P. 1
Fizika_zgrade_Buzov

Fizika_zgrade_Buzov

|Views: 194|Likes:
Published by Petar Osijek

More info:

Published by: Petar Osijek on Sep 24, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/04/2015

pdf

text

original

Sections

  • 1K
  • 3.1.1. Toplina
  • 3.1.2. Temperatura
  • 3.1.3. Količina topline
  • 3.1.4. Specifični toplinski kapacitet
  • 3.1.5. PRENOŠENJE TOPLINE
  • 3.1.6.SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA
  • 3.2. MJERNE JEDINICE
  • 3.3.1. TOPLINSKA VODLJIVOST GRAðEVINSKIH MATERIJALA
  • 3.3.2. TOPLINSKO ISTEZANJE
  • 3.3.3. AKUMULACIJA TOPLINE
  • 3.3.4., DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAðEVINSKE ELEMENTE
  • 3.3.5. ROSIŠTE, KONDENZACIJA, ISUŠENJE
  • 3.4. IZVORI ENERGIJE I VRSTE GORIVA
  • 3.5.SUSTAVI REGULACIJE I APLIKACIJSKE SHEME
  • 4.1. MINIMALNA PROCJENA OBILJEŽJA ZA ZGRADE
  • 4.2.1. ZGRADE GRAðENE PRIJE 1940 godine
  • 4.2.2. IZGRADNJA IZMEðU 1940 i 1970 godine
  • 4.2.3. IZGRADNJA NAKON 1970 godine
  • 4.2.4. SUVREMENA IZGRADNJA
  • 4.3.1. MATERIJALI OPĆENITO, VRSTE I SVOJSTVA
  • 4.3.2. VRSTE I SVOJSTVA TOPL. IZOLACIJSKIH MATERIJALA, POTREBNE DEBLJINE
  • 4.3.3. UGRADBA, SUSTAVI ZAŠTITE
  • 4.4.1. NEGRIJANI DIJELOVI ZGRADE , ODREðIVANJE TEMPERATURNIH ZONA
  • 4.4.2. PODOVI
  • 4.4.4. ZIDOVI
  • 4.4.5. TIPOVI VRATA I PROZORA
  • 4.4.6. VRSTE STAKLA, SVOJSTVA I TOPLINSKI DOBICI
  • 4.4.8. ZRAKONEPROPUSNOST PROZORA
  • 4.4.9. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA
  • 4.4.10. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI REŠKI KANALA (CIJEVI)
  • 4.5.1.DEFINIRANJE TOPLINSKIH MOSTOVA
  • 4.5.2. POSLJEDICA JAKIH TOPLINSKIH MOSTOVA
  • 4.5.3.NAČINI I SREDSTVA ZA SMANJENJE UTJECAJA TOPLINSKIH MOSTOVA
  • 4.5.4.PRORAČUN UTJECJA TOPLINSKOG MOSTA NA TOPLINSKE GUBITKE

3.

OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE

1

2

3.OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE
TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA Toplinska zaštita zgrada nije samo primjerena toplinska izolacija obodnih konstrukcija zgrade, ona obuhvaća sva rješenja koja smanjuju neugodne utjecaje vanjske klime i tem perature te odnose vlage kod minimalne potrošne energije: zimi za grijanje, ljeti za hlañenje prostora. Kod svih tih rješenja stanari moraju imati primjerenu stambenu - toplinsku ugodnost. Odgovarajuća toplinska zaštita osigurava i veću trajnost zgrade jer sprjećava prevelika temperaturna opterećenja u obodnim konstrukcijama i oštečenja zbog utjecaja zračne vlage. Toplinska ugodnost Za pravilan rad tjelesnih funkcija čovjekovo tijelo mora održavati stalnu tjelesnu temperaturu približno 36,6°C. Izmeñu čovjekova tijela i okoline izmjenjuju se energetski tokovi. Čovjek metabolizmom iz hrane stvara energiju koju pretvara u toplinsku i njome se koristi za obavljanje poslova. Tijelo predaje toplinu

Sl l ka 1 . V an js k i ut j ec aj i n a os j eč a j t o pl ins ke ug od e

okolini provoñenjem kroz odjeću, konvekcijom - gibanjem zraka po površini odjeće, zračenjem izmeñu tjelesnih i okolnih površina, ishlapljvanjem - preko izdisaja vlažnog zraka i znojenjem. Što je niža temperatura okolnog zraka, to se veći dio topline izmjenjuje s okolinom zračenjem, provoñenjem i konvekcijom. Kad se temperatura okoline približi temperaturi čovjekova tijela, prevladavajuće postaje davanje topline okolini ishlapljivanjem. Čovjek postiže osječaj toplinske ugode kad su opisani tokovi izmedu čovjekova tijela i okoline u ravnoteži. Na veličinu energetskih tokova utjeću subjektivni ljudski parametri: -fizička aktivnost -vrsta odjeće
3

-temperatura zraka u prostora -temperatura obodnih površina -brzina kretanja zraka u prostora -relativna vlažnost zraka u prostora. Subjektivni parametri toplinske ugodnosti Toplina koju čovjekovo tijelo proizvodi i predaje okolini ovisi o fizickoj aktivnosti, Vrijednosti proizvedene topline i mjerila fizičke aktivnosti odraslog čovjeka (površina kože 1,8 m2) prikazane su u tablici 1. Mikroklimatski parametri toplinske ugodnosti Na skupinu mikroklimatskih parametara toplinske ugodnosti (temperatura zraka i temperatura obodnih površina, relativna vlažnost zraka i brzina kretanja zraka) znacajno utječe tlocrt zgrade. Nabrojeni mikroklimatski parametri nemaju jednak utjecaj na čovjekovu spoznaju topline i ugodnosti. Snažniji utjecaj imaju temperatura zraka, temperatura obodnih površina te brzina kretanja zraka pri čovjekovu tijelu, dok manji utjecaj na toplinsku ugodnost ima relativna vlažnost zraka. Za toplinsku ugodnost važna je temperatura zraka, njezina raspodjela po visini, srednja temperatura obodnih površina, tj. "srednja temperatura zračenja" te razlika izmedu temperatura zraka i srednje temperature zračcenja. Čovjek toplinu konvekcijom predaje zraku oko sebe te zračenjem na površine koje ga okružuju. Što je niža temperatura obodnih površina, to više topline čovjek predaje zracenjem te se stoga osjeća neugodno. Uobičajeno se kao mjerilo za toplinsku ugodnost u prostora, vrlo pojednostavljeno, navodi samo temperatura zraka u prostora. Ako se parametri toplinske ugodnosti žele opisati točnije, mora se obuhvatiti i utjecaj temperature obodnih površina. Tada se govori o "osjetnoj temperaturi" koja se grubo opisuje kao prosjećna vrijednost temperature zraka i temperature unutarnjih površina. S gledišta toplinske ugodnosti i iskorištavanja energije za grijanje, previsoka je temperatura unutarnjeg zraka nepoželjna jer je prevelika razlika izmedu temperature zraka i okolnih površina za čovjeka neugodna. Jedan od uvjeta ugode boravljenja jest da je razlika izmedu temperature zraka i srednje temperature zračenja što manja (manja od 2K). Ako se plašt zgrade toplinski izolira, postižu se bolje ugodnosti u prostoru i štedi energiju za grijanje. Kretanje zraka stalno je prisutno u prostoru i utjece na konvekcijske toplinske gubitke. Utjecaj kretanja zraka na osječaje povezan je s temperaturom zraka jer se zrak većih brzina širri hladnijim dijelom. Zimi je pri temperaturi od 20°-22°C najpovoljnija brzina 0,15 m/s, ljeti 0,25 m/s.
Opis aktivnosti Proizvedene topline [W/m2] 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 Mjerilo fizicke aktivnosti [met] 47 58 70 93 117

ležanje sjedanje sjedeći rad u uredu lakši posao, stajanje (kupovina) srednje težak rad, stajanje (kućni poslovi, rad u radioni) Tablica 1. Vrijednosti proizvedene topline za razlicite fizičke aktivnosti odraslog covjeka

Relativna vlažnost zraka manje utjece na čovjekovu ugodnost, bar u području umjerenih temperatura zraka (15°-25°C). U takvim se slučajevima promjena u
4

Usporedba vrijednosti koeflcijenta prolaska topline U (W/m K) u zidovima različitih sastava 2 5 . čovjekovo tijelo može slojevitim oblačenjem te stupnjem tjelesne aktivnosti regulirati manja odstupanja. koji osiguravaju toplinsku ugodnost. Kako bi funkcionalnost. što znaci i do 20 posto manje toplinske gubitke kuće. Najugodniji je položaj zgrade na prisojnoj strani. Primjerene vrijednosti mikroklimatskih parametara. veličina. odmaknu li se mikroklimatski parametri previše od rihvatljivih vrijednosti. prozračivanje -vlaženju prostora. rasporedu prostora u njoj -sastavu i značajkama obodnih konstrukcija: toplinska provodljivost i akumulacija zidova. Toplinski gubici zgrade na vjetrovitom području mogu biti dva puta veći nego u zgradi u zaštičenom položaju. prevlažan odnos u okolini. Preporučena relativna vlažnost u uobičajenim prostorima boravka ne bi smjela biti niža od 35 posto ili viša od 70 posto. Vjetar na izloženim položajima povećava konvekcijske toplinske gubitke kroz prozorske spojeve i lagane grañevne konstrukcije. u području zaštičenom od vjetrova. presuh. Mnogo veći utjecaj na toplinske gubitke zgrade ima izloženost vjetru. toplinska provodljivost i zrakonepropusnost prozora -načinu uporabe zgrade: temperatura u prostorima.3°C. Dobrim projektom zgrade do toplinske ugodnosti Zgradu je potrebno promatrati kao cjelinu. potrebno je već pri projektiranju zgrade i odabirom njezina grijanja voditi računa o mnogim činjenicama: -okolini: lokaciji i orijentaciji zgrade -tlocrtnom obliku. prehladan. Izbor lokacije zgrade Lokacija zgrade može povečati ili smanjiti toplinske gubitke zgrade. prikazuju psihrometricrri dijagrami. Nekvalitetno izvedeni spojevi znaće i višekratno povećanje toplinskih gubitaka. Temperature su na takvim mjestima približno 2°C više nego u neutralnom položaju. No.relativnoj vlazi za 10% osjeća slično kao promjena temperature zraka za 0. Usklañivanje parametra toplinske ugodnosti Čovjek osjeća toplinsku ugodnost u području oko optimalnih vrijednosti mikroklimatskih parametara. ekonomičnost i stambena ugodnost postigli visoku kvalitetu. njihova se kombinacija osjeća kao prevruč. tako da se još uvijek osjeća toplinska ugodnost. Ako se mikroklimatski parametri promijene. Slika 2.

povečavaju se razmjerno povečanju vanjske površine zgrade. Prolaz topline konstrakcijskog sklopa označava se sa k (W /m 2 K). uskladivanjem naših 6 . Kod starijih su zgrada toplinski gubici zbog prolaza topline kroz ovoj zgrade dva puta veći od toplinskih gubitaka zbog prozračivanja. manje prozore. Prostori s jednakim temperaturnim režimom trebaju biti smješteni zajedno. a pritom se troši i više energije.transmisijski toplinski gubici . Gubljenje topline ne može se zaustaviti.Odreñena izmjena zraka u zgradama potrebna je iz higijenskih i grañevnofizikalnih razloga. Kompaktna osnova zgrade osim smanjenja toplinskih gubitaka znači i manje troškove gradnje. koji kazuje koliko topline dode u vremensko j jedinici (1 sek) kroz površinu 1 m2 konstrukcije. ako je razlika temperatura zraka na obje stijene konstrukcije 1K. a na ostalim stranama. Vrlo visoke prostore ili prostore planirane preko više katova vrlo je teško jednakomjerno zagrijati. Preporučljivo je na južnoj strani ugraditi veće prozore s dodatnom zaštitom od sunca (rolete). dok su kod novijih. Oblik zgrade Zgrade jednakih volumena i jednako toplinski izoliranih ovoja. kvalitetno izvedenih toplinski izolirarrih zgrada oni jednako veliki. posebno na sjevernoj. dok je kod četverokatne kompaktne stambene zgrade vanjska površina ovoja zgrade za pola manja nego kod samostojeće obiteljske kućce. Gubici zbog prolaza topline kroz prozore mogu se smanjiti izborom primjere nog ostakljenja. Orijentacija i raspored prostora u zgradi Pravilnom orijentacijom zgrade i primjerenim rasporedom prozora učinkovito se iskorištava Sunčeva energija. Stambeni niz ima oko 30 posto manju vanjsku površinu. može se smanjiti poboljšavanjem toplinske izolacije obodnih konstrukcija. Kvaliteta toplinske zaštite ovoja zgrade opisuje toplinska prolaznost konstrakcijskog sklopa. U usporedbi s obiteljskom prizemnom kućom koja ima najneugodniji odnos.7 puta manje topline nego kroz uobičajeno dvostruko ostakljenje. dvokatna zgrada jednake stambene površine ima oko 20 posto manju vanjsku površinu i tome razmjerno manje toplinske gubitke. Na toplinske gubitke zgrade utjeće raščlanjenost njezina ovoja. Kroz niskoemisijsko ostakljenje s plinskim punjenjem prolazi do 2. Raspored prostora boravka u zgradi na jug i servisnih prostora na sjever važan je zbog kvalitete stanovanja kao i zbog učinkovitog iskorištavanja Sunčeve energije. Prolaz topline kroz ovoj zgrade Toplina prolazi kroz ovoj zgrade zbog temperaturne razlike izmeñu toplog zraka u prostora i hladnog vanjskog zraka u smjera niže temperature. s obzirom na njihov oblik i razvedenost pročelja imaju vrlo različite toplinske gubitke. to je odnos izmeñu površine vanjskog ovoja zgrade i njezina volumena A/V. kojeg opisuje oblikovni faktor. koja može nadomjestiti dio energije potrebne za održavanje temperature u stanovima. Toplinski gubici zbog prolaza topline .

Jedan od uzroka vlažnja u unutrašnjosti sklopa je i kondenzacija difuznog toka vodene pare. Posebno je važan položaj toplinske izolacije jer zbog neodgovarajuceg sastava slojeva može doći do navlaživanja materijala i do trajnih oštečenja. toplinski mostovi. Do kondenzacije u konstrukciji dolazi 7 . što ima za posljedicu razvoj zidne plijesni. Površinska kondenzacija Temperatura unutarnjih površina ovoja zgrade zimi je uvijek niža od temperature zraka u prostora. Što je manja toplinska provodljivost slojeva. Ta se pojava naziva difuzijom vodene pare.naraste do 80 posto jer je toplinska izolacija ovoja zgrade u propisanim granicama. namještaj.u vrijeme kuhanja ili kupanja . Zimi je koncentracija vodene pare u zraku grijanog prostora viša od koncentracije vodene pare u vanjskom zraku. Zbog različitih temperatura u zgradi i izvan nje temperatura pojedinih slojeva snižava se od unutra prema van. Zbog težnje da se koncentracije izjednaće. U prostorima boravka. Što je topliji i vlažniji zrak u prostora boravka i što je hladnija i suša okolina. Niski prolaz topline obodnih konstrukcija postiže se ugradnjom toplinskoizolacijskih materijala. Na unutarnjoj se strani ugraduju materijali koji primaju i predaju suvišnu vlagu. S obzirom na namjenu zgrade potrebno je izabrati najpovoljniji sustav. njihovoj toplinskoj provodljivosti i debljini njihovih slojeva. ometano kretanje zraka uz konstrakciju (zavjese. to je snažniji difuzijski prijenos vodene pare. Toplinska provodljivost slojeva X (W/mK) kazuje koliko topline prode u vremenskoj jedinici (1 sek) kroz lm2 sloj s debljinom 1 m pri temperaturnoj razlici 1K. u kutovima) može se kondenzirati zračna vlaga na površini.propisa i norma s europskim za prolaz topline uvriježila se oznaka U. ne može se pojaviti površinska kondenzacija i posljedicna plijesan. važan postaje kada se govori o akumulaciji topline i toplinskom odazivu zgrade na promjene toplinskih odnosa u okolini. a namještaj se ne postavlja uz vanjske toplinsko neizolirane stijene. Svaki sustav . Prolaz topline kroz konstrakciju ovisi o ugrañenim materijalima. kao što su visoka relativna vlažnost zraka u prostora (stalno iznad 70 posto). Pri odredenim uvjetima. to su manje toplinskoizolacijske karakteristike.raspored slojeva te položaj toplinske izolacije u ovoju zgrade ima svoje zahtjeve te dobre i slabe karakteristike. vodena para iz prostora boravka prodire kro z konstrakcijski sklop prema van. gdje je relativna vlažnost zraka zimi uobičajeno izmeñu 40 posto i 60 posto i samo povremeno . Površinska kondenzacija može se izbjeći dobrom toplinskom zaštitom ovoja zgrade i smanjenjem relativne vlažnosti zraka u prostora. premala toplinska izolacija ovoja zgrade. Vlaženje u konstrukciji Važna posljedica povečane vlažnosti materijala jest slabljenje toplinskoizolacijske sposobnosti što je posebno nepoželjno kod izolacijskih materijala. a detalji gradevne fizike pravilno riješeni. Kod višeslojnih konstrukcija potrebno je računski provjeriti odgovara li grañevnofizikalni raspored pojedinih materijala u sklopu. Poredak slojeva u sklopu ne utječe na prolaz topline. Vodena para koja prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim kod neugodnih se kombinacija temperature i relativne vlažnosti kondenzira na odredenome mjestu u konstrukciji.

Masivne konstrukcije mogu akumulirati mnogo topline. važno je da zgrada ima dovoljnu toplinsko akumulacijsku masu koja čuva uhvačenu energiju i uravnotežuje inaće prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima boravka. Akumulacija topline Zgrade se grade od masivnih elemenata (betona. U zimskom i prijelaznom razdoblju. s površinskom masom manjom od 300 kg/m 2 . kao što su kamen i opeka. u konstrakciju se na unutarnju toplu stranu toplinskoizolacijskog sloja ugraduje parna brana ili parna zapora koja sprječava prekomjeran ulaz difuznog toka u unutrašnjost. Iako su dobro toplinski izolirane ne mogu spriječiti i smanjiti vanjske temperaturne utjecaje. sa st o j i se o d m o le ku la ko j e su u neprekidnom. Kod dobro toplinsko izoliranih masivnih zgrada oscilacija vanjske temperature jedva se primijeti u unutarnjim prostorima. lagane su konstrukcije upravo zbog male akumulacije topline i dobre toplinske zaštite primjerene za zgrade koje se rabe povremeno i samo kratkotrajno griju.1. t e ku će m il l p lin o vi t o m st a n ju . Osnovno pravilo za odgovarajući sastav glasi: na unutarnjoj strani konstrukcije mora biti materijal s manjom propusnosti vodene pare i niskom toplinskom izolativnosti. 8 . b e z o b zi r a d a l i j e u č v r s t o m . njihova se površina ne smije pokrivati raznim oblogama jer se time poništava učinak.TOPLINE I VLAGE 3. Sva m a t e r i j a k o j a n a s o k r u žu j e . akumulacijske zidove). Kako bi se sprijecila kondenzacija vodene pare. Stoga je potrebno brinuti se o sjenilima koja štite zgradu od pregrijavanja u vrijeme intenzivnog osunčavanja. S druge strane. opeke) ili od laganih montažnih elementa. na vanjskoj strani s visokom popustljivosću i visokom toplinskom izolativnsti.češce kada je toplinska izolacija na unutarnjoj strani ili iza parozapornog sloja na vanjskoj strani toplinske izolacije. 1 . koje je najprimjerenije za pasivno iskorištavanje Sunčeve energije (direktnim Sunčevim zračenjem kro z prozore.1. OSNOVNI POJMOVI NAUKE O TOPLINI 3 . Konstrukcije s velikom akumulacijom topline povečavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeñuju. Sastav konstrukcije je usprkos mogučoj pojavi kondenzacije u zimskom razdoblju odgovarajući ako se konstrukcija tijekom ljeta posuši.1 . Ljeti mnogo više topline ulazi u zgradu zračenjem kroz ostakljene površine nego provodenjem kroz krov i zidove. staklenike. 3. KRETANJE ZRAKA. Kako bi se ostvarila dobra toplinska akumulacija primjenom masivnih elemenata. Topl i na T o p l in a i p o j a ve k o j e ju p r a t e m o g u se o b j a s n i t i t a ko zva n o m kinetiko-molekularnom teorijom pomoću kretanja molekula. Lagane konstrukcije imaju malu akumulaciju topline. Oscilacije temperature u takvim su zgradama velike.

što znač i da bi se u ra zni m s l u č a j e v i m a m o g a o d o b i t i r a zl i č i t r e zu l t a t m j e r e n j a . sam o je d a n o d mn o go b ro jn ih ob lika en e rgije . Ce l zi je va t e m p e ra t u rn a s ka la d o b i ve n a je . meñuso b n o se su d a ra ju i p ri t o m e m i je n ja j u sm je ro ve s vo g gi b a n ja . mo gla se u na če lu. pa k. kod živinog te rmometra. a i mijenja se od tva ri do t va ri. 3. Termodinamička temperaturna skala je definirana pomoću termodinamičke temperature trojne točke vode 1 ) T t koja je odabrana za r e f e r e n t n u t o č k u i k o j o j j e d o d i j e l j e n a v r i j e d n o s t 2 7 3 . koji izražavamo riječima vruće. za mjerenje temperature koristi s vo jst vo ži ve d a ko d p o viš e n ja t e m p e ra t u re p o ve ća s vo j o b u ja m . 1 6 k e l vi n a . u gra d it i i n e ka d ruga t e ku ćin a. U SI sustavu t e r m o d i n a m i č k a t e m p e r a t u r a T je prihvaćena. P r o p is i va n j e m vr i j e d n o st i t e m p e ra t u r e t r o jn e t o č ke v o d e u j e d n o j e definirana i jedinica kelvin. Kod čvrst ih tijela molekule m eñu sob no ne za visno vib rira ju o ko n eko g po lo žaja ra vnot e že . kao osnovna fizikalna veličina. mlako. p ro m j e n a o b u jm a t i je l a n i je n i ka d a t o čn o p r o p o r c io n a ln a t e m p e r a t u r i u s vi m p o d r u č j im a t e m p e r a t u rn e s ka l e . d a k l e . oznaka K. U tekućinama i plinovima one se kreću u raznim pravcima. Ta ko se npr. R a zm a k i zm e ñ u o v i h d v i j u o zn a k a p o d j e l j e n j e n a 1 0 0 j e d n a k i h d i j e l o va i tako je dobiven jedan stupanj Celzije v. Umjesto žive . te rmome t ra s kipu ćom vodom živa je po ve ća la s vo j o b u j a m i n j e n n o vi p o lo ža j d o b io j e o zn a k u 1 0 0 . dob io je o zna ku O. Promjena nekog svojstva tijela uslijed promijene njegove temp e ra t u re mo že se u ze t i ka o o sno va za m je ren je t emp e ra t u re .2. Ova temper a t u r n a s k a l a p r o t i r e n a j e z a t i m i s p o d 0 ° C i i z n a d 1 0 0 ° C . h l a d n o „ . u t erm ometa r koji rad i na p rincip u p ro m jen e o b u jm a . N j e n a j e d i n i c a j e k e l v i n . B r o jč a n e vr i j e d n o s t i i zn a d 0 ° C o zn a č e n e su sa + . T o p lin a n e ko g t ije l a je d n a ka je zb ro j u kin e t i čk ih e n e r gi ja n e s r e ñ e n o g g i b a n j a s v i h n j e g o v i h m o l e k u l a . o znaka ° C. Po lo ža j žive na te rmom et ru u ron jen om u vodu ko ja se smrza va i s n jom top lin ski u ra vno te ženom. t a ko d a je le d išt u vo d e p ro i zvo l jn o p r ip isa n a vr ije d n o st t e m p e r a t u re 0 ° C . d a k le . P ro m jen om te mpe ra t u re t ije la m ije n ja ju se m no ga n ji h o va svo jst va.1. Naim e iz jednadžbe 9 . a vre lišt u vo d e 10 0 ° C. U ra vn ote ži. Mo že se reći d a je t empe rat ura op ćenito f izika lno — svo jstvo svih tijela. O vi m a t r i b u t i m a p r i p i s a n i m d o d i r n u t o m t i j e l u m i u s t v a r i ocjenjujemo temperaturu na površini tog tijela.nesreñenom gibanju. . T o p l i n a j e . M e ñ u t im . toplo. Temperatura Dodirom nekog tijela na koži naših prstiju javlja se osjećaj topline ili hladnoće. a i s p o d 0 ° C sa -. D a b i s e o va j nedostatak kod mjerenja i definiranja temperature otklonio. Lord Kelvin je na temelju teorijskog stupnja iskorištenja toplinskih s t r o j e v a d e f in i r a o t a ko zva n u t e r m o d i n a m ič k u t e m p e ra t u ru T ( i l i o) koja n e o vis i o s v o jst vim a t e rm o m e t ri js ko g t ije la ve ć j e u n i ve r za ln o g karaktera.

.5) odnosno 1 J=0. . . .. .4 . simbol cal.1) Trojna točka vode je ravnotežna točka izmeñu čvrstog. gdje je T o = 273.2) ili riječima: jedinica termodinamičke temperature kelvin je 273. Jedinica stupanj Celzija identički je jednaka jedinici Kelvin 0 C = K ……………………………………………………………(1..1... 3. . Prema kinetičko molekularnoj teoriji temperatura tijela je proporcionalna kinetičkoj energiji nesreñenog gibanja njegovih molekula. Fizikalna veličina količina topline Q...(1. .. .. u nekom trenutku molekule će doći u stanje mirovanja. Količina topline Da bi se povećala temperatura nekog tijela potrebno je tom tijelu dovesti odreñenu količinu topline.2388459 cal .. Time je utvrñena veza izmeñu Celzijeve i termodinamičke temperaturne skale. simbol J.. .. ..16 K ……………………………. U SI mjernom sustavu jedinica za količinu topline je joule (džul)... . (1. .6) 10 ... .. . Celzijeva temperature t (ili e) može se prikazati izrazom t = T – T o……………………………………….……………………………………. označava toplinsku energiju koja prelazi s jednog tijela na drugo (pri njihovom dodiru ili zračenju).. ... slijedi da je Tt K = -------------273. ....16 .. . t e ku ć e g i p l i n o vi t o g s t a n ja vo d e .....16-ti dio termodinamičke temperature trojne točke kemijski čiste vode.... Kako brzina kretanja molekula može biti sve veća..... 1 c a l .3.... .(1.. ... .. u području niskih temperatura postoji jedna krajnja temperaturna točka koja je nazvana apsolutna nula. to znači da ne postoji gornja granica temperature. a nalazi se na t = -273. 1 8 6 8 J .15°C odnosno T = 0 K. Naprotiv..... .. Ranije se za količinu topline mnogo koristila jedinica kalorija. Povisiti temperaturu tijela znači povećati srednju brzinu tog kretanja njegovim molekulama. . . .T t = 273. .. Drugim riječima. ako zamislimo sve sporije kretanje molekula.. ....4) Celzijeva temperatura iskazuje dakle temperaturu u odnosu prema ledištu vode i predstavlja interval termodinamičke temperature.. . ... . . 1) (1.15 K vrijednost termodinamičke temperature ledišta vode. ..

.......1...8) m∆T koja se zove specifični toplinski kapacitet. PRENOŠENJE TOPLINE Osnovni oblici prenošenja topline Prenošenje topline je prirodni proces do kojeg dolazi čim postoji razlika temperatura u nekom sistemu.. Prenošenje topline konvekcijom moguće je samo u tekućim i plinovitim sredinama.3.7) Faktor proporcionalnosti u jednadžbi (1... Sve što je izvan sistema naziva se okolina...... (1.... a ovisna je o temperaturi pri kojoj je izmjerena.... voñenje (kondukcija). Iz jednadžbe (1. Kod toga se prenošenje topline vrti u pravcu niže t e m p e r a t u r e .(J/(kg•K))....... mase tijela m i porasta njegove temperature ∆T postoji linearna veza Q = c· m· ∆T ... tekućim i plinovitim sredinama. prijelaz strujanjem (konvekcija) i 3.... prijelaz zračenjem (radijacija).. Toplina se može prenositi na tri načina koji se razlikuju po fizikalnom obliku.... Vrijednost veličine c se mijenja od tvari od tvari. a time i temperature u svim dijelovima promatranog sistema. ili izmeñu dva sistema (Dio materijalnog svijeta. Zato se u grañevinskoj praksi koristi njena srednja vrijednost koja približno vrijedi za odreñeni temperaturni interval.. Voñenjem se toplina može prenositi u čvrstim.. koji je odabran radi njegova proučavanja... To su: 1... bez obzira na prirodu sredine (materija ili vakuum) koja ih odjeljuje.... Brže molekule toplijeg dijela sistema sudaraju se s polaganijim molekulama hladnijeg dijela sistema.... Kod toga se prve molekule usporavaju a druge ubrzavaju..(1...7) je veličina Q c=------..1. tako da 11 .8) slijedi da je specifični toplinski kapacitet količina topline potrebna da se jediničnoj masi nekog tijela povisi temperatura za jedinicu...... U sustavu SI jedinica specifičnog toplinskog kapaciteta je J/(kg•K)......... naziva se sistemom.... 3. Prenošenje topline voñenjem Do prenošenja topline voñenjem dolazi uslijed -prirodne težnje za homogenom razdiobom srednje brzine molekula.....5..4.. Specifični toplinski kapacitet Mnogobrojnim pokusima je dokazano da izmeñu količine topline Q dovedene nekom tijelu........ a zračenjem u plinovitim sredinama i u vakuumu.).......... 2..........

.. Zamislimo unutar nekog tijela od homogenog materijala tanku plotu debljine d omeñenu paralelnim ravninama u kojima je stalna temperatura tijela Θ l i Θ 2 pri čemu neka je Θ 1 < e 2 (sl... S l . Na temelju mnogobrojnih pokusa Fourier je postavio zakon voñenja topline u obliku Θ2 ..1....Θ1 Q = λ A ------------Τ.. 1 ..1) d λ = koeficijent toplinske vodljivosti A = površina Τ = Vrjeme Q = količina topline Θ 2 .. 2 ... Toplinski tok koji prolazi 12 .Θ 1 = celzijeva temperatura d = debljina Simbol Q predstavlja količinu topline koja u vremenu T p r o ñ e k ro z p r o m a t r a n u p o vr š i n u A..... U SI sustavu jedinica veličine λ je W /(m•K).....se srednje brzine molekula u čitavom sistemu izjednačavaju..2......... i predstavlja jednu od osnovnih toplinsko-fizikalnih karakteristika materijala kroz koji se prenosi toplina......). to de omjer Q/T biti snaga Φ koja se u nauci o toplini zove toplinski tok.. Ovakav intermolekularni način prenošenja topline zove se voñenje topline... Voñenje topline kroz ravnu ploču od homogenog materijala Veličina λ zove se: koeficijent toplinske vodljivosti. Budući da je količina topline Q energija.(2..

2) izraz (2......(2..jedinicom površine simbolom q.. Neka je površina grañevinskog elementa temperature Θ okružena zrakom temperature t (sl.2....... Dakle Q Φ q = -------.2... pri emu je Θ › t... postaju lakše i dižu se u vis.. Primjer prenošenja topline konvekcijom 13 .2) Jedinica gustoće toplinskog toka u SI sustavu je W /m 2 Pomoću (2. Sl. a na njihovo mjesto dolaze hladnije čestice zraka. Prisilna konvekcija nastaje kad se gibanje fluida podržava nekim mehaničkim ureñajem...2.. Prema uzroku gibanja fluida razlikuje se prirodna konvekcija i prisilna konvekcija......... npr..2.= ------Τ A A zove se gustoća toplinskog toka i označava ( W /m 2 ).). pumpom ili ventilatorom.. Čestice zraka u dodiru s toplijom površinom elementa se zagrijavaju...... Kod pririodne konvekcije čestice fluida se gibaju zbo g razlika u gustoči nastalih nejednolikom temperaturom dijelova fluida.1) se može pisati u obliku Θ 2 -Θ 1 q V = λ --------d gdje indeks v označava da se radi o prenošenju topline vodjenjem. Na taj način nastaje struja konvekcije i toplina sa grañevinskog elementa prelazi na zrak.. Prenošenje topline konvekcijom Predaja topline od nekog fluida (plina ili tekudine) u gibanju na neko čvrsto tijelo ili obrnuto naziva se prenošenje topline konvekcijom.

od temperature zraka u prostoriji. Za silazni toplinski tok vrijednost koeficijenta α c je mnogo manja nego za uzlazni tok. a ovisna je o brzini zraka uz promatranu površinu. za vertikalnu plohu Kod vertikalnih ploha smjer toplinskog toka ne utjeće na vrijednost koeficijenta konvekcije. 14 . Slučaj silaznog toplinskog toka susreće se u zgradarstvu npr. za vertikalnu plohu prikazana je na s1. a znači gustoću toplinskog toka koju površina grañevinskog elementa da ili primi konvekcijom kad izmeñu te površine i okolnog zraka vlada jedinična razlika temperature. Zato se zrak na kontaktu s podom rashlañuje. tako da koeficijent konvekcije postaje znatno veći u odnosu na prethodni slučaj.. Temperatura površine poda manja je.3. Slučaj uzlaznog toplinskog toka javlja se npr. Ovisnost koeficijenta prijelaza topline konvekcijom α c o brzini vjetra.Gustoća toplinskog toka q c koja s površine promatranog elementa preñe konvekcijom na .2. pri čemu se smanjuje njegova gustoća i on se diže u vis. Promjena koeficijenta α c s brzinom zraka. Hladniji zrak uz površinu poda se zagrijava. o orijentaciji površine i o smjeru toplinskog toka.zrak dana je izrazom q C = α C ( Θ – t ) (W/(m 2 •K)) α C je koeficijent prijelaza topline konvekcijom. Prenošenje topline konvekcijom sa zraka na površinu poda se dakle smanjuje. a time raste njegova gustoća i on ostaje uz pod. kod podnih konstrukcija s ugrañenim grijanjem. U sustavu SI jedinica koeficijenta prijelaza topline Njegova vrijednost utvrñuje se konvekcijom je W /(m 2 •K).3. eksperimentalno. sl. Meñutim.2. kod horizontalnih ploha on je od bitnog utjecaja. u ovom slučaju. kod meñukatnih konstrukcija iznad negrijanog podruma.

U jedinicama SI koeficijent α r se mjeri u W /(m 2 •K). Crnim tijelom naziva se tijelo koje potpuno apsorbira sve elektromagnetske valove.Prenošenje topline zračenjem (Radijacijom) Sva tijela. Ukupna gustoća toplinskog toka koju zračenjem prima površina tijela 1. jedan njihov dio tijelo upije i pretvara ga u kinetičku energiju svojih molekula. nazvan faktor oblika. α r je koeficijent prijelaza topline zračenjem.7 α c = -------------...(2. I obratno. onda je suma faktora oblika koji pripadaju tim tijelima jednaka jedinici.5) Faktor f je broj bez dimenzija.. Ako pak postoji više tijela različitih temperatura..9. kada elektromagnetski valovi dospiju do površine nekog tijela. Koeficijent emisije većine uobičajenih grañevinskih materijala (beton.. .. a jednak je omjeru odzračene (ili apsorbirane) energije promatrane površine tijela i odzračene (ili apsorbirane) energije površine crnog tijela jednake temperature.W/(m 2 •K) ……………………………………..6) 1 1 ---. Pod pretpostavkom da je Θ 2 > Θ 1 gustoča toplinskog toka q r koju zračenjem prima površina tijela 1 dana je izrazom q r = α r ( Θ 2 – Θ 1 )f ……………………………………….1 ε1 ε2 Koeficijent emisije e je broj bez dimenzija.2.4.(2. u čvrstom i tekućem stanju... i dana je izrazom 5... žbuka... Malu vrijednost koeficijenta e imaju samo neki metali sjajnih poliranih površina... prikazana su dva tijela označena brojevima 1 i 2..... U protivnom on je manji od jedan.+ ---.7) j=l 15 . dana je izrazom j=n qr= Σ α rj (Θj – Θq ) · fj . a to znači u toplinu... (2. koja potpuno okružuju tijelo 1.... odaju dio kinetičke energije svojih molekula u obliku energije elektromagnetskih valova koju zrače svojom površinom. opeka. Kada površina tijela 2 potpuno obuhvaća površinu tijela 1. Ukupna energija prenesena zračenjem dobije se kao razlika izmeñu energije što je emitira površina nekog tijela i energija koju je to ista površina pri dozračivanju apsorbirala. faktor oblika ima vrijednost jedan.. Na sl.... potpuno okružena sa n drugih tijela.. Njegova vrijednost ovisna je o koeficijentima emisije εl i ε2 površina tijela 1 i 2 koja izmjenjuju toplinu zračenjem.) iznosi oko 0. To znači da se kod proučavanja prenošenja topline zračenjem mora promatrati meñusobno djelovanje svih tijela koja zrače.. s površinskim temperaturama Θ 1 i Θ 2 ..

2.. Ako zrak temperature +20 ° C ne sadrži 17. samo 12 g vodene pare po m 3 zraka. Σ dobije se u ovom slučaju za gustoću toplinskog J=l toka. svaki m 3 zraka temperature +20 ° C sadrži u zasićenom stanju 17... 16 fj – Θ1 Σ fj ) .. a temperatura svih površina okružujućih tijela jednaka Θ2.7) j = l . Za zrak koji sadrži najveću moguću količinu vodene pare kaže se da je zasićen vlagom... koji se prenosi zračenjem. najčešće sadrži manju količinu vlage od najveće moguće.3 g već npr.1.7... Kada je vrijednost svih koeficijenata prijelaza topline zračenjem jednaka αr.. je vidljivo da npr. Ova ovisnost prikazana je na sl..... To je najveća količina koju zrak to temperature uopće može sadržavati.. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku ovisi o temperaturi zraka......1....... Zrak.... izraz (2.....7) postaje j=n j=n qr = αr ( Θ2 Σ j= l j=n Kako je..6..3 g vodene pare. Iz dijagrama na s1..7.....8) 3.. mogao bi primiti još vlage dok ne bi postao zasićen.. Što je temperatura zraka viša to on može primiti veću količinu vlage...3 g/m 3 zraka. jednostavni izraz qr = α r ( Θ 2 – Θ 1 )..(2... i u tom slučaju on nije zasićen tj. meñutim...SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA Vlažan zrak je smjesa suhog zraka i vodene pare koja se obično naziva vlagom zraka....S1... onda on nije zasićen i mogao bi primiti vodene pare još 5.4Prenošenje topline zračenjem Ovdje je fj faktor oblika koji se odnosi na površinu temperature Θj..(2. Zrak meñutim ne može sadržavati vodene pare u neograničenoj količini..1....

zrak temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 3 ima relativnu vlagu 4=12/17.. Tlak vodene pare u zraku pri postojećem stanju vlage i temperature zraka zove se parcijalni tlak vodene pare p..7 ili 70 %.. postiže vrijednost zove se temperatura rošenja iii rosište. Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak pri istoj temperaturi i tlaku sadržavao. Prisustvo vodene pare u zraku može se karakterizirati i njenim tlakom.. U gore promatnanom primjeru zraka temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 2 ..... jer se za zrak nižih temperatura smanjuje vrijednost najvećeg mogućeg sadržaja vlage... kad bi bio potpuno zasićen.. zove se relativna vlaga i označava slovom ct. Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreñene temperature zove se tlak zasićenja p'...7.. Zato se u procesu hlañenja zraka uvijek dolazi do temperature pri kojoj vlažan zrak postaje zasićen... p Φ = ---... To znači da taj zrak sadrži samo 70 % od najvećeg mogućeg sadržaja vlage...(7........ rosište iznosi oko +14 ° C. kod koje relativna vlaga zraka u procesu njegova hlañenja. dakle..3=0.. Relativna vlaga zraka more se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare p promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja p' pri odreñenoj temperaturi zraka......1. Npr....1) p' 17 ........ Ako se nezasićeni zrak počne postepeno hladiti... Temperatura t s . Ako bismo taj zrak još više ohladili.. suvišak vlage u zraku morao bi se kondenzirati.. njegova relativna vlaga postajat će sve veća. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku u ovisnosti o temperaturi zraka Masa vodene pare sadržane u jedinici volumena zraka zove se apsolutna vlaga. zrak bi se zamaglio........Sl.

F. G E... V.. Q. ali valja ostaviti razmak širine jednog znaka izmeñu jedinica. D. d. J t.. qV ..3. m/m kg m/s 2 W s = N m = kg m 2 /s 2 a. T I. Primjer: kWh=kW h.. h. U.. b. W. Iv n Izvedene mjerne jedinice: Izvedene jedinice tvore se od osnovnih ili drugih izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja. Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju. jedinica naziv veličina odnos s drugim jedinicama m2 kvadratni ili četvorni metar m3 kubični ili prostorni metar m/s m/s 2 metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat rad N J radijan njutn džul kut sila energija. MJERNE JEDINICE Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i meñunarodnim propisima pišu fonetski. rad. H. pri čemu nazivnik sastavljen od više jedinica valja pisati u zagradi. w. W m 3 /s vat kubični metar u snaga. brzina ubrzanje v. QV . Q. u. Pas=Pa s itd. prema izgovoru i s malim početnim slovom. Znak množenja se pri tome ne mora pisati. r. Osnovne mjerne jedinice: jedinica m kg s A K cd mol naziv metar kilogram sekunda amper kelvin kandela mol duljina masa vrijeme jakost električne struje (termodinamička) temperatura jakost svjetlosti količina tvari veličina uobičajena oznaka veličine l.... m t.. L. g. količina topline itd. a.. učin volumni protok J/s = kg m 2 /s 3 P. g volumen V površina A uobičajena oznaka veličine 18 . T I.2. Nm=N m.

3 FIZIKALNI PROCESI U GRAðEVNIM DIJELOVIMA Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. p h. razina fizičke aktivnosti. OSNOVE GRAðEVINSKE FIZIKE -Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama -Toplinske dilatacije -Akustika i zvučne izolacije 19 . m.. Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih ne prelazi odreñenu vrijednost. Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru su: temperatura zraka u prostoriji.. razina odjevenosti. te ostali faktori (dob. strujanje zraka (brzina. smjer). odnosno kao osjetna i latentna toplina (isparavanje) s površine kože.). namjena prostora. qm . temperatura ploha prostorije. buka. ne postoji neki odreñeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala zadovoljstvo ( u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u odreñenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih). Izmjena osjetne topline vrši se odreñenim mehanizmima (provoñenje. Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog meñudjelovanja navedenih faktora. istu ili sličnu razinu ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja. kvaliteta zraka. vlažnost zraka... m 3..sekundi kg/s Pa Pa s kilogram u sekundi paskal paskal sekunda maseni protok tlak dinamička viskoznost N/m 2 = kg/(m s 2 ) Qm . konvekcija i zračenje). Pri promjeni samo jedne veličine stanja.

• To je dovelo do naučnog izučavanja fizikalnih procesa koji u odreñenim uvjetima nastaju na objektima.a objektivno mjerilo dobiva se promatranjem djelovanja ugrijanih tijela na druga tijela.dakle toplina se uvijek kreće s mjesta više temperature prema mjestu niže temperature.Voñenjem ili kondukcijom se toplina prenosi u krutih tijela. sve dok se temperature ne izjednače. raznim višeslojnim zidovima i sl. Q = c x m x tº • SPECIFIČNA TOPLINA (c) je konstanta. 20 .agregatnog stanja i sl.TOPLINSKO DIFUZNI TOKOVI • Klasična izgradnja s upotrebom opeke. • KOLIČINA TOPLINE u nekom tijelu to je veća što mu je veća masa i viša temperatura. Budući da su dobri vodiči topline i dobri vodiči elektriciteta provoñenje se objašnjava kretanjem slobodnih elektrona. oblik energije vezan uz kaotično gibanje molekula. kamena. drva i sličnih materijala. a jednaka je onoj količini topline koja je potrebna da se 1 kg neke tvari pri danoj temperaturi povisi temperatura za 1 K (1º C). a zatim ostali metali. • Subjektivni osjećaj topline čovjek dobiva u dodiru s ugrijanim tijelom. • Jedinica za količinu topline je J (džul) odnosno KJ • Jedinica za specifičnu toplinu je c = KJ / kg K PRENOŠENJE TOPLINE • S MJESTA VIŠE PREMA MJESTU NIŽE TEMPERATURE VRŠI SE NA TRI NAČINA: 1. To se očituje u promjeni boje. Meñudjelovanjem dvaju tijela toplina prelazi iz toplijeg u hladnije.). Dio tijela se grije neposrednim dodirom s izvorom topline. prema kinetičko molekularnoj teoriji topline. velike površine zidova i stropova bez dilatacijskih reški dovode do pucanja i oštećenja konstrukcija. Jedinica je 1 Kelvin (prije 1 stupanj Celziusa). TOPLINSKI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA • TOPLINA je.51 cm. • Upotreba se betona i armiranog betona koristila za presvoñenje prostora (stropne konstrukcije) i bila kombinirana s klasičnim sistemima.38 . volumena. • Danas je najzastupljeniji matarijal nosivih konstrukcija armirani beton te se defekti pojavljuju u drastičnijem obliku. bazirana na dugogodišnjoj primjeni. Defekti na konstrukcijama pojavljivali su se u manjim obimima (pucanje i izbacivanje uglova na objektima s armirano betonskim stropovima i sl. kamena 50 – 70 cm. • TEMPERATURA je veličina koja karakterizira toplotno stanje nekog tijela. te su danas proračuni fizike zgrade obaveza i sastavni dio svakog glavnog i izvedbenog projekta. nepravilno ili nedovoljno izoliranje objekata dovodi do defekata koje je teško sanirati itd. Najbolji vodič topline je srebro. a susjedni dijelovi se postepeno zagrijavaju (metalni štap u vatri). iskustveno je svladavala tehniku grañenja objekata te je problem toplinskih izolacija vanjskih zidova rješavan povećanom debljinom zidova od opeke.

Sadržaj vodene pare možemo izraziti kao pritisak te pare na jedinicu površine. O prostornoj težini. mirnog zraka. Vlažan materijal je slabiji izolator od suhoga.2. Strujanjem ili konvekcijom se toplina prenosi u tekućinama i plinovima. 3. npr. Sunce) u energiju zračenja. Relativna vlaga je omjer postojeće količine vlage u zraku i maksimalne količine koju zrak kod odreñene temperature može primiti. Vlažnost zraka obično izražavamo relativnom vlagom. Prelaskom na novije konstrukcije počele su se pojavljivati štete na konstrukcijskim elementima izazvane djelovanjem unutarnje vlage iz zraka zagrijane prostorije u zimskom periodu. Što je materijal laganiji odnosno ima više pora zraka to je bolji toplinski izolator (daje veći otpor provodljivosti topline). specifična težina postaje im manja pa se ugrijana voda diže. O količini vodene pare zraka i vlastite pare koju materijal može sadržavati. Jedinica za pritisak. To je vlažan zrak za razliku od suhog zraka koji ne sadrži vodenu paru. djelovanjem difuzne vlage Grañevinski objekti klasičnog grañenja zaštićivali su se od prva dva slučaja.djelovanjem atmosferske vlage 3. je 1 Pa (paskal) odnosno 1kPa. DIFUZNI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA Grañevinski objekt može se vlažiti na tri načina: 1. Strujanje nastaje promjenom gustoća uslijed zagrijavanja. Ustanovljeno je da je često unutarnja vlaga opasnija od vanjske i da je apsolutna količina vlage unutarnjeg zraka zimi znatno veća od količine vlage vanjskog zraka. PROVODLJIVOST TOPLINE Provodljivost topline pojedinog materijala ovisi o slijedećim karakteristikama: 1. Suhi zrak odličan toplinski izolator. RELATIVNA VLAGA Zrak kod odreñene temperature može primiti samo jednu odreñenu količinu vlage. O veličini pora. Zrak u kojem se krećemo uvijek sadrži odreñenu količinu vodene pare.iz temeljnog tla 2. 21 . Apsorpcijom (upijanjem) energije zračenja zagrijava se drugo tijelo. Što su pore sitnije materijal je bolji toplinski izolator.Npr. Zračenjem ili radijacijom se toplina prenosi pretvaranjem toplinske energije izvora (zagrijanog tijela. 3. To je maksimalna količina vlage koju zrak može primiti pri odreñenoj temperaturi a nazivamo ju zasićenje zraka. odnosno količina vodene pare. Apsolutna vlaga označava stvarnu količinu vlage u zraku pri odreñenoj temperaturi.Voda je 25 puta bolji vodič topline od zatvorenog. ako vodu odozdo zagrijavamo donji se slojevi ugriju. 2.

već se često ponaša kao da nema zraka. namještaj i dr. smetnje u dišnim organima te pogodnost infekcijama. Topli zrak se diže pa je temperatura ispod stropa kod normalnih stropnih visina za oko 4ºC viša od temperature uz pod. U većini slučajeva 22 . Kod velike razlike u vanjskoj i nutarnjoj temperaturi (zimi 15º. Za stambene i administrativne prostore optimalna vlažnost φi = 60% Relativna vlaga vanjskog zraka za zimski period iznosi φe = 90% Relativna je vlaga vrlo važna u zatvorenim prostorima. a čestice prašine na vrućim grijaćim tijelima stvaraju amonijak i druge plinove što nadražuje sluznice i izaziva oboljenja. Vodena se para u prostoriji rasporeñuje jednolično dok se toplina ne rasporeñuje jednolično. odnosno isparavanjem troši se tjelesna toplina i tako tijelo hladi). Vodena para prodire sa zrakom u sve šupljine i pore grañevinskog materijala. No gibanje pare nije uvijek vezano za strujanje zraka ili pritisak vjetra. Razlog je pojačano isparavanje (tepisi. a ovisi o vrsti i namjeni prostorije. jer utječe na psihofizičke funkcije čovjeka. KONDENZAT nastaje kada količina vlage u zraku preñe količinu maksimalne vlage kod odreñene temperature. Čovjek lakše podnosi visoke temperature ako je zrak suh jer regulira tjelesnu temperaturu znojenjem. ona ima svoje posebne zakone. Optimalna vlažnost propisana je pravilnikom. Minimalna vlažnost u prostorijama zimi 35 %. osim nepropusnih materijala a to su metali. .Ako zrak koji sadrži vodenu paru ohladimo ispod točke rosišta višak će se kondenzirati.) koje stvara prašinu. DIFUZIJA VODENE PARE -je kretanje vodene pare s mjesta većeg parnog pritiska prema mjestu manjeg parnog pritiska kroz neki materijal dok se pritisci ne izjednače. Zbog jednoličnog pritiska pare biti će relativna vlaga veća uz pod a manja uz strop.Ako u zasićeni zrak dodajemo nove količine vodene pare višak će se kondenzirati. ROSIŠTE označava onu temperaturu do koje se vlažan zrak može ohladiti da se postigne njegova puna zasićenost. (Znojenjem. odnosno ona pokazuje koji dio maksimalne količine vlage zrak stvarno sadrži. Ukoliko je zrak zasićen vodenom parom on neće moći primiti dodatnu paru stvorenu znojenjem što može dovesti do toplotnog udara.Relativnu vlagu (vlažnost zraka) izražavamo u postotcima.30º) nastaje i znatna razlika u parnom pritisku. SVOJSTVA VODENE PARE Vodena para nije fizikalno vezana sa zrakom. -Razni materijali daju različit otpor difuziji vodene pare. moguće na dva načina: . Vodena para visokog pritiska nutarnje prostorije nastojat će prodrijeti prema vanjskom nižem pritisku. Premali postotak vlage u zraku izaziva nelagodu.

na pr. do kojeg dolazi ako suhi odležali beton vlažimo. čelik 5000 m/sek. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. PREMA PAROPROPUSNOSTI GRAðEVINSKE MATERIJALE GRUPIRAMO: a) Organske materije . Karakteristike zvuka : FREKVENCIJA je broj titraja u sekundi a mjeri se hercima. membrana i slično koje svojim titranjem vrše udare na čestice zraka i izazivaju pravilne promjene u zraku. Ljudsko uho može čuti frekvencije od 16 do 20000 Hz (odrastao čovjek do 16000 Hz) 23 . 1 Hz=1 titraj/sek. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. Materijal koji ima podjednake vrijednosti toplinsko difuzne izolacije je pjenušavo staklo (foam-glass) i djelomično styrodur. Različite frekvencije ljudsko uho osjeti kao različite visine tonova. U pravilu opeka zbog svoje poroznosti lako upija vlagu ali ima sposobnost samo-isušenja. te jake betone i cementne mortove smatramo difuzno jačim materijalima (ukoliko nema većih pukotina nastalih prilikom izvedbe).toplinski otpor materijala i difuzni otpor su divergentni. to znači da su dobri toplinski izolatori loši difuzni izolatori i obrnuto. Vodena para ulazi u materijale difuzijom ili kapilarnim vlaženjem (materijal s vrlo sitnim porama .kapilarama "navlači" vlagu kapilarnim djelovanjem). Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. a zvuk visoke frekvencije kao visoke tonove. kod 20ºC brzina zvuka kroz : zrak je 342 m/sek. zidovi će odavati toplinu. c)Grañevinski materijali s dodacima veznog materijala . a različita je za razne vrste materijala. -Difuzni otpor grañevinskog materijala ovisi o njegovoj strukturi i količini pora. pluto 500 m/sek.betoni i mortovi. Izvor zvuka može biti zategnuta žica. Ovakvi titraji mogu nastati u tekućinama i plinovima ali čovjek je okružen zrakom pa prima zvuk primarno iz zraka. gumu 40-50 m/sek. nastaje samo-brtvljenje betona što pojačava difuznu izolaciju materijala. vodu 1460 m/sek.propusnost ovisi o vrsti i kvaliteti (obična opeka . Brzina rasprostiranja zvuka zavisi o vrsti materijala i njegovoj temperaturi. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. a ne prolazi kroz vakum. AKUMULACIJA TOPLINE je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. b)Pečene mineralne materije .klinker pločica). Uslijed takozvanog bubrenja betona. AKUSTIKA I ZVUČNE IZOLACIJE Zvuk nastaje titranjem čestica materije i može se širiti samo kroz materijalnu sredinu. puna opeka i dr.propusni zbog velike količine površinskih pora te su higroskopni (koji navlače paru).odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. Zbog tih promjena nastaju u zraku zgušnjavanja i razrijeñenja koja se kroz materijal šire u obliku zvučnih valova. Zvuk male frekvencije osjećamo kao duboke.

kg). Slične krivulje daju mjerači buke koji na posebnim skalama očitavaju glasnoću i intenzitet zvuka. srednje registrira podjednako kao mjerni instrument.2 Pa) i praga bola koji iznosi 2 x 102 (20 Pa). Dakle omjer izmeñu čujnog praga i praga bola iznosi 1:106.– to nazivamo čujno područje. • Čujno područje zvučnog pritiska nalazi se izmeñu tzv. Budući da je decibelna skala logaritamska odnosi veličina su drugačiji nego kod drugih jedinica (cm. PHONSKE KRIVULJE ISTE JAČINE GLASA ZA 24 . Objektivna jačina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam se razlikuju. eksponent baze 10 102/101 = 10 • Dakle zvuk od 20 dB je 10 puta veći od zvuka od 10 dB. 1600. Osnovni standardni ton iznosi 1000 Hz. • Čovjek kod zvuka uglavnom razlikuje visinu tona –frekvenciju i jačinu zvuka glasnoću. Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvučnu energiju pretvara u električnu i te impulse predaje mozgu. • Decibel je jedinica bez dimenzije a služi za iskazivanje omjera dvije istorodne veličine (zvučni tlak. Zvukove niskih frekvencija uho vrlo slabo čuje. ali se najčešće upotrebljavaju prijemnici s ugrañenim tercnim filterima koji registriraju zvukove samo na slijedećim frekvencijama: 100. Ali uho ne čuje sve tonove jednako. 125. Prema fizičaru Bellu skala je podijeljena na 12 dijelova. Prema krivuljama npr.ispod 16 Hz čovjek osjeća kao potresanja ULTRAZVUK . Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoća i intenzitet zvuka su isti. zvučna snaga. pa će omjer zvučnih snaga iznositi 1:1012 (Skala čiji bi najveći broj imao 12 nula bila bi vrlo nepogodna pa se upotrebljava logaritamska skala s bazom 10. Na temelju ispitivanja nastale su krivulje jednake glasnoće za čujno područje frekvencije (Fletcher – Munsonove krivulje). za logaritme brojeva od 1 do 1012 ). INTENZITET ZVUKA je objektivno mjerilo jačine zvuka • to je prosječna zvučna snaga odnosno ukupna energija koju izvor zvuka • predaje okolini propuštena u nekoj točci u W/m2. 1250. a to je logaritam tj. 800. • Primjer: zvuk od 20 dB nije 2 puta veći od zvuka od 10 dB već je:20 dB = 2B. zvučni intenzitet). 1000. čujnog praga koji iznosi 2 x 10-4 (0. 250.000 Hz Grañevinska fizika proučava načine zvučne zaštite za zvukove koji čovjeku smetaju. a to je izmeñu 100 i 3150 Hz. 630. 400. Isto tako za svaku čujnu frekvenciju postoji najniži zvučni tlak koji uho može čuti. Za ispitivanje zvučnih izolacija konstrukcija upotrebljavaju se zvučni prijemnici koji registriraju sve frekvencije od 100 do 3150 Hz.iznad 20.1 Pa) ili paskalima. 315. INFRAZVUK . zvuk frekvencije od 30 Hz čovjek ne čuje do intenziteta od 60 dB. 500. 2500 i 3150. GLASNOĆA ZVUKA je subjektivna jačina zvuka odreñene frekvencije izražena Phonima. • Zbog titranja čestica elastične tvari nastaje u njoj zvučni tlak kojeg mjerimo mikro barima (1b = 0. a zvukove visokih frekvencija čuje slabije. 200. to znači da je glasnoća 0 Phona. • Ocjena jačine zvuka uhom je subjektivna pa su u fizici uvedene objektivne mjere. • Omjer zvučnih snaga upravno je proporcionalan omjeru kvadrata pripadajućih zvučnih tlakova. 12 B odnosno 120 dB (deciBella) 1 dB = 1/10 B.

(napnemo dvije žice gitare na isti ton. 25 . ovisno o istoj.slično zrakama svjetla i zvučne zrake lome se pri prelazu iz jedne sredine u drugu.Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku jedan dio vučne energije će se reflektirati a drugi će apsorbirati prepreka. kod linijskih izvora (željeznica) u vidu valjkastih ljuski.od jednog zvučnog udarca do drugog mora proći min 1/10 sek da bi uho osjetilo reflektirani zvuk. dobom dana. U atmosferi zrake se lome prema gore ako je dolje topliji zrak a prema dolje ako je dolje hladniji zrak (čamci na moru ljeti. U zatvorenom manjem prostoru zvuk se odbija od stijena pa ga uho osjeća kao jedan pojačani zvuk (u protivnom čujemo odjek). BUKA Štetno djeluje na organizam od razdražujućeg djelovanja do oštećenja sluha i gluhoće. odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona rada (buke) preduvijet su dobre zaštite naselja od buke.Dobar urbanistički plan i projekt. pa će u radionici one biti veće nego jednoj bolnici.01. za mineralnu vunu 0. GRANICA BOLA 2.ako zvučni val naiñe na prepreku. oslabljenje ili poništenje zvučnih valova koje nastaje pri sudaranju valova raznih valnih dužina (primjer sumrak). može doći do difrakcije.je pojačavanje.5 h/dan 115 dB “ 0. iznad mora hladniji zrak . obaveznom primjenom zaštitnih mjera. jednu trznemo i utišamo.ČISTE TONOVE 1.Tijelo koje titra nagoni zvučnim udarcima druga tijela u svojoj blizini da titraju ukoliko su podešeni na isti broj titraja u sek. Refrakcija (prelamanje valova) . Kod točkastog izvora zvuka (govor jednog čovjeka) zvuk se širi u vidu koncentričnih lopti. Difrakcija (skretanje) . opekotine kod jakog zvuka (zvučna energija pretvara se u toplinsku). Rezonancija . Interferencija zvučnih valova . zvučne sjene ili.25 h/dan Buka se se ne može uvijek izbjeći iako je dokazano njeno štetno djelovanje na organizam. ometanje rada. PRAG BOLA POJAVE PRILIKOM ŠIRENJA ZVUKA U mirnoj atmosteri kod iste temperature i vlage zvuk se pravolinijski rasprostire na sve strane. izaziva patološke promjene u organizmu. Za svaki prostor u kojem boravi čovjek propisuju se norme dozvoljene buke.U grañevinarstvu ima takoñer mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku. ako je mala prepreka. do refleksije. Refleksija (odbijanje) .78).Kod nas za sada ne postoje propisi o dozvoljenoj jačini buke pa se služimo preporukama lječničkih udruženja drugih zemalja prema kojima je dopušteno izlaganje buci slijedeće: buka jačine 90 dB dopušteno izlaganje 8 h/dan 92 dB “ 6 h/dan 95 dB “ 4 h/dan l00 dB “ 2 h/dan 105 dB “ 1 h/dan 110 dB “ 0.daleko se čuje). Omjer apsorbiranog i reflektiranog zvuka naziva se koeficijent apsorpcije (za mramor 0. Koliko će apsorbirati ovisi o vrsti materijala i frekvenciji. pa se upotreba takvih strojeva ograničava vremenom trajanja. druga će zazvučati). Apsorpcija (upijanje) . smanjenje radne sposobnosti.

jačina se ne mijenja više od 5 dB i traje dulje vrijeme. Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku dogaña se slijedeće: 1. Iza prepreke. Najveće prigušenje je iznad tla obraslog travom. jedan dio (mali) pretvara se u toplinsku energiju 3.9 dB manje Uz zemljinu površinu dolazi do prigušenja zvuka zbog prelaza zvučne energije na tlo.12 dB. 3.jačina se mijenja za više od 5 dB. Zvuk se u atmosferi drugačije širi nego uz površinu zemlje. 56 m . sadnja zelenih pojasa. 28m . -Promjenjivi . Za svaku vrstu buke morati ćemo predvidjeti poseban način zaštite odnosno izolacije. -Isprekidani . garaže. ZVUČNE IZOLACIJE U ZGRADAMA Klasifikacija buke u grañevinarstvu: 1. Zračna buka je zvuk koji se prenosi zrakom (govor. magle.6 m širine s drvećem gustih krošnji u pomaknutom rasporedu tako da se zvuk rasipa u prostoru izmeñu redova drveća. valova. Npr. Udarna buka ili topot nastaje udaranjem po tvrdoj podlozi kroz koju se prenosi na zrak. zraka i sl. glazba).6 dB manje. Visoko raslinje takoñer apsorbira buku.18 dB manje Linijski izvor : 14 m . Točkasti izvor : 14 m . 2. jedan dio zvučne energije reflektira se u prostoriju 2. dućani). možemo izračunati za koliko se smanji jačina zvuka npr. izgradnja prepreka . Ako nam je poznata jačina zvuka na udaljenosti od 7 m. ali se može bitno smanjiti. industrijske…).3 dB manje. a kod linijskog izvora 3 dB manje (Početna udaljenost obično se uzima 7 m). u jednoličnoj atmosferi pada jačina zvuka s povećanom udaljenosti od izvora. 56 m . a dopunsko sniženje zvuka može nastati apsorpcijom zvuka zbog vlažnosti. kod vjetra različitih temp. poslovne. dima.ZAŠTITA NASELJA OD BUKE Za proračun režima buke u gradovima propisane su norme dozvoljene buke u pojedinim zonama različite namjene (stambenie.izmjena u trajanju od 1 ili više sekundi. Veličina apsorpcije ovisiti će o vrsti zelenila i rasporedu istog. drvored ispod kojeg nije posañeno grmlje slabo prigušuje buku dok gusti i neprozirni nasadi dobro prigušuju buku.ekrana ili kombiniranje ovih načina. zvuk neće biti potpuno prigušen.6 dB. da bismo dobili zadovoljavajuće sniženje buke u gradovima primjenjuju se razne metode zaštite: izgradnja zgrada na odreñenim razmacima od izvora buke (pomoćni objekti. Dakle. Prigušenje zvuka u gradu može se postići izvedbom različitih prepreka jer prilikom nailaska zvuka na prepreku iza nje nastaje zvučna sjena. zbog difrakcije zvučnih valova. Ako se drveće sadi u paralelnim pojasima svaki pojas mora biti 5 . Ispod drveća treba zasaditi gusto zelenilo. refrakcije zv. na 56 m. Vibracije nastaju radom strojeva koji potresaju podlogu te se kroz nju kao i topot prenose na zrak. Sanitarnim normama razlikujemo nepromjenjivi. jedan dio širi se konstrukcijom te ćemo zvuk dobiti u udaljenim prostorijama objekta (ovisno o vrsti materijala) 26 . grmljem i sl. Kod širenja točkastog izvora zvuka u gradovima sniženje nivoa zvučnog pritiska je za 6 dB manje kod svakog udvostručenja udaljenosti od izvora zvuka. promjenjivi i isprekidani zvuk. 28m . Raspored sadnje drveća ima velik utjecaj na prigušenje buke. -nepromjenjivi .

vune.) Primjeri: -zid od opeke 25 cm (450 kg/m²) dobro će apsorbirati zvuk. višeslojna će titrati svaki sloj sa različitim amplitudama. guma) možemo postići dobru zvučnu izolaciju korištenjem pojave interferencije zvučnih valova (npr.). dvoslojni zid od 2x5 cm drvolita obostrano ožbukan ne zadovoljava. jedan dio prolazi kroz prepreku u susjednu prostoriju ZVUČNE IZOLACIJE KONSTRUKCIJA PROTIV ZRAČNE BUKE Ispitivanja su pokazala (Bergerovo pravilo) da apsorpcija zida raste upravno s njegovom težinom • zid težine u kg 10 50 100 300 500 1000 • apsorpcija u dB 27 38 40 47 51 54 Iz tabele vidimo da je težina zida od cca 350-400 kg optimalna za apsorpciju zvuka jer dvostruko i trostruko povećanje težine daje malo povećanje apsorpcije. ovisno o materijalu slojeva. Budući da sve više upotrebljavamo lake pregrade u grañevinarstvu takve konstrukcije morat će se posebno ispitivati i dokazivati. 27 . višeslojna pregrada sa zračnom šupljinom u koju se ovjesi tkanina. plivajuće podove kod kojih podna površina leži na sloju izolacijskog materijala. U pravilu dvostruke pregrade koje se sastoje od 2 kruta materijala iste težine (2x7 cm opeka) treba izbjegavati (ili ispuniti izolacijskim materijalom) jer meñu njima dolazi do pojave rezonancije te takav zid npr. a to se dogaña ako doñe do podudarnosti zvučnih valova iz zraka i titranja same pregrade. U pravilu razlikujemo jednoslojne i višeslojne pregrade. ploče i sl. zato njegov dijagram ima obrnute vrijednosti. Za zaštitu od topota izvodimo tzv. jer su stijenke dovoljno masivne pa ne djeluju kao membrane koje stvaraju rezonancu. pepeo. može imati manju vrijednost zvučne zaštite nego da je izveden u jednom sloju. Prema tome općenito smatramo da konstrukcija zadovoljava u pogledu zaštite od zračne buke ukoliko ima površinsku težinu veću od 350 kg/m2 i ako se radi o masivnoj konstrukciji. -pregradni zid od staklenih blokova (luxfer opeka) kod 1000 Hz i intenziteta od 90 dB apsorbirati će 60 dB. Frekvencija kod koje dolazi do podudarnosti valnih dužina naziva se kritična frekvencija i može se izračunati. Udarni zvuk nastaje i širi se direktno u materiji. Dok jednoslojna pregrada vibrira kao jedna cjelina. Ne smiju biti kruti već elastični materijali (filc od min. ljepenka i sl. ZVUČNE IZOLACIJE PROTIV TOPOTA Stropne konstrukcije moraju imati zadovoljavajuću izolaciju od zračne i udarne buke. Kod konstrukcije višeslojnih pregrada važno je detaljiranje spojeva pojedinih slojeva kao i rješenje rubova. -zid od bloketa 25 cm obostrano ožbukan zadovoljava iako ima šupljine. Pod odreñenim uvjetima može se dogoditi da pregrada uopće ne apsorbira dio zvuka. a zidovi samo od zračne. Kod šuplje konstrukcije (polumontažni stropovi) težina iste mora biti veća od 400 kg/m2. Kod višeslojnih pregrada osim korištenja izolacijskih materijala (mineralna vuna. ali ako u 4 cm zračne šupljine ovjesimo ljepenku dobijemo zadovoljavajući zid.4. dakle odličan izolacijski pregradni zid. lake grañ. strop mora primiti što manji intenzitet zvuka.

1. U dodiru s tijelom niže temperature (manja srednja brzina čestica). tijelo se hladi. Prvi zakon termodinamike dozvoljava i obrnut proces. PLIVAJUĆI PODOVI: s estrihom (podlogom): -cementni estrih . min d = 3. Proces traje dok se srednje brzine ne izjednače.cem. odnosno dok oba tijela ne dostignu istu temperaturu. guma) provuče i bočno te oko cijevi i kanala koji vertikalno probijaju konstrukciju da se izbjegnu zvučni mostovi.VIBRACIJE Zaštita od vibracija sastoji se u izoliranju izvora koji proizvodi vibracije. meñutim njegova vjerojatnost je vrlo mala. tijelo se grije. pluto. Do problema odjeka dolazi kod velikih prostora: hale tvornica s radom strojeva. gipsane ploče i sl. mekani kanelirani lesonit (celoteks).3. vuna.5 cm -asfaltni mastiks (bitumen + mineralni sastojci) + fino kameno brašno bez estriha .5 cm. pamuk. Srednja brzina čestica toplijeg tijela se smanjuje. brže čestice dio svoje kinetičke energije predaju sporijim česticama hladnijeg tijela. 28 .3.za podove u vidu brodskog poda ili parketa -PLIVAJUĆI POD BEZ ESTRIHA DRVENE STROPNE -KONSTRUKCIJE S IVERIT ILI OSB PLOČAMA NA -MINERALNOJ VUNI IZOLACIJE OD ODJEKA U PROSTORIJI Rješavaju se upotrebom apsorbera na unutarnjoj strani zida kao što su vuna (dlakavi tepisi i tapeta). 3. min. odnosno kinetička energija. 3. radionice i sl. tako da se stroj postavi na elastičnu odnosno amortizacijsku podlogu kao pluto. stiropor.29. pa nije dozvoljen drugim zakonom.4. Srednja brzina čestica hladnije tijela se povećava. Viša temperatura znači da je veća prosječna brzina čestica.Pri tome treba paziti da se izolacijski materijal (mineralna i staklena vuna. TOPLINSKA VODLJIVOST GRAðEVINSKIH MATERIJALA Smjer prijelaza topline Zašto toplina prelazi samo s toplijeg na hladnije tijelo? Temperatura je povezana s gibanjem čestica.5 . Izolacija se izvodi postavom raznih apsorbera i elektroničkom regulacijom. svila. Kod većih površina armira se križnom armaturom Ø 3/20 cm. mort ili beton MB 25 sa sitnim agregatom. -Magnezitni estrih -gipsani estrih 3. Spontani termodinamički procesi dogañaju se u smijeru stanja veće vjerojatnosti. podloge od elastičnih materijala kao što je guma ili metalne opruge.

Kao mjera toplinske vodljivosti neko g materijala služi koeficijent toplinske vodljivosti λ tog materijala.Θ1 Za sludaj da je d = 1 i Θ 2 -Θ 1 =1. Koeficijent toplinske vodljivosti jednak je dakle gustoći toplinskog toka kroz sloj materijala jedinične debljine za jediničnu razliku temperatura na površinama sloja. Zato govoriti o vrijednosti koeficijenta x nekog materijala ima smisla samo ako se preciziraju svi ovi faktori. formula (3. grafički ilustrira ovu definiciju. Shematski prikaz značenja koeficijenta toplinske vodljivosti λ 29 . Materijali s malom vrijednosću koeficijenta λ zovu se toplinski izolatori. Ona ovisi o obujamskoj masi (odnosno poroznosti) i kemijskom sastavu materijala. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ je vrlo promjenjiva.1) Θ2 . Iz jednadžbe (2.3) može se pisati da je q · d λ = ----------------------.1. čak i kod jednog to istog materijala. o sadržaju vlage u materijalu i o njegovoj temperaturi.1.…………………………………….Koeficijent toplinske vodljivosti Toplinska vodljivost je svojstvo grañevinskih materija da u manjoj ili većoj mjeri provode toplinu.3.(3. Slika 3. Sl.1) daje λ=q.

Takoñer je važno i to da li su pore zatvorene ili meñusobno povezane (otvorene). ovisi o kemijskom sastavu tvari i uvijek je veća od oko 0.. smanjenjem obujamske mase smanjuje se i vrijednost veličine λ. Što su pore u materijalu veće. i obratno. odnosno tak 7800 kg/m 3 za čelik. Na vrijednost koeficijenta λ nekog materijala..Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o obujamskoj masi Obujamska masa p je omjer mase m neke tvari i volumena V koji ta (homogena) tvar zauzima m Ρ = ---. i iznosi svega oko 0... Promjena koeficijenta a grañevinskih materijala.. dakle apsolutno gustog materijala bez pora. Ne postoji jedinstveni matematički zakon koji bi povezivao veličine λ i p svih grañevinskih materijala... Kod jednake poroznosti. na vrijednost koeficijenta a utječu.... jer se s povećanjem dimenzija pora povećava i vrijednost koeficijenta λ zraka zatvorenog u porama.3 W /(m•K) „ . utječe i vrijednost λ osnovne čvrste tvari. još i dimenzije pora i struktura materijala. a to znači t manja obujamska masa materijala.... proizlazi iz činjenice da svaki grañevinski materijal. ali se za svrhu toplinskih tehničkih proračuna smatra da se prenošenje topline u materijalima vrši samo po zakonu toplinske vodljivosti.... Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ same čvrste tvari.. Zato materijali različitog kemijskog sastava... Vrijednost veličine A za zrak sadržan u porama materijala znatno je manja.(3.... kako je već ranije navedeno. a jednake obujamske mase.. Iz izloženog slijedi da se meñusobna ovisnost veličina λ i p može dati samo za pojedine tipove materijala.023 W /(m. sadrži i mnoštvo pora i šupljina ispunjenih zrakom. Sto je više porau materijalu... vrijednost veličine A će biti veća.... do 2800 kg/m 3 za granit..... Naime. s promjenom njihove obujamske mase.... poroznosti i strukture... 30 ... toje manja vrijednost njegova koeficijenta toplinske vodljivosti.... kako bi se mogao izvršiti pravilan izbor koeficijenta λ. u zračnim porama grañevinskih materijala mogući su svi vidovi prenošenja topline.Zato de vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ grañevinskog materijala biti jednaka nekoj srednjoj vrijednosti izmeñu one za osnovnu čvrstu tvar i vrijednosti za zrak sadržan u porama. imaju različite vrijednosti koeficijenta λ...K)... osim obujamske mase.. Navoñenje vrijednosti koeficijenta λ ima smisla samo ako je navedena i obujamska masa p tog materijala.. Naime.. povećanjem obujamske mase povećava se i vrijednost koeficijenta λ. Kod otvorenih pora dolazi do većeg utjecaja prenošenja topline konvekcijom.. što rezultira u povećanju vrijednosti λ. Naime.... Poznavajući obujamsku masu grañevinskog materijala može se procijeniti približna vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ.2) V Obujamska masa grañevinskih materijala kreće se u vrlo velikom rasponu: od 20 kg/m 3 za ekspandirani polistiren.. Zato se u svim tablicama uz vrijednost veličine A uvijek daje i vrijednost veličine p.. osim osnovne čvrste tvari.

= masa slobodne vode . Masena vlaga predstavlja odnos mase slobodne vode u materijalu i mase suhog materijala Masa vlažnog materijala – masa suhog materijala X = --------------------------------------------------------------. nego krupnih pora. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke Veći porast vrijednosti koeficijenta λ kod manje vlažnosti (vidi sl. Koeficijent λ još više poraste u slučaju smrzavanja vode u materijalu. Sl.. .3. Povećanje koeficijenta λ materijala s povećanjem njegove vlažnosti rezultat je činjenice da voda. slično kao i masena 31 . prikazana ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke. jer je vrijednost λ leda oko 2.Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o vlažnosti materijala S povećanjem vlažnosti materijala naglo raste vrijednost njegova koeficijenta λ.3... Može se. utjecaj kojih je na toplinsku vodljivost materijala veći... ima vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ=0.) objašnjava se time...kg/kg Masa suhog materijala ili u postocima x . x°/.2. Sadržaj vlage u materijalu može se karakterizirati masenom vlagom X ili obujamskom vlagom p... Za ilustraciju je na s1. što se kod vlaženja materijala najprije ispune vodom manje pore i kapilare.2.3. koja se umjesto zraka nalazi u porama vlažnog materijala.57 W /(m•K). Zbog velikog utjecaja sadržaja vlage u materijalu na vrijednost njegova koeficijenta λ svi toplinski proračuni postaju nemogući ako nije poznata vlažnost materijala.3 W /(m·K) što je oko 4 puta veća vrijednost od vrijednosti veličine a za vodu.2.3) Obujamska vlaga predstavlja odnos obujma vode sadržane u materijalu i obujma tog materijala.... što je oko 20 puta veća vrijednost od vrijednosti λ zraka.. 100 % masa suhog materijala (3.

u grañevinskim elementima zgrade materijali uvijek sadrže u sebi neku količinu vlage koja povećava njihovu toplinsku vodljivost. Zato vrijednosti koeficijenta a dobivene mjerenjem na suhim uzorcima treba povećati kako bi odgovarale statistitkom sadržaju vlage u izvedenim grañevinskim elementima kod kojih je uspostavljena vlažnosna ravnoteža s okolinom koja ih okružuje. jer se radi o relativno malom rasponu promjena temperatura grañevinskih elemenata. Česta su oštećenja krovnih rubova. Na taj način je isključen utjecaj vlažnosti na dobiveni rezultat. Ove vrijednosti koeficijenta toplinske vodljivosti λ zovu se računskim vrijednostima i one su dane tabelarno u prilogu 1. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti o temperaturi materijala Vrijednost koeficijenta a grañevinskog materijala-raste s porastom njegove srednje temperature. a snižavanjem temperature materijal se steže. Zato se za toplinske proračune u grañevinarstvu koriste vrijednosti koeficijenta λ izmjerene kod srednje vrijednosti temperature materijala od +10 0 C. Do ovog porasta dolazi zbog povećanja toplinske vodljivosti osnovne čvrste tvari. temperatura pojedinih dijelova konstrukcije kod 32 . fasada. TOPLINSKO ISTEZANJE TEMPERATURNA DILATACIJA KONSTRUKCIJA Uslijed temperaturnih razlika nastalih bilo klimatskim uvjetima. itd. a to pak raste zbog porasta kinetičke energije molekula. a takoñer i prenošenje topline zračenjem u porama. Povišenjem temperature materijal se rasteže. U grañevinskoj praksi ovisnost koeficijenta λ o temperaturi nema većeg praktičnog značaja. Nedovoljna kontrola navedenih promjena može dovesti do oštećenja objekata. Prema Cammereru.2. 3.vlaga izraziti u m 3 /m 3 ili u %. nastaju i deformacije unutar konstruktivnih elemenata objekata. s povečanjem temperature raste i toplinska vodljivost zraka u porama materijala.3. pa i do rušenja konstruktivnih sistema. Zbog velikog utjecaja vlažnosti materijala na vrijednost njegova koeficijenta λ potrebno je odgovarajućim rješenjima i tehničkim mjerama zaštite spriječiti prekomjerno povećanje vlage u materijalima grañevinskih elemenata kod eksploatacije grañevinskih objekata. bilo promjenom godišnjih doba ili sunčevim zračenjem. Meñutim. Koeficijent toplinske vodljivosti λ odreñuje se pomoću relativno složenih indirektnih laboratorijskih mjerenja na prethodno osušenim uzorcima. pucanja materijala na spojevima. Velika razlika izmeñu zimskih niskih temperatura i visokih temperatura uzrokovanih ljetnim sunčevim zračenjem donosi dodatna naprezanja u kontrukcijama. Osim toga.

Dopunske dilatacije Treba proračunati kod svih konstrukcija koje su podložne velikim promjenama temperature. Glavne dilatacije: Obično se izvode kod objekata visokogradnje na svakih 30 – 40 m. Ravni se krov zagrijava najviše. a najhladnija je sjeverna strana.na bijeloj plohi do 24º Iz gornjih je podataka vidljivo da zagrijavanje uslijed djelovanja sunčevih zraka ovisi o boji materijala (što je boja tamnija veće je upijanje sunčevih zraka i time veća temperatura materijala).najtopliji je krov pa jugozapadna strana. južna fasada znatno više od sjeverne. Reške ne smijemo ispunjati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti. strani svijeta i temperaturi zraka. Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama biti će obrnuti od zimskih. a za svakih slijedećih 5 m po 2 cm više. vrsti materijala. tako da se podijeli u samostalne konstruktivne cjeline. Dilatiranje (širenje ili stezanje) ne smije biti veće od 1 mm.Toplina i 33 . Temperaturne razlike u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od 10 . Ako dilataciju ispunimo žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će pukotina.temperature zraka od 30 .17 ºC. Naročito pažljivo dilataciju treba zatvoriti na ravnim krovovima. Zagrijavanje i akumulacija topline vanjskih konstrukcija ovisi o vrsti materijala. Dilatacije se rade širine 3cm za zgrade do 5 m visine. FAZNI POMAK I TOPLINSKO PRIGUŠENJE Ljeti sunce zagrijava vanjske obodne konstrukcije grañevinskog objekta. boji materijala. Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja nastaju u konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena. Dilatirati se mogu cijeli objekti ili dijelovi objekta pa dilatacije dijelimo na glavne i dopunske.na vertikalnim žbukama zidova do 65º -na čeličnim konstrukcijama na južnoj fasadi do 75º -na crnoj bitumenskoj ljepenki (na tankoj ploči) do 70º -isto ali na debeloj ploči koja akumulira topl.35ºC iznosi: . do 80º -isto ali na toplinskoj izolaciji do 90º -na aluminijskoj sjajnoj foliji (samo na sjajnoj!) do 19º .slojevima konstrukcije (ukoliko konstrukcija ne može odavati toplinu prijenosom na drugi materijal. Reške se izvode tako da se objekt dilatira po cijeloj visini. ili zračnim strujanjem. temeljima. Da bi se spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno elastičnim kitovima. TOPLINSKE DILATACIJE (dilatare (latinski) = širiti) Toplinske dilatacije (dilatacijske reške) imaju zadatak spriječiti oštećenja konstrukcija uslijed temperaturnih promjena u samim konstrukcijama. trakama od plastične mase. aluminija i sl.letvicama. podrumskim zidovima i sl. zagrijavanje je veće) te konačno o položaju prema djelovanju sunca .

Neprekidane gumene trake i folije .alumka . Isover . Styrodur.fasadna obloga štiti konstrukciju od atmosferilija .Ravago. KAO TOPLINSKE IZOLACIJE KORISTE SE: . . 2.Sintetske (PE-okiten višeslojan. Mogu se koristiti jeftini. KAO PARNE BRANE KORISTE SE: . drvene prerañevine . Izvedba je brza i relativno jednostavna (montaža).strujajući zrak omogućuje odzračenje difuzne vlage iz konstrukcije. 4. veće-formatni toplinski izolatori koji inače traže solidnu kišnu branu često ranjivu u upotrebi. Izvedba nije ovisna o grañevinskoj sezoni u klasičnom smislu.vlaga prolazit će izvana unutra. .montažna je obloga izvrstan izolator od sunčeva zagrijavanja ljeti zbog sloja ventilirajućeg zraka izmeñu obloge i zida. PVC) ili sintetskobitumenske trake s ulošcima -Asfaltni i parafinski slojevi .HERAKLIT (drvena strugotina impregnirana magnezitnim cementom) . a mogu biti potpune parne brane (metali. Toplina zagrijane fasade prenosi se na unutarnju površinu te dolazi do zagrijavanja prostorije.mineralna i kamena vuna . slama.STYRODUR – ekstrudirani polistiren .STYROPOR – ekspandirani polistiren . PERLIT 34 .Poliuretanska pjena – PUR-PEN .Pjenušavo staklo (FOAM GLASS) VENTILIRANA FASADA IDEALNO RJEŠENJE OBODNOG ZIDA VENTILIRANA FASADA Prednosti pred klasičnim konstrukcijama: 1. Cu) – albit.KOMBI ploče – styropor + heraklit .Tervol .ne treba proračunavati ljetnu stabilnost .ukoliko voda prodre kroz fasadnu oblogu odzračiti će se u sloju ventiliranog zraka ili oteći bez navlaženja toplinske izolacije. PARNE BRANE -su materijali s velikim difuznim otporom odnosno difuzne izolacije. Fizikalno je najpovoljnija : .Pluto.FAZNI POMAK – izmeñu početka zagrijavanja fasade i unutarnje površine zida.Višekratni uljeni naliči i lakovi . albifol.Metalne folije (zaštićene) ili limovi (Al.Izolacijski mortovi (žbuke) – DRACOTERM. Okipor i dr. staklo) ili djelomične (sintetske i sintetsko-bitumenske trake). Zato konstrukcije treba proračunati i za ljetnu toplinsku stabilnost. 3. Zato je važno da konstrukcija bude takva da do zagrijavanja unutarnje prostorije doñe što kasnije (kad na fasadi dolazi do pada temperature predvečer) odnosno da je potreban što veći vremenski razmak . Konstrukcija treba biti takva da je temperatura unutarnjeg zida što manja odnosno da konstrukcija ima odreñeno TOPLINSKO PRIGUŠENJE.

Dobra sposobnost akumulacije topline omogućuje da se za vrijeme periodičkog grijanja.azbest-cementne male.+ ---)+. fiberglas. betonske ploče . kada je postignuto stacionarno stanje.razni panoi s keramičkim pločicama . Količina topline akumulirana u grañevinskim elementima je to veća.YTONG KAO OBLOGE VENTILIRANE FASADE KORISTE SE: .. U općem slučaju.noću).+ --.(6. U sustavu SI jedinica koeficijenta akumulacije topline W je kJ/(m2•K).3.plastika kao armirani poliester. srednje ili velike..kamene ploče..+ ---)+.plemeniti ili oplemenjeni ravni.... što je veća razlika izmeñu temperature elemenata i temperature okolnog zraka i što su veći specifični toplinski kapacitet materijala grañevinskog elementa i masa elementa. ravne ili valovite ploče .. prešani ili rebrasti limovi (Al. višeslojnog vanjskog elementa s n slojeva koeficijent akumulacije topline W računa se po formuli 1 d1 1 d1 d2 W = k [ d 1 ρ 1 c 1 ( --. u sebi je akumulirati i kod hlañenja okoline ponovno je predavati toj okolini. Cu) . za jediničnu razliku temperatura nutarnjeg i vanjskog zraka. polikarbonatne ploče ..+ --.. α 2 α λ 2 e λ1 e 1 λ2 1 d1 dn-1 dn . Akumulacija topline je vrlo značajno svojstvo grañevinskih elemenata. + --.. 35 . naročito u zimskom periodu.. i to za slučaj kada grijanje u zgradi ne radi kontinuirano kroz 24 sata već se povremeno prekida (npr.+ d 2 ρ 2 c 2 ( --.1) svi simboli imaju ranije uvedena značenja..+ --.staklo 3. AKUMULACIJA TOPLINE Akumulacija topline je svojstvo grañevinskih materijala (elemenata) da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu.klasični materijali kao što je opeka i opekarske pločice. temperatura zraka u prostoru značajnije ne smanji. drvo . + dn ρn cn ( --.Lagani (plino) betoni . Svojstvo akumulacije topline u grañevinskim elementima zgrade u zimskom periodu može se karakterizirati koeficijentom akumulacije topline W koji je jednak količini topline koju vanjski grañevinski element akumulira po jedinici svoje površine.3.1) α 2 2 e λ1 λn n-1 U izrazu (6. a indeksi odgovaraju numeraciji slojeva elementa kod čega se uzima da numeracija slojeva ide izvana prema unutra.+ --.. .+ .Šindra.

To znači da akumulacija topline u višeslojnim vanjskim elementima zgrade bitno ovisi o redosljedu slojeva.1) računamo koeficijent akumulacije topline W.05·25·1260(1/23 + 0.15/2·2.33)] = =0. Ona de biti to veća to se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj površini.4 kJ/(m 2 .69(27000.6.1.041 + 0.15/2. Za slučaj zida a) on iznosi W a = 0.K) Usporedivi dobivene vrijednosti koeficijenta akumulacije top. vidimo da je u slučaju zida b) to vrijednost skoro 17 puta manja nego u slučaju zida a).041 + 1/23 1.line za oba zida.05·25·1260·(1/23 + 0. meñusobno se ra zlikuju samo po redoslijedu slojeva. Presjek vnjskih zidova iz primjera 6. 1 1 k . prema izra zu (4.452 2 Sada po formuli (6. Kod zida a) polistirenska pjena se nalazi s vanjske strane.1. Zid b) ima obrnuti redoslijed slojeva: armirani beton s vanjske strane a sloj polistirenske pjene s unutarnje strane.33 + 0.05/0.15/2·2.041)]= =0. On de i za zid a) i za zid b) imati jednaku vrijednost jer on ne ovisi o redoslijedu slojeva elementa ved samo o njegovu sastavu.5 + 466200.05/0.15/2.--.05/2·0. Vanjski zidovi na sl.041) + + 0.Primjer 6.1. Prvo ćemo izračunati koeficijent prolaza topline k.-------------------------------------.0 + 1129.69 W / ( m • K ) 1/8 + 0.69(1028.= 0.1. a slojevi od masivnijeg materijala bliže unutarnjoj površini elementa.4 kJ/(m 2 ·K) Za slučaj zida b) koeficijent akumulacije topline iznosi W b = 0. 6. Vrijednosti koeficijenta prijela za topl i n e s u α e = W /(m2•K)i αi = 8 W /(m2•K) Sl.0) = 322. a sloj armiranog betona s unutarnje strane elementa.33 + 0. Izračunati koeficijent aku mulacije topline W vanjskih zidova prika zanih na slici 6.69(0.69[0.3) = 19.15·2500·960(1/23 + 0.05/2·0.1.33)+ + 0.20).= ----.15·2500·960(1/23 + 0. Na vrijednost temperature zraka u prostoriji za vrijeme prekida grijanja ne utječa samo sposobnost akumulacije topline vanjskih 36 .

Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. 37 . Vodena para će difundirati kroz svaki porozni grañevinski element koji odjeljuje dva prostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare.). zidovi će odavati toplinu. Opisana pojava kretanja vodene pare zove se difuzija vodene pare.3.elemenata zgrade već i akumulacija topline svih unutarnjih elemenata. 3. To znači da velika sposobnost akumulacije vanjskih grañevinskih elemenata ne mora značiti nužno i ugodnu temperaturu u prostoriji i obratno. U tom kontekstu vrijednost koeficijenta akumulacije topline W vanjskog elementa zgrade ima samo relativno značenje i služi za usporedbu sposobnosti akumulacije topline različitih grañevinskih elemenata. U grañevinarstvu se proučava pojava difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente. s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAðEVINSKE ELEMENTE Sto je to difuzija vodene pare? Ako je u mirnom vlažnom zraku koncentracija vodene pare ne jednolika. puna opeka i dr.1. dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta vise koncentracije ka mjestu niže koncentracije.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata.4. Kod toga se molekule vodene pare kreću iz prostora s višim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s nižim tlakom (sl.. umjesto gradijenta koncentracije može se promatrati gradijent parcijalnog tlaka vodene pare. Koncentracija vodene pare je masa vodene pare u jediničnom obujmu. Budući da je parcijalni tlak vodene pare u zraku proporcionalan njenoj koncentraciji. Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama.10.

. a T termodinamička temperatura zraka u K...... U sustavu SI jedinica veličine Q m je kg/h. zove se difuzijski tok vodene pare Q m .........Fick je eksperimentalnim putom utvrdio Zakon difuzije u obliku dc q m = D ----.... Zato je ovakav način kretanja vodene pare relativno spor........ a dc/dx gradijent koncentracije vodene pare c u smjeru x u kg/m 4 ... u ovisnosti od strukture materijala elementa. Koncentracija vodene pare u zraku c može se izraziti njenim parcijainim tlakom p........ godine A........1....· (-------) ... Masa vodene pare koja uslijed razlike parcijalnih tlakova vodene pare s obje strane elementa difundira u jedinici vremena okomito na površinu promatranog elementa...(10....2) p 273 gdje je p srednji stvarni tlak zraka u N/m 2 . Iz jednadžbe stanja idealnog plina je 38 ........1) dx gdje je D koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak u m 2 /h. Može se izračunati pomoću Schirmerove formule 101325 T 1........81 D = 0..... pruža odreñeni otpor difuziji vodene pare. U jedinicama SI veličina q m se mjeri u kg/(m 2 ·h)....... dobivena veličina se zove gustoća difuzijskog toka vodene pare q m .....10.. Ako se difuzijski tok vodene pare svede na jedinicu površine elementa......... Fickov zakon 1855.... Difuzija vodene pare kroz grañevinski element Svaki grañevinski element.. Koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak D ovisi o atmosferskom tlaku i temperaturi zraka....083 · -------..(10..Sl..

..+ --.. da je D dc q m = ------. + --δi δ1 δ2 δe 39 .S.(10...........1) dobije se..................+ --........... Osnovna jednadžba difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente Njemački fizičar J...p c = --------.......pokazuje koliko kg vodene pare difundira m·h·Pa svakog sata kroz 1 m 2 površine sloja zraka debljine 1 m............... kada razlika parcijalnog tlaka vodene pare s obje strane sloja iznosi 1 Pa..... + --αi λ1 λ2 αe i za slučaj višeg parcijalnog tlaka u prostoriji glasi pi – pe q = --------------------------------.... objavio je 1956.........+ . koja je u literaturi poznata pod nazivom zajednička jednadžba..............................................+ ....... Ona je formalno analogna osnovnoj jednadžbi prenošenja topline kroz grañevinske elemente ti – te q = --------------------------------.. godine osnovnu jednadžbu difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente.....Cammerer..(10..7) 1 d1 d2 1 --...........+ --. Uvrštavanjem izraza (10..3) u izraz (10.4) RD · T dx ili kraće pisano dc q m = δ z · ----.........(10.....5) dx Veličina δ z =D/(R D ·T) zove se koeficijent difuzijske vodljivosti kg vodene pare kroz zrak.......................· ----... a T termodinamička temperatura u K..... U sustavu SI njegova jedinica je ------m·h·Pa kg Koeficijent δ z u ------... s grupom suradnika.......+ --............(10..(10........3) RD · T Ovdje je R D =462 J/(kg·K) plinska konstanta vodene pare.6) 1 d1 d2 1 --....

.. ∆ δ1 δ2 1 1 kg kD = -----------------------------.........9) kg ----.= --------------------... otpor difuzijskoi propustljivosti vodene pare 1/∆..= kD 1 -----. .7) imaju ova značenja qm je gustoća difuzijskog toka vodene pare kroz grañevinski element...---+---+-----------...---+---+--β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe 1 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa --.+ ..…………… ∆ 40 (10..10) 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa ---+----+---+…+--... . (1 0 .. .....Illiga utjecaj koeficijenata prijelaza vodene pare β i i R e je vrlo malen. ...(10... ... definirane izrazima 1 kg ∆ = ------------d1 1 d1 d2 d2 . . β i i β e su koeficijenti prijelaza vodene pare s unutarnjeg zraka na unutarnju površinu elementa.. . .....11) kD β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe kg Prema istraživanjima W . p i i p e su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje odnosno s vanjske strane promatranog elementa u Pa..... . .... .= ---+----+---+…+--.12) . .----------... ........ .... odnosno s vanjske kg površine elementa na vanjski zrak u --------m ·h·Pa d je debljina pojedinog sloja višeslojnog grañevinskog elementa u m δ je koeficijent difuzijske vodljivosti vodene pare kroz kg grañevinski materijal u ----------------m·h·Pa Analogno veličinama uvedenim kod prenošenja topline kro z grañevinske elemente i ovdje se uvode veličine: koeficijent difuzijske propustljivosti vodene pare ∆.= ----......(10.... .. ..+ ----.. koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D i otpor difuzijskom prolazu vodene pare 1/k D .. . . .... . pa se kod praktičnog proraćuna difuzije vodene pare u visokogradnji može zanemariti i smatrati da je 1 ---.. . ..(10. ............ ..Simboli u jednadžbi (10... 8 ) m2 ·h·Pa m2 ·h·Pa -----------------. ...

Faktor p pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolazu vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature........+ --------D1 D2 --------.7) i uz zanemarenje otpora 1/β i i 1/β e dobije se da je p 1 – p 2 q m = ----------------------------.. Velitina δ je uvedena u jednadžbu (10....6)..0.........… … … … … … … … … … … …… … … … . (10....13) Koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D kroz grañjevinski element pokazuje vrijednost gustoće difuzijskog toka vodene pare za jedinićnu razliku parcijalnih tlakova vodene pare u zraku s obje strane elementa.......koja se zove faktor otpora difuziji vodene pare kroz grañevin ski materijal... δz µ = ------.......16) d1 d2 --------.(10... jednaka odnosu koeficijenta difuzijske_ vodljivosti vodene pare kroz zrak δ z i koeficijenta difuzijske vodnivosti vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal δ ...14) u (10.....7) samo zbog formalne analogij s izrazom za prenošenje topline (10....(10. (10.... Faktor µ zraka je jednak 1......17) d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 d 2 ·µ 2 ·R D ·T 2 --------------..T) = δ z to je novo uvedena velićina µ .. To je omjerna velićina s jedinicom mjere 1.......+ --------µ 1 ·R D ·T µ 2 ·R D ·T 2 odnosno q m p 1 – p 2 = -------------------------------.. .......i k D= A . 1 4 ) µ ·R D ·T Budući da je D/(R 0 ............ a znači D δ = .... Faktor µ je karakteristika materijala....15) δ ...... (1 0 .+ --------------D1 D2 41 ... Nakon uvrštenja (10...............

Tlakovi zasičenja vodene pare uzimaju se iz odgovarajučih tablica (prllog 3) za proračunate karakteristične toeče temperaturne krivulje promatranog elementa... za dvoslojni zid prikazan na s1. samo kretanje vodene pare kroz gradjevinski element. 42 ... potrebno je proračunati temperaturnu krivulju i u poprečni presjek elementa nacrtati krivulju tlaka zasičenja vodene pare p' i krivulju parcijalnog tlaka vodene pare p.· --------------.. a kod je dn o slo jn ih e lem e na t a temperature u trećinama debljina... Npr. Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare može se jednostavno pronaći tako da se izjednači odnos pada parcijalnog tlaka za pojedini sloj prema ukupnom padu parcijalnog tlaka s obje strane elementa i odnos otpora difuzijskoj propustljivosti vodene pare promatranog sloja prema ukupnom otporu difuzijskoj propustljivosti grañevinskog elementa.----------..(10... medjutim.= --------------.. Kod toga treba imati na umu. koju. Naime... Krivulje tlaka zasičenja i parcijalnog tlaka vodene pare ucrtaju se u presjek promatranog elementa. Da bi se ustanovilo da li za neki element u odreñenim klimatskim uvjetima dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element.. nema nikakve negativne posljedice po element.2 mote se za prvi sloj pisati da je d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 ---------------p i – p 1 D1 ----------. moramo uzeti barem još tlakove zasičenja koji odgovaraju temperaturama u sredini pojedinih slojeva elementa.Kod proučavanja difuzije vodene pare kroz gradjevinski eleement nas.. Zato de grafički prikaz krivulje tlaka zasičenja imati izgied nelinearne funkcije. ako hočemo točnije nacrtati.. ne interesira količina difundirane vodene pare kro z element...(10.. Kod v i š e s l o j n i h elemenata o b ičn o je dovoljno uzeti samo temperature na spojevima slo je va ra zlič it ih m a t e rija la ..19) 1 D1 ---kD 1 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare predstavlja krivulju stvarne promjene tlaka vodene pare unutar elementa.10....18) p i – p 1 1 ---kD odnosno p p i – p e d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 = p i ..... već nas interesira da li se unutar tog elementa ova vodena para kondenzira.. ako ne dolazi do njene kondenzacije. da se tlak zasičenja kod linearne promjene temperature ne mijenja linearno.. Do opasnosti oštećenja elementa i smanjenja njegove toplinsko-izolacijske sposobnosti dolazi jedino u slučaju kondenzacije vodene pare unutar elementa..

stvarni tlak vodene pare ne može ni na jednom mjestu unutar grañevinskog elementa biti veči od na tom mjestu mogućeg tlaka zasićenja. m o že se p ro r a ču n a t i d if u zi js ki tok vodene pare kroz element za slučaj kada ne dolazi do kondenzacije. koji ovisi o temperaturi tog mjesta.2) Ako se meñutim to dvije krivulje presjecaju kao na slici 10. Sl. Opisani postupak ispitivanja kondenzacije vodene pare u grañevinskom elementu sadrži u sebi jednu protivurječnost. Naime. difundirana vodena para se unutar elementa kondenzira i to na čitavom području presjecanja. opisani postupak ima još j e d a n n e d o s t a t a k .3. Krivulje tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjeku dvoslojnog zida bez kondenzacije difundirane vodene pare 43 . Pored toga.10.2. što znači da stvarni tlak vodene pare ni na jednom mjestu unutar elementa ne prekoračuje n a j ve ć i m o gu ć i t la k vo d e n e p a re u n u t a r e le m e n t a .10.Ako krivulju parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasičenja . t a d a za d a n e uvjete ne dolazi do kondenzacije dif undirane vodene pare (s1. N j i m e s e može ustanoviti da li se vodena para u e le m e n t u ko n d e n zi ra i i i n e . ali se ne može proračunati masa kondenzata u suprotnom slučaju. prema poznatim fizikalnim zakonima.

Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjek'u dvoslojnog zida sa kondenzacijom difundirane vodene pare Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare 1958.BROJ SLOJA Sl.....20) D 44 ......... d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 Otpor difuzijskoj propustljivosti vodene pare -------------D kojeg posjeduje sloj grañevinskog elementa debljine d i površine 1 m 2 ..3. Dakle d 1 ·µ 1 ·R D ·T Τ= -----------------.....Glaser je predložio za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente jednostavniji grafičko-analitički postupak.(10...10.. godine H. Glaser je nazvao specifičnim difuzijskim otporom T...

. Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element. To znači da se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare u ovom i sličnim slučajevima dobije tako da se iz točaka p i i p e provuku tangente na krivulju tlaka zasičenja do točaka p' k l i p' k 2 .... parcijalni tlak vodene pare unutar promatranog elementa linearno ovisan o specifičnom difuzijskom otporu. kod konstantne gustoće difuzijskog toka. kako je ranije bilo pokazano......... spojnica točaka p i i p e presjecala bi krivulju tlaka zasičenja..Kako je pad parcijalnog tlaka vodene pare c) u nekom sloju elementa proporcionalan sa specifičnim difuzijskim otporom tog sloja. S l ........ u nacrt poprečnog presjeka elementa ucrtati osim krivulje parcijalnog tlaka vodene pare i krivulju tlaka zasičenja. Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare p kad je grañevinski element nacrtan u mjerilu specifičnog difuzijskog q m 45 .... Kroz granitne točke povuku se vertikalno pravci... potrebno je. ostaje konstantna ∆p = ---..... meñutim......4).. na svakom mjestu mora biti ispunjen uvjet da je p <p“........ Najprije se proračunaju specifični difuzijski otpori pojedinih slojeva promatranog elementa i u odgovarajućem mjerilu nanesu na apscisu pravokutnog koordinatnog sustava po istom redoslijedu kao i u konstrukciji... Dobivena slika predstavlja promatrani grañevinski element nacrtom u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora..... pa se to vrijednosti prenesu na odgovarajuća mjesta na slici presjeka grañevinskog elementa.......22) Glaser je dokazao da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa ima oblik koji bi poprimilo uže kad bi se nateglo izmeñu točaka p i i p e .. to će se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dobiti kao spojnica točaka pi i pe (sl.4...(10.........21) T može se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare kod višeslojnog grañevinskog elementa odrediti na vrlo jednostavan način. tj.. Za grañevinski element prikazan na slici 10....(10. prema fizikalnim zakonima nije moguće................ Kako je.. tj.. To......10.... Zatim se na ordinatu koordinatnog sustava nanesu parcijalni tlakovi vodene pare pi i pe koji vladaju s obje strane promatranog elementa.10.5...... takvog toka kod kojeg ne dolazi do otvaranja kondenzata............... a gustoća stacionarnog difuzijskcg toka............

.......... ali u svakom područu različitog nagiba..........23) T' i qm1 p' k 2 – p e = --------------........... zatvaraju tzv...5. paralelne s površinom grañevinskog elementa..24) T' Za specifične difuzijske otpore T' i T" uzimaju se vrijednosti prema slici 10. Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e .. zonu kondenzacije.................(10. Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------.............. Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ... 46 .otpora Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna..........................(10..

...... p a r a l e l n a s p o v r š i n o m elementa predstavlja ravninu kondenzacije... ali u svakom područu različitog nagiba. U jednostavnijim slučajevima dolazi do kondenzacije vodene pare u jednoj ravnini koja se zove ravnina kondenzacije (s1....................... paralelne s površinom grañevinskog elementa....... Slučaj kondenzacije vodene pare u zoni kondenzacije........... Kod kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz grañevinski element ne mora uvijek doći do formiranja zone kondenzacije.(10......25) T' 47 .............. Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ..... R a v n i n a k r o z t o č k u pk....5 Krivulja tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p........... Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e ...10... zonu kondenzacije....Sl. U ovom slučaju tangente iz točaka pi i pe povučene na krivulju tlaka zasičenja sastaju se u zajedničkoj d o d i r n o j t o č k i pk.... p a j e gustoća difuzijskog toka koji ulazi u element p i – p' k q m 1 = --------------. Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------.........10........5..(10...(10....... U o vo m slu č a ju t o čke pkik i p ' 2 p o d u d a r a j u s e u t o č k i pk....... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna. zatvaraju tzv...23) T' / qm1 i p' k 2 – p e = --------------.......6)..24) T' Z a s p e c i f i č n e d i f u z i j s k e o t p o r e T' i T" u z i m a j u s e v r i j e d n o s t i prema slici 10......

........................ Količina vode q r .a gustoća difzijskog toka koji izlazi iz elementa p' k – p e = --------------....6..26) T '' qm2 Opisani grafički prikaz krivulja tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u nacrtu poprečnog presjeka grañevinskog elementa..... q m = q m 1 – q m 2 .... naziva se dijagram iii shema difuzije..................27) Sl...........10....(10. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p..... umjesto u debjinama d... nacrtani u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T. Dakle.. iz elementa q m 2 ...... u kojem su pojedini slojevi. koja u slučaju zone ili ravnine kondenzacije' ostaje u grañevinskom elementu dobije se kao razlika gustoće difuzijskog toka koji ulazi u element q m i i gustoće difuzijskog toka koji izlazi.. Slučaj kondenzacije vodene pare u ravnini kondenzacije 48 ...(10....

3.3.5. ROSIŠTE, KONDENZACIJA, ISUŠENJE
Približna Glaserova metoda za proračun difuzije vodene pare Proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare Opisana Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare mode se znatno pojednostavniti, a da kod toga rezultati proračuna ostanu ipak dovoljno točni. Tako je za računanje mnogo jednostavnije ako se kombinacija veličina R D• T
--------

označi s N i vrijednost od N dade u obliku tablica ili dijagrama u ovisnosti o temperaturi i tlaku zraka. Uvrštenjem
R

D

D• T
D

-------- = N ..............................................(10.30) u jednañbu (10,17), dobije se da je p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.31) d 1 ·µ 1 ·N 1 + d 2 ·µ 2 ·N 2 Računanje specifičnog difuzijskog otpora T=d•p•N sada je mnogo jednostavnije. K.Seiffert i F,Eichler su otišli korak dalje i odredili vrijednosti od N za razne temperature, ali za odreñeni konstantni tlak zraka. Time su problem pojednostavnili i rješenje učinili približnim, još je veličina D ovisna ne samo o temperaturi, već i o tlaku zraka. Daljnje pojednostavljenje se može postići tako, da se ne uzmu u obzir niti male promjene temperature, već da se N odredi ne samo za konstantan tlak zraka, već i za konstantnu temperaturu. Tako se npr. za.,tlak zraka od 101325 Pa i temperaturu t=0°C dobije da je
R

D• T
0.083

462.273
m·kg

N·h

N =--------= ---------- = 1519590.3 ------- ............(10.32)
D

i jednadžba (10.31) poprima oblik p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.33) 1519590.3 ( d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +…) Uz uvjet da se parcijalni tlakovi P i i p e uvrtavaju u kPa, a debijina slojeva elementa u m, za proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare u g/(m 2 •h) dobije se, u ovom slučaju, brojčana jednadžba
49

p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ...........(10.34) d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +… Umnožak debljine sloja d s faktorom otpora difuziji vodene pare µ materijala tog sloja, zove se relativni otpor difuziji vodene pare toga sloja i označava slovom r. On pokazuje kolika je debljina mirnog sloja zraka koji ima jednaki otpor difuzijskom prolazu vodene pare kao promatrani sloj grañevinskog elementa debljine d, Uvoñenjem simbola r jednadžba (10.34) dobiva konačni oblik p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ………...........(10.34) j=n Σ rj j=1 gdje je r j relativni otpor difuziji vodene pare J-tog sloja elemenata, a n ukupan broj slojeva elemenata. Ako se uz konstantni tlak zraka od 101325 Pa odabere neka druga vrijednost temperature, dobit de se neke druge vrijednosti faktora N i brojčanog faktora u jednadžbi (10.35). Neki slučajevi su prikazani u tablici 10.1.

U našoj grañevinskoj praksi, za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente po približnoj Glaserovoj metodi, usvojen je za jednadžbu (10.35) brojčani faktor 0,62. Ispitivanje nastajanja kondenzata unutar gradjevinskog elementa Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element, postupa se na potpuno jednaki način kao što je opisano u točki 8.4, s tim da se kod crtanja sheme difuzije, slojevi elementa umjesto u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T, crtaju mjerilu relativnog otpora difuziji . vodene pare r. Karakteristični slučajevi koji kod toga mogu nastupiti, prikazani su na slici 10,7.

50

Sl,10.7. Karakteristične sheme difuzije kod približne Glaserove metode: a) ne dolazi do kondenzacije vodene pare, b) kondenzacija vodene pare u ravnini kondenzacije c) kondenzacija vodene pare u zoni kondenzacije Jednadžbe (10,25) i (10,26) za gustoću difuzijskog toka u slučaju ravnine kondenzacije, prelaze u brojčane jednadžbe: pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r'
k

i

p' pe q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r''
k –

a jednadžbe (10.23) i (10,24) za slučaj zone kondenzacije, postaju brojčane jednadžbe pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.38) r'
k1

p ' –p e q m 2 = 0,62 ---------- ..................(10.39) r''
k2

Kondenzirana vodena para g r i ; u g/(m 2 •h) koja ostaje u grañevisnkom elementu, dana je izrazom
51

q m = q m 1 – q m 2 .......................................(10.40) Ako iz bilo kojeg razloga nije dozvoljena kondenzacija vodene pare unutar grañevinskog elementa, pomoću dijagrama difuzije mole se lako odrediti minimalni potrebni relativni otpor difuziji vodene pare r p o t jednog dodatnog sloja grañevinskog elementa kojeg treba postaviti s unutarnje strane elementa, tj. sa strane većeg parcijalnog tlaka vodene pare. Polazi se od razmišljanja da kod stacionarnog difuzijskog toka, tj. kada nema kondenzacije vodene pare, krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ima oblik neprelomljenog pravca. Zato se tangenta iz točke p e na krivulju tlakazasičenja produžava preko dodirne točke p ' k do presjeka s horizontalnim pravcem kroz točku p i (sl.10.8). U mjerilu vrijednosti r može se sada sa slike očitati r p o t Osim toga iz iste siike može se očitati i maksimalni dozvoljeni parcijalni tlak vodene pare p i , d o z sa unutarnje strane elementa,ako izvedba dodatnog sloja nije moguća, a ipak treba spriječiti stvaranje unutarnjeg kondenzata.

52

234 kPa 53 .0.......402kPa p e =0..28) pi – pi.....10..1) biti p i =0....... jer se traženo sjecište nalazi suviše daleko...260 = 0...pot .dop – pe odnosno pi – pi..pe – Za dodatni sloj grañevinskog elementa s vrijednošću relativnog otpora r>r p o t koriste se materijali koji imaju veliku vrijednost faktora otpora difuziji vodene pare µ....337 = 1..Sl.29) pi. Vanjski zid stambene zgrade izvest će se kao dvoslojni element premo sL.. do konden zacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z taj zid za ove klimatske uvjete -temperatura I relativna vlaga zraka u zgradi je: t i = + 20 0 C Φ i = 60 % -temperatura I relativna vlaga vanjskog zraka je t e = ...10..260kPa pa de prema (7.337kPa p' e =0.a..pot rpot = --------------..90... Odredjivanje potrebnog relativnog otpora difuziji vodene pare r p o t radi sprečavanja kondenzacije vodene pare unutar gradjevinskog elementa Ponekad se opisani grafički postupak za odreñivanje r p o t ne može koristiti.....10..= -----------.8.1. Ako je ovaj sloj izveden od materijala u obliku folija. U tom slučaju može se prema sl. premaza ili sl.. Primjer 8.dop pi.... Glaserovom priblžf nom metodom ispitati da li u zidu dola zi.(10.. Iz zadanih klimatskih uvjeta izračunaju se parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje p i odnosno s vanjske p e strane zida... Prema tablici 3 je: p' i = 2.8 r p o t izračunati iz odnosa rpot Σr -----------.60.....(10... zove se parna brana.10 0 C Φ e = 90 % Vrijednosti koeficijenata prijela za topline su: α i = 8 W/(m 2 ·K) i α e = 23 W/(m 2 ·K) Proračun se vrši postupno na slijededi način: 1...· Σr ..9.2.

1 = 14.0°C p'i = 2.39°0.3.0°C 6. Polistirenska pjena = = 23.9-23.0° C 5.0.0 = 17. 9 C p'1 = 1. Za zadani zid računaju se toplinski otpori pojedinih slojeva i otpori prijela za topline. Odrede se temperature na graničnim površinama zida i u ravnini spajanja slojeva.39. 3. Temperatura unutarnjeg zraka ti = 20. odrede se pomoću tab.8 = -8. ti = 20. Za proračunate temperature u točki 5.0°C p'Θi = 1.0.9 2.9°C Temperatura vanjskog zraka te= -8.s gore Ro izračunatim toplinskim otporima.0-2.0°C Temperatura na .39.937 kPa ° Θ1= 14.39.696 kPa 54 Θi= 20 .0.1= 3.337 kPa Θi = 17.8 76 C °C = e 24.1 =-10.9 -1. dobiju se vrijednosti temperaturnih padova za pojedine slojeve Područje unutarnjeg ∆Θi= 24.0°C Temperatura unutarnje površine zida spoju slojeva Θ1= 17.1°C ° 86 ∆Θ2 24.2. Armirani beton = 2.Lice 3 odgovarajući tlakovi zasićenja p'.0 1.0°C 25 ∆Θ1 24.0 PodruOje vanjskog prijelaza ∆Θ = 1. Mno žeći vrijednost izra za t i -t e --------. 9°C Temperatura vanjske površine zidaΘe= 14.1 = 43 kontrola ∆t = 30. I zračuna se otpor prola za topline R o i 4.

285 kPa p'e = 0.6 m 8. Polistirenska pjena r2 = 0.04·40 = 1. Tablica 10.2. stacionaran. Opisani proračuni postaju mnogo jednostavniji i pregledniji. 55 . a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.10.9.Θe= -8.260 kPa 7. tj. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10. Izračunaju se relativni otpori difuziji vodene pare r pojedinih slojeva zida.0°C p'Θe = 0. ako se prikažu kao u tablici 10.9°C te=-10. za dane klimatske uvjete. Armirani beton r1 = 0 20·90 = 18. zaključuje se da je difuzijski tok vodene pare kroz promatrani zid.1.2.9b). Budući da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasićenja.6 i 7 nacrta se u prikladnom mjerilu dijagram difuzije (sl. 1. Slika 10. ova vodena para se unutar zida ne kondenzira. Pomoću izračunatih vrijednosti u točkama 1.1.0 m 2. kako je to ranije bilo objašnjeno.

koja se difuzijom kreće kro z zid.344-0.62 ---------------=0.(10.004 g/(m 2 ·h) 18.0 56 . i u slučaju konden zacije lzračunati količinu vode q' m koja ostaje u zidu.1.10a).Primjer 8. I z dija. dani su u tablici 10. Za jednake klimatske uvjete i koeficijente prijela za topline kao u primjeru 10.agrama je vidljivo da u ravnini spajanja polistirenske pjene i armiranog betona dolazi do kondenzacije vodene pare.3. ispitati Glaserovom pribliinom metodom.344 q m 1 = 0. do li u zidu dola zi do kondenzacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z zid.62 ---------------=0. te relativnih otpora difu ziji vodene pare.6 a gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz zida je 0.410 g/(m 2 ·h) 1.(10.2. krivulje tlaka zasičenja parcijalnog tlaka vodene pare. Proračuni temporaturne krivulje.10b).402-0. Gustoća difu zijskog toka voñene pare koji ula zi u zid je 1. Pripadni dijagram difu zije nacrtan je na sl.234 q m 2 = 0. Vanjski zid stambene zgrade izvest de se kao dvoslojni element prema si.

relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa moraju se smanjiti idući u smjeru iz zgrade prema van. No.3. Što je neki element vise u suprotnosti s gornjim pravilom.410 .1. jer preko koeficijenta λ ono zapravo uzima u obzir izgled temperaturne krivulje koja. ako se želi izbjeći kondenzacija difuzijske vodene . faktoru položaja.2. kako je to ranije bilo pokazano. Zadovoljenje ovog pravila u potpunosti. je često neostvarivo. i 10. Kako de u nastavku biti pokazano. koji je jednak produktu faktora otpora difuziji vodene pare µ i koeficijenta toplinske vodljivosti λ materijala sloja elementa. To pravilo glasi: kod više slojnih vanjskih elemenata zgrade. bilo bi i apsurdno ovo pravilo postaviti u svim slučajevima kao apsolutni zahtjev.Tablica 10. ograničena količina kondenzata unutar elementa je dozvoljena.0. Ovo pravilo je čak i logičnije od prvog pravila. to de se u njemu više kondenzirati difuzijske vodene pare.406 g/(m 2 ·h) Usporedivi sastave zidova i rezultate proračuna difuzije vodene pare u primjerima 10. To znati da gornje pravilo treba samo shvatiti kao dragocjenu pomoć kod projektiranja i prethodne procjene nekog višeslojnog elementa. Količina vode koja ostaje u zidu iznosi q' =0.pare .004 =0.da bi količina kondenzata bila što manja. U gornjem smislu treba shvatiti slično pravilo koje umjesto relativnih otpora difuziji vodene pare govori o tzv. m 57 . To pravilo traži da se kod višeslojnih vanjskin elemenata faktor položaja pojedinih slojeva smanjuje kod kretanja u smjeru iz zgrade prema van.. pod odreñenim uvjetima. može se formulirati osnovno pravilo kojeg se treba pridržavati kod projektiranja vanjskih elemenata zgrade. u grañevinskoj praksi. mora biti pomaknut što vise prema vani. Praktična posljedica ovog pravila je da kod višeslojnog elementa položaj toplinsko-izolacijskog sloja.unutar tih elemenata. ima odlučujući utjecaj na izgled krivulje tlaka zasićdenja. odnosno u idealnom slučaju da se nalazi s vanjske strane elementa.

2. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10. (10..... na završetku perioda difuzije vodene pare (završetak zimskog razdoblja)....4) gdje je d ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u danima za promatrani vremenski period.Sl.. Povećanje vlažnosti materijala sloja grañevinskog elementa u kojem se kondenzirala vodena para koja je difuzijom prodrla u element. Za proračun difuzije vodene pare obično se promatra vremenski period od jedne godine. U slučaju grijanih prostorija do pojave difuzije vodene pare kroz vanjske grañevinske elemente dolazi u zimskom razdoblju. pa je u tom slučaju u jednadžbi (10....... nalazi ispred ravnine kondenzacije.. U slučaju zone kondenzacije pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzira u čitavoj njenoj širini. U slučaju ravnine kondenzacije.... 24·d ... dano je izrazom 58 . a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.10.. gledajući u smjeru difuzijskog toka.... Proračun ukupne količine kondenzata Ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar grañevinskog elementa na završetku perioda difuzije vodene pare q' m z u g/m 2 dana je izrazom q' m z = q' m .10. izraženo masenom vlagom u postocima.... pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzirala u materijalu sloja ili dijela sloja koji se.2...41) d jednak računskom broju zimskih dana.

Gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa..02 m.11 je vidljivo.10. a d r tzv.+ 0. u slučaju ravnine kondenzacije. Proračun isušenja grañevinskog elementa Kada su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s obje strane grañevinskog elementa manji od tlaka zasićenja vodene pare u ravnini kondenzacije. odrede se tlakovi zasičenja p' k odnosno p' k 1 i p' k 2 . dolazi do isušenja grañevinskog elementa pojavom difuzije vodene pare iz elementa prema van.. -za opeku d r = 0. Iz sl. Spajajući nañene točke p i i p e s tlakom zasićenja p k odnosno s tlakovima zasidenja p' k 1 i p' k 2 dobije se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañjevinskog elementa (sl..62 -----------.11). po obujamska masa suhog materijala sloja elementa u kojem se vodena para kondenzirala u kg/m 3 .. dana je izrazom p' – p p' – p q m = 0. u ovisnosti o temperaturi. U slučaju zone kondenzacije d r je jednak njenoj širini. (10.44) r' r'' k1 i k2 e 59 . odnosno na ravninama koje omeñuju zonu kondenzacije. Dijagram difuzije se crta tako da se na apscisu u prikladnom mjerilu nanesu relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa prema redoslijedu njihova položaja u elementu.05 m.07 m.62 -----------. Zatim se s unutarnje i vanjske strane elementa nanesu postojeći parcijalni tlakovi vodene pare p i i p e .(10. da od ravnine odnosno zone kondenzacije teče difuzijski tok vodene pare prema unutarnjoj i vanjskoj površini grañevinskog elementa.. odnosno na graničnim ravninama zone kondenzacije.. izrazom p' – p p' – p q m = 0.41) ali izražena u kg/m 2 . računska debljina sloja u kojem se vodena para kondenzirala u m.62 -----------.X' d i f q' m z ·100 = --------------.10.62 --------------....43) r' r'' k i k e a u slučaju zone kondenzacije.(10. ali ne veći od 0.. pjenobeton ili beton s laganim agregatom d r = 0.... Proračun isušenja grañevinskog elementa vrši se u principu na jednaki nadin kao i proračun difuzije vodene pare kroz grañevinski element u zimskom periodu. U ravnini kondenzacije.+ 0.. -za sve ostale materijale d r je jednak debljini sloja tog materijala. U slučaju ravnine kondenzacije uzima se da je: -za plinobeton. Ovakva situacija je najizraženija u ljetnom periodu.42) d r ‘ρ 0 gdje je q' m z ukupria količina kondenzata prema izrazu (10.. a na ordinatu se nanosi tlak vodene pare....

(10..... računa se prema izrazu 1...... b)slučaj zone kondenzacije...44) tlakovi se uvrštavaju u kPa... S1.. h) proračunati ukupnu količinu kondenzirane vodene pare 60 ..43) odnosno (10.41). prema izrazu (10.45) koeficijent 1.U brojčanim jednadžbama (10.3.. a q m gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa. Primjer 8.45) q m · 24 gdje je q' m z ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar elementa na završetku perioda difuzije vodene pare.43) i (10.11 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa za ljetni period (period sušenja elementa) a) slučaj ravnine kondenzacije.. Vrijeme T u danima kroz koji će izaći iz elementa sva – u zimskom periodu.kondenzirana vodena para.2 i izračunatu količinu vode koja ostaje u zidu q' m =0... ¸ U formuli (10.. izračunata pomoću formule (10..44)..10. relativni otpori difuziji vodene pare r u m.. a gustoća difuzijskog toka se dobije u g/(m 2 •h).3 · q' m z T = -------------.406 g/(m 2 ..3 uzima u obzir usporavanje isušenja uslijed postepenog smanjivanja difuzijskog toka... Za zid iz primjera 10.....

= 109.= 156 dana 0.65·2. t l a k z a s i ć e n j a u r a v n i n i k o n d e n z a c i j e i z n o s i p ' k =2.41) ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar zida na završetku perioda difuzije vodene pare iznosi q' m z = 0.025 = 0.62 ---------------. Θ i =Θ e =65 % Prema izrazu (10.305 g/(m2·h) P o t re b n o v r i j e me za i s u š e n j e u k u p n e k o l i č in e v la g e k o ja s e u z i m s k o m p e r i o d u k o n d e n zi r a i z n o s i p r e m a i z r a z u ( 1 0 . i d a d u s e r e l a t i v n o j e d n o s t a v n o i d ovo ljno precizno odred it i. Zatim izračunati uvjete isušenja predmetnog zida u ljenom periodu.62 --------------.+ 0.341 2.063 -1. N a i m e . a parcijalni tlakovi s unutarnje i vanjske strane zida p i = p e =0. Zadano je: a)ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u zimskom periodu je d = 90 dana.43) g u s t o ć a d i f u zi j s k o g t o k a k o j i u l j e t n o m p e r i o d u i z l a z i i z z i d a j e 2. 1 1 a ) i f o r m u l i (10.406·24·90 = 877 g/m 2 Zbog ovog kondenzata dolazi do povećanja vlažnosti polistirenske pjene. 4 5 ) 1.6 % 0.063 -1. Temperatura i relativna vlaga zraka u prostoriji ovisni su o namjeni prostorije. Za z a d a n u t e m p e r a t u r u o d + 1 8 ° C . do k se relat ivna vlaga va n jsko g zra ka ra zm je rno malo 61 . P r e m a s l i c i ( 1 0 . b)temperature i relativne vlažnosti zraka u ljetnom periodu su t i =t e = +18 0 C.6 =0.42) iznosi: 0877·100 X' d i f --------------.u zidu na završetku perioda difuzije vodene pare i time izazvano povečanje vlažnosti polistirenske pjene. koje prema izrazu (10.305 ·24 Kl i m a ts k i poda c i za pr or a č un di fuzi j e v ode ne pa re Za p ro ra ču n d if u zi je vo d e n e p a r e k ro z gra ñ je vin ski e le m e n t p o t re b n o je p o zn a va t i t e m p e ra t u ru i re la t i vn u vla gu va n j sko g z r a k a i zraka u prostoriji. Odab iranje pa k p ro raču nske temper a t u r e i r e l a t i v n e v l a g e v a n j s k o g z r a k a j e n e š t o t e ž e .280 + 0.0 1. to će i temperatura u bilo kojoj točki u n u t a r z i d a b i t i j e d n a k a t e m p e r a t u r i z r a k a .341 qm= 0.= 18.04·20 Budući da su u ljetnom periodu računske temperature vanjskog unutarnjeg zraka jednake.063=1.063 k P a .341 k P a . sistemu grijanja i uvjeta korišenja.3 ·877 T = ------------.

Ukupna vlažnost materijala izražena masenom vlagom X' u k u postocima računa se prema izrazu X' uk = X' r + X ' dif ..1.Kondenzacijom vodene pare koja je difuzijom prodrla u element..(10..Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti.. da izbor proračunske temperature i relativne vlage vanjskog zraka nije vezan samo na meteorološke podatke na promatranoj lokaciji. Zbog navedenih razloga vrijednosti proračunskih temperatura i relativnih vlažnosti vanjskog zraka............ w e ć u v i j e k s a d r ž e u s e b i o d r e ñ e n u k o l i č i n u v l a g e ......... treba imati na umu......... 2.. Naime....(10... računska masena vlaga promatranog mater i j a l a u postocima.... Z a t o j e i p a r c i j a l n i t l a k vo dene pare u vanjskom zraku vremenski jako promjenjiv.. drvo i većina materijala na bazi drva..Kondenzacija vodene pare ni u kojem slučaju nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti..... propisuju se u odgovarajućim tehničkim propisima i svi su obavezni da s tim vrijednostima proračunavaju difuziju vodene pare kro z grañevinske elemente... 3....m ijen ja. odredjena eksperimentalno.. kondenzacija vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element je dozvoljeno uz uvjet da uslijed kondenzacije ne nastane grañevinska šteta....... već je u vezi i s kriterijima prema kojima se namjerava procijeniti ponašanje grañevinskih elemenata na difuziju vodene pare...... da ce izbor neke konstantne vrijednosti vanjske temperature za p ro ra ču n sku tem p e rat u ru im a t i ve liki u t je ca j n a re zu lt a t p ro ra ču n a d if u zije vo d e ne p a re..... X' r odgo vara n ekom prosječnom sadržt a j u v l a g e u materijalima izve denih grañevinskih elemenata k o d k o j i h je u spo st a vljen a vla žn osn a ra vno te ža s o ko linom. Kriteriji za ocjenu grañjevinskog elementa u pogledu difuzije vodene pare 1. X ' d i f j e p o v e č a n j e vl a žn o s t i m a t e r i ja l a s l o ja g r a ñ e vi n s k o g 62 .U načelu treba nastojati da se vanjski grañevinski element tako projektira.... 3... grañe v i n s k i m a t e r i j a l i u gra ñen i u zgra de n ika d nisu ap so lut no s u h i ..46) i mora biti X' uk < X' max . Osim toga. neće doći do grañjevinske štete ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal. da u njemu ne doñe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element. To znači..... k o j a o v i s i o v r s t i m a t e rij a la i m ik ro k l im a t sk ih u vje t a o ko l i n e u k o j o j s e nala zi... kao što je to npr.47) O v d j e j e X ' r t z v ..... d o t le se n je go va t e mp e rat u ra kre će u vrlo širo ko m ra sp o nu v r e m e n s k i j e s t a l n o p r o m j e n j i va ... to ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare.

nafte. vlakove. Energija je pokretač cijelog svijeta. Dokaz tome jest činjenica da je poremećaj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog oblika. 3 . p o r e d z a h t j e v a ( 1 0 . izražena u postocima. Prema tome opskrba energijom je. Energiju trebamo za grijanje i hlañenje. 1kWh = 3 600 000 J = 3. opskrba energijom iz fosilnih goriva je ograničena jer ona nisu neiscrpni i obnovljivi izvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. U t o s v r h u r a č u n a s e po t re b no vri je m e T za isu še n je e lem en t a p o ( 1 0 . ona osvjetljava naše gradove. Izvore energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive izvore (fosilna goriva). • Osnovna jedinica za energiju je džul (joule). izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene. Osim toga.4. Odreñuje se eksperimentalno d u g o t r a j n i m i sve st ra n im isp it iva n jim a . V r i j e d n o s t i X ' r i X' m ax za p o je d in e gra ñ e vin ske m a t e r i j a l e d a n e s u t a b e l a r n o u p rilogu 4 . a koje ovise o mjesnim klimatskim prilikama. pokrenuo ozbiljna razmišljanja o 63 . tj. p r o r a č u n a t a p o m o ć u formule (10. 4 5 ) . Energija je sposobnost obavljanja rada. Koristimo se njome da bismo radili i da bismo se hranili. pa tako i našeg života. 1 J=1 Ws • Izvedenica iz vat-sekunde (watt-second) i najčešće korištena mjera za potrošnju energije u zgradama je kWh. energija je kretanje. avione i ostala motorna vozila.42). IZVORI ENERGIJE I VRSTE GORIVA Uvod Bez energije nema života. Za ma t e rijale k o j i n isu n av e d e n i u t o j t ab lici sm a t ra se d a kon d en za cija d if u ndira n e v o d e n e p a r e u njima nije dozvoljena. ravnopravan čimbenik jer je ona sastavni dio svake opskrbe. Sve što radimo povezano je s energijom u jednom ili drugom obliku. od kojih je najvažniji onaj da cijena utrošene energije ulazi u ukupnu cijenu svakog proizvoda ili usluge. na za vrše t ku p e riod a d i f u zi j e vo d e n e p a r e .e l e m e n t a u kojem se kondenzirala vodena para koja je d i f u z i j o m p r o d r l a u t a j e lem en t . Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije. G r a ñ e v i n s k i e le me n t u ko jem se k o n d e n z i r a l a vo d en a p a ra. za toplu vodu i za kuhanje. korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša danas postaju temeljem održivog razvoja Energetika je kljucni sektor gospodarstva svake države zbog niza razloga. 4 1 ) može i s u š i t i k r o z p e r i o d d i f u zi j s k o g i s u š e n j a ( l j e t n i p e r i o d ) . uz opskrbu pitkom vodom i hranom. izražena masenom vlagom u postocima. 2 . G r a ñ e v i n s k i e l e m e n t d e z a d o v o l j i t i u pogledu difuzije vodene pare. toplina. X ' max j e n a j ve ć a dozvoljena masena vlaga promatranog materi j a l a . život.6 MJ. 4 7 ) m o ra za d o vo l j i t i i u vj e t d a se u k u p n a k o l i č n a u n j e m u ko n d e n zi ra n e vo d e n e p a re n a za vr še t ku p e r i o d a d i f u z i j e vodene pare q' mz dana izrazom ( 1 0 . 3. Rastuća potražnja za energijom vitalan je čimbenik gospodarskoga razvoja i zato je ona jedan od problema koji čovječanstvo očekuje u budućnosti. pokreće bicikle. Nažalost. ako je dobivena vrijednost T manja od stvarno mogućeg trajanja difuzije u ljetnom periodu.

Najznačjniji su sunčana energija. kao npr. pri cemu kod svakog pretvaranja energije iz jednog oblika u drugi nastaju gubici energije kao njezini nepovratni dijelovi. mehanicka energija. nafta. geotermalnu energiju itd. Buduci da je ukupna potrošnja toplinske energije za grijanje u zgradama u zemljama Europske unije u usporedbi s ostala dva najznačajnija područja (promet i industrija) najveća. Tako npr. elektricna energija. plin. u obliku u kakvom se nalaze u prirodi. Energija se po-javljuje u razlicitim oblicima. oni koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. To su: ugljen. godine. Zajedničko je obilježje tih promjena bila orijentacija na vlastite izvore energije s pomoću supstitucije tekućeg goriva alternativnim izvorima energije (sunčana energija. Energenti su. ubrzo nakon pojave prve naftne krize 1973. kineticka energija. zemni plin. . koje su označene kao pocetak energetske krize izazvane političkim odlukama. energija biomase i dr. energetskim izvorima i njihovim tehničkim iskorištavanjem. godine u stručnim je časopisima objavljen veći broj radova o uštedi toplinske energije u zgradama. nakon 1973. vjetra.opskrbi energijom u buducnosti. kinetička energija vjetra. u smislu Zakona o energiji (NN 177/04). Posebno se želi upozoriti na činjenicu da bi ubuduće sve više trebalo rabiti stručnu literaturu. Tumačenje osnovnih pojmova Da bi ovaj rad bio što pregledniji. 155/05 i 74/06). neakumulirane sunčeve energije. Energetika je znanost koja se bavi energijom. kinetička energija vjetra. toplinska energija. odnosno skupni naziv za ugljen. S obzirom na obnovljivost postoje obnovljivi izvori energije i neobnovljivi izvori energije .. izvori energije. Obnovljivi su izvori energije. Naime. biomase. To se posebno odnosi na energiju vodotoka. Korisni oblici energije jesu: toplinska energija. Napominjemo da se primarni oblici energije. toplinska energija pri gorenju itd. elek64 . Zato su neobnovljivi fosilni energenti u novije vrijeme postali sve skuplji i sve ih je manje. posebno početkom dvadesetog stoljeća. tehnologija i tehnika stalno usavršavati tako da ce se iskorištavanje i tih izvora usavršiti. ne samo u nas nego i u svijetu uopće. osobito sada nakon donošenja novog Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštitie u zgradama (NN 79/05. naftu i zemni plin. došlo do promjena energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapadnoeuropskih država. u smislu Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04). nafta i zemni plin). nafta i naftni derivati. da bi se time Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) postiglo propisanu uštedu toplinske energije u zgradama. Neobnovljivi izvori energije su oni koji su takoñer sačuvani u prirodi ali se ne obnavljaju. razloženi su temeljni pojmovi iz područja energetike i energije kojima se ovdje služimo. Uporaba alternativnih izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi izvori energije moraju biti tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi. ovim se radom nastoji upozoriti na mjere uštede toplinske enegije u zgradama. Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije mogli zadovoljiti današnje potrebe u stanogradnji jer će se znanost. a cijena mora biti barem jednaka ili niža od cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti i hidroenergija). Energija. zalihama energije i rentabilnosti njihove eksploatacije. U prošlosti. U užem smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije. jest električna energija. Energija je sposobnost obavljanja rada . bioenergija i energija morskih valova. elektricna energija i kemijska energija. mogu rabiti tek nakon transformacije (procesa pretvorbe) u uredajima korisnika energije u pogodniji oblik. bioplina. biodizela. odnosno 1979. nego im se iscrpljuju prirodne rezerve. nije se vodilo računa o ograničenosti zaliha neobnovljivih fosilnih energenata (ugljen. u općem smislu.: potencijalna energija.

Ukupna potrošnja energije 2004. godine. gradenje. Proizvodnja primarnih oblika energije iznosila je 2004. a što se smatra velikim zaostatkom. godinu : • primarna energija je oblik energije dobiven neposredno iz prirode bez procesa pretvorbe • sekundarna energija je oblik energije dobiven različitim postupcima pretvorbe od primarne energije (benzin. Prema tome.9 % na godinu. proizvodnje i stavljanja u pogon sve večg broja prometnih vozila. koja na temelju tehničkih.tricna energija. a ljeti za hlañenje prostorija u zgradama te zaštitu okoliša smanjenjem emisije C02. ekonomskih i ekoloških načela te pravilne uporabe prirodnih bogatstava (prikladni materijali. koks. elektricna struja i dr. i/ili onečišćavanja okoliša. još nije bio postignut zapažen učinak prvih mjera uštede energije.2 %. smanjivanje i/ili uklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Ušteda energije u zgradama znači smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora energije. stopa porasta proizvodnje primarne energije je niža od stope porasta ukupne potrošnje energije (1. hladenje i kućna tehnika). nuklearna energija i drugo .9 % < 2. uporaba i uklanjanje grañevina). zatim slijede plinovita goriva sa 25 % i elektricna energija sa 17 %. gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uzima u obzir iste mogučnosti zadovoljavanja potreba idučih naraštaja te omogučuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša. Racionalna je potrošnja energije skup smišljenih mjera i postupaka koje treba primijeniti pri potrošnji energije u stvarno potrebnim količinama za nesmetano obavljanje djelatnosti i uz normalne uvjete smanjivanjem gubitaka energije na realno moguće količine Održiva gradnja znači planiranu grañevinsku djelatnost (projektiranje.6 % manja od prosjeka u Europskoj uniji (neprovjereni podatak). elektricna struja i dr. obnovljivi izvori energije i pravilno gospodarenje otpadom) ublažava štetne utjecaje gradnje na okoliš. razvoja proizvodnje u industriji i dr. Pritom najveci udio zauzimaju tekuca goriva sa 44 %. Potrošnja energije Potrošnja energije svakim je danom sve veća poradi stalnog povečanja broja ljudi na zemlji i time njihovih aktivnosti: gradnje stambenih i nestambenih zgrada opremljenih sve brojnijim uredajima koji sve više troše energiju (grijanje. s napomenom da ukupna potrošnja ne raste kontinuirano [12].) • fmalna (konačna) energija je oblik energije koji stoji krajnjem korisniku na raspolaganju (toplina. Radi pojašnjenja. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). ovisno o lokalnim klimatskim prilikama. Održivi je razvitak. godine 2. godine ima pozitivan trend porasta. godine raste prosječno godišnje 1. sprjecavanje nastanka šteta. Zaštita okoliša. odnosno (412 • 1015 J) i od 1992.4 PJ i od 1999.9 %. Napominjemo da je najveća potrošnja energije ostvarena krajem 1980-ih godina kada. godine 204. jest skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjecavanje opasnosti za okoliš. opisani su pojmovi koji se rabe za oblike energije. a zatim je dan podatak o potrošnji energije u RH za 2004.2004.2 %) i znatno je niža od stope fmalne potrošnje energije (1. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07).). Za usporedbu napominjemo da je ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj za 49.) • korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka nastalih pri procesima prerade. Prosječna je stopa porasta ukupne potrošnje energije od 1999. koja je potrebna zimi za grijanje.9 % < 2. godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 412 PJ (petadžula). nakon pojave druge naftne krize 1979. Potrošnja fmalne energije u Republici Hrvatskoj u pos-ljednjih nekoliko godina raste s prosjecnom godišnjom stopom od 2. biološke raznolikosti i krajobraza. 65 .9 %). pohrane i prijenosa primarnih i sekundarnih oblika te pretvorba konačne energije (mehanički rad stroja. toplina iz radijatora i dr.

počele su se u svijetu naglo poduzimati mjere za što večom uštedom toplinske energije u zgradama u kojima je ta potrošnja največa jer su zgrade najbrojnije grañevine. Kronologija toplinske zaštite zgrada može se. energetska kriza do koje je došlo zbog poremečaja u opskrbi energijom izazvala je naglu potrebu za racionalizacijom potrošnje i uštedom energije ne samo u zgradama. ekonomije i znanosti koja se sada sve više bavi istraživanjem alternativnih 66 . godine i drugo poslije energetske krize sve do danas. Naime. pri planiranju svake nove vrste iskorištavanja energije valja poduzimati mjere o načinu potrošnje.Neki smatraju da je sve do pojave prve naftne krize 1973. Stoga se mora provoditi ušteda i racionalna potrošnja energije uvijek i na svakome mjestu. primjerice. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama kao glavni zahtjev za stambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. zlatne potrošnje energije. Za drugo razdoblje karakteristično je povečanje toplinske zaštite zgrada ne samo radi što udobnijeg boravka ljudi u prostorijama zgrada. Potom. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuči toplinski uvjeti. hladenje i ventilaciju moraju biti projektirani i izgradeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. bilo razdoblje tzv.7 % • u poljoprivredi 3. nego i u svim područjima ljudskog djelovanja. Napominjemo da je pri svakoj inovaciji propisa za toplinsku tehniku u zgradarstvu taj koeficijent bio postupno smanjivan. odnosno 1979. bila je: • u stambenim zgradama i zgradama za javnu namjenu 41.897 zgrada. čime se povečavala minimalna toplinska zaštita zgrada. razvrstati na dva glavna vremenska razdoblja: prvo razdoblje do pojave energetske krize 1973. u Republici Hrvatskoj završeno ukupno 10. Naime. največa dopuštena potrošnja toplinske energije u zgradama propisana je: Zakonom o prostomom ureñenju i gradnji kao bitan zahtjev za uštedu toplinske energije i to tako da gradevina i njezini ureñaji za grijanje.3 % • u prometu 30. Ušteda i racionalna potrošnja energije u zgradama Budući da je opća potrošnja energije svakim danom sve veča. 2006. nakon pojave druge naftne krize 1979. U (prije k). To se najbolje vidi iz podatka koji je objavio Državni zavod za statistiku da je. ukupna potrošnja konacne energije u Republici Hrvatskoj po sektorima u 2005. Meñutim.0 % Zbog gradnje novih i rekonstrukcije postoječih zgrada potrošnja energije kod nas u zgradarstvu u velikom je porastu. osobito u prometu i u industriji. Otada je energija postala istodobno središnje pitanje politike. Prema podacima objavljenim u stručnoj literaturi.5 % Ukupno: 100. a za nestambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade. nego i radi racionalizacije potrošnje i uštede toplinske energije u zgradama. uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba postiči dva globalna cilja: • očuvati prirodna bogatstva (resurse) • zaštititi okoliš. U prvom je razdoblju toplinska zaštita zgrada bila uglavnom osigurana tako da je pri proračunu toplinske zaštite zgrade morala biti zadovoljena največa dopuštena vrijednost koeficijenta prolaska topline.6 % • u industriji 21. obodnih zidova i ravnih krovova zgrada za pojedine grañevinske klimatske zone (I-III). U tu su svrhu ušteda i racionalna potrošnja energije nužni postupci za očuvanje rezervi osobito neobnovljivih izvora energije.9 % • u grañevinarstvu ______________ 2. Primjerice. a osobito uštedi neobnovljivih izvora energije. s obzirom na potrošnju toplinske energije u zgradama.

uz spomenuti promet i industriju. U tu je svrhu u novije vrijeme kod nas inovirana tehnička regulativa tako što su doneseni Tehnički propisi s pratećim hrvatskim normama (HRN). radi uštede i racionalne potrošnje toplinske energije u zgradama. pasivne kuce/zgrade i kuce/zgrade koje ne troše energiju. S obzirom na ogranicenje potrošnje toplinske energije u stambenim zgradama. Konačno.external thermal insulation composite systems) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune. u svrhu maksimalne uštede toplinske energije uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama. istraživanja bila usmjerena najprije na usavršavanje tehničkih sustava za grijanje i povečanje njihove učinkovitosti uporabom što kvalitetnijih goriva. Istraživanja su u torn pogledu rezultirala patentima za velik broj toplinsko. nakon cega je projektiranje toplinske zaštite zgrada postalo znatno složenije. Usporedno s nastojanjem da se usavrše sustavi za grijanje i iskoriste goriva s povečanim toplinskim učinkom.) <90 Energijski štedljive zgrade (Tehnicki propis iz 2005. Posebni napori uloženi su u usavršavanje tehnickih svojstava prozora i balkonskih vrata koji su utvrdeni kao bitan činitelj gubitaka topline. zdrav i udoban boravak ljudi u zgradama te ispravno gospodarenje otpadom pri rekonstrukciji i/ili rušenju. u zgradarstvu su provedena istraživanja radi maksimalnog poboljšanja toplinske izolacije stambenih zgrada i njihovih dijelova. povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS .izvora energije.izolacijskih profila za izradu okvira i krila prozora. Pritom se čitavu zgradu tretira kao sustav za prihvačanje i akumuliranje sunčane topline (pasivna uporaba sunčane energije i aktivna uporaba sunčane energije) čime se još više štedi na potrošnji konvencionalnih neobnovljivih izvora energije. poveča toplinska izolacija zgrada uporabom toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda i elemenata zgrade te smanjenjem gubitaka topline iz zgrade kao cjeline. Tako je tek sedamdesetih godina 20. energijske i ekološke arhitekture. Pritom posebnu važnost imaju više-slojna ostakljenja s posebnim toplinskoreflektirajučim staklima i meñuprostorima ispunjenim inertnim plinovima (argon i kripton). šuplja blok opeka te blokovi od plinobetona i pjenobetona.Godišnja potrebna toplina za grijanje stambenih zrada Stambene zgrade Nazivni normativ godišnje potrebne topline za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh”[kW-h/(m2-a)] Postojece stanje -250 -150 Stare zgrade Novije zgrade (norma izl987. nakon opisanih nastojanja da se.) Planirano stanje (štedljive zgrade) <40 Zgrade s malim utroškom energije <15 Pasivne kuce/zgrade —u Zgrade/kuce koje ne troše energiju 67 . što je dovelo do sve vece uporabe zemnog plina i električne energije. uštedu toplinske energije. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu največi potrošači energije. stoljeca. U tu svrhu počeli su se primjenjivati različiti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi. stolječa utvrdeno da su. Tablica 1. Zato su krajem 20. Zgrade s malim utroškom energije su temelj održive gradnje koja uključuje: uporabu prikladnih grañevnih materijala koji nisu štetni za okoliš. postoje tri vrste štedljivih zgrada: zgrade s malim utroškom energije. Prikaz stambenih zgrada prema količini godišnje potrebne topline za grijanje dan je u tablici 1. došlo je do razvoja ideje tzv. samonosivi sendvič izolacijski paneli s obostranim metalnim slojem.

Potrebno redovito održavanje . Pumpe mogu biti gonjene fotonaponski m sustavom Visoka ++ ++ Srednje. Kuće/zgrade koje ne troše energiju su kuće u kojima je vlastita opskrba toplinskom energijom dostatna za grijanje. uporaba obnovljivih izvora energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode (suncani kolektori i dizalice topline). Pretvarači mogu izazivati poteškoće. Održavanje Lako Redukcija C02* Visoka Ocjena ++++ Sunčani sustav za grijanje i PTV Fotonaponski modul Srednja. To su. pasivna uporaba sunčane energije: orijentacija zgrade prema suncu (južna strana). a u Njemackoj čak više od 150 000 pasivnih kuća. Ovisi o raspoloživ osti vjetra. Promjenjiva snaga vjetra smanjuje vijek. dobiva se toplina ili Korištenje Sunčevog zračenja za grijanje PTV i/ili prostorija Pretvara Sunčevo zračenje u istosmjernu el. Pasivne kuće/zgrade su kuće u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ograničena najviše do 15 [kW-h/(m2. pasivnom i aktivnom uporabom sunčane energije i dizalicama topline nakon što takvi sustavi budu tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi! Alternativni sustavi za opskrbu energijom Tablica 14 . BSRIA 2008) Vrsta Biomasa Svojstva Koristi organski materijal. Učinkovita pri konstantnom opterećenju Visoka. Srednja Lako. na povečanju uporabe obnovljivih izvora toplinske energije potrebne za grijanje u zgradama. Velik izbor kolektora Srednja.a)]. uz uporabu konvencionalnih uredaja za dodatno grijanje i zagrijavanje potrošne vode zimi prema potrebi. kotla Pouzdanost Visoka u ogrjevnom radu. Srednja. Očekuje se pad nabavnih cijena. Kod nas je do sada izgradena prva i jedina pasivna kuca u Bestovju kod Zagreba. bolja pri uporabi biomase ++++ 68 . energiju Pretvorba energije vjetra u el. Vjetar Kog ene racij a (Tri Proizvodnja električne i ogrjevne (i rashladne) energije iz Visoka. Široke mogućnosti ugradnje. Zahtijeva veliko spremište Cijena Srednja. Anaerobno vrenje i rasplinjavanje izaziva poteškoće Visoka. Pouzdana tehnologija Srednja. potrebno planirano i redovito održavanj / +++ Srednja. Pouzdani ureñaji. Malo pokretnih dijelova. zatvaranje svih otvora u obodnim zidovima zgrade s obvezatnim sustavom za stalnu cirkulaciju toplog i čistog zraka. Srednja. Snaga Srednja. Za izmjeničnu struju potreban pretvarač. Gradnja takvih zgrada zasniva se na dva glavna nacela: prvo. Potrebno potpuno iskorištenje otpadne Lako. što veća toplinska izolacija obodnih zidova. Viša od konvenc. Srednje. energiju Funkcionalnost Visoka. Srednja.a)]. prozora i balkonskih vrata (trostruko ostakljenje) i smanjena zrakopropusnost. prozora i balkonskih vrata radi smanjenja transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline i drugo.Zgrade s malim utroškom energije su one u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ogranicena do 40 [kWh/(m2. prvo. Potrebni specijalisti. na povečanju toplinske izolacije obodnih zidova. Gradnja takvih kuća zasniva se na tri glavna načela radi smanjenja gubitaka topline. treće.Pregled karakteristika alternativnih rješenja u energetskoj opskrbi zgrada (prema The Illustrated Guide to Renewable Technologies. tako da nije potrebna opskrba torn energijom izvana nego isključivo uporabom vlastitih sustava tj. Visoka. Bolja u otvorenim prostorima. Niska. Pumpe i ventili pouzdani. u Austriji je izgradeno približno 1000. drugo.

Ovisna +++ o vrsti pogona i razlici temperatura. hlañenje može sudjelovati s većim udjelom u ukupnim potrebama za grijanje i klimatizaciju. Općenito se energetske potrebe zgrada mogu razmatrati kao: • električna energija za rasvjetu. podizanjem standarda gradnje. • električna energija za pogon motornih pogona u sustavima ventilacije. • sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu. Pogonska energija ovisna o razlici temperatura Srednja. kuhinju. Značajan utjecaj na potrošnju energije za grijanje prostora ima izbor sustava grijanja. • potrošna topla (sanitarna) voda. odnosno toplinska izolacija. Koristi vanjski Srednja. Na potrošnju energetskih procesa grijanja zgrade prvenstveno utječe trajanje sezone grijanja i zahtijevana temperatura prostora. te se potrebe kreću od energije za rasvjetu. Raspoloživa toplina služi hladenju u klimatizaciji Apsorpcijsko Bez hlañenje mehaničkog kompresora.Dizalica topline Podiže Visoka. preko energije za grijanje. a ovisno o tipu zgrade. 69 . a što ovisi o klimatskim uvjetima i standardu korištenju prostora. Potrošnja za pripremu potrošne tople vode iznosi od 10 do 25 posto. ovaj će udjel kontinuirano rasti. za ove potrebe se troši od 3 do 10 posto ukupne potrošnje energije. ovisno o klimatskim prilikama. električna energija za računala.) još oko 15 posto. Pouzdani ureñaji. • električna energija za pogon dizala. Visoka. Malo pokretnih dijelova Lako Srednja do visoka +++++ 3. a za ostale netoplinske potrebe (npr. učinak Koristi se za grijanje i PTV. Veća nego za konvenc. pa do tehnoloških potreba poput pranja ili sterilizacije u bolnicama.. Za hlañenje objekta slični su prethodno navedeni utjecajni čimbenici. • električna energija za različite električne ureñaje. Energetska potrošnja namijenjena za grijanje i kondicioniranje zraka predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama Ovisno o zgradi i klimatskim prilikama. Različite analize pokazuju da prosječna potrošnja energije za grijanje iznosi od 30 do 60 posto ukupne potrošnje energije u zgradama. Potrošnja energije za rasvjetu iznosi od 10 do 25 posto ukupne potrošnje energije. U zgradama su. Visoka. • toplinska energija za grijanje. a za kuhanje 5 do 10 posto. Može temperaturu ostvariti i rashladni toplini iz okoline. no ovdje je osnovni energent najčešće električna energija.SUSTAVI REGULACIJE I APLIKACIJSKE SHEME Općenito o energetskim potrebama u zgradama U zgradama se energija koristi za različite potrebe. takoñer. značajne potrebe za energijom za pripremu potrošne (sanitarne) tople vode. TV i sl.5. omjer grijane i ukupne površine zgrade te sastav vanjske ovojnice zgrade.. Nisko. klimatizacije. dizalicu Visoka. • rashladna energija za hlañenje. Srednja. dok samo ventilacija iznosi u prosjeku oko 3 posto ukupne potrošnje. U zgradama koje se hlade. sterilizaciju i sl. a s vremenom. eskalatora i sl.

provjerite godinu izgradnje. • zamjeniti trošila energetski efikasnijima . Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine): • zabrtviti prozore i vanjska vrata. • perilice za rublje i posuñe uključivati samo kad su pune. postavom zavjesa. maskama i sl. uz trenutne uštede: • ugasiti grijanje ili hlañenje noću i kada nema nikoga kod kuće. • koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri. godine nemaju nikakvu toplinsku izolaciju. Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti. bez dodatnih troškova. • izolirati niše za radijatore i kutije za rolete.ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije. Zgrade grañene prije 1970. • ugraditi štedne žarulje u rasvjetna tijela. • noću spustiti rolete i navući zavjese.najbolje noću. • provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine . Primjer: 70 . krov te plohe prema negrijanim prostorima.energetske klase A. • sanirati i obnoviti dimnjak. • izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik. • u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1°C. • izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijačih tijela zavjesama. • analizirati sustav grijanja i hlañenja u kući i po potrebi ga zamijeniti energetski efikasnijim sustavom. • u sezoni hlañenja podesiti hlañenje na min 26°C. dakle zidove. • isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna.8 W/m2K). • redovito servisirati i podešavati sustav grijanja i hlañenja.OPĆE PREPORUKE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH KUĆA Ako kupujete stari stan ili kuću.1-1. Tražite uvid u projektnu dokumentaciju ako ona postoji. godine imaju vrlo skromnu toplinsku izolaciju ili je uopće nemaju. • ugraditi termostatske ventile na radijatore. te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije. Preko 80 posto postojeće gradnje u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu.. podove. • reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. • ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće. • toplinski izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu. • vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode. • izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću. a one grañene prije 1980. • toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće.) : • zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U(k)prozora 1.

Ako takav zid izoliramo s 10 cm toplinske izolacije. Urbanisticke mjere Urbanističke mjere funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe sunčane energije. mora biti projektirana. što je 3 m3 plina po m2 godišnje ili 85 posto Mjere uštede toplinske energije u zgradama Zakonom o prostornom uredenju i gradnji propisana su. razvrstati u tri glavne vrste mjera: urbanističke mjere. Napominjemo da se opisane urbanisticke mjere mogu poduzimati u najvećoj mjeri pri gradnji obiteljskih kuća i urbanih vila. a najmanje pri interpolaciji izmedu postojećih zgrada. održi što udobnija klima u prostorijama zgrade. odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezina dijela. s potrošnjom npr. ako kuća od 120 m2 troši godišnje za grijanje 2 400 m3 plina. To se pri gradnji postiže sljedečim mjerama : ispravnim odabirom lokacije zgrade s obzirom na izloženost suncu i zaštičenost od prejakih vjetrova ispravnom orijentacijom funkcionalnog pročelja zgrade prema suncu-južna strana (bitno za pasivnu uporabu sunčane energije te za aktivnu uporabu sunčane energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode u zgradi) ispravnim izborom lokacije zgrade u odnosu na reljef zemljišta • funkcionalnim okolnim krajolikom ispravnim (kompaktnim) oblikom i veličinom kuće/zgrade (slika 1. da se neposrednim pasivnim mjerama. i to na dva glavna načela. šuplje opeke 19 cm ima koeficijent prolaska topline 1. izgrañena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energijska svojstva. Osim toga prije izdavanja uporabne dozvole. Za usporedbu. a drugo je načelo sprječavanje prekomjernoga sunčanoga zračenja u zgradi. niskoenergetska kuća te veličine. ukupna godišnja potrošnja iznosi 2400 x 10=24 000 kWh ili 200 kWh/m2.7 m3 plina po m2 zida godišnje. Arhitektonsko — grañevinske mjere Cilj je arhitektonsko-grañevinskih mjera dvostruk: prvo.). arhitektonsko-grañevinske mjere i toplinskotehnicke mjere. osim bitnih zahtjeva za grañevinu. što znači gubitak topline od cca 26-32 kWh.67 W/m2K. ili potrošnju 3. što znači potrošnju od npr. ovisno o vrsti i namjeni. odnosno predstavlja godišnju uštedu u potrošnje energije za grijanje od 81 posto. Na primjer. 30 kWh/m2 potrošit će godišnje 3 600 kWh ili 360 m3 plina. Prvo je načelo pasivna uporaba sunčane energije radi povečanja dobitaka topline u zgradama. njegov koeficijent prolaska topline iznosi 0. 16.2 m3 plina po m2 zida godišnje. mora se pribaviti certifikat o energijskim svojstvima zgrade koji izdaje ovlaštena osoba (energijska certifikacija zgrada). bez uporabe toplinskih postrojenja i uredaja. s obzirom na način grañenja i opremanja zgrada.Neizolirani zid od npr. Mjere uštede toplinske energije za potrebe grijanja i zagrijavanja potrošne vode u zgradama mogu se.32 W/m2K. takoder i energijska svojstva zgrada tako da svaka zgrada. Kroz 1 m2 takvog zida godišnje prolazi ovisno o klimatskim uvjetima 134-167 kWh. manje pri izgradnji stambenih naselja. sprječavanje prekomjernog prolaska topline kroz obodne i pregradne konstrukcije zgrade (smanjivanje prijenosnih i ventilacijskih gubitaka topline) zimi iz grijanog prostora zgrade u vanjski hladan prostor i 71 • • • • . Glavni cilj urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera jest taj.

da se sprijeci pregrijavanje prostorija zgrade ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunevog zraenja. krovni sunčani kolektor. Pasivna uporaba sunčane energije za grijanje zgrada znači neposrednu uporabu obnovljive sunčane energije uz primjenu urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera bez posebnih instalacija. 4 .omogućivanje akumuliranja topline u zgradi. čime će se uštedjeti toplinska energija potrebna za grijanje-zimska toplinska zaštita zgrade. 3 . istočnoj i zapadnoj strani za zaštitu obodnih zidova od suncanog zracenja ljeti i propuštanja sunčanih zraka zimi. drago. sunčani dimnjak. prozora.ljetna toplinska zaštita • veće južne ostakljene površine za pasivnu uporabu sunčane energije • stalno regulirana ventilacija zgrade (zaštita od sunčanog zračenja ljeti) • zaštita toplinsko-izolacijskih materijala od navlaživanja • smanjenje nepovoljnih utjecaja toplinskih mostova • • • • mogučnost dodatne toplinske zaštite noću smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskom sustavu za grijanje povoljan raspored glavnih i pomoćnih prostorija što manja zrakopropusnost obodnih (vanjskih) zidova. čime će se uštedjeti energija potrebna za hladenje-ljetna toplinska zaštita zgrade.zimzeleno drveće na sjevernoj strani za zaštitu od vjetra.f0. staklenik. balkonskih vrata Legenda: 1 . Osnovni su pasivni sunčani sustavi u primjeni: neposredan zahvat izlaganjem suncu.nadstrešnica na južnoj strani za zaštitu zida od neposrednog sunčanog zraćenja ljeti Slika 1.akumulacija topline u masivnim obodnim zidovima. Arhitektonsko .) • najmanje trostruko ostakljenje prozora prilagodljivih pasivnoj uporabi sunčane energije • sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog utjecaja sunanog zraenja ljeti .zimska toplinska zaštita (slika 1. 5 .položaj sunca ljeti. 2 . 6 . Shematski prikaz urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera za uštedu toplinske energije u kućama s malim utroškom energije pasivnom uporabom sunčane energije manje. u proljece-jesen i zimi kod nerazvedenih i južno orijentiranih kuća.grañevinske mjere jesu: • kompaktan oblik zgrade (što je oblik zgrade kompaktniji.listopadno drveće na južnoj.odlična toplinska izolacija vanjskog omotaća bez toplinskih mostova. to su faktor oblika. termoakumulacijski zid (Trombe-Mi-chel). konvekcijski sustav. stropu i podu. a time i prijenosni gubici topline manji) • što veća toplinska izolacija vanjskog omotača zgrade . dvostruki omotać (Barra72 .

Legenda: 1 .termoakumulacijski zid (Trombe-Michel). Sunčani je kolektor ureñaj koji. Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je ureñaj koji služi za provoñenje topline s niže temperaturne razine na višu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja poradi uštede toplinske energije u zgradama. Ona radi na principu kao hladnjak kod kojeg nižu temperaturnu razinu čini prostor u hladnjaku. kao i za pretvorbu svjetlosne sunčane energije u električnu energiju izravno s pomoću fotoelektričnih članaka . Shematski prikaz tri vrste pasivnih suncanih sustava koji su se počeli rabiti Toplinsko — tehničke mjere Cilj je toplinsko-tehničkih mjera takoñer dvostruk: prvo. Slika 2. Kompresorska dizalica topline radi tako da rashladno sredstvo protjeće kroz izvor topline (zemlja. To su sljedece mjere: • savjesno ponašanje korisnika u zgradama. dizalice topline te kombinacija suncanih kolektora i zidnih plinskih kombi-bojlera u klimatski povoljnom zemaljskom podrucju (slika 3. drugo. uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao što su: sunčani kolektori. iziskuje 3 -5 puta manje vode i električne energije) • uporaba sustava za grijanje i regulaciju s velikim stupnjem korisnog učinka • povrat topline iz otpadne tople vode • sustav ventilacije s predgrijavanjem ulaznoga svježeg zraka povratom topline iz odvodenog toplog zraka tako da mora osigurati propisani broj izmjena unutarnjeg zraka vanjskim zrakom • što veća uporaba obnovljivih izvora energije: sunčani kolektor (aktivna uporaba sunčane energije) i dizalica topline. da uredaji za grijanje u zgradama troše što manje toplinske energije i mehaničke energije potrebne za prisilnu (mehaničku) ventilaciju u zgradama. da toplinski ureñaji svojim funkcioniranjem osiguraju higijensku klimu i time zdrav i udoban boravak u grijanim prostorijama zgrada. ovisno o namjeni.). voda ili zrak). primjerice pri uporabi tople vode za osobnu higijenu (uporaba tuševa. Kompresor koji pokreće elektromotor podiže nastali plin na višu temperature koju predaje dalje za grijanje prostorije ili potrošne vode. 3.sustav staklenik.električni kolektor malog ucinka . a višu razinu prostorija koja preuzima ulogu stražnje površine gdje se predaje toplina s niže razine i od rada elektromotora. preuzima toplinu i u isparivaču isparava. spremnik i staklenik. Opravdanost dizalice topline osniva se na činjenici da se s pomoću nje postiže uvijek više energije nego što je 73 . 2. Shematski prikaz triju vrsta pasivnih sunčevih sustava koji su se počeli rabiti prikazan je na slici 2. Aktivna uporaba sunčane energije za grijanje u zgradama znači posrednu uporabu obnovljive sunčane energije. termoakumulacijski zid sa spremnikom te kombinirani sustav: zračni skupljač.neposredan zahvat sunčane energije. za razliku od kada s hidromasažom. služi za sabiranje toplinske sunčane energije-toplinski kolektor velikog učinka.Costatini). Pasivna uporaba sunčeve energije moguća je u nas zato jer se područje Republike Hrvatske svojim najvećim dijelom nalazi u klimatski povoljnom zemaljskom podrućju koje omogučava vrlo dobru uporabu obnovljive sunčeve energije . Za istu uloženu električnu energiju toplinski učinak dizalice topline bit će to veći što je manja razlika temperaturnih razina.

a znatno manje u višestambenim zgradama.razvodne cijevi. 7 . Za prijenos topline i u ovom sustavu grijanja rabi se voda.uloženo u obliku mehaničkoga rada. a naročito na njihovo oblikova-nje. Postupak provedbe mjera uštede toplinske energije pri projektiranju zgrada Razumljivo je da opisane urbanističke i arhitektonsko-grañevinske mjere bitno i neposredno utjecu na projektiranje štedljivih zgrada. Shematski prikaz suncanog sustava za zagrijavanje potrošne vode i dopunu sustavu grijanja koji se poceo se više rabiti Zato se o konceptu toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama mora početi voditi računa odmah na početku projektiranja. 2 .regulator topline. računajući od 2005.optocna crpka. Prema tome. Dokaz tome je i zahtjev propisan Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama što se tiće sadržaja projekta zgrade u odnosu prema uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti. već u idejnom projektu. 8 . godine. Dizalice topline rabe se u SAD-u približno 50 godina. 6 . složenost glavnog projekta zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu kao i podjela odgovornosti s 74 .zidni plinski kombi -bojler. 5 .suncani kolektor (prijamnik suncane energije).potrošna topla voda: 9 . Tim je zahtjevom odreñeno da glavni projekt zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu mora sa-državati: tehnički opis. program kontrole i osiguranja kvalitete.dovod hladne vode Slika 3. a u Europi 30 godina. da bi se odabrao najbolji mogući sustav za svaku zadanu zgradu posebno koji ne će biti smetnja arhitektonskoj koncepciji zgrade.grijace tijelo (radijator). Napominjemo da se energijski savjesno ponašanje stanara može očekivati uglavnom u obiteljskim kućama i eventualno u urbanim vilama s malim brojem stanova. 3 spremnik tople vode s izmjenji-vacima topline: 4 . tj. proračun fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite. Legenda: 1 . nacrte te iskaz potrebne topline za grijanje zgrade.

u smislu Zakona o prostornom uredenju i gradnji. za razliku od dosadašnjih grañev-nih fizičara. odnosno gradnja zgrada na način kojim se osigurava ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti”. Ciljevi su ovoga Propisa: a) ušteda energije (smanjivanje potrošnje neobnovljivih izvora energije za zimsko grijanje i ljetno hladenje zgrade) i zaštita okoliša (smanjivanje emisije C02) b) toplinska zaštita (smanjivanje gubitaka topline iz zgrade do kojih može doći zbog nedovoljne toplinske izolacije te osiguranje primjerene toplinske udobnosti u prostoru 75 . ventilaciju) moraju biti projektirani i izgrañeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. zdravstveno-ekološka i energijska svojstva zgrada te izjednačavaju prava osoba smanjene pokretljivosti. ćime se ostvaruju sigurnosna. broj: 69/06) • Tehničkim propisom o sustavima ventilacije. da bi se na kraju postiglo racionalno rješenje svake zgrade koje će zadovoljiti osnovni cilj gradnje zgrada. članak 14. od koncipiranja pa do završetka izrade projekata. iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade te održava-nje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. Naime. tj. Osnovni cilj gradnje zgrada. 155/05 i 74/06) • Tehničkim propisom za prozore i vrata (NN. Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. ali i uredaba održive gradnje i održivog razvoja iako za njih za sada još ne postoje posebni propisi. arhitekt će kao voditelj projekta po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za usklañivanje i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva: estetskih. konstrukcijskih.. funkcijskih. propisan je bitan zahtjev za grañevinu koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. dovest će do toga da će se toplinskom zaštitom zgrada ubuduće sve više baviti specijalisti-gradevni fizičari koji će. a koji glasi: ”Grañevina i njezini ureñaji za grijanje. hladenje i provjetravanje (tj.projektantima grañevinskih instalacija što se tiće odabira tehničkih rješenja. Tehnička regulativa za uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradama Ušteda toplinske energije i toplinska zaštita u zgradama ureñena je u nas inoviranom tehničkom regulativom: • Zakonom o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07) • Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (u daljnjem tekstu ovoga poglavlja Propis) propisani su tehnički zahtjevi glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije i adaptacije postojecih zgrada koje se griju na unutarnju temperature višu od 12 °C. djelomićne klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07) • Tehničkim propisom za dimnjake u gradevinama (NN 3/07) • hrvatskim normama (HRN) za proračun toplinske zaštite • hrvatskim normama za ispitivanje tehničkih svojstava toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda • hrvatskim normama za tehničke zahtjeve. imati znatno veću i složeniju zadaću. ekonomskih pa čak i energijskih. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta (voditelja projekta) zgrade od sada biti posebno ključna jer će on po svojoj osnovnoj zadaći biti zadužen za usklañivanje i koordinaciju svih projektanata i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva za zgradu tijekom projektiranja. uz primjenu europskih načela. znaci promicanje dobrog projektiranja i grañenja zgrada. sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskoj zaštiti.

toplinskog rada iznad dopuštenih granica. ako je izgrañena u skladu s tim projektom i ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju tehničke zahtjeve propisane u predmetnoj tehnickoj regulativi. kemijskih i tehnološ-kih svojstava te posebni zahtjevi koje toplinsko-izolacijski grañevni proizvodi namijenjeni zgradama moraju ispuniti. g) Hrvatskim normama za proračun (ukupno 18 hrvatskih norma propisanih ovim Propisom) utvrdene su metode proračuna toplinskih otpora. Smanjenjem temperature u prostorijama za nekoliko stupnjeva u većini bi se slučajeva nepromijenjena toplinska udobnost korisnika postigla dodavanjem pulovera ili sakoa na poslovične kratke rukave (svi smo česti svjedoci ulaska u stanove ili urede u kojima obitavaju ljudi u ljetnim kreacijama dok je vani temperatura ispod nule). nego i u skladu s 46 preuzetih europskih norma (EN). tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1°C. godišnje se može uštedjeti cca 6% energije za grijanje. Umjesto da se jednostavno smanji dotok topline. tada se smatra da takva nova zgrada ispunjava propisan bitni zahtjev za grañevinu s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. smanjenja trajnosti gradevnih materijala i dr. d) Istićemo da je ovaj Propis vrlo složen. uporabi i održavanju budu ispunjeni bitni zahtjevi za zgradu osobito s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradi. temperature unutarnje površine kojom se izbjegava kritićna vlažnost površine i unutarnja kondenzacija. izvoñenju. najneučinkovitijim načinom. f) Tehničkim propisom za dimnjake u grañevinama propisano je da tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom uporabe osiguraju da potrošnja toplinske energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje. U ovom 76 . kondenzacije u gradevnim elementima.zgrade tijekom cijele godine) c) sprječavanje pojave gradevinskih šteta (sprječavanje pojave površinske kondenzacije. PRAKTIČNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI Reguliranje termostata na radijatorima centralnog grijanja Reguliranjem termostata radijatora. otvaranjem prozora. ako je zgrada projektirana u skladu s opisanom tehničkom regulativom.). a što se praktički može provesti jedino uz uporabu računala (PC) s pomoću najnovijih programa. Spomenuta je mjera potpuno besplatna a ono što nas najvjerojatnije sprečava u njezinom provoñenju je činjenica da se račun za centralno grijanje bazira na površini a ne na stvarnoj potrošnji energije. e) Tehničkim propisom za prozore i vrata te Tehnickim propisom o sustavima ventilacije. i) Hrvatskim normama za tehničke zahtjeve (ukupno 24 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrñeni su posebni zahtjevi koje trebaju ispuniti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi za zgrade. djelomicne klimatizacije i klimatizacije zgrada propisana su tehnička svojstva za prozore. vrata i sustave ventilacije tako da pri projektiranju. koeficijenta prijenosnih toplinskih gubitaka te nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti. on ostaje nepromijenjen a prostorije se hlade prekomjernim prozračivanjem. j) Prema tome. h) Hrvatskim normama za ispitivanje (ukupno 4 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrdene su metode ispitivanja fizikalnih. mehaničkih. jer zahtijeva provodenje dokaznog proračuna predvidenoga projektnog rješenja što se tiće toplinske zaštite novih zgrada u skladu s tehničkim zahtjevima ne samo ovoga Propisa. koeficijenata prolaska topline grañevnih dijelova i grañevnih dijelova zgrada. Jedino bi se ugradnjom mjernih sustava koji bi očitavali stvarnu potrošnju energije za grijanje i bili podloga za izračun stvarnih troškova grijanja nametnula nužnost štednje energije kroz primarnu potrebu uštede novca. Karakteristično za veliki dio stambenog i javnog sektora zgrada u Hrvatskoj je pregrijavanje prostora koje se rješava.

Tuševi i kade U cilju uštede s jedne strane energije a s druge vode. Elektronička oprema (televizori. Ovdje je važno istaknuti da je korištenje ureñaja s otvorenim plamenom u bilo koju svrhu izuzetno energetski neefikasno. CD i DVD ureñaji. Energetski izuzetno neracionalan potez je hladiti prazne prostorije. preporuka je ne kupovati.trenutku sve što nas može natjerati da štedimo energiju reguliranjem temperature u prostoriji je naša savjest i svijest o tome da radimo ispravnu stvar u borbi za očuvanje našeg Planeta (kojeg. i dr. Nadalje. energetski efikasni sustavi grijanja imaju faktor korisnog djelovanja izmeñu 70 i 90%.) koja trenutačno nije u funkciji treba biti isključena (prekidač u off položaju). korištenje štedljivih tuševa. preporuka je tuširanje umjesto kupanja u kadi. senzora koji prekidaju vodeni tok i sl.7). Korištenje prirodnog (dnevnog) osvjetljenja Važno je naglasiti da se izmeñu korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu. prema poznatoj maksimi. Za tipično tuširanje se utroši samo petina energije potrebne za kupanje u kadi. jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja koje: • osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama • omogućuje veće standarde vizualne udobnosti • čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak • štedi energiju • štedi novac • smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu • štedi ograničene globalne izvore energije Korisne preporuke prilikom odabira načina grijanja Prilikom odabira načina grijanja u bilo kojem tipu zgrade vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog ureñaja ili sustava za grijanje. svjetla treba obavezno isključiti. Hlañenje zgrade Preporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26°C. Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog ureñaja od samo 1°C (umjesto na 25°C hladimo na 26°C) rezultira 9% povećanjem potrošnje električne energije. Reguliranje termostata na grijalicama vode (bojlerima) Preporuka je da se voda u bojlerima ne zagrijava na temperaturu veću od 50°C. Usporedbe radi. računala. Isključivanje rasvjete i energetskih ureñaja U slučajevima da se prostorija napušta na više od nekoliko minuta. Korisno djelovanje otvorenog plamena je izmeñu 15 i 30% što znači da 70 do 85% energije iz goriva odlazi u dimnjak (u zrak). Ako ureñaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70% (?<0. 77 . znatno smanjuju potrošnju tople vode. neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim karakteristikama. nismo naslijedili od svojih očeva nego posudili od svoje djece).

Preporuka u cilju uštede energije je izbjegavati dugotrajno prozračivanje prostorija tijekom zimskih mjeseci (potrebna je velika količina energije da se one ponovno zagriju) i dugotrajni rad mehaničkih ureñaja za prozračivanje ako za to nema potrebe. Nadalje. novog hrvatskog Tehničkog propisa o toplinskoj zaštiti i uštedi energije kod zgrada. do 20. Prema spomenutom propisu zgrade moraju biti projektirane i izgrañene uz osiguranje minimalnog prozračivanja iz higijenskih razloga ili zbog korištenja ureñaja s otvorenim plamenom pri čemu satna izmjena unutarnjeg zraka sa vanjskim mora iznositi najmanje n=0.7h-1 (u vrijeme kad ljudi ne borave u prostoru dovoljno je osigurati izmjenu zraka od najmanje n=0. Nadalje. nikako u blizini štednjaka ili bojlera. 78 . energetski je efikasnije pranje punog bubnja rublja. jako je važno dobro zatvoriti vodu nakon upotrebe jer se kap po kap izgubi velika količina. Solarni dobici Jednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade. Vrlo je važno da izmeñu stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida ostane dovoljno prostora za prozračivanje kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanjem potrošnje energije. Prekrivanje prozora tokom noći Kroz prozore. potrebno je osigurati povrat topline odlaznog zraka. Nadalje. Kapanjem tople vode gubi se puno i energije i vode. prvenstveno one s jednostrukim staklom toplinski su gubici jako veliki. Vrlo jednostavna ali provjereno djelotvorna mjera je prekrivanje prozora zastorima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo. nego dva pranja do pola napunjenog bubnja.Prozračivanje (ventiliranje) zgrade U člancima 17. Preporuke za energetski efikasno korištenje hladnjaka i zamrzivača: • Ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno • Dobro zatvoriti vrata hladnjaka • Ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela (pričekati da se ohlade) • Pravovremeno odleñivanje hladnjaka i zamrzivača štedi energiju i produžava radni vijek ureñaja Perilice rublja Preporuka je odabir programa pranja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. a najviše n=0. Kučanski ureñaji Hladnjaci i zamrzivači Hladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladnijem mjestu u kući. koji treba uskoro stupiti na snagu propisani su načini prozračivanja zgrada. U zgradama koje se prozračuju mehanički i kod kojih je. potrebna satna izmjena zraka veća od 0. Mješalice za vodu Neispravne miješalice za vodu treba čim prije popraviti.2h-1). u skladu s njihovom namjenom. treba izbjegavati.7h-1.5h-1. ako je to ikako moguće njihovu izloženost Suncu.

ali i kroz krov. • Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica. • Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude. zaštititi okoliš. nakon punjenja sudopera toplom vodom zatvoriti odvod i na taj način spriječiti nekontrolirano otjecanje tople vode.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. općenito. postići dva globalna cilja: prvo. poduzimati odgovarajuće mjere za uštedu neobnovljivih izvora energije. URSA. a osobito u zgradama kao najvećim potrošaćima toplinske energije. • Pri pripremi kave i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode. 10 cm za vanjski zid) jersu ustede najveće. očuvati prirodna bogatstva (resurse) i drugo. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. stropova. Ako u proračunamo fiziku zgrade za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. Zaključak Potrošnja energije u svim granama ljudskih djelovanja svakim je danom sve veća.Kuhanje Preporuke za energetski efikasno kuhanje: • Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha – na taj se način dulje zadržava toplina s jedne i smanjuje kondenzacija pare po kuhinji s druge strane. a razdoblje povrata investicije najkraći. a povratno razdoblje ulaganja kreće se. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. Zato treba u svakom podrućju. Uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. • Prilikom ručnog pranja posuña. Glavne gradevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. NOVOLIT 2009. aplikacija IGH. Postoječe aplikacije U primjeni su mnoge aplikacije za fiziku zgrade i energetsku efikasnost pa navodimo samo neke: KNAUFINSULATION KI EXPERT. 79 . Za stare zgrade dokazano je da se vedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. krovova te prozora i vanjskih vrata. podova. zidova. • Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. kao i sve ostale aplikacije usklañene s važečim propisima.

a provodi ga ovlaštena osoba. godine -novogradnja usklañena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. godine -zgrade grañene prije 1970. Energetski pregled prvi je i osnovni korak u energetskoj certifikaciji zgrada. razdoblje izgradnje izuzetno je važan parametar. izgraden je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potrošači energije. IZVEDBE ZGRADA Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. Referentni klimatski podaci odredeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. do 1987. Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada energetski pregled zgrade (energetski audit) jest dokumentirani postupak koji se provodi u cilju utvrñivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tin svojstava u odnosu na zahtjeve propisane posebnim propisima i sadrži prijedlog mjera za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. Na temelju usporedbe varijanti i isplativosti ulaganja u pojedinu mjeru odlučuje se o primjeni rješenja. do 2006. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju. električna energija.4. Nakon toga je potrebno poboljšati postojeće toplinske karakteristike vanjske ovojnice kako bi se smanjili toplinski gubici i ispunili zahtjevi za racionalno korištenje energije prema TPRUETZZ. OSNOVE ZGRADARSTVA. stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj Ijestvici od A+ do G. Prema PECZ. s prosječnom potrošnjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. ekonomske i ekološke uštede. voda). postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti u karakteristične grupacije: -zgrade grañene prije 1940. Preporuka je provesti analizu za tri godine kako bi se dobila prosječna vrijednost potrošnje energije i odredila energetska učinkovitost/neučinkovitost vanjske ovojnice. godine. godine. Za svaku mjeru računaju se potrebna ulaganja i ostvarive energetske. godine -zgrade grañene u periodu od 1987. Za postojeće zgrade je potrebno utvrditi stvarnu potrošnju toplinske energije na temelju proračuna i analize troškova za energiju (toplinska energija. godine -zgrade grañene u periodu od 1970. s time da A+ označava energetski najpovoljniji. u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. Energetska analiza postojećih zgrada provodi se prema utvrñenoj metodologiji provodenja energetskih pregleda zgrada. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zaštiti. a G energetski najnepovoljniji razred. srpnja 2006. Prema starosti i vrsti gradnje. 80 . do 1980.

uz uvjet dovoljnog grijanja i provjetravanja. q\ > 18°C. 81 . ZAHTJEV . osigurava higijenska mikroklima u prostoru zgrade i sprječava kondenzacija vodene pare na svakom mjestu unutarnje površine omotača grijanog prostora zgrade .po namjeni ili veličini zgrade ■ ■ ■ ■ ■ ■ stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (\/<100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana. MINIMALNA PROCJENA OBILJEŽJA ZA ZGRADE Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. tehnički propis razlikuje nove zgrade: 1 . stambene i nestambene namjene 1. za uobičajeno korištenje zgrade. razdoblje izgradnje i minimalna obilježja zgrade izuzetno su važan parametar. bruto površine <400m2) 2 .odnosi se na ograničenje godišnje potrebne topline za grijanje Qh (kWh/a) To je računski odreñena količina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi ODREðUJE SE METODOM MJESEČNE BILANCE Minimalna toplinska zaštita Minimalna toplinska zaštita obuhvaća mjere toplinske zaštite kojima se.1.4.po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu q\ >18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<q\< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature q\ < 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade) Zahtjevi za uštedu toplinske energije: ■ nove zgrade. razdoblja izgradnje. Zbog karakteristika gradnje. uvjeta življenja i zakonskih propisa procjenjujemo obilježja zgrade: Zgrade koje podliježu odredbama tehničkog propisa: ■ ■ sve nove zgrade (osim nekoliko izuzetaka) postojeće zgrade kad se na njima planira izvoñenje većih radova S obzirom na propisane zahtjeve.

U [(W/(m2 . stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e. ovisno o srednjoj mjesečnoj temperaturi najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade . stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu.za θe.80 0.85 0.80 1.za zgrade s 12°C <qi< 18°C U ≤ 3.mj.40 0.30 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4. a ploštine su >0.80 W/(m2K) . zidovi prema garaži. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Grañevni dio Vanjski zidovi. K)].65 0. ne smiju biti veći od vrijednosti danih u tablici 4.00 0. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.mj.mj.30 1. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.40 82 .30 1.00 W/(m2K) Zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih zgrada: -Toplinski mostovi -Toplinska zaštita ostakljenih ploha tijekom ljeta -Toplinska zaštita tijekom ljeta neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase <100kg/m2 -Zrakonepropusnost omotača zgrade -Zrakopropusnost reški prozora i vanjskih vrata -Kondenzacija vodene pare na površini grañevnog dijela (posebno toplinskih mostova) -Kondenzacija vodene pare unutar grañevnog dijela (difuzija) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0.Koeficijent prolaska topline U W/(m2K) grañevnih dijelova u omotaču grijanog prostora zgrade temperature qi > 12°C. koji imaju plošnu masu ≥100 kg/m2.min^+ 1. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora.70 0.55 0.5m2.mj.45 0.35 W/(m2 ■ K) krovovi U < 0. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.00 0.za zgrade s qi ≥ 18°C U ≤ 1.80 1.70 0. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.za θe.65 1.min> ®e. Prilog C Tehničkog propisa.min > 3°C (blaži zahtjev) .min ≤ 3°C (stroži zahtjev) Za prozirne elemente u omotaču grijanog prostora zgrade zahtjeva se: .50 0.40 0.

75 0.80 0.svijetle boje i malene transparentnosti .50 0.40 0.80 1.80 0. balkonska vrata.60 0.40 0. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.40 0.mj.00 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element Vanjski zidovi.50 0. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka ffi (") 0.grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3).651) 2. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja. Fc (-) Tablica 2.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.75 1.mj.90 0.80 Napomena: 2e.70 0.50 2.1 2.00 3.45 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. U [(W/(m2 .90 0.80 3.801) 2. Zahtjevi za ostakljenja: Tablica 1.tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane ^c (-) 1 0.50 0.60 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.90 83 .50 2.87 0.80 0. K)]. tavanu Prozori.90 0. zidovi prema garaži.bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) . podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete U [(W/(m2CK)] &t > 18°C 12°C <$<18°C @emi ©emi ©emi @emi 0.Napomena: 2e.90 0. g* (-).75 0. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka.3 3 Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmecfu stakala .50 2.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 6.80 0.40 2.30 0.60 0.00 6 7 8 0.80 0. kod okomitog upada sunčeva zračenja Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m. Redni broj 1 2 2.80 0.60 0.30 0.00 3 4 5 0. krovni prozori.2 2.

Zahtjevi se ne odnose: na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m2.00 W/(m2K) Zahtjevi za stijenke kutije za rolete: zgrada s Gi (°C) 3 12°C U < 0. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline .3.žaluzine.25 0. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci. kapci (škure. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora ■ Vanjski neprozirni grañevni dijelovi. cjrilje) 4 Strehe.80 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom: 3 zgrada s Gj(°C) 12°C U < 2. rolete. lamele koje se mogu okretati. a transparentnost u iznosu 315% ili većem smatra se povišenom.30 0. Koeficijenti prolaska topline -U [W/(m2. koji su izloženi sunčevu zračenju. HRN EN ISO 6946/A1:2003 HRN EN ISO 6946/A2 (za grañevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je R se = 0) Zahtjevi za prozirne elemente pročelja: zgrada s Gj(°C) 3 18°C U < 1.40 a) b) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra se malenom.K)] odreñuju se: • za prozore i balkonska vrata: prema HRN EN ISO 10077-1:2002.50 0.80 W/(m2 K) zgradu s 12 °C <2j(°C) < 18°C U < 3. loñe D) 5 Markize. gore i bočno provjetravane b) 0. Dinamičke toplinske karakteristike grañevnih dijelova.30 W/(m2 K) 84 . • za ostakljenje prema HRN EN 673:2003. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova.žaluzine. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: ■ Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta ■ Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta ■ Zrakonepropusnost grañevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade ■ Zrakopropusnost reški prozora. prema tehničkim specifikacijama za proizvode.2 .90 W/(m2 ■ K) Zahtjevi koji se odnose na minimalnu toplinsku zaštitu i zahtjevi koji štede energiju uvijek vrijede za prozirne konstrukcije i identični su za obje klimatske zone. prema tehničkim specifikacijama za proizvode • za neprozirne grañevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002.35 W/(m2 K) krovovi U < 0. mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002. Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora. nisu još u potpunosti donesene u EN normama.1 .U [W/(m2 K)]. na staklene dijelove vjetrobrana lZahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0. otraga provjetravano 3.

stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.55 0. zidovi prema garaži.30 3 4 5 6 7 8 9 1.40 0.mj.00 0. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.85 0.50 0.45 0. K)].40 Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.80 0.30 0.70 0.Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4.00 1. U [(W/(m2 . stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.80 1. Redni broj 1 2 Grañevni dio Vanjski zidovi.70 0.mj.65 1.min^+3°C 1.40 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 85 .65 0. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.80 1. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora.min>+3°C ®e.

90 8 0.40 4 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka. krovni prozori. Provjetravanje prostora zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena da osigura minimalno provjetravanje prostora: ■ da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti.2 h-1.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m^: Prema tablici 6.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element &t > 18°C @emi min>3°C ©emi min<3°C U [(W/(m2CK)] 12°C <$<18°C @emi min<3°C ©emi min>3°C Vanjski zidovi. U [(W/(m2 .(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi) ■ u zgradi koja se provjetrava mehaničkim ureñajem za provjetravanje broj izmjena zraka .40 0.801) 2.Napomena: 2e.7 h-1.80 0.00 0.30 0.90 0.30 0.40 5 0. grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3).00 3 0.80 0. Zrakopropusnost reški prozora. balkonska vrata.00 6 7 0.80 0.50 2.50 2. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m Zrakonepropusnost omotača zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena na način da grañevni dijelovi koji čine omotač grijanog prostora zgrade.50 0. budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta. tavanu Prozori.5 h-1 ■ zgrade kada ljudi ne borave .nmin = 0. Razredi zrakopropusnosti reški prozora. zidovi prema garaži.00 2. i/ili zbog korištenja ureñaja za grijanje s otvorenim plamenom. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete 0.n > 0. potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka.80 0.Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom: zgrada u kojoj ljudi borave ili rade .90 0.80 Napomena: 2e.45 1.60 1.40 0.mj. uključivo možebitne spojnice izmeñu pojedinih grañevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja.mj. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.50 0.75 3.651) 2.80 0. balkonskih vrata i krovnih prozora prema tablici 3 u prilogu C Propisa: Tablica 3.75 3.60 2. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora. balkonska vrata i krovnih prozora Redn i broj 1 2 Broj katova zgrade do 2 kata više od 2 kata Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 2 3 86 . K)].90 0.nmin = 0.80 0.

način uporabe i učešća obnovljive energije u podmirenju potrebne topline za grijanje (ako je predviñena) ■ predviñena tehnička rješenja za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ uvjeti i način skladištenja i ugradnje grañevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva ■ sastav pojedinih grañevnih dijelova zgrade ■ ugrañena oprema i instalacije. ■ ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002..podloga kod proračuna Potrebne podloge i podaci za provoñenje proračuna fizikalnih svojstava ■ kotirani tlocrti.fo = A / Ve (nr1) ploština korisne površine zgrade . presjeci i pročelja zgrade ■ lokacija i orjentacija zgrade ■ namjena zgrade ■ projektna unutarnja temperatura ■ sastavi grañevnih dijelova zgrade ■ granice grijanog prostora i temperaturnih zona 87 . ■ ■ ■ ■ lokacija i namjena zgrade meteorološki parametri podjela zgrade u toplinske zone (ako je zgrada podijeljena u više toplinskih zona) geometrijske karakteristike zgrade/zone: ■ ■ ■ ■ ■ ■ oplošje grijanog dijela zgrade . Provjetravanje prostora zgrade uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureñaji za provjetravanje: Ureñaji za provjetravanje moraju omogućiti jednostavno podešavanje po potrebi korisnika zgrade.Ve (m3) obujam grijanog zraka .V (m3) faktor oblika zgrade .A (m2) obujam grijanog dijela zgrade .Dokazuje se: ■ ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje. odredba se ne odnosi na ureñaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.AK (m2) ploština prozora u ukupnoj ploštini pročelja . Prilog C Propisa. Ureñaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrñene u tablici 3.f (-) ■ vrsta energenta za grijanje i sustav grijanja ■ vrsta. koji su u funkciji uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade Proračun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zaštitu ■ dokaz o ispunjavanju zahtjeva iz Propisa: ■ za pojedine grañevne dijelove ■ za zgradu u cjelinu ■ ulazni podaci .

TIPOLOGIJA IZGRADNJE I NJIHOVA PODJELA Radi lakšeg i sistematskog proučavanja. 4.2.4.1. Osnovni konstruktivni elementi zgrada 88 . zgrade se mogu podijeliti prema različitim kriterijima.2.

89 .

razapeto platno (0) i razapeta mreža (R). prosta greda (D). štap (B). nagnute ili vertikalne ploče (E). U osnovne elemente grañevine ubrajamo stub (A). ravna ploča (G).Cjelokupno tijelo zgrade naziva se općim imenom konstrukcija zgrade. zatega (L). Složene konstrukcije sastoje se od meñusobno povezanih osnovnih elemenata 90 . zid (F). Ona se sastoji od raznovrsnih tipova sklopova sastavljenih od osnovnih elemenata . lančanice (N i 0). zakrivljene ploče (H) i (J). lučni nosači (C).

Skeletni sistem izrañuje se od armiranobetonskih (sl. Raznovrsnost oblika i konstrukcija je veoma velika. U prošlosti su upotrebljavane drvene grede i od njih izgrañivane skeletne zgrade (sl. 9). Na ovakav način u suvremenom grañevinarstvu podižu se zgrade niže katnosti.načinu prenošenja cjelokupnog opterećenja razlikuju se slijedeći sistemi: — — — masivni. Na slici 7 prikazani su samo neki primjeri već izgrañenih objekata sa formama zasnovanim na različitim geometrijskim tijelima. koje se nazivaju zidane zgrade. ravnih. ispune se polja izmeñu stubova za obimne zidove. U masivnom sistemu konstruktivni zidovi se zidaju blokovima za zidanje. metala ili lijepljenog drveta. skeletni i prostorno površinski sistem. U skeletnom sistemu najprije se izgradi skelet. Isti naziv nosi i sklop od pravih ili kosih stubova povezanih lučnim nosačima na koje se oslanjaju meñukatne konstrukcije. zgrade se mogu graditi na: — tradicionalni (monolitni) — montažni. — polumontažni i — industrijski 91 . zakrivljenih i sličnih konstrukcija koje se grade od tankih armiranobetonskih konstrukcija. 11). VRSTE OBJEKATA VISOKOGRADNJE (ZGRADA) PREMA KONSTRUKTIVNOM SISTEMU Prema konstruktivnom sistemu .Na slici 6 prikazani su uz osnovne elemente i njihova primjena na nekim od izgrañenih objekata visokogradnje. 10). pa tek tada rade unutrašnje pregrade kao i ostali završni radovi. TEHNOLOGIJA GRAðENJA ZGRADA S obzirom na tehnološke postupke koji se primjenjuju u grañenju. Masivni sistem . opekom ili kamenom. Skeletni sistem — Linijsko-površinski konstruktivni sklop sastavljen kombinacijom linijskih nosaća — stubova. Oni primaju opterećenja i ravnomjerno ih prenose na niže konstruktivne elemente zgrade. Prostorno površinski sistemi — Na objektima grañenim po ovim sistemima opterećenja se prenose preko naboranih. Noseći zidovi se cjelokupnom naljegajučom površinom oslanjaju na temeljne stope u vidu traka koje prenose opterećenja zgrade na temljno tlo. koji su u obliku platna pa se zbog toga nazivaju zgrade sa armiranobetonskim platnima (sl. 10) ill čeličnih nosača. Zgrade veće katnosti grade se sa tankim armiranobetonskim zidovima. greda kao i površinskih nosača — meñukatnih konstrukcija naziva se skeletna konstrukcija (sl. — U ovom sistemu glavni nosioci opterećenja su noseći — konstruktivni masivni zidovi. a polja izmeñu njih ispunjavana raznovrsnim materijalima.

kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom.zgrade kod kojih se izraduje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu).). oblaganje zidova. npr. preporuka je da se i za manje zgrade razmatraju alternativni energetski sustavi. temelji. površine do 1000 m2 i velike zgrade površine preko 1000 m2. vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove. Industrijski način grañenja Industrijski način grañenja omogućava industrijalizaciju grubih grañevinskih i svih pratećih radova. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom. Nove i postojeće zgrade dijele se na male zgrade.zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). zgrade se prema namjeni i načinu potrošnje energije dijele na: A stambene zgrade: 1. 92 . Prema toj podjeli se za sada razmatraju i energetski sustavi te izraduje elaborat primjenjivosti alternativnih izvora energije. Primjenjuje se u raznim konstruktivnim sistemima. namjeni i načinu potrošnje energije. Polumontažni način grañenja Ovaj sistem nastaje kombinacijom tradicionalnog i montažnog načina grañenja. instalacija i završnih radova u tvornicama za proizvodnju industrijskog montažnog sistema. izvode se na licu mjesta (zidanje. iako to za sada nije obavezno. betoniranje. rad na ovakav način naziva se montažni način grañenja. Montažni način grañenja Ako se pojedini elementi zgrada izrade u većem broju u tvornicama. tako da je rad na gradilištu sveden samo na montažu. Podjela zgrada prema veličini i namjeni Zgrade se dijele prema veličini. 2. Zadržao se jedino kod gradnje manjih porodičnih zgrada i na nekim ne mehaiziranim. Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. Ovakav način grañenja je skup i dugotrajan. Tradicionalni način grañenja Pod ovim sistemom grañenja podrazumijeva se cjelokupno izvoñenje zgrade na mjestu gdje stalno ostaje.2. izrada podova. B nestambene zgrade: 1. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu. 4. a tavanice. U Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (PECZ). stambeni blokovi . Svi elementi zgrade. zidovi i stubovi izvode na licu mjesta. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova. kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli . muzeji i knjižnice. kao i od osiguranja serijske i masovne proizvodnje. školske i fakultetske zgrade. postave na predviñena mjesta po projektu. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb. manjim gradilištima. a do objekta dizalicama prenesu i montiraju. pogonima izvoñača ili na gradilištu. kao gotovi prefabrikati. i u najmanjoj mjeri i na završne radove.Koji će način izgradnje biti usvojen zavisi od mnogih činilaca. uredske.2. administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene. grubi i završni radovi. Njime se ubrzava grañenje i snižavaju cjene radova. grede iznad prozora i drugo se donesu I. 2. 3. 4. najviše od ekonomsko-tehnoloških uslova i zahtjeva konstrukcijske prirode. postavljanje instalacija i dr. jer se neki dijelovi zgrade. S obzirom na razvoj zakonodavnog okruženja. NN 113/08.

zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvidenom spomeničkom zaštitom zgrade. iznajmljuju ili daju na leasing. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C Stambene zgrade U stambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 60 posto).5. dječji domovi. zgrade za promet i komunikacije (terminali. 4. zatim za rasvjetu (12 do 15 posto). pošte. zgrade za stanovanje zajednica (domovi . radnički. 2. 10. zgrade za stanovanje). koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. 10. restorani i si). proizvodne hale. zatim za rasvjetu i uredaje (do 20 posto) i hladenje (do 20 posto). hlañenje (oko 4 posto) i za ostale potrebe – opremu. 6. nove zgrade i postojeće zgrade koje se prodaju. Tako je u zgradama trgovačke namjene znatno veći udio potrošnje energije za hladenje te opremua. a tako i razmatranje energetskog koncepta nije potrebno raditi za: 1. umirovljenički. ureñaje. sportske dvorane. pripremu potrošne tople vode (8 do 10 posto). zgrade ugostiteljske namjene (gostionice. U zgradama obrazovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje (do 55 posto). postojeće zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. te za rasvjetu (do 20 posto). 8. studentski. 7. zgrade s dućanima). 8. Možemo zaključiti da potrošnja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade. vojarne i si. 3. U zgradama poslovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje ( oko 50 posto). zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri. uredaje. zatvori. zgrade namijenjene za održavanje vjerskih obreda. zatim za pripremu potrošne tople vode (15 do 20 posto). klimatizaciju i drugo (15 do 20 posto). zgrade koje imaju predvideni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. privremene zgrade izgradene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta. 9. jednostavne gradevine utvrdene posebnim propisom. 5. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak. postaje. u skladu sa svojom namjenom. elektromotorne pogone. kuhanje (oko 5 posto). rasvjetu i uredaje (12 do 15 posto) i za kuhanje (12 do 15 posto). moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugradene zračne zavjese. 6. radionice. 93 . telekomunikacijske zgrade). ostale vrste zgrada koje troše energiju radi ostvarivanja odredenih mikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru. elektromotorne pogone i klimatizaciju (do 30 posto) te rasvjetu (do 20 posto) nego za grijanje i pripremu potrošne tople vode (oko 15 posto). Nestambene zgrade U nestambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 55 posto). Kod nestambenih zgrada udio potrošnje energije za pojedine grupe potrošnje se može znatno razlikovati. postojeće zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe. Isto tako. energetsko certificiranje zgrada. 7. zgrade za promet. u skladu s PECZ. 9. U zgradama trgovačke namjene najčešće je dominantna potrošnja električne energije u odnosu na ostale energente.dački.

prema današnjem shvačanju. Toplinska izolacija nije se koristila. Kako bi se smanjile potrebe za toplinskom energijom za grijanje i hladenje zgrada i ostvarilo racionalno korištenje energije potrebno je povećati toplinsku zaštitu zgrade odnosno svih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade. godine u naselju Heleran kod Dresdena grade se grañevine od drveta u obliku dvostruke drvene konstrukcije i meñuprostora ispunjenog tresetom. smanjuju se troškovi za održavanje zgrade i povećava trajnost svih konstrukcija i energetskih sustava koji se koriste. a smanjiti doprinos toplinskih dobitaka Ijeti.1. bila je nepoznata. Stare zgrade masivne zidane konstrukcije. 1912. U tradicionalnom graditeljstvu zaštitna uloga vanjske ovojnice zgrade bila je iskustveno prenosena ovisno o primijenjenom materijalu koji je zadovoljavao nosivost i pruzao odreñenu toplinsku zaštitu. Ovo možemo smatrati pretećom ugradnje toplinske izolacije u svrhu uštede Starije zgrade izvodile su se kao zidana konstrukcija od pune opeke ili kamena. debljine zida 25.Povećanjem standarda očekuje se daljnje povećanje potrošnje energije za grijanje. ne predstavljaju tako veliki problem u smislu toplinskih gubitaka. iako toplinski neizolirane. godine Karl Schmidt govori o ogranićenoj godišnjoj potrošnji energije. 38 ili 50 cm pa i vise.Toplinska zaštita nije bila predmet koji je usmjeravao izbor konstrukcije. Prva razmišljanja teoretičara o ograničenoj količini energetskih sirovina javljaju se početkom dvadesetog stoljeća. a ušteda energije. Ovim aktivnostima se osim na smanjenje potrošnje energije utječe na povećanje ugodnosti boravka u prostoru. Stropovi su 94 . Ova faza gradnje predstavlja najveći problem u smislu energetske potrošnje. 1921.2. godine. 4. tradicionalnim tehnikama i materijalima. Primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja potrebno je iskoristiti toplinske dobitke zimi. ali i hladenje. ZGRADE GRAðENE PRIJE 1940 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene prije 1940.

Analize pokazuju da se povečanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice. Podovi na tlu u slučaju grijanih prostora ne zadovoljavaju zahtjeve današnjih propisa. Prosjećni gubici topline kod takvih starih zgrada kreću se uglavnom izmedu 200 i 250 kWh/m2 godišnje. Podovi prizemnih prostorija na tlu izvodili su se najčešće s drvenim slijepim podovima u nasipu. te neudobno i nezdravo stanovanje i rad. Podgled svoda uglavnom se žbukao. Podovi su najčešće bili izvedeni na sloju nabijene zemlje. Posljedice su ostećenja konstrukcije. 4. Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do povečanih toplinskih gubitaka zimi. Hladni podovi grijanih prostora često su izlozeni i pojavi kondenzacije na njihovoj gornjoj površini. što je ušteda u potrošnji energije za oko70%. kao novije lake betonske konstrukcije. Vezana je uz naglu pojavu novih materijala u graditeljstvu 50-tih godina. 95 . ili opekarski elementi položeni u sloj pijeska. hladnih obodnih konstrukcja. primjene novih materijala i statički laganijih konstrukcija a prije pojave propisa o toplinskoj zaštiti. te pregrijavanja prostora Ijeti. Strop iznad negrijanog prostora je uglavnom strop podruma i najčešće se izvodio kao svoñeni strop od opeke ili kamena s nasipom i plivajućim drvenim podom položenim u taj nasip. Podrumski prostori su uglavnom bili pomoćni prostori grañevine koji se nisu grijali. prvenstveno vanjskog zida. Najčesce neizolirani pod nije stvarao problema u pomoćnim negrijanim prostorima grañevine. ustakljeni s jednim ili dva stakla po krilu. ne stečeći ostalim konstrukcijama. nisu imale tako velike toplinske gubitke. ali i do većeg zagañenja okoliša. kamena ili betonskih elemenata (rebricasti betonski strop). Zagañenje okoliša opet ima utjecaj na ostećenje grañevina i na život i zdravlje ljudi. Kao podna obloga koristile su se drvene kocke ili opekarski elementi polozeni u nasip.2.Takvi prozori uzrokuju velike gubitke topline kroz vanjsku ovojnicu.uglavnom drveni ili masivni od opeke. Najčešće provjetravani podrum služio je kao tampon prostor izmeñu tla i prostora prizemlja.2. Strop prema negrijanom tavanu najčesće se izvodio kao drveni strop s pogledom (žbuka na dašćanoj oplati). IZGRADNJA IZMEðU 1940 i 1970 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene u razdoblju 1940. Problem se pojavljuje 50-tih i 60-tih godina pojavom novih grañevinskih materijala. Prozori i vrata kod starih grañevina izvodili su se uglavnom drveni. gubici topline smanjuju na 60-90 kWh/m2 godišnje. razdoblju velike i ubrzane gradnje. ostečenja nastalih kondenzacijom (vlagom). isušivala se u prostoru podruma. Krov kod starih grañevina najčešće se nije izolirao jer se izvodio iznad negrijanog tavanskog prostora. nasipom šute i gornjom dašćanom oplatom kao podom tavana. Tavan kod tradicionalne gradnje služi kao meñuprostor izmeñu vanjskog i unutarnjeg grijanog prostora. Ugrañivali su se kao jednostruki ili dvostruki prozori s dva krila na razmaku većem od 10 cm. do 1970. Toplinska zaštita zgrada je dio grañevinske fizike kojaje relativno mlada znanost. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije što dovodi do povečanja cijene korištenja i održavanja prostora. godine. Takve starije zgrade masivnih debelih zidova. Zidovi u tlu kod starih zgrada izvodili su se kao i vanjski zidovi od opeke ili kamena. kako uslijed transmisije tako i zbog prolaza zraka kroz nebrtvljene reške. energetsku krizu te uz razvoj svijesti o potrebi ustede energije i zaštite okoliša. zbog velike debljine konstrukcije i relativno niskog stupnja zagrijavanja prostora. te zamjenom prozora. Vlaga koja je bila neminovna.

godine. a s obzirom na toplinsku zaštitu.3. godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada -Službeni list SFRJ 35/70). upotreba betona i armiranog betona. ima za posljedicu izgradnju velikog fonda zgrada koji je sa stajališta toplinske zastite i ustede energije izuzetno nepovoljan. godine vrlo je česta izgradnja vitkih skeletnih konstrukcija ili poprecnih betonskih nosivih zidova. a ispuna izmedu nosive konstrukcije radi se često kao stolarski element s izuzetno lošim toplinskim karakteristikama. bez prekinutog toplinskog mosta. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada u Republici Hrvatskoj doneseni su 1970. kroz takve zidove gubi se znatan dio toplinske energije i pojavljuje problem vlage. U njemu je odreñena podjela državnog teritorija na tri grañevinsko klimatske zone. a s druge strane gradnja statički vitkih. Česti su i prefabricirani betonski parapetni paneli. Tehnički napredak u proizvodnji materijala za zidanje. Istovremeno se razvija industrija gradevinskih materijala. Kod zgrada grañenih prije 1970. Zato je kod analize toplinskih karakteristika postojećih zgrada bitan podatak o godini izgradnje ili veće rekonstrukcije zgrade. Počinje skromna primjena toplinske izolacije u debljinama 2-4 cm. do 1987. u razdoblju od 1970. uvoñenjem standarda grijanja prostora na temperaturu višu od 18°C. IZGRADNJA NAKON 1970 godine Prva naftna kriza sedamdesetih godina proslog stoljeća ubrzala je prihvaćanje činjenica da su izvori fosilnih goriva sasvim sigurno ograničeni i da je energente potrebno racionalno koristiti. ali nemaju nikakav energetski koncept. velikih staklenih površina i zapravo toplinski vrlo loših objekata. 4. tankih konstrukcija. zahvaljujući kojem konstrukcija zgrada postaje sve tanja i sve lakša. Za svaku zonu su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (danas U) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade. Statika zgrade je zadovoljena.Takva gradnja počinje vec 50-tih godina proslog stoljeca. Zgrade gradene u razdoblju od 1970. Zgrade su se gradile iskustveno. Ubrzo nakon toga mnoge industrijski razvijene zemlje donose prve zakone i propise o stednji energije za zagrijavanje grañevina. ali vrlo loših profila. Armirani beton dopusta staticki "tanke" konstruktivne elemente koji bez toplinske izolacije imaju velike toplinske gubitke. godine. zadovoljavajući statiku konstrukcije.Novi materijali i njihova raznolikost rezultirali su i promjenom koncepcije konstrukcija. bez ikakve toplinske zaštite. godine. te gradnja "tankih" konstrukcija koje zadovoljavaju statički proračun. a energetski koncept ne postoji. je s jedne strane usvajanje prvih propisa o toplinskoj zastiti zgrada i početak skromnog korištenja toplinske izolacije. nisu se radili nikakvi proracuni gubitaka topline i uštede energije. kao i primjena armiranog betona. Zgrade se tada grade uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta statike i toplinske 96 . Meñutim. do 1980. Problem se pojavljuje i kod prenamjene tavanskog prostora u grijani stambeni prostor. Večina europskih zemalja danas ima regulirano područje toplinske zaštite i uštede energije koje se trenutno usklañuje s dokumentima prihvačenim na razini EU. do 1987. Nikakva ili vrlo stidljivo primjenjena toplinska izolacija karakteristicna je za gradnju sve do 1980. Osnovna karakteristika gradnje u razdoblju od 1970. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj doneseni su 1970.2. Koriste se uglavnom prozori sa izo staklom. Površina staklenih ploha se povećava.. te s lošim brtvljenjem.

J5. grañenim prije 1970.530 (1980. debljine izolacije vanjskog zida kreću se od 14 do 30 cm.J5.J5. već i za zgradu kao cjelinu. Godine 1980. S obzirom na velike staklene površine koje karakteriziraju gradnju tog razdoblja.J. su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme JUS U. Ovdje možemo naglasiti da se najveće uštede postižu većim debljinama toplinske izolacije. Novo. Zgrade urazdoblju od 1987 do 2006 godine Unatoć svjetskim trendovima i naglašene potrebe štednje energije u zgradama. I u ovom slučaju ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu. Za postizanje niskoenergetskog standarda gradnje. Potrebno je kod svake sanacije ispitati kvalitetu prozorskih profila i stakla. te iznose i preko 300kWh/m2godisnje. Hrvatskoj je trebalo gotovo dvadeset godina do usvajanja Novog tehničkog propisa i strožih zahtjeva glede toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama.J5. Najčešće se koriste kamena vuna i polistiren.520 (1980. 6 i 8 cm za vanjski zid. godine u ograničavanju toplinskih gubitaka. Krovovi se često izvode kao ravni krovovi s betonskom pločom i minimalnom izolacijom. HRN U. Ukoliko zid uopće nije izoliran. minimalna preporučljiva debljina izolacije iznosi 10 cm. Zidane konstrukcije izvode se uglavnom od šuplje blok opeke 19 cm. zaluzina i si. Puno se može postići.).). uz mala ulaganja i toplinskom izolacijom niša s radijatorima i kutija za roletu. a ukoliko postoji tanki sloj izolacije.5. Parapeti su često betonski prefabrikati. u debljinama 4. godine. ili s 2-4 cm izolacije tipa heraklit. te vanjski zid i prozore. Da bi se to zadovoljilo. godine do danas. te ugradnjom roleta. Armirano betonski zidovi izvode se u minimalnim statičkim debljinama od 16 i 18 cm. velike staklene površine povečavaju troškove sanacije. te eventualno ugraditi toplinski kvalitetnije staklo i dobro zabrtviti profile. Važno je naglasiti da je bitna novost u Propisima iz 1987. a primijenjena toplinska izolacija je takva da zadovoljava postojeće propise.). ne samo kroz pojedine elemente vanjske ovojnice. te 8 do 12 cm za kosi krov.To često rezultira pojavom vlage i plijesni na unutrašnjim uglovima kuća. koeficijenti U moraju biti i znatno manji od dopuštenih. drvolit ili okipor koja se stavlja u oplatu kod betoniranja. potrebno je ispitati njezino stanje. godine pod nazivom HRN U. zamjena prozora može rezultirati vrlo velikim uštedama. Ne posvećuje se gotovo nikakva pažnja rješavanju detalja karakteristicnih toplinskih mostova. godine 97 .600: Toplinska tehnika u grañevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i grañenje zgrada kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za cca 30 posto. HRN U. (ili pune opeke 25 cm) koja obostrano ožbukana jedva zadovoljava tadašnje minimalne uvjete za toplinsku izolaciju. Svi projekti i sva izgradnja u razdoblju od 1987. ima u prosjeku istu toplinsku kvalitetu. Gradi se svim dostupnim materijalima na tržištu. Osim ove norme u primjeni su i sljedeće norme iz područja toplinske tehnike u grañevinarstvu: HRN U.izolacije.Toplinski gubici zgrada iz ovog razdoblja često su veći od onih na starijim zgradama. Standard grijanja meñutim raste. pooštreno i dopunjeno izdanje doneseno je 1987. Armirano betonske konstrukcije zidova izvode se ili bez izolacije. a godišnje toplinske potrebe kreću se u prosjeku od 100 do 150 kWh/m2 godišnje. Mjere za uštedu energije u grañevinskom djelu: Mjere sanacije ne razlikuju se puno u odnosu na sanaciju starijih zgrada. S druge strane gledano. Bitnog napretka u toplinskoj zaštiti zgrada u razdoblju od 1987. te je zamijeniti novom ili dopuniti postojeću s barem 10 cm nove toplinske izolacije. rjeñe 20 cm.510 (1987.600. s tom prednosti što se izolacija uglavnom bez problema može izvoditi s vanjske strane. do 2006.

U tu svrhu pri gradnji zgrada valja poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu energije koje su razvrstane u tri vrste mjera: urbanističke mjere.0 Budući da je istraživanjima utvrñeno da su.0 34. konstrukcijskih.4 28. U zgradama grañenim u razdoblju od 1987. Aktivnosti na povećanju energetske učinkovitosti povečanjem toplinske zaštite zgrada treba usmjeriti na zgrade grañene prije 1987. Usporedba smanjenja toplinskih gubitaka povecanjem toplinske izolacije karakteristicnog vanjskog VANJSKI ZID SLOJ UKUPNA IZOLACIJE (cm) suplja blok opeka 19 cm. da bi se na kraju zadovoljio osnovni cilj gradnje zgrada. obostrano ozbukan 4 6 8 10 20 28. te prikaz usteda potrosnji energije/lzvor EIHP L KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE U (W/m2K) 0.6 37.17 0. uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama.0 53. smanjiti potrošnju energije.4 USTEDA % 4 6 8 10 20 27 29 31 33 43 37 39 41 43 53 28 30 32 34 44 24. štedna rasvjeta. 98 .4 72.5 69. Ono sto treba svakako učiniti je usmjeriti sve snage na povečanje energetske učinkovitosti.0 24. arhitektonsko-gradevinske mjere i toplinsko-tehničke mjere. ali i bitnih zahtjeva pri projektiranju (estetskih.0 14.6 30. kako putem zakonske regulative.35 0. obostrano ozbukana 4 6 8 10 20 21. treba ponajprije na tome području poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu toplinske energije u zgradama. godine. uz promet i industriju. Tehnicki propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama predstavlja veliki napredak u toplinskoj zaštiti zgrada. do 2006.2. godine usvojenje novi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. toplinsku zaštitu i uštedu energije novih zgrada.0 44.18 TOPUNSKI GUBICI KROZ ZID (kWh/m2 god) 49.55 0. ekonomskih pa čak i energijskih).30 0. a obuhvaća i novogradnje i rekonstrukcije postojećih zgrada.42 0.3 76.nema.62 0. U srpnju 2005.38 0.6 28. tako i putem promocije i podizanja svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta zgrade biti od sada posebno kljućna jer će on po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za uskladivanje i koordinaciju svih projektanata. itd. godine potrebno je dodatnim preporukama za uštedu energije . godine.75 0.7 48.6 44. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu najveći potrošači energije.0 43.43 0.17 0.1 Armirano-betonski zid 20 cm.4 45.regulacija.32 0.0 13.2 33.8 36.2 38.4 25.6 13.54 0. srpnja 2006.35 0.6 60. i manjim zahvatima na ovojnici zgrade. funkcijskih.47 0.6 suplja blok opeka 29 cm. obostrano ozbukana DEBUINAZIDA (cm) zida. Tablica 3.

krovova te prozora i vanjskih vrata. a time i zastite okolisa. godine Novi Tehnicki propis o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u topiinskoj zastiti zgrada. ogranicen je na maksimalno U =1. koja je vezana uzfaktor oblika zgrade. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. Za energetski ucinkovitu gradnju neophodnoje: • smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljsanjem toplinske zastite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplosja i volumena zgrade • povecati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i koristenjem Sunceve energije • koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa. podova. standardno izolirane kuce ispod 100. SUVREMENA IZGRADNJA Novogradnja uskladena s novim tehnickimpropisom o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. a obuhvaca i novogradnje i rekonstrukcije postojecih zgrada. Cilj sveobuhvatne ustede energije. sunce. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. odnos povrsine oplosja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/V (nr1).5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a).) • povecati energetsku ucinkovitost termoenergetskih sustava. srpnja 2006. zidova. ali i kroz krov. odnosno kWh/m3. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. suvremene niskoenergetske kuce oko 40. Prosjecne stare kuce godisnje trose 200-300 kWh/m2 energije za grijanje. Propis definira maksimalno dopustenu godisnju potrosnju za zgrade u kWh/m2. Za stare zgrade dokazano je da se jedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid.Glavne grañevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. Želeći naprijed navedeno bolje prezentirati možemo proračunati fiziku zgrade ili dijelova zgrade. osnovna preporuka kod gradnje novih kuca je pokusati dodatno poboljsati tu toplinsku zastitu i analizirati mogucnost niskoenergetske arhitekture. a 99 . 4. 10 cm za vanjski zid) jer su uštede najveće. je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojecih zgrada te povecati obaveznu toplinsku zastitu novih zgrada. gdje je A-oplosje -zbrojpovrsinaprocelja. Kako je Hrvatska tek nedavno usvojila napredniji standard toplinske zastite. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. Za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. stropova.80W/m2K. a razdoblje povrata investicije najkraći.aV-volumen grijanog prostora).2. vjetar i dr. Svi europski trendovi krecu se u torn smjeru i nije tesko pretpostaviti da ce se i nasi propisi za novogradnju vrlo skoro ponovno morati uskladivati sa sve strozim europskim propisima.podaistropa. tj. Koeficijent prolaska top line za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i vise.4. a povratno razdoblje ulaganja kreće se.

godine nisu odredivali najveću vrijednost potrebne topline za grijanje.specif ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m2a) <15 <25 <50 <100 <150 <200 <250 > 250 A+ A B C D E F G Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m2a). ali i kao polje za primjenu inovativnih tehnickih i tehnoloskih rjesenja. Zgrade koje se rekonstruiraju minimalno trebaju zadovoljiti uvjete TPRUETZZ u pogledu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice.novi je zahtjevni zadatak koji se postavlja pred projektante i graditelje. mozemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuce ili 8 -10 pasivnih kuca. daljinskog grijanja i hladenja. Zadovoljavanje 3E-forme -energija. Energijom koja se danas potrosi u prosjecnoj kuci u Hrvatskoj. a istovremeno i najveceg potencijala energetskih i ekoloskih usteda. mogucnosti koristenja obnovljivih izvora energije. trosi enormno puno energije i preko noci postaje veliki problem i veliki zagadivac okolisa. uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti zivota. smanjenja koristenja fosilnih goriva i zagadenja okolisa u kojem zivimo. Struka je danas u poziciji odgovoriti na te izazove koji se pred nju postavljaju i pozitivno utjecati na ublazavanje energetske i ekoloske krize te pridonijeti odrzivom razvoju. Zbog dugog zivotnog vijeka zgrada. Kako najveći udio potrošnje energije u zgradama čini energija za grijanje. ekologija . kogeneracije. (PECZ) Energetski razred QHndref . Zgrade su najveci pojedinacni potrosac energije. Tablica 6: Klasifikacija zgrada u energetske razrede. njihov je utjecaj na okolis u kojem zivimo dug i kontinuiran i ne mozemo ga zanemarivati. energetska ucinkovitost i odrziva gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike.pasivne 15 kWh/m2 i manje. Energetska ucinkovitost danas moze djelovati kao svojevrsni urbanisticki i arhitektonski poticaj. potencijal za primjenu mjera energetske učinkovitosti u postojećim zgradama je velik s obzirom da propisi o toplinskoj zaštiti prije 2005. prema Pravilniku o energetskoj certifikaciji zgrada. a s druge strane s problemom osuvremenjivanja postojece izgradnje koja u velikom postotku nezadovoljava danasnji standard. mora ukljuciti u promisljanje i cijeli niz mjera za povecanje energetske ucinkovitosti. Susrecemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje uskladene sa suvremenim standardom zivota i odrzivim razvojem. Zbog velike potrosnje energije u zgradama. a time i veliki zagadivac okolisa. Suvremena arhitektura danas. Mjere energetske učinkovitosti je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno 100 . ekonomija.

Pregled mjera za ekonomski povoljno poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice . Primjenom mjera energetske učinkovitosti vanjske ovojnice može se ostvariti značajno smanjenje potreba za toplinskom energijom za grijanje i hlañenje i tako smanjiti potrebnu snagu uredaja te omogućiti korištenje alternativnih izvora energije. zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. zamjena ostakljenja s dvostrukim IZO ostakljenjem niske emisije (preporuka U ostakljenja < 1. Hrvatske). postavom zavjesa . Primjenom mjera energetske učinkovitosti ostvaruje se ušteda na troškovima za grijanje.klimatskim karakteristikama (kontinentalni ili primorski dio R. povećava se kvaliteta i ugodnost boravka u prostoru te duži životni vijek zgrade uz doprinos zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova. hlañenje i električnu energiju. Mjere uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine i preko 5000 kn/ m2): -zamjena prozora i vanjskih vrata toplinski kvalitetnijim prozorima -preporuka U prozora 1. naročito onih gradenih prije 1980. potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade.1 W/m2K) -provjera i popravak okova na prozorima i vratima -izoliranje niša za radijatore i kutije za rolete -toplinski izoliranje postojećeg kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu debljim slojem toplinske izolacije -reduciranje gubitaka topline kroz prozore ugradnjom roleta. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine i 5000 kn/100 m2): -brtvljenje prozora i vanjskih vrata. Sanacija poda prema tlu vrlo često nije ekonomski opravdana. godine. kao što su: -vanjski zid -zid izmedu grijanih prostora različitih korisnika -zid prema negrijanom prostoru -vanjski zid prema terenu -pod na terenu -medukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika -strop prema negrijanom podrumu -strop prema negrijanom tavanu -ravni i kosi krov iznad grijanog prostora -strop iznad vanjskog prostora 101 .8 W/(m2K). najveće uštede mogu se postići toplinskom zaštitom vanjskog zida. Medutim. . Mjera u području toplinske zaštite s najkraćim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu.1-1. Osim zamjenom prozora. moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto.na prozore ugradnja mikroprekidača koji isključuju konvektorsko grijanje i hladenje pri otvaranju prozora -cjelovita toplinska izolacija vanjske ovojnice kod neizolirane zgrade ili povećanje toplinske izolacije izolirane zgrade u skladu sa zahtjevima Tehničkog propisa -izgraditi vjetrobran na ulazu u zgradu Energetskom obnovom starih zgrada.

Tako treba obratiti posebnu pažnju postavi prozora u odnosu na toplinsku izolaciju u vanjskom zidu. ukoliko nisu pravilno toplinski izolirani. prodori stropnih ploča i rubne obrade. Posebno je važna suradnja svih sudionika u projektiranju. orijentaciju i oblik kuće -primijeniti visoki nivo toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove -iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja -koristiti energetski učinkovit sustav grijanja. Takoder su bitni svi spojevi konstrukcija. odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade -najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade -sprečavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčeva zračenja tijekom Ijeta -ograničenje zrakopropusnosti omotača zgrade -najveće dopuštene koeficijente prolaska topline pojedinih gradevnih dijelova omotača zgrade -smanjenje utjecaja toplinskih mostova -najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar gradevnog dijela zgrade -sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare. Potrebno je analizirati optimalni nivo toplinske izolacije i u skladu s tim planirati energetske sustave u kući. pa je i to važno razmotriti u fazi idejnog projekta. Važnu ulogu ima i zaštita od pretjeranog osunčanja prostora. bez prekida te dobro brtvljenje reški i spojeva. Zato je potrebno: -analizirati lokaciju. koja vrlo često može bit u sklopu vizualnog arhitektonskog elementa. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama propisuju: -najveću dopuštenu godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. Nove zgrade Kod gradnje nove zgrade važno je već u fazi idejnog projektiranja integralnim pristupom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski učinkovita zgrada. svodeći utjecaj toplinskih mostova na minimum. kao i budućih korisnika zgrade. Razrada projekta mora svakako obuhvatiti rješavanje bitnih detalja za izbjegavanje toplinski mostova.-prozori i vanjska vrata Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida. ako ovim Propisom 102 . Povećanje cijene gradnje za 10 do 20 posto može značiti energetske uštede 50 do 80 posto. Pri tome treba imati na umu da je dodatno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje toplinskih gubitaka na novogradnji višestruko isplativo. Najbolji način izbjegavanja toplinskih mostova je postava toplinske izolacije s vanjske strane zida. u pažljivoj optimizaciji i planiranju energetskog koncepta. U projektu posebnu pažnju treba obratiti na detalje koji mogu biti toplinski mostovi. te dobrom brtvljenju prozora. hladenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije Na početku svakog projekta potrebno je analizirati lokacijske i klimatske uvjete te u skladu s njima početi planirati energetski koncept kuće.

05 TEMPERATURA Srednja mj. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.03 + 51.42 Qh' = ( 13.24/f0 HT' = 0.42 Qh' = ( 13. QH.05 fo £ 1. a najveća dopuštena vrijednost potrebne topline za grijanje ostaje ista.05 fo ^ 1.20 0.45 f0 ) Qh' = 30. M i hladenje zgrade.24/f0 lzvor:Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Tablica 8.35 + 0.45 f0 ) Qh' = 30. nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008.20 0.10/f0 HT' = 0.13 + 16. Qc. a manju od 18°C dozvoljene su veće vrijednosti koeficijenta transmisijskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade.temp.40 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0.nije drukčije odredeno.20 < f0 < 1.15/f0 HT' = 0. 18 °C i višu ZGRADE KO JE SE GRIJU NA 18°C I VIŠU TEMPERATURL Fo Nestambena zgrada J Stambena zgrada Faktor oblika zgrade Qh“ (kWh/m'a) Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine grijanje po jedinici obujma korisne površine zgrade grijanog dijela zgrade fo ^ 0.13 + 16. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.01 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0.20 < f0 < 1.31 Qh“ = ( 41.30 + 0. Tablica 7. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh“ = 51.05 TEMPERATURA Srednja mj. 103 . Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.temp.45 + 0.65 + 0. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh' = 16.10/f0 IzvonTehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Za zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C.53 + 0. višu od 12 °C.45 + 0. a manju od 18°C ZGRADE KOJE SE GRIJU NA TEMPERATURU VIŠU OD 12°C.41 f0 ) Qh“ = 95.40 HT' = HT/A (W/m'K) f >30% (udio ploštine prozora u ploštini pročelja) HT' = 0. A MANJU OD 18°C Fo Nestambena zgrada J Faktor oblika zgrade Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade fo ^ 0.15/f0 Qh' = 16.

sloboda kretanja ljudi i usluga te sloboda kretanja kapitala . CPD) . koji. Da bi sustav mogao djelovati. koji mora biti zajednilki svim zemljama članicama. te • uporabljivi grañevni proizvodi. Za postojeće gradevnotehničko zakonodavstvo (tj. Usvajanje pravne stečevine ne podrazumijeva samo usklañivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. kao proizvodi s takvim svojstvima koja osiguravaju da će grañevina ispunjavati bitne zahtjeve (pri čemu je uvjetovano da sam proizvod zadovoljava odreñene zahtjeve i da je ispravno ugrañen). jednaki za sve države članice.3. njegov bitan dio predstavlja način odreñivanja uvjeta koje mora zadovoljiti odreñeni grañevni proizvod. premda proizvedeni u jednoj od država članica EU moraju biti takvi da se mogu ugrañivati u drugoj članici. Važnost uvoñenja proizlazi iz potrebe da se na ispravan način u RH uspostave i tri slobode -sloboda kretanja robe. drugim riječima mora biti uvedeno. U području graditeljstva sloboda kretanja robe primjenjuje se na grañevne proizvode.kao temeljnih stupova na kojima pociva Europska unija. potrebno je da još i cjelokupno nacionalno grañevnotehničko zakonodavstvo zemlje članice ne sadrži odredbe koje bi sprječavale ugrañivanje uporabljivih grañevnih proizvoda u grañevine na njezinom području. Ujednačivanjem bitnih zahtjeva za grañevinu i postavljanjem zahtjeva uporabljivosti osigurava se da uporabljivi grañevni proizvod u svim zemljama članicama na jednak način služi ispunjavanju bitnih zahtjeva. objavit će u službenom glasilu EU referencijsku oznaku takve EN. kao i odreñivanje načina provjere ispunjava li grañevni proizvod te uvjete. u nacionalne normizacijske sustave preuzimaju nacionalna normirna tijela.europskoj normi (EN) koju. Problemi koji se pri tome mogu pojaviti vezani su za činjenicu da se u toj drugoj državi primjenjuju drugi zahtjevi koje grañevine moraju ispunjavati i da postoje razlike u znanju i vještinama osoba koje grañevni proizvod ugrañuju. kakva je RH. Za zemlje u tranziciji.MATERIJALI Uvod Namjera da Republika Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije podrazumijeva prilagodbu naše zemlje u mnogim područjima onome što se često naziva standardima. priznata tehnička pravila) koje predstavlja zaokruženi 104 . odreñuju se: • bitni zahtjevi za grañevinu. No da bi sustav doista mogao djelovati. pošto ju donese europsko normirno tijelo. već se to zakonodavstvo mora i primjenjivati. no mi bismo radije rekli pravilima EU. problem je veći. Budući da su zemlje članice EU postavljale zahtjeve koje moraju ispunjavati grañevni proizvodi u skladu sa svojim gradevno-tehničkim zakonodavstvom nemaju problema pri prihvačanju takvih „harmoniziranih“ proizvoda u svoje gračevine.4. Direktivom o gradevnim proizvodima {Construction Product Directive. Sastavni dio te prilagodbe je dakako i usvajanje pravne stečevine Europske unije. Pod pretpostavkom da Europska komisija utvrdi da grañevni proizvod koji je proizveden u skladu s takvom EN služi ispunjavanju bitnih zahtjeva za grañevinu. kojom su zemlje članice EU riješile opisane probleme. u kojem slučaju se ona smatra harmoniziranom europskom normom (EN). Takav način sadržan je u dokumentu .

godine . tada se takav proizvod ne smije ugrañiti . što uključuje proizvodače grañevnih proizvoda i izvoñače grañvina • projektantske zajednice zajednice pravnih osoba ovlaštenih za provjeru kvalitete odnosno sukladnosti grañevnih proizvoda 105 • • • • • . Pri tome se misli na predstavnike: grañevinske industrije. Ako se radi o ne-kompatibilnostima koje su takve prirode da ugrožavaju ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu (ili drukčije rečeno. Uvoñenje Direktive o grañevnim proizvodima u hrvatski pravni sustav i grañevno-tehničku praksu Pravni i strukovni okvir Osnovni uvjeti za izradu novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva koje će se temeljiti na bitnim zahtjevima odredenim CPD-om. kao primjereno rješenje nameće se izrada potpuno novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva.što je opet. ali i njezine „hrvatske“ značajke. Može se reci da je pitanje prijevoda i prijenosa osnovnih elemenata CPD u hrvatski pravni sustav. prema nekim procjenama.sustav sa svojim zakonitostima. tek 5% cjelokupnog posla na uvodenju CPD-a. prihvaćanje „harmoniziranih“ proizvoda jest problem (eventualne) nekompatibilnosti takvog proizvoda s ostatkom sustava. Njime su unesene u pravni sustav RH (transponirane) osnovne odredbe CPD-a i ujedno su odredeni i podzakonski akti kojima se zapravo uvodi CPD. prostornog uredenja i graditeljstva i oko njega kao resornog državnog tijela. već je nužno da se u taj posao ukljući široka strucna javnost. a to je osiguravanje dosljednosti sustava koji se može prikazati kao hijerarhijski niz: bitnih zahtjeva za gradevinu propisanih ZOG-om (najviša razina).Preostalih 95% posla zapravo je uvoñenje odredaba CPD-a u hrvatsku grañevno-tehničku praksu i to tako da budu uključene njezine „europske“ značajke (dakle osiguravanje slobode kretanja robe). Da bi se takav posao uspješno odradio. te da bi ispitivanje eventualnih nekompatibilnosti „harmoniziranih“ grañevnih proizvoda i utjecaja te nekompatibilnosti bilo za RH znatno financijsko i vremensko opterećenje. prepreka slobodnom kretanju robe. ali i koje će istovremeno uzeti u obzir i hrvatske nacionalne specificnosti i tradicionalna znanja te voditi računa o primjerenim prijelaznim rokovima za prilagodbu na nove uvjete svih segmenata hrvatskog gospodarstva postavljeni su tek Zakonom o gradnji (ZOG) koji je donesen koncem 2003. Tako bi u poslu uvodenja CPD-a morali sudjelovati predstavnici svih sudionika (od engl. gledano s europskog motrišta.: stakeholder) ciji poslovni rezultati pa i poslovna budučnost ovise o tome kako ce sustav biti ureñen i/ili kojom brzinom ce se mijenjati. Budući da je postojeće gradevno-tehničko zakonodavstvo zastarjelo i nekompletno. pouzdanost grañevine). što podrazumijeva uvoñenje novih pojmova kao što su uporabljivost grañevnih proizvoda ili tehničko dopuštenje. nije dovoljno da se njime bavi uska skupina stručnjaka okupljena u Ministarstvu zaštite okoliša. podzakonskih akata koji ureñuju gradnju s razrañivanjem bitnih zahtjeva i odreñivanjem kriterija po kojima se prepoznaje da su ispunjeni (srednja razina). norma na ciju primjenu propisi upučuju u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva (najniža razina).

Stoga je. kako je prije napomenuto. da bi petnaestak dana prije početka obvezatne primjene propisa neki od njih zatražili odgodu zbog nepripremljenosti. te da su ispravno i sukladno namjeni ugrañeni. a osobito glede uskladenosti hEN-a s ostatkom normizacijskog sustava. dakako. To. Grañevno-tehnička praksa Promotrimo li CPD sa stajališta ostvarenje ciljeva zajednickog tržišta EU. radi primjerenog rješavanja spomenutih problema i osiguravanja odgovarajuceg vremena (za usvaja nje novih znanja u projektiranju. zašto tehnilki propisi ne upućuju isključivo na EN. pa niti u davanju mišljenja na ponuñena i osmišljena rješenja već uglavnom i ne znaju da su promjene u tijeku. godine glavni sudionici mahom nisu izjasnili tijekom javne rasprave (pa ni u gotovo godinu dana prijelaznog razdoblja). što ih čini važnim elementom uvodenja CPD-a. te • tehnicka i druga svojstva koje moraju imati grañevni proizvodi što se ugrañuju u taj tehnički ili funkcijski sklop da bi on (sklop) imao propisana svojstva i način dokazivanja njihove sukladnosti zahtijevanim svojstvima. glede otpornosti u slučaju potresa) pod znakom pitanja. pa se u meñuvremenu primjenjuju nacionalne norme . a dok njih nema primjenjuju se nacionalne norme što znači da se hrvatskim tehničkim propisom i to mora uzeti u obzir harmonizacija EN-a provodi se uz uzimanje u obzir zahtjeva za grañevne proizvode svih zemalja članica RH u tom procesu (postavljanja zahtjeva) nije sudjelovala. tehnickim se propisima razraduju bitni zahtjevi za grañevinu i to tako da se propisuju: tehnička svojstva koje moraju imati odreñeni tehnički ili fiinkcijski sklopovi koji su sastavni dio neke grañevine zahtjevi za projektiranje. pod uvjetom da je na dogovoren način potvrdeno da su ti proizvodi sukladni harmoniziranoj normi. stoga je pitanje ispunjavanja možebitnih hrvatskih specifičnih zahtjeva (npr. Dosadašnji razvoj dogadaja pokazao je da spomenuti dionici u velikoj mjeri ne samo da ne sudjeluju u osmišljavanju sustava. za 106 • • • • • .• drugih resornih ministarstava. Rečena pravna pretpostavka nije uključena u odredbe ZOG-a. Može se postaviti pitanje zašto u ZOG nije uključena pravna pretpostavka sadržana u CPD-u. ali pri tome i osigurati primjenu kompatibilnih nacionalnih hrvatskih norma (koje su mahom preuzete od bivše države) i ujedno osigurati primjereno prijelazno razdoblje EN za ocjenjivanje sukladnosti grañevnih proizvoda na razini EU prate razvoj hEN za grañevne proizvode. Iz tih razloga moglo se dogoditi da se o tehničkom propisu koji je donesen sredinom 2005. jer se. svih otprilike 550 EN za grañevne proizvode još nije doneseno.hrvatski tehnički propis mora uzeti u obzir ovu činjenicu i osigurati primjenu čim većeg broja hrvatskih norma koje su nastale prihvačanjem hEN-a. To je prije svega utvrdivanje popisa evropskih norma za grañevne proizvode. izvoñenje i održavanje tog tehničkog ili fiinkcijskoga sklopa čime se osigurava postizavanje odnosno očuvanje propisanog tehničkog svojstva. tj. za proizvode koji ispunjavaju uvjete tih norma pretpostavlja (radi se o pravnoj pretpostavci -ne zaboravimo da proizvoñac odgovara za svoj proizvod) da su takvi da grañevina u koju su ugrañeni ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. uočit ćemo nekoliko bitnih odredbi. Tri su bitna razloga za to: uvodenje CPD-a još je uvijek u tijeku na razini EU-a. već je odreñeno da se pojedinosti vezane za uporabljivost grañevnih proizvoda odreñuju tehničkim propisima. i ako već nije. Kako je ZOG-om odredeno.

izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje . izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: . može se reći da onaj grañevni proizvod koji ima svojstva odredena hrvatskim tehničkim propisom i za koji je na način odreñen hrvatskim tehničPROIZVOðAČ / DISTRIBUTER GRAðEVNIH PROIZVODA odgovara za proizvod osigurava potvrñivanje sukladnosti izdaje izjavu o sukladnosti GDJE SU PROPISANI ZAHTJEVI ZA GRAðEVNI PROIZVOD? Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti. za osposobljavanje pravnih osoba za ocjenjivanje sukladnosti) uveden institut tehnikog propisa.izvještaji o ispitivanju . U odnosu na odredbe CPD-a i pravnu pretpostavku o grañevnim proizvodima. mora imati: tehničko dopuštenje.certifikat unutarnje kontrole proizvodnje .prilagodbu proizvodnje. 2+. TKO IZDAJE DOKUMENTE U POSTUPKU OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI? proizvoñač sam (sustavi 1+. 2+. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: izvještaji o ispitivanju izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje certifikat unutarnje kontrole proizvodnje certifikat sukladnosti Ako je sukladnost gradevnog proizvoda tehnickom dopuštenju potvrdena. 2 i 4) pravna osoba ovlaštena za te poslove od strane MZOPUG (sustavi 1+. proizvodac/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. 1. Grañevni proizvod za koji ne postoji hEN ili koji značajno odstupa od hEN na koju upučuje tehnički propis prije stavljanja na tržište ili ugradnje. U RH nitko nije ovlašten za izdavanje tehničkih dopuštenja DISTRIBUCIJA NA TRŽIŠTU / UGRADNJA 107 . 2 i 3) Nema još pravilnika kojim bi se propisali zahtjevi i uvjeti koje mora ispuniti pravna osoba za dobivanje ovlaštenja za izdavanje teničkog dopuštenja.certifikat sukladnosti Ako je sukladnost grañevnog proizvoda tehničkom propisu ili normi na koju upučuje tehnički propis potvrdena. proizvoñač/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. U skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis provodi se ocjenivanje sukladnosti. ispravama o sukladnosti i označavanju grañevnih proizvoda + tehnički propis Grañevni proizvod mora biti u skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis. 1. U skladu s tim tehničkim dopuštenjem provodi se ocjenjivanje sukladnosti.

Tako je. Usporedni prikaz priznatih tehničkih pravila koja zamjenjuju prihvaćene EN ciju primjenu obvezuje novi TPT 108 • • • • • • • . u užem smislu uvodenja. u skladu s kojima se može izdati svjedodžba o sukladnosti. primjenjuju se pravila dosadašnjeg („sta-rog“) sustava. priznata tehnička pravila . Daljnjim slijedom. zahtjeva za projektiranje. 1. U širem smislu. Put i zahtjevi za proizvod prije stavljanje na tržište ili ugradnje. računalne aplikacije i druge alate potrebne za provoñenje npr. koji mora odabrati ispravne proizvode i odrediti njihovu ugradnju (pa se odgovarajuca zadaća postavlja i pred revidenta) izvodača. tj. a nisu u skladu njim izdani ili doneseni.Tehnički propis osim zahtjeva za tehničkim i drugim svojstvima sklopa. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima putem novih tehnickih propisa Usporeñujući dosadašnje tehničko zakonodavstvo koje se zamjenjuje novim može se ustvrditi da ono jest (ili će biti) opširnije i stoga kompleksnije za upotrebu zbog velikog broja norma na koje upučuje (primjer je vidljiv u tablici 1. Stoga je potrebno osigurati odreñene uvjete kako bi se proces uvoñenja mogao uspješno provesti. izvodi ili održava u skladu s odredbama propisa. 2. izvodenje i održavanje sklopa.[5]. pravna je pretpostavka da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. tehničke smjernice. pravna je pretpostavka da će taj sklop imati propisana tehnička i druga svojstva. Što se tice grañevnih proizvoda za koje još nije donesen tehnički propis. Ugradnja grañevnog proizvoda na ispravan način i sukladno namjeni u grañevini postavlja zadaću pred ove sudionike u gradnji: projektanta. koji odreñeni proizvod mora nabaviti i ispravno ugraditi nadzornog inženjera koji mora kontrolirati je li se to doista dogodilo. Put koji mora ispuniti grañevni proizvod prije stavljanja na tržište prikazan je na shemi 1. ispunjena pravna pretpostavka da će grañevina u koju je ugrañen proizvod ispunjavati bitne zahtjeve za grañevinu. Tablica 1. uvodenje CPD-a za odredenu skupinu grañevnih proizvoda) potrebno je ispuniti i druge zahtjeve: pripremiti ulazne podatke. prema «novom» sustavu potvrdivanja sukladnosti kim propisom potvrñena sukladnost tim svojstvima. ako se neki tehnički ili funkcijski sklop projektira.Shema 1. 3 i 4) [4]. dokaznog proračuna osigurati izobrazbu i ekspertnu podršku sudionicima u gradnji u procesu uvodenja novih tehničkih propisa. ako svi tehnički ili funkcijski sklopovi koji ćine jednu grañevinu imaju propisana tehnička i druga svojstva. sve to u skladu s posebnim propisom koji u cijelosti ureñuje grañevne proizvode i ureñuje sustave ocjenjivanja sukladnosti (sustavi 1+. za prakticnu provedbu tehničkog propisa (tj. postavlja i konkretne zahtjeve koje moraju ispuniti grañevni proizvodi prije stavljanje na tržište odnosno ugradnje. Važno je napomenuti da se čini prekršaj izdavanjem dokumenata koji imaju nazive propisane ZOG-om. nužno: da proizvoñaci grañevnih proizvoda imaju ustrojenu unutarnju kontrolu proizvodnje te da pravna osoba za provoñenje radnji ocjenjivanja sukladnosti bude sposobna za takve poslove i da ima ovlaštenje MZOPUG-a.). Slična je situacija i za ostalo što je ureñeno tehničkim propisom. 2+.

6949. 13789.060 HRN EN 1026. Razumljivo je da se isto odnosi i na službe nadzora: provjera ispravnosti grañevnih proizvoda prije stavljanja na tržište. 10456.001 HRN EN ISO 410. 12567. 832. 12207. 12524. 13370.015 HRN EN 13162 do 13171.020 10 norma < 200 str.510. 10211-2. 520. 13500 HRN G.A2.M9. HRN UJ5. na tržištu 109 .Priznata tehnicka pravila Norme na koje upucuje (bivši JUS standardi) TPT proracunske specifikacije HRN UJ5. 530 10211-1.C7. HRN UJ5. 13499. 13172. 90 norma > 2000 str. + veci broj normi za ispitivanje.600 13788. 673.201 specifikacije za ispitivanie i vrednovanie sukladnosti HRN UJ5. 10077-1. HRN U. 14683 specifikacije za gradevne proizvode HRN U. veliku odgovornost za ispravno funkcioniranje sustava imaju i sudionici u gradnji. HRN UJ5.062 13829. Odatle slijedi da osim proizvodača gradevnih proizvoda i pravnih osoba ovlaštenih za potvrñivanje sukladnosti.

Pri tome središnju poziciju ima projekt grañevine kao dokument koji sadrži njezinu tehničku specifikaciju. ugrañenih grañevnih materijala i proizvoda u skladu sa zahtjevima projekta.i na gradilištu. Nadzor nad gradnjom provodi nadzorni inženjer i osigurava ispunjavanje zahtijevanih svojstava grañevine nadziranjem kvalitete izvedenih radova. Proizvoñač/distributer grañevnih proizvoda ne smije stavljati u 110 . proizvoñača. ispitivanjem nekog sklopa ili cjelokupne grañevine ako u propisu ili u projektu postoji takav zahtjev). Odnosi neposrednih i posrednih sudionika u gradnji su za državnih službi koje su zadužene za pojedine faze gradnje. Investitor naručuje od osobe ovlaštene za projektiranje (projektant) izradu projekta. Na temelju glavnog projekta izdaje se grañevinska dozvola. Odnosi pojedinih sudionika u gradnji. Isto tako izvoñač osigurava i dokaze o uporabljivosti grañevnih proizvoda. Projektant je odgovoran da projekti zadovoljavaju propisane uvjete da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu i odreduje tehnicka svojstva grañevnih proizvoda. zadaće Shema 2. Investitor grañenje povjerava izvodaču koji gradi na temelju projekta te ugraduje grañevne proizvode i opremu u skladu s njim. ovlaštenih pravnih osoba i državnih službi prikazani su na shemi 2. dokaze o sukladnosti ugrañene opreme i dokaze kvalitete izvedenih radova (npr. Nakon izrade projekta revident provodi njegovu kontrolu (samo kontrolirano svojstvo).

• uporabu harmoniziranih tehničkih specifikacija. to velik broj norma na koje upučuju tehnički propisi koje npr. nakon objave TPT-a propisan je rok od 18 mjeseci. Neprevedene norme. Tehnicki propis o toplini). izvoñenje te za održavanje pojedinih tehničkih sklopova. Stoga se prevodenje norma kao temelja za učinkovitu primjenu tehničkih propisa nameće kao jedan od osnovnih uvjeta. ureduju dokazni proračun. kao i (djelomićno) sustave koji troše energiju i obnovljive energente. Uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima na primjeru toplinske zaštite zgrada Primjer tehničkog propisa koji u skladu s opisanim načnom ureñuje jedan tehnički sklop. • sustave ocjenjivanja sukladnosti. kako bi se osigurali minimalni uvjeti za primjenu TPT-a kod svih sudionika u gradnji. Jedan od izvora problema pri uvodenju CPD u svakodnevnu praksu jest činjenica da. Ušteda energije i toplinska zaštita. U torn je razdoblju MZOPUG ovlastio pravne osobe za radnje ocjenjivanja sukladnosti. a tek na kraju norme ispitivanja i vrednovanja postupaka ocjenjivanja sukladnosti. primjenom TPT-a poboljšava se energijska učinkovitost zgrada i obuhvačaju toplinske karakteristike. nadzorna i certifikacijska tijela. U torn smislu može se ocijeniti da su bi se.Radi razumijevanja promjena koje je donijelo uvodenje CPD-a u području toplinske zaštite zgrada. glede redoslijeda prevoñenja norma. zrakonepropusnost te položaj i orijentaciju zgrade. • uporabljivost grañevnih proizvoda. osim što ureñuje uvoñenje CPD-a za tri skupine grañevnih proizvoda predstavlja i djelomično uvoñenje Direktive o energijskim svojstvima zgrada (EPBD. TPT u dijelu toplinske zaštite zgrada i grañevnih proizvoda koji se rabe za toplinsku zaštitu zgrada. njihov velik broj te činjenica da je sustav ionako kompleksan. bez prijevoda na hrvatski jezik. tehnički propisi u velikoj mjeri upućuju na primjenu norma. Što se tiće uskladivanja s EPBD-om. Budući da dosadašnja priznata tehnička pravila nisu posebno ureñdivala toplinskoizolacijske grañevne proizvode. Energy Performance of Buildings Directive). Kako Zakon o normizaciji pruža mogučnost prihvaćanja norma u izvorniku. 6. ureñuje: • ispunjavanje bitnog zahtjeva br. • zahtjeve za ispitne laboratorije. važno je ukazati na povećanje materije koju TPT 111 . tj. Taj propis. sklop toplinske zaštite zgrada je Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada (TPT. potom bi trebale doći na red norme specifikacija grañevnih proizvoda. U dijelu usklañivanja s CPD-om. trebalo prvenstveno prevoditi norme koje ureñuju pravila za projektiranje. sukladno načelima „Novog pristupa“ . TPT-om su dakle za te proizvode s europskim sustavom usklañene (izuzev samog znaka „CE“): -metode ispitivanja -način označivanja i objavljivanja svojstava grañevnih proizvoda -sustavi ocjenjivanja sukladnosti.promet grañevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti. a proizvoñaci su u torn razdoblju trebali ustrojiti unutarnju kontrolu proizvodnje. predstavlja otežavajuću okolnost za uvoñenje CPD-a. • sadržaj znaka sukladnosti. grañevne proizvode ili ispitne metode (te na taj način postaju obvezni ili tek primjereni dokument važan za rad svih neposrednih i posrednih sudionika u gradnji) ostaje dulje vrijeme nepreveden.

Proizvoñač je dužan uspostaviti sustav unutarnje kontrole proizvodnje. u skladu s hEN-om u kojem su navedena potrebna ispitivanja te njihova učestalost. Kako bi postupak ocjenjivanja sukladnosti bio provediv. ocjenjivanja i potvrñivanja unutarnje kontrole proizvodnje ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz propisanih skupina • izdavanje certifikata o sukladnosti. može se uociti znatna opsežnost podrucja koje ureduje TPT i norme na ciju primjenu upućuje. ako se načini usporedba do sada važećih norma i norma koje su postale obvezatne stupanjem na snagu TPT-a prikazanih u tablici 1. Prikaz ucestalosti ispitivanja za proizvode od ekspandiranog polistirena (EPS-a) prema HRN EN 13163:2002 Broj 4. odnosno ugradnje obvezatne su isprave o sukladnosti. poliuretan PU. te uz proizvod izdati izjavu o sukladnosti. Na kraju spomenimo i to da se kao posljedica rečenog uskladivanja s direktivama EU uvode još i neke novosti: • u fazi izrade projekta .2) 112 ucestalost 1xu2h 1 x tjedno 1xu2h .ureñuje. i to pošto provedbom postupka ocjenjivanja sukladnosti bude potvrñena sukladnost proizvoda • • • • Tablica 2. Postupci ovlaštene osobe i postupci proizvodaca grañevnih proizvoda Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti. za toplinskoizolacijske grañevne proizvode (mineralna vuna MW. a koju je za primjenu potrebno svladati. MZOPUG ovlašćuje pravnu osobu koja je sposobna provesti radnje: početnog ispitivanja tipa grañevnog proizvoda (ITT (hrv. PIT)) početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje stalnog nadzora.. ekstrudirani polistiren XPS..1 Tocka Naslov Toplinski otpor i toplinska provodljivost Najmanja ucestalost ispitivanja a Izravno ispitivanje Neizravno ispitivanje metoda ispitivanja 1 x dnevno ili i težina po kalupu ili gustoca (upo1 puta u 3 mjeseca ili rabom proizvodaceve korelacije) i druge metode ispitivanja 1 x u 3 mjeseca ili 1 x toplinske provodljivosti i gustoca (uporabom korelacije godišnje prema slici B. ekspandirani polistiren EPS.2. ispravama sukladnosti i označivanju grañevnih proizvoda i TPT.) i povezane sustave za vanjsku toplinsku izolaciju ETICS prije distribucije na tržište.projektant izrañuje i ovjerava iskaz potrebne energije za zgradu • nakon završetka gradenja • izvodač radova na iskazu potrebne energije izjavljuje da su radovi izvedeni sukladno tehničkom rješenju uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade te • osigurava provedbu kontrolnog ispitivanja zračne-propusnosti zgrade prije uporabe. Proizvodač grañevnog proizvoda dužan je objaviti svojstva proizvoda. Naime.

Proizvoñači s europskog tržišta imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i tu su u komparativnoj prednosti u odnosu na «nepripremljene» domaće proizvoñače.7 i 4.3. 113 .4 4.9.3.2.10 4.1 4.8 4.8 4.2 Duljina i širina Debljina Pravokutnost Ravnost Stabilnost izmjera Cvrstoca na savijanje Reakcija pri požaru Stabilnost izmjera pri specificiranim uvjetima temperature i vlažnosti Deformacija pri specificiranom tlacnom naprezanju i temperaturnim uvjetima Tlacno naprezanje pri 10 %-tnoj deformaciji 1xu2h 1xu2h 1xu4h 1xu8h ITT c 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ITT c ITT c i proizvodaceva metoda vidi tablicu B.3.2.6 4. Postupak ocjenjivanja sukladnosti podrazumijeva (ovisno o sustavu) da proizvoñac sam (ili putem ispitnog laboratorija koji ne mora biti ovlašten od MZOPUG-u niti akreditiran) provede: • ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrñenom planu ispitivanja i/ili • početno ispitivanje tipa grañevnog proizvoda (ITT) i/ili da od ovlaštene pravne osobe dobije: • izvještaj o početnom ispitivanju tipa grañevnog proizvoda (ITT) • certifikat za unutarnju kontrolu proizvodnje ili • certifikat o sukladnosti proizvoda.3.6 4. moraju se ponoviti ispitivanja odgovarajućih značajki proizvoda ako su načinjene promjene ili prilagodbe takve da bi vjerojatno mogle utjecati na sukladnost proizvoda.3 4. U tvorničkoj kontroli proizvodnje jedno je mjerenje uvijek jedan rezultat ispitivanja.3.vrijedn osti - 4.4 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ili 1 x godišnje 4. Dodatno. Dodatno na gore navedene učestalosti ispitivanja.2 - 1 x dnevno - 4.9. Za mehanička svojstva učestalosti ispitivanja neovisne su o promjenama proizvoda.3. Problemi na koje najcešce nailazi proizvoñač s domaćeg tržišta jest nedostatak sustava unutarnje kontrole proizvodnje.3.11 Vlacna cvrstoca okomito na obloge Tlacno puzanje Dugotrajna vodoupojnost uranjanjem Dugotrajna vodoupojnost odredena difiizijom Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje Paropropusnost 1 x tjedno ili 1 x u tri mjeseca ITT c ITT c ITT c ITT c ITT c 1 x tjedno 1 x dnevno 1 x tjedno - 4. proizvodac mora uspostaviti unutarnja pravila procesa prilagodbe koja se odnose na ta svojstva pri promjeni proizvoda. vidi normu EN 13172.12 Dinamicka krutost 4.2.2.13 Debljina dL Stlacivost 4.2 4.2.3.15 Otpuštanje opasnih tvari Najmanju učestalost ispitivanja lzraženu rezultatima ispitivanja treba snvatiti kao minimum za svaku proizvodnu jedimcu/lmiju pn stabilmm uvjetima.4.3 gubitak zapaljivosti prividna gustoca i težina po kalupu ili gustoca (uporabom proizvodaceve korelacije) i težina po kalupu ili gustoca (uporabom korelacije prema slici B.3. ITT.2 4.5 4.2 i cvrstoca na savijanje -- 1xu4h lx ulh 1xu2h 1xu2h tab.2.3.2.3.3.5 4.3.

a koje je sastavni dio arhitektonskog ili gradevinskog projekta. Osnovni zahtjevi koje mora ispuniti toplinsko izolacijski materijal navedeni su u normi za taj proizvod pod tockom 4.debljinu . Razina predstavlja gornje ili donje ogranicenje vrijednosti nekog svojstva. mora sadržavati: tehniki opis.tlacno puzanje .prividnu gustoću .stabilnost dimenzija u uvjetima odredenih temperatura i vlažnosti . izolacija poda.ponašanje u uvjetima požara b) dodatna svojstva za posebne primjene: stabilnost dimenzija pri speciiiciranim uvjetima temperature i vlažnosti . Odreñivanje zahtijevanih svojstava grañevnih proizvoda u projektima i provjera svojstava grañevnih proizvoda prije ugradnje Tehničko rješenje zgrade s dokazom ispunjavanja zahtjeva s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. Znajući podatke odreñene glavnim projektom izvodač i nadzorni inženjer će na gradlištu. a ovisno o posebnoj primjeni proizvoda odreñene zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 točka 4.vlačnu čvrstoću okomito na ravninu ploće .paropropusnost . odreñuje koji su proizvodi uporabljivi).otpuštanje opasnih tvari.toplinski otpor i toplinska provodljivost . te iskaznicu potrebne top line za grijanje.pravokutnost . važan dio projekta je program kontole i osiguranja kvalitete.3.deformacije pri specificiranom tlačnom opterecenju i temperaturnim uvjetima . a razred je kombinacija dviju razina istog svojstava izmeñu kojih se mora nalaziti vrijednost tog svojstva. Proizvoñać kodiranom oznakom mora označiti proizvod tako da zadovolji sve zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 tocka 4.2.vlačnu čvrstoću usporedno s ravninom ploće . program kontrole i osiguranja kvalitete. U vezi s uvoñenjem CPD-a.3.ravnost . prije ugradnje toplins-koizolacijskog proizvoda provjeriti: 114 .dinamičku krutost stlačivost .vodoupojnost . gdje projektant odreñuje svojstva grañevnih proizvoda koji se ugrañuju u zgradu (tj. proračun fizikalnih svojstava. Svojstva toplinsko-izolacijskill proizvoda navode se kao razine ili kao razredi.duljinu i širinu . nacrte. ravnog krova ili drugo) navedeni u tocki 4. dok su zahtjevi ovisno o posebnoj primjeni (npr.tlačno naprezanje pri 10%-tnoj deformaciji .otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje .Primjer potrebnih aktivnosti koje mora provoditi proizvoñač (i u skladu s kojima mora imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje) prikazan je u tablici 2.čvrstoću na savijanje .2. Važno je napomenuti da nije dovoljno u programu kontrole i osiguranja kvalitete samo navesti oznaku specifikacijske norme nego je potrebno za svaki proizvod posebno navesti: a) osnovna svoistva proizvoda za sve primjene: .

Pripremljenost proizvodaca i ovlaštenih osoba za rad u skladu CPD-om Proizvoñaći toplinskoizolacijskih grañevnih proizvoda koji su orijentirani na europsko tržište uglavnom imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje. No kako i za taj drugi računalni program postoji jednak problem nepoznavanja izvornoga koda. Pretpostavka od koje se polazi jest da su revidenti ovlašteni za kontrolu bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite izuzetno dobro savladali odredbe TPT-a. te da mora dobiti pozitivno izvješće ovlaštenog revidenta. da 115 . Si-tuacija u RH je takva da je većina proizvoñača toplinsko izolacijskill proizvoda u vlasništvu stranih proizvodača te imaju ustrojen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i rade po modelu novoga tehničkog zakonodavstva. a dok je manji dio nepripremljenih proizvodaća još uvijek u postupku ocjenjivanja zbog kasnog uključivanja u postupak. kompleksnost proračuna toplinske zaštite grañevine uvelike je narasla i u praktičnoj se primjeni nalazi veći broj računalnih programa koji projektantima olakšavaju provedbu ovoga zadatka. može se zakljuciti da je rezultat takvog pristupa opet jednako nesiguran rezultat provedene kontrole. • je li za proizvod izdana izjava o sukladnosti (provjera na internetskoj stranici MZOPUG). nije vjerojatno da će kontrolni proračun provesti bez pomoći takvog alata. ima li proizvod projektom predviñena svojstva) i to za odreñeno mjesto ugradnje (je li uporabljiv). Računalni su programi. MZOPUG je za provodenje radnji ocjenjivanja sukladsukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda i sustava ETICS dao ovlaštenje Institutu grañevinarstva Hrvatske kao jedinoj pravnoj osobi koja je u prijelaznom razdoblju dokazala da je sposobna (tj. Za oñredene proizvode za koje proticanje roka trajnosti može utjecati na svojstva proizvoda. naravno. Jedan od zahtjeva koji se postavlja pred revidenta u postupku kontrole glavnog projekta jest i da provjeri metode proračuna i točnost dobivenih rezultata. Kontrola glavnog projekta Za odreñene je grañevine (grañevine cija je ploština veća od 800 m2) propisana obveza da glavni projekt mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje grañevinske dozvole proći kontrolu. Revident će najvjerojatnije proračun ponoviti nekim drugim računalnim programom. Stoga se kao logično rješenje nameće potreba da se u predstojećem preustroju sustava kontrole projekta promotri i pitanje provedbe kontrolnih proračuna s vjerojatnom evaluacijom i priznavanjem računalnih programa za potrebe kontrole projekata. te da mogu savjesno nastaviti obavljati revidentske poslove iako im je ovlaštenje dano prije stupanja na snagu TPT-a. obvezatno se provjerava je li rok istekao.Najsigurnija metoda provjere točnosti proračuna jest da ovlašteni revident ponovi proračun te usporedi dobivene rezultate s onima u projektu. Kako je vec prije izloženo.• podudaraju li se podaci na dokumentaciji koja prati toplinsko-izolacijski proizvod s podacima odreñenim projektom (tj. Opasnost koju nosi takav pristup jest u tome da tijekom kontrole glavnog projekta zapravo nije razvidno jesu li u računalnom programu koji je rabljen uzeti u obzir svi parametri i karakteristike zgrade i sustava toplinske zastite koje pretpostavljaju norme na koje upućuje TPT. U prijelaznom razdoblju prije stupanja na snagu TPT-a večina je proizvodača toplinskoizolacijskih proizvoda provela postupke ocjenjivanja sukladnosti. jer s obzirom na kompleksnost i dugotrajnost proračuna. zaštičeni kao intelektualno vlasništvo i uglavnom nije moguć uvid u njihov izvorni kod.

opreme i zemljišta. nositelj i provoditelj ukupnih aktivnosti na prenošenju i uvodenju CPD-a. Stoga je TPT-om odreñena obveza ispitivanja tih gubitaka. Nadzor na gradilištu provode grañevinski inspektori. Za toplinsku zaštitu zgrada. Što se tiče nadzora nad ovlaštenim osobama. izrada energijskog profila zgrade prema TPT-u (tj. budući da je Sektor za graditeljstvo inicijator. jedno od mjerila uspješnosti ispunjavanja bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite jest minimiziranje gubitaka kroz spojeve gradevnih elemenata te prozore i vrata. prema EPBD-u) pridonosi preciznijoj procjeni troškova tijekom uporabe zgrade. režije) u razdoblju od 25 godina znatno premašuju investicijsku vrijednost zgrade koja obuhvaća troškove izrade projektne dokumentacije. ZOG-om je nadzor ureñen na tri područja: • nadzor nad pravnim osobama ovlaštenima za poslove ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata o sukladnosti. Kako je uloga grañevinske inspekcije mnogo šira od kontrole samo grañevnih 116 . koji se primjenom dosadašnjih propisa nisu uzimali u obzir. Učinci primjene novog TPT-a Iako usklañivanje s novim TPT-om traži povečani angažman i troškove u svim fazama projekta. Nadzor primjene tehničkih propisa Da bi sustav uspješno fiinkcionirao. pa je sukladno toj obvezi izvodac radova dužan ispitati zrakonepropusnost omotaca zgrade prema HRN EN 13829:2002 uključivanjem pravne osobe ovlaštene za takvo ispitivanje. U slučaju da je zrakonepropusnost unutar propisanih (odnosno projektom odredenih) granica. glede toga svojstva. mogle biti ispitane. ne postoje osobite prepreke za provedbu potrebnih aktivnosti u nadzora nad ovlaštenim osobama. može se reći da dobici koji se reflektiraju nižim troškovima uporabe zgrade te kvalitetniji i zdraviji životni prostor opravdavaju takav pristup. koji su svi zaposlenici MZOPUG-a. pa su njegovi djelatnici i primjereno izobraženi za te poslove. Na temelju analiza provedenih racunalnom aplikacijom „IGH Toplinska zaštita“.ispunjava propisane uvjete) za provodenje radnji ocjenjivanja sukladnosti za te proizvode. grañenja. U trenutku pisanja ovoga rada. i • nadzor na gradilištu koji provode grañevinski inspektori. Pitanje nadzora tržišta rješava se u sklopu priprema Državnog inspektorata RH za ostvarivanje nadzora za sve proizvode (ne samo grañevne) koji se pojavljuju na tržištu u sklopu Direktiva „Novog pristupa“. a rasporeñeni su u središnjici u Zagrebu i po područnim jedinicama. • nadzor tržišta koji provode inspektori Državnog inspektorata RH. dobiti uporabnu dozvolu. pravilnik koji bi uredio ovlaštenja za pravne osobe koje provode opisana ili koja druga ispitivanja graeñvina nije donesen (što znaci da u RH još nema pravne osobe ovlaštene za te poslove). Naime praksa je pokazala da troškovi uporabe zgrade (održavanje. bitan je element njegove provedbe i pitanje nadzora. Može se pretpostaviti da će se za podraćje grañevnih proizvoda specijalizirati i izobraziti primjeren broj inspektora. koji provodi Sektor za graditeljstvo MZOPUG-a u okviru aktivnosti ovlašćivanja i kontrole rada ovlaštenih pravnih osoba. Stoga će biti nužno u najskorije vrijeme urediti to pitanje kako bi grañevine koje su projektirane u skladu s TPT-om i čije grañenje je u tijeku. Zasada postoji problem premalog broja zaposlenih na ovim poslovima. zgrada može. može se ocijeniti da će primjena novog TPT-a rezultirati smanjenjem potrebne energije za grijanje zgrada najmanje za 25% u odnosu prema dosadašnjem stanju . Npr.

jedan od zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 prema kojoj se potvrñuje (od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo) sposobnost laboratorija za ispitivanje nekog fizikalnog svojstva s odreñenom mjernom metodom jest 117 . potreban je dodatni napor da se postigne primjereno stanje edukacije svih uključenih u te postupke. spomenimo i pitanje uporabne dozvole: tehničkim pregledom provjerava se uskladenost izgrañene grañevine s glavnim projektom na temelju kojega je izdana grañevinska dozvola.proizvoda. tržište grañevinskih toplinsko-izolacijskih materijala reagiralo je većim interesom za one materijale kojih su toplinsko-izolacijska svojstva ispitana i potvrñena u ovlaštenim laboratorijima. Metoda odreñivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala jest normirana metoda. njezi). ali i u rezultate ispitivanja pojedinih tehničkih ili fiinkcijskih sklopova. plinobetona i laganih betona. . poliuretanskih pjena.. laboratorijska ispitivanja toplinsko-izolacijskih svojstava grañevinskih materijala ima velik materijalni udio u laboratorijima iz područja grañevinske fizike.. te da zahtijevaju mobilizaciju velikog broja osoba koje su na bilo koji način profesionalno povezane sa graditeljstvo. pluta. krutih ploča od drvene vune. vlakana i veziva. Zadaće u torn smislu su zorno prikazane na shemi 3 TRŽIŠTE GRADEVNIH PROIZVODA vlasti nacionalni gradevnotehnicki propisi temeljeni na šest bitnih zahtjeva prema CPD-u proizvodaci opskrbljuju (tržište) znakom CE oznacenim proizvodima vlasti nadzor tržišta projektanti odreduju primjenu uporabljivih proizvoda oznacenih oznakom CE vlasti gradevinska dozvola izvodaci kupuju i ugraduju proizvode oznacene znakomCE vlasti gradevinska inspekcija Shema 3. Zaključak Razvidno je da su pitanja uvodenja CPD-a u pravnu i grañevno-tehničku praksu u RH složena i zahtjevna. Pitanje usklañenosti provjerava se uvidom u zapise o ugrañenim grañevnim proizvodima (svojstvima proizvoda. polistirena. rastresitih perlita i glina za ispunu. Stoga je osobito važno da svi dionici uvodenja CPD-a razumiju mehanizme uvoñenja i u njima aktivno sudjeluju. potrebno je doškolovanje grañevinskih inspektora za takav rad. perlita. Kako je izdavanje graevinskih dozvole podijeljeno izmedu službe u MZOPUG i službi u uredima državne uprave u županiji. Takoñer.S obzirom na to da je u posljednjih desetak godina važnost uštede energije u graditeljstvu (kao derivat ekološke skrbi) povećan. toplinskih žbuka. itd. kao i mobilizaciju dragih resursa .Grañevinski materijali kojima se u laboratorijima grañevinske fizike na ovaj način odreñuje toplinska vodljivost jesu: sve vrste mineralnih vuna.vremena za prilagodbu i edukaciju te materijalnih sredstava za opremanje. fenolnih smola. Europski pristup zadaćama u vezi sa zajednickim tržištem Na koncu. Nadalje. s obzirom na neprestani dotok novih materijala. porobetona. Posebna je tema nadzor ispravnoga odabira grañevnih proizvoda u okviru glavnog projekta grañevine koji se mora provesti u tijeku postupka izdavanja grañevinske dozvole. mjestu i uvjetima pri ugradnji.

⋅ Iz ovoga se može zaključiti da je nužno dobro poznavati sve veličine koje utječu na mjerni proces . Izmeñu grijalice i zaštitnog prstena nalazi se zračni raspor. tako da su bočni gubitci (rasipanja) topline zanemarivi. Temperatura se mjeri termočlancima na barem pet mjesta sa svake strane uzorka (ukupno 20 trermočlanaka). Donedavno je.1. Dobra 118 .030 W/(mK) do 0. dok je na cijelom temperaturnom području srednjih ispitnih temperatura iznosi čak 5%. Mjerni složaj čine dva istovrsna uzorka. na ovaj se način na cijelom mjernom području (jednako površini grijalice) ostvaruje polje jednakih temperatura. Na kraju. ne postoje izvori ili ponori topline u samim uzorcima. Ureñaj sa zaštićenom vrućom pločom sastoji se od adijabatske komore u kojoj je smješten mjerni složaj. obvezno procjenjivati i iskazivati i u ispitnim i u umjernim laboratorijima (mjerilištima). što je u području normom propisane točnosti ureñaja kojim se koeficijent toplinske vodljivosti mjeri. Bit mjerenja je isključivo voñenjem ostvariti prijenos topline grijalice okomito na uzorak. Ova točnost pri sobnoj temperaturi iznosi 2%. što se ostvaruje s pomoću tzv. Potom.iskazivati mjernu nesigurnost. da je temperaturno polje stacionarno te da su uzorci izotropni i homogeni.Vrijednosti ovako iskazanih deklariranih koeficijenata toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih materijala meñusobno se razlikuju za nevelikih 2% do 4%. procjena mjerne nesigurnosti ispitivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala postala je nužna.001 W/(mK). pretpostavlja se da zbog dovoñenja topline uzorcima ne nastaju promjene obujma. VRSTE I SVOJSTVA Uvod Grañevinske materijale dijelimo na prirodne i umjetne i možemo koristiti sve one koji zadovoljavaju uvijete opisane u točki 4. U skladu s gore navedenim. Uloga toplinsko izolacijskih materijala je smanjenje toplinskih gubitaka. Takoñer. kao i troškova za energiju.3. Danas proizvoñači toplinsko-izolacijskih proizvoda iskazuju (na s normom propisani način) vrijednosti koeficijenata toplinske vodljivosti svojih proizvoda tako da ih zaokružuju na 0. Mjerni proces mora biti tako dobro voñen da padovi temperatura na zračnom rasporu izmeñu grialice i zaštitnog prstena ne iznose više od 0. smrzavanje nosive konstrukcije. MATERIJALI. u skladu s . zaštitne vruće ploče. pregrijavanje). primjerice. mjernu je nesigurnost. sustava za grijanje i hlañenje i sustava za kontrolu i praćenje (regulaciju) mjernog procesa.1 K. MATERIJALI OPĆENITO. Mi će mo se zadržati na opisu izolacionih materijala. 4.035 W/(mK). Termočlanak je osjetilo koje se sastoji od dvije žice različitog materijala i koje su na jednom kraju skupa zavarre) Razvoj tržišta i proizvoda od toplinsko-izolacijskih materijala uzrokovao je promjenu njihove klasifikacije s obzirom na koeficijent toplinske vodljivosti.3. grijaća ploča sa zaštitnim prstenom i dva hladila. odreñeni toplinsko-izolacijski proizvod svrstavan u razrede tipa: od 0. može se zaključiti da je potreba za procjenom i iskazivanjem mjerne nesigurnosti mjerenja koeficijenta toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih proizvoda više nego nužna i očita. ali ne i manje važno.sastavnice mjerne nesigurnosti. te zaštita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. Takoñer.

te na-cin potvrdivanja sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima. Radi tehnickog uskladivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom.toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje površine toplije. Pod vrstama proizvoda namijenjenih za ugradnju radi uštede toplinske energije i toplinske zaštite navode se i toplinskoizolacijski gradevni proizvodi. pa se tako danas u svijetu mogu naći i transparentna i vakuumska toplinska izolacija. Uporabljivost gradevnog proizvoda dokazuje se certifi-katom sukladnosti gradevnog proizvoda ili izjavom o sukladnosti koju izraduje proizvodac gradevnog proizvoda nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe pos-tupka ocjenjivanja sukladnosti. prostornog uredenja i graditeljstva donijelo je Tehnicki propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgra-dama . dok je meñu organskim materijalima najpopularniji polistiren. drvena vuna. u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite. Na toplinsku zaštitu zgrade utječu debljina sloja toplinske izolacije i toplinska provodljivost materijala λ (W/mK). Dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskin proizvoda Podloga za dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda su norme specifikacije proizvoda. pa potrebna debljina za U(k)=0. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr. proizašle iz europskih norma. a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Zakonom o gradnji. Sve veća potražnja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija. a istovremeno sprječava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. perlit. broj 175/2003 i 100/04) grañevni se proizvod može staviti u promet i rabiti za grañenje samo ako je dokazana njegova uporab-ljivost. zahtijeva se da svaka gradevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja.045.030-0. Propisom se reguliraju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za gradevne proizvode koji se ugraduju u gradevinu. Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika. ispunjava šest bitnih zahtjeva. pluto. što doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade. kokos. od kojih se jedan odnosi na uštedu energije i toplinsku zaštitu gradevina. Toplinska izolacija vanjskog zida od kamene vune i polistirena Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine. Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost λ=0. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. spomeničke vrijednosti objekta. lan. uskladenim s europskim nacelima Direktive za gradevne proizvode CPD (89/106/EEZ). Grañevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima odredenim nor-mom na koju upucuje tehnicki propis. Ministarstvo zaštite okoli-ša. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna. Toplinskoizolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu Potreba za uštedom energije i toplinske zaštite grade-vina pridonijela je povecanoj primjeni toplinskoizola-cijskih proizvoda. prihvacene kao hrvatske norme. Transparentna izolacija omogućava prijem Sunčeve energije i prijenos u zgradu. slama i drugo. 119 . pamuk. vermikulit. Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina.40 W/m2K iznosi 8-11 cm. celuloza.

Valja napomenuti da za svaku vrstu toplinskoizolacij-skih proizvoda postoji odredena norma specifikacija proizvoda i da za sada postoje harmonizirane norme za sljedece toplinskoizolacijske proizvode: • tvornicki izradeni proizvodi od mineralne vune (MW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13162:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog polis-tirena (EPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13163:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13164:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13165:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od fenolne pj ene (PF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13166:2002 • tvornicki izradeni prizvodi od celijastog (pjenastog) stakla (CG) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13167:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvene vune (WW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13168:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13169:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog pluta (ICB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13170:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13171:2002 Bez obzira na neobvezatnost norma i na cinjenicu da svaki tehnicki propis samo upucuje na odredene norme, njiho-vo postojanje pridonosi ujednacenosti u pristupu gradev-nim proizvodima i vec sada je, u relativno kratkome raz-doblju od njihova izdanja, vidljivo pridonijelo urediva-nju tržišta u podrucju dokazivanja kvalitete i primjene toplinskoizolacijskih proizvoda. Dokazivanje uporabljivosti toplinskoizolacijskih proizvoda Dosadašnji se nacin dokazivanja kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda zasniva na nekim sporadicnim ispiti-vanjima svojstava proizvoda, s rezultatima ispitivanja prikazanim u izvještajima o ispitivanju, cesto pogrešno nazvanim atestima, s programom ispitivanja prema odabiru proizvodaca materijala ili izvršitelja tih ispitivanja. Taj nacin dokazivanja kvalitete proizvoda u hrvatskome tehnickom zakonodavstvu naziva se «svjedodžba o ispitivanju prema priznatim tehnickim pravilima». Tehnickim propisom o izmjeni tehnickog propisa o uš-tedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirana je pravovaljanost do sada izdanih svjedodžbi o ispitivanjima na sljedeci nacin [3]: • dana 30. 6. 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravila za dokazivanje uporabljivosti grade-vnih proizvoda • svjedodžbe o ispitivanju gradevnih proizvoda, izda-ne prema priznatim tehnickim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti gradevnih proizvoda do da-tuma koji je u njima odreden, ali ne dulje od 31. 12. 06. Tehnickim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirano je provodenje postup-ka potvrdivanja sukladnosti toplinskoizolacijskih
120

proizvoda. Potvrdivanje sukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda U dodacima ZA harmoniziranih norma za toplinskoizo-lacijske proizvode od mineralne vune, ekspandiranog polistirena i ekstrudiranog polistirena moguca su tri sus-tava potvrdivanja sukladnosti: sustav 1, sustav 3 ili sustav 4. Odabir sustava ovisi o ponašanju toplinskoizolacij skog proizvoda u uvjetima požara, odnosno pri ispitivanju reakcije pri požara. Temeljem vrijednosti promatranih parametara pri ispitivanju reakcije na požar, a koji su navedeni u tablici 1. norme HRN EN 13501-1:2002, toplinsko-izolacijski materijali mogu se svrstati u razrede (tablica 1.): Tablica 1. Razredi proizvoda prema reakciji pri požara Razre Opis ponašanja toplinskoizolacijskog d proizvoda uvjetima požara Al Ne doprinosi u požara A2 Ne doprinosi požara B Jako ogranicen doprinos požara C Ogranicen doprinos požara D Prihvatljiv doprinos požara E Prihvatljiv doprinos požara F Nema zahtjeva za ponašanje u Dakle, ovisno o razredu reakcije pri požara toplinsko-izolacijskog proizvoda, potvrdivanje sukladnosti se pro-vodi prema: SUSTAVU 1: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B i C , tj. za proizvode kod kojih odre-dena faza u proizvodnom procesu može dovesti do poboljšanja svojstava reakcije pri požara (npr. dodavanjem uspori-vaca požara ili ogranicavanjem kolicine organskog materijala u proizvodu). SUSTAVU 3: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B, C, D i E s tim da kod proizvoda razreda Al, A2, B i C ne može doci do poboljšanja svojstava reakcije pri požara. SUSTAVU 4: za proizvode razreda F i proizvode Al, A2, B, C, D i E kod kojih se ne zahtije-va ispitivanje reakcije pri požara (proizvodi razreda Al prema Odluci Komisije 96/603/EZ). POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAðEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRðENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA GRAðEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNI PROPISANI OVIM PROPISOM Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja
Redni broj 1. 2. Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) (-) 0,87 0,80

121

3. 4. 5. 6. 7.

Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga)

0,70 0,60

Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije 0,50 (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka 0,50 0,60

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)
Redni broj 1. 2. 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4. 5.
a)

Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmeñu stakala – bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnostia) – svijetle boje ili malene transparentnosti – tamne boje ili povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane – žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano – žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) Strehe, loñeb) Markize, gore i bočno provjetravaneb)

FC (-) 1

0,75 0,80 0,90

0,25 0,30 0,50 0,40

Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 1. 2. Zgrada do 2 kata Zgrada s više od 2 kata 2 3

Redni broj

Broj katova zgrade

Tablica 4. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)

122

Redni Građevni materijal broj

Gustoća ρ kg/m³

Toplinska provod ljivost λ W/(m·K)

Specifični toplinski kapacitet cp J/(kg·K)

Faktor otpora difuziji vodene pare µ

1.

ZIDOVI, uključivo mort u reškama 1800 1600 1900 1700 1800 1600 1200 1100 1000 900 800 1800 1600 1200 2000 1000 1200 1400 1600 1800 2000 500 700 900 0,81 0,68 0,85 0,80 0,83 0,70 0,55 0,48 0,45 0,42 0,39 0,99 0,79 0,56 1,40 0,70 0,80 0,90 1,10 1,20 1,40 0,30 0,37 0,46 900 900 800 800 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 5/10 5/10 50/100 50/100 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 15/25 15/25 15/25 50 5/15 5/15 20/30 20/30 20/30 20/30 5/10 5/10 5/10

1.01 puna opeka od gline 1.02 puna opeka od gline 1.03 klinker opeka 1.04 klinker opeka 1.05 puna fasadna opeka od gline 1.06 puna fasadna opeka od gline 1.07 šuplja fasadna opeka od gline 1.08 šuplji blokovi od gline 1.09 šuplji blokovi od gline 1.10 šuplji blokovi od gline 1.11 šuplji blokovi od gline 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1.13 puna vapneno silikatna opeka 1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi 1.15 prirodni kamen 1.16 šuplji blokovi od betona 1.17 šuplji blokovi od betona 1.18 šuplji blokovi od betona 1.19 šuplji blokovi od betona 1.20 šuplji blokovi od betona 1.21 šuplji blokovi od betona 1.22 šuplji blokovi od laganog betona 1.23 šuplji blokovi od laganog betona 1.24 šuplji blokovi od

123

44 0.39 0.60 2.49 0.24 0.26 šuplji blokovi od laganog betona 1.27 šuplji blokovi od laganog betona 2.25 0.06 beton s laganim agregatom 2.15 beton s laganim agregatom 2.11 beton s laganim agregatom 2.20 porobeton 2.65 1.25 porobeton 2.89 0.29 0.35 1.07 beton s laganim agregatom 2.30 1.55 0.62 0.12 beton s laganim agregatom 2.09 beton s laganim agregatom 2.14 beton s laganim agregatom 2.10 beton s laganim agregatom 2.35 1.52 0.72 1000 1000 1000 5/10 5/10 5/10 BETON I ARMIRANI BETON 2500 3200 2400 2200 2000 2000 1800 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 1000 900 800 750 700 650 600 550 500 450 400 2.21 0.02 teški beton 2.79 0.60 2.21 porobeton 2.01 armirani beton 2.05 beton 2.25 šuplji blokovi od laganog betona 1.00 1.15 0.60 0.31 0.laganog betona 1.16 0.18 porobeton 2.17 porobeton 2.22 porobeton 2.19 porobeton 2. 2.13 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 80/130 80/130 80/130 70/120 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 124 .27 porobeton 1000 1200 1400 0.23 porobeton 2.18 0.26 porobeton 2.19 0.00 0.08 beton s laganim agregatom 2.04 beton 2.13 beton s laganim agregatom 2.03 beton 2.70 0.22 0.16 beton s laganim agregatom 2.24 porobeton 2.

11 0.15 polimerna žbuka 3.65 0.29 porobeton 2.51 0.80 1.38 0.08 0.11 lagana žbuka 3.30 840 200 125 .2.22 magnezitni estrih 4.09 lagana žbuka 3. ESTRISI 2000 1600 1800 1400 1500 1400 1300 1200 1300 1000 700 400 250 1400 1100 1800 1700 2000 2000 2100 2300 1.56 0.90 1.02 vapnena žbuka 3.60 1. MORTOVI.14 sanacijska žbuka 3.10 lagana žbuka 3.00 0. ZIDNE I STROPNE OBLOGE 900 0.40 1000 1000 1000 6/10 6/10 60/100 1800 1.07 gipsana žbuka 3.38 1000 10/15 2300 1. PODNE.03 vapneno-cementna žbuka 3.19 cementni estrih 3.01 cementna žbuka 3.04 vapneno-gipsana žbuka 3.05 gipsana žbuka 3.70 0.03 keramičke pločice 1300 0. 350 300 2000 0.10 1000 60/100 1600 0.70 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1100 1000 1000 15/35 6/10 15/35 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 15/20 15/20 15/20 5/20 5/20 6/15 50/200 50/70 100/150 15/35 50 15/35 15/35 3.16 silikatna žbuka 3.47 0.54 0.11 0.01 gipskartonske ploče 4.18 cementni mort 3.20 0.10 1.25 900 8 4.12 toplinskoizolacijska žbuk 3.81 1000 60/100 ŽBUKE.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca 4.60 0.30 beton s jednozrnatim šljunkom 2.32 beton s jednozrnatim šljunkom 3.60 1.20 anhidrit estrih 3.13 toplinskoizolacijska žbuka 3.08 gipsana žbuka 3.28 porobeton 2.17 žbuka na bazi akrilata 3.31 beton s jednozrnatim šljunkom 2.06 gipsana žbuka 3.70 0.90 0.25 0.43 0.

04 kamene ploče 4.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 6.01 ekspandirani perlit 6.02 lomljevina ekspandiranog pluta 6. PARNE BRANE (KOČNICE) 1100 0.4.23 1000 50000 5.23 0.04 pijesak.055 0.030 do 0. šljunak.81 1000 1300 900 1000 3 3 3 3 6.050 0.035 do 0.01 mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 7.040 1030 1 1450 60 ≥ 25 0. 1100 1100 0.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 5.035 do 0.02 ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 7.14 1000 1000 50000 100000 1600 0.15 1000 2000 40/200 50/70 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI.03 lomljevina opeke od gline 6. 2500 550 2.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P 5.23 1000 100000 1300 0.26 960 300000 1300 0.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB 5.41 0.040 1450 150 126 .03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca 5.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala 5.23 0.060 0.23 1000 1000 50000 50000 1100 1200 0.80 0. 7.14 1000 20000 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE ≤ 100 ≤ 200 ≤ 800 0.03 ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 TOPLINSKO – IZOLACIJSKI MATERIJALI 10 do 200 15 do 30 0.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona 5.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR 5. ≤ 1700 tucanik (drobljenac) 7.05 drvo 5.

zidovi prema garaži.10 drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ≥ 30 0. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.045 do 0. 1. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. tavanu Prozori.00 3. min >3 °C min ≤3 °C Vanjski zidovi.75 Θe.020 do 0.06 čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 7.45 12°C < Θi < 18 °C Θe.09 1400 50 100 do 150 360 do 460 1000 ∞ 1470 3/5 550 0. min >3 °C 0.035 0.7. debljina ploča 15 mm ≤ d ≤ 25 mm 7.mj.mj. U [W/(m²·K)]. min ≤3 °C 0.040 do 0.30 0.07 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168. krovni prozori.80 3.040 1400 60 ≥ 30 0.40 0.00 3.05 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 7.08 ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 7.030 do 0.065 0.40 127 .060 0.065 do 0. grañevnih dijelova novih zgrada. malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama U [W/(m²·K)] Redni broj Građevni dio Θi ≥ 18 °C Θe.055 0.045 do 0.60 0. Θe.80 1. 0.mj.045 0. stropovi prema 0. balkonska vrata.50 0.mj.150 1470 4/8 140 do 240 80 do 500 110 do 450 0.04 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 7.75 1.070 900 5 1560 5/10 1400 5/10 Tablica 5. 2.09 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 7.

7. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.65 0.90 0.80 1.045 Grañevni materijal beton guste strukture sa šupljikavim agregatom beton šupljikave strukture s gustim agregatom beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom 128 . 9. Stropovi iznad vanjskog zraka.40 0.801) 2. zida prema tlu ili negrijanog prostora. stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 0. 3.80 1.40 0. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida. podovi na tlu Vanjska vrata.90 0.90 8.40 5.80 1. Ravnotežni sadržaj vlage u grañevnom materijalu kod temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % Redni broj 1. 0. vrata prema negrijanom stubištu.min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. 0.40 0. Sadržaj vlage u kg/kg 0.30 0.130 0.50 0.030 0.50 2. s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete Stropovi između stanova.40 Napomena: Θe. 2.40 0.mj. 0.501) 2.tavanu 4.00 6.00 2.90 0. Tablica 6.501) 2.651) 2.80 1.

45 1. 2.13 1.3. asfalt. bitumen 4.60 1.20 1. Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage (23 °C/80 %) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala Faktor preračunavanja Fm 1. Najveći doprinos za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama je poboljšanje toplinskih karakteristika gradevinskih konstrukcija. opeka od gline vapneno silikatna opeka Porobeton beton s granulama polistirena beton s laganim agregatom mort i žbuka beton s teškim agregatom beton guste strukture sa šupljikavim agregatom gips. VRSTE I SVOJSTVA TOPL.150 Tablica 7.00 Redni broj Grañevni materijal ili zid 10. 5. IZOLACIJSKIH MATERIJALA.27 1. 9. blokovi na bazi drva 11.13 1.2. 6. proizvodi na bazi drva. anhidrit 1. proizvodi na bazi biljnih vlakanaca 0. 8. time ostvaruju manje toplinske gubitke i manju potrebnu energiju za grijanje i hladenje. Treba uskladiti toplinske karakteristike pojedinih konstrukcija kako bi se ostvarila zadovoljavajuća potrošnja energije. POTREBNE DEBLJINE Materijali i izvedbe U skladu sa smjernicama Direktive o energetskim značajkama zgrada {EPBD) 2002/91/EC.27 1. gips.22 1. Stoga je potrebno s obzirom na namjenu zgrade: > Odrediti zone različitih unutrašnjih temperatura ill načina korištenja prostora 129 .4. 5.17 1. 7. 3. 4. planiranje potrošnje energije ne treba stati na zadovoljavanju minimalnih kriterija potrošnje energije definiranog nacionalnim zakonodavstvom već treba: > planirati zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje > uvesti upravljanje energijom u zgradi tokom cijelog razdoblja korištenja Zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje imaju manje vrijednosti koeficijenata prolaska topline pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice. anhidrit drvo.020 0.25 1. Vanjska ovojnica koja je toplinski izolirana osigurava ugodne temperature u unutrašnjem prostoru.

iz Priloga »C« TPRUETZZ. Mineralna vuna ima visoku otpornost na požar. zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu. EPS. debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. a ovisi o gustoći. Takoder je važan i način proizvodnje materijala. Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost.045. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale. a i cijena. odnosno visokog toplinskog otpora. Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena i staklena vuna. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu.kamena i staklena. odnosno poliuretanska pjena. Pregled toplinsko izolacijskih materijala Dobro poznavanje toplinskih svojstava gradevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada. Toplinski gubici kroz gradevni element ovise o sastavu elementa. te korištenje energije u proizvodnji. Otporna je na starenje i raspadanje. te niske cijene i jednostavne ugradnje. Svi koeficijenti prolaska topline graničnih konstrukcija (izmedu zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve odredene u tablici 5. Koristi se najviše kao toplinska zaštita.040 W/mK. tlačna tvrdoća. kako bi se ostvarila minimalna toplinska zaštita. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljšati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(m2K)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici površine elementa [kWh/m2]. faktor otpora difuziji vodene pare. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemačkoj. Zbog dobrih izolacijskih svojstava X= 0. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom. trajnost.035 i 0. industriji i brodogradnji. otpornost na vlagu i drugo. godine. što je uvrštava medu najbolje toplinske izolatore. Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je na anorganske i organske materijale. danas je to jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala.ekspandirani i ekstrudirani. Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugradujemo. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene 130 . stišljivost. podrumskog zida. na našem tržištu najviše se koristi polistiren ili stiropor. 1954. te na mikroorganizme i insekte.> Primijeniti odgovarajući sastav konstrukcije vanjske ovojnice > Toplinski izolirati sve konstrukcije prema negrijanim prostorima i prema van > Smanjiti utjecaj toplinskih mostova U svrhu uštede energije zgradu je potrebno podijeliti u više zona ukoliko je predvideno različit način korištenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju više od 4°C. te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. Koeficijent toplinske vodljivosti U (W/mK) je količina topline koja prode u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2. ravnog ili kosog krova. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti. paropropusna je i djelomično vodootporna. Mineralna vuna . u svim vanjskim konstrukcijama. nadzemnog zida. veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku. orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. te poliuretan. a organskih materijala polistiren . dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti izmedu 0.035-0. te kao plivajući pod u podnim medukatnim konstrukcijama. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren. Osim kamene i staklene vune. tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda.

030 do 0. vermikulit.0 131 . Tablica 10.020 i 0.035 do 0.0-3.035 do 0. A [W/(mK)J. približne vhjednosti faktora otpora difuziji vodene pare.055 10-16 11-14 5 5/10 1.045 do 0.0 2. te zbog toga nije u široj primjeni.040 7-9 60 5-8 >30 100 do 150 360 do 460 550 0.35 X (W/mK) 2 W/m K 0. debljina ploča 15 mm<d<25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 10 do 200 1 15 do 30 0. te usporedba relativnih troškovaza ugradnju TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL GUSTOĆA 3 p kg/m POTREBNA TOPLINSKA PROVODLJIVOS DEBLJINA (cm)ZA T 11=0.045 do 0.ekstrudirani polistiren. Ovi se materijali u svijetu koriste lokalno.040 9-10 60 0. Medutim.80 >25 0. Za pravilan izbor materijala za toplinsku izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fizikalno kemijska svojstva.5 >30 0. Ian.040 do 0.065 0. Projektne vhjednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale.5-2.040 8-10 150 2.060 0.15 8-10 10-15 16-20 50 ∞ 3/5 4/8 4-6 140 do 240 80 do 500 0. .35 2 W/m K mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ćelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168. Ima još bolja toplinsko izolacijska svojstva pa X iznosi izmedu 0. ovčja vuna i drugi. Poliuretanska pjena takoder se dosta koristi. prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju. naročito pri sanacijama krovova. glina. TROŠAK ZA U=0.090 0. Na tržištu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materijali kao što su celuloza. perlit.065 do 0.vune. za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS.035 W/mK.045 0.020 do 0. Ekstrudirani polistyren XPS je najčešće obojen u plavo ili ružičasto.050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE µ 1 REL. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova . te nije otporan na teperature više od 80°C. trstika. pa su potrebne veće debljine. slama. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene.030 do 0. znatno je skuplja od prva dva navedena materijala. Imaju nešto slabija izolacijska svojstva. te prednosti i mane primjene.

090 do 0.9 3 mg/cm 0. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna. VAKUUMSKA TOPLINSKA Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu uz pomoć zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. Na ovaj način akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora. Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. Krute rešetkaste strukture molekula. ali lomljiv na pritisak.drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ovčja vuna slama lan TRANSPARENTNA TOPLINSKA IZOLACIJA 110 do 450 15 do 60 - 0. Moguće su različiti stupnjevi transparentnosti. Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji omogućuju prodor sunčevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Vatrootporan. nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske NANOGEL izolacije. AEROGEL Aerogel je izuzetan materijal. Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti sprečava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija).040 0. Analizirani usporedni troškovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida. njihove toplinske karakteristike.0. te relativni trošak za takav nivo toplinske zaštite po m2 izolacije.) koja omogućava prijem sunčeve energije i prijenos u zgradu. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI 132 . polistirenska pjena i sl. Posebno je korisna za izoliranje južnog fasadnog zida. Higroskopan. Ako odstranimo zrak iz IZOLACIJA materijala. 1 . a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. a ako sadrži ugljik koji apsorbira IC zračenje ne prenosi toplinu (zračenje).1. najnizu gustocu. krom kositar ili ugljik) u kojem se tekuća komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum).130 0. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr spomeničke vrijednosti objekta. ostakljenih stijena i svjetlarnika.070 0.004 . najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala.03 U tablici je dan pregled najčešćih toplinsko izolacijskih materijala. izolacijska svojstva se povećavaju zbog vakuuma. a najčešće je polutransparentan. aluminij. najnizu provodljivost zvuka. Izuzetno lagana kruta pjena. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne kapilarne cijevi koje idu poprečno s jedne na drugu stranu ploče.035-0. nastaje iz gela (silicij. još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu.037 10-18 10-11 20-35 5/10 1-2 - SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i si. potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zaštite. a istovremeno sprečava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. pri čemu se učinak može dodatno pojačati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zračni sloj ispred transparentne izolacije. kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija). Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima.

P o n u d a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a n a t r ži š t u j e r a zn o l i k a . negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi grañevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima.1 1 c m . zaštiti grañevnog elementa od pregrijavanja. Tr a n s p a r e n t n a i z o l a c i j a o m o g u ć a va p r i j e m S u n č e ve e n e r g i j e i p r i j e n o s u zg r a d u . O va j e i zo l a c i j a j o š u vi j e k vr l o s k u p a i p r i m j e n j u j e s e n a j vi š e k o d s a n a c i j a o b j e k a t a g d j e n i j e m o g u ć e u g r a d i t i ve ć e d e b l j i n e i z o l a c i j e z b o g n p r . D o b r a t o p l i n s k a i zo l a c i j a i m a u t j e c a j i n a k va l i t e t u s t a n o va n j a j e r s u u n u t a r n j e p o vr š i n e t o p l i j e . 0 3 0 . 133 . O s t a l i m a t e r i j a l i s t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m s vo j s t vi m a s u i g l i n a . S ve ve ć a p o t r a žn j a za t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m m a t e r i j a l i m a u s ve ve ć i m d e b l j i n a m a d o ve l a j e d o r a zvo j a n o vi h t e h n o l o g i j a . V a k u m s k a i zo l a c i j a r a d i s e u m o d u l a r n i m p a n e l i m a . p a m u k . udobnom i zdravom stanovanju. a i s t o vr e m e n o s p r j e č a va k a o i o b i č n a t o p l i n s k a i zo l a c i j a g u b i t k e t o p l i n e i z zg r a d e . t e za š t i t a n o s i ve k o n s t r u k c i j e zg r a d e o d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a i n j i h o vi h p o s l j e d i c a ( vl a g a .0 . p r e g r i j a va n j e ) . p l u t o . s p o m e n i č k e vr i j e d n o s t i o b j e k t a . a zb o g i zu ze t n i h i zo l a c i j s k i h s vo j s t a va p o t r e b n e s u zn a t n o m a n j e d e b l j i n e o d k o n ve n c i o n a l n e t o p l i n s k e i zo l a c i j e za i s t a t o p l i n s k a s vo j s t va . sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u grañevnom elementu i na unutrašnjoj površini grañevnog dijela/elementa zgrade. značajne uštede energije za grijanje ili hlañenje. š t o d o p r i n o s i t o p l i n s k o j u d o b n o s t i zg r a d e . najviše izvodi kao: povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom Sustavi zadovoljavaju zahtjevima: ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti. N a t o p l i n s k u za š t i t u z g r a d e u t j e č u d e b l j i n a s l o j a t o p l i n s k e i z o l a c i j e i t o p l i n s k a p r o vo d l j i vo s t m a t e r i j a l a λ (W / m K ) . zaštite grañevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada. toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju. p a s e t a k o d a n a s u s vi j e t u m o g u n a ć i i t r a n s p a r e n t n a i va k u u m s k a t o p l i n s k a i zo l a c i j a . p a p o t r e b n a d e b l j i n a z a U ( k ) = 0 . Toplinska se izolacija vanjskih zidova . s l a m a i d r u g o . Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. ve r m i k u l i t . sprječavanju kondenzacije vodene pare. toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i. a m o že m o i h p o d i j e l i t i n a a n o r g a n s k e i o r g a n s k e m a t e r i j a l e . k a o i t r o š k o va za e n e r g i j u . Najviš e se k oristi:Toplins ka izolacija vanjskog zida od k amene vune i polistirena. d o k j e m e ñ u o r g a n s k i m m a t e r i j a l i m a n a j p o p u l a r n i j i p o l i s t i r e n . p e r l i t . 4 0 W / m 2 K i zn o s i 8 . osiguranja zdravog i udobnog boravka. najvažnije. l a n . s m r za va n j e n o s i ve k o n s t r u k c i j e . V e ć i n a u o b i č a j e n i h t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a i m a t o p l i n s k u p r o vo d l j i vo s t λ = 0 . 0 4 5 .U l o g a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a j e s m a n j e n j e t o p l i n s k i h g u b i t a k a . d r ve n a vu n a . Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje. loggia. stropova iznad otvorenih prolaza. stropova iznad negrijanih prostora i dr. O d a n o r g a n s k i h m a t e r i j a l a n a j vi š e s e k o r i s t e k a m e n a i s t a k l e n a vu n a .fasada. Za svaki grijani grañevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom. k o k o s . eliminiranja toplinskih mostova. c e l u l o za .

bez toplinske izolacije. odnosno njihovo zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeñu njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograñen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F. ožbukan s obje strane. osjećaj propuha i hladnoće. koja omogućuje akumulaciju topline. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih grañevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani. površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C. Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od . Zid je toplinski stabilan. razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage.Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izrañen od šuplje opeke od gline d = 25 cm. Ohlañen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu. sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom grañevnom dijelu zgrade.5 0C ). Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim 134 . Što su razlike temperature izmeñu tijela i grañevinskih elemenata koje ga okružuju veće. Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama. Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju. a na površini se zidova ne stvara kondenzat. tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju. Da bi boravak bio ugodniji. prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata. Sve to pogoduje. ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine. debljine 6 cm Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). mogućem nastanku površinske kondenzacije. u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima.

niti kod najvećih vrućina. Zrak u prostorijama tijekom dana. a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova. prvenstveno na tim mjestima. Zato. Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. posebno u večernjim satima. odnosno veću debljinu toplinske izolacije. treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane. a temperatura zraka u prostorijama.provjetravanjem). Boravak je zdrav i ugodan. Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. zidovi se hlade. jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih grañevnih elemenata i nastanku kondenzata. Akumulacija topline vanjskih višeslojnih grañevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor. Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova. U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije. 135 . Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata. površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima. tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog grañevinskog elementa. kada je to moguće. a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani. ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C. koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka.

SUSTAVI ZAŠTITE 136 .3.3. UGRADBA.4.

SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET 8. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE 137 . SOKL PROFIL 4. KUTNI PROFIL S MREŽICOM 7. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40. PRIČVRSNICA 6. GV 10) 2. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F 9.OPIS SUSTAVA: 1. POLISTIREN PLOČA 5. ZID 3.

138

139

Izolacija potkrovlja

140

141

142 .

143 .

144 .

Toplinskom izolacijom taje se gubitak znatno smanjuje. O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant. potrebno ih je ožbukati hidrofobnom žbukom. Hidrofobna žbuka ima svojstvo vodonepropusnosti dok omogućava prolaz vodenoj pari. Svaki od ovih zahtjeva treba biti uvažavan i niti jedan ne smije biti preferiran u odnosu na druge.4. zbog svojstva upijanja vode. odnosno moraju se smatrati jednako važnim. Vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade. Za ugodan boravak u grañevini i štednju energije preporučljivo je ugraditi toplinsku izolaciju debljine 10 cm (mineralne vune ili polistirola). DIJELOVA. fizikalnim. pri tome uvažavajući. Najveći dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj sagrañen je i još se uvijek gradi s vanjskim neizoliranim zidovima od opeke. SLAGANJE SASTAVA GRAð. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje. ANALIZA ZGRADE I GRAð. što zahtjeva redovito održavanje i time 145 . izmeñu ostaloga i okolicu te po potrebi i tradiciju gradnje. energetskim i klimatskim zahtjevima. Vanjski zidovi ožbukani ne-hidrofobnom žbukom poboljšavaju estetski izgled fasade i smanjuju stupanj navlaživanja zida. vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. Isto tako se pri njihovom projektiranju moraju uvažavati okolica i tradicija gradnje. Fasada i zaštita zidova zgrada trebaju biti tako izvedene da udovoljavaju estetskim. Ožbukani vanjski zid U zimskom razdoblju vanjski zidovi bivaju navlaženi pod djelovanjem vjetra. ožbukani vanjski zid. Preko 90 000 obnovljenih kuća u ratom pogoñenom području sagrañeno je uglavnom od opeke debljine 29 cm. a potom postavljanje hidrofobne žbuke na toplinsku izolaciju. Vrste fasada Prema vrsti i namjeni zgrada fasada može biti izvedena kao neožbukani vanjski zid. Fizikalna svojstva materijala fasade moraju biti takva da osiguraju trajnost pri promjenjivim klimatskim uvjetima. Da bi se vanjski neožbukani zidovi grañevine zaštitili od navlaživanja i propadanja. Analiza. Procesi koje izaziva vlaga u zidovima mogu uzrokovati trajne i nepovratne promjene (plastične deformacije) poput kemijskih procesa i razaranja ili povratne promjene (elastične deformacije) poput promjena toplinske vodljivosti materijala ili dilatacije. Ipak. žbuka je podložna fizikalnim promjenama.4. pokazuje da se kod toplinski neizolirane kuće gubi 52% toplinske energije kroz vanjske zidove. vanjski zid obložen fasadnom opekom. vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom. energetskim i klimatskim zahtjevima. Zadovoljavajuće rješenje ovoga problema je ugradba toplinske izolacije na vanjskoj strani zida. DIJELOVA Zaštita zidova zgrade i fasade trebaju zadovoljavati svim estetskim. prefabricirani betonski elementi i drugi način izvedbe. vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. napravljena za obiteljsku kuću u drugoj klimatskoj zoni. Fasada mora biti otporna na udare vjetra i nepropusna na udare kiše pod djelovanjem vjetra.

tako i za stambene grañevine te mnoge javne i industrijske grañevine. Ovaj meñurazmak čini zračni prostor koji može biti ventiliran ili neventiliran.povećanje troškova. 146 . Fasadna opeka može biti izravno postavljena na vanjski neizolirani zid. Dobra toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja postiže se ako se masivni zid s vanjske strane izolira toplinskom izolacijom debljine 10 cm i zaštiti s vanjske strane fasadnom opekom s ventiliranim zračnim prostorom širine 4-8 cm. kako za obiteljske kuće. onda se obično kaže kako je riječ o vanjskom zidu s ventiliranom fasadom. Zbog toga je preporučljiva uporaba hidrofobne žbuke i toplinske izolacije vanjskog zida. Ako je zračni prostor ventiliran. Vanjski zid obložen fasadnom opekom Oblaganje vanjskih zidova fasadnom opekom može biti uspješno primijenjeno. s razmakom od vanjske strane neizoliranog ili toplinski izoliranog zida. toplinski izolirani zid ili pak.

pod djelovanjem vjetra. treba napomenuti da linearna dilatacija granitne ploče duljine 1 m. što izaziva pritisak klizajućih ploča na one ispod njih koje se lome i padaju.m što bitno smanjuje troškove održavanja zgrade. jedno od rješenja moglo bi biti da se spojna mjesta ploča. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje Vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom Obloga vanjskih zidova kamenim pločama sve više uvodi kamen u arhitekturu kao pouzdan i estetski prihvatljiv grañevinski materijal. Osim toga. Uspješno se može primijeniti i za prizemne dijelove stambenih grañevina. činilo.Fasadna je opeka otporna na vanjske utjecaje i dugo traje. da bi se isušila navlažena toplinska izolacija. IZBOR Fasade oblijepljene pločicama uvijek su dobar izbor 147 .4 mm. Kako bi se izbjeglo prodiranje vode kroz procijepe izmeñu kamenih ploča. Kako se vanjski zid izvodi s toplinskom izolacijom s vanjske strane. Problemi koji se javljaju kod izvedbe fasada kamenim pločama jesu propuštanje vode u meñuprostor kroz procijepe izmeñu ploča i klizanje ploča. pri razlici temperature od 50 K. kako se to. slično izvedbi kod prozora i doprozornika. U cilju otklanjanja mogućih sumnji kako su uzroci iskrivljavanja i lomljenja kamenih ploča dilatacijska naprezanja zbog temperaturnih razlika. Navlažena toplinska izolacija povećava toplinsku vodljivost. pogotovu kada je taj prostor predviñen za javne sadržaje. horizontalna i vertikalna izvode s "L" utorima. dogaña se da kiša. Skoro sve obnovljene kuće u ratom pogoñenom području Hrvatske sagrañene su od opeke debljine 29 cm. To uzrokuje navlaživanje toplinske izolacije. iznosi samo 0. prodire kroz procijepe izmeñu ploča u zračni prostor. Primjena kamenih fasadnih ploča pogodna je za poslovne i neke druge javne zgrade. a time i gubitke topline. posebno u nekim krajevima. a kamene se ploče sidre na vanjski zid. potrebno je utrošiti dodatnu energiju.

Na ovaj se način zimi smanjuju gubici. a vrijeme i troškovi izvedbe manji su nego kod klasične gradnje. naročito ako je postavljen još i vodonepropusni sloj. a izmeñu limene obloge i toplinske izolacije ostavlja se zračni prostor. postoji mogućnost da voda prodre kroz spojeve prefabriciranih elemenata i da doñe do kondenzacije vodene pare u hladnim mostovima. U razdoblju grijanja zgrade dozračena toplina izravnog i difuznog sunčevog zračenja zadržava se u zračnom prostoru i time smanjuje gubitak topline. banaka itd. naročito kod zgrada koje se griju i hlade tijekom godine. naročito kod primjene u industrijskoj gradnji. zimi topao. dobroj zaštiti od vanjskih utjecaja i malim troškovima održavanja. gdje je prodiranje oborinske vode spriječeno profilacijom spojeva tako da se unutrašnji i vanjski tlak izjednače. ali tu postoje mogućnosti navlaživanja toplinske izolacije doñe li do pucanja na spojevima limenih ploča uslijed toplinske dilatacije lima. ako se gleda s energetskog aspekta. Ipak. Na vanjski se zid postavlja toplinska izolacija. Da bi se što efikasnije spriječilo prodiranje oborinske vode kroz spojeve elemenata konstrukcije. U vrijeme kada nije potrebno grijanje. Dobra se energetska učinkovitost postiže kada se u zračni prostor ubacuje odsisni zagañeni zrak iz korisnog prostora zgrade. spojevi se zatvaraju mortom. Te se prednosti očituju u brzoj montažnoj gradnji. Fasade obložene staklom uglavnom se primjenjuju kod poslovnih zgrada. naročito za gradnju proizvodnih pogona jer sendvič djeluje kao dobar toplinski izolator. zračni se prostor prirodno ventilira kroz otvore postavljene na donjem i gornjem dijelu ostakljenja. Fasadni zid čine unutarnji zid s toplinskom izolacijom koja je postavljena na vanjskoj strani. Vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Fasada izvedena od lima ili limenog sendviča s toplinskom izolacijom ima nekih prednosti.Vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Ostakljene fasade imaju odreñene prednosti u odnosu na klasične. Prefabricirani zidovi obično su napravljeni od visokokvalitetnih materijala u dobro kontroliranim tehnološkim procesima. Prefabricirani betonski elementi U zgradama koje se izvode iz prefabriciranih elemenata prisutni su problemi kondenzacije vodene pare i prodiranja oborinske vode u konstrukciju. a ljeti hladan. hotela. Princip izvedbe fasadnog dijela konstrukcije sličan je izvedbi ostakljenih fasada. već hlañenje zgrade. Moguće je lim izravno postaviti na toplinsku izolaciju . Fasada tada djeluje kao ventilirana fasada. Primjena poliuretanskih sendviča s limenom oblogom pogodna je u industrijskoj gradnji. Izmeñu toplinske izolacije i vanjskog stakla nalazi se zračni prostor širine do 20 cm. Zbog toga je mala mogućnost da oborinska voda prodre kroz ovaj materijal. elastičnim materijalima ili se izvode kao otvoreni spojevi. 148 . Primarni uzrok prodiranja oborinske vode kroz spojeve prefabriciranih elemenata jeste povećani tlak na vanjskoj strani zbog djelovanja vjetra. a ljeti dobici topline. Staklene površine iziskuju i manje godišnje troškove održavanja od klasičnih fasada. Ovi se otvori u razdoblju grijanja drže zatvorenima. Ostakljena fasada je dobar zaštitnik zgrade od navlaživanja. što doprinosi smanjenju potrošnje energije u razdoblju grijanja.

Problem kondenzacije vodene pare u konstrukciji zgrada izvedenih od prefabriciranih elemenata mogu biti aktualniji nego kod zgrada klasične izvedbe zbog slijedećih razloga: Prefabricirani beton je gušći i čvršći nego beton izliven na licu mjesta, pa je zbog toga i bolji vodič topline. Krajevi mnogih prefabriciranih elemenata djeluju kao toplinski mostovi na kojima može doći do kondenzacije. Pri uporabi otvorenih spojeva, hladni zrak prodire u unutrašnjost spoja koji može postati toplinski most, pothlañujući unutrašnje površine na ovim mjestima. Unutrašnje površine zidova mnogih zgrada, izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata su glatke i male apsorpcijske moći. Osloboñena vodena para u prostoru se ne apsorbira, pa stoga dolazi do povećanja vlažnosti unutrašnjeg zraka.

PROJEKTANT O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant Čak i mala količina kondenzirane vodene pare koja bi se inače lako apsorbirala u žbuku zida stvara tragove vlaženja na neapsorbirajućim površinama prefabriciranih betonskih elemenata. Istraživanja pokazuju da navlaživanje zidova izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata dolazi do izražaja u mnogo većoj mjeri nego kod klasične izvedbe zidova, pri istim uvjetima korištenja. Zbog toga se u zgradama sa zidovima izvedenim iz prefabriciranih betonskih elemenata preporučuje postavljanje bolje toplinske izolacije i primjena bolje
149

ventilacije prostorija nego u zgradama klasične izvedbe. Izvedbom fasada s hidrofobiranom termo-žbukom postiže se toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja vanjskih zidova zgrade. Primjena termo-žbuke pogodna je za starije zgrade kod kojih se obnavljaju fasade i za kuće s neožbukanim vanjskim zidovima. Termo-žbuka se može uporabiti u kombinaciji s drugim toplinskim izolatorima kao vanjski toplinski i vodonepropusni zaštitni sloj. Premda vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade, fasade moraju biti otporne na udare vjetra i nepropusne na udare kiše pod djelovanjem vjetra .

4.4.1. NEGRIJANI DIJELOVI ZGRADE , ODREðIVANJE TEMPERATURNIH ZONA
S obzirom na tehnički propis razlikuje zgrade: 1 – po namjeni ili veličini zgrade stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (Ve≤100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana, bruto površine ≤400m2) 2 – po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu qi ≥18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<qi< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature qi ≤ 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

Regulacija temperature u prostoru: Temperaturna ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Meñutim postoje preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kojih bi se trebali pridržavati:
• • •

Prostorije za boravak: 20-21oC Kupaonica 24oC Hodnici, predvorja 15oC
150

• • • • • • •

Spavaće sobe: 18oC Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 oC Za vrijeme godišnjeg odmora 10 oC Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5% energije za grijanje. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka.

4.4.2. PODOVI
Toplinski gubici kroz pod čine 10% od ukupnih toplinskih gubitaka kuće. Pod izolirajte s 10 cm toplinske izolacije. Toplinski gubici kroz pod mogu biti smanjeni i za 60% postavljanjem toplinskeizolacije. Ako je temperaturna razlika izmeñu zagrijanog i umjereno zagrijanog prostora mala, tj., manja od 4-5 °C, skoro da se i ne isplati toplinska izolacija. Samo znatno hladnije prostorije se toplinski izoliraju. Toplinska izolacija hladnih podova je jednostavan način da se smanje gubici topline i da se poboljša komfor stanovanja. Ako kod podnog grijanja ne postoji dovoljna toplinska izolacija, gubi se jako puno topline. Gubici iznose oko 6 % ukupnih toplinskih gubitaka na novim grañevinama ali ipak se i tada preporuča ugradnja izolacije. Toplinska izolacija podrumskog stropa je u tom slučaju posebno djelotvorna. Debljina izolacije poda zavisi o temperaturi hladne prostorije, a iznosi 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju, 10 cm za podove prema vanjskom zraku, a ako se radi i o podnom grijanju onda te veličine treba uvećati za 3 cm. Na hidroizolaciju ili betonsku podlogu polažu se toplinsko-izolacijske ploče ekspandiranog polistirena-stiropora toplinske vodljivosti λ =0,036 W/(mK) (gustoće 20 – 30 kg/m3), ovisno o opterećenju. Debljinu toplinske izolacije treba proračunati (ne manje od 6 cm). Na postavljene se ploče prije nanošenja armiranog betonskog estriha polaže PE – folija. Sanacija poda prema tlu u postojećoj kući često nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u usporedbi s velikom investicijom koja je potrebna za takvu sanaciju.

151

KROVOVI
KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA Iako je udio krova zastupljen s oko 10-20% u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Često se prostor ispod krova namjenjuje za stanovanje, iako nije adekvatno toplinski izoliran. Tada se zimi javljaju veliki toplinski gubici, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti. Ako krov nije dobro toplinski izoliran tada kroz njega može proći i do 30% topline. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.
152

IZOLACIJA STROPA Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva: • • Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora . lijevane izolacijske proizvode.25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku. potkrov ili kišnu branu. Postavlja se izmeñu i ispod greda. Toplinska izolacija krova osigurava nam ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlañenje. Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju. proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeñe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole. tako i kod kosih krovova potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. Kako kod ravnih. Takoñer treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini. Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra).Preporučljiva toplinska izolacija je 20 cm. mekano drvo. drugi sloj toplinske izolacije radi prekrivanja toplinskih mostova.podruma 153 . Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije. izopolimere kao i proizvode od trske i slame. krovne betonske ploče. a izbor krovnog pokrova (crijep. Uvjek se preporuča izvesti donji. cementne ploče. folije. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke.20-0. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac. Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Ugradnjom ~20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0. lim.

Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. a za lakše se stropove preporuča do 0. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno.45 W/m2K.• • Stropne konstrukcije u mokrim prostorima Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane. Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda. 154 . ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA Postoji više rješenja. Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom.25 W/m2K. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja. što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju. Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0. visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem.35 W/m2K. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju. Njima se sprječava prijenos zvuka po konstrukciji. donjeg koji je tvrñi i gornjeg koji je mekši. Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije. ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm.

u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se. Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije. iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu.35 W/m2K. U ovisnosti o konstrukciji kuće. te njenom stanju investicija se vrača u periodu od 3-5 godina. 155 . STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju. kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. Na takav se sloj lijepe keramičke pločice. potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha. a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. U ovisnosti od toga da li se potkrovlje koristi za stanovanje ili ne. Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%.STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obvezatni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha. Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. Osim ovih slojeva.

postavite ili povećajte debljinu toplinske izolacije. To se naročito odnosi na obiteljske kuće bez fasade.4. te zamijenite prozore. 156 .4. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom periodu. te one koje su grañene bez toplinske izolacije. već omogućava da se u ljetnom periodu vaša kuća ne pregrijava. Tako možemo skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima ureñaja. ili će njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću.4. ZIDOVI Ukoliko želite smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima.

Takoñer će i toplinski ugoñaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida. pregrijavanje) čime joj produžujemo vijek trajanja. te polistiren (stiropor). Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. Ukoliko usporedimo dvije kuće iste površine. Dodatni troškovi za toplinsku izolaciju su oko 200 kn/m2 što čini 20-40% od ukupnih troškova adaptacije fasade. jedna grañena od pune opeke bez ikakve izolacije. Na kvalitetu toplinske izolacije zidova utječe debljina izolacijskog sloja. te će početna investicija za grijanje biti manja.Prilikom adaptacije kuće. što je oko 52 kn/m2 u slučaju lož ulja ili 22 kn/m2 u slučaju plina. razlika u troškovima za grijanje može biti i do 6 puta! Bolja kuća troši 10 litara lož ulja ili 10 m3 plina manje po kvadratnom metru kuće. te provodljivost materijala λ (W/mK). te nastanak gljivica i pljesni. smrzavanje. tuširanja. ne propustite priliku da ugradite toplinsku izolaciju. a druga od šuplje cigle 25 cm i s toplinskom izolacijom od 10 cm.045 W/mK.030-0. Većina uobičajenih materijala za toplinsku izolaciju ima toplinsku vodljivost λ = 0. prvo dobro izolirate kuću. sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida. 157 . Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti ćete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja. to toplinska izolacija ima bolja svojstva. Kotao i radijatori koje morate nabaviti za grijanje će biti manjeg kapaciteta. Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna. Zapamtite: što je vrijednost λ manja. Prilikom adaptacije fasade.

Doprinos zaštiti okoliša. sprječava kondenzaciju vodene pare (zbog koje dolazi do truljenja grañevnog materijala. a što je jedan od pozitivnih efekata energetski efikasne gradnje i efikasnog korištenja toplinske energije. podova. odnosno njihovo zagrijavanje te se na taj način smanjuje razlika u temperaturama izmeñu unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. Osim što izolacija znatno pridonosi uštedi potrebne energije za grijanje ona takoñer štiti grañevni element od pregrijavanja. a 220kn/m2 stiroporom. Razlika u investiciji je minimalna a kreće se oko 280 kn/m2 za 10 cm izolacije kamenom vunom. te stvaranja mikroorganizama. gljivica i pljesni) i pridonosi toplinskoj ugodnosti u prostoriji (jer što su razlike u temperaturama izmeñu tijela i grañevinskog elementa veće tijelo se brže hladi i ljudi se osjećaju nelagodno). krovova). U praksi je ponekad nemoguće dodatnu toplinsku izolaciju izvesti s vanjske 158 . kao i smanjenju globalnih klimatskih promjena. i to na starim trošnim kućama i do 6 puta. Potrošnja energije za grijanje i hlañenje može se bitno smanjiti punom toplinskom izolacijom obodnih grañevinskih dijelova zgrada (zidova. smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš.Više o toplinskoj izolaciji vanjskog zida Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi. kao i na duži životni vijek zgrade. Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna. a na drugom mjestu se nalazi stiropor. Toplinska izolacija omogućuje akumulaciju topline u zidovima prostorija. Gubitak topline i potrošnja energije po kvadratnom metru odrazit će se ne samo na mjesečne račune za grijanje i električnu energiju. kao i za hlañenje ljeti. Približno 85% zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji. već i na kvalitetu i udobnost stanovanja.

Polimerni izolacijski materijali – stiropor ili ekspandirani polistiren najpopularniji je vanjski izolacijski materijal. Ploče se ugrañuju s unutrašnje strane zidova imaju koeficijent prolaza topline od 1. dok je voñenje 0. Kamena vuna je materijal sličnih svojstava te ima koeficijent toplinske prolaznosti 0. a izolacija debljine 10 cm takvoga materijala ima koeficijent toplinske prolaznosti 0.73 W/m2K. što za debljinu cigle 45 cm daje gubitak topline kroz opeku od 0. naprama 2 W/m2K kod zida od obične opeke iste debljine.67 W/m2K.33 W/mK. iako je i stiropor teško zapaljiv materijal) Primjer: Dakle. ima znatno bolja termoizolacijska svojstva od klasične opeke.18 W/mK).33 (to su ukupni toplinski gubici. Najbolji materijali sa strane termičke izolacije za vanjski zid su porobeton i posebna termoopeka. posebice kada se radi o višekatnoj zgradi (potrebna je suglasnost svih stanara) ili kad je objekt pod zaštitom.45 W/mK. Sam materijal od kojeg se izgrañuje vanjski zid može imati vrlo različita toplinska svojstva. ali je i povoljnija u slučaju požara (čuva svojstva do temperature od 900 °C te spriječava širenje požara. Koeficijent toplinske vodljivosti iznosi izmeñu 0. zid od porotherm cigle debljine 45 cm.5 mm. meñutim najpopularniji su kamena vuna i polimerni izolacijski materijali. s izolacijskim knauf pločama debljine 3 cm na 159 .385 W/m2K. ekspandiranog polistirena i ploče koja sprečava prodiranje vlage. U tom slučaju izolacija se može izvesti s unutrašnje strane. a navedena svojstva su za tipove koji se mogu kupiti u Hrvatskoj.30 W/m2K. Ytong termoblok (xella) debljine 40 cm ima koeficijent vodljivosti topline 0. Oni se svi razlikuju prema svojstvima i prema cijena. dok se taj koeficijent za običnu ciglu kreće oko 0. Izolacijski materijali za vanjsku ovojnicu zida mogu biti različiti. Tako za najbolju ciglu u ponudi koeficijent toplinske prolaznosti iznosi 0.18 i 0.35 W/m2K za ploču debljine 10 cm. Knauf ploče debljine 3 cm sastoje se od 2 ploče debljine 9. Porotherm opeka (proizvodi wienerberger) – u debljinama 20 – 45 cm. Kamena vuna ima daleko manji otpor difuziji vodene pare od stiropora.strane.

TIPOVI VRATA I PROZORA PROZOR KAO ELEMENT TOPLINSKE ZAŠTITE ZGRADA Prozor je element obodne površine zgrade koji omogućava ljudima.unutarnjoj strani te izolacijom od kamene vune ili stiropora sa vanjskom strane ima ukupnu koeficijent prolaza topline 0. Naravno i prozori značajno utječu na toplinske gubitke ovojnice grañevine. prema običnom neizoliranom zidu kojemu je ta vrijednost oko 1.6 W/m2K.21 W/m2K.5. 4.5 m3 prirodnog plina).4 W/m2K. Osim toga ima izuzetno gradevno fizikalno značenje jer se kroz njega osvjetljava i prozračuje prostor te osigurava i odgovarajuću toplinsku. 20 °C vanjska 0 °C) kroz neizolirani zid gubi se 30 W/m2 zida više toplinske energije. 160 . koji u njoj žive i rade povezanost s vanjskim svijetom. odnosno za normalnu zimsku razliku temperatura od oko 20 K (unutarnja temp.4.4 MJ toplinske energije (energetska vrijednost 1. To znači da je razlika u toplinskim gubicima izmeñu ta dva slučaja 1. Dakle za vanjski zid površine 20 m2 u toku jednog dana u ovakvim uvjetima nepotrebno se izgubi 51. zvučnu i zaštitu od vode.

Mjesta toplinskih gubitaka i dobitaka kroz prozor 161 . a često i kroz reške na spoju izmedu prozorskog okvira i zida. kroz spojeve prozorskog okvira i prozorskih krila. dolazi do prolaza zraka (propuhivanja). Sllka 1. što pri hladnijem vremenu još više povećava toplinske gubitke. Povrh toga.Toplinska je izolacija prozora općenito slabija od toplinske izolacije drugih elemenata koji zatvaraju zgradu. Toplinski gubici i dobici posljedica su triju različitih načina prijenosa energije: . a ljeti uzrokuju pregrijavanje prostora.transmisije (toplina prolazi neposredno kroz materijale od kojih su prozori napravljeni) -prozračivanja (topao zrak iz zgrade i hladan zrak iz okoline ili obrnuto izmjenjuju se kroz nezabrtvljena mjesta u ili oko . Osim navedenih neugodnih značajki prozori imaju i prednosti pred drugim obodnim elementima jer je kroz njihov prozirni stakleni dio moguće neposredno učinkovito iskorištavati energiju Sunčeva zračenja. To znači da se zimi kroz njih gubi toplina.Sunčeva zračenja (Sunčeve zrake prodiru kroz ostakljenu površinu prozora u zgradu). U torn se slučaju govori o toplinskim dobicima.

danas se izraduju samo za posebne namjene. Prozori uobicajeno imaju ugrañena dva ili tri stakla. a s obzirom na njihove značajke dijele se u razlicite skupine. Proizvodi se mnogo razlicitih vrsta prozora. Podjela. prikazana u nastavku. To su stakla sastavljena od dva ili tri stakla koja su meñusobno razmaknuta i na rubovima povezana u cjelinu materijalima za brtvljenje. Na temelju ispitivanja ostvarene su brojne ideje koje su često tehnički vrlo zahtjevne i skupe i u praksi će tek zaživjeti. Kod jednostrukih prozora te kod unutarnjih spojnih i dvostrukih klasičnih prozora upotrebljavaju se tzv. a u Europi je uporaba svih svrsta materijala uravnotežena. odnosno za sanacije. Prozorski okviri i okviri prozorskih krila izrañuju se od drva. Dvostruki klasični prozori. a često se za izradu rabi kombinacija tih materijala. Kod nas još uvijek prevladavaju drveni okviri. 162 . metala ili umjetnih tvari. Stoga ćemo opisati onaj stupanj razvoja prozora koji je u tehničkome i ekonomskom pogledu najbolji za masovnu stambenu izgradnju. Podjela prozora s obzirom na konstrukcijsku osnovu Danas se proizvode i ugraduju uglavnom jednostruki prozori.Sllka 2. izolacijska stakla koja mogu biti dvostruka ili trostruka. vrlo je pojednostavljena. Shematski prikaz načina prijenosa energije kroz prozor Potreba za stalnim smanjivanjem upotrebe energije za grijanje zgrada usmjerava razvoj prozora na traženje mogučnosti za smanjivanjem toplinskih gubitaka i što većim iskorištavanjem Sunčeva zračenja. koji su nekoć prevladavali. Slika 3.

prozore je stoga potrebno ugradivati u osunčana pročelja.zaokretni prozori omogućavaju obje navedene mogučnosti otvaranja. silikon) za ostvarivanje hermetičkog zatvaranja. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. vanjska vrata. prozori se dijele na one kod kojih se krila otvaraju oko vertikalne osi ili oko horizontalne osi. gelovi ili kristali) ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike.80-1. ispunjene molekularnim higroskopnim sitom) za odredivanje razmaka izmedu stakala i brtvilo (butil.40 W/m2K.00-3. neovisno o vrsti materijala od kojeg se izraduju. No. Otuda i pravilo da se na osunčana pročelja ugrañuju veliki prozori. Veličina te vrijednosti ovisi o toplinskoj prolaznosti i ukupnoj energijskoj propusnosti prozora. Propusnost za Sunčevo zračenje prozora u toplom razdoblju uzrokuje probleme jer zbog njih dolazi do pregrijavanja prostora. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmedu 0. Energija koja prodre kroz ostakljenje grije zgradu i toplinski je dobitak. «brisoleji») ili prekrivena bujnim zelenilom. Takozvani otklopno . prozorski kapci (škure). Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1. Značajka prozora da energiju gubi i dobiva opisana je pojmom ekviva-lentne toplinske prolaznosti prozora (Uekv) te je realniji podatak za proračun toplinskih gubitaka. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1.40-1. Transmisijski gubici prozora i gubici provjetravanjem čine oko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka zgrade.S obzirom na način otvaranja. gdje je njihova bilanca najugodnija. zaštitne zavjese. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. koja kazuje koliki dio Sunčeva zračenja prolazi kroz ostakljenje. dakle. Ostakljeni dio prozora omogućava. ulaz Sunčevih zraka u unutrašnjost grañevine. a slabije propušta dugovalno toplinsko zračenje. prekinuti toplinski most u profilu. Prozorski profili. sprječava izlaz toplinskog zračenja iz unutrašnjosti grañevine. njegovoj orijentaciji i lokalnom Sunčevu zračenju. Pokazatelj za propusnost Sunčeva zračenja jest takozvana ukupna energijska propusnost (g). Stakla se danas izraduju kao izolacijska stakla. Utjecaj na toplinske gubitke imaju i letvice (inox. s različitim punjenjem (plinovi.40 W/m2K. Prozori. U skladu s novim Tehničkim propisom.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje). Prozori na osunčanim pročeljima zato moraju biti opremljeni elementima za zasjenjenje (rebrenice.80 W/m2K. Prozor unatoć slabijoj toplinskoj izolaciji može više pridonijeti pozitivnoj bilanci zgrade nego bolje izolirani neprozirni zid. Na niski U-koeficijent stakla utječu sljedeći čimbenici: 163 . uz ostvarenje zaštite od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U =1. Izmedu stakala je moguća postava venecijanera za zaštitu od Sunca. staklena pročelja Prozori i staklene stijene imaju ulogu propuštanja Sunčeve svjetlosti i omogućuju prirodno osvjetljenje. moraju osigurati: dobro brtvljenje. na zasjenjena što manji s ugodnim toplinskoizolacijskim značajkama. Propuštanje Sunčeva zračenja Staklo u znatnoj mjeri propušta kratkovalno Sunčevo zračenje.80 W/m2K. aluminij ili plastika. dvoslojna ili troslojna.

■ Punjenje meduprostora Napunimo li meduprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon. Tako se osigurava od prodora vlage i toplog unutrašnjeg zraka u fugu koji bi se ohladio i došlo bi do pojave kondenzata i gljivica. a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja). pvc i kombinacija materijala: drvo i aluminij. ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. dok su kod aluminija moguće i veće debljine. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira su od 68 do 93 mm za pvc i drvo. a šupljine okvira mogu se ispuniti toplinskom izolacijom. ovisno o broju stakala) brtvljenje kao zaštita od vjetra. Manji U-koeficijent možemo postići upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo stakla. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meduprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost). Koriste se različiti materijali okvira za prozore: drvo. O vrsti materijala okvira ovisi debljina okvira i mogućnost ugradnje toplinski i zvučno kvalitetnog stakla. Potrebno je osigurati brtvljenje stakla i samog prozorskog okvira te prozorskog okvira i doprozornika . Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno zrakonepropusno. Npr. što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10-12 mm. 4+10+4+10+4. čelik.trostruko (ili peterostruko. ■ Odabir stakla Debljina stakla vrlo malo utječe na U-koeficijent.■ Debljina i broj meduprostora U-koeficijent smanjujemo većim brojem meduprostora. Ukupna kvaliteta stakla ovisi o: > Koeficijentu transmisije energije ET > Koeficijentu refleksije energije ER > Koeficijentu apsorpcije energije EA 164 . krypton i si. kiše i nanosa kiše kako vlaga ne bi ušla izvana.) U-koeficijent će se bitno smanjiti. aluminij.

5 do 11. Ukupna debljina panela je od 6.87 0. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja g±(-)kod okomitog upada sunčeva zračenja TIP OSTAKLJENJA Jednostruko staklo (bezbojno.5 mm ovisno o korištenoj debljini stakla što je značajno tanje od standardnih dvostrukih i trostrukih staklenih panela.50 0. težine i cijene ostakljenja uz bolje toplinske karakteristike.80 0.Slika 16.70 0.50 0.60 0. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije LowE obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od Sunčeva zračenja Staklena opeka Izvor: TPRUETZZ g±(-)) 0. Trenutno je 165 .60 Vakuumsko ostakljenje specijalno je ostakljenje koje omogućuje smanjenjem ukupne debljine. Temperature na unutarnjoj površini stakla u ovisnosti o vrsti ostakljenja Tablica 11.

TIPOLOGIJE DVOSTRUKIH STAKLENIH FASADA: Prirodno ventilirana dvostruka fasada koju čini jednostruko staklo s vanjske strane ispred naprave za zaštita od Sunca. Ovakva fasada ima veliku debljinu. koji tvore vakuum s pritiskom od 1. Ovakva struktura panela ostvaruje smanjenje sva tri mehanizma prijenosa topline: vakuuum smanjuje kondukciju i konvekciju. Dvostruka fasada sastoji se od dvije ovojnice koje mogu biti izvedene od različitih materijala. Vakuumska šupljina ostvaruje koeficijent prolaska topline U=0.2 > Zvučna izolacija Rw (dB) 38-44 Zrak koji pri dnu slobodno ulazi u šupljinu izmedu dvije staklene opne zagrijava se i pri vrhu izlazi van. od 50 do 80 cm.6-0. a zaustavljena toplina se odvodi prirodnim strujanjem zraka. Obično jedno staklo ima lowe premaz. Panel se izvodi spajanjem dva stakla tankom mrežom distancera debljine oko 0. U šupljini su smještene naprave za zaštitu od Sunca i zasjenjenje koje se reguliraju ručno.3*10"2 Pa koji ujedno postiže kompaktnost panela. prostor izmedu dvije staklene opne koji je prirodno ventiliran prema van i unutarnja staklena stijena koju čini izolacijsko staklo s LOWe premazom i šupljinom s plinovitom ispunom. Zimi je moguće zatvoriti otvore za zrak i ostvariti dodatnu toplinsko-izolacijsku zonu. a kao komercijalni proizvod mogao bi biti u ponudi krajem 2009. Projektiranje dvostrukih staklenih fasada zahtijeva integralni pristup koji uključuje uskladivanje vanjskih klimatskih parametara. Izmedu njih je ventilirana zračna šupljina čija širina može varirati od nekoliko centimetara do jednog metra (u posebnim slučajevima i više) ovisno o planiranim karakteristikama vanjske ovojnice.4 .5 W/m2K > Svjetlopropusnost TLT 0. stoga nije uvijek moguća izvedba s obzirom na veliku potrebnu tlocrtnu površinu i veće troškove održavanja i izgradnje.vakuumsko ostakljenje u fazi testiranja.08 W/m2K i tako omogućuje značajnije smanjenje toplinskih gubitaka u objektima koji se griju i korištenje pasivnih solarnih dobitaka i ostvarivanje pasivnog standarda gradnje. 166 . a lowe premaz radijaciju. Mreža distancera je gotovo nevidljiva. Vrijednost koeficijenta prolaska topline za panel nije poznata. uvjetima okoliša i cjelokupnoj koncepciji zgrade koja uključuje i energetske sustave.7 Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. Tako zrak u kretanju u šupljini Ijeti prima na sebe dio topline koji bi prošao u zgradu i vraća je u okoliš. mehanički ili pomoću centralnog sustava za upravljanje. Unutarnja staklena stijena je zaštićena od padalina čime je smanjen rizik od prodora vode. Naprava za zaštitu od Sunca kontrolira prolaz topline i osvjetljenja u zgradu.1. Karakteristike ventilirane dvostruke fasade: > Koeficijent prolaska topline U=1. toplinskih karakteristika ovojnice zgrade i energetskih sustava kako bi se izbjegli parametri koji nepovoljno utječu na ostvarenje unutarnjih klimatskih uvjeta. a najčešće su od stakla. a lakše se uoči noću. Ukoliko se u oblikovanju pročelja koristi dvostruka fasada moguće je postići transparentnost. ali s obzirom na karakteristike vakuumske šupljine očekuje se značajno smanjenje u odnosu na ostakljenja koji su u upotrebi.25 mm. klimatehničku fleksibilnost te toplinsku i zvučnu izolaciju. Danas staklene fasade mogu ostvariti toplinske karakteristike gotovo kao i kompaktni dio ovojnice.

Zrak pokreću mikroventilatori koji su smješteni u fasadnom panelu.Dvostruke ventilirane fasade u kojima je zrak u zračnoj šupljini pokretan prisilno pomoću mikro ventilatora koji se nalaze u fasadnom panelu ili uključivanjem u HVAC sustav. od čega zračna šupljina zauzima od 12 do 15 cm.0 W/m2K > Mogućnost otvaranja unutarnjeg sloja staklene ovojnice Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. SVOJSTVA I TOPLINSKI DOBICI Vrsta stakla Tko želi da njegova kuća ima lijepe oči.7 > Zvučna izolacija Rw= 38-44 dB Ova fasada je pogodna za hladne klime zbog povećane temperaturne ugodnosti u zoni uz fasadu i mogućnosti rekuperacije toplinskih dobitaka od Sunca pomoću toplinskih izmjenjivača u razdoblju grijanja. U zračnoj šupljini je smještena naprava za zaštitu od Sunca i regulaciju osvjetljenja. VRSTE STAKLA. s napravom (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. 167 . Dobitnici tog razvoja su arhitekti. ulaže velikodušno u prozore. Interaktivna fasada u presjeku: > Vanjska ovojnica je jednostruko laminirano staklo (npr. 8+8 mm) Zračna komora je ventilirana vanjskim zrakom koji ulazi u komoru pri dnu vanjskog stakla i izbacuje se van na vrhu vanjskog stakla. Mnoštvo materijala i nivo tehnike su zadivljujući.25 > Svjetlopropusnost TLT 0.4. 4+4+6 mm) > Ukupni koeficijent prolaska topline 11=1. Takve fasade su panelne što znači da je pojedini modul uskladen s katnom visinom zgrade i sve energetske procese (kako u prostoru tako i u zračnoj šupljinii) je moguće kontrolirati na razini jedne etaže ili jedne zone. Širina zračne komore cca. Širina komore cca 15 do 30 cm s tendom ili žaluzinama (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. a upravljaju ih senzori u fasadi ili pomoću centralnog upravljačkog sustava zgrade (CNUS). 12 do 15 cm.15-0. ovisno o koncepciji.6-0. Ukupna debljina fasade je od 18 do 22 cm. S obzirom na način ventiliranja i poziciju toplinskoizolacijskog stakla razlikuje se aktivna fasada (ventilirana prema unutra) i interaktivna fasada (ventilirana prema van). Moguće su dvije varijante izvedbe dvostruke ventilirane fasade: Aktivna fasada u presjeku: Vanjska ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i šupljinom s plinovitim punjenjem (npr. Unutarnja ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i plinovitim punjenjem (od 4+16+4 do 8 +16+4+4 mm) 4. > Unutarnja ovojnica je jednostruko staklo (npr. 4+4 mm. 4+16+4.6. 10+16+5+5 mm) Zračna šupljina uvlači zrak iz zgrade i pomoću HVAC sustava izvlači ga u vrhu panela prema sustavu za ventilaciju.

O nedostacima proizvoda industrija elaborira već desetljećima. Primjer prozora: lijepi pogled i prostorije okupane dnevnom svjetlošću ne moramo više kao nekad plaćati visokim troškovima grijanja. Staklo. dopušta prožimanje unutrašnjosti i vanjštine te reducira prvobitnu namjenu grañevinskih objekata: zaštitu ljudi od prirodnih sila. a ne i toplinu. baš prema propisima pravilnika o uštedi energije.Uvijek iznova smo začuñeni kada postanemo svjesni napretka. ekstremno je postojan na vremenske utjecaje. toplinska i zvučna zaštita predstavljaju nivo tehnike i nude se u svim pojmljivim oblicima od suterena do krova. koji je samo u nekoliko godina temeljito izmijenio područje grañenje. Ono je simbol demokracije i modernizacije. U pozadini toga leži začuñujući razvoj: u usporedbi s jednostavno zastakljenim modelima koji su se koristili krajem 70-tih godina gubitak energije se s termo izolacijskim staklima reducirao na jednu četvrtinu odnosno desetinu.zastupljeni su u prirodi u neograničenim količinama.kao kod naočala. Staklene površine su tanke. daje transparentnost i jednostavnost. Sve više prozora se nudi s niskim Uvrijednostima. Prednosti tog proizvoda su evidentne: sirovine za proizvodnju stakla – pijesak. koji će na bazi svojstava materijala reagirati na toplinu zemlje i pomanjkanje energije. jer staklo je moderni grañevinski materijal. infracrvene zrake. pri čemu imaju svojstvo da iz sunčeve svjetlosti propuštaju samo svjetlost. Kratko rečeno: Ono što moderni prozori danas posjeduju od dodatnih koristi odgovara visokim zahtjevima komfora stanovanja. S druge strane i dalje se intenzivno radi na razvoju prozora. Zaštita od sunca. moderni grañevinski materijal Arhitekti ga rado koriste. Pri tome stakla mogu biti i raskošna. Što je moguća niža U-vrijednost 168 . Uključivši i dodatne koristi Na tržištu prozora se učinilo jako puno. prije svega potkraj 90-tih godina su njihova nastojanja urodila plodom. Drugi modeli se podešavaju automatski . stabilne forme i postojan na ogrebotine. upravo zahvaljujući modernim prozorima. Staklene površine se obrañuju u mikroskopski malim nano-područjima tako da s njih nestaje i voda i prljavština. natron i vapno. vakuumski metalizirane. „Inteligentni“ prozori se preklapaju s prozirnih u neprozirne. gotovo revolucionarno.sa svijetlog na tamno.

U kombinaciji 169 . • Plastika.3 i 1. Izolacijska vrijednost okvira ima veliko značenje Značajne količine topline gube se ne samo kroz prozorska stakla. Zbog toplinske vodljivosti materijala . Što je ta vrijednost niža. Što je veća gvrijednost u procentima. hrast. uglavnom PVC velikim dijelom sve više zamjenjuje klasični drveni okvir.8 .8. 210 €. primjerice drvo ili plastika s dodatnom izolacijom od pluta. koja iskazuje toplinski gubitak u jedinici watt po metru kvadratnom. • Kombinacija drveno-aluminijskih okvira povezuje najbolja svojstva obje vrste materijala. Prilikom odabira materijala okvira osim toplinske izolacije značajnu ulogu igraju izgled.1.5.6 i 0. već i kroz okvire. ariš.8 . Već prema okvirnom materijalu prozor može biti dvostruko skuplji od dvoslojnog-termo-izolacijskog prozora. Unutra dominira ugodni aspekt drveta.9. Svakako treba računati i sa 70 % višom cijenom za normalnu izvedbu. Viša g-vrijednost povoljna je za energetsku bilancu Postoji još jedna vrijednost koja je vrlo značajna kod odabira prozora: g-vrijednost. prema vrsti drveta i premaza svake 3 do 10 godina. kako bi donijeli ispravnu odluku.2 i 1. U svakom slučaju Uvrijednost ima prioritet pred g-vrijednošću. vani aluminijska jezgra štiti od vremenskih utjecaja. meranti) nudi dobru toplinsku izolaciju s Uvrijednostima izmeñu 1.Prilikom odabira odgovarajućih prozora i projektant i investitor moraju obraditi hrpu certifikata i vrijednosti. Lijepo je imati obje vrijednosti u primjerenom odnosu cijene i učinkovitosti. Ona opisuje koliko se dobro može kasnije iskoristiti energija sunčevog zračenje za zagrijavanje kuće. tada prozori izoliraju bolje od zidova starije gradnje. I tu su posljednjih godina značajno poboljšane izolacijske vrijednosti.zahvaljujući punjenju plemenitim plinovima u meñuprostoru izmeñu dva stakla te tankom vakuumskom metaliziranju na unutarnjoj strani. njihov izgled dakako nije optički ugodan oku. • Aluminijski okviri su postojani na vremenske utjecaje i praktično nije potrebno nikakvo održavanje. Usporedbe radi prva izolirajuća stakla koja su se koristila prije 30 godina još uvijek imaju U-vrijednost od 2. poliuretanske pjene (PU) ili celuloze postiže vrlo dobe U-vrijednosti izmeñu 0.8 i 2. Današnji prozori s dvostrukim staklima imaju U-vrijednosti izmeñu 1. koje reflektira toplinsko zračenje natrag u prostoriju. to je povoljnija energetska bilanca.U-vrijednost se kreće izmeñu 1. Najvažniji materijali okvira i njihova svojstva: • Drvo (primjerice smreka.8 do 0.aluminijski prozor predstavlja potencijalni toplinski most i znatno je skuplji s cijenom od 330 do 440 €. Koliko dobro je izolirana staklena ploča prozora prepoznajete prema njenoj U-vrijednosti. U-vrijednosti su slične drvenim odnosno plastičnim okvirima. Niža U-vrijednost je bolja od visoke g-vrijednosti. dovoljno je samo pranje i čišćenje i sve to uz relativno nisku cijenu ca. S trostrukim staklima s plinskim punjenjem i zaštitom moguće su U-vrijednosti od čak 0. Prije svega zbog malih troškova održavanja . Cijena za jedno-krilni prozor s drvenim okvirom od jednog do dva kvadratna metra iznosi oko 250 €. To je ukupni stupanj energetske propusnosti. Nedostatak: većina vrsta drveta postojana je na vremenske utjecaje jedino pod uvjetom da se redovito premazuju odgovarajućom zaštitom.nije potrebno premazivanje-. to je prozor bolji. • Spregnuti materijal. postojanost na vremenske utjecaje kao i neophodni troškovi održavanja. Cijena iznosi oko 290 €.

I upravo tamo gdje dominiraju velike prozorske površine u prostoriji . Tri zvjezdice za tri staklene ploče Najkvalitetnije i najcjenjenije staklo koje se danas može naći na tržištu je bez sumnje trostruko . Osim uštede troškova grijanja ta stakla nude i izražen komfor stanovanja. Kod trostrukih termoizolacijskih stakala treba voditi računa i o iznimno kvalitetnim okvirima. Koristi se u standardnoj pasivnoj kući i ima svoju cijenu. Razlika izmeñu temperature prostornog zraka i površinske temperature je veoma mala. Ni u jednom graditeljskom segmentu nije se dogodio takav napredak i veliki broj inovacija kao u staklarskoj struci. Tko igra na kartu sigurnosti vodit će računa i o certificiranju pasivne kuće.s trostrukim zastakljenjem koriste se kod pasivnih kuća. Stoga upoznavanje s mogućnostima staklarske proizvodnje može pomoći pri izboru vrste i načina ostakljivanja Reflektriajuće staklo 170 . s energetskog aspekta treba koristiti visokovrijedno trostruko . tipični osjećaj hladnoće kojim zrače veliki prozori nestaje.termo izolacijsko staklo.termo izolacijsko staklo.

4. kaljeno staklo. Sva stakla nisu jednaka po svojoj strukturi. dekorativna stakla. Prema istraživanju to su ove osobine poredane po važnosti za korisnika: . 1% Kao što vidimo. 3. Takvo besprijekorno prozirno 'float' staklo u sebi ima od 1. Današnje 'float' ravno vučeno staklo jest po svom izgledu i estetici savršeno. 6. lijepljeno staklo. 12. Nema grešaka i u potpunosti je prozirno. ali kada posložimo više prozirnih 171 . 10. 15. 19 mm) i možemo ga obraditi u izolacijsko (tzv. 'float' tehnologiji. 8. emajlirano. sigurnosna stakla.14% željeznog oksida koji mu daje blago zelenkasti izgled. tzv. izo-staklo). Na jednom staklu to nećemo primijetiti.klimatski integrirani ureñaji 3% . specijalna stakla. brušeno ili staklo sa sitotiskom. pitanje je koje si trebamo postaviti pri razmatranju ove teme. stakla obrañena kiselinama i antikna stakla i umjetnička (art) stakla. točkica i sl. s velikom razlikom što tehnologija nije bila savršena i što je staklo bilo prepuno grešaka (valova. To staklo kakvo imamo na starim prozorima s jednostrukim ostakljenjem ili na prozorima krilo na krilo s dvostrukim ostakljenjem bila je osnova tradicionalnog staklarstva u prošlosti. staklo obrañeno kiselinom. grañanima nisu sve osobine stakla podjednako važne. Bezbojno 'float' staklo na raspolaganju je kod dobavljača u različitim debljinama (od 2. vatrootporna stakla. sigurnost od ozljeda prilikom eventualnog loma.lagano čišćenje 33% . a osnova je i za ostale vrste stakala. zatim refleksna stakla. kao i neke kombinacije različitih vrsta stakala koje nam mogu dati nove rezultate i novu primjenu u graditeljstvu.sigurnost od provala 27% .zaštita od insekata i dr. Bezbojno ravno staklo Kada govorimo o osnovnim vrstama stakla.REFLEKTIRAJUĆA STAKLA Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima Koje su dodatne osobine po pitanju odabira stakla koje od projektanata i izvoñača očekuju investitori. te toplinska i zvučna zaštita na samom su vrhu prioriteta kod grañana. niskoemisijska stakla. tada mislimo na osnovno bezbojno staklo proizvedeno usavršenim procesom u tzv. Prema nekim istraživanjima koja su napravljena u Europskoj uniji na zahtjev samih proizvoñača stakla.1 do 1. karakteristikama i namjeni.).zaštita od sunca i pogleda 36% . pogotovo ako gledamo okomito na plohu stakla. Postoje osnovne vrste stakala koje upotrebljavamo u grañevini. Pri ostakljivanju objekata oni su usredotočeni na pojedine osobine stakla više nego na druge.otpornost na lom 40% .električno otvaranje i zatvaranje 5% . zrcala. pjeskareno. prozirna ravna vučena stakla.automatizirano prozračivanje 18% .zaštita od buke 36% . 5.

jer su izvedeni s ugrañenim antirefleksnim staklom. To je prozirno staklo obojeno u masi. ovo se ekstra čisto staklo koristi u gotovo zanemarivoj količini. 12. nažalost takva praksa nije slučaj. No postoji u proizvodnji i u potpunosti čisto staklo s niskim sadržajem željeznog oksida pa tako i s većim prolazom svjetlosti i smanjenjem zelenih nijansi. Kod nas. Na pročeljima zgrada koristi se kao regulator prolaza Sunčeve energije. tada ta zelena boja dolazi do izražaja i u to se može uvjeriti svatko tko je barem jednom posjetio lokalnu staklarsku radionicu. tj.stakala u pločama jednu na drugu. Obojena stakla se proizvode u debljinama slično kao i bezbojna stakla (od 3 172 . Antirefleksno staklo ima odličnu prozirnost i optimalan prikaz boja u izlogu bez odbljeska koji kod potencijalnog kupca može imati iritirajuću ulogu i primjenjuje se na pročeljima velikih trgovačkih kuća. sivoj ili zelenoj boji s više ili manje nijansi zatamnjenja. 16 mm). smeñoj. što izlozi zasigurno jesu. već samo ublažuje. treba reći da ti i takvi izlozi mogu biti obični. To je staklo koje kod nas nije još u potpunosti ušlo u svakodnevni život. kao i u industriji namještaja zbog visoke propusnosti svjetlosti i neutralnosti boja uz koje stoji. U proizvodnji namještaja ono se koristi za izradu vitrina u brončanoj. ali ono tu energiju ne reflektira. Zatamljena stakla Zatamnjena stakla Kada želimo imati staklo u boji koje je prozirnih karakteristika. ovisno o proizvoñaču stakla. Sigurnosna zaštita Antirefleksno staklo U današnje vrijeme kada je život nezamisliv bez velikih trgovačkih kuća koje nude raznolike proizvode u izlozima. ali će s vremenom postati standard u opremanju prostora za pokazivanje. tada govorimo o staklu u boji. To je staklo namijenjeno i vrlo često na zapadu korišteno u muzejima za predstavljanje i zaštitu muzejskih eksponata. Pomoću magnetron postupka na staklo je nanesen poseban namaz koji to staklo čini antirefleksnim. malo zatamnjeno. koji to nisu. a radi sigurnosti ono se proizvodi kao lijepljeno staklo u različitim debljinama (najčešće 8. pa osoba nije zabljesnuta refleksijom drugih predmeta s ulice u izlogu. ovisno o veličini plohe koja se ostakljuje. od bezbojnog stakla odreñene debljine (što ovisi dakako o veličini izloga) i oni drugi.

To su reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima. Obojena stakla Reflektirajuća stakla Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu vrstu stakla koja je za to predviñena. što je u odnosu na obično izo-staklo smanjenje gubitka topline skoro tri puta. Ujedno. takvo staklo u izo kombinaciji 4+16+4 mm s argonom u meñuprostoru postiže K=1. Na 173 . Osim goleme uštede energije. Razlikujemo reflektirajuća stakla s tvrdim i mekim nanosom.1 W/m2K. poput standardnog stakla i namijenjena su upotrebi za ostakljivanje prozora kuća. Ova stakla na jednoj strani imaju tanki nanos metalnih oksida. a konačan rezultat ovisi i o položaju objekta te okruženju u kojem se isti nalazi. što ovisi o paleti proizvoda raznih proizvoñača stakla. jer se zbog više temperature na površini unutarnjeg stakla smanjuje kruženje zraka u prostoru i povećava osjećaj udobnosti. što je prema sporazumu o zaštiti okoliša u Kyotu od velike važnosti u pogledu zaštite čovjekove okoline. Reflektirajuća se stakla proizvode tako da se na prozirno staklo ili staklo obojeno u masi nanese sloj na silikonskoj bazi ili sloj metalnog oksida pomoću pirolitskog procesa pri čemu se stvara vrlo otporan i čvrst nanos koji se u potpunosti poveže s površinom stakla. ekonomičnije korištenje klimaureñaja. prednost niskoemisijskih stakala je i u pogledu udobnosti. Ova stakla imaju u principu vrlo neutralan izgled. bolji estetski izgled objekta i kontrolirani prolaz svjetlosti. za ostakljivanje na pročeljima poslovnih i javnih zgrada i sl. a istodobno se smanjuje i mogućnost nastanka i sakupljanja vodene pare na oknima. Stakla niske emisije Niskoemisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima. Takva stakla otvaraju nove mogućnosti u graditeljstvu jer staklene površine više ne predstavljaju pravi problem u pogledu gubitka topline. tako da se toplinski valovi (dugovalne infracrvene zrake) od stakla odbijaju i vraćaju u smjeru izvora topline. a time i manju emisiju CO2 u okoliš. Kroz stakla niske emisije gubi se manje topline iz prostora jer se energija vraća u prostor iz kojeg dolazi. Danas postoje već i nisko emisijska stakla 'druge' generacije proizvedena magnetron postupkom pa npr. manji gubici znače i manju upotrebu primarne energije za zagrijavanje prostora.do 12 mm). Tako se dodatnim obradama može dobiti regulacija prolaska Sunčeve energije.

dima i otrovnih plinova nastalih izgaranjem materijala. Takvo se staklo ugrañuje jednostruko. ovisno o modelu i proizvoñaču. treba ugraditi neko od vatrootpornih stakala u vanjsku ili unutarnju stijenu. Koliko nam je poznato. E 60 i eventualno E 90 min.5 kg/m2 s mogućnošću zaštite od požara u objektu u trajanju od minimalno 30 minuta (klasa E 30).samostojećim kućama u Europskoj uniji.5 milijardi eura (koje se danas bacaju u zrak). jer se nakon isporuke ne može naknadno obrañivati ili rezati. Statističari iz EU su izračunali da bi se u Europi ugradnjom suvremenih oblika ostakljenja uštedjelo godišnje i do 18. stručnjaci su iskoristili dvije komponente iz same prirode: vodu (kišu) i sunčeve UV zrake. I takvo se staklo naručuje po mjeri. ali ne i u Europi. Meñu vatrootporna stakla spadaju i izolacijska vatrootporna stakla koja se izrañuju kao sastav od više ploča stakla s ekspanzijskim vodenim gelom izmeñu stakala koji pri visokim temperaturama reagira kao toplinski štit i temperaturu zadržava na sigurnoj razini. Vatrootporna stakla Vrlo specifično staklo u graditeljstvu je tzv. Samočisteće staklo sastoji se od prozirnog float stakla koje ima na vanjskoj površini nanesen fotokatalitni i hidrofilni nanos. 174 . u Bjelovaru postoji proizvodnja vatrootpornih stakala. a može se dobiti u klasama E 30. a i manjak sredstava za čišćenje dobitak su u zaštiti okoliša. jesu samočisteća stakla koja se koriste za ostakljenje pročelja zgrada koja bi u suprotnom trebalo čistiti na dosta skup način angažiranjem specijaliziranih ekipa perača prozora na visećim skelama i sl.5 cm i teško 17. a klase su od 30 do 60 min. žičano vatrostalno staklo koje se koristi za zaštitu od vatre. tada govorimo i o sigurnosnom staklu. Ovisno o proizvoñaču najčešće se izrañuje debljine 6. Da bi uklonili nečistoću sa stakla. Upotrebom ovih stakala troškovi čišćenja se znatno smanjuju i gotovo uvijek imamo čista stakla. što je svota koja odgovara cijeni energije koja se proizvede radom 38 velikih elektrana. U prvoj fazi samočišćenja sunce na mrlje djeluje UV zrakama koje u fotokatalitičkoj fazi razgrañuju organske i mineralne tvari na staklu. Napravljeno je pomoću posebne toplinske obrade i konstruirano da stvori učinkovitu branu vatrenoj stihiji i ne dozvoli prolazak vatre. Samočisteća stakla Novost na tržištu u Hrvatskoj. Ako se radi o vatrootpornom laminiranom staklu. dakle na prozorima i vratima starijeg datuma ugradnje.. organska i mineralna nečistoća skuplja se svakodnevno na staklenim površinama. Treba imati na umu da se vatrootporno staklo naručuje po komadu i točnih dimenzija. u sezoni grijanja izgubi se i do 40% energije koja je utrošena na zagrijavanje unutarnjeg prostora. Ukoliko želimo učinkovitije staklo za zaštitu od požara. a zatim u drugoj hidrofiličnoj fazi kiša te nečistoće spere sa stakla. Kao što nam je poznato.

za zaštitu od bačenih predmeta . tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla. ali kako je zalijepljeno folijom. tada ćemo odabrati laminirano staklo. Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala meñusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Folija koja se u tu svrhu upotrebljava je PVB-folija (polyvinyl-butyral folija) i može biti prozirna ili u boji. ostati u jednom dijelu i tako pružiti zaštitu. pri mehaničkom oštećenju (pri udarcu u staklo) staklo puca.za zaštitu od loma . štiti razbijeni otvor. ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. Laminirano staklo Kada želimo da staklo osim izuzetnih transparentnih svojstava ima i svojstvo da bude neprobojno i sigurno za korisnika. tada možemo uporabiti i kaljeno i laminirano staklo. Kaljeno će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti. ako je svrha ne ozlijediti se. Npr. U uvodu smo spomenuli da ćemo staklo odabrati prema namjeni pa sada možemo reći da se u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom laminirano staklo neće pri udarcu i u slučaju loma raspasti na sitne dijelove. Zato odabir uvelike ovisi o namjeni i mjestu ugradnje i o tome treba voditi računa. No ako se radi o pročelju zgrade. Uostalom. samo staklo nas neće ozlijediti. postoje standardi i norme. već će zbog folije za koju smo rekli da je izuzetne čvrstoće na kidanje. Naime. Standardno se upotrebljava prozirna PVB-folija s visokim stupnjem UV zaštite. S druge strane.za zaštitu od vatrenog oružja (u odreñenoj izvedbi) . laminirano nam staklo uopće neće dozvoliti proboj prema van. a laminirano će pri pucanju ostati u jednom komadu jer ga folija koja se nalazi izmeñu stakala drži zajedno.za podna ostakljenja 175 . Stoga možemo reći da takvo sigurnosno laminirano staklo ima višestruku primjenu u praksi: . Postupak proizvodnje odvija se pri povećanoj temperaturi i pritisku u posebnom odjeljenju.Sigurnosno staklo Sigurnosna stakla Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla. kroz kaljeno ćemo staklo s visine proletjeti na ulicu. jer se i stupanj sigurnosti u pojedinom slučaju povezuje u prvom redu s namjenom u konkretnom slučaju. Ovisno o namjeni meñu stakala može se umetnuti jedan ili više slojeva folije.

za ostakljenje pročelja objekata (spider pročelja) . a kod laminiranog stakla kad je temperaturni šok preko 40°K. folija izmeñu stakala mora biti min.76 mm debljine i stakla moraju biti deblja od 3+3 kombinacije da staklo smatramo sigurnosnim). temperaturni šok preko 150°K.za stropna i krovna ostakljenja . već i kaljeno i laminirano. Otpornost na lom vanjskog stakla staklenog krova kod krovnih ostakljenja uvelike je poboljšano upotrebom sigurnosnog kaljenog stakla (ESG) što je u pojedinim državama propisano. Kada se radi o nadglavnim ostakljenjima. marketinških razloga) i u tu se svrhu upotrebljavaju sigurnosna laminirana stakla. Laminirano staklo može imati i poboljšana akustička svojstva. staklo lijepljeno od dva stakla debljine 3 mm tzv. treba napomenuti da prema važećim propisima u EU svako staklo postavljeno iznad glave korisnika prostora (tzv. za stepenice. Naime. Kada se radi o dizalima i ostakljenju dizala. Zato su pripremne radnje i testovi neophodni za odabir vrste stakla. prilikom analize stakla moramo unaprijed znati što će se dogoditi sa staklom prilikom pečenja. Stakla koja se mogu laminirati su prozirna stakla. 3+3 mm lamistal jest lijepljeno staklo. kod kaljenog stakla staklo puca kad je tzv. treba reći da kod krovnih ostakljenja može doći do pucanja stakla uslijed temperaturnih razlika. Ponekad se pokaže da klasična PVB-folija može nakon pečenja boje biti oštećena pa se u tu svrhu može uporabiti tzv. Danas se u svijetu već uvelike eksperimentira s pročeljima koja su oslikana radi estetskih i drugih (npr. neka ornamentna stakla kao i samočisteća stakla te emajlirana ili sitotiskom obrañena stakla. niskoemisijska E-stakla. Govoreći o praksi.za zaštitu od pada (proboja) u dubinu kroz staklo. nadglavna ostakljenja) mora biti sigurnosno laminirano staklo. Takoñer se i protupožarna stakla izrañuju od kaljenog ili od kaljenog i laminiranog stakla u kombinaciji.. 176 . panele i sl. Prije procesa laminiranja ta se stakla mogu obraditi kaljenjem. O tome treba voditi računa pri odabiru vrste stakla. a može biti i obojeno u širokom rasponu boja za upotrebu kod izvedbe zaštitnih pregrada. 0. Recimo i to da nije svako laminirano staklo ujedno i sigurnosno (npr. tada prema važećim propisima staklo mora biti ne samo laminirano. reflektirajuća stakla. odnosno nakon bojenja pročelja (na staklo se može intervenirati keramičkim bojama ili digitalnim otiskom). obojena stakla u masi. EVA-folija koja se pokazala otpornijom. ako za to postoji potreba ili je zakonom propisano. No. ali nije sigurnosno.

Kod procesa kaljenja boja se rastopi i poveže sa staklenom površinom pa takav nanos postaje otporan na mehanička oštećenja i atmosferilije. Staklo sa sitotiskom Staklo sa sitotiskom je kaljeno staklo na koje je prije postupka kaljenja nanesena boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje kroz sito. 177 . Emajlirana se stakla upotrebljavaju za staklene panele na staklenim pročeljima kada ne želimo da se kroz staklo vide parapeti. slično kao kod emajliranja prvo se boja pri kaljenju rastopi i zatim poveže s osnovnom strukturom stakla. pregrade. ili betonska konstrukcija. namještaj i sl. staklene ispune i sl. za obloge stijena. za vrata. Tako se može na pročeljima zgrada dobiti zanimljiv uzorak koji služi i kao zaštita od sunca. a moguć je i izbor za različite aplikacije za upotrebu u interijerima.NISKOMISIJSKA STAKLA Niskomisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima Emajlirano staklo Emajlirano staklo je kaljeno staklo na koje se prije samog postupka kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje.

VITRAJ Uobičajeno je da se vitraj najčešće koristi u sakralnim objektima. a postoje i posebne ponude tzv.Ornamentirana stakla U industriji stakla oduvijek je posebno mjesto imalo ornamentirano staklo koje se upotrebljava za ostakljenje staklenih vrata i pregrada u interijeru. ali su u biti neprozirna. Postoji veliki izbor ornamentiranog stakla s različitim uzorcima različitih proizvoñača standardne debljine 4 mm. 4. lamele se proizvode u visinama od 6 m. 6. propuštaju svjetlost. meñutim. 5. Staklo za specijalne namjene je promatračko staklo koje pruža mogućnost gledanja kroz staklo a da osoba koja to radi ne bude primijećena. naravno pod odreñenim svjetlosnim uvjetima (zatamnjena prostorija iz koje se promatra). Ogledala su danas standard u opremanju interijera i mogu se dobiti u debljinama od 3. Profilno je staklo u nas popularno pod imenom profilit ili kopelit i upotrebljava se za pregradne stijene posebice pri gradnji industrijskih hala i postrojenja. antiknih zrcala za interijere. njegova primjena ima i svoju umjetničku vrijednost 178 . 8 mm. a mogu biti ojačane žicom kao i žičano staklo debljine 5/6 ili 6/7 mm koje se upotrebljava za sličnu namjenu. Takva stakla proizvode se isključivo po narudžbi.

Vidljivo sunčevo zračenje se pretvara u toplinu u trenutku kada padne na masivni grañevinski element (primjerice na unutarnje zidove). Ostali kriteriji kao što su lokacija. Pri tome centralno značenje imaju grañevinsko fizikalni rubni uvjeti kao orijentacija prema stranama svijeta. kod starijih objekata o poboljšanju ljetne toplinske zaštite. noćno provjetravanje i vrsta gradnje odreñenih prostorija. Usporedba dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti unosa topline prema DIN 4108-2 je izmeñu ostalog indicija za neophodnost uvoñenja mjera kvalitete u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite u postojećim zgradama. Usporedbom dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti sunčeva unosa vidljiva je i potreba i kvaliteta mjera u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite. Što se krije iza toga? Stakla na prozorima imaju točno odreñena grañevinsko fizikalna svojstva. Što se može učiniti protiv unosa topline? Postoje dvije mogućnosti? • Reducirati unos zračenja u prostoriju(stvaranjem sjene) • „provjetravati“ toplinu koja nastaje u prostoriji u razdoblju nižih vanjskih temperatura(noćno provjetravanje) Hlañenje prostorije(zraka) uz podršku adekvatnih ureñaja treba se koristiti u samo u iznimnim slučajevima zbog velike potrošnje električne energije.Da bi razumjeli zašto se ljeti prostorije tako zagrijavaju sunčevim zračenjem. Zračenje topline tog grañevinskog elementa je dugovalno te probija staklo u maloj mjeri te se zadržava u prostoriji (princip staklenika). te nastaju znatno više sobne temperature od onih vanjskih. ali je posljedica „hvatanje topline“ na prozorskom staklu. vrste stakala. udio prozorskih površina. nagib prozora i orijentacija prozora prema stranama svijeta takoñer moraju biti uzeti u obzir. U principu uobičajena stakla imaju visoku propusnost vidljive svjetlosti(valna dužina: 380 do 780 nm). norme DIN 4108-2 imaju odgovarajuće dodane i odbijene vrijednosti(vidi DIN 4108-2 ). kod novogradnji treba razmisliti o pridržavanju. propusnost (transmisija) stakala za udio zračenja kraćih valnih dužina (UV-zračenje) i većih valnih dužina (infra crveno zračenje) je znatno manja od transmisije vidljive svjetlosti. Koji su bitni utjecajni faktori? Neophodnost izvoñenja mjera za ljetnu toplinsku zaštitu te njihova učinkovitost ovise o pojedinačnim faktorima. a malu propusnost za druga područja valnih dužina. Za objektivnu procjenu kod izračuna koeficijenta unosa topline/zračenja treba uzeti u obzir sve utjecajne faktore. primjerice kod velikih unutarnjih opterećenja(izvori topline u prostoriji). O kojim preporukama treba voditi računa? Za novogradnje treba ispuniti zahtjeve u pogledu ljetne toplinske zaštite iz norme DIN 4108-2 sukladno pravilniku o uštedi energije EnEV. vrsta gradnje. Kod prekoračenja dopuštenih vrijednosti udjela prozorskih površina u DIN 4108-2. Taj efekt djeluje tako da se iza stakala ne možemo sunčati. sjenilo. Svako je već čuo za pojam hvatač topline. 179 . Ili drugačije rečeno. koje proizvoñač može ciljano mijenjati. neophodno je objašnjenje načina funkcioniranja prozorskih stakala. Izuzetak bi moglo biti pred hlañenje dolaznog zraka preko transformatora topline zemljine kore.

Tu je potrebna pomoć stručnih projektanata koji izvode termičke simulacije te na bazi izračuna različitih varijanti prezentiraju utjecaj različitih mjera ljetne toplinske zaštite na poboljšanje toplinske zaštite sobne klime. Udio prozorskih površina Udio prozorskih površina u odnosu na promatrane fasadne površine pojedinih orijentacija prema stranama svijeta. Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije (karakteristična veličina toplinskih dobitaka sunčevim zračenjem u zgradama) odreñena je prema normi DIN 4108-2. primjerice u formi vremenskog prekoračenja odreñenih temperatura. Lokacija Lokacija govori nešto o očekivanoj klimi u ljetnom razdoblju. smanjuje se meñutim kod ovješenih stropova i podnih drvenih konstrukcija. Najbolje je „poprečno provjetravanje“(otvaranje prozora nasuprot fasadi i vrata koja se nalaze izmeñu). Njemačka je u skladu s 180 . Stupanj prolaza ukupne energije Stakla s nižim stupnjem prolaza ukupne energije imaju manju propusnost sunčeva zračenja te su tako pogodnija za ljetnu toplinsku zaštitu. naziva se u literaturi još i kao“intenzivno noćno provjetravanje te predstavlja učinkovitu mogućnost hlañenja prostorija. kako bi se spriječio brzi porast temperature. Ona je meñutim indicija za mogućnost akumuliranja unosa topline .Kod specijalnih zahtjeva u pogledu kvalitete toplinske zaštite. Vrsta gradnje sama po sebi ne govori ništa o očekivanim klimatskim relacijama u ljetnom razdoblju. Sposobnost akumulacije postoji i na stropovima i podovima. Noćno provjetravanje Dugo i intenzivno provjetravanje prostorija zagrijanih preko dana udrugom dijelu noći. dakle kada vanjske temperature dosegnu svoj dnevni minimum. Niži stupanj prolaza ukupne energije znači i manje solarne toplinske dobitke u zimskom razdoblju te u pravilu (kod istovremeno smanjene propusnosti svjetla) duže vrijeme trajanja uključene rasvjete. zgrade lakšeg načina gradnje(drvene konstrukcije) ne mogu akumulirati puno topline. procjena prema DIN normi više nije dovoljna. Zgrade s teškim načinom gradnje( armirani beton) mogu akumulirati puno topline. Fasada orijentirana prema jugu osunčana je oko 12 sati po lokalnom vremenu pod najvećim mogućim kutom. Orijentiranje prema stranama svijeta Strane svijeta fasade se označavaju kao orijentacija. Objašnjenja i pojmovi Pod vrstom gradnje se misli na svojstvo zgrade da akumulira toplinu.

Blagovremenim uzimanjem u obzir potreba za ljetnom toplinskom zaštitom u najranijem stadiju planiranja možete izbjeći dodatne troškove(naknadne) ugradnje ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja ili klima ureñaja.tim podijeljena u tri klimatske regije. 181 . Koeficijent toplinskog prolaza prozora uključujući i konstrukcije okvira ranije se nazivao kf-vrijednost. zasjenjenje( bolja je vanjska zaštita prozora od unutarnje) te odabirom zidnih i stropnih konstrukcija (masivni grañevinski elementi su bolji pufer za visoke temperature) . U ljetnom razdoblju su kod viših vanjskih temperatura od onih u prostoriji evidentni toplinski dobici(= negativni toplinski gubici). Za područja s mjesečnim temperaturama vanjskog zraka većim od 18°C prema DIN 4108-2 nominalna vrijednost unosa sunčeve energije mora biti veća od one za područja s vanjskim temperaturama zraka do 18°C i nižim. Vrste stakla Pod vrstama stakla posebno su opisana sljedeća svojstva stakla: • Broj staklenih ploča(jednostruko. za koje su orijentacijske vrijednosti navedene u normi 4108-2 Rezime Iz svega navedenog se sažeto može zaključiti da se ugodna prostorna klima može ostvariti pridržavanjem osnovnih pravila kao što su recimo odabir adekvatne strane svijeta (vješt raspored i veličina prozora). Koeficijent toplinskog prolaza Koeficijent toplinskog prolaza je mjera za toplinske gubitke kroz grañevinski element kod različitih temperatura prostorije i okoliša. prema novoj europskoj standardizaciji se označava kao Uwvrijednost. trostruko staklo te sigurnosno staklo) • Punjenje meñuprostora izmeñu staklenih ploča te vrsta zaštite pojedinih stakala Ovi parametri se reflektiraju na grañevinsko fizikalna svojstva( koeficijent toplinskog prolaza. to je veća toplinska zaštita. Što je koeficijent toplinskog prolaza niži. Učinkovitost Učinkovitost ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja može se očitati iz faktora umanjenja. propusnost sunčevog zračenja). dvostruko.

a t a k o ñ e r i o d Z e m l j e . Osim oslabljenih direktnih sunčevih zraka. S u n ce e m it ira v e l i k e k o l i č i n e e n e r g i j e u o b l i k u e l e k t r o m a g n e t s k i h valova. Toplinska energija koju Sunce dozračuje na površinu Zemlje ovisna je o visini Sunca iznad horizonta. čistoći atmosfere. a zračenje na niskim temperaturama j e d u g a v a l n o . N a g o r n j o j g r a n i c i zemljine a t m o s f e r e o z r a d e n o s t . O v a j d i o s u n č e v a z r a č e n j a z o v e se d i f u z n o zračenje. -------------------------------------------------------------------- 182 . Zbroj sunče v o g d i r e k t n o g i d i f u z n o g z r a č e n j a zove se globalno zračenje. tako da na zemljino tlo sunčevo zračenje dolazi znatno oslabljeno. V a l n a d u l j i n a e l e k r t o m a g n e t s k i h v a l o v a s u n č e v a z r a č e n j a k r e ć e s e u i n t e r v a l u o d 0 .SUSTAVI I UČINKOVITOST OD SUNČEVOG ZRAČENJA DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA Sunčevo zračenje Zb o g viso ke p o vršin ske t e mp e ra t u ru (o ko 6 0 0 K ). oblaćnosti i kutu upada sunčevih zraka na promatranu plohu. S u n č e v o z r a č e n j e b i t n o s e . S u n č e v o z r a č e n j e j e p r e t e ž n o k r a t k o v a l n o . 2 µm do 25 µm. raslinja i drugih t i j e l a reflektirane direktne zrake. z a o k o m i t i u p a d s u n d e v i h zraka. Sunčevo zračenje širi se od Sunca na sve strane tako da dio t o g z r a č e n j a d o l a z i p r e m a Z e m l j i . a d i o a p s o r b i r a j u p o j e d i n i p l i n o v i u atmosferi. razlikuje od tijela n i s k i h t e m p e r a t u r e ( o k o 3 0 0 K) koja su ranije promatrana. iznosi o k o 1 3 5 0 W / m 2. na površinu zemlje dolazi i dio sunčeve energije koja se u atmosferi r a s p r š i l a . P r o l a z e ć i k r o z z e m l j i n u a t m o s f e r u d i o s u n č e v a z r a č e n j a s e r a s p r š a v a . ------------------------------------------------------------------------------------------------------1) V e l i č i n a o z r a č e n o s t G j e j e d n a k a o d n o s u d o z r a č e n e snage i ozr a č e n e p o v r š i n e . o b j e k a t .. m e ñ u t i m . U s u s t a v u S I o z r a č e n o s t s e m j e r i j e d i n i c o m W/m2.

183 .

dobu dana i o geografskoj širini dotičnog mjesta. 184 .Visina Sunca pak ovisi o dobu godine.

.........3) T P Budući da je P = P α + P ρ + P T (α + ρ + T) P .(11...... Dakle...... Ovi podaci su dobiveni obradom desetogodišnjeg mjerenja ( 1 9 5 8 ........................ slijedi da je α + ρ + T = 1..(11.................................... Kada sunčevo zračenje snage P padne na vanjsku površinu nekog grañevinskog elementa...... dio snage P α ....(11...... Pρ α=----. za T≠O promatrani element je proziran ili t r a n s p a r e n t a n . koef icijent em isije ε i koef icijen t a p s o r p c i j e α p o v r š i n e nekog elementa brojčano su jednaki.............. dio snage......... Ako je za neki grañevinski e l e m e n t T=0 o n d a t o zn a č i d a j e t a j element neproziran za sunčevo zr a če n j e ... ρ......... element će apsorbirati.......1) P Analogno tome dobivene su i veličine koeficijenta refleksije Pρ =----. Za svaki grañevinski e l e m e n t koji j e u t o p l i n s k o j r a vn o t e ž i vr i j e d i : ε= a t j........2....1....... T su t zv.P ρ reflektirati.....1 9 6 7 ) ...... O rje n t a cijske vrijednosti koefcljenta epsorpcije α po vršine 185 .. ρ. (11.......... o stanju njegove površine i o valnoj duljini z r a č e n j a ..Za ilustraciju su u tablici 11.... Š t o je bo ja p o v r š i n e e l e m e n t a s v j e t l i j a t o ć e manji d i o snage sunčevog zračenja b i t i a p s o r b i r a n ..4) K o ef icije nt α....... dane srednje satne vrijednosti a u tablici 11. maksimalne satne vrijednosti globalnog sunčevog zračenja (ozračenosti) u W /m 2 na horizontalnu plohu u Zagrebu........ U p r o t i vn o m s l u č a ju t j... a dio P T propustiti. a v e ć i d i o ref le kt ira n ... Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage P α i ukupne dozračene snage P koja je pala na površinu promatranog elementa zove se koeficicijent apsorpcije α....... Z a k r a t k o v a l n o zračenje (sunčevo zračenje) od p r e s u d n o g u t j e c a j a j e b o j a p o v r š ine e le me n ta ..... o m je rne ve ličin e s j e d i n i c o m m j e r e 1 ...... V r i j e d n o s t i k o e f i c i j e n t a α.....2) ρ P i koeficijent transparentnosti ili prozračnosti PT =----. T o v i s e o naravi e lementa.

θe + te 186 . Ostatak snage α· P apsorbira površina grañevinskog elementa. tada će crna pločica apsorbirati više zračenja nego bijela. Radi toga temperatura vanjske površine elementa poraste na neku vrijednost θ e višu od temperature vanjskog zraka t e i temperature unutrašnjeg dijela elementa. tako da će temperatura površine crne pločice biti osjetno viša nego kod bijele pločice. Uslijed nastalih temperaturnih razlika apsorbirana snaga a·p širi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem.3. Neprozirni grañevinski elementi Na slici 11.1. prikazan je presjek grañevinskog elementa na vanjsku površinu kojeg pada sunčevo zračenje snage P. od kojih je jedna oličena bijelom a druga crnom bojom izlaže djelovanju sunčeva zračenja. Ako se meñutim navedenim pločicama doda i pločica obložena poliranim aluminijem. tada će temperature crne i bijele pločice biti približno jednake i osjetno više od temperature treće pločice. Ako se promatra samo dozračena snaga na jedinicu površine. za gustoću toplinskog toka prema unutra vrijedit će izraz α · G / αe .grañ e vin sko g e lemen ta u o v i s n o s t i o n j e g o v o j b o j i d a n e s u u t a b l ic i 1 1 . U ovom slučaju presudnu ulogu igra finoća obrade površine. Tablica 11. Tako npr. ako se dvije pločice od nekog materijala. dakle ozračenost G. Za razliku od kratkovalnog zračenja . a dijelom prema unutra voñenjem kroz element. pa sve tri ploče izlože zračenju sobnog radiatora. na vrijednost kojeficijenta apsorpcije dugovalnog zračenja boja površine je bez većeg značaja. odbačen prema van. Dio to snage u iznosu ρ•P je reflektiran od površine elementa tj. 3 .

............ a t i temperatura unutarnjeg zraka..............7) d ----λ θe – ti q = ------------.....................(11..q = α · G – αe (θe – te) = --------------------------------------.......................(11.....(11............................6) 1 ------α e Za tu istu gustoću toplinskog toka q mogu se napisati ovi izrazi θe – θi q = ------------...................................................... 187 .....8) 1 ----α e gdje je e i temperatura unutarnje površine elementa...

ovisno o njenoj boji..ti ) ... 188 .....(11.......1.6)...11) koji vrijedi za slučaj kada nema sunčevog zračenja......10) α e Iz usporedbe dobivenog izraza (10. za gustoću toplinskog toka važe jednaki izrazi s tim da se za slučaj djelovanja sunčevog zračenja temperatura vanjskog zraka t e povisi za α •G/α e ... (11.2 prikazanje neprozirni grañevinski element koji s vanjske strane ima ventiliranu oblogu koja djeluje kao protusunčana zaštita.+ -----... (11......11.. ( 1 1 .......+ -----α α e λ i ili α·G q = k (t e + -----.........8) dobije se da je α · G / α e ... Uvoñenjem ekvivalentne temperature djelovanje sunčevog zračenja na neprozirni grañevinski element promatra se kao poseban slučaj djelovanja na element vanjskog zraka povišene temperature. 7 ) i (11....... Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1. Neprozirni grañevinski element izložen sunčevom zračenju Zbrajanjem brojnika i nazivn ika ra zlo maka iz izra za (11......9) 1 d 1 ------........... Izraz t e + α •G/ α e označava se s t e q i zove ekvivalentna temperatura...Sl..Vanjska površina protusunčane zaštite.... gustoću toplinskog toka jednaku ovoj usljed djelovanja stvarne temperature vanjskog zraka i sunčevog zračenja na površinu elementa....te + ti q = ------------------------------...11..........................ti ) ...... slijedi da u oba slučaja...11) s izrazom q = k (t e ... Neprozirni grañevinski element s protusunčanom zaštitom Na sl.... Ona je jednaka temperaturi vanjskog zraka koja bi proizvela s nekom danom temperaturom unutarnjeg zraka......

2.Apsorbirana energija prenosi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. Sl.Energija apsorbirana vanjskom površinom elementa odlazi dijelom u sloj zraka konvekcijm. Dok kod neprozirnog elementa bez protusunčane zaštite α ovisi uglavnom o boji površine elementa. toplinski tok koji je prošao e l e m e n t p r e n o s i s e u p r o s t o r i j u k o n ve k ci j c m i zr a č e n je m . 2.apsorbira dio sunčevog zračenja.11. Neprozirni grañjevinski element s ventiliranom oblogom iziožen sunčevom zračenju Da bi se karakterizirala e f i k a s n o s t protusunčane zaštite postu pa s e j edna k o ka o u s l u ča ju n e p o z i r n o g e l e m e n t a a be z z a š i t e . 4. dakle.Najzad. za toplinski tok koji prolazi čitavim sustavom: protusunčana zaštita + grañevinski element. koristeći se ekvivalentnom temperaturom I u ovom slučaju. dotle je za element s protusunčanom zaštitom koeficijent α 189 . samo što se vrijednosti koeficijenta α (fiktivni koeficijent apsorpcije) u ovom slučaju razlikuju od vrijednosti α u slučaju elementa bez protusunčane zaštite. a dijelom prema vanjskoj po vršini promatranog elementa zračenjem.Toplinski tok koji je prošao protusunčanu zaštitu prenosi se dijelom u zračni sloj konvekcijom. a dijelom prema unutarnjoj površini protusunčane zaštite voñenjem. vrijedi. a dijelom p r e m a u n u t a r n j o j po vršin i e le me n ta vo ñ e n jem . 3. 5. jednadžba (11.10). a ostatak reflektira.

-koeficijentima emisije ε unutarnje površine zaštite i vanjske površine grañevinskog elementa. -toplinskoj izolaciji protusunčane zaštite. Razlikuju se tri tipa protusunčane zaštite: a)protusunčana zaštita paralelna s vertikalnim grañevinskim . Protusunčana zašita paralelna s vertikalnim grañevinskim elementom može biti u obliku neprekinutog ekrana ili pak vertikalnih ili horizontalnih lamela. protusunčane a) VERTIKALNI PRESJEK 190 . u i eventualno kada propovršine zaštita grañevinskog ne pruža slučaju od tusunčana zaštitu direktnog sunčevog zračenja. Optimalna udaljenost protusunčane zaštite od grañevinskog elementa iznosi oko 30 cm. Neprekinuti ekran pruža bolju zaštitu nego lamele.11.3) b)protusunčana zaštita okomita na vertikalni grañevinski element c) protusunčana zaštita ravnog krova punim ekranom. elementom (s1. -ventilaciji zračnog sloja.ovisan o ovim faktorima: -boji vanjske vanjske površine protusunčane elementa potpunu zaštite.

Fiktivni koeficijent apsorpcije α grañevinskog elementa zaštičenog okomitom protusunčanom zaštitom kreće se najčešće u granicama od 0.2 do 0. 191 .05 do 0.11.20. Kod protusunčane zaštite ravnog krova punim ekranom situacija je slična kao kod vertikalnog elementa s vertikalnom zaštitom. to su kod ravnog krova i vrijednosti fiktivnog koeficijenta apsropcije α nešto manje nego kod vertikalnog elementa i mogu iznositi od 0.5. Puni ekran naime ometa prirodnu cirkulaciju zraka i uzrokuje zagrijavanje zraka duž fasade. a da se pri tom bitno ne smanji vidik iz zgrade U slučaju okomite protusunčane zaštite lamele su prikladnije od punog ekrana.b) HORIZONTALAII PRESJEK Sl. No budući da je kod krova zračni sloj ispod protusunčane zaštite uvjek bolje ventiliran.3. Shematski prikaz protusunčane zaštite paralelne s vertikalnim neprozirnim grañevinskim elementom Prednost ovog tipa protusunčane zaštite je u tome što se njom mogu zaštititi i ostakljene površine fasade.

.15) dob i v a k o n a t n i oblik 192 . U slučaju običnog stakla koficijent α·ρ·T iznose sukcesivno 0..7.....t i ) + T · G.. p a izraz (11..85 Ukupna gustoda toplinskog toka koji ulazi u prostoriju biti 6e dakle α·G q =k (t e + -----.bez zaštite kada je koeficijent α veći od 0........5.... je ovaj: 1... 1 5 ) s e z o v e s o l a r n i f a k t o r prozirnog gradjev i n s k o g e l e m e n t a i o z n a t a v a slo vom S . Dio sunčevog zračenja ρ·P je reflektiran od stakla i odbačen prema van..... (-----.........08 i 0.= T α e i z f o r m u l a ( 1 1 ........3 i 0... Ostatak sunčevog zračenja u iznosu T•P prolazi kroz ostakljenje bez ikakove promjene i nakon više uzastopnih refleksija apsorbiraju ga površine stijena i predmeta u prostoriji....... k (t e + -----..13) α·G q = ....11..t i ) (11...14) α e Što se može pisati i ovako α·G q = . Dio sunčevog zračenja α •P je apsorbiran i sve se dalje dogaña kao kod neprozirnog elementa...15) α e Faktor α·k -----...t i ) α e (11.+ T) G + k (t e .... shematski prikazan na sl.....3.Kod neprozirnih grañevinskih elemenata razlikuju se tri stupnja zaštite od sunčevog zračenja: -dobra zaštita kod koje je koeficijent α manji od 0. (11..13) 3.. 2...... Gustoća toplinskog toka koji ulazi u prostoriju je (11.. Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi Mehanizam prenošenja topline kroz prozirni (ostakljeni) grañevinski element (prozor)...... -srednja zaštita kad je vrijednost α izmeñu 0......07...7 ..... 0......

... Sl........ (11...... Njena efikasnost.......·G + k α e (t e . kada su temperature vanjskog i unutarnjeg zraka jednake..... meñutim..s vanjske s unutarnje strane ostakljenog elementa.t i). ili drugačije pisano α·k q =-----...Shematski prikaz prozirnog gradjevinskog elementa (prozora) izloženog sunčevom zračenju....86............ Solarni faktor S običnog stakla iznosi oko 0.t 1) ... 4..18) 193 ..q = S • G + k ( t e ....5......... u oba ova slučaja je bitno različita.......4....16) t o k a k o j i u l a z i u p r o s t o r i j u k r o z p r o z i r n i e l e m e n t i o z r a č e nosti G tog istog elementa............. (11.11...... Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi s protusunčanom zaštitom Protusunčana zaštita se u načelu može postaviti ili.

s tim da je u ovom slučaju vrijednost faktora S viša. Ako je meñutim protusunčana zaštita ispred prozirnog elementa tako postavljena da je omogućen prolaz izvjesnog dijela sunčeva zračenja.7. dozračena snaga prolazi kroz element bez promjene protusunčanu zaštitu. Zato je u ovom slučaju solarni faktor S vrlo malen i kreće se u granicama od 0.19) i dalje vrijedi. bilo ventilacijom zračnog sloja izmeñu protusunčane zaštite prozirnog elementa. koeficijent da ukupna i pada na S l. bilo direktno.odnosno q=S•G + k (te .05 do 0.15. 7. 1 1. Protusunčana zaštita postavljena s unutarnje strane Slučaj protusunčane zaštite postavljene s unutarnje zirnog grañevinskog elementa shematski je prikazan na slici Zbog jednostavnosti izlaganja pretpostavlja se da je transparentnosti promatranog elementa jednak jedinici tj. strane pro11. Ovakav slučaj susreće se najčešće kod različitih rješenja "brisoleja". Sh em ats k i pr i k a z pr ot us u nč a ne zaš i te p os ta v lj en e s un ut a r nj e s tr a ne gr a ñ e v ins k o g e lem e nt a 194 .19) Kada je protusunčana zaštita postavljena s vanjske strane prozirnog elementa najveći dio sunčeve energije apsorbirane elementom protusunčane zaštite odlazi prema van. opći izraz za gustoću toplinskog toka (11.t1) (11.

Zbog toga dolazi do prenošenja topline konvekcijom sa stakla na zratni sloj izmeñu stakla i protusunčane zašite.Dio sunčeva zračenja je reflektiran od protusunčane zašite i odbačen prema van. 5. 4.Preostali dio sunčeva zračenja apsorbira za§tita 3. U slutaju da je protusunčana zaštita djelomično prozirna.Dio energije apsorbirane vanjskom površinom protusunčane zašite prenosi se kondukcijom prema unutarnjoj površini zašite odatle u prostoriju konvekcijom i dugovalnim zračenjem. dio upadnog sunčevog zračenja prošao bi kroz nju i nakon više refleksija 195 . 2.Preostali dio apsorbirane energije prenosi se zračenjem prema prozirnom elementu. Budući da se radi o dugovalnom zračenju za koje je staklo nepropusno.Drugi dio apsorbirane energije prenosi se konvekcijom na zračni sloj izmeñu protusunčane zaštite i prozirnog elementa i odatle ventilacijom u prostoriju. i konvekcijom i zračenjem sa stakla prema vanjskom prostoru. staklo će svu dozračenu snagu apsorbirati pri ćemu će njegova temperatura rasti.Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1.

pa je nužno da se kod toplinskih proračuna to promjene uzmu u obzir. rečeno za prenošenje topline kroz grañevinske elemente izložene djelovanju sunčevog zračenja. vrijedilo je za stacionarne uvjete tj. oscilacije temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature u slučaju djelovanja i sunčevog raspored zračenja) izazivaju unutar zagrijavanje a pojedinog iii hlañenje toplinskog vanjskih toka i su grañevinskih elemenata zgrade. odnosno ekvivalentna temperatura teg. kod periodičkih promjena temperature vanjskog zraka i time izazvanih oscilacija toplinskog toka koji prolazi kroz taj element. Pod toplinskom stabilnošću vanjskog grañevinskog elementa razumijeva se njegovo svojstvo da sačuva relativno postojanu temperaturu na svojoj unutarnjoj površini. najčešće veći od 0. ili pak kada se žele proučiti samo srednje vrijednosti toplinskih tokova. TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAðEVINSKIH ELEMENATA U LJETNOM PERIODU Uvod Sve što je u poglavlju 11. temperatura vanjskog zraka te. Ova pretpostavka je opravdana samo u slučaju manjih vremenskih promjena temperature. Za ljetni period karakteristične su. Za gustoću toplinskog toka koja prolazi kroz prozirni element i protusunčanu zaštitu postavljenu s unutarnje strane vrijedi i dalje izraz (11. i vrlo velike dnevne promjene sunčevog zračenja. Periodičke i po svojoj vrijednosti znatne promjene temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature) u ljetnom periodu postavljaju pred vanjske grañevinske elemente zgrade dodatne toplinsko-fizikalne zahtjeve (osim onih koji proizlaze za stacionarne uvjete). vremenske konstantne. pod pretpostavkom da su temperatura unutarnjeg zraka t i .5. To su zahtjevi za toplinskom stabilnost elemenata. meñutim. Naime. samo što je kod ovakovih rješenja faktor S relativno velik. znatno izmijenjeni u usporedbi s rezultatima proračuna po stacionarnim uvjetima prenošenja topline. vrijednost temperatura elementa. relativno velike dnevne promjene temperature vanjskog zraka. 196 .apsorbirale bi ga površine stijena i predmeta u prosto riji.19).

.0 0...94 0. u ljetnom periodu..12. za vremensku razliku maksimuma G i t o u satima 3 0. znatno će porasti.. tako da će boravak u takvim prostorima postati vrlo neudoban i nezdrav.88 0. (12.93 5 0. Ako vanjski elementi zgrade nisu dovoljno toplinski stabilni....9 0.97 0.76 9 0.61 0.97 1. Oscilacija temperature vanjskog zraka te (ili teq) u ljetnom periodu grafički je prikazana na sl.73 10 0.79 0.89 6 0.49 0...71 0.87 0. Amplituda oscilacija sunčeva zračenja može se odrediti kao razlika maksimalne dnevne i srednje dnevne ozračenosti (Gmax -Gsr ) pa se amplituda ekvivalentne temperature odreñuje po formuli α(Gmax -Gsr ) = [Ate + -----------] · Ψ α A teq .92 0.85 7 0.81 8 0.85 0.Temperatura zraka u prostoriji u ljetnim uvjetima bitno ovisi o toplinskoj stabilnosti njenih vanjskih grañevinskih elemenata.69 0... temperatura zraka u zgradi.1) e gdje faktor Ψ uzima u obzir vremensko nepodudaranje maksimalnih vrijednosti G i t e.73 0.75 0.79 0...99 0.. Upijanje (primanje) topline U teoriji toplinske stabilnosti pretpostavlja se da temperatura vanjskog zraka (odnosno ekvivalentna temperatura) i toplinski tok kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa osciliraju po zakonu kosinusoide s periodom od 24 sate...99 0..96 0.96 4 0. Pravac t e.... Vrijednosti faktoradane su u tablici 12. Ta temperatura se uzima u račun kod stacionarnih uvjeta toplinskih proračuna..sr predstavlja srednju vrijednost temperature vanjskog zraka za period vremena 24 sata.99 0..60 0...98 197 ..66 0..41 0.82 0.1. U većini slučajeva to je i vrlo blisko stvarnim uvjetima.55 0. odnos amplitude a(GmaxGsr) ae Ate 1 2 3 4 1 2 faktor 4.38 0.57 0. Tablica 12.66 0. Razlika vrijednosti temperature vanjskog zraka t e od njene srednje vrijednosti t o sr odreñena je amplitudom oscilacije temperature vanjskog zraka A te.26 0.5 0.1.93 0.1a.

odnosno ekvivalentne temperature za vremenski p e rio d 2 4 sa t a ...(12. s r ti ). o dn o sno e kviva le n t n e temperature uzrokuju oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz v a n j s k u p o v r š i n u g r a ñ e v i n s k o g e l e m e n t a .(12... sr srednje vrijednosti temperature vanjskog zraka.12.sr odnosno t eq.1b) P r a va c q s r p re d st a vl j a s r e d n j u vr i j e d n o st g u st o će t o p l in s k o g t o ka kro z gra ñ e vin ski e le me n t . O t kl o n vri je d n o s t i t o p l in sko g t o ka q o d n je go ve srednje vrijednosti q sr odredjen je amplitudom oscilacija toplinskog toka A q ... s r ti ). Te o s c i l a c i j e imat će t ako ñe r ob lik kosinusoide s jedna kim pe riodom 24 sa ta................ ali s vremenskim pomakom..2) odnosno q s r = k(t e q .... 198 ....... d ob ive n u p o f o rmu li q s r = k(t e ...3) gdje su t e ... (sl...........O scila cije t em pe ra t u re va n jsko g zr a ka .

Sl.12. Dnevne oscilacije toplinskog toka q i temperature t e i ee 199 .1.

. 200 .. U tom slučaju koeficijent upijanja topline U predstavlja fizikalnu karakteristiku materijala elementa......... ali s nekim vremenskim pomakom faze oscilacija.(12.. p obujamska masa i c specifični toplinski kapacitet materijala elementa.. ali i o svojstvima grañevinskih materijala i grañevinskog elementa............. gustoća toplinskog toka i temperatura takoñer se periodički mijenjaju. Kod relativno velike debljine jednoslojnog grañevinskog elementa koji prima periodički toplinski tok.. zove se koeficijent upijanja (primanja) topline od strane površine elementa...........Gustoća toplinskog toka kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa mijenja se dakle u granicama njegove maksimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q .4) Oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa uzrok su oscilacijama temperature vanjske površne elementa. to iste površine...4) do njegove minimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q ...(12.(12...12........ po istom Zakonu i s jednakim periodom.......6) Aθ Iz definicijske jednadžbe (12... a T period toplinskih oscilacija...6) slijedi da je u sustavu SI jedinica koeficijenta u W /(m 2 •K)...... označava slovom S i odreñuje po formuli gdje je λ koeficijent toplinske vodljivosti.. Ova temperatura de se takoñer mijenjati po zakonu kosinusoide s jednakim periodom 24 sata..... zove se koeficijent upijanja topline od strane materijala. Odnos amplitude oscilacija toplinskog toga A q na vanjskoj površini grañevinskog elementa iii vanjskoj površini nekog sloja višeslojnog elementa prema amplitudi oscilacija temperature A......... Vrijednost koeficijenta U ovisi o periodu toplinskih oscilacija......... koeficijent upijanja topline od strane njegove površine ovisi samo o fizikalnim svojstvima materijala i perioda oscilacije toplinskog toka.......... (sl.................... s tim što se njihove amplitude s prodorom toplinskog vala u dubinu elementa sve više smanjuju a vremenski pomak faze oscilacija postaje sve veći... odnosno sloja elementa i označava slovom U Aq U = -----.1c) Unutar elementa.

tj. nazvana karakteristika toplinske inercije...7) poprima oblik U brojčanu jednadžbu (12.. Ako je za jednoslojni element D < 1 onda se veličina U računa po formuli R·S 2 + α i 201 . c u J/(kg·K)..9) Karakteristika toplinske inercije višeslojnog grañevinskog elementa jednaka je sumi karakteristika toplinske inercije pojedinih slojeva.......2.... koeficijent U je ovisan i o prenošenju topline s površine elementa položene nasuprot one koja prima periočika toplinska djelovanja. Vrijednost koeficijenta upijanja topline od strane vanjske površine nekog sloja višeslojnog grañevinskog elementa sastavljenog od relativno tankih slojeva ovisi ne samo o toplinskofizikalnim karakteristikama promatranog sloja već i o karakteristikama jednog ili više slojeva koji dolaze iza promatranog sloja u smjeru kretanja toplinskog vala..(12....10) gdje se indeksi 1......... p u kg/m 3 .. kod relativno tankog jednoslojnog grañevinskog elementa. Kao kriterij za ocjenu debljine grañevinskog elementa i 1 i njegovog sloja kod odreñivanja vrijednosti koeficijenta U službi bezdimenzionalna veličina D. Koeficijent upijanja topline od strane materijala S karakterizira svojstvo grañevinskog materijala da u većoj iii manjoj mjeri upija (prima) toplinu pri oscilacijama temperature na njegovoj površini..... Slično tome....3. a koeficijent S se dobiva u W /(m 2 •K)... formula (12....8) x se uvršava u W /(m•K)..Za promatrano toplinsko djelovanje s periodom 24 sate.. drugi .. koja je jednaka produktu toplinskog otpora R i koeficijenta upijanja topline od strane materijala S jednoslojnog elementa D = R • S.. (12. treći sloj elementa Ako je za jednoslojni element ili promatrani sloj višeslojnog elementa D ≥ 1 onda je U = S.. D = R 1 · S 1 + R 2 • S 2 + R 3 · S 3 ... odnose na prvi ...

..mm) s brojem dana u mjesecu (dm). Za odredivanje utjecaja Sunčevog zračenja na energetski sustav zgrade bitno je poznavati iznos globalnog Sunčevog zračenja na lokaciji objekta tokom cijele godine.(12. Ako se osigura odgovarajuće tehničko rješenje postiže se prilagodljiv ulaz Sunca u zgradu i sprečava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčevog zračenja tijekom Ijeta i smanjuje potrebna energija za hladenje. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu Sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja... računajući ih sukcesivno od sloja do sloja krečući se u obrnutom smjeru u odnosu na smjer kretanja toplinskog vala. Za pojedinu postaju srednja godišnja suma zračenja na horizontalnu plohu računa se sumiranjem umnoška srednjih mjesečnih vrijednosti (Hs.... Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: > Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih gradevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta > Zrakonepropusnost gradevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade > Zrakopropusnost reški prozora. Proračun za nagnute plohe proveden je za svakih 15° nagiba do 90° te za orijentacije S. Mjerenja globalnog Sunčevog zračenja na nagnute plohe za područje Hrvatske ne postoje...mm) računa na temelju izmjerenog ili proračunatog zračenja na horizontalnu plohu (Hs.. Kada je za neke slojeve viešlojnog grañevinskog elementa D<1... W.... koji su izloženi Sunčevu zračenju..U =------------.. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora Vanjski neprozirni gradevni dijelovi. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova. SE.. onda se vrjjednosti koeficijenata U za sve slojeve mogu naći postepeno... Sustavi za zaštitu od Sunca uskladeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi.... SW.. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline .11) 1 + R•α. Zaštita od sunca U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od Sunca. NE...U [W/(m2K)] Tablica 13.g.. tj..g. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu.g.mm) iz podataka 28 postaja na teritoriju Hrvatske. NW i N.. Stoga se srednje mjesečno globalno zračenje na nagnutu plohu (Hs. nisu još u potpunosti donesene u EN normama.. E.. Sunčevo zračenje Sunčevo zračenje je meteorološki parametar koji znatno utječe na temperaturu unutrašnjeg prostora. sumiranjem mjesečnih suma... Faktor umanjenja naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Fc(-) NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD SUNČEVA ZRAČENJA 202 Fc(-) .. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci Dinamičke toplinske karakteristike gradevnih dijelova.....ic.

rolete. dok prozore na sjevernoj fasadi treba maksimalno smanjiti da se ograniče toplinski gubici. rolo i uz to automatizirani. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja.9 0. Materijali od kojih se izraduju elementi zaštite od Sunca su : > aluminij (ekstrudiran.75 0. zaštiti od Sunca najviše doprinosi pravilna orijentacija zgrade. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. PASIVNA SUNČANA ARHITEKTURA I ZAŠTITA OD SUNCA U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. lode Markize. lamele koje se mogu okretati. otraga provjetravano -žaluzine. Elementi trebaju biti lagani.3 0. pjeskaren) > drvo (otporno na vanjske uvjete) > tkanine (fiberglas. grilje) Strehe. u oba slučaja izvana ili unutra.25 0. impregnirane ili prirodni materijal) Korisni elementi zaštite od Sunca su nadstrešnice ili trjemovi odredene dubine na južnom pročelju koje sprječavaju upad Sunca Ijeti. Mogu biti postavljeni kao pojedinačni vertikalni ili horizontalni elementi ili kao plohe. Na zapadnoj i istočnoj strani se postavljaju vertikalne elemente koji mogu raspršiti zrake budući zapadno Sunce uvijek upada pod blagim kutom. Dodatno. Ipak. staklene površine treba koncentrirati na južnoj fasadi. kapci (škure.4 Elementi zaštite od Sunca mogu se postavljati: > na fasadi > u unutrašnjem prostoru Elementi mogu biti fiksirani ili pokretni.5 0. U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalne elemente jer Ijetno južno Sunce upada pod visokim kutom pa ga horizontalna ploha ne propušta do ostakljenja.8 0. Ako postoji mogućnost orijentacije kuće prema jugu. 203 . a propuštaju ga zimi. a postavljaju se na potkonstrukciju koja je odmaknuta od nosive konstrukcije zgrade. gore i bočno provjetravane Izvor: TPRUETZZ 1 0. moguće je upotrebom mobilnih i automatiziranih elemenata optimalno koristiti dobitaka od Sunčevog zračenja za pojedine prostore prema trenutnoj potrebi.Bez naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmedu stakala -bijele ili reflektirajuće površine i male transparentnosti -svijetle boje i malene transparentnosti -tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane -žaluzine. anodiziran. klizni. odnosno grupiranje prostorija po namjeni prema karakteristikama pojedine orijentacije. Zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementi ne sprečavaju prolaz do ostakljenja.

Pri projektiranju je potrebno paziti da prozori u debljim zidovima nisu pomaknuti previše prema vanjskoj strani. spoj prozorskog okvira i krila mora imati una-prijed propisanu zrakopropusnost koja omogucava bar najmanju izmje-nu zraka potrebnu za sprjecavanje kondenzacijskih pojava te plijesni na unutarnjim površinama obodnih zidova gradevine i (što je i važnije) za dovod kisika potrebnog za disa-nje te izgaranje goriva u pecima. može pojaviti kondenzat. On mora omoguciti učvrsćivanje prozorskih krila na prozorski okvir na više mjesta. koja na njega nije spojena zrakonepropusno. Ako tak-vog prozracivanja nema. U slucaju da zgrada ima sustav kon-troliranog prozracivanja.5 izmjena zraka u jednom satu) potrebno je prozor često otvarati. Ugodnija su stoga rješenja s dodatnom toplinskom izolacijom na vanjskoj strani prozora.Toplinska masa zida ili poda u južno orijentiranim prostorijama spremat će toplinsku energiju tokom dana i distribuirati je kasnije noću. unatoć kvalitetnim prozorima. Važan utjecaj na zrakopropusnost prozora ima i prozorski okov. uzeti u obzir i to da se on mora često otvarati. prirodnim provjetravanjem i sl 4. Brtve se opcenito ugraduju na unu-tarnju brazdu prozorskog okvira. uzrok je da vlažan zrak iz prostora dolazi do pothladene površine prozora i tamo se kondenzira. Razlog je tome što različite prepreke sprjećavaju da topli zrak koji proizvodi grijaće tijelo ispod prozora grije unutarnju površinu prozora. Na spoju prozorskog okvira i prozor-skog krila moraju biti ugradene pra-vilno oblikovane. zelenilom. Police je potrebno odstraniti ili u njima izbušiti rupe kroz koje topli zrak može doći do prozora. Pri proračunu toplinskih gubitaka zato je potrebno. Ona mora biti u unutrašnjosti toplinski izolirana tako da bude što bliže zidu u koji je ugrañena. Kod velikih stambenih zgrada prostori se prozračuju kroz otvorene prozore. Eventualna dodatna toplinska zaštita na unutarnjoj strani prozora.8. a veći dio prostor. toplinskoizolacij-ski materijali u obliku pjene i dr. taj spoj mora biti što zrakonepropusniji. Ostale značajke prozora Na unutarnjoj se površini okvira i ostakljenja. uz poštivanje činjenične vrijednosti zrakopropusnosti zatvorenog prozora. ZRAKONEPROPUSNOST PROZORA Pri ugradnji prozorskih okvira u zid ostaju na spoju uže ili šire reške ko-je je potrebno potpuno zabrtviti. To se radi raznim materijalima za brtv-ljenje. Brtve dobro djeluju onda kad je okov pravilno postavljen. Zavjesa od stropa do poda koja razdvaja prozor i grijaće tijelo od prostora. Korisno je i 204 . što povećava toplinske gubitke. usmjeravanjem dnevnog svjetla. kao što su profili i trake za brtvljenje. izvor je velikih toplinskih gubitaka koji se povećavaju za 40 posto. Kod spojnih prozora brtva mora biti izmedu prozorskog okvira i okvira unutarnjeg krila.4. Kako propisi zahtijevaju intenzivno prozračivanje prostora(prosječno 0. često se iznad grijačeg tijela ugrañuju police koje preusmjeravaju tok toplog zraka od prozora. trajne i elasticne brtve neprekinuto po cijelom obodu. Pretjerano zagrijavanje ljeti treba spriječiti sredstvima za zaštitu od sunca. Kod prozora s roletama poseban je problem kutija. kitovi. cime se izbjegava neželjena kondenzacija u medustak-lenom prostora. iako je to dobro rješenje za problem kondenzacije. Cak i zavjese na unutarnjoj strani prozora znatno utjeću na toplinsku izolaciju prozora. Pothladeni mrtvi kut na donjoj strani često je uzrokom kondenzacije. Preporučljive su kraće zavjese kod kojih manji dio topline grijaćeg tijela grije prozor.

ali s čeličnim ojačanjem. Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U<1. tako i kroz okvir prozora. prostor izmeñu stakala može biti ispunjen inertnim plinom argonom čime se povećava učinkovitost prozora Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprječava gubitak topline reflektirajući je natrag u prostor Toplinski gubici se dogañaju kako kroz staklo. SAVJETI ZAMJENITE PROZORE. Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru.odgovarajucim brtvilima zabrtviti rešku kroz koju iz kutije izlaze trake za podizanje i spuštanje zaštitnih zavjesa. Umjesto zraka kao izolatora. već i zato jer stvaraju uvjete za ugodno i zdravo stanovanje. Okvir može biti PVC. Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su: • • • Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zračnim prostorom od najmanje 16 mm. drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij. Često je razlog gibanje zraka koji uzrokuje njegovo hlañenje i spuštanje kod pothladenih prozorskih površina.8 W/m2K. Dobro izolirani i zabrtvljeni prozori nisu važni samo za štednju energije. Zrakopropusne reške prozorskih spojeva uzrokom su propuha koji je ljudima neugodan i nezdrav. 205 . ali s prekinutim toplinskim mostovima. aluminijski. Slabo izolirani prozori imaju po hladnijem vremenu niske površinske temperature i stoga (unatoc odgovarajućoj temperaturi unutarnjeg zraka) hlade ljude koji su u njihovoj blizini.

Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom U manjim od 1.00-3.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K. oni su obično i desetak puta veći od onih kroz zidove. prekinuti toplinski most u profilu. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski. Kada se zbroje jedni i drugi. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. lijepljenjem izolacijske trake oko prozora i vrata smanjiti ćete toplinske gubitke.80-1. pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade. dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 -3000 kn/m2. Takoñer se kao prozorski profil preporuča moderni visoko učinkoviti drveni profil koji je i ekološki i energetski prihvatljiv.80 W/m2K. kao na primjer PU pjena. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili koji neovisno o vrsti materijala od kojeg se izgrañuju moraju osigurati: dobro brtvljenje. Provjerite da li postoje pukotine izmeñu prozora i zida kroz koje prolazi zrak pri čemu se gubi toplina iz kuće. Na suvremenim nisko energetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmeñu 0.40-1. Kako pravilno odabrati novi prozor Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade.80 W/m2K.40 W/m2K. Gubici topline kroz prozore Gubici kroz prozore su transmisijski. koji istovremeno djeluje i kao prijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. Pukotine zatvorite odgovarajućim materijalima. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2. Investicijom od 40 kn godišnje možete uštedjeti i do 400 kn na grijanju. Ukoliko ste u nemogućnosti kupiti nove prozore. a njihov koeficijent prolaznosti topline kreće se od 0. Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve su glavni uzrok gubitaka topline. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50 posto toplinskih gubitaka zgrade. ali su im toplinski gubici za 50% manji. odnosno oni kroz otvoren prozor. Prozora ima mnogo različitih vrsta.40 W/m2K. U skladu sa novim Tehničkim propisom.8 W/m2K 206 .Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. Cijena ove trake je 40 kn/m. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1.

Na taj način se smanjuju gubici ventiliranjem. kao i funkciju prirodnog provjetravanja prostora. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke. Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala. ili bolje inertnim plinom (argonom) koji djeluje kao toplinski izolator. tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. dok se gubici ventiliranjem mogu smanjiti ugradnjom ventilacijskog sustava ili pomoći senzora otvorenosti prozora. čiji su meñu prostori punjeni zrakom. Senzor otvorenosti prozora povezuje se direktno sa kontrolom grijanja/hlañenja i isključuje sustav kada se prozor otvara. 207 . Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. Prozor kao grañevni element ima funkciju osigurati zadovoljavajuću zvučnu i toplinsku izolaciju. Low-E premaz (premaz niske emisivnosti). koji smanjuje zračenje topline preko prozora. Osnovni je svakako koeficijent prolaznosti topline staklene površine i profila prozora. Postavljanjem tog sloja samo sa vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz. što se postiže primjenom adekvatnih materijala i konstrukcijskih profila.5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla. U-vrijednost-koeficijent prolaza topline Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi a-vrijednost-provjetravanje g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora ZBROJ OVIH VRIJEDNOSTI ODREðUJU UKUPNE TOPLINSKE GUBITKE PROZORSKOG ELEMENTA. Na transmisijske gubitke utječe više detalja.kod najboljih prozora s trostrukim staklima i plinskim punjenjem pa sve do 3.

a prihvatljiv je i sa ekološke strane jer je drvo materijal koji se obnavlja. omekšivače i sredstva za zaštitu od požara). drvo. Važan je i odabir ispravnog 208 . Drvo je klasični materijal za prozore i ako se pravilno održava može trajati i do 100 godina. PLASTIČNI PROZORSKI OKVIRI imaju bolju toplinsku zaštitu od aluminijskih.plastični . cijena im je približno ista ali imaju problematičan vijek trajanja i nisu prihvatljivi sa ekološkog aspekta jer njihova proizvodnja i reciklaža zagañuju okoliš (zato što najčešće sadrže kadmij.aluminijski . DRVENI PROZORSKI OKVIRI imaju udio na trištu od oko 40%. Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost. što je je od bitne važnosti kod velikih prozorskih okvira i veliku postojanost na vremenske utjecaje (npr.drveni ALUMINIJSKI PROZORSKI OKVIRI imaju veliku postojanost oblika.Prema podacima proizvoñača mijenjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1.1 W/m2K su u sličnom razredu isplativosti.3 W/m2K kao i Low-E premazom) isplaćuje se financijski kroz dvije sezone grijanja. Drvo ima najbolji stupanj toplinske i zvučne izolacije. sol). tako je presudno njgovo unutarnje punjenje koje mora biti dobar toplinski izolator kao što je npr. dok oni s koeficijentom prolaza topline ispod 1 W/m2K postaju značajno skuplji u odnosu na uštedu te se koriste samo u izgradnji pasivnih kuća. Prozori do 1. Oni ne stare i laki su za održavanje. No prednost im je lako odražavanje u odnosu na drvene prozorske okvire. Prilikom požara njegova konstrukcija ostaje postojana i ne proizvodi nikakve otrovne plinove. Vrste prozorskih okvira Vrste prozorskih okvira: .

Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a meñuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom. STAKLA KOJA SE KORISTE PRI IZRADI IZO STAKALA su slijedeća: 1. (butil 5g/m) f. KALJENO STAKLO je float staklo koje je termički obrañeno zbog poboljšanja mehaničkih svojstava. u 209 . Takoñer se mora omogućiti i neometan prodor vlage. Ovo staklo se koristi i zbog sigurnosnih razloga jer ne puca u male komadiće prilikom oštećenja 3. vanjsko brtvilo. najčešće argonom. pravilan odraz slike okoliša i da ne smije doći do rošenja u meñuprostoru. bistrina i čistoća stakala. LAMINIRANO STAKLO je sastavljeno od više float stakala zalijepljenih folijom. 2x4mm) b. ksenonom ili kriptonom. upijač vlage (molekularna zrnca) e. IZO STAKLO se sastoji od sljedećih dijelova: a. staklo (npr. obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava. utjecaj na prolaz svijetlosti. zrak ili plinsko punjenje c. Izo stakla Kako bi smanjili toplinske gubitke. Bitna svojstva izo stakala su : izolacija prolazu topline. o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela.zaštitnog sredstva za njih. FLOAT STAKLO koje je ravno prozirno staklo a standardno se ugrañuje u IZO staklo i to u debljinama od 3 do 10mm 2. 65-70ml/m KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla. Navedeni plinovi se stavljaju zbog smanjenja koeficijenta prolaza topline odnosno kako bi smanjili toplinske gubitke kroz prozor. a ekološki najpovoljnije su zaštite na bazi smola i firnisa. unutarnje brtvilo. čvrstoće na udar i vlačne čvrstoće na savijanje. a da bi prozori bili otporni na vremenske utjecaje moguće je oblaganje aluminijem. okvir d.

odabir stakla (Debljina stakla vrlo malo utječe na U.slučaju razbijanja raspada se na velik broj malih komadića tupih rubova pa je pogodno iz sigurnosnih razloga za korištenje. debljina i broj meñuprostora (U. dok zračenje dugih valnih duljina reflektira ( IC zračenje) Prikaz toplinski pogodnijih profila PVC. kripton. xenon ili SF6) koji bitno smanjuju U.faktor 3.faktor. ORNAMENT STAKLA. punjenje meñuprostora ( IZO stakla se pune zrakom ili inertnim plinovima (argon. površina im je ukrašena različitim uzorcima 5.faktor smanjujemo većim brojem meñuprostora i što većom širinom meñuprostora) 2. aliminijskih i drvenih prozora: 210 . 4. ali ga upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. REFLEKTIRAJUĆE STAKLO premazano metalnim filmom koji dio svijetlosti reflektira a dio apsorbira. Low-e stakla premazana su s strane meñuprostora posebnim metalnim filmom koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svijetlost. NA NISKI U-FAKTOR KOD IZO STAKLA UTJEČE: 1.

Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo unaprijed odreñuje granicu na kojoj filter postaje propusan. pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. Pri vanjskim uvjetima -10°C i unutarnjim uvjetima od +20°C. Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za odreñena klimatska područja.3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada. Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo-samočišćenje. Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara. na površini će se odvijati redoxproces.Low-E stakla Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Na sljedećoj slici je prikazan značaj u izboru kvalitetnijeg stakla na području toplinske ugodnosti i uštede energije. a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja. granica je podesiva izmeñu 0°C i 70°C. no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%. Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji. izo stakla pokazuju daleko bolja svojstva od običnih jednostrukih stakala. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida. Uštede na energiji su znatne primjenom ovih stakala u grediteljstvu a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju. Kako pritom potpuno propušta svijetlost u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. uništit ga može samo razbijanje stakla. Prikaz temperature unutrašnje površine stakla za razne k-faktore 211 . Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1. a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i spriječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo. prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama.

što je relativno dobar iznos koeficijenta prolaza topline. 212 . Prikazane su uštede su u kWh po kvadratnom metru prozora. a javljaju se i gubici zračenjem topline iz toplije prostorije prema hladnijem okolišu.faktor 1. procijenjeni toplinski gubici i ukupna investicija postavljanja odreñenog prozora. uz energetske gubitke javljaju se i oštećenja izazvana kondenzatom. MJERE POBOLJŠANJA NA POSTOJEĆIM PROZORIMA Najveći gubici topline su kroz loše brtvljenje prozorskog krila i okna prozora koje se može riješiti stavljanjem različitih brtvila.4 W/m2K.U sljedećoj tablici vidimo usporedbu različitih tipova prozora u usporedbi s prozorom koji ima U. Ako materijal prozorske konstrukcije dobro vodi toplinu.

Cesto se pokaže da je pos-tojeci okov potrebno zamijeniti no-vim. U takvim je sluca-jevima rešku potrebno zatvoriti na vanjskoj i unutarnjoj strani letvicom. a višak mase odreže. a meduprostor zapuniti pjenastim toplinskoizolacijskim materijalom (npr. zamjeniti prozore novim toplinski kvalitetnijim Brtvljenje Iz modificiranog i osuvremenjenog presjeka profila prozora vidimo da je spoj izmeñu krila i doprozornika u stvari kompleksna konstrukcija koja u prvom redu onemogućava prolaz zraka. Izmedu prozora i zida cesto ostaje reška kroz koju nekontrolirano pro-dire hladan zrak. U slucaju da se širina spoja prozorskog okvira i krila zbog deformacija drva i okova od mjesta do mjesta jako razlikuje.Poboljšanje toplinskih karakteristika moguće je postići na sljedeće načine: • • • • • zabrtviti prozore (i vanjska vrata) provjeriti i popraviti okove na prozorima (i vratima) izolirati kutije za rolete reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. Stara je boju najprije potrebno odstraniti. poliuretanskom pjenom) 213 . Stoga je korisno u spoj izmedu prozorskog okvira i krila utisnuti brtvila kao što su razlicite samoljepljive trake (od gume ili raznih pjenastih materi-jala) koje se povremeno moraju ob-navljati. Spoj krila i stakla omogućuje provjetravanje unutrašnjosti profila ispod stakla kao i kvalitetno nalijeganje stakla na vanjski i unutarnji dio. zatim nanijet masu i prekriti je razdvajajucom folijom. postavom zavjesa. a isto tako i prolaz vode. Bolje je rješenje ono koje u prozorsku brazdu urezuje utor u koji se zatim ugraduje brtva kakva se upotrebljava i kod novih prozora. trajnoelasticnim silikonskim kaucu-kom). itd. Stari prozori nemaju ugradene brtve. Prozorski okov potrebno je kod svih opisa-nih nacina brtvljenja odgovarajuce nastaviti. U vanjskom dijelu nastoji se onemogućiti dolazak vode na kritični dio profila. a u unutarnjem dijelu profilacija postiže se brtvljenje zraka. Zatim se prozor zatvori (ne do kraja) i ceka se da se masa stvrdne. Razdva-jajuca se folija na kraju odstrani. potrebno ga je zabrtviti masom za brtvljenje (npr.

Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1. potvrñivanje sukladnosti i označavanje Specificirana svojstva Tehnička svojstva prozora i vrata. te način potvrñivanja sukladnosti prozora i vrata.9. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu grañevine. vodonepropusnosti. važećeg Propisa odreñuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata. Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira. prema normama Specificirana svojstva. te potvrñivanje sukladnosti prozora i vrata odreñuju se odnosno provode. ovisno o vrsti prozora i/ili vrata. ako ovim Popisom nije drukčije propisano. TE NAČIN POTVRðIVANJA SUKLADNOSTI Područje primjene Ovim se Prilogom sukladno članku 7.4. moraju se specificirati prema toj normi. 4. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA. Prozori i vrata koji se nalaze izmeñu prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u skladu s posebnim propisom. stavku 1. prolaska topline i zvučne izolacije. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u grañevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu. te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom.Dobro brtvljenje prozorskog profila kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na profil prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka. propusnosti zraka. 214 .

Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvoñača. Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. Održavanje svojstava Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza. prolaz topline. Oznaka iz predhodnog stavka ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su: otpornost na opterećenje vjetrom. prema priznatom tehničkom pravilu i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje. otpornosti na opterećenje vjetrom. na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. Projektiranje Djelovanje vjetra odreñuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra odreñenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje prozora odnosno vrata. vodonepropusnosti. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA 1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0. vodonepropusnosti. Ispitivanje Ispitivanje svojstava propusnosti zraka. provodi se prema normama. specificiraju projektom grañevine. vodonepropusnosti. prolaska topline. vodonepropusnost. otpornosti na opterećenje vjetrom. zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva. Popis priznatih tehničkih pravila i norma Priznata tehnička pravila Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvoñenje završnih radova u grañevinarstvu (»Službeni list« 21/90). zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. Potvrñivanje sukladnosti Potvrñivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00). u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe.Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom. prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje. te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 14351-1. ovisno o vrsti prozora i vrata. prolaska topline i zvučne izolacije provodi se. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata.5 h-1 ako propisom donesenim u skladu s 215 . a u skladu s posebnim propisom. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. Označavanje Prozori i vrata označavaju se.

no zbog zahtjevnosti mjerenja je ta mjera rijetko primjenjiva. Mjerenje tlaka medija provodi se na najvišim i najnižim točkama razvoda.4. te u ogrjevnim tijelima. energije i ustanovljenje radnih karakteristika. funkcionalnosti cjelokupnog sustava. HLAðENJA I VENTILACIJE Mjerenja se mogu provoditi u svrhu ustanovljavanja energetskih svojstava i učinkovitosti sustava grijanja. Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vrše se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajućim točkama razvoda. te o učinkovitosti ogrjevnih tijela. Za ustanovljavanje učinkovitosti cirkulacionog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacionih pumpi -protok.2 h-1. sveden na obujam grijanog zraka. potrošnja el. poželjno je mjeriti temperaturu dimnih plinova. potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0. 4. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI REŠKI KANALA (CIJEVI) POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vrše se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama . ustanovljavanja izbalansiranosti razvoda. izmjereni tok zraka. odnosno n50 = 1.10.0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog ureñaja za provjetravanje. može se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija. (5) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti dokazuje se i ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002. ovoga članka mora biti veći u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno: – da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti.Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji kojim se ureñuje to područje nije drukčije propisano. metoda odreñivanja A. (4) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni ureñaji s otvorima za ventiliranje. (2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi. Mjerenje sastava dimnih plinova je učinkovit zahvat za ustanovljenje stanja kotla. 216 . GRIJANJA. pogotovo u onima specijaliziranih namjena. uzimajući u obzir pogreške koje unose reflektirajuće površine. i/ili – zbog uporabe ureñaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom. (6) Prilikom ispitivanja iz stavka 5. Ukoliko je izvedivo. Za ustanovljavanje učinkovitosti i funkcionalnosti sustava provode se mjerenja temperature i protoka medija u karakterističnim točkama razvoda. te ustanovljavanja karakteristika komfora u boravišnim prostorima. Najčešće se provode mjerenja temperature i protoka polaznog i povratnog medija. za razliku tlakova izmeñu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa. Ukoliko je izvedivo. Na taj način se može zaključiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija. Istovremeno je potrebno mjeriti potrošnju goriva u kontrolnom vremenu. (3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. u kontinuiranom pogonu cirkulacionih pumpi.5 h-1 kod zgrada s mehaničkim ureñajem za provjetravanje. ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3. tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog ugañanja sukladno potrebama korisnika zgrade. i stavka 2.

00 1. dolazi do povećanja otpora sa kvadratom protoka zraka te pri tome dolazi do povećanje potrošnje snage sa kubom protoka zraka što dovodi do nepotrebnog povećanja utroška energije. ili rototerma) jer u slučaju manjih protoka zraka od projektiranih. mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja.16 1. ili broja izmjena zraka ili potreba zračnog grijanja.52 1. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Današnjim načinom izvoñenja ventilacijskih kanala. Takoñer i mjerenjem temeprature zraka (ulaz/izlaz) možemo ustanoviti učinkovitost same rekuperacije.33 1.000 m3/h potrebno ih je ugraditi. vo mjerenje je takoñer potrebno i zbog obveze današnjih sustava da posjeduju rekuperaciju topline ( bilo preko glikolnog ili pločastog rekuperatora. MJERENJE PROTOKA ZRAKA U KGHV SUSTAVIMA Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka. vrlo rijetko se nakon izvoñenja radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do propuštanja ventilacijskih kanala. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podešen protok zraka.Kod centraliziranih rashladnih sustava mjere se svojstva distribuiranog medija kao i za grijanje.73 0% 1% 5% 10% 15% 20% 217 .03 1. sama učinkovitost i ušteda energije na rekuperatoru je znatno smanjena. te po potrebi i temperatura rashladnog medija. Velika većina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije slučaj za sve komore iznad 7. zbog povećanja snage motora komore u odnosu na postotak propuštanja kanala: Tablica 2: Odnos propusnosti kanala i povećanja snage motora Propusnost Povećanje bruto snage motora 1. Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 možemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u slučaju nepotrebnog propuštanja zraka kroz kanale jer potrošnja snage (kao što je rečeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u slijedećoj tablici možemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potrošna energije. količine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta. ako je riječ o kompresorima. a kod rashladnih agregata.

prikazan je primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida.9. Razlog tomu jest heterogenost grañevinskog elementa na mjestima toplinskih mostova.2) ili pak neki izraziti toplinsko izolacijski materijal (sl.5.) U ovom drugom slučaju oblaganje treba izvršiti na širini oko tri puta većoj od širine toplinskog mosta. 9. To može biti materijal iz tipičnog presjeka zida. R i Ro Sl. Princip izolacije sastoji se u postavljanju preko unutarnje površine toplinskog mosta nekog toplinsko izolacijskog materijala odreñene debljine. Crtkana linija dobivena je pomoću formule (5.1. Na slici 9.nacrtane su i dvije krivulje promjene temperatura unutarnje površine elementa. TOPLINSKI MOSTOVI Toplinskim mostovima zovu se dijelovi vanjskog grañevinskog elementa koji imaju manji otpor toplinskoj propustljivosti nego tipični presjek elementa. 218 .1. Ovdje se radi o zidu od plinobetona s armiranim betonskim stupom. Zato je temperatura unutarnje površine elementa na toplinskom mostu manja nego na preostaloj površini elementa što povećava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima...9. Čak ako i ne doñe do kondenzacije vodene pare.2) više ne vrijedi.2) ti – te Θ i = t i . ako taj materijal ima povoljna izolacijska svojstva (Sl. Primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida dok je puna linija dobivena mjerenjem na stvarnom zidu. s ciljem da se postigne što bolje izjednačenje površinskih temperatura. principa izolacije. heterogene površinske temperature uzrokovat će različite brzine struja konvekcije s posljedicom bržeg taloženja prašine iz zraka na hladnijim površinama toplinskih mostova što se manifestira kao promjena boje tih dijelova elemenata.1. Toplinski se mostovi u pravilu moraju korigirati..-----------. Kada se toplinski most nalazi u sredini grañevinskog elementa njegova korekcija moguća je pomoću tzv.9.4. Na sl. zbog čega na tim područjima formula (5. Iz slike je vidljivo da se krivulja stvarne promjene površinske temperature znatno razlikuje od teoretske krivulje izračunate pomoću gornjeg izraza.3.

2.Sl. Toplinski most korigiran principom izolacije Sl..9.4. što znači da osnovni problem toplinskog mosta nije riješen. Shematski prikaz toplinskog izolacije (varijanta rješenja) mosta korigiranog principom Na s1. Iz slike je vidljivo da kod ovakvog rješenja temperature na površini toplinskog mosta ostaju relativno niske.9.3.9. prikazana je raspodjela temperature na unutarnjoj površini elementa za slučaj izolacije toplinskog mosta s vanjske strane. 219 .

Budući da se radi o betonskim konstrukcijama koje se svojim najvećim dijelom nalaze u unutarnjoj toploj atmosferi zgrade. Zato u ovom slučaju u potpunosti zadovoljava rješenje s toplinskom izolacijom položenom s vanjske strane (sl.9.4.pogrešno rješenje Korekcija toplinskih mostova koji se javljaju na mjestima prodora nosivih poprečnih armirano-betonskih zidova i armirano-betonskih stropova u vanjske zidove je relativno jednostavna. debljine ili geometrije grañevnog dijela.1.9. razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova: • konstruktivni toplinski mostovi – nastaju kod kombinacija različitih vrsta materijala. Toplinski most izoliran s vanjske strane .).5.DEFINIRANJE TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala. 4.5.5.Sl. b)toplinski most korektno izoliran.9. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije. 220 . temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini. S1. npr. • geometrijski toplinski mostovi – nastaju uslijed promjene oblika konstrukcije. uglovi zgrade. to je dio tih konstrukcija koji prodire u vanjske zidove na neki način stalno “podgrijavan". Nosivi poprečni armirano betonski zid iii armirano betonski strop a)toplinski most bez izolacije. Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti. U praksi su vrlo česte kombinacije ovih vrsta toplinskih mostova. što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare.

živ ili mrtav. Dopustite da vam predstavimo potencijalog pobjednika. Na slici vidimo jedan primjer toplinskog mosta gdje je zid od cigle presječen sa betonom. toplinski most je pred vama. Toplinski most nastaje kada materijali koji su slabi izolatori dolaze u kontakt i dozvoljavaju toplini da preko njihovog spoja stvori tok. koji je slabiji izolator sa manjim toplinskim otporom i kroz kojeg toplina nesmetano pronalazi put iz unutrašnjosti grañevine prema vani. POSLJEDICA JAKIH TOPLINSKIH MOSTOVA Pošast zvana “Toplinski most” Traži se najveći neprijatelj toplih domova sa ove strane svemira. 221 . Toplinski most je manji dio plašta grañevine gdje se inače jednoliki toplinski otpor znatno mijenja zbog promjene materijala.5. promjene debljine plašta ili geometrije grañevine.2.4. Najjednostavniji primjer toplinskog mosta je prozor ili vrata.

greška u projektiranju ili greška u grañenju. Jedan od glavnih razloga toplinskih mostova su greške u izoliranju tijekom gradnje gdje je izolator loše postavljen ili je sam izolator jako loš što dovodi do nesmetanog toka topline prema vani. Kod starijih zgrada preporučljivo je da se postavi dodatna izolacija na vanjskoj strani grañevine. To se može osigurati na način da se proizvodi manja količina pare a da se osigura dovoljna izmjena zraka u prostoru. Korisnici objekta to rade dodatnim zagrijavanem prostora što povećava potrošnju energije. u ekstremnim slučajevima i plijesni. Održavanje objekta Posljedica toplinskih mostova je i kondenzacija pare na unutarnjem dijelu mosta što kao posljedicu ima stvaranje vlažnih područja na zidovima. Generalno gledajući toplinski mostovi nisu dobri zbog više razloga: Povećene potrošnje energije Pojavom toplinskih mostova na grañevini potrebno je nadoknaditi toplinu koja je preko mostova otišla u okolinu. Zbog toga je veoma važno da se jako pazi u fazi gradnje objekta jer toplinski mostovi imaju dva glavna razloga nastanaka. pa je prevencija najbolja mjera koju možemo poduzeti. Sve to povećava potrebu za dodatnim održavanjem objekta jer je zahvaćene površine potrebno sve češće održavati i to sa dosta skupim sredstvima. Česti uzroci toplinskih mostova su i metalni objekti unutar konstrukcije koji greškom strše kroz izolaciju prema vani.Zbog smanjenog toplinskog otpora u odnosu na normalni presjek zida ne samo da toplina odlazi vani nego je i temperatura sa unutarašnje površine zida na toplinskom mostu manja nego na ostaloj površini zida pa se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare na unutarnjem dijelu toplinskog mosta. Nekada se problemi mogu riješiti postavljanjem dodatne izolacije oko samog mosta ali u većini je slučajeva rješavanje postojećih toplinskih mostova jako teško. U novijim zgradama niža temperatura unutarnjeg palašta objekta trebala bi se javljati samo na području prozora. Borba sa toplinskim mostovima u pravilu je jako teška. Da bi se izbjegla kondenzacija na toplinskim mostovima potrebno je osigurati da relativna vlažnost unutar grañevine bude na nižoj razini. Komfor unutar objekta 222 .

Kako je u Hrvatskoj relativno čest slučaj da dokumentacija (projektna. PRIMJERI GUBITAKA TOPLINE U ZGRADARSTVU Provedbom niza energetskih audita.Toplinski mostovi utječu na komfor objekta na načina da će loše izolirani zidovi biti hladni tijekom zime što uz kretanje zraka može dovesti do hladnih propuha. „walk trought“ audita. Hladni propuh će dovesti do toka niske temperature što dovodi do smanjenja komfora unutar prostora. izvedbena) ne odgovara realnom stanju to mjerenja kojim se provjerava podudarnost stanja vanjske ovojnice zgrade s dokumentacijom su nužna. koristili smo suvremenu termovizijsku kameru ThermoCAM P65. uz osigurani servis opreme.5. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. a termografska oprema se može kupiti u Hrvatskoj i to od mnogih svjetskih proizvodača. 4. toplinski mostovi su jedan od glavnih problema grañenja.3. jeftino i učinkovito te se nameće kao zadovoljavajuća kvalitativna metoda pri energetskim auditima zgrada. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: > Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije > Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana > Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. s objektivima od 23° i 45°. a time mjesta. PRIMJENA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE U ODREDIVANJU ENERGETSKIH GUBITAKA U ZGRADARSTVU Primjenom termografskih mjerenja. dimenzije i veličinu gubitaka toplinske energije zgrade.NAČINI I SREDSTVA ZA SMANJENJE UTJECAJA TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u gradevinskim konstrukcijama. Povoljna okolnost za primjenu te metode mjerenja u Hrvatskoj slijedi iz činjenice da se edukacije za termografistu provode na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Termografsko mjerenje je brzo. poglavito tzv. sukladno normi HRN EN 13187:2000 moguće je brzo i učinkovito utvrditi stanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade. 223 . no njihov utjecaj na ugodnost boravka. bez prekida toplinske izolacije > Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova prodori konstrukcija. gledajući sa stajališta učinkovitog korištenja energije. Zbog svega ovog. Zdravlje korisnika objekta Jedan od glavnih problema toplinskih mostova je i pojava plijesni koja povećava opasnost od alergija i drugih zdravstvenih problema. a po potrebi treba izolirati i temelj > Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija.

Postupajući suklando relevantnim normama [7] bili smo u stanju utvrditi postojanje i veličinu toplinskih mostova. mjesta slabe li nedostajuće toplinske izolacije. dati su termogrami s pridruženim fotografijama nekih zgrada. Često su termovizij ska mjerenja pokazala da dokumentacija vezana za fiziku zgrade nije točna. prozora i kutije za rolete je uočljiva. do 5. nepravilnosti rada grijućih tijela sustava grijanja i si. na slikama 2. ocijeniti stanje toplinske propusnosti vanjske stolarije. odnosno da ne odgovara realnom stanju. Slika 2.Obrada termograma vršena je s programom ThermoCAM Reporter Pro 8. odnosno povećane koeficijente prolaza topline i zida i prozora od onih koji su navedeni u projektnoj dokumentaciji. Radi ilustracije navedenog. 224 . Na termogramima svjetlijom bojom prikazane su površine s višom temperaturom.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida. Pri proračunu potrebno je koristiti korigirane. a površine s nižom temperaturom tamnijom bojom.

: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je postojanje toplinskog mosta kao i slabo stanje toplinske izolacije. 225 . Slika 4. Kao primjer slabe toplinske izolacije sportske dvorane novosagrañene škole dat je termogram na slici 5.: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je ne postojanje dijela izolacije na bočnom zidu zgrade.Slika 3.

∆U [W/(m2·K)]. Ako je moguće prozor treba biti smješten u nivou toplinske izolacije. tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida uzrokuje povećane gubitke topline grijanja. (2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne topline za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade odreñuju se prema HRN EN ISO 13789:2000. Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju vanjske ovojnice kuće. Postavom toplinske izolacije s vanjske strane možemo izbjeći većinu toplinskih gubitaka kod toplinskih mostova. ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s odgovarajućim rješenjem. izbjegavanje jakih toplinskih mostova preduvjet je energetski efikasne gradnje. HRN EN ISO 14683:2000 i HRN EN ISO 14683/AC: 2004. Pozicija prozora u zidu takoñer igra važnu ulogu u izbjegavanju toplinskih mostova. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za 226 . Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u grañevinskim konstrukcijama. Ako to nije moguće potrebno je toplinski izolirati špalete oko prozora. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0.Slika 5. HRN EN ISO 10211-1:2002. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN 13370:2002. (4) Ako toplinski most nije katalogiziran u hrvatskoj normi iz stavka 3. U [W/(m2·K)]. bez prekida toplinske izolacije _ Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova – prodori konstrukcija. Da bi se ispunio taj zahtjev. Realni koeficijent prolaska topline vanjskog zida je viša za cca 30 % spram vrijednosti iz projektne dokumentacije.5.4. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može se uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. a po potrebi treba izolirati i temelj _ Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka 2. pri projektiranju treba koristiti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti. HRN EN ISO 10211-1/AC:2004.PRORAČUN UTJECJA TOPLINSKOG MOSTA NA TOPLINSKE GUBITKE (1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrañena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji. (3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova. 4.05 W/(m2·K). trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: _ Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije _ Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana _ Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja.

Kod zgrade s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN ISO 13788:2002. Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:2002. (5) Iznimno. U [W/(m2·K)]. 227 . treba dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova. koja ima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska toplineψi > 0. odredbe stavka 2.∆UTM = 0. HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. ovog članka ne primjenjuju se na grañevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline. 20 °C/75 %).10 W/(m2·K).20 W/(m·K) ili ψe > 0.15 W/(m·K).

ENERGETSKI EFIKASNA KUĆA 228 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->