3.

OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE

1

2

3.OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE
TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA Toplinska zaštita zgrada nije samo primjerena toplinska izolacija obodnih konstrukcija zgrade, ona obuhvaća sva rješenja koja smanjuju neugodne utjecaje vanjske klime i tem perature te odnose vlage kod minimalne potrošne energije: zimi za grijanje, ljeti za hlañenje prostora. Kod svih tih rješenja stanari moraju imati primjerenu stambenu - toplinsku ugodnost. Odgovarajuća toplinska zaštita osigurava i veću trajnost zgrade jer sprjećava prevelika temperaturna opterećenja u obodnim konstrukcijama i oštečenja zbog utjecaja zračne vlage. Toplinska ugodnost Za pravilan rad tjelesnih funkcija čovjekovo tijelo mora održavati stalnu tjelesnu temperaturu približno 36,6°C. Izmeñu čovjekova tijela i okoline izmjenjuju se energetski tokovi. Čovjek metabolizmom iz hrane stvara energiju koju pretvara u toplinsku i njome se koristi za obavljanje poslova. Tijelo predaje toplinu

Sl l ka 1 . V an js k i ut j ec aj i n a os j eč a j t o pl ins ke ug od e

okolini provoñenjem kroz odjeću, konvekcijom - gibanjem zraka po površini odjeće, zračenjem izmeñu tjelesnih i okolnih površina, ishlapljvanjem - preko izdisaja vlažnog zraka i znojenjem. Što je niža temperatura okolnog zraka, to se veći dio topline izmjenjuje s okolinom zračenjem, provoñenjem i konvekcijom. Kad se temperatura okoline približi temperaturi čovjekova tijela, prevladavajuće postaje davanje topline okolini ishlapljivanjem. Čovjek postiže osječaj toplinske ugode kad su opisani tokovi izmedu čovjekova tijela i okoline u ravnoteži. Na veličinu energetskih tokova utjeću subjektivni ljudski parametri: -fizička aktivnost -vrsta odjeće
3

-temperatura zraka u prostora -temperatura obodnih površina -brzina kretanja zraka u prostora -relativna vlažnost zraka u prostora. Subjektivni parametri toplinske ugodnosti Toplina koju čovjekovo tijelo proizvodi i predaje okolini ovisi o fizickoj aktivnosti, Vrijednosti proizvedene topline i mjerila fizičke aktivnosti odraslog čovjeka (površina kože 1,8 m2) prikazane su u tablici 1. Mikroklimatski parametri toplinske ugodnosti Na skupinu mikroklimatskih parametara toplinske ugodnosti (temperatura zraka i temperatura obodnih površina, relativna vlažnost zraka i brzina kretanja zraka) znacajno utječe tlocrt zgrade. Nabrojeni mikroklimatski parametri nemaju jednak utjecaj na čovjekovu spoznaju topline i ugodnosti. Snažniji utjecaj imaju temperatura zraka, temperatura obodnih površina te brzina kretanja zraka pri čovjekovu tijelu, dok manji utjecaj na toplinsku ugodnost ima relativna vlažnost zraka. Za toplinsku ugodnost važna je temperatura zraka, njezina raspodjela po visini, srednja temperatura obodnih površina, tj. "srednja temperatura zračenja" te razlika izmedu temperatura zraka i srednje temperature zračcenja. Čovjek toplinu konvekcijom predaje zraku oko sebe te zračenjem na površine koje ga okružuju. Što je niža temperatura obodnih površina, to više topline čovjek predaje zracenjem te se stoga osjeća neugodno. Uobičajeno se kao mjerilo za toplinsku ugodnost u prostora, vrlo pojednostavljeno, navodi samo temperatura zraka u prostora. Ako se parametri toplinske ugodnosti žele opisati točnije, mora se obuhvatiti i utjecaj temperature obodnih površina. Tada se govori o "osjetnoj temperaturi" koja se grubo opisuje kao prosjećna vrijednost temperature zraka i temperature unutarnjih površina. S gledišta toplinske ugodnosti i iskorištavanja energije za grijanje, previsoka je temperatura unutarnjeg zraka nepoželjna jer je prevelika razlika izmedu temperature zraka i okolnih površina za čovjeka neugodna. Jedan od uvjeta ugode boravljenja jest da je razlika izmedu temperature zraka i srednje temperature zračenja što manja (manja od 2K). Ako se plašt zgrade toplinski izolira, postižu se bolje ugodnosti u prostoru i štedi energiju za grijanje. Kretanje zraka stalno je prisutno u prostoru i utjece na konvekcijske toplinske gubitke. Utjecaj kretanja zraka na osječaje povezan je s temperaturom zraka jer se zrak većih brzina širri hladnijim dijelom. Zimi je pri temperaturi od 20°-22°C najpovoljnija brzina 0,15 m/s, ljeti 0,25 m/s.
Opis aktivnosti Proizvedene topline [W/m2] 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 Mjerilo fizicke aktivnosti [met] 47 58 70 93 117

ležanje sjedanje sjedeći rad u uredu lakši posao, stajanje (kupovina) srednje težak rad, stajanje (kućni poslovi, rad u radioni) Tablica 1. Vrijednosti proizvedene topline za razlicite fizičke aktivnosti odraslog covjeka

Relativna vlažnost zraka manje utjece na čovjekovu ugodnost, bar u području umjerenih temperatura zraka (15°-25°C). U takvim se slučajevima promjena u
4

Primjerene vrijednosti mikroklimatskih parametara. veličina. Usporedba vrijednosti koeflcijenta prolaska topline U (W/m K) u zidovima različitih sastava 2 5 . odmaknu li se mikroklimatski parametri previše od rihvatljivih vrijednosti. u području zaštičenom od vjetrova. Kako bi funkcionalnost. Najugodniji je položaj zgrade na prisojnoj strani. Preporučena relativna vlažnost u uobičajenim prostorima boravka ne bi smjela biti niža od 35 posto ili viša od 70 posto. Ako se mikroklimatski parametri promijene. toplinska provodljivost i zrakonepropusnost prozora -načinu uporabe zgrade: temperatura u prostorima. čovjekovo tijelo može slojevitim oblačenjem te stupnjem tjelesne aktivnosti regulirati manja odstupanja. Temperature su na takvim mjestima približno 2°C više nego u neutralnom položaju. što znaci i do 20 posto manje toplinske gubitke kuće. prevlažan odnos u okolini.3°C. prikazuju psihrometricrri dijagrami. Dobrim projektom zgrade do toplinske ugodnosti Zgradu je potrebno promatrati kao cjelinu. njihova se kombinacija osjeća kao prevruč. presuh. Slika 2. prehladan. Izbor lokacije zgrade Lokacija zgrade može povečati ili smanjiti toplinske gubitke zgrade. rasporedu prostora u njoj -sastavu i značajkama obodnih konstrukcija: toplinska provodljivost i akumulacija zidova. Vjetar na izloženim položajima povećava konvekcijske toplinske gubitke kroz prozorske spojeve i lagane grañevne konstrukcije. No. prozračivanje -vlaženju prostora.relativnoj vlazi za 10% osjeća slično kao promjena temperature zraka za 0. Nekvalitetno izvedeni spojevi znaće i višekratno povećanje toplinskih gubitaka. potrebno je već pri projektiranju zgrade i odabirom njezina grijanja voditi računa o mnogim činjenicama: -okolini: lokaciji i orijentaciji zgrade -tlocrtnom obliku. Mnogo veći utjecaj na toplinske gubitke zgrade ima izloženost vjetru. Toplinski gubici zgrade na vjetrovitom području mogu biti dva puta veći nego u zgradi u zaštičenom položaju. Usklañivanje parametra toplinske ugodnosti Čovjek osjeća toplinsku ugodnost u području oko optimalnih vrijednosti mikroklimatskih parametara. koji osiguravaju toplinsku ugodnost. tako da se još uvijek osjeća toplinska ugodnost. ekonomičnost i stambena ugodnost postigli visoku kvalitetu.

dok je kod četverokatne kompaktne stambene zgrade vanjska površina ovoja zgrade za pola manja nego kod samostojeće obiteljske kućce. posebno na sjevernoj. Prolaz topline konstrakcijskog sklopa označava se sa k (W /m 2 K). a na ostalim stranama. a pritom se troši i više energije. Prolaz topline kroz ovoj zgrade Toplina prolazi kroz ovoj zgrade zbog temperaturne razlike izmeñu toplog zraka u prostora i hladnog vanjskog zraka u smjera niže temperature. manje prozore. Gubici zbog prolaza topline kroz prozore mogu se smanjiti izborom primjere nog ostakljenja. ako je razlika temperatura zraka na obje stijene konstrukcije 1K. dok su kod novijih. koji kazuje koliko topline dode u vremensko j jedinici (1 sek) kroz površinu 1 m2 konstrukcije. U usporedbi s obiteljskom prizemnom kućom koja ima najneugodniji odnos. Raspored prostora boravka u zgradi na jug i servisnih prostora na sjever važan je zbog kvalitete stanovanja kao i zbog učinkovitog iskorištavanja Sunčeve energije. Na toplinske gubitke zgrade utjeće raščlanjenost njezina ovoja. Kompaktna osnova zgrade osim smanjenja toplinskih gubitaka znači i manje troškove gradnje. koja može nadomjestiti dio energije potrebne za održavanje temperature u stanovima. Vrlo visoke prostore ili prostore planirane preko više katova vrlo je teško jednakomjerno zagrijati.7 puta manje topline nego kroz uobičajeno dvostruko ostakljenje. Kroz niskoemisijsko ostakljenje s plinskim punjenjem prolazi do 2. Kod starijih su zgrada toplinski gubici zbog prolaza topline kroz ovoj zgrade dva puta veći od toplinskih gubitaka zbog prozračivanja. to je odnos izmeñu površine vanjskog ovoja zgrade i njezina volumena A/V. dvokatna zgrada jednake stambene površine ima oko 20 posto manju vanjsku površinu i tome razmjerno manje toplinske gubitke. Kvaliteta toplinske zaštite ovoja zgrade opisuje toplinska prolaznost konstrakcijskog sklopa.transmisijski toplinski gubici . s obzirom na njihov oblik i razvedenost pročelja imaju vrlo različite toplinske gubitke. Toplinski gubici zbog prolaza topline . Orijentacija i raspored prostora u zgradi Pravilnom orijentacijom zgrade i primjerenim rasporedom prozora učinkovito se iskorištava Sunčeva energija. Stambeni niz ima oko 30 posto manju vanjsku površinu. uskladivanjem naših 6 . kvalitetno izvedenih toplinski izolirarrih zgrada oni jednako veliki.povečavaju se razmjerno povečanju vanjske površine zgrade. kojeg opisuje oblikovni faktor.Odreñena izmjena zraka u zgradama potrebna je iz higijenskih i grañevnofizikalnih razloga. Gubljenje topline ne može se zaustaviti. Oblik zgrade Zgrade jednakih volumena i jednako toplinski izoliranih ovoja. Preporučljivo je na južnoj strani ugraditi veće prozore s dodatnom zaštitom od sunca (rolete). može se smanjiti poboljšavanjem toplinske izolacije obodnih konstrukcija. Prostori s jednakim temperaturnim režimom trebaju biti smješteni zajedno.

Niski prolaz topline obodnih konstrukcija postiže se ugradnjom toplinskoizolacijskih materijala. S obzirom na namjenu zgrade potrebno je izabrati najpovoljniji sustav. a namještaj se ne postavlja uz vanjske toplinsko neizolirane stijene. Pri odredenim uvjetima. Zimi je koncentracija vodene pare u zraku grijanog prostora viša od koncentracije vodene pare u vanjskom zraku.u vrijeme kuhanja ili kupanja .raspored slojeva te položaj toplinske izolacije u ovoju zgrade ima svoje zahtjeve te dobre i slabe karakteristike. premala toplinska izolacija ovoja zgrade. to su manje toplinskoizolacijske karakteristike. namještaj. važan postaje kada se govori o akumulaciji topline i toplinskom odazivu zgrade na promjene toplinskih odnosa u okolini. u kutovima) može se kondenzirati zračna vlaga na površini. Posebno je važan položaj toplinske izolacije jer zbog neodgovarajuceg sastava slojeva može doći do navlaživanja materijala i do trajnih oštečenja.propisa i norma s europskim za prolaz topline uvriježila se oznaka U. Na unutarnjoj se strani ugraduju materijali koji primaju i predaju suvišnu vlagu. Do kondenzacije u konstrukciji dolazi 7 . Ta se pojava naziva difuzijom vodene pare. Zbog težnje da se koncentracije izjednaće. to je snažniji difuzijski prijenos vodene pare. Jedan od uzroka vlažnja u unutrašnjosti sklopa je i kondenzacija difuznog toka vodene pare. Što je topliji i vlažniji zrak u prostora boravka i što je hladnija i suša okolina. Površinska kondenzacija Temperatura unutarnjih površina ovoja zgrade zimi je uvijek niža od temperature zraka u prostora. Kod višeslojnih konstrukcija potrebno je računski provjeriti odgovara li grañevnofizikalni raspored pojedinih materijala u sklopu. ometano kretanje zraka uz konstrakciju (zavjese. ne može se pojaviti površinska kondenzacija i posljedicna plijesan. Površinska kondenzacija može se izbjeći dobrom toplinskom zaštitom ovoja zgrade i smanjenjem relativne vlažnosti zraka u prostora. Prolaz topline kroz konstrakciju ovisi o ugrañenim materijalima. toplinski mostovi. Vlaženje u konstrukciji Važna posljedica povečane vlažnosti materijala jest slabljenje toplinskoizolacijske sposobnosti što je posebno nepoželjno kod izolacijskih materijala.naraste do 80 posto jer je toplinska izolacija ovoja zgrade u propisanim granicama. U prostorima boravka. Vodena para koja prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim kod neugodnih se kombinacija temperature i relativne vlažnosti kondenzira na odredenome mjestu u konstrukciji. Zbog različitih temperatura u zgradi i izvan nje temperatura pojedinih slojeva snižava se od unutra prema van. Što je manja toplinska provodljivost slojeva. a detalji gradevne fizike pravilno riješeni. gdje je relativna vlažnost zraka zimi uobičajeno izmeñu 40 posto i 60 posto i samo povremeno . njihovoj toplinskoj provodljivosti i debljini njihovih slojeva. Svaki sustav . Toplinska provodljivost slojeva X (W/mK) kazuje koliko topline prode u vremenskoj jedinici (1 sek) kroz lm2 sloj s debljinom 1 m pri temperaturnoj razlici 1K. kao što su visoka relativna vlažnost zraka u prostora (stalno iznad 70 posto). vodena para iz prostora boravka prodire kro z konstrakcijski sklop prema van. Poredak slojeva u sklopu ne utječe na prolaz topline. što ima za posljedicu razvoj zidne plijesni.

1. sa st o j i se o d m o le ku la ko j e su u neprekidnom. Iako su dobro toplinski izolirane ne mogu spriječiti i smanjiti vanjske temperaturne utjecaje. koje je najprimjerenije za pasivno iskorištavanje Sunčeve energije (direktnim Sunčevim zračenjem kro z prozore. Kako bi se ostvarila dobra toplinska akumulacija primjenom masivnih elemenata. Ljeti mnogo više topline ulazi u zgradu zračenjem kroz ostakljene površine nego provodenjem kroz krov i zidove. njihova se površina ne smije pokrivati raznim oblogama jer se time poništava učinak. u konstrakciju se na unutarnju toplu stranu toplinskoizolacijskog sloja ugraduje parna brana ili parna zapora koja sprječava prekomjeran ulaz difuznog toka u unutrašnjost. Osnovno pravilo za odgovarajući sastav glasi: na unutarnjoj strani konstrukcije mora biti materijal s manjom propusnosti vodene pare i niskom toplinskom izolativnosti. s površinskom masom manjom od 300 kg/m 2 .češce kada je toplinska izolacija na unutarnjoj strani ili iza parozapornog sloja na vanjskoj strani toplinske izolacije. Akumulacija topline Zgrade se grade od masivnih elemenata (betona. S druge strane. Oscilacije temperature u takvim su zgradama velike. Lagane konstrukcije imaju malu akumulaciju topline. 8 . t e ku će m il l p lin o vi t o m st a n ju .TOPLINE I VLAGE 3. 1 .1. b e z o b zi r a d a l i j e u č v r s t o m . Kako bi se sprijecila kondenzacija vodene pare. kao što su kamen i opeka. staklenike. U zimskom i prijelaznom razdoblju. Kod dobro toplinsko izoliranih masivnih zgrada oscilacija vanjske temperature jedva se primijeti u unutarnjim prostorima. Sva m a t e r i j a k o j a n a s o k r u žu j e .1 . lagane su konstrukcije upravo zbog male akumulacije topline i dobre toplinske zaštite primjerene za zgrade koje se rabe povremeno i samo kratkotrajno griju. Masivne konstrukcije mogu akumulirati mnogo topline. na vanjskoj strani s visokom popustljivosću i visokom toplinskom izolativnsti. KRETANJE ZRAKA. Konstrukcije s velikom akumulacijom topline povečavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeñuju. Stoga je potrebno brinuti se o sjenilima koja štite zgradu od pregrijavanja u vrijeme intenzivnog osunčavanja. 3. OSNOVNI POJMOVI NAUKE O TOPLINI 3 . akumulacijske zidove). Topl i na T o p l in a i p o j a ve k o j e ju p r a t e m o g u se o b j a s n i t i t a ko zva n o m kinetiko-molekularnom teorijom pomoću kretanja molekula. opeke) ili od laganih montažnih elementa. važno je da zgrada ima dovoljnu toplinsko akumulacijsku masu koja čuva uhvačenu energiju i uravnotežuje inaće prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima boravka. Sastav konstrukcije je usprkos mogučoj pojavi kondenzacije u zimskom razdoblju odgovarajući ako se konstrukcija tijekom ljeta posuši.

što znač i da bi se u ra zni m s l u č a j e v i m a m o g a o d o b i t i r a zl i č i t r e zu l t a t m j e r e n j a . sam o je d a n o d mn o go b ro jn ih ob lika en e rgije . T o p l i n a j e . a vre lišt u vo d e 10 0 ° C. Naim e iz jednadžbe 9 . koji izražavamo riječima vruće. U SI sustavu t e r m o d i n a m i č k a t e m p e r a t u r a T je prihvaćena. mo gla se u na če lu. Ova temper a t u r n a s k a l a p r o t i r e n a j e z a t i m i s p o d 0 ° C i i z n a d 1 0 0 ° C . O vi m a t r i b u t i m a p r i p i s a n i m d o d i r n u t o m t i j e l u m i u s t v a r i ocjenjujemo temperaturu na površini tog tijela. d a k l e . za mjerenje temperature koristi s vo jst vo ži ve d a ko d p o viš e n ja t e m p e ra t u re p o ve ća s vo j o b u ja m . oznaka K. te rmome t ra s kipu ćom vodom živa je po ve ća la s vo j o b u j a m i n j e n n o vi p o lo ža j d o b io j e o zn a k u 1 0 0 . mlako. Temperatura Dodirom nekog tijela na koži naših prstiju javlja se osjećaj topline ili hladnoće. Promjena nekog svojstva tijela uslijed promijene njegove temp e ra t u re mo že se u ze t i ka o o sno va za m je ren je t emp e ra t u re . Termodinamička temperaturna skala je definirana pomoću termodinamičke temperature trojne točke vode 1 ) T t koja je odabrana za r e f e r e n t n u t o č k u i k o j o j j e d o d i j e l j e n a v r i j e d n o s t 2 7 3 . a i mijenja se od tva ri do t va ri. u gra d it i i n e ka d ruga t e ku ćin a. Umjesto žive . o znaka ° C. D a b i s e o va j nedostatak kod mjerenja i definiranja temperature otklonio.nesreñenom gibanju. U tekućinama i plinovima one se kreću u raznim pravcima. pa k. kao osnovna fizikalna veličina. P r o p is i va n j e m vr i j e d n o st i t e m p e ra t u r e t r o jn e t o č ke v o d e u j e d n o j e definirana i jedinica kelvin. U ra vn ote ži. Lord Kelvin je na temelju teorijskog stupnja iskorištenja toplinskih s t r o j e v a d e f in i r a o t a ko zva n u t e r m o d i n a m ič k u t e m p e ra t u ru T ( i l i o) koja n e o vis i o s v o jst vim a t e rm o m e t ri js ko g t ije la ve ć j e u n i ve r za ln o g karaktera. toplo. Kod čvrst ih tijela molekule m eñu sob no ne za visno vib rira ju o ko n eko g po lo žaja ra vnot e že . Po lo ža j žive na te rmom et ru u ron jen om u vodu ko ja se smrza va i s n jom top lin ski u ra vno te ženom. . kod živinog te rmometra. R a zm a k i zm e ñ u o v i h d v i j u o zn a k a p o d j e l j e n j e n a 1 0 0 j e d n a k i h d i j e l o va i tako je dobiven jedan stupanj Celzije v. T o p lin a n e ko g t ije l a je d n a ka je zb ro j u kin e t i čk ih e n e r gi ja n e s r e ñ e n o g g i b a n j a s v i h n j e g o v i h m o l e k u l a . M e ñ u t im . h l a d n o „ . u t erm ometa r koji rad i na p rincip u p ro m jen e o b u jm a .2. p ro m j e n a o b u jm a t i je l a n i je n i ka d a t o čn o p r o p o r c io n a ln a t e m p e r a t u r i u s vi m p o d r u č j im a t e m p e r a t u rn e s ka l e . dob io je o zna ku O. Ce l zi je va t e m p e ra t u rn a s ka la d o b i ve n a je . N j e n a j e d i n i c a j e k e l v i n . Ta ko se npr. P ro m jen om te mpe ra t u re t ije la m ije n ja ju se m no ga n ji h o va svo jst va. Mo že se reći d a je t empe rat ura op ćenito f izika lno — svo jstvo svih tijela.1. a i s p o d 0 ° C sa -. B r o jč a n e vr i j e d n o s t i i zn a d 0 ° C o zn a č e n e su sa + . 1 6 k e l vi n a . meñuso b n o se su d a ra ju i p ri t o m e m i je n ja j u sm je ro ve s vo g gi b a n ja . t a ko d a je le d išt u vo d e p ro i zvo l jn o p r ip isa n a vr ije d n o st t e m p e r a t u re 0 ° C . d a k le . 3.

.... Jedinica stupanj Celzija identički je jednaka jedinici Kelvin 0 C = K ……………………………………………………………(1.. 1) (1. U SI mjernom sustavu jedinica za količinu topline je joule (džul)... .15°C odnosno T = 0 K. .1) Trojna točka vode je ravnotežna točka izmeñu čvrstog.. Ranije se za količinu topline mnogo koristila jedinica kalorija.. gdje je T o = 273.(1..... Prema kinetičko molekularnoj teoriji temperatura tijela je proporcionalna kinetičkoj energiji nesreñenog gibanja njegovih molekula.. . .. Povisiti temperaturu tijela znači povećati srednju brzinu tog kretanja njegovim molekulama...16 .. .. . . t e ku ć e g i p l i n o vi t o g s t a n ja vo d e . Drugim riječima. . . . ... Kako brzina kretanja molekula može biti sve veća... .. ako zamislimo sve sporije kretanje molekula. simbol cal.(1. označava toplinsku energiju koja prelazi s jednog tijela na drugo (pri njihovom dodiru ili zračenju).... . 1 8 6 8 J .2) ili riječima: jedinica termodinamičke temperature kelvin je 273...4 ... . .. 3.. . .1....4) Celzijeva temperatura iskazuje dakle temperaturu u odnosu prema ledištu vode i predstavlja interval termodinamičke temperature. u nekom trenutku molekule će doći u stanje mirovanja. slijedi da je Tt K = -------------273....16 K ……………………………. .2388459 cal . . Naprotiv... u području niskih temperatura postoji jedna krajnja temperaturna točka koja je nazvana apsolutna nula.. simbol J.3. to znači da ne postoji gornja granica temperature. a nalazi se na t = -273. .. 1 c a l . .15 K vrijednost termodinamičke temperature ledišta vode... ..T t = 273.... Količina topline Da bi se povećala temperatura nekog tijela potrebno je tom tijelu dovesti odreñenu količinu topline. . .. . .5) odnosno 1 J=0. .6) 10 .16-ti dio termodinamičke temperature trojne točke kemijski čiste vode.……………………………………. Time je utvrñena veza izmeñu Celzijeve i termodinamičke temperaturne skale.. (1...... Fizikalna veličina količina topline Q. . .. Celzijeva temperature t (ili e) može se prikazati izrazom t = T – T o………………………………………..

3..5...... tako da 11 . a zračenjem u plinovitim sredinama i u vakuumu... naziva se sistemom. (1. Iz jednadžbe (1.. mase tijela m i porasta njegove temperature ∆T postoji linearna veza Q = c· m· ∆T ...... Kod toga se prve molekule usporavaju a druge ubrzavaju.................1. Voñenjem se toplina može prenositi u čvrstim.... Specifični toplinski kapacitet Mnogobrojnim pokusima je dokazano da izmeñu količine topline Q dovedene nekom tijelu... koji je odabran radi njegova proučavanja. PRENOŠENJE TOPLINE Osnovni oblici prenošenja topline Prenošenje topline je prirodni proces do kojeg dolazi čim postoji razlika temperatura u nekom sistemu.. Sve što je izvan sistema naziva se okolina. a ovisna je o temperaturi pri kojoj je izmjerena... Toplina se može prenositi na tri načina koji se razlikuju po fizikalnom obliku. a time i temperature u svim dijelovima promatranog sistema. 3..4.... Vrijednost veličine c se mijenja od tvari od tvari.... ili izmeñu dva sistema (Dio materijalnog svijeta........... tekućim i plinovitim sredinama. prijelaz zračenjem (radijacija)..1...........8) m∆T koja se zove specifični toplinski kapacitet........ Zato se u grañevinskoj praksi koristi njena srednja vrijednost koja približno vrijedi za odreñeni temperaturni interval. 2....... Prenošenje topline voñenjem Do prenošenja topline voñenjem dolazi uslijed -prirodne težnje za homogenom razdiobom srednje brzine molekula. Brže molekule toplijeg dijela sistema sudaraju se s polaganijim molekulama hladnijeg dijela sistema.. To su: 1.... bez obzira na prirodu sredine (materija ili vakuum) koja ih odjeljuje....8) slijedi da je specifični toplinski kapacitet količina topline potrebna da se jediničnoj masi nekog tijela povisi temperatura za jedinicu.....7) je veličina Q c=------..(J/(kg•K))...(1. prijelaz strujanjem (konvekcija) i 3. U sustavu SI jedinica specifičnog toplinskog kapaciteta je J/(kg•K)..)..7) Faktor proporcionalnosti u jednadžbi (1.... voñenje (kondukcija).... Kod toga se prenošenje topline vrti u pravcu niže t e m p e r a t u r e . Prenošenje topline konvekcijom moguće je samo u tekućim i plinovitim sredinama.

...2... i predstavlja jednu od osnovnih toplinsko-fizikalnih karakteristika materijala kroz koji se prenosi toplina. to de omjer Q/T biti snaga Φ koja se u nauci o toplini zove toplinski tok.. U SI sustavu jedinica veličine λ je W /(m•K).se srednje brzine molekula u čitavom sistemu izjednačavaju........ Budući da je količina topline Q energija. Toplinski tok koji prolazi 12 ... 2 .. Zamislimo unutar nekog tijela od homogenog materijala tanku plotu debljine d omeñenu paralelnim ravninama u kojima je stalna temperatura tijela Θ l i Θ 2 pri čemu neka je Θ 1 < e 2 (sl.Θ1 Q = λ A ------------Τ....)....1.. Ovakav intermolekularni način prenošenja topline zove se voñenje topline...(2..1) d λ = koeficijent toplinske vodljivosti A = površina Τ = Vrjeme Q = količina topline Θ 2 .. Na temelju mnogobrojnih pokusa Fourier je postavio zakon voñenja topline u obliku Θ2 . Voñenje topline kroz ravnu ploču od homogenog materijala Veličina λ zove se: koeficijent toplinske vodljivosti..... S l .. 1 ........Θ 1 = celzijeva temperatura d = debljina Simbol Q predstavlja količinu topline koja u vremenu T p r o ñ e k ro z p r o m a t r a n u p o vr š i n u A.

.. Prenošenje topline konvekcijom Predaja topline od nekog fluida (plina ili tekudine) u gibanju na neko čvrsto tijelo ili obrnuto naziva se prenošenje topline konvekcijom. Čestice zraka u dodiru s toplijom površinom elementa se zagrijavaju.. Dakle Q Φ q = -------. npr... pumpom ili ventilatorom..jedinicom površine simbolom q.. a na njihovo mjesto dolaze hladnije čestice zraka. Na taj način nastaje struja konvekcije i toplina sa grañevinskog elementa prelazi na zrak. Neka je površina grañevinskog elementa temperature Θ okružena zrakom temperature t (sl....... Prema uzroku gibanja fluida razlikuje se prirodna konvekcija i prisilna konvekcija....2.(2.2) Jedinica gustoće toplinskog toka u SI sustavu je W /m 2 Pomoću (2.2...2) izraz (2.. Sl. Prisilna konvekcija nastaje kad se gibanje fluida podržava nekim mehaničkim ureñajem.1) se može pisati u obliku Θ 2 -Θ 1 q V = λ --------d gdje indeks v označava da se radi o prenošenju topline vodjenjem.....).2... Kod pririodne konvekcije čestice fluida se gibaju zbo g razlika u gustoči nastalih nejednolikom temperaturom dijelova fluida. Primjer prenošenja topline konvekcijom 13 .....2... postaju lakše i dižu se u vis.. pri emu je Θ › t.= ------Τ A A zove se gustoća toplinskog toka i označava ( W /m 2 )......

Slučaj uzlaznog toplinskog toka javlja se npr. kod meñukatnih konstrukcija iznad negrijanog podruma. Promjena koeficijenta α c s brzinom zraka.zrak dana je izrazom q C = α C ( Θ – t ) (W/(m 2 •K)) α C je koeficijent prijelaza topline konvekcijom. Ovisnost koeficijenta prijelaza topline konvekcijom α c o brzini vjetra. Prenošenje topline konvekcijom sa zraka na površinu poda se dakle smanjuje. kod horizontalnih ploha on je od bitnog utjecaja.3. Temperatura površine poda manja je. a znači gustoću toplinskog toka koju površina grañevinskog elementa da ili primi konvekcijom kad izmeñu te površine i okolnog zraka vlada jedinična razlika temperature.. U sustavu SI jedinica koeficijenta prijelaza topline Njegova vrijednost utvrñuje se konvekcijom je W /(m 2 •K).2. Hladniji zrak uz površinu poda se zagrijava.3. Meñutim. od temperature zraka u prostoriji. u ovom slučaju.Gustoća toplinskog toka q c koja s površine promatranog elementa preñe konvekcijom na . a ovisna je o brzini zraka uz promatranu površinu. 14 . kod podnih konstrukcija s ugrañenim grijanjem. sl.2. eksperimentalno. tako da koeficijent konvekcije postaje znatno veći u odnosu na prethodni slučaj. Zato se zrak na kontaktu s podom rashlañuje. Slučaj silaznog toplinskog toka susreće se u zgradarstvu npr. a time raste njegova gustoća i on ostaje uz pod. pri čemu se smanjuje njegova gustoća i on se diže u vis. Za silazni toplinski tok vrijednost koeficijenta α c je mnogo manja nego za uzlazni tok. o orijentaciji površine i o smjeru toplinskog toka. za vertikalnu plohu prikazana je na s1. za vertikalnu plohu Kod vertikalnih ploha smjer toplinskog toka ne utjeće na vrijednost koeficijenta konvekcije.

u čvrstom i tekućem stanju.... Ukupna gustoća toplinskog toka koju zračenjem prima površina tijela 1.. opeka.Prenošenje topline zračenjem (Radijacijom) Sva tijela...7) j=l 15 . a jednak je omjeru odzračene (ili apsorbirane) energije promatrane površine tijela i odzračene (ili apsorbirane) energije površine crnog tijela jednake temperature... To znači da se kod proučavanja prenošenja topline zračenjem mora promatrati meñusobno djelovanje svih tijela koja zrače. žbuka.. onda je suma faktora oblika koji pripadaju tim tijelima jednaka jedinici. Na sl.1 ε1 ε2 Koeficijent emisije e je broj bez dimenzija...... potpuno okružena sa n drugih tijela. a to znači u toplinu. Pod pretpostavkom da je Θ 2 > Θ 1 gustoča toplinskog toka q r koju zračenjem prima površina tijela 1 dana je izrazom q r = α r ( Θ 2 – Θ 1 )f ………………………………………... koja potpuno okružuju tijelo 1. α r je koeficijent prijelaza topline zračenjem. nazvan faktor oblika. Njegova vrijednost ovisna je o koeficijentima emisije εl i ε2 površina tijela 1 i 2 koja izmjenjuju toplinu zračenjem.. Crnim tijelom naziva se tijelo koje potpuno apsorbira sve elektromagnetske valove.5) Faktor f je broj bez dimenzija. Ako pak postoji više tijela različitih temperatura. dana je izrazom j=n qr= Σ α rj (Θj – Θq ) · fj .. Koeficijent emisije većine uobičajenih grañevinskih materijala (beton. U protivnom on je manji od jedan. (2..9. faktor oblika ima vrijednost jedan..7 α c = -------------..(2. Kada površina tijela 2 potpuno obuhvaća površinu tijela 1. U jedinicama SI koeficijent α r se mjeri u W /(m 2 •K). prikazana su dva tijela označena brojevima 1 i 2.. I obratno.(2. kada elektromagnetski valovi dospiju do površine nekog tijela. Ukupna energija prenesena zračenjem dobije se kao razlika izmeñu energije što je emitira površina nekog tijela i energija koju je to ista površina pri dozračivanju apsorbirala...) iznosi oko 0..... i dana je izrazom 5..2.4.+ ---.6) 1 1 ---. odaju dio kinetičke energije svojih molekula u obliku energije elektromagnetskih valova koju zrače svojom površinom.W/(m 2 •K) ……………………………………. jedan njihov dio tijelo upije i pretvara ga u kinetičku energiju svojih molekula. Malu vrijednost koeficijenta e imaju samo neki metali sjajnih poliranih površina. .. s površinskim temperaturama Θ 1 i Θ 2 ..

... Σ dobije se u ovom slučaju za gustoću toplinskog J=l toka.7) j = l . Zrak. je vidljivo da npr. Za zrak koji sadrži najveću moguću količinu vodene pare kaže se da je zasićen vlagom.. Ako zrak temperature +20 ° C ne sadrži 17.. meñutim...... jednostavni izraz qr = α r ( Θ 2 – Θ 1 ).... Što je temperatura zraka viša to on može primiti veću količinu vlage. 16 fj – Θ1 Σ fj ) .... onda on nije zasićen i mogao bi primiti vodene pare još 5....1.1..1.. svaki m 3 zraka temperature +20 ° C sadrži u zasićenom stanju 17.7..6.....(2.7) postaje j=n j=n qr = αr ( Θ2 Σ j= l j=n Kako je....... i u tom slučaju on nije zasićen tj. Zrak meñutim ne može sadržavati vodene pare u neograničenoj količini.3 g/m 3 zraka. mogao bi primiti još vlage dok ne bi postao zasićen.......2..S1..4Prenošenje topline zračenjem Ovdje je fj faktor oblika koji se odnosi na površinu temperature Θj..3 g vodene pare.7. Iz dijagrama na s1..(2... najčešće sadrži manju količinu vlage od najveće moguće..SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA Vlažan zrak je smjesa suhog zraka i vodene pare koja se obično naziva vlagom zraka.3 g već npr. a temperatura svih površina okružujućih tijela jednaka Θ2..8) 3. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku ovisi o temperaturi zraka..... koji se prenosi zračenjem... To je najveća količina koju zrak to temperature uopće može sadržavati. Kada je vrijednost svih koeficijenata prijelaza topline zračenjem jednaka αr.... Ova ovisnost prikazana je na sl. izraz (2.... samo 12 g vodene pare po m 3 zraka.

zove se relativna vlaga i označava slovom ct... To znači da taj zrak sadrži samo 70 % od najvećeg mogućeg sadržaja vlage.... Ako se nezasićeni zrak počne postepeno hladiti. njegova relativna vlaga postajat će sve veća. Prisustvo vodene pare u zraku može se karakterizirati i njenim tlakom.7......1) p' 17 . suvišak vlage u zraku morao bi se kondenzirati. zrak bi se zamaglio.. kod koje relativna vlaga zraka u procesu njegova hlañenja......3=0.. rosište iznosi oko +14 ° C. zrak temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 3 ima relativnu vlagu 4=12/17... Temperatura t s .. Relativna vlaga zraka more se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare p promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja p' pri odreñenoj temperaturi zraka. p Φ = ---.. Tlak vodene pare u zraku pri postojećem stanju vlage i temperature zraka zove se parcijalni tlak vodene pare p.1.Sl.. dakle... postiže vrijednost zove se temperatura rošenja iii rosište. Ako bismo taj zrak još više ohladili... Npr.... Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak pri istoj temperaturi i tlaku sadržavao.... jer se za zrak nižih temperatura smanjuje vrijednost najvećeg mogućeg sadržaja vlage..... U gore promatnanom primjeru zraka temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 2 ... Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreñene temperature zove se tlak zasićenja p'...(7.....7 ili 70 %. kad bi bio potpuno zasićen.. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku u ovisnosti o temperaturi zraka Masa vodene pare sadržane u jedinici volumena zraka zove se apsolutna vlaga...... Zato se u procesu hlañenja zraka uvijek dolazi do temperature pri kojoj vlažan zrak postaje zasićen......

Nm=N m. b. u. pri čemu nazivnik sastavljen od više jedinica valja pisati u zagradi. Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju.. g. r. W m 3 /s vat kubični metar u snaga. količina topline itd. brzina ubrzanje v. QV . Pas=Pa s itd.. V.3.... Primjer: kWh=kW h.. F. L.. MJERNE JEDINICE Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i meñunarodnim propisima pišu fonetski. D... jedinica naziv veličina odnos s drugim jedinicama m2 kvadratni ili četvorni metar m3 kubični ili prostorni metar m/s m/s 2 metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat rad N J radijan njutn džul kut sila energija. W. Q.2. Q. Osnovne mjerne jedinice: jedinica m kg s A K cd mol naziv metar kilogram sekunda amper kelvin kandela mol duljina masa vrijeme jakost električne struje (termodinamička) temperatura jakost svjetlosti količina tvari veličina uobičajena oznaka veličine l. T I. w. prema izgovoru i s malim početnim slovom. Iv n Izvedene mjerne jedinice: Izvedene jedinice tvore se od osnovnih ili drugih izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja. rad... Znak množenja se pri tome ne mora pisati. J t. ali valja ostaviti razmak širine jednog znaka izmeñu jedinica. T I.. U. G E. h. qV . m/m kg m/s 2 W s = N m = kg m 2 /s 2 a. d. a. H. učin volumni protok J/s = kg m 2 /s 3 P. m t. g volumen V površina A uobičajena oznaka veličine 18 .

smjer). ne postoji neki odreñeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala zadovoljstvo ( u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u odreñenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih). konvekcija i zračenje). istu ili sličnu razinu ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja. Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru su: temperatura zraka u prostoriji. te ostali faktori (dob. strujanje zraka (brzina. odnosno kao osjetna i latentna toplina (isparavanje) s površine kože. m 3.. vlažnost zraka. razina fizičke aktivnosti.).3 FIZIKALNI PROCESI U GRAðEVNIM DIJELOVIMA Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. OSNOVE GRAðEVINSKE FIZIKE -Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama -Toplinske dilatacije -Akustika i zvučne izolacije 19 . razina odjevenosti. Izmjena osjetne topline vrši se odreñenim mehanizmima (provoñenje. Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog meñudjelovanja navedenih faktora. m. p h.. temperatura ploha prostorije. buka... qm . Pri promjeni samo jedne veličine stanja. namjena prostora.. Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih ne prelazi odreñenu vrijednost.sekundi kg/s Pa Pa s kilogram u sekundi paskal paskal sekunda maseni protok tlak dinamička viskoznost N/m 2 = kg/(m s 2 ) Qm . kvaliteta zraka.

a objektivno mjerilo dobiva se promatranjem djelovanja ugrijanih tijela na druga tijela. nepravilno ili nedovoljno izoliranje objekata dovodi do defekata koje je teško sanirati itd. • To je dovelo do naučnog izučavanja fizikalnih procesa koji u odreñenim uvjetima nastaju na objektima. • Jedinica za količinu topline je J (džul) odnosno KJ • Jedinica za specifičnu toplinu je c = KJ / kg K PRENOŠENJE TOPLINE • S MJESTA VIŠE PREMA MJESTU NIŽE TEMPERATURE VRŠI SE NA TRI NAČINA: 1. te su danas proračuni fizike zgrade obaveza i sastavni dio svakog glavnog i izvedbenog projekta. Meñudjelovanjem dvaju tijela toplina prelazi iz toplijeg u hladnije.agregatnog stanja i sl. bazirana na dugogodišnjoj primjeni. Defekti na konstrukcijama pojavljivali su se u manjim obimima (pucanje i izbacivanje uglova na objektima s armirano betonskim stropovima i sl. prema kinetičko molekularnoj teoriji topline. To se očituje u promjeni boje.). volumena. iskustveno je svladavala tehniku grañenja objekata te je problem toplinskih izolacija vanjskih zidova rješavan povećanom debljinom zidova od opeke.Voñenjem ili kondukcijom se toplina prenosi u krutih tijela. a zatim ostali metali. Budući da su dobri vodiči topline i dobri vodiči elektriciteta provoñenje se objašnjava kretanjem slobodnih elektrona.TOPLINSKO DIFUZNI TOKOVI • Klasična izgradnja s upotrebom opeke. • Danas je najzastupljeniji matarijal nosivih konstrukcija armirani beton te se defekti pojavljuju u drastičnijem obliku.dakle toplina se uvijek kreće s mjesta više temperature prema mjestu niže temperature. kamena. a susjedni dijelovi se postepeno zagrijavaju (metalni štap u vatri). Najbolji vodič topline je srebro. oblik energije vezan uz kaotično gibanje molekula. Jedinica je 1 Kelvin (prije 1 stupanj Celziusa). TOPLINSKI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA • TOPLINA je. a jednaka je onoj količini topline koja je potrebna da se 1 kg neke tvari pri danoj temperaturi povisi temperatura za 1 K (1º C). Q = c x m x tº • SPECIFIČNA TOPLINA (c) je konstanta. raznim višeslojnim zidovima i sl. velike površine zidova i stropova bez dilatacijskih reški dovode do pucanja i oštećenja konstrukcija. 20 . kamena 50 – 70 cm.51 cm. drva i sličnih materijala.38 . • Subjektivni osjećaj topline čovjek dobiva u dodiru s ugrijanim tijelom. • TEMPERATURA je veličina koja karakterizira toplotno stanje nekog tijela. Dio tijela se grije neposrednim dodirom s izvorom topline. • KOLIČINA TOPLINE u nekom tijelu to je veća što mu je veća masa i viša temperatura. sve dok se temperature ne izjednače. • Upotreba se betona i armiranog betona koristila za presvoñenje prostora (stropne konstrukcije) i bila kombinirana s klasičnim sistemima.

O količini vodene pare zraka i vlastite pare koju materijal može sadržavati. To je maksimalna količina vlage koju zrak može primiti pri odreñenoj temperaturi a nazivamo ju zasićenje zraka. specifična težina postaje im manja pa se ugrijana voda diže. 3. Prelaskom na novije konstrukcije počele su se pojavljivati štete na konstrukcijskim elementima izazvane djelovanjem unutarnje vlage iz zraka zagrijane prostorije u zimskom periodu.djelovanjem atmosferske vlage 3. Što su pore sitnije materijal je bolji toplinski izolator. Vlažnost zraka obično izražavamo relativnom vlagom. Strujanje nastaje promjenom gustoća uslijed zagrijavanja. PROVODLJIVOST TOPLINE Provodljivost topline pojedinog materijala ovisi o slijedećim karakteristikama: 1. je 1 Pa (paskal) odnosno 1kPa. Ustanovljeno je da je često unutarnja vlaga opasnija od vanjske i da je apsolutna količina vlage unutarnjeg zraka zimi znatno veća od količine vlage vanjskog zraka. Vlažan materijal je slabiji izolator od suhoga. npr. Zračenjem ili radijacijom se toplina prenosi pretvaranjem toplinske energije izvora (zagrijanog tijela. djelovanjem difuzne vlage Grañevinski objekti klasičnog grañenja zaštićivali su se od prva dva slučaja. 2. Strujanjem ili konvekcijom se toplina prenosi u tekućinama i plinovima. Što je materijal laganiji odnosno ima više pora zraka to je bolji toplinski izolator (daje veći otpor provodljivosti topline). O prostornoj težini.iz temeljnog tla 2.Voda je 25 puta bolji vodič topline od zatvorenog. O veličini pora. Sunce) u energiju zračenja.Npr. Apsorpcijom (upijanjem) energije zračenja zagrijava se drugo tijelo. DIFUZNI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA Grañevinski objekt može se vlažiti na tri načina: 1. odnosno količina vodene pare. Jedinica za pritisak. To je vlažan zrak za razliku od suhog zraka koji ne sadrži vodenu paru. Suhi zrak odličan toplinski izolator. mirnog zraka. Zrak u kojem se krećemo uvijek sadrži odreñenu količinu vodene pare.2. 21 . Apsolutna vlaga označava stvarnu količinu vlage u zraku pri odreñenoj temperaturi. Sadržaj vodene pare možemo izraziti kao pritisak te pare na jedinicu površine. 3. ako vodu odozdo zagrijavamo donji se slojevi ugriju. RELATIVNA VLAGA Zrak kod odreñene temperature može primiti samo jednu odreñenu količinu vlage. Relativna vlaga je omjer postojeće količine vlage u zraku i maksimalne količine koju zrak kod odreñene temperature može primiti.

a čestice prašine na vrućim grijaćim tijelima stvaraju amonijak i druge plinove što nadražuje sluznice i izaziva oboljenja. (Znojenjem. U većini slučajeva 22 . moguće na dva načina: . ona ima svoje posebne zakone. Minimalna vlažnost u prostorijama zimi 35 %. Premali postotak vlage u zraku izaziva nelagodu. Ukoliko je zrak zasićen vodenom parom on neće moći primiti dodatnu paru stvorenu znojenjem što može dovesti do toplotnog udara. smetnje u dišnim organima te pogodnost infekcijama. već se često ponaša kao da nema zraka. No gibanje pare nije uvijek vezano za strujanje zraka ili pritisak vjetra. Za stambene i administrativne prostore optimalna vlažnost φi = 60% Relativna vlaga vanjskog zraka za zimski period iznosi φe = 90% Relativna je vlaga vrlo važna u zatvorenim prostorima. Zbog jednoličnog pritiska pare biti će relativna vlaga veća uz pod a manja uz strop. Kod velike razlike u vanjskoj i nutarnjoj temperaturi (zimi 15º. odnosno isparavanjem troši se tjelesna toplina i tako tijelo hladi). Vodena para visokog pritiska nutarnje prostorije nastojat će prodrijeti prema vanjskom nižem pritisku. Topli zrak se diže pa je temperatura ispod stropa kod normalnih stropnih visina za oko 4ºC viša od temperature uz pod. namještaj i dr. a ovisi o vrsti i namjeni prostorije. Vodena se para u prostoriji rasporeñuje jednolično dok se toplina ne rasporeñuje jednolično. Čovjek lakše podnosi visoke temperature ako je zrak suh jer regulira tjelesnu temperaturu znojenjem.Relativnu vlagu (vlažnost zraka) izražavamo u postotcima. DIFUZIJA VODENE PARE -je kretanje vodene pare s mjesta većeg parnog pritiska prema mjestu manjeg parnog pritiska kroz neki materijal dok se pritisci ne izjednače. Optimalna vlažnost propisana je pravilnikom.30º) nastaje i znatna razlika u parnom pritisku.Ako u zasićeni zrak dodajemo nove količine vodene pare višak će se kondenzirati. SVOJSTVA VODENE PARE Vodena para nije fizikalno vezana sa zrakom.) koje stvara prašinu. osim nepropusnih materijala a to su metali. ROSIŠTE označava onu temperaturu do koje se vlažan zrak može ohladiti da se postigne njegova puna zasićenost. KONDENZAT nastaje kada količina vlage u zraku preñe količinu maksimalne vlage kod odreñene temperature. -Razni materijali daju različit otpor difuziji vodene pare. Vodena para prodire sa zrakom u sve šupljine i pore grañevinskog materijala.Ako zrak koji sadrži vodenu paru ohladimo ispod točke rosišta višak će se kondenzirati. jer utječe na psihofizičke funkcije čovjeka. Razlog je pojačano isparavanje (tepisi. . odnosno ona pokazuje koji dio maksimalne količine vlage zrak stvarno sadrži.

na pr.betoni i mortovi. AKUMULACIJA TOPLINE je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. 1 Hz=1 titraj/sek. a zvuk visoke frekvencije kao visoke tonove. c)Grañevinski materijali s dodacima veznog materijala . te jake betone i cementne mortove smatramo difuzno jačim materijalima (ukoliko nema većih pukotina nastalih prilikom izvedbe). do kojeg dolazi ako suhi odležali beton vlažimo. puna opeka i dr. Izvor zvuka može biti zategnuta žica. nastaje samo-brtvljenje betona što pojačava difuznu izolaciju materijala. vodu 1460 m/sek. a različita je za razne vrste materijala. Karakteristike zvuka : FREKVENCIJA je broj titraja u sekundi a mjeri se hercima. pluto 500 m/sek. Različite frekvencije ljudsko uho osjeti kao različite visine tonova. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Zvuk male frekvencije osjećamo kao duboke. a ne prolazi kroz vakum. Zbog tih promjena nastaju u zraku zgušnjavanja i razrijeñenja koja se kroz materijal šire u obliku zvučnih valova.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. kod 20ºC brzina zvuka kroz : zrak je 342 m/sek. to znači da su dobri toplinski izolatori loši difuzni izolatori i obrnuto. Vodena para ulazi u materijale difuzijom ili kapilarnim vlaženjem (materijal s vrlo sitnim porama . Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. membrana i slično koje svojim titranjem vrše udare na čestice zraka i izazivaju pravilne promjene u zraku. čelik 5000 m/sek. -Difuzni otpor grañevinskog materijala ovisi o njegovoj strukturi i količini pora. AKUSTIKA I ZVUČNE IZOLACIJE Zvuk nastaje titranjem čestica materije i može se širiti samo kroz materijalnu sredinu. Ovakvi titraji mogu nastati u tekućinama i plinovima ali čovjek je okružen zrakom pa prima zvuk primarno iz zraka.toplinski otpor materijala i difuzni otpor su divergentni.propusnost ovisi o vrsti i kvaliteti (obična opeka .klinker pločica).kapilarama "navlači" vlagu kapilarnim djelovanjem). gumu 40-50 m/sek. U pravilu opeka zbog svoje poroznosti lako upija vlagu ali ima sposobnost samo-isušenja. PREMA PAROPROPUSNOSTI GRAðEVINSKE MATERIJALE GRUPIRAMO: a) Organske materije . zidovi će odavati toplinu. b)Pečene mineralne materije . Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. Uslijed takozvanog bubrenja betona. Brzina rasprostiranja zvuka zavisi o vrsti materijala i njegovoj temperaturi. Materijal koji ima podjednake vrijednosti toplinsko difuzne izolacije je pjenušavo staklo (foam-glass) i djelomično styrodur. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore.propusni zbog velike količine površinskih pora te su higroskopni (koji navlače paru). Ljudsko uho može čuti frekvencije od 16 do 20000 Hz (odrastao čovjek do 16000 Hz) 23 .

• Decibel je jedinica bez dimenzije a služi za iskazivanje omjera dvije istorodne veličine (zvučni tlak. Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvučnu energiju pretvara u električnu i te impulse predaje mozgu. Prema krivuljama npr. 800. Isto tako za svaku čujnu frekvenciju postoji najniži zvučni tlak koji uho može čuti. zvučni intenzitet). 2500 i 3150. 200. GLASNOĆA ZVUKA je subjektivna jačina zvuka odreñene frekvencije izražena Phonima. to znači da je glasnoća 0 Phona. 1250. ali se najčešće upotrebljavaju prijemnici s ugrañenim tercnim filterima koji registriraju zvukove samo na slijedećim frekvencijama: 100.iznad 20. eksponent baze 10 102/101 = 10 • Dakle zvuk od 20 dB je 10 puta veći od zvuka od 10 dB. 630. 315. Na temelju ispitivanja nastale su krivulje jednake glasnoće za čujno područje frekvencije (Fletcher – Munsonove krivulje).– to nazivamo čujno područje.ispod 16 Hz čovjek osjeća kao potresanja ULTRAZVUK . 125. Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoća i intenzitet zvuka su isti. a to je izmeñu 100 i 3150 Hz. a zvukove visokih frekvencija čuje slabije. Zvukove niskih frekvencija uho vrlo slabo čuje. • Čovjek kod zvuka uglavnom razlikuje visinu tona –frekvenciju i jačinu zvuka glasnoću.1 Pa) ili paskalima. 1000. 1600. 500.2 Pa) i praga bola koji iznosi 2 x 102 (20 Pa). Slične krivulje daju mjerači buke koji na posebnim skalama očitavaju glasnoću i intenzitet zvuka. • Omjer zvučnih snaga upravno je proporcionalan omjeru kvadrata pripadajućih zvučnih tlakova. Osnovni standardni ton iznosi 1000 Hz. Budući da je decibelna skala logaritamska odnosi veličina su drugačiji nego kod drugih jedinica (cm. Objektivna jačina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam se razlikuju. • Zbog titranja čestica elastične tvari nastaje u njoj zvučni tlak kojeg mjerimo mikro barima (1b = 0. INFRAZVUK . zvuk frekvencije od 30 Hz čovjek ne čuje do intenziteta od 60 dB. 250. čujnog praga koji iznosi 2 x 10-4 (0. a to je logaritam tj. • Čujno područje zvučnog pritiska nalazi se izmeñu tzv. 400. • Primjer: zvuk od 20 dB nije 2 puta veći od zvuka od 10 dB već je:20 dB = 2B. INTENZITET ZVUKA je objektivno mjerilo jačine zvuka • to je prosječna zvučna snaga odnosno ukupna energija koju izvor zvuka • predaje okolini propuštena u nekoj točci u W/m2. Dakle omjer izmeñu čujnog praga i praga bola iznosi 1:106. za logaritme brojeva od 1 do 1012 ). Za ispitivanje zvučnih izolacija konstrukcija upotrebljavaju se zvučni prijemnici koji registriraju sve frekvencije od 100 do 3150 Hz. Ali uho ne čuje sve tonove jednako. kg).000 Hz Grañevinska fizika proučava načine zvučne zaštite za zvukove koji čovjeku smetaju. srednje registrira podjednako kao mjerni instrument. Prema fizičaru Bellu skala je podijeljena na 12 dijelova. zvučna snaga. • Ocjena jačine zvuka uhom je subjektivna pa su u fizici uvedene objektivne mjere. PHONSKE KRIVULJE ISTE JAČINE GLASA ZA 24 . 12 B odnosno 120 dB (deciBella) 1 dB = 1/10 B. pa će omjer zvučnih snaga iznositi 1:1012 (Skala čiji bi najveći broj imao 12 nula bila bi vrlo nepogodna pa se upotrebljava logaritamska skala s bazom 10.

GRANICA BOLA 2.od jednog zvučnog udarca do drugog mora proći min 1/10 sek da bi uho osjetilo reflektirani zvuk. može doći do difrakcije.slično zrakama svjetla i zvučne zrake lome se pri prelazu iz jedne sredine u drugu. Koliko će apsorbirati ovisi o vrsti materijala i frekvenciji. pa će u radionici one biti veće nego jednoj bolnici.5 h/dan 115 dB “ 0. U zatvorenom manjem prostoru zvuk se odbija od stijena pa ga uho osjeća kao jedan pojačani zvuk (u protivnom čujemo odjek). 25 . do refleksije.Kod nas za sada ne postoje propisi o dozvoljenoj jačini buke pa se služimo preporukama lječničkih udruženja drugih zemalja prema kojima je dopušteno izlaganje buci slijedeće: buka jačine 90 dB dopušteno izlaganje 8 h/dan 92 dB “ 6 h/dan 95 dB “ 4 h/dan l00 dB “ 2 h/dan 105 dB “ 1 h/dan 110 dB “ 0. Difrakcija (skretanje) . dobom dana.je pojačavanje. pa se upotreba takvih strojeva ograničava vremenom trajanja.Dobar urbanistički plan i projekt.78). zvučne sjene ili. obaveznom primjenom zaštitnih mjera. ovisno o istoj. Kod točkastog izvora zvuka (govor jednog čovjeka) zvuk se širi u vidu koncentričnih lopti. druga će zazvučati). izaziva patološke promjene u organizmu. Rezonancija .Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku jedan dio vučne energije će se reflektirati a drugi će apsorbirati prepreka. BUKA Štetno djeluje na organizam od razdražujućeg djelovanja do oštećenja sluha i gluhoće. odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona rada (buke) preduvijet su dobre zaštite naselja od buke. PRAG BOLA POJAVE PRILIKOM ŠIRENJA ZVUKA U mirnoj atmosteri kod iste temperature i vlage zvuk se pravolinijski rasprostire na sve strane. (napnemo dvije žice gitare na isti ton.ako zvučni val naiñe na prepreku.U grañevinarstvu ima takoñer mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku. oslabljenje ili poništenje zvučnih valova koje nastaje pri sudaranju valova raznih valnih dužina (primjer sumrak). smanjenje radne sposobnosti. Za svaki prostor u kojem boravi čovjek propisuju se norme dozvoljene buke. Omjer apsorbiranog i reflektiranog zvuka naziva se koeficijent apsorpcije (za mramor 0. U atmosferi zrake se lome prema gore ako je dolje topliji zrak a prema dolje ako je dolje hladniji zrak (čamci na moru ljeti.01. za mineralnu vunu 0. kod linijskih izvora (željeznica) u vidu valjkastih ljuski. ometanje rada. ako je mala prepreka.25 h/dan Buka se se ne može uvijek izbjeći iako je dokazano njeno štetno djelovanje na organizam. Apsorpcija (upijanje) . Refrakcija (prelamanje valova) .daleko se čuje). Refleksija (odbijanje) . jednu trznemo i utišamo. iznad mora hladniji zrak .Tijelo koje titra nagoni zvučnim udarcima druga tijela u svojoj blizini da titraju ukoliko su podešeni na isti broj titraja u sek. Interferencija zvučnih valova .ČISTE TONOVE 1. opekotine kod jakog zvuka (zvučna energija pretvara se u toplinsku).

magle. kod vjetra različitih temp. Ako se drveće sadi u paralelnim pojasima svaki pojas mora biti 5 . Za svaku vrstu buke morati ćemo predvidjeti poseban način zaštite odnosno izolacije. drvored ispod kojeg nije posañeno grmlje slabo prigušuje buku dok gusti i neprozirni nasadi dobro prigušuju buku. ZVUČNE IZOLACIJE U ZGRADAMA Klasifikacija buke u grañevinarstvu: 1.18 dB manje Linijski izvor : 14 m . 3.6 m širine s drvećem gustih krošnji u pomaknutom rasporedu tako da se zvuk rasipa u prostoru izmeñu redova drveća. valova. Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku dogaña se slijedeće: 1.12 dB. grmljem i sl. Veličina apsorpcije ovisiti će o vrsti zelenila i rasporedu istog. Prigušenje zvuka u gradu može se postići izvedbom različitih prepreka jer prilikom nailaska zvuka na prepreku iza nje nastaje zvučna sjena. -Promjenjivi .jačina se mijenja za više od 5 dB. 28m . Iza prepreke. Visoko raslinje takoñer apsorbira buku. promjenjivi i isprekidani zvuk.jačina se ne mijenja više od 5 dB i traje dulje vrijeme.3 dB manje. Zvuk se u atmosferi drugačije širi nego uz površinu zemlje. Ispod drveća treba zasaditi gusto zelenilo. jedan dio zvučne energije reflektira se u prostoriju 2. Ako nam je poznata jačina zvuka na udaljenosti od 7 m. Sanitarnim normama razlikujemo nepromjenjivi. ali se može bitno smanjiti.ZAŠTITA NASELJA OD BUKE Za proračun režima buke u gradovima propisane su norme dozvoljene buke u pojedinim zonama različite namjene (stambenie. zraka i sl. Vibracije nastaju radom strojeva koji potresaju podlogu te se kroz nju kao i topot prenose na zrak. jedan dio (mali) pretvara se u toplinsku energiju 3. dućani).izmjena u trajanju od 1 ili više sekundi. zvuk neće biti potpuno prigušen. Dakle. -nepromjenjivi . 2. u jednoličnoj atmosferi pada jačina zvuka s povećanom udaljenosti od izvora. zbog difrakcije zvučnih valova. 56 m . glazba). a kod linijskog izvora 3 dB manje (Početna udaljenost obično se uzima 7 m). 56 m . Najveće prigušenje je iznad tla obraslog travom.6 dB manje. Raspored sadnje drveća ima velik utjecaj na prigušenje buke. garaže. Npr. Zračna buka je zvuk koji se prenosi zrakom (govor. industrijske…). na 56 m. Udarna buka ili topot nastaje udaranjem po tvrdoj podlozi kroz koju se prenosi na zrak. Točkasti izvor : 14 m . -Isprekidani . poslovne. refrakcije zv.ekrana ili kombiniranje ovih načina. 28m . izgradnja prepreka .6 dB. dima. Kod širenja točkastog izvora zvuka u gradovima sniženje nivoa zvučnog pritiska je za 6 dB manje kod svakog udvostručenja udaljenosti od izvora zvuka. možemo izračunati za koliko se smanji jačina zvuka npr. da bismo dobili zadovoljavajuće sniženje buke u gradovima primjenjuju se razne metode zaštite: izgradnja zgrada na odreñenim razmacima od izvora buke (pomoćni objekti. a dopunsko sniženje zvuka može nastati apsorpcijom zvuka zbog vlažnosti. jedan dio širi se konstrukcijom te ćemo zvuk dobiti u udaljenim prostorijama objekta (ovisno o vrsti materijala) 26 .9 dB manje Uz zemljinu površinu dolazi do prigušenja zvuka zbog prelaza zvučne energije na tlo. sadnja zelenih pojasa.

Ne smiju biti kruti već elastični materijali (filc od min. Za zaštitu od topota izvodimo tzv. zato njegov dijagram ima obrnute vrijednosti. Budući da sve više upotrebljavamo lake pregrade u grañevinarstvu takve konstrukcije morat će se posebno ispitivati i dokazivati. plivajuće podove kod kojih podna površina leži na sloju izolacijskog materijala. Udarni zvuk nastaje i širi se direktno u materiji. ali ako u 4 cm zračne šupljine ovjesimo ljepenku dobijemo zadovoljavajući zid. Prema tome općenito smatramo da konstrukcija zadovoljava u pogledu zaštite od zračne buke ukoliko ima površinsku težinu veću od 350 kg/m2 i ako se radi o masivnoj konstrukciji. jer su stijenke dovoljno masivne pa ne djeluju kao membrane koje stvaraju rezonancu. a to se dogaña ako doñe do podudarnosti zvučnih valova iz zraka i titranja same pregrade. dvoslojni zid od 2x5 cm drvolita obostrano ožbukan ne zadovoljava. Kod konstrukcije višeslojnih pregrada važno je detaljiranje spojeva pojedinih slojeva kao i rješenje rubova. -zid od bloketa 25 cm obostrano ožbukan zadovoljava iako ima šupljine. U pravilu razlikujemo jednoslojne i višeslojne pregrade. ljepenka i sl. ovisno o materijalu slojeva. a zidovi samo od zračne. može imati manju vrijednost zvučne zaštite nego da je izveden u jednom sloju.) Primjeri: -zid od opeke 25 cm (450 kg/m²) dobro će apsorbirati zvuk. ploče i sl. dakle odličan izolacijski pregradni zid. vune.). 27 . pepeo. jedan dio prolazi kroz prepreku u susjednu prostoriju ZVUČNE IZOLACIJE KONSTRUKCIJA PROTIV ZRAČNE BUKE Ispitivanja su pokazala (Bergerovo pravilo) da apsorpcija zida raste upravno s njegovom težinom • zid težine u kg 10 50 100 300 500 1000 • apsorpcija u dB 27 38 40 47 51 54 Iz tabele vidimo da je težina zida od cca 350-400 kg optimalna za apsorpciju zvuka jer dvostruko i trostruko povećanje težine daje malo povećanje apsorpcije. -pregradni zid od staklenih blokova (luxfer opeka) kod 1000 Hz i intenziteta od 90 dB apsorbirati će 60 dB. višeslojna će titrati svaki sloj sa različitim amplitudama. lake grañ. strop mora primiti što manji intenzitet zvuka. ZVUČNE IZOLACIJE PROTIV TOPOTA Stropne konstrukcije moraju imati zadovoljavajuću izolaciju od zračne i udarne buke.4. U pravilu dvostruke pregrade koje se sastoje od 2 kruta materijala iste težine (2x7 cm opeka) treba izbjegavati (ili ispuniti izolacijskim materijalom) jer meñu njima dolazi do pojave rezonancije te takav zid npr. višeslojna pregrada sa zračnom šupljinom u koju se ovjesi tkanina. guma) možemo postići dobru zvučnu izolaciju korištenjem pojave interferencije zvučnih valova (npr. Kod šuplje konstrukcije (polumontažni stropovi) težina iste mora biti veća od 400 kg/m2. Frekvencija kod koje dolazi do podudarnosti valnih dužina naziva se kritična frekvencija i može se izračunati. Pod odreñenim uvjetima može se dogoditi da pregrada uopće ne apsorbira dio zvuka. Dok jednoslojna pregrada vibrira kao jedna cjelina. Kod višeslojnih pregrada osim korištenja izolacijskih materijala (mineralna vuna.

VIBRACIJE Zaštita od vibracija sastoji se u izoliranju izvora koji proizvodi vibracije. guma) provuče i bočno te oko cijevi i kanala koji vertikalno probijaju konstrukciju da se izbjegnu zvučni mostovi. vuna. U dodiru s tijelom niže temperature (manja srednja brzina čestica). Izolacija se izvodi postavom raznih apsorbera i elektroničkom regulacijom.cem. mort ili beton MB 25 sa sitnim agregatom. -Magnezitni estrih -gipsani estrih 3. podloge od elastičnih materijala kao što je guma ili metalne opruge. Kod većih površina armira se križnom armaturom Ø 3/20 cm. pa nije dozvoljen drugim zakonom. pamuk.za podove u vidu brodskog poda ili parketa -PLIVAJUĆI POD BEZ ESTRIHA DRVENE STROPNE -KONSTRUKCIJE S IVERIT ILI OSB PLOČAMA NA -MINERALNOJ VUNI IZOLACIJE OD ODJEKA U PROSTORIJI Rješavaju se upotrebom apsorbera na unutarnjoj strani zida kao što su vuna (dlakavi tepisi i tapeta).5 cm. mekani kanelirani lesonit (celoteks). odnosno dok oba tijela ne dostignu istu temperaturu. Viša temperatura znači da je veća prosječna brzina čestica. tijelo se hladi. PLIVAJUĆI PODOVI: s estrihom (podlogom): -cementni estrih . pluto. brže čestice dio svoje kinetičke energije predaju sporijim česticama hladnijeg tijela. Prvi zakon termodinamike dozvoljava i obrnut proces.1. Srednja brzina čestica toplijeg tijela se smanjuje.5 cm -asfaltni mastiks (bitumen + mineralni sastojci) + fino kameno brašno bez estriha . min d = 3. Spontani termodinamički procesi dogañaju se u smijeru stanja veće vjerojatnosti. 28 .29.3. min. tako da se stroj postavi na elastičnu odnosno amortizacijsku podlogu kao pluto. svila. gipsane ploče i sl. 3. TOPLINSKA VODLJIVOST GRAðEVINSKIH MATERIJALA Smjer prijelaza topline Zašto toplina prelazi samo s toplijeg na hladnije tijelo? Temperatura je povezana s gibanjem čestica.3. Do problema odjeka dolazi kod velikih prostora: hale tvornica s radom strojeva. 3.5 .Pri tome treba paziti da se izolacijski materijal (mineralna i staklena vuna. stiropor. tijelo se grije. Srednja brzina čestica hladnije tijela se povećava. Proces traje dok se srednje brzine ne izjednače. meñutim njegova vjerojatnost je vrlo mala. odnosno kinetička energija. radionice i sl.4.

1) Θ2 . Sl. grafički ilustrira ovu definiciju.1.3) može se pisati da je q · d λ = ----------------------. Slika 3.1. Shematski prikaz značenja koeficijenta toplinske vodljivosti λ 29 . Kao mjera toplinske vodljivosti neko g materijala služi koeficijent toplinske vodljivosti λ tog materijala.(3. Ona ovisi o obujamskoj masi (odnosno poroznosti) i kemijskom sastavu materijala. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ je vrlo promjenjiva.3.1) daje λ=q. Koeficijent toplinske vodljivosti jednak je dakle gustoći toplinskog toka kroz sloj materijala jedinične debljine za jediničnu razliku temperatura na površinama sloja.Θ1 Za sludaj da je d = 1 i Θ 2 -Θ 1 =1. Zato govoriti o vrijednosti koeficijenta x nekog materijala ima smisla samo ako se preciziraju svi ovi faktori. Materijali s malom vrijednosću koeficijenta λ zovu se toplinski izolatori.Koeficijent toplinske vodljivosti Toplinska vodljivost je svojstvo grañevinskih materija da u manjoj ili većoj mjeri provode toplinu. čak i kod jednog to istog materijala. formula (3. Iz jednadžbe (2.……………………………………. o sadržaju vlage u materijalu i o njegovoj temperaturi.

proizlazi iz činjenice da svaki grañevinski materijal. što rezultira u povećanju vrijednosti λ. u zračnim porama grañevinskih materijala mogući su svi vidovi prenošenja topline. kako bi se mogao izvršiti pravilan izbor koeficijenta λ.. Iz izloženog slijedi da se meñusobna ovisnost veličina λ i p može dati samo za pojedine tipove materijala. do 2800 kg/m 3 za granit... povećanjem obujamske mase povećava se i vrijednost koeficijenta λ..... Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ same čvrste tvari. Naime. osim osnovne čvrste tvari. Na vrijednost koeficijenta λ nekog materijala..(3. Poznavajući obujamsku masu grañevinskog materijala može se procijeniti približna vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ. Promjena koeficijenta a grañevinskih materijala.023 W /(m...3 W /(m•K) „ . na vrijednost koeficijenta a utječu.. ovisi o kemijskom sastavu tvari i uvijek je veća od oko 0. Kod jednake poroznosti.. vrijednost veličine A će biti veća. Naime. Sto je više porau materijalu... s promjenom njihove obujamske mase.. jer se s povećanjem dimenzija pora povećava i vrijednost koeficijenta λ zraka zatvorenog u porama... kako je već ranije navedeno.. i iznosi svega oko 0.. Kod otvorenih pora dolazi do većeg utjecaja prenošenja topline konvekcijom. a to znači t manja obujamska masa materijala..... 30 ... odnosno tak 7800 kg/m 3 za čelik..... Naime. osim obujamske mase. Zato se u svim tablicama uz vrijednost veličine A uvijek daje i vrijednost veličine p.. sadrži i mnoštvo pora i šupljina ispunjenih zrakom....... imaju različite vrijednosti koeficijenta λ... poroznosti i strukture.2) V Obujamska masa grañevinskih materijala kreće se u vrlo velikom rasponu: od 20 kg/m 3 za ekspandirani polistiren. Zato materijali različitog kemijskog sastava.... a jednake obujamske mase... dakle apsolutno gustog materijala bez pora.. Što su pore u materijalu veće.. utječe i vrijednost λ osnovne čvrste tvari...Zato de vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ grañevinskog materijala biti jednaka nekoj srednjoj vrijednosti izmeñu one za osnovnu čvrstu tvar i vrijednosti za zrak sadržan u porama. smanjenjem obujamske mase smanjuje se i vrijednost veličine λ.Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o obujamskoj masi Obujamska masa p je omjer mase m neke tvari i volumena V koji ta (homogena) tvar zauzima m Ρ = ---.. Navoñenje vrijednosti koeficijenta λ ima smisla samo ako je navedena i obujamska masa p tog materijala.. ali se za svrhu toplinskih tehničkih proračuna smatra da se prenošenje topline u materijalima vrši samo po zakonu toplinske vodljivosti. toje manja vrijednost njegova koeficijenta toplinske vodljivosti.. i obratno. Takoñer je važno i to da li su pore zatvorene ili meñusobno povezane (otvorene). Vrijednost veličine A za zrak sadržan u porama materijala znatno je manja. još i dimenzije pora i struktura materijala.... Ne postoji jedinstveni matematički zakon koji bi povezivao veličine λ i p svih grañevinskih materijala..K)..

100 % masa suhog materijala (3. .. Zbog velikog utjecaja sadržaja vlage u materijalu na vrijednost njegova koeficijenta λ svi toplinski proračuni postaju nemogući ako nije poznata vlažnost materijala. nego krupnih pora.... Koeficijent λ još više poraste u slučaju smrzavanja vode u materijalu.3.. što se kod vlaženja materijala najprije ispune vodom manje pore i kapilare. x°/. Povećanje koeficijenta λ materijala s povećanjem njegove vlažnosti rezultat je činjenice da voda.. jer je vrijednost λ leda oko 2..3. slično kao i masena 31 .) objašnjava se time..kg/kg Masa suhog materijala ili u postocima x . utjecaj kojih je na toplinsku vodljivost materijala veći..2. Sl. Sadržaj vlage u materijalu može se karakterizirati masenom vlagom X ili obujamskom vlagom p. Može se.57 W /(m•K).2.3. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke Veći porast vrijednosti koeficijenta λ kod manje vlažnosti (vidi sl.. prikazana ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke. Za ilustraciju je na s1.3 W /(m·K) što je oko 4 puta veća vrijednost od vrijednosti veličine a za vodu. = masa slobodne vode .Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o vlažnosti materijala S povećanjem vlažnosti materijala naglo raste vrijednost njegova koeficijenta λ..2.. Masena vlaga predstavlja odnos mase slobodne vode u materijalu i mase suhog materijala Masa vlažnog materijala – masa suhog materijala X = --------------------------------------------------------------. koja se umjesto zraka nalazi u porama vlažnog materijala.3) Obujamska vlaga predstavlja odnos obujma vode sadržane u materijalu i obujma tog materijala.. što je oko 20 puta veća vrijednost od vrijednosti λ zraka. ima vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ=0.

Nedovoljna kontrola navedenih promjena može dovesti do oštećenja objekata.vlaga izraziti u m 3 /m 3 ili u %. a snižavanjem temperature materijal se steže. Povišenjem temperature materijal se rasteže. Koeficijent toplinske vodljivosti λ odreñuje se pomoću relativno složenih indirektnih laboratorijskih mjerenja na prethodno osušenim uzorcima.3. pa i do rušenja konstruktivnih sistema. Na taj način je isključen utjecaj vlažnosti na dobiveni rezultat. Česta su oštećenja krovnih rubova. a to pak raste zbog porasta kinetičke energije molekula. Ove vrijednosti koeficijenta toplinske vodljivosti λ zovu se računskim vrijednostima i one su dane tabelarno u prilogu 1. Zato se za toplinske proračune u grañevinarstvu koriste vrijednosti koeficijenta λ izmjerene kod srednje vrijednosti temperature materijala od +10 0 C. Do ovog porasta dolazi zbog povećanja toplinske vodljivosti osnovne čvrste tvari. fasada. jer se radi o relativno malom rasponu promjena temperatura grañevinskih elemenata. Meñutim. 3.2. itd. Zbog velikog utjecaja vlažnosti materijala na vrijednost njegova koeficijenta λ potrebno je odgovarajućim rješenjima i tehničkim mjerama zaštite spriječiti prekomjerno povećanje vlage u materijalima grañevinskih elemenata kod eksploatacije grañevinskih objekata. s povečanjem temperature raste i toplinska vodljivost zraka u porama materijala. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti o temperaturi materijala Vrijednost koeficijenta a grañevinskog materijala-raste s porastom njegove srednje temperature. a takoñer i prenošenje topline zračenjem u porama. Velika razlika izmeñu zimskih niskih temperatura i visokih temperatura uzrokovanih ljetnim sunčevim zračenjem donosi dodatna naprezanja u kontrukcijama. pucanja materijala na spojevima. bilo promjenom godišnjih doba ili sunčevim zračenjem. Prema Cammereru. u grañevinskim elementima zgrade materijali uvijek sadrže u sebi neku količinu vlage koja povećava njihovu toplinsku vodljivost. nastaju i deformacije unutar konstruktivnih elemenata objekata. Zato vrijednosti koeficijenta a dobivene mjerenjem na suhim uzorcima treba povećati kako bi odgovarale statistitkom sadržaju vlage u izvedenim grañevinskim elementima kod kojih je uspostavljena vlažnosna ravnoteža s okolinom koja ih okružuje. temperatura pojedinih dijelova konstrukcije kod 32 . Osim toga. TOPLINSKO ISTEZANJE TEMPERATURNA DILATACIJA KONSTRUKCIJA Uslijed temperaturnih razlika nastalih bilo klimatskim uvjetima. U grañevinskoj praksi ovisnost koeficijenta λ o temperaturi nema većeg praktičnog značaja.

vrsti materijala.najtopliji je krov pa jugozapadna strana. podrumskim zidovima i sl. Reške se izvode tako da se objekt dilatira po cijeloj visini.17 ºC. Temperaturne razlike u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od 10 . a za svakih slijedećih 5 m po 2 cm više. Dilatirati se mogu cijeli objekti ili dijelovi objekta pa dilatacije dijelimo na glavne i dopunske.na vertikalnim žbukama zidova do 65º -na čeličnim konstrukcijama na južnoj fasadi do 75º -na crnoj bitumenskoj ljepenki (na tankoj ploči) do 70º -isto ali na debeloj ploči koja akumulira topl.letvicama. Dilatiranje (širenje ili stezanje) ne smije biti veće od 1 mm. Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja nastaju u konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena. aluminija i sl. zagrijavanje je veće) te konačno o položaju prema djelovanju sunca . a najhladnija je sjeverna strana. TOPLINSKE DILATACIJE (dilatare (latinski) = širiti) Toplinske dilatacije (dilatacijske reške) imaju zadatak spriječiti oštećenja konstrukcija uslijed temperaturnih promjena u samim konstrukcijama.Toplina i 33 .temperature zraka od 30 . Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama biti će obrnuti od zimskih. Naročito pažljivo dilataciju treba zatvoriti na ravnim krovovima. trakama od plastične mase. Reške ne smijemo ispunjati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti.na bijeloj plohi do 24º Iz gornjih je podataka vidljivo da zagrijavanje uslijed djelovanja sunčevih zraka ovisi o boji materijala (što je boja tamnija veće je upijanje sunčevih zraka i time veća temperatura materijala). Ravni se krov zagrijava najviše. ili zračnim strujanjem. Dilatacije se rade širine 3cm za zgrade do 5 m visine. Da bi se spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno elastičnim kitovima. južna fasada znatno više od sjeverne. tako da se podijeli u samostalne konstruktivne cjeline.slojevima konstrukcije (ukoliko konstrukcija ne može odavati toplinu prijenosom na drugi materijal. Zagrijavanje i akumulacija topline vanjskih konstrukcija ovisi o vrsti materijala.35ºC iznosi: . Dopunske dilatacije Treba proračunati kod svih konstrukcija koje su podložne velikim promjenama temperature. Glavne dilatacije: Obično se izvode kod objekata visokogradnje na svakih 30 – 40 m. Ako dilataciju ispunimo žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će pukotina. boji materijala. do 80º -isto ali na toplinskoj izolaciji do 90º -na aluminijskoj sjajnoj foliji (samo na sjajnoj!) do 19º . temeljima. strani svijeta i temperaturi zraka. FAZNI POMAK I TOPLINSKO PRIGUŠENJE Ljeti sunce zagrijava vanjske obodne konstrukcije grañevinskog objekta.

KOMBI ploče – styropor + heraklit . Izvedba je brza i relativno jednostavna (montaža). Konstrukcija treba biti takva da je temperatura unutarnjeg zida što manja odnosno da konstrukcija ima odreñeno TOPLINSKO PRIGUŠENJE.Izolacijski mortovi (žbuke) – DRACOTERM. 4.Sintetske (PE-okiten višeslojan.Poliuretanska pjena – PUR-PEN . PARNE BRANE -su materijali s velikim difuznim otporom odnosno difuzne izolacije.Višekratni uljeni naliči i lakovi .montažna je obloga izvrstan izolator od sunčeva zagrijavanja ljeti zbog sloja ventilirajućeg zraka izmeñu obloge i zida. Styrodur. Cu) – albit.Pluto.STYRODUR – ekstrudirani polistiren . .Tervol .alumka .STYROPOR – ekspandirani polistiren .ukoliko voda prodre kroz fasadnu oblogu odzračiti će se u sloju ventiliranog zraka ili oteći bez navlaženja toplinske izolacije.fasadna obloga štiti konstrukciju od atmosferilija .Neprekidane gumene trake i folije . Zato konstrukcije treba proračunati i za ljetnu toplinsku stabilnost.Ravago. Isover . slama. veće-formatni toplinski izolatori koji inače traže solidnu kišnu branu često ranjivu u upotrebi. Izvedba nije ovisna o grañevinskoj sezoni u klasičnom smislu.strujajući zrak omogućuje odzračenje difuzne vlage iz konstrukcije. Zato je važno da konstrukcija bude takva da do zagrijavanja unutarnje prostorije doñe što kasnije (kad na fasadi dolazi do pada temperature predvečer) odnosno da je potreban što veći vremenski razmak .FAZNI POMAK – izmeñu početka zagrijavanja fasade i unutarnje površine zida. KAO TOPLINSKE IZOLACIJE KORISTE SE: .mineralna i kamena vuna . 2.Metalne folije (zaštićene) ili limovi (Al. a mogu biti potpune parne brane (metali. 3.vlaga prolazit će izvana unutra. drvene prerañevine .ne treba proračunavati ljetnu stabilnost . PERLIT 34 . Fizikalno je najpovoljnija : . Mogu se koristiti jeftini. Okipor i dr. staklo) ili djelomične (sintetske i sintetsko-bitumenske trake). KAO PARNE BRANE KORISTE SE: . PVC) ili sintetskobitumenske trake s ulošcima -Asfaltni i parafinski slojevi .HERAKLIT (drvena strugotina impregnirana magnezitnim cementom) . . Toplina zagrijane fasade prenosi se na unutarnju površinu te dolazi do zagrijavanja prostorije. albifol.Pjenušavo staklo (FOAM GLASS) VENTILIRANA FASADA IDEALNO RJEŠENJE OBODNOG ZIDA VENTILIRANA FASADA Prednosti pred klasičnim konstrukcijama: 1.

Količina topline akumulirana u grañevinskim elementima je to veća. 35 .+ --. Cu) .plastika kao armirani poliester. + dn ρn cn ( --.klasični materijali kao što je opeka i opekarske pločice. Svojstvo akumulacije topline u grañevinskim elementima zgrade u zimskom periodu može se karakterizirati koeficijentom akumulacije topline W koji je jednak količini topline koju vanjski grañevinski element akumulira po jedinici svoje površine. ravne ili valovite ploče . kada je postignuto stacionarno stanje... U sustavu SI jedinica koeficijenta akumulacije topline W je kJ/(m2•K).+ --.....razni panoi s keramičkim pločicama .noću). naročito u zimskom periodu.. ...+ --. α 2 α λ 2 e λ1 e 1 λ2 1 d1 dn-1 dn . U općem slučaju. višeslojnog vanjskog elementa s n slojeva koeficijent akumulacije topline W računa se po formuli 1 d1 1 d1 d2 W = k [ d 1 ρ 1 c 1 ( --. u sebi je akumulirati i kod hlañenja okoline ponovno je predavati toj okolini.plemeniti ili oplemenjeni ravni. za jediničnu razliku temperatura nutarnjeg i vanjskog zraka. polikarbonatne ploče . AKUMULACIJA TOPLINE Akumulacija topline je svojstvo grañevinskih materijala (elemenata) da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu. drvo .. betonske ploče . Akumulacija topline je vrlo značajno svojstvo grañevinskih elemenata.+ .(6. fiberglas.Šindra.+ --.+ ---)+. prešani ili rebrasti limovi (Al.+ d 2 ρ 2 c 2 ( --. Dobra sposobnost akumulacije topline omogućuje da se za vrijeme periodičkog grijanja.Lagani (plino) betoni .staklo 3..1) svi simboli imaju ranije uvedena značenja. temperatura zraka u prostoru značajnije ne smanji.1) α 2 2 e λ1 λn n-1 U izrazu (6.kamene ploče.. a indeksi odgovaraju numeraciji slojeva elementa kod čega se uzima da numeracija slojeva ide izvana prema unutra.3.YTONG KAO OBLOGE VENTILIRANE FASADE KORISTE SE: ..3.+ ---)+. srednje ili velike. + --.azbest-cementne male. što je veća razlika izmeñu temperature elemenata i temperature okolnog zraka i što su veći specifični toplinski kapacitet materijala grañevinskog elementa i masa elementa. i to za slučaj kada grijanje u zgradi ne radi kontinuirano kroz 24 sata već se povremeno prekida (npr.

5 + 466200. Zid b) ima obrnuti redoslijed slojeva: armirani beton s vanjske strane a sloj polistirenske pjene s unutarnje strane.1.4 kJ/(m 2 ·K) Za slučaj zida b) koeficijent akumulacije topline iznosi W b = 0.3) = 19.69 W / ( m • K ) 1/8 + 0.69(1028. Kod zida a) polistirenska pjena se nalazi s vanjske strane. prema izra zu (4.041)]= =0.= ----.05/2·0. To znači da akumulacija topline u višeslojnim vanjskim elementima zgrade bitno ovisi o redosljedu slojeva.K) Usporedivi dobivene vrijednosti koeficijenta akumulacije top. Presjek vnjskih zidova iz primjera 6.--.Primjer 6.041) + + 0.1) računamo koeficijent akumulacije topline W.041 + 0.15/2·2.33)] = =0.05·25·1260(1/23 + 0. On de i za zid a) i za zid b) imati jednaku vrijednost jer on ne ovisi o redoslijedu slojeva elementa ved samo o njegovu sastavu.1.15/2.0 + 1129.15·2500·960(1/23 + 0. 1 1 k .0) = 322. Na vrijednost temperature zraka u prostoriji za vrijeme prekida grijanja ne utječa samo sposobnost akumulacije topline vanjskih 36 .20).452 2 Sada po formuli (6. meñusobno se ra zlikuju samo po redoslijedu slojeva.041 + 1/23 1. Za slučaj zida a) on iznosi W a = 0.15·2500·960(1/23 + 0.= 0. a slojevi od masivnijeg materijala bliže unutarnjoj površini elementa. a sloj armiranog betona s unutarnje strane elementa.1.15/2·2.05/0.4 kJ/(m 2 .69[0.69(27000.69(0.-------------------------------------.33 + 0. vidimo da je u slučaju zida b) to vrijednost skoro 17 puta manja nego u slučaju zida a).1. Ona de biti to veća to se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj površini. Prvo ćemo izračunati koeficijent prolaza topline k.33)+ + 0.05·25·1260·(1/23 + 0.1. Izračunati koeficijent aku mulacije topline W vanjskih zidova prika zanih na slici 6.15/2.line za oba zida.05/0. 6. Vanjski zidovi na sl. Vrijednosti koeficijenta prijela za topl i n e s u α e = W /(m2•K)i αi = 8 W /(m2•K) Sl.05/2·0.6.33 + 0.

Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton.1. puna opeka i dr. 3. Vodena para će difundirati kroz svaki porozni grañevinski element koji odjeljuje dva prostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare.3. 37 . Koncentracija vodene pare je masa vodene pare u jediničnom obujmu. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAðEVINSKE ELEMENTE Sto je to difuzija vodene pare? Ako je u mirnom vlažnom zraku koncentracija vodene pare ne jednolika. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka.10. Budući da je parcijalni tlak vodene pare u zraku proporcionalan njenoj koncentraciji. To znači da velika sposobnost akumulacije vanjskih grañevinskih elemenata ne mora značiti nužno i ugodnu temperaturu u prostoriji i obratno.elemenata zgrade već i akumulacija topline svih unutarnjih elemenata. U tom kontekstu vrijednost koeficijenta akumulacije topline W vanjskog elementa zgrade ima samo relativno značenje i služi za usporedbu sposobnosti akumulacije topline različitih grañevinskih elemenata. umjesto gradijenta koncentracije može se promatrati gradijent parcijalnog tlaka vodene pare. dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta vise koncentracije ka mjestu niže koncentracije. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama.. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Kod toga se molekule vodene pare kreću iz prostora s višim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s nižim tlakom (sl. Opisana pojava kretanja vodene pare zove se difuzija vodene pare.4. Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. U grañevinarstvu se proučava pojava difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente.). zidovi će odavati toplinu.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata.

...... Koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak D ovisi o atmosferskom tlaku i temperaturi zraka.... Koncentracija vodene pare u zraku c može se izraziti njenim parcijainim tlakom p..2) p 273 gdje je p srednji stvarni tlak zraka u N/m 2 .......(10. Zato je ovakav način kretanja vodene pare relativno spor....1... u ovisnosti od strukture materijala elementa. Ako se difuzijski tok vodene pare svede na jedinicu površine elementa..........083 · -------.1) dx gdje je D koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak u m 2 /h.... a dc/dx gradijent koncentracije vodene pare c u smjeru x u kg/m 4 ..· (-------) .......... Difuzija vodene pare kroz grañevinski element Svaki grañevinski element..... U sustavu SI jedinica veličine Q m je kg/h........ godine A....... Može se izračunati pomoću Schirmerove formule 101325 T 1. Iz jednadžbe stanja idealnog plina je 38 ...81 D = 0...... zove se difuzijski tok vodene pare Q m ...Sl... pruža odreñeni otpor difuziji vodene pare... U jedinicama SI veličina q m se mjeri u kg/(m 2 ·h)....10........... Fickov zakon 1855...... dobivena veličina se zove gustoća difuzijskog toka vodene pare q m .... Masa vodene pare koja uslijed razlike parcijalnih tlakova vodene pare s obje strane elementa difundira u jedinici vremena okomito na površinu promatranog elementa..(10. a T termodinamička temperatura zraka u K...Fick je eksperimentalnim putom utvrdio Zakon difuzije u obliku dc q m = D ----.

kada razlika parcijalnog tlaka vodene pare s obje strane sloja iznosi 1 Pa................... a T termodinamička temperatura u K.......(10... U sustavu SI njegova jedinica je ------m·h·Pa kg Koeficijent δ z u ------.5) dx Veličina δ z =D/(R D ·T) zove se koeficijent difuzijske vodljivosti kg vodene pare kroz zrak.......... da je D dc q m = ------........+ ..+ --...+ --... Osnovna jednadžba difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente Njemački fizičar J............. + --αi λ1 λ2 αe i za slučaj višeg parcijalnog tlaka u prostoriji glasi pi – pe q = --------------------------------....Cammerer.+ --........(10....................... Uvrštavanjem izraza (10......3) u izraz (10........ objavio je 1956.. godine osnovnu jednadžbu difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente...(10...............(10.....4) RD · T dx ili kraće pisano dc q m = δ z · ----. Ona je formalno analogna osnovnoj jednadžbi prenošenja topline kroz grañevinske elemente ti – te q = --------------------------------..+ ...(10...................pokazuje koliko kg vodene pare difundira m·h·Pa svakog sata kroz 1 m 2 površine sloja zraka debljine 1 m....p c = --------..+ --.7) 1 d1 d2 1 --...........................6) 1 d1 d2 1 --...1) dobije se............ koja je u literaturi poznata pod nazivom zajednička jednadžba.............S.......3) RD · T Ovdje je R D =462 J/(kg·K) plinska konstanta vodene pare.. + --δi δ1 δ2 δe 39 .. s grupom suradnika........· ----..

..... . ∆ δ1 δ2 1 1 kg kD = -----------------------------..…………… ∆ 40 (10...= ----... .. ..= --------------------........ .... .. . p i i p e su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje odnosno s vanjske strane promatranog elementa u Pa....10) 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa ---+----+---+…+--..11) kD β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe kg Prema istraživanjima W .----------...12) .. definirane izrazima 1 kg ∆ = ------------d1 1 d1 d2 d2 .... . ..+ .. ........Simboli u jednadžbi (10.. ..---+---+--β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe 1 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa --.Illiga utjecaj koeficijenata prijelaza vodene pare β i i R e je vrlo malen.. (1 0 . . . . 8 ) m2 ·h·Pa m2 ·h·Pa -----------------..9) kg ----.. .(10. .7) imaju ova značenja qm je gustoća difuzijskog toka vodene pare kroz grañevinski element...(10....... ..= kD 1 -----. ... koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D i otpor difuzijskom prolazu vodene pare 1/k D .. ..... ..---+---+-----------..... pa se kod praktičnog proraćuna difuzije vodene pare u visokogradnji može zanemariti i smatrati da je 1 ---... .. ............+ ----.... .. . ..= ---+----+---+…+--. odnosno s vanjske kg površine elementa na vanjski zrak u --------m ·h·Pa d je debljina pojedinog sloja višeslojnog grañevinskog elementa u m δ je koeficijent difuzijske vodljivosti vodene pare kroz kg grañevinski materijal u ----------------m·h·Pa Analogno veličinama uvedenim kod prenošenja topline kro z grañevinske elemente i ovdje se uvode veličine: koeficijent difuzijske propustljivosti vodene pare ∆.(10. .. β i i β e su koeficijenti prijelaza vodene pare s unutarnjeg zraka na unutarnju površinu elementa.. otpor difuzijskoi propustljivosti vodene pare 1/∆.

.............. (10..(10....... δz µ = ------....+ --------µ 1 ·R D ·T µ 2 ·R D ·T 2 odnosno q m p 1 – p 2 = -------------------------------... a znači D δ = .. . Faktor µ je karakteristika materijala........ Faktor µ zraka je jednak 1.6)..7) i uz zanemarenje otpora 1/β i i 1/β e dobije se da je p 1 – p 2 q m = ----------------------------........15) δ .....7) samo zbog formalne analogij s izrazom za prenošenje topline (10..... To je omjerna velićina s jedinicom mjere 1.+ --------------D1 D2 41 .. Faktor p pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolazu vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature....(10..16) d1 d2 --------...17) d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 d 2 ·µ 2 ·R D ·T 2 --------------........ Nakon uvrštenja (10.... 1 4 ) µ ·R D ·T Budući da je D/(R 0 .. jednaka odnosu koeficijenta difuzijske_ vodljivosti vodene pare kroz zrak δ z i koeficijenta difuzijske vodnivosti vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal δ ...koja se zove faktor otpora difuziji vodene pare kroz grañevin ski materijal.....… … … … … … … … … … … …… … … … .... Velitina δ je uvedena u jednadžbu (10...T) = δ z to je novo uvedena velićina µ .+ --------D1 D2 --------. (10.13) Koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D kroz grañjevinski element pokazuje vrijednost gustoće difuzijskog toka vodene pare za jedinićnu razliku parcijalnih tlakova vodene pare u zraku s obje strane elementa..... (1 0 ...............0..14) u (10............i k D= A .

.. potrebno je proračunati temperaturnu krivulju i u poprečni presjek elementa nacrtati krivulju tlaka zasičenja vodene pare p' i krivulju parcijalnog tlaka vodene pare p.. Npr.. Kod v i š e s l o j n i h elemenata o b ičn o je dovoljno uzeti samo temperature na spojevima slo je va ra zlič it ih m a t e rija la . ne interesira količina difundirane vodene pare kro z element.. za dvoslojni zid prikazan na s1. Krivulje tlaka zasičenja i parcijalnog tlaka vodene pare ucrtaju se u presjek promatranog elementa.= --------------.19) 1 D1 ---kD 1 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare predstavlja krivulju stvarne promjene tlaka vodene pare unutar elementa. Da bi se ustanovilo da li za neki element u odreñenim klimatskim uvjetima dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element.. nema nikakve negativne posljedice po element... Tlakovi zasičenja vodene pare uzimaju se iz odgovarajučih tablica (prllog 3) za proračunate karakteristične toeče temperaturne krivulje promatranog elementa.. Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare može se jednostavno pronaći tako da se izjednači odnos pada parcijalnog tlaka za pojedini sloj prema ukupnom padu parcijalnog tlaka s obje strane elementa i odnos otpora difuzijskoj propustljivosti vodene pare promatranog sloja prema ukupnom otporu difuzijskoj propustljivosti grañevinskog elementa.. Zato de grafički prikaz krivulje tlaka zasičenja imati izgied nelinearne funkcije. Naime.(10..2 mote se za prvi sloj pisati da je d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 ---------------p i – p 1 D1 ----------.. medjutim..(10... ako ne dolazi do njene kondenzacije. samo kretanje vodene pare kroz gradjevinski element.10. koju.. a kod je dn o slo jn ih e lem e na t a temperature u trećinama debljina.. moramo uzeti barem još tlakove zasičenja koji odgovaraju temperaturama u sredini pojedinih slojeva elementa..18) p i – p 1 1 ---kD odnosno p p i – p e d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 = p i . ako hočemo točnije nacrtati..... 42 . već nas interesira da li se unutar tog elementa ova vodena para kondenzira. Kod toga treba imati na umu..----------.. da se tlak zasičenja kod linearne promjene temperature ne mijenja linearno. Do opasnosti oštećenja elementa i smanjenja njegove toplinsko-izolacijske sposobnosti dolazi jedino u slučaju kondenzacije vodene pare unutar elementa...· --------------..Kod proučavanja difuzije vodene pare kroz gradjevinski eleement nas....

što znači da stvarni tlak vodene pare ni na jednom mjestu unutar elementa ne prekoračuje n a j ve ć i m o gu ć i t la k vo d e n e p a re u n u t a r e le m e n t a . ali se ne može proračunati masa kondenzata u suprotnom slučaju. Naime. Krivulje tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjeku dvoslojnog zida bez kondenzacije difundirane vodene pare 43 . m o že se p ro r a ču n a t i d if u zi js ki tok vodene pare kroz element za slučaj kada ne dolazi do kondenzacije. koji ovisi o temperaturi tog mjesta.Ako krivulju parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasičenja . Sl.2. t a d a za d a n e uvjete ne dolazi do kondenzacije dif undirane vodene pare (s1. N j i m e s e može ustanoviti da li se vodena para u e le m e n t u ko n d e n zi ra i i i n e . prema poznatim fizikalnim zakonima.3. difundirana vodena para se unutar elementa kondenzira i to na čitavom području presjecanja.2) Ako se meñutim to dvije krivulje presjecaju kao na slici 10.10. Opisani postupak ispitivanja kondenzacije vodene pare u grañevinskom elementu sadrži u sebi jednu protivurječnost. Pored toga.10. opisani postupak ima još j e d a n n e d o s t a t a k . stvarni tlak vodene pare ne može ni na jednom mjestu unutar grañevinskog elementa biti veči od na tom mjestu mogućeg tlaka zasićenja.

.......... godine H..10.20) D 44 .3. d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 Otpor difuzijskoj propustljivosti vodene pare -------------D kojeg posjeduje sloj grañevinskog elementa debljine d i površine 1 m 2 .. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjek'u dvoslojnog zida sa kondenzacijom difundirane vodene pare Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare 1958. Glaser je nazvao specifičnim difuzijskim otporom T...BROJ SLOJA Sl... Dakle d 1 ·µ 1 ·R D ·T Τ= -----------------...(10...Glaser je predložio za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente jednostavniji grafičko-analitički postupak...

..... to će se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dobiti kao spojnica točaka pi i pe (sl..(10....... Kako je. S l ...... takvog toka kod kojeg ne dolazi do otvaranja kondenzata... To znači da se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare u ovom i sličnim slučajevima dobije tako da se iz točaka p i i p e provuku tangente na krivulju tlaka zasičenja do točaka p' k l i p' k 2 .......4... Dobivena slika predstavlja promatrani grañevinski element nacrtom u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora.. prema fizikalnim zakonima nije moguće... Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element... Za grañevinski element prikazan na slici 10....... potrebno je.. Kroz granitne točke povuku se vertikalno pravci. a gustoća stacionarnog difuzijskcg toka......21) T može se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare kod višeslojnog grañevinskog elementa odrediti na vrlo jednostavan način.4).. parcijalni tlak vodene pare unutar promatranog elementa linearno ovisan o specifičnom difuzijskom otporu.........22) Glaser je dokazao da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa ima oblik koji bi poprimilo uže kad bi se nateglo izmeñu točaka p i i p e ....(10..... ostaje konstantna ∆p = ---.10.. pa se to vrijednosti prenesu na odgovarajuća mjesta na slici presjeka grañevinskog elementa......... tj...... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare p kad je grañevinski element nacrtan u mjerilu specifičnog difuzijskog q m 45 .5. Najprije se proračunaju specifični difuzijski otpori pojedinih slojeva promatranog elementa i u odgovarajućem mjerilu nanesu na apscisu pravokutnog koordinatnog sustava po istom redoslijedu kao i u konstrukciji...... u nacrt poprečnog presjeka elementa ucrtati osim krivulje parcijalnog tlaka vodene pare i krivulju tlaka zasičenja.. To........ na svakom mjestu mora biti ispunjen uvjet da je p <p“.................Kako je pad parcijalnog tlaka vodene pare c) u nekom sloju elementa proporcionalan sa specifičnim difuzijskim otporom tog sloja. meñutim...... kako je ranije bilo pokazano.. tj.. Zatim se na ordinatu koordinatnog sustava nanesu parcijalni tlakovi vodene pare pi i pe koji vladaju s obje strane promatranog elementa...... spojnica točaka p i i p e presjecala bi krivulju tlaka zasičenja...... kod konstantne gustoće difuzijskog toka....10..

. zonu kondenzacije.....5....... ali u svakom područu različitog nagiba...(10...... paralelne s površinom grañevinskog elementa.......otpora Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna..... Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------.........23) T' i qm1 p' k 2 – p e = --------------...(10...............24) T' Za specifične difuzijske otpore T' i T" uzimaju se vrijednosti prema slici 10.. Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ...... 46 .. Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e ...... zatvaraju tzv...........................

.. p a j e gustoća difuzijskog toka koji ulazi u element p i – p' k q m 1 = --------------..............5 Krivulja tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p......... zatvaraju tzv........(10. Slučaj kondenzacije vodene pare u zoni kondenzacije.. ali u svakom područu različitog nagiba.....................23) T' / qm1 i p' k 2 – p e = --------------. R a v n i n a k r o z t o č k u pk........ paralelne s površinom grañevinskog elementa......6).25) T' 47 .....(10....... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna.... U jednostavnijim slučajevima dolazi do kondenzacije vodene pare u jednoj ravnini koja se zove ravnina kondenzacije (s1. Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ...24) T' Z a s p e c i f i č n e d i f u z i j s k e o t p o r e T' i T" u z i m a j u s e v r i j e d n o s t i prema slici 10....(10.............. Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e ...5...... Kod kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz grañevinski element ne mora uvijek doći do formiranja zone kondenzacije...10.....10........... p a r a l e l n a s p o v r š i n o m elementa predstavlja ravninu kondenzacije...... zonu kondenzacije...Sl. Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------......... U ovom slučaju tangente iz točaka pi i pe povučene na krivulju tlaka zasičenja sastaju se u zajedničkoj d o d i r n o j t o č k i pk... U o vo m slu č a ju t o čke pkik i p ' 2 p o d u d a r a j u s e u t o č k i pk..

.26) T '' qm2 Opisani grafički prikaz krivulja tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u nacrtu poprečnog presjeka grañevinskog elementa..... Slučaj kondenzacije vodene pare u ravnini kondenzacije 48 .. nacrtani u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p.......... naziva se dijagram iii shema difuzije.....a gustoća difzijskog toka koji izlazi iz elementa p' k – p e = --------------.... umjesto u debjinama d........ iz elementa q m 2 ..27) Sl.. Dakle.........6..(10...... koja u slučaju zone ili ravnine kondenzacije' ostaje u grañevinskom elementu dobije se kao razlika gustoće difuzijskog toka koji ulazi u element q m i i gustoće difuzijskog toka koji izlazi....... q m = q m 1 – q m 2 ................ u kojem su pojedini slojevi......10.(10............. Količina vode q r .

3.3.5. ROSIŠTE, KONDENZACIJA, ISUŠENJE
Približna Glaserova metoda za proračun difuzije vodene pare Proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare Opisana Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare mode se znatno pojednostavniti, a da kod toga rezultati proračuna ostanu ipak dovoljno točni. Tako je za računanje mnogo jednostavnije ako se kombinacija veličina R D• T
--------

označi s N i vrijednost od N dade u obliku tablica ili dijagrama u ovisnosti o temperaturi i tlaku zraka. Uvrštenjem
R

D

D• T
D

-------- = N ..............................................(10.30) u jednañbu (10,17), dobije se da je p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.31) d 1 ·µ 1 ·N 1 + d 2 ·µ 2 ·N 2 Računanje specifičnog difuzijskog otpora T=d•p•N sada je mnogo jednostavnije. K.Seiffert i F,Eichler su otišli korak dalje i odredili vrijednosti od N za razne temperature, ali za odreñeni konstantni tlak zraka. Time su problem pojednostavnili i rješenje učinili približnim, još je veličina D ovisna ne samo o temperaturi, već i o tlaku zraka. Daljnje pojednostavljenje se može postići tako, da se ne uzmu u obzir niti male promjene temperature, već da se N odredi ne samo za konstantan tlak zraka, već i za konstantnu temperaturu. Tako se npr. za.,tlak zraka od 101325 Pa i temperaturu t=0°C dobije da je
R

D• T
0.083

462.273
m·kg

N·h

N =--------= ---------- = 1519590.3 ------- ............(10.32)
D

i jednadžba (10.31) poprima oblik p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.33) 1519590.3 ( d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +…) Uz uvjet da se parcijalni tlakovi P i i p e uvrtavaju u kPa, a debijina slojeva elementa u m, za proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare u g/(m 2 •h) dobije se, u ovom slučaju, brojčana jednadžba
49

p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ...........(10.34) d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +… Umnožak debljine sloja d s faktorom otpora difuziji vodene pare µ materijala tog sloja, zove se relativni otpor difuziji vodene pare toga sloja i označava slovom r. On pokazuje kolika je debljina mirnog sloja zraka koji ima jednaki otpor difuzijskom prolazu vodene pare kao promatrani sloj grañevinskog elementa debljine d, Uvoñenjem simbola r jednadžba (10.34) dobiva konačni oblik p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ………...........(10.34) j=n Σ rj j=1 gdje je r j relativni otpor difuziji vodene pare J-tog sloja elemenata, a n ukupan broj slojeva elemenata. Ako se uz konstantni tlak zraka od 101325 Pa odabere neka druga vrijednost temperature, dobit de se neke druge vrijednosti faktora N i brojčanog faktora u jednadžbi (10.35). Neki slučajevi su prikazani u tablici 10.1.

U našoj grañevinskoj praksi, za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente po približnoj Glaserovoj metodi, usvojen je za jednadžbu (10.35) brojčani faktor 0,62. Ispitivanje nastajanja kondenzata unutar gradjevinskog elementa Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element, postupa se na potpuno jednaki način kao što je opisano u točki 8.4, s tim da se kod crtanja sheme difuzije, slojevi elementa umjesto u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T, crtaju mjerilu relativnog otpora difuziji . vodene pare r. Karakteristični slučajevi koji kod toga mogu nastupiti, prikazani su na slici 10,7.

50

Sl,10.7. Karakteristične sheme difuzije kod približne Glaserove metode: a) ne dolazi do kondenzacije vodene pare, b) kondenzacija vodene pare u ravnini kondenzacije c) kondenzacija vodene pare u zoni kondenzacije Jednadžbe (10,25) i (10,26) za gustoću difuzijskog toka u slučaju ravnine kondenzacije, prelaze u brojčane jednadžbe: pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r'
k

i

p' pe q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r''
k –

a jednadžbe (10.23) i (10,24) za slučaj zone kondenzacije, postaju brojčane jednadžbe pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.38) r'
k1

p ' –p e q m 2 = 0,62 ---------- ..................(10.39) r''
k2

Kondenzirana vodena para g r i ; u g/(m 2 •h) koja ostaje u grañevisnkom elementu, dana je izrazom
51

q m = q m 1 – q m 2 .......................................(10.40) Ako iz bilo kojeg razloga nije dozvoljena kondenzacija vodene pare unutar grañevinskog elementa, pomoću dijagrama difuzije mole se lako odrediti minimalni potrebni relativni otpor difuziji vodene pare r p o t jednog dodatnog sloja grañevinskog elementa kojeg treba postaviti s unutarnje strane elementa, tj. sa strane većeg parcijalnog tlaka vodene pare. Polazi se od razmišljanja da kod stacionarnog difuzijskog toka, tj. kada nema kondenzacije vodene pare, krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ima oblik neprelomljenog pravca. Zato se tangenta iz točke p e na krivulju tlakazasičenja produžava preko dodirne točke p ' k do presjeka s horizontalnim pravcem kroz točku p i (sl.10.8). U mjerilu vrijednosti r može se sada sa slike očitati r p o t Osim toga iz iste siike može se očitati i maksimalni dozvoljeni parcijalni tlak vodene pare p i , d o z sa unutarnje strane elementa,ako izvedba dodatnog sloja nije moguća, a ipak treba spriječiti stvaranje unutarnjeg kondenzata.

52

10.29) pi.337kPa p' e =0..8 r p o t izračunati iz odnosa rpot Σr -----------.= -----------.260kPa pa de prema (7...260 = 0...8..(10.234 kPa 53 ... premaza ili sl. Prema tablici 3 je: p' i = 2..Sl. zove se parna brana... Ako je ovaj sloj izveden od materijala u obliku folija....dop pi...1) biti p i =0. Iz zadanih klimatskih uvjeta izračunaju se parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje p i odnosno s vanjske p e strane zida..1......9.......90..· Σr .2.... jer se traženo sjecište nalazi suviše daleko. do konden zacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z taj zid za ove klimatske uvjete -temperatura I relativna vlaga zraka u zgradi je: t i = + 20 0 C Φ i = 60 % -temperatura I relativna vlaga vanjskog zraka je t e = .. Primjer 8.....60.337 = 1... Vanjski zid stambene zgrade izvest će se kao dvoslojni element premo sL..10..402kPa p e =0.pot rpot = --------------.....10 0 C Φ e = 90 % Vrijednosti koeficijenata prijela za topline su: α i = 8 W/(m 2 ·K) i α e = 23 W/(m 2 ·K) Proračun se vrši postupno na slijededi način: 1. Odredjivanje potrebnog relativnog otpora difuziji vodene pare r p o t radi sprečavanja kondenzacije vodene pare unutar gradjevinskog elementa Ponekad se opisani grafički postupak za odreñivanje r p o t ne može koristiti. U tom slučaju može se prema sl.10.a..(10.28) pi – pi......dop – pe odnosno pi – pi..pe – Za dodatni sloj grañevinskog elementa s vrijednošću relativnog otpora r>r p o t koriste se materijali koji imaju veliku vrijednost faktora otpora difuziji vodene pare µ...0.pot ... Glaserovom priblžf nom metodom ispitati da li u zidu dola zi.

3.0 = 17. 9°C Temperatura vanjske površine zidaΘe= 14. I zračuna se otpor prola za topline R o i 4.0-2.Lice 3 odgovarajući tlakovi zasićenja p'.0 1.39°0.0°C 25 ∆Θ1 24. Odrede se temperature na graničnim površinama zida i u ravnini spajanja slojeva. Polistirenska pjena = = 23.0° C 5.8 = -8.0 PodruOje vanjskog prijelaza ∆Θ = 1.1°C ° 86 ∆Θ2 24.9°C Temperatura vanjskog zraka te= -8.1 =-10.0. 9 C p'1 = 1.0°C p'Θi = 1. odrede se pomoću tab.937 kPa ° Θ1= 14.9 -1.39. ti = 20.0.696 kPa 54 Θi= 20 .3.0°C p'i = 2.0°C Temperatura na .337 kPa Θi = 17.8 76 C °C = e 24.39.s gore Ro izračunatim toplinskim otporima.2.9-23.1= 3. Temperatura unutarnjeg zraka ti = 20. Za zadani zid računaju se toplinski otpori pojedinih slojeva i otpori prijela za topline.39.0°C Temperatura unutarnje površine zida spoju slojeva Θ1= 17.1 = 43 kontrola ∆t = 30. Mno žeći vrijednost izra za t i -t e --------.9 2. dobiju se vrijednosti temperaturnih padova za pojedine slojeve Područje unutarnjeg ∆Θi= 24.0.1 = 14. Armirani beton = 2. Za proračunate temperature u točki 5.0°C 6.

6 m 8. Pomoću izračunatih vrijednosti u točkama 1. 55 .04·40 = 1.2. 1. tj. Budući da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasićenja. Armirani beton r1 = 0 20·90 = 18. ova vodena para se unutar zida ne kondenzira. kako je to ranije bilo objašnjeno. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10.9°C te=-10.0 m 2. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10. zaključuje se da je difuzijski tok vodene pare kroz promatrani zid. Tablica 10. stacionaran.Θe= -8.260 kPa 7. ako se prikažu kao u tablici 10. Opisani proračuni postaju mnogo jednostavniji i pregledniji. Izračunaju se relativni otpori difuziji vodene pare r pojedinih slojeva zida.9b).285 kPa p'e = 0.1. za dane klimatske uvjete.10.0°C p'Θe = 0.9. Polistirenska pjena r2 = 0. Slika 10.1.2.6 i 7 nacrta se u prikladnom mjerilu dijagram difuzije (sl.

(10. Pripadni dijagram difu zije nacrtan je na sl.234 q m 2 = 0.agrama je vidljivo da u ravnini spajanja polistirenske pjene i armiranog betona dolazi do kondenzacije vodene pare. koja se difuzijom kreće kro z zid.344-0. do li u zidu dola zi do kondenzacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z zid. I z dija. i u slučaju konden zacije lzračunati količinu vode q' m koja ostaje u zidu. te relativnih otpora difu ziji vodene pare. Proračuni temporaturne krivulje.2.6 a gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz zida je 0.402-0.004 g/(m 2 ·h) 18.(10.62 ---------------=0.1. ispitati Glaserovom pribliinom metodom. krivulje tlaka zasičenja parcijalnog tlaka vodene pare.Primjer 8.3.410 g/(m 2 ·h) 1.0 56 .344 q m 1 = 0.62 ---------------=0. Vanjski zid stambene zgrade izvest de se kao dvoslojni element prema si.10b).10a). dani su u tablici 10. Gustoća difu zijskog toka voñene pare koji ula zi u zid je 1. Za jednake klimatske uvjete i koeficijente prijela za topline kao u primjeru 10.

Što je neki element vise u suprotnosti s gornjim pravilom. je često neostvarivo.. pod odreñenim uvjetima. može se formulirati osnovno pravilo kojeg se treba pridržavati kod projektiranja vanjskih elemenata zgrade. Zadovoljenje ovog pravila u potpunosti. To pravilo traži da se kod višeslojnih vanjskin elemenata faktor položaja pojedinih slojeva smanjuje kod kretanja u smjeru iz zgrade prema van. ako se želi izbjeći kondenzacija difuzijske vodene .0.1. Praktična posljedica ovog pravila je da kod višeslojnog elementa položaj toplinsko-izolacijskog sloja. Ovo pravilo je čak i logičnije od prvog pravila.unutar tih elemenata. odnosno u idealnom slučaju da se nalazi s vanjske strane elementa. kako je to ranije bilo pokazano.3. U gornjem smislu treba shvatiti slično pravilo koje umjesto relativnih otpora difuziji vodene pare govori o tzv.410 .Tablica 10. To znati da gornje pravilo treba samo shvatiti kao dragocjenu pomoć kod projektiranja i prethodne procjene nekog višeslojnog elementa. faktoru položaja. mora biti pomaknut što vise prema vani.da bi količina kondenzata bila što manja. to de se u njemu više kondenzirati difuzijske vodene pare. Količina vode koja ostaje u zidu iznosi q' =0. No.406 g/(m 2 ·h) Usporedivi sastave zidova i rezultate proračuna difuzije vodene pare u primjerima 10.2. u grañevinskoj praksi. ograničena količina kondenzata unutar elementa je dozvoljena. koji je jednak produktu faktora otpora difuziji vodene pare µ i koeficijenta toplinske vodljivosti λ materijala sloja elementa.004 =0. bilo bi i apsurdno ovo pravilo postaviti u svim slučajevima kao apsolutni zahtjev. m 57 . To pravilo glasi: kod više slojnih vanjskih elemenata zgrade. relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa moraju se smanjiti idući u smjeru iz zgrade prema van. i 10. ima odlučujući utjecaj na izgled krivulje tlaka zasićdenja. Kako de u nastavku biti pokazano.pare . jer preko koeficijenta λ ono zapravo uzima u obzir izgled temperaturne krivulje koja.

... izraženo masenom vlagom u postocima. U slučaju zone kondenzacije pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzira u čitavoj njenoj širini... 24·d ... na završetku perioda difuzije vodene pare (završetak zimskog razdoblja). (10....4) gdje je d ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u danima za promatrani vremenski period. gledajući u smjeru difuzijskog toka.... Povećanje vlažnosti materijala sloja grañevinskog elementa u kojem se kondenzirala vodena para koja je difuzijom prodrla u element.2.... nalazi ispred ravnine kondenzacije. Za proračun difuzije vodene pare obično se promatra vremenski period od jedne godine.... pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzirala u materijalu sloja ili dijela sloja koji se. dano je izrazom 58 ..10. Proračun ukupne količine kondenzata Ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar grañevinskog elementa na završetku perioda difuzije vodene pare q' m z u g/m 2 dana je izrazom q' m z = q' m ..2.. U slučaju grijanih prostorija do pojave difuzije vodene pare kroz vanjske grañevinske elemente dolazi u zimskom razdoblju. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10. U slučaju ravnine kondenzacije..41) d jednak računskom broju zimskih dana.10. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.. pa je u tom slučaju u jednadžbi (10......Sl.

dana je izrazom p' – p p' – p q m = 0.62 -----------.. Spajajući nañene točke p i i p e s tlakom zasićenja p k odnosno s tlakovima zasidenja p' k 1 i p' k 2 dobije se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañjevinskog elementa (sl. dolazi do isušenja grañevinskog elementa pojavom difuzije vodene pare iz elementa prema van. a na ordinatu se nanosi tlak vodene pare. -za opeku d r = 0. Ovakva situacija je najizraženija u ljetnom periodu.41) ali izražena u kg/m 2 . da od ravnine odnosno zone kondenzacije teče difuzijski tok vodene pare prema unutarnjoj i vanjskoj površini grañevinskog elementa. Proračun isušenja grañevinskog elementa vrši se u principu na jednaki nadin kao i proračun difuzije vodene pare kroz grañevinski element u zimskom periodu..62 -----------..43) r' r'' k i k e a u slučaju zone kondenzacije.11 je vidljivo. Dijagram difuzije se crta tako da se na apscisu u prikladnom mjerilu nanesu relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa prema redoslijedu njihova položaja u elementu. Zatim se s unutarnje i vanjske strane elementa nanesu postojeći parcijalni tlakovi vodene pare p i i p e .11).42) d r ‘ρ 0 gdje je q' m z ukupria količina kondenzata prema izrazu (10. računska debljina sloja u kojem se vodena para kondenzirala u m. U slučaju ravnine kondenzacije uzima se da je: -za plinobeton. izrazom p' – p p' – p q m = 0. Gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa.. Iz sl...10.(10.. (10. a d r tzv.62 -----------. U ravnini kondenzacije. pjenobeton ili beton s laganim agregatom d r = 0...07 m..02 m.44) r' r'' k1 i k2 e 59 ...X' d i f q' m z ·100 = --------------..+ 0... odnosno na ravninama koje omeñuju zonu kondenzacije. U slučaju zone kondenzacije d r je jednak njenoj širini. -za sve ostale materijale d r je jednak debljini sloja tog materijala.(10. u slučaju ravnine kondenzacije.62 --------------.+ 0.. u ovisnosti o temperaturi. po obujamska masa suhog materijala sloja elementa u kojem se vodena para kondenzirala u kg/m 3 . ali ne veći od 0..05 m.10. odnosno na graničnim ravninama zone kondenzacije.. Proračun isušenja grañevinskog elementa Kada su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s obje strane grañevinskog elementa manji od tlaka zasićenja vodene pare u ravnini kondenzacije. odrede se tlakovi zasičenja p' k odnosno p' k 1 i p' k 2 .

11 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa za ljetni period (period sušenja elementa) a) slučaj ravnine kondenzacije.406 g/(m 2 . ¸ U formuli (10..U brojčanim jednadžbama (10... a q m gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa.3.. računa se prema izrazu 1..43) odnosno (10.....44).3 · q' m z T = -------------..3 uzima u obzir usporavanje isušenja uslijed postepenog smanjivanja difuzijskog toka.. h) proračunati ukupnu količinu kondenzirane vodene pare 60 . S1.. izračunata pomoću formule (10.. relativni otpori difuziji vodene pare r u m...43) i (10.45) koeficijent 1.41)...10.....(10.. Za zid iz primjera 10. Primjer 8.44) tlakovi se uvrštavaju u kPa.2 i izračunatu količinu vode koja ostaje u zidu q' m =0. prema izrazu (10.45) q m · 24 gdje je q' m z ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar elementa na završetku perioda difuzije vodene pare..... Vrijeme T u danima kroz koji će izaći iz elementa sva – u zimskom periodu. a gustoća difuzijskog toka se dobije u g/(m 2 •h)...kondenzirana vodena para.. b)slučaj zone kondenzacije..

sistemu grijanja i uvjeta korišenja.62 --------------.= 18. Zadano je: a)ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u zimskom periodu je d = 90 dana. Zatim izračunati uvjete isušenja predmetnog zida u ljenom periodu.305 g/(m2·h) P o t re b n o v r i j e me za i s u š e n j e u k u p n e k o l i č in e v la g e k o ja s e u z i m s k o m p e r i o d u k o n d e n zi r a i z n o s i p r e m a i z r a z u ( 1 0 .305 ·24 Kl i m a ts k i poda c i za pr or a č un di fuzi j e v ode ne pa re Za p ro ra ču n d if u zi je vo d e n e p a r e k ro z gra ñ je vin ski e le m e n t p o t re b n o je p o zn a va t i t e m p e ra t u ru i re la t i vn u vla gu va n j sko g z r a k a i zraka u prostoriji.43) g u s t o ć a d i f u zi j s k o g t o k a k o j i u l j e t n o m p e r i o d u i z l a z i i z z i d a j e 2.u zidu na završetku perioda difuzije vodene pare i time izazvano povečanje vlažnosti polistirenske pjene. t l a k z a s i ć e n j a u r a v n i n i k o n d e n z a c i j e i z n o s i p ' k =2. Za z a d a n u t e m p e r a t u r u o d + 1 8 ° C .025 = 0.063 k P a . a parcijalni tlakovi s unutarnje i vanjske strane zida p i = p e =0.0 1.341 2.063 -1. i d a d u s e r e l a t i v n o j e d n o s t a v n o i d ovo ljno precizno odred it i.341 k P a .+ 0. koje prema izrazu (10.41) ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar zida na završetku perioda difuzije vodene pare iznosi q' m z = 0.= 156 dana 0.063 -1. N a i m e .04·20 Budući da su u ljetnom periodu računske temperature vanjskog unutarnjeg zraka jednake.280 + 0. 1 1 a ) i f o r m u l i (10. P r e m a s l i c i ( 1 0 .65·2. to će i temperatura u bilo kojoj točki u n u t a r z i d a b i t i j e d n a k a t e m p e r a t u r i z r a k a .42) iznosi: 0877·100 X' d i f --------------.063=1. Odab iranje pa k p ro raču nske temper a t u r e i r e l a t i v n e v l a g e v a n j s k o g z r a k a j e n e š t o t e ž e .= 109.3 ·877 T = ------------. b)temperature i relativne vlažnosti zraka u ljetnom periodu su t i =t e = +18 0 C. Temperatura i relativna vlaga zraka u prostoriji ovisni su o namjeni prostorije. 4 5 ) 1.62 ---------------.406·24·90 = 877 g/m 2 Zbog ovog kondenzata dolazi do povećanja vlažnosti polistirenske pjene.6 =0. Θ i =Θ e =65 % Prema izrazu (10. do k se relat ivna vlaga va n jsko g zra ka ra zm je rno malo 61 .341 qm= 0.6 % 0.

.....Kondenzacija vodene pare ni u kojem slučaju nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti... da izbor proračunske temperature i relativne vlage vanjskog zraka nije vezan samo na meteorološke podatke na promatranoj lokaciji. kao što je to npr.............. treba imati na umu.. da u njemu ne doñe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element..... Ukupna vlažnost materijala izražena masenom vlagom X' u k u postocima računa se prema izrazu X' uk = X' r + X ' dif ... To znači.. Osim toga. Kriteriji za ocjenu grañjevinskog elementa u pogledu difuzije vodene pare 1.....m ijen ja.Kondenzacijom vodene pare koja je difuzijom prodrla u element........ X ' d i f j e p o v e č a n j e vl a žn o s t i m a t e r i ja l a s l o ja g r a ñ e vi n s k o g 62 . k o j a o v i s i o v r s t i m a t e rij a la i m ik ro k l im a t sk ih u vje t a o ko l i n e u k o j o j s e nala zi.. da ce izbor neke konstantne vrijednosti vanjske temperature za p ro ra ču n sku tem p e rat u ru im a t i ve liki u t je ca j n a re zu lt a t p ro ra ču n a d if u zije vo d e ne p a re... kondenzacija vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element je dozvoljeno uz uvjet da uslijed kondenzacije ne nastane grañevinska šteta. d o t le se n je go va t e mp e rat u ra kre će u vrlo širo ko m ra sp o nu v r e m e n s k i j e s t a l n o p r o m j e n j i va .(10... X' r odgo vara n ekom prosječnom sadržt a j u v l a g e u materijalima izve denih grañevinskih elemenata k o d k o j i h je u spo st a vljen a vla žn osn a ra vno te ža s o ko linom.46) i mora biti X' uk < X' max ...... propisuju se u odgovarajućim tehničkim propisima i svi su obavezni da s tim vrijednostima proračunavaju difuziju vodene pare kro z grañevinske elemente....... već je u vezi i s kriterijima prema kojima se namjerava procijeniti ponašanje grañevinskih elemenata na difuziju vodene pare..... računska masena vlaga promatranog mater i j a l a u postocima.(10... odredjena eksperimentalno. 3.47) O v d j e j e X ' r t z v ..... w e ć u v i j e k s a d r ž e u s e b i o d r e ñ e n u k o l i č i n u v l a g e .1.. 2.U načelu treba nastojati da se vanjski grañevinski element tako projektira...Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti... Z a t o j e i p a r c i j a l n i t l a k vo dene pare u vanjskom zraku vremenski jako promjenjiv. Zbog navedenih razloga vrijednosti proračunskih temperatura i relativnih vlažnosti vanjskog zraka... drvo i većina materijala na bazi drva... Naime. grañe v i n s k i m a t e r i j a l i u gra ñen i u zgra de n ika d nisu ap so lut no s u h i ... to ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare........ 3. neće doći do grañjevinske štete ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal...

1kWh = 3 600 000 J = 3. avione i ostala motorna vozila. pa tako i našeg života. za toplu vodu i za kuhanje. izražena masenom vlagom u postocima. V r i j e d n o s t i X ' r i X' m ax za p o je d in e gra ñ e vin ske m a t e r i j a l e d a n e s u t a b e l a r n o u p rilogu 4 . a koje ovise o mjesnim klimatskim prilikama.42). Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije. G r a ñ e v i n s k i e l e m e n t d e z a d o v o l j i t i u pogledu difuzije vodene pare. Za ma t e rijale k o j i n isu n av e d e n i u t o j t ab lici sm a t ra se d a kon d en za cija d if u ndira n e v o d e n e p a r e u njima nije dozvoljena. Sve što radimo povezano je s energijom u jednom ili drugom obliku. 4 7 ) m o ra za d o vo l j i t i i u vj e t d a se u k u p n a k o l i č n a u n j e m u ko n d e n zi ra n e vo d e n e p a re n a za vr še t ku p e r i o d a d i f u z i j e vodene pare q' mz dana izrazom ( 1 0 . ako je dobivena vrijednost T manja od stvarno mogućeg trajanja difuzije u ljetnom periodu. Dokaz tome jest činjenica da je poremećaj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog oblika. Energija je sposobnost obavljanja rada. Odreñuje se eksperimentalno d u g o t r a j n i m i sve st ra n im isp it iva n jim a . energija je kretanje. 3. na za vrše t ku p e riod a d i f u zi j e vo d e n e p a r e . p o r e d z a h t j e v a ( 1 0 . ravnopravan čimbenik jer je ona sastavni dio svake opskrbe. uz opskrbu pitkom vodom i hranom. tj. Energiju trebamo za grijanje i hlañenje. vlakove. nafte. 4 5 ) . Izvore energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive izvore (fosilna goriva). Energija je pokretač cijelog svijeta. G r a ñ e v i n s k i e le me n t u ko jem se k o n d e n z i r a l a vo d en a p a ra. izražena u postocima. opskrba energijom iz fosilnih goriva je ograničena jer ona nisu neiscrpni i obnovljivi izvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. pokreće bicikle. Nažalost.e l e m e n t a u kojem se kondenzirala vodena para koja je d i f u z i j o m p r o d r l a u t a j e lem en t . Rastuća potražnja za energijom vitalan je čimbenik gospodarskoga razvoja i zato je ona jedan od problema koji čovječanstvo očekuje u budućnosti. 1 J=1 Ws • Izvedenica iz vat-sekunde (watt-second) i najčešće korištena mjera za potrošnju energije u zgradama je kWh.4. 3 . pokrenuo ozbiljna razmišljanja o 63 . toplina. 2 . p r o r a č u n a t a p o m o ć u formule (10. IZVORI ENERGIJE I VRSTE GORIVA Uvod Bez energije nema života. Prema tome opskrba energijom je. 4 1 ) može i s u š i t i k r o z p e r i o d d i f u zi j s k o g i s u š e n j a ( l j e t n i p e r i o d ) . ona osvjetljava naše gradove. U t o s v r h u r a č u n a s e po t re b no vri je m e T za isu še n je e lem en t a p o ( 1 0 . • Osnovna jedinica za energiju je džul (joule). korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša danas postaju temeljem održivog razvoja Energetika je kljucni sektor gospodarstva svake države zbog niza razloga. Osim toga. Koristimo se njome da bismo radili i da bismo se hranili. od kojih je najvažniji onaj da cijena utrošene energije ulazi u ukupnu cijenu svakog proizvoda ili usluge.6 MJ. izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene. život. X ' max j e n a j ve ć a dozvoljena masena vlaga promatranog materi j a l a .

kinetička energija vjetra. zemni plin. nafta i naftni derivati. vjetra. energija biomase i dr. došlo do promjena energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapadnoeuropskih država. toplinska energija pri gorenju itd. elektricna energija i kemijska energija. u općem smislu. . neakumulirane sunčeve energije. 155/05 i 74/06). Buduci da je ukupna potrošnja toplinske energije za grijanje u zgradama u zemljama Europske unije u usporedbi s ostala dva najznačajnija područja (promet i industrija) najveća. Zato su neobnovljivi fosilni energenti u novije vrijeme postali sve skuplji i sve ih je manje. To se posebno odnosi na energiju vodotoka. mogu rabiti tek nakon transformacije (procesa pretvorbe) u uredajima korisnika energije u pogodniji oblik. Energetika je znanost koja se bavi energijom. nafta. Energija je sposobnost obavljanja rada . oni koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. kinetička energija vjetra. toplinska energija. ubrzo nakon pojave prve naftne krize 1973. Tako npr. bioplina. geotermalnu energiju itd. posebno početkom dvadesetog stoljeća. tehnologija i tehnika stalno usavršavati tako da ce se iskorištavanje i tih izvora usavršiti. u smislu Zakona o energiji (NN 177/04). zalihama energije i rentabilnosti njihove eksploatacije. pri cemu kod svakog pretvaranja energije iz jednog oblika u drugi nastaju gubici energije kao njezini nepovratni dijelovi. u smislu Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04). ovim se radom nastoji upozoriti na mjere uštede toplinske enegije u zgradama. osobito sada nakon donošenja novog Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštitie u zgradama (NN 79/05. Zajedničko je obilježje tih promjena bila orijentacija na vlastite izvore energije s pomoću supstitucije tekućeg goriva alternativnim izvorima energije (sunčana energija.opskrbi energijom u buducnosti. naftu i zemni plin. razloženi su temeljni pojmovi iz područja energetike i energije kojima se ovdje služimo. plin. energetskim izvorima i njihovim tehničkim iskorištavanjem. koje su označene kao pocetak energetske krize izazvane političkim odlukama. U prošlosti. bioenergija i energija morskih valova. izvori energije. Neobnovljivi izvori energije su oni koji su takoñer sačuvani u prirodi ali se ne obnavljaju. Uporaba alternativnih izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi izvori energije moraju biti tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi. Energija se po-javljuje u razlicitim oblicima. Naime. nego im se iscrpljuju prirodne rezerve. ne samo u nas nego i u svijetu uopće. kineticka energija. nije se vodilo računa o ograničenosti zaliha neobnovljivih fosilnih energenata (ugljen. Posebno se želi upozoriti na činjenicu da bi ubuduće sve više trebalo rabiti stručnu literaturu. a cijena mora biti barem jednaka ili niža od cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti i hidroenergija). elektricna energija. S obzirom na obnovljivost postoje obnovljivi izvori energije i neobnovljivi izvori energije . u obliku u kakvom se nalaze u prirodi. mehanicka energija. biodizela. Tumačenje osnovnih pojmova Da bi ovaj rad bio što pregledniji. jest električna energija.. Energija. To su: ugljen. Energenti su. Obnovljivi su izvori energije. U užem smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije. Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije mogli zadovoljiti današnje potrebe u stanogradnji jer će se znanost. odnosno skupni naziv za ugljen. odnosno 1979.: potencijalna energija. Najznačjniji su sunčana energija. nafta i zemni plin). Napominjemo da se primarni oblici energije. biomase. da bi se time Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) postiglo propisanu uštedu toplinske energije u zgradama. kao npr. nakon 1973. godine. elek64 . Korisni oblici energije jesu: toplinska energija. godine u stručnim je časopisima objavljen veći broj radova o uštedi toplinske energije u zgradama.

9 %. gradenje. Pritom najveci udio zauzimaju tekuca goriva sa 44 %. zatim slijede plinovita goriva sa 25 % i elektricna energija sa 17 %. smanjivanje i/ili uklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. još nije bio postignut zapažen učinak prvih mjera uštede energije. Potrošnja fmalne energije u Republici Hrvatskoj u pos-ljednjih nekoliko godina raste s prosjecnom godišnjom stopom od 2. biološke raznolikosti i krajobraza. elektricna struja i dr. koja na temelju tehničkih. uporaba i uklanjanje grañevina). Prosječna je stopa porasta ukupne potrošnje energije od 1999.). 65 . godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 412 PJ (petadžula). Prema tome. Ušteda energije u zgradama znači smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora energije.2 %) i znatno je niža od stope fmalne potrošnje energije (1.9 % na godinu. Proizvodnja primarnih oblika energije iznosila je 2004. koja je potrebna zimi za grijanje. s napomenom da ukupna potrošnja ne raste kontinuirano [12]. ovisno o lokalnim klimatskim prilikama. pohrane i prijenosa primarnih i sekundarnih oblika te pretvorba konačne energije (mehanički rad stroja. toplina iz radijatora i dr.) • fmalna (konačna) energija je oblik energije koji stoji krajnjem korisniku na raspolaganju (toplina. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). elektricna struja i dr.tricna energija. nakon pojave druge naftne krize 1979. Potrošnja energije Potrošnja energije svakim je danom sve veća poradi stalnog povečanja broja ljudi na zemlji i time njihovih aktivnosti: gradnje stambenih i nestambenih zgrada opremljenih sve brojnijim uredajima koji sve više troše energiju (grijanje. godinu : • primarna energija je oblik energije dobiven neposredno iz prirode bez procesa pretvorbe • sekundarna energija je oblik energije dobiven različitim postupcima pretvorbe od primarne energije (benzin.9 %). jest skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjecavanje opasnosti za okoliš. Ukupna potrošnja energije 2004. Za usporedbu napominjemo da je ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj za 49. Održivi je razvitak. stopa porasta proizvodnje primarne energije je niža od stope porasta ukupne potrošnje energije (1. sprjecavanje nastanka šteta. i/ili onečišćavanja okoliša. Radi pojašnjenja. hladenje i kućna tehnika). proizvodnje i stavljanja u pogon sve večg broja prometnih vozila.2 %. ekonomskih i ekoloških načela te pravilne uporabe prirodnih bogatstava (prikladni materijali. nuklearna energija i drugo . opisani su pojmovi koji se rabe za oblike energije. a što se smatra velikim zaostatkom.9 % < 2.4 PJ i od 1999.2004. a ljeti za hlañenje prostorija u zgradama te zaštitu okoliša smanjenjem emisije C02. Zaštita okoliša.9 % < 2. gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uzima u obzir iste mogučnosti zadovoljavanja potreba idučih naraštaja te omogučuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša. godine. koks.6 % manja od prosjeka u Europskoj uniji (neprovjereni podatak). Racionalna je potrošnja energije skup smišljenih mjera i postupaka koje treba primijeniti pri potrošnji energije u stvarno potrebnim količinama za nesmetano obavljanje djelatnosti i uz normalne uvjete smanjivanjem gubitaka energije na realno moguće količine Održiva gradnja znači planiranu grañevinsku djelatnost (projektiranje.) • korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka nastalih pri procesima prerade. godine ima pozitivan trend porasta. Napominjemo da je najveća potrošnja energije ostvarena krajem 1980-ih godina kada. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). a zatim je dan podatak o potrošnji energije u RH za 2004. godine raste prosječno godišnje 1. obnovljivi izvori energije i pravilno gospodarenje otpadom) ublažava štetne utjecaje gradnje na okoliš. godine 204. razvoja proizvodnje u industriji i dr. odnosno (412 • 1015 J) i od 1992. godine 2.

5 % Ukupno: 100. bilo razdoblje tzv.3 % • u prometu 30. Kronologija toplinske zaštite zgrada može se. odnosno 1979. energetska kriza do koje je došlo zbog poremečaja u opskrbi energijom izazvala je naglu potrebu za racionalizacijom potrošnje i uštedom energije ne samo u zgradama. U tu su svrhu ušteda i racionalna potrošnja energije nužni postupci za očuvanje rezervi osobito neobnovljivih izvora energije. Otada je energija postala istodobno središnje pitanje politike. primjerice. uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba postiči dva globalna cilja: • očuvati prirodna bogatstva (resurse) • zaštititi okoliš. osobito u prometu i u industriji. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama kao glavni zahtjev za stambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. nego i radi racionalizacije potrošnje i uštede toplinske energije u zgradama. Primjerice.0 % Zbog gradnje novih i rekonstrukcije postoječih zgrada potrošnja energije kod nas u zgradarstvu u velikom je porastu. Napominjemo da je pri svakoj inovaciji propisa za toplinsku tehniku u zgradarstvu taj koeficijent bio postupno smanjivan. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuči toplinski uvjeti.Neki smatraju da je sve do pojave prve naftne krize 1973. godine i drugo poslije energetske krize sve do danas.7 % • u poljoprivredi 3. U (prije k). nakon pojave druge naftne krize 1979. ekonomije i znanosti koja se sada sve više bavi istraživanjem alternativnih 66 . ukupna potrošnja konacne energije u Republici Hrvatskoj po sektorima u 2005. Prema podacima objavljenim u stručnoj literaturi. Naime.6 % • u industriji 21. čime se povečavala minimalna toplinska zaštita zgrada. a za nestambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade. največa dopuštena potrošnja toplinske energije u zgradama propisana je: Zakonom o prostomom ureñenju i gradnji kao bitan zahtjev za uštedu toplinske energije i to tako da gradevina i njezini ureñaji za grijanje. a osobito uštedi neobnovljivih izvora energije. Stoga se mora provoditi ušteda i racionalna potrošnja energije uvijek i na svakome mjestu. hladenje i ventilaciju moraju biti projektirani i izgradeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. bila je: • u stambenim zgradama i zgradama za javnu namjenu 41.9 % • u grañevinarstvu ______________ 2. Ušteda i racionalna potrošnja energije u zgradama Budući da je opća potrošnja energije svakim danom sve veča. obodnih zidova i ravnih krovova zgrada za pojedine grañevinske klimatske zone (I-III). počele su se u svijetu naglo poduzimati mjere za što večom uštedom toplinske energije u zgradama u kojima je ta potrošnja največa jer su zgrade najbrojnije grañevine. U prvom je razdoblju toplinska zaštita zgrada bila uglavnom osigurana tako da je pri proračunu toplinske zaštite zgrade morala biti zadovoljena največa dopuštena vrijednost koeficijenta prolaska topline. To se najbolje vidi iz podatka koji je objavio Državni zavod za statistiku da je. 2006. Potom. Naime. zlatne potrošnje energije. pri planiranju svake nove vrste iskorištavanja energije valja poduzimati mjere o načinu potrošnje. nego i u svim područjima ljudskog djelovanja.897 zgrada. razvrstati na dva glavna vremenska razdoblja: prvo razdoblje do pojave energetske krize 1973. u Republici Hrvatskoj završeno ukupno 10. Za drugo razdoblje karakteristično je povečanje toplinske zaštite zgrada ne samo radi što udobnijeg boravka ljudi u prostorijama zgrada. Meñutim. s obzirom na potrošnju toplinske energije u zgradama.

U tu je svrhu u novije vrijeme kod nas inovirana tehnička regulativa tako što su doneseni Tehnički propisi s pratećim hrvatskim normama (HRN). Prikaz stambenih zgrada prema količini godišnje potrebne topline za grijanje dan je u tablici 1. Tablica 1. S obzirom na ogranicenje potrošnje toplinske energije u stambenim zgradama. pasivne kuce/zgrade i kuce/zgrade koje ne troše energiju. Pritom posebnu važnost imaju više-slojna ostakljenja s posebnim toplinskoreflektirajučim staklima i meñuprostorima ispunjenim inertnim plinovima (argon i kripton).) <90 Energijski štedljive zgrade (Tehnicki propis iz 2005. samonosivi sendvič izolacijski paneli s obostranim metalnim slojem. došlo je do razvoja ideje tzv. U tu svrhu počeli su se primjenjivati različiti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi. Konačno. Posebni napori uloženi su u usavršavanje tehnickih svojstava prozora i balkonskih vrata koji su utvrdeni kao bitan činitelj gubitaka topline. u svrhu maksimalne uštede toplinske energije uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama.izvora energije.Godišnja potrebna toplina za grijanje stambenih zrada Stambene zgrade Nazivni normativ godišnje potrebne topline za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh”[kW-h/(m2-a)] Postojece stanje -250 -150 Stare zgrade Novije zgrade (norma izl987. povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS .) Planirano stanje (štedljive zgrade) <40 Zgrade s malim utroškom energije <15 Pasivne kuce/zgrade —u Zgrade/kuce koje ne troše energiju 67 . istraživanja bila usmjerena najprije na usavršavanje tehničkih sustava za grijanje i povečanje njihove učinkovitosti uporabom što kvalitetnijih goriva.external thermal insulation composite systems) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune. stoljeca.izolacijskih profila za izradu okvira i krila prozora. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu največi potrošači energije. šuplja blok opeka te blokovi od plinobetona i pjenobetona. uštedu toplinske energije. Tako je tek sedamdesetih godina 20. Istraživanja su u torn pogledu rezultirala patentima za velik broj toplinsko. nakon cega je projektiranje toplinske zaštite zgrada postalo znatno složenije. energijske i ekološke arhitekture. Usporedno s nastojanjem da se usavrše sustavi za grijanje i iskoriste goriva s povečanim toplinskim učinkom. poveča toplinska izolacija zgrada uporabom toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda i elemenata zgrade te smanjenjem gubitaka topline iz zgrade kao cjeline. Zato su krajem 20. Zgrade s malim utroškom energije su temelj održive gradnje koja uključuje: uporabu prikladnih grañevnih materijala koji nisu štetni za okoliš. zdrav i udoban boravak ljudi u zgradama te ispravno gospodarenje otpadom pri rekonstrukciji i/ili rušenju. uz spomenuti promet i industriju. radi uštede i racionalne potrošnje toplinske energije u zgradama. što je dovelo do sve vece uporabe zemnog plina i električne energije. postoje tri vrste štedljivih zgrada: zgrade s malim utroškom energije. nakon opisanih nastojanja da se. stolječa utvrdeno da su. u zgradarstvu su provedena istraživanja radi maksimalnog poboljšanja toplinske izolacije stambenih zgrada i njihovih dijelova. Pritom se čitavu zgradu tretira kao sustav za prihvačanje i akumuliranje sunčane topline (pasivna uporaba sunčane energije i aktivna uporaba sunčane energije) čime se još više štedi na potrošnji konvencionalnih neobnovljivih izvora energije.

Srednja. kotla Pouzdanost Visoka u ogrjevnom radu. Potrebno potpuno iskorištenje otpadne Lako. BSRIA 2008) Vrsta Biomasa Svojstva Koristi organski materijal.a)]. Pumpe i ventili pouzdani. energiju Funkcionalnost Visoka. a u Njemackoj čak više od 150 000 pasivnih kuća. Gradnja takvih zgrada zasniva se na dva glavna nacela: prvo. pasivna uporaba sunčane energije: orijentacija zgrade prema suncu (južna strana).Zgrade s malim utroškom energije su one u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ogranicena do 40 [kWh/(m2. na povečanju uporabe obnovljivih izvora toplinske energije potrebne za grijanje u zgradama. To su. Velik izbor kolektora Srednja. na povečanju toplinske izolacije obodnih zidova. Malo pokretnih dijelova. Anaerobno vrenje i rasplinjavanje izaziva poteškoće Visoka. potrebno planirano i redovito održavanj / +++ Srednja. Pretvarači mogu izazivati poteškoće. Kuće/zgrade koje ne troše energiju su kuće u kojima je vlastita opskrba toplinskom energijom dostatna za grijanje. treće. bolja pri uporabi biomase ++++ 68 . Gradnja takvih kuća zasniva se na tri glavna načela radi smanjenja gubitaka topline. uporaba obnovljivih izvora energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode (suncani kolektori i dizalice topline).Pregled karakteristika alternativnih rješenja u energetskoj opskrbi zgrada (prema The Illustrated Guide to Renewable Technologies. Očekuje se pad nabavnih cijena. Održavanje Lako Redukcija C02* Visoka Ocjena ++++ Sunčani sustav za grijanje i PTV Fotonaponski modul Srednja. drugo. uz uporabu konvencionalnih uredaja za dodatno grijanje i zagrijavanje potrošne vode zimi prema potrebi. u Austriji je izgradeno približno 1000. Visoka. Viša od konvenc. Bolja u otvorenim prostorima. Srednje. energiju Pretvorba energije vjetra u el. Za izmjeničnu struju potreban pretvarač. Srednja. Kod nas je do sada izgradena prva i jedina pasivna kuca u Bestovju kod Zagreba. Srednja. Zahtijeva veliko spremište Cijena Srednja. tako da nije potrebna opskrba torn energijom izvana nego isključivo uporabom vlastitih sustava tj. Pouzdana tehnologija Srednja. pasivnom i aktivnom uporabom sunčane energije i dizalicama topline nakon što takvi sustavi budu tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi! Alternativni sustavi za opskrbu energijom Tablica 14 . Srednja Lako. Učinkovita pri konstantnom opterećenju Visoka. Niska. prozora i balkonskih vrata radi smanjenja transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline i drugo. Promjenjiva snaga vjetra smanjuje vijek. Potrebno redovito održavanje . Vjetar Kog ene racij a (Tri Proizvodnja električne i ogrjevne (i rashladne) energije iz Visoka. Potrebni specijalisti. Široke mogućnosti ugradnje. Snaga Srednja. Ovisi o raspoloživ osti vjetra. što veća toplinska izolacija obodnih zidova. zatvaranje svih otvora u obodnim zidovima zgrade s obvezatnim sustavom za stalnu cirkulaciju toplog i čistog zraka. prvo. Pasivne kuće/zgrade su kuće u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ograničena najviše do 15 [kW-h/(m2. prozora i balkonskih vrata (trostruko ostakljenje) i smanjena zrakopropusnost. dobiva se toplina ili Korištenje Sunčevog zračenja za grijanje PTV i/ili prostorija Pretvara Sunčevo zračenje u istosmjernu el. Pouzdani ureñaji.a)]. Pumpe mogu biti gonjene fotonaponski m sustavom Visoka ++ ++ Srednje.

odnosno toplinska izolacija. a s vremenom. • potrošna topla (sanitarna) voda. Visoka. Veća nego za konvenc. no ovdje je osnovni energent najčešće električna energija. Koristi vanjski Srednja. U zgradama koje se hlade. preko energije za grijanje. dizalicu Visoka. klimatizacije. kuhinju. Malo pokretnih dijelova Lako Srednja do visoka +++++ 3. Raspoloživa toplina služi hladenju u klimatizaciji Apsorpcijsko Bez hlañenje mehaničkog kompresora. Značajan utjecaj na potrošnju energije za grijanje prostora ima izbor sustava grijanja. a za ostale netoplinske potrebe (npr.Dizalica topline Podiže Visoka. 69 . U zgradama su. Općenito se energetske potrebe zgrada mogu razmatrati kao: • električna energija za rasvjetu. sterilizaciju i sl. Nisko.. TV i sl. a ovisno o tipu zgrade. učinak Koristi se za grijanje i PTV. eskalatora i sl.. pa do tehnoloških potreba poput pranja ili sterilizacije u bolnicama. • električna energija za pogon dizala. Potrošnja za pripremu potrošne tople vode iznosi od 10 do 25 posto. dok samo ventilacija iznosi u prosjeku oko 3 posto ukupne potrošnje. • rashladna energija za hlañenje. značajne potrebe za energijom za pripremu potrošne (sanitarne) tople vode. Ovisna +++ o vrsti pogona i razlici temperatura. podizanjem standarda gradnje. hlañenje može sudjelovati s većim udjelom u ukupnim potrebama za grijanje i klimatizaciju. • električna energija za različite električne ureñaje. a za kuhanje 5 do 10 posto.5. Srednja. Na potrošnju energetskih procesa grijanja zgrade prvenstveno utječe trajanje sezone grijanja i zahtijevana temperatura prostora. Različite analize pokazuju da prosječna potrošnja energije za grijanje iznosi od 30 do 60 posto ukupne potrošnje energije u zgradama. za ove potrebe se troši od 3 do 10 posto ukupne potrošnje energije. Pouzdani ureñaji. Pogonska energija ovisna o razlici temperatura Srednja.SUSTAVI REGULACIJE I APLIKACIJSKE SHEME Općenito o energetskim potrebama u zgradama U zgradama se energija koristi za različite potrebe. te se potrebe kreću od energije za rasvjetu. Energetska potrošnja namijenjena za grijanje i kondicioniranje zraka predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama Ovisno o zgradi i klimatskim prilikama. Potrošnja energije za rasvjetu iznosi od 10 do 25 posto ukupne potrošnje energije. • sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu. ovaj će udjel kontinuirano rasti. električna energija za računala. a što ovisi o klimatskim uvjetima i standardu korištenju prostora. • električna energija za pogon motornih pogona u sustavima ventilacije. • toplinska energija za grijanje. Visoka. Za hlañenje objekta slični su prethodno navedeni utjecajni čimbenici. ovisno o klimatskim prilikama. Može temperaturu ostvariti i rashladni toplini iz okoline.) još oko 15 posto. omjer grijane i ukupne površine zgrade te sastav vanjske ovojnice zgrade. takoñer.

provjerite godinu izgradnje. • ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće. • izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik. • redovito servisirati i podešavati sustav grijanja i hlañenja. • u sezoni hlañenja podesiti hlañenje na min 26°C. • izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijačih tijela zavjesama.ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije. • toplinski izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu. • ugraditi štedne žarulje u rasvjetna tijela.8 W/m2K).. Zgrade grañene prije 1970. • analizirati sustav grijanja i hlañenja u kući i po potrebi ga zamijeniti energetski efikasnijim sustavom. a one grañene prije 1980. • provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima. • koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri. • reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine): • zabrtviti prozore i vanjska vrata. krov te plohe prema negrijanim prostorima. • u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1°C. Preko 80 posto postojeće gradnje u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu. • perilice za rublje i posuñe uključivati samo kad su pune.OPĆE PREPORUKE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH KUĆA Ako kupujete stari stan ili kuću. • zamjeniti trošila energetski efikasnijima . • toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće. • sanirati i obnoviti dimnjak. • izolirati niše za radijatore i kutije za rolete. podove. dakle zidove. Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti. te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije. postavom zavjesa. • noću spustiti rolete i navući zavjese. • isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna. uz trenutne uštede: • ugasiti grijanje ili hlañenje noću i kada nema nikoga kod kuće. • ugraditi termostatske ventile na radijatore. godine imaju vrlo skromnu toplinsku izolaciju ili je uopće nemaju. maskama i sl.energetske klase A. Primjer: 70 .) : • zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U(k)prozora 1. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine . Tražite uvid u projektnu dokumentaciju ako ona postoji. bez dodatnih troškova. godine nemaju nikakvu toplinsku izolaciju.1-1.najbolje noću. • vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode. • izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću.

Osim toga prije izdavanja uporabne dozvole. Ako takav zid izoliramo s 10 cm toplinske izolacije. odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezina dijela. održi što udobnija klima u prostorijama zgrade. ako kuća od 120 m2 troši godišnje za grijanje 2 400 m3 plina.67 W/m2K. Mjere uštede toplinske energije za potrebe grijanja i zagrijavanja potrošne vode u zgradama mogu se. ukupna godišnja potrošnja iznosi 2400 x 10=24 000 kWh ili 200 kWh/m2. Arhitektonsko — grañevinske mjere Cilj je arhitektonsko-grañevinskih mjera dvostruk: prvo. Za usporedbu. što znači potrošnju od npr. Glavni cilj urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera jest taj. šuplje opeke 19 cm ima koeficijent prolaska topline 1.32 W/m2K. da se neposrednim pasivnim mjerama. 16. osim bitnih zahtjeva za grañevinu. i to na dva glavna načela. takoder i energijska svojstva zgrada tako da svaka zgrada. niskoenergetska kuća te veličine. razvrstati u tri glavne vrste mjera: urbanističke mjere. Prvo je načelo pasivna uporaba sunčane energije radi povečanja dobitaka topline u zgradama. Urbanisticke mjere Urbanističke mjere funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe sunčane energije. što je 3 m3 plina po m2 godišnje ili 85 posto Mjere uštede toplinske energije u zgradama Zakonom o prostornom uredenju i gradnji propisana su.2 m3 plina po m2 zida godišnje. To se pri gradnji postiže sljedečim mjerama : ispravnim odabirom lokacije zgrade s obzirom na izloženost suncu i zaštičenost od prejakih vjetrova ispravnom orijentacijom funkcionalnog pročelja zgrade prema suncu-južna strana (bitno za pasivnu uporabu sunčane energije te za aktivnu uporabu sunčane energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode u zgradi) ispravnim izborom lokacije zgrade u odnosu na reljef zemljišta • funkcionalnim okolnim krajolikom ispravnim (kompaktnim) oblikom i veličinom kuće/zgrade (slika 1. izgrañena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energijska svojstva. a drugo je načelo sprječavanje prekomjernoga sunčanoga zračenja u zgradi. 30 kWh/m2 potrošit će godišnje 3 600 kWh ili 360 m3 plina. odnosno predstavlja godišnju uštedu u potrošnje energije za grijanje od 81 posto.). ovisno o vrsti i namjeni. manje pri izgradnji stambenih naselja. ili potrošnju 3. Napominjemo da se opisane urbanisticke mjere mogu poduzimati u najvećoj mjeri pri gradnji obiteljskih kuća i urbanih vila. što znači gubitak topline od cca 26-32 kWh. arhitektonsko-grañevinske mjere i toplinskotehnicke mjere. bez uporabe toplinskih postrojenja i uredaja.7 m3 plina po m2 zida godišnje. Na primjer. s obzirom na način grañenja i opremanja zgrada. s potrošnjom npr. mora biti projektirana. a najmanje pri interpolaciji izmedu postojećih zgrada. sprječavanje prekomjernog prolaska topline kroz obodne i pregradne konstrukcije zgrade (smanjivanje prijenosnih i ventilacijskih gubitaka topline) zimi iz grijanog prostora zgrade u vanjski hladan prostor i 71 • • • • . mora se pribaviti certifikat o energijskim svojstvima zgrade koji izdaje ovlaštena osoba (energijska certifikacija zgrada).Neizolirani zid od npr. Kroz 1 m2 takvog zida godišnje prolazi ovisno o klimatskim uvjetima 134-167 kWh. njegov koeficijent prolaska topline iznosi 0.

Osnovni su pasivni sunčani sustavi u primjeni: neposredan zahvat izlaganjem suncu. istočnoj i zapadnoj strani za zaštitu obodnih zidova od suncanog zracenja ljeti i propuštanja sunčanih zraka zimi.nadstrešnica na južnoj strani za zaštitu zida od neposrednog sunčanog zraćenja ljeti Slika 1. balkonskih vrata Legenda: 1 .zimzeleno drveće na sjevernoj strani za zaštitu od vjetra. da se sprijeci pregrijavanje prostorija zgrade ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunevog zraenja. u proljece-jesen i zimi kod nerazvedenih i južno orijentiranih kuća.listopadno drveće na južnoj.f0.položaj sunca ljeti. a time i prijenosni gubici topline manji) • što veća toplinska izolacija vanjskog omotača zgrade .akumulacija topline u masivnim obodnim zidovima. Shematski prikaz urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera za uštedu toplinske energije u kućama s malim utroškom energije pasivnom uporabom sunčane energije manje. čime će se uštedjeti energija potrebna za hladenje-ljetna toplinska zaštita zgrade. 2 . 4 . sunčani dimnjak. Pasivna uporaba sunčane energije za grijanje zgrada znači neposrednu uporabu obnovljive sunčane energije uz primjenu urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera bez posebnih instalacija.) • najmanje trostruko ostakljenje prozora prilagodljivih pasivnoj uporabi sunčane energije • sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog utjecaja sunanog zraenja ljeti . termoakumulacijski zid (Trombe-Mi-chel). drago.grañevinske mjere jesu: • kompaktan oblik zgrade (što je oblik zgrade kompaktniji. to su faktor oblika.ljetna toplinska zaštita • veće južne ostakljene površine za pasivnu uporabu sunčane energije • stalno regulirana ventilacija zgrade (zaštita od sunčanog zračenja ljeti) • zaštita toplinsko-izolacijskih materijala od navlaživanja • smanjenje nepovoljnih utjecaja toplinskih mostova • • • • mogučnost dodatne toplinske zaštite noću smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskom sustavu za grijanje povoljan raspored glavnih i pomoćnih prostorija što manja zrakopropusnost obodnih (vanjskih) zidova. konvekcijski sustav. 5 . 3 .odlična toplinska izolacija vanjskog omotaća bez toplinskih mostova. dvostruki omotać (Barra72 . 6 . prozora. Arhitektonsko .omogućivanje akumuliranja topline u zgradi. čime će se uštedjeti toplinska energija potrebna za grijanje-zimska toplinska zaštita zgrade. staklenik. stropu i podu.zimska toplinska zaštita (slika 1. krovni sunčani kolektor.

Aktivna uporaba sunčane energije za grijanje u zgradama znači posrednu uporabu obnovljive sunčane energije. ovisno o namjeni. preuzima toplinu i u isparivaču isparava. a višu razinu prostorija koja preuzima ulogu stražnje površine gdje se predaje toplina s niže razine i od rada elektromotora. uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao što su: sunčani kolektori. Shematski prikaz tri vrste pasivnih suncanih sustava koji su se počeli rabiti Toplinsko — tehničke mjere Cilj je toplinsko-tehničkih mjera takoñer dvostruk: prvo. Opravdanost dizalice topline osniva se na činjenici da se s pomoću nje postiže uvijek više energije nego što je 73 . Shematski prikaz triju vrsta pasivnih sunčevih sustava koji su se počeli rabiti prikazan je na slici 2.neposredan zahvat sunčane energije. Kompresor koji pokreće elektromotor podiže nastali plin na višu temperature koju predaje dalje za grijanje prostorije ili potrošne vode. drugo. primjerice pri uporabi tople vode za osobnu higijenu (uporaba tuševa.termoakumulacijski zid (Trombe-Michel). Pasivna uporaba sunčeve energije moguća je u nas zato jer se područje Republike Hrvatske svojim najvećim dijelom nalazi u klimatski povoljnom zemaljskom podrućju koje omogučava vrlo dobru uporabu obnovljive sunčeve energije . da toplinski ureñaji svojim funkcioniranjem osiguraju higijensku klimu i time zdrav i udoban boravak u grijanim prostorijama zgrada. Slika 2. Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je ureñaj koji služi za provoñenje topline s niže temperaturne razine na višu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja poradi uštede toplinske energije u zgradama. Kompresorska dizalica topline radi tako da rashladno sredstvo protjeće kroz izvor topline (zemlja. To su sljedece mjere: • savjesno ponašanje korisnika u zgradama. kao i za pretvorbu svjetlosne sunčane energije u električnu energiju izravno s pomoću fotoelektričnih članaka . dizalice topline te kombinacija suncanih kolektora i zidnih plinskih kombi-bojlera u klimatski povoljnom zemaljskom podrucju (slika 3. 3.sustav staklenik. termoakumulacijski zid sa spremnikom te kombinirani sustav: zračni skupljač. voda ili zrak). Legenda: 1 . da uredaji za grijanje u zgradama troše što manje toplinske energije i mehaničke energije potrebne za prisilnu (mehaničku) ventilaciju u zgradama. Ona radi na principu kao hladnjak kod kojeg nižu temperaturnu razinu čini prostor u hladnjaku. iziskuje 3 -5 puta manje vode i električne energije) • uporaba sustava za grijanje i regulaciju s velikim stupnjem korisnog učinka • povrat topline iz otpadne tople vode • sustav ventilacije s predgrijavanjem ulaznoga svježeg zraka povratom topline iz odvodenog toplog zraka tako da mora osigurati propisani broj izmjena unutarnjeg zraka vanjskim zrakom • što veća uporaba obnovljivih izvora energije: sunčani kolektor (aktivna uporaba sunčane energije) i dizalica topline.električni kolektor malog ucinka . spremnik i staklenik. za razliku od kada s hidromasažom. Za istu uloženu električnu energiju toplinski učinak dizalice topline bit će to veći što je manja razlika temperaturnih razina. služi za sabiranje toplinske sunčane energije-toplinski kolektor velikog učinka.Costatini). 2.). Sunčani je kolektor ureñaj koji.

Za prijenos topline i u ovom sustavu grijanja rabi se voda. tj. a znatno manje u višestambenim zgradama. 3 spremnik tople vode s izmjenji-vacima topline: 4 . 2 . računajući od 2005. Shematski prikaz suncanog sustava za zagrijavanje potrošne vode i dopunu sustavu grijanja koji se poceo se više rabiti Zato se o konceptu toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama mora početi voditi računa odmah na početku projektiranja. već u idejnom projektu. 6 . Tim je zahtjevom odreñeno da glavni projekt zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu mora sa-državati: tehnički opis. Prema tome.regulator topline. 5 . nacrte te iskaz potrebne topline za grijanje zgrade.razvodne cijevi. godine.dovod hladne vode Slika 3. Postupak provedbe mjera uštede toplinske energije pri projektiranju zgrada Razumljivo je da opisane urbanističke i arhitektonsko-grañevinske mjere bitno i neposredno utjecu na projektiranje štedljivih zgrada.optocna crpka. Napominjemo da se energijski savjesno ponašanje stanara može očekivati uglavnom u obiteljskim kućama i eventualno u urbanim vilama s malim brojem stanova. Dokaz tome je i zahtjev propisan Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama što se tiće sadržaja projekta zgrade u odnosu prema uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti. a u Europi 30 godina.suncani kolektor (prijamnik suncane energije). 8 . složenost glavnog projekta zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu kao i podjela odgovornosti s 74 . Dizalice topline rabe se u SAD-u približno 50 godina. proračun fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite. 7 . a naročito na njihovo oblikova-nje. da bi se odabrao najbolji mogući sustav za svaku zadanu zgradu posebno koji ne će biti smetnja arhitektonskoj koncepciji zgrade.uloženo u obliku mehaničkoga rada.grijace tijelo (radijator).zidni plinski kombi -bojler. program kontrole i osiguranja kvalitete.potrošna topla voda: 9 . Legenda: 1 .

155/05 i 74/06) • Tehničkim propisom za prozore i vrata (NN. broj: 69/06) • Tehničkim propisom o sustavima ventilacije. članak 14. arhitekt će kao voditelj projekta po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za usklañivanje i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva: estetskih. a koji glasi: ”Grañevina i njezini ureñaji za grijanje. iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade te održava-nje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. od koncipiranja pa do završetka izrade projekata. odnosno gradnja zgrada na način kojim se osigurava ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu. ventilaciju) moraju biti projektirani i izgrañeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. uz primjenu europskih načela. zdravstveno-ekološka i energijska svojstva zgrada te izjednačavaju prava osoba smanjene pokretljivosti. u smislu Zakona o prostornom uredenju i gradnji. Ciljevi su ovoga Propisa: a) ušteda energije (smanjivanje potrošnje neobnovljivih izvora energije za zimsko grijanje i ljetno hladenje zgrade) i zaštita okoliša (smanjivanje emisije C02) b) toplinska zaštita (smanjivanje gubitaka topline iz zgrade do kojih može doći zbog nedovoljne toplinske izolacije te osiguranje primjerene toplinske udobnosti u prostoru 75 . dovest će do toga da će se toplinskom zaštitom zgrada ubuduće sve više baviti specijalisti-gradevni fizičari koji će. da bi se na kraju postiglo racionalno rješenje svake zgrade koje će zadovoljiti osnovni cilj gradnje zgrada. znaci promicanje dobrog projektiranja i grañenja zgrada. ali i uredaba održive gradnje i održivog razvoja iako za njih za sada još ne postoje posebni propisi. Naime.projektantima grañevinskih instalacija što se tiće odabira tehničkih rješenja. za razliku od dosadašnjih grañev-nih fizičara. Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji.. imati znatno veću i složeniju zadaću. sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskoj zaštiti. djelomićne klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07) • Tehničkim propisom za dimnjake u gradevinama (NN 3/07) • hrvatskim normama (HRN) za proračun toplinske zaštite • hrvatskim normama za ispitivanje tehničkih svojstava toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda • hrvatskim normama za tehničke zahtjeve. konstrukcijskih. propisan je bitan zahtjev za grañevinu koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta (voditelja projekta) zgrade od sada biti posebno ključna jer će on po svojoj osnovnoj zadaći biti zadužen za usklañivanje i koordinaciju svih projektanata i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva za zgradu tijekom projektiranja. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti”. ekonomskih pa čak i energijskih. Osnovni cilj gradnje zgrada. Tehnička regulativa za uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradama Ušteda toplinske energije i toplinska zaštita u zgradama ureñena je u nas inoviranom tehničkom regulativom: • Zakonom o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07) • Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (u daljnjem tekstu ovoga poglavlja Propis) propisani su tehnički zahtjevi glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije i adaptacije postojecih zgrada koje se griju na unutarnju temperature višu od 12 °C. ćime se ostvaruju sigurnosna. hladenje i provjetravanje (tj. funkcijskih. tj.

zgrade tijekom cijele godine) c) sprječavanje pojave gradevinskih šteta (sprječavanje pojave površinske kondenzacije. f) Tehničkim propisom za dimnjake u grañevinama propisano je da tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom uporabe osiguraju da potrošnja toplinske energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje. temperature unutarnje površine kojom se izbjegava kritićna vlažnost površine i unutarnja kondenzacija. Karakteristično za veliki dio stambenog i javnog sektora zgrada u Hrvatskoj je pregrijavanje prostora koje se rješava. koeficijenata prolaska topline grañevnih dijelova i grañevnih dijelova zgrada. PRAKTIČNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI Reguliranje termostata na radijatorima centralnog grijanja Reguliranjem termostata radijatora. kondenzacije u gradevnim elementima. g) Hrvatskim normama za proračun (ukupno 18 hrvatskih norma propisanih ovim Propisom) utvrdene su metode proračuna toplinskih otpora. U ovom 76 . tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1°C. on ostaje nepromijenjen a prostorije se hlade prekomjernim prozračivanjem. toplinskog rada iznad dopuštenih granica. d) Istićemo da je ovaj Propis vrlo složen. Spomenuta je mjera potpuno besplatna a ono što nas najvjerojatnije sprečava u njezinom provoñenju je činjenica da se račun za centralno grijanje bazira na površini a ne na stvarnoj potrošnji energije. ako je izgrañena u skladu s tim projektom i ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju tehničke zahtjeve propisane u predmetnoj tehnickoj regulativi. jer zahtijeva provodenje dokaznog proračuna predvidenoga projektnog rješenja što se tiće toplinske zaštite novih zgrada u skladu s tehničkim zahtjevima ne samo ovoga Propisa. h) Hrvatskim normama za ispitivanje (ukupno 4 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrdene su metode ispitivanja fizikalnih. mehaničkih. ako je zgrada projektirana u skladu s opisanom tehničkom regulativom. izvoñenju. koeficijenta prijenosnih toplinskih gubitaka te nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti. a što se praktički može provesti jedino uz uporabu računala (PC) s pomoću najnovijih programa. e) Tehničkim propisom za prozore i vrata te Tehnickim propisom o sustavima ventilacije. uporabi i održavanju budu ispunjeni bitni zahtjevi za zgradu osobito s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradi. godišnje se može uštedjeti cca 6% energije za grijanje. djelomicne klimatizacije i klimatizacije zgrada propisana su tehnička svojstva za prozore. nego i u skladu s 46 preuzetih europskih norma (EN). kemijskih i tehnološ-kih svojstava te posebni zahtjevi koje toplinsko-izolacijski grañevni proizvodi namijenjeni zgradama moraju ispuniti.). Jedino bi se ugradnjom mjernih sustava koji bi očitavali stvarnu potrošnju energije za grijanje i bili podloga za izračun stvarnih troškova grijanja nametnula nužnost štednje energije kroz primarnu potrebu uštede novca. najneučinkovitijim načinom. otvaranjem prozora. smanjenja trajnosti gradevnih materijala i dr. tada se smatra da takva nova zgrada ispunjava propisan bitni zahtjev za grañevinu s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. vrata i sustave ventilacije tako da pri projektiranju. j) Prema tome. i) Hrvatskim normama za tehničke zahtjeve (ukupno 24 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrñeni su posebni zahtjevi koje trebaju ispuniti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi za zgrade. Smanjenjem temperature u prostorijama za nekoliko stupnjeva u većini bi se slučajeva nepromijenjena toplinska udobnost korisnika postigla dodavanjem pulovera ili sakoa na poslovične kratke rukave (svi smo česti svjedoci ulaska u stanove ili urede u kojima obitavaju ljudi u ljetnim kreacijama dok je vani temperatura ispod nule). Umjesto da se jednostavno smanji dotok topline.

Ovdje je važno istaknuti da je korištenje ureñaja s otvorenim plamenom u bilo koju svrhu izuzetno energetski neefikasno.trenutku sve što nas može natjerati da štedimo energiju reguliranjem temperature u prostoriji je naša savjest i svijest o tome da radimo ispravnu stvar u borbi za očuvanje našeg Planeta (kojeg. Za tipično tuširanje se utroši samo petina energije potrebne za kupanje u kadi. jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja koje: • osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama • omogućuje veće standarde vizualne udobnosti • čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak • štedi energiju • štedi novac • smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu • štedi ograničene globalne izvore energije Korisne preporuke prilikom odabira načina grijanja Prilikom odabira načina grijanja u bilo kojem tipu zgrade vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog ureñaja ili sustava za grijanje. znatno smanjuju potrošnju tople vode. preporuka je ne kupovati.) koja trenutačno nije u funkciji treba biti isključena (prekidač u off položaju). Usporedbe radi. Ako ureñaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70% (?<0. Nadalje. računala. Elektronička oprema (televizori. prema poznatoj maksimi. nismo naslijedili od svojih očeva nego posudili od svoje djece). svjetla treba obavezno isključiti. Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog ureñaja od samo 1°C (umjesto na 25°C hladimo na 26°C) rezultira 9% povećanjem potrošnje električne energije. Isključivanje rasvjete i energetskih ureñaja U slučajevima da se prostorija napušta na više od nekoliko minuta. 77 . i dr. energetski efikasni sustavi grijanja imaju faktor korisnog djelovanja izmeñu 70 i 90%. preporuka je tuširanje umjesto kupanja u kadi. Energetski izuzetno neracionalan potez je hladiti prazne prostorije. senzora koji prekidaju vodeni tok i sl. Hlañenje zgrade Preporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26°C. CD i DVD ureñaji. neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim karakteristikama.7). Korisno djelovanje otvorenog plamena je izmeñu 15 i 30% što znači da 70 do 85% energije iz goriva odlazi u dimnjak (u zrak). Reguliranje termostata na grijalicama vode (bojlerima) Preporuka je da se voda u bojlerima ne zagrijava na temperaturu veću od 50°C. Tuševi i kade U cilju uštede s jedne strane energije a s druge vode. Korištenje prirodnog (dnevnog) osvjetljenja Važno je naglasiti da se izmeñu korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu. korištenje štedljivih tuševa.

Kapanjem tople vode gubi se puno i energije i vode. do 20. novog hrvatskog Tehničkog propisa o toplinskoj zaštiti i uštedi energije kod zgrada. Solarni dobici Jednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade. u skladu s njihovom namjenom. 78 . U zgradama koje se prozračuju mehanički i kod kojih je. nego dva pranja do pola napunjenog bubnja.7h-1. Nadalje.7h-1 (u vrijeme kad ljudi ne borave u prostoru dovoljno je osigurati izmjenu zraka od najmanje n=0. Kučanski ureñaji Hladnjaci i zamrzivači Hladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladnijem mjestu u kući. Mješalice za vodu Neispravne miješalice za vodu treba čim prije popraviti. Vrlo jednostavna ali provjereno djelotvorna mjera je prekrivanje prozora zastorima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo. Prekrivanje prozora tokom noći Kroz prozore. potrebna satna izmjena zraka veća od 0. ako je to ikako moguće njihovu izloženost Suncu. treba izbjegavati.2h-1). Preporuke za energetski efikasno korištenje hladnjaka i zamrzivača: • Ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno • Dobro zatvoriti vrata hladnjaka • Ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela (pričekati da se ohlade) • Pravovremeno odleñivanje hladnjaka i zamrzivača štedi energiju i produžava radni vijek ureñaja Perilice rublja Preporuka je odabir programa pranja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. a najviše n=0. Nadalje.5h-1. Preporuka u cilju uštede energije je izbjegavati dugotrajno prozračivanje prostorija tijekom zimskih mjeseci (potrebna je velika količina energije da se one ponovno zagriju) i dugotrajni rad mehaničkih ureñaja za prozračivanje ako za to nema potrebe. jako je važno dobro zatvoriti vodu nakon upotrebe jer se kap po kap izgubi velika količina. Prema spomenutom propisu zgrade moraju biti projektirane i izgrañene uz osiguranje minimalnog prozračivanja iz higijenskih razloga ili zbog korištenja ureñaja s otvorenim plamenom pri čemu satna izmjena unutarnjeg zraka sa vanjskim mora iznositi najmanje n=0. energetski je efikasnije pranje punog bubnja rublja. Vrlo je važno da izmeñu stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida ostane dovoljno prostora za prozračivanje kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanjem potrošnje energije. prvenstveno one s jednostrukim staklom toplinski su gubici jako veliki. potrebno je osigurati povrat topline odlaznog zraka. Nadalje. koji treba uskoro stupiti na snagu propisani su načini prozračivanja zgrada. nikako u blizini štednjaka ili bojlera.Prozračivanje (ventiliranje) zgrade U člancima 17.

URSA. kao i sve ostale aplikacije usklañene s važečim propisima. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. stropova. očuvati prirodna bogatstva (resurse) i drugo. • Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica. ali i kroz krov. Za stare zgrade dokazano je da se vedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. a razdoblje povrata investicije najkraći. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin.Kuhanje Preporuke za energetski efikasno kuhanje: • Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha – na taj se način dulje zadržava toplina s jedne i smanjuje kondenzacija pare po kuhinji s druge strane. krovova te prozora i vanjskih vrata. a osobito u zgradama kao najvećim potrošaćima toplinske energije. • Prilikom ručnog pranja posuña. nakon punjenja sudopera toplom vodom zatvoriti odvod i na taj način spriječiti nekontrolirano otjecanje tople vode. Uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba. 79 .5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. poduzimati odgovarajuće mjere za uštedu neobnovljivih izvora energije. • Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude. Zato treba u svakom podrućju. zidova. aplikacija IGH. zaštititi okoliš. 10 cm za vanjski zid) jersu ustede najveće. Zaključak Potrošnja energije u svim granama ljudskih djelovanja svakim je danom sve veća. NOVOLIT 2009. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. • Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu. a povratno razdoblje ulaganja kreće se. Glavne gradevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. općenito. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. Postoječe aplikacije U primjeni su mnoge aplikacije za fiziku zgrade i energetsku efikasnost pa navodimo samo neke: KNAUFINSULATION KI EXPERT. postići dva globalna cilja: prvo. podova. Ako u proračunamo fiziku zgrade za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. • Pri pripremi kave i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode.

Prema starosti i vrsti gradnje. Za postojeće zgrade je potrebno utvrditi stvarnu potrošnju toplinske energije na temelju proračuna i analize troškova za energiju (toplinska energija. srpnja 2006. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zaštiti. razdoblje izgradnje izuzetno je važan parametar. izgraden je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potrošači energije. do 1987. IZVEDBE ZGRADA Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. Za svaku mjeru računaju se potrebna ulaganja i ostvarive energetske. u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. Nakon toga je potrebno poboljšati postojeće toplinske karakteristike vanjske ovojnice kako bi se smanjili toplinski gubici i ispunili zahtjevi za racionalno korištenje energije prema TPRUETZZ. Preporuka je provesti analizu za tri godine kako bi se dobila prosječna vrijednost potrošnje energije i odredila energetska učinkovitost/neučinkovitost vanjske ovojnice. električna energija. godine. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. s time da A+ označava energetski najpovoljniji.4. voda). godine -novogradnja usklañena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. godine -zgrade grañene prije 1970. Energetski pregled prvi je i osnovni korak u energetskoj certifikaciji zgrada. do 1980. godine -zgrade grañene u periodu od 1987. Na temelju usporedbe varijanti i isplativosti ulaganja u pojedinu mjeru odlučuje se o primjeni rješenja. a G energetski najnepovoljniji razred. Prema PECZ. Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada energetski pregled zgrade (energetski audit) jest dokumentirani postupak koji se provodi u cilju utvrñivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tin svojstava u odnosu na zahtjeve propisane posebnim propisima i sadrži prijedlog mjera za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj Ijestvici od A+ do G. a provodi ga ovlaštena osoba. postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti u karakteristične grupacije: -zgrade grañene prije 1940. OSNOVE ZGRADARSTVA. Referentni klimatski podaci odredeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. godine. a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju. do 2006. godine -zgrade grañene u periodu od 1970. Energetska analiza postojećih zgrada provodi se prema utvrñenoj metodologiji provodenja energetskih pregleda zgrada. ekonomske i ekološke uštede. s prosječnom potrošnjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. 80 .

po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu q\ >18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<q\< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature q\ < 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade) Zahtjevi za uštedu toplinske energije: ■ nove zgrade. razdoblje izgradnje i minimalna obilježja zgrade izuzetno su važan parametar. razdoblja izgradnje. bruto površine <400m2) 2 . za uobičajeno korištenje zgrade. Zbog karakteristika gradnje. stambene i nestambene namjene 1. uz uvjet dovoljnog grijanja i provjetravanja.1. ZAHTJEV . uvjeta življenja i zakonskih propisa procjenjujemo obilježja zgrade: Zgrade koje podliježu odredbama tehničkog propisa: ■ ■ sve nove zgrade (osim nekoliko izuzetaka) postojeće zgrade kad se na njima planira izvoñenje većih radova S obzirom na propisane zahtjeve. tehnički propis razlikuje nove zgrade: 1 . osigurava higijenska mikroklima u prostoru zgrade i sprječava kondenzacija vodene pare na svakom mjestu unutarnje površine omotača grijanog prostora zgrade .odnosi se na ograničenje godišnje potrebne topline za grijanje Qh (kWh/a) To je računski odreñena količina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi ODREðUJE SE METODOM MJESEČNE BILANCE Minimalna toplinska zaštita Minimalna toplinska zaštita obuhvaća mjere toplinske zaštite kojima se.4. MINIMALNA PROCJENA OBILJEŽJA ZA ZGRADE Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama.po namjeni ili veličini zgrade ■ ■ ■ ■ ■ ■ stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (\/<100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana. 81 . q\ > 18°C.

00 0.30 1. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu. a ploštine su >0.80 1. ne smiju biti veći od vrijednosti danih u tablici 4.50 0.80 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.min > 3°C (blaži zahtjev) . ovisno o srednjoj mjesečnoj temperaturi najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade . koji imaju plošnu masu ≥100 kg/m2. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^. zidovi prema garaži.70 0. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.mj.mj. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora.65 0. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.30 1.min ≤ 3°C (stroži zahtjev) Za prozirne elemente u omotaču grijanog prostora zgrade zahtjeva se: .80 W/(m2K) .00 W/(m2K) Zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih zgrada: -Toplinski mostovi -Toplinska zaštita ostakljenih ploha tijekom ljeta -Toplinska zaštita tijekom ljeta neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase <100kg/m2 -Zrakonepropusnost omotača zgrade -Zrakopropusnost reški prozora i vanjskih vrata -Kondenzacija vodene pare na površini grañevnog dijela (posebno toplinskih mostova) -Kondenzacija vodene pare unutar grañevnog dijela (difuzija) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0.min^+ 1.za θe.40 0.za zgrade s qi ≥ 18°C U ≤ 1.30 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4.80 1. K)]. stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.45 0.55 0. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Grañevni dio Vanjski zidovi.za zgrade s 12°C <qi< 18°C U ≤ 3. Prilog C Tehničkog propisa.mj.00 0.65 1.min> ®e.40 82 .40 0.mj.5m2.70 0. U [(W/(m2 .35 W/(m2 ■ K) krovovi U < 0.Koeficijent prolaska topline U W/(m2K) grañevnih dijelova u omotaču grijanog prostora zgrade temperature qi > 12°C.za θe.85 0.

75 0.bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) .70 0.80 3.45 0. Redni broj 1 2 2. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.87 0. krovni prozori. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka. zidovi prema garaži. Fc (-) Tablica 2. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka ffi (") 0.mj. balkonska vrata. Zahtjevi za ostakljenja: Tablica 1.50 0.mj.30 0.1 2.90 0.2 2.80 0.90 0. K)].90 0.50 2. tavanu Prozori. g* (-).min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 6.75 0.3 3 Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmecfu stakala .90 83 .min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.60 0.50 2. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja.80 1. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.Napomena: 2e. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element Vanjski zidovi.80 0.00 0.80 Napomena: 2e.40 2.grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3).00 3.50 0. kod okomitog upada sunčeva zračenja Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno.80 0.60 0. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m.75 1.80 0.00 6 7 8 0.801) 2.60 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.651) 2.80 0.40 0.50 2. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete U [(W/(m2CK)] &t > 18°C 12°C <$<18°C @emi ©emi ©emi @emi 0.00 3 4 5 0.40 0.60 0.50 0.30 0.40 0. U [(W/(m2 .svijetle boje i malene transparentnosti .90 0.tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane ^c (-) 1 0.80 0.

rolete.2 . loñe D) 5 Markize. koji su izloženi sunčevu zračenju.30 W/(m2 K) 84 . mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002. na staklene dijelove vjetrobrana lZahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0. otraga provjetravano 3. • za ostakljenje prema HRN EN 673:2003.40 a) b) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra se malenom. prema tehničkim specifikacijama za proizvode.3. HRN EN ISO 6946/A1:2003 HRN EN ISO 6946/A2 (za grañevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je R se = 0) Zahtjevi za prozirne elemente pročelja: zgrada s Gj(°C) 3 18°C U < 1. cjrilje) 4 Strehe.90 W/(m2 ■ K) Zahtjevi koji se odnose na minimalnu toplinsku zaštitu i zahtjevi koji štede energiju uvijek vrijede za prozirne konstrukcije i identični su za obje klimatske zone.50 0. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci. prema tehničkim specifikacijama za proizvode • za neprozirne grañevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002. gore i bočno provjetravane b) 0. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: ■ Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta ■ Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta ■ Zrakonepropusnost grañevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade ■ Zrakopropusnost reški prozora.U [W/(m2 K)]. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova. nisu još u potpunosti donesene u EN normama.35 W/(m2 K) krovovi U < 0. Koeficijenti prolaska topline -U [W/(m2.00 W/(m2K) Zahtjevi za stijenke kutije za rolete: zgrada s Gi (°C) 3 12°C U < 0.80 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom: 3 zgrada s Gj(°C) 12°C U < 2. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora ■ Vanjski neprozirni grañevni dijelovi.80 W/(m2 K) zgradu s 12 °C <2j(°C) < 18°C U < 3. kapci (škure.žaluzine. Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.25 0. Zahtjevi se ne odnose: na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m2.žaluzine.1 . lamele koje se mogu okretati. a transparentnost u iznosu 315% ili većem smatra se povišenom. Dinamičke toplinske karakteristike grañevnih dijelova. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline .K)] odreñuju se: • za prozore i balkonska vrata: prema HRN EN ISO 10077-1:2002.30 0.

40 Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.mj.45 0.40 0.30 0.min^+3°C 1.55 0.30 3 4 5 6 7 8 9 1.00 1. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 85 .50 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora.mj. K)].70 0.80 1. stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.65 1.min>+3°C ®e.Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4. Redni broj 1 2 Grañevni dio Vanjski zidovi.00 0.65 0.80 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.40 0.80 1.85 0. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^. U [(W/(m2 . zidovi prema garaži. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.70 0.

grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3). stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.60 1.nmin = 0.Napomena: 2e.30 0.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.90 0.nmin = 0. uključivo možebitne spojnice izmeñu pojedinih grañevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja.40 5 0.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi) ■ u zgradi koja se provjetrava mehaničkim ureñajem za provjetravanje broj izmjena zraka . tavanu Prozori.90 0. Zrakopropusnost reški prozora. zidovi prema garaži. krovni prozori.00 2.60 2.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m^: Prema tablici 6.75 3. K)].80 0.00 0.n > 0. Razredi zrakopropusnosti reški prozora.7 h-1.45 1.90 8 0.80 Napomena: 2e.40 4 0.80 0.5 h-1 ■ zgrade kada ljudi ne borave .801) 2.80 0.50 0.40 0.80 0.90 0. Provjetravanje prostora zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena da osigura minimalno provjetravanje prostora: ■ da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka.50 0. U [(W/(m2 .30 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.80 0. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete 0.75 3. balkonska vrata.00 6 7 0.00 3 0.50 2.40 0. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element &t > 18°C @emi min>3°C ©emi min<3°C U [(W/(m2CK)] 12°C <$<18°C @emi min<3°C ©emi min>3°C Vanjski zidovi.Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom: zgrada u kojoj ljudi borave ili rade .50 2. budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta. balkonska vrata i krovnih prozora Redn i broj 1 2 Broj katova zgrade do 2 kata više od 2 kata Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 2 3 86 .80 0. balkonskih vrata i krovnih prozora prema tablici 3 u prilogu C Propisa: Tablica 3.mj. i/ili zbog korištenja ureñaja za grijanje s otvorenim plamenom.2 h-1.651) 2. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m Zrakonepropusnost omotača zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena na način da grañevni dijelovi koji čine omotač grijanog prostora zgrade.mj. potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka.

koji su u funkciji uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade Proračun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zaštitu ■ dokaz o ispunjavanju zahtjeva iz Propisa: ■ za pojedine grañevne dijelove ■ za zgradu u cjelinu ■ ulazni podaci . presjeci i pročelja zgrade ■ lokacija i orjentacija zgrade ■ namjena zgrade ■ projektna unutarnja temperatura ■ sastavi grañevnih dijelova zgrade ■ granice grijanog prostora i temperaturnih zona 87 . odredba se ne odnosi na ureñaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.AK (m2) ploština prozora u ukupnoj ploštini pročelja .Dokazuje se: ■ ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje. način uporabe i učešća obnovljive energije u podmirenju potrebne topline za grijanje (ako je predviñena) ■ predviñena tehnička rješenja za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ uvjeti i način skladištenja i ugradnje grañevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva ■ sastav pojedinih grañevnih dijelova zgrade ■ ugrañena oprema i instalacije. Prilog C Propisa. Provjetravanje prostora zgrade uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureñaji za provjetravanje: Ureñaji za provjetravanje moraju omogućiti jednostavno podešavanje po potrebi korisnika zgrade.V (m3) faktor oblika zgrade .fo = A / Ve (nr1) ploština korisne površine zgrade .podloga kod proračuna Potrebne podloge i podaci za provoñenje proračuna fizikalnih svojstava ■ kotirani tlocrti.. Ureñaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrñene u tablici 3.f (-) ■ vrsta energenta za grijanje i sustav grijanja ■ vrsta.A (m2) obujam grijanog dijela zgrade . ■ ■ ■ ■ lokacija i namjena zgrade meteorološki parametri podjela zgrade u toplinske zone (ako je zgrada podijeljena u više toplinskih zona) geometrijske karakteristike zgrade/zone: ■ ■ ■ ■ ■ ■ oplošje grijanog dijela zgrade . ■ ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.Ve (m3) obujam grijanog zraka .

2. Osnovni konstruktivni elementi zgrada 88 .4. zgrade se mogu podijeliti prema različitim kriterijima.2.1. 4. TIPOLOGIJA IZGRADNJE I NJIHOVA PODJELA Radi lakšeg i sistematskog proučavanja.

89 .

Složene konstrukcije sastoje se od meñusobno povezanih osnovnih elemenata 90 . Ona se sastoji od raznovrsnih tipova sklopova sastavljenih od osnovnih elemenata . zakrivljene ploče (H) i (J). U osnovne elemente grañevine ubrajamo stub (A). zid (F). zatega (L). prosta greda (D). razapeto platno (0) i razapeta mreža (R). lučni nosači (C). ravna ploča (G). štap (B). lančanice (N i 0). nagnute ili vertikalne ploče (E).Cjelokupno tijelo zgrade naziva se općim imenom konstrukcija zgrade.

koje se nazivaju zidane zgrade. metala ili lijepljenog drveta. Na slici 7 prikazani su samo neki primjeri već izgrañenih objekata sa formama zasnovanim na različitim geometrijskim tijelima. Raznovrsnost oblika i konstrukcija je veoma velika. Isti naziv nosi i sklop od pravih ili kosih stubova povezanih lučnim nosačima na koje se oslanjaju meñukatne konstrukcije. Oni primaju opterećenja i ravnomjerno ih prenose na niže konstruktivne elemente zgrade. opekom ili kamenom. ravnih. Prostorno površinski sistemi — Na objektima grañenim po ovim sistemima opterećenja se prenose preko naboranih. ispune se polja izmeñu stubova za obimne zidove. Skeletni sistem — Linijsko-površinski konstruktivni sklop sastavljen kombinacijom linijskih nosaća — stubova. U masivnom sistemu konstruktivni zidovi se zidaju blokovima za zidanje. 10) ill čeličnih nosača. 10). U prošlosti su upotrebljavane drvene grede i od njih izgrañivane skeletne zgrade (sl. VRSTE OBJEKATA VISOKOGRADNJE (ZGRADA) PREMA KONSTRUKTIVNOM SISTEMU Prema konstruktivnom sistemu . pa tek tada rade unutrašnje pregrade kao i ostali završni radovi. greda kao i površinskih nosača — meñukatnih konstrukcija naziva se skeletna konstrukcija (sl. Skeletni sistem izrañuje se od armiranobetonskih (sl. U skeletnom sistemu najprije se izgradi skelet. Noseći zidovi se cjelokupnom naljegajučom površinom oslanjaju na temeljne stope u vidu traka koje prenose opterećenja zgrade na temljno tlo. — polumontažni i — industrijski 91 . skeletni i prostorno površinski sistem. zgrade se mogu graditi na: — tradicionalni (monolitni) — montažni. a polja izmeñu njih ispunjavana raznovrsnim materijalima. TEHNOLOGIJA GRAðENJA ZGRADA S obzirom na tehnološke postupke koji se primjenjuju u grañenju. — U ovom sistemu glavni nosioci opterećenja su noseći — konstruktivni masivni zidovi. zakrivljenih i sličnih konstrukcija koje se grade od tankih armiranobetonskih konstrukcija. koji su u obliku platna pa se zbog toga nazivaju zgrade sa armiranobetonskim platnima (sl.načinu prenošenja cjelokupnog opterećenja razlikuju se slijedeći sistemi: — — — masivni. Masivni sistem .Na slici 6 prikazani su uz osnovne elemente i njihova primjena na nekim od izgrañenih objekata visokogradnje. 9). 11). Na ovakav način u suvremenom grañevinarstvu podižu se zgrade niže katnosti. Zgrade veće katnosti grade se sa tankim armiranobetonskim zidovima.

preporuka je da se i za manje zgrade razmatraju alternativni energetski sustavi. a tavanice.zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu. 3. 2. namjeni i načinu potrošnje energije.Koji će način izgradnje biti usvojen zavisi od mnogih činilaca.zgrade kod kojih se izraduje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu). Nove i postojeće zgrade dijele se na male zgrade. zidovi i stubovi izvode na licu mjesta. površine do 1000 m2 i velike zgrade površine preko 1000 m2. Industrijski način grañenja Industrijski način grañenja omogućava industrijalizaciju grubih grañevinskih i svih pratećih radova. Primjenjuje se u raznim konstruktivnim sistemima. i u najmanjoj mjeri i na završne radove. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova. temelji. postave na predviñena mjesta po projektu. iako to za sada nije obavezno. npr. U Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (PECZ). kao gotovi prefabrikati.2. kao i od osiguranja serijske i masovne proizvodnje. vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove. instalacija i završnih radova u tvornicama za proizvodnju industrijskog montažnog sistema. a do objekta dizalicama prenesu i montiraju. rad na ovakav način naziva se montažni način grañenja. Zadržao se jedino kod gradnje manjih porodičnih zgrada i na nekim ne mehaiziranim. tako da je rad na gradilištu sveden samo na montažu. izvode se na licu mjesta (zidanje. Svi elementi zgrade. grubi i završni radovi. Montažni način grañenja Ako se pojedini elementi zgrada izrade u većem broju u tvornicama. najviše od ekonomsko-tehnoloških uslova i zahtjeva konstrukcijske prirode. Njime se ubrzava grañenje i snižavaju cjene radova. Tradicionalni način grañenja Pod ovim sistemom grañenja podrazumijeva se cjelokupno izvoñenje zgrade na mjestu gdje stalno ostaje. kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli . oblaganje zidova. muzeji i knjižnice. postavljanje instalacija i dr. Podjela zgrada prema veličini i namjeni Zgrade se dijele prema veličini. zgrade se prema namjeni i načinu potrošnje energije dijele na: A stambene zgrade: 1. B nestambene zgrade: 1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom.2. uredske. Prema toj podjeli se za sada razmatraju i energetski sustavi te izraduje elaborat primjenjivosti alternativnih izvora energije. izrada podova. Polumontažni način grañenja Ovaj sistem nastaje kombinacijom tradicionalnog i montažnog načina grañenja. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb.). kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom. administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene. S obzirom na razvoj zakonodavnog okruženja. 4. jer se neki dijelovi zgrade. 92 . 4. pogonima izvoñača ili na gradilištu. Ovakav način grañenja je skup i dugotrajan. Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. 2. manjim gradilištima. NN 113/08. stambeni blokovi . školske i fakultetske zgrade. betoniranje. grede iznad prozora i drugo se donesu I.

4. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri. nove zgrade i postojeće zgrade koje se prodaju. Isto tako. iznajmljuju ili daju na leasing. u skladu sa svojom namjenom. 7. 3. 9. pošte. te za rasvjetu (do 20 posto). sportske dvorane. U zgradama obrazovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje (do 55 posto). 9. elektromotorne pogone. a tako i razmatranje energetskog koncepta nije potrebno raditi za: 1. ureñaje. Nestambene zgrade U nestambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 55 posto). zatim za rasvjetu i uredaje (do 20 posto) i hladenje (do 20 posto). radnički. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C Stambene zgrade U stambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 60 posto). hlañenje (oko 4 posto) i za ostale potrebe – opremu. 7. kuhanje (oko 5 posto). moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugradene zračne zavjese. Možemo zaključiti da potrošnja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade. zatim za pripremu potrošne tople vode (15 do 20 posto). 6. pripremu potrošne tople vode (8 do 10 posto). zgrade za stanovanje). zatvori. rasvjetu i uredaje (12 do 15 posto) i za kuhanje (12 do 15 posto). studentski. ostale vrste zgrada koje troše energiju radi ostvarivanja odredenih mikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru. umirovljenički. 93 . hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak. zgrade ugostiteljske namjene (gostionice. 10. 10. proizvodne hale.5. U zgradama trgovačke namjene najčešće je dominantna potrošnja električne energije u odnosu na ostale energente. klimatizaciju i drugo (15 do 20 posto). Tako je u zgradama trgovačke namjene znatno veći udio potrošnje energije za hladenje te opremua. 5. u skladu s PECZ. radionice. zgrade namijenjene za održavanje vjerskih obreda. zatim za rasvjetu (12 do 15 posto). zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvidenom spomeničkom zaštitom zgrade. 8. 6. Kod nestambenih zgrada udio potrošnje energije za pojedine grupe potrošnje se može znatno razlikovati. uredaje. zgrade za promet i komunikacije (terminali. energetsko certificiranje zgrada. telekomunikacijske zgrade). industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. postojeće zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe. zgrade s dućanima). postojeće zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. zgrade koje imaju predvideni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. 2. U zgradama poslovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje ( oko 50 posto). vojarne i si. 8. restorani i si). zgrade za stanovanje zajednica (domovi .dački. dječji domovi. privremene zgrade izgradene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta. zgrade za promet. jednostavne gradevine utvrdene posebnim propisom. elektromotorne pogone i klimatizaciju (do 30 posto) te rasvjetu (do 20 posto) nego za grijanje i pripremu potrošne tople vode (oko 15 posto). koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. postaje.

prema današnjem shvačanju. tradicionalnim tehnikama i materijalima.Toplinska zaštita nije bila predmet koji je usmjeravao izbor konstrukcije. U tradicionalnom graditeljstvu zaštitna uloga vanjske ovojnice zgrade bila je iskustveno prenosena ovisno o primijenjenom materijalu koji je zadovoljavao nosivost i pruzao odreñenu toplinsku zaštitu. Ovo možemo smatrati pretećom ugradnje toplinske izolacije u svrhu uštede Starije zgrade izvodile su se kao zidana konstrukcija od pune opeke ili kamena. iako toplinski neizolirane. Kako bi se smanjile potrebe za toplinskom energijom za grijanje i hladenje zgrada i ostvarilo racionalno korištenje energije potrebno je povećati toplinsku zaštitu zgrade odnosno svih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade. ali i hladenje. godine u naselju Heleran kod Dresdena grade se grañevine od drveta u obliku dvostruke drvene konstrukcije i meñuprostora ispunjenog tresetom.Povećanjem standarda očekuje se daljnje povećanje potrošnje energije za grijanje.2. Stropovi su 94 . Stare zgrade masivne zidane konstrukcije. Ova faza gradnje predstavlja najveći problem u smislu energetske potrošnje. godine. ZGRADE GRAðENE PRIJE 1940 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene prije 1940. a smanjiti doprinos toplinskih dobitaka Ijeti. bila je nepoznata.1. 1921. 38 ili 50 cm pa i vise. Prva razmišljanja teoretičara o ograničenoj količini energetskih sirovina javljaju se početkom dvadesetog stoljeća. Primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja potrebno je iskoristiti toplinske dobitke zimi. 1912. Toplinska izolacija nije se koristila. 4. a ušteda energije. debljine zida 25. Ovim aktivnostima se osim na smanjenje potrošnje energije utječe na povećanje ugodnosti boravka u prostoru. smanjuju se troškovi za održavanje zgrade i povećava trajnost svih konstrukcija i energetskih sustava koji se koriste. godine Karl Schmidt govori o ogranićenoj godišnjoj potrošnji energije. ne predstavljaju tako veliki problem u smislu toplinskih gubitaka.

kao novije lake betonske konstrukcije. energetsku krizu te uz razvoj svijesti o potrebi ustede energije i zaštite okoliša. hladnih obodnih konstrukcja. Zagañenje okoliša opet ima utjecaj na ostećenje grañevina i na život i zdravlje ljudi. razdoblju velike i ubrzane gradnje. Vlaga koja je bila neminovna. te pregrijavanja prostora Ijeti. te neudobno i nezdravo stanovanje i rad. Strop prema negrijanom tavanu najčesće se izvodio kao drveni strop s pogledom (žbuka na dašćanoj oplati). ili opekarski elementi položeni u sloj pijeska. 95 . Podovi na tlu u slučaju grijanih prostora ne zadovoljavaju zahtjeve današnjih propisa. ostečenja nastalih kondenzacijom (vlagom). Toplinska zaštita zgrada je dio grañevinske fizike kojaje relativno mlada znanost.uglavnom drveni ili masivni od opeke. IZGRADNJA IZMEðU 1940 i 1970 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene u razdoblju 1940. Analize pokazuju da se povečanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice. Problem se pojavljuje 50-tih i 60-tih godina pojavom novih grañevinskih materijala. Tavan kod tradicionalne gradnje služi kao meñuprostor izmeñu vanjskog i unutarnjeg grijanog prostora. Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do povečanih toplinskih gubitaka zimi. Podgled svoda uglavnom se žbukao. zbog velike debljine konstrukcije i relativno niskog stupnja zagrijavanja prostora. nasipom šute i gornjom dašćanom oplatom kao podom tavana. Strop iznad negrijanog prostora je uglavnom strop podruma i najčešće se izvodio kao svoñeni strop od opeke ili kamena s nasipom i plivajućim drvenim podom položenim u taj nasip. Najčesce neizolirani pod nije stvarao problema u pomoćnim negrijanim prostorima grañevine. te zamjenom prozora. Podovi prizemnih prostorija na tlu izvodili su se najčešće s drvenim slijepim podovima u nasipu. Takve starije zgrade masivnih debelih zidova. Najčešće provjetravani podrum služio je kao tampon prostor izmeñu tla i prostora prizemlja. ali i do većeg zagañenja okoliša.Takvi prozori uzrokuju velike gubitke topline kroz vanjsku ovojnicu. Podovi su najčešće bili izvedeni na sloju nabijene zemlje.2. ustakljeni s jednim ili dva stakla po krilu. kamena ili betonskih elemenata (rebricasti betonski strop). Zidovi u tlu kod starih zgrada izvodili su se kao i vanjski zidovi od opeke ili kamena.2. 4. primjene novih materijala i statički laganijih konstrukcija a prije pojave propisa o toplinskoj zaštiti. godine. prvenstveno vanjskog zida. Krov kod starih grañevina najčešće se nije izolirao jer se izvodio iznad negrijanog tavanskog prostora. Podrumski prostori su uglavnom bili pomoćni prostori grañevine koji se nisu grijali. Kao podna obloga koristile su se drvene kocke ili opekarski elementi polozeni u nasip. ne stečeći ostalim konstrukcijama. Posljedice su ostećenja konstrukcije. Ugrañivali su se kao jednostruki ili dvostruki prozori s dva krila na razmaku većem od 10 cm. kako uslijed transmisije tako i zbog prolaza zraka kroz nebrtvljene reške. nisu imale tako velike toplinske gubitke. isušivala se u prostoru podruma. Prosjećni gubici topline kod takvih starih zgrada kreću se uglavnom izmedu 200 i 250 kWh/m2 godišnje. što je ušteda u potrošnji energije za oko70%. Vezana je uz naglu pojavu novih materijala u graditeljstvu 50-tih godina. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije što dovodi do povečanja cijene korištenja i održavanja prostora. Prozori i vrata kod starih grañevina izvodili su se uglavnom drveni. do 1970. gubici topline smanjuju na 60-90 kWh/m2 godišnje. Hladni podovi grijanih prostora često su izlozeni i pojavi kondenzacije na njihovoj gornjoj površini.

uvoñenjem standarda grijanja prostora na temperaturu višu od 18°C. tankih konstrukcija. Zgrade su se gradile iskustveno. nisu se radili nikakvi proracuni gubitaka topline i uštede energije. godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada -Službeni list SFRJ 35/70). zadovoljavajući statiku konstrukcije. Kod zgrada grañenih prije 1970. Osnovna karakteristika gradnje u razdoblju od 1970. bez prekinutog toplinskog mosta. do 1987. velikih staklenih površina i zapravo toplinski vrlo loših objekata.2. a energetski koncept ne postoji.Takva gradnja počinje vec 50-tih godina proslog stoljeca. IZGRADNJA NAKON 1970 godine Prva naftna kriza sedamdesetih godina proslog stoljeća ubrzala je prihvaćanje činjenica da su izvori fosilnih goriva sasvim sigurno ograničeni i da je energente potrebno racionalno koristiti. Za svaku zonu su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (danas U) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade. U njemu je odreñena podjela državnog teritorija na tri grañevinsko klimatske zone. kao i primjena armiranog betona.. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj doneseni su 1970. Zgrade gradene u razdoblju od 1970.3. a s obzirom na toplinsku zaštitu. Koriste se uglavnom prozori sa izo staklom. te s lošim brtvljenjem. godine.Novi materijali i njihova raznolikost rezultirali su i promjenom koncepcije konstrukcija. a ispuna izmedu nosive konstrukcije radi se često kao stolarski element s izuzetno lošim toplinskim karakteristikama. Istovremeno se razvija industrija gradevinskih materijala. zahvaljujući kojem konstrukcija zgrada postaje sve tanja i sve lakša. Armirani beton dopusta staticki "tanke" konstruktivne elemente koji bez toplinske izolacije imaju velike toplinske gubitke. Tehnički napredak u proizvodnji materijala za zidanje. 4. je s jedne strane usvajanje prvih propisa o toplinskoj zastiti zgrada i početak skromnog korištenja toplinske izolacije. do 1980. Česti su i prefabricirani betonski parapetni paneli. u razdoblju od 1970. Zato je kod analize toplinskih karakteristika postojećih zgrada bitan podatak o godini izgradnje ili veće rekonstrukcije zgrade. a s druge strane gradnja statički vitkih. Površina staklenih ploha se povećava. godine. te gradnja "tankih" konstrukcija koje zadovoljavaju statički proračun. godine vrlo je česta izgradnja vitkih skeletnih konstrukcija ili poprecnih betonskih nosivih zidova. Problem se pojavljuje i kod prenamjene tavanskog prostora u grijani stambeni prostor. do 1987. ali vrlo loših profila. kroz takve zidove gubi se znatan dio toplinske energije i pojavljuje problem vlage. Nikakva ili vrlo stidljivo primjenjena toplinska izolacija karakteristicna je za gradnju sve do 1980. upotreba betona i armiranog betona. ali nemaju nikakav energetski koncept. godine. ima za posljedicu izgradnju velikog fonda zgrada koji je sa stajališta toplinske zastite i ustede energije izuzetno nepovoljan. Statika zgrade je zadovoljena. Počinje skromna primjena toplinske izolacije u debljinama 2-4 cm. Meñutim. Večina europskih zemalja danas ima regulirano područje toplinske zaštite i uštede energije koje se trenutno usklañuje s dokumentima prihvačenim na razini EU. Zgrade se tada grade uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta statike i toplinske 96 . Ubrzo nakon toga mnoge industrijski razvijene zemlje donose prve zakone i propise o stednji energije za zagrijavanje grañevina. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada u Republici Hrvatskoj doneseni su 1970. bez ikakve toplinske zaštite.

u debljinama 4. Bitnog napretka u toplinskoj zaštiti zgrada u razdoblju od 1987.izolacije. minimalna preporučljiva debljina izolacije iznosi 10 cm. a primijenjena toplinska izolacija je takva da zadovoljava postojeće propise. već i za zgradu kao cjelinu. Za postizanje niskoenergetskog standarda gradnje. godine do danas. HRN U. te vanjski zid i prozore.J5. velike staklene površine povečavaju troškove sanacije.520 (1980. ne samo kroz pojedine elemente vanjske ovojnice. debljine izolacije vanjskog zida kreću se od 14 do 30 cm. ima u prosjeku istu toplinsku kvalitetu. Zgrade urazdoblju od 1987 do 2006 godine Unatoć svjetskim trendovima i naglašene potrebe štednje energije u zgradama. Potrebno je kod svake sanacije ispitati kvalitetu prozorskih profila i stakla.J5. HRN U.J5. potrebno je ispitati njezino stanje. te je zamijeniti novom ili dopuniti postojeću s barem 10 cm nove toplinske izolacije. a godišnje toplinske potrebe kreću se u prosjeku od 100 do 150 kWh/m2 godišnje. Gradi se svim dostupnim materijalima na tržištu.J5.). te eventualno ugraditi toplinski kvalitetnije staklo i dobro zabrtviti profile. Zidane konstrukcije izvode se uglavnom od šuplje blok opeke 19 cm.5.J. grañenim prije 1970. Ovdje možemo naglasiti da se najveće uštede postižu većim debljinama toplinske izolacije. te iznose i preko 300kWh/m2godisnje. Najčešće se koriste kamena vuna i polistiren. uz mala ulaganja i toplinskom izolacijom niša s radijatorima i kutija za roletu. Godine 1980. Osim ove norme u primjeni su i sljedeće norme iz područja toplinske tehnike u grañevinarstvu: HRN U. Mjere za uštedu energije u grañevinskom djelu: Mjere sanacije ne razlikuju se puno u odnosu na sanaciju starijih zgrada. Da bi se to zadovoljilo. su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme JUS U. ili s 2-4 cm izolacije tipa heraklit. 6 i 8 cm za vanjski zid. Novo.). zaluzina i si.). s tom prednosti što se izolacija uglavnom bez problema može izvoditi s vanjske strane. S obzirom na velike staklene površine koje karakteriziraju gradnju tog razdoblja. a ukoliko postoji tanki sloj izolacije. Parapeti su često betonski prefabrikati. Hrvatskoj je trebalo gotovo dvadeset godina do usvajanja Novog tehničkog propisa i strožih zahtjeva glede toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama.To često rezultira pojavom vlage i plijesni na unutrašnjim uglovima kuća. Krovovi se često izvode kao ravni krovovi s betonskom pločom i minimalnom izolacijom. te ugradnjom roleta. koeficijenti U moraju biti i znatno manji od dopuštenih. godine pod nazivom HRN U.Toplinski gubici zgrada iz ovog razdoblja često su veći od onih na starijim zgradama. zamjena prozora može rezultirati vrlo velikim uštedama.600: Toplinska tehnika u grañevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i grañenje zgrada kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za cca 30 posto. te 8 do 12 cm za kosi krov. Standard grijanja meñutim raste. do 2006. Svi projekti i sva izgradnja u razdoblju od 1987. (ili pune opeke 25 cm) koja obostrano ožbukana jedva zadovoljava tadašnje minimalne uvjete za toplinsku izolaciju. Ukoliko zid uopće nije izoliran.600. S druge strane gledano. godine. godine 97 . Ne posvećuje se gotovo nikakva pažnja rješavanju detalja karakteristicnih toplinskih mostova.530 (1980. Armirano betonski zidovi izvode se u minimalnim statičkim debljinama od 16 i 18 cm.510 (1987. Armirano betonske konstrukcije zidova izvode se ili bez izolacije. I u ovom slučaju ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu. Važno je naglasiti da je bitna novost u Propisima iz 1987. pooštreno i dopunjeno izdanje doneseno je 1987. Puno se može postići. godine u ograničavanju toplinskih gubitaka. rjeñe 20 cm. drvolit ili okipor koja se stavlja u oplatu kod betoniranja.

8 36. i manjim zahvatima na ovojnici zgrade.42 0.nema.4 USTEDA % 4 6 8 10 20 27 29 31 33 43 37 39 41 43 53 28 30 32 34 44 24. funkcijskih.47 0. itd.regulacija. arhitektonsko-gradevinske mjere i toplinsko-tehničke mjere. do 2006. 98 .1 Armirano-betonski zid 20 cm. Ono sto treba svakako učiniti je usmjeriti sve snage na povečanje energetske učinkovitosti.75 0.6 30.0 34.17 0.43 0.2. obostrano ozbukana DEBUINAZIDA (cm) zida.0 43. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta zgrade biti od sada posebno kljućna jer će on po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za uskladivanje i koordinaciju svih projektanata.0 44.4 72. tako i putem promocije i podizanja svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša.2 38.0 53. U zgradama grañenim u razdoblju od 1987.3 76.30 0.32 0.35 0.7 48. uz promet i industriju. godine.0 14.6 37. Tablica 3. smanjiti potrošnju energije. U tu svrhu pri gradnji zgrada valja poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu energije koje su razvrstane u tri vrste mjera: urbanističke mjere.38 0.0 24. ekonomskih pa čak i energijskih).18 TOPUNSKI GUBICI KROZ ZID (kWh/m2 god) 49. ali i bitnih zahtjeva pri projektiranju (estetskih. kako putem zakonske regulative.6 suplja blok opeka 29 cm.6 28.17 0. godine potrebno je dodatnim preporukama za uštedu energije .54 0. štedna rasvjeta. godine usvojenje novi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1.0 13.4 45.6 60.4 25.4 28. da bi se na kraju zadovoljio osnovni cilj gradnje zgrada. obostrano ozbukan 4 6 8 10 20 28.6 44. U srpnju 2005.62 0.35 0. uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama. toplinsku zaštitu i uštedu energije novih zgrada. konstrukcijskih. Aktivnosti na povećanju energetske učinkovitosti povečanjem toplinske zaštite zgrada treba usmjeriti na zgrade grañene prije 1987.2 33. godine.0 Budući da je istraživanjima utvrñeno da su. Usporedba smanjenja toplinskih gubitaka povecanjem toplinske izolacije karakteristicnog vanjskog VANJSKI ZID SLOJ UKUPNA IZOLACIJE (cm) suplja blok opeka 19 cm. obostrano ozbukana 4 6 8 10 20 21. treba ponajprije na tome području poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu toplinske energije u zgradama.55 0. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu najveći potrošači energije. srpnja 2006.6 13. a obuhvaća i novogradnje i rekonstrukcije postojećih zgrada. Tehnicki propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama predstavlja veliki napredak u toplinskoj zaštiti zgrada.5 69. te prikaz usteda potrosnji energije/lzvor EIHP L KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE U (W/m2K) 0.

Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. Za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. a razdoblje povrata investicije najkraći. 4. a time i zastite okolisa. sunce. Koeficijent prolaska top line za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i vise.Glavne grañevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene.aV-volumen grijanog prostora). Kako je Hrvatska tek nedavno usvojila napredniji standard toplinske zastite. 10 cm za vanjski zid) jer su uštede najveće. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. Svi europski trendovi krecu se u torn smjeru i nije tesko pretpostaviti da ce se i nasi propisi za novogradnju vrlo skoro ponovno morati uskladivati sa sve strozim europskim propisima. srpnja 2006. podova.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a).podaistropa. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojecih zgrada te povecati obaveznu toplinsku zastitu novih zgrada. SUVREMENA IZGRADNJA Novogradnja uskladena s novim tehnickimpropisom o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. gdje je A-oplosje -zbrojpovrsinaprocelja. krovova te prozora i vanjskih vrata. Cilj sveobuhvatne ustede energije. a obuhvaca i novogradnje i rekonstrukcije postojecih zgrada. Za stare zgrade dokazano je da se jedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. Prosjecne stare kuce godisnje trose 200-300 kWh/m2 energije za grijanje. a 99 . osnovna preporuka kod gradnje novih kuca je pokusati dodatno poboljsati tu toplinsku zastitu i analizirati mogucnost niskoenergetske arhitekture. Propis definira maksimalno dopustenu godisnju potrosnju za zgrade u kWh/m2. stropova. koja je vezana uzfaktor oblika zgrade. odnos povrsine oplosja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/V (nr1). Želeći naprijed navedeno bolje prezentirati možemo proračunati fiziku zgrade ili dijelova zgrade. tj. odnosno kWh/m3. standardno izolirane kuce ispod 100.80W/m2K. a povratno razdoblje ulaganja kreće se. Za energetski ucinkovitu gradnju neophodnoje: • smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljsanjem toplinske zastite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplosja i volumena zgrade • povecati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i koristenjem Sunceve energije • koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa. ali i kroz krov. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. ogranicen je na maksimalno U =1. zidova.2.) • povecati energetsku ucinkovitost termoenergetskih sustava. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. suvremene niskoenergetske kuce oko 40. godine Novi Tehnicki propis o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u topiinskoj zastiti zgrada.4. vjetar i dr.

Energijom koja se danas potrosi u prosjecnoj kuci u Hrvatskoj. Zbog dugog zivotnog vijeka zgrada. potencijal za primjenu mjera energetske učinkovitosti u postojećim zgradama je velik s obzirom da propisi o toplinskoj zaštiti prije 2005. godine nisu odredivali najveću vrijednost potrebne topline za grijanje. prema Pravilniku o energetskoj certifikaciji zgrada. ekonomija. mogucnosti koristenja obnovljivih izvora energije. (PECZ) Energetski razred QHndref . uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti zivota. Kako najveći udio potrošnje energije u zgradama čini energija za grijanje. a time i veliki zagadivac okolisa. Struka je danas u poziciji odgovoriti na te izazove koji se pred nju postavljaju i pozitivno utjecati na ublazavanje energetske i ekoloske krize te pridonijeti odrzivom razvoju. mozemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuce ili 8 -10 pasivnih kuca. a s druge strane s problemom osuvremenjivanja postojece izgradnje koja u velikom postotku nezadovoljava danasnji standard. Energetska ucinkovitost danas moze djelovati kao svojevrsni urbanisticki i arhitektonski poticaj. energetska ucinkovitost i odrziva gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike. Suvremena arhitektura danas. ekologija . Zgrade koje se rekonstruiraju minimalno trebaju zadovoljiti uvjete TPRUETZZ u pogledu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice. Tablica 6: Klasifikacija zgrada u energetske razrede.specif ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m2a) <15 <25 <50 <100 <150 <200 <250 > 250 A+ A B C D E F G Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m2a).novi je zahtjevni zadatak koji se postavlja pred projektante i graditelje. Zgrade su najveci pojedinacni potrosac energije. mora ukljuciti u promisljanje i cijeli niz mjera za povecanje energetske ucinkovitosti. smanjenja koristenja fosilnih goriva i zagadenja okolisa u kojem zivimo. trosi enormno puno energije i preko noci postaje veliki problem i veliki zagadivac okolisa. njihov je utjecaj na okolis u kojem zivimo dug i kontinuiran i ne mozemo ga zanemarivati. Zbog velike potrosnje energije u zgradama. a istovremeno i najveceg potencijala energetskih i ekoloskih usteda. Zadovoljavanje 3E-forme -energija. kogeneracije. Mjere energetske učinkovitosti je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno 100 .pasivne 15 kWh/m2 i manje. ali i kao polje za primjenu inovativnih tehnickih i tehnoloskih rjesenja. Susrecemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje uskladene sa suvremenim standardom zivota i odrzivim razvojem. daljinskog grijanja i hladenja.

povećava se kvaliteta i ugodnost boravka u prostoru te duži životni vijek zgrade uz doprinos zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova. postavom zavjesa .1-1. potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade. Mjere uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine i preko 5000 kn/ m2): -zamjena prozora i vanjskih vrata toplinski kvalitetnijim prozorima -preporuka U prozora 1. Primjenom mjera energetske učinkovitosti ostvaruje se ušteda na troškovima za grijanje. hlañenje i električnu energiju. moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto. Hrvatske). Medutim. Pregled mjera za ekonomski povoljno poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice . Mjera u području toplinske zaštite s najkraćim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu.8 W/(m2K). Primjenom mjera energetske učinkovitosti vanjske ovojnice može se ostvariti značajno smanjenje potreba za toplinskom energijom za grijanje i hlañenje i tako smanjiti potrebnu snagu uredaja te omogućiti korištenje alternativnih izvora energije. . zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. Sanacija poda prema tlu vrlo često nije ekonomski opravdana. godine. zamjena ostakljenja s dvostrukim IZO ostakljenjem niske emisije (preporuka U ostakljenja < 1. kao što su: -vanjski zid -zid izmedu grijanih prostora različitih korisnika -zid prema negrijanom prostoru -vanjski zid prema terenu -pod na terenu -medukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika -strop prema negrijanom podrumu -strop prema negrijanom tavanu -ravni i kosi krov iznad grijanog prostora -strop iznad vanjskog prostora 101 .klimatskim karakteristikama (kontinentalni ili primorski dio R. Osim zamjenom prozora.na prozore ugradnja mikroprekidača koji isključuju konvektorsko grijanje i hladenje pri otvaranju prozora -cjelovita toplinska izolacija vanjske ovojnice kod neizolirane zgrade ili povećanje toplinske izolacije izolirane zgrade u skladu sa zahtjevima Tehničkog propisa -izgraditi vjetrobran na ulazu u zgradu Energetskom obnovom starih zgrada. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine i 5000 kn/100 m2): -brtvljenje prozora i vanjskih vrata. naročito onih gradenih prije 1980.1 W/m2K) -provjera i popravak okova na prozorima i vratima -izoliranje niša za radijatore i kutije za rolete -toplinski izoliranje postojećeg kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu debljim slojem toplinske izolacije -reduciranje gubitaka topline kroz prozore ugradnjom roleta. najveće uštede mogu se postići toplinskom zaštitom vanjskog zida.

koja vrlo često može bit u sklopu vizualnog arhitektonskog elementa.-prozori i vanjska vrata Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida. prodori stropnih ploča i rubne obrade. Razrada projekta mora svakako obuhvatiti rješavanje bitnih detalja za izbjegavanje toplinski mostova. kao i budućih korisnika zgrade. ukoliko nisu pravilno toplinski izolirani. Povećanje cijene gradnje za 10 do 20 posto može značiti energetske uštede 50 do 80 posto. svodeći utjecaj toplinskih mostova na minimum. Nove zgrade Kod gradnje nove zgrade važno je već u fazi idejnog projektiranja integralnim pristupom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski učinkovita zgrada. Zato je potrebno: -analizirati lokaciju. Potrebno je analizirati optimalni nivo toplinske izolacije i u skladu s tim planirati energetske sustave u kući. hladenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije Na početku svakog projekta potrebno je analizirati lokacijske i klimatske uvjete te u skladu s njima početi planirati energetski koncept kuće. Posebno je važna suradnja svih sudionika u projektiranju. u pažljivoj optimizaciji i planiranju energetskog koncepta. Tako treba obratiti posebnu pažnju postavi prozora u odnosu na toplinsku izolaciju u vanjskom zidu. Pri tome treba imati na umu da je dodatno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje toplinskih gubitaka na novogradnji višestruko isplativo. Važnu ulogu ima i zaštita od pretjeranog osunčanja prostora. Takoder su bitni svi spojevi konstrukcija. ako ovim Propisom 102 . U projektu posebnu pažnju treba obratiti na detalje koji mogu biti toplinski mostovi. orijentaciju i oblik kuće -primijeniti visoki nivo toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove -iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja -koristiti energetski učinkovit sustav grijanja. bez prekida te dobro brtvljenje reški i spojeva. odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade -najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade -sprečavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčeva zračenja tijekom Ijeta -ograničenje zrakopropusnosti omotača zgrade -najveće dopuštene koeficijente prolaska topline pojedinih gradevnih dijelova omotača zgrade -smanjenje utjecaja toplinskih mostova -najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar gradevnog dijela zgrade -sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare. Najbolji način izbjegavanja toplinskih mostova je postava toplinske izolacije s vanjske strane zida. pa je i to važno razmotriti u fazi idejnog projekta. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama propisuju: -najveću dopuštenu godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. te dobrom brtvljenju prozora.

03 + 51. Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.53 + 0.24/f0 lzvor:Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Tablica 8.10/f0 HT' = 0. A MANJU OD 18°C Fo Nestambena zgrada J Faktor oblika zgrade Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade fo ^ 0.15/f0 Qh' = 16.24/f0 HT' = 0. višu od 12 °C. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh“ = 51. Tablica 7. 18 °C i višu ZGRADE KO JE SE GRIJU NA 18°C I VIŠU TEMPERATURL Fo Nestambena zgrada J Stambena zgrada Faktor oblika zgrade Qh“ (kWh/m'a) Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine grijanje po jedinici obujma korisne površine zgrade grijanog dijela zgrade fo ^ 0.40 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh' = 16. 103 .20 < f0 < 1.nije drukčije odredeno.45 f0 ) Qh' = 30.45 + 0. Qc.42 Qh' = ( 13.01 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0. a najveća dopuštena vrijednost potrebne topline za grijanje ostaje ista. nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008.42 Qh' = ( 13.40 HT' = HT/A (W/m'K) f >30% (udio ploštine prozora u ploštini pročelja) HT' = 0. a manju od 18°C ZGRADE KOJE SE GRIJU NA TEMPERATURU VIŠU OD 12°C.05 TEMPERATURA Srednja mj.41 f0 ) Qh“ = 95.13 + 16.20 0. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.temp.65 + 0.20 0.15/f0 HT' = 0. M i hladenje zgrade.05 TEMPERATURA Srednja mj.20 < f0 < 1.05 fo ^ 1.30 + 0.13 + 16.45 + 0. a manju od 18°C dozvoljene su veće vrijednosti koeficijenta transmisijskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade.10/f0 IzvonTehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Za zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.45 f0 ) Qh' = 30.05 fo £ 1.temp. QH.31 Qh“ = ( 41.35 + 0.

problem je veći.3. Ujednačivanjem bitnih zahtjeva za grañevinu i postavljanjem zahtjeva uporabljivosti osigurava se da uporabljivi grañevni proizvod u svim zemljama članicama na jednak način služi ispunjavanju bitnih zahtjeva. Usvajanje pravne stečevine ne podrazumijeva samo usklañivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. kao i odreñivanje načina provjere ispunjava li grañevni proizvod te uvjete. jednaki za sve države članice. Takav način sadržan je u dokumentu . Budući da su zemlje članice EU postavljale zahtjeve koje moraju ispunjavati grañevni proizvodi u skladu sa svojim gradevno-tehničkim zakonodavstvom nemaju problema pri prihvačanju takvih „harmoniziranih“ proizvoda u svoje gračevine. te • uporabljivi grañevni proizvodi. Pod pretpostavkom da Europska komisija utvrdi da grañevni proizvod koji je proizveden u skladu s takvom EN služi ispunjavanju bitnih zahtjeva za grañevinu. Važnost uvoñenja proizlazi iz potrebe da se na ispravan način u RH uspostave i tri slobode -sloboda kretanja robe. priznata tehnička pravila) koje predstavlja zaokruženi 104 . njegov bitan dio predstavlja način odreñivanja uvjeta koje mora zadovoljiti odreñeni grañevni proizvod. objavit će u službenom glasilu EU referencijsku oznaku takve EN.kao temeljnih stupova na kojima pociva Europska unija. već se to zakonodavstvo mora i primjenjivati.4. koji. u nacionalne normizacijske sustave preuzimaju nacionalna normirna tijela. Direktivom o gradevnim proizvodima {Construction Product Directive. kao proizvodi s takvim svojstvima koja osiguravaju da će grañevina ispunjavati bitne zahtjeve (pri čemu je uvjetovano da sam proizvod zadovoljava odreñene zahtjeve i da je ispravno ugrañen). u kojem slučaju se ona smatra harmoniziranom europskom normom (EN). No da bi sustav doista mogao djelovati.MATERIJALI Uvod Namjera da Republika Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije podrazumijeva prilagodbu naše zemlje u mnogim područjima onome što se često naziva standardima. potrebno je da još i cjelokupno nacionalno grañevnotehničko zakonodavstvo zemlje članice ne sadrži odredbe koje bi sprječavale ugrañivanje uporabljivih grañevnih proizvoda u grañevine na njezinom području.europskoj normi (EN) koju. premda proizvedeni u jednoj od država članica EU moraju biti takvi da se mogu ugrañivati u drugoj članici. no mi bismo radije rekli pravilima EU. drugim riječima mora biti uvedeno. CPD) . Da bi sustav mogao djelovati. pošto ju donese europsko normirno tijelo. sloboda kretanja ljudi i usluga te sloboda kretanja kapitala . kojom su zemlje članice EU riješile opisane probleme. Za postojeće gradevnotehničko zakonodavstvo (tj. Za zemlje u tranziciji. kakva je RH. koji mora biti zajednilki svim zemljama članicama. Problemi koji se pri tome mogu pojaviti vezani su za činjenicu da se u toj drugoj državi primjenjuju drugi zahtjevi koje grañevine moraju ispunjavati i da postoje razlike u znanju i vještinama osoba koje grañevni proizvod ugrañuju. odreñuju se: • bitni zahtjevi za grañevinu. Sastavni dio te prilagodbe je dakako i usvajanje pravne stečevine Europske unije. U području graditeljstva sloboda kretanja robe primjenjuje se na grañevne proizvode.

nije dovoljno da se njime bavi uska skupina stručnjaka okupljena u Ministarstvu zaštite okoliša. Budući da je postojeće gradevno-tehničko zakonodavstvo zastarjelo i nekompletno. ali i koje će istovremeno uzeti u obzir i hrvatske nacionalne specificnosti i tradicionalna znanja te voditi računa o primjerenim prijelaznim rokovima za prilagodbu na nove uvjete svih segmenata hrvatskog gospodarstva postavljeni su tek Zakonom o gradnji (ZOG) koji je donesen koncem 2003. Tako bi u poslu uvodenja CPD-a morali sudjelovati predstavnici svih sudionika (od engl. Da bi se takav posao uspješno odradio. gledano s europskog motrišta. Pri tome se misli na predstavnike: grañevinske industrije. prihvaćanje „harmoniziranih“ proizvoda jest problem (eventualne) nekompatibilnosti takvog proizvoda s ostatkom sustava. a to je osiguravanje dosljednosti sustava koji se može prikazati kao hijerarhijski niz: bitnih zahtjeva za gradevinu propisanih ZOG-om (najviša razina). godine . tada se takav proizvod ne smije ugrañiti . Njime su unesene u pravni sustav RH (transponirane) osnovne odredbe CPD-a i ujedno su odredeni i podzakonski akti kojima se zapravo uvodi CPD.što je opet. podzakonskih akata koji ureñuju gradnju s razrañivanjem bitnih zahtjeva i odreñivanjem kriterija po kojima se prepoznaje da su ispunjeni (srednja razina). kao primjereno rješenje nameće se izrada potpuno novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva. Može se reci da je pitanje prijevoda i prijenosa osnovnih elemenata CPD u hrvatski pravni sustav. tek 5% cjelokupnog posla na uvodenju CPD-a. što podrazumijeva uvoñenje novih pojmova kao što su uporabljivost grañevnih proizvoda ili tehničko dopuštenje.sustav sa svojim zakonitostima. Uvoñenje Direktive o grañevnim proizvodima u hrvatski pravni sustav i grañevno-tehničku praksu Pravni i strukovni okvir Osnovni uvjeti za izradu novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva koje će se temeljiti na bitnim zahtjevima odredenim CPD-om. već je nužno da se u taj posao ukljući široka strucna javnost. norma na ciju primjenu propisi upučuju u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva (najniža razina). prepreka slobodnom kretanju robe. ali i njezine „hrvatske“ značajke. Ako se radi o ne-kompatibilnostima koje su takve prirode da ugrožavaju ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu (ili drukčije rečeno. prostornog uredenja i graditeljstva i oko njega kao resornog državnog tijela. što uključuje proizvodače grañevnih proizvoda i izvoñače grañvina • projektantske zajednice zajednice pravnih osoba ovlaštenih za provjeru kvalitete odnosno sukladnosti grañevnih proizvoda 105 • • • • • . pouzdanost grañevine). te da bi ispitivanje eventualnih nekompatibilnosti „harmoniziranih“ grañevnih proizvoda i utjecaja te nekompatibilnosti bilo za RH znatno financijsko i vremensko opterećenje.: stakeholder) ciji poslovni rezultati pa i poslovna budučnost ovise o tome kako ce sustav biti ureñen i/ili kojom brzinom ce se mijenjati. prema nekim procjenama.Preostalih 95% posla zapravo je uvoñenje odredaba CPD-a u hrvatsku grañevno-tehničku praksu i to tako da budu uključene njezine „europske“ značajke (dakle osiguravanje slobode kretanja robe).

te da su ispravno i sukladno namjeni ugrañeni. Grañevno-tehnička praksa Promotrimo li CPD sa stajališta ostvarenje ciljeva zajednickog tržišta EU. pa niti u davanju mišljenja na ponuñena i osmišljena rješenja već uglavnom i ne znaju da su promjene u tijeku. izvoñenje i održavanje tog tehničkog ili fiinkcijskoga sklopa čime se osigurava postizavanje odnosno očuvanje propisanog tehničkog svojstva. Kako je ZOG-om odredeno. Rečena pravna pretpostavka nije uključena u odredbe ZOG-a. kako je prije napomenuto. uočit ćemo nekoliko bitnih odredbi. radi primjerenog rješavanja spomenutih problema i osiguravanja odgovarajuceg vremena (za usvaja nje novih znanja u projektiranju. jer se. Dosadašnji razvoj dogadaja pokazao je da spomenuti dionici u velikoj mjeri ne samo da ne sudjeluju u osmišljavanju sustava. To.• drugih resornih ministarstava. pod uvjetom da je na dogovoren način potvrdeno da su ti proizvodi sukladni harmoniziranoj normi. već je odreñeno da se pojedinosti vezane za uporabljivost grañevnih proizvoda odreñuju tehničkim propisima. To je prije svega utvrdivanje popisa evropskih norma za grañevne proizvode. Tri su bitna razloga za to: uvodenje CPD-a još je uvijek u tijeku na razini EU-a. za proizvode koji ispunjavaju uvjete tih norma pretpostavlja (radi se o pravnoj pretpostavci -ne zaboravimo da proizvoñac odgovara za svoj proizvod) da su takvi da grañevina u koju su ugrañeni ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. i ako već nije.hrvatski tehnički propis mora uzeti u obzir ovu činjenicu i osigurati primjenu čim većeg broja hrvatskih norma koje su nastale prihvačanjem hEN-a. pa se u meñuvremenu primjenjuju nacionalne norme . tehnickim se propisima razraduju bitni zahtjevi za grañevinu i to tako da se propisuju: tehnička svojstva koje moraju imati odreñeni tehnički ili fiinkcijski sklopovi koji su sastavni dio neke grañevine zahtjevi za projektiranje. a dok njih nema primjenjuju se nacionalne norme što znači da se hrvatskim tehničkim propisom i to mora uzeti u obzir harmonizacija EN-a provodi se uz uzimanje u obzir zahtjeva za grañevne proizvode svih zemalja članica RH u tom procesu (postavljanja zahtjeva) nije sudjelovala. Stoga je. zašto tehnilki propisi ne upućuju isključivo na EN. tj. stoga je pitanje ispunjavanja možebitnih hrvatskih specifičnih zahtjeva (npr. Iz tih razloga moglo se dogoditi da se o tehničkom propisu koji je donesen sredinom 2005. da bi petnaestak dana prije početka obvezatne primjene propisa neki od njih zatražili odgodu zbog nepripremljenosti. a osobito glede uskladenosti hEN-a s ostatkom normizacijskog sustava. dakako. što ih čini važnim elementom uvodenja CPD-a. godine glavni sudionici mahom nisu izjasnili tijekom javne rasprave (pa ni u gotovo godinu dana prijelaznog razdoblja). te • tehnicka i druga svojstva koje moraju imati grañevni proizvodi što se ugrañuju u taj tehnički ili funkcijski sklop da bi on (sklop) imao propisana svojstva i način dokazivanja njihove sukladnosti zahtijevanim svojstvima. glede otpornosti u slučaju potresa) pod znakom pitanja. svih otprilike 550 EN za grañevne proizvode još nije doneseno. ali pri tome i osigurati primjenu kompatibilnih nacionalnih hrvatskih norma (koje su mahom preuzete od bivše države) i ujedno osigurati primjereno prijelazno razdoblje EN za ocjenjivanje sukladnosti grañevnih proizvoda na razini EU prate razvoj hEN za grañevne proizvode. za 106 • • • • • . Može se postaviti pitanje zašto u ZOG nije uključena pravna pretpostavka sadržana u CPD-u.

2+. mora imati: tehničko dopuštenje.izvještaji o ispitivanju . 2 i 4) pravna osoba ovlaštena za te poslove od strane MZOPUG (sustavi 1+. 2 i 3) Nema još pravilnika kojim bi se propisali zahtjevi i uvjeti koje mora ispuniti pravna osoba za dobivanje ovlaštenja za izdavanje teničkog dopuštenja. 2+.izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje . U skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis provodi se ocjenivanje sukladnosti. ispravama o sukladnosti i označavanju grañevnih proizvoda + tehnički propis Grañevni proizvod mora biti u skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: . U RH nitko nije ovlašten za izdavanje tehničkih dopuštenja DISTRIBUCIJA NA TRŽIŠTU / UGRADNJA 107 . 1. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: izvještaji o ispitivanju izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje certifikat unutarnje kontrole proizvodnje certifikat sukladnosti Ako je sukladnost gradevnog proizvoda tehnickom dopuštenju potvrdena. Grañevni proizvod za koji ne postoji hEN ili koji značajno odstupa od hEN na koju upučuje tehnički propis prije stavljanja na tržište ili ugradnje. TKO IZDAJE DOKUMENTE U POSTUPKU OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI? proizvoñač sam (sustavi 1+. U odnosu na odredbe CPD-a i pravnu pretpostavku o grañevnim proizvodima. 1. proizvodac/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti.certifikat unutarnje kontrole proizvodnje .prilagodbu proizvodnje. U skladu s tim tehničkim dopuštenjem provodi se ocjenjivanje sukladnosti. može se reći da onaj grañevni proizvod koji ima svojstva odredena hrvatskim tehničkim propisom i za koji je na način odreñen hrvatskim tehničPROIZVOðAČ / DISTRIBUTER GRAðEVNIH PROIZVODA odgovara za proizvod osigurava potvrñivanje sukladnosti izdaje izjavu o sukladnosti GDJE SU PROPISANI ZAHTJEVI ZA GRAðEVNI PROIZVOD? Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti. proizvoñač/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. za osposobljavanje pravnih osoba za ocjenjivanje sukladnosti) uveden institut tehnikog propisa.certifikat sukladnosti Ako je sukladnost grañevnog proizvoda tehničkom propisu ili normi na koju upučuje tehnički propis potvrdena.

1. za prakticnu provedbu tehničkog propisa (tj. Ugradnja grañevnog proizvoda na ispravan način i sukladno namjeni u grañevini postavlja zadaću pred ove sudionike u gradnji: projektanta. sve to u skladu s posebnim propisom koji u cijelosti ureñuje grañevne proizvode i ureñuje sustave ocjenjivanja sukladnosti (sustavi 1+.Tehnički propis osim zahtjeva za tehničkim i drugim svojstvima sklopa. pravna je pretpostavka da će taj sklop imati propisana tehnička i druga svojstva.[5]. prema «novom» sustavu potvrdivanja sukladnosti kim propisom potvrñena sukladnost tim svojstvima. Put i zahtjevi za proizvod prije stavljanje na tržište ili ugradnje. a nisu u skladu njim izdani ili doneseni. 2+. izvodenje i održavanje sklopa. koji odreñeni proizvod mora nabaviti i ispravno ugraditi nadzornog inženjera koji mora kontrolirati je li se to doista dogodilo. Stoga je potrebno osigurati odreñene uvjete kako bi se proces uvoñenja mogao uspješno provesti. Put koji mora ispuniti grañevni proizvod prije stavljanja na tržište prikazan je na shemi 1. Važno je napomenuti da se čini prekršaj izdavanjem dokumenata koji imaju nazive propisane ZOG-om. 2.Shema 1. 3 i 4) [4]. pravna je pretpostavka da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. uvodenje CPD-a za odredenu skupinu grañevnih proizvoda) potrebno je ispuniti i druge zahtjeve: pripremiti ulazne podatke. dokaznog proračuna osigurati izobrazbu i ekspertnu podršku sudionicima u gradnji u procesu uvodenja novih tehničkih propisa. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima putem novih tehnickih propisa Usporeñujući dosadašnje tehničko zakonodavstvo koje se zamjenjuje novim može se ustvrditi da ono jest (ili će biti) opširnije i stoga kompleksnije za upotrebu zbog velikog broja norma na koje upučuje (primjer je vidljiv u tablici 1. ako se neki tehnički ili funkcijski sklop projektira. računalne aplikacije i druge alate potrebne za provoñenje npr. Što se tice grañevnih proizvoda za koje još nije donesen tehnički propis. Usporedni prikaz priznatih tehničkih pravila koja zamjenjuju prihvaćene EN ciju primjenu obvezuje novi TPT 108 • • • • • • • . zahtjeva za projektiranje. u užem smislu uvodenja. tj. priznata tehnička pravila . Tablica 1. Slična je situacija i za ostalo što je ureñeno tehničkim propisom. ako svi tehnički ili funkcijski sklopovi koji ćine jednu grañevinu imaju propisana tehnička i druga svojstva. izvodi ili održava u skladu s odredbama propisa. koji mora odabrati ispravne proizvode i odrediti njihovu ugradnju (pa se odgovarajuca zadaća postavlja i pred revidenta) izvodača. Tako je. u skladu s kojima se može izdati svjedodžba o sukladnosti. primjenjuju se pravila dosadašnjeg („sta-rog“) sustava. Daljnjim slijedom. postavlja i konkretne zahtjeve koje moraju ispuniti grañevni proizvodi prije stavljanje na tržište odnosno ugradnje. tehničke smjernice.). nužno: da proizvoñaci grañevnih proizvoda imaju ustrojenu unutarnju kontrolu proizvodnje te da pravna osoba za provoñenje radnji ocjenjivanja sukladnosti bude sposobna za takve poslove i da ima ovlaštenje MZOPUG-a. ispunjena pravna pretpostavka da će grañevina u koju je ugrañen proizvod ispunjavati bitne zahtjeve za grañevinu. U širem smislu.

HRN UJ5. 10211-2. HRN U. HRN UJ5. 6949.001 HRN EN ISO 410. 13172. veliku odgovornost za ispravno funkcioniranje sustava imaju i sudionici u gradnji. 14683 specifikacije za gradevne proizvode HRN U.062 13829. Odatle slijedi da osim proizvodača gradevnih proizvoda i pravnih osoba ovlaštenih za potvrñivanje sukladnosti. 13789. Razumljivo je da se isto odnosi i na službe nadzora: provjera ispravnosti grañevnih proizvoda prije stavljanja na tržište.M9. 530 10211-1.A2.201 specifikacije za ispitivanie i vrednovanie sukladnosti HRN UJ5. 673.060 HRN EN 1026. 10077-1.Priznata tehnicka pravila Norme na koje upucuje (bivši JUS standardi) TPT proracunske specifikacije HRN UJ5. 12524. 520.020 10 norma < 200 str. 12207. HRN UJ5. 13370. 13500 HRN G.C7. 13499.015 HRN EN 13162 do 13171.600 13788. 832. 90 norma > 2000 str. 12567.510. + veci broj normi za ispitivanje. na tržištu 109 . 10456.

i na gradilištu. Projektant je odgovoran da projekti zadovoljavaju propisane uvjete da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu i odreduje tehnicka svojstva grañevnih proizvoda. Investitor naručuje od osobe ovlaštene za projektiranje (projektant) izradu projekta. Investitor grañenje povjerava izvodaču koji gradi na temelju projekta te ugraduje grañevne proizvode i opremu u skladu s njim.Pri tome središnju poziciju ima projekt grañevine kao dokument koji sadrži njezinu tehničku specifikaciju. Proizvoñač/distributer grañevnih proizvoda ne smije stavljati u 110 . Odnosi pojedinih sudionika u gradnji. Isto tako izvoñač osigurava i dokaze o uporabljivosti grañevnih proizvoda. ugrañenih grañevnih materijala i proizvoda u skladu sa zahtjevima projekta. Odnosi neposrednih i posrednih sudionika u gradnji su za državnih službi koje su zadužene za pojedine faze gradnje. ovlaštenih pravnih osoba i državnih službi prikazani su na shemi 2. proizvoñača. Nakon izrade projekta revident provodi njegovu kontrolu (samo kontrolirano svojstvo). ispitivanjem nekog sklopa ili cjelokupne grañevine ako u propisu ili u projektu postoji takav zahtjev). zadaće Shema 2. Nadzor nad gradnjom provodi nadzorni inženjer i osigurava ispunjavanje zahtijevanih svojstava grañevine nadziranjem kvalitete izvedenih radova. dokaze o sukladnosti ugrañene opreme i dokaze kvalitete izvedenih radova (npr. Na temelju glavnog projekta izdaje se grañevinska dozvola.

Neprevedene norme. bez prijevoda na hrvatski jezik. TPT-om su dakle za te proizvode s europskim sustavom usklañene (izuzev samog znaka „CE“): -metode ispitivanja -način označivanja i objavljivanja svojstava grañevnih proizvoda -sustavi ocjenjivanja sukladnosti. Jedan od izvora problema pri uvodenju CPD u svakodnevnu praksu jest činjenica da. ureñuje: • ispunjavanje bitnog zahtjeva br. zrakonepropusnost te položaj i orijentaciju zgrade. Kako Zakon o normizaciji pruža mogučnost prihvaćanja norma u izvorniku. trebalo prvenstveno prevoditi norme koje ureñuju pravila za projektiranje. Taj propis. • sadržaj znaka sukladnosti. Stoga se prevodenje norma kao temelja za učinkovitu primjenu tehničkih propisa nameće kao jedan od osnovnih uvjeta. kako bi se osigurali minimalni uvjeti za primjenu TPT-a kod svih sudionika u gradnji. a proizvoñaci su u torn razdoblju trebali ustrojiti unutarnju kontrolu proizvodnje. Uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima na primjeru toplinske zaštite zgrada Primjer tehničkog propisa koji u skladu s opisanim načnom ureñuje jedan tehnički sklop. U torn smislu može se ocijeniti da su bi se. Što se tiće uskladivanja s EPBD-om. nakon objave TPT-a propisan je rok od 18 mjeseci. sklop toplinske zaštite zgrada je Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada (TPT. potom bi trebale doći na red norme specifikacija grañevnih proizvoda. tj. važno je ukazati na povećanje materije koju TPT 111 . njihov velik broj te činjenica da je sustav ionako kompleksan. • uporabljivost grañevnih proizvoda.promet grañevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti. U dijelu usklañivanja s CPD-om. osim što ureñuje uvoñenje CPD-a za tri skupine grañevnih proizvoda predstavlja i djelomično uvoñenje Direktive o energijskim svojstvima zgrada (EPBD. Energy Performance of Buildings Directive).Radi razumijevanja promjena koje je donijelo uvodenje CPD-a u području toplinske zaštite zgrada. Budući da dosadašnja priznata tehnička pravila nisu posebno ureñdivala toplinskoizolacijske grañevne proizvode. primjenom TPT-a poboljšava se energijska učinkovitost zgrada i obuhvačaju toplinske karakteristike. tehnički propisi u velikoj mjeri upućuju na primjenu norma. glede redoslijeda prevoñenja norma. grañevne proizvode ili ispitne metode (te na taj način postaju obvezni ili tek primjereni dokument važan za rad svih neposrednih i posrednih sudionika u gradnji) ostaje dulje vrijeme nepreveden. ureduju dokazni proračun. • sustave ocjenjivanja sukladnosti. Tehnicki propis o toplini). sukladno načelima „Novog pristupa“ . TPT u dijelu toplinske zaštite zgrada i grañevnih proizvoda koji se rabe za toplinsku zaštitu zgrada. izvoñenje te za održavanje pojedinih tehničkih sklopova. Ušteda energije i toplinska zaštita. 6. kao i (djelomićno) sustave koji troše energiju i obnovljive energente. a tek na kraju norme ispitivanja i vrednovanja postupaka ocjenjivanja sukladnosti. predstavlja otežavajuću okolnost za uvoñenje CPD-a. • zahtjeve za ispitne laboratorije. to velik broj norma na koje upučuju tehnički propisi koje npr. • uporabu harmoniziranih tehničkih specifikacija. U torn je razdoblju MZOPUG ovlastio pravne osobe za radnje ocjenjivanja sukladnosti. nadzorna i certifikacijska tijela.

a koju je za primjenu potrebno svladati. ispravama sukladnosti i označivanju grañevnih proizvoda i TPT. Proizvodač grañevnog proizvoda dužan je objaviti svojstva proizvoda. MZOPUG ovlašćuje pravnu osobu koja je sposobna provesti radnje: početnog ispitivanja tipa grañevnog proizvoda (ITT (hrv. Proizvoñač je dužan uspostaviti sustav unutarnje kontrole proizvodnje.ureñuje.) i povezane sustave za vanjsku toplinsku izolaciju ETICS prije distribucije na tržište. Kako bi postupak ocjenjivanja sukladnosti bio provediv. u skladu s hEN-om u kojem su navedena potrebna ispitivanja te njihova učestalost. ekstrudirani polistiren XPS.2. te uz proizvod izdati izjavu o sukladnosti. PIT)) početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje stalnog nadzora. za toplinskoizolacijske grañevne proizvode (mineralna vuna MW.2) 112 ucestalost 1xu2h 1 x tjedno 1xu2h . ako se načini usporedba do sada važećih norma i norma koje su postale obvezatne stupanjem na snagu TPT-a prikazanih u tablici 1.. ekspandirani polistiren EPS.projektant izrañuje i ovjerava iskaz potrebne energije za zgradu • nakon završetka gradenja • izvodač radova na iskazu potrebne energije izjavljuje da su radovi izvedeni sukladno tehničkom rješenju uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade te • osigurava provedbu kontrolnog ispitivanja zračne-propusnosti zgrade prije uporabe.. poliuretan PU. može se uociti znatna opsežnost podrucja koje ureduje TPT i norme na ciju primjenu upućuje. Postupci ovlaštene osobe i postupci proizvodaca grañevnih proizvoda Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti. Naime. Na kraju spomenimo i to da se kao posljedica rečenog uskladivanja s direktivama EU uvode još i neke novosti: • u fazi izrade projekta . odnosno ugradnje obvezatne su isprave o sukladnosti. i to pošto provedbom postupka ocjenjivanja sukladnosti bude potvrñena sukladnost proizvoda • • • • Tablica 2. ocjenjivanja i potvrñivanja unutarnje kontrole proizvodnje ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz propisanih skupina • izdavanje certifikata o sukladnosti.1 Tocka Naslov Toplinski otpor i toplinska provodljivost Najmanja ucestalost ispitivanja a Izravno ispitivanje Neizravno ispitivanje metoda ispitivanja 1 x dnevno ili i težina po kalupu ili gustoca (upo1 puta u 3 mjeseca ili rabom proizvodaceve korelacije) i druge metode ispitivanja 1 x u 3 mjeseca ili 1 x toplinske provodljivosti i gustoca (uporabom korelacije godišnje prema slici B. Prikaz ucestalosti ispitivanja za proizvode od ekspandiranog polistirena (EPS-a) prema HRN EN 13163:2002 Broj 4.

proizvodac mora uspostaviti unutarnja pravila procesa prilagodbe koja se odnose na ta svojstva pri promjeni proizvoda.2.4.3 gubitak zapaljivosti prividna gustoca i težina po kalupu ili gustoca (uporabom proizvodaceve korelacije) i težina po kalupu ili gustoca (uporabom korelacije prema slici B.9.2.3.2 4.2 i cvrstoca na savijanje -- 1xu4h lx ulh 1xu2h 1xu2h tab. Dodatno.3 4. Dodatno na gore navedene učestalosti ispitivanja.3. Proizvoñači s europskog tržišta imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i tu su u komparativnoj prednosti u odnosu na «nepripremljene» domaće proizvoñače.4 4.3.3.10 4.3.11 Vlacna cvrstoca okomito na obloge Tlacno puzanje Dugotrajna vodoupojnost uranjanjem Dugotrajna vodoupojnost odredena difiizijom Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje Paropropusnost 1 x tjedno ili 1 x u tri mjeseca ITT c ITT c ITT c ITT c ITT c 1 x tjedno 1 x dnevno 1 x tjedno - 4.6 4. ITT.9.3.7 i 4.2. vidi normu EN 13172. Za mehanička svojstva učestalosti ispitivanja neovisne su o promjenama proizvoda.4 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ili 1 x godišnje 4.3.3.3.2.3.8 4.5 4.vrijedn osti - 4. 113 .1 4.2. Postupak ocjenjivanja sukladnosti podrazumijeva (ovisno o sustavu) da proizvoñac sam (ili putem ispitnog laboratorija koji ne mora biti ovlašten od MZOPUG-u niti akreditiran) provede: • ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrñenom planu ispitivanja i/ili • početno ispitivanje tipa grañevnog proizvoda (ITT) i/ili da od ovlaštene pravne osobe dobije: • izvještaj o početnom ispitivanju tipa grañevnog proizvoda (ITT) • certifikat za unutarnju kontrolu proizvodnje ili • certifikat o sukladnosti proizvoda.8 4.12 Dinamicka krutost 4.2.15 Otpuštanje opasnih tvari Najmanju učestalost ispitivanja lzraženu rezultatima ispitivanja treba snvatiti kao minimum za svaku proizvodnu jedimcu/lmiju pn stabilmm uvjetima.3.3. U tvorničkoj kontroli proizvodnje jedno je mjerenje uvijek jedan rezultat ispitivanja.5 4.2.2 - 1 x dnevno - 4. moraju se ponoviti ispitivanja odgovarajućih značajki proizvoda ako su načinjene promjene ili prilagodbe takve da bi vjerojatno mogle utjecati na sukladnost proizvoda.13 Debljina dL Stlacivost 4.3. Problemi na koje najcešce nailazi proizvoñač s domaćeg tržišta jest nedostatak sustava unutarnje kontrole proizvodnje.6 4.2 Duljina i širina Debljina Pravokutnost Ravnost Stabilnost izmjera Cvrstoca na savijanje Reakcija pri požaru Stabilnost izmjera pri specificiranim uvjetima temperature i vlažnosti Deformacija pri specificiranom tlacnom naprezanju i temperaturnim uvjetima Tlacno naprezanje pri 10 %-tnoj deformaciji 1xu2h 1xu2h 1xu4h 1xu8h ITT c 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ITT c ITT c i proizvodaceva metoda vidi tablicu B.2 4.

prije ugradnje toplins-koizolacijskog proizvoda provjeriti: 114 . Svojstva toplinsko-izolacijskill proizvoda navode se kao razine ili kao razredi.stabilnost dimenzija u uvjetima odredenih temperatura i vlažnosti .dinamičku krutost stlačivost .2.čvrstoću na savijanje .3. te iskaznicu potrebne top line za grijanje. Znajući podatke odreñene glavnim projektom izvodač i nadzorni inženjer će na gradlištu. Osnovni zahtjevi koje mora ispuniti toplinsko izolacijski materijal navedeni su u normi za taj proizvod pod tockom 4.3.pravokutnost . gdje projektant odreñuje svojstva grañevnih proizvoda koji se ugrañuju u zgradu (tj. izolacija poda. a razred je kombinacija dviju razina istog svojstava izmeñu kojih se mora nalaziti vrijednost tog svojstva. proračun fizikalnih svojstava. ravnog krova ili drugo) navedeni u tocki 4. a ovisno o posebnoj primjeni proizvoda odreñene zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 točka 4. Razina predstavlja gornje ili donje ogranicenje vrijednosti nekog svojstva. Važno je napomenuti da nije dovoljno u programu kontrole i osiguranja kvalitete samo navesti oznaku specifikacijske norme nego je potrebno za svaki proizvod posebno navesti: a) osnovna svoistva proizvoda za sve primjene: .prividnu gustoću .tlacno puzanje . dok su zahtjevi ovisno o posebnoj primjeni (npr.otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje . Odreñivanje zahtijevanih svojstava grañevnih proizvoda u projektima i provjera svojstava grañevnih proizvoda prije ugradnje Tehničko rješenje zgrade s dokazom ispunjavanja zahtjeva s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. nacrte.Primjer potrebnih aktivnosti koje mora provoditi proizvoñač (i u skladu s kojima mora imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje) prikazan je u tablici 2.ravnost .2. važan dio projekta je program kontole i osiguranja kvalitete. odreñuje koji su proizvodi uporabljivi).toplinski otpor i toplinska provodljivost .vodoupojnost .tlačno naprezanje pri 10%-tnoj deformaciji .deformacije pri specificiranom tlačnom opterecenju i temperaturnim uvjetima . U vezi s uvoñenjem CPD-a. Proizvoñać kodiranom oznakom mora označiti proizvod tako da zadovolji sve zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 tocka 4.paropropusnost .ponašanje u uvjetima požara b) dodatna svojstva za posebne primjene: stabilnost dimenzija pri speciiiciranim uvjetima temperature i vlažnosti . program kontrole i osiguranja kvalitete. a koje je sastavni dio arhitektonskog ili gradevinskog projekta.duljinu i širinu .otpuštanje opasnih tvari.vlačnu čvrstoću usporedno s ravninom ploće . mora sadržavati: tehniki opis.debljinu .vlačnu čvrstoću okomito na ravninu ploće .

Si-tuacija u RH je takva da je većina proizvoñača toplinsko izolacijskill proizvoda u vlasništvu stranih proizvodača te imaju ustrojen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i rade po modelu novoga tehničkog zakonodavstva. može se zakljuciti da je rezultat takvog pristupa opet jednako nesiguran rezultat provedene kontrole. te da mora dobiti pozitivno izvješće ovlaštenog revidenta. jer s obzirom na kompleksnost i dugotrajnost proračuna. Jedan od zahtjeva koji se postavlja pred revidenta u postupku kontrole glavnog projekta jest i da provjeri metode proračuna i točnost dobivenih rezultata. Za oñredene proizvode za koje proticanje roka trajnosti može utjecati na svojstva proizvoda. obvezatno se provjerava je li rok istekao. te da mogu savjesno nastaviti obavljati revidentske poslove iako im je ovlaštenje dano prije stupanja na snagu TPT-a. Pretpostavka od koje se polazi jest da su revidenti ovlašteni za kontrolu bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite izuzetno dobro savladali odredbe TPT-a. nije vjerojatno da će kontrolni proračun provesti bez pomoći takvog alata.Najsigurnija metoda provjere točnosti proračuna jest da ovlašteni revident ponovi proračun te usporedi dobivene rezultate s onima u projektu. naravno. No kako i za taj drugi računalni program postoji jednak problem nepoznavanja izvornoga koda. Pripremljenost proizvodaca i ovlaštenih osoba za rad u skladu CPD-om Proizvoñaći toplinskoizolacijskih grañevnih proizvoda koji su orijentirani na europsko tržište uglavnom imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje. Revident će najvjerojatnije proračun ponoviti nekim drugim računalnim programom. a dok je manji dio nepripremljenih proizvodaća još uvijek u postupku ocjenjivanja zbog kasnog uključivanja u postupak. U prijelaznom razdoblju prije stupanja na snagu TPT-a večina je proizvodača toplinskoizolacijskih proizvoda provela postupke ocjenjivanja sukladnosti. Stoga se kao logično rješenje nameće potreba da se u predstojećem preustroju sustava kontrole projekta promotri i pitanje provedbe kontrolnih proračuna s vjerojatnom evaluacijom i priznavanjem računalnih programa za potrebe kontrole projekata. • je li za proizvod izdana izjava o sukladnosti (provjera na internetskoj stranici MZOPUG).• podudaraju li se podaci na dokumentaciji koja prati toplinsko-izolacijski proizvod s podacima odreñenim projektom (tj. ima li proizvod projektom predviñena svojstva) i to za odreñeno mjesto ugradnje (je li uporabljiv). da 115 . kompleksnost proračuna toplinske zaštite grañevine uvelike je narasla i u praktičnoj se primjeni nalazi veći broj računalnih programa koji projektantima olakšavaju provedbu ovoga zadatka. Kontrola glavnog projekta Za odreñene je grañevine (grañevine cija je ploština veća od 800 m2) propisana obveza da glavni projekt mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje grañevinske dozvole proći kontrolu. MZOPUG je za provodenje radnji ocjenjivanja sukladsukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda i sustava ETICS dao ovlaštenje Institutu grañevinarstva Hrvatske kao jedinoj pravnoj osobi koja je u prijelaznom razdoblju dokazala da je sposobna (tj. Opasnost koju nosi takav pristup jest u tome da tijekom kontrole glavnog projekta zapravo nije razvidno jesu li u računalnom programu koji je rabljen uzeti u obzir svi parametri i karakteristike zgrade i sustava toplinske zastite koje pretpostavljaju norme na koje upućuje TPT. zaštičeni kao intelektualno vlasništvo i uglavnom nije moguć uvid u njihov izvorni kod. Računalni su programi. Kako je vec prije izloženo.

zgrada može.ispunjava propisane uvjete) za provodenje radnji ocjenjivanja sukladnosti za te proizvode. Naime praksa je pokazala da troškovi uporabe zgrade (održavanje. U trenutku pisanja ovoga rada. koji provodi Sektor za graditeljstvo MZOPUG-a u okviru aktivnosti ovlašćivanja i kontrole rada ovlaštenih pravnih osoba. Nadzor primjene tehničkih propisa Da bi sustav uspješno fiinkcionirao. Može se pretpostaviti da će se za podraćje grañevnih proizvoda specijalizirati i izobraziti primjeren broj inspektora. jedno od mjerila uspješnosti ispunjavanja bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite jest minimiziranje gubitaka kroz spojeve gradevnih elemenata te prozore i vrata. Za toplinsku zaštitu zgrada. glede toga svojstva. Npr. ZOG-om je nadzor ureñen na tri područja: • nadzor nad pravnim osobama ovlaštenima za poslove ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata o sukladnosti. koji su svi zaposlenici MZOPUG-a. pravilnik koji bi uredio ovlaštenja za pravne osobe koje provode opisana ili koja druga ispitivanja graeñvina nije donesen (što znaci da u RH još nema pravne osobe ovlaštene za te poslove). prema EPBD-u) pridonosi preciznijoj procjeni troškova tijekom uporabe zgrade. Stoga će biti nužno u najskorije vrijeme urediti to pitanje kako bi grañevine koje su projektirane u skladu s TPT-om i čije grañenje je u tijeku. Zasada postoji problem premalog broja zaposlenih na ovim poslovima. Kako je uloga grañevinske inspekcije mnogo šira od kontrole samo grañevnih 116 . mogle biti ispitane. nositelj i provoditelj ukupnih aktivnosti na prenošenju i uvodenju CPD-a. ne postoje osobite prepreke za provedbu potrebnih aktivnosti u nadzora nad ovlaštenim osobama. može se ocijeniti da će primjena novog TPT-a rezultirati smanjenjem potrebne energije za grijanje zgrada najmanje za 25% u odnosu prema dosadašnjem stanju . • nadzor tržišta koji provode inspektori Državnog inspektorata RH. opreme i zemljišta. pa su njegovi djelatnici i primjereno izobraženi za te poslove. Učinci primjene novog TPT-a Iako usklañivanje s novim TPT-om traži povečani angažman i troškove u svim fazama projekta. pa je sukladno toj obvezi izvodac radova dužan ispitati zrakonepropusnost omotaca zgrade prema HRN EN 13829:2002 uključivanjem pravne osobe ovlaštene za takvo ispitivanje. i • nadzor na gradilištu koji provode grañevinski inspektori. Što se tiče nadzora nad ovlaštenim osobama. grañenja. Nadzor na gradilištu provode grañevinski inspektori. režije) u razdoblju od 25 godina znatno premašuju investicijsku vrijednost zgrade koja obuhvaća troškove izrade projektne dokumentacije. Na temelju analiza provedenih racunalnom aplikacijom „IGH Toplinska zaštita“. dobiti uporabnu dozvolu. budući da je Sektor za graditeljstvo inicijator. Stoga je TPT-om odreñena obveza ispitivanja tih gubitaka. bitan je element njegove provedbe i pitanje nadzora. a rasporeñeni su u središnjici u Zagrebu i po područnim jedinicama. Pitanje nadzora tržišta rješava se u sklopu priprema Državnog inspektorata RH za ostvarivanje nadzora za sve proizvode (ne samo grañevne) koji se pojavljuju na tržištu u sklopu Direktiva „Novog pristupa“. koji se primjenom dosadašnjih propisa nisu uzimali u obzir. U slučaju da je zrakonepropusnost unutar propisanih (odnosno projektom odredenih) granica. može se reći da dobici koji se reflektiraju nižim troškovima uporabe zgrade te kvalitetniji i zdraviji životni prostor opravdavaju takav pristup. izrada energijskog profila zgrade prema TPT-u (tj.

te da zahtijevaju mobilizaciju velikog broja osoba koje su na bilo koji način profesionalno povezane sa graditeljstvo.proizvoda. Nadalje. njezi). plinobetona i laganih betona. krutih ploča od drvene vune. polistirena. kao i mobilizaciju dragih resursa . porobetona. Zadaće u torn smislu su zorno prikazane na shemi 3 TRŽIŠTE GRADEVNIH PROIZVODA vlasti nacionalni gradevnotehnicki propisi temeljeni na šest bitnih zahtjeva prema CPD-u proizvodaci opskrbljuju (tržište) znakom CE oznacenim proizvodima vlasti nadzor tržišta projektanti odreduju primjenu uporabljivih proizvoda oznacenih oznakom CE vlasti gradevinska dozvola izvodaci kupuju i ugraduju proizvode oznacene znakomCE vlasti gradevinska inspekcija Shema 3. Stoga je osobito važno da svi dionici uvodenja CPD-a razumiju mehanizme uvoñenja i u njima aktivno sudjeluju.. laboratorijska ispitivanja toplinsko-izolacijskih svojstava grañevinskih materijala ima velik materijalni udio u laboratorijima iz područja grañevinske fizike. perlita. . Zaključak Razvidno je da su pitanja uvodenja CPD-a u pravnu i grañevno-tehničku praksu u RH složena i zahtjevna. Posebna je tema nadzor ispravnoga odabira grañevnih proizvoda u okviru glavnog projekta grañevine koji se mora provesti u tijeku postupka izdavanja grañevinske dozvole. fenolnih smola.. itd. rastresitih perlita i glina za ispunu. tržište grañevinskih toplinsko-izolacijskih materijala reagiralo je većim interesom za one materijale kojih su toplinsko-izolacijska svojstva ispitana i potvrñena u ovlaštenim laboratorijima. Takoñer. s obzirom na neprestani dotok novih materijala. Kako je izdavanje graevinskih dozvole podijeljeno izmedu službe u MZOPUG i službi u uredima državne uprave u županiji. Pitanje usklañenosti provjerava se uvidom u zapise o ugrañenim grañevnim proizvodima (svojstvima proizvoda. ali i u rezultate ispitivanja pojedinih tehničkih ili fiinkcijskih sklopova. potreban je dodatni napor da se postigne primjereno stanje edukacije svih uključenih u te postupke.vremena za prilagodbu i edukaciju te materijalnih sredstava za opremanje. poliuretanskih pjena. mjestu i uvjetima pri ugradnji. toplinskih žbuka.Grañevinski materijali kojima se u laboratorijima grañevinske fizike na ovaj način odreñuje toplinska vodljivost jesu: sve vrste mineralnih vuna. Metoda odreñivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala jest normirana metoda. vlakana i veziva. potrebno je doškolovanje grañevinskih inspektora za takav rad. spomenimo i pitanje uporabne dozvole: tehničkim pregledom provjerava se uskladenost izgrañene grañevine s glavnim projektom na temelju kojega je izdana grañevinska dozvola. Europski pristup zadaćama u vezi sa zajednickim tržištem Na koncu. jedan od zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 prema kojoj se potvrñuje (od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo) sposobnost laboratorija za ispitivanje nekog fizikalnog svojstva s odreñenom mjernom metodom jest 117 .S obzirom na to da je u posljednjih desetak godina važnost uštede energije u graditeljstvu (kao derivat ekološke skrbi) povećan. pluta.

Dobra 118 . pregrijavanje). mjernu je nesigurnost. Takoñer. na ovaj se način na cijelom mjernom području (jednako površini grijalice) ostvaruje polje jednakih temperatura. Na kraju. pretpostavlja se da zbog dovoñenja topline uzorcima ne nastaju promjene obujma.iskazivati mjernu nesigurnost. ⋅ Iz ovoga se može zaključiti da je nužno dobro poznavati sve veličine koje utječu na mjerni proces . ne postoje izvori ili ponori topline u samim uzorcima. VRSTE I SVOJSTVA Uvod Grañevinske materijale dijelimo na prirodne i umjetne i možemo koristiti sve one koji zadovoljavaju uvijete opisane u točki 4. Bit mjerenja je isključivo voñenjem ostvariti prijenos topline grijalice okomito na uzorak. Potom. Uloga toplinsko izolacijskih materijala je smanjenje toplinskih gubitaka. ali ne i manje važno. tako da su bočni gubitci (rasipanja) topline zanemarivi. zaštitne vruće ploče. procjena mjerne nesigurnosti ispitivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala postala je nužna.030 W/(mK) do 0.3. može se zaključiti da je potreba za procjenom i iskazivanjem mjerne nesigurnosti mjerenja koeficijenta toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih proizvoda više nego nužna i očita. dok je na cijelom temperaturnom području srednjih ispitnih temperatura iznosi čak 5%. Mjerni proces mora biti tako dobro voñen da padovi temperatura na zračnom rasporu izmeñu grialice i zaštitnog prstena ne iznose više od 0. smrzavanje nosive konstrukcije.1. Takoñer. MATERIJALI. Mi će mo se zadržati na opisu izolacionih materijala. odreñeni toplinsko-izolacijski proizvod svrstavan u razrede tipa: od 0. sustava za grijanje i hlañenje i sustava za kontrolu i praćenje (regulaciju) mjernog procesa. Ova točnost pri sobnoj temperaturi iznosi 2%. primjerice. Termočlanak je osjetilo koje se sastoji od dvije žice različitog materijala i koje su na jednom kraju skupa zavarre) Razvoj tržišta i proizvoda od toplinsko-izolacijskih materijala uzrokovao je promjenu njihove klasifikacije s obzirom na koeficijent toplinske vodljivosti. što je u području normom propisane točnosti ureñaja kojim se koeficijent toplinske vodljivosti mjeri. Ureñaj sa zaštićenom vrućom pločom sastoji se od adijabatske komore u kojoj je smješten mjerni složaj. MATERIJALI OPĆENITO. U skladu s gore navedenim. Mjerni složaj čine dva istovrsna uzorka. da je temperaturno polje stacionarno te da su uzorci izotropni i homogeni. kao i troškova za energiju.Vrijednosti ovako iskazanih deklariranih koeficijenata toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih materijala meñusobno se razlikuju za nevelikih 2% do 4%.sastavnice mjerne nesigurnosti. Temperatura se mjeri termočlancima na barem pet mjesta sa svake strane uzorka (ukupno 20 trermočlanaka). grijaća ploča sa zaštitnim prstenom i dva hladila.035 W/(mK). u skladu s .001 W/(mK). obvezno procjenjivati i iskazivati i u ispitnim i u umjernim laboratorijima (mjerilištima). Donedavno je.1 K. Izmeñu grijalice i zaštitnog prstena nalazi se zračni raspor. Danas proizvoñači toplinsko-izolacijskih proizvoda iskazuju (na s normom propisani način) vrijednosti koeficijenata toplinske vodljivosti svojih proizvoda tako da ih zaokružuju na 0. te zaštita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. što se ostvaruje s pomoću tzv.3. 4.

Ministarstvo zaštite okoli-ša. od kojih se jedan odnosi na uštedu energije i toplinsku zaštitu gradevina. a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. broj 175/2003 i 100/04) grañevni se proizvod može staviti u promet i rabiti za grañenje samo ako je dokazana njegova uporab-ljivost. pa potrebna debljina za U(k)=0. Dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskin proizvoda Podloga za dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda su norme specifikacije proizvoda. celuloza. pamuk. Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina. Transparentna izolacija omogućava prijem Sunčeve energije i prijenos u zgradu. ispunjava šest bitnih zahtjeva. prihvacene kao hrvatske norme. drvena vuna. kokos. Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost λ=0. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Toplinska izolacija vanjskog zida od kamene vune i polistirena Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine. vermikulit. spomeničke vrijednosti objekta. Propisom se reguliraju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za gradevne proizvode koji se ugraduju u gradevinu. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr.toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje površine toplije. zahtijeva se da svaka gradevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja. pa se tako danas u svijetu mogu naći i transparentna i vakuumska toplinska izolacija. dok je meñu organskim materijalima najpopularniji polistiren. 119 . Radi tehnickog uskladivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom. prostornog uredenja i graditeljstva donijelo je Tehnicki propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgra-dama . perlit. a istovremeno sprječava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. uskladenim s europskim nacelima Direktive za gradevne proizvode CPD (89/106/EEZ). Sve veća potražnja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna.045.030-0. što doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite. slama i drugo. Zakonom o gradnji. Grañevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima odredenim nor-mom na koju upucuje tehnicki propis. Pod vrstama proizvoda namijenjenih za ugradnju radi uštede toplinske energije i toplinske zaštite navode se i toplinskoizolacijski gradevni proizvodi. lan. Uporabljivost gradevnog proizvoda dokazuje se certifi-katom sukladnosti gradevnog proizvoda ili izjavom o sukladnosti koju izraduje proizvodac gradevnog proizvoda nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe pos-tupka ocjenjivanja sukladnosti. Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika. te na-cin potvrdivanja sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima. proizašle iz europskih norma. Na toplinsku zaštitu zgrade utječu debljina sloja toplinske izolacije i toplinska provodljivost materijala λ (W/mK).40 W/m2K iznosi 8-11 cm. pluto. Toplinskoizolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu Potreba za uštedom energije i toplinske zaštite grade-vina pridonijela je povecanoj primjeni toplinskoizola-cijskih proizvoda.

Valja napomenuti da za svaku vrstu toplinskoizolacij-skih proizvoda postoji odredena norma specifikacija proizvoda i da za sada postoje harmonizirane norme za sljedece toplinskoizolacijske proizvode: • tvornicki izradeni proizvodi od mineralne vune (MW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13162:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog polis-tirena (EPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13163:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13164:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13165:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od fenolne pj ene (PF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13166:2002 • tvornicki izradeni prizvodi od celijastog (pjenastog) stakla (CG) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13167:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvene vune (WW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13168:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13169:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog pluta (ICB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13170:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13171:2002 Bez obzira na neobvezatnost norma i na cinjenicu da svaki tehnicki propis samo upucuje na odredene norme, njiho-vo postojanje pridonosi ujednacenosti u pristupu gradev-nim proizvodima i vec sada je, u relativno kratkome raz-doblju od njihova izdanja, vidljivo pridonijelo urediva-nju tržišta u podrucju dokazivanja kvalitete i primjene toplinskoizolacijskih proizvoda. Dokazivanje uporabljivosti toplinskoizolacijskih proizvoda Dosadašnji se nacin dokazivanja kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda zasniva na nekim sporadicnim ispiti-vanjima svojstava proizvoda, s rezultatima ispitivanja prikazanim u izvještajima o ispitivanju, cesto pogrešno nazvanim atestima, s programom ispitivanja prema odabiru proizvodaca materijala ili izvršitelja tih ispitivanja. Taj nacin dokazivanja kvalitete proizvoda u hrvatskome tehnickom zakonodavstvu naziva se «svjedodžba o ispitivanju prema priznatim tehnickim pravilima». Tehnickim propisom o izmjeni tehnickog propisa o uš-tedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirana je pravovaljanost do sada izdanih svjedodžbi o ispitivanjima na sljedeci nacin [3]: • dana 30. 6. 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravila za dokazivanje uporabljivosti grade-vnih proizvoda • svjedodžbe o ispitivanju gradevnih proizvoda, izda-ne prema priznatim tehnickim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti gradevnih proizvoda do da-tuma koji je u njima odreden, ali ne dulje od 31. 12. 06. Tehnickim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirano je provodenje postup-ka potvrdivanja sukladnosti toplinskoizolacijskih
120

proizvoda. Potvrdivanje sukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda U dodacima ZA harmoniziranih norma za toplinskoizo-lacijske proizvode od mineralne vune, ekspandiranog polistirena i ekstrudiranog polistirena moguca su tri sus-tava potvrdivanja sukladnosti: sustav 1, sustav 3 ili sustav 4. Odabir sustava ovisi o ponašanju toplinskoizolacij skog proizvoda u uvjetima požara, odnosno pri ispitivanju reakcije pri požara. Temeljem vrijednosti promatranih parametara pri ispitivanju reakcije na požar, a koji su navedeni u tablici 1. norme HRN EN 13501-1:2002, toplinsko-izolacijski materijali mogu se svrstati u razrede (tablica 1.): Tablica 1. Razredi proizvoda prema reakciji pri požara Razre Opis ponašanja toplinskoizolacijskog d proizvoda uvjetima požara Al Ne doprinosi u požara A2 Ne doprinosi požara B Jako ogranicen doprinos požara C Ogranicen doprinos požara D Prihvatljiv doprinos požara E Prihvatljiv doprinos požara F Nema zahtjeva za ponašanje u Dakle, ovisno o razredu reakcije pri požara toplinsko-izolacijskog proizvoda, potvrdivanje sukladnosti se pro-vodi prema: SUSTAVU 1: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B i C , tj. za proizvode kod kojih odre-dena faza u proizvodnom procesu može dovesti do poboljšanja svojstava reakcije pri požara (npr. dodavanjem uspori-vaca požara ili ogranicavanjem kolicine organskog materijala u proizvodu). SUSTAVU 3: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B, C, D i E s tim da kod proizvoda razreda Al, A2, B i C ne može doci do poboljšanja svojstava reakcije pri požara. SUSTAVU 4: za proizvode razreda F i proizvode Al, A2, B, C, D i E kod kojih se ne zahtije-va ispitivanje reakcije pri požara (proizvodi razreda Al prema Odluci Komisije 96/603/EZ). POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAðEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRðENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA GRAðEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNI PROPISANI OVIM PROPISOM Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja
Redni broj 1. 2. Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) (-) 0,87 0,80

121

3. 4. 5. 6. 7.

Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga)

0,70 0,60

Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije 0,50 (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka 0,50 0,60

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)
Redni broj 1. 2. 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4. 5.
a)

Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmeñu stakala – bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnostia) – svijetle boje ili malene transparentnosti – tamne boje ili povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane – žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano – žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) Strehe, loñeb) Markize, gore i bočno provjetravaneb)

FC (-) 1

0,75 0,80 0,90

0,25 0,30 0,50 0,40

Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 1. 2. Zgrada do 2 kata Zgrada s više od 2 kata 2 3

Redni broj

Broj katova zgrade

Tablica 4. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)

122

Redni Građevni materijal broj

Gustoća ρ kg/m³

Toplinska provod ljivost λ W/(m·K)

Specifični toplinski kapacitet cp J/(kg·K)

Faktor otpora difuziji vodene pare µ

1.

ZIDOVI, uključivo mort u reškama 1800 1600 1900 1700 1800 1600 1200 1100 1000 900 800 1800 1600 1200 2000 1000 1200 1400 1600 1800 2000 500 700 900 0,81 0,68 0,85 0,80 0,83 0,70 0,55 0,48 0,45 0,42 0,39 0,99 0,79 0,56 1,40 0,70 0,80 0,90 1,10 1,20 1,40 0,30 0,37 0,46 900 900 800 800 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 5/10 5/10 50/100 50/100 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 15/25 15/25 15/25 50 5/15 5/15 20/30 20/30 20/30 20/30 5/10 5/10 5/10

1.01 puna opeka od gline 1.02 puna opeka od gline 1.03 klinker opeka 1.04 klinker opeka 1.05 puna fasadna opeka od gline 1.06 puna fasadna opeka od gline 1.07 šuplja fasadna opeka od gline 1.08 šuplji blokovi od gline 1.09 šuplji blokovi od gline 1.10 šuplji blokovi od gline 1.11 šuplji blokovi od gline 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1.13 puna vapneno silikatna opeka 1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi 1.15 prirodni kamen 1.16 šuplji blokovi od betona 1.17 šuplji blokovi od betona 1.18 šuplji blokovi od betona 1.19 šuplji blokovi od betona 1.20 šuplji blokovi od betona 1.21 šuplji blokovi od betona 1.22 šuplji blokovi od laganog betona 1.23 šuplji blokovi od laganog betona 1.24 šuplji blokovi od

123

70 0.44 0.60 2.55 0.25 porobeton 2.31 0.35 1.laganog betona 1.07 beton s laganim agregatom 2.21 porobeton 2.00 1.52 0.23 porobeton 2.05 beton 2.12 beton s laganim agregatom 2.79 0.11 beton s laganim agregatom 2.08 beton s laganim agregatom 2.16 beton s laganim agregatom 2.62 0.22 0.03 beton 2.60 2.18 porobeton 2.24 porobeton 2.65 1.21 0.13 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 80/130 80/130 80/130 70/120 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 124 .29 0.25 šuplji blokovi od laganog betona 1.18 0.22 porobeton 2.19 porobeton 2.60 0.26 porobeton 2. 2.26 šuplji blokovi od laganog betona 1.14 beton s laganim agregatom 2.16 0.27 porobeton 1000 1200 1400 0.72 1000 1000 1000 5/10 5/10 5/10 BETON I ARMIRANI BETON 2500 3200 2400 2200 2000 2000 1800 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 1000 900 800 750 700 650 600 550 500 450 400 2.30 1.17 porobeton 2.49 0.19 0.24 0.06 beton s laganim agregatom 2.25 0.27 šuplji blokovi od laganog betona 2.20 porobeton 2.13 beton s laganim agregatom 2.10 beton s laganim agregatom 2.35 1.00 0.04 beton 2.15 0.01 armirani beton 2.09 beton s laganim agregatom 2.89 0.39 0.02 teški beton 2.15 beton s laganim agregatom 2.

80 1.19 cementni estrih 3.60 1.25 0.07 gipsana žbuka 3.81 1000 60/100 ŽBUKE.06 gipsana žbuka 3.03 keramičke pločice 1300 0.04 vapneno-gipsana žbuka 3. ESTRISI 2000 1600 1800 1400 1500 1400 1300 1200 1300 1000 700 400 250 1400 1100 1800 1700 2000 2000 2100 2300 1.03 vapneno-cementna žbuka 3.02 vapnena žbuka 3.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca 4.09 lagana žbuka 3.17 žbuka na bazi akrilata 3.56 0.10 1.00 0.01 cementna žbuka 3.28 porobeton 2. PODNE.51 0.25 900 8 4.43 0.01 gipskartonske ploče 4.11 lagana žbuka 3.90 1.08 0.60 1.38 1000 10/15 2300 1.30 840 200 125 .32 beton s jednozrnatim šljunkom 3.16 silikatna žbuka 3.54 0.2.05 gipsana žbuka 3.11 0.29 porobeton 2.38 0.10 lagana žbuka 3.90 0.20 anhidrit estrih 3.14 sanacijska žbuka 3.31 beton s jednozrnatim šljunkom 2.70 0.70 0.18 cementni mort 3.47 0.60 0.20 0.65 0.15 polimerna žbuka 3.13 toplinskoizolacijska žbuka 3.12 toplinskoizolacijska žbuk 3.70 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1100 1000 1000 15/35 6/10 15/35 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 15/20 15/20 15/20 5/20 5/20 6/15 50/200 50/70 100/150 15/35 50 15/35 15/35 3.10 1000 60/100 1600 0. MORTOVI. ZIDNE I STROPNE OBLOGE 900 0. 350 300 2000 0.40 1000 1000 1000 6/10 6/10 60/100 1800 1.22 magnezitni estrih 4.30 beton s jednozrnatim šljunkom 2.11 0.08 gipsana žbuka 3.

04 pijesak.23 1000 1000 50000 50000 1100 1200 0.01 mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 7.23 0.04 kamene ploče 4.15 1000 2000 40/200 50/70 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 5.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P 5.23 0. 2500 550 2. 1100 1100 0.02 ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 7.060 0.14 1000 1000 50000 100000 1600 0. 7.81 1000 1300 900 1000 3 3 3 3 6.41 0.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 6.03 ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 TOPLINSKO – IZOLACIJSKI MATERIJALI 10 do 200 15 do 30 0.035 do 0.040 1030 1 1450 60 ≥ 25 0.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR 5.14 1000 20000 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE ≤ 100 ≤ 200 ≤ 800 0.23 1000 100000 1300 0.01 ekspandirani perlit 6.03 lomljevina opeke od gline 6.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona 5.26 960 300000 1300 0.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala 5. ≤ 1700 tucanik (drobljenac) 7.05 drvo 5.040 1450 150 126 . PARNE BRANE (KOČNICE) 1100 0.02 lomljevina ekspandiranog pluta 6. šljunak.03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca 5.050 0.030 do 0.80 0.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB 5.055 0.035 do 0.4.23 1000 50000 5.

prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.45 12°C < Θi < 18 °C Θe. min >3 °C min ≤3 °C Vanjski zidovi.06 čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 7. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. 1.040 1400 60 ≥ 30 0.80 3.75 Θe.40 127 .045 do 0.mj. 2. zidovi prema garaži. tavanu Prozori.10 drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ≥ 30 0.30 0.08 ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 7.035 0.055 0. debljina ploča 15 mm ≤ d ≤ 25 mm 7.065 do 0.50 0. Θe.070 900 5 1560 5/10 1400 5/10 Tablica 5. min >3 °C 0. stropovi prema 0. grañevnih dijelova novih zgrada. U [W/(m²·K)].7. malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama U [W/(m²·K)] Redni broj Građevni dio Θi ≥ 18 °C Θe.60 0. min ≤3 °C 0.75 1.045 do 0.mj.150 1470 4/8 140 do 240 80 do 500 110 do 450 0.00 3.020 do 0. krovni prozori.09 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 7.045 0.40 0.05 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 7.mj.80 1.030 do 0.09 1400 50 100 do 150 360 do 460 1000 ∞ 1470 3/5 550 0.040 do 0.mj.060 0.065 0.00 3.04 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 7.07 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168. 0. balkonska vrata.

40 0. vrata prema negrijanom stubištu. 9.651) 2.40 0. 0.tavanu 4.50 0.030 0. s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete Stropovi između stanova.50 2. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida.90 8.min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.130 0. zida prema tlu ili negrijanog prostora.40 Napomena: Θe. 2.mj.40 5.045 Grañevni materijal beton guste strukture sa šupljikavim agregatom beton šupljikave strukture s gustim agregatom beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom 128 .501) 2.30 0. 0. Sadržaj vlage u kg/kg 0.00 6.65 0.90 0.90 0. Ravnotežni sadržaj vlage u grañevnom materijalu kod temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % Redni broj 1. 7.00 2.80 1.80 1.80 1.90 0.40 0.80 1.801) 2. stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 0. 3. podovi na tlu Vanjska vrata. Tablica 6.40 0. 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.501) 2. Stropovi iznad vanjskog zraka.

13 1.20 1. 4. Najveći doprinos za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama je poboljšanje toplinskih karakteristika gradevinskih konstrukcija. planiranje potrošnje energije ne treba stati na zadovoljavanju minimalnih kriterija potrošnje energije definiranog nacionalnim zakonodavstvom već treba: > planirati zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje > uvesti upravljanje energijom u zgradi tokom cijelog razdoblja korištenja Zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje imaju manje vrijednosti koeficijenata prolaska topline pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice. IZOLACIJSKIH MATERIJALA. bitumen 4. gips. blokovi na bazi drva 11. VRSTE I SVOJSTVA TOPL.60 1. anhidrit drvo. opeka od gline vapneno silikatna opeka Porobeton beton s granulama polistirena beton s laganim agregatom mort i žbuka beton s teškim agregatom beton guste strukture sa šupljikavim agregatom gips.17 1. time ostvaruju manje toplinske gubitke i manju potrebnu energiju za grijanje i hladenje.4.27 1. 5.45 1.27 1. POTREBNE DEBLJINE Materijali i izvedbe U skladu sa smjernicama Direktive o energetskim značajkama zgrada {EPBD) 2002/91/EC.13 1. 5.25 1. proizvodi na bazi drva. 8. 2. Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage (23 °C/80 %) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala Faktor preračunavanja Fm 1.020 0. asfalt. 6.00 Redni broj Grañevni materijal ili zid 10. 9.3. 3.2. Treba uskladiti toplinske karakteristike pojedinih konstrukcija kako bi se ostvarila zadovoljavajuća potrošnja energije. Vanjska ovojnica koja je toplinski izolirana osigurava ugodne temperature u unutrašnjem prostoru. Stoga je potrebno s obzirom na namjenu zgrade: > Odrediti zone različitih unutrašnjih temperatura ill načina korištenja prostora 129 .150 Tablica 7.22 1. 7. anhidrit 1. proizvodi na bazi biljnih vlakanaca 0.

tlačna tvrdoća. Osim kamene i staklene vune. faktor otpora difuziji vodene pare. te poliuretan. stišljivost. te na mikroorganizme i insekte. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemačkoj. odnosno poliuretanska pjena. paropropusna je i djelomično vodootporna. debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala. EPS. te kao plivajući pod u podnim medukatnim konstrukcijama. a organskih materijala polistiren .> Primijeniti odgovarajući sastav konstrukcije vanjske ovojnice > Toplinski izolirati sve konstrukcije prema negrijanim prostorima i prema van > Smanjiti utjecaj toplinskih mostova U svrhu uštede energije zgradu je potrebno podijeliti u više zona ukoliko je predvideno različit način korištenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju više od 4°C. te korištenje energije u proizvodnji. Mineralna vuna . Koristi se najviše kao toplinska zaštita. Pregled toplinsko izolacijskih materijala Dobro poznavanje toplinskih svojstava gradevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada.045. trajnost. iz Priloga »C« TPRUETZZ. Zbog dobrih izolacijskih svojstava X= 0. Toplinski gubici kroz gradevni element ovise o sastavu elementa. na našem tržištu najviše se koristi polistiren ili stiropor. Mineralna vuna ima visoku otpornost na požar. a ovisi o gustoći. otpornost na vlagu i drugo. Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena i staklena vuna. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene 130 .ekspandirani i ekstrudirani. a i cijena. Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost. orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je na anorganske i organske materijale. Takoder je važan i način proizvodnje materijala.035 i 0. Svi koeficijenti prolaska topline graničnih konstrukcija (izmedu zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve odredene u tablici 5. 1954. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljšati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(m2K)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici površine elementa [kWh/m2]. danas je to jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti.035-0. u svim vanjskim konstrukcijama. podrumskog zida. Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugradujemo. tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda. Koeficijent toplinske vodljivosti U (W/mK) je količina topline koja prode u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu. veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala. što je uvrštava medu najbolje toplinske izolatore.kamena i staklena. industriji i brodogradnji. zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu.040 W/mK. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku. ravnog ili kosog krova. dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti izmedu 0. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale. odnosno visokog toplinskog otpora. te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. te niske cijene i jednostavne ugradnje. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren. godine. kako bi se ostvarila minimalna toplinska zaštita. Otporna je na starenje i raspadanje. nadzemnog zida.

5-2. .045 do 0.0 2. slama.0-3. te usporedba relativnih troškovaza ugradnju TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL GUSTOĆA 3 p kg/m POTREBNA TOPLINSKA PROVODLJIVOS DEBLJINA (cm)ZA T 11=0. Ian.80 >25 0.0 131 . Ovi se materijali u svijetu koriste lokalno. znatno je skuplja od prva dva navedena materijala.030 do 0.065 do 0. TROŠAK ZA U=0.035 W/mK.040 9-10 60 0.035 do 0. Medutim. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova . Poliuretanska pjena takoder se dosta koristi.045 do 0. Tablica 10. ovčja vuna i drugi.vune.5 >30 0. pa su potrebne veće debljine.055 10-16 11-14 5 5/10 1.030 do 0.040 7-9 60 5-8 >30 100 do 150 360 do 460 550 0.15 8-10 10-15 16-20 50 ∞ 3/5 4/8 4-6 140 do 240 80 do 500 0. prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju.35 X (W/mK) 2 W/m K 0. Projektne vhjednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale. Ekstrudirani polistyren XPS je najčešće obojen u plavo ili ružičasto. A [W/(mK)J. približne vhjednosti faktora otpora difuziji vodene pare. te nije otporan na teperature više od 80°C. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene.035 do 0.090 0. za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS.040 do 0. Imaju nešto slabija izolacijska svojstva.040 8-10 150 2. trstika.020 i 0. te prednosti i mane primjene. Ima još bolja toplinsko izolacijska svojstva pa X iznosi izmedu 0.050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE µ 1 REL. glina. perlit. naročito pri sanacijama krovova.020 do 0. te zbog toga nije u široj primjeni. debljina ploča 15 mm<d<25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 10 do 200 1 15 do 30 0. vermikulit.065 0.35 2 W/m K mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ćelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168.060 0. Za pravilan izbor materijala za toplinsku izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fizikalno kemijska svojstva. Na tržištu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materijali kao što su celuloza.045 0.ekstrudirani polistiren.

pri čemu se učinak može dodatno pojačati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zračni sloj ispred transparentne izolacije.040 0. još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu.) koja omogućava prijem sunčeve energije i prijenos u zgradu. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne kapilarne cijevi koje idu poprečno s jedne na drugu stranu ploče. Posebno je korisna za izoliranje južnog fasadnog zida. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima.0. Ako odstranimo zrak iz IZOLACIJA materijala. Na ovaj način akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora.070 0. krom kositar ili ugljik) u kojem se tekuća komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum). 1 .130 0. a najčešće je polutransparentan. AEROGEL Aerogel je izuzetan materijal. Vatrootporan. najnizu gustocu. Izuzetno lagana kruta pjena.1.9 3 mg/cm 0.03 U tablici je dan pregled najčešćih toplinsko izolacijskih materijala. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. nastaje iz gela (silicij. a istovremeno sprečava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske NANOGEL izolacije. Krute rešetkaste strukture molekula. najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala. Higroskopan. najnizu provodljivost zvuka. izolacijska svojstva se povećavaju zbog vakuuma. VAKUUMSKA TOPLINSKA Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu uz pomoć zraka koji se nalazi u poroznom materijalu.drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ovčja vuna slama lan TRANSPARENTNA TOPLINSKA IZOLACIJA 110 do 450 15 do 60 - 0. ali lomljiv na pritisak. Moguće su različiti stupnjevi transparentnosti. potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zaštite.037 10-18 10-11 20-35 5/10 1-2 - SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i si. Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji omogućuju prodor sunčevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata.035-0. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr spomeničke vrijednosti objekta. polistirenska pjena i sl.004 . ostakljenih stijena i svjetlarnika. aluminij.090 do 0. njihove toplinske karakteristike. kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija). Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. a ako sadrži ugljik koji apsorbira IC zračenje ne prenosi toplinu (zračenje). te relativni trošak za takav nivo toplinske zaštite po m2 izolacije. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI 132 . Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti sprečava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija). Analizirani usporedni troškovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida.

s p o m e n i č k e vr i j e d n o s t i o b j e k t a . 4 0 W / m 2 K i zn o s i 8 . Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. stropova iznad negrijanih prostora i dr. S ve ve ć a p o t r a žn j a za t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m m a t e r i j a l i m a u s ve ve ć i m d e b l j i n a m a d o ve l a j e d o r a zvo j a n o vi h t e h n o l o g i j a . najviše izvodi kao: povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom Sustavi zadovoljavaju zahtjevima: ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti. a i s t o vr e m e n o s p r j e č a va k a o i o b i č n a t o p l i n s k a i zo l a c i j a g u b i t k e t o p l i n e i z zg r a d e . p r e g r i j a va n j e ) . d r ve n a vu n a . k a o i t r o š k o va za e n e r g i j u . udobnom i zdravom stanovanju. Za svaki grijani grañevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom. V e ć i n a u o b i č a j e n i h t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a i m a t o p l i n s k u p r o vo d l j i vo s t λ = 0 . zaštite grañevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada. 0 3 0 . 0 4 5 . O s t a l i m a t e r i j a l i s t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m s vo j s t vi m a s u i g l i n a . Toplinska se izolacija vanjskih zidova . k o k o s . stropova iznad otvorenih prolaza. š t o d o p r i n o s i t o p l i n s k o j u d o b n o s t i zg r a d e . D o b r a t o p l i n s k a i zo l a c i j a i m a u t j e c a j i n a k va l i t e t u s t a n o va n j a j e r s u u n u t a r n j e p o vr š i n e t o p l i j e . c e l u l o za . d o k j e m e ñ u o r g a n s k i m m a t e r i j a l i m a n a j p o p u l a r n i j i p o l i s t i r e n . a m o že m o i h p o d i j e l i t i n a a n o r g a n s k e i o r g a n s k e m a t e r i j a l e . sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u grañevnom elementu i na unutrašnjoj površini grañevnog dijela/elementa zgrade. P o n u d a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a n a t r ži š t u j e r a zn o l i k a . a zb o g i zu ze t n i h i zo l a c i j s k i h s vo j s t a va p o t r e b n e s u zn a t n o m a n j e d e b l j i n e o d k o n ve n c i o n a l n e t o p l i n s k e i zo l a c i j e za i s t a t o p l i n s k a s vo j s t va . Najviš e se k oristi:Toplins ka izolacija vanjskog zida od k amene vune i polistirena.fasada. V a k u m s k a i zo l a c i j a r a d i s e u m o d u l a r n i m p a n e l i m a . p e r l i t .U l o g a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a j e s m a n j e n j e t o p l i n s k i h g u b i t a k a . osiguranja zdravog i udobnog boravka. N a t o p l i n s k u za š t i t u z g r a d e u t j e č u d e b l j i n a s l o j a t o p l i n s k e i z o l a c i j e i t o p l i n s k a p r o vo d l j i vo s t m a t e r i j a l a λ (W / m K ) . p a m u k . Tr a n s p a r e n t n a i z o l a c i j a o m o g u ć a va p r i j e m S u n č e ve e n e r g i j e i p r i j e n o s u zg r a d u . toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i. sprječavanju kondenzacije vodene pare. p a s e t a k o d a n a s u s vi j e t u m o g u n a ć i i t r a n s p a r e n t n a i va k u u m s k a t o p l i n s k a i zo l a c i j a . ve r m i k u l i t . Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje. p l u t o . s l a m a i d r u g o . značajne uštede energije za grijanje ili hlañenje. O d a n o r g a n s k i h m a t e r i j a l a n a j vi š e s e k o r i s t e k a m e n a i s t a k l e n a vu n a .0 . najvažnije. toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju. zaštiti grañevnog elementa od pregrijavanja. t e za š t i t a n o s i ve k o n s t r u k c i j e zg r a d e o d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a i n j i h o vi h p o s l j e d i c a ( vl a g a . s m r za va n j e n o s i ve k o n s t r u k c i j e .1 1 c m . loggia. eliminiranja toplinskih mostova. 133 . negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi grañevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima. p a p o t r e b n a d e b l j i n a z a U ( k ) = 0 . O va j e i zo l a c i j a j o š u vi j e k vr l o s k u p a i p r i m j e n j u j e s e n a j vi š e k o d s a n a c i j a o b j e k a t a g d j e n i j e m o g u ć e u g r a d i t i ve ć e d e b l j i n e i z o l a c i j e z b o g n p r . l a n .

Što su razlike temperature izmeñu tijela i grañevinskih elemenata koje ga okružuju veće. debljine 6 cm Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15. tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju. a na površini se zidova ne stvara kondenzat.5 0C ). Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od . Zid je toplinski stabilan.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). ožbukan s obje strane. Ohlañen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine. Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama. mogućem nastanku površinske kondenzacije. Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju. razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage. prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata. Sve to pogoduje. u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih grañevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani. osjećaj propuha i hladnoće. odnosno njihovo zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeñu njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama.Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izrañen od šuplje opeke od gline d = 25 cm. Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograñen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F. sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom grañevnom dijelu zgrade. ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban. površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C. Da bi boravak bio ugodniji. a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim 134 . Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. bez toplinske izolacije. koja omogućuje akumulaciju topline.

Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima. kada je to moguće. Zato. Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova. a temperatura zraka u prostorijama. tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog grañevinskog elementa. prvenstveno na tim mjestima. zidovi se hlade. a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova. posebno u večernjim satima. površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. niti kod najvećih vrućina. U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C. ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C. a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani. odnosno veću debljinu toplinske izolacije. jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih grañevnih elemenata i nastanku kondenzata. Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata. Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. 135 . Boravak je zdrav i ugodan.provjetravanjem). koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka. treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije. Akumulacija topline vanjskih višeslojnih grañevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor. Zrak u prostorijama tijekom dana.

SUSTAVI ZAŠTITE 136 . UGRADBA.3.3.4.

IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE 137 . KUTNI PROFIL S MREŽICOM 7. SOKL PROFIL 4. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40.OPIS SUSTAVA: 1. ZID 3. POLISTIREN PLOČA 5. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F 9. PRIČVRSNICA 6. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET 8. GV 10) 2.

138

139

Izolacija potkrovlja

140

141

142 .

143 .

144 .

vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. Vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade. energetskim i klimatskim zahtjevima. ANALIZA ZGRADE I GRAð. pri tome uvažavajući. Da bi se vanjski neožbukani zidovi grañevine zaštitili od navlaživanja i propadanja. Najveći dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj sagrañen je i još se uvijek gradi s vanjskim neizoliranim zidovima od opeke. Fasada mora biti otporna na udare vjetra i nepropusna na udare kiše pod djelovanjem vjetra. Procesi koje izaziva vlaga u zidovima mogu uzrokovati trajne i nepovratne promjene (plastične deformacije) poput kemijskih procesa i razaranja ili povratne promjene (elastične deformacije) poput promjena toplinske vodljivosti materijala ili dilatacije. pokazuje da se kod toplinski neizolirane kuće gubi 52% toplinske energije kroz vanjske zidove. odnosno moraju se smatrati jednako važnim. Toplinskom izolacijom taje se gubitak znatno smanjuje. što zahtjeva redovito održavanje i time 145 . fizikalnim.4. Svaki od ovih zahtjeva treba biti uvažavan i niti jedan ne smije biti preferiran u odnosu na druge. energetskim i klimatskim zahtjevima. izmeñu ostaloga i okolicu te po potrebi i tradiciju gradnje. DIJELOVA Zaštita zidova zgrade i fasade trebaju zadovoljavati svim estetskim. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje. Hidrofobna žbuka ima svojstvo vodonepropusnosti dok omogućava prolaz vodenoj pari. ožbukani vanjski zid. vanjski zid obložen fasadnom opekom.4. žbuka je podložna fizikalnim promjenama. Ožbukani vanjski zid U zimskom razdoblju vanjski zidovi bivaju navlaženi pod djelovanjem vjetra. Vanjski zidovi ožbukani ne-hidrofobnom žbukom poboljšavaju estetski izgled fasade i smanjuju stupanj navlaživanja zida. SLAGANJE SASTAVA GRAð. Zadovoljavajuće rješenje ovoga problema je ugradba toplinske izolacije na vanjskoj strani zida. Fasada i zaštita zidova zgrada trebaju biti tako izvedene da udovoljavaju estetskim. napravljena za obiteljsku kuću u drugoj klimatskoj zoni. Za ugodan boravak u grañevini i štednju energije preporučljivo je ugraditi toplinsku izolaciju debljine 10 cm (mineralne vune ili polistirola). DIJELOVA. Analiza. prefabricirani betonski elementi i drugi način izvedbe. vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom. Isto tako se pri njihovom projektiranju moraju uvažavati okolica i tradicija gradnje. zbog svojstva upijanja vode. a potom postavljanje hidrofobne žbuke na toplinsku izolaciju. O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant. Fizikalna svojstva materijala fasade moraju biti takva da osiguraju trajnost pri promjenjivim klimatskim uvjetima. potrebno ih je ožbukati hidrofobnom žbukom. Vrste fasada Prema vrsti i namjeni zgrada fasada može biti izvedena kao neožbukani vanjski zid. Preko 90 000 obnovljenih kuća u ratom pogoñenom području sagrañeno je uglavnom od opeke debljine 29 cm. vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. Ipak.

146 . Vanjski zid obložen fasadnom opekom Oblaganje vanjskih zidova fasadnom opekom može biti uspješno primijenjeno.povećanje troškova. kako za obiteljske kuće. onda se obično kaže kako je riječ o vanjskom zidu s ventiliranom fasadom. tako i za stambene grañevine te mnoge javne i industrijske grañevine. Ako je zračni prostor ventiliran. Dobra toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja postiže se ako se masivni zid s vanjske strane izolira toplinskom izolacijom debljine 10 cm i zaštiti s vanjske strane fasadnom opekom s ventiliranim zračnim prostorom širine 4-8 cm. Zbog toga je preporučljiva uporaba hidrofobne žbuke i toplinske izolacije vanjskog zida. Ovaj meñurazmak čini zračni prostor koji može biti ventiliran ili neventiliran. toplinski izolirani zid ili pak. s razmakom od vanjske strane neizoliranog ili toplinski izoliranog zida. Fasadna opeka može biti izravno postavljena na vanjski neizolirani zid.

potrebno je utrošiti dodatnu energiju. Navlažena toplinska izolacija povećava toplinsku vodljivost.m što bitno smanjuje troškove održavanja zgrade. posebno u nekim krajevima.Fasadna je opeka otporna na vanjske utjecaje i dugo traje. dogaña se da kiša. činilo. Uspješno se može primijeniti i za prizemne dijelove stambenih grañevina. a kamene se ploče sidre na vanjski zid. Problemi koji se javljaju kod izvedbe fasada kamenim pločama jesu propuštanje vode u meñuprostor kroz procijepe izmeñu ploča i klizanje ploča. U cilju otklanjanja mogućih sumnji kako su uzroci iskrivljavanja i lomljenja kamenih ploča dilatacijska naprezanja zbog temperaturnih razlika.4 mm. Kako se vanjski zid izvodi s toplinskom izolacijom s vanjske strane. slično izvedbi kod prozora i doprozornika. pogotovu kada je taj prostor predviñen za javne sadržaje. pri razlici temperature od 50 K. horizontalna i vertikalna izvode s "L" utorima. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje Vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom Obloga vanjskih zidova kamenim pločama sve više uvodi kamen u arhitekturu kao pouzdan i estetski prihvatljiv grañevinski materijal. To uzrokuje navlaživanje toplinske izolacije. Osim toga. pod djelovanjem vjetra. jedno od rješenja moglo bi biti da se spojna mjesta ploča. a time i gubitke topline. Primjena kamenih fasadnih ploča pogodna je za poslovne i neke druge javne zgrade. Kako bi se izbjeglo prodiranje vode kroz procijepe izmeñu kamenih ploča. da bi se isušila navlažena toplinska izolacija. Skoro sve obnovljene kuće u ratom pogoñenom području Hrvatske sagrañene su od opeke debljine 29 cm. kako se to. iznosi samo 0. što izaziva pritisak klizajućih ploča na one ispod njih koje se lome i padaju. IZBOR Fasade oblijepljene pločicama uvijek su dobar izbor 147 . prodire kroz procijepe izmeñu ploča u zračni prostor. treba napomenuti da linearna dilatacija granitne ploče duljine 1 m.

naročito za gradnju proizvodnih pogona jer sendvič djeluje kao dobar toplinski izolator. Fasade obložene staklom uglavnom se primjenjuju kod poslovnih zgrada. Ovi se otvori u razdoblju grijanja drže zatvorenima. Princip izvedbe fasadnog dijela konstrukcije sličan je izvedbi ostakljenih fasada. Da bi se što efikasnije spriječilo prodiranje oborinske vode kroz spojeve elemenata konstrukcije. Primarni uzrok prodiranja oborinske vode kroz spojeve prefabriciranih elemenata jeste povećani tlak na vanjskoj strani zbog djelovanja vjetra. gdje je prodiranje oborinske vode spriječeno profilacijom spojeva tako da se unutrašnji i vanjski tlak izjednače. spojevi se zatvaraju mortom. Fasadni zid čine unutarnji zid s toplinskom izolacijom koja je postavljena na vanjskoj strani. zimi topao. Fasada tada djeluje kao ventilirana fasada. već hlañenje zgrade. Primjena poliuretanskih sendviča s limenom oblogom pogodna je u industrijskoj gradnji. zračni se prostor prirodno ventilira kroz otvore postavljene na donjem i gornjem dijelu ostakljenja. Staklene površine iziskuju i manje godišnje troškove održavanja od klasičnih fasada. Dobra se energetska učinkovitost postiže kada se u zračni prostor ubacuje odsisni zagañeni zrak iz korisnog prostora zgrade. naročito kod primjene u industrijskoj gradnji. Prefabricirani betonski elementi U zgradama koje se izvode iz prefabriciranih elemenata prisutni su problemi kondenzacije vodene pare i prodiranja oborinske vode u konstrukciju. Na vanjski se zid postavlja toplinska izolacija. banaka itd. naročito ako je postavljen još i vodonepropusni sloj. a vrijeme i troškovi izvedbe manji su nego kod klasične gradnje. Prefabricirani zidovi obično su napravljeni od visokokvalitetnih materijala u dobro kontroliranim tehnološkim procesima. dobroj zaštiti od vanjskih utjecaja i malim troškovima održavanja. Moguće je lim izravno postaviti na toplinsku izolaciju . što doprinosi smanjenju potrošnje energije u razdoblju grijanja. Izmeñu toplinske izolacije i vanjskog stakla nalazi se zračni prostor širine do 20 cm. ali tu postoje mogućnosti navlaživanja toplinske izolacije doñe li do pucanja na spojevima limenih ploča uslijed toplinske dilatacije lima. a ljeti dobici topline. Ipak. 148 . naročito kod zgrada koje se griju i hlade tijekom godine. a izmeñu limene obloge i toplinske izolacije ostavlja se zračni prostor. Te se prednosti očituju u brzoj montažnoj gradnji. U vrijeme kada nije potrebno grijanje. elastičnim materijalima ili se izvode kao otvoreni spojevi. U razdoblju grijanja zgrade dozračena toplina izravnog i difuznog sunčevog zračenja zadržava se u zračnom prostoru i time smanjuje gubitak topline. Na ovaj se način zimi smanjuju gubici. Ostakljena fasada je dobar zaštitnik zgrade od navlaživanja. ako se gleda s energetskog aspekta. postoji mogućnost da voda prodre kroz spojeve prefabriciranih elemenata i da doñe do kondenzacije vodene pare u hladnim mostovima. hotela. Vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Fasada izvedena od lima ili limenog sendviča s toplinskom izolacijom ima nekih prednosti. a ljeti hladan.Vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Ostakljene fasade imaju odreñene prednosti u odnosu na klasične. Zbog toga je mala mogućnost da oborinska voda prodre kroz ovaj materijal.

Problem kondenzacije vodene pare u konstrukciji zgrada izvedenih od prefabriciranih elemenata mogu biti aktualniji nego kod zgrada klasične izvedbe zbog slijedećih razloga: Prefabricirani beton je gušći i čvršći nego beton izliven na licu mjesta, pa je zbog toga i bolji vodič topline. Krajevi mnogih prefabriciranih elemenata djeluju kao toplinski mostovi na kojima može doći do kondenzacije. Pri uporabi otvorenih spojeva, hladni zrak prodire u unutrašnjost spoja koji može postati toplinski most, pothlañujući unutrašnje površine na ovim mjestima. Unutrašnje površine zidova mnogih zgrada, izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata su glatke i male apsorpcijske moći. Osloboñena vodena para u prostoru se ne apsorbira, pa stoga dolazi do povećanja vlažnosti unutrašnjeg zraka.

PROJEKTANT O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant Čak i mala količina kondenzirane vodene pare koja bi se inače lako apsorbirala u žbuku zida stvara tragove vlaženja na neapsorbirajućim površinama prefabriciranih betonskih elemenata. Istraživanja pokazuju da navlaživanje zidova izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata dolazi do izražaja u mnogo većoj mjeri nego kod klasične izvedbe zidova, pri istim uvjetima korištenja. Zbog toga se u zgradama sa zidovima izvedenim iz prefabriciranih betonskih elemenata preporučuje postavljanje bolje toplinske izolacije i primjena bolje
149

ventilacije prostorija nego u zgradama klasične izvedbe. Izvedbom fasada s hidrofobiranom termo-žbukom postiže se toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja vanjskih zidova zgrade. Primjena termo-žbuke pogodna je za starije zgrade kod kojih se obnavljaju fasade i za kuće s neožbukanim vanjskim zidovima. Termo-žbuka se može uporabiti u kombinaciji s drugim toplinskim izolatorima kao vanjski toplinski i vodonepropusni zaštitni sloj. Premda vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade, fasade moraju biti otporne na udare vjetra i nepropusne na udare kiše pod djelovanjem vjetra .

4.4.1. NEGRIJANI DIJELOVI ZGRADE , ODREðIVANJE TEMPERATURNIH ZONA
S obzirom na tehnički propis razlikuje zgrade: 1 – po namjeni ili veličini zgrade stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (Ve≤100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana, bruto površine ≤400m2) 2 – po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu qi ≥18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<qi< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature qi ≤ 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

Regulacija temperature u prostoru: Temperaturna ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Meñutim postoje preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kojih bi se trebali pridržavati:
• • •

Prostorije za boravak: 20-21oC Kupaonica 24oC Hodnici, predvorja 15oC
150

• • • • • • •

Spavaće sobe: 18oC Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 oC Za vrijeme godišnjeg odmora 10 oC Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5% energije za grijanje. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka.

4.4.2. PODOVI
Toplinski gubici kroz pod čine 10% od ukupnih toplinskih gubitaka kuće. Pod izolirajte s 10 cm toplinske izolacije. Toplinski gubici kroz pod mogu biti smanjeni i za 60% postavljanjem toplinskeizolacije. Ako je temperaturna razlika izmeñu zagrijanog i umjereno zagrijanog prostora mala, tj., manja od 4-5 °C, skoro da se i ne isplati toplinska izolacija. Samo znatno hladnije prostorije se toplinski izoliraju. Toplinska izolacija hladnih podova je jednostavan način da se smanje gubici topline i da se poboljša komfor stanovanja. Ako kod podnog grijanja ne postoji dovoljna toplinska izolacija, gubi se jako puno topline. Gubici iznose oko 6 % ukupnih toplinskih gubitaka na novim grañevinama ali ipak se i tada preporuča ugradnja izolacije. Toplinska izolacija podrumskog stropa je u tom slučaju posebno djelotvorna. Debljina izolacije poda zavisi o temperaturi hladne prostorije, a iznosi 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju, 10 cm za podove prema vanjskom zraku, a ako se radi i o podnom grijanju onda te veličine treba uvećati za 3 cm. Na hidroizolaciju ili betonsku podlogu polažu se toplinsko-izolacijske ploče ekspandiranog polistirena-stiropora toplinske vodljivosti λ =0,036 W/(mK) (gustoće 20 – 30 kg/m3), ovisno o opterećenju. Debljinu toplinske izolacije treba proračunati (ne manje od 6 cm). Na postavljene se ploče prije nanošenja armiranog betonskog estriha polaže PE – folija. Sanacija poda prema tlu u postojećoj kući često nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u usporedbi s velikom investicijom koja je potrebna za takvu sanaciju.

151

KROVOVI
KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA Iako je udio krova zastupljen s oko 10-20% u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Često se prostor ispod krova namjenjuje za stanovanje, iako nije adekvatno toplinski izoliran. Tada se zimi javljaju veliki toplinski gubici, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti. Ako krov nije dobro toplinski izoliran tada kroz njega može proći i do 30% topline. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.
152

mekano drvo. Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. krovne betonske ploče. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra). Ugradnjom ~20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0. šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. a izbor krovnog pokrova (crijep. Takoñer treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini. Kako kod ravnih. Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna. lim.20-0. Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju. drugi sloj toplinske izolacije radi prekrivanja toplinskih mostova.25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće.podruma 153 . izopolimere kao i proizvode od trske i slame. Uvjek se preporuča izvesti donji. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac. Toplinska izolacija krova osigurava nam ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlañenje. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. tako i kod kosih krovova potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. lijevane izolacijske proizvode. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku. IZOLACIJA STROPA Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva: • • Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora . potkrov ili kišnu branu. proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeñe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole. cementne ploče. Postavlja se izmeñu i ispod greda. folije. Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije.Preporučljiva toplinska izolacija je 20 cm.

Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda. Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. donjeg koji je tvrñi i gornjeg koji je mekši. Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju.• • Stropne konstrukcije u mokrim prostorima Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem. a za lakše se stropove preporuča do 0.45 W/m2K. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja. što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju. Njima se sprječava prijenos zvuka po konstrukciji. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA Postoji više rješenja.25 W/m2K. ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm.35 W/m2K. Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0. Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom. 154 . visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm.

U ovisnosti o konstrukciji kuće.35 W/m2K. Osim ovih slojeva. a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju. U ovisnosti od toga da li se potkrovlje koristi za stanovanje ili ne. Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije. Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha. u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se. iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu. Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha. kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. te njenom stanju investicija se vrača u periodu od 3-5 godina.STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obvezatni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. Na takav se sloj lijepe keramičke pločice. 155 . Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju.

To se naročito odnosi na obiteljske kuće bez fasade. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom periodu. te one koje su grañene bez toplinske izolacije. te zamijenite prozore. 156 . postavite ili povećajte debljinu toplinske izolacije. već omogućava da se u ljetnom periodu vaša kuća ne pregrijava.4. ili će njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću.4. Tako možemo skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima ureñaja.4. ZIDOVI Ukoliko želite smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima.

smrzavanje. pregrijavanje) čime joj produžujemo vijek trajanja. Većina uobičajenih materijala za toplinsku izolaciju ima toplinsku vodljivost λ = 0. tuširanja. jedna grañena od pune opeke bez ikakve izolacije. te provodljivost materijala λ (W/mK). sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida. Na kvalitetu toplinske izolacije zidova utječe debljina izolacijskog sloja.045 W/mK. to toplinska izolacija ima bolja svojstva. Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. prvo dobro izolirate kuću. Takoñer će i toplinski ugoñaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida. razlika u troškovima za grijanje može biti i do 6 puta! Bolja kuća troši 10 litara lož ulja ili 10 m3 plina manje po kvadratnom metru kuće. što je oko 52 kn/m2 u slučaju lož ulja ili 22 kn/m2 u slučaju plina. Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti ćete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja. Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna. te nastanak gljivica i pljesni. a druga od šuplje cigle 25 cm i s toplinskom izolacijom od 10 cm. te će početna investicija za grijanje biti manja. Zapamtite: što je vrijednost λ manja. ne propustite priliku da ugradite toplinsku izolaciju. Dodatni troškovi za toplinsku izolaciju su oko 200 kn/m2 što čini 20-40% od ukupnih troškova adaptacije fasade. 157 . Ukoliko usporedimo dvije kuće iste površine.030-0. Kotao i radijatori koje morate nabaviti za grijanje će biti manjeg kapaciteta. Prilikom adaptacije fasade.Prilikom adaptacije kuće. te polistiren (stiropor).

Približno 85% zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji. a što je jedan od pozitivnih efekata energetski efikasne gradnje i efikasnog korištenja toplinske energije. gljivica i pljesni) i pridonosi toplinskoj ugodnosti u prostoriji (jer što su razlike u temperaturama izmeñu tijela i grañevinskog elementa veće tijelo se brže hladi i ljudi se osjećaju nelagodno). krovova). kao i za hlañenje ljeti. kao i na duži životni vijek zgrade. i to na starim trošnim kućama i do 6 puta. Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna. U praksi je ponekad nemoguće dodatnu toplinsku izolaciju izvesti s vanjske 158 . Potrošnja energije za grijanje i hlañenje može se bitno smanjiti punom toplinskom izolacijom obodnih grañevinskih dijelova zgrada (zidova. a 220kn/m2 stiroporom. podova. već i na kvalitetu i udobnost stanovanja. smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš. a na drugom mjestu se nalazi stiropor. odnosno njihovo zagrijavanje te se na taj način smanjuje razlika u temperaturama izmeñu unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. Toplinska izolacija omogućuje akumulaciju topline u zidovima prostorija. Gubitak topline i potrošnja energije po kvadratnom metru odrazit će se ne samo na mjesečne račune za grijanje i električnu energiju. Osim što izolacija znatno pridonosi uštedi potrebne energije za grijanje ona takoñer štiti grañevni element od pregrijavanja. Doprinos zaštiti okoliša. te stvaranja mikroorganizama. Razlika u investiciji je minimalna a kreće se oko 280 kn/m2 za 10 cm izolacije kamenom vunom. sprječava kondenzaciju vodene pare (zbog koje dolazi do truljenja grañevnog materijala.Više o toplinskoj izolaciji vanjskog zida Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi. kao i smanjenju globalnih klimatskih promjena.

meñutim najpopularniji su kamena vuna i polimerni izolacijski materijali. Kamena vuna je materijal sličnih svojstava te ima koeficijent toplinske prolaznosti 0.30 W/m2K. U tom slučaju izolacija se može izvesti s unutrašnje strane.73 W/m2K. Porotherm opeka (proizvodi wienerberger) – u debljinama 20 – 45 cm. a izolacija debljine 10 cm takvoga materijala ima koeficijent toplinske prolaznosti 0.strane. Tako za najbolju ciglu u ponudi koeficijent toplinske prolaznosti iznosi 0. naprama 2 W/m2K kod zida od obične opeke iste debljine.67 W/m2K.33 (to su ukupni toplinski gubici. ekspandiranog polistirena i ploče koja sprečava prodiranje vlage. Koeficijent toplinske vodljivosti iznosi izmeñu 0. posebice kada se radi o višekatnoj zgradi (potrebna je suglasnost svih stanara) ili kad je objekt pod zaštitom. dok je voñenje 0. Ytong termoblok (xella) debljine 40 cm ima koeficijent vodljivosti topline 0. zid od porotherm cigle debljine 45 cm.18 W/mK). iako je i stiropor teško zapaljiv materijal) Primjer: Dakle. ali je i povoljnija u slučaju požara (čuva svojstva do temperature od 900 °C te spriječava širenje požara. ima znatno bolja termoizolacijska svojstva od klasične opeke.35 W/m2K za ploču debljine 10 cm. Sam materijal od kojeg se izgrañuje vanjski zid može imati vrlo različita toplinska svojstva.5 mm. a navedena svojstva su za tipove koji se mogu kupiti u Hrvatskoj. Knauf ploče debljine 3 cm sastoje se od 2 ploče debljine 9. s izolacijskim knauf pločama debljine 3 cm na 159 .18 i 0. Oni se svi razlikuju prema svojstvima i prema cijena. što za debljinu cigle 45 cm daje gubitak topline kroz opeku od 0.45 W/mK. Najbolji materijali sa strane termičke izolacije za vanjski zid su porobeton i posebna termoopeka. Izolacijski materijali za vanjsku ovojnicu zida mogu biti različiti.385 W/m2K. dok se taj koeficijent za običnu ciglu kreće oko 0. Kamena vuna ima daleko manji otpor difuziji vodene pare od stiropora. Polimerni izolacijski materijali – stiropor ili ekspandirani polistiren najpopularniji je vanjski izolacijski materijal.33 W/mK. Ploče se ugrañuju s unutrašnje strane zidova imaju koeficijent prolaza topline od 1.

To znači da je razlika u toplinskim gubicima izmeñu ta dva slučaja 1.4.5 m3 prirodnog plina). Naravno i prozori značajno utječu na toplinske gubitke ovojnice grañevine. 20 °C vanjska 0 °C) kroz neizolirani zid gubi se 30 W/m2 zida više toplinske energije. Osim toga ima izuzetno gradevno fizikalno značenje jer se kroz njega osvjetljava i prozračuje prostor te osigurava i odgovarajuću toplinsku.21 W/m2K. koji u njoj žive i rade povezanost s vanjskim svijetom. zvučnu i zaštitu od vode. prema običnom neizoliranom zidu kojemu je ta vrijednost oko 1. 4.5. Dakle za vanjski zid površine 20 m2 u toku jednog dana u ovakvim uvjetima nepotrebno se izgubi 51.4 MJ toplinske energije (energetska vrijednost 1. TIPOVI VRATA I PROZORA PROZOR KAO ELEMENT TOPLINSKE ZAŠTITE ZGRADA Prozor je element obodne površine zgrade koji omogućava ljudima.6 W/m2K.4 W/m2K. odnosno za normalnu zimsku razliku temperatura od oko 20 K (unutarnja temp.unutarnjoj strani te izolacijom od kamene vune ili stiropora sa vanjskom strane ima ukupnu koeficijent prolaza topline 0. 160 .

kroz spojeve prozorskog okvira i prozorskih krila.transmisije (toplina prolazi neposredno kroz materijale od kojih su prozori napravljeni) -prozračivanja (topao zrak iz zgrade i hladan zrak iz okoline ili obrnuto izmjenjuju se kroz nezabrtvljena mjesta u ili oko . dolazi do prolaza zraka (propuhivanja). Toplinski gubici i dobici posljedica su triju različitih načina prijenosa energije: .Toplinska je izolacija prozora općenito slabija od toplinske izolacije drugih elemenata koji zatvaraju zgradu. što pri hladnijem vremenu još više povećava toplinske gubitke. To znači da se zimi kroz njih gubi toplina. a često i kroz reške na spoju izmedu prozorskog okvira i zida. U torn se slučaju govori o toplinskim dobicima. Sllka 1. Povrh toga. Osim navedenih neugodnih značajki prozori imaju i prednosti pred drugim obodnim elementima jer je kroz njihov prozirni stakleni dio moguće neposredno učinkovito iskorištavati energiju Sunčeva zračenja. Mjesta toplinskih gubitaka i dobitaka kroz prozor 161 .Sunčeva zračenja (Sunčeve zrake prodiru kroz ostakljenu površinu prozora u zgradu). a ljeti uzrokuju pregrijavanje prostora.

Kod nas još uvijek prevladavaju drveni okviri. a s obzirom na njihove značajke dijele se u razlicite skupine. Prozorski okviri i okviri prozorskih krila izrañuju se od drva.Sllka 2. To su stakla sastavljena od dva ili tri stakla koja su meñusobno razmaknuta i na rubovima povezana u cjelinu materijalima za brtvljenje. Shematski prikaz načina prijenosa energije kroz prozor Potreba za stalnim smanjivanjem upotrebe energije za grijanje zgrada usmjerava razvoj prozora na traženje mogučnosti za smanjivanjem toplinskih gubitaka i što većim iskorištavanjem Sunčeva zračenja. odnosno za sanacije. Podjela. izolacijska stakla koja mogu biti dvostruka ili trostruka. vrlo je pojednostavljena. Na temelju ispitivanja ostvarene su brojne ideje koje su često tehnički vrlo zahtjevne i skupe i u praksi će tek zaživjeti. 162 . Slika 3. koji su nekoć prevladavali. Kod jednostrukih prozora te kod unutarnjih spojnih i dvostrukih klasičnih prozora upotrebljavaju se tzv. metala ili umjetnih tvari. prikazana u nastavku. Stoga ćemo opisati onaj stupanj razvoja prozora koji je u tehničkome i ekonomskom pogledu najbolji za masovnu stambenu izgradnju. Proizvodi se mnogo razlicitih vrsta prozora. a često se za izradu rabi kombinacija tih materijala. danas se izraduju samo za posebne namjene. a u Europi je uporaba svih svrsta materijala uravnotežena. Dvostruki klasični prozori. Prozori uobicajeno imaju ugrañena dva ili tri stakla. Podjela prozora s obzirom na konstrukcijsku osnovu Danas se proizvode i ugraduju uglavnom jednostruki prozori.

40 W/m2K. Prozori. moraju osigurati: dobro brtvljenje. Prozori na osunčanim pročeljima zato moraju biti opremljeni elementima za zasjenjenje (rebrenice. vanjska vrata.zaokretni prozori omogućavaju obje navedene mogučnosti otvaranja. ispunjene molekularnim higroskopnim sitom) za odredivanje razmaka izmedu stakala i brtvilo (butil. prozorski kapci (škure). koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U =1. koja kazuje koliki dio Sunčeva zračenja prolazi kroz ostakljenje.40-1. gelovi ili kristali) ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike. Izmedu stakala je moguća postava venecijanera za zaštitu od Sunca. silikon) za ostvarivanje hermetičkog zatvaranja. prozore je stoga potrebno ugradivati u osunčana pročelja. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. na zasjenjena što manji s ugodnim toplinskoizolacijskim značajkama. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3.40 W/m2K. zaštitne zavjese. Na niski U-koeficijent stakla utječu sljedeći čimbenici: 163 . Otuda i pravilo da se na osunčana pročelja ugrañuju veliki prozori. sprječava izlaz toplinskog zračenja iz unutrašnjosti grañevine. Ostakljeni dio prozora omogućava. prekinuti toplinski most u profilu. Takozvani otklopno .00-3. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmedu 0. Energija koja prodre kroz ostakljenje grije zgradu i toplinski je dobitak. Pokazatelj za propusnost Sunčeva zračenja jest takozvana ukupna energijska propusnost (g).S obzirom na način otvaranja.80 W/m2K. staklena pročelja Prozori i staklene stijene imaju ulogu propuštanja Sunčeve svjetlosti i omogućuju prirodno osvjetljenje. aluminij ili plastika. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1. Propuštanje Sunčeva zračenja Staklo u znatnoj mjeri propušta kratkovalno Sunčevo zračenje.80 W/m2K. dvoslojna ili troslojna. neovisno o vrsti materijala od kojeg se izraduju. ulaz Sunčevih zraka u unutrašnjost grañevine. prozori se dijele na one kod kojih se krila otvaraju oko vertikalne osi ili oko horizontalne osi.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje). Prozor unatoć slabijoj toplinskoj izolaciji može više pridonijeti pozitivnoj bilanci zgrade nego bolje izolirani neprozirni zid. Utjecaj na toplinske gubitke imaju i letvice (inox. Transmisijski gubici prozora i gubici provjetravanjem čine oko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. a slabije propušta dugovalno toplinsko zračenje. Značajka prozora da energiju gubi i dobiva opisana je pojmom ekviva-lentne toplinske prolaznosti prozora (Uekv) te je realniji podatak za proračun toplinskih gubitaka. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. Prozorski profili. Propusnost za Sunčevo zračenje prozora u toplom razdoblju uzrokuje probleme jer zbog njih dolazi do pregrijavanja prostora. Veličina te vrijednosti ovisi o toplinskoj prolaznosti i ukupnoj energijskoj propusnosti prozora. gdje je njihova bilanca najugodnija. Stakla se danas izraduju kao izolacijska stakla. uz ostvarenje zaštite od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. «brisoleji») ili prekrivena bujnim zelenilom. njegovoj orijentaciji i lokalnom Sunčevu zračenju. U skladu s novim Tehničkim propisom.80-1. dakle. s različitim punjenjem (plinovi. No.

pvc i kombinacija materijala: drvo i aluminij. Tako se osigurava od prodora vlage i toplog unutrašnjeg zraka u fugu koji bi se ohladio i došlo bi do pojave kondenzata i gljivica. ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meduprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost). Potrebno je osigurati brtvljenje stakla i samog prozorskog okvira te prozorskog okvira i doprozornika . kiše i nanosa kiše kako vlaga ne bi ušla izvana.■ Debljina i broj meduprostora U-koeficijent smanjujemo većim brojem meduprostora. a šupljine okvira mogu se ispuniti toplinskom izolacijom. Koriste se različiti materijali okvira za prozore: drvo. Ukupna kvaliteta stakla ovisi o: > Koeficijentu transmisije energije ET > Koeficijentu refleksije energije ER > Koeficijentu apsorpcije energije EA 164 . Npr. 4+10+4+10+4. aluminij. dok su kod aluminija moguće i veće debljine. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira su od 68 do 93 mm za pvc i drvo. krypton i si.trostruko (ili peterostruko. ■ Punjenje meduprostora Napunimo li meduprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon. Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno zrakonepropusno. što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10-12 mm. ovisno o broju stakala) brtvljenje kao zaštita od vjetra. O vrsti materijala okvira ovisi debljina okvira i mogućnost ugradnje toplinski i zvučno kvalitetnog stakla. a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja). ■ Odabir stakla Debljina stakla vrlo malo utječe na U-koeficijent. Manji U-koeficijent možemo postići upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo stakla.) U-koeficijent će se bitno smanjiti. čelik.

87 0.80 0. Temperature na unutarnjoj površini stakla u ovisnosti o vrsti ostakljenja Tablica 11.70 0. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja g±(-)kod okomitog upada sunčeva zračenja TIP OSTAKLJENJA Jednostruko staklo (bezbojno.50 0. Trenutno je 165 .Slika 16. Ukupna debljina panela je od 6.5 mm ovisno o korištenoj debljini stakla što je značajno tanje od standardnih dvostrukih i trostrukih staklenih panela. težine i cijene ostakljenja uz bolje toplinske karakteristike.60 Vakuumsko ostakljenje specijalno je ostakljenje koje omogućuje smanjenjem ukupne debljine.5 do 11.60 0. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije LowE obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od Sunčeva zračenja Staklena opeka Izvor: TPRUETZZ g±(-)) 0.50 0.

Projektiranje dvostrukih staklenih fasada zahtijeva integralni pristup koji uključuje uskladivanje vanjskih klimatskih parametara.7 Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. Dvostruka fasada sastoji se od dvije ovojnice koje mogu biti izvedene od različitih materijala. TIPOLOGIJE DVOSTRUKIH STAKLENIH FASADA: Prirodno ventilirana dvostruka fasada koju čini jednostruko staklo s vanjske strane ispred naprave za zaštita od Sunca. a lowe premaz radijaciju.6-0. Vakuumska šupljina ostvaruje koeficijent prolaska topline U=0. Izmedu njih je ventilirana zračna šupljina čija širina može varirati od nekoliko centimetara do jednog metra (u posebnim slučajevima i više) ovisno o planiranim karakteristikama vanjske ovojnice. 166 .08 W/m2K i tako omogućuje značajnije smanjenje toplinskih gubitaka u objektima koji se griju i korištenje pasivnih solarnih dobitaka i ostvarivanje pasivnog standarda gradnje. Ovakva struktura panela ostvaruje smanjenje sva tri mehanizma prijenosa topline: vakuuum smanjuje kondukciju i konvekciju. Tako zrak u kretanju u šupljini Ijeti prima na sebe dio topline koji bi prošao u zgradu i vraća je u okoliš. Zimi je moguće zatvoriti otvore za zrak i ostvariti dodatnu toplinsko-izolacijsku zonu. a zaustavljena toplina se odvodi prirodnim strujanjem zraka. toplinskih karakteristika ovojnice zgrade i energetskih sustava kako bi se izbjegli parametri koji nepovoljno utječu na ostvarenje unutarnjih klimatskih uvjeta. od 50 do 80 cm. a najčešće su od stakla. Mreža distancera je gotovo nevidljiva. Obično jedno staklo ima lowe premaz. koji tvore vakuum s pritiskom od 1. prostor izmedu dvije staklene opne koji je prirodno ventiliran prema van i unutarnja staklena stijena koju čini izolacijsko staklo s LOWe premazom i šupljinom s plinovitom ispunom. Ovakva fasada ima veliku debljinu. a lakše se uoči noću. Unutarnja staklena stijena je zaštićena od padalina čime je smanjen rizik od prodora vode. Karakteristike ventilirane dvostruke fasade: > Koeficijent prolaska topline U=1. Vrijednost koeficijenta prolaska topline za panel nije poznata. mehanički ili pomoću centralnog sustava za upravljanje.2 > Zvučna izolacija Rw (dB) 38-44 Zrak koji pri dnu slobodno ulazi u šupljinu izmedu dvije staklene opne zagrijava se i pri vrhu izlazi van. Ukoliko se u oblikovanju pročelja koristi dvostruka fasada moguće je postići transparentnost. uvjetima okoliša i cjelokupnoj koncepciji zgrade koja uključuje i energetske sustave.25 mm. klimatehničku fleksibilnost te toplinsku i zvučnu izolaciju. U šupljini su smještene naprave za zaštitu od Sunca i zasjenjenje koje se reguliraju ručno.1. Danas staklene fasade mogu ostvariti toplinske karakteristike gotovo kao i kompaktni dio ovojnice. stoga nije uvijek moguća izvedba s obzirom na veliku potrebnu tlocrtnu površinu i veće troškove održavanja i izgradnje. Naprava za zaštitu od Sunca kontrolira prolaz topline i osvjetljenja u zgradu. a kao komercijalni proizvod mogao bi biti u ponudi krajem 2009.vakuumsko ostakljenje u fazi testiranja.4 . ali s obzirom na karakteristike vakuumske šupljine očekuje se značajno smanjenje u odnosu na ostakljenja koji su u upotrebi.5 W/m2K > Svjetlopropusnost TLT 0. Panel se izvodi spajanjem dva stakla tankom mrežom distancera debljine oko 0.3*10"2 Pa koji ujedno postiže kompaktnost panela.

Dvostruke ventilirane fasade u kojima je zrak u zračnoj šupljini pokretan prisilno pomoću mikro ventilatora koji se nalaze u fasadnom panelu ili uključivanjem u HVAC sustav.15-0.25 > Svjetlopropusnost TLT 0. Zrak pokreću mikroventilatori koji su smješteni u fasadnom panelu. 4+16+4. Unutarnja ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i plinovitim punjenjem (od 4+16+4 do 8 +16+4+4 mm) 4. ovisno o koncepciji.6-0. Ukupna debljina fasade je od 18 do 22 cm. Širina zračne komore cca. 4+4 mm. s napravom (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. 8+8 mm) Zračna komora je ventilirana vanjskim zrakom koji ulazi u komoru pri dnu vanjskog stakla i izbacuje se van na vrhu vanjskog stakla. Moguće su dvije varijante izvedbe dvostruke ventilirane fasade: Aktivna fasada u presjeku: Vanjska ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i šupljinom s plinovitim punjenjem (npr. 4+4+6 mm) > Ukupni koeficijent prolaska topline 11=1. S obzirom na način ventiliranja i poziciju toplinskoizolacijskog stakla razlikuje se aktivna fasada (ventilirana prema unutra) i interaktivna fasada (ventilirana prema van). SVOJSTVA I TOPLINSKI DOBICI Vrsta stakla Tko želi da njegova kuća ima lijepe oči.4.0 W/m2K > Mogućnost otvaranja unutarnjeg sloja staklene ovojnice Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. > Unutarnja ovojnica je jednostruko staklo (npr. Interaktivna fasada u presjeku: > Vanjska ovojnica je jednostruko laminirano staklo (npr. od čega zračna šupljina zauzima od 12 do 15 cm. 167 .6. 10+16+5+5 mm) Zračna šupljina uvlači zrak iz zgrade i pomoću HVAC sustava izvlači ga u vrhu panela prema sustavu za ventilaciju. VRSTE STAKLA. Takve fasade su panelne što znači da je pojedini modul uskladen s katnom visinom zgrade i sve energetske procese (kako u prostoru tako i u zračnoj šupljinii) je moguće kontrolirati na razini jedne etaže ili jedne zone. Dobitnici tog razvoja su arhitekti. U zračnoj šupljini je smještena naprava za zaštitu od Sunca i regulaciju osvjetljenja. a upravljaju ih senzori u fasadi ili pomoću centralnog upravljačkog sustava zgrade (CNUS). ulaže velikodušno u prozore. Mnoštvo materijala i nivo tehnike su zadivljujući.7 > Zvučna izolacija Rw= 38-44 dB Ova fasada je pogodna za hladne klime zbog povećane temperaturne ugodnosti u zoni uz fasadu i mogućnosti rekuperacije toplinskih dobitaka od Sunca pomoću toplinskih izmjenjivača u razdoblju grijanja. 12 do 15 cm. Širina komore cca 15 do 30 cm s tendom ili žaluzinama (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca.

Prednosti tog proizvoda su evidentne: sirovine za proizvodnju stakla – pijesak. toplinska i zvučna zaštita predstavljaju nivo tehnike i nude se u svim pojmljivim oblicima od suterena do krova. daje transparentnost i jednostavnost. koji će na bazi svojstava materijala reagirati na toplinu zemlje i pomanjkanje energije. baš prema propisima pravilnika o uštedi energije. moderni grañevinski materijal Arhitekti ga rado koriste.zastupljeni su u prirodi u neograničenim količinama. Drugi modeli se podešavaju automatski . Što je moguća niža U-vrijednost 168 . Staklene površine su tanke. Uključivši i dodatne koristi Na tržištu prozora se učinilo jako puno. Sve više prozora se nudi s niskim Uvrijednostima. Pri tome stakla mogu biti i raskošna. ekstremno je postojan na vremenske utjecaje. natron i vapno. Staklo. Ono je simbol demokracije i modernizacije. infracrvene zrake. jer staklo je moderni grañevinski materijal. prije svega potkraj 90-tih godina su njihova nastojanja urodila plodom. Primjer prozora: lijepi pogled i prostorije okupane dnevnom svjetlošću ne moramo više kao nekad plaćati visokim troškovima grijanja.Uvijek iznova smo začuñeni kada postanemo svjesni napretka. gotovo revolucionarno. a ne i toplinu. koji je samo u nekoliko godina temeljito izmijenio područje grañenje. O nedostacima proizvoda industrija elaborira već desetljećima. U pozadini toga leži začuñujući razvoj: u usporedbi s jednostavno zastakljenim modelima koji su se koristili krajem 70-tih godina gubitak energije se s termo izolacijskim staklima reducirao na jednu četvrtinu odnosno desetinu. „Inteligentni“ prozori se preklapaju s prozirnih u neprozirne. stabilne forme i postojan na ogrebotine. upravo zahvaljujući modernim prozorima. Zaštita od sunca. pri čemu imaju svojstvo da iz sunčeve svjetlosti propuštaju samo svjetlost. vakuumski metalizirane. dopušta prožimanje unutrašnjosti i vanjštine te reducira prvobitnu namjenu grañevinskih objekata: zaštitu ljudi od prirodnih sila. Kratko rečeno: Ono što moderni prozori danas posjeduju od dodatnih koristi odgovara visokim zahtjevima komfora stanovanja. S druge strane i dalje se intenzivno radi na razvoju prozora.kao kod naočala.sa svijetlog na tamno. Staklene površine se obrañuju u mikroskopski malim nano-područjima tako da s njih nestaje i voda i prljavština.

U kombinaciji 169 .8 . ariš. Svakako treba računati i sa 70 % višom cijenom za normalnu izvedbu. Već prema okvirnom materijalu prozor može biti dvostruko skuplji od dvoslojnog-termo-izolacijskog prozora. Cijena iznosi oko 290 €. Izolacijska vrijednost okvira ima veliko značenje Značajne količine topline gube se ne samo kroz prozorska stakla. Unutra dominira ugodni aspekt drveta. koje reflektira toplinsko zračenje natrag u prostoriju. njihov izgled dakako nije optički ugodan oku.2 i 1.9. poliuretanske pjene (PU) ili celuloze postiže vrlo dobe U-vrijednosti izmeñu 0. S trostrukim staklima s plinskim punjenjem i zaštitom moguće su U-vrijednosti od čak 0. već i kroz okvire.aluminijski prozor predstavlja potencijalni toplinski most i znatno je skuplji s cijenom od 330 do 440 €. tada prozori izoliraju bolje od zidova starije gradnje. 210 €. U svakom slučaju Uvrijednost ima prioritet pred g-vrijednošću.8 do 0. Zbog toplinske vodljivosti materijala . Što je veća gvrijednost u procentima.8. Ona opisuje koliko se dobro može kasnije iskoristiti energija sunčevog zračenje za zagrijavanje kuće.U-vrijednost se kreće izmeñu 1. primjerice drvo ili plastika s dodatnom izolacijom od pluta. koja iskazuje toplinski gubitak u jedinici watt po metru kvadratnom. • Kombinacija drveno-aluminijskih okvira povezuje najbolja svojstva obje vrste materijala.nije potrebno premazivanje-. • Plastika. kako bi donijeli ispravnu odluku.8 i 2. to je prozor bolji. Niža U-vrijednost je bolja od visoke g-vrijednosti. • Spregnuti materijal.Prilikom odabira odgovarajućih prozora i projektant i investitor moraju obraditi hrpu certifikata i vrijednosti. Današnji prozori s dvostrukim staklima imaju U-vrijednosti izmeñu 1. vani aluminijska jezgra štiti od vremenskih utjecaja. U-vrijednosti su slične drvenim odnosno plastičnim okvirima. prema vrsti drveta i premaza svake 3 do 10 godina.8 . dovoljno je samo pranje i čišćenje i sve to uz relativno nisku cijenu ca. to je povoljnija energetska bilanca. I tu su posljednjih godina značajno poboljšane izolacijske vrijednosti. uglavnom PVC velikim dijelom sve više zamjenjuje klasični drveni okvir.1. Viša g-vrijednost povoljna je za energetsku bilancu Postoji još jedna vrijednost koja je vrlo značajna kod odabira prozora: g-vrijednost. hrast. meranti) nudi dobru toplinsku izolaciju s Uvrijednostima izmeñu 1. Lijepo je imati obje vrijednosti u primjerenom odnosu cijene i učinkovitosti. Usporedbe radi prva izolirajuća stakla koja su se koristila prije 30 godina još uvijek imaju U-vrijednost od 2.6 i 0. • Aluminijski okviri su postojani na vremenske utjecaje i praktično nije potrebno nikakvo održavanje. postojanost na vremenske utjecaje kao i neophodni troškovi održavanja.3 i 1. Koliko dobro je izolirana staklena ploča prozora prepoznajete prema njenoj U-vrijednosti. Što je ta vrijednost niža. Najvažniji materijali okvira i njihova svojstva: • Drvo (primjerice smreka. To je ukupni stupanj energetske propusnosti.zahvaljujući punjenju plemenitim plinovima u meñuprostoru izmeñu dva stakla te tankom vakuumskom metaliziranju na unutarnjoj strani. Nedostatak: većina vrsta drveta postojana je na vremenske utjecaje jedino pod uvjetom da se redovito premazuju odgovarajućom zaštitom. Prilikom odabira materijala okvira osim toplinske izolacije značajnu ulogu igraju izgled. Prije svega zbog malih troškova održavanja .5. Cijena za jedno-krilni prozor s drvenim okvirom od jednog do dva kvadratna metra iznosi oko 250 €.

tipični osjećaj hladnoće kojim zrače veliki prozori nestaje. Koristi se u standardnoj pasivnoj kući i ima svoju cijenu. Stoga upoznavanje s mogućnostima staklarske proizvodnje može pomoći pri izboru vrste i načina ostakljivanja Reflektriajuće staklo 170 . Osim uštede troškova grijanja ta stakla nude i izražen komfor stanovanja. Tri zvjezdice za tri staklene ploče Najkvalitetnije i najcjenjenije staklo koje se danas može naći na tržištu je bez sumnje trostruko . Ni u jednom graditeljskom segmentu nije se dogodio takav napredak i veliki broj inovacija kao u staklarskoj struci.termo izolacijsko staklo. s energetskog aspekta treba koristiti visokovrijedno trostruko . Razlika izmeñu temperature prostornog zraka i površinske temperature je veoma mala. Tko igra na kartu sigurnosti vodit će računa i o certificiranju pasivne kuće. Kod trostrukih termoizolacijskih stakala treba voditi računa i o iznimno kvalitetnim okvirima. I upravo tamo gdje dominiraju velike prozorske površine u prostoriji .s trostrukim zastakljenjem koriste se kod pasivnih kuća.termo izolacijsko staklo.

karakteristikama i namjeni.sigurnost od provala 27% . pogotovo ako gledamo okomito na plohu stakla. vatrootporna stakla. 4. Prema istraživanju to su ove osobine poredane po važnosti za korisnika: . specijalna stakla. tada mislimo na osnovno bezbojno staklo proizvedeno usavršenim procesom u tzv. zatim refleksna stakla. pitanje je koje si trebamo postaviti pri razmatranju ove teme. niskoemisijska stakla. a osnova je i za ostale vrste stakala. pjeskareno. Prema nekim istraživanjima koja su napravljena u Europskoj uniji na zahtjev samih proizvoñača stakla. kao i neke kombinacije različitih vrsta stakala koje nam mogu dati nove rezultate i novu primjenu u graditeljstvu. Na jednom staklu to nećemo primijetiti. 5. kaljeno staklo.zaštita od insekata i dr.električno otvaranje i zatvaranje 5% .automatizirano prozračivanje 18% . sigurnost od ozljeda prilikom eventualnog loma. 12. Nema grešaka i u potpunosti je prozirno. dekorativna stakla. Sva stakla nisu jednaka po svojoj strukturi. Pri ostakljivanju objekata oni su usredotočeni na pojedine osobine stakla više nego na druge. emajlirano. te toplinska i zvučna zaštita na samom su vrhu prioriteta kod grañana.REFLEKTIRAJUĆA STAKLA Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima Koje su dodatne osobine po pitanju odabira stakla koje od projektanata i izvoñača očekuju investitori. 3. 1% Kao što vidimo. sigurnosna stakla.otpornost na lom 40% . zrcala. 19 mm) i možemo ga obraditi u izolacijsko (tzv. stakla obrañena kiselinama i antikna stakla i umjetnička (art) stakla. 'float' tehnologiji. 8. ali kada posložimo više prozirnih 171 . 6.). brušeno ili staklo sa sitotiskom. grañanima nisu sve osobine stakla podjednako važne.1 do 1. tzv. Bezbojno 'float' staklo na raspolaganju je kod dobavljača u različitim debljinama (od 2. s velikom razlikom što tehnologija nije bila savršena i što je staklo bilo prepuno grešaka (valova.zaštita od sunca i pogleda 36% .zaštita od buke 36% . Današnje 'float' ravno vučeno staklo jest po svom izgledu i estetici savršeno. točkica i sl. lijepljeno staklo. Bezbojno ravno staklo Kada govorimo o osnovnim vrstama stakla.lagano čišćenje 33% . To staklo kakvo imamo na starim prozorima s jednostrukim ostakljenjem ili na prozorima krilo na krilo s dvostrukim ostakljenjem bila je osnova tradicionalnog staklarstva u prošlosti. prozirna ravna vučena stakla.klimatski integrirani ureñaji 3% . izo-staklo). 10. 15. Postoje osnovne vrste stakala koje upotrebljavamo u grañevini.14% željeznog oksida koji mu daje blago zelenkasti izgled. Takvo besprijekorno prozirno 'float' staklo u sebi ima od 1. staklo obrañeno kiselinom.

nažalost takva praksa nije slučaj. smeñoj. sivoj ili zelenoj boji s više ili manje nijansi zatamnjenja. od bezbojnog stakla odreñene debljine (što ovisi dakako o veličini izloga) i oni drugi. Zatamljena stakla Zatamnjena stakla Kada želimo imati staklo u boji koje je prozirnih karakteristika. već samo ublažuje. što izlozi zasigurno jesu. ovisno o veličini plohe koja se ostakljuje. No postoji u proizvodnji i u potpunosti čisto staklo s niskim sadržajem željeznog oksida pa tako i s većim prolazom svjetlosti i smanjenjem zelenih nijansi. 12. kao i u industriji namještaja zbog visoke propusnosti svjetlosti i neutralnosti boja uz koje stoji. U proizvodnji namještaja ono se koristi za izradu vitrina u brončanoj. Pomoću magnetron postupka na staklo je nanesen poseban namaz koji to staklo čini antirefleksnim. To je staklo koje kod nas nije još u potpunosti ušlo u svakodnevni život. tj. tada ta zelena boja dolazi do izražaja i u to se može uvjeriti svatko tko je barem jednom posjetio lokalnu staklarsku radionicu. Kod nas. ovisno o proizvoñaču stakla. ovo se ekstra čisto staklo koristi u gotovo zanemarivoj količini. pa osoba nije zabljesnuta refleksijom drugih predmeta s ulice u izlogu. a radi sigurnosti ono se proizvodi kao lijepljeno staklo u različitim debljinama (najčešće 8. Na pročeljima zgrada koristi se kao regulator prolaza Sunčeve energije. Antirefleksno staklo ima odličnu prozirnost i optimalan prikaz boja u izlogu bez odbljeska koji kod potencijalnog kupca može imati iritirajuću ulogu i primjenjuje se na pročeljima velikih trgovačkih kuća. tada govorimo o staklu u boji. malo zatamnjeno.stakala u pločama jednu na drugu. To je staklo namijenjeno i vrlo često na zapadu korišteno u muzejima za predstavljanje i zaštitu muzejskih eksponata. 16 mm). Sigurnosna zaštita Antirefleksno staklo U današnje vrijeme kada je život nezamisliv bez velikih trgovačkih kuća koje nude raznolike proizvode u izlozima. ali će s vremenom postati standard u opremanju prostora za pokazivanje. To je prozirno staklo obojeno u masi. jer su izvedeni s ugrañenim antirefleksnim staklom. ali ono tu energiju ne reflektira. treba reći da ti i takvi izlozi mogu biti obični. Obojena stakla se proizvode u debljinama slično kao i bezbojna stakla (od 3 172 . koji to nisu.

Ujedno. Takva stakla otvaraju nove mogućnosti u graditeljstvu jer staklene površine više ne predstavljaju pravi problem u pogledu gubitka topline. takvo staklo u izo kombinaciji 4+16+4 mm s argonom u meñuprostoru postiže K=1. za ostakljivanje na pročeljima poslovnih i javnih zgrada i sl. a istodobno se smanjuje i mogućnost nastanka i sakupljanja vodene pare na oknima.do 12 mm). Danas postoje već i nisko emisijska stakla 'druge' generacije proizvedena magnetron postupkom pa npr. Obojena stakla Reflektirajuća stakla Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu vrstu stakla koja je za to predviñena.1 W/m2K. tako da se toplinski valovi (dugovalne infracrvene zrake) od stakla odbijaju i vraćaju u smjeru izvora topline. ekonomičnije korištenje klimaureñaja. Tako se dodatnim obradama može dobiti regulacija prolaska Sunčeve energije. Kroz stakla niske emisije gubi se manje topline iz prostora jer se energija vraća u prostor iz kojeg dolazi. Ova stakla imaju u principu vrlo neutralan izgled. što je u odnosu na obično izo-staklo smanjenje gubitka topline skoro tri puta. prednost niskoemisijskih stakala je i u pogledu udobnosti. što je prema sporazumu o zaštiti okoliša u Kyotu od velike važnosti u pogledu zaštite čovjekove okoline. Reflektirajuća se stakla proizvode tako da se na prozirno staklo ili staklo obojeno u masi nanese sloj na silikonskoj bazi ili sloj metalnog oksida pomoću pirolitskog procesa pri čemu se stvara vrlo otporan i čvrst nanos koji se u potpunosti poveže s površinom stakla. jer se zbog više temperature na površini unutarnjeg stakla smanjuje kruženje zraka u prostoru i povećava osjećaj udobnosti. manji gubici znače i manju upotrebu primarne energije za zagrijavanje prostora. To su reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima. Ova stakla na jednoj strani imaju tanki nanos metalnih oksida. što ovisi o paleti proizvoda raznih proizvoñača stakla. Na 173 . poput standardnog stakla i namijenjena su upotrebi za ostakljivanje prozora kuća. Razlikujemo reflektirajuća stakla s tvrdim i mekim nanosom. a time i manju emisiju CO2 u okoliš. Osim goleme uštede energije. a konačan rezultat ovisi i o položaju objekta te okruženju u kojem se isti nalazi. bolji estetski izgled objekta i kontrolirani prolaz svjetlosti. Stakla niske emisije Niskoemisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima.

u sezoni grijanja izgubi se i do 40% energije koja je utrošena na zagrijavanje unutarnjeg prostora. jesu samočisteća stakla koja se koriste za ostakljenje pročelja zgrada koja bi u suprotnom trebalo čistiti na dosta skup način angažiranjem specijaliziranih ekipa perača prozora na visećim skelama i sl. Ovisno o proizvoñaču najčešće se izrañuje debljine 6. I takvo se staklo naručuje po mjeri.5 cm i teško 17. jer se nakon isporuke ne može naknadno obrañivati ili rezati.. Ako se radi o vatrootpornom laminiranom staklu. ovisno o modelu i proizvoñaču. Vatrootporna stakla Vrlo specifično staklo u graditeljstvu je tzv. Takvo se staklo ugrañuje jednostruko. a može se dobiti u klasama E 30. Koliko nam je poznato. Ukoliko želimo učinkovitije staklo za zaštitu od požara. u Bjelovaru postoji proizvodnja vatrootpornih stakala. E 60 i eventualno E 90 min. Samočisteća stakla Novost na tržištu u Hrvatskoj. Da bi uklonili nečistoću sa stakla. U prvoj fazi samočišćenja sunce na mrlje djeluje UV zrakama koje u fotokatalitičkoj fazi razgrañuju organske i mineralne tvari na staklu.5 milijardi eura (koje se danas bacaju u zrak). Treba imati na umu da se vatrootporno staklo naručuje po komadu i točnih dimenzija. a zatim u drugoj hidrofiličnoj fazi kiša te nečistoće spere sa stakla. organska i mineralna nečistoća skuplja se svakodnevno na staklenim površinama. dakle na prozorima i vratima starijeg datuma ugradnje. Upotrebom ovih stakala troškovi čišćenja se znatno smanjuju i gotovo uvijek imamo čista stakla. stručnjaci su iskoristili dvije komponente iz same prirode: vodu (kišu) i sunčeve UV zrake. Samočisteće staklo sastoji se od prozirnog float stakla koje ima na vanjskoj površini nanesen fotokatalitni i hidrofilni nanos. Meñu vatrootporna stakla spadaju i izolacijska vatrootporna stakla koja se izrañuju kao sastav od više ploča stakla s ekspanzijskim vodenim gelom izmeñu stakala koji pri visokim temperaturama reagira kao toplinski štit i temperaturu zadržava na sigurnoj razini. Napravljeno je pomoću posebne toplinske obrade i konstruirano da stvori učinkovitu branu vatrenoj stihiji i ne dozvoli prolazak vatre. a klase su od 30 do 60 min.5 kg/m2 s mogućnošću zaštite od požara u objektu u trajanju od minimalno 30 minuta (klasa E 30). što je svota koja odgovara cijeni energije koja se proizvede radom 38 velikih elektrana. Statističari iz EU su izračunali da bi se u Europi ugradnjom suvremenih oblika ostakljenja uštedjelo godišnje i do 18. Kao što nam je poznato. a i manjak sredstava za čišćenje dobitak su u zaštiti okoliša. 174 . dima i otrovnih plinova nastalih izgaranjem materijala. ali ne i u Europi. žičano vatrostalno staklo koje se koristi za zaštitu od vatre.samostojećim kućama u Europskoj uniji. tada govorimo i o sigurnosnom staklu. treba ugraditi neko od vatrootpornih stakala u vanjsku ili unutarnju stijenu.

ostati u jednom dijelu i tako pružiti zaštitu. Folija koja se u tu svrhu upotrebljava je PVB-folija (polyvinyl-butyral folija) i može biti prozirna ili u boji. Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala meñusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Npr. Naime. tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla. tada ćemo odabrati laminirano staklo. Ovisno o namjeni meñu stakala može se umetnuti jedan ili više slojeva folije. Laminirano staklo Kada želimo da staklo osim izuzetnih transparentnih svojstava ima i svojstvo da bude neprobojno i sigurno za korisnika. Standardno se upotrebljava prozirna PVB-folija s visokim stupnjem UV zaštite. tada možemo uporabiti i kaljeno i laminirano staklo. postoje standardi i norme. ali kako je zalijepljeno folijom. Zato odabir uvelike ovisi o namjeni i mjestu ugradnje i o tome treba voditi računa. ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. jer se i stupanj sigurnosti u pojedinom slučaju povezuje u prvom redu s namjenom u konkretnom slučaju. Kaljeno će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti.za zaštitu od loma . S druge strane. pri mehaničkom oštećenju (pri udarcu u staklo) staklo puca. No ako se radi o pročelju zgrade. već će zbog folije za koju smo rekli da je izuzetne čvrstoće na kidanje. Postupak proizvodnje odvija se pri povećanoj temperaturi i pritisku u posebnom odjeljenju. laminirano nam staklo uopće neće dozvoliti proboj prema van. kroz kaljeno ćemo staklo s visine proletjeti na ulicu. U uvodu smo spomenuli da ćemo staklo odabrati prema namjeni pa sada možemo reći da se u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom laminirano staklo neće pri udarcu i u slučaju loma raspasti na sitne dijelove.za podna ostakljenja 175 . a laminirano će pri pucanju ostati u jednom komadu jer ga folija koja se nalazi izmeñu stakala drži zajedno. samo staklo nas neće ozlijediti. Stoga možemo reći da takvo sigurnosno laminirano staklo ima višestruku primjenu u praksi: .za zaštitu od bačenih predmeta . ako je svrha ne ozlijediti se.Sigurnosno staklo Sigurnosna stakla Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla. štiti razbijeni otvor.za zaštitu od vatrenog oružja (u odreñenoj izvedbi) . Uostalom.

Naime. Prije procesa laminiranja ta se stakla mogu obraditi kaljenjem. ako za to postoji potreba ili je zakonom propisano. tada prema važećim propisima staklo mora biti ne samo laminirano. panele i sl. 0. Kada se radi o dizalima i ostakljenju dizala. staklo lijepljeno od dva stakla debljine 3 mm tzv. a može biti i obojeno u širokom rasponu boja za upotrebu kod izvedbe zaštitnih pregrada. Otpornost na lom vanjskog stakla staklenog krova kod krovnih ostakljenja uvelike je poboljšano upotrebom sigurnosnog kaljenog stakla (ESG) što je u pojedinim državama propisano. reflektirajuća stakla.76 mm debljine i stakla moraju biti deblja od 3+3 kombinacije da staklo smatramo sigurnosnim). marketinških razloga) i u tu se svrhu upotrebljavaju sigurnosna laminirana stakla. Stakla koja se mogu laminirati su prozirna stakla. treba reći da kod krovnih ostakljenja može doći do pucanja stakla uslijed temperaturnih razlika. Kada se radi o nadglavnim ostakljenjima. folija izmeñu stakala mora biti min. ali nije sigurnosno. obojena stakla u masi. temperaturni šok preko 150°K. Govoreći o praksi. No. Laminirano staklo može imati i poboljšana akustička svojstva.za ostakljenje pročelja objekata (spider pročelja) . EVA-folija koja se pokazala otpornijom. a kod laminiranog stakla kad je temperaturni šok preko 40°K. treba napomenuti da prema važećim propisima u EU svako staklo postavljeno iznad glave korisnika prostora (tzv. odnosno nakon bojenja pročelja (na staklo se može intervenirati keramičkim bojama ili digitalnim otiskom). nadglavna ostakljenja) mora biti sigurnosno laminirano staklo. Danas se u svijetu već uvelike eksperimentira s pročeljima koja su oslikana radi estetskih i drugih (npr. Ponekad se pokaže da klasična PVB-folija može nakon pečenja boje biti oštećena pa se u tu svrhu može uporabiti tzv.za zaštitu od pada (proboja) u dubinu kroz staklo. Takoñer se i protupožarna stakla izrañuju od kaljenog ili od kaljenog i laminiranog stakla u kombinaciji. Recimo i to da nije svako laminirano staklo ujedno i sigurnosno (npr. 176 .za stropna i krovna ostakljenja . već i kaljeno i laminirano. niskoemisijska E-stakla. O tome treba voditi računa pri odabiru vrste stakla. kod kaljenog stakla staklo puca kad je tzv. za stepenice. prilikom analize stakla moramo unaprijed znati što će se dogoditi sa staklom prilikom pečenja.. neka ornamentna stakla kao i samočisteća stakla te emajlirana ili sitotiskom obrañena stakla. Zato su pripremne radnje i testovi neophodni za odabir vrste stakla. 3+3 mm lamistal jest lijepljeno staklo.

namještaj i sl. staklene ispune i sl. Emajlirana se stakla upotrebljavaju za staklene panele na staklenim pročeljima kada ne želimo da se kroz staklo vide parapeti. Staklo sa sitotiskom Staklo sa sitotiskom je kaljeno staklo na koje je prije postupka kaljenja nanesena boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje kroz sito. pregrade. ili betonska konstrukcija.NISKOMISIJSKA STAKLA Niskomisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima Emajlirano staklo Emajlirano staklo je kaljeno staklo na koje se prije samog postupka kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje. Tako se može na pročeljima zgrada dobiti zanimljiv uzorak koji služi i kao zaštita od sunca. za obloge stijena. a moguć je i izbor za različite aplikacije za upotrebu u interijerima. 177 . slično kao kod emajliranja prvo se boja pri kaljenju rastopi i zatim poveže s osnovnom strukturom stakla. Kod procesa kaljenja boja se rastopi i poveže sa staklenom površinom pa takav nanos postaje otporan na mehanička oštećenja i atmosferilije. za vrata.

Ornamentirana stakla U industriji stakla oduvijek je posebno mjesto imalo ornamentirano staklo koje se upotrebljava za ostakljenje staklenih vrata i pregrada u interijeru. ali su u biti neprozirna. lamele se proizvode u visinama od 6 m. njegova primjena ima i svoju umjetničku vrijednost 178 . Staklo za specijalne namjene je promatračko staklo koje pruža mogućnost gledanja kroz staklo a da osoba koja to radi ne bude primijećena. 6. 4. a postoje i posebne ponude tzv. Profilno je staklo u nas popularno pod imenom profilit ili kopelit i upotrebljava se za pregradne stijene posebice pri gradnji industrijskih hala i postrojenja. naravno pod odreñenim svjetlosnim uvjetima (zatamnjena prostorija iz koje se promatra). antiknih zrcala za interijere. 5. Ogledala su danas standard u opremanju interijera i mogu se dobiti u debljinama od 3. VITRAJ Uobičajeno je da se vitraj najčešće koristi u sakralnim objektima. a mogu biti ojačane žicom kao i žičano staklo debljine 5/6 ili 6/7 mm koje se upotrebljava za sličnu namjenu. meñutim. propuštaju svjetlost. 8 mm. Postoji veliki izbor ornamentiranog stakla s različitim uzorcima različitih proizvoñača standardne debljine 4 mm. Takva stakla proizvode se isključivo po narudžbi.

Svako je već čuo za pojam hvatač topline. Izuzetak bi moglo biti pred hlañenje dolaznog zraka preko transformatora topline zemljine kore. 179 . vrste stakala. Zračenje topline tog grañevinskog elementa je dugovalno te probija staklo u maloj mjeri te se zadržava u prostoriji (princip staklenika). koje proizvoñač može ciljano mijenjati. kod novogradnji treba razmisliti o pridržavanju. Ili drugačije rečeno. U principu uobičajena stakla imaju visoku propusnost vidljive svjetlosti(valna dužina: 380 do 780 nm). Za objektivnu procjenu kod izračuna koeficijenta unosa topline/zračenja treba uzeti u obzir sve utjecajne faktore. primjerice kod velikih unutarnjih opterećenja(izvori topline u prostoriji). Usporedbom dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti sunčeva unosa vidljiva je i potreba i kvaliteta mjera u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite. Taj efekt djeluje tako da se iza stakala ne možemo sunčati. nagib prozora i orijentacija prozora prema stranama svijeta takoñer moraju biti uzeti u obzir. Koji su bitni utjecajni faktori? Neophodnost izvoñenja mjera za ljetnu toplinsku zaštitu te njihova učinkovitost ovise o pojedinačnim faktorima. noćno provjetravanje i vrsta gradnje odreñenih prostorija. a malu propusnost za druga područja valnih dužina. kod starijih objekata o poboljšanju ljetne toplinske zaštite. vrsta gradnje. Što se krije iza toga? Stakla na prozorima imaju točno odreñena grañevinsko fizikalna svojstva. Pri tome centralno značenje imaju grañevinsko fizikalni rubni uvjeti kao orijentacija prema stranama svijeta. norme DIN 4108-2 imaju odgovarajuće dodane i odbijene vrijednosti(vidi DIN 4108-2 ).Da bi razumjeli zašto se ljeti prostorije tako zagrijavaju sunčevim zračenjem. neophodno je objašnjenje načina funkcioniranja prozorskih stakala. Vidljivo sunčevo zračenje se pretvara u toplinu u trenutku kada padne na masivni grañevinski element (primjerice na unutarnje zidove). sjenilo. Usporedba dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti unosa topline prema DIN 4108-2 je izmeñu ostalog indicija za neophodnost uvoñenja mjera kvalitete u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite u postojećim zgradama. Što se može učiniti protiv unosa topline? Postoje dvije mogućnosti? • Reducirati unos zračenja u prostoriju(stvaranjem sjene) • „provjetravati“ toplinu koja nastaje u prostoriji u razdoblju nižih vanjskih temperatura(noćno provjetravanje) Hlañenje prostorije(zraka) uz podršku adekvatnih ureñaja treba se koristiti u samo u iznimnim slučajevima zbog velike potrošnje električne energije. propusnost (transmisija) stakala za udio zračenja kraćih valnih dužina (UV-zračenje) i većih valnih dužina (infra crveno zračenje) je znatno manja od transmisije vidljive svjetlosti. Ostali kriteriji kao što su lokacija. Kod prekoračenja dopuštenih vrijednosti udjela prozorskih površina u DIN 4108-2. O kojim preporukama treba voditi računa? Za novogradnje treba ispuniti zahtjeve u pogledu ljetne toplinske zaštite iz norme DIN 4108-2 sukladno pravilniku o uštedi energije EnEV. te nastaju znatno više sobne temperature od onih vanjskih. ali je posljedica „hvatanje topline“ na prozorskom staklu. udio prozorskih površina.

Ona je meñutim indicija za mogućnost akumuliranja unosa topline .Kod specijalnih zahtjeva u pogledu kvalitete toplinske zaštite. Noćno provjetravanje Dugo i intenzivno provjetravanje prostorija zagrijanih preko dana udrugom dijelu noći. Objašnjenja i pojmovi Pod vrstom gradnje se misli na svojstvo zgrade da akumulira toplinu. primjerice u formi vremenskog prekoračenja odreñenih temperatura. Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije (karakteristična veličina toplinskih dobitaka sunčevim zračenjem u zgradama) odreñena je prema normi DIN 4108-2. Stupanj prolaza ukupne energije Stakla s nižim stupnjem prolaza ukupne energije imaju manju propusnost sunčeva zračenja te su tako pogodnija za ljetnu toplinsku zaštitu. Njemačka je u skladu s 180 . Fasada orijentirana prema jugu osunčana je oko 12 sati po lokalnom vremenu pod najvećim mogućim kutom. Sposobnost akumulacije postoji i na stropovima i podovima. procjena prema DIN normi više nije dovoljna. naziva se u literaturi još i kao“intenzivno noćno provjetravanje te predstavlja učinkovitu mogućnost hlañenja prostorija. Zgrade s teškim načinom gradnje( armirani beton) mogu akumulirati puno topline. Vrsta gradnje sama po sebi ne govori ništa o očekivanim klimatskim relacijama u ljetnom razdoblju. Lokacija Lokacija govori nešto o očekivanoj klimi u ljetnom razdoblju. Udio prozorskih površina Udio prozorskih površina u odnosu na promatrane fasadne površine pojedinih orijentacija prema stranama svijeta. kako bi se spriječio brzi porast temperature. Niži stupanj prolaza ukupne energije znači i manje solarne toplinske dobitke u zimskom razdoblju te u pravilu (kod istovremeno smanjene propusnosti svjetla) duže vrijeme trajanja uključene rasvjete. dakle kada vanjske temperature dosegnu svoj dnevni minimum. Tu je potrebna pomoć stručnih projektanata koji izvode termičke simulacije te na bazi izračuna različitih varijanti prezentiraju utjecaj različitih mjera ljetne toplinske zaštite na poboljšanje toplinske zaštite sobne klime. Najbolje je „poprečno provjetravanje“(otvaranje prozora nasuprot fasadi i vrata koja se nalaze izmeñu). zgrade lakšeg načina gradnje(drvene konstrukcije) ne mogu akumulirati puno topline. smanjuje se meñutim kod ovješenih stropova i podnih drvenih konstrukcija. Orijentiranje prema stranama svijeta Strane svijeta fasade se označavaju kao orijentacija.

zasjenjenje( bolja je vanjska zaštita prozora od unutarnje) te odabirom zidnih i stropnih konstrukcija (masivni grañevinski elementi su bolji pufer za visoke temperature) .tim podijeljena u tri klimatske regije. Za područja s mjesečnim temperaturama vanjskog zraka većim od 18°C prema DIN 4108-2 nominalna vrijednost unosa sunčeve energije mora biti veća od one za područja s vanjskim temperaturama zraka do 18°C i nižim. Koeficijent toplinskog prolaza Koeficijent toplinskog prolaza je mjera za toplinske gubitke kroz grañevinski element kod različitih temperatura prostorije i okoliša. Blagovremenim uzimanjem u obzir potreba za ljetnom toplinskom zaštitom u najranijem stadiju planiranja možete izbjeći dodatne troškove(naknadne) ugradnje ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja ili klima ureñaja. Što je koeficijent toplinskog prolaza niži. dvostruko. prema novoj europskoj standardizaciji se označava kao Uwvrijednost. 181 . U ljetnom razdoblju su kod viših vanjskih temperatura od onih u prostoriji evidentni toplinski dobici(= negativni toplinski gubici). Koeficijent toplinskog prolaza prozora uključujući i konstrukcije okvira ranije se nazivao kf-vrijednost. Vrste stakla Pod vrstama stakla posebno su opisana sljedeća svojstva stakla: • Broj staklenih ploča(jednostruko. to je veća toplinska zaštita. za koje su orijentacijske vrijednosti navedene u normi 4108-2 Rezime Iz svega navedenog se sažeto može zaključiti da se ugodna prostorna klima može ostvariti pridržavanjem osnovnih pravila kao što su recimo odabir adekvatne strane svijeta (vješt raspored i veličina prozora). Učinkovitost Učinkovitost ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja može se očitati iz faktora umanjenja. trostruko staklo te sigurnosno staklo) • Punjenje meñuprostora izmeñu staklenih ploča te vrsta zaštite pojedinih stakala Ovi parametri se reflektiraju na grañevinsko fizikalna svojstva( koeficijent toplinskog prolaza. propusnost sunčevog zračenja).

z a o k o m i t i u p a d s u n d e v i h zraka. 2 µm do 25 µm. tako da na zemljino tlo sunčevo zračenje dolazi znatno oslabljeno. Sunčevo zračenje širi se od Sunca na sve strane tako da dio t o g z r a č e n j a d o l a z i p r e m a Z e m l j i . čistoći atmosfere.. razlikuje od tijela n i s k i h t e m p e r a t u r e ( o k o 3 0 0 K) koja su ranije promatrana. S u n ce e m it ira v e l i k e k o l i č i n e e n e r g i j e u o b l i k u e l e k t r o m a g n e t s k i h valova. N a g o r n j o j g r a n i c i zemljine a t m o s f e r e o z r a d e n o s t . o b j e k a t . V a l n a d u l j i n a e l e k r t o m a g n e t s k i h v a l o v a s u n č e v a z r a č e n j a k r e ć e s e u i n t e r v a l u o d 0 . Toplinska energija koju Sunce dozračuje na površinu Zemlje ovisna je o visini Sunca iznad horizonta. iznosi o k o 1 3 5 0 W / m 2. a t a k o ñ e r i o d Z e m l j e . oblaćnosti i kutu upada sunčevih zraka na promatranu plohu. U s u s t a v u S I o z r a č e n o s t s e m j e r i j e d i n i c o m W/m2. a zračenje na niskim temperaturama j e d u g a v a l n o . Osim oslabljenih direktnih sunčevih zraka. Zbroj sunče v o g d i r e k t n o g i d i f u z n o g z r a č e n j a zove se globalno zračenje. S u n č e v o z r a č e n j e j e p r e t e ž n o k r a t k o v a l n o . m e ñ u t i m .SUSTAVI I UČINKOVITOST OD SUNČEVOG ZRAČENJA DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA Sunčevo zračenje Zb o g viso ke p o vršin ske t e mp e ra t u ru (o ko 6 0 0 K ). a d i o a p s o r b i r a j u p o j e d i n i p l i n o v i u atmosferi. na površinu zemlje dolazi i dio sunčeve energije koja se u atmosferi r a s p r š i l a . -------------------------------------------------------------------- 182 . O v a j d i o s u n č e v a z r a č e n j a z o v e se d i f u z n o zračenje. ------------------------------------------------------------------------------------------------------1) V e l i č i n a o z r a č e n o s t G j e j e d n a k a o d n o s u d o z r a č e n e snage i ozr a č e n e p o v r š i n e . S u n č e v o z r a č e n j e b i t n o s e . raslinja i drugih t i j e l a reflektirane direktne zrake. P r o l a z e ć i k r o z z e m l j i n u a t m o s f e r u d i o s u n č e v a z r a č e n j a s e r a s p r š a v a .

183 .

184 .Visina Sunca pak ovisi o dobu godine. dobu dana i o geografskoj širini dotičnog mjesta.

......... dio snage P α . a v e ć i d i o ref le kt ira n ... element će apsorbirati....... ρ.. (11.4) K o ef icije nt α...................(11....2..1 9 6 7 ) ..3) T P Budući da je P = P α + P ρ + P T (α + ρ + T) P ........Za ilustraciju su u tablici 11.. O rje n t a cijske vrijednosti koefcljenta epsorpcije α po vršine 185 ....... Kada sunčevo zračenje snage P padne na vanjsku površinu nekog grañevinskog elementa.... dane srednje satne vrijednosti a u tablici 11.... T su t zv....... za T≠O promatrani element je proziran ili t r a n s p a r e n t a n ........ Ovi podaci su dobiveni obradom desetogodišnjeg mjerenja ( 1 9 5 8 ......... dio snage.... Ako je za neki grañevinski e l e m e n t T=0 o n d a t o zn a č i d a j e t a j element neproziran za sunčevo zr a če n j e .............P ρ reflektirati.... Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage P α i ukupne dozračene snage P koja je pala na površinu promatranog elementa zove se koeficicijent apsorpcije α.. o m je rne ve ličin e s j e d i n i c o m m j e r e 1 ........(11... maksimalne satne vrijednosti globalnog sunčevog zračenja (ozračenosti) u W /m 2 na horizontalnu plohu u Zagrebu......2) ρ P i koeficijent transparentnosti ili prozračnosti PT =----...... Z a k r a t k o v a l n o zračenje (sunčevo zračenje) od p r e s u d n o g u t j e c a j a j e b o j a p o v r š ine e le me n ta .......1... koef icijent em isije ε i koef icijen t a p s o r p c i j e α p o v r š i n e nekog elementa brojčano su jednaki..... T o v i s e o naravi e lementa.... V r i j e d n o s t i k o e f i c i j e n t a α.... Dakle... o stanju njegove površine i o valnoj duljini z r a č e n j a ... Za svaki grañevinski e l e m e n t koji j e u t o p l i n s k o j r a vn o t e ž i vr i j e d i : ε= a t j................... Š t o je bo ja p o v r š i n e e l e m e n t a s v j e t l i j a t o ć e manji d i o snage sunčevog zračenja b i t i a p s o r b i r a n . a dio P T propustiti.... U p r o t i vn o m s l u č a ju t j... slijedi da je α + ρ + T = 1.1) P Analogno tome dobivene su i veličine koeficijenta refleksije Pρ =----........(11.......... ρ................. Pρ α=----........

Tako npr.1.3. tada će temperature crne i bijele pločice biti približno jednake i osjetno više od temperature treće pločice. ako se dvije pločice od nekog materijala. Ako se promatra samo dozračena snaga na jedinicu površine. a dijelom prema unutra voñenjem kroz element. pa sve tri ploče izlože zračenju sobnog radiatora. 3 .θe + te 186 . tako da će temperatura površine crne pločice biti osjetno viša nego kod bijele pločice. dakle ozračenost G. Radi toga temperatura vanjske površine elementa poraste na neku vrijednost θ e višu od temperature vanjskog zraka t e i temperature unutrašnjeg dijela elementa.grañ e vin sko g e lemen ta u o v i s n o s t i o n j e g o v o j b o j i d a n e s u u t a b l ic i 1 1 . Za razliku od kratkovalnog zračenja . Ostatak snage α· P apsorbira površina grañevinskog elementa. tada će crna pločica apsorbirati više zračenja nego bijela. Neprozirni grañevinski elementi Na slici 11. Uslijed nastalih temperaturnih razlika apsorbirana snaga a·p širi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. na vrijednost kojeficijenta apsorpcije dugovalnog zračenja boja površine je bez većeg značaja. za gustoću toplinskog toka prema unutra vrijedit će izraz α · G / αe . U ovom slučaju presudnu ulogu igra finoća obrade površine. od kojih je jedna oličena bijelom a druga crnom bojom izlaže djelovanju sunčeva zračenja. Dio to snage u iznosu ρ•P je reflektiran od površine elementa tj. Tablica 11. prikazan je presjek grañevinskog elementa na vanjsku površinu kojeg pada sunčevo zračenje snage P. odbačen prema van. Ako se meñutim navedenim pločicama doda i pločica obložena poliranim aluminijem.

..........q = α · G – αe (θe – te) = --------------------------------------.................(11...................................6) 1 ------α e Za tu istu gustoću toplinskog toka q mogu se napisati ovi izrazi θe – θi q = ------------... a t i temperatura unutarnjeg zraka......8) 1 ----α e gdje je e i temperatura unutarnje površine elementa..........(11................7) d ----λ θe – ti q = ------------................(11................................................... 187 ...

.............Sl......10) α e Iz usporedbe dobivenog izraza (10...... ( 1 1 ..+ -----α α e λ i ili α·G q = k (t e + -----... (11......11) koji vrijedi za slučaj kada nema sunčevog zračenja...... za gustoću toplinskog toka važe jednaki izrazi s tim da se za slučaj djelovanja sunčevog zračenja temperatura vanjskog zraka t e povisi za α •G/α e ...1. Neprozirni grañevinski element s protusunčanom zaštitom Na sl.8) dobije se da je α · G / α e ...... ovisno o njenoj boji...ti ) .(11.... Ona je jednaka temperaturi vanjskog zraka koja bi proizvela s nekom danom temperaturom unutarnjeg zraka..... Neprozirni grañevinski element izložen sunčevom zračenju Zbrajanjem brojnika i nazivn ika ra zlo maka iz izra za (11...+ -----..........ti ) .. gustoću toplinskog toka jednaku ovoj usljed djelovanja stvarne temperature vanjskog zraka i sunčevog zračenja na površinu elementa...11.....11..... Uvoñenjem ekvivalentne temperature djelovanje sunčevog zračenja na neprozirni grañevinski element promatra se kao poseban slučaj djelovanja na element vanjskog zraka povišene temperature....Vanjska površina protusunčane zaštite....te + ti q = ------------------------------..9) 1 d 1 ------........ (11......6)............ Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1.. slijedi da u oba slučaja.2 prikazanje neprozirni grañevinski element koji s vanjske strane ima ventiliranu oblogu koja djeluje kao protusunčana zaštita....... 7 ) i (11. Izraz t e + α •G/ α e označava se s t e q i zove ekvivalentna temperatura.......11) s izrazom q = k (t e . 188 ....

Neprozirni grañjevinski element s ventiliranom oblogom iziožen sunčevom zračenju Da bi se karakterizirala e f i k a s n o s t protusunčane zaštite postu pa s e j edna k o ka o u s l u ča ju n e p o z i r n o g e l e m e n t a a be z z a š i t e . za toplinski tok koji prolazi čitavim sustavom: protusunčana zaštita + grañevinski element. vrijedi.Najzad.11. samo što se vrijednosti koeficijenta α (fiktivni koeficijent apsorpcije) u ovom slučaju razlikuju od vrijednosti α u slučaju elementa bez protusunčane zaštite. dotle je za element s protusunčanom zaštitom koeficijent α 189 .2.Apsorbirana energija prenosi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. Dok kod neprozirnog elementa bez protusunčane zaštite α ovisi uglavnom o boji površine elementa. a dijelom p r e m a u n u t a r n j o j po vršin i e le me n ta vo ñ e n jem . 3.apsorbira dio sunčevog zračenja. a ostatak reflektira.10). koristeći se ekvivalentnom temperaturom I u ovom slučaju. dakle. 5. 4. jednadžba (11.Energija apsorbirana vanjskom površinom elementa odlazi dijelom u sloj zraka konvekcijm. toplinski tok koji je prošao e l e m e n t p r e n o s i s e u p r o s t o r i j u k o n ve k ci j c m i zr a č e n je m . Sl. 2. a dijelom prema unutarnjoj površini protusunčane zaštite voñenjem.Toplinski tok koji je prošao protusunčanu zaštitu prenosi se dijelom u zračni sloj konvekcijom. a dijelom prema vanjskoj po vršini promatranog elementa zračenjem.

-ventilaciji zračnog sloja. -koeficijentima emisije ε unutarnje površine zaštite i vanjske površine grañevinskog elementa. protusunčane a) VERTIKALNI PRESJEK 190 .ovisan o ovim faktorima: -boji vanjske vanjske površine protusunčane elementa potpunu zaštite. u i eventualno kada propovršine zaštita grañevinskog ne pruža slučaju od tusunčana zaštitu direktnog sunčevog zračenja. -toplinskoj izolaciji protusunčane zaštite.11. Razlikuju se tri tipa protusunčane zaštite: a)protusunčana zaštita paralelna s vertikalnim grañevinskim . Protusunčana zašita paralelna s vertikalnim grañevinskim elementom može biti u obliku neprekinutog ekrana ili pak vertikalnih ili horizontalnih lamela. elementom (s1. Optimalna udaljenost protusunčane zaštite od grañevinskog elementa iznosi oko 30 cm. Neprekinuti ekran pruža bolju zaštitu nego lamele.3) b)protusunčana zaštita okomita na vertikalni grañevinski element c) protusunčana zaštita ravnog krova punim ekranom.

20. a da se pri tom bitno ne smanji vidik iz zgrade U slučaju okomite protusunčane zaštite lamele su prikladnije od punog ekrana. Fiktivni koeficijent apsorpcije α grañevinskog elementa zaštičenog okomitom protusunčanom zaštitom kreće se najčešće u granicama od 0.5.3.2 do 0. Kod protusunčane zaštite ravnog krova punim ekranom situacija je slična kao kod vertikalnog elementa s vertikalnom zaštitom. to su kod ravnog krova i vrijednosti fiktivnog koeficijenta apsropcije α nešto manje nego kod vertikalnog elementa i mogu iznositi od 0.11.05 do 0. Shematski prikaz protusunčane zaštite paralelne s vertikalnim neprozirnim grañevinskim elementom Prednost ovog tipa protusunčane zaštite je u tome što se njom mogu zaštititi i ostakljene površine fasade. 191 . No budući da je kod krova zračni sloj ispod protusunčane zaštite uvjek bolje ventiliran.b) HORIZONTALAII PRESJEK Sl. Puni ekran naime ometa prirodnu cirkulaciju zraka i uzrokuje zagrijavanje zraka duž fasade.

.. 0.5..7 .t i ) α e (11...bez zaštite kada je koeficijent α veći od 0...... 2.15) α e Faktor α·k -----..+ T) G + k (t e .85 Ukupna gustoda toplinskog toka koji ulazi u prostoriju biti 6e dakle α·G q =k (t e + -----. Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi Mehanizam prenošenja topline kroz prozirni (ostakljeni) grañevinski element (prozor)...= T α e i z f o r m u l a ( 1 1 .t i ) + T · G. Gustoća toplinskog toka koji ulazi u prostoriju je (11. p a izraz (11..14) α e Što se može pisati i ovako α·G q = .........................3 i 0..Kod neprozirnih grañevinskih elemenata razlikuju se tri stupnja zaštite od sunčevog zračenja: -dobra zaštita kod koje je koeficijent α manji od 0..07.. U slučaju običnog stakla koficijent α·ρ·T iznose sukcesivno 0......... shematski prikazan na sl........7.t i ) (11...... Dio sunčevog zračenja ρ·P je reflektiran od stakla i odbačen prema van....13) 3... 1 5 ) s e z o v e s o l a r n i f a k t o r prozirnog gradjev i n s k o g e l e m e n t a i o z n a t a v a slo vom S .15) dob i v a k o n a t n i oblik 192 .... k (t e + -----... (11......... -srednja zaštita kad je vrijednost α izmeñu 0..08 i 0......... Dio sunčevog zračenja α •P je apsorbiran i sve se dalje dogaña kao kod neprozirnog elementa. je ovaj: 1... (-----.11..13) α·G q = ..3.. Ostatak sunčevog zračenja u iznosu T•P prolazi kroz ostakljenje bez ikakove promjene i nakon više uzastopnih refleksija apsorbiraju ga površine stijena i predmeta u prostoriji..

4.. Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi s protusunčanom zaštitom Protusunčana zaštita se u načelu može postaviti ili...........q = S • G + k ( t e ....5........ ili drugačije pisano α·k q =-----. Sl...11. (11........... Njena efikasnost...16) t o k a k o j i u l a z i u p r o s t o r i j u k r o z p r o z i r n i e l e m e n t i o z r a č e nosti G tog istog elementa............. Solarni faktor S običnog stakla iznosi oko 0.. u oba ova slučaja je bitno različita...4. kada su temperature vanjskog i unutarnjeg zraka jednake.. meñutim........t 1) .86.. (11...s vanjske s unutarnje strane ostakljenog elementa..Shematski prikaz prozirnog gradjevinskog elementa (prozora) izloženog sunčevom zračenju...........t i)......·G + k α e (t e .18) 193 .......

koeficijent da ukupna i pada na S l.odnosno q=S•G + k (te . bilo direktno. bilo ventilacijom zračnog sloja izmeñu protusunčane zaštite prozirnog elementa. Protusunčana zaštita postavljena s unutarnje strane Slučaj protusunčane zaštite postavljene s unutarnje zirnog grañevinskog elementa shematski je prikazan na slici Zbog jednostavnosti izlaganja pretpostavlja se da je transparentnosti promatranog elementa jednak jedinici tj. Ovakav slučaj susreće se najčešće kod različitih rješenja "brisoleja". opći izraz za gustoću toplinskog toka (11. Ako je meñutim protusunčana zaštita ispred prozirnog elementa tako postavljena da je omogućen prolaz izvjesnog dijela sunčeva zračenja.15.05 do 0.t1) (11. 1 1. s tim da je u ovom slučaju vrijednost faktora S viša.7. Zato je u ovom slučaju solarni faktor S vrlo malen i kreće se u granicama od 0. dozračena snaga prolazi kroz element bez promjene protusunčanu zaštitu. 7.19) i dalje vrijedi. Sh em ats k i pr i k a z pr ot us u nč a ne zaš i te p os ta v lj en e s un ut a r nj e s tr a ne gr a ñ e v ins k o g e lem e nt a 194 . strane pro11.19) Kada je protusunčana zaštita postavljena s vanjske strane prozirnog elementa najveći dio sunčeve energije apsorbirane elementom protusunčane zaštite odlazi prema van.

Zbog toga dolazi do prenošenja topline konvekcijom sa stakla na zratni sloj izmeñu stakla i protusunčane zašite.Dio sunčeva zračenja je reflektiran od protusunčane zašite i odbačen prema van.Preostali dio apsorbirane energije prenosi se zračenjem prema prozirnom elementu. 2.Dio energije apsorbirane vanjskom površinom protusunčane zašite prenosi se kondukcijom prema unutarnjoj površini zašite odatle u prostoriju konvekcijom i dugovalnim zračenjem.Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1. Budući da se radi o dugovalnom zračenju za koje je staklo nepropusno. 5. 4. U slutaju da je protusunčana zaštita djelomično prozirna. dio upadnog sunčevog zračenja prošao bi kroz nju i nakon više refleksija 195 . staklo će svu dozračenu snagu apsorbirati pri ćemu će njegova temperatura rasti.Preostali dio sunčeva zračenja apsorbira za§tita 3. i konvekcijom i zračenjem sa stakla prema vanjskom prostoru.Drugi dio apsorbirane energije prenosi se konvekcijom na zračni sloj izmeñu protusunčane zaštite i prozirnog elementa i odatle ventilacijom u prostoriju.

apsorbirale bi ga površine stijena i predmeta u prosto riji. temperatura vanjskog zraka te.5. Za gustoću toplinskog toka koja prolazi kroz prozirni element i protusunčanu zaštitu postavljenu s unutarnje strane vrijedi i dalje izraz (11. relativno velike dnevne promjene temperature vanjskog zraka. kod periodičkih promjena temperature vanjskog zraka i time izazvanih oscilacija toplinskog toka koji prolazi kroz taj element. pa je nužno da se kod toplinskih proračuna to promjene uzmu u obzir. odnosno ekvivalentna temperatura teg. znatno izmijenjeni u usporedbi s rezultatima proračuna po stacionarnim uvjetima prenošenja topline. To su zahtjevi za toplinskom stabilnost elemenata. Ova pretpostavka je opravdana samo u slučaju manjih vremenskih promjena temperature. najčešće veći od 0. ili pak kada se žele proučiti samo srednje vrijednosti toplinskih tokova. vrijednost temperatura elementa. Pod toplinskom stabilnošću vanjskog grañevinskog elementa razumijeva se njegovo svojstvo da sačuva relativno postojanu temperaturu na svojoj unutarnjoj površini. oscilacije temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature u slučaju djelovanja i sunčevog raspored zračenja) izazivaju unutar zagrijavanje a pojedinog iii hlañenje toplinskog vanjskih toka i su grañevinskih elemenata zgrade. vrijedilo je za stacionarne uvjete tj. i vrlo velike dnevne promjene sunčevog zračenja. Naime. vremenske konstantne. 196 . Za ljetni period karakteristične su. meñutim. samo što je kod ovakovih rješenja faktor S relativno velik. TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAðEVINSKIH ELEMENATA U LJETNOM PERIODU Uvod Sve što je u poglavlju 11.19). rečeno za prenošenje topline kroz grañevinske elemente izložene djelovanju sunčevog zračenja. Periodičke i po svojoj vrijednosti znatne promjene temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature) u ljetnom periodu postavljaju pred vanjske grañevinske elemente zgrade dodatne toplinsko-fizikalne zahtjeve (osim onih koji proizlaze za stacionarne uvjete). pod pretpostavkom da su temperatura unutarnjeg zraka t i .

12. znatno će porasti.Temperatura zraka u prostoriji u ljetnim uvjetima bitno ovisi o toplinskoj stabilnosti njenih vanjskih grañevinskih elemenata.1.85 7 0.98 197 .57 0.97 0..9 0.71 0.93 5 0. tako da će boravak u takvim prostorima postati vrlo neudoban i nezdrav..76 9 0..1a..81 8 0...96 4 0. Upijanje (primanje) topline U teoriji toplinske stabilnosti pretpostavlja se da temperatura vanjskog zraka (odnosno ekvivalentna temperatura) i toplinski tok kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa osciliraju po zakonu kosinusoide s periodom od 24 sate.66 0...96 0. Razlika vrijednosti temperature vanjskog zraka t e od njene srednje vrijednosti t o sr odreñena je amplitudom oscilacije temperature vanjskog zraka A te.79 0.26 0..79 0.55 0.49 0.66 0.sr predstavlja srednju vrijednost temperature vanjskog zraka za period vremena 24 sata..73 10 0. U većini slučajeva to je i vrlo blisko stvarnim uvjetima. za vremensku razliku maksimuma G i t o u satima 3 0.92 0..87 0.93 0...85 0.1) e gdje faktor Ψ uzima u obzir vremensko nepodudaranje maksimalnih vrijednosti G i t e.88 0.1. Amplituda oscilacija sunčeva zračenja može se odrediti kao razlika maksimalne dnevne i srednje dnevne ozračenosti (Gmax -Gsr ) pa se amplituda ekvivalentne temperature odreñuje po formuli α(Gmax -Gsr ) = [Ate + -----------] · Ψ α A teq .69 0....75 0. odnos amplitude a(GmaxGsr) ae Ate 1 2 3 4 1 2 faktor 4..61 0. Ako vanjski elementi zgrade nisu dovoljno toplinski stabilni. Ta temperatura se uzima u račun kod stacionarnih uvjeta toplinskih proračuna..94 0.99 0.99 0.89 6 0. temperatura zraka u zgradi..82 0... Vrijednosti faktoradane su u tablici 12. Tablica 12.38 0. u ljetnom periodu... Oscilacija temperature vanjskog zraka te (ili teq) u ljetnom periodu grafički je prikazana na sl...60 0.5 0.. (12.0 0.41 0.97 1. Pravac t e.73 0.99 0..

.... O t kl o n vri je d n o s t i t o p l in sko g t o ka q o d n je go ve srednje vrijednosti q sr odredjen je amplitudom oscilacija toplinskog toka A q .. o dn o sno e kviva le n t n e temperature uzrokuju oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz v a n j s k u p o v r š i n u g r a ñ e v i n s k o g e l e m e n t a ....1b) P r a va c q s r p re d st a vl j a s r e d n j u vr i j e d n o st g u st o će t o p l in s k o g t o ka kro z gra ñ e vin ski e le me n t ..O scila cije t em pe ra t u re va n jsko g zr a ka .... s r ti )....2) odnosno q s r = k(t e q ..sr odnosno t eq. d ob ive n u p o f o rmu li q s r = k(t e .... ali s vremenskim pomakom. s r ti )... odnosno ekvivalentne temperature za vremenski p e rio d 2 4 sa t a .12.. (sl.. Te o s c i l a c i j e imat će t ako ñe r ob lik kosinusoide s jedna kim pe riodom 24 sa ta..... 198 .....(12...3) gdje su t e ...(12.......... sr srednje vrijednosti temperature vanjskog zraka..

Sl.1.12. Dnevne oscilacije toplinskog toka q i temperature t e i ee 199 .

... Ova temperatura de se takoñer mijenjati po zakonu kosinusoide s jednakim periodom 24 sata..12. 200 ...................... označava slovom S i odreñuje po formuli gdje je λ koeficijent toplinske vodljivosti.. koeficijent upijanja topline od strane njegove površine ovisi samo o fizikalnim svojstvima materijala i perioda oscilacije toplinskog toka......... odnosno sloja elementa i označava slovom U Aq U = -----..(12..... Vrijednost koeficijenta U ovisi o periodu toplinskih oscilacija.. ali i o svojstvima grañevinskih materijala i grañevinskog elementa. Kod relativno velike debljine jednoslojnog grañevinskog elementa koji prima periodički toplinski tok.... po istom Zakonu i s jednakim periodom.. Odnos amplitude oscilacija toplinskog toga A q na vanjskoj površini grañevinskog elementa iii vanjskoj površini nekog sloja višeslojnog elementa prema amplitudi oscilacija temperature A.....Gustoća toplinskog toka kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa mijenja se dakle u granicama njegove maksimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q ............ ali s nekim vremenskim pomakom faze oscilacija... zove se koeficijent upijanja (primanja) topline od strane površine elementa. p obujamska masa i c specifični toplinski kapacitet materijala elementa.... to iste površine.... zove se koeficijent upijanja topline od strane materijala. (sl........1c) Unutar elementa. s tim što se njihove amplitude s prodorom toplinskog vala u dubinu elementa sve više smanjuju a vremenski pomak faze oscilacija postaje sve veći......... gustoća toplinskog toka i temperatura takoñer se periodički mijenjaju. a T period toplinskih oscilacija..(12...........(12....6) Aθ Iz definicijske jednadžbe (12. U tom slučaju koeficijent upijanja topline U predstavlja fizikalnu karakteristiku materijala elementa....4) do njegove minimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q .....6) slijedi da je u sustavu SI jedinica koeficijenta u W /(m 2 •K)......4) Oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa uzrok su oscilacijama temperature vanjske površne elementa.......

. odnose na prvi .. koeficijent U je ovisan i o prenošenju topline s površine elementa položene nasuprot one koja prima periočika toplinska djelovanja.. Vrijednost koeficijenta upijanja topline od strane vanjske površine nekog sloja višeslojnog grañevinskog elementa sastavljenog od relativno tankih slojeva ovisi ne samo o toplinskofizikalnim karakteristikama promatranog sloja već i o karakteristikama jednog ili više slojeva koji dolaze iza promatranog sloja u smjeru kretanja toplinskog vala..10) gdje se indeksi 1. koja je jednaka produktu toplinskog otpora R i koeficijenta upijanja topline od strane materijala S jednoslojnog elementa D = R • S. nazvana karakteristika toplinske inercije.. (12.. kod relativno tankog jednoslojnog grañevinskog elementa.Za promatrano toplinsko djelovanje s periodom 24 sate.7) poprima oblik U brojčanu jednadžbu (12...... a koeficijent S se dobiva u W /(m 2 •K).. formula (12.... treći sloj elementa Ako je za jednoslojni element ili promatrani sloj višeslojnog elementa D ≥ 1 onda je U = S. Slično tome.2.3.... D = R 1 · S 1 + R 2 • S 2 + R 3 · S 3 . Ako je za jednoslojni element D < 1 onda se veličina U računa po formuli R·S 2 + α i 201 .. Koeficijent upijanja topline od strane materijala S karakterizira svojstvo grañevinskog materijala da u većoj iii manjoj mjeri upija (prima) toplinu pri oscilacijama temperature na njegovoj površini....... c u J/(kg·K). Kao kriterij za ocjenu debljine grañevinskog elementa i 1 i njegovog sloja kod odreñivanja vrijednosti koeficijenta U službi bezdimenzionalna veličina D.(12.. drugi ........... p u kg/m 3 .. tj...9) Karakteristika toplinske inercije višeslojnog grañevinskog elementa jednaka je sumi karakteristika toplinske inercije pojedinih slojeva.....8) x se uvršava u W /(m•K).....

. koji su izloženi Sunčevu zračenju. Proračun za nagnute plohe proveden je za svakih 15° nagiba do 90° te za orijentacije S.g...ic. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline . Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: > Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih gradevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta > Zrakonepropusnost gradevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade > Zrakopropusnost reški prozora. sumiranjem mjesečnih suma. Za pojedinu postaju srednja godišnja suma zračenja na horizontalnu plohu računa se sumiranjem umnoška srednjih mjesečnih vrijednosti (Hs.. Kada je za neke slojeve viešlojnog grañevinskog elementa D<1. Stoga se srednje mjesečno globalno zračenje na nagnutu plohu (Hs.11) 1 + R•α. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu Sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja.. nisu još u potpunosti donesene u EN normama...U [W/(m2K)] Tablica 13. onda se vrjjednosti koeficijenata U za sve slojeve mogu naći postepeno.. SW.mm) s brojem dana u mjesecu (dm)..mm) računa na temelju izmjerenog ili proračunatog zračenja na horizontalnu plohu (Hs.... balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora Vanjski neprozirni gradevni dijelovi. SE.... NW i N.. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova.g. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci Dinamičke toplinske karakteristike gradevnih dijelova. Zaštita od sunca U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od Sunca. W.. tj.. Za odredivanje utjecaja Sunčevog zračenja na energetski sustav zgrade bitno je poznavati iznos globalnog Sunčevog zračenja na lokaciji objekta tokom cijele godine.(12. E.. Sunčevo zračenje Sunčevo zračenje je meteorološki parametar koji znatno utječe na temperaturu unutrašnjeg prostora.... Mjerenja globalnog Sunčevog zračenja na nagnute plohe za područje Hrvatske ne postoje.. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. računajući ih sukcesivno od sloja do sloja krečući se u obrnutom smjeru u odnosu na smjer kretanja toplinskog vala..... Sustavi za zaštitu od Sunca uskladeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi...... Ako se osigura odgovarajuće tehničko rješenje postiže se prilagodljiv ulaz Sunca u zgradu i sprečava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčevog zračenja tijekom Ijeta i smanjuje potrebna energija za hladenje. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Fc(-) NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD SUNČEVA ZRAČENJA 202 Fc(-) .U =------------. NE..mm) iz podataka 28 postaja na teritoriju Hrvatske...g....

staklene površine treba koncentrirati na južnoj fasadi. PASIVNA SUNČANA ARHITEKTURA I ZAŠTITA OD SUNCA U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca.Bez naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmedu stakala -bijele ili reflektirajuće površine i male transparentnosti -svijetle boje i malene transparentnosti -tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane -žaluzine.25 0. u oba slučaja izvana ili unutra. 203 . impregnirane ili prirodni materijal) Korisni elementi zaštite od Sunca su nadstrešnice ili trjemovi odredene dubine na južnom pročelju koje sprječavaju upad Sunca Ijeti. a postavljaju se na potkonstrukciju koja je odmaknuta od nosive konstrukcije zgrade. lamele koje se mogu okretati. rolete. Elementi trebaju biti lagani.75 0.3 0. grilje) Strehe. Dodatno. Ipak. rolo i uz to automatizirani.8 0. dok prozore na sjevernoj fasadi treba maksimalno smanjiti da se ograniče toplinski gubici. a propuštaju ga zimi. Mogu biti postavljeni kao pojedinačni vertikalni ili horizontalni elementi ili kao plohe. gore i bočno provjetravane Izvor: TPRUETZZ 1 0. pjeskaren) > drvo (otporno na vanjske uvjete) > tkanine (fiberglas. Ako postoji mogućnost orijentacije kuće prema jugu. kapci (škure. anodiziran. otraga provjetravano -žaluzine. Zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementi ne sprečavaju prolaz do ostakljenja.9 0. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. lode Markize. Na zapadnoj i istočnoj strani se postavljaju vertikalne elemente koji mogu raspršiti zrake budući zapadno Sunce uvijek upada pod blagim kutom. Materijali od kojih se izraduju elementi zaštite od Sunca su : > aluminij (ekstrudiran. odnosno grupiranje prostorija po namjeni prema karakteristikama pojedine orijentacije.4 Elementi zaštite od Sunca mogu se postavljati: > na fasadi > u unutrašnjem prostoru Elementi mogu biti fiksirani ili pokretni.5 0. U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalne elemente jer Ijetno južno Sunce upada pod visokim kutom pa ga horizontalna ploha ne propušta do ostakljenja. klizni. moguće je upotrebom mobilnih i automatiziranih elemenata optimalno koristiti dobitaka od Sunčevog zračenja za pojedine prostore prema trenutnoj potrebi. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja. zaštiti od Sunca najviše doprinosi pravilna orijentacija zgrade.

izvor je velikih toplinskih gubitaka koji se povećavaju za 40 posto. Ostale značajke prozora Na unutarnjoj se površini okvira i ostakljenja. Kod velikih stambenih zgrada prostori se prozračuju kroz otvorene prozore. Pri projektiranju je potrebno paziti da prozori u debljim zidovima nisu pomaknuti previše prema vanjskoj strani. U slucaju da zgrada ima sustav kon-troliranog prozracivanja. ZRAKONEPROPUSNOST PROZORA Pri ugradnji prozorskih okvira u zid ostaju na spoju uže ili šire reške ko-je je potrebno potpuno zabrtviti.8. trajne i elasticne brtve neprekinuto po cijelom obodu. uzeti u obzir i to da se on mora često otvarati. Cak i zavjese na unutarnjoj strani prozora znatno utjeću na toplinsku izolaciju prozora. unatoć kvalitetnim prozorima. kitovi. uz poštivanje činjenične vrijednosti zrakopropusnosti zatvorenog prozora. Pri proračunu toplinskih gubitaka zato je potrebno. Ona mora biti u unutrašnjosti toplinski izolirana tako da bude što bliže zidu u koji je ugrañena. Razlog je tome što različite prepreke sprjećavaju da topli zrak koji proizvodi grijaće tijelo ispod prozora grije unutarnju površinu prozora. Police je potrebno odstraniti ili u njima izbušiti rupe kroz koje topli zrak može doći do prozora. cime se izbjegava neželjena kondenzacija u medustak-lenom prostora. često se iznad grijačeg tijela ugrañuju police koje preusmjeravaju tok toplog zraka od prozora. zelenilom. Korisno je i 204 . prirodnim provjetravanjem i sl 4. Pretjerano zagrijavanje ljeti treba spriječiti sredstvima za zaštitu od sunca. iako je to dobro rješenje za problem kondenzacije.4. koja na njega nije spojena zrakonepropusno. Preporučljive su kraće zavjese kod kojih manji dio topline grijaćeg tijela grije prozor. Brtve se opcenito ugraduju na unu-tarnju brazdu prozorskog okvira.5 izmjena zraka u jednom satu) potrebno je prozor često otvarati. Eventualna dodatna toplinska zaštita na unutarnjoj strani prozora. Kod prozora s roletama poseban je problem kutija. Kako propisi zahtijevaju intenzivno prozračivanje prostora(prosječno 0. Kod spojnih prozora brtva mora biti izmedu prozorskog okvira i okvira unutarnjeg krila. Ugodnija su stoga rješenja s dodatnom toplinskom izolacijom na vanjskoj strani prozora. Na spoju prozorskog okvira i prozor-skog krila moraju biti ugradene pra-vilno oblikovane. Važan utjecaj na zrakopropusnost prozora ima i prozorski okov. Pothladeni mrtvi kut na donjoj strani često je uzrokom kondenzacije.Toplinska masa zida ili poda u južno orijentiranim prostorijama spremat će toplinsku energiju tokom dana i distribuirati je kasnije noću. kao što su profili i trake za brtvljenje. usmjeravanjem dnevnog svjetla. Ako tak-vog prozracivanja nema. Zavjesa od stropa do poda koja razdvaja prozor i grijaće tijelo od prostora. To se radi raznim materijalima za brtv-ljenje. uzrok je da vlažan zrak iz prostora dolazi do pothladene površine prozora i tamo se kondenzira. može pojaviti kondenzat. toplinskoizolacij-ski materijali u obliku pjene i dr. a veći dio prostor. On mora omoguciti učvrsćivanje prozorskih krila na prozorski okvir na više mjesta. što povećava toplinske gubitke. Brtve dobro djeluju onda kad je okov pravilno postavljen. spoj prozorskog okvira i krila mora imati una-prijed propisanu zrakopropusnost koja omogucava bar najmanju izmje-nu zraka potrebnu za sprjecavanje kondenzacijskih pojava te plijesni na unutarnjim površinama obodnih zidova gradevine i (što je i važnije) za dovod kisika potrebnog za disa-nje te izgaranje goriva u pecima. taj spoj mora biti što zrakonepropusniji.

Dobro izolirani i zabrtvljeni prozori nisu važni samo za štednju energije. Umjesto zraka kao izolatora. Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U<1. prostor izmeñu stakala može biti ispunjen inertnim plinom argonom čime se povećava učinkovitost prozora Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprječava gubitak topline reflektirajući je natrag u prostor Toplinski gubici se dogañaju kako kroz staklo. Zrakopropusne reške prozorskih spojeva uzrokom su propuha koji je ljudima neugodan i nezdrav. Slabo izolirani prozori imaju po hladnijem vremenu niske površinske temperature i stoga (unatoc odgovarajućoj temperaturi unutarnjeg zraka) hlade ljude koji su u njihovoj blizini. tako i kroz okvir prozora. Okvir može biti PVC. ali s prekinutim toplinskim mostovima. Često je razlog gibanje zraka koji uzrokuje njegovo hlañenje i spuštanje kod pothladenih prozorskih površina. već i zato jer stvaraju uvjete za ugodno i zdravo stanovanje.8 W/m2K. SAVJETI ZAMJENITE PROZORE.odgovarajucim brtvilima zabrtviti rešku kroz koju iz kutije izlaze trake za podizanje i spuštanje zaštitnih zavjesa. Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su: • • • Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zračnim prostorom od najmanje 16 mm. drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij. 205 . ali s čeličnim ojačanjem. aluminijski. Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru.

U skladu sa novim Tehničkim propisom. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. Cijena ove trake je 40 kn/m. a njihov koeficijent prolaznosti topline kreće se od 0.80-1.40 W/m2K. Provjerite da li postoje pukotine izmeñu prozora i zida kroz koje prolazi zrak pri čemu se gubi toplina iz kuće. Kako pravilno odabrati novi prozor Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade. oni su obično i desetak puta veći od onih kroz zidove. pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade. lijepljenjem izolacijske trake oko prozora i vrata smanjiti ćete toplinske gubitke. Gubici topline kroz prozore Gubici kroz prozore su transmisijski. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom U manjim od 1.Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%. ali su im toplinski gubici za 50% manji.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K. koji istovremeno djeluje i kao prijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. kao na primjer PU pjena. Pukotine zatvorite odgovarajućim materijalima. Investicijom od 40 kn godišnje možete uštedjeti i do 400 kn na grijanju. dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 -3000 kn/m2.80 W/m2K. Kada se zbroje jedni i drugi. Prozora ima mnogo različitih vrsta. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50 posto toplinskih gubitaka zgrade.40-1. Ukoliko ste u nemogućnosti kupiti nove prozore.8 W/m2K 206 . U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili koji neovisno o vrsti materijala od kojeg se izgrañuju moraju osigurati: dobro brtvljenje.00-3.80 W/m2K. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1. odnosno oni kroz otvoren prozor.40 W/m2K. Takoñer se kao prozorski profil preporuča moderni visoko učinkoviti drveni profil koji je i ekološki i energetski prihvatljiv. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve su glavni uzrok gubitaka topline. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. prekinuti toplinski most u profilu. odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski. Na suvremenim nisko energetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmeñu 0.

Prozor kao grañevni element ima funkciju osigurati zadovoljavajuću zvučnu i toplinsku izolaciju. Senzor otvorenosti prozora povezuje se direktno sa kontrolom grijanja/hlañenja i isključuje sustav kada se prozor otvara. što se postiže primjenom adekvatnih materijala i konstrukcijskih profila. Postavljanjem tog sloja samo sa vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz. koji smanjuje zračenje topline preko prozora. tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. U-vrijednost-koeficijent prolaza topline Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi a-vrijednost-provjetravanje g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora ZBROJ OVIH VRIJEDNOSTI ODREðUJU UKUPNE TOPLINSKE GUBITKE PROZORSKOG ELEMENTA. dok se gubici ventiliranjem mogu smanjiti ugradnjom ventilacijskog sustava ili pomoći senzora otvorenosti prozora. ili bolje inertnim plinom (argonom) koji djeluje kao toplinski izolator. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla. Low-E premaz (premaz niske emisivnosti). Na taj način se smanjuju gubici ventiliranjem.5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke. kao i funkciju prirodnog provjetravanja prostora. Na transmisijske gubitke utječe više detalja. čiji su meñu prostori punjeni zrakom.kod najboljih prozora s trostrukim staklima i plinskim punjenjem pa sve do 3. 207 . Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. Osnovni je svakako koeficijent prolaznosti topline staklene površine i profila prozora. Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala.

3 W/m2K kao i Low-E premazom) isplaćuje se financijski kroz dvije sezone grijanja.drveni ALUMINIJSKI PROZORSKI OKVIRI imaju veliku postojanost oblika. Prozori do 1. No prednost im je lako odražavanje u odnosu na drvene prozorske okvire. a prihvatljiv je i sa ekološke strane jer je drvo materijal koji se obnavlja. dok oni s koeficijentom prolaza topline ispod 1 W/m2K postaju značajno skuplji u odnosu na uštedu te se koriste samo u izgradnji pasivnih kuća. drvo. Prilikom požara njegova konstrukcija ostaje postojana i ne proizvodi nikakve otrovne plinove. cijena im je približno ista ali imaju problematičan vijek trajanja i nisu prihvatljivi sa ekološkog aspekta jer njihova proizvodnja i reciklaža zagañuju okoliš (zato što najčešće sadrže kadmij. Važan je i odabir ispravnog 208 . omekšivače i sredstva za zaštitu od požara).Prema podacima proizvoñača mijenjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1. sol). što je je od bitne važnosti kod velikih prozorskih okvira i veliku postojanost na vremenske utjecaje (npr. tako je presudno njgovo unutarnje punjenje koje mora biti dobar toplinski izolator kao što je npr. PLASTIČNI PROZORSKI OKVIRI imaju bolju toplinsku zaštitu od aluminijskih. Drvo ima najbolji stupanj toplinske i zvučne izolacije. Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost. Drvo je klasični materijal za prozore i ako se pravilno održava može trajati i do 100 godina. DRVENI PROZORSKI OKVIRI imaju udio na trištu od oko 40%.aluminijski . Oni ne stare i laki su za održavanje. Vrste prozorskih okvira Vrste prozorskih okvira: .1 W/m2K su u sličnom razredu isplativosti.plastični .

(butil 5g/m) f. Bitna svojstva izo stakala su : izolacija prolazu topline. a ekološki najpovoljnije su zaštite na bazi smola i firnisa. staklo (npr. obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava. Takoñer se mora omogućiti i neometan prodor vlage. ksenonom ili kriptonom. Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a meñuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom. Izo stakla Kako bi smanjili toplinske gubitke. bistrina i čistoća stakala. FLOAT STAKLO koje je ravno prozirno staklo a standardno se ugrañuje u IZO staklo i to u debljinama od 3 do 10mm 2. zrak ili plinsko punjenje c. LAMINIRANO STAKLO je sastavljeno od više float stakala zalijepljenih folijom. unutarnje brtvilo. upijač vlage (molekularna zrnca) e. 65-70ml/m KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla. o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela.zaštitnog sredstva za njih. vanjsko brtvilo. KALJENO STAKLO je float staklo koje je termički obrañeno zbog poboljšanja mehaničkih svojstava. Navedeni plinovi se stavljaju zbog smanjenja koeficijenta prolaza topline odnosno kako bi smanjili toplinske gubitke kroz prozor. okvir d. STAKLA KOJA SE KORISTE PRI IZRADI IZO STAKALA su slijedeća: 1. a da bi prozori bili otporni na vremenske utjecaje moguće je oblaganje aluminijem. Ovo staklo se koristi i zbog sigurnosnih razloga jer ne puca u male komadiće prilikom oštećenja 3. pravilan odraz slike okoliša i da ne smije doći do rošenja u meñuprostoru. čvrstoće na udar i vlačne čvrstoće na savijanje. najčešće argonom. 2x4mm) b. utjecaj na prolaz svijetlosti. u 209 . IZO STAKLO se sastoji od sljedećih dijelova: a.

ali ga upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje.slučaju razbijanja raspada se na velik broj malih komadića tupih rubova pa je pogodno iz sigurnosnih razloga za korištenje. aliminijskih i drvenih prozora: 210 . 4. kripton. punjenje meñuprostora ( IZO stakla se pune zrakom ili inertnim plinovima (argon.faktor smanjujemo većim brojem meñuprostora i što većom širinom meñuprostora) 2. dok zračenje dugih valnih duljina reflektira ( IC zračenje) Prikaz toplinski pogodnijih profila PVC. NA NISKI U-FAKTOR KOD IZO STAKLA UTJEČE: 1. xenon ili SF6) koji bitno smanjuju U.faktor 3. ORNAMENT STAKLA. REFLEKTIRAJUĆE STAKLO premazano metalnim filmom koji dio svijetlosti reflektira a dio apsorbira. površina im je ukrašena različitim uzorcima 5.faktor. Low-e stakla premazana su s strane meñuprostora posebnim metalnim filmom koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svijetlost. odabir stakla (Debljina stakla vrlo malo utječe na U. debljina i broj meñuprostora (U.

Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara. Pri vanjskim uvjetima -10°C i unutarnjim uvjetima od +20°C. granica je podesiva izmeñu 0°C i 70°C. no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja.Low-E stakla Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%. uništit ga može samo razbijanje stakla. Na sljedećoj slici je prikazan značaj u izboru kvalitetnijeg stakla na području toplinske ugodnosti i uštede energije. prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama. Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo-samočišćenje. na površini će se odvijati redoxproces. Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za odreñena klimatska područja. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1. Kako pritom potpuno propušta svijetlost u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo unaprijed odreñuje granicu na kojoj filter postaje propusan.3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada. Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake. Uštede na energiji su znatne primjenom ovih stakala u grediteljstvu a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju. a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja. Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i spriječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo. pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. izo stakla pokazuju daleko bolja svojstva od običnih jednostrukih stakala. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida. Prikaz temperature unutrašnje površine stakla za razne k-faktore 211 .

MJERE POBOLJŠANJA NA POSTOJEĆIM PROZORIMA Najveći gubici topline su kroz loše brtvljenje prozorskog krila i okna prozora koje se može riješiti stavljanjem različitih brtvila. što je relativno dobar iznos koeficijenta prolaza topline. a javljaju se i gubici zračenjem topline iz toplije prostorije prema hladnijem okolišu.U sljedećoj tablici vidimo usporedbu različitih tipova prozora u usporedbi s prozorom koji ima U. procijenjeni toplinski gubici i ukupna investicija postavljanja odreñenog prozora.faktor 1. uz energetske gubitke javljaju se i oštećenja izazvana kondenzatom. Ako materijal prozorske konstrukcije dobro vodi toplinu.4 W/m2K. 212 . Prikazane su uštede su u kWh po kvadratnom metru prozora.

U takvim je sluca-jevima rešku potrebno zatvoriti na vanjskoj i unutarnjoj strani letvicom. a u unutarnjem dijelu profilacija postiže se brtvljenje zraka. zatim nanijet masu i prekriti je razdvajajucom folijom. U vanjskom dijelu nastoji se onemogućiti dolazak vode na kritični dio profila. Cesto se pokaže da je pos-tojeci okov potrebno zamijeniti no-vim. Stari prozori nemaju ugradene brtve. a meduprostor zapuniti pjenastim toplinskoizolacijskim materijalom (npr. Razdva-jajuca se folija na kraju odstrani. potrebno ga je zabrtviti masom za brtvljenje (npr. U slucaju da se širina spoja prozorskog okvira i krila zbog deformacija drva i okova od mjesta do mjesta jako razlikuje. Stara je boju najprije potrebno odstraniti. Stoga je korisno u spoj izmedu prozorskog okvira i krila utisnuti brtvila kao što su razlicite samoljepljive trake (od gume ili raznih pjenastih materi-jala) koje se povremeno moraju ob-navljati.Poboljšanje toplinskih karakteristika moguće je postići na sljedeće načine: • • • • • zabrtviti prozore (i vanjska vrata) provjeriti i popraviti okove na prozorima (i vratima) izolirati kutije za rolete reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. postavom zavjesa. poliuretanskom pjenom) 213 . trajnoelasticnim silikonskim kaucu-kom). itd. Izmedu prozora i zida cesto ostaje reška kroz koju nekontrolirano pro-dire hladan zrak. zamjeniti prozore novim toplinski kvalitetnijim Brtvljenje Iz modificiranog i osuvremenjenog presjeka profila prozora vidimo da je spoj izmeñu krila i doprozornika u stvari kompleksna konstrukcija koja u prvom redu onemogućava prolaz zraka. Bolje je rješenje ono koje u prozorsku brazdu urezuje utor u koji se zatim ugraduje brtva kakva se upotrebljava i kod novih prozora. a isto tako i prolaz vode. Prozorski okov potrebno je kod svih opisa-nih nacina brtvljenja odgovarajuce nastaviti. a višak mase odreže. Zatim se prozor zatvori (ne do kraja) i ceka se da se masa stvrdne. Spoj krila i stakla omogućuje provjetravanje unutrašnjosti profila ispod stakla kao i kvalitetno nalijeganje stakla na vanjski i unutarnji dio.

prema normama Specificirana svojstva. TE NAČIN POTVRðIVANJA SUKLADNOSTI Područje primjene Ovim se Prilogom sukladno članku 7. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu grañevine. vodonepropusnosti. propusnosti zraka. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u grañevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu. ovisno o vrsti prozora i/ili vrata. te način potvrñivanja sukladnosti prozora i vrata. Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira. moraju se specificirati prema toj normi. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi.4.9. ako ovim Popisom nije drukčije propisano. potvrñivanje sukladnosti i označavanje Specificirana svojstva Tehnička svojstva prozora i vrata. 4. te potvrñivanje sukladnosti prozora i vrata odreñuju se odnosno provode. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA. prolaska topline i zvučne izolacije. Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1. 214 . te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom. Prozori i vrata koji se nalaze izmeñu prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u skladu s posebnim propisom.Dobro brtvljenje prozorskog profila kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na profil prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka. važećeg Propisa odreñuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata. stavku 1.

vodonepropusnosti. vodonepropusnost. Održavanje svojstava Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza. pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvoñača. otpornosti na opterećenje vjetrom. prolaska topline. prolaz topline. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje. otpornosti na opterećenje vjetrom. u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe.5 h-1 ako propisom donesenim u skladu s 215 . zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. ovisno o vrsti prozora i vrata. Popis priznatih tehničkih pravila i norma Priznata tehnička pravila Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvoñenje završnih radova u grañevinarstvu (»Službeni list« 21/90). Projektiranje Djelovanje vjetra odreñuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra odreñenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje prozora odnosno vrata. na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. a u skladu s posebnim propisom. Ispitivanje Ispitivanje svojstava propusnosti zraka. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA 1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0. Potvrñivanje sukladnosti Potvrñivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka. specificiraju projektom grañevine. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu. prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 14351-1. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se.Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom. zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva. vodonepropusnosti. Označavanje Prozori i vrata označavaju se. Oznaka iz predhodnog stavka ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su: otpornost na opterećenje vjetrom. prema priznatom tehničkom pravilu i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00). prolaska topline i zvučne izolacije provodi se. vodonepropusnosti. provodi se prema normama. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju.

potrošnja el. metoda odreñivanja A. te o učinkovitosti ogrjevnih tijela. Mjerenje sastava dimnih plinova je učinkovit zahvat za ustanovljenje stanja kotla. (3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. Za ustanovljavanje učinkovitosti i funkcionalnosti sustava provode se mjerenja temperature i protoka medija u karakterističnim točkama razvoda. tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog ugañanja sukladno potrebama korisnika zgrade. Na taj način se može zaključiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija. poželjno je mjeriti temperaturu dimnih plinova. (5) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti dokazuje se i ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002. 216 . 4.2 h-1. sveden na obujam grijanog zraka. no zbog zahtjevnosti mjerenja je ta mjera rijetko primjenjiva. te u ogrjevnim tijelima. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vrše se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama . potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0. odnosno n50 = 1. (4) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni ureñaji s otvorima za ventiliranje.0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog ureñaja za provjetravanje. Za ustanovljavanje učinkovitosti cirkulacionog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacionih pumpi -protok.Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji kojim se ureñuje to područje nije drukčije propisano. pogotovo u onima specijaliziranih namjena. Najčešće se provode mjerenja temperature i protoka polaznog i povratnog medija. ustanovljavanja izbalansiranosti razvoda. ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3. te ustanovljavanja karakteristika komfora u boravišnim prostorima. izmjereni tok zraka. funkcionalnosti cjelokupnog sustava. (6) Prilikom ispitivanja iz stavka 5. i stavka 2. (2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi. Ukoliko je izvedivo. Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vrše se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajućim točkama razvoda. može se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija. za razliku tlakova izmeñu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa. Mjerenje tlaka medija provodi se na najvišim i najnižim točkama razvoda. Ukoliko je izvedivo. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI REŠKI KANALA (CIJEVI) POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE. ovoga članka mora biti veći u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno: – da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti.10. energije i ustanovljenje radnih karakteristika. HLAðENJA I VENTILACIJE Mjerenja se mogu provoditi u svrhu ustanovljavanja energetskih svojstava i učinkovitosti sustava grijanja. GRIJANJA. Istovremeno je potrebno mjeriti potrošnju goriva u kontrolnom vremenu. u kontinuiranom pogonu cirkulacionih pumpi.5 h-1 kod zgrada s mehaničkim ureñajem za provjetravanje.4. uzimajući u obzir pogreške koje unose reflektirajuće površine. i/ili – zbog uporabe ureñaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.

ili rototerma) jer u slučaju manjih protoka zraka od projektiranih.03 1. ako je riječ o kompresorima. a kod rashladnih agregata. zbog povećanja snage motora komore u odnosu na postotak propuštanja kanala: Tablica 2: Odnos propusnosti kanala i povećanja snage motora Propusnost Povećanje bruto snage motora 1.33 1. sama učinkovitost i ušteda energije na rekuperatoru je znatno smanjena. Takoñer i mjerenjem temeprature zraka (ulaz/izlaz) možemo ustanoviti učinkovitost same rekuperacije. dolazi do povećanja otpora sa kvadratom protoka zraka te pri tome dolazi do povećanje potrošnje snage sa kubom protoka zraka što dovodi do nepotrebnog povećanja utroška energije. količine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta. te po potrebi i temperatura rashladnog medija. ili broja izmjena zraka ili potreba zračnog grijanja. mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja.00 1.73 0% 1% 5% 10% 15% 20% 217 .000 m3/h potrebno ih je ugraditi. MJERENJE PROTOKA ZRAKA U KGHV SUSTAVIMA Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka. vo mjerenje je takoñer potrebno i zbog obveze današnjih sustava da posjeduju rekuperaciju topline ( bilo preko glikolnog ili pločastog rekuperatora. vrlo rijetko se nakon izvoñenja radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do propuštanja ventilacijskih kanala. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Današnjim načinom izvoñenja ventilacijskih kanala. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podešen protok zraka.52 1. Velika većina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije slučaj za sve komore iznad 7. Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 možemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u slučaju nepotrebnog propuštanja zraka kroz kanale jer potrošnja snage (kao što je rečeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u slijedećoj tablici možemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potrošna energije.Kod centraliziranih rashladnih sustava mjere se svojstva distribuiranog medija kao i za grijanje.16 1.

9. Iz slike je vidljivo da se krivulja stvarne promjene površinske temperature znatno razlikuje od teoretske krivulje izračunate pomoću gornjeg izraza. Kada se toplinski most nalazi u sredini grañevinskog elementa njegova korekcija moguća je pomoću tzv.2) ti – te Θ i = t i . Razlog tomu jest heterogenost grañevinskog elementa na mjestima toplinskih mostova. s ciljem da se postigne što bolje izjednačenje površinskih temperatura. Na slici 9.3.9. principa izolacije. ako taj materijal ima povoljna izolacijska svojstva (Sl.1.. 9. Zato je temperatura unutarnje površine elementa na toplinskom mostu manja nego na preostaloj površini elementa što povećava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima. Na sl..nacrtane su i dvije krivulje promjene temperatura unutarnje površine elementa.-----------.1.2) više ne vrijedi. heterogene površinske temperature uzrokovat će različite brzine struja konvekcije s posljedicom bržeg taloženja prašine iz zraka na hladnijim površinama toplinskih mostova što se manifestira kao promjena boje tih dijelova elemenata.2) ili pak neki izraziti toplinsko izolacijski materijal (sl. Primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida dok je puna linija dobivena mjerenjem na stvarnom zidu. R i Ro Sl. TOPLINSKI MOSTOVI Toplinskim mostovima zovu se dijelovi vanjskog grañevinskog elementa koji imaju manji otpor toplinskoj propustljivosti nego tipični presjek elementa. Toplinski se mostovi u pravilu moraju korigirati. prikazan je primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida.1. zbog čega na tim područjima formula (5.4. Čak ako i ne doñe do kondenzacije vodene pare.) U ovom drugom slučaju oblaganje treba izvršiti na širini oko tri puta većoj od širine toplinskog mosta. Crtkana linija dobivena je pomoću formule (5. Princip izolacije sastoji se u postavljanju preko unutarnje površine toplinskog mosta nekog toplinsko izolacijskog materijala odreñene debljine. Ovdje se radi o zidu od plinobetona s armiranim betonskim stupom.9. To može biti materijal iz tipičnog presjeka zida.5.. 218 .

219 .3.9. Shematski prikaz toplinskog izolacije (varijanta rješenja) mosta korigiranog principom Na s1. što znači da osnovni problem toplinskog mosta nije riješen. prikazana je raspodjela temperature na unutarnjoj površini elementa za slučaj izolacije toplinskog mosta s vanjske strane.Sl.4.2.9.9. Iz slike je vidljivo da kod ovakvog rješenja temperature na površini toplinskog mosta ostaju relativno niske. Toplinski most korigiran principom izolacije Sl..

temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini.5. • geometrijski toplinski mostovi – nastaju uslijed promjene oblika konstrukcije. uglovi zgrade. Zato u ovom slučaju u potpunosti zadovoljava rješenje s toplinskom izolacijom položenom s vanjske strane (sl. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije. što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare.9.9. npr. 220 . Toplinski most izoliran s vanjske strane . to je dio tih konstrukcija koji prodire u vanjske zidove na neki način stalno “podgrijavan".pogrešno rješenje Korekcija toplinskih mostova koji se javljaju na mjestima prodora nosivih poprečnih armirano-betonskih zidova i armirano-betonskih stropova u vanjske zidove je relativno jednostavna.). U praksi su vrlo česte kombinacije ovih vrsta toplinskih mostova. razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova: • konstruktivni toplinski mostovi – nastaju kod kombinacija različitih vrsta materijala. 4.4. Nosivi poprečni armirano betonski zid iii armirano betonski strop a)toplinski most bez izolacije. b)toplinski most korektno izoliran. S1. Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti.5.5.1. debljine ili geometrije grañevnog dijela. Budući da se radi o betonskim konstrukcijama koje se svojim najvećim dijelom nalaze u unutarnjoj toploj atmosferi zgrade.DEFINIRANJE TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala.Sl.9.

4. živ ili mrtav. promjene debljine plašta ili geometrije grañevine. Najjednostavniji primjer toplinskog mosta je prozor ili vrata. 221 .2.5. Na slici vidimo jedan primjer toplinskog mosta gdje je zid od cigle presječen sa betonom. Dopustite da vam predstavimo potencijalog pobjednika. toplinski most je pred vama. POSLJEDICA JAKIH TOPLINSKIH MOSTOVA Pošast zvana “Toplinski most” Traži se najveći neprijatelj toplih domova sa ove strane svemira. koji je slabiji izolator sa manjim toplinskim otporom i kroz kojeg toplina nesmetano pronalazi put iz unutrašnjosti grañevine prema vani. Toplinski most nastaje kada materijali koji su slabi izolatori dolaze u kontakt i dozvoljavaju toplini da preko njihovog spoja stvori tok. Toplinski most je manji dio plašta grañevine gdje se inače jednoliki toplinski otpor znatno mijenja zbog promjene materijala.

u ekstremnim slučajevima i plijesni. Česti uzroci toplinskih mostova su i metalni objekti unutar konstrukcije koji greškom strše kroz izolaciju prema vani. Komfor unutar objekta 222 . Da bi se izbjegla kondenzacija na toplinskim mostovima potrebno je osigurati da relativna vlažnost unutar grañevine bude na nižoj razini.Zbog smanjenog toplinskog otpora u odnosu na normalni presjek zida ne samo da toplina odlazi vani nego je i temperatura sa unutarašnje površine zida na toplinskom mostu manja nego na ostaloj površini zida pa se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare na unutarnjem dijelu toplinskog mosta. pa je prevencija najbolja mjera koju možemo poduzeti. Održavanje objekta Posljedica toplinskih mostova je i kondenzacija pare na unutarnjem dijelu mosta što kao posljedicu ima stvaranje vlažnih područja na zidovima. Kod starijih zgrada preporučljivo je da se postavi dodatna izolacija na vanjskoj strani grañevine. Korisnici objekta to rade dodatnim zagrijavanem prostora što povećava potrošnju energije. Jedan od glavnih razloga toplinskih mostova su greške u izoliranju tijekom gradnje gdje je izolator loše postavljen ili je sam izolator jako loš što dovodi do nesmetanog toka topline prema vani. To se može osigurati na način da se proizvodi manja količina pare a da se osigura dovoljna izmjena zraka u prostoru. Zbog toga je veoma važno da se jako pazi u fazi gradnje objekta jer toplinski mostovi imaju dva glavna razloga nastanaka. Borba sa toplinskim mostovima u pravilu je jako teška. Generalno gledajući toplinski mostovi nisu dobri zbog više razloga: Povećene potrošnje energije Pojavom toplinskih mostova na grañevini potrebno je nadoknaditi toplinu koja je preko mostova otišla u okolinu. U novijim zgradama niža temperatura unutarnjeg palašta objekta trebala bi se javljati samo na području prozora. Nekada se problemi mogu riješiti postavljanjem dodatne izolacije oko samog mosta ali u većini je slučajeva rješavanje postojećih toplinskih mostova jako teško. Sve to povećava potrebu za dodatnim održavanjem objekta jer je zahvaćene površine potrebno sve češće održavati i to sa dosta skupim sredstvima. greška u projektiranju ili greška u grañenju.

4. Zbog svega ovog. PRIMJENA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE U ODREDIVANJU ENERGETSKIH GUBITAKA U ZGRADARSTVU Primjenom termografskih mjerenja. Hladni propuh će dovesti do toka niske temperature što dovodi do smanjenja komfora unutar prostora.5. jeftino i učinkovito te se nameće kao zadovoljavajuća kvalitativna metoda pri energetskim auditima zgrada. a termografska oprema se može kupiti u Hrvatskoj i to od mnogih svjetskih proizvodača. izvedbena) ne odgovara realnom stanju to mjerenja kojim se provjerava podudarnost stanja vanjske ovojnice zgrade s dokumentacijom su nužna. „walk trought“ audita. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: > Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije > Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana > Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. s objektivima od 23° i 45°. uz osigurani servis opreme. gledajući sa stajališta učinkovitog korištenja energije. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. toplinski mostovi su jedan od glavnih problema grañenja.NAČINI I SREDSTVA ZA SMANJENJE UTJECAJA TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u gradevinskim konstrukcijama. Zdravlje korisnika objekta Jedan od glavnih problema toplinskih mostova je i pojava plijesni koja povećava opasnost od alergija i drugih zdravstvenih problema. a po potrebi treba izolirati i temelj > Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. PRIMJERI GUBITAKA TOPLINE U ZGRADARSTVU Provedbom niza energetskih audita. Termografsko mjerenje je brzo. sukladno normi HRN EN 13187:2000 moguće je brzo i učinkovito utvrditi stanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade. dimenzije i veličinu gubitaka toplinske energije zgrade. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. Povoljna okolnost za primjenu te metode mjerenja u Hrvatskoj slijedi iz činjenice da se edukacije za termografistu provode na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Kako je u Hrvatskoj relativno čest slučaj da dokumentacija (projektna.Toplinski mostovi utječu na komfor objekta na načina da će loše izolirani zidovi biti hladni tijekom zime što uz kretanje zraka može dovesti do hladnih propuha. a time mjesta. bez prekida toplinske izolacije > Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova prodori konstrukcija.3. 223 . poglavito tzv. koristili smo suvremenu termovizijsku kameru ThermoCAM P65.

do 5. na slikama 2. Slika 2. Radi ilustracije navedenog. Pri proračunu potrebno je koristiti korigirane. ocijeniti stanje toplinske propusnosti vanjske stolarije. prozora i kutije za rolete je uočljiva. Često su termovizij ska mjerenja pokazala da dokumentacija vezana za fiziku zgrade nije točna. odnosno da ne odgovara realnom stanju. a površine s nižom temperaturom tamnijom bojom. nepravilnosti rada grijućih tijela sustava grijanja i si. 224 . Na termogramima svjetlijom bojom prikazane su površine s višom temperaturom. Postupajući suklando relevantnim normama [7] bili smo u stanju utvrditi postojanje i veličinu toplinskih mostova. odnosno povećane koeficijente prolaza topline i zida i prozora od onih koji su navedeni u projektnoj dokumentaciji.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida. dati su termogrami s pridruženim fotografijama nekih zgrada. mjesta slabe li nedostajuće toplinske izolacije.Obrada termograma vršena je s programom ThermoCAM Reporter Pro 8.

: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je ne postojanje dijela izolacije na bočnom zidu zgrade.Slika 3. Kao primjer slabe toplinske izolacije sportske dvorane novosagrañene škole dat je termogram na slici 5.: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je postojanje toplinskog mosta kao i slabo stanje toplinske izolacije. 225 . Slika 4.

5. Pozicija prozora u zidu takoñer igra važnu ulogu u izbjegavanju toplinskih mostova. tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2. Ako to nije moguće potrebno je toplinski izolirati špalete oko prozora. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju vanjske ovojnice kuće. (3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: _ Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije _ Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana _ Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. U [W/(m2·K)].PRORAČUN UTJECJA TOPLINSKOG MOSTA NA TOPLINSKE GUBITKE (1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrañena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji. Postavom toplinske izolacije s vanjske strane možemo izbjeći većinu toplinskih gubitaka kod toplinskih mostova. (2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne topline za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade odreñuju se prema HRN EN ISO 13789:2000. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za 226 . HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline. ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s odgovarajućim rješenjem. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN 13370:2002.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida uzrokuje povećane gubitke topline grijanja. ∆U [W/(m2·K)]. izbjegavanje jakih toplinskih mostova preduvjet je energetski efikasne gradnje. a po potrebi treba izolirati i temelj _ Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. 4. tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka 2. HRN EN ISO 10211-1:2002.4. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u grañevinskim konstrukcijama. (4) Ako toplinski most nije katalogiziran u hrvatskoj normi iz stavka 3.05 W/(m2·K). bez prekida toplinske izolacije _ Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova – prodori konstrukcija. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0. pri projektiranju treba koristiti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti. Da bi se ispunio taj zahtjev. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. Realni koeficijent prolaska topline vanjskog zida je viša za cca 30 % spram vrijednosti iz projektne dokumentacije. HRN EN ISO 14683:2000 i HRN EN ISO 14683/AC: 2004.Slika 5. Ako je moguće prozor treba biti smješten u nivou toplinske izolacije. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može se uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline.

227 .∆UTM = 0. odredbe stavka 2. 20 °C/75 %). Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:2002.20 W/(m·K) ili ψe > 0. treba dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova. (5) Iznimno.15 W/(m·K). U [W/(m2·K)]. ovog članka ne primjenjuju se na grañevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline.10 W/(m2·K). HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN ISO 13788:2002. koja ima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska toplineψi > 0. Kod zgrade s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr.

ENERGETSKI EFIKASNA KUĆA 228 .