3.

OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE

1

2

3.OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE
TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA Toplinska zaštita zgrada nije samo primjerena toplinska izolacija obodnih konstrukcija zgrade, ona obuhvaća sva rješenja koja smanjuju neugodne utjecaje vanjske klime i tem perature te odnose vlage kod minimalne potrošne energije: zimi za grijanje, ljeti za hlañenje prostora. Kod svih tih rješenja stanari moraju imati primjerenu stambenu - toplinsku ugodnost. Odgovarajuća toplinska zaštita osigurava i veću trajnost zgrade jer sprjećava prevelika temperaturna opterećenja u obodnim konstrukcijama i oštečenja zbog utjecaja zračne vlage. Toplinska ugodnost Za pravilan rad tjelesnih funkcija čovjekovo tijelo mora održavati stalnu tjelesnu temperaturu približno 36,6°C. Izmeñu čovjekova tijela i okoline izmjenjuju se energetski tokovi. Čovjek metabolizmom iz hrane stvara energiju koju pretvara u toplinsku i njome se koristi za obavljanje poslova. Tijelo predaje toplinu

Sl l ka 1 . V an js k i ut j ec aj i n a os j eč a j t o pl ins ke ug od e

okolini provoñenjem kroz odjeću, konvekcijom - gibanjem zraka po površini odjeće, zračenjem izmeñu tjelesnih i okolnih površina, ishlapljvanjem - preko izdisaja vlažnog zraka i znojenjem. Što je niža temperatura okolnog zraka, to se veći dio topline izmjenjuje s okolinom zračenjem, provoñenjem i konvekcijom. Kad se temperatura okoline približi temperaturi čovjekova tijela, prevladavajuće postaje davanje topline okolini ishlapljivanjem. Čovjek postiže osječaj toplinske ugode kad su opisani tokovi izmedu čovjekova tijela i okoline u ravnoteži. Na veličinu energetskih tokova utjeću subjektivni ljudski parametri: -fizička aktivnost -vrsta odjeće
3

-temperatura zraka u prostora -temperatura obodnih površina -brzina kretanja zraka u prostora -relativna vlažnost zraka u prostora. Subjektivni parametri toplinske ugodnosti Toplina koju čovjekovo tijelo proizvodi i predaje okolini ovisi o fizickoj aktivnosti, Vrijednosti proizvedene topline i mjerila fizičke aktivnosti odraslog čovjeka (površina kože 1,8 m2) prikazane su u tablici 1. Mikroklimatski parametri toplinske ugodnosti Na skupinu mikroklimatskih parametara toplinske ugodnosti (temperatura zraka i temperatura obodnih površina, relativna vlažnost zraka i brzina kretanja zraka) znacajno utječe tlocrt zgrade. Nabrojeni mikroklimatski parametri nemaju jednak utjecaj na čovjekovu spoznaju topline i ugodnosti. Snažniji utjecaj imaju temperatura zraka, temperatura obodnih površina te brzina kretanja zraka pri čovjekovu tijelu, dok manji utjecaj na toplinsku ugodnost ima relativna vlažnost zraka. Za toplinsku ugodnost važna je temperatura zraka, njezina raspodjela po visini, srednja temperatura obodnih površina, tj. "srednja temperatura zračenja" te razlika izmedu temperatura zraka i srednje temperature zračcenja. Čovjek toplinu konvekcijom predaje zraku oko sebe te zračenjem na površine koje ga okružuju. Što je niža temperatura obodnih površina, to više topline čovjek predaje zracenjem te se stoga osjeća neugodno. Uobičajeno se kao mjerilo za toplinsku ugodnost u prostora, vrlo pojednostavljeno, navodi samo temperatura zraka u prostora. Ako se parametri toplinske ugodnosti žele opisati točnije, mora se obuhvatiti i utjecaj temperature obodnih površina. Tada se govori o "osjetnoj temperaturi" koja se grubo opisuje kao prosjećna vrijednost temperature zraka i temperature unutarnjih površina. S gledišta toplinske ugodnosti i iskorištavanja energije za grijanje, previsoka je temperatura unutarnjeg zraka nepoželjna jer je prevelika razlika izmedu temperature zraka i okolnih površina za čovjeka neugodna. Jedan od uvjeta ugode boravljenja jest da je razlika izmedu temperature zraka i srednje temperature zračenja što manja (manja od 2K). Ako se plašt zgrade toplinski izolira, postižu se bolje ugodnosti u prostoru i štedi energiju za grijanje. Kretanje zraka stalno je prisutno u prostoru i utjece na konvekcijske toplinske gubitke. Utjecaj kretanja zraka na osječaje povezan je s temperaturom zraka jer se zrak većih brzina širri hladnijim dijelom. Zimi je pri temperaturi od 20°-22°C najpovoljnija brzina 0,15 m/s, ljeti 0,25 m/s.
Opis aktivnosti Proizvedene topline [W/m2] 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 Mjerilo fizicke aktivnosti [met] 47 58 70 93 117

ležanje sjedanje sjedeći rad u uredu lakši posao, stajanje (kupovina) srednje težak rad, stajanje (kućni poslovi, rad u radioni) Tablica 1. Vrijednosti proizvedene topline za razlicite fizičke aktivnosti odraslog covjeka

Relativna vlažnost zraka manje utjece na čovjekovu ugodnost, bar u području umjerenih temperatura zraka (15°-25°C). U takvim se slučajevima promjena u
4

Najugodniji je položaj zgrade na prisojnoj strani. Toplinski gubici zgrade na vjetrovitom području mogu biti dva puta veći nego u zgradi u zaštičenom položaju. Usporedba vrijednosti koeflcijenta prolaska topline U (W/m K) u zidovima različitih sastava 2 5 . koji osiguravaju toplinsku ugodnost. prevlažan odnos u okolini. ekonomičnost i stambena ugodnost postigli visoku kvalitetu. toplinska provodljivost i zrakonepropusnost prozora -načinu uporabe zgrade: temperatura u prostorima. što znaci i do 20 posto manje toplinske gubitke kuće. Mnogo veći utjecaj na toplinske gubitke zgrade ima izloženost vjetru. presuh. u području zaštičenom od vjetrova.3°C. prikazuju psihrometricrri dijagrami. čovjekovo tijelo može slojevitim oblačenjem te stupnjem tjelesne aktivnosti regulirati manja odstupanja.relativnoj vlazi za 10% osjeća slično kao promjena temperature zraka za 0. tako da se još uvijek osjeća toplinska ugodnost. Ako se mikroklimatski parametri promijene. veličina. Slika 2. Kako bi funkcionalnost. odmaknu li se mikroklimatski parametri previše od rihvatljivih vrijednosti. No. Dobrim projektom zgrade do toplinske ugodnosti Zgradu je potrebno promatrati kao cjelinu. prozračivanje -vlaženju prostora. Primjerene vrijednosti mikroklimatskih parametara. Usklañivanje parametra toplinske ugodnosti Čovjek osjeća toplinsku ugodnost u području oko optimalnih vrijednosti mikroklimatskih parametara. Preporučena relativna vlažnost u uobičajenim prostorima boravka ne bi smjela biti niža od 35 posto ili viša od 70 posto. potrebno je već pri projektiranju zgrade i odabirom njezina grijanja voditi računa o mnogim činjenicama: -okolini: lokaciji i orijentaciji zgrade -tlocrtnom obliku. Nekvalitetno izvedeni spojevi znaće i višekratno povećanje toplinskih gubitaka. Temperature su na takvim mjestima približno 2°C više nego u neutralnom položaju. Vjetar na izloženim položajima povećava konvekcijske toplinske gubitke kroz prozorske spojeve i lagane grañevne konstrukcije. Izbor lokacije zgrade Lokacija zgrade može povečati ili smanjiti toplinske gubitke zgrade. prehladan. njihova se kombinacija osjeća kao prevruč. rasporedu prostora u njoj -sastavu i značajkama obodnih konstrukcija: toplinska provodljivost i akumulacija zidova.

a na ostalim stranama.7 puta manje topline nego kroz uobičajeno dvostruko ostakljenje. Stambeni niz ima oko 30 posto manju vanjsku površinu. Oblik zgrade Zgrade jednakih volumena i jednako toplinski izoliranih ovoja. Kroz niskoemisijsko ostakljenje s plinskim punjenjem prolazi do 2. kojeg opisuje oblikovni faktor. Toplinski gubici zbog prolaza topline . koji kazuje koliko topline dode u vremensko j jedinici (1 sek) kroz površinu 1 m2 konstrukcije. Prostori s jednakim temperaturnim režimom trebaju biti smješteni zajedno. posebno na sjevernoj.Odreñena izmjena zraka u zgradama potrebna je iz higijenskih i grañevnofizikalnih razloga. uskladivanjem naših 6 . s obzirom na njihov oblik i razvedenost pročelja imaju vrlo različite toplinske gubitke. ako je razlika temperatura zraka na obje stijene konstrukcije 1K. Preporučljivo je na južnoj strani ugraditi veće prozore s dodatnom zaštitom od sunca (rolete). dok je kod četverokatne kompaktne stambene zgrade vanjska površina ovoja zgrade za pola manja nego kod samostojeće obiteljske kućce. a pritom se troši i više energije. Na toplinske gubitke zgrade utjeće raščlanjenost njezina ovoja. dok su kod novijih. Kod starijih su zgrada toplinski gubici zbog prolaza topline kroz ovoj zgrade dva puta veći od toplinskih gubitaka zbog prozračivanja. Gubici zbog prolaza topline kroz prozore mogu se smanjiti izborom primjere nog ostakljenja. Raspored prostora boravka u zgradi na jug i servisnih prostora na sjever važan je zbog kvalitete stanovanja kao i zbog učinkovitog iskorištavanja Sunčeve energije. kvalitetno izvedenih toplinski izolirarrih zgrada oni jednako veliki. Vrlo visoke prostore ili prostore planirane preko više katova vrlo je teško jednakomjerno zagrijati. koja može nadomjestiti dio energije potrebne za održavanje temperature u stanovima. manje prozore. Kompaktna osnova zgrade osim smanjenja toplinskih gubitaka znači i manje troškove gradnje. to je odnos izmeñu površine vanjskog ovoja zgrade i njezina volumena A/V. U usporedbi s obiteljskom prizemnom kućom koja ima najneugodniji odnos. Prolaz topline konstrakcijskog sklopa označava se sa k (W /m 2 K). Orijentacija i raspored prostora u zgradi Pravilnom orijentacijom zgrade i primjerenim rasporedom prozora učinkovito se iskorištava Sunčeva energija. može se smanjiti poboljšavanjem toplinske izolacije obodnih konstrukcija.povečavaju se razmjerno povečanju vanjske površine zgrade. Kvaliteta toplinske zaštite ovoja zgrade opisuje toplinska prolaznost konstrakcijskog sklopa. Gubljenje topline ne može se zaustaviti.transmisijski toplinski gubici . Prolaz topline kroz ovoj zgrade Toplina prolazi kroz ovoj zgrade zbog temperaturne razlike izmeñu toplog zraka u prostora i hladnog vanjskog zraka u smjera niže temperature. dvokatna zgrada jednake stambene površine ima oko 20 posto manju vanjsku površinu i tome razmjerno manje toplinske gubitke.

toplinski mostovi. Vlaženje u konstrukciji Važna posljedica povečane vlažnosti materijala jest slabljenje toplinskoizolacijske sposobnosti što je posebno nepoželjno kod izolacijskih materijala. kao što su visoka relativna vlažnost zraka u prostora (stalno iznad 70 posto). važan postaje kada se govori o akumulaciji topline i toplinskom odazivu zgrade na promjene toplinskih odnosa u okolini. u kutovima) može se kondenzirati zračna vlaga na površini. a detalji gradevne fizike pravilno riješeni.u vrijeme kuhanja ili kupanja . a namještaj se ne postavlja uz vanjske toplinsko neizolirane stijene. Površinska kondenzacija Temperatura unutarnjih površina ovoja zgrade zimi je uvijek niža od temperature zraka u prostora. njihovoj toplinskoj provodljivosti i debljini njihovih slojeva. Zimi je koncentracija vodene pare u zraku grijanog prostora viša od koncentracije vodene pare u vanjskom zraku. Niski prolaz topline obodnih konstrukcija postiže se ugradnjom toplinskoizolacijskih materijala. Toplinska provodljivost slojeva X (W/mK) kazuje koliko topline prode u vremenskoj jedinici (1 sek) kroz lm2 sloj s debljinom 1 m pri temperaturnoj razlici 1K. što ima za posljedicu razvoj zidne plijesni. Pri odredenim uvjetima. Na unutarnjoj se strani ugraduju materijali koji primaju i predaju suvišnu vlagu. ne može se pojaviti površinska kondenzacija i posljedicna plijesan. to je snažniji difuzijski prijenos vodene pare. S obzirom na namjenu zgrade potrebno je izabrati najpovoljniji sustav. premala toplinska izolacija ovoja zgrade. Što je topliji i vlažniji zrak u prostora boravka i što je hladnija i suša okolina. Što je manja toplinska provodljivost slojeva.propisa i norma s europskim za prolaz topline uvriježila se oznaka U. to su manje toplinskoizolacijske karakteristike.naraste do 80 posto jer je toplinska izolacija ovoja zgrade u propisanim granicama. Poredak slojeva u sklopu ne utječe na prolaz topline. vodena para iz prostora boravka prodire kro z konstrakcijski sklop prema van. gdje je relativna vlažnost zraka zimi uobičajeno izmeñu 40 posto i 60 posto i samo povremeno . ometano kretanje zraka uz konstrakciju (zavjese. Prolaz topline kroz konstrakciju ovisi o ugrañenim materijalima. namještaj. Svaki sustav .raspored slojeva te položaj toplinske izolacije u ovoju zgrade ima svoje zahtjeve te dobre i slabe karakteristike. Posebno je važan položaj toplinske izolacije jer zbog neodgovarajuceg sastava slojeva može doći do navlaživanja materijala i do trajnih oštečenja. U prostorima boravka. Ta se pojava naziva difuzijom vodene pare. Jedan od uzroka vlažnja u unutrašnjosti sklopa je i kondenzacija difuznog toka vodene pare. Površinska kondenzacija može se izbjeći dobrom toplinskom zaštitom ovoja zgrade i smanjenjem relativne vlažnosti zraka u prostora. Zbog težnje da se koncentracije izjednaće. Zbog različitih temperatura u zgradi i izvan nje temperatura pojedinih slojeva snižava se od unutra prema van. Vodena para koja prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim kod neugodnih se kombinacija temperature i relativne vlažnosti kondenzira na odredenome mjestu u konstrukciji. Kod višeslojnih konstrukcija potrebno je računski provjeriti odgovara li grañevnofizikalni raspored pojedinih materijala u sklopu. Do kondenzacije u konstrukciji dolazi 7 .

8 . 3. Oscilacije temperature u takvim su zgradama velike. Sva m a t e r i j a k o j a n a s o k r u žu j e . KRETANJE ZRAKA. opeke) ili od laganih montažnih elementa. S druge strane. važno je da zgrada ima dovoljnu toplinsko akumulacijsku masu koja čuva uhvačenu energiju i uravnotežuje inaće prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima boravka. njihova se površina ne smije pokrivati raznim oblogama jer se time poništava učinak. Konstrukcije s velikom akumulacijom topline povečavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeñuju. Kod dobro toplinsko izoliranih masivnih zgrada oscilacija vanjske temperature jedva se primijeti u unutarnjim prostorima.1 . u konstrakciju se na unutarnju toplu stranu toplinskoizolacijskog sloja ugraduje parna brana ili parna zapora koja sprječava prekomjeran ulaz difuznog toka u unutrašnjost.1. Stoga je potrebno brinuti se o sjenilima koja štite zgradu od pregrijavanja u vrijeme intenzivnog osunčavanja. akumulacijske zidove). Sastav konstrukcije je usprkos mogučoj pojavi kondenzacije u zimskom razdoblju odgovarajući ako se konstrukcija tijekom ljeta posuši. Masivne konstrukcije mogu akumulirati mnogo topline. staklenike. OSNOVNI POJMOVI NAUKE O TOPLINI 3 . Kako bi se sprijecila kondenzacija vodene pare.1. Osnovno pravilo za odgovarajući sastav glasi: na unutarnjoj strani konstrukcije mora biti materijal s manjom propusnosti vodene pare i niskom toplinskom izolativnosti. sa st o j i se o d m o le ku la ko j e su u neprekidnom. Kako bi se ostvarila dobra toplinska akumulacija primjenom masivnih elemenata. b e z o b zi r a d a l i j e u č v r s t o m . na vanjskoj strani s visokom popustljivosću i visokom toplinskom izolativnsti. 1 .češce kada je toplinska izolacija na unutarnjoj strani ili iza parozapornog sloja na vanjskoj strani toplinske izolacije. Akumulacija topline Zgrade se grade od masivnih elemenata (betona. t e ku će m il l p lin o vi t o m st a n ju . Ljeti mnogo više topline ulazi u zgradu zračenjem kroz ostakljene površine nego provodenjem kroz krov i zidove. kao što su kamen i opeka.TOPLINE I VLAGE 3. koje je najprimjerenije za pasivno iskorištavanje Sunčeve energije (direktnim Sunčevim zračenjem kro z prozore. s površinskom masom manjom od 300 kg/m 2 . Topl i na T o p l in a i p o j a ve k o j e ju p r a t e m o g u se o b j a s n i t i t a ko zva n o m kinetiko-molekularnom teorijom pomoću kretanja molekula. Lagane konstrukcije imaju malu akumulaciju topline. U zimskom i prijelaznom razdoblju. Iako su dobro toplinski izolirane ne mogu spriječiti i smanjiti vanjske temperaturne utjecaje. lagane su konstrukcije upravo zbog male akumulacije topline i dobre toplinske zaštite primjerene za zgrade koje se rabe povremeno i samo kratkotrajno griju.

O vi m a t r i b u t i m a p r i p i s a n i m d o d i r n u t o m t i j e l u m i u s t v a r i ocjenjujemo temperaturu na površini tog tijela. Ta ko se npr. U ra vn ote ži. Promjena nekog svojstva tijela uslijed promijene njegove temp e ra t u re mo že se u ze t i ka o o sno va za m je ren je t emp e ra t u re . Ova temper a t u r n a s k a l a p r o t i r e n a j e z a t i m i s p o d 0 ° C i i z n a d 1 0 0 ° C . mo gla se u na če lu. D a b i s e o va j nedostatak kod mjerenja i definiranja temperature otklonio. Temperatura Dodirom nekog tijela na koži naših prstiju javlja se osjećaj topline ili hladnoće. 1 6 k e l vi n a . za mjerenje temperature koristi s vo jst vo ži ve d a ko d p o viš e n ja t e m p e ra t u re p o ve ća s vo j o b u ja m . P r o p is i va n j e m vr i j e d n o st i t e m p e ra t u r e t r o jn e t o č ke v o d e u j e d n o j e definirana i jedinica kelvin. a vre lišt u vo d e 10 0 ° C. T o p lin a n e ko g t ije l a je d n a ka je zb ro j u kin e t i čk ih e n e r gi ja n e s r e ñ e n o g g i b a n j a s v i h n j e g o v i h m o l e k u l a . M e ñ u t im . P ro m jen om te mpe ra t u re t ije la m ije n ja ju se m no ga n ji h o va svo jst va. u t erm ometa r koji rad i na p rincip u p ro m jen e o b u jm a . meñuso b n o se su d a ra ju i p ri t o m e m i je n ja j u sm je ro ve s vo g gi b a n ja . a i s p o d 0 ° C sa -. Umjesto žive . Mo že se reći d a je t empe rat ura op ćenito f izika lno — svo jstvo svih tijela. d a k le . Kod čvrst ih tijela molekule m eñu sob no ne za visno vib rira ju o ko n eko g po lo žaja ra vnot e že . o znaka ° C. a i mijenja se od tva ri do t va ri. kao osnovna fizikalna veličina. Po lo ža j žive na te rmom et ru u ron jen om u vodu ko ja se smrza va i s n jom top lin ski u ra vno te ženom.1. B r o jč a n e vr i j e d n o s t i i zn a d 0 ° C o zn a č e n e su sa + . U tekućinama i plinovima one se kreću u raznim pravcima.2. . N j e n a j e d i n i c a j e k e l v i n . p ro m j e n a o b u jm a t i je l a n i je n i ka d a t o čn o p r o p o r c io n a ln a t e m p e r a t u r i u s vi m p o d r u č j im a t e m p e r a t u rn e s ka l e . Lord Kelvin je na temelju teorijskog stupnja iskorištenja toplinskih s t r o j e v a d e f in i r a o t a ko zva n u t e r m o d i n a m ič k u t e m p e ra t u ru T ( i l i o) koja n e o vis i o s v o jst vim a t e rm o m e t ri js ko g t ije la ve ć j e u n i ve r za ln o g karaktera. R a zm a k i zm e ñ u o v i h d v i j u o zn a k a p o d j e l j e n j e n a 1 0 0 j e d n a k i h d i j e l o va i tako je dobiven jedan stupanj Celzije v. toplo. T o p l i n a j e . dob io je o zna ku O. Ce l zi je va t e m p e ra t u rn a s ka la d o b i ve n a je . što znač i da bi se u ra zni m s l u č a j e v i m a m o g a o d o b i t i r a zl i č i t r e zu l t a t m j e r e n j a . te rmome t ra s kipu ćom vodom živa je po ve ća la s vo j o b u j a m i n j e n n o vi p o lo ža j d o b io j e o zn a k u 1 0 0 . U SI sustavu t e r m o d i n a m i č k a t e m p e r a t u r a T je prihvaćena. kod živinog te rmometra. h l a d n o „ .nesreñenom gibanju. mlako. sam o je d a n o d mn o go b ro jn ih ob lika en e rgije . t a ko d a je le d išt u vo d e p ro i zvo l jn o p r ip isa n a vr ije d n o st t e m p e r a t u re 0 ° C . d a k l e . koji izražavamo riječima vruće. oznaka K. pa k. Termodinamička temperaturna skala je definirana pomoću termodinamičke temperature trojne točke vode 1 ) T t koja je odabrana za r e f e r e n t n u t o č k u i k o j o j j e d o d i j e l j e n a v r i j e d n o s t 2 7 3 . Naim e iz jednadžbe 9 . u gra d it i i n e ka d ruga t e ku ćin a. 3.

Prema kinetičko molekularnoj teoriji temperatura tijela je proporcionalna kinetičkoj energiji nesreñenog gibanja njegovih molekula... .5) odnosno 1 J=0... označava toplinsku energiju koja prelazi s jednog tijela na drugo (pri njihovom dodiru ili zračenju). . . .. .. Naprotiv.. t e ku ć e g i p l i n o vi t o g s t a n ja vo d e . .. 3. 1) (1.……………………………………. . .(1.. simbol J..2) ili riječima: jedinica termodinamičke temperature kelvin je 273... Kako brzina kretanja molekula može biti sve veća. ... . .. Ranije se za količinu topline mnogo koristila jedinica kalorija. ... . . Fizikalna veličina količina topline Q. a nalazi se na t = -273.16 K ……………………………. u području niskih temperatura postoji jedna krajnja temperaturna točka koja je nazvana apsolutna nula...4 .. Jedinica stupanj Celzija identički je jednaka jedinici Kelvin 0 C = K ……………………………………………………………(1..... ..15°C odnosno T = 0 K. .. U SI mjernom sustavu jedinica za količinu topline je joule (džul).15 K vrijednost termodinamičke temperature ledišta vode.16-ti dio termodinamičke temperature trojne točke kemijski čiste vode.. . u nekom trenutku molekule će doći u stanje mirovanja.1) Trojna točka vode je ravnotežna točka izmeñu čvrstog. Drugim riječima.(1. .. (1. ...1.... Povisiti temperaturu tijela znači povećati srednju brzinu tog kretanja njegovim molekulama..3. . Količina topline Da bi se povećala temperatura nekog tijela potrebno je tom tijelu dovesti odreñenu količinu topline.T t = 273. slijedi da je Tt K = -------------273..6) 10 ..4) Celzijeva temperatura iskazuje dakle temperaturu u odnosu prema ledištu vode i predstavlja interval termodinamičke temperature... .. gdje je T o = 273. ... .. .. 1 c a l .. .. ... ako zamislimo sve sporije kretanje molekula... Time je utvrñena veza izmeñu Celzijeve i termodinamičke temperaturne skale... . to znači da ne postoji gornja granica temperature. .16 . . simbol cal.. 1 8 6 8 J ..2388459 cal .... Celzijeva temperature t (ili e) može se prikazati izrazom t = T – T o………………………………………. ..

... tekućim i plinovitim sredinama.... ili izmeñu dva sistema (Dio materijalnog svijeta.... naziva se sistemom.... Voñenjem se toplina može prenositi u čvrstim.. Specifični toplinski kapacitet Mnogobrojnim pokusima je dokazano da izmeñu količine topline Q dovedene nekom tijelu... Iz jednadžbe (1.4......1..... koji je odabran radi njegova proučavanja. a zračenjem u plinovitim sredinama i u vakuumu... Kod toga se prenošenje topline vrti u pravcu niže t e m p e r a t u r e .. U sustavu SI jedinica specifičnog toplinskog kapaciteta je J/(kg•K). PRENOŠENJE TOPLINE Osnovni oblici prenošenja topline Prenošenje topline je prirodni proces do kojeg dolazi čim postoji razlika temperatura u nekom sistemu... (1........ Prenošenje topline konvekcijom moguće je samo u tekućim i plinovitim sredinama......8) slijedi da je specifični toplinski kapacitet količina topline potrebna da se jediničnoj masi nekog tijela povisi temperatura za jedinicu..(J/(kg•K)).7) je veličina Q c=------.. Toplina se može prenositi na tri načina koji se razlikuju po fizikalnom obliku... Prenošenje topline voñenjem Do prenošenja topline voñenjem dolazi uslijed -prirodne težnje za homogenom razdiobom srednje brzine molekula...... Sve što je izvan sistema naziva se okolina.1... Zato se u grañevinskoj praksi koristi njena srednja vrijednost koja približno vrijedi za odreñeni temperaturni interval... a time i temperature u svim dijelovima promatranog sistema...7) Faktor proporcionalnosti u jednadžbi (1.... tako da 11 ......... Vrijednost veličine c se mijenja od tvari od tvari.3.)..... 3.8) m∆T koja se zove specifični toplinski kapacitet.. mase tijela m i porasta njegove temperature ∆T postoji linearna veza Q = c· m· ∆T ... bez obzira na prirodu sredine (materija ili vakuum) koja ih odjeljuje. prijelaz zračenjem (radijacija)... Brže molekule toplijeg dijela sistema sudaraju se s polaganijim molekulama hladnijeg dijela sistema.... prijelaz strujanjem (konvekcija) i 3...(1....... Kod toga se prve molekule usporavaju a druge ubrzavaju..5... a ovisna je o temperaturi pri kojoj je izmjerena. voñenje (kondukcija)... To su: 1........ 2...

.. i predstavlja jednu od osnovnih toplinsko-fizikalnih karakteristika materijala kroz koji se prenosi toplina. 1 . Budući da je količina topline Q energija.2.1) d λ = koeficijent toplinske vodljivosti A = površina Τ = Vrjeme Q = količina topline Θ 2 .. Toplinski tok koji prolazi 12 .1... 2 ........ Voñenje topline kroz ravnu ploču od homogenog materijala Veličina λ zove se: koeficijent toplinske vodljivosti. Zamislimo unutar nekog tijela od homogenog materijala tanku plotu debljine d omeñenu paralelnim ravninama u kojima je stalna temperatura tijela Θ l i Θ 2 pri čemu neka je Θ 1 < e 2 (sl. to de omjer Q/T biti snaga Φ koja se u nauci o toplini zove toplinski tok.. S l ..)....(2...se srednje brzine molekula u čitavom sistemu izjednačavaju......Θ 1 = celzijeva temperatura d = debljina Simbol Q predstavlja količinu topline koja u vremenu T p r o ñ e k ro z p r o m a t r a n u p o vr š i n u A.Θ1 Q = λ A ------------Τ..... U SI sustavu jedinica veličine λ je W /(m•K)... Na temelju mnogobrojnih pokusa Fourier je postavio zakon voñenja topline u obliku Θ2 .. Ovakav intermolekularni način prenošenja topline zove se voñenje topline.........

Čestice zraka u dodiru s toplijom površinom elementa se zagrijavaju.... Prisilna konvekcija nastaje kad se gibanje fluida podržava nekim mehaničkim ureñajem.= ------Τ A A zove se gustoća toplinskog toka i označava ( W /m 2 )..... Dakle Q Φ q = -------..2) Jedinica gustoće toplinskog toka u SI sustavu je W /m 2 Pomoću (2. postaju lakše i dižu se u vis.(2.. npr..1) se može pisati u obliku Θ 2 -Θ 1 q V = λ --------d gdje indeks v označava da se radi o prenošenju topline vodjenjem.2.. Sl.... Prema uzroku gibanja fluida razlikuje se prirodna konvekcija i prisilna konvekcija.. Neka je površina grañevinskog elementa temperature Θ okružena zrakom temperature t (sl..).... Kod pririodne konvekcije čestice fluida se gibaju zbo g razlika u gustoči nastalih nejednolikom temperaturom dijelova fluida... Na taj način nastaje struja konvekcije i toplina sa grañevinskog elementa prelazi na zrak.2.. pumpom ili ventilatorom.jedinicom površine simbolom q.... Primjer prenošenja topline konvekcijom 13 . Prenošenje topline konvekcijom Predaja topline od nekog fluida (plina ili tekudine) u gibanju na neko čvrsto tijelo ili obrnuto naziva se prenošenje topline konvekcijom....2.2) izraz (2..... pri emu je Θ › t... a na njihovo mjesto dolaze hladnije čestice zraka.2....

eksperimentalno. za vertikalnu plohu prikazana je na s1. kod horizontalnih ploha on je od bitnog utjecaja. Prenošenje topline konvekcijom sa zraka na površinu poda se dakle smanjuje. a time raste njegova gustoća i on ostaje uz pod. o orijentaciji površine i o smjeru toplinskog toka. Temperatura površine poda manja je.zrak dana je izrazom q C = α C ( Θ – t ) (W/(m 2 •K)) α C je koeficijent prijelaza topline konvekcijom. u ovom slučaju.2. kod podnih konstrukcija s ugrañenim grijanjem.3. pri čemu se smanjuje njegova gustoća i on se diže u vis. od temperature zraka u prostoriji. 14 .3. Za silazni toplinski tok vrijednost koeficijenta α c je mnogo manja nego za uzlazni tok. Slučaj uzlaznog toplinskog toka javlja se npr. kod meñukatnih konstrukcija iznad negrijanog podruma. sl. Meñutim. Zato se zrak na kontaktu s podom rashlañuje. Hladniji zrak uz površinu poda se zagrijava. Promjena koeficijenta α c s brzinom zraka..Gustoća toplinskog toka q c koja s površine promatranog elementa preñe konvekcijom na .2. Slučaj silaznog toplinskog toka susreće se u zgradarstvu npr. a ovisna je o brzini zraka uz promatranu površinu. za vertikalnu plohu Kod vertikalnih ploha smjer toplinskog toka ne utjeće na vrijednost koeficijenta konvekcije. Ovisnost koeficijenta prijelaza topline konvekcijom α c o brzini vjetra. U sustavu SI jedinica koeficijenta prijelaza topline Njegova vrijednost utvrñuje se konvekcijom je W /(m 2 •K). tako da koeficijent konvekcije postaje znatno veći u odnosu na prethodni slučaj. a znači gustoću toplinskog toka koju površina grañevinskog elementa da ili primi konvekcijom kad izmeñu te površine i okolnog zraka vlada jedinična razlika temperature.

. Kada površina tijela 2 potpuno obuhvaća površinu tijela 1.5) Faktor f je broj bez dimenzija. potpuno okružena sa n drugih tijela.1 ε1 ε2 Koeficijent emisije e je broj bez dimenzija..+ ---. koja potpuno okružuju tijelo 1.. Crnim tijelom naziva se tijelo koje potpuno apsorbira sve elektromagnetske valove.W/(m 2 •K) ……………………………………. (2. žbuka..6) 1 1 ---. s površinskim temperaturama Θ 1 i Θ 2 .(2.. α r je koeficijent prijelaza topline zračenjem. Ako pak postoji više tijela različitih temperatura.. onda je suma faktora oblika koji pripadaju tim tijelima jednaka jedinici.. faktor oblika ima vrijednost jedan.7 α c = -------------. .. jedan njihov dio tijelo upije i pretvara ga u kinetičku energiju svojih molekula.. prikazana su dva tijela označena brojevima 1 i 2. U jedinicama SI koeficijent α r se mjeri u W /(m 2 •K). U protivnom on je manji od jedan. u čvrstom i tekućem stanju..) iznosi oko 0.. I obratno.(2.9... Njegova vrijednost ovisna je o koeficijentima emisije εl i ε2 površina tijela 1 i 2 koja izmjenjuju toplinu zračenjem. dana je izrazom j=n qr= Σ α rj (Θj – Θq ) · fj .... odaju dio kinetičke energije svojih molekula u obliku energije elektromagnetskih valova koju zrače svojom površinom.. nazvan faktor oblika.Prenošenje topline zračenjem (Radijacijom) Sva tijela. a to znači u toplinu. Ukupna energija prenesena zračenjem dobije se kao razlika izmeñu energije što je emitira površina nekog tijela i energija koju je to ista površina pri dozračivanju apsorbirala.... Pod pretpostavkom da je Θ 2 > Θ 1 gustoča toplinskog toka q r koju zračenjem prima površina tijela 1 dana je izrazom q r = α r ( Θ 2 – Θ 1 )f ………………………………………. opeka.7) j=l 15 . Ukupna gustoća toplinskog toka koju zračenjem prima površina tijela 1.......4. Na sl.2. Malu vrijednost koeficijenta e imaju samo neki metali sjajnih poliranih površina. To znači da se kod proučavanja prenošenja topline zračenjem mora promatrati meñusobno djelovanje svih tijela koja zrače. Koeficijent emisije većine uobičajenih grañevinskih materijala (beton. kada elektromagnetski valovi dospiju do površine nekog tijela.. a jednak je omjeru odzračene (ili apsorbirane) energije promatrane površine tijela i odzračene (ili apsorbirane) energije površine crnog tijela jednake temperature... i dana je izrazom 5...

1. jednostavni izraz qr = α r ( Θ 2 – Θ 1 ).. koji se prenosi zračenjem.. Zrak meñutim ne može sadržavati vodene pare u neograničenoj količini..... izraz (2... onda on nije zasićen i mogao bi primiti vodene pare još 5.7..7) postaje j=n j=n qr = αr ( Θ2 Σ j= l j=n Kako je.. Zrak..4Prenošenje topline zračenjem Ovdje je fj faktor oblika koji se odnosi na površinu temperature Θj.2. i u tom slučaju on nije zasićen tj.. mogao bi primiti još vlage dok ne bi postao zasićen.SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA Vlažan zrak je smjesa suhog zraka i vodene pare koja se obično naziva vlagom zraka....(2.....8) 3.. samo 12 g vodene pare po m 3 zraka. Za zrak koji sadrži najveću moguću količinu vodene pare kaže se da je zasićen vlagom.S1..3 g već npr. To je najveća količina koju zrak to temperature uopće može sadržavati. Iz dijagrama na s1.7) j = l ..7..6.....3 g/m 3 zraka. svaki m 3 zraka temperature +20 ° C sadrži u zasićenom stanju 17. 16 fj – Θ1 Σ fj ) .. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku ovisi o temperaturi zraka..(2.3 g vodene pare. najčešće sadrži manju količinu vlage od najveće moguće.. Σ dobije se u ovom slučaju za gustoću toplinskog J=l toka. Ako zrak temperature +20 ° C ne sadrži 17. Što je temperatura zraka viša to on može primiti veću količinu vlage.1......... Ova ovisnost prikazana je na sl........ meñutim.... a temperatura svih površina okružujućih tijela jednaka Θ2.... je vidljivo da npr.... Kada je vrijednost svih koeficijenata prijelaza topline zračenjem jednaka αr....1..

..... To znači da taj zrak sadrži samo 70 % od najvećeg mogućeg sadržaja vlage........ Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreñene temperature zove se tlak zasićenja p'. postiže vrijednost zove se temperatura rošenja iii rosište.1) p' 17 . dakle....(7. Tlak vodene pare u zraku pri postojećem stanju vlage i temperature zraka zove se parcijalni tlak vodene pare p.. jer se za zrak nižih temperatura smanjuje vrijednost najvećeg mogućeg sadržaja vlage..3=0..Sl. Npr.. zrak bi se zamaglio.... Prisustvo vodene pare u zraku može se karakterizirati i njenim tlakom.. Ako se nezasićeni zrak počne postepeno hladiti. suvišak vlage u zraku morao bi se kondenzirati..... Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku u ovisnosti o temperaturi zraka Masa vodene pare sadržane u jedinici volumena zraka zove se apsolutna vlaga..... Ako bismo taj zrak još više ohladili.. Temperatura t s .1... p Φ = ---.. njegova relativna vlaga postajat će sve veća... Relativna vlaga zraka more se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare p promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja p' pri odreñenoj temperaturi zraka. rosište iznosi oko +14 ° C...... kad bi bio potpuno zasićen. Zato se u procesu hlañenja zraka uvijek dolazi do temperature pri kojoj vlažan zrak postaje zasićen... zove se relativna vlaga i označava slovom ct.. kod koje relativna vlaga zraka u procesu njegova hlañenja.. Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak pri istoj temperaturi i tlaku sadržavao...7 ili 70 %.. U gore promatnanom primjeru zraka temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 2 ....7.. zrak temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 3 ima relativnu vlagu 4=12/17...

. r. MJERNE JEDINICE Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i meñunarodnim propisima pišu fonetski. b. g volumen V površina A uobičajena oznaka veličine 18 . pri čemu nazivnik sastavljen od više jedinica valja pisati u zagradi.3. d...2. Pas=Pa s itd. T I.. qV . Q. W. Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju. u. m/m kg m/s 2 W s = N m = kg m 2 /s 2 a. QV . W m 3 /s vat kubični metar u snaga. prema izgovoru i s malim početnim slovom. H. D. Primjer: kWh=kW h. L. T I. Nm=N m. količina topline itd. ali valja ostaviti razmak širine jednog znaka izmeñu jedinica.. učin volumni protok J/s = kg m 2 /s 3 P. Osnovne mjerne jedinice: jedinica m kg s A K cd mol naziv metar kilogram sekunda amper kelvin kandela mol duljina masa vrijeme jakost električne struje (termodinamička) temperatura jakost svjetlosti količina tvari veličina uobičajena oznaka veličine l. J t. V. brzina ubrzanje v.. jedinica naziv veličina odnos s drugim jedinicama m2 kvadratni ili četvorni metar m3 kubični ili prostorni metar m/s m/s 2 metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat rad N J radijan njutn džul kut sila energija. a. m t. Q.. w. h. F. G E.... U. g. Znak množenja se pri tome ne mora pisati.. Iv n Izvedene mjerne jedinice: Izvedene jedinice tvore se od osnovnih ili drugih izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja. rad..

ne postoji neki odreñeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala zadovoljstvo ( u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u odreñenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih)... Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru su: temperatura zraka u prostoriji. temperatura ploha prostorije. smjer). Izmjena osjetne topline vrši se odreñenim mehanizmima (provoñenje.sekundi kg/s Pa Pa s kilogram u sekundi paskal paskal sekunda maseni protok tlak dinamička viskoznost N/m 2 = kg/(m s 2 ) Qm . razina fizičke aktivnosti. buka. konvekcija i zračenje). Pri promjeni samo jedne veličine stanja. namjena prostora. strujanje zraka (brzina. kvaliteta zraka. te ostali faktori (dob.. Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih ne prelazi odreñenu vrijednost. Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog meñudjelovanja navedenih faktora.3 FIZIKALNI PROCESI U GRAðEVNIM DIJELOVIMA Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. istu ili sličnu razinu ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja. odnosno kao osjetna i latentna toplina (isparavanje) s površine kože. OSNOVE GRAðEVINSKE FIZIKE -Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama -Toplinske dilatacije -Akustika i zvučne izolacije 19 . p h..). m. razina odjevenosti. m 3. vlažnost zraka. qm ..

51 cm. drva i sličnih materijala. prema kinetičko molekularnoj teoriji topline. Najbolji vodič topline je srebro. • To je dovelo do naučnog izučavanja fizikalnih procesa koji u odreñenim uvjetima nastaju na objektima.dakle toplina se uvijek kreće s mjesta više temperature prema mjestu niže temperature.Voñenjem ili kondukcijom se toplina prenosi u krutih tijela. To se očituje u promjeni boje. iskustveno je svladavala tehniku grañenja objekata te je problem toplinskih izolacija vanjskih zidova rješavan povećanom debljinom zidova od opeke. Dio tijela se grije neposrednim dodirom s izvorom topline. nepravilno ili nedovoljno izoliranje objekata dovodi do defekata koje je teško sanirati itd. a jednaka je onoj količini topline koja je potrebna da se 1 kg neke tvari pri danoj temperaturi povisi temperatura za 1 K (1º C). te su danas proračuni fizike zgrade obaveza i sastavni dio svakog glavnog i izvedbenog projekta.TOPLINSKO DIFUZNI TOKOVI • Klasična izgradnja s upotrebom opeke. 20 . Jedinica je 1 Kelvin (prije 1 stupanj Celziusa). kamena. • Danas je najzastupljeniji matarijal nosivih konstrukcija armirani beton te se defekti pojavljuju u drastičnijem obliku. • KOLIČINA TOPLINE u nekom tijelu to je veća što mu je veća masa i viša temperatura. volumena. velike površine zidova i stropova bez dilatacijskih reški dovode do pucanja i oštećenja konstrukcija. bazirana na dugogodišnjoj primjeni. Defekti na konstrukcijama pojavljivali su se u manjim obimima (pucanje i izbacivanje uglova na objektima s armirano betonskim stropovima i sl.38 . TOPLINSKI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA • TOPLINA je. • Jedinica za količinu topline je J (džul) odnosno KJ • Jedinica za specifičnu toplinu je c = KJ / kg K PRENOŠENJE TOPLINE • S MJESTA VIŠE PREMA MJESTU NIŽE TEMPERATURE VRŠI SE NA TRI NAČINA: 1. oblik energije vezan uz kaotično gibanje molekula. Budući da su dobri vodiči topline i dobri vodiči elektriciteta provoñenje se objašnjava kretanjem slobodnih elektrona. a zatim ostali metali. raznim višeslojnim zidovima i sl. sve dok se temperature ne izjednače.). Q = c x m x tº • SPECIFIČNA TOPLINA (c) je konstanta. • Subjektivni osjećaj topline čovjek dobiva u dodiru s ugrijanim tijelom. • TEMPERATURA je veličina koja karakterizira toplotno stanje nekog tijela.agregatnog stanja i sl. kamena 50 – 70 cm. a susjedni dijelovi se postepeno zagrijavaju (metalni štap u vatri).a objektivno mjerilo dobiva se promatranjem djelovanja ugrijanih tijela na druga tijela. Meñudjelovanjem dvaju tijela toplina prelazi iz toplijeg u hladnije. • Upotreba se betona i armiranog betona koristila za presvoñenje prostora (stropne konstrukcije) i bila kombinirana s klasičnim sistemima.

3.Voda je 25 puta bolji vodič topline od zatvorenog. Vlažnost zraka obično izražavamo relativnom vlagom. Zračenjem ili radijacijom se toplina prenosi pretvaranjem toplinske energije izvora (zagrijanog tijela. Relativna vlaga je omjer postojeće količine vlage u zraku i maksimalne količine koju zrak kod odreñene temperature može primiti. To je maksimalna količina vlage koju zrak može primiti pri odreñenoj temperaturi a nazivamo ju zasićenje zraka. DIFUZNI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA Grañevinski objekt može se vlažiti na tri načina: 1.iz temeljnog tla 2. Sadržaj vodene pare možemo izraziti kao pritisak te pare na jedinicu površine. O prostornoj težini. Apsolutna vlaga označava stvarnu količinu vlage u zraku pri odreñenoj temperaturi. Što su pore sitnije materijal je bolji toplinski izolator. O količini vodene pare zraka i vlastite pare koju materijal može sadržavati. ako vodu odozdo zagrijavamo donji se slojevi ugriju.Npr. Sunce) u energiju zračenja. RELATIVNA VLAGA Zrak kod odreñene temperature može primiti samo jednu odreñenu količinu vlage. specifična težina postaje im manja pa se ugrijana voda diže. Zrak u kojem se krećemo uvijek sadrži odreñenu količinu vodene pare. mirnog zraka.djelovanjem atmosferske vlage 3. Vlažan materijal je slabiji izolator od suhoga.2. 21 . Što je materijal laganiji odnosno ima više pora zraka to je bolji toplinski izolator (daje veći otpor provodljivosti topline). Strujanjem ili konvekcijom se toplina prenosi u tekućinama i plinovima. djelovanjem difuzne vlage Grañevinski objekti klasičnog grañenja zaštićivali su se od prva dva slučaja. 3. Jedinica za pritisak. To je vlažan zrak za razliku od suhog zraka koji ne sadrži vodenu paru. Strujanje nastaje promjenom gustoća uslijed zagrijavanja. Suhi zrak odličan toplinski izolator. Ustanovljeno je da je često unutarnja vlaga opasnija od vanjske i da je apsolutna količina vlage unutarnjeg zraka zimi znatno veća od količine vlage vanjskog zraka. PROVODLJIVOST TOPLINE Provodljivost topline pojedinog materijala ovisi o slijedećim karakteristikama: 1. O veličini pora. odnosno količina vodene pare. npr. 2. Prelaskom na novije konstrukcije počele su se pojavljivati štete na konstrukcijskim elementima izazvane djelovanjem unutarnje vlage iz zraka zagrijane prostorije u zimskom periodu. je 1 Pa (paskal) odnosno 1kPa. Apsorpcijom (upijanjem) energije zračenja zagrijava se drugo tijelo.

ona ima svoje posebne zakone. -Razni materijali daju različit otpor difuziji vodene pare. a čestice prašine na vrućim grijaćim tijelima stvaraju amonijak i druge plinove što nadražuje sluznice i izaziva oboljenja. U većini slučajeva 22 . ROSIŠTE označava onu temperaturu do koje se vlažan zrak može ohladiti da se postigne njegova puna zasićenost. odnosno ona pokazuje koji dio maksimalne količine vlage zrak stvarno sadrži. Vodena para visokog pritiska nutarnje prostorije nastojat će prodrijeti prema vanjskom nižem pritisku. Ukoliko je zrak zasićen vodenom parom on neće moći primiti dodatnu paru stvorenu znojenjem što može dovesti do toplotnog udara.30º) nastaje i znatna razlika u parnom pritisku. odnosno isparavanjem troši se tjelesna toplina i tako tijelo hladi). Vodena se para u prostoriji rasporeñuje jednolično dok se toplina ne rasporeñuje jednolično. No gibanje pare nije uvijek vezano za strujanje zraka ili pritisak vjetra. moguće na dva načina: . Premali postotak vlage u zraku izaziva nelagodu.Ako zrak koji sadrži vodenu paru ohladimo ispod točke rosišta višak će se kondenzirati. Vodena para prodire sa zrakom u sve šupljine i pore grañevinskog materijala. a ovisi o vrsti i namjeni prostorije. Zbog jednoličnog pritiska pare biti će relativna vlaga veća uz pod a manja uz strop.) koje stvara prašinu. već se često ponaša kao da nema zraka. Optimalna vlažnost propisana je pravilnikom. Razlog je pojačano isparavanje (tepisi. . namještaj i dr. KONDENZAT nastaje kada količina vlage u zraku preñe količinu maksimalne vlage kod odreñene temperature. smetnje u dišnim organima te pogodnost infekcijama. Minimalna vlažnost u prostorijama zimi 35 %. DIFUZIJA VODENE PARE -je kretanje vodene pare s mjesta većeg parnog pritiska prema mjestu manjeg parnog pritiska kroz neki materijal dok se pritisci ne izjednače. SVOJSTVA VODENE PARE Vodena para nije fizikalno vezana sa zrakom. Za stambene i administrativne prostore optimalna vlažnost φi = 60% Relativna vlaga vanjskog zraka za zimski period iznosi φe = 90% Relativna je vlaga vrlo važna u zatvorenim prostorima. (Znojenjem. Topli zrak se diže pa je temperatura ispod stropa kod normalnih stropnih visina za oko 4ºC viša od temperature uz pod. Kod velike razlike u vanjskoj i nutarnjoj temperaturi (zimi 15º.Ako u zasićeni zrak dodajemo nove količine vodene pare višak će se kondenzirati. jer utječe na psihofizičke funkcije čovjeka. Čovjek lakše podnosi visoke temperature ako je zrak suh jer regulira tjelesnu temperaturu znojenjem. osim nepropusnih materijala a to su metali.Relativnu vlagu (vlažnost zraka) izražavamo u postotcima.

Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Izvor zvuka može biti zategnuta žica.propusnost ovisi o vrsti i kvaliteti (obična opeka . Materijal koji ima podjednake vrijednosti toplinsko difuzne izolacije je pjenušavo staklo (foam-glass) i djelomično styrodur. pluto 500 m/sek.betoni i mortovi. Različite frekvencije ljudsko uho osjeti kao različite visine tonova. gumu 40-50 m/sek. nastaje samo-brtvljenje betona što pojačava difuznu izolaciju materijala. čelik 5000 m/sek. Vodena para ulazi u materijale difuzijom ili kapilarnim vlaženjem (materijal s vrlo sitnim porama . Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Brzina rasprostiranja zvuka zavisi o vrsti materijala i njegovoj temperaturi. Zbog tih promjena nastaju u zraku zgušnjavanja i razrijeñenja koja se kroz materijal šire u obliku zvučnih valova. Zvuk male frekvencije osjećamo kao duboke. Karakteristike zvuka : FREKVENCIJA je broj titraja u sekundi a mjeri se hercima. vodu 1460 m/sek. na pr. c)Grañevinski materijali s dodacima veznog materijala .odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. Ljudsko uho može čuti frekvencije od 16 do 20000 Hz (odrastao čovjek do 16000 Hz) 23 .kapilarama "navlači" vlagu kapilarnim djelovanjem).klinker pločica). Ovakvi titraji mogu nastati u tekućinama i plinovima ali čovjek je okružen zrakom pa prima zvuk primarno iz zraka. to znači da su dobri toplinski izolatori loši difuzni izolatori i obrnuto. do kojeg dolazi ako suhi odležali beton vlažimo. b)Pečene mineralne materije . Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. Uslijed takozvanog bubrenja betona. te jake betone i cementne mortove smatramo difuzno jačim materijalima (ukoliko nema većih pukotina nastalih prilikom izvedbe). U pravilu opeka zbog svoje poroznosti lako upija vlagu ali ima sposobnost samo-isušenja. -Difuzni otpor grañevinskog materijala ovisi o njegovoj strukturi i količini pora. a zvuk visoke frekvencije kao visoke tonove. a različita je za razne vrste materijala. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo.propusni zbog velike količine površinskih pora te su higroskopni (koji navlače paru). zidovi će odavati toplinu. kod 20ºC brzina zvuka kroz : zrak je 342 m/sek. a ne prolazi kroz vakum.toplinski otpor materijala i difuzni otpor su divergentni. AKUMULACIJA TOPLINE je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. 1 Hz=1 titraj/sek. puna opeka i dr. membrana i slično koje svojim titranjem vrše udare na čestice zraka i izazivaju pravilne promjene u zraku. PREMA PAROPROPUSNOSTI GRAðEVINSKE MATERIJALE GRUPIRAMO: a) Organske materije . Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. AKUSTIKA I ZVUČNE IZOLACIJE Zvuk nastaje titranjem čestica materije i može se širiti samo kroz materijalnu sredinu.

srednje registrira podjednako kao mjerni instrument. 500. eksponent baze 10 102/101 = 10 • Dakle zvuk od 20 dB je 10 puta veći od zvuka od 10 dB. a to je logaritam tj. a to je izmeñu 100 i 3150 Hz.1 Pa) ili paskalima. 1600. pa će omjer zvučnih snaga iznositi 1:1012 (Skala čiji bi najveći broj imao 12 nula bila bi vrlo nepogodna pa se upotrebljava logaritamska skala s bazom 10. Isto tako za svaku čujnu frekvenciju postoji najniži zvučni tlak koji uho može čuti. 630. • Čovjek kod zvuka uglavnom razlikuje visinu tona –frekvenciju i jačinu zvuka glasnoću. Osnovni standardni ton iznosi 1000 Hz. Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoća i intenzitet zvuka su isti.– to nazivamo čujno područje. Za ispitivanje zvučnih izolacija konstrukcija upotrebljavaju se zvučni prijemnici koji registriraju sve frekvencije od 100 do 3150 Hz. Objektivna jačina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam se razlikuju. zvučna snaga. GLASNOĆA ZVUKA je subjektivna jačina zvuka odreñene frekvencije izražena Phonima. zvučni intenzitet). 400. PHONSKE KRIVULJE ISTE JAČINE GLASA ZA 24 . 800. to znači da je glasnoća 0 Phona. a zvukove visokih frekvencija čuje slabije. Dakle omjer izmeñu čujnog praga i praga bola iznosi 1:106. 315. • Primjer: zvuk od 20 dB nije 2 puta veći od zvuka od 10 dB već je:20 dB = 2B. • Omjer zvučnih snaga upravno je proporcionalan omjeru kvadrata pripadajućih zvučnih tlakova. 1250. INFRAZVUK . Zvukove niskih frekvencija uho vrlo slabo čuje. 200.ispod 16 Hz čovjek osjeća kao potresanja ULTRAZVUK .000 Hz Grañevinska fizika proučava načine zvučne zaštite za zvukove koji čovjeku smetaju. 2500 i 3150.2 Pa) i praga bola koji iznosi 2 x 102 (20 Pa). Ali uho ne čuje sve tonove jednako. ali se najčešće upotrebljavaju prijemnici s ugrañenim tercnim filterima koji registriraju zvukove samo na slijedećim frekvencijama: 100. Slične krivulje daju mjerači buke koji na posebnim skalama očitavaju glasnoću i intenzitet zvuka. Prema krivuljama npr. • Ocjena jačine zvuka uhom je subjektivna pa su u fizici uvedene objektivne mjere.iznad 20. za logaritme brojeva od 1 do 1012 ). Na temelju ispitivanja nastale su krivulje jednake glasnoće za čujno područje frekvencije (Fletcher – Munsonove krivulje). INTENZITET ZVUKA je objektivno mjerilo jačine zvuka • to je prosječna zvučna snaga odnosno ukupna energija koju izvor zvuka • predaje okolini propuštena u nekoj točci u W/m2. Budući da je decibelna skala logaritamska odnosi veličina su drugačiji nego kod drugih jedinica (cm. 12 B odnosno 120 dB (deciBella) 1 dB = 1/10 B. zvuk frekvencije od 30 Hz čovjek ne čuje do intenziteta od 60 dB. kg). 250. • Zbog titranja čestica elastične tvari nastaje u njoj zvučni tlak kojeg mjerimo mikro barima (1b = 0. čujnog praga koji iznosi 2 x 10-4 (0. 1000. Prema fizičaru Bellu skala je podijeljena na 12 dijelova. Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvučnu energiju pretvara u električnu i te impulse predaje mozgu. 125. • Čujno područje zvučnog pritiska nalazi se izmeñu tzv. • Decibel je jedinica bez dimenzije a služi za iskazivanje omjera dvije istorodne veličine (zvučni tlak.

pa će u radionici one biti veće nego jednoj bolnici.U grañevinarstvu ima takoñer mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku. kod linijskih izvora (željeznica) u vidu valjkastih ljuski.je pojačavanje. Za svaki prostor u kojem boravi čovjek propisuju se norme dozvoljene buke. Refleksija (odbijanje) . opekotine kod jakog zvuka (zvučna energija pretvara se u toplinsku). Koliko će apsorbirati ovisi o vrsti materijala i frekvenciji. ometanje rada.Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku jedan dio vučne energije će se reflektirati a drugi će apsorbirati prepreka.Dobar urbanistički plan i projekt. Interferencija zvučnih valova . Refrakcija (prelamanje valova) .Tijelo koje titra nagoni zvučnim udarcima druga tijela u svojoj blizini da titraju ukoliko su podešeni na isti broj titraja u sek. Apsorpcija (upijanje) .78). smanjenje radne sposobnosti.5 h/dan 115 dB “ 0. U zatvorenom manjem prostoru zvuk se odbija od stijena pa ga uho osjeća kao jedan pojačani zvuk (u protivnom čujemo odjek). zvučne sjene ili. može doći do difrakcije.ako zvučni val naiñe na prepreku. Kod točkastog izvora zvuka (govor jednog čovjeka) zvuk se širi u vidu koncentričnih lopti. za mineralnu vunu 0. (napnemo dvije žice gitare na isti ton. oslabljenje ili poništenje zvučnih valova koje nastaje pri sudaranju valova raznih valnih dužina (primjer sumrak). Difrakcija (skretanje) .Kod nas za sada ne postoje propisi o dozvoljenoj jačini buke pa se služimo preporukama lječničkih udruženja drugih zemalja prema kojima je dopušteno izlaganje buci slijedeće: buka jačine 90 dB dopušteno izlaganje 8 h/dan 92 dB “ 6 h/dan 95 dB “ 4 h/dan l00 dB “ 2 h/dan 105 dB “ 1 h/dan 110 dB “ 0. dobom dana. izaziva patološke promjene u organizmu.01. ovisno o istoj.od jednog zvučnog udarca do drugog mora proći min 1/10 sek da bi uho osjetilo reflektirani zvuk.ČISTE TONOVE 1. GRANICA BOLA 2. do refleksije. 25 . Rezonancija . jednu trznemo i utišamo. U atmosferi zrake se lome prema gore ako je dolje topliji zrak a prema dolje ako je dolje hladniji zrak (čamci na moru ljeti. PRAG BOLA POJAVE PRILIKOM ŠIRENJA ZVUKA U mirnoj atmosteri kod iste temperature i vlage zvuk se pravolinijski rasprostire na sve strane. obaveznom primjenom zaštitnih mjera. ako je mala prepreka.slično zrakama svjetla i zvučne zrake lome se pri prelazu iz jedne sredine u drugu. druga će zazvučati).daleko se čuje). Omjer apsorbiranog i reflektiranog zvuka naziva se koeficijent apsorpcije (za mramor 0. iznad mora hladniji zrak . odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona rada (buke) preduvijet su dobre zaštite naselja od buke. pa se upotreba takvih strojeva ograničava vremenom trajanja. BUKA Štetno djeluje na organizam od razdražujućeg djelovanja do oštećenja sluha i gluhoće.25 h/dan Buka se se ne može uvijek izbjeći iako je dokazano njeno štetno djelovanje na organizam.

-Promjenjivi .6 m širine s drvećem gustih krošnji u pomaknutom rasporedu tako da se zvuk rasipa u prostoru izmeñu redova drveća. drvored ispod kojeg nije posañeno grmlje slabo prigušuje buku dok gusti i neprozirni nasadi dobro prigušuju buku. možemo izračunati za koliko se smanji jačina zvuka npr. industrijske…). Najveće prigušenje je iznad tla obraslog travom. 3.3 dB manje.6 dB manje. valova. jedan dio zvučne energije reflektira se u prostoriju 2. da bismo dobili zadovoljavajuće sniženje buke u gradovima primjenjuju se razne metode zaštite: izgradnja zgrada na odreñenim razmacima od izvora buke (pomoćni objekti.ZAŠTITA NASELJA OD BUKE Za proračun režima buke u gradovima propisane su norme dozvoljene buke u pojedinim zonama različite namjene (stambenie. Dakle.12 dB. Ako se drveće sadi u paralelnim pojasima svaki pojas mora biti 5 . na 56 m. -nepromjenjivi . Zvuk se u atmosferi drugačije širi nego uz površinu zemlje. dima. izgradnja prepreka . Udarna buka ili topot nastaje udaranjem po tvrdoj podlozi kroz koju se prenosi na zrak.18 dB manje Linijski izvor : 14 m .6 dB. jedan dio (mali) pretvara se u toplinsku energiju 3. Zračna buka je zvuk koji se prenosi zrakom (govor.ekrana ili kombiniranje ovih načina.jačina se mijenja za više od 5 dB. kod vjetra različitih temp. Iza prepreke. garaže. zbog difrakcije zvučnih valova. 2. Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku dogaña se slijedeće: 1. ZVUČNE IZOLACIJE U ZGRADAMA Klasifikacija buke u grañevinarstvu: 1. a dopunsko sniženje zvuka može nastati apsorpcijom zvuka zbog vlažnosti. 56 m . a kod linijskog izvora 3 dB manje (Početna udaljenost obično se uzima 7 m). poslovne. dućani). refrakcije zv. Točkasti izvor : 14 m . Veličina apsorpcije ovisiti će o vrsti zelenila i rasporedu istog. Ispod drveća treba zasaditi gusto zelenilo. glazba). 56 m .jačina se ne mijenja više od 5 dB i traje dulje vrijeme. sadnja zelenih pojasa. promjenjivi i isprekidani zvuk. Raspored sadnje drveća ima velik utjecaj na prigušenje buke. 28m . zvuk neće biti potpuno prigušen. Kod širenja točkastog izvora zvuka u gradovima sniženje nivoa zvučnog pritiska je za 6 dB manje kod svakog udvostručenja udaljenosti od izvora zvuka. jedan dio širi se konstrukcijom te ćemo zvuk dobiti u udaljenim prostorijama objekta (ovisno o vrsti materijala) 26 . Prigušenje zvuka u gradu može se postići izvedbom različitih prepreka jer prilikom nailaska zvuka na prepreku iza nje nastaje zvučna sjena. magle. grmljem i sl.izmjena u trajanju od 1 ili više sekundi. Visoko raslinje takoñer apsorbira buku.9 dB manje Uz zemljinu površinu dolazi do prigušenja zvuka zbog prelaza zvučne energije na tlo. Ako nam je poznata jačina zvuka na udaljenosti od 7 m. Vibracije nastaju radom strojeva koji potresaju podlogu te se kroz nju kao i topot prenose na zrak. 28m . u jednoličnoj atmosferi pada jačina zvuka s povećanom udaljenosti od izvora. -Isprekidani . Za svaku vrstu buke morati ćemo predvidjeti poseban način zaštite odnosno izolacije. Sanitarnim normama razlikujemo nepromjenjivi. ali se može bitno smanjiti. Npr. zraka i sl.

jedan dio prolazi kroz prepreku u susjednu prostoriju ZVUČNE IZOLACIJE KONSTRUKCIJA PROTIV ZRAČNE BUKE Ispitivanja su pokazala (Bergerovo pravilo) da apsorpcija zida raste upravno s njegovom težinom • zid težine u kg 10 50 100 300 500 1000 • apsorpcija u dB 27 38 40 47 51 54 Iz tabele vidimo da je težina zida od cca 350-400 kg optimalna za apsorpciju zvuka jer dvostruko i trostruko povećanje težine daje malo povećanje apsorpcije.). zato njegov dijagram ima obrnute vrijednosti. Budući da sve više upotrebljavamo lake pregrade u grañevinarstvu takve konstrukcije morat će se posebno ispitivati i dokazivati.4. jer su stijenke dovoljno masivne pa ne djeluju kao membrane koje stvaraju rezonancu. a zidovi samo od zračne. lake grañ. Udarni zvuk nastaje i širi se direktno u materiji. guma) možemo postići dobru zvučnu izolaciju korištenjem pojave interferencije zvučnih valova (npr. Prema tome općenito smatramo da konstrukcija zadovoljava u pogledu zaštite od zračne buke ukoliko ima površinsku težinu veću od 350 kg/m2 i ako se radi o masivnoj konstrukciji. Kod šuplje konstrukcije (polumontažni stropovi) težina iste mora biti veća od 400 kg/m2. višeslojna pregrada sa zračnom šupljinom u koju se ovjesi tkanina. 27 . Za zaštitu od topota izvodimo tzv.) Primjeri: -zid od opeke 25 cm (450 kg/m²) dobro će apsorbirati zvuk. višeslojna će titrati svaki sloj sa različitim amplitudama. Kod konstrukcije višeslojnih pregrada važno je detaljiranje spojeva pojedinih slojeva kao i rješenje rubova. U pravilu dvostruke pregrade koje se sastoje od 2 kruta materijala iste težine (2x7 cm opeka) treba izbjegavati (ili ispuniti izolacijskim materijalom) jer meñu njima dolazi do pojave rezonancije te takav zid npr. pepeo. Kod višeslojnih pregrada osim korištenja izolacijskih materijala (mineralna vuna. ZVUČNE IZOLACIJE PROTIV TOPOTA Stropne konstrukcije moraju imati zadovoljavajuću izolaciju od zračne i udarne buke. ploče i sl. vune. -zid od bloketa 25 cm obostrano ožbukan zadovoljava iako ima šupljine. dakle odličan izolacijski pregradni zid. plivajuće podove kod kojih podna površina leži na sloju izolacijskog materijala. ali ako u 4 cm zračne šupljine ovjesimo ljepenku dobijemo zadovoljavajući zid. Dok jednoslojna pregrada vibrira kao jedna cjelina. ovisno o materijalu slojeva. Pod odreñenim uvjetima može se dogoditi da pregrada uopće ne apsorbira dio zvuka. dvoslojni zid od 2x5 cm drvolita obostrano ožbukan ne zadovoljava. -pregradni zid od staklenih blokova (luxfer opeka) kod 1000 Hz i intenziteta od 90 dB apsorbirati će 60 dB. može imati manju vrijednost zvučne zaštite nego da je izveden u jednom sloju. strop mora primiti što manji intenzitet zvuka. ljepenka i sl. U pravilu razlikujemo jednoslojne i višeslojne pregrade. Ne smiju biti kruti već elastični materijali (filc od min. a to se dogaña ako doñe do podudarnosti zvučnih valova iz zraka i titranja same pregrade. Frekvencija kod koje dolazi do podudarnosti valnih dužina naziva se kritična frekvencija i može se izračunati.

min d = 3.5 . tako da se stroj postavi na elastičnu odnosno amortizacijsku podlogu kao pluto.3.1. TOPLINSKA VODLJIVOST GRAðEVINSKIH MATERIJALA Smjer prijelaza topline Zašto toplina prelazi samo s toplijeg na hladnije tijelo? Temperatura je povezana s gibanjem čestica. Kod većih površina armira se križnom armaturom Ø 3/20 cm. svila. gipsane ploče i sl.za podove u vidu brodskog poda ili parketa -PLIVAJUĆI POD BEZ ESTRIHA DRVENE STROPNE -KONSTRUKCIJE S IVERIT ILI OSB PLOČAMA NA -MINERALNOJ VUNI IZOLACIJE OD ODJEKA U PROSTORIJI Rješavaju se upotrebom apsorbera na unutarnjoj strani zida kao što su vuna (dlakavi tepisi i tapeta). Spontani termodinamički procesi dogañaju se u smijeru stanja veće vjerojatnosti. Srednja brzina čestica toplijeg tijela se smanjuje. Izolacija se izvodi postavom raznih apsorbera i elektroničkom regulacijom.Pri tome treba paziti da se izolacijski materijal (mineralna i staklena vuna.29. pamuk. 3. Srednja brzina čestica hladnije tijela se povećava. Do problema odjeka dolazi kod velikih prostora: hale tvornica s radom strojeva. PLIVAJUĆI PODOVI: s estrihom (podlogom): -cementni estrih . pa nije dozvoljen drugim zakonom. mort ili beton MB 25 sa sitnim agregatom. 3. podloge od elastičnih materijala kao što je guma ili metalne opruge.cem.5 cm. meñutim njegova vjerojatnost je vrlo mala. stiropor. U dodiru s tijelom niže temperature (manja srednja brzina čestica).3. brže čestice dio svoje kinetičke energije predaju sporijim česticama hladnijeg tijela. vuna. odnosno dok oba tijela ne dostignu istu temperaturu. tijelo se grije.4. pluto. Proces traje dok se srednje brzine ne izjednače.VIBRACIJE Zaštita od vibracija sastoji se u izoliranju izvora koji proizvodi vibracije. 28 . tijelo se hladi. Viša temperatura znači da je veća prosječna brzina čestica. -Magnezitni estrih -gipsani estrih 3. mekani kanelirani lesonit (celoteks). min. odnosno kinetička energija.5 cm -asfaltni mastiks (bitumen + mineralni sastojci) + fino kameno brašno bez estriha . radionice i sl. Prvi zakon termodinamike dozvoljava i obrnut proces. guma) provuče i bočno te oko cijevi i kanala koji vertikalno probijaju konstrukciju da se izbjegnu zvučni mostovi.

3) može se pisati da je q · d λ = ----------------------.1) daje λ=q. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ je vrlo promjenjiva. Iz jednadžbe (2. Materijali s malom vrijednosću koeficijenta λ zovu se toplinski izolatori.1) Θ2 .Θ1 Za sludaj da je d = 1 i Θ 2 -Θ 1 =1.3.1. Ona ovisi o obujamskoj masi (odnosno poroznosti) i kemijskom sastavu materijala. Sl. Shematski prikaz značenja koeficijenta toplinske vodljivosti λ 29 . o sadržaju vlage u materijalu i o njegovoj temperaturi. Slika 3. čak i kod jednog to istog materijala.1. grafički ilustrira ovu definiciju. Koeficijent toplinske vodljivosti jednak je dakle gustoći toplinskog toka kroz sloj materijala jedinične debljine za jediničnu razliku temperatura na površinama sloja. Kao mjera toplinske vodljivosti neko g materijala služi koeficijent toplinske vodljivosti λ tog materijala.(3.……………………………………. Zato govoriti o vrijednosti koeficijenta x nekog materijala ima smisla samo ako se preciziraju svi ovi faktori.Koeficijent toplinske vodljivosti Toplinska vodljivost je svojstvo grañevinskih materija da u manjoj ili većoj mjeri provode toplinu. formula (3.

30 ... i obratno. utječe i vrijednost λ osnovne čvrste tvari. što rezultira u povećanju vrijednosti λ. povećanjem obujamske mase povećava se i vrijednost koeficijenta λ..... Iz izloženog slijedi da se meñusobna ovisnost veličina λ i p može dati samo za pojedine tipove materijala. imaju različite vrijednosti koeficijenta λ. osim obujamske mase.023 W /(m. Što su pore u materijalu veće.. Navoñenje vrijednosti koeficijenta λ ima smisla samo ako je navedena i obujamska masa p tog materijala..... toje manja vrijednost njegova koeficijenta toplinske vodljivosti..... Takoñer je važno i to da li su pore zatvorene ili meñusobno povezane (otvorene). Zato materijali različitog kemijskog sastava... do 2800 kg/m 3 za granit. Poznavajući obujamsku masu grañevinskog materijala može se procijeniti približna vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ.Zato de vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ grañevinskog materijala biti jednaka nekoj srednjoj vrijednosti izmeñu one za osnovnu čvrstu tvar i vrijednosti za zrak sadržan u porama. i iznosi svega oko 0...2) V Obujamska masa grañevinskih materijala kreće se u vrlo velikom rasponu: od 20 kg/m 3 za ekspandirani polistiren... smanjenjem obujamske mase smanjuje se i vrijednost veličine λ... u zračnim porama grañevinskih materijala mogući su svi vidovi prenošenja topline.... proizlazi iz činjenice da svaki grañevinski materijal.. Na vrijednost koeficijenta λ nekog materijala. Ne postoji jedinstveni matematički zakon koji bi povezivao veličine λ i p svih grañevinskih materijala. poroznosti i strukture.. Vrijednost veličine A za zrak sadržan u porama materijala znatno je manja.. na vrijednost koeficijenta a utječu... jer se s povećanjem dimenzija pora povećava i vrijednost koeficijenta λ zraka zatvorenog u porama... Naime. još i dimenzije pora i struktura materijala. Sto je više porau materijalu.. s promjenom njihove obujamske mase..3 W /(m•K) „ .. dakle apsolutno gustog materijala bez pora.... vrijednost veličine A će biti veća.. ovisi o kemijskom sastavu tvari i uvijek je veća od oko 0. Naime..K). a to znači t manja obujamska masa materijala. Kod otvorenih pora dolazi do većeg utjecaja prenošenja topline konvekcijom....(3.... Zato se u svim tablicama uz vrijednost veličine A uvijek daje i vrijednost veličine p... odnosno tak 7800 kg/m 3 za čelik. kako bi se mogao izvršiti pravilan izbor koeficijenta λ. kako je već ranije navedeno.Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o obujamskoj masi Obujamska masa p je omjer mase m neke tvari i volumena V koji ta (homogena) tvar zauzima m Ρ = ---.. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ same čvrste tvari.. ali se za svrhu toplinskih tehničkih proračuna smatra da se prenošenje topline u materijalima vrši samo po zakonu toplinske vodljivosti.. Promjena koeficijenta a grañevinskih materijala. Kod jednake poroznosti. sadrži i mnoštvo pora i šupljina ispunjenih zrakom... osim osnovne čvrste tvari. a jednake obujamske mase.. Naime.

.3... Može se. koja se umjesto zraka nalazi u porama vlažnog materijala. prikazana ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke.2.3. x°/. slično kao i masena 31 . što je oko 20 puta veća vrijednost od vrijednosti λ zraka. Povećanje koeficijenta λ materijala s povećanjem njegove vlažnosti rezultat je činjenice da voda.. Sadržaj vlage u materijalu može se karakterizirati masenom vlagom X ili obujamskom vlagom p. 100 % masa suhog materijala (3. Sl..2. Masena vlaga predstavlja odnos mase slobodne vode u materijalu i mase suhog materijala Masa vlažnog materijala – masa suhog materijala X = --------------------------------------------------------------.. = masa slobodne vode . Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke Veći porast vrijednosti koeficijenta λ kod manje vlažnosti (vidi sl. utjecaj kojih je na toplinsku vodljivost materijala veći.Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o vlažnosti materijala S povećanjem vlažnosti materijala naglo raste vrijednost njegova koeficijenta λ. Koeficijent λ još više poraste u slučaju smrzavanja vode u materijalu. što se kod vlaženja materijala najprije ispune vodom manje pore i kapilare.. jer je vrijednost λ leda oko 2. ima vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ=0.3) Obujamska vlaga predstavlja odnos obujma vode sadržane u materijalu i obujma tog materijala..) objašnjava se time...kg/kg Masa suhog materijala ili u postocima x .2. Zbog velikog utjecaja sadržaja vlage u materijalu na vrijednost njegova koeficijenta λ svi toplinski proračuni postaju nemogući ako nije poznata vlažnost materijala. Za ilustraciju je na s1. nego krupnih pora. ..3 W /(m·K) što je oko 4 puta veća vrijednost od vrijednosti veličine a za vodu.3.57 W /(m•K)...

u grañevinskim elementima zgrade materijali uvijek sadrže u sebi neku količinu vlage koja povećava njihovu toplinsku vodljivost. a to pak raste zbog porasta kinetičke energije molekula. Zbog velikog utjecaja vlažnosti materijala na vrijednost njegova koeficijenta λ potrebno je odgovarajućim rješenjima i tehničkim mjerama zaštite spriječiti prekomjerno povećanje vlage u materijalima grañevinskih elemenata kod eksploatacije grañevinskih objekata.2. Velika razlika izmeñu zimskih niskih temperatura i visokih temperatura uzrokovanih ljetnim sunčevim zračenjem donosi dodatna naprezanja u kontrukcijama. Osim toga. bilo promjenom godišnjih doba ili sunčevim zračenjem. pa i do rušenja konstruktivnih sistema. s povečanjem temperature raste i toplinska vodljivost zraka u porama materijala. Do ovog porasta dolazi zbog povećanja toplinske vodljivosti osnovne čvrste tvari. Meñutim. a snižavanjem temperature materijal se steže. pucanja materijala na spojevima.vlaga izraziti u m 3 /m 3 ili u %. 3. Česta su oštećenja krovnih rubova. Koeficijent toplinske vodljivosti λ odreñuje se pomoću relativno složenih indirektnih laboratorijskih mjerenja na prethodno osušenim uzorcima. Zato vrijednosti koeficijenta a dobivene mjerenjem na suhim uzorcima treba povećati kako bi odgovarale statistitkom sadržaju vlage u izvedenim grañevinskim elementima kod kojih je uspostavljena vlažnosna ravnoteža s okolinom koja ih okružuje. Nedovoljna kontrola navedenih promjena može dovesti do oštećenja objekata. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti o temperaturi materijala Vrijednost koeficijenta a grañevinskog materijala-raste s porastom njegove srednje temperature. nastaju i deformacije unutar konstruktivnih elemenata objekata. Ove vrijednosti koeficijenta toplinske vodljivosti λ zovu se računskim vrijednostima i one su dane tabelarno u prilogu 1. TOPLINSKO ISTEZANJE TEMPERATURNA DILATACIJA KONSTRUKCIJA Uslijed temperaturnih razlika nastalih bilo klimatskim uvjetima. itd. U grañevinskoj praksi ovisnost koeficijenta λ o temperaturi nema većeg praktičnog značaja. fasada. jer se radi o relativno malom rasponu promjena temperatura grañevinskih elemenata. Prema Cammereru. Na taj način je isključen utjecaj vlažnosti na dobiveni rezultat. Zato se za toplinske proračune u grañevinarstvu koriste vrijednosti koeficijenta λ izmjerene kod srednje vrijednosti temperature materijala od +10 0 C. Povišenjem temperature materijal se rasteže. temperatura pojedinih dijelova konstrukcije kod 32 . a takoñer i prenošenje topline zračenjem u porama.3.

Naročito pažljivo dilataciju treba zatvoriti na ravnim krovovima. podrumskim zidovima i sl.35ºC iznosi: .17 ºC. Dilatirati se mogu cijeli objekti ili dijelovi objekta pa dilatacije dijelimo na glavne i dopunske. južna fasada znatno više od sjeverne. Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja nastaju u konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena. Dopunske dilatacije Treba proračunati kod svih konstrukcija koje su podložne velikim promjenama temperature. Reške se izvode tako da se objekt dilatira po cijeloj visini. Temperaturne razlike u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od 10 . temeljima. ili zračnim strujanjem.Toplina i 33 .najtopliji je krov pa jugozapadna strana. do 80º -isto ali na toplinskoj izolaciji do 90º -na aluminijskoj sjajnoj foliji (samo na sjajnoj!) do 19º . a najhladnija je sjeverna strana. boji materijala. Ako dilataciju ispunimo žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će pukotina. FAZNI POMAK I TOPLINSKO PRIGUŠENJE Ljeti sunce zagrijava vanjske obodne konstrukcije grañevinskog objekta. Ravni se krov zagrijava najviše. zagrijavanje je veće) te konačno o položaju prema djelovanju sunca . TOPLINSKE DILATACIJE (dilatare (latinski) = širiti) Toplinske dilatacije (dilatacijske reške) imaju zadatak spriječiti oštećenja konstrukcija uslijed temperaturnih promjena u samim konstrukcijama.na bijeloj plohi do 24º Iz gornjih je podataka vidljivo da zagrijavanje uslijed djelovanja sunčevih zraka ovisi o boji materijala (što je boja tamnija veće je upijanje sunčevih zraka i time veća temperatura materijala). aluminija i sl. Reške ne smijemo ispunjati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti. tako da se podijeli u samostalne konstruktivne cjeline.temperature zraka od 30 . Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama biti će obrnuti od zimskih. vrsti materijala. Glavne dilatacije: Obično se izvode kod objekata visokogradnje na svakih 30 – 40 m. Dilatiranje (širenje ili stezanje) ne smije biti veće od 1 mm. trakama od plastične mase.letvicama. Da bi se spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno elastičnim kitovima. Dilatacije se rade širine 3cm za zgrade do 5 m visine.na vertikalnim žbukama zidova do 65º -na čeličnim konstrukcijama na južnoj fasadi do 75º -na crnoj bitumenskoj ljepenki (na tankoj ploči) do 70º -isto ali na debeloj ploči koja akumulira topl.slojevima konstrukcije (ukoliko konstrukcija ne može odavati toplinu prijenosom na drugi materijal. strani svijeta i temperaturi zraka. Zagrijavanje i akumulacija topline vanjskih konstrukcija ovisi o vrsti materijala. a za svakih slijedećih 5 m po 2 cm više.

Styrodur. PVC) ili sintetskobitumenske trake s ulošcima -Asfaltni i parafinski slojevi . 4. a mogu biti potpune parne brane (metali.Višekratni uljeni naliči i lakovi .Pluto. Izvedba je brza i relativno jednostavna (montaža). .Metalne folije (zaštićene) ili limovi (Al. Konstrukcija treba biti takva da je temperatura unutarnjeg zida što manja odnosno da konstrukcija ima odreñeno TOPLINSKO PRIGUŠENJE.Tervol .HERAKLIT (drvena strugotina impregnirana magnezitnim cementom) . 3.Neprekidane gumene trake i folije .mineralna i kamena vuna . PERLIT 34 .Ravago.ne treba proračunavati ljetnu stabilnost .STYRODUR – ekstrudirani polistiren . PARNE BRANE -su materijali s velikim difuznim otporom odnosno difuzne izolacije. KAO PARNE BRANE KORISTE SE: .Pjenušavo staklo (FOAM GLASS) VENTILIRANA FASADA IDEALNO RJEŠENJE OBODNOG ZIDA VENTILIRANA FASADA Prednosti pred klasičnim konstrukcijama: 1.vlaga prolazit će izvana unutra.Sintetske (PE-okiten višeslojan. drvene prerañevine . Zato konstrukcije treba proračunati i za ljetnu toplinsku stabilnost. staklo) ili djelomične (sintetske i sintetsko-bitumenske trake). 2.Izolacijski mortovi (žbuke) – DRACOTERM. slama. albifol.Poliuretanska pjena – PUR-PEN . KAO TOPLINSKE IZOLACIJE KORISTE SE: .STYROPOR – ekspandirani polistiren . Cu) – albit. Fizikalno je najpovoljnija : . Zato je važno da konstrukcija bude takva da do zagrijavanja unutarnje prostorije doñe što kasnije (kad na fasadi dolazi do pada temperature predvečer) odnosno da je potreban što veći vremenski razmak . Toplina zagrijane fasade prenosi se na unutarnju površinu te dolazi do zagrijavanja prostorije.FAZNI POMAK – izmeñu početka zagrijavanja fasade i unutarnje površine zida.ukoliko voda prodre kroz fasadnu oblogu odzračiti će se u sloju ventiliranog zraka ili oteći bez navlaženja toplinske izolacije. Mogu se koristiti jeftini. Izvedba nije ovisna o grañevinskoj sezoni u klasičnom smislu.strujajući zrak omogućuje odzračenje difuzne vlage iz konstrukcije. .alumka . Okipor i dr.KOMBI ploče – styropor + heraklit .fasadna obloga štiti konstrukciju od atmosferilija . veće-formatni toplinski izolatori koji inače traže solidnu kišnu branu često ranjivu u upotrebi. Isover .montažna je obloga izvrstan izolator od sunčeva zagrijavanja ljeti zbog sloja ventilirajućeg zraka izmeñu obloge i zida.

U općem slučaju. za jediničnu razliku temperatura nutarnjeg i vanjskog zraka. . AKUMULACIJA TOPLINE Akumulacija topline je svojstvo grañevinskih materijala (elemenata) da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu.. naročito u zimskom periodu. 35 .3..+ ---)+.3.. što je veća razlika izmeñu temperature elemenata i temperature okolnog zraka i što su veći specifični toplinski kapacitet materijala grañevinskog elementa i masa elementa.+ --. kada je postignuto stacionarno stanje.+ --.. + dn ρn cn ( --.noću).+ ---)+..Šindra.plastika kao armirani poliester..(6.1) α 2 2 e λ1 λn n-1 U izrazu (6. Svojstvo akumulacije topline u grañevinskim elementima zgrade u zimskom periodu može se karakterizirati koeficijentom akumulacije topline W koji je jednak količini topline koju vanjski grañevinski element akumulira po jedinici svoje površine. a indeksi odgovaraju numeraciji slojeva elementa kod čega se uzima da numeracija slojeva ide izvana prema unutra. + --. Cu) .+ --.plemeniti ili oplemenjeni ravni. polikarbonatne ploče . Dobra sposobnost akumulacije topline omogućuje da se za vrijeme periodičkog grijanja.azbest-cementne male. α 2 α λ 2 e λ1 e 1 λ2 1 d1 dn-1 dn . ravne ili valovite ploče . Akumulacija topline je vrlo značajno svojstvo grañevinskih elemenata.... drvo . višeslojnog vanjskog elementa s n slojeva koeficijent akumulacije topline W računa se po formuli 1 d1 1 d1 d2 W = k [ d 1 ρ 1 c 1 ( --. prešani ili rebrasti limovi (Al.. u sebi je akumulirati i kod hlañenja okoline ponovno je predavati toj okolini. Količina topline akumulirana u grañevinskim elementima je to veća.staklo 3.razni panoi s keramičkim pločicama .+ d 2 ρ 2 c 2 ( --. fiberglas.YTONG KAO OBLOGE VENTILIRANE FASADE KORISTE SE: .+ . U sustavu SI jedinica koeficijenta akumulacije topline W je kJ/(m2•K). betonske ploče . temperatura zraka u prostoru značajnije ne smanji.1) svi simboli imaju ranije uvedena značenja.klasični materijali kao što je opeka i opekarske pločice.Lagani (plino) betoni . srednje ili velike...+ --.. i to za slučaj kada grijanje u zgradi ne radi kontinuirano kroz 24 sata već se povremeno prekida (npr.kamene ploče.

33 + 0.20).5 + 466200.05/0.15/2·2. Prvo ćemo izračunati koeficijent prolaza topline k.05/2·0.33 + 0.69 W / ( m • K ) 1/8 + 0.33)+ + 0. Ona de biti to veća to se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj površini. Vrijednosti koeficijenta prijela za topl i n e s u α e = W /(m2•K)i αi = 8 W /(m2•K) Sl.4 kJ/(m 2 ·K) Za slučaj zida b) koeficijent akumulacije topline iznosi W b = 0.Primjer 6.6.1) računamo koeficijent akumulacije topline W.line za oba zida.1. Za slučaj zida a) on iznosi W a = 0. To znači da akumulacija topline u višeslojnim vanjskim elementima zgrade bitno ovisi o redosljedu slojeva. a slojevi od masivnijeg materijala bliže unutarnjoj površini elementa.3) = 19.15/2·2.-------------------------------------. Izračunati koeficijent aku mulacije topline W vanjskih zidova prika zanih na slici 6.69(27000. Vanjski zidovi na sl.041)]= =0.05/2·0. prema izra zu (4.--.1.69(1028.452 2 Sada po formuli (6.= 0. Kod zida a) polistirenska pjena se nalazi s vanjske strane.05/0.15·2500·960(1/23 + 0.33)] = =0. On de i za zid a) i za zid b) imati jednaku vrijednost jer on ne ovisi o redoslijedu slojeva elementa ved samo o njegovu sastavu.69[0.69(0. vidimo da je u slučaju zida b) to vrijednost skoro 17 puta manja nego u slučaju zida a).0) = 322.15/2.0 + 1129. Presjek vnjskih zidova iz primjera 6.05·25·1260·(1/23 + 0. Na vrijednost temperature zraka u prostoriji za vrijeme prekida grijanja ne utječa samo sposobnost akumulacije topline vanjskih 36 .1. a sloj armiranog betona s unutarnje strane elementa.041 + 0.041 + 1/23 1.05·25·1260(1/23 + 0. Zid b) ima obrnuti redoslijed slojeva: armirani beton s vanjske strane a sloj polistirenske pjene s unutarnje strane. 6.4 kJ/(m 2 .1.15·2500·960(1/23 + 0.1.041) + + 0.= ----.K) Usporedivi dobivene vrijednosti koeficijenta akumulacije top.15/2. meñusobno se ra zlikuju samo po redoslijedu slojeva. 1 1 k .

1. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka. puna opeka i dr.10. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. 37 . U grañevinarstvu se proučava pojava difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente. Budući da je parcijalni tlak vodene pare u zraku proporcionalan njenoj koncentraciji..4. Vodena para će difundirati kroz svaki porozni grañevinski element koji odjeljuje dva prostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare.elemenata zgrade već i akumulacija topline svih unutarnjih elemenata. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAðEVINSKE ELEMENTE Sto je to difuzija vodene pare? Ako je u mirnom vlažnom zraku koncentracija vodene pare ne jednolika. Kod toga se molekule vodene pare kreću iz prostora s višim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s nižim tlakom (sl. U tom kontekstu vrijednost koeficijenta akumulacije topline W vanjskog elementa zgrade ima samo relativno značenje i služi za usporedbu sposobnosti akumulacije topline različitih grañevinskih elemenata. Koncentracija vodene pare je masa vodene pare u jediničnom obujmu. Opisana pojava kretanja vodene pare zove se difuzija vodene pare. To znači da velika sposobnost akumulacije vanjskih grañevinskih elemenata ne mora značiti nužno i ugodnu temperaturu u prostoriji i obratno. 3. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta vise koncentracije ka mjestu niže koncentracije. zidovi će odavati toplinu.). umjesto gradijenta koncentracije može se promatrati gradijent parcijalnog tlaka vodene pare. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata.3.

10. Ako se difuzijski tok vodene pare svede na jedinicu površine elementa......1..Sl...... pruža odreñeni otpor difuziji vodene pare................2) p 273 gdje je p srednji stvarni tlak zraka u N/m 2 ..... zove se difuzijski tok vodene pare Q m ...... Masa vodene pare koja uslijed razlike parcijalnih tlakova vodene pare s obje strane elementa difundira u jedinici vremena okomito na površinu promatranog elementa..........083 · -------... Može se izračunati pomoću Schirmerove formule 101325 T 1. a T termodinamička temperatura zraka u K... U sustavu SI jedinica veličine Q m je kg/h..81 D = 0. dobivena veličina se zove gustoća difuzijskog toka vodene pare q m ........ Fickov zakon 1855..... U jedinicama SI veličina q m se mjeri u kg/(m 2 ·h)..(10...........(10. Koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak D ovisi o atmosferskom tlaku i temperaturi zraka. Iz jednadžbe stanja idealnog plina je 38 ... Difuzija vodene pare kroz grañevinski element Svaki grañevinski element.1) dx gdje je D koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak u m 2 /h. a dc/dx gradijent koncentracije vodene pare c u smjeru x u kg/m 4 .· (-------) .... u ovisnosti od strukture materijala elementa..Fick je eksperimentalnim putom utvrdio Zakon difuzije u obliku dc q m = D ----.. Zato je ovakav način kretanja vodene pare relativno spor............... Koncentracija vodene pare u zraku c može se izraziti njenim parcijainim tlakom p...... godine A.

......... + --αi λ1 λ2 αe i za slučaj višeg parcijalnog tlaka u prostoriji glasi pi – pe q = --------------------------------..7) 1 d1 d2 1 --...+ --....5) dx Veličina δ z =D/(R D ·T) zove se koeficijent difuzijske vodljivosti kg vodene pare kroz zrak....3) RD · T Ovdje je R D =462 J/(kg·K) plinska konstanta vodene pare........ objavio je 1956.............(10................4) RD · T dx ili kraće pisano dc q m = δ z · ----.............+ --.p c = --------.......................... Osnovna jednadžba difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente Njemački fizičar J..Cammerer......(10....... koja je u literaturi poznata pod nazivom zajednička jednadžba... + --δi δ1 δ2 δe 39 .3) u izraz (10......+ ..........(10............. da je D dc q m = ------........ godine osnovnu jednadžbu difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente.....+ --.(10...+ --.................................. kada razlika parcijalnog tlaka vodene pare s obje strane sloja iznosi 1 Pa.. U sustavu SI njegova jedinica je ------m·h·Pa kg Koeficijent δ z u ------...1) dobije se. Ona je formalno analogna osnovnoj jednadžbi prenošenja topline kroz grañevinske elemente ti – te q = --------------------------------......S...... s grupom suradnika. Uvrštavanjem izraza (10.....(10............. a T termodinamička temperatura u K..+ .....6) 1 d1 d2 1 --.pokazuje koliko kg vodene pare difundira m·h·Pa svakog sata kroz 1 m 2 površine sloja zraka debljine 1 m.....· ----....

....(10.. . p i i p e su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje odnosno s vanjske strane promatranog elementa u Pa.... ..7) imaju ova značenja qm je gustoća difuzijskog toka vodene pare kroz grañevinski element.. ... pa se kod praktičnog proraćuna difuzije vodene pare u visokogradnji može zanemariti i smatrati da je 1 ---.9) kg ----..... ..... .. .(10......10) 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa ---+----+---+…+--...----------. . .= ----.... . ..Illiga utjecaj koeficijenata prijelaza vodene pare β i i R e je vrlo malen.. odnosno s vanjske kg površine elementa na vanjski zrak u --------m ·h·Pa d je debljina pojedinog sloja višeslojnog grañevinskog elementa u m δ je koeficijent difuzijske vodljivosti vodene pare kroz kg grañevinski materijal u ----------------m·h·Pa Analogno veličinama uvedenim kod prenošenja topline kro z grañevinske elemente i ovdje se uvode veličine: koeficijent difuzijske propustljivosti vodene pare ∆. definirane izrazima 1 kg ∆ = ------------d1 1 d1 d2 d2 . ........…………… ∆ 40 (10. ....... β i i β e su koeficijenti prijelaza vodene pare s unutarnjeg zraka na unutarnju površinu elementa....---+---+-----------.....Simboli u jednadžbi (10... .= ---+----+---+…+--.(10. otpor difuzijskoi propustljivosti vodene pare 1/∆....... ...... ..= --------------------. .... ...---+---+--β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe 1 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa --.+ ..+ ----. 8 ) m2 ·h·Pa m2 ·h·Pa -----------------. . ....12) . koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D i otpor difuzijskom prolazu vodene pare 1/k D ... .11) kD β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe kg Prema istraživanjima W ... . .... ∆ δ1 δ2 1 1 kg kD = -----------------------------. ...... (1 0 ..= kD 1 -----. ..

.. Faktor p pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolazu vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature... (1 0 . (10.6)........17) d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 d 2 ·µ 2 ·R D ·T 2 --------------..7) samo zbog formalne analogij s izrazom za prenošenje topline (10.......... .. Velitina δ je uvedena u jednadžbu (10...(10..+ --------D1 D2 --------...0.koja se zove faktor otpora difuziji vodene pare kroz grañevin ski materijal.+ --------------D1 D2 41 ....i k D= A ...16) d1 d2 --------. Faktor µ zraka je jednak 1...............T) = δ z to je novo uvedena velićina µ ......13) Koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D kroz grañjevinski element pokazuje vrijednost gustoće difuzijskog toka vodene pare za jedinićnu razliku parcijalnih tlakova vodene pare u zraku s obje strane elementa...... δz µ = ------..15) δ ......(10. jednaka odnosu koeficijenta difuzijske_ vodljivosti vodene pare kroz zrak δ z i koeficijenta difuzijske vodnivosti vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal δ .... a znači D δ = .. (10.14) u (10. To je omjerna velićina s jedinicom mjere 1........................7) i uz zanemarenje otpora 1/β i i 1/β e dobije se da je p 1 – p 2 q m = ----------------------------............ Faktor µ je karakteristika materijala..+ --------µ 1 ·R D ·T µ 2 ·R D ·T 2 odnosno q m p 1 – p 2 = -------------------------------.... 1 4 ) µ ·R D ·T Budući da je D/(R 0 . Nakon uvrštenja (10.....… … … … … … … … … … … …… … … … ..

(10.......· --------------..10. a kod je dn o slo jn ih e lem e na t a temperature u trećinama debljina.. 42 .Kod proučavanja difuzije vodene pare kroz gradjevinski eleement nas. da se tlak zasičenja kod linearne promjene temperature ne mijenja linearno. koju.. već nas interesira da li se unutar tog elementa ova vodena para kondenzira. Zato de grafički prikaz krivulje tlaka zasičenja imati izgied nelinearne funkcije. nema nikakve negativne posljedice po element. ako hočemo točnije nacrtati. Da bi se ustanovilo da li za neki element u odreñenim klimatskim uvjetima dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element..2 mote se za prvi sloj pisati da je d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 ---------------p i – p 1 D1 ----------. potrebno je proračunati temperaturnu krivulju i u poprečni presjek elementa nacrtati krivulju tlaka zasičenja vodene pare p' i krivulju parcijalnog tlaka vodene pare p.(10. ako ne dolazi do njene kondenzacije...... Tlakovi zasičenja vodene pare uzimaju se iz odgovarajučih tablica (prllog 3) za proračunate karakteristične toeče temperaturne krivulje promatranog elementa. ne interesira količina difundirane vodene pare kro z element. samo kretanje vodene pare kroz gradjevinski element. za dvoslojni zid prikazan na s1.= --------------. Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare može se jednostavno pronaći tako da se izjednači odnos pada parcijalnog tlaka za pojedini sloj prema ukupnom padu parcijalnog tlaka s obje strane elementa i odnos otpora difuzijskoj propustljivosti vodene pare promatranog sloja prema ukupnom otporu difuzijskoj propustljivosti grañevinskog elementa... Do opasnosti oštećenja elementa i smanjenja njegove toplinsko-izolacijske sposobnosti dolazi jedino u slučaju kondenzacije vodene pare unutar elementa. Npr. medjutim...----------. Krivulje tlaka zasičenja i parcijalnog tlaka vodene pare ucrtaju se u presjek promatranog elementa. moramo uzeti barem još tlakove zasičenja koji odgovaraju temperaturama u sredini pojedinih slojeva elementa.18) p i – p 1 1 ---kD odnosno p p i – p e d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 = p i . Kod toga treba imati na umu.... Naime........ Kod v i š e s l o j n i h elemenata o b ičn o je dovoljno uzeti samo temperature na spojevima slo je va ra zlič it ih m a t e rija la ..19) 1 D1 ---kD 1 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare predstavlja krivulju stvarne promjene tlaka vodene pare unutar elementa.

koji ovisi o temperaturi tog mjesta.10. m o že se p ro r a ču n a t i d if u zi js ki tok vodene pare kroz element za slučaj kada ne dolazi do kondenzacije. N j i m e s e može ustanoviti da li se vodena para u e le m e n t u ko n d e n zi ra i i i n e . ali se ne može proračunati masa kondenzata u suprotnom slučaju.Ako krivulju parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasičenja . t a d a za d a n e uvjete ne dolazi do kondenzacije dif undirane vodene pare (s1. Pored toga.10.3.2) Ako se meñutim to dvije krivulje presjecaju kao na slici 10. opisani postupak ima još j e d a n n e d o s t a t a k . Krivulje tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjeku dvoslojnog zida bez kondenzacije difundirane vodene pare 43 . što znači da stvarni tlak vodene pare ni na jednom mjestu unutar elementa ne prekoračuje n a j ve ć i m o gu ć i t la k vo d e n e p a re u n u t a r e le m e n t a . difundirana vodena para se unutar elementa kondenzira i to na čitavom području presjecanja. prema poznatim fizikalnim zakonima. Sl.2. Naime. Opisani postupak ispitivanja kondenzacije vodene pare u grañevinskom elementu sadrži u sebi jednu protivurječnost. stvarni tlak vodene pare ne može ni na jednom mjestu unutar grañevinskog elementa biti veči od na tom mjestu mogućeg tlaka zasićenja.

.. d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 Otpor difuzijskoj propustljivosti vodene pare -------------D kojeg posjeduje sloj grañevinskog elementa debljine d i površine 1 m 2 ..Glaser je predložio za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente jednostavniji grafičko-analitički postupak... Glaser je nazvao specifičnim difuzijskim otporom T..... Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjek'u dvoslojnog zida sa kondenzacijom difundirane vodene pare Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare 1958..10..3.. Dakle d 1 ·µ 1 ·R D ·T Τ= -----------------....BROJ SLOJA Sl..(10.. godine H...20) D 44 ....

... na svakom mjestu mora biti ispunjen uvjet da je p <p“..10. Kroz granitne točke povuku se vertikalno pravci........21) T može se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare kod višeslojnog grañevinskog elementa odrediti na vrlo jednostavan način. takvog toka kod kojeg ne dolazi do otvaranja kondenzata... tj. Za grañevinski element prikazan na slici 10.Kako je pad parcijalnog tlaka vodene pare c) u nekom sloju elementa proporcionalan sa specifičnim difuzijskim otporom tog sloja...........4... To....22) Glaser je dokazao da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa ima oblik koji bi poprimilo uže kad bi se nateglo izmeñu točaka p i i p e ..... meñutim. kod konstantne gustoće difuzijskog toka. prema fizikalnim zakonima nije moguće.. Zatim se na ordinatu koordinatnog sustava nanesu parcijalni tlakovi vodene pare pi i pe koji vladaju s obje strane promatranog elementa. Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element..(10....... Dobivena slika predstavlja promatrani grañevinski element nacrtom u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora...... u nacrt poprečnog presjeka elementa ucrtati osim krivulje parcijalnog tlaka vodene pare i krivulju tlaka zasičenja...........4)............ S l .. a gustoća stacionarnog difuzijskcg toka..............10.. kako je ranije bilo pokazano.... spojnica točaka p i i p e presjecala bi krivulju tlaka zasičenja..(10..... pa se to vrijednosti prenesu na odgovarajuća mjesta na slici presjeka grañevinskog elementa.. potrebno je. parcijalni tlak vodene pare unutar promatranog elementa linearno ovisan o specifičnom difuzijskom otporu....5.. to će se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dobiti kao spojnica točaka pi i pe (sl.... tj. ostaje konstantna ∆p = ---......... Najprije se proračunaju specifični difuzijski otpori pojedinih slojeva promatranog elementa i u odgovarajućem mjerilu nanesu na apscisu pravokutnog koordinatnog sustava po istom redoslijedu kao i u konstrukciji. Kako je.. To znači da se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare u ovom i sličnim slučajevima dobije tako da se iz točaka p i i p e provuku tangente na krivulju tlaka zasičenja do točaka p' k l i p' k 2 ....... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare p kad je grañevinski element nacrtan u mjerilu specifičnog difuzijskog q m 45 .............

................. paralelne s površinom grañevinskog elementa........ zonu kondenzacije.....(10......otpora Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna............5...23) T' i qm1 p' k 2 – p e = --------------. 46 . zatvaraju tzv.....24) T' Za specifične difuzijske otpore T' i T" uzimaju se vrijednosti prema slici 10. Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e ....... ali u svakom područu različitog nagiba...............(10................. Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------. Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 .....

...........23) T' / qm1 i p' k 2 – p e = --------------...... Kod kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz grañevinski element ne mora uvijek doći do formiranja zone kondenzacije........(10.. zatvaraju tzv.... Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------..(10........(10. Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna.....10....... Slučaj kondenzacije vodene pare u zoni kondenzacije.................5 Krivulja tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p..Sl....... U jednostavnijim slučajevima dolazi do kondenzacije vodene pare u jednoj ravnini koja se zove ravnina kondenzacije (s1.......25) T' 47 .6)...10.. p a r a l e l n a s p o v r š i n o m elementa predstavlja ravninu kondenzacije....................... U o vo m slu č a ju t o čke pkik i p ' 2 p o d u d a r a j u s e u t o č k i pk... paralelne s površinom grañevinskog elementa. ali u svakom područu različitog nagiba.... Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ....24) T' Z a s p e c i f i č n e d i f u z i j s k e o t p o r e T' i T" u z i m a j u s e v r i j e d n o s t i prema slici 10. R a v n i n a k r o z t o č k u pk......... U ovom slučaju tangente iz točaka pi i pe povučene na krivulju tlaka zasičenja sastaju se u zajedničkoj d o d i r n o j t o č k i pk.. p a j e gustoća difuzijskog toka koji ulazi u element p i – p' k q m 1 = --------------.....5... Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e ....... zonu kondenzacije........

..26) T '' qm2 Opisani grafički prikaz krivulja tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u nacrtu poprečnog presjeka grañevinskog elementa.... Količina vode q r .....(10..... q m = q m 1 – q m 2 .... Slučaj kondenzacije vodene pare u ravnini kondenzacije 48 ...... u kojem su pojedini slojevi..a gustoća difzijskog toka koji izlazi iz elementa p' k – p e = --------------. koja u slučaju zone ili ravnine kondenzacije' ostaje u grañevinskom elementu dobije se kao razlika gustoće difuzijskog toka koji ulazi u element q m i i gustoće difuzijskog toka koji izlazi........ Dakle......27) Sl. nacrtani u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T...... Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p............. umjesto u debjinama d.. naziva se dijagram iii shema difuzije.....(10....10........6.............. iz elementa q m 2 .....

3.3.5. ROSIŠTE, KONDENZACIJA, ISUŠENJE
Približna Glaserova metoda za proračun difuzije vodene pare Proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare Opisana Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare mode se znatno pojednostavniti, a da kod toga rezultati proračuna ostanu ipak dovoljno točni. Tako je za računanje mnogo jednostavnije ako se kombinacija veličina R D• T
--------

označi s N i vrijednost od N dade u obliku tablica ili dijagrama u ovisnosti o temperaturi i tlaku zraka. Uvrštenjem
R

D

D• T
D

-------- = N ..............................................(10.30) u jednañbu (10,17), dobije se da je p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.31) d 1 ·µ 1 ·N 1 + d 2 ·µ 2 ·N 2 Računanje specifičnog difuzijskog otpora T=d•p•N sada je mnogo jednostavnije. K.Seiffert i F,Eichler su otišli korak dalje i odredili vrijednosti od N za razne temperature, ali za odreñeni konstantni tlak zraka. Time su problem pojednostavnili i rješenje učinili približnim, još je veličina D ovisna ne samo o temperaturi, već i o tlaku zraka. Daljnje pojednostavljenje se može postići tako, da se ne uzmu u obzir niti male promjene temperature, već da se N odredi ne samo za konstantan tlak zraka, već i za konstantnu temperaturu. Tako se npr. za.,tlak zraka od 101325 Pa i temperaturu t=0°C dobije da je
R

D• T
0.083

462.273
m·kg

N·h

N =--------= ---------- = 1519590.3 ------- ............(10.32)
D

i jednadžba (10.31) poprima oblik p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.33) 1519590.3 ( d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +…) Uz uvjet da se parcijalni tlakovi P i i p e uvrtavaju u kPa, a debijina slojeva elementa u m, za proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare u g/(m 2 •h) dobije se, u ovom slučaju, brojčana jednadžba
49

p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ...........(10.34) d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +… Umnožak debljine sloja d s faktorom otpora difuziji vodene pare µ materijala tog sloja, zove se relativni otpor difuziji vodene pare toga sloja i označava slovom r. On pokazuje kolika je debljina mirnog sloja zraka koji ima jednaki otpor difuzijskom prolazu vodene pare kao promatrani sloj grañevinskog elementa debljine d, Uvoñenjem simbola r jednadžba (10.34) dobiva konačni oblik p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ………...........(10.34) j=n Σ rj j=1 gdje je r j relativni otpor difuziji vodene pare J-tog sloja elemenata, a n ukupan broj slojeva elemenata. Ako se uz konstantni tlak zraka od 101325 Pa odabere neka druga vrijednost temperature, dobit de se neke druge vrijednosti faktora N i brojčanog faktora u jednadžbi (10.35). Neki slučajevi su prikazani u tablici 10.1.

U našoj grañevinskoj praksi, za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente po približnoj Glaserovoj metodi, usvojen je za jednadžbu (10.35) brojčani faktor 0,62. Ispitivanje nastajanja kondenzata unutar gradjevinskog elementa Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element, postupa se na potpuno jednaki način kao što je opisano u točki 8.4, s tim da se kod crtanja sheme difuzije, slojevi elementa umjesto u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T, crtaju mjerilu relativnog otpora difuziji . vodene pare r. Karakteristični slučajevi koji kod toga mogu nastupiti, prikazani su na slici 10,7.

50

Sl,10.7. Karakteristične sheme difuzije kod približne Glaserove metode: a) ne dolazi do kondenzacije vodene pare, b) kondenzacija vodene pare u ravnini kondenzacije c) kondenzacija vodene pare u zoni kondenzacije Jednadžbe (10,25) i (10,26) za gustoću difuzijskog toka u slučaju ravnine kondenzacije, prelaze u brojčane jednadžbe: pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r'
k

i

p' pe q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r''
k –

a jednadžbe (10.23) i (10,24) za slučaj zone kondenzacije, postaju brojčane jednadžbe pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.38) r'
k1

p ' –p e q m 2 = 0,62 ---------- ..................(10.39) r''
k2

Kondenzirana vodena para g r i ; u g/(m 2 •h) koja ostaje u grañevisnkom elementu, dana je izrazom
51

q m = q m 1 – q m 2 .......................................(10.40) Ako iz bilo kojeg razloga nije dozvoljena kondenzacija vodene pare unutar grañevinskog elementa, pomoću dijagrama difuzije mole se lako odrediti minimalni potrebni relativni otpor difuziji vodene pare r p o t jednog dodatnog sloja grañevinskog elementa kojeg treba postaviti s unutarnje strane elementa, tj. sa strane većeg parcijalnog tlaka vodene pare. Polazi se od razmišljanja da kod stacionarnog difuzijskog toka, tj. kada nema kondenzacije vodene pare, krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ima oblik neprelomljenog pravca. Zato se tangenta iz točke p e na krivulju tlakazasičenja produžava preko dodirne točke p ' k do presjeka s horizontalnim pravcem kroz točku p i (sl.10.8). U mjerilu vrijednosti r može se sada sa slike očitati r p o t Osim toga iz iste siike može se očitati i maksimalni dozvoljeni parcijalni tlak vodene pare p i , d o z sa unutarnje strane elementa,ako izvedba dodatnog sloja nije moguća, a ipak treba spriječiti stvaranje unutarnjeg kondenzata.

52

0.10.. premaza ili sl.9... jer se traženo sjecište nalazi suviše daleko..... Odredjivanje potrebnog relativnog otpora difuziji vodene pare r p o t radi sprečavanja kondenzacije vodene pare unutar gradjevinskog elementa Ponekad se opisani grafički postupak za odreñivanje r p o t ne može koristiti..pot rpot = --------------. Iz zadanih klimatskih uvjeta izračunaju se parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje p i odnosno s vanjske p e strane zida..90.....= -----------..8.........337 = 1.29) pi.402kPa p e =0..(10.. zove se parna brana....(10.....260kPa pa de prema (7.pot ..10. Primjer 8.· Σr .260 = 0...337kPa p' e =0.dop – pe odnosno pi – pi.1) biti p i =0.... Vanjski zid stambene zgrade izvest će se kao dvoslojni element premo sL. Glaserovom priblžf nom metodom ispitati da li u zidu dola zi.Sl... do konden zacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z taj zid za ove klimatske uvjete -temperatura I relativna vlaga zraka u zgradi je: t i = + 20 0 C Φ i = 60 % -temperatura I relativna vlaga vanjskog zraka je t e = . Prema tablici 3 je: p' i = 2..8 r p o t izračunati iz odnosa rpot Σr -----------.. U tom slučaju može se prema sl........1.60.dop pi.28) pi – pi.10. Ako je ovaj sloj izveden od materijala u obliku folija.pe – Za dodatni sloj grañevinskog elementa s vrijednošću relativnog otpora r>r p o t koriste se materijali koji imaju veliku vrijednost faktora otpora difuziji vodene pare µ..a......10 0 C Φ e = 90 % Vrijednosti koeficijenata prijela za topline su: α i = 8 W/(m 2 ·K) i α e = 23 W/(m 2 ·K) Proračun se vrši postupno na slijededi način: 1.234 kPa 53 .2...

0.1 = 43 kontrola ∆t = 30.0°C Temperatura na .937 kPa ° Θ1= 14.0° C 5.39.39.0 PodruOje vanjskog prijelaza ∆Θ = 1.2.1 = 14.1 =-10. 9°C Temperatura vanjske površine zidaΘe= 14.8 76 C °C = e 24.0.0°C p'Θi = 1.9°C Temperatura vanjskog zraka te= -8. I zračuna se otpor prola za topline R o i 4. Odrede se temperature na graničnim površinama zida i u ravnini spajanja slojeva. ti = 20.9 2.337 kPa Θi = 17. Armirani beton = 2.8 = -8.0 = 17.s gore Ro izračunatim toplinskim otporima.Lice 3 odgovarajući tlakovi zasićenja p'. Za zadani zid računaju se toplinski otpori pojedinih slojeva i otpori prijela za topline.9-23.0°C Temperatura unutarnje površine zida spoju slojeva Θ1= 17.696 kPa 54 Θi= 20 .3.0-2. Za proračunate temperature u točki 5.39°0.0°C 25 ∆Θ1 24.1= 3. 3.1°C ° 86 ∆Θ2 24. 9 C p'1 = 1.0°C 6. dobiju se vrijednosti temperaturnih padova za pojedine slojeve Područje unutarnjeg ∆Θi= 24.0. odrede se pomoću tab. Polistirenska pjena = = 23. Mno žeći vrijednost izra za t i -t e --------. Temperatura unutarnjeg zraka ti = 20.0°C p'i = 2.39.0 1.9 -1.

b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10.1. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.2. 1.10. Izračunaju se relativni otpori difuziji vodene pare r pojedinih slojeva zida.9. ova vodena para se unutar zida ne kondenzira.285 kPa p'e = 0. Polistirenska pjena r2 = 0.1. zaključuje se da je difuzijski tok vodene pare kroz promatrani zid. Opisani proračuni postaju mnogo jednostavniji i pregledniji. tj. stacionaran.2. kako je to ranije bilo objašnjeno. Slika 10.9°C te=-10.Θe= -8.6 m 8.6 i 7 nacrta se u prikladnom mjerilu dijagram difuzije (sl.0 m 2.9b). Pomoću izračunatih vrijednosti u točkama 1. za dane klimatske uvjete.0°C p'Θe = 0.260 kPa 7. Tablica 10. 55 . Budući da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasićenja. ako se prikažu kao u tablici 10. Armirani beton r1 = 0 20·90 = 18.04·40 = 1.

62 ---------------=0.(10.1. i u slučaju konden zacije lzračunati količinu vode q' m koja ostaje u zidu.10a). do li u zidu dola zi do kondenzacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z zid.3.10b).344 q m 1 = 0.(10. Za jednake klimatske uvjete i koeficijente prijela za topline kao u primjeru 10.410 g/(m 2 ·h) 1.6 a gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz zida je 0.Primjer 8.402-0. te relativnih otpora difu ziji vodene pare.344-0. dani su u tablici 10. ispitati Glaserovom pribliinom metodom. krivulje tlaka zasičenja parcijalnog tlaka vodene pare. I z dija. koja se difuzijom kreće kro z zid.62 ---------------=0.agrama je vidljivo da u ravnini spajanja polistirenske pjene i armiranog betona dolazi do kondenzacije vodene pare. Gustoća difu zijskog toka voñene pare koji ula zi u zid je 1.234 q m 2 = 0. Vanjski zid stambene zgrade izvest de se kao dvoslojni element prema si. Proračuni temporaturne krivulje. Pripadni dijagram difu zije nacrtan je na sl.0 56 .2.004 g/(m 2 ·h) 18.

m 57 .004 =0. pod odreñenim uvjetima.0.2. ograničena količina kondenzata unutar elementa je dozvoljena. U gornjem smislu treba shvatiti slično pravilo koje umjesto relativnih otpora difuziji vodene pare govori o tzv.406 g/(m 2 ·h) Usporedivi sastave zidova i rezultate proračuna difuzije vodene pare u primjerima 10. Što je neki element vise u suprotnosti s gornjim pravilom. Kako de u nastavku biti pokazano. jer preko koeficijenta λ ono zapravo uzima u obzir izgled temperaturne krivulje koja. može se formulirati osnovno pravilo kojeg se treba pridržavati kod projektiranja vanjskih elemenata zgrade. to de se u njemu više kondenzirati difuzijske vodene pare.410 . Praktična posljedica ovog pravila je da kod višeslojnog elementa položaj toplinsko-izolacijskog sloja. kako je to ranije bilo pokazano. To znati da gornje pravilo treba samo shvatiti kao dragocjenu pomoć kod projektiranja i prethodne procjene nekog višeslojnog elementa. koji je jednak produktu faktora otpora difuziji vodene pare µ i koeficijenta toplinske vodljivosti λ materijala sloja elementa. mora biti pomaknut što vise prema vani.da bi količina kondenzata bila što manja..pare . faktoru položaja. Zadovoljenje ovog pravila u potpunosti.Tablica 10. ako se želi izbjeći kondenzacija difuzijske vodene . i 10. u grañevinskoj praksi. bilo bi i apsurdno ovo pravilo postaviti u svim slučajevima kao apsolutni zahtjev. relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa moraju se smanjiti idući u smjeru iz zgrade prema van. No.1. odnosno u idealnom slučaju da se nalazi s vanjske strane elementa. To pravilo traži da se kod višeslojnih vanjskin elemenata faktor položaja pojedinih slojeva smanjuje kod kretanja u smjeru iz zgrade prema van. Ovo pravilo je čak i logičnije od prvog pravila. To pravilo glasi: kod više slojnih vanjskih elemenata zgrade. je često neostvarivo. ima odlučujući utjecaj na izgled krivulje tlaka zasićdenja. Količina vode koja ostaje u zidu iznosi q' =0.3.unutar tih elemenata.

..10. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.. U slučaju grijanih prostorija do pojave difuzije vodene pare kroz vanjske grañevinske elemente dolazi u zimskom razdoblju.. Proračun ukupne količine kondenzata Ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar grañevinskog elementa na završetku perioda difuzije vodene pare q' m z u g/m 2 dana je izrazom q' m z = q' m .. pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzirala u materijalu sloja ili dijela sloja koji se.... nalazi ispred ravnine kondenzacije...41) d jednak računskom broju zimskih dana. U slučaju ravnine kondenzacije.Sl... na završetku perioda difuzije vodene pare (završetak zimskog razdoblja). gledajući u smjeru difuzijskog toka. dano je izrazom 58 . izraženo masenom vlagom u postocima....... Za proračun difuzije vodene pare obično se promatra vremenski period od jedne godine...10. (10. U slučaju zone kondenzacije pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzira u čitavoj njenoj širini.. Povećanje vlažnosti materijala sloja grañevinskog elementa u kojem se kondenzirala vodena para koja je difuzijom prodrla u element. pa je u tom slučaju u jednadžbi (10.. 24·d .... b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10...4) gdje je d ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u danima za promatrani vremenski period.2...2.

..07 m. računska debljina sloja u kojem se vodena para kondenzirala u m..10.10. u slučaju ravnine kondenzacije.+ 0. dolazi do isušenja grañevinskog elementa pojavom difuzije vodene pare iz elementa prema van. a d r tzv. Iz sl.41) ali izražena u kg/m 2 .. Proračun isušenja grañevinskog elementa vrši se u principu na jednaki nadin kao i proračun difuzije vodene pare kroz grañevinski element u zimskom periodu..... odnosno na graničnim ravninama zone kondenzacije. dana je izrazom p' – p p' – p q m = 0. ali ne veći od 0.62 --------------.11 je vidljivo.42) d r ‘ρ 0 gdje je q' m z ukupria količina kondenzata prema izrazu (10.43) r' r'' k i k e a u slučaju zone kondenzacije.05 m.. odnosno na ravninama koje omeñuju zonu kondenzacije.62 -----------. Spajajući nañene točke p i i p e s tlakom zasićenja p k odnosno s tlakovima zasidenja p' k 1 i p' k 2 dobije se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañjevinskog elementa (sl. Dijagram difuzije se crta tako da se na apscisu u prikladnom mjerilu nanesu relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa prema redoslijedu njihova položaja u elementu.(10.+ 0.. Ovakva situacija je najizraženija u ljetnom periodu.(10. u ovisnosti o temperaturi.. U ravnini kondenzacije. (10..44) r' r'' k1 i k2 e 59 . Zatim se s unutarnje i vanjske strane elementa nanesu postojeći parcijalni tlakovi vodene pare p i i p e .. U slučaju zone kondenzacije d r je jednak njenoj širini. a na ordinatu se nanosi tlak vodene pare. -za opeku d r = 0. U slučaju ravnine kondenzacije uzima se da je: -za plinobeton.62 -----------... po obujamska masa suhog materijala sloja elementa u kojem se vodena para kondenzirala u kg/m 3 .02 m..11). odrede se tlakovi zasičenja p' k odnosno p' k 1 i p' k 2 .62 -----------.X' d i f q' m z ·100 = --------------. -za sve ostale materijale d r je jednak debljini sloja tog materijala. pjenobeton ili beton s laganim agregatom d r = 0... Gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa. izrazom p' – p p' – p q m = 0. da od ravnine odnosno zone kondenzacije teče difuzijski tok vodene pare prema unutarnjoj i vanjskoj površini grañevinskog elementa. Proračun isušenja grañevinskog elementa Kada su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s obje strane grañevinskog elementa manji od tlaka zasićenja vodene pare u ravnini kondenzacije.

.. h) proračunati ukupnu količinu kondenzirane vodene pare 60 ...(10..45) koeficijent 1.10...45) q m · 24 gdje je q' m z ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar elementa na završetku perioda difuzije vodene pare..11 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa za ljetni period (period sušenja elementa) a) slučaj ravnine kondenzacije..3 · q' m z T = -------------. a q m gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa.. prema izrazu (10..... Za zid iz primjera 10. izračunata pomoću formule (10.......kondenzirana vodena para..44) tlakovi se uvrštavaju u kPa.3 uzima u obzir usporavanje isušenja uslijed postepenog smanjivanja difuzijskog toka...43) odnosno (10.. Primjer 8. S1. računa se prema izrazu 1.U brojčanim jednadžbama (10. relativni otpori difuziji vodene pare r u m.2 i izračunatu količinu vode koja ostaje u zidu q' m =0. b)slučaj zone kondenzacije.406 g/(m 2 .43) i (10. Vrijeme T u danima kroz koji će izaći iz elementa sva – u zimskom periodu..3..41). a gustoća difuzijskog toka se dobije u g/(m 2 •h).... ¸ U formuli (10.44)..

65·2. b)temperature i relativne vlažnosti zraka u ljetnom periodu su t i =t e = +18 0 C.42) iznosi: 0877·100 X' d i f --------------. koje prema izrazu (10.406·24·90 = 877 g/m 2 Zbog ovog kondenzata dolazi do povećanja vlažnosti polistirenske pjene. sistemu grijanja i uvjeta korišenja.280 + 0. Θ i =Θ e =65 % Prema izrazu (10. t l a k z a s i ć e n j a u r a v n i n i k o n d e n z a c i j e i z n o s i p ' k =2.0 1.341 2.3 ·877 T = ------------.063=1.62 --------------.+ 0.063 k P a .305 ·24 Kl i m a ts k i poda c i za pr or a č un di fuzi j e v ode ne pa re Za p ro ra ču n d if u zi je vo d e n e p a r e k ro z gra ñ je vin ski e le m e n t p o t re b n o je p o zn a va t i t e m p e ra t u ru i re la t i vn u vla gu va n j sko g z r a k a i zraka u prostoriji. Zatim izračunati uvjete isušenja predmetnog zida u ljenom periodu. to će i temperatura u bilo kojoj točki u n u t a r z i d a b i t i j e d n a k a t e m p e r a t u r i z r a k a .41) ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar zida na završetku perioda difuzije vodene pare iznosi q' m z = 0.063 -1.341 k P a . do k se relat ivna vlaga va n jsko g zra ka ra zm je rno malo 61 .6 % 0.04·20 Budući da su u ljetnom periodu računske temperature vanjskog unutarnjeg zraka jednake. Temperatura i relativna vlaga zraka u prostoriji ovisni su o namjeni prostorije. N a i m e .= 18. Odab iranje pa k p ro raču nske temper a t u r e i r e l a t i v n e v l a g e v a n j s k o g z r a k a j e n e š t o t e ž e .025 = 0.063 -1. P r e m a s l i c i ( 1 0 .u zidu na završetku perioda difuzije vodene pare i time izazvano povečanje vlažnosti polistirenske pjene. 4 5 ) 1. Za z a d a n u t e m p e r a t u r u o d + 1 8 ° C . 1 1 a ) i f o r m u l i (10.= 156 dana 0.43) g u s t o ć a d i f u zi j s k o g t o k a k o j i u l j e t n o m p e r i o d u i z l a z i i z z i d a j e 2.= 109. i d a d u s e r e l a t i v n o j e d n o s t a v n o i d ovo ljno precizno odred it i.305 g/(m2·h) P o t re b n o v r i j e me za i s u š e n j e u k u p n e k o l i č in e v la g e k o ja s e u z i m s k o m p e r i o d u k o n d e n zi r a i z n o s i p r e m a i z r a z u ( 1 0 . Zadano je: a)ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u zimskom periodu je d = 90 dana.6 =0.62 ---------------.341 qm= 0. a parcijalni tlakovi s unutarnje i vanjske strane zida p i = p e =0.

. 3... w e ć u v i j e k s a d r ž e u s e b i o d r e ñ e n u k o l i č i n u v l a g e ............ X' r odgo vara n ekom prosječnom sadržt a j u v l a g e u materijalima izve denih grañevinskih elemenata k o d k o j i h je u spo st a vljen a vla žn osn a ra vno te ža s o ko linom.U načelu treba nastojati da se vanjski grañevinski element tako projektira. 3. kondenzacija vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element je dozvoljeno uz uvjet da uslijed kondenzacije ne nastane grañevinska šteta.(10..Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti. neće doći do grañjevinske štete ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal.....m ijen ja. Osim toga.. Zbog navedenih razloga vrijednosti proračunskih temperatura i relativnih vlažnosti vanjskog zraka..46) i mora biti X' uk < X' max ... treba imati na umu....... 2...... k o j a o v i s i o v r s t i m a t e rij a la i m ik ro k l im a t sk ih u vje t a o ko l i n e u k o j o j s e nala zi.. X ' d i f j e p o v e č a n j e vl a žn o s t i m a t e r i ja l a s l o ja g r a ñ e vi n s k o g 62 .. drvo i većina materijala na bazi drva. To znači. već je u vezi i s kriterijima prema kojima se namjerava procijeniti ponašanje grañevinskih elemenata na difuziju vodene pare...... odredjena eksperimentalno.... Naime... propisuju se u odgovarajućim tehničkim propisima i svi su obavezni da s tim vrijednostima proračunavaju difuziju vodene pare kro z grañevinske elemente.....(10. Z a t o j e i p a r c i j a l n i t l a k vo dene pare u vanjskom zraku vremenski jako promjenjiv....... d o t le se n je go va t e mp e rat u ra kre će u vrlo širo ko m ra sp o nu v r e m e n s k i j e s t a l n o p r o m j e n j i va ...... računska masena vlaga promatranog mater i j a l a u postocima.... da u njemu ne doñe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element.Kondenzacija vodene pare ni u kojem slučaju nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti.Kondenzacijom vodene pare koja je difuzijom prodrla u element..... Ukupna vlažnost materijala izražena masenom vlagom X' u k u postocima računa se prema izrazu X' uk = X' r + X ' dif . da izbor proračunske temperature i relativne vlage vanjskog zraka nije vezan samo na meteorološke podatke na promatranoj lokaciji..1... grañe v i n s k i m a t e r i j a l i u gra ñen i u zgra de n ika d nisu ap so lut no s u h i ....... kao što je to npr. Kriteriji za ocjenu grañjevinskog elementa u pogledu difuzije vodene pare 1......47) O v d j e j e X ' r t z v . to ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare.... da ce izbor neke konstantne vrijednosti vanjske temperature za p ro ra ču n sku tem p e rat u ru im a t i ve liki u t je ca j n a re zu lt a t p ro ra ču n a d if u zije vo d e ne p a re.

3 . izražena u postocima. Rastuća potražnja za energijom vitalan je čimbenik gospodarskoga razvoja i zato je ona jedan od problema koji čovječanstvo očekuje u budućnosti. Izvore energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive izvore (fosilna goriva). 1kWh = 3 600 000 J = 3. X ' max j e n a j ve ć a dozvoljena masena vlaga promatranog materi j a l a . 3. Za ma t e rijale k o j i n isu n av e d e n i u t o j t ab lici sm a t ra se d a kon d en za cija d if u ndira n e v o d e n e p a r e u njima nije dozvoljena. toplina. Nažalost. G r a ñ e v i n s k i e l e m e n t d e z a d o v o l j i t i u pogledu difuzije vodene pare. ravnopravan čimbenik jer je ona sastavni dio svake opskrbe. za toplu vodu i za kuhanje. U t o s v r h u r a č u n a s e po t re b no vri je m e T za isu še n je e lem en t a p o ( 1 0 . Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije. život. Energija je pokretač cijelog svijeta. vlakove. IZVORI ENERGIJE I VRSTE GORIVA Uvod Bez energije nema života. Energiju trebamo za grijanje i hlañenje. Sve što radimo povezano je s energijom u jednom ili drugom obliku.6 MJ. korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša danas postaju temeljem održivog razvoja Energetika je kljucni sektor gospodarstva svake države zbog niza razloga. Koristimo se njome da bismo radili i da bismo se hranili. tj. energija je kretanje. izražena masenom vlagom u postocima. 4 5 ) . nafte. 2 . pa tako i našeg života. Osim toga. ako je dobivena vrijednost T manja od stvarno mogućeg trajanja difuzije u ljetnom periodu. od kojih je najvažniji onaj da cijena utrošene energije ulazi u ukupnu cijenu svakog proizvoda ili usluge. Odreñuje se eksperimentalno d u g o t r a j n i m i sve st ra n im isp it iva n jim a . p o r e d z a h t j e v a ( 1 0 . • Osnovna jedinica za energiju je džul (joule). pokreće bicikle. V r i j e d n o s t i X ' r i X' m ax za p o je d in e gra ñ e vin ske m a t e r i j a l e d a n e s u t a b e l a r n o u p rilogu 4 .4. opskrba energijom iz fosilnih goriva je ograničena jer ona nisu neiscrpni i obnovljivi izvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. G r a ñ e v i n s k i e le me n t u ko jem se k o n d e n z i r a l a vo d en a p a ra. ona osvjetljava naše gradove. Dokaz tome jest činjenica da je poremećaj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog oblika. uz opskrbu pitkom vodom i hranom. na za vrše t ku p e riod a d i f u zi j e vo d e n e p a r e . izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene. p r o r a č u n a t a p o m o ć u formule (10. pokrenuo ozbiljna razmišljanja o 63 . Energija je sposobnost obavljanja rada.42). a koje ovise o mjesnim klimatskim prilikama. 4 7 ) m o ra za d o vo l j i t i i u vj e t d a se u k u p n a k o l i č n a u n j e m u ko n d e n zi ra n e vo d e n e p a re n a za vr še t ku p e r i o d a d i f u z i j e vodene pare q' mz dana izrazom ( 1 0 . avione i ostala motorna vozila. 4 1 ) može i s u š i t i k r o z p e r i o d d i f u zi j s k o g i s u š e n j a ( l j e t n i p e r i o d ) .e l e m e n t a u kojem se kondenzirala vodena para koja je d i f u z i j o m p r o d r l a u t a j e lem en t . 1 J=1 Ws • Izvedenica iz vat-sekunde (watt-second) i najčešće korištena mjera za potrošnju energije u zgradama je kWh. Prema tome opskrba energijom je.

opskrbi energijom u buducnosti. u općem smislu. došlo do promjena energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapadnoeuropskih država. posebno početkom dvadesetog stoljeća. plin. nafta i zemni plin). zemni plin.: potencijalna energija. energija biomase i dr. toplinska energija pri gorenju itd. S obzirom na obnovljivost postoje obnovljivi izvori energije i neobnovljivi izvori energije . biomase. bioplina. nego im se iscrpljuju prirodne rezerve. Energija se po-javljuje u razlicitim oblicima. toplinska energija. mehanicka energija. zalihama energije i rentabilnosti njihove eksploatacije. elektricna energija i kemijska energija. mogu rabiti tek nakon transformacije (procesa pretvorbe) u uredajima korisnika energije u pogodniji oblik. ovim se radom nastoji upozoriti na mjere uštede toplinske enegije u zgradama. naftu i zemni plin. jest električna energija. Naime. elek64 . Napominjemo da se primarni oblici energije. Najznačjniji su sunčana energija. koje su označene kao pocetak energetske krize izazvane političkim odlukama. Zato su neobnovljivi fosilni energenti u novije vrijeme postali sve skuplji i sve ih je manje. Korisni oblici energije jesu: toplinska energija. energetskim izvorima i njihovim tehničkim iskorištavanjem. tehnologija i tehnika stalno usavršavati tako da ce se iskorištavanje i tih izvora usavršiti. nakon 1973. Energetika je znanost koja se bavi energijom. vjetra. Energija je sposobnost obavljanja rada . ne samo u nas nego i u svijetu uopće. izvori energije. Tumačenje osnovnih pojmova Da bi ovaj rad bio što pregledniji. U prošlosti. nafta. Uporaba alternativnih izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi izvori energije moraju biti tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi. kinetička energija vjetra. kao npr. razloženi su temeljni pojmovi iz područja energetike i energije kojima se ovdje služimo. U užem smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije. geotermalnu energiju itd. u smislu Zakona o energiji (NN 177/04). u smislu Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04). Buduci da je ukupna potrošnja toplinske energije za grijanje u zgradama u zemljama Europske unije u usporedbi s ostala dva najznačajnija područja (promet i industrija) najveća. elektricna energija. godine. Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije mogli zadovoljiti današnje potrebe u stanogradnji jer će se znanost. Tako npr. To se posebno odnosi na energiju vodotoka. Neobnovljivi izvori energije su oni koji su takoñer sačuvani u prirodi ali se ne obnavljaju. Zajedničko je obilježje tih promjena bila orijentacija na vlastite izvore energije s pomoću supstitucije tekućeg goriva alternativnim izvorima energije (sunčana energija. 155/05 i 74/06). odnosno 1979. bioenergija i energija morskih valova. kineticka energija. godine u stručnim je časopisima objavljen veći broj radova o uštedi toplinske energije u zgradama. a cijena mora biti barem jednaka ili niža od cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti i hidroenergija). ubrzo nakon pojave prve naftne krize 1973. Energija. pri cemu kod svakog pretvaranja energije iz jednog oblika u drugi nastaju gubici energije kao njezini nepovratni dijelovi. Posebno se želi upozoriti na činjenicu da bi ubuduće sve više trebalo rabiti stručnu literaturu. da bi se time Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) postiglo propisanu uštedu toplinske energije u zgradama. kinetička energija vjetra.. u obliku u kakvom se nalaze u prirodi. nafta i naftni derivati. To su: ugljen. neakumulirane sunčeve energije. biodizela. . Obnovljivi su izvori energije. osobito sada nakon donošenja novog Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštitie u zgradama (NN 79/05. nije se vodilo računa o ograničenosti zaliha neobnovljivih fosilnih energenata (ugljen. oni koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. Energenti su. odnosno skupni naziv za ugljen.

smanjivanje i/ili uklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 412 PJ (petadžula). biološke raznolikosti i krajobraza. godine 204.) • fmalna (konačna) energija je oblik energije koji stoji krajnjem korisniku na raspolaganju (toplina. zatim slijede plinovita goriva sa 25 % i elektricna energija sa 17 %.2 %. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). koks. koja na temelju tehničkih. Proizvodnja primarnih oblika energije iznosila je 2004. gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uzima u obzir iste mogučnosti zadovoljavanja potreba idučih naraštaja te omogučuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša.tricna energija. godine raste prosječno godišnje 1. odnosno (412 • 1015 J) i od 1992. nuklearna energija i drugo . godine ima pozitivan trend porasta. s napomenom da ukupna potrošnja ne raste kontinuirano [12].). Održivi je razvitak. Napominjemo da je najveća potrošnja energije ostvarena krajem 1980-ih godina kada. 65 . Prosječna je stopa porasta ukupne potrošnje energije od 1999. sprjecavanje nastanka šteta. a zatim je dan podatak o potrošnji energije u RH za 2004. obnovljivi izvori energije i pravilno gospodarenje otpadom) ublažava štetne utjecaje gradnje na okoliš.) • korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka nastalih pri procesima prerade. ovisno o lokalnim klimatskim prilikama.6 % manja od prosjeka u Europskoj uniji (neprovjereni podatak). Racionalna je potrošnja energije skup smišljenih mjera i postupaka koje treba primijeniti pri potrošnji energije u stvarno potrebnim količinama za nesmetano obavljanje djelatnosti i uz normalne uvjete smanjivanjem gubitaka energije na realno moguće količine Održiva gradnja znači planiranu grañevinsku djelatnost (projektiranje. pohrane i prijenosa primarnih i sekundarnih oblika te pretvorba konačne energije (mehanički rad stroja. elektricna struja i dr. Potrošnja fmalne energije u Republici Hrvatskoj u pos-ljednjih nekoliko godina raste s prosjecnom godišnjom stopom od 2.2 %) i znatno je niža od stope fmalne potrošnje energije (1. godine. razvoja proizvodnje u industriji i dr. proizvodnje i stavljanja u pogon sve večg broja prometnih vozila. toplina iz radijatora i dr. Radi pojašnjenja. a ljeti za hlañenje prostorija u zgradama te zaštitu okoliša smanjenjem emisije C02.9 % na godinu. uporaba i uklanjanje grañevina). nakon pojave druge naftne krize 1979. koja je potrebna zimi za grijanje. Ušteda energije u zgradama znači smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora energije. još nije bio postignut zapažen učinak prvih mjera uštede energije.9 %. opisani su pojmovi koji se rabe za oblike energije. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07).2004. stopa porasta proizvodnje primarne energije je niža od stope porasta ukupne potrošnje energije (1. gradenje. godine 2. Prema tome.9 % < 2. Potrošnja energije Potrošnja energije svakim je danom sve veća poradi stalnog povečanja broja ljudi na zemlji i time njihovih aktivnosti: gradnje stambenih i nestambenih zgrada opremljenih sve brojnijim uredajima koji sve više troše energiju (grijanje. hladenje i kućna tehnika). i/ili onečišćavanja okoliša.4 PJ i od 1999. elektricna struja i dr. Ukupna potrošnja energije 2004. Zaštita okoliša. Za usporedbu napominjemo da je ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj za 49. jest skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjecavanje opasnosti za okoliš. Pritom najveci udio zauzimaju tekuca goriva sa 44 %.9 %). ekonomskih i ekoloških načela te pravilne uporabe prirodnih bogatstava (prikladni materijali.9 % < 2. godinu : • primarna energija je oblik energije dobiven neposredno iz prirode bez procesa pretvorbe • sekundarna energija je oblik energije dobiven različitim postupcima pretvorbe od primarne energije (benzin. a što se smatra velikim zaostatkom.

2006.3 % • u prometu 30.Neki smatraju da je sve do pojave prve naftne krize 1973. nakon pojave druge naftne krize 1979. največa dopuštena potrošnja toplinske energije u zgradama propisana je: Zakonom o prostomom ureñenju i gradnji kao bitan zahtjev za uštedu toplinske energije i to tako da gradevina i njezini ureñaji za grijanje. U prvom je razdoblju toplinska zaštita zgrada bila uglavnom osigurana tako da je pri proračunu toplinske zaštite zgrade morala biti zadovoljena največa dopuštena vrijednost koeficijenta prolaska topline. Za drugo razdoblje karakteristično je povečanje toplinske zaštite zgrada ne samo radi što udobnijeg boravka ljudi u prostorijama zgrada. nego i u svim područjima ljudskog djelovanja. čime se povečavala minimalna toplinska zaštita zgrada. energetska kriza do koje je došlo zbog poremečaja u opskrbi energijom izazvala je naglu potrebu za racionalizacijom potrošnje i uštedom energije ne samo u zgradama. a osobito uštedi neobnovljivih izvora energije. Naime. s obzirom na potrošnju toplinske energije u zgradama. bila je: • u stambenim zgradama i zgradama za javnu namjenu 41. zlatne potrošnje energije.6 % • u industriji 21. godine i drugo poslije energetske krize sve do danas. U tu su svrhu ušteda i racionalna potrošnja energije nužni postupci za očuvanje rezervi osobito neobnovljivih izvora energije. ekonomije i znanosti koja se sada sve više bavi istraživanjem alternativnih 66 . hladenje i ventilaciju moraju biti projektirani i izgradeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. Potom. pri planiranju svake nove vrste iskorištavanja energije valja poduzimati mjere o načinu potrošnje. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama kao glavni zahtjev za stambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. u Republici Hrvatskoj završeno ukupno 10. Napominjemo da je pri svakoj inovaciji propisa za toplinsku tehniku u zgradarstvu taj koeficijent bio postupno smanjivan. primjerice.0 % Zbog gradnje novih i rekonstrukcije postoječih zgrada potrošnja energije kod nas u zgradarstvu u velikom je porastu. bilo razdoblje tzv. osobito u prometu i u industriji. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuči toplinski uvjeti. a za nestambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade.7 % • u poljoprivredi 3. U (prije k). Naime. obodnih zidova i ravnih krovova zgrada za pojedine grañevinske klimatske zone (I-III). To se najbolje vidi iz podatka koji je objavio Državni zavod za statistiku da je. Prema podacima objavljenim u stručnoj literaturi. Meñutim. počele su se u svijetu naglo poduzimati mjere za što večom uštedom toplinske energije u zgradama u kojima je ta potrošnja največa jer su zgrade najbrojnije grañevine. Stoga se mora provoditi ušteda i racionalna potrošnja energije uvijek i na svakome mjestu. ukupna potrošnja konacne energije u Republici Hrvatskoj po sektorima u 2005. Ušteda i racionalna potrošnja energije u zgradama Budući da je opća potrošnja energije svakim danom sve veča.9 % • u grañevinarstvu ______________ 2. Primjerice. odnosno 1979.897 zgrada. razvrstati na dva glavna vremenska razdoblja: prvo razdoblje do pojave energetske krize 1973. nego i radi racionalizacije potrošnje i uštede toplinske energije u zgradama. Otada je energija postala istodobno središnje pitanje politike. uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba postiči dva globalna cilja: • očuvati prirodna bogatstva (resurse) • zaštititi okoliš. Kronologija toplinske zaštite zgrada može se.5 % Ukupno: 100.

šuplja blok opeka te blokovi od plinobetona i pjenobetona.Godišnja potrebna toplina za grijanje stambenih zrada Stambene zgrade Nazivni normativ godišnje potrebne topline za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh”[kW-h/(m2-a)] Postojece stanje -250 -150 Stare zgrade Novije zgrade (norma izl987. Zato su krajem 20. uštedu toplinske energije. samonosivi sendvič izolacijski paneli s obostranim metalnim slojem. Zgrade s malim utroškom energije su temelj održive gradnje koja uključuje: uporabu prikladnih grañevnih materijala koji nisu štetni za okoliš. Prikaz stambenih zgrada prema količini godišnje potrebne topline za grijanje dan je u tablici 1. što je dovelo do sve vece uporabe zemnog plina i električne energije. U tu svrhu počeli su se primjenjivati različiti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi. Konačno. energijske i ekološke arhitekture. stoljeca. uz spomenuti promet i industriju. Pritom se čitavu zgradu tretira kao sustav za prihvačanje i akumuliranje sunčane topline (pasivna uporaba sunčane energije i aktivna uporaba sunčane energije) čime se još više štedi na potrošnji konvencionalnih neobnovljivih izvora energije. Tablica 1. zdrav i udoban boravak ljudi u zgradama te ispravno gospodarenje otpadom pri rekonstrukciji i/ili rušenju.external thermal insulation composite systems) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune. nakon opisanih nastojanja da se. došlo je do razvoja ideje tzv. Istraživanja su u torn pogledu rezultirala patentima za velik broj toplinsko. U tu je svrhu u novije vrijeme kod nas inovirana tehnička regulativa tako što su doneseni Tehnički propisi s pratećim hrvatskim normama (HRN). povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS . stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu največi potrošači energije. nakon cega je projektiranje toplinske zaštite zgrada postalo znatno složenije. postoje tri vrste štedljivih zgrada: zgrade s malim utroškom energije. u svrhu maksimalne uštede toplinske energije uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama.izvora energije.izolacijskih profila za izradu okvira i krila prozora. stolječa utvrdeno da su. Tako je tek sedamdesetih godina 20. istraživanja bila usmjerena najprije na usavršavanje tehničkih sustava za grijanje i povečanje njihove učinkovitosti uporabom što kvalitetnijih goriva. Usporedno s nastojanjem da se usavrše sustavi za grijanje i iskoriste goriva s povečanim toplinskim učinkom. S obzirom na ogranicenje potrošnje toplinske energije u stambenim zgradama.) Planirano stanje (štedljive zgrade) <40 Zgrade s malim utroškom energije <15 Pasivne kuce/zgrade —u Zgrade/kuce koje ne troše energiju 67 . pasivne kuce/zgrade i kuce/zgrade koje ne troše energiju. Posebni napori uloženi su u usavršavanje tehnickih svojstava prozora i balkonskih vrata koji su utvrdeni kao bitan činitelj gubitaka topline. poveča toplinska izolacija zgrada uporabom toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda i elemenata zgrade te smanjenjem gubitaka topline iz zgrade kao cjeline.) <90 Energijski štedljive zgrade (Tehnicki propis iz 2005. Pritom posebnu važnost imaju više-slojna ostakljenja s posebnim toplinskoreflektirajučim staklima i meñuprostorima ispunjenim inertnim plinovima (argon i kripton). radi uštede i racionalne potrošnje toplinske energije u zgradama. u zgradarstvu su provedena istraživanja radi maksimalnog poboljšanja toplinske izolacije stambenih zgrada i njihovih dijelova.

Pouzdani ureñaji. pasivna uporaba sunčane energije: orijentacija zgrade prema suncu (južna strana). uporaba obnovljivih izvora energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode (suncani kolektori i dizalice topline). Pretvarači mogu izazivati poteškoće. dobiva se toplina ili Korištenje Sunčevog zračenja za grijanje PTV i/ili prostorija Pretvara Sunčevo zračenje u istosmjernu el. treće. Za izmjeničnu struju potreban pretvarač. pasivnom i aktivnom uporabom sunčane energije i dizalicama topline nakon što takvi sustavi budu tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi! Alternativni sustavi za opskrbu energijom Tablica 14 . Kuće/zgrade koje ne troše energiju su kuće u kojima je vlastita opskrba toplinskom energijom dostatna za grijanje. Srednje. Visoka. u Austriji je izgradeno približno 1000. Niska. Potrebni specijalisti. Zahtijeva veliko spremište Cijena Srednja. Bolja u otvorenim prostorima.a)]. prozora i balkonskih vrata radi smanjenja transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline i drugo. zatvaranje svih otvora u obodnim zidovima zgrade s obvezatnim sustavom za stalnu cirkulaciju toplog i čistog zraka. Gradnja takvih zgrada zasniva se na dva glavna nacela: prvo.Zgrade s malim utroškom energije su one u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ogranicena do 40 [kWh/(m2. Srednja. prozora i balkonskih vrata (trostruko ostakljenje) i smanjena zrakopropusnost. Očekuje se pad nabavnih cijena. potrebno planirano i redovito održavanj / +++ Srednja. uz uporabu konvencionalnih uredaja za dodatno grijanje i zagrijavanje potrošne vode zimi prema potrebi. energiju Pretvorba energije vjetra u el. bolja pri uporabi biomase ++++ 68 . Promjenjiva snaga vjetra smanjuje vijek. Održavanje Lako Redukcija C02* Visoka Ocjena ++++ Sunčani sustav za grijanje i PTV Fotonaponski modul Srednja. Malo pokretnih dijelova. Srednja Lako. energiju Funkcionalnost Visoka. što veća toplinska izolacija obodnih zidova. Srednja. tako da nije potrebna opskrba torn energijom izvana nego isključivo uporabom vlastitih sustava tj. Kod nas je do sada izgradena prva i jedina pasivna kuca u Bestovju kod Zagreba. a u Njemackoj čak više od 150 000 pasivnih kuća. BSRIA 2008) Vrsta Biomasa Svojstva Koristi organski materijal. Široke mogućnosti ugradnje. Pumpe i ventili pouzdani.Pregled karakteristika alternativnih rješenja u energetskoj opskrbi zgrada (prema The Illustrated Guide to Renewable Technologies. Pumpe mogu biti gonjene fotonaponski m sustavom Visoka ++ ++ Srednje. drugo. Potrebno potpuno iskorištenje otpadne Lako. Anaerobno vrenje i rasplinjavanje izaziva poteškoće Visoka. Učinkovita pri konstantnom opterećenju Visoka. prvo. Velik izbor kolektora Srednja. kotla Pouzdanost Visoka u ogrjevnom radu. Potrebno redovito održavanje . Viša od konvenc. To su. Gradnja takvih kuća zasniva se na tri glavna načela radi smanjenja gubitaka topline. na povečanju toplinske izolacije obodnih zidova. Snaga Srednja. na povečanju uporabe obnovljivih izvora toplinske energije potrebne za grijanje u zgradama. Pasivne kuće/zgrade su kuće u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ograničena najviše do 15 [kW-h/(m2.a)]. Srednja. Vjetar Kog ene racij a (Tri Proizvodnja električne i ogrjevne (i rashladne) energije iz Visoka. Pouzdana tehnologija Srednja. Ovisi o raspoloživ osti vjetra.

eskalatora i sl. takoñer. klimatizacije. a s vremenom. Pogonska energija ovisna o razlici temperatura Srednja. Srednja. • rashladna energija za hlañenje. • električna energija za pogon motornih pogona u sustavima ventilacije. Ovisna +++ o vrsti pogona i razlici temperatura. omjer grijane i ukupne površine zgrade te sastav vanjske ovojnice zgrade. podizanjem standarda gradnje. te se potrebe kreću od energije za rasvjetu. Raspoloživa toplina služi hladenju u klimatizaciji Apsorpcijsko Bez hlañenje mehaničkog kompresora. a što ovisi o klimatskim uvjetima i standardu korištenju prostora. dizalicu Visoka. značajne potrebe za energijom za pripremu potrošne (sanitarne) tople vode. ovaj će udjel kontinuirano rasti. električna energija za računala. Može temperaturu ostvariti i rashladni toplini iz okoline. dok samo ventilacija iznosi u prosjeku oko 3 posto ukupne potrošnje. Općenito se energetske potrebe zgrada mogu razmatrati kao: • električna energija za rasvjetu.5. • toplinska energija za grijanje. sterilizaciju i sl.Dizalica topline Podiže Visoka. Visoka. Potrošnja za pripremu potrošne tople vode iznosi od 10 do 25 posto. Značajan utjecaj na potrošnju energije za grijanje prostora ima izbor sustava grijanja. • električna energija za pogon dizala. U zgradama koje se hlade. 69 . a ovisno o tipu zgrade. • električna energija za različite električne ureñaje. kuhinju. hlañenje može sudjelovati s većim udjelom u ukupnim potrebama za grijanje i klimatizaciju. U zgradama su. Za hlañenje objekta slični su prethodno navedeni utjecajni čimbenici. Veća nego za konvenc. no ovdje je osnovni energent najčešće električna energija. Koristi vanjski Srednja. TV i sl. Različite analize pokazuju da prosječna potrošnja energije za grijanje iznosi od 30 do 60 posto ukupne potrošnje energije u zgradama. a za kuhanje 5 do 10 posto. Potrošnja energije za rasvjetu iznosi od 10 do 25 posto ukupne potrošnje energije. preko energije za grijanje. Visoka.. Pouzdani ureñaji. učinak Koristi se za grijanje i PTV. ovisno o klimatskim prilikama. pa do tehnoloških potreba poput pranja ili sterilizacije u bolnicama. • potrošna topla (sanitarna) voda. Nisko.. Energetska potrošnja namijenjena za grijanje i kondicioniranje zraka predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama Ovisno o zgradi i klimatskim prilikama. a za ostale netoplinske potrebe (npr.SUSTAVI REGULACIJE I APLIKACIJSKE SHEME Općenito o energetskim potrebama u zgradama U zgradama se energija koristi za različite potrebe. Malo pokretnih dijelova Lako Srednja do visoka +++++ 3.) još oko 15 posto. • sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu. odnosno toplinska izolacija. za ove potrebe se troši od 3 do 10 posto ukupne potrošnje energije. Na potrošnju energetskih procesa grijanja zgrade prvenstveno utječe trajanje sezone grijanja i zahtijevana temperatura prostora.

• ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće. te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije.8 W/m2K). Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti. • zamjeniti trošila energetski efikasnijima . Zgrade grañene prije 1970. • analizirati sustav grijanja i hlañenja u kući i po potrebi ga zamijeniti energetski efikasnijim sustavom. • isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna. • u sezoni hlañenja podesiti hlañenje na min 26°C. • izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću. • provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima.najbolje noću. • sanirati i obnoviti dimnjak.OPĆE PREPORUKE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH KUĆA Ako kupujete stari stan ili kuću.energetske klase A. krov te plohe prema negrijanim prostorima. Preko 80 posto postojeće gradnje u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu. • izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik. postavom zavjesa.ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije.. Primjer: 70 . • ugraditi štedne žarulje u rasvjetna tijela. • toplinski izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu.1-1. • noću spustiti rolete i navući zavjese. godine imaju vrlo skromnu toplinsku izolaciju ili je uopće nemaju. bez dodatnih troškova. • izolirati niše za radijatore i kutije za rolete. dakle zidove. Tražite uvid u projektnu dokumentaciju ako ona postoji. • perilice za rublje i posuñe uključivati samo kad su pune. • izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijačih tijela zavjesama. maskama i sl. • ugraditi termostatske ventile na radijatore. podove. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine): • zabrtviti prozore i vanjska vrata. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine . godine nemaju nikakvu toplinsku izolaciju.) : • zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U(k)prozora 1. • toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće. provjerite godinu izgradnje. • redovito servisirati i podešavati sustav grijanja i hlañenja. • vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode. • koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri. • reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. • u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1°C. a one grañene prije 1980. uz trenutne uštede: • ugasiti grijanje ili hlañenje noću i kada nema nikoga kod kuće.

a najmanje pri interpolaciji izmedu postojećih zgrada. Za usporedbu. ovisno o vrsti i namjeni. To se pri gradnji postiže sljedečim mjerama : ispravnim odabirom lokacije zgrade s obzirom na izloženost suncu i zaštičenost od prejakih vjetrova ispravnom orijentacijom funkcionalnog pročelja zgrade prema suncu-južna strana (bitno za pasivnu uporabu sunčane energije te za aktivnu uporabu sunčane energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode u zgradi) ispravnim izborom lokacije zgrade u odnosu na reljef zemljišta • funkcionalnim okolnim krajolikom ispravnim (kompaktnim) oblikom i veličinom kuće/zgrade (slika 1. Mjere uštede toplinske energije za potrebe grijanja i zagrijavanja potrošne vode u zgradama mogu se. Arhitektonsko — grañevinske mjere Cilj je arhitektonsko-grañevinskih mjera dvostruk: prvo. osim bitnih zahtjeva za grañevinu. niskoenergetska kuća te veličine. što znači gubitak topline od cca 26-32 kWh. ukupna godišnja potrošnja iznosi 2400 x 10=24 000 kWh ili 200 kWh/m2.Neizolirani zid od npr. razvrstati u tri glavne vrste mjera: urbanističke mjere. što je 3 m3 plina po m2 godišnje ili 85 posto Mjere uštede toplinske energije u zgradama Zakonom o prostornom uredenju i gradnji propisana su. što znači potrošnju od npr. izgrañena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energijska svojstva.). mora biti projektirana. odnosno predstavlja godišnju uštedu u potrošnje energije za grijanje od 81 posto.32 W/m2K. ako kuća od 120 m2 troši godišnje za grijanje 2 400 m3 plina. bez uporabe toplinskih postrojenja i uredaja. da se neposrednim pasivnim mjerama. arhitektonsko-grañevinske mjere i toplinskotehnicke mjere. šuplje opeke 19 cm ima koeficijent prolaska topline 1. s potrošnjom npr. 16. Urbanisticke mjere Urbanističke mjere funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe sunčane energije. Kroz 1 m2 takvog zida godišnje prolazi ovisno o klimatskim uvjetima 134-167 kWh. Ako takav zid izoliramo s 10 cm toplinske izolacije. i to na dva glavna načela. mora se pribaviti certifikat o energijskim svojstvima zgrade koji izdaje ovlaštena osoba (energijska certifikacija zgrada).7 m3 plina po m2 zida godišnje. takoder i energijska svojstva zgrada tako da svaka zgrada. Prvo je načelo pasivna uporaba sunčane energije radi povečanja dobitaka topline u zgradama. Glavni cilj urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera jest taj. 30 kWh/m2 potrošit će godišnje 3 600 kWh ili 360 m3 plina. manje pri izgradnji stambenih naselja. održi što udobnija klima u prostorijama zgrade. a drugo je načelo sprječavanje prekomjernoga sunčanoga zračenja u zgradi.67 W/m2K. Na primjer.2 m3 plina po m2 zida godišnje. Osim toga prije izdavanja uporabne dozvole. ili potrošnju 3. odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezina dijela. s obzirom na način grañenja i opremanja zgrada. sprječavanje prekomjernog prolaska topline kroz obodne i pregradne konstrukcije zgrade (smanjivanje prijenosnih i ventilacijskih gubitaka topline) zimi iz grijanog prostora zgrade u vanjski hladan prostor i 71 • • • • . njegov koeficijent prolaska topline iznosi 0. Napominjemo da se opisane urbanisticke mjere mogu poduzimati u najvećoj mjeri pri gradnji obiteljskih kuća i urbanih vila.

da se sprijeci pregrijavanje prostorija zgrade ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunevog zraenja.akumulacija topline u masivnim obodnim zidovima. 5 . Shematski prikaz urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera za uštedu toplinske energije u kućama s malim utroškom energije pasivnom uporabom sunčane energije manje. u proljece-jesen i zimi kod nerazvedenih i južno orijentiranih kuća. a time i prijenosni gubici topline manji) • što veća toplinska izolacija vanjskog omotača zgrade . to su faktor oblika. 6 . Osnovni su pasivni sunčani sustavi u primjeni: neposredan zahvat izlaganjem suncu. konvekcijski sustav. krovni sunčani kolektor. sunčani dimnjak. staklenik. 4 .položaj sunca ljeti. termoakumulacijski zid (Trombe-Mi-chel).listopadno drveće na južnoj. dvostruki omotać (Barra72 .f0. drago.omogućivanje akumuliranja topline u zgradi.nadstrešnica na južnoj strani za zaštitu zida od neposrednog sunčanog zraćenja ljeti Slika 1. istočnoj i zapadnoj strani za zaštitu obodnih zidova od suncanog zracenja ljeti i propuštanja sunčanih zraka zimi.zimzeleno drveće na sjevernoj strani za zaštitu od vjetra. stropu i podu.ljetna toplinska zaštita • veće južne ostakljene površine za pasivnu uporabu sunčane energije • stalno regulirana ventilacija zgrade (zaštita od sunčanog zračenja ljeti) • zaštita toplinsko-izolacijskih materijala od navlaživanja • smanjenje nepovoljnih utjecaja toplinskih mostova • • • • mogučnost dodatne toplinske zaštite noću smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskom sustavu za grijanje povoljan raspored glavnih i pomoćnih prostorija što manja zrakopropusnost obodnih (vanjskih) zidova. čime će se uštedjeti toplinska energija potrebna za grijanje-zimska toplinska zaštita zgrade. prozora. Pasivna uporaba sunčane energije za grijanje zgrada znači neposrednu uporabu obnovljive sunčane energije uz primjenu urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera bez posebnih instalacija.zimska toplinska zaštita (slika 1.grañevinske mjere jesu: • kompaktan oblik zgrade (što je oblik zgrade kompaktniji. Arhitektonsko . balkonskih vrata Legenda: 1 .odlična toplinska izolacija vanjskog omotaća bez toplinskih mostova. 3 . 2 . čime će se uštedjeti energija potrebna za hladenje-ljetna toplinska zaštita zgrade.) • najmanje trostruko ostakljenje prozora prilagodljivih pasivnoj uporabi sunčane energije • sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog utjecaja sunanog zraenja ljeti .

uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao što su: sunčani kolektori.termoakumulacijski zid (Trombe-Michel). kao i za pretvorbu svjetlosne sunčane energije u električnu energiju izravno s pomoću fotoelektričnih članaka . dizalice topline te kombinacija suncanih kolektora i zidnih plinskih kombi-bojlera u klimatski povoljnom zemaljskom podrucju (slika 3. da toplinski ureñaji svojim funkcioniranjem osiguraju higijensku klimu i time zdrav i udoban boravak u grijanim prostorijama zgrada. Legenda: 1 . 2. Aktivna uporaba sunčane energije za grijanje u zgradama znači posrednu uporabu obnovljive sunčane energije. Slika 2. Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je ureñaj koji služi za provoñenje topline s niže temperaturne razine na višu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja poradi uštede toplinske energije u zgradama. Za istu uloženu električnu energiju toplinski učinak dizalice topline bit će to veći što je manja razlika temperaturnih razina. To su sljedece mjere: • savjesno ponašanje korisnika u zgradama. preuzima toplinu i u isparivaču isparava. služi za sabiranje toplinske sunčane energije-toplinski kolektor velikog učinka. 3. voda ili zrak). Opravdanost dizalice topline osniva se na činjenici da se s pomoću nje postiže uvijek više energije nego što je 73 . Ona radi na principu kao hladnjak kod kojeg nižu temperaturnu razinu čini prostor u hladnjaku. Kompresor koji pokreće elektromotor podiže nastali plin na višu temperature koju predaje dalje za grijanje prostorije ili potrošne vode. Shematski prikaz triju vrsta pasivnih sunčevih sustava koji su se počeli rabiti prikazan je na slici 2. primjerice pri uporabi tople vode za osobnu higijenu (uporaba tuševa. ovisno o namjeni. Pasivna uporaba sunčeve energije moguća je u nas zato jer se područje Republike Hrvatske svojim najvećim dijelom nalazi u klimatski povoljnom zemaljskom podrućju koje omogučava vrlo dobru uporabu obnovljive sunčeve energije . drugo. Shematski prikaz tri vrste pasivnih suncanih sustava koji su se počeli rabiti Toplinsko — tehničke mjere Cilj je toplinsko-tehničkih mjera takoñer dvostruk: prvo. a višu razinu prostorija koja preuzima ulogu stražnje površine gdje se predaje toplina s niže razine i od rada elektromotora. termoakumulacijski zid sa spremnikom te kombinirani sustav: zračni skupljač. Sunčani je kolektor ureñaj koji.).neposredan zahvat sunčane energije.električni kolektor malog ucinka . iziskuje 3 -5 puta manje vode i električne energije) • uporaba sustava za grijanje i regulaciju s velikim stupnjem korisnog učinka • povrat topline iz otpadne tople vode • sustav ventilacije s predgrijavanjem ulaznoga svježeg zraka povratom topline iz odvodenog toplog zraka tako da mora osigurati propisani broj izmjena unutarnjeg zraka vanjskim zrakom • što veća uporaba obnovljivih izvora energije: sunčani kolektor (aktivna uporaba sunčane energije) i dizalica topline. za razliku od kada s hidromasažom. Kompresorska dizalica topline radi tako da rashladno sredstvo protjeće kroz izvor topline (zemlja.sustav staklenik.Costatini). da uredaji za grijanje u zgradama troše što manje toplinske energije i mehaničke energije potrebne za prisilnu (mehaničku) ventilaciju u zgradama. spremnik i staklenik.

Dizalice topline rabe se u SAD-u približno 50 godina. 8 . računajući od 2005.regulator topline. 2 . Tim je zahtjevom odreñeno da glavni projekt zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu mora sa-državati: tehnički opis.dovod hladne vode Slika 3. proračun fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite.razvodne cijevi. a u Europi 30 godina. a znatno manje u višestambenim zgradama. 5 . da bi se odabrao najbolji mogući sustav za svaku zadanu zgradu posebno koji ne će biti smetnja arhitektonskoj koncepciji zgrade. već u idejnom projektu. godine.suncani kolektor (prijamnik suncane energije).zidni plinski kombi -bojler. Prema tome. 3 spremnik tople vode s izmjenji-vacima topline: 4 . Dokaz tome je i zahtjev propisan Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama što se tiće sadržaja projekta zgrade u odnosu prema uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti.optocna crpka. tj. Postupak provedbe mjera uštede toplinske energije pri projektiranju zgrada Razumljivo je da opisane urbanističke i arhitektonsko-grañevinske mjere bitno i neposredno utjecu na projektiranje štedljivih zgrada.uloženo u obliku mehaničkoga rada. a naročito na njihovo oblikova-nje.potrošna topla voda: 9 . Za prijenos topline i u ovom sustavu grijanja rabi se voda. program kontrole i osiguranja kvalitete.grijace tijelo (radijator). Napominjemo da se energijski savjesno ponašanje stanara može očekivati uglavnom u obiteljskim kućama i eventualno u urbanim vilama s malim brojem stanova. 6 . 7 . nacrte te iskaz potrebne topline za grijanje zgrade. Shematski prikaz suncanog sustava za zagrijavanje potrošne vode i dopunu sustavu grijanja koji se poceo se više rabiti Zato se o konceptu toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama mora početi voditi računa odmah na početku projektiranja. složenost glavnog projekta zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu kao i podjela odgovornosti s 74 . Legenda: 1 .

sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskoj zaštiti. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti”. Naime. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (u daljnjem tekstu ovoga poglavlja Propis) propisani su tehnički zahtjevi glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije i adaptacije postojecih zgrada koje se griju na unutarnju temperature višu od 12 °C.projektantima grañevinskih instalacija što se tiće odabira tehničkih rješenja. od koncipiranja pa do završetka izrade projekata. zdravstveno-ekološka i energijska svojstva zgrada te izjednačavaju prava osoba smanjene pokretljivosti. 155/05 i 74/06) • Tehničkim propisom za prozore i vrata (NN. dovest će do toga da će se toplinskom zaštitom zgrada ubuduće sve više baviti specijalisti-gradevni fizičari koji će. imati znatno veću i složeniju zadaću. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta (voditelja projekta) zgrade od sada biti posebno ključna jer će on po svojoj osnovnoj zadaći biti zadužen za usklañivanje i koordinaciju svih projektanata i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva za zgradu tijekom projektiranja. Ciljevi su ovoga Propisa: a) ušteda energije (smanjivanje potrošnje neobnovljivih izvora energije za zimsko grijanje i ljetno hladenje zgrade) i zaštita okoliša (smanjivanje emisije C02) b) toplinska zaštita (smanjivanje gubitaka topline iz zgrade do kojih može doći zbog nedovoljne toplinske izolacije te osiguranje primjerene toplinske udobnosti u prostoru 75 . arhitekt će kao voditelj projekta po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za usklañivanje i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva: estetskih. znaci promicanje dobrog projektiranja i grañenja zgrada.. a koji glasi: ”Grañevina i njezini ureñaji za grijanje. funkcijskih. odnosno gradnja zgrada na način kojim se osigurava ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu. ventilaciju) moraju biti projektirani i izgrañeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade te održava-nje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. da bi se na kraju postiglo racionalno rješenje svake zgrade koje će zadovoljiti osnovni cilj gradnje zgrada. djelomićne klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07) • Tehničkim propisom za dimnjake u gradevinama (NN 3/07) • hrvatskim normama (HRN) za proračun toplinske zaštite • hrvatskim normama za ispitivanje tehničkih svojstava toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda • hrvatskim normama za tehničke zahtjeve. konstrukcijskih. uz primjenu europskih načela. Osnovni cilj gradnje zgrada. propisan je bitan zahtjev za grañevinu koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. za razliku od dosadašnjih grañev-nih fizičara. u smislu Zakona o prostornom uredenju i gradnji. Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. Tehnička regulativa za uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradama Ušteda toplinske energije i toplinska zaštita u zgradama ureñena je u nas inoviranom tehničkom regulativom: • Zakonom o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07) • Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05. tj. ekonomskih pa čak i energijskih. članak 14. hladenje i provjetravanje (tj. ali i uredaba održive gradnje i održivog razvoja iako za njih za sada još ne postoje posebni propisi. ćime se ostvaruju sigurnosna. broj: 69/06) • Tehničkim propisom o sustavima ventilacije.

a što se praktički može provesti jedino uz uporabu računala (PC) s pomoću najnovijih programa. kemijskih i tehnološ-kih svojstava te posebni zahtjevi koje toplinsko-izolacijski grañevni proizvodi namijenjeni zgradama moraju ispuniti. izvoñenju. tada se smatra da takva nova zgrada ispunjava propisan bitni zahtjev za grañevinu s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. ako je izgrañena u skladu s tim projektom i ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju tehničke zahtjeve propisane u predmetnoj tehnickoj regulativi. j) Prema tome. otvaranjem prozora. Karakteristično za veliki dio stambenog i javnog sektora zgrada u Hrvatskoj je pregrijavanje prostora koje se rješava. koeficijenata prolaska topline grañevnih dijelova i grañevnih dijelova zgrada. h) Hrvatskim normama za ispitivanje (ukupno 4 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrdene su metode ispitivanja fizikalnih. uporabi i održavanju budu ispunjeni bitni zahtjevi za zgradu osobito s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradi. vrata i sustave ventilacije tako da pri projektiranju. toplinskog rada iznad dopuštenih granica. on ostaje nepromijenjen a prostorije se hlade prekomjernim prozračivanjem. tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1°C. PRAKTIČNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI Reguliranje termostata na radijatorima centralnog grijanja Reguliranjem termostata radijatora. g) Hrvatskim normama za proračun (ukupno 18 hrvatskih norma propisanih ovim Propisom) utvrdene su metode proračuna toplinskih otpora. e) Tehničkim propisom za prozore i vrata te Tehnickim propisom o sustavima ventilacije. djelomicne klimatizacije i klimatizacije zgrada propisana su tehnička svojstva za prozore. i) Hrvatskim normama za tehničke zahtjeve (ukupno 24 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrñeni su posebni zahtjevi koje trebaju ispuniti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi za zgrade.). koeficijenta prijenosnih toplinskih gubitaka te nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti. temperature unutarnje površine kojom se izbjegava kritićna vlažnost površine i unutarnja kondenzacija. f) Tehničkim propisom za dimnjake u grañevinama propisano je da tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom uporabe osiguraju da potrošnja toplinske energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje. smanjenja trajnosti gradevnih materijala i dr. d) Istićemo da je ovaj Propis vrlo složen. nego i u skladu s 46 preuzetih europskih norma (EN). Jedino bi se ugradnjom mjernih sustava koji bi očitavali stvarnu potrošnju energije za grijanje i bili podloga za izračun stvarnih troškova grijanja nametnula nužnost štednje energije kroz primarnu potrebu uštede novca. jer zahtijeva provodenje dokaznog proračuna predvidenoga projektnog rješenja što se tiće toplinske zaštite novih zgrada u skladu s tehničkim zahtjevima ne samo ovoga Propisa. Spomenuta je mjera potpuno besplatna a ono što nas najvjerojatnije sprečava u njezinom provoñenju je činjenica da se račun za centralno grijanje bazira na površini a ne na stvarnoj potrošnji energije. godišnje se može uštedjeti cca 6% energije za grijanje. Umjesto da se jednostavno smanji dotok topline. najneučinkovitijim načinom. ako je zgrada projektirana u skladu s opisanom tehničkom regulativom. Smanjenjem temperature u prostorijama za nekoliko stupnjeva u većini bi se slučajeva nepromijenjena toplinska udobnost korisnika postigla dodavanjem pulovera ili sakoa na poslovične kratke rukave (svi smo česti svjedoci ulaska u stanove ili urede u kojima obitavaju ljudi u ljetnim kreacijama dok je vani temperatura ispod nule). U ovom 76 . kondenzacije u gradevnim elementima. mehaničkih.zgrade tijekom cijele godine) c) sprječavanje pojave gradevinskih šteta (sprječavanje pojave površinske kondenzacije.

znatno smanjuju potrošnju tople vode. Korištenje prirodnog (dnevnog) osvjetljenja Važno je naglasiti da se izmeñu korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu. korištenje štedljivih tuševa. energetski efikasni sustavi grijanja imaju faktor korisnog djelovanja izmeñu 70 i 90%. svjetla treba obavezno isključiti. Energetski izuzetno neracionalan potez je hladiti prazne prostorije. Za tipično tuširanje se utroši samo petina energije potrebne za kupanje u kadi. Hlañenje zgrade Preporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26°C. Usporedbe radi.) koja trenutačno nije u funkciji treba biti isključena (prekidač u off položaju). i dr. senzora koji prekidaju vodeni tok i sl. jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja koje: • osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama • omogućuje veće standarde vizualne udobnosti • čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak • štedi energiju • štedi novac • smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu • štedi ograničene globalne izvore energije Korisne preporuke prilikom odabira načina grijanja Prilikom odabira načina grijanja u bilo kojem tipu zgrade vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog ureñaja ili sustava za grijanje. CD i DVD ureñaji. računala. preporuka je ne kupovati. Reguliranje termostata na grijalicama vode (bojlerima) Preporuka je da se voda u bojlerima ne zagrijava na temperaturu veću od 50°C. neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim karakteristikama. Ako ureñaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70% (?<0. Nadalje. Elektronička oprema (televizori. nismo naslijedili od svojih očeva nego posudili od svoje djece).7). Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog ureñaja od samo 1°C (umjesto na 25°C hladimo na 26°C) rezultira 9% povećanjem potrošnje električne energije. 77 .trenutku sve što nas može natjerati da štedimo energiju reguliranjem temperature u prostoriji je naša savjest i svijest o tome da radimo ispravnu stvar u borbi za očuvanje našeg Planeta (kojeg. preporuka je tuširanje umjesto kupanja u kadi. prema poznatoj maksimi. Isključivanje rasvjete i energetskih ureñaja U slučajevima da se prostorija napušta na više od nekoliko minuta. Ovdje je važno istaknuti da je korištenje ureñaja s otvorenim plamenom u bilo koju svrhu izuzetno energetski neefikasno. Tuševi i kade U cilju uštede s jedne strane energije a s druge vode. Korisno djelovanje otvorenog plamena je izmeñu 15 i 30% što znači da 70 do 85% energije iz goriva odlazi u dimnjak (u zrak).

ako je to ikako moguće njihovu izloženost Suncu. Nadalje. Nadalje. Prekrivanje prozora tokom noći Kroz prozore. Vrlo je važno da izmeñu stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida ostane dovoljno prostora za prozračivanje kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanjem potrošnje energije. Nadalje. Preporuke za energetski efikasno korištenje hladnjaka i zamrzivača: • Ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno • Dobro zatvoriti vrata hladnjaka • Ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela (pričekati da se ohlade) • Pravovremeno odleñivanje hladnjaka i zamrzivača štedi energiju i produžava radni vijek ureñaja Perilice rublja Preporuka je odabir programa pranja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano.7h-1 (u vrijeme kad ljudi ne borave u prostoru dovoljno je osigurati izmjenu zraka od najmanje n=0. novog hrvatskog Tehničkog propisa o toplinskoj zaštiti i uštedi energije kod zgrada. u skladu s njihovom namjenom. potrebno je osigurati povrat topline odlaznog zraka. Vrlo jednostavna ali provjereno djelotvorna mjera je prekrivanje prozora zastorima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo. Kapanjem tople vode gubi se puno i energije i vode. a najviše n=0. koji treba uskoro stupiti na snagu propisani su načini prozračivanja zgrada.2h-1). nego dva pranja do pola napunjenog bubnja. Solarni dobici Jednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade.Prozračivanje (ventiliranje) zgrade U člancima 17. Mješalice za vodu Neispravne miješalice za vodu treba čim prije popraviti. treba izbjegavati. energetski je efikasnije pranje punog bubnja rublja.7h-1. nikako u blizini štednjaka ili bojlera. U zgradama koje se prozračuju mehanički i kod kojih je. Preporuka u cilju uštede energije je izbjegavati dugotrajno prozračivanje prostorija tijekom zimskih mjeseci (potrebna je velika količina energije da se one ponovno zagriju) i dugotrajni rad mehaničkih ureñaja za prozračivanje ako za to nema potrebe. potrebna satna izmjena zraka veća od 0.5h-1. Kučanski ureñaji Hladnjaci i zamrzivači Hladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladnijem mjestu u kući. jako je važno dobro zatvoriti vodu nakon upotrebe jer se kap po kap izgubi velika količina. 78 . do 20. Prema spomenutom propisu zgrade moraju biti projektirane i izgrañene uz osiguranje minimalnog prozračivanja iz higijenskih razloga ili zbog korištenja ureñaja s otvorenim plamenom pri čemu satna izmjena unutarnjeg zraka sa vanjskim mora iznositi najmanje n=0. prvenstveno one s jednostrukim staklom toplinski su gubici jako veliki.

poduzimati odgovarajuće mjere za uštedu neobnovljivih izvora energije. 10 cm za vanjski zid) jersu ustede najveće. • Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica. 79 .5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. stropova. Glavne gradevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade.Kuhanje Preporuke za energetski efikasno kuhanje: • Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha – na taj se način dulje zadržava toplina s jedne i smanjuje kondenzacija pare po kuhinji s druge strane. zidova. • Pri pripremi kave i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode. • Prilikom ručnog pranja posuña. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. Postoječe aplikacije U primjeni su mnoge aplikacije za fiziku zgrade i energetsku efikasnost pa navodimo samo neke: KNAUFINSULATION KI EXPERT. kao i sve ostale aplikacije usklañene s važečim propisima. Uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba. NOVOLIT 2009. Zato treba u svakom podrućju. a povratno razdoblje ulaganja kreće se. podova. • Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu. ali i kroz krov. općenito. Ako u proračunamo fiziku zgrade za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. a osobito u zgradama kao najvećim potrošaćima toplinske energije. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. a razdoblje povrata investicije najkraći. • Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. očuvati prirodna bogatstva (resurse) i drugo. Za stare zgrade dokazano je da se vedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. zaštititi okoliš. Zaključak Potrošnja energije u svim granama ljudskih djelovanja svakim je danom sve veća. URSA. postići dva globalna cilja: prvo. krovova te prozora i vanjskih vrata. nakon punjenja sudopera toplom vodom zatvoriti odvod i na taj način spriječiti nekontrolirano otjecanje tople vode. aplikacija IGH.

izgraden je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potrošači energije. srpnja 2006. a provodi ga ovlaštena osoba. godine -zgrade grañene u periodu od 1987. voda). ekonomske i ekološke uštede. do 1987. do 1980. Energetski pregled prvi je i osnovni korak u energetskoj certifikaciji zgrada. Referentni klimatski podaci odredeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju. Na temelju usporedbe varijanti i isplativosti ulaganja u pojedinu mjeru odlučuje se o primjeni rješenja. 80 . godine -zgrade grañene u periodu od 1970. Za svaku mjeru računaju se potrebna ulaganja i ostvarive energetske.4. Energetska analiza postojećih zgrada provodi se prema utvrñenoj metodologiji provodenja energetskih pregleda zgrada. stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj Ijestvici od A+ do G. Preporuka je provesti analizu za tri godine kako bi se dobila prosječna vrijednost potrošnje energije i odredila energetska učinkovitost/neučinkovitost vanjske ovojnice. Prema PECZ. s time da A+ označava energetski najpovoljniji. do 2006. godine -zgrade grañene prije 1970. OSNOVE ZGRADARSTVA. Nakon toga je potrebno poboljšati postojeće toplinske karakteristike vanjske ovojnice kako bi se smanjili toplinski gubici i ispunili zahtjevi za racionalno korištenje energije prema TPRUETZZ. u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. godine. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zaštiti. Prema starosti i vrsti gradnje. Za postojeće zgrade je potrebno utvrditi stvarnu potrošnju toplinske energije na temelju proračuna i analize troškova za energiju (toplinska energija. Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada energetski pregled zgrade (energetski audit) jest dokumentirani postupak koji se provodi u cilju utvrñivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tin svojstava u odnosu na zahtjeve propisane posebnim propisima i sadrži prijedlog mjera za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. električna energija. a G energetski najnepovoljniji razred. godine -novogradnja usklañena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti u karakteristične grupacije: -zgrade grañene prije 1940. godine. IZVEDBE ZGRADA Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. s prosječnom potrošnjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. razdoblje izgradnje izuzetno je važan parametar.

osigurava higijenska mikroklima u prostoru zgrade i sprječava kondenzacija vodene pare na svakom mjestu unutarnje površine omotača grijanog prostora zgrade . q\ > 18°C.po namjeni ili veličini zgrade ■ ■ ■ ■ ■ ■ stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (\/<100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana. MINIMALNA PROCJENA OBILJEŽJA ZA ZGRADE Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama.odnosi se na ograničenje godišnje potrebne topline za grijanje Qh (kWh/a) To je računski odreñena količina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi ODREðUJE SE METODOM MJESEČNE BILANCE Minimalna toplinska zaštita Minimalna toplinska zaštita obuhvaća mjere toplinske zaštite kojima se. 81 . za uobičajeno korištenje zgrade. ZAHTJEV . razdoblja izgradnje.4. Zbog karakteristika gradnje. uz uvjet dovoljnog grijanja i provjetravanja.po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu q\ >18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<q\< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature q\ < 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade) Zahtjevi za uštedu toplinske energije: ■ nove zgrade. uvjeta življenja i zakonskih propisa procjenjujemo obilježja zgrade: Zgrade koje podliježu odredbama tehničkog propisa: ■ ■ sve nove zgrade (osim nekoliko izuzetaka) postojeće zgrade kad se na njima planira izvoñenje većih radova S obzirom na propisane zahtjeve. bruto površine <400m2) 2 .1. razdoblje izgradnje i minimalna obilježja zgrade izuzetno su važan parametar. stambene i nestambene namjene 1. tehnički propis razlikuje nove zgrade: 1 .

stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e. Prilog C Tehničkog propisa.Koeficijent prolaska topline U W/(m2K) grañevnih dijelova u omotaču grijanog prostora zgrade temperature qi > 12°C.mj.mj.min> ®e. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.80 0.za zgrade s 12°C <qi< 18°C U ≤ 3.80 1.50 0. U [(W/(m2 .80 1.30 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4. K)].70 0.min^+ 1.mj.30 1.min ≤ 3°C (stroži zahtjev) Za prozirne elemente u omotaču grijanog prostora zgrade zahtjeva se: .min > 3°C (blaži zahtjev) . stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu.00 W/(m2K) Zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih zgrada: -Toplinski mostovi -Toplinska zaštita ostakljenih ploha tijekom ljeta -Toplinska zaštita tijekom ljeta neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase <100kg/m2 -Zrakonepropusnost omotača zgrade -Zrakopropusnost reški prozora i vanjskih vrata -Kondenzacija vodene pare na površini grañevnog dijela (posebno toplinskih mostova) -Kondenzacija vodene pare unutar grañevnog dijela (difuzija) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0.mj. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Grañevni dio Vanjski zidovi.30 1. zidovi prema garaži.40 0.za zgrade s qi ≥ 18°C U ≤ 1.5m2.za θe.80 W/(m2K) .85 0. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.65 1. ne smiju biti veći od vrijednosti danih u tablici 4.00 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.70 0.40 0. ovisno o srednjoj mjesečnoj temperaturi najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade .40 82 .65 0.55 0.45 0.00 0.za θe. koji imaju plošnu masu ≥100 kg/m2.35 W/(m2 ■ K) krovovi U < 0. a ploštine su >0.

70 0.801) 2. kod okomitog upada sunčeva zračenja Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno.80 0.40 0.80 3.87 0.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.50 0.651) 2.80 0.75 0.75 0.00 3 4 5 0.45 0.1 2.50 2. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.svijetle boje i malene transparentnosti .80 0. Fc (-) Tablica 2. g* (-). Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja.80 Napomena: 2e. K)].90 83 . krovni prozori.50 2. zidovi prema garaži.50 0.30 0. U [(W/(m2 .tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane ^c (-) 1 0.3 3 Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmecfu stakala .40 2.80 0.grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3). 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m.00 3.75 1. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) .60 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.40 0. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete U [(W/(m2CK)] &t > 18°C 12°C <$<18°C @emi ©emi ©emi @emi 0.50 2.mj. balkonska vrata.50 0.60 0.90 0.mj. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.60 0.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 6.80 0.90 0. Zahtjevi za ostakljenja: Tablica 1.Napomena: 2e. Redni broj 1 2 2. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka ffi (") 0.00 6 7 8 0.30 0.60 0.40 0.80 1. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element Vanjski zidovi.90 0.90 0.00 0. tavanu Prozori.2 2.80 0.

rolete.50 0. Dinamičke toplinske karakteristike grañevnih dijelova. • za ostakljenje prema HRN EN 673:2003. koji su izloženi sunčevu zračenju.žaluzine. HRN EN ISO 6946/A1:2003 HRN EN ISO 6946/A2 (za grañevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je R se = 0) Zahtjevi za prozirne elemente pročelja: zgrada s Gj(°C) 3 18°C U < 1. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline .30 W/(m2 K) 84 .3.35 W/(m2 K) krovovi U < 0.2 . prema tehničkim specifikacijama za proizvode • za neprozirne grañevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002. a transparentnost u iznosu 315% ili većem smatra se povišenom. cjrilje) 4 Strehe.K)] odreñuju se: • za prozore i balkonska vrata: prema HRN EN ISO 10077-1:2002. gore i bočno provjetravane b) 0.25 0.40 a) b) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra se malenom. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora ■ Vanjski neprozirni grañevni dijelovi.90 W/(m2 ■ K) Zahtjevi koji se odnose na minimalnu toplinsku zaštitu i zahtjevi koji štede energiju uvijek vrijede za prozirne konstrukcije i identični su za obje klimatske zone. Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova. loñe D) 5 Markize. nisu još u potpunosti donesene u EN normama. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: ■ Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta ■ Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta ■ Zrakonepropusnost grañevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade ■ Zrakopropusnost reški prozora.30 0. Koeficijenti prolaska topline -U [W/(m2. lamele koje se mogu okretati. na staklene dijelove vjetrobrana lZahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0.1 . otraga provjetravano 3. Zahtjevi se ne odnose: na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m2.00 W/(m2K) Zahtjevi za stijenke kutije za rolete: zgrada s Gi (°C) 3 12°C U < 0.80 W/(m2 K) zgradu s 12 °C <2j(°C) < 18°C U < 3.žaluzine. prema tehničkim specifikacijama za proizvode.80 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom: 3 zgrada s Gj(°C) 12°C U < 2. mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002.U [W/(m2 K)]. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci. kapci (škure.

85 0. U [(W/(m2 .mj.80 1.55 0. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.40 Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. zidovi prema garaži.50 0.80 1. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.40 0.Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 85 .min^+3°C 1.65 0.00 1. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu.30 3 4 5 6 7 8 9 1. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.70 0. stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.70 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora. K)].80 0.45 0. Redni broj 1 2 Grañevni dio Vanjski zidovi.mj.00 0.65 1.30 0.40 0.min>+3°C ®e.

5 h-1 ■ zgrade kada ljudi ne borave .90 0.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi) ■ u zgradi koja se provjetrava mehaničkim ureñajem za provjetravanje broj izmjena zraka .30 0.Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom: zgrada u kojoj ljudi borave ili rade . i/ili zbog korištenja ureñaja za grijanje s otvorenim plamenom.Napomena: 2e.40 0.mj.n > 0. uključivo možebitne spojnice izmeñu pojedinih grañevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja.80 0.80 0.50 2. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka.80 Napomena: 2e. zidovi prema garaži. grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3). 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m Zrakonepropusnost omotača zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena na način da grañevni dijelovi koji čine omotač grijanog prostora zgrade. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element &t > 18°C @emi min>3°C ©emi min<3°C U [(W/(m2CK)] 12°C <$<18°C @emi min<3°C ©emi min>3°C Vanjski zidovi.80 0.30 0.40 4 0. K)].mj.50 2. tavanu Prozori. balkonska vrata i krovnih prozora Redn i broj 1 2 Broj katova zgrade do 2 kata više od 2 kata Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 2 3 86 . U [(W/(m2 .min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m^: Prema tablici 6.nmin = 0. potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka.75 3. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete 0. Zrakopropusnost reški prozora.90 0.60 2.40 0.80 0.90 8 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.00 2. Razredi zrakopropusnosti reški prozora.45 1.00 3 0.7 h-1.651) 2. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.801) 2.nmin = 0.00 6 7 0.2 h-1.80 0. balkonskih vrata i krovnih prozora prema tablici 3 u prilogu C Propisa: Tablica 3.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.40 5 0.00 0. krovni prozori.50 0.90 0. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.60 1. balkonska vrata. budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta. Provjetravanje prostora zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena da osigura minimalno provjetravanje prostora: ■ da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti.50 0.75 3.80 0.

V (m3) faktor oblika zgrade . Prilog C Propisa. ■ ■ ■ ■ lokacija i namjena zgrade meteorološki parametri podjela zgrade u toplinske zone (ako je zgrada podijeljena u više toplinskih zona) geometrijske karakteristike zgrade/zone: ■ ■ ■ ■ ■ ■ oplošje grijanog dijela zgrade . koji su u funkciji uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade Proračun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zaštitu ■ dokaz o ispunjavanju zahtjeva iz Propisa: ■ za pojedine grañevne dijelove ■ za zgradu u cjelinu ■ ulazni podaci . odredba se ne odnosi na ureñaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka. način uporabe i učešća obnovljive energije u podmirenju potrebne topline za grijanje (ako je predviñena) ■ predviñena tehnička rješenja za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ uvjeti i način skladištenja i ugradnje grañevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva ■ sastav pojedinih grañevnih dijelova zgrade ■ ugrañena oprema i instalacije.AK (m2) ploština prozora u ukupnoj ploštini pročelja .Ve (m3) obujam grijanog zraka . presjeci i pročelja zgrade ■ lokacija i orjentacija zgrade ■ namjena zgrade ■ projektna unutarnja temperatura ■ sastavi grañevnih dijelova zgrade ■ granice grijanog prostora i temperaturnih zona 87 . Provjetravanje prostora zgrade uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureñaji za provjetravanje: Ureñaji za provjetravanje moraju omogućiti jednostavno podešavanje po potrebi korisnika zgrade.. ■ ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.f (-) ■ vrsta energenta za grijanje i sustav grijanja ■ vrsta.Dokazuje se: ■ ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje. Ureñaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrñene u tablici 3.podloga kod proračuna Potrebne podloge i podaci za provoñenje proračuna fizikalnih svojstava ■ kotirani tlocrti.A (m2) obujam grijanog dijela zgrade .fo = A / Ve (nr1) ploština korisne površine zgrade .

2.1. Osnovni konstruktivni elementi zgrada 88 . TIPOLOGIJA IZGRADNJE I NJIHOVA PODJELA Radi lakšeg i sistematskog proučavanja.2.4. 4. zgrade se mogu podijeliti prema različitim kriterijima.

89 .

zakrivljene ploče (H) i (J). lučni nosači (C). prosta greda (D). Ona se sastoji od raznovrsnih tipova sklopova sastavljenih od osnovnih elemenata . štap (B).Cjelokupno tijelo zgrade naziva se općim imenom konstrukcija zgrade. zid (F). U osnovne elemente grañevine ubrajamo stub (A). lančanice (N i 0). nagnute ili vertikalne ploče (E). ravna ploča (G). razapeto platno (0) i razapeta mreža (R). Složene konstrukcije sastoje se od meñusobno povezanih osnovnih elemenata 90 . zatega (L).

10). Zgrade veće katnosti grade se sa tankim armiranobetonskim zidovima. opekom ili kamenom. metala ili lijepljenog drveta. — U ovom sistemu glavni nosioci opterećenja su noseći — konstruktivni masivni zidovi. U skeletnom sistemu najprije se izgradi skelet. Oni primaju opterećenja i ravnomjerno ih prenose na niže konstruktivne elemente zgrade. Raznovrsnost oblika i konstrukcija je veoma velika. zakrivljenih i sličnih konstrukcija koje se grade od tankih armiranobetonskih konstrukcija. a polja izmeñu njih ispunjavana raznovrsnim materijalima. U masivnom sistemu konstruktivni zidovi se zidaju blokovima za zidanje. 11). VRSTE OBJEKATA VISOKOGRADNJE (ZGRADA) PREMA KONSTRUKTIVNOM SISTEMU Prema konstruktivnom sistemu . 10) ill čeličnih nosača. pa tek tada rade unutrašnje pregrade kao i ostali završni radovi. Noseći zidovi se cjelokupnom naljegajučom površinom oslanjaju na temeljne stope u vidu traka koje prenose opterećenja zgrade na temljno tlo. ispune se polja izmeñu stubova za obimne zidove.načinu prenošenja cjelokupnog opterećenja razlikuju se slijedeći sistemi: — — — masivni. Masivni sistem . Skeletni sistem — Linijsko-površinski konstruktivni sklop sastavljen kombinacijom linijskih nosaća — stubova. Na ovakav način u suvremenom grañevinarstvu podižu se zgrade niže katnosti. U prošlosti su upotrebljavane drvene grede i od njih izgrañivane skeletne zgrade (sl. Skeletni sistem izrañuje se od armiranobetonskih (sl. skeletni i prostorno površinski sistem. ravnih. TEHNOLOGIJA GRAðENJA ZGRADA S obzirom na tehnološke postupke koji se primjenjuju u grañenju. Na slici 7 prikazani su samo neki primjeri već izgrañenih objekata sa formama zasnovanim na različitim geometrijskim tijelima. zgrade se mogu graditi na: — tradicionalni (monolitni) — montažni. greda kao i površinskih nosača — meñukatnih konstrukcija naziva se skeletna konstrukcija (sl. — polumontažni i — industrijski 91 . Prostorno površinski sistemi — Na objektima grañenim po ovim sistemima opterećenja se prenose preko naboranih. koji su u obliku platna pa se zbog toga nazivaju zgrade sa armiranobetonskim platnima (sl. koje se nazivaju zidane zgrade. 9).Na slici 6 prikazani su uz osnovne elemente i njihova primjena na nekim od izgrañenih objekata visokogradnje. Isti naziv nosi i sklop od pravih ili kosih stubova povezanih lučnim nosačima na koje se oslanjaju meñukatne konstrukcije.

Polumontažni način grañenja Ovaj sistem nastaje kombinacijom tradicionalnog i montažnog načina grañenja. kao gotovi prefabrikati. NN 113/08. namjeni i načinu potrošnje energije. Montažni način grañenja Ako se pojedini elementi zgrada izrade u većem broju u tvornicama. Svi elementi zgrade. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova. pogonima izvoñača ili na gradilištu.zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). Nove i postojeće zgrade dijele se na male zgrade. školske i fakultetske zgrade. zgrade se prema namjeni i načinu potrošnje energije dijele na: A stambene zgrade: 1. npr. Primjenjuje se u raznim konstruktivnim sistemima. Zadržao se jedino kod gradnje manjih porodičnih zgrada i na nekim ne mehaiziranim.zgrade kod kojih se izraduje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu). 2. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu. jer se neki dijelovi zgrade. postave na predviñena mjesta po projektu. instalacija i završnih radova u tvornicama za proizvodnju industrijskog montažnog sistema. temelji. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb. S obzirom na razvoj zakonodavnog okruženja. površine do 1000 m2 i velike zgrade površine preko 1000 m2. grede iznad prozora i drugo se donesu I. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom. Prema toj podjeli se za sada razmatraju i energetski sustavi te izraduje elaborat primjenjivosti alternativnih izvora energije. zidovi i stubovi izvode na licu mjesta. manjim gradilištima. grubi i završni radovi. rad na ovakav način naziva se montažni način grañenja. kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom.). najviše od ekonomsko-tehnoloških uslova i zahtjeva konstrukcijske prirode. 2. U Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (PECZ). kao i od osiguranja serijske i masovne proizvodnje. izrada podova. B nestambene zgrade: 1. Njime se ubrzava grañenje i snižavaju cjene radova. betoniranje. Tradicionalni način grañenja Pod ovim sistemom grañenja podrazumijeva se cjelokupno izvoñenje zgrade na mjestu gdje stalno ostaje. stambeni blokovi . Podjela zgrada prema veličini i namjeni Zgrade se dijele prema veličini. i u najmanjoj mjeri i na završne radove. a do objekta dizalicama prenesu i montiraju. a tavanice. postavljanje instalacija i dr. administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene.2. 3. kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli .2. oblaganje zidova. tako da je rad na gradilištu sveden samo na montažu. preporuka je da se i za manje zgrade razmatraju alternativni energetski sustavi.Koji će način izgradnje biti usvojen zavisi od mnogih činilaca. iako to za sada nije obavezno. izvode se na licu mjesta (zidanje. 4. 4. Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. Ovakav način grañenja je skup i dugotrajan. Industrijski način grañenja Industrijski način grañenja omogućava industrijalizaciju grubih grañevinskih i svih pratećih radova. vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove. uredske. muzeji i knjižnice. 92 .

Isto tako. 5. moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugradene zračne zavjese. a tako i razmatranje energetskog koncepta nije potrebno raditi za: 1. privremene zgrade izgradene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta. postaje. ostale vrste zgrada koje troše energiju radi ostvarivanja odredenih mikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru. telekomunikacijske zgrade). 2. dječji domovi. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C Stambene zgrade U stambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 60 posto). studentski. uredaje. 8. 9. zgrade za stanovanje). elektromotorne pogone i klimatizaciju (do 30 posto) te rasvjetu (do 20 posto) nego za grijanje i pripremu potrošne tople vode (oko 15 posto). iznajmljuju ili daju na leasing. Možemo zaključiti da potrošnja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade. zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvidenom spomeničkom zaštitom zgrade. zatvori. U zgradama trgovačke namjene najčešće je dominantna potrošnja električne energije u odnosu na ostale energente. U zgradama poslovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje ( oko 50 posto). pripremu potrošne tople vode (8 do 10 posto). proizvodne hale. 3. 7. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak. jednostavne gradevine utvrdene posebnim propisom. 6. 9. kuhanje (oko 5 posto). te za rasvjetu (do 20 posto). ureñaje. Kod nestambenih zgrada udio potrošnje energije za pojedine grupe potrošnje se može znatno razlikovati. zgrade namijenjene za održavanje vjerskih obreda. radionice. 8.dački. zgrade koje imaju predvideni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. energetsko certificiranje zgrada. zgrade za promet i komunikacije (terminali. umirovljenički.5. 93 . 7. zgrade ugostiteljske namjene (gostionice. zgrade za promet. Nestambene zgrade U nestambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 55 posto). zatim za rasvjetu i uredaje (do 20 posto) i hladenje (do 20 posto). 10. zgrade s dućanima). industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. postojeće zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. 10. Tako je u zgradama trgovačke namjene znatno veći udio potrošnje energije za hladenje te opremua. koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. U zgradama obrazovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje (do 55 posto). restorani i si). u skladu s PECZ. vojarne i si. zgrade za stanovanje zajednica (domovi . zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri. sportske dvorane. rasvjetu i uredaje (12 do 15 posto) i za kuhanje (12 do 15 posto). postojeće zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe. 6. zatim za rasvjetu (12 do 15 posto). klimatizaciju i drugo (15 do 20 posto). hlañenje (oko 4 posto) i za ostale potrebe – opremu. nove zgrade i postojeće zgrade koje se prodaju. elektromotorne pogone. pošte. radnički. 4. u skladu sa svojom namjenom. zatim za pripremu potrošne tople vode (15 do 20 posto).

tradicionalnim tehnikama i materijalima. Ova faza gradnje predstavlja najveći problem u smislu energetske potrošnje. Toplinska izolacija nije se koristila. U tradicionalnom graditeljstvu zaštitna uloga vanjske ovojnice zgrade bila je iskustveno prenosena ovisno o primijenjenom materijalu koji je zadovoljavao nosivost i pruzao odreñenu toplinsku zaštitu. Ovim aktivnostima se osim na smanjenje potrošnje energije utječe na povećanje ugodnosti boravka u prostoru. smanjuju se troškovi za održavanje zgrade i povećava trajnost svih konstrukcija i energetskih sustava koji se koriste. Prva razmišljanja teoretičara o ograničenoj količini energetskih sirovina javljaju se početkom dvadesetog stoljeća. Stare zgrade masivne zidane konstrukcije. godine u naselju Heleran kod Dresdena grade se grañevine od drveta u obliku dvostruke drvene konstrukcije i meñuprostora ispunjenog tresetom. ZGRADE GRAðENE PRIJE 1940 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene prije 1940. Kako bi se smanjile potrebe za toplinskom energijom za grijanje i hladenje zgrada i ostvarilo racionalno korištenje energije potrebno je povećati toplinsku zaštitu zgrade odnosno svih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade. bila je nepoznata. ne predstavljaju tako veliki problem u smislu toplinskih gubitaka. Ovo možemo smatrati pretećom ugradnje toplinske izolacije u svrhu uštede Starije zgrade izvodile su se kao zidana konstrukcija od pune opeke ili kamena.1.Povećanjem standarda očekuje se daljnje povećanje potrošnje energije za grijanje. godine Karl Schmidt govori o ogranićenoj godišnjoj potrošnji energije. iako toplinski neizolirane. 1912.2. 38 ili 50 cm pa i vise. a ušteda energije. 1921.Toplinska zaštita nije bila predmet koji je usmjeravao izbor konstrukcije. godine. Primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja potrebno je iskoristiti toplinske dobitke zimi. a smanjiti doprinos toplinskih dobitaka Ijeti. prema današnjem shvačanju. debljine zida 25. 4. ali i hladenje. Stropovi su 94 .

Vlaga koja je bila neminovna. hladnih obodnih konstrukcja. Krov kod starih grañevina najčešće se nije izolirao jer se izvodio iznad negrijanog tavanskog prostora. Tavan kod tradicionalne gradnje služi kao meñuprostor izmeñu vanjskog i unutarnjeg grijanog prostora. ili opekarski elementi položeni u sloj pijeska. godine.2. zbog velike debljine konstrukcije i relativno niskog stupnja zagrijavanja prostora. nisu imale tako velike toplinske gubitke.uglavnom drveni ili masivni od opeke. Podovi na tlu u slučaju grijanih prostora ne zadovoljavaju zahtjeve današnjih propisa. Kao podna obloga koristile su se drvene kocke ili opekarski elementi polozeni u nasip. Strop prema negrijanom tavanu najčesće se izvodio kao drveni strop s pogledom (žbuka na dašćanoj oplati). Hladni podovi grijanih prostora često su izlozeni i pojavi kondenzacije na njihovoj gornjoj površini. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije što dovodi do povečanja cijene korištenja i održavanja prostora. do 1970. Strop iznad negrijanog prostora je uglavnom strop podruma i najčešće se izvodio kao svoñeni strop od opeke ili kamena s nasipom i plivajućim drvenim podom položenim u taj nasip. Zidovi u tlu kod starih zgrada izvodili su se kao i vanjski zidovi od opeke ili kamena. te neudobno i nezdravo stanovanje i rad. što je ušteda u potrošnji energije za oko70%. nasipom šute i gornjom dašćanom oplatom kao podom tavana. Zagañenje okoliša opet ima utjecaj na ostećenje grañevina i na život i zdravlje ljudi. Podovi su najčešće bili izvedeni na sloju nabijene zemlje. 4. kako uslijed transmisije tako i zbog prolaza zraka kroz nebrtvljene reške. Prosjećni gubici topline kod takvih starih zgrada kreću se uglavnom izmedu 200 i 250 kWh/m2 godišnje. Prozori i vrata kod starih grañevina izvodili su se uglavnom drveni. kamena ili betonskih elemenata (rebricasti betonski strop). Takve starije zgrade masivnih debelih zidova. prvenstveno vanjskog zida. Ugrañivali su se kao jednostruki ili dvostruki prozori s dva krila na razmaku većem od 10 cm. Podrumski prostori su uglavnom bili pomoćni prostori grañevine koji se nisu grijali. Podgled svoda uglavnom se žbukao. te pregrijavanja prostora Ijeti. primjene novih materijala i statički laganijih konstrukcija a prije pojave propisa o toplinskoj zaštiti. Podovi prizemnih prostorija na tlu izvodili su se najčešće s drvenim slijepim podovima u nasipu. ali i do većeg zagañenja okoliša.Takvi prozori uzrokuju velike gubitke topline kroz vanjsku ovojnicu. 95 . kao novije lake betonske konstrukcije. gubici topline smanjuju na 60-90 kWh/m2 godišnje. Analize pokazuju da se povečanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice. isušivala se u prostoru podruma. te zamjenom prozora. ostečenja nastalih kondenzacijom (vlagom). ne stečeći ostalim konstrukcijama. Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do povečanih toplinskih gubitaka zimi. Najčešće provjetravani podrum služio je kao tampon prostor izmeñu tla i prostora prizemlja. Posljedice su ostećenja konstrukcije. Vezana je uz naglu pojavu novih materijala u graditeljstvu 50-tih godina. razdoblju velike i ubrzane gradnje. ustakljeni s jednim ili dva stakla po krilu. energetsku krizu te uz razvoj svijesti o potrebi ustede energije i zaštite okoliša.2. Problem se pojavljuje 50-tih i 60-tih godina pojavom novih grañevinskih materijala. Toplinska zaštita zgrada je dio grañevinske fizike kojaje relativno mlada znanost. Najčesce neizolirani pod nije stvarao problema u pomoćnim negrijanim prostorima grañevine. IZGRADNJA IZMEðU 1940 i 1970 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene u razdoblju 1940.

Za svaku zonu su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (danas U) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade. do 1987. kao i primjena armiranog betona. Koriste se uglavnom prozori sa izo staklom. 4.Novi materijali i njihova raznolikost rezultirali su i promjenom koncepcije konstrukcija. a ispuna izmedu nosive konstrukcije radi se često kao stolarski element s izuzetno lošim toplinskim karakteristikama. Istovremeno se razvija industrija gradevinskih materijala. a energetski koncept ne postoji. U njemu je odreñena podjela državnog teritorija na tri grañevinsko klimatske zone. Večina europskih zemalja danas ima regulirano područje toplinske zaštite i uštede energije koje se trenutno usklañuje s dokumentima prihvačenim na razini EU. godine. ali nemaju nikakav energetski koncept. Površina staklenih ploha se povećava. Armirani beton dopusta staticki "tanke" konstruktivne elemente koji bez toplinske izolacije imaju velike toplinske gubitke. upotreba betona i armiranog betona. uvoñenjem standarda grijanja prostora na temperaturu višu od 18°C. a s obzirom na toplinsku zaštitu.2. Zgrade su se gradile iskustveno. Statika zgrade je zadovoljena. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj doneseni su 1970. nisu se radili nikakvi proracuni gubitaka topline i uštede energije. Problem se pojavljuje i kod prenamjene tavanskog prostora u grijani stambeni prostor. Počinje skromna primjena toplinske izolacije u debljinama 2-4 cm. Ubrzo nakon toga mnoge industrijski razvijene zemlje donose prve zakone i propise o stednji energije za zagrijavanje grañevina. bez ikakve toplinske zaštite.3. ima za posljedicu izgradnju velikog fonda zgrada koji je sa stajališta toplinske zastite i ustede energije izuzetno nepovoljan. ali vrlo loših profila.Takva gradnja počinje vec 50-tih godina proslog stoljeca. godine. Zgrade gradene u razdoblju od 1970. u razdoblju od 1970. Meñutim. te s lošim brtvljenjem. Kod zgrada grañenih prije 1970. Zato je kod analize toplinskih karakteristika postojećih zgrada bitan podatak o godini izgradnje ili veće rekonstrukcije zgrade. do 1987. Osnovna karakteristika gradnje u razdoblju od 1970. do 1980. a s druge strane gradnja statički vitkih. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada u Republici Hrvatskoj doneseni su 1970. tankih konstrukcija. je s jedne strane usvajanje prvih propisa o toplinskoj zastiti zgrada i početak skromnog korištenja toplinske izolacije. IZGRADNJA NAKON 1970 godine Prva naftna kriza sedamdesetih godina proslog stoljeća ubrzala je prihvaćanje činjenica da su izvori fosilnih goriva sasvim sigurno ograničeni i da je energente potrebno racionalno koristiti. velikih staklenih površina i zapravo toplinski vrlo loših objekata.. Tehnički napredak u proizvodnji materijala za zidanje. kroz takve zidove gubi se znatan dio toplinske energije i pojavljuje problem vlage. bez prekinutog toplinskog mosta. te gradnja "tankih" konstrukcija koje zadovoljavaju statički proračun. Nikakva ili vrlo stidljivo primjenjena toplinska izolacija karakteristicna je za gradnju sve do 1980. godine vrlo je česta izgradnja vitkih skeletnih konstrukcija ili poprecnih betonskih nosivih zidova. Česti su i prefabricirani betonski parapetni paneli. Zgrade se tada grade uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta statike i toplinske 96 . zahvaljujući kojem konstrukcija zgrada postaje sve tanja i sve lakša. godine. zadovoljavajući statiku konstrukcije. godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada -Službeni list SFRJ 35/70).

Osim ove norme u primjeni su i sljedeće norme iz područja toplinske tehnike u grañevinarstvu: HRN U. Svi projekti i sva izgradnja u razdoblju od 1987. S druge strane gledano.J5.J5. zaluzina i si. su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme JUS U. ne samo kroz pojedine elemente vanjske ovojnice. Novo. I u ovom slučaju ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu. s tom prednosti što se izolacija uglavnom bez problema može izvoditi s vanjske strane. te eventualno ugraditi toplinski kvalitetnije staklo i dobro zabrtviti profile. a godišnje toplinske potrebe kreću se u prosjeku od 100 do 150 kWh/m2 godišnje. te vanjski zid i prozore. Ovdje možemo naglasiti da se najveće uštede postižu većim debljinama toplinske izolacije.600: Toplinska tehnika u grañevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i grañenje zgrada kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za cca 30 posto.Toplinski gubici zgrada iz ovog razdoblja često su veći od onih na starijim zgradama. ima u prosjeku istu toplinsku kvalitetu.600.). Standard grijanja meñutim raste. potrebno je ispitati njezino stanje. Zidane konstrukcije izvode se uglavnom od šuplje blok opeke 19 cm. Hrvatskoj je trebalo gotovo dvadeset godina do usvajanja Novog tehničkog propisa i strožih zahtjeva glede toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama. zamjena prozora može rezultirati vrlo velikim uštedama.izolacije. HRN U.J5. te 8 do 12 cm za kosi krov. Puno se može postići. godine pod nazivom HRN U.). ili s 2-4 cm izolacije tipa heraklit. a ukoliko postoji tanki sloj izolacije. HRN U. te je zamijeniti novom ili dopuniti postojeću s barem 10 cm nove toplinske izolacije. Ukoliko zid uopće nije izoliran. u debljinama 4. rjeñe 20 cm. Armirano betonske konstrukcije zidova izvode se ili bez izolacije. godine u ograničavanju toplinskih gubitaka.530 (1980. već i za zgradu kao cjelinu. Zgrade urazdoblju od 1987 do 2006 godine Unatoć svjetskim trendovima i naglašene potrebe štednje energije u zgradama. a primijenjena toplinska izolacija je takva da zadovoljava postojeće propise. Parapeti su često betonski prefabrikati. S obzirom na velike staklene površine koje karakteriziraju gradnju tog razdoblja.520 (1980. Godine 1980. grañenim prije 1970. uz mala ulaganja i toplinskom izolacijom niša s radijatorima i kutija za roletu. te iznose i preko 300kWh/m2godisnje.510 (1987.To često rezultira pojavom vlage i plijesni na unutrašnjim uglovima kuća. do 2006. Armirano betonski zidovi izvode se u minimalnim statičkim debljinama od 16 i 18 cm.J5. Da bi se to zadovoljilo. 6 i 8 cm za vanjski zid. Gradi se svim dostupnim materijalima na tržištu.).J. te ugradnjom roleta. koeficijenti U moraju biti i znatno manji od dopuštenih. Ne posvećuje se gotovo nikakva pažnja rješavanju detalja karakteristicnih toplinskih mostova.5. Važno je naglasiti da je bitna novost u Propisima iz 1987. Najčešće se koriste kamena vuna i polistiren. velike staklene površine povečavaju troškove sanacije. minimalna preporučljiva debljina izolacije iznosi 10 cm. drvolit ili okipor koja se stavlja u oplatu kod betoniranja. (ili pune opeke 25 cm) koja obostrano ožbukana jedva zadovoljava tadašnje minimalne uvjete za toplinsku izolaciju. godine. godine do danas. Krovovi se često izvode kao ravni krovovi s betonskom pločom i minimalnom izolacijom. godine 97 . Za postizanje niskoenergetskog standarda gradnje. debljine izolacije vanjskog zida kreću se od 14 do 30 cm. Potrebno je kod svake sanacije ispitati kvalitetu prozorskih profila i stakla. Mjere za uštedu energije u grañevinskom djelu: Mjere sanacije ne razlikuju se puno u odnosu na sanaciju starijih zgrada. Bitnog napretka u toplinskoj zaštiti zgrada u razdoblju od 1987. pooštreno i dopunjeno izdanje doneseno je 1987.

ali i bitnih zahtjeva pri projektiranju (estetskih. uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama. godine potrebno je dodatnim preporukama za uštedu energije . do 2006.17 0. treba ponajprije na tome području poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu toplinske energije u zgradama. te prikaz usteda potrosnji energije/lzvor EIHP L KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE U (W/m2K) 0. tako i putem promocije i podizanja svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša.6 28. arhitektonsko-gradevinske mjere i toplinsko-tehničke mjere.4 25. da bi se na kraju zadovoljio osnovni cilj gradnje zgrada.6 13. funkcijskih. ekonomskih pa čak i energijskih). a obuhvaća i novogradnje i rekonstrukcije postojećih zgrada. smanjiti potrošnju energije. obostrano ozbukana DEBUINAZIDA (cm) zida. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu najveći potrošači energije.6 suplja blok opeka 29 cm.0 24.6 60. Usporedba smanjenja toplinskih gubitaka povecanjem toplinske izolacije karakteristicnog vanjskog VANJSKI ZID SLOJ UKUPNA IZOLACIJE (cm) suplja blok opeka 19 cm.0 43.42 0. toplinsku zaštitu i uštedu energije novih zgrada.8 36. obostrano ozbukana 4 6 8 10 20 21. 98 .1 Armirano-betonski zid 20 cm. uz promet i industriju.6 44.nema. konstrukcijskih.4 28.2 33.54 0.47 0.6 37.0 34. obostrano ozbukan 4 6 8 10 20 28. Ono sto treba svakako učiniti je usmjeriti sve snage na povečanje energetske učinkovitosti. U zgradama grañenim u razdoblju od 1987.75 0. Tablica 3.regulacija. kako putem zakonske regulative.5 69.7 48.43 0.0 44.38 0. Tehnicki propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama predstavlja veliki napredak u toplinskoj zaštiti zgrada.2 38.35 0. itd.6 30.18 TOPUNSKI GUBICI KROZ ZID (kWh/m2 god) 49.3 76.17 0.0 13.62 0.0 Budući da je istraživanjima utvrñeno da su.55 0.2.4 72. godine. štedna rasvjeta. i manjim zahvatima na ovojnici zgrade. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta zgrade biti od sada posebno kljućna jer će on po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za uskladivanje i koordinaciju svih projektanata.0 53. U tu svrhu pri gradnji zgrada valja poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu energije koje su razvrstane u tri vrste mjera: urbanističke mjere. U srpnju 2005.0 14. godine.35 0. Aktivnosti na povećanju energetske učinkovitosti povečanjem toplinske zaštite zgrada treba usmjeriti na zgrade grañene prije 1987.30 0.32 0. godine usvojenje novi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. srpnja 2006.4 USTEDA % 4 6 8 10 20 27 29 31 33 43 37 39 41 43 53 28 30 32 34 44 24.4 45.

SUVREMENA IZGRADNJA Novogradnja uskladena s novim tehnickimpropisom o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. tj. Propis definira maksimalno dopustenu godisnju potrosnju za zgrade u kWh/m2. godine Novi Tehnicki propis o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u topiinskoj zastiti zgrada. a 99 . ali i kroz krov.2. zidova. je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojecih zgrada te povecati obaveznu toplinsku zastitu novih zgrada. Prosjecne stare kuce godisnje trose 200-300 kWh/m2 energije za grijanje. a obuhvaca i novogradnje i rekonstrukcije postojecih zgrada.Glavne grañevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. Za energetski ucinkovitu gradnju neophodnoje: • smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljsanjem toplinske zastite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplosja i volumena zgrade • povecati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i koristenjem Sunceve energije • koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa. krovova te prozora i vanjskih vrata. 10 cm za vanjski zid) jer su uštede najveće. stropova. srpnja 2006. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. standardno izolirane kuce ispod 100. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine.80W/m2K. Cilj sveobuhvatne ustede energije. ogranicen je na maksimalno U =1.) • povecati energetsku ucinkovitost termoenergetskih sustava. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. 4. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. koja je vezana uzfaktor oblika zgrade.4. vjetar i dr. odnosno kWh/m3. odnos povrsine oplosja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/V (nr1). podova. gdje je A-oplosje -zbrojpovrsinaprocelja. Želeći naprijed navedeno bolje prezentirati možemo proračunati fiziku zgrade ili dijelova zgrade.podaistropa. Za stare zgrade dokazano je da se jedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a).aV-volumen grijanog prostora). sunce. Za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. Kako je Hrvatska tek nedavno usvojila napredniji standard toplinske zastite. a razdoblje povrata investicije najkraći. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. osnovna preporuka kod gradnje novih kuca je pokusati dodatno poboljsati tu toplinsku zastitu i analizirati mogucnost niskoenergetske arhitekture. a time i zastite okolisa. suvremene niskoenergetske kuce oko 40. Svi europski trendovi krecu se u torn smjeru i nije tesko pretpostaviti da ce se i nasi propisi za novogradnju vrlo skoro ponovno morati uskladivati sa sve strozim europskim propisima. a povratno razdoblje ulaganja kreće se. Koeficijent prolaska top line za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i vise.

Zgrade koje se rekonstruiraju minimalno trebaju zadovoljiti uvjete TPRUETZZ u pogledu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice.pasivne 15 kWh/m2 i manje. mora ukljuciti u promisljanje i cijeli niz mjera za povecanje energetske ucinkovitosti. a time i veliki zagadivac okolisa. godine nisu odredivali najveću vrijednost potrebne topline za grijanje. mogucnosti koristenja obnovljivih izvora energije. potencijal za primjenu mjera energetske učinkovitosti u postojećim zgradama je velik s obzirom da propisi o toplinskoj zaštiti prije 2005. Susrecemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje uskladene sa suvremenim standardom zivota i odrzivim razvojem. energetska ucinkovitost i odrziva gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike. a istovremeno i najveceg potencijala energetskih i ekoloskih usteda. Zbog dugog zivotnog vijeka zgrada. Struka je danas u poziciji odgovoriti na te izazove koji se pred nju postavljaju i pozitivno utjecati na ublazavanje energetske i ekoloske krize te pridonijeti odrzivom razvoju. a s druge strane s problemom osuvremenjivanja postojece izgradnje koja u velikom postotku nezadovoljava danasnji standard. Kako najveći udio potrošnje energije u zgradama čini energija za grijanje. prema Pravilniku o energetskoj certifikaciji zgrada. mozemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuce ili 8 -10 pasivnih kuca.specif ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m2a) <15 <25 <50 <100 <150 <200 <250 > 250 A+ A B C D E F G Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m2a).novi je zahtjevni zadatak koji se postavlja pred projektante i graditelje. Energijom koja se danas potrosi u prosjecnoj kuci u Hrvatskoj. Zadovoljavanje 3E-forme -energija. ekologija . ali i kao polje za primjenu inovativnih tehnickih i tehnoloskih rjesenja. uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti zivota. Energetska ucinkovitost danas moze djelovati kao svojevrsni urbanisticki i arhitektonski poticaj. smanjenja koristenja fosilnih goriva i zagadenja okolisa u kojem zivimo. daljinskog grijanja i hladenja. Zbog velike potrosnje energije u zgradama. (PECZ) Energetski razred QHndref . kogeneracije. trosi enormno puno energije i preko noci postaje veliki problem i veliki zagadivac okolisa. Suvremena arhitektura danas. Zgrade su najveci pojedinacni potrosac energije. ekonomija. Mjere energetske učinkovitosti je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno 100 . Tablica 6: Klasifikacija zgrada u energetske razrede. njihov je utjecaj na okolis u kojem zivimo dug i kontinuiran i ne mozemo ga zanemarivati.

postavom zavjesa . Pregled mjera za ekonomski povoljno poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice . naročito onih gradenih prije 1980.klimatskim karakteristikama (kontinentalni ili primorski dio R. kao što su: -vanjski zid -zid izmedu grijanih prostora različitih korisnika -zid prema negrijanom prostoru -vanjski zid prema terenu -pod na terenu -medukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika -strop prema negrijanom podrumu -strop prema negrijanom tavanu -ravni i kosi krov iznad grijanog prostora -strop iznad vanjskog prostora 101 . hlañenje i električnu energiju. Sanacija poda prema tlu vrlo često nije ekonomski opravdana.8 W/(m2K).na prozore ugradnja mikroprekidača koji isključuju konvektorsko grijanje i hladenje pri otvaranju prozora -cjelovita toplinska izolacija vanjske ovojnice kod neizolirane zgrade ili povećanje toplinske izolacije izolirane zgrade u skladu sa zahtjevima Tehničkog propisa -izgraditi vjetrobran na ulazu u zgradu Energetskom obnovom starih zgrada. Mjera u području toplinske zaštite s najkraćim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu. moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto. povećava se kvaliteta i ugodnost boravka u prostoru te duži životni vijek zgrade uz doprinos zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova.1 W/m2K) -provjera i popravak okova na prozorima i vratima -izoliranje niša za radijatore i kutije za rolete -toplinski izoliranje postojećeg kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu debljim slojem toplinske izolacije -reduciranje gubitaka topline kroz prozore ugradnjom roleta. potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade. Osim zamjenom prozora. Medutim. godine. najveće uštede mogu se postići toplinskom zaštitom vanjskog zida.1-1. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine i 5000 kn/100 m2): -brtvljenje prozora i vanjskih vrata. zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. Primjenom mjera energetske učinkovitosti ostvaruje se ušteda na troškovima za grijanje. Primjenom mjera energetske učinkovitosti vanjske ovojnice može se ostvariti značajno smanjenje potreba za toplinskom energijom za grijanje i hlañenje i tako smanjiti potrebnu snagu uredaja te omogućiti korištenje alternativnih izvora energije. Hrvatske). zamjena ostakljenja s dvostrukim IZO ostakljenjem niske emisije (preporuka U ostakljenja < 1. Mjere uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine i preko 5000 kn/ m2): -zamjena prozora i vanjskih vrata toplinski kvalitetnijim prozorima -preporuka U prozora 1. .

bez prekida te dobro brtvljenje reški i spojeva. svodeći utjecaj toplinskih mostova na minimum. hladenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije Na početku svakog projekta potrebno je analizirati lokacijske i klimatske uvjete te u skladu s njima početi planirati energetski koncept kuće. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama propisuju: -najveću dopuštenu godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. pa je i to važno razmotriti u fazi idejnog projekta. orijentaciju i oblik kuće -primijeniti visoki nivo toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove -iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja -koristiti energetski učinkovit sustav grijanja. odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade -najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade -sprečavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčeva zračenja tijekom Ijeta -ograničenje zrakopropusnosti omotača zgrade -najveće dopuštene koeficijente prolaska topline pojedinih gradevnih dijelova omotača zgrade -smanjenje utjecaja toplinskih mostova -najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar gradevnog dijela zgrade -sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare.-prozori i vanjska vrata Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida. Potrebno je analizirati optimalni nivo toplinske izolacije i u skladu s tim planirati energetske sustave u kući. te dobrom brtvljenju prozora. Važnu ulogu ima i zaštita od pretjeranog osunčanja prostora. Razrada projekta mora svakako obuhvatiti rješavanje bitnih detalja za izbjegavanje toplinski mostova. u pažljivoj optimizaciji i planiranju energetskog koncepta. Nove zgrade Kod gradnje nove zgrade važno je već u fazi idejnog projektiranja integralnim pristupom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski učinkovita zgrada. Najbolji način izbjegavanja toplinskih mostova je postava toplinske izolacije s vanjske strane zida. Tako treba obratiti posebnu pažnju postavi prozora u odnosu na toplinsku izolaciju u vanjskom zidu. prodori stropnih ploča i rubne obrade. U projektu posebnu pažnju treba obratiti na detalje koji mogu biti toplinski mostovi. Posebno je važna suradnja svih sudionika u projektiranju. Povećanje cijene gradnje za 10 do 20 posto može značiti energetske uštede 50 do 80 posto. Takoder su bitni svi spojevi konstrukcija. ako ovim Propisom 102 . koja vrlo često može bit u sklopu vizualnog arhitektonskog elementa. kao i budućih korisnika zgrade. ukoliko nisu pravilno toplinski izolirani. Zato je potrebno: -analizirati lokaciju. Pri tome treba imati na umu da je dodatno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje toplinskih gubitaka na novogradnji višestruko isplativo.

A MANJU OD 18°C Fo Nestambena zgrada J Faktor oblika zgrade Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade fo ^ 0. višu od 12 °C.30 + 0.45 f0 ) Qh' = 30. a najveća dopuštena vrijednost potrebne topline za grijanje ostaje ista.45 f0 ) Qh' = 30.42 Qh' = ( 13.20 0. 18 °C i višu ZGRADE KO JE SE GRIJU NA 18°C I VIŠU TEMPERATURL Fo Nestambena zgrada J Stambena zgrada Faktor oblika zgrade Qh“ (kWh/m'a) Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine grijanje po jedinici obujma korisne površine zgrade grijanog dijela zgrade fo ^ 0. QH.41 f0 ) Qh“ = 95.42 Qh' = ( 13.45 + 0.nije drukčije odredeno. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.53 + 0. 103 .31 Qh“ = ( 41.15/f0 Qh' = 16.40 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0. a manju od 18°C ZGRADE KOJE SE GRIJU NA TEMPERATURU VIŠU OD 12°C. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh' = 16.20 < f0 < 1. M i hladenje zgrade.15/f0 HT' = 0.13 + 16. Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.05 fo ^ 1.20 0.24/f0 HT' = 0.01 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0.65 + 0.45 + 0.05 TEMPERATURA Srednja mj. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh“ = 51.temp. Tablica 7.10/f0 IzvonTehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Za zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C.temp.40 HT' = HT/A (W/m'K) f >30% (udio ploštine prozora u ploštini pročelja) HT' = 0.20 < f0 < 1. a manju od 18°C dozvoljene su veće vrijednosti koeficijenta transmisijskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade.10/f0 HT' = 0.05 TEMPERATURA Srednja mj.35 + 0. Qc.13 + 16. nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008.05 fo £ 1. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.24/f0 lzvor:Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Tablica 8.03 + 51.

Direktivom o gradevnim proizvodima {Construction Product Directive. potrebno je da još i cjelokupno nacionalno grañevnotehničko zakonodavstvo zemlje članice ne sadrži odredbe koje bi sprječavale ugrañivanje uporabljivih grañevnih proizvoda u grañevine na njezinom području. njegov bitan dio predstavlja način odreñivanja uvjeta koje mora zadovoljiti odreñeni grañevni proizvod. Pod pretpostavkom da Europska komisija utvrdi da grañevni proizvod koji je proizveden u skladu s takvom EN služi ispunjavanju bitnih zahtjeva za grañevinu. Za postojeće gradevnotehničko zakonodavstvo (tj.4. drugim riječima mora biti uvedeno. Takav način sadržan je u dokumentu . objavit će u službenom glasilu EU referencijsku oznaku takve EN. CPD) . već se to zakonodavstvo mora i primjenjivati. u kojem slučaju se ona smatra harmoniziranom europskom normom (EN). Važnost uvoñenja proizlazi iz potrebe da se na ispravan način u RH uspostave i tri slobode -sloboda kretanja robe.kao temeljnih stupova na kojima pociva Europska unija. u nacionalne normizacijske sustave preuzimaju nacionalna normirna tijela.3. odreñuju se: • bitni zahtjevi za grañevinu. premda proizvedeni u jednoj od država članica EU moraju biti takvi da se mogu ugrañivati u drugoj članici.europskoj normi (EN) koju. pošto ju donese europsko normirno tijelo. kao proizvodi s takvim svojstvima koja osiguravaju da će grañevina ispunjavati bitne zahtjeve (pri čemu je uvjetovano da sam proizvod zadovoljava odreñene zahtjeve i da je ispravno ugrañen). kao i odreñivanje načina provjere ispunjava li grañevni proizvod te uvjete. jednaki za sve države članice. Za zemlje u tranziciji. Budući da su zemlje članice EU postavljale zahtjeve koje moraju ispunjavati grañevni proizvodi u skladu sa svojim gradevno-tehničkim zakonodavstvom nemaju problema pri prihvačanju takvih „harmoniziranih“ proizvoda u svoje gračevine. te • uporabljivi grañevni proizvodi. koji.MATERIJALI Uvod Namjera da Republika Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije podrazumijeva prilagodbu naše zemlje u mnogim područjima onome što se često naziva standardima. koji mora biti zajednilki svim zemljama članicama. Sastavni dio te prilagodbe je dakako i usvajanje pravne stečevine Europske unije. Da bi sustav mogao djelovati. Usvajanje pravne stečevine ne podrazumijeva samo usklañivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. U području graditeljstva sloboda kretanja robe primjenjuje se na grañevne proizvode. sloboda kretanja ljudi i usluga te sloboda kretanja kapitala . No da bi sustav doista mogao djelovati. no mi bismo radije rekli pravilima EU. Ujednačivanjem bitnih zahtjeva za grañevinu i postavljanjem zahtjeva uporabljivosti osigurava se da uporabljivi grañevni proizvod u svim zemljama članicama na jednak način služi ispunjavanju bitnih zahtjeva. kakva je RH. priznata tehnička pravila) koje predstavlja zaokruženi 104 . problem je veći. kojom su zemlje članice EU riješile opisane probleme. Problemi koji se pri tome mogu pojaviti vezani su za činjenicu da se u toj drugoj državi primjenjuju drugi zahtjevi koje grañevine moraju ispunjavati i da postoje razlike u znanju i vještinama osoba koje grañevni proizvod ugrañuju.

prepreka slobodnom kretanju robe. već je nužno da se u taj posao ukljući široka strucna javnost.Preostalih 95% posla zapravo je uvoñenje odredaba CPD-a u hrvatsku grañevno-tehničku praksu i to tako da budu uključene njezine „europske“ značajke (dakle osiguravanje slobode kretanja robe). nije dovoljno da se njime bavi uska skupina stručnjaka okupljena u Ministarstvu zaštite okoliša. ali i koje će istovremeno uzeti u obzir i hrvatske nacionalne specificnosti i tradicionalna znanja te voditi računa o primjerenim prijelaznim rokovima za prilagodbu na nove uvjete svih segmenata hrvatskog gospodarstva postavljeni su tek Zakonom o gradnji (ZOG) koji je donesen koncem 2003. što uključuje proizvodače grañevnih proizvoda i izvoñače grañvina • projektantske zajednice zajednice pravnih osoba ovlaštenih za provjeru kvalitete odnosno sukladnosti grañevnih proizvoda 105 • • • • • . Uvoñenje Direktive o grañevnim proizvodima u hrvatski pravni sustav i grañevno-tehničku praksu Pravni i strukovni okvir Osnovni uvjeti za izradu novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva koje će se temeljiti na bitnim zahtjevima odredenim CPD-om. što podrazumijeva uvoñenje novih pojmova kao što su uporabljivost grañevnih proizvoda ili tehničko dopuštenje. gledano s europskog motrišta.što je opet.: stakeholder) ciji poslovni rezultati pa i poslovna budučnost ovise o tome kako ce sustav biti ureñen i/ili kojom brzinom ce se mijenjati. prihvaćanje „harmoniziranih“ proizvoda jest problem (eventualne) nekompatibilnosti takvog proizvoda s ostatkom sustava. prema nekim procjenama. ali i njezine „hrvatske“ značajke. podzakonskih akata koji ureñuju gradnju s razrañivanjem bitnih zahtjeva i odreñivanjem kriterija po kojima se prepoznaje da su ispunjeni (srednja razina). Njime su unesene u pravni sustav RH (transponirane) osnovne odredbe CPD-a i ujedno su odredeni i podzakonski akti kojima se zapravo uvodi CPD.sustav sa svojim zakonitostima. Pri tome se misli na predstavnike: grañevinske industrije. godine . kao primjereno rješenje nameće se izrada potpuno novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva. tek 5% cjelokupnog posla na uvodenju CPD-a. Da bi se takav posao uspješno odradio. Može se reci da je pitanje prijevoda i prijenosa osnovnih elemenata CPD u hrvatski pravni sustav. pouzdanost grañevine). Ako se radi o ne-kompatibilnostima koje su takve prirode da ugrožavaju ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu (ili drukčije rečeno. norma na ciju primjenu propisi upučuju u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva (najniža razina). te da bi ispitivanje eventualnih nekompatibilnosti „harmoniziranih“ grañevnih proizvoda i utjecaja te nekompatibilnosti bilo za RH znatno financijsko i vremensko opterećenje. a to je osiguravanje dosljednosti sustava koji se može prikazati kao hijerarhijski niz: bitnih zahtjeva za gradevinu propisanih ZOG-om (najviša razina). Budući da je postojeće gradevno-tehničko zakonodavstvo zastarjelo i nekompletno. tada se takav proizvod ne smije ugrañiti . prostornog uredenja i graditeljstva i oko njega kao resornog državnog tijela. Tako bi u poslu uvodenja CPD-a morali sudjelovati predstavnici svih sudionika (od engl.

• drugih resornih ministarstava. Dosadašnji razvoj dogadaja pokazao je da spomenuti dionici u velikoj mjeri ne samo da ne sudjeluju u osmišljavanju sustava.hrvatski tehnički propis mora uzeti u obzir ovu činjenicu i osigurati primjenu čim većeg broja hrvatskih norma koje su nastale prihvačanjem hEN-a. Stoga je. dakako. tehnickim se propisima razraduju bitni zahtjevi za grañevinu i to tako da se propisuju: tehnička svojstva koje moraju imati odreñeni tehnički ili fiinkcijski sklopovi koji su sastavni dio neke grañevine zahtjevi za projektiranje. za 106 • • • • • . zašto tehnilki propisi ne upućuju isključivo na EN. da bi petnaestak dana prije početka obvezatne primjene propisa neki od njih zatražili odgodu zbog nepripremljenosti. Tri su bitna razloga za to: uvodenje CPD-a još je uvijek u tijeku na razini EU-a. pa se u meñuvremenu primjenjuju nacionalne norme . i ako već nije. za proizvode koji ispunjavaju uvjete tih norma pretpostavlja (radi se o pravnoj pretpostavci -ne zaboravimo da proizvoñac odgovara za svoj proizvod) da su takvi da grañevina u koju su ugrañeni ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. izvoñenje i održavanje tog tehničkog ili fiinkcijskoga sklopa čime se osigurava postizavanje odnosno očuvanje propisanog tehničkog svojstva. a osobito glede uskladenosti hEN-a s ostatkom normizacijskog sustava. pod uvjetom da je na dogovoren način potvrdeno da su ti proizvodi sukladni harmoniziranoj normi. godine glavni sudionici mahom nisu izjasnili tijekom javne rasprave (pa ni u gotovo godinu dana prijelaznog razdoblja). Kako je ZOG-om odredeno. što ih čini važnim elementom uvodenja CPD-a. Grañevno-tehnička praksa Promotrimo li CPD sa stajališta ostvarenje ciljeva zajednickog tržišta EU. To. svih otprilike 550 EN za grañevne proizvode još nije doneseno. te da su ispravno i sukladno namjeni ugrañeni. već je odreñeno da se pojedinosti vezane za uporabljivost grañevnih proizvoda odreñuju tehničkim propisima. stoga je pitanje ispunjavanja možebitnih hrvatskih specifičnih zahtjeva (npr. te • tehnicka i druga svojstva koje moraju imati grañevni proizvodi što se ugrañuju u taj tehnički ili funkcijski sklop da bi on (sklop) imao propisana svojstva i način dokazivanja njihove sukladnosti zahtijevanim svojstvima. uočit ćemo nekoliko bitnih odredbi. glede otpornosti u slučaju potresa) pod znakom pitanja. jer se. kako je prije napomenuto. a dok njih nema primjenjuju se nacionalne norme što znači da se hrvatskim tehničkim propisom i to mora uzeti u obzir harmonizacija EN-a provodi se uz uzimanje u obzir zahtjeva za grañevne proizvode svih zemalja članica RH u tom procesu (postavljanja zahtjeva) nije sudjelovala. pa niti u davanju mišljenja na ponuñena i osmišljena rješenja već uglavnom i ne znaju da su promjene u tijeku. ali pri tome i osigurati primjenu kompatibilnih nacionalnih hrvatskih norma (koje su mahom preuzete od bivše države) i ujedno osigurati primjereno prijelazno razdoblje EN za ocjenjivanje sukladnosti grañevnih proizvoda na razini EU prate razvoj hEN za grañevne proizvode. Rečena pravna pretpostavka nije uključena u odredbe ZOG-a. To je prije svega utvrdivanje popisa evropskih norma za grañevne proizvode. tj. Iz tih razloga moglo se dogoditi da se o tehničkom propisu koji je donesen sredinom 2005. radi primjerenog rješavanja spomenutih problema i osiguravanja odgovarajuceg vremena (za usvaja nje novih znanja u projektiranju. Može se postaviti pitanje zašto u ZOG nije uključena pravna pretpostavka sadržana u CPD-u.

certifikat sukladnosti Ako je sukladnost grañevnog proizvoda tehničkom propisu ili normi na koju upučuje tehnički propis potvrdena.izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje . mora imati: tehničko dopuštenje. 2+. U skladu s tim tehničkim dopuštenjem provodi se ocjenjivanje sukladnosti. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: . U RH nitko nije ovlašten za izdavanje tehničkih dopuštenja DISTRIBUCIJA NA TRŽIŠTU / UGRADNJA 107 . može se reći da onaj grañevni proizvod koji ima svojstva odredena hrvatskim tehničkim propisom i za koji je na način odreñen hrvatskim tehničPROIZVOðAČ / DISTRIBUTER GRAðEVNIH PROIZVODA odgovara za proizvod osigurava potvrñivanje sukladnosti izdaje izjavu o sukladnosti GDJE SU PROPISANI ZAHTJEVI ZA GRAðEVNI PROIZVOD? Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti. 1. TKO IZDAJE DOKUMENTE U POSTUPKU OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI? proizvoñač sam (sustavi 1+. 2 i 3) Nema još pravilnika kojim bi se propisali zahtjevi i uvjeti koje mora ispuniti pravna osoba za dobivanje ovlaštenja za izdavanje teničkog dopuštenja. 2+. ispravama o sukladnosti i označavanju grañevnih proizvoda + tehnički propis Grañevni proizvod mora biti u skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis. proizvoñač/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti.certifikat unutarnje kontrole proizvodnje . za osposobljavanje pravnih osoba za ocjenjivanje sukladnosti) uveden institut tehnikog propisa. proizvodac/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. 2 i 4) pravna osoba ovlaštena za te poslove od strane MZOPUG (sustavi 1+. Grañevni proizvod za koji ne postoji hEN ili koji značajno odstupa od hEN na koju upučuje tehnički propis prije stavljanja na tržište ili ugradnje. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: izvještaji o ispitivanju izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje certifikat unutarnje kontrole proizvodnje certifikat sukladnosti Ako je sukladnost gradevnog proizvoda tehnickom dopuštenju potvrdena. U odnosu na odredbe CPD-a i pravnu pretpostavku o grañevnim proizvodima.prilagodbu proizvodnje.izvještaji o ispitivanju . U skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis provodi se ocjenivanje sukladnosti. 1.

Shema 1. tehničke smjernice. 1. Tablica 1. za prakticnu provedbu tehničkog propisa (tj. u skladu s kojima se može izdati svjedodžba o sukladnosti. Daljnjim slijedom. primjenjuju se pravila dosadašnjeg („sta-rog“) sustava.Tehnički propis osim zahtjeva za tehničkim i drugim svojstvima sklopa. pravna je pretpostavka da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. Slična je situacija i za ostalo što je ureñeno tehničkim propisom. U širem smislu. priznata tehnička pravila .). prema «novom» sustavu potvrdivanja sukladnosti kim propisom potvrñena sukladnost tim svojstvima. 3 i 4) [4]. Što se tice grañevnih proizvoda za koje još nije donesen tehnički propis. dokaznog proračuna osigurati izobrazbu i ekspertnu podršku sudionicima u gradnji u procesu uvodenja novih tehničkih propisa. tj. nužno: da proizvoñaci grañevnih proizvoda imaju ustrojenu unutarnju kontrolu proizvodnje te da pravna osoba za provoñenje radnji ocjenjivanja sukladnosti bude sposobna za takve poslove i da ima ovlaštenje MZOPUG-a. ispunjena pravna pretpostavka da će grañevina u koju je ugrañen proizvod ispunjavati bitne zahtjeve za grañevinu. ako svi tehnički ili funkcijski sklopovi koji ćine jednu grañevinu imaju propisana tehnička i druga svojstva. 2+. uvodenje CPD-a za odredenu skupinu grañevnih proizvoda) potrebno je ispuniti i druge zahtjeve: pripremiti ulazne podatke. Put i zahtjevi za proizvod prije stavljanje na tržište ili ugradnje. 2. Ugradnja grañevnog proizvoda na ispravan način i sukladno namjeni u grañevini postavlja zadaću pred ove sudionike u gradnji: projektanta. ako se neki tehnički ili funkcijski sklop projektira. Usporedni prikaz priznatih tehničkih pravila koja zamjenjuju prihvaćene EN ciju primjenu obvezuje novi TPT 108 • • • • • • • . Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima putem novih tehnickih propisa Usporeñujući dosadašnje tehničko zakonodavstvo koje se zamjenjuje novim može se ustvrditi da ono jest (ili će biti) opširnije i stoga kompleksnije za upotrebu zbog velikog broja norma na koje upučuje (primjer je vidljiv u tablici 1. koji mora odabrati ispravne proizvode i odrediti njihovu ugradnju (pa se odgovarajuca zadaća postavlja i pred revidenta) izvodača. Važno je napomenuti da se čini prekršaj izdavanjem dokumenata koji imaju nazive propisane ZOG-om. Stoga je potrebno osigurati odreñene uvjete kako bi se proces uvoñenja mogao uspješno provesti. a nisu u skladu njim izdani ili doneseni. računalne aplikacije i druge alate potrebne za provoñenje npr. pravna je pretpostavka da će taj sklop imati propisana tehnička i druga svojstva. postavlja i konkretne zahtjeve koje moraju ispuniti grañevni proizvodi prije stavljanje na tržište odnosno ugradnje. izvodenje i održavanje sklopa. Tako je. koji odreñeni proizvod mora nabaviti i ispravno ugraditi nadzornog inženjera koji mora kontrolirati je li se to doista dogodilo. u užem smislu uvodenja. izvodi ili održava u skladu s odredbama propisa. sve to u skladu s posebnim propisom koji u cijelosti ureñuje grañevne proizvode i ureñuje sustave ocjenjivanja sukladnosti (sustavi 1+. Put koji mora ispuniti grañevni proizvod prije stavljanja na tržište prikazan je na shemi 1. zahtjeva za projektiranje.[5].

C7. HRN U. Odatle slijedi da osim proizvodača gradevnih proizvoda i pravnih osoba ovlaštenih za potvrñivanje sukladnosti. 12207.015 HRN EN 13162 do 13171.201 specifikacije za ispitivanie i vrednovanie sukladnosti HRN UJ5. Razumljivo je da se isto odnosi i na službe nadzora: provjera ispravnosti grañevnih proizvoda prije stavljanja na tržište.A2.600 13788. 13499. 90 norma > 2000 str. na tržištu 109 .Priznata tehnicka pravila Norme na koje upucuje (bivši JUS standardi) TPT proracunske specifikacije HRN UJ5. 13172.M9. HRN UJ5. 6949.062 13829.510. 13370. veliku odgovornost za ispravno funkcioniranje sustava imaju i sudionici u gradnji. 13789. 14683 specifikacije za gradevne proizvode HRN U. 520. 10077-1. HRN UJ5.060 HRN EN 1026. 10456.001 HRN EN ISO 410. HRN UJ5. 12524. 12567. 673. 13500 HRN G.020 10 norma < 200 str. 832. 10211-2. 530 10211-1. + veci broj normi za ispitivanje.

ovlaštenih pravnih osoba i državnih službi prikazani su na shemi 2. Investitor grañenje povjerava izvodaču koji gradi na temelju projekta te ugraduje grañevne proizvode i opremu u skladu s njim. proizvoñača. Projektant je odgovoran da projekti zadovoljavaju propisane uvjete da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu i odreduje tehnicka svojstva grañevnih proizvoda. Proizvoñač/distributer grañevnih proizvoda ne smije stavljati u 110 . Odnosi neposrednih i posrednih sudionika u gradnji su za državnih službi koje su zadužene za pojedine faze gradnje.i na gradilištu. Nadzor nad gradnjom provodi nadzorni inženjer i osigurava ispunjavanje zahtijevanih svojstava grañevine nadziranjem kvalitete izvedenih radova. dokaze o sukladnosti ugrañene opreme i dokaze kvalitete izvedenih radova (npr. Na temelju glavnog projekta izdaje se grañevinska dozvola. ugrañenih grañevnih materijala i proizvoda u skladu sa zahtjevima projekta. Odnosi pojedinih sudionika u gradnji. Investitor naručuje od osobe ovlaštene za projektiranje (projektant) izradu projekta. zadaće Shema 2.Pri tome središnju poziciju ima projekt grañevine kao dokument koji sadrži njezinu tehničku specifikaciju. Isto tako izvoñač osigurava i dokaze o uporabljivosti grañevnih proizvoda. Nakon izrade projekta revident provodi njegovu kontrolu (samo kontrolirano svojstvo). ispitivanjem nekog sklopa ili cjelokupne grañevine ako u propisu ili u projektu postoji takav zahtjev).

potom bi trebale doći na red norme specifikacija grañevnih proizvoda. sukladno načelima „Novog pristupa“ . ureñuje: • ispunjavanje bitnog zahtjeva br. tehnički propisi u velikoj mjeri upućuju na primjenu norma. U torn smislu može se ocijeniti da su bi se. trebalo prvenstveno prevoditi norme koje ureñuju pravila za projektiranje. glede redoslijeda prevoñenja norma. • uporabljivost grañevnih proizvoda. TPT-om su dakle za te proizvode s europskim sustavom usklañene (izuzev samog znaka „CE“): -metode ispitivanja -način označivanja i objavljivanja svojstava grañevnih proizvoda -sustavi ocjenjivanja sukladnosti.promet grañevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti. Uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima na primjeru toplinske zaštite zgrada Primjer tehničkog propisa koji u skladu s opisanim načnom ureñuje jedan tehnički sklop. • sustave ocjenjivanja sukladnosti. U dijelu usklañivanja s CPD-om. sklop toplinske zaštite zgrada je Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada (TPT. • zahtjeve za ispitne laboratorije. Tehnicki propis o toplini). Taj propis. nakon objave TPT-a propisan je rok od 18 mjeseci.Radi razumijevanja promjena koje je donijelo uvodenje CPD-a u području toplinske zaštite zgrada. a proizvoñaci su u torn razdoblju trebali ustrojiti unutarnju kontrolu proizvodnje. primjenom TPT-a poboljšava se energijska učinkovitost zgrada i obuhvačaju toplinske karakteristike. Budući da dosadašnja priznata tehnička pravila nisu posebno ureñdivala toplinskoizolacijske grañevne proizvode. važno je ukazati na povećanje materije koju TPT 111 . osim što ureñuje uvoñenje CPD-a za tri skupine grañevnih proizvoda predstavlja i djelomično uvoñenje Direktive o energijskim svojstvima zgrada (EPBD. Stoga se prevodenje norma kao temelja za učinkovitu primjenu tehničkih propisa nameće kao jedan od osnovnih uvjeta. kao i (djelomićno) sustave koji troše energiju i obnovljive energente. 6. izvoñenje te za održavanje pojedinih tehničkih sklopova. Kako Zakon o normizaciji pruža mogučnost prihvaćanja norma u izvorniku. kako bi se osigurali minimalni uvjeti za primjenu TPT-a kod svih sudionika u gradnji. • uporabu harmoniziranih tehničkih specifikacija. Energy Performance of Buildings Directive). nadzorna i certifikacijska tijela. bez prijevoda na hrvatski jezik. to velik broj norma na koje upučuju tehnički propisi koje npr. • sadržaj znaka sukladnosti. tj. predstavlja otežavajuću okolnost za uvoñenje CPD-a. Što se tiće uskladivanja s EPBD-om. grañevne proizvode ili ispitne metode (te na taj način postaju obvezni ili tek primjereni dokument važan za rad svih neposrednih i posrednih sudionika u gradnji) ostaje dulje vrijeme nepreveden. Jedan od izvora problema pri uvodenju CPD u svakodnevnu praksu jest činjenica da. Ušteda energije i toplinska zaštita. ureduju dokazni proračun. U torn je razdoblju MZOPUG ovlastio pravne osobe za radnje ocjenjivanja sukladnosti. a tek na kraju norme ispitivanja i vrednovanja postupaka ocjenjivanja sukladnosti. zrakonepropusnost te položaj i orijentaciju zgrade. njihov velik broj te činjenica da je sustav ionako kompleksan. Neprevedene norme. TPT u dijelu toplinske zaštite zgrada i grañevnih proizvoda koji se rabe za toplinsku zaštitu zgrada.

u skladu s hEN-om u kojem su navedena potrebna ispitivanja te njihova učestalost. ispravama sukladnosti i označivanju grañevnih proizvoda i TPT. odnosno ugradnje obvezatne su isprave o sukladnosti. Naime.1 Tocka Naslov Toplinski otpor i toplinska provodljivost Najmanja ucestalost ispitivanja a Izravno ispitivanje Neizravno ispitivanje metoda ispitivanja 1 x dnevno ili i težina po kalupu ili gustoca (upo1 puta u 3 mjeseca ili rabom proizvodaceve korelacije) i druge metode ispitivanja 1 x u 3 mjeseca ili 1 x toplinske provodljivosti i gustoca (uporabom korelacije godišnje prema slici B.) i povezane sustave za vanjsku toplinsku izolaciju ETICS prije distribucije na tržište. Prikaz ucestalosti ispitivanja za proizvode od ekspandiranog polistirena (EPS-a) prema HRN EN 13163:2002 Broj 4.. Kako bi postupak ocjenjivanja sukladnosti bio provediv. Na kraju spomenimo i to da se kao posljedica rečenog uskladivanja s direktivama EU uvode još i neke novosti: • u fazi izrade projekta . te uz proizvod izdati izjavu o sukladnosti. ako se načini usporedba do sada važećih norma i norma koje su postale obvezatne stupanjem na snagu TPT-a prikazanih u tablici 1. za toplinskoizolacijske grañevne proizvode (mineralna vuna MW. Proizvodač grañevnog proizvoda dužan je objaviti svojstva proizvoda. ekstrudirani polistiren XPS. a koju je za primjenu potrebno svladati.ureñuje. MZOPUG ovlašćuje pravnu osobu koja je sposobna provesti radnje: početnog ispitivanja tipa grañevnog proizvoda (ITT (hrv. Postupci ovlaštene osobe i postupci proizvodaca grañevnih proizvoda Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti. ocjenjivanja i potvrñivanja unutarnje kontrole proizvodnje ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz propisanih skupina • izdavanje certifikata o sukladnosti.projektant izrañuje i ovjerava iskaz potrebne energije za zgradu • nakon završetka gradenja • izvodač radova na iskazu potrebne energije izjavljuje da su radovi izvedeni sukladno tehničkom rješenju uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade te • osigurava provedbu kontrolnog ispitivanja zračne-propusnosti zgrade prije uporabe. Proizvoñač je dužan uspostaviti sustav unutarnje kontrole proizvodnje. PIT)) početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje stalnog nadzora. i to pošto provedbom postupka ocjenjivanja sukladnosti bude potvrñena sukladnost proizvoda • • • • Tablica 2.2) 112 ucestalost 1xu2h 1 x tjedno 1xu2h . može se uociti znatna opsežnost podrucja koje ureduje TPT i norme na ciju primjenu upućuje. ekspandirani polistiren EPS. poliuretan PU.2..

2 i cvrstoca na savijanje -- 1xu4h lx ulh 1xu2h 1xu2h tab. proizvodac mora uspostaviti unutarnja pravila procesa prilagodbe koja se odnose na ta svojstva pri promjeni proizvoda.6 4.3 gubitak zapaljivosti prividna gustoca i težina po kalupu ili gustoca (uporabom proizvodaceve korelacije) i težina po kalupu ili gustoca (uporabom korelacije prema slici B.15 Otpuštanje opasnih tvari Najmanju učestalost ispitivanja lzraženu rezultatima ispitivanja treba snvatiti kao minimum za svaku proizvodnu jedimcu/lmiju pn stabilmm uvjetima.2. vidi normu EN 13172.5 4.11 Vlacna cvrstoca okomito na obloge Tlacno puzanje Dugotrajna vodoupojnost uranjanjem Dugotrajna vodoupojnost odredena difiizijom Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje Paropropusnost 1 x tjedno ili 1 x u tri mjeseca ITT c ITT c ITT c ITT c ITT c 1 x tjedno 1 x dnevno 1 x tjedno - 4.3.10 4. 113 .2 4. moraju se ponoviti ispitivanja odgovarajućih značajki proizvoda ako su načinjene promjene ili prilagodbe takve da bi vjerojatno mogle utjecati na sukladnost proizvoda.3.3. Dodatno.2.2 4.4.2.2 Duljina i širina Debljina Pravokutnost Ravnost Stabilnost izmjera Cvrstoca na savijanje Reakcija pri požaru Stabilnost izmjera pri specificiranim uvjetima temperature i vlažnosti Deformacija pri specificiranom tlacnom naprezanju i temperaturnim uvjetima Tlacno naprezanje pri 10 %-tnoj deformaciji 1xu2h 1xu2h 1xu4h 1xu8h ITT c 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ITT c ITT c i proizvodaceva metoda vidi tablicu B.2.3.3.3.3.3. Za mehanička svojstva učestalosti ispitivanja neovisne su o promjenama proizvoda.6 4.2 - 1 x dnevno - 4.3 4. ITT.9.2.3. U tvorničkoj kontroli proizvodnje jedno je mjerenje uvijek jedan rezultat ispitivanja.vrijedn osti - 4.7 i 4. Dodatno na gore navedene učestalosti ispitivanja.3.8 4. Postupak ocjenjivanja sukladnosti podrazumijeva (ovisno o sustavu) da proizvoñac sam (ili putem ispitnog laboratorija koji ne mora biti ovlašten od MZOPUG-u niti akreditiran) provede: • ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrñenom planu ispitivanja i/ili • početno ispitivanje tipa grañevnog proizvoda (ITT) i/ili da od ovlaštene pravne osobe dobije: • izvještaj o početnom ispitivanju tipa grañevnog proizvoda (ITT) • certifikat za unutarnju kontrolu proizvodnje ili • certifikat o sukladnosti proizvoda.12 Dinamicka krutost 4.8 4.2. Proizvoñači s europskog tržišta imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i tu su u komparativnoj prednosti u odnosu na «nepripremljene» domaće proizvoñače.9.3.3.4 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ili 1 x godišnje 4.13 Debljina dL Stlacivost 4.4 4.1 4.5 4.3. Problemi na koje najcešce nailazi proizvoñač s domaćeg tržišta jest nedostatak sustava unutarnje kontrole proizvodnje.2.

proračun fizikalnih svojstava. a razred je kombinacija dviju razina istog svojstava izmeñu kojih se mora nalaziti vrijednost tog svojstva.3. te iskaznicu potrebne top line za grijanje. U vezi s uvoñenjem CPD-a. gdje projektant odreñuje svojstva grañevnih proizvoda koji se ugrañuju u zgradu (tj. odreñuje koji su proizvodi uporabljivi). Odreñivanje zahtijevanih svojstava grañevnih proizvoda u projektima i provjera svojstava grañevnih proizvoda prije ugradnje Tehničko rješenje zgrade s dokazom ispunjavanja zahtjeva s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. program kontrole i osiguranja kvalitete.otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje .dinamičku krutost stlačivost . Svojstva toplinsko-izolacijskill proizvoda navode se kao razine ili kao razredi.čvrstoću na savijanje . Proizvoñać kodiranom oznakom mora označiti proizvod tako da zadovolji sve zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 tocka 4. Razina predstavlja gornje ili donje ogranicenje vrijednosti nekog svojstva.2. dok su zahtjevi ovisno o posebnoj primjeni (npr. izolacija poda.toplinski otpor i toplinska provodljivost .duljinu i širinu . važan dio projekta je program kontole i osiguranja kvalitete.vlačnu čvrstoću okomito na ravninu ploće .deformacije pri specificiranom tlačnom opterecenju i temperaturnim uvjetima .ponašanje u uvjetima požara b) dodatna svojstva za posebne primjene: stabilnost dimenzija pri speciiiciranim uvjetima temperature i vlažnosti . mora sadržavati: tehniki opis.stabilnost dimenzija u uvjetima odredenih temperatura i vlažnosti .2.vlačnu čvrstoću usporedno s ravninom ploće . prije ugradnje toplins-koizolacijskog proizvoda provjeriti: 114 . nacrte.vodoupojnost . Važno je napomenuti da nije dovoljno u programu kontrole i osiguranja kvalitete samo navesti oznaku specifikacijske norme nego je potrebno za svaki proizvod posebno navesti: a) osnovna svoistva proizvoda za sve primjene: .otpuštanje opasnih tvari.tlacno puzanje .tlačno naprezanje pri 10%-tnoj deformaciji . Znajući podatke odreñene glavnim projektom izvodač i nadzorni inženjer će na gradlištu. a ovisno o posebnoj primjeni proizvoda odreñene zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 točka 4.pravokutnost . ravnog krova ili drugo) navedeni u tocki 4.ravnost .prividnu gustoću .paropropusnost . a koje je sastavni dio arhitektonskog ili gradevinskog projekta.debljinu . Osnovni zahtjevi koje mora ispuniti toplinsko izolacijski materijal navedeni su u normi za taj proizvod pod tockom 4.Primjer potrebnih aktivnosti koje mora provoditi proizvoñač (i u skladu s kojima mora imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje) prikazan je u tablici 2.3.

• podudaraju li se podaci na dokumentaciji koja prati toplinsko-izolacijski proizvod s podacima odreñenim projektom (tj. Stoga se kao logično rješenje nameće potreba da se u predstojećem preustroju sustava kontrole projekta promotri i pitanje provedbe kontrolnih proračuna s vjerojatnom evaluacijom i priznavanjem računalnih programa za potrebe kontrole projekata. Jedan od zahtjeva koji se postavlja pred revidenta u postupku kontrole glavnog projekta jest i da provjeri metode proračuna i točnost dobivenih rezultata. ima li proizvod projektom predviñena svojstva) i to za odreñeno mjesto ugradnje (je li uporabljiv). da 115 . zaštičeni kao intelektualno vlasništvo i uglavnom nije moguć uvid u njihov izvorni kod. Kako je vec prije izloženo. može se zakljuciti da je rezultat takvog pristupa opet jednako nesiguran rezultat provedene kontrole. Pretpostavka od koje se polazi jest da su revidenti ovlašteni za kontrolu bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite izuzetno dobro savladali odredbe TPT-a. Pripremljenost proizvodaca i ovlaštenih osoba za rad u skladu CPD-om Proizvoñaći toplinskoizolacijskih grañevnih proizvoda koji su orijentirani na europsko tržište uglavnom imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje. Si-tuacija u RH je takva da je većina proizvoñača toplinsko izolacijskill proizvoda u vlasništvu stranih proizvodača te imaju ustrojen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i rade po modelu novoga tehničkog zakonodavstva. U prijelaznom razdoblju prije stupanja na snagu TPT-a večina je proizvodača toplinskoizolacijskih proizvoda provela postupke ocjenjivanja sukladnosti. nije vjerojatno da će kontrolni proračun provesti bez pomoći takvog alata. MZOPUG je za provodenje radnji ocjenjivanja sukladsukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda i sustava ETICS dao ovlaštenje Institutu grañevinarstva Hrvatske kao jedinoj pravnoj osobi koja je u prijelaznom razdoblju dokazala da je sposobna (tj. a dok je manji dio nepripremljenih proizvodaća još uvijek u postupku ocjenjivanja zbog kasnog uključivanja u postupak. obvezatno se provjerava je li rok istekao. Za oñredene proizvode za koje proticanje roka trajnosti može utjecati na svojstva proizvoda.Najsigurnija metoda provjere točnosti proračuna jest da ovlašteni revident ponovi proračun te usporedi dobivene rezultate s onima u projektu. Kontrola glavnog projekta Za odreñene je grañevine (grañevine cija je ploština veća od 800 m2) propisana obveza da glavni projekt mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje grañevinske dozvole proći kontrolu. Računalni su programi. Opasnost koju nosi takav pristup jest u tome da tijekom kontrole glavnog projekta zapravo nije razvidno jesu li u računalnom programu koji je rabljen uzeti u obzir svi parametri i karakteristike zgrade i sustava toplinske zastite koje pretpostavljaju norme na koje upućuje TPT. Revident će najvjerojatnije proračun ponoviti nekim drugim računalnim programom. te da mora dobiti pozitivno izvješće ovlaštenog revidenta. No kako i za taj drugi računalni program postoji jednak problem nepoznavanja izvornoga koda. naravno. • je li za proizvod izdana izjava o sukladnosti (provjera na internetskoj stranici MZOPUG). kompleksnost proračuna toplinske zaštite grañevine uvelike je narasla i u praktičnoj se primjeni nalazi veći broj računalnih programa koji projektantima olakšavaju provedbu ovoga zadatka. te da mogu savjesno nastaviti obavljati revidentske poslove iako im je ovlaštenje dano prije stupanja na snagu TPT-a. jer s obzirom na kompleksnost i dugotrajnost proračuna.

Može se pretpostaviti da će se za podraćje grañevnih proizvoda specijalizirati i izobraziti primjeren broj inspektora. nositelj i provoditelj ukupnih aktivnosti na prenošenju i uvodenju CPD-a. U slučaju da je zrakonepropusnost unutar propisanih (odnosno projektom odredenih) granica. koji provodi Sektor za graditeljstvo MZOPUG-a u okviru aktivnosti ovlašćivanja i kontrole rada ovlaštenih pravnih osoba. Učinci primjene novog TPT-a Iako usklañivanje s novim TPT-om traži povečani angažman i troškove u svim fazama projekta. dobiti uporabnu dozvolu. i • nadzor na gradilištu koji provode grañevinski inspektori. • nadzor tržišta koji provode inspektori Državnog inspektorata RH. režije) u razdoblju od 25 godina znatno premašuju investicijsku vrijednost zgrade koja obuhvaća troškove izrade projektne dokumentacije. a rasporeñeni su u središnjici u Zagrebu i po područnim jedinicama. Naime praksa je pokazala da troškovi uporabe zgrade (održavanje. može se ocijeniti da će primjena novog TPT-a rezultirati smanjenjem potrebne energije za grijanje zgrada najmanje za 25% u odnosu prema dosadašnjem stanju . pa je sukladno toj obvezi izvodac radova dužan ispitati zrakonepropusnost omotaca zgrade prema HRN EN 13829:2002 uključivanjem pravne osobe ovlaštene za takvo ispitivanje. Stoga je TPT-om odreñena obveza ispitivanja tih gubitaka. Što se tiče nadzora nad ovlaštenim osobama. Nadzor na gradilištu provode grañevinski inspektori. budući da je Sektor za graditeljstvo inicijator. izrada energijskog profila zgrade prema TPT-u (tj. može se reći da dobici koji se reflektiraju nižim troškovima uporabe zgrade te kvalitetniji i zdraviji životni prostor opravdavaju takav pristup. bitan je element njegove provedbe i pitanje nadzora. jedno od mjerila uspješnosti ispunjavanja bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite jest minimiziranje gubitaka kroz spojeve gradevnih elemenata te prozore i vrata. glede toga svojstva. Pitanje nadzora tržišta rješava se u sklopu priprema Državnog inspektorata RH za ostvarivanje nadzora za sve proizvode (ne samo grañevne) koji se pojavljuju na tržištu u sklopu Direktiva „Novog pristupa“. opreme i zemljišta. grañenja. U trenutku pisanja ovoga rada.ispunjava propisane uvjete) za provodenje radnji ocjenjivanja sukladnosti za te proizvode. pa su njegovi djelatnici i primjereno izobraženi za te poslove. Kako je uloga grañevinske inspekcije mnogo šira od kontrole samo grañevnih 116 . ne postoje osobite prepreke za provedbu potrebnih aktivnosti u nadzora nad ovlaštenim osobama. Zasada postoji problem premalog broja zaposlenih na ovim poslovima. Na temelju analiza provedenih racunalnom aplikacijom „IGH Toplinska zaštita“. ZOG-om je nadzor ureñen na tri područja: • nadzor nad pravnim osobama ovlaštenima za poslove ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata o sukladnosti. koji se primjenom dosadašnjih propisa nisu uzimali u obzir. Nadzor primjene tehničkih propisa Da bi sustav uspješno fiinkcionirao. Za toplinsku zaštitu zgrada. mogle biti ispitane. pravilnik koji bi uredio ovlaštenja za pravne osobe koje provode opisana ili koja druga ispitivanja graeñvina nije donesen (što znaci da u RH još nema pravne osobe ovlaštene za te poslove). prema EPBD-u) pridonosi preciznijoj procjeni troškova tijekom uporabe zgrade. Npr. zgrada može. Stoga će biti nužno u najskorije vrijeme urediti to pitanje kako bi grañevine koje su projektirane u skladu s TPT-om i čije grañenje je u tijeku. koji su svi zaposlenici MZOPUG-a.

plinobetona i laganih betona. te da zahtijevaju mobilizaciju velikog broja osoba koje su na bilo koji način profesionalno povezane sa graditeljstvo. fenolnih smola. krutih ploča od drvene vune. vlakana i veziva. Kako je izdavanje graevinskih dozvole podijeljeno izmedu službe u MZOPUG i službi u uredima državne uprave u županiji. potrebno je doškolovanje grañevinskih inspektora za takav rad. kao i mobilizaciju dragih resursa . tržište grañevinskih toplinsko-izolacijskih materijala reagiralo je većim interesom za one materijale kojih su toplinsko-izolacijska svojstva ispitana i potvrñena u ovlaštenim laboratorijima. Europski pristup zadaćama u vezi sa zajednickim tržištem Na koncu. polistirena. . Stoga je osobito važno da svi dionici uvodenja CPD-a razumiju mehanizme uvoñenja i u njima aktivno sudjeluju. ali i u rezultate ispitivanja pojedinih tehničkih ili fiinkcijskih sklopova. jedan od zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 prema kojoj se potvrñuje (od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo) sposobnost laboratorija za ispitivanje nekog fizikalnog svojstva s odreñenom mjernom metodom jest 117 . Pitanje usklañenosti provjerava se uvidom u zapise o ugrañenim grañevnim proizvodima (svojstvima proizvoda. Takoñer. Zaključak Razvidno je da su pitanja uvodenja CPD-a u pravnu i grañevno-tehničku praksu u RH složena i zahtjevna. Nadalje.. Metoda odreñivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala jest normirana metoda. spomenimo i pitanje uporabne dozvole: tehničkim pregledom provjerava se uskladenost izgrañene grañevine s glavnim projektom na temelju kojega je izdana grañevinska dozvola. perlita. laboratorijska ispitivanja toplinsko-izolacijskih svojstava grañevinskih materijala ima velik materijalni udio u laboratorijima iz područja grañevinske fizike. itd.vremena za prilagodbu i edukaciju te materijalnih sredstava za opremanje. Zadaće u torn smislu su zorno prikazane na shemi 3 TRŽIŠTE GRADEVNIH PROIZVODA vlasti nacionalni gradevnotehnicki propisi temeljeni na šest bitnih zahtjeva prema CPD-u proizvodaci opskrbljuju (tržište) znakom CE oznacenim proizvodima vlasti nadzor tržišta projektanti odreduju primjenu uporabljivih proizvoda oznacenih oznakom CE vlasti gradevinska dozvola izvodaci kupuju i ugraduju proizvode oznacene znakomCE vlasti gradevinska inspekcija Shema 3. s obzirom na neprestani dotok novih materijala. pluta. porobetona. rastresitih perlita i glina za ispunu.Grañevinski materijali kojima se u laboratorijima grañevinske fizike na ovaj način odreñuje toplinska vodljivost jesu: sve vrste mineralnih vuna. poliuretanskih pjena. potreban je dodatni napor da se postigne primjereno stanje edukacije svih uključenih u te postupke. mjestu i uvjetima pri ugradnji.proizvoda. toplinskih žbuka.S obzirom na to da je u posljednjih desetak godina važnost uštede energije u graditeljstvu (kao derivat ekološke skrbi) povećan. njezi). Posebna je tema nadzor ispravnoga odabira grañevnih proizvoda u okviru glavnog projekta grañevine koji se mora provesti u tijeku postupka izdavanja grañevinske dozvole..

Bit mjerenja je isključivo voñenjem ostvariti prijenos topline grijalice okomito na uzorak. da je temperaturno polje stacionarno te da su uzorci izotropni i homogeni.3. zaštitne vruće ploče.001 W/(mK). ne postoje izvori ili ponori topline u samim uzorcima.030 W/(mK) do 0. ⋅ Iz ovoga se može zaključiti da je nužno dobro poznavati sve veličine koje utječu na mjerni proces . Uloga toplinsko izolacijskih materijala je smanjenje toplinskih gubitaka.1. Mi će mo se zadržati na opisu izolacionih materijala. grijaća ploča sa zaštitnim prstenom i dva hladila. U skladu s gore navedenim. što se ostvaruje s pomoću tzv. obvezno procjenjivati i iskazivati i u ispitnim i u umjernim laboratorijima (mjerilištima). Danas proizvoñači toplinsko-izolacijskih proizvoda iskazuju (na s normom propisani način) vrijednosti koeficijenata toplinske vodljivosti svojih proizvoda tako da ih zaokružuju na 0. Takoñer. u skladu s . MATERIJALI. Mjerni proces mora biti tako dobro voñen da padovi temperatura na zračnom rasporu izmeñu grialice i zaštitnog prstena ne iznose više od 0.Vrijednosti ovako iskazanih deklariranih koeficijenata toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih materijala meñusobno se razlikuju za nevelikih 2% do 4%. odreñeni toplinsko-izolacijski proizvod svrstavan u razrede tipa: od 0. može se zaključiti da je potreba za procjenom i iskazivanjem mjerne nesigurnosti mjerenja koeficijenta toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih proizvoda više nego nužna i očita. dok je na cijelom temperaturnom području srednjih ispitnih temperatura iznosi čak 5%. Izmeñu grijalice i zaštitnog prstena nalazi se zračni raspor. što je u području normom propisane točnosti ureñaja kojim se koeficijent toplinske vodljivosti mjeri. Potom.035 W/(mK). Na kraju. kao i troškova za energiju. Ureñaj sa zaštićenom vrućom pločom sastoji se od adijabatske komore u kojoj je smješten mjerni složaj. Dobra 118 . 4.3. tako da su bočni gubitci (rasipanja) topline zanemarivi. procjena mjerne nesigurnosti ispitivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala postala je nužna. MATERIJALI OPĆENITO. Temperatura se mjeri termočlancima na barem pet mjesta sa svake strane uzorka (ukupno 20 trermočlanaka). Termočlanak je osjetilo koje se sastoji od dvije žice različitog materijala i koje su na jednom kraju skupa zavarre) Razvoj tržišta i proizvoda od toplinsko-izolacijskih materijala uzrokovao je promjenu njihove klasifikacije s obzirom na koeficijent toplinske vodljivosti. Donedavno je. Takoñer.sastavnice mjerne nesigurnosti. na ovaj se način na cijelom mjernom području (jednako površini grijalice) ostvaruje polje jednakih temperatura. smrzavanje nosive konstrukcije. pretpostavlja se da zbog dovoñenja topline uzorcima ne nastaju promjene obujma. pregrijavanje). VRSTE I SVOJSTVA Uvod Grañevinske materijale dijelimo na prirodne i umjetne i možemo koristiti sve one koji zadovoljavaju uvijete opisane u točki 4.1 K. Ova točnost pri sobnoj temperaturi iznosi 2%.iskazivati mjernu nesigurnost. primjerice. Mjerni složaj čine dva istovrsna uzorka. te zaštita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. sustava za grijanje i hlañenje i sustava za kontrolu i praćenje (regulaciju) mjernog procesa. ali ne i manje važno. mjernu je nesigurnost.

Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost λ=0. Zakonom o gradnji. spomeničke vrijednosti objekta. od kojih se jedan odnosi na uštedu energije i toplinsku zaštitu gradevina. Sve veća potražnja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija. a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Propisom se reguliraju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za gradevne proizvode koji se ugraduju u gradevinu. Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina.toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje površine toplije. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr. broj 175/2003 i 100/04) grañevni se proizvod može staviti u promet i rabiti za grañenje samo ako je dokazana njegova uporab-ljivost. dok je meñu organskim materijalima najpopularniji polistiren. Toplinskoizolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu Potreba za uštedom energije i toplinske zaštite grade-vina pridonijela je povecanoj primjeni toplinskoizola-cijskih proizvoda. slama i drugo. Transparentna izolacija omogućava prijem Sunčeve energije i prijenos u zgradu. zahtijeva se da svaka gradevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja.40 W/m2K iznosi 8-11 cm. kokos. drvena vuna. perlit. Toplinska izolacija vanjskog zida od kamene vune i polistirena Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine. što doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade. u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite. Ministarstvo zaštite okoli-ša. Pod vrstama proizvoda namijenjenih za ugradnju radi uštede toplinske energije i toplinske zaštite navode se i toplinskoizolacijski gradevni proizvodi. vermikulit. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima.030-0. Radi tehnickog uskladivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom. proizašle iz europskih norma. Dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskin proizvoda Podloga za dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda su norme specifikacije proizvoda. uskladenim s europskim nacelima Direktive za gradevne proizvode CPD (89/106/EEZ). pa se tako danas u svijetu mogu naći i transparentna i vakuumska toplinska izolacija. prostornog uredenja i graditeljstva donijelo je Tehnicki propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgra-dama . ispunjava šest bitnih zahtjeva. pa potrebna debljina za U(k)=0. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna.045. Uporabljivost gradevnog proizvoda dokazuje se certifi-katom sukladnosti gradevnog proizvoda ili izjavom o sukladnosti koju izraduje proizvodac gradevnog proizvoda nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe pos-tupka ocjenjivanja sukladnosti. Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika. te na-cin potvrdivanja sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima. pluto. prihvacene kao hrvatske norme. celuloza. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. a istovremeno sprječava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. 119 . Na toplinsku zaštitu zgrade utječu debljina sloja toplinske izolacije i toplinska provodljivost materijala λ (W/mK). Grañevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima odredenim nor-mom na koju upucuje tehnicki propis. pamuk. lan.

Valja napomenuti da za svaku vrstu toplinskoizolacij-skih proizvoda postoji odredena norma specifikacija proizvoda i da za sada postoje harmonizirane norme za sljedece toplinskoizolacijske proizvode: • tvornicki izradeni proizvodi od mineralne vune (MW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13162:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog polis-tirena (EPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13163:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13164:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13165:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od fenolne pj ene (PF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13166:2002 • tvornicki izradeni prizvodi od celijastog (pjenastog) stakla (CG) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13167:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvene vune (WW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13168:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13169:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog pluta (ICB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13170:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13171:2002 Bez obzira na neobvezatnost norma i na cinjenicu da svaki tehnicki propis samo upucuje na odredene norme, njiho-vo postojanje pridonosi ujednacenosti u pristupu gradev-nim proizvodima i vec sada je, u relativno kratkome raz-doblju od njihova izdanja, vidljivo pridonijelo urediva-nju tržišta u podrucju dokazivanja kvalitete i primjene toplinskoizolacijskih proizvoda. Dokazivanje uporabljivosti toplinskoizolacijskih proizvoda Dosadašnji se nacin dokazivanja kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda zasniva na nekim sporadicnim ispiti-vanjima svojstava proizvoda, s rezultatima ispitivanja prikazanim u izvještajima o ispitivanju, cesto pogrešno nazvanim atestima, s programom ispitivanja prema odabiru proizvodaca materijala ili izvršitelja tih ispitivanja. Taj nacin dokazivanja kvalitete proizvoda u hrvatskome tehnickom zakonodavstvu naziva se «svjedodžba o ispitivanju prema priznatim tehnickim pravilima». Tehnickim propisom o izmjeni tehnickog propisa o uš-tedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirana je pravovaljanost do sada izdanih svjedodžbi o ispitivanjima na sljedeci nacin [3]: • dana 30. 6. 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravila za dokazivanje uporabljivosti grade-vnih proizvoda • svjedodžbe o ispitivanju gradevnih proizvoda, izda-ne prema priznatim tehnickim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti gradevnih proizvoda do da-tuma koji je u njima odreden, ali ne dulje od 31. 12. 06. Tehnickim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirano je provodenje postup-ka potvrdivanja sukladnosti toplinskoizolacijskih
120

proizvoda. Potvrdivanje sukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda U dodacima ZA harmoniziranih norma za toplinskoizo-lacijske proizvode od mineralne vune, ekspandiranog polistirena i ekstrudiranog polistirena moguca su tri sus-tava potvrdivanja sukladnosti: sustav 1, sustav 3 ili sustav 4. Odabir sustava ovisi o ponašanju toplinskoizolacij skog proizvoda u uvjetima požara, odnosno pri ispitivanju reakcije pri požara. Temeljem vrijednosti promatranih parametara pri ispitivanju reakcije na požar, a koji su navedeni u tablici 1. norme HRN EN 13501-1:2002, toplinsko-izolacijski materijali mogu se svrstati u razrede (tablica 1.): Tablica 1. Razredi proizvoda prema reakciji pri požara Razre Opis ponašanja toplinskoizolacijskog d proizvoda uvjetima požara Al Ne doprinosi u požara A2 Ne doprinosi požara B Jako ogranicen doprinos požara C Ogranicen doprinos požara D Prihvatljiv doprinos požara E Prihvatljiv doprinos požara F Nema zahtjeva za ponašanje u Dakle, ovisno o razredu reakcije pri požara toplinsko-izolacijskog proizvoda, potvrdivanje sukladnosti se pro-vodi prema: SUSTAVU 1: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B i C , tj. za proizvode kod kojih odre-dena faza u proizvodnom procesu može dovesti do poboljšanja svojstava reakcije pri požara (npr. dodavanjem uspori-vaca požara ili ogranicavanjem kolicine organskog materijala u proizvodu). SUSTAVU 3: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B, C, D i E s tim da kod proizvoda razreda Al, A2, B i C ne može doci do poboljšanja svojstava reakcije pri požara. SUSTAVU 4: za proizvode razreda F i proizvode Al, A2, B, C, D i E kod kojih se ne zahtije-va ispitivanje reakcije pri požara (proizvodi razreda Al prema Odluci Komisije 96/603/EZ). POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAðEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRðENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA GRAðEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNI PROPISANI OVIM PROPISOM Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja
Redni broj 1. 2. Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) (-) 0,87 0,80

121

3. 4. 5. 6. 7.

Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga)

0,70 0,60

Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije 0,50 (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka 0,50 0,60

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)
Redni broj 1. 2. 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4. 5.
a)

Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmeñu stakala – bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnostia) – svijetle boje ili malene transparentnosti – tamne boje ili povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane – žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano – žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) Strehe, loñeb) Markize, gore i bočno provjetravaneb)

FC (-) 1

0,75 0,80 0,90

0,25 0,30 0,50 0,40

Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 1. 2. Zgrada do 2 kata Zgrada s više od 2 kata 2 3

Redni broj

Broj katova zgrade

Tablica 4. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)

122

Redni Građevni materijal broj

Gustoća ρ kg/m³

Toplinska provod ljivost λ W/(m·K)

Specifični toplinski kapacitet cp J/(kg·K)

Faktor otpora difuziji vodene pare µ

1.

ZIDOVI, uključivo mort u reškama 1800 1600 1900 1700 1800 1600 1200 1100 1000 900 800 1800 1600 1200 2000 1000 1200 1400 1600 1800 2000 500 700 900 0,81 0,68 0,85 0,80 0,83 0,70 0,55 0,48 0,45 0,42 0,39 0,99 0,79 0,56 1,40 0,70 0,80 0,90 1,10 1,20 1,40 0,30 0,37 0,46 900 900 800 800 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 5/10 5/10 50/100 50/100 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 15/25 15/25 15/25 50 5/15 5/15 20/30 20/30 20/30 20/30 5/10 5/10 5/10

1.01 puna opeka od gline 1.02 puna opeka od gline 1.03 klinker opeka 1.04 klinker opeka 1.05 puna fasadna opeka od gline 1.06 puna fasadna opeka od gline 1.07 šuplja fasadna opeka od gline 1.08 šuplji blokovi od gline 1.09 šuplji blokovi od gline 1.10 šuplji blokovi od gline 1.11 šuplji blokovi od gline 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1.13 puna vapneno silikatna opeka 1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi 1.15 prirodni kamen 1.16 šuplji blokovi od betona 1.17 šuplji blokovi od betona 1.18 šuplji blokovi od betona 1.19 šuplji blokovi od betona 1.20 šuplji blokovi od betona 1.21 šuplji blokovi od betona 1.22 šuplji blokovi od laganog betona 1.23 šuplji blokovi od laganog betona 1.24 šuplji blokovi od

123

14 beton s laganim agregatom 2. 2.25 porobeton 2.89 0.60 2.19 porobeton 2.22 0.11 beton s laganim agregatom 2.30 1.05 beton 2.12 beton s laganim agregatom 2.62 0.01 armirani beton 2.65 1.25 šuplji blokovi od laganog betona 1.44 0.07 beton s laganim agregatom 2.26 porobeton 2.16 0.22 porobeton 2.60 0.15 0.79 0.24 porobeton 2.13 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 80/130 80/130 80/130 70/120 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 124 .27 porobeton 1000 1200 1400 0.52 0.03 beton 2.00 0.06 beton s laganim agregatom 2.08 beton s laganim agregatom 2.18 0.21 0.15 beton s laganim agregatom 2.27 šuplji blokovi od laganog betona 2.21 porobeton 2.31 0.19 0.70 0.17 porobeton 2.24 0.55 0.39 0.laganog betona 1.13 beton s laganim agregatom 2.16 beton s laganim agregatom 2.02 teški beton 2.00 1.04 beton 2.09 beton s laganim agregatom 2.18 porobeton 2.10 beton s laganim agregatom 2.72 1000 1000 1000 5/10 5/10 5/10 BETON I ARMIRANI BETON 2500 3200 2400 2200 2000 2000 1800 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 1000 900 800 750 700 650 600 550 500 450 400 2.23 porobeton 2.35 1.49 0.35 1.26 šuplji blokovi od laganog betona 1.60 2.29 0.20 porobeton 2.25 0.

07 gipsana žbuka 3.70 0.11 0. ESTRISI 2000 1600 1800 1400 1500 1400 1300 1200 1300 1000 700 400 250 1400 1100 1800 1700 2000 2000 2100 2300 1.70 0.18 cementni mort 3.32 beton s jednozrnatim šljunkom 3.15 polimerna žbuka 3.90 0.10 lagana žbuka 3.43 0.30 840 200 125 . 350 300 2000 0.54 0.02 vapnena žbuka 3.03 vapneno-cementna žbuka 3.13 toplinskoizolacijska žbuka 3.28 porobeton 2.09 lagana žbuka 3.25 900 8 4.08 0.29 porobeton 2.56 0.06 gipsana žbuka 3.11 0.20 anhidrit estrih 3.81 1000 60/100 ŽBUKE.16 silikatna žbuka 3.38 1000 10/15 2300 1. ZIDNE I STROPNE OBLOGE 900 0.03 keramičke pločice 1300 0.25 0.00 0. MORTOVI.08 gipsana žbuka 3.12 toplinskoizolacijska žbuk 3.47 0.60 0.2.90 1.10 1.01 cementna žbuka 3.05 gipsana žbuka 3.01 gipskartonske ploče 4.11 lagana žbuka 3.40 1000 1000 1000 6/10 6/10 60/100 1800 1.51 0.22 magnezitni estrih 4.04 vapneno-gipsana žbuka 3.10 1000 60/100 1600 0.60 1.14 sanacijska žbuka 3.38 0.20 0.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca 4.30 beton s jednozrnatim šljunkom 2. PODNE.60 1.80 1.17 žbuka na bazi akrilata 3.65 0.31 beton s jednozrnatim šljunkom 2.19 cementni estrih 3.70 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1100 1000 1000 15/35 6/10 15/35 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 15/20 15/20 15/20 5/20 5/20 6/15 50/200 50/70 100/150 15/35 50 15/35 15/35 3.

060 0.05 drvo 5.04 kamene ploče 4. šljunak.040 1450 150 126 .01 ekspandirani perlit 6.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR 5.02 lomljevina ekspandiranog pluta 6. 1100 1100 0.035 do 0.23 1000 50000 5.03 ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 TOPLINSKO – IZOLACIJSKI MATERIJALI 10 do 200 15 do 30 0.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P 5.050 0.030 do 0.23 0. 2500 550 2.01 mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 7.23 1000 1000 50000 50000 1100 1200 0.23 1000 100000 1300 0.055 0.15 1000 2000 40/200 50/70 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI.040 1030 1 1450 60 ≥ 25 0. 7.14 1000 20000 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE ≤ 100 ≤ 200 ≤ 800 0.03 lomljevina opeke od gline 6.41 0.23 0.02 ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 7.03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca 5. ≤ 1700 tucanik (drobljenac) 7.80 0.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 6.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 5.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona 5.04 pijesak.035 do 0.26 960 300000 1300 0.81 1000 1300 900 1000 3 3 3 3 6.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala 5.14 1000 1000 50000 100000 1600 0.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB 5. PARNE BRANE (KOČNICE) 1100 0.4.

balkonska vrata.7.80 3.07 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168.05 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 7.045 do 0.040 1400 60 ≥ 30 0. debljina ploča 15 mm ≤ d ≤ 25 mm 7.00 3.40 127 .75 Θe.08 ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 7.055 0. min >3 °C min ≤3 °C Vanjski zidovi. min >3 °C 0.60 0. 1.150 1470 4/8 140 do 240 80 do 500 110 do 450 0.30 0.045 do 0. malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama U [W/(m²·K)] Redni broj Građevni dio Θi ≥ 18 °C Θe.45 12°C < Θi < 18 °C Θe. U [W/(m²·K)].09 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 7. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.065 do 0.06 čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 7.030 do 0.035 0.40 0.mj. grañevnih dijelova novih zgrada.80 1.mj.070 900 5 1560 5/10 1400 5/10 Tablica 5. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. tavanu Prozori.00 3.75 1.020 do 0.50 0. 0.10 drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ≥ 30 0. min ≤3 °C 0. zidovi prema garaži.09 1400 50 100 do 150 360 do 460 1000 ∞ 1470 3/5 550 0.mj.040 do 0.065 0. stropovi prema 0.045 0.060 0.mj. 2. Θe. krovni prozori.04 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 7.

40 0.tavanu 4. 0.00 2.40 Napomena: Θe. stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 0.80 1. Stropovi iznad vanjskog zraka.40 0.130 0. vrata prema negrijanom stubištu. Tablica 6. zida prema tlu ili negrijanog prostora.80 1. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.40 0.501) 2.40 0.mj.80 1.90 0.65 0.801) 2.30 0.40 5.90 0. Sadržaj vlage u kg/kg 0.030 0.00 6. 0. 0.90 8.501) 2. 3.80 1.651) 2. 2.50 2.045 Grañevni materijal beton guste strukture sa šupljikavim agregatom beton šupljikave strukture s gustim agregatom beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom 128 .min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.90 0.50 0. s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete Stropovi između stanova. podovi na tlu Vanjska vrata. Ravnotežni sadržaj vlage u grañevnom materijalu kod temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % Redni broj 1. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida. 9. 7.

2. Stoga je potrebno s obzirom na namjenu zgrade: > Odrediti zone različitih unutrašnjih temperatura ill načina korištenja prostora 129 . POTREBNE DEBLJINE Materijali i izvedbe U skladu sa smjernicama Direktive o energetskim značajkama zgrada {EPBD) 2002/91/EC. 4.22 1. 8. 7. anhidrit 1.27 1.60 1.13 1. anhidrit drvo. Najveći doprinos za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama je poboljšanje toplinskih karakteristika gradevinskih konstrukcija.150 Tablica 7. asfalt. 3. blokovi na bazi drva 11. Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage (23 °C/80 %) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala Faktor preračunavanja Fm 1.27 1.45 1. IZOLACIJSKIH MATERIJALA. gips.4. 6.00 Redni broj Grañevni materijal ili zid 10. VRSTE I SVOJSTVA TOPL. proizvodi na bazi drva. 2.3. 9.17 1. opeka od gline vapneno silikatna opeka Porobeton beton s granulama polistirena beton s laganim agregatom mort i žbuka beton s teškim agregatom beton guste strukture sa šupljikavim agregatom gips. Vanjska ovojnica koja je toplinski izolirana osigurava ugodne temperature u unutrašnjem prostoru.13 1.020 0. planiranje potrošnje energije ne treba stati na zadovoljavanju minimalnih kriterija potrošnje energije definiranog nacionalnim zakonodavstvom već treba: > planirati zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje > uvesti upravljanje energijom u zgradi tokom cijelog razdoblja korištenja Zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje imaju manje vrijednosti koeficijenata prolaska topline pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice. proizvodi na bazi biljnih vlakanaca 0. 5.25 1. 5. bitumen 4. time ostvaruju manje toplinske gubitke i manju potrebnu energiju za grijanje i hladenje. Treba uskladiti toplinske karakteristike pojedinih konstrukcija kako bi se ostvarila zadovoljavajuća potrošnja energije.20 1.

a ovisi o gustoći. kako bi se ostvarila minimalna toplinska zaštita. veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala. Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost. te na mikroorganizme i insekte. što je uvrštava medu najbolje toplinske izolatore.040 W/mK.035 i 0. otpornost na vlagu i drugo. Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena i staklena vuna. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale.035-0. Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je na anorganske i organske materijale. Toplinski gubici kroz gradevni element ovise o sastavu elementa. te poliuretan. 1954. Koristi se najviše kao toplinska zaštita. u svim vanjskim konstrukcijama. godine. Svi koeficijenti prolaska topline graničnih konstrukcija (izmedu zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve odredene u tablici 5. paropropusna je i djelomično vodootporna. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala. Osim kamene i staklene vune. industriji i brodogradnji. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene 130 . debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren. na našem tržištu najviše se koristi polistiren ili stiropor. Otporna je na starenje i raspadanje. orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. tlačna tvrdoća. odnosno poliuretanska pjena.ekspandirani i ekstrudirani. a i cijena. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti. Mineralna vuna . te niske cijene i jednostavne ugradnje.045. nadzemnog zida. trajnost. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljšati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(m2K)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici površine elementa [kWh/m2]. stišljivost. podrumskog zida. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemačkoj. dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti izmedu 0. a organskih materijala polistiren . faktor otpora difuziji vodene pare. Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugradujemo.kamena i staklena. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku. Koeficijent toplinske vodljivosti U (W/mK) je količina topline koja prode u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2. Pregled toplinsko izolacijskih materijala Dobro poznavanje toplinskih svojstava gradevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada. Mineralna vuna ima visoku otpornost na požar. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom.> Primijeniti odgovarajući sastav konstrukcije vanjske ovojnice > Toplinski izolirati sve konstrukcije prema negrijanim prostorima i prema van > Smanjiti utjecaj toplinskih mostova U svrhu uštede energije zgradu je potrebno podijeliti u više zona ukoliko je predvideno različit način korištenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju više od 4°C. te korištenje energije u proizvodnji. odnosno visokog toplinskog otpora. tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda. te kao plivajući pod u podnim medukatnim konstrukcijama. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu. te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. EPS. Zbog dobrih izolacijskih svojstava X= 0. iz Priloga »C« TPRUETZZ. Takoder je važan i način proizvodnje materijala. ravnog ili kosog krova. danas je to jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala. zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu.

prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju. trstika. TROŠAK ZA U=0. Tablica 10. slama. Ovi se materijali u svijetu koriste lokalno.045 do 0. te nije otporan na teperature više od 80°C. pa su potrebne veće debljine.035 do 0.020 i 0. Poliuretanska pjena takoder se dosta koristi. Medutim.040 7-9 60 5-8 >30 100 do 150 360 do 460 550 0.090 0.35 2 W/m K mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ćelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168.0 2.065 do 0. ovčja vuna i drugi.055 10-16 11-14 5 5/10 1. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene. znatno je skuplja od prva dva navedena materijala.035 W/mK.0-3. perlit.80 >25 0.vune.060 0.040 do 0. Ima još bolja toplinsko izolacijska svojstva pa X iznosi izmedu 0. Ian. za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS.030 do 0.35 X (W/mK) 2 W/m K 0. A [W/(mK)J.ekstrudirani polistiren.5 >30 0.040 9-10 60 0. Ekstrudirani polistyren XPS je najčešće obojen u plavo ili ružičasto.5-2. te zbog toga nije u široj primjeni.050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE µ 1 REL. Imaju nešto slabija izolacijska svojstva. vermikulit.020 do 0. te usporedba relativnih troškovaza ugradnju TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL GUSTOĆA 3 p kg/m POTREBNA TOPLINSKA PROVODLJIVOS DEBLJINA (cm)ZA T 11=0. naročito pri sanacijama krovova.040 8-10 150 2.065 0. Projektne vhjednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale.15 8-10 10-15 16-20 50 ∞ 3/5 4/8 4-6 140 do 240 80 do 500 0. približne vhjednosti faktora otpora difuziji vodene pare. debljina ploča 15 mm<d<25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 10 do 200 1 15 do 30 0. te prednosti i mane primjene.0 131 .045 0. . Na tržištu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materijali kao što su celuloza.035 do 0. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova .045 do 0.030 do 0. glina. Za pravilan izbor materijala za toplinsku izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fizikalno kemijska svojstva.

pri čemu se učinak može dodatno pojačati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zračni sloj ispred transparentne izolacije. a istovremeno sprečava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna. AEROGEL Aerogel je izuzetan materijal.070 0. te relativni trošak za takav nivo toplinske zaštite po m2 izolacije.) koja omogućava prijem sunčeve energije i prijenos u zgradu. Krute rešetkaste strukture molekula. još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne kapilarne cijevi koje idu poprečno s jedne na drugu stranu ploče.090 do 0. a najčešće je polutransparentan. kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija). Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji omogućuju prodor sunčevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Izuzetno lagana kruta pjena. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti sprečava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija).035-0. Moguće su različiti stupnjevi transparentnosti. Posebno je korisna za izoliranje južnog fasadnog zida. najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala.drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ovčja vuna slama lan TRANSPARENTNA TOPLINSKA IZOLACIJA 110 do 450 15 do 60 - 0. Ako odstranimo zrak iz IZOLACIJA materijala. Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. a ako sadrži ugljik koji apsorbira IC zračenje ne prenosi toplinu (zračenje). Analizirani usporedni troškovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida. Na ovaj način akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora. krom kositar ili ugljik) u kojem se tekuća komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum).037 10-18 10-11 20-35 5/10 1-2 - SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i si.1. aluminij. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI 132 . njihove toplinske karakteristike. ali lomljiv na pritisak.0.9 3 mg/cm 0. nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske NANOGEL izolacije. ostakljenih stijena i svjetlarnika. izolacijska svojstva se povećavaju zbog vakuuma.03 U tablici je dan pregled najčešćih toplinsko izolacijskih materijala. potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zaštite. 1 . VAKUUMSKA TOPLINSKA Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu uz pomoć zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr spomeničke vrijednosti objekta.004 . Higroskopan.040 0. nastaje iz gela (silicij. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima.130 0. polistirenska pjena i sl. Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata. najnizu provodljivost zvuka. najnizu gustocu. Vatrootporan.

negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi grañevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima. d r ve n a vu n a . sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u grañevnom elementu i na unutrašnjoj površini grañevnog dijela/elementa zgrade. Toplinska se izolacija vanjskih zidova . Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje. p l u t o . p a s e t a k o d a n a s u s vi j e t u m o g u n a ć i i t r a n s p a r e n t n a i va k u u m s k a t o p l i n s k a i zo l a c i j a . p a p o t r e b n a d e b l j i n a z a U ( k ) = 0 . 4 0 W / m 2 K i zn o s i 8 . osiguranja zdravog i udobnog boravka. p r e g r i j a va n j e ) . s l a m a i d r u g o . O va j e i zo l a c i j a j o š u vi j e k vr l o s k u p a i p r i m j e n j u j e s e n a j vi š e k o d s a n a c i j a o b j e k a t a g d j e n i j e m o g u ć e u g r a d i t i ve ć e d e b l j i n e i z o l a c i j e z b o g n p r . a i s t o vr e m e n o s p r j e č a va k a o i o b i č n a t o p l i n s k a i zo l a c i j a g u b i t k e t o p l i n e i z zg r a d e . stropova iznad otvorenih prolaza.0 . 133 . k o k o s . t e za š t i t a n o s i ve k o n s t r u k c i j e zg r a d e o d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a i n j i h o vi h p o s l j e d i c a ( vl a g a . l a n . V e ć i n a u o b i č a j e n i h t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a i m a t o p l i n s k u p r o vo d l j i vo s t λ = 0 .fasada. najvažnije. Tr a n s p a r e n t n a i z o l a c i j a o m o g u ć a va p r i j e m S u n č e ve e n e r g i j e i p r i j e n o s u zg r a d u . toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju. eliminiranja toplinskih mostova. d o k j e m e ñ u o r g a n s k i m m a t e r i j a l i m a n a j p o p u l a r n i j i p o l i s t i r e n . š t o d o p r i n o s i t o p l i n s k o j u d o b n o s t i zg r a d e . 0 3 0 . a m o že m o i h p o d i j e l i t i n a a n o r g a n s k e i o r g a n s k e m a t e r i j a l e . loggia. k a o i t r o š k o va za e n e r g i j u . a zb o g i zu ze t n i h i zo l a c i j s k i h s vo j s t a va p o t r e b n e s u zn a t n o m a n j e d e b l j i n e o d k o n ve n c i o n a l n e t o p l i n s k e i zo l a c i j e za i s t a t o p l i n s k a s vo j s t va . sprječavanju kondenzacije vodene pare.U l o g a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a j e s m a n j e n j e t o p l i n s k i h g u b i t a k a . p e r l i t . V a k u m s k a i zo l a c i j a r a d i s e u m o d u l a r n i m p a n e l i m a . Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. zaštiti grañevnog elementa od pregrijavanja. O d a n o r g a n s k i h m a t e r i j a l a n a j vi š e s e k o r i s t e k a m e n a i s t a k l e n a vu n a .1 1 c m . toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i. udobnom i zdravom stanovanju. 0 4 5 . najviše izvodi kao: povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom Sustavi zadovoljavaju zahtjevima: ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti. značajne uštede energije za grijanje ili hlañenje. D o b r a t o p l i n s k a i zo l a c i j a i m a u t j e c a j i n a k va l i t e t u s t a n o va n j a j e r s u u n u t a r n j e p o vr š i n e t o p l i j e . stropova iznad negrijanih prostora i dr. S ve ve ć a p o t r a žn j a za t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m m a t e r i j a l i m a u s ve ve ć i m d e b l j i n a m a d o ve l a j e d o r a zvo j a n o vi h t e h n o l o g i j a . p a m u k . Za svaki grijani grañevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom. ve r m i k u l i t . Najviš e se k oristi:Toplins ka izolacija vanjskog zida od k amene vune i polistirena. N a t o p l i n s k u za š t i t u z g r a d e u t j e č u d e b l j i n a s l o j a t o p l i n s k e i z o l a c i j e i t o p l i n s k a p r o vo d l j i vo s t m a t e r i j a l a λ (W / m K ) . c e l u l o za . s p o m e n i č k e vr i j e d n o s t i o b j e k t a . s m r za va n j e n o s i ve k o n s t r u k c i j e . O s t a l i m a t e r i j a l i s t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m s vo j s t vi m a s u i g l i n a . zaštite grañevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada. P o n u d a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a n a t r ži š t u j e r a zn o l i k a .

Što su razlike temperature izmeñu tijela i grañevinskih elemenata koje ga okružuju veće. razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage. sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom grañevnom dijelu zgrade. Da bi boravak bio ugodniji. u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. odnosno njihovo zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeñu njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju. Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od . bez toplinske izolacije. Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju. prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih grañevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban. ožbukan s obje strane. Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim 134 . Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama. osjećaj propuha i hladnoće. a na površini se zidova ne stvara kondenzat. a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograñen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F. površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine.5 0C ).Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izrañen od šuplje opeke od gline d = 25 cm. koja omogućuje akumulaciju topline. mogućem nastanku površinske kondenzacije. Zid je toplinski stabilan. Ohlañen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu. debljine 6 cm Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15. Sve to pogoduje.

Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. prvenstveno na tim mjestima. treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane. tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog grañevinskog elementa. zidovi se hlade. a temperatura zraka u prostorijama. jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih grañevnih elemenata i nastanku kondenzata. Zrak u prostorijama tijekom dana. Akumulacija topline vanjskih višeslojnih grañevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor. 135 .provjetravanjem). Zato. Boravak je zdrav i ugodan. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije. a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani. niti kod najvećih vrućina. Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata. Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C. U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C. Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova. odnosno veću debljinu toplinske izolacije. koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima. a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova. površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. posebno u večernjim satima. kada je to moguće.

SUSTAVI ZAŠTITE 136 . UGRADBA.3.4.3.

ZID 3. PRIČVRSNICA 6. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET 8.OPIS SUSTAVA: 1. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE 137 . ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F 9. SOKL PROFIL 4. GV 10) 2. KUTNI PROFIL S MREŽICOM 7. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40. POLISTIREN PLOČA 5.

138

139

Izolacija potkrovlja

140

141

142 .

143 .

144 .

Preko 90 000 obnovljenih kuća u ratom pogoñenom području sagrañeno je uglavnom od opeke debljine 29 cm. zbog svojstva upijanja vode. energetskim i klimatskim zahtjevima. napravljena za obiteljsku kuću u drugoj klimatskoj zoni. Analiza. prefabricirani betonski elementi i drugi način izvedbe. Fasada mora biti otporna na udare vjetra i nepropusna na udare kiše pod djelovanjem vjetra. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje. energetskim i klimatskim zahtjevima. DIJELOVA Zaštita zidova zgrade i fasade trebaju zadovoljavati svim estetskim. ANALIZA ZGRADE I GRAð. izmeñu ostaloga i okolicu te po potrebi i tradiciju gradnje. Procesi koje izaziva vlaga u zidovima mogu uzrokovati trajne i nepovratne promjene (plastične deformacije) poput kemijskih procesa i razaranja ili povratne promjene (elastične deformacije) poput promjena toplinske vodljivosti materijala ili dilatacije. DIJELOVA. vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. žbuka je podložna fizikalnim promjenama. a potom postavljanje hidrofobne žbuke na toplinsku izolaciju. potrebno ih je ožbukati hidrofobnom žbukom. O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant. Za ugodan boravak u grañevini i štednju energije preporučljivo je ugraditi toplinsku izolaciju debljine 10 cm (mineralne vune ili polistirola). SLAGANJE SASTAVA GRAð. fizikalnim. Hidrofobna žbuka ima svojstvo vodonepropusnosti dok omogućava prolaz vodenoj pari. Vrste fasada Prema vrsti i namjeni zgrada fasada može biti izvedena kao neožbukani vanjski zid.4. Najveći dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj sagrañen je i još se uvijek gradi s vanjskim neizoliranim zidovima od opeke. Vanjski zidovi ožbukani ne-hidrofobnom žbukom poboljšavaju estetski izgled fasade i smanjuju stupanj navlaživanja zida. Toplinskom izolacijom taje se gubitak znatno smanjuje. što zahtjeva redovito održavanje i time 145 . Fizikalna svojstva materijala fasade moraju biti takva da osiguraju trajnost pri promjenjivim klimatskim uvjetima. Zadovoljavajuće rješenje ovoga problema je ugradba toplinske izolacije na vanjskoj strani zida. Svaki od ovih zahtjeva treba biti uvažavan i niti jedan ne smije biti preferiran u odnosu na druge. odnosno moraju se smatrati jednako važnim. vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. pri tome uvažavajući. pokazuje da se kod toplinski neizolirane kuće gubi 52% toplinske energije kroz vanjske zidove. Fasada i zaštita zidova zgrada trebaju biti tako izvedene da udovoljavaju estetskim. vanjski zid obložen fasadnom opekom. Isto tako se pri njihovom projektiranju moraju uvažavati okolica i tradicija gradnje. Da bi se vanjski neožbukani zidovi grañevine zaštitili od navlaživanja i propadanja. Ipak. vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom.4. Vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade. Ožbukani vanjski zid U zimskom razdoblju vanjski zidovi bivaju navlaženi pod djelovanjem vjetra. ožbukani vanjski zid.

onda se obično kaže kako je riječ o vanjskom zidu s ventiliranom fasadom. Dobra toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja postiže se ako se masivni zid s vanjske strane izolira toplinskom izolacijom debljine 10 cm i zaštiti s vanjske strane fasadnom opekom s ventiliranim zračnim prostorom širine 4-8 cm. Ovaj meñurazmak čini zračni prostor koji može biti ventiliran ili neventiliran. tako i za stambene grañevine te mnoge javne i industrijske grañevine. 146 . Vanjski zid obložen fasadnom opekom Oblaganje vanjskih zidova fasadnom opekom može biti uspješno primijenjeno.povećanje troškova. toplinski izolirani zid ili pak. Fasadna opeka može biti izravno postavljena na vanjski neizolirani zid. Zbog toga je preporučljiva uporaba hidrofobne žbuke i toplinske izolacije vanjskog zida. Ako je zračni prostor ventiliran. kako za obiteljske kuće. s razmakom od vanjske strane neizoliranog ili toplinski izoliranog zida.

treba napomenuti da linearna dilatacija granitne ploče duljine 1 m. To uzrokuje navlaživanje toplinske izolacije. što izaziva pritisak klizajućih ploča na one ispod njih koje se lome i padaju. pogotovu kada je taj prostor predviñen za javne sadržaje. horizontalna i vertikalna izvode s "L" utorima. Problemi koji se javljaju kod izvedbe fasada kamenim pločama jesu propuštanje vode u meñuprostor kroz procijepe izmeñu ploča i klizanje ploča. U cilju otklanjanja mogućih sumnji kako su uzroci iskrivljavanja i lomljenja kamenih ploča dilatacijska naprezanja zbog temperaturnih razlika. posebno u nekim krajevima. IZBOR Fasade oblijepljene pločicama uvijek su dobar izbor 147 .4 mm. da bi se isušila navlažena toplinska izolacija.m što bitno smanjuje troškove održavanja zgrade. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje Vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom Obloga vanjskih zidova kamenim pločama sve više uvodi kamen u arhitekturu kao pouzdan i estetski prihvatljiv grañevinski materijal. pri razlici temperature od 50 K. Primjena kamenih fasadnih ploča pogodna je za poslovne i neke druge javne zgrade. iznosi samo 0. a time i gubitke topline. činilo. slično izvedbi kod prozora i doprozornika. Osim toga. Kako se vanjski zid izvodi s toplinskom izolacijom s vanjske strane. Uspješno se može primijeniti i za prizemne dijelove stambenih grañevina. a kamene se ploče sidre na vanjski zid. Kako bi se izbjeglo prodiranje vode kroz procijepe izmeñu kamenih ploča. pod djelovanjem vjetra. kako se to. dogaña se da kiša. prodire kroz procijepe izmeñu ploča u zračni prostor. Skoro sve obnovljene kuće u ratom pogoñenom području Hrvatske sagrañene su od opeke debljine 29 cm.Fasadna je opeka otporna na vanjske utjecaje i dugo traje. potrebno je utrošiti dodatnu energiju. Navlažena toplinska izolacija povećava toplinsku vodljivost. jedno od rješenja moglo bi biti da se spojna mjesta ploča.

naročito kod primjene u industrijskoj gradnji. elastičnim materijalima ili se izvode kao otvoreni spojevi. Princip izvedbe fasadnog dijela konstrukcije sličan je izvedbi ostakljenih fasada. dobroj zaštiti od vanjskih utjecaja i malim troškovima održavanja. Primarni uzrok prodiranja oborinske vode kroz spojeve prefabriciranih elemenata jeste povećani tlak na vanjskoj strani zbog djelovanja vjetra. naročito kod zgrada koje se griju i hlade tijekom godine. Te se prednosti očituju u brzoj montažnoj gradnji. zimi topao. a ljeti dobici topline. ako se gleda s energetskog aspekta. a izmeñu limene obloge i toplinske izolacije ostavlja se zračni prostor. postoji mogućnost da voda prodre kroz spojeve prefabriciranih elemenata i da doñe do kondenzacije vodene pare u hladnim mostovima. Prefabricirani betonski elementi U zgradama koje se izvode iz prefabriciranih elemenata prisutni su problemi kondenzacije vodene pare i prodiranja oborinske vode u konstrukciju. Primjena poliuretanskih sendviča s limenom oblogom pogodna je u industrijskoj gradnji. gdje je prodiranje oborinske vode spriječeno profilacijom spojeva tako da se unutrašnji i vanjski tlak izjednače. U vrijeme kada nije potrebno grijanje. što doprinosi smanjenju potrošnje energije u razdoblju grijanja. U razdoblju grijanja zgrade dozračena toplina izravnog i difuznog sunčevog zračenja zadržava se u zračnom prostoru i time smanjuje gubitak topline. 148 . Izmeñu toplinske izolacije i vanjskog stakla nalazi se zračni prostor širine do 20 cm. Prefabricirani zidovi obično su napravljeni od visokokvalitetnih materijala u dobro kontroliranim tehnološkim procesima. ali tu postoje mogućnosti navlaživanja toplinske izolacije doñe li do pucanja na spojevima limenih ploča uslijed toplinske dilatacije lima. naročito ako je postavljen još i vodonepropusni sloj. Ovi se otvori u razdoblju grijanja drže zatvorenima. hotela. Vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Fasada izvedena od lima ili limenog sendviča s toplinskom izolacijom ima nekih prednosti. već hlañenje zgrade. Na vanjski se zid postavlja toplinska izolacija. Ipak. Da bi se što efikasnije spriječilo prodiranje oborinske vode kroz spojeve elemenata konstrukcije. Na ovaj se način zimi smanjuju gubici. zračni se prostor prirodno ventilira kroz otvore postavljene na donjem i gornjem dijelu ostakljenja. a ljeti hladan. Fasada tada djeluje kao ventilirana fasada. naročito za gradnju proizvodnih pogona jer sendvič djeluje kao dobar toplinski izolator. Staklene površine iziskuju i manje godišnje troškove održavanja od klasičnih fasada. a vrijeme i troškovi izvedbe manji su nego kod klasične gradnje. Fasade obložene staklom uglavnom se primjenjuju kod poslovnih zgrada. banaka itd. Ostakljena fasada je dobar zaštitnik zgrade od navlaživanja. Dobra se energetska učinkovitost postiže kada se u zračni prostor ubacuje odsisni zagañeni zrak iz korisnog prostora zgrade.Vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Ostakljene fasade imaju odreñene prednosti u odnosu na klasične. Zbog toga je mala mogućnost da oborinska voda prodre kroz ovaj materijal. spojevi se zatvaraju mortom. Fasadni zid čine unutarnji zid s toplinskom izolacijom koja je postavljena na vanjskoj strani. Moguće je lim izravno postaviti na toplinsku izolaciju .

Problem kondenzacije vodene pare u konstrukciji zgrada izvedenih od prefabriciranih elemenata mogu biti aktualniji nego kod zgrada klasične izvedbe zbog slijedećih razloga: Prefabricirani beton je gušći i čvršći nego beton izliven na licu mjesta, pa je zbog toga i bolji vodič topline. Krajevi mnogih prefabriciranih elemenata djeluju kao toplinski mostovi na kojima može doći do kondenzacije. Pri uporabi otvorenih spojeva, hladni zrak prodire u unutrašnjost spoja koji može postati toplinski most, pothlañujući unutrašnje površine na ovim mjestima. Unutrašnje površine zidova mnogih zgrada, izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata su glatke i male apsorpcijske moći. Osloboñena vodena para u prostoru se ne apsorbira, pa stoga dolazi do povećanja vlažnosti unutrašnjeg zraka.

PROJEKTANT O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant Čak i mala količina kondenzirane vodene pare koja bi se inače lako apsorbirala u žbuku zida stvara tragove vlaženja na neapsorbirajućim površinama prefabriciranih betonskih elemenata. Istraživanja pokazuju da navlaživanje zidova izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata dolazi do izražaja u mnogo većoj mjeri nego kod klasične izvedbe zidova, pri istim uvjetima korištenja. Zbog toga se u zgradama sa zidovima izvedenim iz prefabriciranih betonskih elemenata preporučuje postavljanje bolje toplinske izolacije i primjena bolje
149

ventilacije prostorija nego u zgradama klasične izvedbe. Izvedbom fasada s hidrofobiranom termo-žbukom postiže se toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja vanjskih zidova zgrade. Primjena termo-žbuke pogodna je za starije zgrade kod kojih se obnavljaju fasade i za kuće s neožbukanim vanjskim zidovima. Termo-žbuka se može uporabiti u kombinaciji s drugim toplinskim izolatorima kao vanjski toplinski i vodonepropusni zaštitni sloj. Premda vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade, fasade moraju biti otporne na udare vjetra i nepropusne na udare kiše pod djelovanjem vjetra .

4.4.1. NEGRIJANI DIJELOVI ZGRADE , ODREðIVANJE TEMPERATURNIH ZONA
S obzirom na tehnički propis razlikuje zgrade: 1 – po namjeni ili veličini zgrade stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (Ve≤100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana, bruto površine ≤400m2) 2 – po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu qi ≥18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<qi< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature qi ≤ 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

Regulacija temperature u prostoru: Temperaturna ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Meñutim postoje preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kojih bi se trebali pridržavati:
• • •

Prostorije za boravak: 20-21oC Kupaonica 24oC Hodnici, predvorja 15oC
150

• • • • • • •

Spavaće sobe: 18oC Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 oC Za vrijeme godišnjeg odmora 10 oC Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5% energije za grijanje. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka.

4.4.2. PODOVI
Toplinski gubici kroz pod čine 10% od ukupnih toplinskih gubitaka kuće. Pod izolirajte s 10 cm toplinske izolacije. Toplinski gubici kroz pod mogu biti smanjeni i za 60% postavljanjem toplinskeizolacije. Ako je temperaturna razlika izmeñu zagrijanog i umjereno zagrijanog prostora mala, tj., manja od 4-5 °C, skoro da se i ne isplati toplinska izolacija. Samo znatno hladnije prostorije se toplinski izoliraju. Toplinska izolacija hladnih podova je jednostavan način da se smanje gubici topline i da se poboljša komfor stanovanja. Ako kod podnog grijanja ne postoji dovoljna toplinska izolacija, gubi se jako puno topline. Gubici iznose oko 6 % ukupnih toplinskih gubitaka na novim grañevinama ali ipak se i tada preporuča ugradnja izolacije. Toplinska izolacija podrumskog stropa je u tom slučaju posebno djelotvorna. Debljina izolacije poda zavisi o temperaturi hladne prostorije, a iznosi 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju, 10 cm za podove prema vanjskom zraku, a ako se radi i o podnom grijanju onda te veličine treba uvećati za 3 cm. Na hidroizolaciju ili betonsku podlogu polažu se toplinsko-izolacijske ploče ekspandiranog polistirena-stiropora toplinske vodljivosti λ =0,036 W/(mK) (gustoće 20 – 30 kg/m3), ovisno o opterećenju. Debljinu toplinske izolacije treba proračunati (ne manje od 6 cm). Na postavljene se ploče prije nanošenja armiranog betonskog estriha polaže PE – folija. Sanacija poda prema tlu u postojećoj kući često nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u usporedbi s velikom investicijom koja je potrebna za takvu sanaciju.

151

KROVOVI
KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA Iako je udio krova zastupljen s oko 10-20% u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Često se prostor ispod krova namjenjuje za stanovanje, iako nije adekvatno toplinski izoliran. Tada se zimi javljaju veliki toplinski gubici, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti. Ako krov nije dobro toplinski izoliran tada kroz njega može proći i do 30% topline. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.
152

lijevane izolacijske proizvode. lim. izopolimere kao i proizvode od trske i slame. tako i kod kosih krovova potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. potkrov ili kišnu branu. IZOLACIJA STROPA Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva: • • Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora .25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće. Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra). Postavlja se izmeñu i ispod greda. Kako kod ravnih.podruma 153 . cementne ploče. mekano drvo. drugi sloj toplinske izolacije radi prekrivanja toplinskih mostova. Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju. Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije. a izbor krovnog pokrova (crijep. Toplinska izolacija krova osigurava nam ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlañenje.Preporučljiva toplinska izolacija je 20 cm. proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeñe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole. šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. folije. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. Uvjek se preporuča izvesti donji. Ugradnjom ~20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac. krovne betonske ploče.20-0. Takoñer treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini.

Njima se sprječava prijenos zvuka po konstrukciji.35 W/m2K. 154 . Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom. Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0. što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju. donjeg koji je tvrñi i gornjeg koji je mekši.• • Stropne konstrukcije u mokrim prostorima Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane.25 W/m2K.45 W/m2K. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA Postoji više rješenja. ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju. ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije. Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem. visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm. a za lakše se stropove preporuča do 0. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno. Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda.

gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu. potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju.STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obvezatni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. U ovisnosti od toga da li se potkrovlje koristi za stanovanje ili ne. 155 . a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. U ovisnosti o konstrukciji kuće.35 W/m2K. kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. te njenom stanju investicija se vrača u periodu od 3-5 godina. Na takav se sloj lijepe keramičke pločice. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha. Osim ovih slojeva. Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije. Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha. u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se.

156 . Tako možemo skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima ureñaja. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom periodu. ili će njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću. To se naročito odnosi na obiteljske kuće bez fasade. postavite ili povećajte debljinu toplinske izolacije. ZIDOVI Ukoliko želite smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima.4. te one koje su grañene bez toplinske izolacije.4. već omogućava da se u ljetnom periodu vaša kuća ne pregrijava. te zamijenite prozore.4.

045 W/mK. Kotao i radijatori koje morate nabaviti za grijanje će biti manjeg kapaciteta. sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida. Na kvalitetu toplinske izolacije zidova utječe debljina izolacijskog sloja. razlika u troškovima za grijanje može biti i do 6 puta! Bolja kuća troši 10 litara lož ulja ili 10 m3 plina manje po kvadratnom metru kuće. pregrijavanje) čime joj produžujemo vijek trajanja.Prilikom adaptacije kuće. jedna grañena od pune opeke bez ikakve izolacije. to toplinska izolacija ima bolja svojstva. Takoñer će i toplinski ugoñaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida. prvo dobro izolirate kuću. te provodljivost materijala λ (W/mK). tuširanja. te polistiren (stiropor). a druga od šuplje cigle 25 cm i s toplinskom izolacijom od 10 cm. Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna. Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. Većina uobičajenih materijala za toplinsku izolaciju ima toplinsku vodljivost λ = 0. što je oko 52 kn/m2 u slučaju lož ulja ili 22 kn/m2 u slučaju plina. Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti ćete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja. Ukoliko usporedimo dvije kuće iste površine.030-0. ne propustite priliku da ugradite toplinsku izolaciju. smrzavanje. Dodatni troškovi za toplinsku izolaciju su oko 200 kn/m2 što čini 20-40% od ukupnih troškova adaptacije fasade. Zapamtite: što je vrijednost λ manja. te nastanak gljivica i pljesni. 157 . Prilikom adaptacije fasade. te će početna investicija za grijanje biti manja.

Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna. kao i smanjenju globalnih klimatskih promjena. gljivica i pljesni) i pridonosi toplinskoj ugodnosti u prostoriji (jer što su razlike u temperaturama izmeñu tijela i grañevinskog elementa veće tijelo se brže hladi i ljudi se osjećaju nelagodno). krovova). Gubitak topline i potrošnja energije po kvadratnom metru odrazit će se ne samo na mjesečne račune za grijanje i električnu energiju. već i na kvalitetu i udobnost stanovanja. podova. te stvaranja mikroorganizama. kao i na duži životni vijek zgrade. a na drugom mjestu se nalazi stiropor. odnosno njihovo zagrijavanje te se na taj način smanjuje razlika u temperaturama izmeñu unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. i to na starim trošnim kućama i do 6 puta.Više o toplinskoj izolaciji vanjskog zida Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi. U praksi je ponekad nemoguće dodatnu toplinsku izolaciju izvesti s vanjske 158 . Razlika u investiciji je minimalna a kreće se oko 280 kn/m2 za 10 cm izolacije kamenom vunom. Doprinos zaštiti okoliša. Približno 85% zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji. Potrošnja energije za grijanje i hlañenje može se bitno smanjiti punom toplinskom izolacijom obodnih grañevinskih dijelova zgrada (zidova. Toplinska izolacija omogućuje akumulaciju topline u zidovima prostorija. kao i za hlañenje ljeti. a što je jedan od pozitivnih efekata energetski efikasne gradnje i efikasnog korištenja toplinske energije. sprječava kondenzaciju vodene pare (zbog koje dolazi do truljenja grañevnog materijala. smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš. a 220kn/m2 stiroporom. Osim što izolacija znatno pridonosi uštedi potrebne energije za grijanje ona takoñer štiti grañevni element od pregrijavanja.

35 W/m2K za ploču debljine 10 cm. a izolacija debljine 10 cm takvoga materijala ima koeficijent toplinske prolaznosti 0. Najbolji materijali sa strane termičke izolacije za vanjski zid su porobeton i posebna termoopeka. meñutim najpopularniji su kamena vuna i polimerni izolacijski materijali. Kamena vuna je materijal sličnih svojstava te ima koeficijent toplinske prolaznosti 0.67 W/m2K. Ytong termoblok (xella) debljine 40 cm ima koeficijent vodljivosti topline 0. iako je i stiropor teško zapaljiv materijal) Primjer: Dakle. Ploče se ugrañuju s unutrašnje strane zidova imaju koeficijent prolaza topline od 1.45 W/mK. Kamena vuna ima daleko manji otpor difuziji vodene pare od stiropora.5 mm. što za debljinu cigle 45 cm daje gubitak topline kroz opeku od 0. zid od porotherm cigle debljine 45 cm. Porotherm opeka (proizvodi wienerberger) – u debljinama 20 – 45 cm. s izolacijskim knauf pločama debljine 3 cm na 159 . a navedena svojstva su za tipove koji se mogu kupiti u Hrvatskoj. naprama 2 W/m2K kod zida od obične opeke iste debljine.strane. ima znatno bolja termoizolacijska svojstva od klasične opeke. U tom slučaju izolacija se može izvesti s unutrašnje strane.33 (to su ukupni toplinski gubici.73 W/m2K. ali je i povoljnija u slučaju požara (čuva svojstva do temperature od 900 °C te spriječava širenje požara.385 W/m2K. Koeficijent toplinske vodljivosti iznosi izmeñu 0. Tako za najbolju ciglu u ponudi koeficijent toplinske prolaznosti iznosi 0. Izolacijski materijali za vanjsku ovojnicu zida mogu biti različiti. Polimerni izolacijski materijali – stiropor ili ekspandirani polistiren najpopularniji je vanjski izolacijski materijal. Sam materijal od kojeg se izgrañuje vanjski zid može imati vrlo različita toplinska svojstva.18 W/mK).30 W/m2K.18 i 0. Knauf ploče debljine 3 cm sastoje se od 2 ploče debljine 9. dok se taj koeficijent za običnu ciglu kreće oko 0.33 W/mK. Oni se svi razlikuju prema svojstvima i prema cijena. posebice kada se radi o višekatnoj zgradi (potrebna je suglasnost svih stanara) ili kad je objekt pod zaštitom. dok je voñenje 0. ekspandiranog polistirena i ploče koja sprečava prodiranje vlage.

TIPOVI VRATA I PROZORA PROZOR KAO ELEMENT TOPLINSKE ZAŠTITE ZGRADA Prozor je element obodne površine zgrade koji omogućava ljudima.unutarnjoj strani te izolacijom od kamene vune ili stiropora sa vanjskom strane ima ukupnu koeficijent prolaza topline 0. prema običnom neizoliranom zidu kojemu je ta vrijednost oko 1. Naravno i prozori značajno utječu na toplinske gubitke ovojnice grañevine.4. 160 . odnosno za normalnu zimsku razliku temperatura od oko 20 K (unutarnja temp. Osim toga ima izuzetno gradevno fizikalno značenje jer se kroz njega osvjetljava i prozračuje prostor te osigurava i odgovarajuću toplinsku.5.21 W/m2K.4 MJ toplinske energije (energetska vrijednost 1. 4.4 W/m2K. Dakle za vanjski zid površine 20 m2 u toku jednog dana u ovakvim uvjetima nepotrebno se izgubi 51.6 W/m2K. koji u njoj žive i rade povezanost s vanjskim svijetom. zvučnu i zaštitu od vode.5 m3 prirodnog plina). To znači da je razlika u toplinskim gubicima izmeñu ta dva slučaja 1. 20 °C vanjska 0 °C) kroz neizolirani zid gubi se 30 W/m2 zida više toplinske energije.

kroz spojeve prozorskog okvira i prozorskih krila. To znači da se zimi kroz njih gubi toplina.Toplinska je izolacija prozora općenito slabija od toplinske izolacije drugih elemenata koji zatvaraju zgradu. Osim navedenih neugodnih značajki prozori imaju i prednosti pred drugim obodnim elementima jer je kroz njihov prozirni stakleni dio moguće neposredno učinkovito iskorištavati energiju Sunčeva zračenja. a ljeti uzrokuju pregrijavanje prostora. Povrh toga. što pri hladnijem vremenu još više povećava toplinske gubitke. a često i kroz reške na spoju izmedu prozorskog okvira i zida. Mjesta toplinskih gubitaka i dobitaka kroz prozor 161 . Toplinski gubici i dobici posljedica su triju različitih načina prijenosa energije: .transmisije (toplina prolazi neposredno kroz materijale od kojih su prozori napravljeni) -prozračivanja (topao zrak iz zgrade i hladan zrak iz okoline ili obrnuto izmjenjuju se kroz nezabrtvljena mjesta u ili oko .Sunčeva zračenja (Sunčeve zrake prodiru kroz ostakljenu površinu prozora u zgradu). Sllka 1. dolazi do prolaza zraka (propuhivanja). U torn se slučaju govori o toplinskim dobicima.

odnosno za sanacije. Dvostruki klasični prozori. Podjela prozora s obzirom na konstrukcijsku osnovu Danas se proizvode i ugraduju uglavnom jednostruki prozori. a često se za izradu rabi kombinacija tih materijala. Proizvodi se mnogo razlicitih vrsta prozora. Kod nas još uvijek prevladavaju drveni okviri. Shematski prikaz načina prijenosa energije kroz prozor Potreba za stalnim smanjivanjem upotrebe energije za grijanje zgrada usmjerava razvoj prozora na traženje mogučnosti za smanjivanjem toplinskih gubitaka i što većim iskorištavanjem Sunčeva zračenja. metala ili umjetnih tvari. 162 . danas se izraduju samo za posebne namjene. Slika 3.Sllka 2. Stoga ćemo opisati onaj stupanj razvoja prozora koji je u tehničkome i ekonomskom pogledu najbolji za masovnu stambenu izgradnju. Na temelju ispitivanja ostvarene su brojne ideje koje su često tehnički vrlo zahtjevne i skupe i u praksi će tek zaživjeti. To su stakla sastavljena od dva ili tri stakla koja su meñusobno razmaknuta i na rubovima povezana u cjelinu materijalima za brtvljenje. a s obzirom na njihove značajke dijele se u razlicite skupine. Podjela. Kod jednostrukih prozora te kod unutarnjih spojnih i dvostrukih klasičnih prozora upotrebljavaju se tzv. Prozorski okviri i okviri prozorskih krila izrañuju se od drva. a u Europi je uporaba svih svrsta materijala uravnotežena. koji su nekoć prevladavali. vrlo je pojednostavljena. prikazana u nastavku. izolacijska stakla koja mogu biti dvostruka ili trostruka. Prozori uobicajeno imaju ugrañena dva ili tri stakla.

Transmisijski gubici prozora i gubici provjetravanjem čine oko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. njegovoj orijentaciji i lokalnom Sunčevu zračenju.80 W/m2K. Propuštanje Sunčeva zračenja Staklo u znatnoj mjeri propušta kratkovalno Sunčevo zračenje. gelovi ili kristali) ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike. zaštitne zavjese.40 W/m2K. Veličina te vrijednosti ovisi o toplinskoj prolaznosti i ukupnoj energijskoj propusnosti prozora. dvoslojna ili troslojna. Prozorski profili. prekinuti toplinski most u profilu. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmedu 0. ulaz Sunčevih zraka u unutrašnjost grañevine. aluminij ili plastika. Značajka prozora da energiju gubi i dobiva opisana je pojmom ekviva-lentne toplinske prolaznosti prozora (Uekv) te je realniji podatak za proračun toplinskih gubitaka. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. dakle.zaokretni prozori omogućavaju obje navedene mogučnosti otvaranja. prozori se dijele na one kod kojih se krila otvaraju oko vertikalne osi ili oko horizontalne osi. Prozori. Otuda i pravilo da se na osunčana pročelja ugrañuju veliki prozori. Izmedu stakala je moguća postava venecijanera za zaštitu od Sunca. prozore je stoga potrebno ugradivati u osunčana pročelja. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. No. Ostakljeni dio prozora omogućava. a slabije propušta dugovalno toplinsko zračenje. staklena pročelja Prozori i staklene stijene imaju ulogu propuštanja Sunčeve svjetlosti i omogućuju prirodno osvjetljenje. na zasjenjena što manji s ugodnim toplinskoizolacijskim značajkama.40-1. prozorski kapci (škure). Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1.80-1. «brisoleji») ili prekrivena bujnim zelenilom. gdje je njihova bilanca najugodnija. silikon) za ostvarivanje hermetičkog zatvaranja.00-3. koja kazuje koliki dio Sunčeva zračenja prolazi kroz ostakljenje. Pokazatelj za propusnost Sunčeva zračenja jest takozvana ukupna energijska propusnost (g). Stakla se danas izraduju kao izolacijska stakla. neovisno o vrsti materijala od kojeg se izraduju.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje).S obzirom na način otvaranja. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. s različitim punjenjem (plinovi. moraju osigurati: dobro brtvljenje. sprječava izlaz toplinskog zračenja iz unutrašnjosti grañevine. U skladu s novim Tehničkim propisom.40 W/m2K. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U =1. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. Prozori na osunčanim pročeljima zato moraju biti opremljeni elementima za zasjenjenje (rebrenice. Takozvani otklopno . Na niski U-koeficijent stakla utječu sljedeći čimbenici: 163 . ispunjene molekularnim higroskopnim sitom) za odredivanje razmaka izmedu stakala i brtvilo (butil.80 W/m2K. Energija koja prodre kroz ostakljenje grije zgradu i toplinski je dobitak. Propusnost za Sunčevo zračenje prozora u toplom razdoblju uzrokuje probleme jer zbog njih dolazi do pregrijavanja prostora. uz ostvarenje zaštite od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Prozor unatoć slabijoj toplinskoj izolaciji može više pridonijeti pozitivnoj bilanci zgrade nego bolje izolirani neprozirni zid. Utjecaj na toplinske gubitke imaju i letvice (inox. vanjska vrata.

kiše i nanosa kiše kako vlaga ne bi ušla izvana. čelik. Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno zrakonepropusno. Manji U-koeficijent možemo postići upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo stakla. pvc i kombinacija materijala: drvo i aluminij. ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira su od 68 do 93 mm za pvc i drvo. ovisno o broju stakala) brtvljenje kao zaštita od vjetra. aluminij. O vrsti materijala okvira ovisi debljina okvira i mogućnost ugradnje toplinski i zvučno kvalitetnog stakla. a šupljine okvira mogu se ispuniti toplinskom izolacijom. dok su kod aluminija moguće i veće debljine.■ Debljina i broj meduprostora U-koeficijent smanjujemo većim brojem meduprostora. krypton i si. a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja). ■ Punjenje meduprostora Napunimo li meduprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon. Npr. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meduprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost). Tako se osigurava od prodora vlage i toplog unutrašnjeg zraka u fugu koji bi se ohladio i došlo bi do pojave kondenzata i gljivica. ■ Odabir stakla Debljina stakla vrlo malo utječe na U-koeficijent. Potrebno je osigurati brtvljenje stakla i samog prozorskog okvira te prozorskog okvira i doprozornika . Koriste se različiti materijali okvira za prozore: drvo. Ukupna kvaliteta stakla ovisi o: > Koeficijentu transmisije energije ET > Koeficijentu refleksije energije ER > Koeficijentu apsorpcije energije EA 164 . 4+10+4+10+4.) U-koeficijent će se bitno smanjiti. što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10-12 mm.trostruko (ili peterostruko.

87 0. Temperature na unutarnjoj površini stakla u ovisnosti o vrsti ostakljenja Tablica 11. Ukupna debljina panela je od 6.60 0.50 0.70 0. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja g±(-)kod okomitog upada sunčeva zračenja TIP OSTAKLJENJA Jednostruko staklo (bezbojno.5 mm ovisno o korištenoj debljini stakla što je značajno tanje od standardnih dvostrukih i trostrukih staklenih panela.Slika 16.80 0. težine i cijene ostakljenja uz bolje toplinske karakteristike.50 0. Trenutno je 165 .60 Vakuumsko ostakljenje specijalno je ostakljenje koje omogućuje smanjenjem ukupne debljine.5 do 11. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije LowE obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od Sunčeva zračenja Staklena opeka Izvor: TPRUETZZ g±(-)) 0.

Mreža distancera je gotovo nevidljiva. a lowe premaz radijaciju. koji tvore vakuum s pritiskom od 1. U šupljini su smještene naprave za zaštitu od Sunca i zasjenjenje koje se reguliraju ručno. Tako zrak u kretanju u šupljini Ijeti prima na sebe dio topline koji bi prošao u zgradu i vraća je u okoliš. Projektiranje dvostrukih staklenih fasada zahtijeva integralni pristup koji uključuje uskladivanje vanjskih klimatskih parametara. Zimi je moguće zatvoriti otvore za zrak i ostvariti dodatnu toplinsko-izolacijsku zonu.7 Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. a najčešće su od stakla. a zaustavljena toplina se odvodi prirodnim strujanjem zraka. Ovakva fasada ima veliku debljinu.5 W/m2K > Svjetlopropusnost TLT 0. Karakteristike ventilirane dvostruke fasade: > Koeficijent prolaska topline U=1. Vrijednost koeficijenta prolaska topline za panel nije poznata.08 W/m2K i tako omogućuje značajnije smanjenje toplinskih gubitaka u objektima koji se griju i korištenje pasivnih solarnih dobitaka i ostvarivanje pasivnog standarda gradnje. Dvostruka fasada sastoji se od dvije ovojnice koje mogu biti izvedene od različitih materijala. TIPOLOGIJE DVOSTRUKIH STAKLENIH FASADA: Prirodno ventilirana dvostruka fasada koju čini jednostruko staklo s vanjske strane ispred naprave za zaštita od Sunca. Obično jedno staklo ima lowe premaz. ali s obzirom na karakteristike vakuumske šupljine očekuje se značajno smanjenje u odnosu na ostakljenja koji su u upotrebi. klimatehničku fleksibilnost te toplinsku i zvučnu izolaciju. prostor izmedu dvije staklene opne koji je prirodno ventiliran prema van i unutarnja staklena stijena koju čini izolacijsko staklo s LOWe premazom i šupljinom s plinovitom ispunom.vakuumsko ostakljenje u fazi testiranja. Unutarnja staklena stijena je zaštićena od padalina čime je smanjen rizik od prodora vode. stoga nije uvijek moguća izvedba s obzirom na veliku potrebnu tlocrtnu površinu i veće troškove održavanja i izgradnje. Ukoliko se u oblikovanju pročelja koristi dvostruka fasada moguće je postići transparentnost. Panel se izvodi spajanjem dva stakla tankom mrežom distancera debljine oko 0. od 50 do 80 cm. mehanički ili pomoću centralnog sustava za upravljanje.6-0.3*10"2 Pa koji ujedno postiže kompaktnost panela. 166 .2 > Zvučna izolacija Rw (dB) 38-44 Zrak koji pri dnu slobodno ulazi u šupljinu izmedu dvije staklene opne zagrijava se i pri vrhu izlazi van. toplinskih karakteristika ovojnice zgrade i energetskih sustava kako bi se izbjegli parametri koji nepovoljno utječu na ostvarenje unutarnjih klimatskih uvjeta. Danas staklene fasade mogu ostvariti toplinske karakteristike gotovo kao i kompaktni dio ovojnice. Vakuumska šupljina ostvaruje koeficijent prolaska topline U=0. a kao komercijalni proizvod mogao bi biti u ponudi krajem 2009. uvjetima okoliša i cjelokupnoj koncepciji zgrade koja uključuje i energetske sustave.1. Izmedu njih je ventilirana zračna šupljina čija širina može varirati od nekoliko centimetara do jednog metra (u posebnim slučajevima i više) ovisno o planiranim karakteristikama vanjske ovojnice.25 mm. a lakše se uoči noću. Naprava za zaštitu od Sunca kontrolira prolaz topline i osvjetljenja u zgradu. Ovakva struktura panela ostvaruje smanjenje sva tri mehanizma prijenosa topline: vakuuum smanjuje kondukciju i konvekciju.4 .

Unutarnja ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i plinovitim punjenjem (od 4+16+4 do 8 +16+4+4 mm) 4. Interaktivna fasada u presjeku: > Vanjska ovojnica je jednostruko laminirano staklo (npr.6. ulaže velikodušno u prozore. 4+4 mm.4. 4+4+6 mm) > Ukupni koeficijent prolaska topline 11=1. Širina zračne komore cca. od čega zračna šupljina zauzima od 12 do 15 cm. s napravom (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. SVOJSTVA I TOPLINSKI DOBICI Vrsta stakla Tko želi da njegova kuća ima lijepe oči. Širina komore cca 15 do 30 cm s tendom ili žaluzinama (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. ovisno o koncepciji. Takve fasade su panelne što znači da je pojedini modul uskladen s katnom visinom zgrade i sve energetske procese (kako u prostoru tako i u zračnoj šupljinii) je moguće kontrolirati na razini jedne etaže ili jedne zone. > Unutarnja ovojnica je jednostruko staklo (npr. a upravljaju ih senzori u fasadi ili pomoću centralnog upravljačkog sustava zgrade (CNUS).15-0. Ukupna debljina fasade je od 18 do 22 cm.Dvostruke ventilirane fasade u kojima je zrak u zračnoj šupljini pokretan prisilno pomoću mikro ventilatora koji se nalaze u fasadnom panelu ili uključivanjem u HVAC sustav. U zračnoj šupljini je smještena naprava za zaštitu od Sunca i regulaciju osvjetljenja.7 > Zvučna izolacija Rw= 38-44 dB Ova fasada je pogodna za hladne klime zbog povećane temperaturne ugodnosti u zoni uz fasadu i mogućnosti rekuperacije toplinskih dobitaka od Sunca pomoću toplinskih izmjenjivača u razdoblju grijanja.25 > Svjetlopropusnost TLT 0. 8+8 mm) Zračna komora je ventilirana vanjskim zrakom koji ulazi u komoru pri dnu vanjskog stakla i izbacuje se van na vrhu vanjskog stakla. 167 . VRSTE STAKLA. Moguće su dvije varijante izvedbe dvostruke ventilirane fasade: Aktivna fasada u presjeku: Vanjska ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i šupljinom s plinovitim punjenjem (npr. Mnoštvo materijala i nivo tehnike su zadivljujući. 4+16+4.0 W/m2K > Mogućnost otvaranja unutarnjeg sloja staklene ovojnice Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. Zrak pokreću mikroventilatori koji su smješteni u fasadnom panelu. 12 do 15 cm. S obzirom na način ventiliranja i poziciju toplinskoizolacijskog stakla razlikuje se aktivna fasada (ventilirana prema unutra) i interaktivna fasada (ventilirana prema van).6-0. 10+16+5+5 mm) Zračna šupljina uvlači zrak iz zgrade i pomoću HVAC sustava izvlači ga u vrhu panela prema sustavu za ventilaciju. Dobitnici tog razvoja su arhitekti.

jer staklo je moderni grañevinski materijal. gotovo revolucionarno. Uključivši i dodatne koristi Na tržištu prozora se učinilo jako puno. baš prema propisima pravilnika o uštedi energije. vakuumski metalizirane.sa svijetlog na tamno. infracrvene zrake. „Inteligentni“ prozori se preklapaju s prozirnih u neprozirne. koji će na bazi svojstava materijala reagirati na toplinu zemlje i pomanjkanje energije. Staklo. daje transparentnost i jednostavnost.zastupljeni su u prirodi u neograničenim količinama. Sve više prozora se nudi s niskim Uvrijednostima. natron i vapno. a ne i toplinu. koji je samo u nekoliko godina temeljito izmijenio područje grañenje.kao kod naočala. Što je moguća niža U-vrijednost 168 . prije svega potkraj 90-tih godina su njihova nastojanja urodila plodom. S druge strane i dalje se intenzivno radi na razvoju prozora. O nedostacima proizvoda industrija elaborira već desetljećima. Drugi modeli se podešavaju automatski . Prednosti tog proizvoda su evidentne: sirovine za proizvodnju stakla – pijesak. Staklene površine se obrañuju u mikroskopski malim nano-područjima tako da s njih nestaje i voda i prljavština. Pri tome stakla mogu biti i raskošna. pri čemu imaju svojstvo da iz sunčeve svjetlosti propuštaju samo svjetlost. Zaštita od sunca. Staklene površine su tanke. U pozadini toga leži začuñujući razvoj: u usporedbi s jednostavno zastakljenim modelima koji su se koristili krajem 70-tih godina gubitak energije se s termo izolacijskim staklima reducirao na jednu četvrtinu odnosno desetinu. upravo zahvaljujući modernim prozorima. Ono je simbol demokracije i modernizacije. toplinska i zvučna zaštita predstavljaju nivo tehnike i nude se u svim pojmljivim oblicima od suterena do krova. stabilne forme i postojan na ogrebotine.Uvijek iznova smo začuñeni kada postanemo svjesni napretka. moderni grañevinski materijal Arhitekti ga rado koriste. Primjer prozora: lijepi pogled i prostorije okupane dnevnom svjetlošću ne moramo više kao nekad plaćati visokim troškovima grijanja. dopušta prožimanje unutrašnjosti i vanjštine te reducira prvobitnu namjenu grañevinskih objekata: zaštitu ljudi od prirodnih sila. ekstremno je postojan na vremenske utjecaje. Kratko rečeno: Ono što moderni prozori danas posjeduju od dodatnih koristi odgovara visokim zahtjevima komfora stanovanja.

U kombinaciji 169 . U-vrijednosti su slične drvenim odnosno plastičnim okvirima. Koliko dobro je izolirana staklena ploča prozora prepoznajete prema njenoj U-vrijednosti. Niža U-vrijednost je bolja od visoke g-vrijednosti. Današnji prozori s dvostrukim staklima imaju U-vrijednosti izmeñu 1. 210 €. • Kombinacija drveno-aluminijskih okvira povezuje najbolja svojstva obje vrste materijala. primjerice drvo ili plastika s dodatnom izolacijom od pluta. koja iskazuje toplinski gubitak u jedinici watt po metru kvadratnom. poliuretanske pjene (PU) ili celuloze postiže vrlo dobe U-vrijednosti izmeñu 0.1.aluminijski prozor predstavlja potencijalni toplinski most i znatno je skuplji s cijenom od 330 do 440 €.6 i 0.2 i 1.nije potrebno premazivanje-.8 . Zbog toplinske vodljivosti materijala . Što je veća gvrijednost u procentima. Nedostatak: većina vrsta drveta postojana je na vremenske utjecaje jedino pod uvjetom da se redovito premazuju odgovarajućom zaštitom.8 i 2. vani aluminijska jezgra štiti od vremenskih utjecaja. U svakom slučaju Uvrijednost ima prioritet pred g-vrijednošću. I tu su posljednjih godina značajno poboljšane izolacijske vrijednosti. Cijena za jedno-krilni prozor s drvenim okvirom od jednog do dva kvadratna metra iznosi oko 250 €. • Aluminijski okviri su postojani na vremenske utjecaje i praktično nije potrebno nikakvo održavanje.8 .5. postojanost na vremenske utjecaje kao i neophodni troškovi održavanja.zahvaljujući punjenju plemenitim plinovima u meñuprostoru izmeñu dva stakla te tankom vakuumskom metaliziranju na unutarnjoj strani. Viša g-vrijednost povoljna je za energetsku bilancu Postoji još jedna vrijednost koja je vrlo značajna kod odabira prozora: g-vrijednost.U-vrijednost se kreće izmeñu 1. Cijena iznosi oko 290 €. • Spregnuti materijal. Već prema okvirnom materijalu prozor može biti dvostruko skuplji od dvoslojnog-termo-izolacijskog prozora. to je povoljnija energetska bilanca. Usporedbe radi prva izolirajuća stakla koja su se koristila prije 30 godina još uvijek imaju U-vrijednost od 2. • Plastika.9. ariš. njihov izgled dakako nije optički ugodan oku. Što je ta vrijednost niža. meranti) nudi dobru toplinsku izolaciju s Uvrijednostima izmeñu 1. Ona opisuje koliko se dobro može kasnije iskoristiti energija sunčevog zračenje za zagrijavanje kuće. već i kroz okvire. Najvažniji materijali okvira i njihova svojstva: • Drvo (primjerice smreka.3 i 1. prema vrsti drveta i premaza svake 3 do 10 godina. Prilikom odabira materijala okvira osim toplinske izolacije značajnu ulogu igraju izgled. uglavnom PVC velikim dijelom sve više zamjenjuje klasični drveni okvir. To je ukupni stupanj energetske propusnosti. Izolacijska vrijednost okvira ima veliko značenje Značajne količine topline gube se ne samo kroz prozorska stakla.Prilikom odabira odgovarajućih prozora i projektant i investitor moraju obraditi hrpu certifikata i vrijednosti. Svakako treba računati i sa 70 % višom cijenom za normalnu izvedbu. koje reflektira toplinsko zračenje natrag u prostoriju. Unutra dominira ugodni aspekt drveta. tada prozori izoliraju bolje od zidova starije gradnje. to je prozor bolji. kako bi donijeli ispravnu odluku. S trostrukim staklima s plinskim punjenjem i zaštitom moguće su U-vrijednosti od čak 0. Lijepo je imati obje vrijednosti u primjerenom odnosu cijene i učinkovitosti. hrast.8. Prije svega zbog malih troškova održavanja . dovoljno je samo pranje i čišćenje i sve to uz relativno nisku cijenu ca.8 do 0.

Koristi se u standardnoj pasivnoj kući i ima svoju cijenu. s energetskog aspekta treba koristiti visokovrijedno trostruko . tipični osjećaj hladnoće kojim zrače veliki prozori nestaje.termo izolacijsko staklo. Kod trostrukih termoizolacijskih stakala treba voditi računa i o iznimno kvalitetnim okvirima. Tri zvjezdice za tri staklene ploče Najkvalitetnije i najcjenjenije staklo koje se danas može naći na tržištu je bez sumnje trostruko . Ni u jednom graditeljskom segmentu nije se dogodio takav napredak i veliki broj inovacija kao u staklarskoj struci. Tko igra na kartu sigurnosti vodit će računa i o certificiranju pasivne kuće. Razlika izmeñu temperature prostornog zraka i površinske temperature je veoma mala.s trostrukim zastakljenjem koriste se kod pasivnih kuća.termo izolacijsko staklo. I upravo tamo gdje dominiraju velike prozorske površine u prostoriji . Stoga upoznavanje s mogućnostima staklarske proizvodnje može pomoći pri izboru vrste i načina ostakljivanja Reflektriajuće staklo 170 . Osim uštede troškova grijanja ta stakla nude i izražen komfor stanovanja.

stakla obrañena kiselinama i antikna stakla i umjetnička (art) stakla. točkica i sl. sigurnosna stakla. 3. 4.zaštita od sunca i pogleda 36% . Prema nekim istraživanjima koja su napravljena u Europskoj uniji na zahtjev samih proizvoñača stakla.zaštita od buke 36% . pjeskareno. Današnje 'float' ravno vučeno staklo jest po svom izgledu i estetici savršeno.1 do 1. emajlirano.klimatski integrirani ureñaji 3% . Postoje osnovne vrste stakala koje upotrebljavamo u grañevini.otpornost na lom 40% . Bezbojno 'float' staklo na raspolaganju je kod dobavljača u različitim debljinama (od 2.električno otvaranje i zatvaranje 5% . Prema istraživanju to su ove osobine poredane po važnosti za korisnika: . izo-staklo). pogotovo ako gledamo okomito na plohu stakla. specijalna stakla. te toplinska i zvučna zaštita na samom su vrhu prioriteta kod grañana. ali kada posložimo više prozirnih 171 . Nema grešaka i u potpunosti je prozirno. 10. karakteristikama i namjeni. brušeno ili staklo sa sitotiskom. To staklo kakvo imamo na starim prozorima s jednostrukim ostakljenjem ili na prozorima krilo na krilo s dvostrukim ostakljenjem bila je osnova tradicionalnog staklarstva u prošlosti. staklo obrañeno kiselinom.zaštita od insekata i dr. niskoemisijska stakla. 5. Bezbojno ravno staklo Kada govorimo o osnovnim vrstama stakla. 8. kao i neke kombinacije različitih vrsta stakala koje nam mogu dati nove rezultate i novu primjenu u graditeljstvu.automatizirano prozračivanje 18% . dekorativna stakla. 19 mm) i možemo ga obraditi u izolacijsko (tzv. 1% Kao što vidimo. lijepljeno staklo. Takvo besprijekorno prozirno 'float' staklo u sebi ima od 1. Pri ostakljivanju objekata oni su usredotočeni na pojedine osobine stakla više nego na druge.lagano čišćenje 33% . tada mislimo na osnovno bezbojno staklo proizvedeno usavršenim procesom u tzv. pitanje je koje si trebamo postaviti pri razmatranju ove teme. Na jednom staklu to nećemo primijetiti. 6. 12. 15. tzv.REFLEKTIRAJUĆA STAKLA Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima Koje su dodatne osobine po pitanju odabira stakla koje od projektanata i izvoñača očekuju investitori. zatim refleksna stakla.14% željeznog oksida koji mu daje blago zelenkasti izgled. Sva stakla nisu jednaka po svojoj strukturi.sigurnost od provala 27% . sigurnost od ozljeda prilikom eventualnog loma. a osnova je i za ostale vrste stakala. prozirna ravna vučena stakla.). zrcala. 'float' tehnologiji. grañanima nisu sve osobine stakla podjednako važne. vatrootporna stakla. s velikom razlikom što tehnologija nije bila savršena i što je staklo bilo prepuno grešaka (valova. kaljeno staklo.

ovisno o veličini plohe koja se ostakljuje. To je prozirno staklo obojeno u masi. kao i u industriji namještaja zbog visoke propusnosti svjetlosti i neutralnosti boja uz koje stoji. Antirefleksno staklo ima odličnu prozirnost i optimalan prikaz boja u izlogu bez odbljeska koji kod potencijalnog kupca može imati iritirajuću ulogu i primjenjuje se na pročeljima velikih trgovačkih kuća. Obojena stakla se proizvode u debljinama slično kao i bezbojna stakla (od 3 172 . ali će s vremenom postati standard u opremanju prostora za pokazivanje. Sigurnosna zaštita Antirefleksno staklo U današnje vrijeme kada je život nezamisliv bez velikih trgovačkih kuća koje nude raznolike proizvode u izlozima. ovo se ekstra čisto staklo koristi u gotovo zanemarivoj količini. To je staklo koje kod nas nije još u potpunosti ušlo u svakodnevni život. 16 mm). Pomoću magnetron postupka na staklo je nanesen poseban namaz koji to staklo čini antirefleksnim. To je staklo namijenjeno i vrlo često na zapadu korišteno u muzejima za predstavljanje i zaštitu muzejskih eksponata.stakala u pločama jednu na drugu. što izlozi zasigurno jesu. ovisno o proizvoñaču stakla. pa osoba nije zabljesnuta refleksijom drugih predmeta s ulice u izlogu. tj. Na pročeljima zgrada koristi se kao regulator prolaza Sunčeve energije. sivoj ili zelenoj boji s više ili manje nijansi zatamnjenja. Kod nas. smeñoj. Zatamljena stakla Zatamnjena stakla Kada želimo imati staklo u boji koje je prozirnih karakteristika. treba reći da ti i takvi izlozi mogu biti obični. koji to nisu. ali ono tu energiju ne reflektira. već samo ublažuje. nažalost takva praksa nije slučaj. 12. tada ta zelena boja dolazi do izražaja i u to se može uvjeriti svatko tko je barem jednom posjetio lokalnu staklarsku radionicu. tada govorimo o staklu u boji. a radi sigurnosti ono se proizvodi kao lijepljeno staklo u različitim debljinama (najčešće 8. malo zatamnjeno. od bezbojnog stakla odreñene debljine (što ovisi dakako o veličini izloga) i oni drugi. No postoji u proizvodnji i u potpunosti čisto staklo s niskim sadržajem željeznog oksida pa tako i s većim prolazom svjetlosti i smanjenjem zelenih nijansi. U proizvodnji namještaja ono se koristi za izradu vitrina u brončanoj. jer su izvedeni s ugrañenim antirefleksnim staklom.

što je u odnosu na obično izo-staklo smanjenje gubitka topline skoro tri puta. Takva stakla otvaraju nove mogućnosti u graditeljstvu jer staklene površine više ne predstavljaju pravi problem u pogledu gubitka topline. Obojena stakla Reflektirajuća stakla Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu vrstu stakla koja je za to predviñena. Tako se dodatnim obradama može dobiti regulacija prolaska Sunčeve energije. prednost niskoemisijskih stakala je i u pogledu udobnosti. jer se zbog više temperature na površini unutarnjeg stakla smanjuje kruženje zraka u prostoru i povećava osjećaj udobnosti. što je prema sporazumu o zaštiti okoliša u Kyotu od velike važnosti u pogledu zaštite čovjekove okoline. Osim goleme uštede energije. ekonomičnije korištenje klimaureñaja.1 W/m2K. a konačan rezultat ovisi i o položaju objekta te okruženju u kojem se isti nalazi. a istodobno se smanjuje i mogućnost nastanka i sakupljanja vodene pare na oknima. bolji estetski izgled objekta i kontrolirani prolaz svjetlosti. Na 173 . Ova stakla na jednoj strani imaju tanki nanos metalnih oksida. Reflektirajuća se stakla proizvode tako da se na prozirno staklo ili staklo obojeno u masi nanese sloj na silikonskoj bazi ili sloj metalnog oksida pomoću pirolitskog procesa pri čemu se stvara vrlo otporan i čvrst nanos koji se u potpunosti poveže s površinom stakla. Razlikujemo reflektirajuća stakla s tvrdim i mekim nanosom. poput standardnog stakla i namijenjena su upotrebi za ostakljivanje prozora kuća. tako da se toplinski valovi (dugovalne infracrvene zrake) od stakla odbijaju i vraćaju u smjeru izvora topline. Kroz stakla niske emisije gubi se manje topline iz prostora jer se energija vraća u prostor iz kojeg dolazi. To su reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima. Danas postoje već i nisko emisijska stakla 'druge' generacije proizvedena magnetron postupkom pa npr.do 12 mm). takvo staklo u izo kombinaciji 4+16+4 mm s argonom u meñuprostoru postiže K=1. a time i manju emisiju CO2 u okoliš. Ova stakla imaju u principu vrlo neutralan izgled. Ujedno. Stakla niske emisije Niskoemisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima. manji gubici znače i manju upotrebu primarne energije za zagrijavanje prostora. za ostakljivanje na pročeljima poslovnih i javnih zgrada i sl. što ovisi o paleti proizvoda raznih proizvoñača stakla.

žičano vatrostalno staklo koje se koristi za zaštitu od vatre. U prvoj fazi samočišćenja sunce na mrlje djeluje UV zrakama koje u fotokatalitičkoj fazi razgrañuju organske i mineralne tvari na staklu. I takvo se staklo naručuje po mjeri. Samočisteća stakla Novost na tržištu u Hrvatskoj. što je svota koja odgovara cijeni energije koja se proizvede radom 38 velikih elektrana. 174 . a zatim u drugoj hidrofiličnoj fazi kiša te nečistoće spere sa stakla. Vatrootporna stakla Vrlo specifično staklo u graditeljstvu je tzv. Kao što nam je poznato. Koliko nam je poznato. E 60 i eventualno E 90 min.samostojećim kućama u Europskoj uniji.5 kg/m2 s mogućnošću zaštite od požara u objektu u trajanju od minimalno 30 minuta (klasa E 30). ali ne i u Europi. Takvo se staklo ugrañuje jednostruko. a klase su od 30 do 60 min. Treba imati na umu da se vatrootporno staklo naručuje po komadu i točnih dimenzija. Samočisteće staklo sastoji se od prozirnog float stakla koje ima na vanjskoj površini nanesen fotokatalitni i hidrofilni nanos. tada govorimo i o sigurnosnom staklu. stručnjaci su iskoristili dvije komponente iz same prirode: vodu (kišu) i sunčeve UV zrake. Upotrebom ovih stakala troškovi čišćenja se znatno smanjuju i gotovo uvijek imamo čista stakla. a može se dobiti u klasama E 30. jer se nakon isporuke ne može naknadno obrañivati ili rezati.5 cm i teško 17.. Statističari iz EU su izračunali da bi se u Europi ugradnjom suvremenih oblika ostakljenja uštedjelo godišnje i do 18. organska i mineralna nečistoća skuplja se svakodnevno na staklenim površinama. Ako se radi o vatrootpornom laminiranom staklu. Napravljeno je pomoću posebne toplinske obrade i konstruirano da stvori učinkovitu branu vatrenoj stihiji i ne dozvoli prolazak vatre.5 milijardi eura (koje se danas bacaju u zrak). Meñu vatrootporna stakla spadaju i izolacijska vatrootporna stakla koja se izrañuju kao sastav od više ploča stakla s ekspanzijskim vodenim gelom izmeñu stakala koji pri visokim temperaturama reagira kao toplinski štit i temperaturu zadržava na sigurnoj razini. dima i otrovnih plinova nastalih izgaranjem materijala. jesu samočisteća stakla koja se koriste za ostakljenje pročelja zgrada koja bi u suprotnom trebalo čistiti na dosta skup način angažiranjem specijaliziranih ekipa perača prozora na visećim skelama i sl. ovisno o modelu i proizvoñaču. u Bjelovaru postoji proizvodnja vatrootpornih stakala. a i manjak sredstava za čišćenje dobitak su u zaštiti okoliša. treba ugraditi neko od vatrootpornih stakala u vanjsku ili unutarnju stijenu. Ukoliko želimo učinkovitije staklo za zaštitu od požara. Ovisno o proizvoñaču najčešće se izrañuje debljine 6. dakle na prozorima i vratima starijeg datuma ugradnje. u sezoni grijanja izgubi se i do 40% energije koja je utrošena na zagrijavanje unutarnjeg prostora. Da bi uklonili nečistoću sa stakla.

za podna ostakljenja 175 . Uostalom. ali kako je zalijepljeno folijom. a laminirano će pri pucanju ostati u jednom komadu jer ga folija koja se nalazi izmeñu stakala drži zajedno.za zaštitu od loma . ako je svrha ne ozlijediti se. Npr. jer se i stupanj sigurnosti u pojedinom slučaju povezuje u prvom redu s namjenom u konkretnom slučaju. Laminirano staklo Kada želimo da staklo osim izuzetnih transparentnih svojstava ima i svojstvo da bude neprobojno i sigurno za korisnika. Stoga možemo reći da takvo sigurnosno laminirano staklo ima višestruku primjenu u praksi: .za zaštitu od vatrenog oružja (u odreñenoj izvedbi) . laminirano nam staklo uopće neće dozvoliti proboj prema van. Standardno se upotrebljava prozirna PVB-folija s visokim stupnjem UV zaštite. tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla. U uvodu smo spomenuli da ćemo staklo odabrati prema namjeni pa sada možemo reći da se u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom laminirano staklo neće pri udarcu i u slučaju loma raspasti na sitne dijelove. postoje standardi i norme. samo staklo nas neće ozlijediti. tada možemo uporabiti i kaljeno i laminirano staklo.Sigurnosno staklo Sigurnosna stakla Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla. pri mehaničkom oštećenju (pri udarcu u staklo) staklo puca. No ako se radi o pročelju zgrade. ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. Naime. Postupak proizvodnje odvija se pri povećanoj temperaturi i pritisku u posebnom odjeljenju. kroz kaljeno ćemo staklo s visine proletjeti na ulicu. Ovisno o namjeni meñu stakala može se umetnuti jedan ili više slojeva folije. Folija koja se u tu svrhu upotrebljava je PVB-folija (polyvinyl-butyral folija) i može biti prozirna ili u boji. već će zbog folije za koju smo rekli da je izuzetne čvrstoće na kidanje. štiti razbijeni otvor. Kaljeno će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti.za zaštitu od bačenih predmeta . Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala meñusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. tada ćemo odabrati laminirano staklo. S druge strane. Zato odabir uvelike ovisi o namjeni i mjestu ugradnje i o tome treba voditi računa. ostati u jednom dijelu i tako pružiti zaštitu.

Takoñer se i protupožarna stakla izrañuju od kaljenog ili od kaljenog i laminiranog stakla u kombinaciji. panele i sl. Stakla koja se mogu laminirati su prozirna stakla. nadglavna ostakljenja) mora biti sigurnosno laminirano staklo. Govoreći o praksi. 3+3 mm lamistal jest lijepljeno staklo. a može biti i obojeno u širokom rasponu boja za upotrebu kod izvedbe zaštitnih pregrada. Kada se radi o dizalima i ostakljenju dizala.za ostakljenje pročelja objekata (spider pročelja) . ako za to postoji potreba ili je zakonom propisano. Prije procesa laminiranja ta se stakla mogu obraditi kaljenjem. 0. staklo lijepljeno od dva stakla debljine 3 mm tzv. neka ornamentna stakla kao i samočisteća stakla te emajlirana ili sitotiskom obrañena stakla. EVA-folija koja se pokazala otpornijom.za zaštitu od pada (proboja) u dubinu kroz staklo. 176 . Kada se radi o nadglavnim ostakljenjima. a kod laminiranog stakla kad je temperaturni šok preko 40°K. Recimo i to da nije svako laminirano staklo ujedno i sigurnosno (npr. obojena stakla u masi. ali nije sigurnosno. reflektirajuća stakla. Zato su pripremne radnje i testovi neophodni za odabir vrste stakla. O tome treba voditi računa pri odabiru vrste stakla. marketinških razloga) i u tu se svrhu upotrebljavaju sigurnosna laminirana stakla. Ponekad se pokaže da klasična PVB-folija može nakon pečenja boje biti oštećena pa se u tu svrhu može uporabiti tzv. prilikom analize stakla moramo unaprijed znati što će se dogoditi sa staklom prilikom pečenja. Naime. Otpornost na lom vanjskog stakla staklenog krova kod krovnih ostakljenja uvelike je poboljšano upotrebom sigurnosnog kaljenog stakla (ESG) što je u pojedinim državama propisano.76 mm debljine i stakla moraju biti deblja od 3+3 kombinacije da staklo smatramo sigurnosnim). odnosno nakon bojenja pročelja (na staklo se može intervenirati keramičkim bojama ili digitalnim otiskom). folija izmeñu stakala mora biti min. niskoemisijska E-stakla. tada prema važećim propisima staklo mora biti ne samo laminirano. treba reći da kod krovnih ostakljenja može doći do pucanja stakla uslijed temperaturnih razlika.za stropna i krovna ostakljenja . kod kaljenog stakla staklo puca kad je tzv. treba napomenuti da prema važećim propisima u EU svako staklo postavljeno iznad glave korisnika prostora (tzv.. Laminirano staklo može imati i poboljšana akustička svojstva. već i kaljeno i laminirano. Danas se u svijetu već uvelike eksperimentira s pročeljima koja su oslikana radi estetskih i drugih (npr. za stepenice. No. temperaturni šok preko 150°K.

za vrata. Kod procesa kaljenja boja se rastopi i poveže sa staklenom površinom pa takav nanos postaje otporan na mehanička oštećenja i atmosferilije. ili betonska konstrukcija. pregrade. Staklo sa sitotiskom Staklo sa sitotiskom je kaljeno staklo na koje je prije postupka kaljenja nanesena boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje kroz sito. Tako se može na pročeljima zgrada dobiti zanimljiv uzorak koji služi i kao zaštita od sunca. 177 . Emajlirana se stakla upotrebljavaju za staklene panele na staklenim pročeljima kada ne želimo da se kroz staklo vide parapeti. namještaj i sl. za obloge stijena. a moguć je i izbor za različite aplikacije za upotrebu u interijerima.NISKOMISIJSKA STAKLA Niskomisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima Emajlirano staklo Emajlirano staklo je kaljeno staklo na koje se prije samog postupka kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje. slično kao kod emajliranja prvo se boja pri kaljenju rastopi i zatim poveže s osnovnom strukturom stakla. staklene ispune i sl.

Takva stakla proizvode se isključivo po narudžbi. Staklo za specijalne namjene je promatračko staklo koje pruža mogućnost gledanja kroz staklo a da osoba koja to radi ne bude primijećena. 5. Profilno je staklo u nas popularno pod imenom profilit ili kopelit i upotrebljava se za pregradne stijene posebice pri gradnji industrijskih hala i postrojenja. lamele se proizvode u visinama od 6 m. 4. a postoje i posebne ponude tzv. antiknih zrcala za interijere. Postoji veliki izbor ornamentiranog stakla s različitim uzorcima različitih proizvoñača standardne debljine 4 mm. 6. VITRAJ Uobičajeno je da se vitraj najčešće koristi u sakralnim objektima. Ogledala su danas standard u opremanju interijera i mogu se dobiti u debljinama od 3. meñutim. njegova primjena ima i svoju umjetničku vrijednost 178 . naravno pod odreñenim svjetlosnim uvjetima (zatamnjena prostorija iz koje se promatra). a mogu biti ojačane žicom kao i žičano staklo debljine 5/6 ili 6/7 mm koje se upotrebljava za sličnu namjenu. ali su u biti neprozirna. 8 mm. propuštaju svjetlost.Ornamentirana stakla U industriji stakla oduvijek je posebno mjesto imalo ornamentirano staklo koje se upotrebljava za ostakljenje staklenih vrata i pregrada u interijeru.

vrste stakala. kod starijih objekata o poboljšanju ljetne toplinske zaštite. Svako je već čuo za pojam hvatač topline. sjenilo. te nastaju znatno više sobne temperature od onih vanjskih. kod novogradnji treba razmisliti o pridržavanju. Pri tome centralno značenje imaju grañevinsko fizikalni rubni uvjeti kao orijentacija prema stranama svijeta. Vidljivo sunčevo zračenje se pretvara u toplinu u trenutku kada padne na masivni grañevinski element (primjerice na unutarnje zidove). Ili drugačije rečeno. vrsta gradnje. Taj efekt djeluje tako da se iza stakala ne možemo sunčati. Usporedba dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti unosa topline prema DIN 4108-2 je izmeñu ostalog indicija za neophodnost uvoñenja mjera kvalitete u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite u postojećim zgradama. noćno provjetravanje i vrsta gradnje odreñenih prostorija. koje proizvoñač može ciljano mijenjati. Zračenje topline tog grañevinskog elementa je dugovalno te probija staklo u maloj mjeri te se zadržava u prostoriji (princip staklenika). ali je posljedica „hvatanje topline“ na prozorskom staklu. Izuzetak bi moglo biti pred hlañenje dolaznog zraka preko transformatora topline zemljine kore. nagib prozora i orijentacija prozora prema stranama svijeta takoñer moraju biti uzeti u obzir. Za objektivnu procjenu kod izračuna koeficijenta unosa topline/zračenja treba uzeti u obzir sve utjecajne faktore. U principu uobičajena stakla imaju visoku propusnost vidljive svjetlosti(valna dužina: 380 do 780 nm). neophodno je objašnjenje načina funkcioniranja prozorskih stakala. propusnost (transmisija) stakala za udio zračenja kraćih valnih dužina (UV-zračenje) i većih valnih dužina (infra crveno zračenje) je znatno manja od transmisije vidljive svjetlosti. primjerice kod velikih unutarnjih opterećenja(izvori topline u prostoriji). Usporedbom dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti sunčeva unosa vidljiva je i potreba i kvaliteta mjera u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite. a malu propusnost za druga područja valnih dužina. Ostali kriteriji kao što su lokacija. Kod prekoračenja dopuštenih vrijednosti udjela prozorskih površina u DIN 4108-2. norme DIN 4108-2 imaju odgovarajuće dodane i odbijene vrijednosti(vidi DIN 4108-2 ).Da bi razumjeli zašto se ljeti prostorije tako zagrijavaju sunčevim zračenjem. Što se može učiniti protiv unosa topline? Postoje dvije mogućnosti? • Reducirati unos zračenja u prostoriju(stvaranjem sjene) • „provjetravati“ toplinu koja nastaje u prostoriji u razdoblju nižih vanjskih temperatura(noćno provjetravanje) Hlañenje prostorije(zraka) uz podršku adekvatnih ureñaja treba se koristiti u samo u iznimnim slučajevima zbog velike potrošnje električne energije. O kojim preporukama treba voditi računa? Za novogradnje treba ispuniti zahtjeve u pogledu ljetne toplinske zaštite iz norme DIN 4108-2 sukladno pravilniku o uštedi energije EnEV. udio prozorskih površina. Što se krije iza toga? Stakla na prozorima imaju točno odreñena grañevinsko fizikalna svojstva. 179 . Koji su bitni utjecajni faktori? Neophodnost izvoñenja mjera za ljetnu toplinsku zaštitu te njihova učinkovitost ovise o pojedinačnim faktorima.

procjena prema DIN normi više nije dovoljna. Stupanj prolaza ukupne energije Stakla s nižim stupnjem prolaza ukupne energije imaju manju propusnost sunčeva zračenja te su tako pogodnija za ljetnu toplinsku zaštitu. Lokacija Lokacija govori nešto o očekivanoj klimi u ljetnom razdoblju. Orijentiranje prema stranama svijeta Strane svijeta fasade se označavaju kao orijentacija. Udio prozorskih površina Udio prozorskih površina u odnosu na promatrane fasadne površine pojedinih orijentacija prema stranama svijeta. dakle kada vanjske temperature dosegnu svoj dnevni minimum. primjerice u formi vremenskog prekoračenja odreñenih temperatura. Ona je meñutim indicija za mogućnost akumuliranja unosa topline .Kod specijalnih zahtjeva u pogledu kvalitete toplinske zaštite. Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije (karakteristična veličina toplinskih dobitaka sunčevim zračenjem u zgradama) odreñena je prema normi DIN 4108-2. Najbolje je „poprečno provjetravanje“(otvaranje prozora nasuprot fasadi i vrata koja se nalaze izmeñu). Njemačka je u skladu s 180 . naziva se u literaturi još i kao“intenzivno noćno provjetravanje te predstavlja učinkovitu mogućnost hlañenja prostorija. Noćno provjetravanje Dugo i intenzivno provjetravanje prostorija zagrijanih preko dana udrugom dijelu noći. Fasada orijentirana prema jugu osunčana je oko 12 sati po lokalnom vremenu pod najvećim mogućim kutom. Zgrade s teškim načinom gradnje( armirani beton) mogu akumulirati puno topline. zgrade lakšeg načina gradnje(drvene konstrukcije) ne mogu akumulirati puno topline. smanjuje se meñutim kod ovješenih stropova i podnih drvenih konstrukcija. Objašnjenja i pojmovi Pod vrstom gradnje se misli na svojstvo zgrade da akumulira toplinu. Vrsta gradnje sama po sebi ne govori ništa o očekivanim klimatskim relacijama u ljetnom razdoblju. Tu je potrebna pomoć stručnih projektanata koji izvode termičke simulacije te na bazi izračuna različitih varijanti prezentiraju utjecaj različitih mjera ljetne toplinske zaštite na poboljšanje toplinske zaštite sobne klime. Niži stupanj prolaza ukupne energije znači i manje solarne toplinske dobitke u zimskom razdoblju te u pravilu (kod istovremeno smanjene propusnosti svjetla) duže vrijeme trajanja uključene rasvjete. Sposobnost akumulacije postoji i na stropovima i podovima. kako bi se spriječio brzi porast temperature.

Za područja s mjesečnim temperaturama vanjskog zraka većim od 18°C prema DIN 4108-2 nominalna vrijednost unosa sunčeve energije mora biti veća od one za područja s vanjskim temperaturama zraka do 18°C i nižim. propusnost sunčevog zračenja). Vrste stakla Pod vrstama stakla posebno su opisana sljedeća svojstva stakla: • Broj staklenih ploča(jednostruko. dvostruko. zasjenjenje( bolja je vanjska zaštita prozora od unutarnje) te odabirom zidnih i stropnih konstrukcija (masivni grañevinski elementi su bolji pufer za visoke temperature) . za koje su orijentacijske vrijednosti navedene u normi 4108-2 Rezime Iz svega navedenog se sažeto može zaključiti da se ugodna prostorna klima može ostvariti pridržavanjem osnovnih pravila kao što su recimo odabir adekvatne strane svijeta (vješt raspored i veličina prozora). prema novoj europskoj standardizaciji se označava kao Uwvrijednost.tim podijeljena u tri klimatske regije. Učinkovitost Učinkovitost ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja može se očitati iz faktora umanjenja. to je veća toplinska zaštita. Koeficijent toplinskog prolaza Koeficijent toplinskog prolaza je mjera za toplinske gubitke kroz grañevinski element kod različitih temperatura prostorije i okoliša. Koeficijent toplinskog prolaza prozora uključujući i konstrukcije okvira ranije se nazivao kf-vrijednost. 181 . Blagovremenim uzimanjem u obzir potreba za ljetnom toplinskom zaštitom u najranijem stadiju planiranja možete izbjeći dodatne troškove(naknadne) ugradnje ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja ili klima ureñaja. U ljetnom razdoblju su kod viših vanjskih temperatura od onih u prostoriji evidentni toplinski dobici(= negativni toplinski gubici). Što je koeficijent toplinskog prolaza niži. trostruko staklo te sigurnosno staklo) • Punjenje meñuprostora izmeñu staklenih ploča te vrsta zaštite pojedinih stakala Ovi parametri se reflektiraju na grañevinsko fizikalna svojstva( koeficijent toplinskog prolaza.

a t a k o ñ e r i o d Z e m l j e .SUSTAVI I UČINKOVITOST OD SUNČEVOG ZRAČENJA DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA Sunčevo zračenje Zb o g viso ke p o vršin ske t e mp e ra t u ru (o ko 6 0 0 K ). Osim oslabljenih direktnih sunčevih zraka. razlikuje od tijela n i s k i h t e m p e r a t u r e ( o k o 3 0 0 K) koja su ranije promatrana. S u n ce e m it ira v e l i k e k o l i č i n e e n e r g i j e u o b l i k u e l e k t r o m a g n e t s k i h valova. oblaćnosti i kutu upada sunčevih zraka na promatranu plohu. -------------------------------------------------------------------- 182 . iznosi o k o 1 3 5 0 W / m 2. na površinu zemlje dolazi i dio sunčeve energije koja se u atmosferi r a s p r š i l a . O v a j d i o s u n č e v a z r a č e n j a z o v e se d i f u z n o zračenje. V a l n a d u l j i n a e l e k r t o m a g n e t s k i h v a l o v a s u n č e v a z r a č e n j a k r e ć e s e u i n t e r v a l u o d 0 . U s u s t a v u S I o z r a č e n o s t s e m j e r i j e d i n i c o m W/m2. m e ñ u t i m . ------------------------------------------------------------------------------------------------------1) V e l i č i n a o z r a č e n o s t G j e j e d n a k a o d n o s u d o z r a č e n e snage i ozr a č e n e p o v r š i n e . Sunčevo zračenje širi se od Sunca na sve strane tako da dio t o g z r a č e n j a d o l a z i p r e m a Z e m l j i . P r o l a z e ć i k r o z z e m l j i n u a t m o s f e r u d i o s u n č e v a z r a č e n j a s e r a s p r š a v a . Zbroj sunče v o g d i r e k t n o g i d i f u z n o g z r a č e n j a zove se globalno zračenje. S u n č e v o z r a č e n j e j e p r e t e ž n o k r a t k o v a l n o . o b j e k a t . tako da na zemljino tlo sunčevo zračenje dolazi znatno oslabljeno. Toplinska energija koju Sunce dozračuje na površinu Zemlje ovisna je o visini Sunca iznad horizonta. raslinja i drugih t i j e l a reflektirane direktne zrake. čistoći atmosfere. N a g o r n j o j g r a n i c i zemljine a t m o s f e r e o z r a d e n o s t . 2 µm do 25 µm. a d i o a p s o r b i r a j u p o j e d i n i p l i n o v i u atmosferi. S u n č e v o z r a č e n j e b i t n o s e .. a zračenje na niskim temperaturama j e d u g a v a l n o . z a o k o m i t i u p a d s u n d e v i h zraka.

183 .

dobu dana i o geografskoj širini dotičnog mjesta. 184 .Visina Sunca pak ovisi o dobu godine.

dio snage P α ..... a dio P T propustiti..... a v e ć i d i o ref le kt ira n .2) ρ P i koeficijent transparentnosti ili prozračnosti PT =----............... Dakle..(11. Ako je za neki grañevinski e l e m e n t T=0 o n d a t o zn a č i d a j e t a j element neproziran za sunčevo zr a če n j e ....1......1 9 6 7 ) .......P ρ reflektirati......... slijedi da je α + ρ + T = 1. maksimalne satne vrijednosti globalnog sunčevog zračenja (ozračenosti) u W /m 2 na horizontalnu plohu u Zagrebu........ Ovi podaci su dobiveni obradom desetogodišnjeg mjerenja ( 1 9 5 8 ....2............. T su t zv.... O rje n t a cijske vrijednosti koefcljenta epsorpcije α po vršine 185 .. za T≠O promatrani element je proziran ili t r a n s p a r e n t a n .......... Za svaki grañevinski e l e m e n t koji j e u t o p l i n s k o j r a vn o t e ž i vr i j e d i : ε= a t j.3) T P Budući da je P = P α + P ρ + P T (α + ρ + T) P ...(11............ element će apsorbirati....4) K o ef icije nt α.... (11... dio snage........................ Z a k r a t k o v a l n o zračenje (sunčevo zračenje) od p r e s u d n o g u t j e c a j a j e b o j a p o v r š ine e le me n ta .... ρ.. Kada sunčevo zračenje snage P padne na vanjsku površinu nekog grañevinskog elementa....... Pρ α=----...... o m je rne ve ličin e s j e d i n i c o m m j e r e 1 ....... o stanju njegove površine i o valnoj duljini z r a č e n j a ..(11..... koef icijent em isije ε i koef icijen t a p s o r p c i j e α p o v r š i n e nekog elementa brojčano su jednaki. T o v i s e o naravi e lementa...Za ilustraciju su u tablici 11.1) P Analogno tome dobivene su i veličine koeficijenta refleksije Pρ =----....... ρ.. Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage P α i ukupne dozračene snage P koja je pala na površinu promatranog elementa zove se koeficicijent apsorpcije α..................... Š t o je bo ja p o v r š i n e e l e m e n t a s v j e t l i j a t o ć e manji d i o snage sunčevog zračenja b i t i a p s o r b i r a n .......... V r i j e d n o s t i k o e f i c i j e n t a α. dane srednje satne vrijednosti a u tablici 11....... U p r o t i vn o m s l u č a ju t j...........

tada će crna pločica apsorbirati više zračenja nego bijela. prikazan je presjek grañevinskog elementa na vanjsku površinu kojeg pada sunčevo zračenje snage P. Tablica 11. tako da će temperatura površine crne pločice biti osjetno viša nego kod bijele pločice. Ostatak snage α· P apsorbira površina grañevinskog elementa.1. pa sve tri ploče izlože zračenju sobnog radiatora. a dijelom prema unutra voñenjem kroz element. Ako se meñutim navedenim pločicama doda i pločica obložena poliranim aluminijem. Uslijed nastalih temperaturnih razlika apsorbirana snaga a·p širi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. 3 . za gustoću toplinskog toka prema unutra vrijedit će izraz α · G / αe . Dio to snage u iznosu ρ•P je reflektiran od površine elementa tj. ako se dvije pločice od nekog materijala.3. na vrijednost kojeficijenta apsorpcije dugovalnog zračenja boja površine je bez većeg značaja. Radi toga temperatura vanjske površine elementa poraste na neku vrijednost θ e višu od temperature vanjskog zraka t e i temperature unutrašnjeg dijela elementa. Za razliku od kratkovalnog zračenja .grañ e vin sko g e lemen ta u o v i s n o s t i o n j e g o v o j b o j i d a n e s u u t a b l ic i 1 1 . dakle ozračenost G. od kojih je jedna oličena bijelom a druga crnom bojom izlaže djelovanju sunčeva zračenja. U ovom slučaju presudnu ulogu igra finoća obrade površine. Ako se promatra samo dozračena snaga na jedinicu površine. Tako npr. odbačen prema van.θe + te 186 . tada će temperature crne i bijele pločice biti približno jednake i osjetno više od temperature treće pločice. Neprozirni grañevinski elementi Na slici 11.

.................8) 1 ----α e gdje je e i temperatura unutarnje površine elementa............................6) 1 ------α e Za tu istu gustoću toplinskog toka q mogu se napisati ovi izrazi θe – θi q = ------------..7) d ----λ θe – ti q = ------------..........(11...................(11.....................................(11......... a t i temperatura unutarnjeg zraka. 187 ......................q = α · G – αe (θe – te) = --------------------------------------......................

.te + ti q = ------------------------------.... (11... Izraz t e + α •G/ α e označava se s t e q i zove ekvivalentna temperatura.......8) dobije se da je α · G / α e .. Uvoñenjem ekvivalentne temperature djelovanje sunčevog zračenja na neprozirni grañevinski element promatra se kao poseban slučaj djelovanja na element vanjskog zraka povišene temperature...10) α e Iz usporedbe dobivenog izraza (10..11) s izrazom q = k (t e ........... Neprozirni grañevinski element izložen sunčevom zračenju Zbrajanjem brojnika i nazivn ika ra zlo maka iz izra za (11... Ona je jednaka temperaturi vanjskog zraka koja bi proizvela s nekom danom temperaturom unutarnjeg zraka.... 188 ... 7 ) i (11................11..... Neprozirni grañevinski element s protusunčanom zaštitom Na sl...11) koji vrijedi za slučaj kada nema sunčevog zračenja.9) 1 d 1 ------........+ -----α α e λ i ili α·G q = k (t e + -----.Sl.11..2 prikazanje neprozirni grañevinski element koji s vanjske strane ima ventiliranu oblogu koja djeluje kao protusunčana zaštita....+ -----......(11.6).........1...ti ) ..... gustoću toplinskog toka jednaku ovoj usljed djelovanja stvarne temperature vanjskog zraka i sunčevog zračenja na površinu elementa.... za gustoću toplinskog toka važe jednaki izrazi s tim da se za slučaj djelovanja sunčevog zračenja temperatura vanjskog zraka t e povisi za α •G/α e ... slijedi da u oba slučaja............... ( 1 1 .........ti ) .... ovisno o njenoj boji.. (11.Vanjska površina protusunčane zaštite...... Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1.

Neprozirni grañjevinski element s ventiliranom oblogom iziožen sunčevom zračenju Da bi se karakterizirala e f i k a s n o s t protusunčane zaštite postu pa s e j edna k o ka o u s l u ča ju n e p o z i r n o g e l e m e n t a a be z z a š i t e . 3. koristeći se ekvivalentnom temperaturom I u ovom slučaju.10). Sl.2. a dijelom prema vanjskoj po vršini promatranog elementa zračenjem. 2.Energija apsorbirana vanjskom površinom elementa odlazi dijelom u sloj zraka konvekcijm.11. 5. 4.Toplinski tok koji je prošao protusunčanu zaštitu prenosi se dijelom u zračni sloj konvekcijom. toplinski tok koji je prošao e l e m e n t p r e n o s i s e u p r o s t o r i j u k o n ve k ci j c m i zr a č e n je m . a dijelom p r e m a u n u t a r n j o j po vršin i e le me n ta vo ñ e n jem . Dok kod neprozirnog elementa bez protusunčane zaštite α ovisi uglavnom o boji površine elementa.Najzad. a ostatak reflektira. jednadžba (11. dotle je za element s protusunčanom zaštitom koeficijent α 189 . vrijedi. samo što se vrijednosti koeficijenta α (fiktivni koeficijent apsorpcije) u ovom slučaju razlikuju od vrijednosti α u slučaju elementa bez protusunčane zaštite. a dijelom prema unutarnjoj površini protusunčane zaštite voñenjem. dakle.apsorbira dio sunčevog zračenja.Apsorbirana energija prenosi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. za toplinski tok koji prolazi čitavim sustavom: protusunčana zaštita + grañevinski element.

elementom (s1. Razlikuju se tri tipa protusunčane zaštite: a)protusunčana zaštita paralelna s vertikalnim grañevinskim . u i eventualno kada propovršine zaštita grañevinskog ne pruža slučaju od tusunčana zaštitu direktnog sunčevog zračenja.11. Optimalna udaljenost protusunčane zaštite od grañevinskog elementa iznosi oko 30 cm. -koeficijentima emisije ε unutarnje površine zaštite i vanjske površine grañevinskog elementa. -ventilaciji zračnog sloja. Neprekinuti ekran pruža bolju zaštitu nego lamele. -toplinskoj izolaciji protusunčane zaštite.ovisan o ovim faktorima: -boji vanjske vanjske površine protusunčane elementa potpunu zaštite. Protusunčana zašita paralelna s vertikalnim grañevinskim elementom može biti u obliku neprekinutog ekrana ili pak vertikalnih ili horizontalnih lamela.3) b)protusunčana zaštita okomita na vertikalni grañevinski element c) protusunčana zaštita ravnog krova punim ekranom. protusunčane a) VERTIKALNI PRESJEK 190 .

a da se pri tom bitno ne smanji vidik iz zgrade U slučaju okomite protusunčane zaštite lamele su prikladnije od punog ekrana. Puni ekran naime ometa prirodnu cirkulaciju zraka i uzrokuje zagrijavanje zraka duž fasade.11. Kod protusunčane zaštite ravnog krova punim ekranom situacija je slična kao kod vertikalnog elementa s vertikalnom zaštitom.3.b) HORIZONTALAII PRESJEK Sl.20.05 do 0. Fiktivni koeficijent apsorpcije α grañevinskog elementa zaštičenog okomitom protusunčanom zaštitom kreće se najčešće u granicama od 0. 191 . Shematski prikaz protusunčane zaštite paralelne s vertikalnim neprozirnim grañevinskim elementom Prednost ovog tipa protusunčane zaštite je u tome što se njom mogu zaštititi i ostakljene površine fasade.5. No budući da je kod krova zračni sloj ispod protusunčane zaštite uvjek bolje ventiliran.2 do 0. to su kod ravnog krova i vrijednosti fiktivnog koeficijenta apsropcije α nešto manje nego kod vertikalnog elementa i mogu iznositi od 0.

. Dio sunčevog zračenja ρ·P je reflektiran od stakla i odbačen prema van............. 1 5 ) s e z o v e s o l a r n i f a k t o r prozirnog gradjev i n s k o g e l e m e n t a i o z n a t a v a slo vom S . -srednja zaštita kad je vrijednost α izmeñu 0..07.08 i 0. je ovaj: 1..11..... shematski prikazan na sl..t i ) (11.......3 i 0.15) α e Faktor α·k -----......... 0..Kod neprozirnih grañevinskih elemenata razlikuju se tri stupnja zaštite od sunčevog zračenja: -dobra zaštita kod koje je koeficijent α manji od 0.t i ) α e (11..13) α·G q = ......... Ostatak sunčevog zračenja u iznosu T•P prolazi kroz ostakljenje bez ikakove promjene i nakon više uzastopnih refleksija apsorbiraju ga površine stijena i predmeta u prostoriji. k (t e + -----..5.....= T α e i z f o r m u l a ( 1 1 .............. (-----... p a izraz (11.. Gustoća toplinskog toka koji ulazi u prostoriju je (11. Dio sunčevog zračenja α •P je apsorbiran i sve se dalje dogaña kao kod neprozirnog elementa.14) α e Što se može pisati i ovako α·G q = .........15) dob i v a k o n a t n i oblik 192 .7. U slučaju običnog stakla koficijent α·ρ·T iznose sukcesivno 0...+ T) G + k (t e .... 2.7 .13) 3......... Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi Mehanizam prenošenja topline kroz prozirni (ostakljeni) grañevinski element (prozor).3... (11..t i ) + T · G...bez zaštite kada je koeficijent α veći od 0..85 Ukupna gustoda toplinskog toka koji ulazi u prostoriju biti 6e dakle α·G q =k (t e + -----...

...........Shematski prikaz prozirnog gradjevinskog elementa (prozora) izloženog sunčevom zračenju...... Njena efikasnost... 4...t 1) ... u oba ova slučaja je bitno različita........ ili drugačije pisano α·k q =-----.... kada su temperature vanjskog i unutarnjeg zraka jednake........ (11..·G + k α e (t e . (11..... Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi s protusunčanom zaštitom Protusunčana zaštita se u načelu može postaviti ili...... Solarni faktor S običnog stakla iznosi oko 0... Sl.16) t o k a k o j i u l a z i u p r o s t o r i j u k r o z p r o z i r n i e l e m e n t i o z r a č e nosti G tog istog elementa.t i)..... meñutim.s vanjske s unutarnje strane ostakljenog elementa...5.11...........18) 193 ..86.4..q = S • G + k ( t e ...............

bilo direktno.15. dozračena snaga prolazi kroz element bez promjene protusunčanu zaštitu. 7. Protusunčana zaštita postavljena s unutarnje strane Slučaj protusunčane zaštite postavljene s unutarnje zirnog grañevinskog elementa shematski je prikazan na slici Zbog jednostavnosti izlaganja pretpostavlja se da je transparentnosti promatranog elementa jednak jedinici tj. koeficijent da ukupna i pada na S l.19) i dalje vrijedi.odnosno q=S•G + k (te . opći izraz za gustoću toplinskog toka (11. strane pro11. 1 1. s tim da je u ovom slučaju vrijednost faktora S viša. Ako je meñutim protusunčana zaštita ispred prozirnog elementa tako postavljena da je omogućen prolaz izvjesnog dijela sunčeva zračenja.19) Kada je protusunčana zaštita postavljena s vanjske strane prozirnog elementa najveći dio sunčeve energije apsorbirane elementom protusunčane zaštite odlazi prema van.7.t1) (11. bilo ventilacijom zračnog sloja izmeñu protusunčane zaštite prozirnog elementa. Ovakav slučaj susreće se najčešće kod različitih rješenja "brisoleja". Zato je u ovom slučaju solarni faktor S vrlo malen i kreće se u granicama od 0. Sh em ats k i pr i k a z pr ot us u nč a ne zaš i te p os ta v lj en e s un ut a r nj e s tr a ne gr a ñ e v ins k o g e lem e nt a 194 .05 do 0.

Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1. i konvekcijom i zračenjem sa stakla prema vanjskom prostoru. Budući da se radi o dugovalnom zračenju za koje je staklo nepropusno. U slutaju da je protusunčana zaštita djelomično prozirna.Dio energije apsorbirane vanjskom površinom protusunčane zašite prenosi se kondukcijom prema unutarnjoj površini zašite odatle u prostoriju konvekcijom i dugovalnim zračenjem. 5. 4. 2.Dio sunčeva zračenja je reflektiran od protusunčane zašite i odbačen prema van. staklo će svu dozračenu snagu apsorbirati pri ćemu će njegova temperatura rasti.Preostali dio sunčeva zračenja apsorbira za§tita 3. Zbog toga dolazi do prenošenja topline konvekcijom sa stakla na zratni sloj izmeñu stakla i protusunčane zašite.Drugi dio apsorbirane energije prenosi se konvekcijom na zračni sloj izmeñu protusunčane zaštite i prozirnog elementa i odatle ventilacijom u prostoriju.Preostali dio apsorbirane energije prenosi se zračenjem prema prozirnom elementu. dio upadnog sunčevog zračenja prošao bi kroz nju i nakon više refleksija 195 .

pod pretpostavkom da su temperatura unutarnjeg zraka t i .19). pa je nužno da se kod toplinskih proračuna to promjene uzmu u obzir. Pod toplinskom stabilnošću vanjskog grañevinskog elementa razumijeva se njegovo svojstvo da sačuva relativno postojanu temperaturu na svojoj unutarnjoj površini. i vrlo velike dnevne promjene sunčevog zračenja. najčešće veći od 0. rečeno za prenošenje topline kroz grañevinske elemente izložene djelovanju sunčevog zračenja. meñutim. samo što je kod ovakovih rješenja faktor S relativno velik. Za ljetni period karakteristične su. oscilacije temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature u slučaju djelovanja i sunčevog raspored zračenja) izazivaju unutar zagrijavanje a pojedinog iii hlañenje toplinskog vanjskih toka i su grañevinskih elemenata zgrade. znatno izmijenjeni u usporedbi s rezultatima proračuna po stacionarnim uvjetima prenošenja topline. vremenske konstantne. Ova pretpostavka je opravdana samo u slučaju manjih vremenskih promjena temperature. vrijednost temperatura elementa. kod periodičkih promjena temperature vanjskog zraka i time izazvanih oscilacija toplinskog toka koji prolazi kroz taj element. odnosno ekvivalentna temperatura teg. temperatura vanjskog zraka te. ili pak kada se žele proučiti samo srednje vrijednosti toplinskih tokova.apsorbirale bi ga površine stijena i predmeta u prosto riji. vrijedilo je za stacionarne uvjete tj. relativno velike dnevne promjene temperature vanjskog zraka. Za gustoću toplinskog toka koja prolazi kroz prozirni element i protusunčanu zaštitu postavljenu s unutarnje strane vrijedi i dalje izraz (11. To su zahtjevi za toplinskom stabilnost elemenata. TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAðEVINSKIH ELEMENATA U LJETNOM PERIODU Uvod Sve što je u poglavlju 11. Periodičke i po svojoj vrijednosti znatne promjene temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature) u ljetnom periodu postavljaju pred vanjske grañevinske elemente zgrade dodatne toplinsko-fizikalne zahtjeve (osim onih koji proizlaze za stacionarne uvjete). 196 . Naime.5.

87 0.98 197 .85 7 0. Oscilacija temperature vanjskog zraka te (ili teq) u ljetnom periodu grafički je prikazana na sl.97 1..92 0.Temperatura zraka u prostoriji u ljetnim uvjetima bitno ovisi o toplinskoj stabilnosti njenih vanjskih grañevinskih elemenata.82 0...73 10 0...12..38 0.. Upijanje (primanje) topline U teoriji toplinske stabilnosti pretpostavlja se da temperatura vanjskog zraka (odnosno ekvivalentna temperatura) i toplinski tok kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa osciliraju po zakonu kosinusoide s periodom od 24 sate.. tako da će boravak u takvim prostorima postati vrlo neudoban i nezdrav.26 0. Amplituda oscilacija sunčeva zračenja može se odrediti kao razlika maksimalne dnevne i srednje dnevne ozračenosti (Gmax -Gsr ) pa se amplituda ekvivalentne temperature odreñuje po formuli α(Gmax -Gsr ) = [Ate + -----------] · Ψ α A teq . temperatura zraka u zgradi.97 0.73 0..55 0. Ta temperatura se uzima u račun kod stacionarnih uvjeta toplinskih proračuna..85 0.96 0..79 0.41 0.66 0.. znatno će porasti. (12.93 5 0... Tablica 12.5 0.71 0...1.99 0.sr predstavlja srednju vrijednost temperature vanjskog zraka za period vremena 24 sata.1) e gdje faktor Ψ uzima u obzir vremensko nepodudaranje maksimalnih vrijednosti G i t e.99 0.81 8 0..96 4 0.66 0...79 0. Pravac t e.0 0. Ako vanjski elementi zgrade nisu dovoljno toplinski stabilni.94 0.1.89 6 0.69 0. U većini slučajeva to je i vrlo blisko stvarnim uvjetima.....93 0. u ljetnom periodu.99 0.9 0.1a.57 0. za vremensku razliku maksimuma G i t o u satima 3 0.76 9 0.88 0. Vrijednosti faktoradane su u tablici 12.61 0. Razlika vrijednosti temperature vanjskog zraka t e od njene srednje vrijednosti t o sr odreñena je amplitudom oscilacije temperature vanjskog zraka A te..60 0...49 0..75 0. odnos amplitude a(GmaxGsr) ae Ate 1 2 3 4 1 2 faktor 4.

.2) odnosno q s r = k(t e q .(12... ali s vremenskim pomakom..1b) P r a va c q s r p re d st a vl j a s r e d n j u vr i j e d n o st g u st o će t o p l in s k o g t o ka kro z gra ñ e vin ski e le me n t .. Te o s c i l a c i j e imat će t ako ñe r ob lik kosinusoide s jedna kim pe riodom 24 sa ta..O scila cije t em pe ra t u re va n jsko g zr a ka . odnosno ekvivalentne temperature za vremenski p e rio d 2 4 sa t a ..12... o dn o sno e kviva le n t n e temperature uzrokuju oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz v a n j s k u p o v r š i n u g r a ñ e v i n s k o g e l e m e n t a ............. s r ti )..... sr srednje vrijednosti temperature vanjskog zraka.....(12.. (sl. O t kl o n vri je d n o s t i t o p l in sko g t o ka q o d n je go ve srednje vrijednosti q sr odredjen je amplitudom oscilacija toplinskog toka A q .sr odnosno t eq....... 198 .........3) gdje su t e .. s r ti ). d ob ive n u p o f o rmu li q s r = k(t e .

Sl. Dnevne oscilacije toplinskog toka q i temperature t e i ee 199 .1.12.

po istom Zakonu i s jednakim periodom.........6) Aθ Iz definicijske jednadžbe (12.. gustoća toplinskog toka i temperatura takoñer se periodički mijenjaju........4) Oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa uzrok su oscilacijama temperature vanjske površne elementa..(12. odnosno sloja elementa i označava slovom U Aq U = -----.... U tom slučaju koeficijent upijanja topline U predstavlja fizikalnu karakteristiku materijala elementa... označava slovom S i odreñuje po formuli gdje je λ koeficijent toplinske vodljivosti... ali i o svojstvima grañevinskih materijala i grañevinskog elementa.... (sl... 200 ................4) do njegove minimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q .. p obujamska masa i c specifični toplinski kapacitet materijala elementa...... Kod relativno velike debljine jednoslojnog grañevinskog elementa koji prima periodički toplinski tok................ Vrijednost koeficijenta U ovisi o periodu toplinskih oscilacija.6) slijedi da je u sustavu SI jedinica koeficijenta u W /(m 2 •K).Gustoća toplinskog toka kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa mijenja se dakle u granicama njegove maksimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q .............. ali s nekim vremenskim pomakom faze oscilacija......1c) Unutar elementa.. zove se koeficijent upijanja (primanja) topline od strane površine elementa.12..... koeficijent upijanja topline od strane njegove površine ovisi samo o fizikalnim svojstvima materijala i perioda oscilacije toplinskog toka.....(12............. to iste površine. Ova temperatura de se takoñer mijenjati po zakonu kosinusoide s jednakim periodom 24 sata..(12.. zove se koeficijent upijanja topline od strane materijala.. Odnos amplitude oscilacija toplinskog toga A q na vanjskoj površini grañevinskog elementa iii vanjskoj površini nekog sloja višeslojnog elementa prema amplitudi oscilacija temperature A.. a T period toplinskih oscilacija...... s tim što se njihove amplitude s prodorom toplinskog vala u dubinu elementa sve više smanjuju a vremenski pomak faze oscilacija postaje sve veći..

7) poprima oblik U brojčanu jednadžbu (12..9) Karakteristika toplinske inercije višeslojnog grañevinskog elementa jednaka je sumi karakteristika toplinske inercije pojedinih slojeva. treći sloj elementa Ako je za jednoslojni element ili promatrani sloj višeslojnog elementa D ≥ 1 onda je U = S.... (12. Ako je za jednoslojni element D < 1 onda se veličina U računa po formuli R·S 2 + α i 201 . Vrijednost koeficijenta upijanja topline od strane vanjske površine nekog sloja višeslojnog grañevinskog elementa sastavljenog od relativno tankih slojeva ovisi ne samo o toplinskofizikalnim karakteristikama promatranog sloja već i o karakteristikama jednog ili više slojeva koji dolaze iza promatranog sloja u smjeru kretanja toplinskog vala.... koeficijent U je ovisan i o prenošenju topline s površine elementa položene nasuprot one koja prima periočika toplinska djelovanja........ tj..... odnose na prvi ... a koeficijent S se dobiva u W /(m 2 •K).3.8) x se uvršava u W /(m•K)..Za promatrano toplinsko djelovanje s periodom 24 sate. p u kg/m 3 ... kod relativno tankog jednoslojnog grañevinskog elementa. formula (12. koja je jednaka produktu toplinskog otpora R i koeficijenta upijanja topline od strane materijala S jednoslojnog elementa D = R • S..... drugi ....(12.10) gdje se indeksi 1. nazvana karakteristika toplinske inercije.... D = R 1 · S 1 + R 2 • S 2 + R 3 · S 3 ........ Koeficijent upijanja topline od strane materijala S karakterizira svojstvo grañevinskog materijala da u većoj iii manjoj mjeri upija (prima) toplinu pri oscilacijama temperature na njegovoj površini.2. Slično tome..... Kao kriterij za ocjenu debljine grañevinskog elementa i 1 i njegovog sloja kod odreñivanja vrijednosti koeficijenta U službi bezdimenzionalna veličina D.... c u J/(kg·K).

g. NW i N. Sunčevo zračenje Sunčevo zračenje je meteorološki parametar koji znatno utječe na temperaturu unutrašnjeg prostora. onda se vrjjednosti koeficijenata U za sve slojeve mogu naći postepeno. Stoga se srednje mjesečno globalno zračenje na nagnutu plohu (Hs.. E. W. Ako se osigura odgovarajuće tehničko rješenje postiže se prilagodljiv ulaz Sunca u zgradu i sprečava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčevog zračenja tijekom Ijeta i smanjuje potrebna energija za hladenje. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova. tj. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu.mm) iz podataka 28 postaja na teritoriju Hrvatske... Za odredivanje utjecaja Sunčevog zračenja na energetski sustav zgrade bitno je poznavati iznos globalnog Sunčevog zračenja na lokaciji objekta tokom cijele godine. NE. računajući ih sukcesivno od sloja do sloja krečući se u obrnutom smjeru u odnosu na smjer kretanja toplinskog vala..g. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Fc(-) NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD SUNČEVA ZRAČENJA 202 Fc(-) ..mm) računa na temelju izmjerenog ili proračunatog zračenja na horizontalnu plohu (Hs... moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci Dinamičke toplinske karakteristike gradevnih dijelova.11) 1 + R•α.. sumiranjem mjesečnih suma... nisu još u potpunosti donesene u EN normama.. SW.mm) s brojem dana u mjesecu (dm). Zaštita od sunca U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od Sunca.. Kada je za neke slojeve viešlojnog grañevinskog elementa D<1..U =------------.. koji su izloženi Sunčevu zračenju. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu Sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja.U [W/(m2K)] Tablica 13. SE..... Za pojedinu postaju srednja godišnja suma zračenja na horizontalnu plohu računa se sumiranjem umnoška srednjih mjesečnih vrijednosti (Hs... Sustavi za zaštitu od Sunca uskladeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi.... Mjerenja globalnog Sunčevog zračenja na nagnute plohe za područje Hrvatske ne postoje...ic.. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: > Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih gradevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta > Zrakonepropusnost gradevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade > Zrakopropusnost reški prozora.... te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline . Proračun za nagnute plohe proveden je za svakih 15° nagiba do 90° te za orijentacije S...g..... balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora Vanjski neprozirni gradevni dijelovi.(12....

pjeskaren) > drvo (otporno na vanjske uvjete) > tkanine (fiberglas. a propuštaju ga zimi. Dodatno. anodiziran.25 0.75 0. rolo i uz to automatizirani. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. Ako postoji mogućnost orijentacije kuće prema jugu. staklene površine treba koncentrirati na južnoj fasadi. klizni.8 0.Bez naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmedu stakala -bijele ili reflektirajuće površine i male transparentnosti -svijetle boje i malene transparentnosti -tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane -žaluzine.4 Elementi zaštite od Sunca mogu se postavljati: > na fasadi > u unutrašnjem prostoru Elementi mogu biti fiksirani ili pokretni. PASIVNA SUNČANA ARHITEKTURA I ZAŠTITA OD SUNCA U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. Ipak. gore i bočno provjetravane Izvor: TPRUETZZ 1 0. Materijali od kojih se izraduju elementi zaštite od Sunca su : > aluminij (ekstrudiran. zaštiti od Sunca najviše doprinosi pravilna orijentacija zgrade. a postavljaju se na potkonstrukciju koja je odmaknuta od nosive konstrukcije zgrade. kapci (škure. U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalne elemente jer Ijetno južno Sunce upada pod visokim kutom pa ga horizontalna ploha ne propušta do ostakljenja. u oba slučaja izvana ili unutra.3 0. odnosno grupiranje prostorija po namjeni prema karakteristikama pojedine orijentacije. Mogu biti postavljeni kao pojedinačni vertikalni ili horizontalni elementi ili kao plohe. 203 . rolete. lamele koje se mogu okretati. moguće je upotrebom mobilnih i automatiziranih elemenata optimalno koristiti dobitaka od Sunčevog zračenja za pojedine prostore prema trenutnoj potrebi. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja. lode Markize.5 0. grilje) Strehe. Zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementi ne sprečavaju prolaz do ostakljenja.9 0. impregnirane ili prirodni materijal) Korisni elementi zaštite od Sunca su nadstrešnice ili trjemovi odredene dubine na južnom pročelju koje sprječavaju upad Sunca Ijeti. otraga provjetravano -žaluzine. Na zapadnoj i istočnoj strani se postavljaju vertikalne elemente koji mogu raspršiti zrake budući zapadno Sunce uvijek upada pod blagim kutom. Elementi trebaju biti lagani. dok prozore na sjevernoj fasadi treba maksimalno smanjiti da se ograniče toplinski gubici.

ZRAKONEPROPUSNOST PROZORA Pri ugradnji prozorskih okvira u zid ostaju na spoju uže ili šire reške ko-je je potrebno potpuno zabrtviti. Police je potrebno odstraniti ili u njima izbušiti rupe kroz koje topli zrak može doći do prozora. usmjeravanjem dnevnog svjetla. Pri projektiranju je potrebno paziti da prozori u debljim zidovima nisu pomaknuti previše prema vanjskoj strani. U slucaju da zgrada ima sustav kon-troliranog prozracivanja. Razlog je tome što različite prepreke sprjećavaju da topli zrak koji proizvodi grijaće tijelo ispod prozora grije unutarnju površinu prozora. što povećava toplinske gubitke. To se radi raznim materijalima za brtv-ljenje. Ona mora biti u unutrašnjosti toplinski izolirana tako da bude što bliže zidu u koji je ugrañena. može pojaviti kondenzat. kitovi. unatoć kvalitetnim prozorima. Kako propisi zahtijevaju intenzivno prozračivanje prostora(prosječno 0.4. Ostale značajke prozora Na unutarnjoj se površini okvira i ostakljenja. izvor je velikih toplinskih gubitaka koji se povećavaju za 40 posto. Korisno je i 204 . uzeti u obzir i to da se on mora često otvarati. Ugodnija su stoga rješenja s dodatnom toplinskom izolacijom na vanjskoj strani prozora. uz poštivanje činjenične vrijednosti zrakopropusnosti zatvorenog prozora. Važan utjecaj na zrakopropusnost prozora ima i prozorski okov. taj spoj mora biti što zrakonepropusniji. često se iznad grijačeg tijela ugrañuju police koje preusmjeravaju tok toplog zraka od prozora.Toplinska masa zida ili poda u južno orijentiranim prostorijama spremat će toplinsku energiju tokom dana i distribuirati je kasnije noću. Kod spojnih prozora brtva mora biti izmedu prozorskog okvira i okvira unutarnjeg krila. Cak i zavjese na unutarnjoj strani prozora znatno utjeću na toplinsku izolaciju prozora. Brtve se opcenito ugraduju na unu-tarnju brazdu prozorskog okvira. Kod prozora s roletama poseban je problem kutija. Kod velikih stambenih zgrada prostori se prozračuju kroz otvorene prozore. cime se izbjegava neželjena kondenzacija u medustak-lenom prostora.5 izmjena zraka u jednom satu) potrebno je prozor često otvarati. Na spoju prozorskog okvira i prozor-skog krila moraju biti ugradene pra-vilno oblikovane. On mora omoguciti učvrsćivanje prozorskih krila na prozorski okvir na više mjesta. Pothladeni mrtvi kut na donjoj strani često je uzrokom kondenzacije.8. trajne i elasticne brtve neprekinuto po cijelom obodu. spoj prozorskog okvira i krila mora imati una-prijed propisanu zrakopropusnost koja omogucava bar najmanju izmje-nu zraka potrebnu za sprjecavanje kondenzacijskih pojava te plijesni na unutarnjim površinama obodnih zidova gradevine i (što je i važnije) za dovod kisika potrebnog za disa-nje te izgaranje goriva u pecima. zelenilom. Preporučljive su kraće zavjese kod kojih manji dio topline grijaćeg tijela grije prozor. iako je to dobro rješenje za problem kondenzacije. a veći dio prostor. Eventualna dodatna toplinska zaštita na unutarnjoj strani prozora. Brtve dobro djeluju onda kad je okov pravilno postavljen. uzrok je da vlažan zrak iz prostora dolazi do pothladene površine prozora i tamo se kondenzira. kao što su profili i trake za brtvljenje. prirodnim provjetravanjem i sl 4. Ako tak-vog prozracivanja nema. toplinskoizolacij-ski materijali u obliku pjene i dr. Zavjesa od stropa do poda koja razdvaja prozor i grijaće tijelo od prostora. Pretjerano zagrijavanje ljeti treba spriječiti sredstvima za zaštitu od sunca. koja na njega nije spojena zrakonepropusno. Pri proračunu toplinskih gubitaka zato je potrebno.

Zrakopropusne reške prozorskih spojeva uzrokom su propuha koji je ljudima neugodan i nezdrav. 205 . Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru. tako i kroz okvir prozora. SAVJETI ZAMJENITE PROZORE. drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij. Često je razlog gibanje zraka koji uzrokuje njegovo hlañenje i spuštanje kod pothladenih prozorskih površina. ali s čeličnim ojačanjem. već i zato jer stvaraju uvjete za ugodno i zdravo stanovanje. ali s prekinutim toplinskim mostovima. aluminijski. Okvir može biti PVC. prostor izmeñu stakala može biti ispunjen inertnim plinom argonom čime se povećava učinkovitost prozora Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprječava gubitak topline reflektirajući je natrag u prostor Toplinski gubici se dogañaju kako kroz staklo. Dobro izolirani i zabrtvljeni prozori nisu važni samo za štednju energije.8 W/m2K.odgovarajucim brtvilima zabrtviti rešku kroz koju iz kutije izlaze trake za podizanje i spuštanje zaštitnih zavjesa. Umjesto zraka kao izolatora. Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U<1. Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su: • • • Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zračnim prostorom od najmanje 16 mm. Slabo izolirani prozori imaju po hladnijem vremenu niske površinske temperature i stoga (unatoc odgovarajućoj temperaturi unutarnjeg zraka) hlade ljude koji su u njihovoj blizini.

Prozora ima mnogo različitih vrsta.40-1. Ukoliko ste u nemogućnosti kupiti nove prozore.Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%. dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 -3000 kn/m2. Gubici topline kroz prozore Gubici kroz prozore su transmisijski. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom U manjim od 1. Pukotine zatvorite odgovarajućim materijalima.00-3. pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade. kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. prekinuti toplinski most u profilu.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K. Provjerite da li postoje pukotine izmeñu prozora i zida kroz koje prolazi zrak pri čemu se gubi toplina iz kuće. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili koji neovisno o vrsti materijala od kojeg se izgrañuju moraju osigurati: dobro brtvljenje. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50 posto toplinskih gubitaka zgrade.40 W/m2K. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. oni su obično i desetak puta veći od onih kroz zidove. kao na primjer PU pjena.80 W/m2K. Kako pravilno odabrati novi prozor Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade.80-1. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1. Cijena ove trake je 40 kn/m. koji istovremeno djeluje i kao prijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. ali su im toplinski gubici za 50% manji. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline.80 W/m2K.40 W/m2K. Kada se zbroje jedni i drugi. odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski. Takoñer se kao prozorski profil preporuča moderni visoko učinkoviti drveni profil koji je i ekološki i energetski prihvatljiv. Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve su glavni uzrok gubitaka topline. a njihov koeficijent prolaznosti topline kreće se od 0. lijepljenjem izolacijske trake oko prozora i vrata smanjiti ćete toplinske gubitke. U skladu sa novim Tehničkim propisom. odnosno oni kroz otvoren prozor. Investicijom od 40 kn godišnje možete uštedjeti i do 400 kn na grijanju.8 W/m2K 206 . Na suvremenim nisko energetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmeñu 0.

dok se gubici ventiliranjem mogu smanjiti ugradnjom ventilacijskog sustava ili pomoći senzora otvorenosti prozora. U-vrijednost-koeficijent prolaza topline Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi a-vrijednost-provjetravanje g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora ZBROJ OVIH VRIJEDNOSTI ODREðUJU UKUPNE TOPLINSKE GUBITKE PROZORSKOG ELEMENTA. tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. Na taj način se smanjuju gubici ventiliranjem. Senzor otvorenosti prozora povezuje se direktno sa kontrolom grijanja/hlañenja i isključuje sustav kada se prozor otvara. Postavljanjem tog sloja samo sa vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke. Na transmisijske gubitke utječe više detalja. ili bolje inertnim plinom (argonom) koji djeluje kao toplinski izolator. Osnovni je svakako koeficijent prolaznosti topline staklene površine i profila prozora. Prozor kao grañevni element ima funkciju osigurati zadovoljavajuću zvučnu i toplinsku izolaciju. što se postiže primjenom adekvatnih materijala i konstrukcijskih profila. koji smanjuje zračenje topline preko prozora. čiji su meñu prostori punjeni zrakom. 207 . Low-E premaz (premaz niske emisivnosti).kod najboljih prozora s trostrukim staklima i plinskim punjenjem pa sve do 3. kao i funkciju prirodnog provjetravanja prostora. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla.5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora. Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala.

Prema podacima proizvoñača mijenjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1. Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost. Drvo ima najbolji stupanj toplinske i zvučne izolacije. a prihvatljiv je i sa ekološke strane jer je drvo materijal koji se obnavlja. sol). tako je presudno njgovo unutarnje punjenje koje mora biti dobar toplinski izolator kao što je npr. Drvo je klasični materijal za prozore i ako se pravilno održava može trajati i do 100 godina. što je je od bitne važnosti kod velikih prozorskih okvira i veliku postojanost na vremenske utjecaje (npr.aluminijski . drvo.1 W/m2K su u sličnom razredu isplativosti. omekšivače i sredstva za zaštitu od požara). Oni ne stare i laki su za održavanje. Prozori do 1. PLASTIČNI PROZORSKI OKVIRI imaju bolju toplinsku zaštitu od aluminijskih. cijena im je približno ista ali imaju problematičan vijek trajanja i nisu prihvatljivi sa ekološkog aspekta jer njihova proizvodnja i reciklaža zagañuju okoliš (zato što najčešće sadrže kadmij. dok oni s koeficijentom prolaza topline ispod 1 W/m2K postaju značajno skuplji u odnosu na uštedu te se koriste samo u izgradnji pasivnih kuća.3 W/m2K kao i Low-E premazom) isplaćuje se financijski kroz dvije sezone grijanja.drveni ALUMINIJSKI PROZORSKI OKVIRI imaju veliku postojanost oblika.plastični . Važan je i odabir ispravnog 208 . DRVENI PROZORSKI OKVIRI imaju udio na trištu od oko 40%. No prednost im je lako odražavanje u odnosu na drvene prozorske okvire. Vrste prozorskih okvira Vrste prozorskih okvira: . Prilikom požara njegova konstrukcija ostaje postojana i ne proizvodi nikakve otrovne plinove.

Izo stakla Kako bi smanjili toplinske gubitke. a ekološki najpovoljnije su zaštite na bazi smola i firnisa. u 209 . STAKLA KOJA SE KORISTE PRI IZRADI IZO STAKALA su slijedeća: 1. a da bi prozori bili otporni na vremenske utjecaje moguće je oblaganje aluminijem. čvrstoće na udar i vlačne čvrstoće na savijanje. o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela.zaštitnog sredstva za njih. pravilan odraz slike okoliša i da ne smije doći do rošenja u meñuprostoru. 2x4mm) b. staklo (npr. (butil 5g/m) f. vanjsko brtvilo. IZO STAKLO se sastoji od sljedećih dijelova: a. utjecaj na prolaz svijetlosti. Bitna svojstva izo stakala su : izolacija prolazu topline. bistrina i čistoća stakala. Navedeni plinovi se stavljaju zbog smanjenja koeficijenta prolaza topline odnosno kako bi smanjili toplinske gubitke kroz prozor. najčešće argonom. Ovo staklo se koristi i zbog sigurnosnih razloga jer ne puca u male komadiće prilikom oštećenja 3. LAMINIRANO STAKLO je sastavljeno od više float stakala zalijepljenih folijom. KALJENO STAKLO je float staklo koje je termički obrañeno zbog poboljšanja mehaničkih svojstava. obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava. unutarnje brtvilo. FLOAT STAKLO koje je ravno prozirno staklo a standardno se ugrañuje u IZO staklo i to u debljinama od 3 do 10mm 2. zrak ili plinsko punjenje c. ksenonom ili kriptonom. okvir d. Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a meñuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom. upijač vlage (molekularna zrnca) e. Takoñer se mora omogućiti i neometan prodor vlage. 65-70ml/m KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla.

NA NISKI U-FAKTOR KOD IZO STAKLA UTJEČE: 1.faktor. ali ga upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. punjenje meñuprostora ( IZO stakla se pune zrakom ili inertnim plinovima (argon. ORNAMENT STAKLA. Low-e stakla premazana su s strane meñuprostora posebnim metalnim filmom koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svijetlost. 4. REFLEKTIRAJUĆE STAKLO premazano metalnim filmom koji dio svijetlosti reflektira a dio apsorbira. odabir stakla (Debljina stakla vrlo malo utječe na U. površina im je ukrašena različitim uzorcima 5. dok zračenje dugih valnih duljina reflektira ( IC zračenje) Prikaz toplinski pogodnijih profila PVC. aliminijskih i drvenih prozora: 210 .faktor smanjujemo većim brojem meñuprostora i što većom širinom meñuprostora) 2. xenon ili SF6) koji bitno smanjuju U. debljina i broj meñuprostora (U. kripton.slučaju razbijanja raspada se na velik broj malih komadića tupih rubova pa je pogodno iz sigurnosnih razloga za korištenje.faktor 3.

prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama. Kako pritom potpuno propušta svijetlost u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. granica je podesiva izmeñu 0°C i 70°C. pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. Na sljedećoj slici je prikazan značaj u izboru kvalitetnijeg stakla na području toplinske ugodnosti i uštede energije. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji. Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. Pri vanjskim uvjetima -10°C i unutarnjim uvjetima od +20°C. Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo unaprijed odreñuje granicu na kojoj filter postaje propusan. no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1. Uštede na energiji su znatne primjenom ovih stakala u grediteljstvu a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju. Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara.3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada. izo stakla pokazuju daleko bolja svojstva od običnih jednostrukih stakala. Prikaz temperature unutrašnje površine stakla za razne k-faktore 211 . a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i spriječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo.Low-E stakla Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%. na površini će se odvijati redoxproces. Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo-samočišćenje. Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za odreñena klimatska područja. uništit ga može samo razbijanje stakla. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida. a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja.

U sljedećoj tablici vidimo usporedbu različitih tipova prozora u usporedbi s prozorom koji ima U. 212 . MJERE POBOLJŠANJA NA POSTOJEĆIM PROZORIMA Najveći gubici topline su kroz loše brtvljenje prozorskog krila i okna prozora koje se može riješiti stavljanjem različitih brtvila. a javljaju se i gubici zračenjem topline iz toplije prostorije prema hladnijem okolišu. Prikazane su uštede su u kWh po kvadratnom metru prozora. uz energetske gubitke javljaju se i oštećenja izazvana kondenzatom.faktor 1.4 W/m2K. procijenjeni toplinski gubici i ukupna investicija postavljanja odreñenog prozora. što je relativno dobar iznos koeficijenta prolaza topline. Ako materijal prozorske konstrukcije dobro vodi toplinu.

itd. zatim nanijet masu i prekriti je razdvajajucom folijom. Stara je boju najprije potrebno odstraniti. Stari prozori nemaju ugradene brtve. poliuretanskom pjenom) 213 . Prozorski okov potrebno je kod svih opisa-nih nacina brtvljenja odgovarajuce nastaviti. a višak mase odreže. Stoga je korisno u spoj izmedu prozorskog okvira i krila utisnuti brtvila kao što su razlicite samoljepljive trake (od gume ili raznih pjenastih materi-jala) koje se povremeno moraju ob-navljati. U takvim je sluca-jevima rešku potrebno zatvoriti na vanjskoj i unutarnjoj strani letvicom. Spoj krila i stakla omogućuje provjetravanje unutrašnjosti profila ispod stakla kao i kvalitetno nalijeganje stakla na vanjski i unutarnji dio. a u unutarnjem dijelu profilacija postiže se brtvljenje zraka. Zatim se prozor zatvori (ne do kraja) i ceka se da se masa stvrdne. postavom zavjesa. Cesto se pokaže da je pos-tojeci okov potrebno zamijeniti no-vim. Izmedu prozora i zida cesto ostaje reška kroz koju nekontrolirano pro-dire hladan zrak. potrebno ga je zabrtviti masom za brtvljenje (npr. U vanjskom dijelu nastoji se onemogućiti dolazak vode na kritični dio profila. trajnoelasticnim silikonskim kaucu-kom). zamjeniti prozore novim toplinski kvalitetnijim Brtvljenje Iz modificiranog i osuvremenjenog presjeka profila prozora vidimo da je spoj izmeñu krila i doprozornika u stvari kompleksna konstrukcija koja u prvom redu onemogućava prolaz zraka. a meduprostor zapuniti pjenastim toplinskoizolacijskim materijalom (npr. a isto tako i prolaz vode. Razdva-jajuca se folija na kraju odstrani.Poboljšanje toplinskih karakteristika moguće je postići na sljedeće načine: • • • • • zabrtviti prozore (i vanjska vrata) provjeriti i popraviti okove na prozorima (i vratima) izolirati kutije za rolete reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. U slucaju da se širina spoja prozorskog okvira i krila zbog deformacija drva i okova od mjesta do mjesta jako razlikuje. Bolje je rješenje ono koje u prozorsku brazdu urezuje utor u koji se zatim ugraduje brtva kakva se upotrebljava i kod novih prozora.

ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA. ovisno o vrsti prozora i/ili vrata. 214 . važećeg Propisa odreñuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata. te način potvrñivanja sukladnosti prozora i vrata. vodonepropusnosti. prema normama Specificirana svojstva. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi. Prozori i vrata koji se nalaze izmeñu prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u skladu s posebnim propisom. moraju se specificirati prema toj normi. te potvrñivanje sukladnosti prozora i vrata odreñuju se odnosno provode.4. prolaska topline i zvučne izolacije. potvrñivanje sukladnosti i označavanje Specificirana svojstva Tehnička svojstva prozora i vrata.9. te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u grañevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu. TE NAČIN POTVRðIVANJA SUKLADNOSTI Područje primjene Ovim se Prilogom sukladno članku 7.Dobro brtvljenje prozorskog profila kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na profil prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka. Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1. stavku 1. ako ovim Popisom nije drukčije propisano. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu grañevine. 4. propusnosti zraka. Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira.

prolaz topline. otpornosti na opterećenje vjetrom. prema priznatom tehničkom pravilu i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje. prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje. Održavanje svojstava Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza. vodonepropusnost. prolaska topline. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu. prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 14351-1. Oznaka iz predhodnog stavka ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su: otpornost na opterećenje vjetrom. vodonepropusnosti. otpornosti na opterećenje vjetrom. Projektiranje Djelovanje vjetra odreñuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra odreñenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje prozora odnosno vrata. zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. Popis priznatih tehničkih pravila i norma Priznata tehnička pravila Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvoñenje završnih radova u grañevinarstvu (»Službeni list« 21/90). ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. prolaska topline i zvučne izolacije provodi se. provodi se prema normama. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA 1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0. na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. Ispitivanje Ispitivanje svojstava propusnosti zraka.Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom.5 h-1 ako propisom donesenim u skladu s 215 . pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvoñača. u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. Potvrñivanje sukladnosti Potvrñivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka. vodonepropusnosti. zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva. vodonepropusnosti. a u skladu s posebnim propisom. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. specificiraju projektom grañevine. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00). ovisno o vrsti prozora i vrata. Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se. Označavanje Prozori i vrata označavaju se.

metoda odreñivanja A. odnosno n50 = 1.Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji kojim se ureñuje to područje nije drukčije propisano. (3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. Za ustanovljavanje učinkovitosti i funkcionalnosti sustava provode se mjerenja temperature i protoka medija u karakterističnim točkama razvoda. no zbog zahtjevnosti mjerenja je ta mjera rijetko primjenjiva. funkcionalnosti cjelokupnog sustava. izmjereni tok zraka. Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vrše se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajućim točkama razvoda. energije i ustanovljenje radnih karakteristika. 216 . potrošnja el. Ukoliko je izvedivo. te o učinkovitosti ogrjevnih tijela. i stavka 2. te u ogrjevnim tijelima. ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3. Mjerenje tlaka medija provodi se na najvišim i najnižim točkama razvoda. Istovremeno je potrebno mjeriti potrošnju goriva u kontrolnom vremenu. može se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija.4. 4. ustanovljavanja izbalansiranosti razvoda.0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog ureñaja za provjetravanje.10. pogotovo u onima specijaliziranih namjena. GRIJANJA. u kontinuiranom pogonu cirkulacionih pumpi. i/ili – zbog uporabe ureñaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom. (4) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni ureñaji s otvorima za ventiliranje. Ukoliko je izvedivo. Na taj način se može zaključiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija. tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog ugañanja sukladno potrebama korisnika zgrade. (5) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti dokazuje se i ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.5 h-1 kod zgrada s mehaničkim ureñajem za provjetravanje. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI REŠKI KANALA (CIJEVI) POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE. Za ustanovljavanje učinkovitosti cirkulacionog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacionih pumpi -protok. (2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi. HLAðENJA I VENTILACIJE Mjerenja se mogu provoditi u svrhu ustanovljavanja energetskih svojstava i učinkovitosti sustava grijanja. za razliku tlakova izmeñu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa. Mjerenje sastava dimnih plinova je učinkovit zahvat za ustanovljenje stanja kotla. uzimajući u obzir pogreške koje unose reflektirajuće površine.2 h-1. sveden na obujam grijanog zraka. (6) Prilikom ispitivanja iz stavka 5. te ustanovljavanja karakteristika komfora u boravišnim prostorima. potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0. Najčešće se provode mjerenja temperature i protoka polaznog i povratnog medija. poželjno je mjeriti temperaturu dimnih plinova. ovoga članka mora biti veći u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno: – da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vrše se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama .

ili rototerma) jer u slučaju manjih protoka zraka od projektiranih. Takoñer i mjerenjem temeprature zraka (ulaz/izlaz) možemo ustanoviti učinkovitost same rekuperacije. mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja.000 m3/h potrebno ih je ugraditi.03 1. ili broja izmjena zraka ili potreba zračnog grijanja. zbog povećanja snage motora komore u odnosu na postotak propuštanja kanala: Tablica 2: Odnos propusnosti kanala i povećanja snage motora Propusnost Povećanje bruto snage motora 1. vrlo rijetko se nakon izvoñenja radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do propuštanja ventilacijskih kanala.00 1. Velika većina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije slučaj za sve komore iznad 7.52 1. količine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta.16 1. sama učinkovitost i ušteda energije na rekuperatoru je znatno smanjena. MJERENJE PROTOKA ZRAKA U KGHV SUSTAVIMA Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Današnjim načinom izvoñenja ventilacijskih kanala. ako je riječ o kompresorima.Kod centraliziranih rashladnih sustava mjere se svojstva distribuiranog medija kao i za grijanje.73 0% 1% 5% 10% 15% 20% 217 . Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 možemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u slučaju nepotrebnog propuštanja zraka kroz kanale jer potrošnja snage (kao što je rečeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u slijedećoj tablici možemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potrošna energije. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podešen protok zraka. dolazi do povećanja otpora sa kvadratom protoka zraka te pri tome dolazi do povećanje potrošnje snage sa kubom protoka zraka što dovodi do nepotrebnog povećanja utroška energije.33 1. te po potrebi i temperatura rashladnog medija. vo mjerenje je takoñer potrebno i zbog obveze današnjih sustava da posjeduju rekuperaciju topline ( bilo preko glikolnog ili pločastog rekuperatora. a kod rashladnih agregata.

2) ti – te Θ i = t i .1.. ako taj materijal ima povoljna izolacijska svojstva (Sl.) U ovom drugom slučaju oblaganje treba izvršiti na širini oko tri puta većoj od širine toplinskog mosta.4. R i Ro Sl.2) više ne vrijedi.1.9. Razlog tomu jest heterogenost grañevinskog elementa na mjestima toplinskih mostova. Kada se toplinski most nalazi u sredini grañevinskog elementa njegova korekcija moguća je pomoću tzv.9. Princip izolacije sastoji se u postavljanju preko unutarnje površine toplinskog mosta nekog toplinsko izolacijskog materijala odreñene debljine. Na slici 9.nacrtane su i dvije krivulje promjene temperatura unutarnje površine elementa. Na sl. prikazan je primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida. Čak ako i ne doñe do kondenzacije vodene pare. Crtkana linija dobivena je pomoću formule (5.9. To može biti materijal iz tipičnog presjeka zida. heterogene površinske temperature uzrokovat će različite brzine struja konvekcije s posljedicom bržeg taloženja prašine iz zraka na hladnijim površinama toplinskih mostova što se manifestira kao promjena boje tih dijelova elemenata. Toplinski se mostovi u pravilu moraju korigirati. Iz slike je vidljivo da se krivulja stvarne promjene površinske temperature znatno razlikuje od teoretske krivulje izračunate pomoću gornjeg izraza.5.-----------. Primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida dok je puna linija dobivena mjerenjem na stvarnom zidu. principa izolacije.. zbog čega na tim područjima formula (5. 218 . TOPLINSKI MOSTOVI Toplinskim mostovima zovu se dijelovi vanjskog grañevinskog elementa koji imaju manji otpor toplinskoj propustljivosti nego tipični presjek elementa. Zato je temperatura unutarnje površine elementa na toplinskom mostu manja nego na preostaloj površini elementa što povećava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima.1. s ciljem da se postigne što bolje izjednačenje površinskih temperatura. 9. Ovdje se radi o zidu od plinobetona s armiranim betonskim stupom.3..2) ili pak neki izraziti toplinsko izolacijski materijal (sl.

Shematski prikaz toplinskog izolacije (varijanta rješenja) mosta korigiranog principom Na s1. 219 . Iz slike je vidljivo da kod ovakvog rješenja temperature na površini toplinskog mosta ostaju relativno niske. prikazana je raspodjela temperature na unutarnjoj površini elementa za slučaj izolacije toplinskog mosta s vanjske strane.3.9. što znači da osnovni problem toplinskog mosta nije riješen.2.9. Toplinski most korigiran principom izolacije Sl.Sl.4.9..

1. Zato u ovom slučaju u potpunosti zadovoljava rješenje s toplinskom izolacijom položenom s vanjske strane (sl. 220 . razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova: • konstruktivni toplinski mostovi – nastaju kod kombinacija različitih vrsta materijala. uglovi zgrade.Sl. b)toplinski most korektno izoliran.4. Nosivi poprečni armirano betonski zid iii armirano betonski strop a)toplinski most bez izolacije. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije. • geometrijski toplinski mostovi – nastaju uslijed promjene oblika konstrukcije. S1. Budući da se radi o betonskim konstrukcijama koje se svojim najvećim dijelom nalaze u unutarnjoj toploj atmosferi zgrade. Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti. debljine ili geometrije grañevnog dijela. što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare.DEFINIRANJE TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala. npr.pogrešno rješenje Korekcija toplinskih mostova koji se javljaju na mjestima prodora nosivih poprečnih armirano-betonskih zidova i armirano-betonskih stropova u vanjske zidove je relativno jednostavna. temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini. 4.5.9. to je dio tih konstrukcija koji prodire u vanjske zidove na neki način stalno “podgrijavan".).9.5.9.5. Toplinski most izoliran s vanjske strane . U praksi su vrlo česte kombinacije ovih vrsta toplinskih mostova.

Na slici vidimo jedan primjer toplinskog mosta gdje je zid od cigle presječen sa betonom. koji je slabiji izolator sa manjim toplinskim otporom i kroz kojeg toplina nesmetano pronalazi put iz unutrašnjosti grañevine prema vani. Najjednostavniji primjer toplinskog mosta je prozor ili vrata. POSLJEDICA JAKIH TOPLINSKIH MOSTOVA Pošast zvana “Toplinski most” Traži se najveći neprijatelj toplih domova sa ove strane svemira.5. 221 .2. Toplinski most je manji dio plašta grañevine gdje se inače jednoliki toplinski otpor znatno mijenja zbog promjene materijala. promjene debljine plašta ili geometrije grañevine. toplinski most je pred vama.4. Toplinski most nastaje kada materijali koji su slabi izolatori dolaze u kontakt i dozvoljavaju toplini da preko njihovog spoja stvori tok. živ ili mrtav. Dopustite da vam predstavimo potencijalog pobjednika.

Česti uzroci toplinskih mostova su i metalni objekti unutar konstrukcije koji greškom strše kroz izolaciju prema vani. greška u projektiranju ili greška u grañenju. Sve to povećava potrebu za dodatnim održavanjem objekta jer je zahvaćene površine potrebno sve češće održavati i to sa dosta skupim sredstvima. pa je prevencija najbolja mjera koju možemo poduzeti.Zbog smanjenog toplinskog otpora u odnosu na normalni presjek zida ne samo da toplina odlazi vani nego je i temperatura sa unutarašnje površine zida na toplinskom mostu manja nego na ostaloj površini zida pa se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare na unutarnjem dijelu toplinskog mosta. Jedan od glavnih razloga toplinskih mostova su greške u izoliranju tijekom gradnje gdje je izolator loše postavljen ili je sam izolator jako loš što dovodi do nesmetanog toka topline prema vani. Kod starijih zgrada preporučljivo je da se postavi dodatna izolacija na vanjskoj strani grañevine. Da bi se izbjegla kondenzacija na toplinskim mostovima potrebno je osigurati da relativna vlažnost unutar grañevine bude na nižoj razini. u ekstremnim slučajevima i plijesni. To se može osigurati na način da se proizvodi manja količina pare a da se osigura dovoljna izmjena zraka u prostoru. Korisnici objekta to rade dodatnim zagrijavanem prostora što povećava potrošnju energije. U novijim zgradama niža temperatura unutarnjeg palašta objekta trebala bi se javljati samo na području prozora. Generalno gledajući toplinski mostovi nisu dobri zbog više razloga: Povećene potrošnje energije Pojavom toplinskih mostova na grañevini potrebno je nadoknaditi toplinu koja je preko mostova otišla u okolinu. Nekada se problemi mogu riješiti postavljanjem dodatne izolacije oko samog mosta ali u većini je slučajeva rješavanje postojećih toplinskih mostova jako teško. Komfor unutar objekta 222 . Održavanje objekta Posljedica toplinskih mostova je i kondenzacija pare na unutarnjem dijelu mosta što kao posljedicu ima stvaranje vlažnih područja na zidovima. Borba sa toplinskim mostovima u pravilu je jako teška. Zbog toga je veoma važno da se jako pazi u fazi gradnje objekta jer toplinski mostovi imaju dva glavna razloga nastanaka.

poglavito tzv. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. 4. koristili smo suvremenu termovizijsku kameru ThermoCAM P65. Hladni propuh će dovesti do toka niske temperature što dovodi do smanjenja komfora unutar prostora.NAČINI I SREDSTVA ZA SMANJENJE UTJECAJA TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u gradevinskim konstrukcijama. dimenzije i veličinu gubitaka toplinske energije zgrade. izvedbena) ne odgovara realnom stanju to mjerenja kojim se provjerava podudarnost stanja vanjske ovojnice zgrade s dokumentacijom su nužna. Povoljna okolnost za primjenu te metode mjerenja u Hrvatskoj slijedi iz činjenice da se edukacije za termografistu provode na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. PRIMJENA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE U ODREDIVANJU ENERGETSKIH GUBITAKA U ZGRADARSTVU Primjenom termografskih mjerenja.Toplinski mostovi utječu na komfor objekta na načina da će loše izolirani zidovi biti hladni tijekom zime što uz kretanje zraka može dovesti do hladnih propuha. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: > Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije > Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana > Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. PRIMJERI GUBITAKA TOPLINE U ZGRADARSTVU Provedbom niza energetskih audita. sukladno normi HRN EN 13187:2000 moguće je brzo i učinkovito utvrditi stanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade. gledajući sa stajališta učinkovitog korištenja energije. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. a time mjesta.3. Zdravlje korisnika objekta Jedan od glavnih problema toplinskih mostova je i pojava plijesni koja povećava opasnost od alergija i drugih zdravstvenih problema. a termografska oprema se može kupiti u Hrvatskoj i to od mnogih svjetskih proizvodača. 223 . toplinski mostovi su jedan od glavnih problema grañenja. a po potrebi treba izolirati i temelj > Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. jeftino i učinkovito te se nameće kao zadovoljavajuća kvalitativna metoda pri energetskim auditima zgrada. Termografsko mjerenje je brzo. uz osigurani servis opreme. Zbog svega ovog.5. bez prekida toplinske izolacije > Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova prodori konstrukcija. „walk trought“ audita. s objektivima od 23° i 45°. Kako je u Hrvatskoj relativno čest slučaj da dokumentacija (projektna.

a površine s nižom temperaturom tamnijom bojom. odnosno da ne odgovara realnom stanju. odnosno povećane koeficijente prolaza topline i zida i prozora od onih koji su navedeni u projektnoj dokumentaciji. na slikama 2. Radi ilustracije navedenog.Obrada termograma vršena je s programom ThermoCAM Reporter Pro 8. Pri proračunu potrebno je koristiti korigirane. ocijeniti stanje toplinske propusnosti vanjske stolarije. Postupajući suklando relevantnim normama [7] bili smo u stanju utvrditi postojanje i veličinu toplinskih mostova.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida. do 5. prozora i kutije za rolete je uočljiva. mjesta slabe li nedostajuće toplinske izolacije. Slika 2. Često su termovizij ska mjerenja pokazala da dokumentacija vezana za fiziku zgrade nije točna. Na termogramima svjetlijom bojom prikazane su površine s višom temperaturom. 224 . nepravilnosti rada grijućih tijela sustava grijanja i si. dati su termogrami s pridruženim fotografijama nekih zgrada.

: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je postojanje toplinskog mosta kao i slabo stanje toplinske izolacije.: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je ne postojanje dijela izolacije na bočnom zidu zgrade. Kao primjer slabe toplinske izolacije sportske dvorane novosagrañene škole dat je termogram na slici 5. 225 .Slika 3. Slika 4.

svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0. U [W/(m2·K)]. Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju vanjske ovojnice kuće. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: _ Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije _ Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana _ Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. Ako je moguće prozor treba biti smješten u nivou toplinske izolacije. ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s odgovarajućim rješenjem. tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka 2. tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2. no njihov utjecaj na ugodnost boravka.5. Ako to nije moguće potrebno je toplinski izolirati špalete oko prozora. Realni koeficijent prolaska topline vanjskog zida je viša za cca 30 % spram vrijednosti iz projektne dokumentacije. pri projektiranju treba koristiti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može se uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline.4. Postavom toplinske izolacije s vanjske strane možemo izbjeći većinu toplinskih gubitaka kod toplinskih mostova. Pozicija prozora u zidu takoñer igra važnu ulogu u izbjegavanju toplinskih mostova. 4. Da bi se ispunio taj zahtjev. (4) Ako toplinski most nije katalogiziran u hrvatskoj normi iz stavka 3. HRN EN ISO 14683:2000 i HRN EN ISO 14683/AC: 2004.PRORAČUN UTJECJA TOPLINSKOG MOSTA NA TOPLINSKE GUBITKE (1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrañena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji.05 W/(m2·K). HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. bez prekida toplinske izolacije _ Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova – prodori konstrukcija. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za 226 . ∆U [W/(m2·K)]. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN 13370:2002.Slika 5.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida uzrokuje povećane gubitke topline grijanja. a po potrebi treba izolirati i temelj _ Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. (3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova. HRN EN ISO 10211-1:2002. izbjegavanje jakih toplinskih mostova preduvjet je energetski efikasne gradnje. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u grañevinskim konstrukcijama. (2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne topline za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade odreñuju se prema HRN EN ISO 13789:2000. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline.

HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. 227 .20 W/(m·K) ili ψe > 0. odredbe stavka 2. koja ima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska toplineψi > 0. Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:2002. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN ISO 13788:2002. Kod zgrade s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr.∆UTM = 0. 20 °C/75 %).15 W/(m·K). (5) Iznimno. ovog članka ne primjenjuju se na grañevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline. U [W/(m2·K)].10 W/(m2·K). treba dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova.

ENERGETSKI EFIKASNA KUĆA 228 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful