3.

OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE

1

2

3.OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE
TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA Toplinska zaštita zgrada nije samo primjerena toplinska izolacija obodnih konstrukcija zgrade, ona obuhvaća sva rješenja koja smanjuju neugodne utjecaje vanjske klime i tem perature te odnose vlage kod minimalne potrošne energije: zimi za grijanje, ljeti za hlañenje prostora. Kod svih tih rješenja stanari moraju imati primjerenu stambenu - toplinsku ugodnost. Odgovarajuća toplinska zaštita osigurava i veću trajnost zgrade jer sprjećava prevelika temperaturna opterećenja u obodnim konstrukcijama i oštečenja zbog utjecaja zračne vlage. Toplinska ugodnost Za pravilan rad tjelesnih funkcija čovjekovo tijelo mora održavati stalnu tjelesnu temperaturu približno 36,6°C. Izmeñu čovjekova tijela i okoline izmjenjuju se energetski tokovi. Čovjek metabolizmom iz hrane stvara energiju koju pretvara u toplinsku i njome se koristi za obavljanje poslova. Tijelo predaje toplinu

Sl l ka 1 . V an js k i ut j ec aj i n a os j eč a j t o pl ins ke ug od e

okolini provoñenjem kroz odjeću, konvekcijom - gibanjem zraka po površini odjeće, zračenjem izmeñu tjelesnih i okolnih površina, ishlapljvanjem - preko izdisaja vlažnog zraka i znojenjem. Što je niža temperatura okolnog zraka, to se veći dio topline izmjenjuje s okolinom zračenjem, provoñenjem i konvekcijom. Kad se temperatura okoline približi temperaturi čovjekova tijela, prevladavajuće postaje davanje topline okolini ishlapljivanjem. Čovjek postiže osječaj toplinske ugode kad su opisani tokovi izmedu čovjekova tijela i okoline u ravnoteži. Na veličinu energetskih tokova utjeću subjektivni ljudski parametri: -fizička aktivnost -vrsta odjeće
3

-temperatura zraka u prostora -temperatura obodnih površina -brzina kretanja zraka u prostora -relativna vlažnost zraka u prostora. Subjektivni parametri toplinske ugodnosti Toplina koju čovjekovo tijelo proizvodi i predaje okolini ovisi o fizickoj aktivnosti, Vrijednosti proizvedene topline i mjerila fizičke aktivnosti odraslog čovjeka (površina kože 1,8 m2) prikazane su u tablici 1. Mikroklimatski parametri toplinske ugodnosti Na skupinu mikroklimatskih parametara toplinske ugodnosti (temperatura zraka i temperatura obodnih površina, relativna vlažnost zraka i brzina kretanja zraka) znacajno utječe tlocrt zgrade. Nabrojeni mikroklimatski parametri nemaju jednak utjecaj na čovjekovu spoznaju topline i ugodnosti. Snažniji utjecaj imaju temperatura zraka, temperatura obodnih površina te brzina kretanja zraka pri čovjekovu tijelu, dok manji utjecaj na toplinsku ugodnost ima relativna vlažnost zraka. Za toplinsku ugodnost važna je temperatura zraka, njezina raspodjela po visini, srednja temperatura obodnih površina, tj. "srednja temperatura zračenja" te razlika izmedu temperatura zraka i srednje temperature zračcenja. Čovjek toplinu konvekcijom predaje zraku oko sebe te zračenjem na površine koje ga okružuju. Što je niža temperatura obodnih površina, to više topline čovjek predaje zracenjem te se stoga osjeća neugodno. Uobičajeno se kao mjerilo za toplinsku ugodnost u prostora, vrlo pojednostavljeno, navodi samo temperatura zraka u prostora. Ako se parametri toplinske ugodnosti žele opisati točnije, mora se obuhvatiti i utjecaj temperature obodnih površina. Tada se govori o "osjetnoj temperaturi" koja se grubo opisuje kao prosjećna vrijednost temperature zraka i temperature unutarnjih površina. S gledišta toplinske ugodnosti i iskorištavanja energije za grijanje, previsoka je temperatura unutarnjeg zraka nepoželjna jer je prevelika razlika izmedu temperature zraka i okolnih površina za čovjeka neugodna. Jedan od uvjeta ugode boravljenja jest da je razlika izmedu temperature zraka i srednje temperature zračenja što manja (manja od 2K). Ako se plašt zgrade toplinski izolira, postižu se bolje ugodnosti u prostoru i štedi energiju za grijanje. Kretanje zraka stalno je prisutno u prostoru i utjece na konvekcijske toplinske gubitke. Utjecaj kretanja zraka na osječaje povezan je s temperaturom zraka jer se zrak većih brzina širri hladnijim dijelom. Zimi je pri temperaturi od 20°-22°C najpovoljnija brzina 0,15 m/s, ljeti 0,25 m/s.
Opis aktivnosti Proizvedene topline [W/m2] 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 Mjerilo fizicke aktivnosti [met] 47 58 70 93 117

ležanje sjedanje sjedeći rad u uredu lakši posao, stajanje (kupovina) srednje težak rad, stajanje (kućni poslovi, rad u radioni) Tablica 1. Vrijednosti proizvedene topline za razlicite fizičke aktivnosti odraslog covjeka

Relativna vlažnost zraka manje utjece na čovjekovu ugodnost, bar u području umjerenih temperatura zraka (15°-25°C). U takvim se slučajevima promjena u
4

Usporedba vrijednosti koeflcijenta prolaska topline U (W/m K) u zidovima različitih sastava 2 5 . Nekvalitetno izvedeni spojevi znaće i višekratno povećanje toplinskih gubitaka.3°C. Dobrim projektom zgrade do toplinske ugodnosti Zgradu je potrebno promatrati kao cjelinu. njihova se kombinacija osjeća kao prevruč. Izbor lokacije zgrade Lokacija zgrade može povečati ili smanjiti toplinske gubitke zgrade. ekonomičnost i stambena ugodnost postigli visoku kvalitetu. Primjerene vrijednosti mikroklimatskih parametara.relativnoj vlazi za 10% osjeća slično kao promjena temperature zraka za 0. Mnogo veći utjecaj na toplinske gubitke zgrade ima izloženost vjetru. prozračivanje -vlaženju prostora. u području zaštičenom od vjetrova. presuh. što znaci i do 20 posto manje toplinske gubitke kuće. rasporedu prostora u njoj -sastavu i značajkama obodnih konstrukcija: toplinska provodljivost i akumulacija zidova. prehladan. koji osiguravaju toplinsku ugodnost. Ako se mikroklimatski parametri promijene. prevlažan odnos u okolini. tako da se još uvijek osjeća toplinska ugodnost. veličina. Najugodniji je položaj zgrade na prisojnoj strani. Slika 2. toplinska provodljivost i zrakonepropusnost prozora -načinu uporabe zgrade: temperatura u prostorima. prikazuju psihrometricrri dijagrami. Kako bi funkcionalnost. Usklañivanje parametra toplinske ugodnosti Čovjek osjeća toplinsku ugodnost u području oko optimalnih vrijednosti mikroklimatskih parametara. Preporučena relativna vlažnost u uobičajenim prostorima boravka ne bi smjela biti niža od 35 posto ili viša od 70 posto. potrebno je već pri projektiranju zgrade i odabirom njezina grijanja voditi računa o mnogim činjenicama: -okolini: lokaciji i orijentaciji zgrade -tlocrtnom obliku. čovjekovo tijelo može slojevitim oblačenjem te stupnjem tjelesne aktivnosti regulirati manja odstupanja. Toplinski gubici zgrade na vjetrovitom području mogu biti dva puta veći nego u zgradi u zaštičenom položaju. Vjetar na izloženim položajima povećava konvekcijske toplinske gubitke kroz prozorske spojeve i lagane grañevne konstrukcije. No. odmaknu li se mikroklimatski parametri previše od rihvatljivih vrijednosti. Temperature su na takvim mjestima približno 2°C više nego u neutralnom položaju.

Orijentacija i raspored prostora u zgradi Pravilnom orijentacijom zgrade i primjerenim rasporedom prozora učinkovito se iskorištava Sunčeva energija. Kompaktna osnova zgrade osim smanjenja toplinskih gubitaka znači i manje troškove gradnje. kojeg opisuje oblikovni faktor. Gubljenje topline ne može se zaustaviti. dok su kod novijih. a pritom se troši i više energije. Gubici zbog prolaza topline kroz prozore mogu se smanjiti izborom primjere nog ostakljenja. dok je kod četverokatne kompaktne stambene zgrade vanjska površina ovoja zgrade za pola manja nego kod samostojeće obiteljske kućce. Kroz niskoemisijsko ostakljenje s plinskim punjenjem prolazi do 2. Kod starijih su zgrada toplinski gubici zbog prolaza topline kroz ovoj zgrade dva puta veći od toplinskih gubitaka zbog prozračivanja. posebno na sjevernoj. ako je razlika temperatura zraka na obje stijene konstrukcije 1K. Preporučljivo je na južnoj strani ugraditi veće prozore s dodatnom zaštitom od sunca (rolete). to je odnos izmeñu površine vanjskog ovoja zgrade i njezina volumena A/V.7 puta manje topline nego kroz uobičajeno dvostruko ostakljenje. uskladivanjem naših 6 . s obzirom na njihov oblik i razvedenost pročelja imaju vrlo različite toplinske gubitke. koji kazuje koliko topline dode u vremensko j jedinici (1 sek) kroz površinu 1 m2 konstrukcije. a na ostalim stranama. kvalitetno izvedenih toplinski izolirarrih zgrada oni jednako veliki. Prostori s jednakim temperaturnim režimom trebaju biti smješteni zajedno.povečavaju se razmjerno povečanju vanjske površine zgrade. Oblik zgrade Zgrade jednakih volumena i jednako toplinski izoliranih ovoja. Na toplinske gubitke zgrade utjeće raščlanjenost njezina ovoja. može se smanjiti poboljšavanjem toplinske izolacije obodnih konstrukcija. Toplinski gubici zbog prolaza topline . U usporedbi s obiteljskom prizemnom kućom koja ima najneugodniji odnos. Prolaz topline kroz ovoj zgrade Toplina prolazi kroz ovoj zgrade zbog temperaturne razlike izmeñu toplog zraka u prostora i hladnog vanjskog zraka u smjera niže temperature. Kvaliteta toplinske zaštite ovoja zgrade opisuje toplinska prolaznost konstrakcijskog sklopa. dvokatna zgrada jednake stambene površine ima oko 20 posto manju vanjsku površinu i tome razmjerno manje toplinske gubitke.Odreñena izmjena zraka u zgradama potrebna je iz higijenskih i grañevnofizikalnih razloga. manje prozore. Prolaz topline konstrakcijskog sklopa označava se sa k (W /m 2 K). Stambeni niz ima oko 30 posto manju vanjsku površinu.transmisijski toplinski gubici . Raspored prostora boravka u zgradi na jug i servisnih prostora na sjever važan je zbog kvalitete stanovanja kao i zbog učinkovitog iskorištavanja Sunčeve energije. koja može nadomjestiti dio energije potrebne za održavanje temperature u stanovima. Vrlo visoke prostore ili prostore planirane preko više katova vrlo je teško jednakomjerno zagrijati.

Pri odredenim uvjetima. a detalji gradevne fizike pravilno riješeni. u kutovima) može se kondenzirati zračna vlaga na površini. Posebno je važan položaj toplinske izolacije jer zbog neodgovarajuceg sastava slojeva može doći do navlaživanja materijala i do trajnih oštečenja.raspored slojeva te položaj toplinske izolacije u ovoju zgrade ima svoje zahtjeve te dobre i slabe karakteristike. Površinska kondenzacija Temperatura unutarnjih površina ovoja zgrade zimi je uvijek niža od temperature zraka u prostora. Ta se pojava naziva difuzijom vodene pare. Što je topliji i vlažniji zrak u prostora boravka i što je hladnija i suša okolina. Što je manja toplinska provodljivost slojeva. Vlaženje u konstrukciji Važna posljedica povečane vlažnosti materijala jest slabljenje toplinskoizolacijske sposobnosti što je posebno nepoželjno kod izolacijskih materijala. ometano kretanje zraka uz konstrakciju (zavjese. Na unutarnjoj se strani ugraduju materijali koji primaju i predaju suvišnu vlagu. Do kondenzacije u konstrukciji dolazi 7 . to su manje toplinskoizolacijske karakteristike. Niski prolaz topline obodnih konstrukcija postiže se ugradnjom toplinskoizolacijskih materijala. premala toplinska izolacija ovoja zgrade. S obzirom na namjenu zgrade potrebno je izabrati najpovoljniji sustav. namještaj. Kod višeslojnih konstrukcija potrebno je računski provjeriti odgovara li grañevnofizikalni raspored pojedinih materijala u sklopu. Zimi je koncentracija vodene pare u zraku grijanog prostora viša od koncentracije vodene pare u vanjskom zraku. Poredak slojeva u sklopu ne utječe na prolaz topline. ne može se pojaviti površinska kondenzacija i posljedicna plijesan. gdje je relativna vlažnost zraka zimi uobičajeno izmeñu 40 posto i 60 posto i samo povremeno . Zbog težnje da se koncentracije izjednaće. kao što su visoka relativna vlažnost zraka u prostora (stalno iznad 70 posto). što ima za posljedicu razvoj zidne plijesni. Površinska kondenzacija može se izbjeći dobrom toplinskom zaštitom ovoja zgrade i smanjenjem relativne vlažnosti zraka u prostora. a namještaj se ne postavlja uz vanjske toplinsko neizolirane stijene. vodena para iz prostora boravka prodire kro z konstrakcijski sklop prema van.propisa i norma s europskim za prolaz topline uvriježila se oznaka U. Jedan od uzroka vlažnja u unutrašnjosti sklopa je i kondenzacija difuznog toka vodene pare.naraste do 80 posto jer je toplinska izolacija ovoja zgrade u propisanim granicama. toplinski mostovi. Toplinska provodljivost slojeva X (W/mK) kazuje koliko topline prode u vremenskoj jedinici (1 sek) kroz lm2 sloj s debljinom 1 m pri temperaturnoj razlici 1K. Vodena para koja prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim kod neugodnih se kombinacija temperature i relativne vlažnosti kondenzira na odredenome mjestu u konstrukciji. Zbog različitih temperatura u zgradi i izvan nje temperatura pojedinih slojeva snižava se od unutra prema van. Svaki sustav . njihovoj toplinskoj provodljivosti i debljini njihovih slojeva. to je snažniji difuzijski prijenos vodene pare. Prolaz topline kroz konstrakciju ovisi o ugrañenim materijalima. važan postaje kada se govori o akumulaciji topline i toplinskom odazivu zgrade na promjene toplinskih odnosa u okolini.u vrijeme kuhanja ili kupanja . U prostorima boravka.

TOPLINE I VLAGE 3. Stoga je potrebno brinuti se o sjenilima koja štite zgradu od pregrijavanja u vrijeme intenzivnog osunčavanja. b e z o b zi r a d a l i j e u č v r s t o m . u konstrakciju se na unutarnju toplu stranu toplinskoizolacijskog sloja ugraduje parna brana ili parna zapora koja sprječava prekomjeran ulaz difuznog toka u unutrašnjost. Masivne konstrukcije mogu akumulirati mnogo topline. lagane su konstrukcije upravo zbog male akumulacije topline i dobre toplinske zaštite primjerene za zgrade koje se rabe povremeno i samo kratkotrajno griju. njihova se površina ne smije pokrivati raznim oblogama jer se time poništava učinak. Kako bi se ostvarila dobra toplinska akumulacija primjenom masivnih elemenata. Akumulacija topline Zgrade se grade od masivnih elemenata (betona. s površinskom masom manjom od 300 kg/m 2 . KRETANJE ZRAKA. OSNOVNI POJMOVI NAUKE O TOPLINI 3 . sa st o j i se o d m o le ku la ko j e su u neprekidnom.češce kada je toplinska izolacija na unutarnjoj strani ili iza parozapornog sloja na vanjskoj strani toplinske izolacije. Lagane konstrukcije imaju malu akumulaciju topline. akumulacijske zidove). 3. koje je najprimjerenije za pasivno iskorištavanje Sunčeve energije (direktnim Sunčevim zračenjem kro z prozore.1. Oscilacije temperature u takvim su zgradama velike. Sva m a t e r i j a k o j a n a s o k r u žu j e . S druge strane.1. Osnovno pravilo za odgovarajući sastav glasi: na unutarnjoj strani konstrukcije mora biti materijal s manjom propusnosti vodene pare i niskom toplinskom izolativnosti. Topl i na T o p l in a i p o j a ve k o j e ju p r a t e m o g u se o b j a s n i t i t a ko zva n o m kinetiko-molekularnom teorijom pomoću kretanja molekula. t e ku će m il l p lin o vi t o m st a n ju . Ljeti mnogo više topline ulazi u zgradu zračenjem kroz ostakljene površine nego provodenjem kroz krov i zidove. Iako su dobro toplinski izolirane ne mogu spriječiti i smanjiti vanjske temperaturne utjecaje. važno je da zgrada ima dovoljnu toplinsko akumulacijsku masu koja čuva uhvačenu energiju i uravnotežuje inaće prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima boravka. opeke) ili od laganih montažnih elementa. U zimskom i prijelaznom razdoblju. na vanjskoj strani s visokom popustljivosću i visokom toplinskom izolativnsti. Kako bi se sprijecila kondenzacija vodene pare. kao što su kamen i opeka. 1 . Sastav konstrukcije je usprkos mogučoj pojavi kondenzacije u zimskom razdoblju odgovarajući ako se konstrukcija tijekom ljeta posuši. 8 .1 . staklenike. Konstrukcije s velikom akumulacijom topline povečavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeñuju. Kod dobro toplinsko izoliranih masivnih zgrada oscilacija vanjske temperature jedva se primijeti u unutarnjim prostorima.

Naim e iz jednadžbe 9 . U tekućinama i plinovima one se kreću u raznim pravcima. mlako. O vi m a t r i b u t i m a p r i p i s a n i m d o d i r n u t o m t i j e l u m i u s t v a r i ocjenjujemo temperaturu na površini tog tijela. mo gla se u na če lu. B r o jč a n e vr i j e d n o s t i i zn a d 0 ° C o zn a č e n e su sa + . Kod čvrst ih tijela molekule m eñu sob no ne za visno vib rira ju o ko n eko g po lo žaja ra vnot e že . p ro m j e n a o b u jm a t i je l a n i je n i ka d a t o čn o p r o p o r c io n a ln a t e m p e r a t u r i u s vi m p o d r u č j im a t e m p e r a t u rn e s ka l e . T o p lin a n e ko g t ije l a je d n a ka je zb ro j u kin e t i čk ih e n e r gi ja n e s r e ñ e n o g g i b a n j a s v i h n j e g o v i h m o l e k u l a . sam o je d a n o d mn o go b ro jn ih ob lika en e rgije . Temperatura Dodirom nekog tijela na koži naših prstiju javlja se osjećaj topline ili hladnoće. N j e n a j e d i n i c a j e k e l v i n . Ce l zi je va t e m p e ra t u rn a s ka la d o b i ve n a je . kod živinog te rmometra. a vre lišt u vo d e 10 0 ° C. kao osnovna fizikalna veličina. toplo. Ta ko se npr. 1 6 k e l vi n a . U ra vn ote ži.1. Lord Kelvin je na temelju teorijskog stupnja iskorištenja toplinskih s t r o j e v a d e f in i r a o t a ko zva n u t e r m o d i n a m ič k u t e m p e ra t u ru T ( i l i o) koja n e o vis i o s v o jst vim a t e rm o m e t ri js ko g t ije la ve ć j e u n i ve r za ln o g karaktera. M e ñ u t im . a i s p o d 0 ° C sa -. Umjesto žive . d a k l e . U SI sustavu t e r m o d i n a m i č k a t e m p e r a t u r a T je prihvaćena. u t erm ometa r koji rad i na p rincip u p ro m jen e o b u jm a . 3. h l a d n o „ . u gra d it i i n e ka d ruga t e ku ćin a. Promjena nekog svojstva tijela uslijed promijene njegove temp e ra t u re mo že se u ze t i ka o o sno va za m je ren je t emp e ra t u re . P r o p is i va n j e m vr i j e d n o st i t e m p e ra t u r e t r o jn e t o č ke v o d e u j e d n o j e definirana i jedinica kelvin. D a b i s e o va j nedostatak kod mjerenja i definiranja temperature otklonio. R a zm a k i zm e ñ u o v i h d v i j u o zn a k a p o d j e l j e n j e n a 1 0 0 j e d n a k i h d i j e l o va i tako je dobiven jedan stupanj Celzije v. P ro m jen om te mpe ra t u re t ije la m ije n ja ju se m no ga n ji h o va svo jst va. a i mijenja se od tva ri do t va ri. Mo že se reći d a je t empe rat ura op ćenito f izika lno — svo jstvo svih tijela. pa k. meñuso b n o se su d a ra ju i p ri t o m e m i je n ja j u sm je ro ve s vo g gi b a n ja . T o p l i n a j e . te rmome t ra s kipu ćom vodom živa je po ve ća la s vo j o b u j a m i n j e n n o vi p o lo ža j d o b io j e o zn a k u 1 0 0 . t a ko d a je le d išt u vo d e p ro i zvo l jn o p r ip isa n a vr ije d n o st t e m p e r a t u re 0 ° C . za mjerenje temperature koristi s vo jst vo ži ve d a ko d p o viš e n ja t e m p e ra t u re p o ve ća s vo j o b u ja m .2.nesreñenom gibanju. o znaka ° C. Po lo ža j žive na te rmom et ru u ron jen om u vodu ko ja se smrza va i s n jom top lin ski u ra vno te ženom. d a k le . oznaka K. Termodinamička temperaturna skala je definirana pomoću termodinamičke temperature trojne točke vode 1 ) T t koja je odabrana za r e f e r e n t n u t o č k u i k o j o j j e d o d i j e l j e n a v r i j e d n o s t 2 7 3 . Ova temper a t u r n a s k a l a p r o t i r e n a j e z a t i m i s p o d 0 ° C i i z n a d 1 0 0 ° C . koji izražavamo riječima vruće. što znač i da bi se u ra zni m s l u č a j e v i m a m o g a o d o b i t i r a zl i č i t r e zu l t a t m j e r e n j a . dob io je o zna ku O. .

1) (1.(1. simbol J.. . .. ..3.. .. . Količina topline Da bi se povećala temperatura nekog tijela potrebno je tom tijelu dovesti odreñenu količinu topline. a nalazi se na t = -273. u nekom trenutku molekule će doći u stanje mirovanja.. .16-ti dio termodinamičke temperature trojne točke kemijski čiste vode. . slijedi da je Tt K = -------------273.. .. .6) 10 . gdje je T o = 273...(1. . označava toplinsku energiju koja prelazi s jednog tijela na drugo (pri njihovom dodiru ili zračenju). .1..16 ...... . Time je utvrñena veza izmeñu Celzijeve i termodinamičke temperaturne skale... Povisiti temperaturu tijela znači povećati srednju brzinu tog kretanja njegovim molekulama.. 1 8 6 8 J . U SI mjernom sustavu jedinica za količinu topline je joule (džul). . to znači da ne postoji gornja granica temperature.. ... . .……………………………………. u području niskih temperatura postoji jedna krajnja temperaturna točka koja je nazvana apsolutna nula.... Naprotiv.. Drugim riječima.. Fizikalna veličina količina topline Q.T t = 273. ... Prema kinetičko molekularnoj teoriji temperatura tijela je proporcionalna kinetičkoj energiji nesreñenog gibanja njegovih molekula. 3.15°C odnosno T = 0 K. 1 c a l . .2) ili riječima: jedinica termodinamičke temperature kelvin je 273. ..... . Jedinica stupanj Celzija identički je jednaka jedinici Kelvin 0 C = K ……………………………………………………………(1.2388459 cal .5) odnosno 1 J=0..16 K ……………………………... ..15 K vrijednost termodinamičke temperature ledišta vode. t e ku ć e g i p l i n o vi t o g s t a n ja vo d e .. ... .4) Celzijeva temperatura iskazuje dakle temperaturu u odnosu prema ledištu vode i predstavlja interval termodinamičke temperature.... .... (1.. Kako brzina kretanja molekula može biti sve veća. ako zamislimo sve sporije kretanje molekula.. Ranije se za količinu topline mnogo koristila jedinica kalorija.. .... . Celzijeva temperature t (ili e) može se prikazati izrazom t = T – T o……………………………………….. . simbol cal.1) Trojna točka vode je ravnotežna točka izmeñu čvrstog.....4 . . . .

Kod toga se prve molekule usporavaju a druge ubrzavaju....(1...1. Specifični toplinski kapacitet Mnogobrojnim pokusima je dokazano da izmeñu količine topline Q dovedene nekom tijelu.. Brže molekule toplijeg dijela sistema sudaraju se s polaganijim molekulama hladnijeg dijela sistema.8) slijedi da je specifični toplinski kapacitet količina topline potrebna da se jediničnoj masi nekog tijela povisi temperatura za jedinicu.. U sustavu SI jedinica specifičnog toplinskog kapaciteta je J/(kg•K)..8) m∆T koja se zove specifični toplinski kapacitet. Zato se u grañevinskoj praksi koristi njena srednja vrijednost koja približno vrijedi za odreñeni temperaturni interval.... tako da 11 ....3..4...... naziva se sistemom. a ovisna je o temperaturi pri kojoj je izmjerena.. Sve što je izvan sistema naziva se okolina.......... a zračenjem u plinovitim sredinama i u vakuumu.........7) Faktor proporcionalnosti u jednadžbi (1.5..... bez obzira na prirodu sredine (materija ili vakuum) koja ih odjeljuje.1...)... PRENOŠENJE TOPLINE Osnovni oblici prenošenja topline Prenošenje topline je prirodni proces do kojeg dolazi čim postoji razlika temperatura u nekom sistemu.. 2.. prijelaz zračenjem (radijacija). mase tijela m i porasta njegove temperature ∆T postoji linearna veza Q = c· m· ∆T . voñenje (kondukcija)... 3..... To su: 1....7) je veličina Q c=------... Kod toga se prenošenje topline vrti u pravcu niže t e m p e r a t u r e . Prenošenje topline voñenjem Do prenošenja topline voñenjem dolazi uslijed -prirodne težnje za homogenom razdiobom srednje brzine molekula.............(J/(kg•K)).. (1... ili izmeñu dva sistema (Dio materijalnog svijeta...... Vrijednost veličine c se mijenja od tvari od tvari...... prijelaz strujanjem (konvekcija) i 3. Iz jednadžbe (1......... Prenošenje topline konvekcijom moguće je samo u tekućim i plinovitim sredinama... Toplina se može prenositi na tri načina koji se razlikuju po fizikalnom obliku. a time i temperature u svim dijelovima promatranog sistema.. Voñenjem se toplina može prenositi u čvrstim. tekućim i plinovitim sredinama...... koji je odabran radi njegova proučavanja..

1. Budući da je količina topline Q energija.(2.. Na temelju mnogobrojnih pokusa Fourier je postavio zakon voñenja topline u obliku Θ2 . i predstavlja jednu od osnovnih toplinsko-fizikalnih karakteristika materijala kroz koji se prenosi toplina. Voñenje topline kroz ravnu ploču od homogenog materijala Veličina λ zove se: koeficijent toplinske vodljivosti. to de omjer Q/T biti snaga Φ koja se u nauci o toplini zove toplinski tok... Zamislimo unutar nekog tijela od homogenog materijala tanku plotu debljine d omeñenu paralelnim ravninama u kojima je stalna temperatura tijela Θ l i Θ 2 pri čemu neka je Θ 1 < e 2 (sl..... S l ..... U SI sustavu jedinica veličine λ je W /(m•K)..). Toplinski tok koji prolazi 12 .......... 2 ..se srednje brzine molekula u čitavom sistemu izjednačavaju... Ovakav intermolekularni način prenošenja topline zove se voñenje topline.Θ 1 = celzijeva temperatura d = debljina Simbol Q predstavlja količinu topline koja u vremenu T p r o ñ e k ro z p r o m a t r a n u p o vr š i n u A... 1 .......Θ1 Q = λ A ------------Τ...2...1) d λ = koeficijent toplinske vodljivosti A = površina Τ = Vrjeme Q = količina topline Θ 2 ....

.....= ------Τ A A zove se gustoća toplinskog toka i označava ( W /m 2 )..1) se može pisati u obliku Θ 2 -Θ 1 q V = λ --------d gdje indeks v označava da se radi o prenošenju topline vodjenjem. pumpom ili ventilatorom.2. Sl..2) izraz (2.. Na taj način nastaje struja konvekcije i toplina sa grañevinskog elementa prelazi na zrak..).2. Neka je površina grañevinskog elementa temperature Θ okružena zrakom temperature t (sl........ Dakle Q Φ q = -------..2... npr.2.jedinicom površine simbolom q.(2.. Prema uzroku gibanja fluida razlikuje se prirodna konvekcija i prisilna konvekcija. Primjer prenošenja topline konvekcijom 13 ..... Kod pririodne konvekcije čestice fluida se gibaju zbo g razlika u gustoči nastalih nejednolikom temperaturom dijelova fluida.. postaju lakše i dižu se u vis. Čestice zraka u dodiru s toplijom površinom elementa se zagrijavaju........ Prisilna konvekcija nastaje kad se gibanje fluida podržava nekim mehaničkim ureñajem.. Prenošenje topline konvekcijom Predaja topline od nekog fluida (plina ili tekudine) u gibanju na neko čvrsto tijelo ili obrnuto naziva se prenošenje topline konvekcijom. pri emu je Θ › t.... a na njihovo mjesto dolaze hladnije čestice zraka.2) Jedinica gustoće toplinskog toka u SI sustavu je W /m 2 Pomoću (2..

eksperimentalno. tako da koeficijent konvekcije postaje znatno veći u odnosu na prethodni slučaj. a time raste njegova gustoća i on ostaje uz pod. Meñutim.3.2.zrak dana je izrazom q C = α C ( Θ – t ) (W/(m 2 •K)) α C je koeficijent prijelaza topline konvekcijom. sl. od temperature zraka u prostoriji. Temperatura površine poda manja je. a ovisna je o brzini zraka uz promatranu površinu. U sustavu SI jedinica koeficijenta prijelaza topline Njegova vrijednost utvrñuje se konvekcijom je W /(m 2 •K). Prenošenje topline konvekcijom sa zraka na površinu poda se dakle smanjuje.Gustoća toplinskog toka q c koja s površine promatranog elementa preñe konvekcijom na . za vertikalnu plohu Kod vertikalnih ploha smjer toplinskog toka ne utjeće na vrijednost koeficijenta konvekcije. za vertikalnu plohu prikazana je na s1. Promjena koeficijenta α c s brzinom zraka. Ovisnost koeficijenta prijelaza topline konvekcijom α c o brzini vjetra. Zato se zrak na kontaktu s podom rashlañuje. Slučaj silaznog toplinskog toka susreće se u zgradarstvu npr.2. Slučaj uzlaznog toplinskog toka javlja se npr. kod meñukatnih konstrukcija iznad negrijanog podruma. kod horizontalnih ploha on je od bitnog utjecaja. a znači gustoću toplinskog toka koju površina grañevinskog elementa da ili primi konvekcijom kad izmeñu te površine i okolnog zraka vlada jedinična razlika temperature.. u ovom slučaju. 14 . Hladniji zrak uz površinu poda se zagrijava. kod podnih konstrukcija s ugrañenim grijanjem. o orijentaciji površine i o smjeru toplinskog toka.3. pri čemu se smanjuje njegova gustoća i on se diže u vis. Za silazni toplinski tok vrijednost koeficijenta α c je mnogo manja nego za uzlazni tok.

2.W/(m 2 •K) ……………………………………. α r je koeficijent prijelaza topline zračenjem. Ako pak postoji više tijela različitih temperatura. s površinskim temperaturama Θ 1 i Θ 2 . a jednak je omjeru odzračene (ili apsorbirane) energije promatrane površine tijela i odzračene (ili apsorbirane) energije površine crnog tijela jednake temperature. To znači da se kod proučavanja prenošenja topline zračenjem mora promatrati meñusobno djelovanje svih tijela koja zrače. U protivnom on je manji od jedan.7) j=l 15 . opeka. Ukupna energija prenesena zračenjem dobije se kao razlika izmeñu energije što je emitira površina nekog tijela i energija koju je to ista površina pri dozračivanju apsorbirala. i dana je izrazom 5. onda je suma faktora oblika koji pripadaju tim tijelima jednaka jedinici.. Pod pretpostavkom da je Θ 2 > Θ 1 gustoča toplinskog toka q r koju zračenjem prima površina tijela 1 dana je izrazom q r = α r ( Θ 2 – Θ 1 )f ………………………………………. potpuno okružena sa n drugih tijela.1 ε1 ε2 Koeficijent emisije e je broj bez dimenzija... Koeficijent emisije većine uobičajenih grañevinskih materijala (beton. Ukupna gustoća toplinskog toka koju zračenjem prima površina tijela 1... U jedinicama SI koeficijent α r se mjeri u W /(m 2 •K)... Njegova vrijednost ovisna je o koeficijentima emisije εl i ε2 površina tijela 1 i 2 koja izmjenjuju toplinu zračenjem. Na sl.4... kada elektromagnetski valovi dospiju do površine nekog tijela.... Malu vrijednost koeficijenta e imaju samo neki metali sjajnih poliranih površina. dana je izrazom j=n qr= Σ α rj (Θj – Θq ) · fj . Kada površina tijela 2 potpuno obuhvaća površinu tijela 1....Prenošenje topline zračenjem (Radijacijom) Sva tijela. Crnim tijelom naziva se tijelo koje potpuno apsorbira sve elektromagnetske valove. jedan njihov dio tijelo upije i pretvara ga u kinetičku energiju svojih molekula.. žbuka. faktor oblika ima vrijednost jedan. odaju dio kinetičke energije svojih molekula u obliku energije elektromagnetskih valova koju zrače svojom površinom.) iznosi oko 0..(2...6) 1 1 ---. koja potpuno okružuju tijelo 1.9.7 α c = -------------. prikazana su dva tijela označena brojevima 1 i 2.... (2.(2..... ..+ ---. I obratno. nazvan faktor oblika. u čvrstom i tekućem stanju.5) Faktor f je broj bez dimenzija... a to znači u toplinu...

(2..(2.2...7...3 g/m 3 zraka. Zrak..SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA Vlažan zrak je smjesa suhog zraka i vodene pare koja se obično naziva vlagom zraka.4Prenošenje topline zračenjem Ovdje je fj faktor oblika koji se odnosi na površinu temperature Θj.. je vidljivo da npr. svaki m 3 zraka temperature +20 ° C sadrži u zasićenom stanju 17...7) postaje j=n j=n qr = αr ( Θ2 Σ j= l j=n Kako je...........3 g već npr.. a temperatura svih površina okružujućih tijela jednaka Θ2..8) 3..7. meñutim..... Σ dobije se u ovom slučaju za gustoću toplinskog J=l toka. Zrak meñutim ne može sadržavati vodene pare u neograničenoj količini. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku ovisi o temperaturi zraka.1.. mogao bi primiti još vlage dok ne bi postao zasićen..... onda on nije zasićen i mogao bi primiti vodene pare još 5..7) j = l ...... Za zrak koji sadrži najveću moguću količinu vodene pare kaže se da je zasićen vlagom. i u tom slučaju on nije zasićen tj.6. Ova ovisnost prikazana je na sl. najčešće sadrži manju količinu vlage od najveće moguće. Ako zrak temperature +20 ° C ne sadrži 17... Što je temperatura zraka viša to on može primiti veću količinu vlage. To je najveća količina koju zrak to temperature uopće može sadržavati...... 16 fj – Θ1 Σ fj ) ...S1.. koji se prenosi zračenjem....1. Iz dijagrama na s1. Kada je vrijednost svih koeficijenata prijelaza topline zračenjem jednaka αr.3 g vodene pare. jednostavni izraz qr = α r ( Θ 2 – Θ 1 )....1... izraz (2.. samo 12 g vodene pare po m 3 zraka...

zrak temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 3 ima relativnu vlagu 4=12/17. zove se relativna vlaga i označava slovom ct..Sl...7 ili 70 %.. U gore promatnanom primjeru zraka temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 2 ... zrak bi se zamaglio.... Ako bismo taj zrak još više ohladili.. p Φ = ---....... postiže vrijednost zove se temperatura rošenja iii rosište..3=0.. Temperatura t s . jer se za zrak nižih temperatura smanjuje vrijednost najvećeg mogućeg sadržaja vlage.7.1..... Relativna vlaga zraka more se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare p promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja p' pri odreñenoj temperaturi zraka.. dakle... Zato se u procesu hlañenja zraka uvijek dolazi do temperature pri kojoj vlažan zrak postaje zasićen... Npr. To znači da taj zrak sadrži samo 70 % od najvećeg mogućeg sadržaja vlage. Prisustvo vodene pare u zraku može se karakterizirati i njenim tlakom. Ako se nezasićeni zrak počne postepeno hladiti....... suvišak vlage u zraku morao bi se kondenzirati. Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreñene temperature zove se tlak zasićenja p'... Tlak vodene pare u zraku pri postojećem stanju vlage i temperature zraka zove se parcijalni tlak vodene pare p.(7.. kad bi bio potpuno zasićen...1) p' 17 . njegova relativna vlaga postajat će sve veća. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku u ovisnosti o temperaturi zraka Masa vodene pare sadržane u jedinici volumena zraka zove se apsolutna vlaga...... kod koje relativna vlaga zraka u procesu njegova hlañenja....... rosište iznosi oko +14 ° C... Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak pri istoj temperaturi i tlaku sadržavao.....

ali valja ostaviti razmak širine jednog znaka izmeñu jedinica.... J t. Pas=Pa s itd. qV .. W m 3 /s vat kubični metar u snaga. L. m t. u. r. Nm=N m. U. Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju. prema izgovoru i s malim početnim slovom. Q. Iv n Izvedene mjerne jedinice: Izvedene jedinice tvore se od osnovnih ili drugih izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja.3. rad.. g. učin volumni protok J/s = kg m 2 /s 3 P.. jedinica naziv veličina odnos s drugim jedinicama m2 kvadratni ili četvorni metar m3 kubični ili prostorni metar m/s m/s 2 metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat rad N J radijan njutn džul kut sila energija. Primjer: kWh=kW h. d.. a. Q. w.. h. G E. pri čemu nazivnik sastavljen od više jedinica valja pisati u zagradi. F. MJERNE JEDINICE Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i meñunarodnim propisima pišu fonetski. Osnovne mjerne jedinice: jedinica m kg s A K cd mol naziv metar kilogram sekunda amper kelvin kandela mol duljina masa vrijeme jakost električne struje (termodinamička) temperatura jakost svjetlosti količina tvari veličina uobičajena oznaka veličine l. D. b. količina topline itd. H. g volumen V površina A uobičajena oznaka veličine 18 . W.. brzina ubrzanje v. T I. Znak množenja se pri tome ne mora pisati.2. m/m kg m/s 2 W s = N m = kg m 2 /s 2 a. V.. T I. QV ...

kvaliteta zraka. vlažnost zraka. temperatura ploha prostorije. razina fizičke aktivnosti. p h.... buka. strujanje zraka (brzina.3 FIZIKALNI PROCESI U GRAðEVNIM DIJELOVIMA Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. ne postoji neki odreñeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala zadovoljstvo ( u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u odreñenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).. m 3..). smjer). Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog meñudjelovanja navedenih faktora. te ostali faktori (dob. konvekcija i zračenje). razina odjevenosti. Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih ne prelazi odreñenu vrijednost. qm . Pri promjeni samo jedne veličine stanja.sekundi kg/s Pa Pa s kilogram u sekundi paskal paskal sekunda maseni protok tlak dinamička viskoznost N/m 2 = kg/(m s 2 ) Qm . Izmjena osjetne topline vrši se odreñenim mehanizmima (provoñenje. OSNOVE GRAðEVINSKE FIZIKE -Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama -Toplinske dilatacije -Akustika i zvučne izolacije 19 . Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru su: temperatura zraka u prostoriji. odnosno kao osjetna i latentna toplina (isparavanje) s površine kože. istu ili sličnu razinu ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja. m. namjena prostora.

• TEMPERATURA je veličina koja karakterizira toplotno stanje nekog tijela. a jednaka je onoj količini topline koja je potrebna da se 1 kg neke tvari pri danoj temperaturi povisi temperatura za 1 K (1º C). iskustveno je svladavala tehniku grañenja objekata te je problem toplinskih izolacija vanjskih zidova rješavan povećanom debljinom zidova od opeke. Q = c x m x tº • SPECIFIČNA TOPLINA (c) je konstanta. velike površine zidova i stropova bez dilatacijskih reški dovode do pucanja i oštećenja konstrukcija.51 cm. kamena 50 – 70 cm. a zatim ostali metali. • To je dovelo do naučnog izučavanja fizikalnih procesa koji u odreñenim uvjetima nastaju na objektima. Defekti na konstrukcijama pojavljivali su se u manjim obimima (pucanje i izbacivanje uglova na objektima s armirano betonskim stropovima i sl. oblik energije vezan uz kaotično gibanje molekula. nepravilno ili nedovoljno izoliranje objekata dovodi do defekata koje je teško sanirati itd. To se očituje u promjeni boje. Jedinica je 1 Kelvin (prije 1 stupanj Celziusa). Meñudjelovanjem dvaju tijela toplina prelazi iz toplijeg u hladnije. sve dok se temperature ne izjednače. a susjedni dijelovi se postepeno zagrijavaju (metalni štap u vatri).38 . Najbolji vodič topline je srebro. Dio tijela se grije neposrednim dodirom s izvorom topline. te su danas proračuni fizike zgrade obaveza i sastavni dio svakog glavnog i izvedbenog projekta. • Subjektivni osjećaj topline čovjek dobiva u dodiru s ugrijanim tijelom.TOPLINSKO DIFUZNI TOKOVI • Klasična izgradnja s upotrebom opeke. kamena. • Upotreba se betona i armiranog betona koristila za presvoñenje prostora (stropne konstrukcije) i bila kombinirana s klasičnim sistemima. drva i sličnih materijala. TOPLINSKI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA • TOPLINA je. Budući da su dobri vodiči topline i dobri vodiči elektriciteta provoñenje se objašnjava kretanjem slobodnih elektrona. prema kinetičko molekularnoj teoriji topline. volumena. • Danas je najzastupljeniji matarijal nosivih konstrukcija armirani beton te se defekti pojavljuju u drastičnijem obliku. raznim višeslojnim zidovima i sl. • KOLIČINA TOPLINE u nekom tijelu to je veća što mu je veća masa i viša temperatura. • Jedinica za količinu topline je J (džul) odnosno KJ • Jedinica za specifičnu toplinu je c = KJ / kg K PRENOŠENJE TOPLINE • S MJESTA VIŠE PREMA MJESTU NIŽE TEMPERATURE VRŠI SE NA TRI NAČINA: 1.).Voñenjem ili kondukcijom se toplina prenosi u krutih tijela.agregatnog stanja i sl.a objektivno mjerilo dobiva se promatranjem djelovanja ugrijanih tijela na druga tijela. 20 . bazirana na dugogodišnjoj primjeni.dakle toplina se uvijek kreće s mjesta više temperature prema mjestu niže temperature.

Vlažan materijal je slabiji izolator od suhoga. Što je materijal laganiji odnosno ima više pora zraka to je bolji toplinski izolator (daje veći otpor provodljivosti topline). Relativna vlaga je omjer postojeće količine vlage u zraku i maksimalne količine koju zrak kod odreñene temperature može primiti. Sunce) u energiju zračenja.2. odnosno količina vodene pare. PROVODLJIVOST TOPLINE Provodljivost topline pojedinog materijala ovisi o slijedećim karakteristikama: 1. Strujanjem ili konvekcijom se toplina prenosi u tekućinama i plinovima. Ustanovljeno je da je često unutarnja vlaga opasnija od vanjske i da je apsolutna količina vlage unutarnjeg zraka zimi znatno veća od količine vlage vanjskog zraka. Zračenjem ili radijacijom se toplina prenosi pretvaranjem toplinske energije izvora (zagrijanog tijela.Voda je 25 puta bolji vodič topline od zatvorenog. 3. O prostornoj težini. je 1 Pa (paskal) odnosno 1kPa. RELATIVNA VLAGA Zrak kod odreñene temperature može primiti samo jednu odreñenu količinu vlage. ako vodu odozdo zagrijavamo donji se slojevi ugriju. DIFUZNI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA Grañevinski objekt može se vlažiti na tri načina: 1. Suhi zrak odličan toplinski izolator.Npr. To je maksimalna količina vlage koju zrak može primiti pri odreñenoj temperaturi a nazivamo ju zasićenje zraka. O količini vodene pare zraka i vlastite pare koju materijal može sadržavati. Sadržaj vodene pare možemo izraziti kao pritisak te pare na jedinicu površine. Prelaskom na novije konstrukcije počele su se pojavljivati štete na konstrukcijskim elementima izazvane djelovanjem unutarnje vlage iz zraka zagrijane prostorije u zimskom periodu. Vlažnost zraka obično izražavamo relativnom vlagom. To je vlažan zrak za razliku od suhog zraka koji ne sadrži vodenu paru. Što su pore sitnije materijal je bolji toplinski izolator. djelovanjem difuzne vlage Grañevinski objekti klasičnog grañenja zaštićivali su se od prva dva slučaja. Zrak u kojem se krećemo uvijek sadrži odreñenu količinu vodene pare. O veličini pora. mirnog zraka. Strujanje nastaje promjenom gustoća uslijed zagrijavanja. 21 . 2.iz temeljnog tla 2. Apsorpcijom (upijanjem) energije zračenja zagrijava se drugo tijelo. 3. specifična težina postaje im manja pa se ugrijana voda diže. npr. Apsolutna vlaga označava stvarnu količinu vlage u zraku pri odreñenoj temperaturi.djelovanjem atmosferske vlage 3. Jedinica za pritisak.

a čestice prašine na vrućim grijaćim tijelima stvaraju amonijak i druge plinove što nadražuje sluznice i izaziva oboljenja. .Relativnu vlagu (vlažnost zraka) izražavamo u postotcima. Čovjek lakše podnosi visoke temperature ako je zrak suh jer regulira tjelesnu temperaturu znojenjem.) koje stvara prašinu. smetnje u dišnim organima te pogodnost infekcijama. ROSIŠTE označava onu temperaturu do koje se vlažan zrak može ohladiti da se postigne njegova puna zasićenost.30º) nastaje i znatna razlika u parnom pritisku. a ovisi o vrsti i namjeni prostorije.Ako zrak koji sadrži vodenu paru ohladimo ispod točke rosišta višak će se kondenzirati. ona ima svoje posebne zakone. već se često ponaša kao da nema zraka. DIFUZIJA VODENE PARE -je kretanje vodene pare s mjesta većeg parnog pritiska prema mjestu manjeg parnog pritiska kroz neki materijal dok se pritisci ne izjednače. Minimalna vlažnost u prostorijama zimi 35 %. -Razni materijali daju različit otpor difuziji vodene pare. odnosno ona pokazuje koji dio maksimalne količine vlage zrak stvarno sadrži. No gibanje pare nije uvijek vezano za strujanje zraka ili pritisak vjetra. Optimalna vlažnost propisana je pravilnikom. Vodena se para u prostoriji rasporeñuje jednolično dok se toplina ne rasporeñuje jednolično.Ako u zasićeni zrak dodajemo nove količine vodene pare višak će se kondenzirati. Razlog je pojačano isparavanje (tepisi. U većini slučajeva 22 . Vodena para prodire sa zrakom u sve šupljine i pore grañevinskog materijala. KONDENZAT nastaje kada količina vlage u zraku preñe količinu maksimalne vlage kod odreñene temperature. Topli zrak se diže pa je temperatura ispod stropa kod normalnih stropnih visina za oko 4ºC viša od temperature uz pod. Za stambene i administrativne prostore optimalna vlažnost φi = 60% Relativna vlaga vanjskog zraka za zimski period iznosi φe = 90% Relativna je vlaga vrlo važna u zatvorenim prostorima. Ukoliko je zrak zasićen vodenom parom on neće moći primiti dodatnu paru stvorenu znojenjem što može dovesti do toplotnog udara. SVOJSTVA VODENE PARE Vodena para nije fizikalno vezana sa zrakom. Zbog jednoličnog pritiska pare biti će relativna vlaga veća uz pod a manja uz strop. (Znojenjem. moguće na dva načina: . Premali postotak vlage u zraku izaziva nelagodu. osim nepropusnih materijala a to su metali. namještaj i dr. odnosno isparavanjem troši se tjelesna toplina i tako tijelo hladi). jer utječe na psihofizičke funkcije čovjeka. Vodena para visokog pritiska nutarnje prostorije nastojat će prodrijeti prema vanjskom nižem pritisku. Kod velike razlike u vanjskoj i nutarnjoj temperaturi (zimi 15º.

Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. -Difuzni otpor grañevinskog materijala ovisi o njegovoj strukturi i količini pora. c)Grañevinski materijali s dodacima veznog materijala . AKUSTIKA I ZVUČNE IZOLACIJE Zvuk nastaje titranjem čestica materije i može se širiti samo kroz materijalnu sredinu. Uslijed takozvanog bubrenja betona. puna opeka i dr. 1 Hz=1 titraj/sek.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. Vodena para ulazi u materijale difuzijom ili kapilarnim vlaženjem (materijal s vrlo sitnim porama . a ne prolazi kroz vakum. vodu 1460 m/sek. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Materijal koji ima podjednake vrijednosti toplinsko difuzne izolacije je pjenušavo staklo (foam-glass) i djelomično styrodur. AKUMULACIJA TOPLINE je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. kod 20ºC brzina zvuka kroz : zrak je 342 m/sek. čelik 5000 m/sek.betoni i mortovi. U pravilu opeka zbog svoje poroznosti lako upija vlagu ali ima sposobnost samo-isušenja. Zvuk male frekvencije osjećamo kao duboke. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. Ljudsko uho može čuti frekvencije od 16 do 20000 Hz (odrastao čovjek do 16000 Hz) 23 . a različita je za razne vrste materijala. do kojeg dolazi ako suhi odležali beton vlažimo. b)Pečene mineralne materije . pluto 500 m/sek. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo.propusni zbog velike količine površinskih pora te su higroskopni (koji navlače paru). to znači da su dobri toplinski izolatori loši difuzni izolatori i obrnuto. Izvor zvuka može biti zategnuta žica. Zbog tih promjena nastaju u zraku zgušnjavanja i razrijeñenja koja se kroz materijal šire u obliku zvučnih valova. te jake betone i cementne mortove smatramo difuzno jačim materijalima (ukoliko nema većih pukotina nastalih prilikom izvedbe).toplinski otpor materijala i difuzni otpor su divergentni. membrana i slično koje svojim titranjem vrše udare na čestice zraka i izazivaju pravilne promjene u zraku. a zvuk visoke frekvencije kao visoke tonove. gumu 40-50 m/sek.klinker pločica).kapilarama "navlači" vlagu kapilarnim djelovanjem). Karakteristike zvuka : FREKVENCIJA je broj titraja u sekundi a mjeri se hercima. zidovi će odavati toplinu. Brzina rasprostiranja zvuka zavisi o vrsti materijala i njegovoj temperaturi.propusnost ovisi o vrsti i kvaliteti (obična opeka . nastaje samo-brtvljenje betona što pojačava difuznu izolaciju materijala. Ovakvi titraji mogu nastati u tekućinama i plinovima ali čovjek je okružen zrakom pa prima zvuk primarno iz zraka. PREMA PAROPROPUSNOSTI GRAðEVINSKE MATERIJALE GRUPIRAMO: a) Organske materije . na pr. Različite frekvencije ljudsko uho osjeti kao različite visine tonova.

Objektivna jačina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam se razlikuju. kg). INFRAZVUK . Budući da je decibelna skala logaritamska odnosi veličina su drugačiji nego kod drugih jedinica (cm.– to nazivamo čujno područje. • Čovjek kod zvuka uglavnom razlikuje visinu tona –frekvenciju i jačinu zvuka glasnoću. Isto tako za svaku čujnu frekvenciju postoji najniži zvučni tlak koji uho može čuti. 2500 i 3150. a to je logaritam tj.1 Pa) ili paskalima.iznad 20. srednje registrira podjednako kao mjerni instrument. 500. • Decibel je jedinica bez dimenzije a služi za iskazivanje omjera dvije istorodne veličine (zvučni tlak. 12 B odnosno 120 dB (deciBella) 1 dB = 1/10 B. 125. čujnog praga koji iznosi 2 x 10-4 (0. Ali uho ne čuje sve tonove jednako. • Omjer zvučnih snaga upravno je proporcionalan omjeru kvadrata pripadajućih zvučnih tlakova. Dakle omjer izmeñu čujnog praga i praga bola iznosi 1:106. • Primjer: zvuk od 20 dB nije 2 puta veći od zvuka od 10 dB već je:20 dB = 2B. Na temelju ispitivanja nastale su krivulje jednake glasnoće za čujno područje frekvencije (Fletcher – Munsonove krivulje). • Ocjena jačine zvuka uhom je subjektivna pa su u fizici uvedene objektivne mjere. 1250.2 Pa) i praga bola koji iznosi 2 x 102 (20 Pa). 1000. Prema fizičaru Bellu skala je podijeljena na 12 dijelova. zvučna snaga. zvuk frekvencije od 30 Hz čovjek ne čuje do intenziteta od 60 dB. zvučni intenzitet). Za ispitivanje zvučnih izolacija konstrukcija upotrebljavaju se zvučni prijemnici koji registriraju sve frekvencije od 100 do 3150 Hz. za logaritme brojeva od 1 do 1012 ). to znači da je glasnoća 0 Phona. Slične krivulje daju mjerači buke koji na posebnim skalama očitavaju glasnoću i intenzitet zvuka. eksponent baze 10 102/101 = 10 • Dakle zvuk od 20 dB je 10 puta veći od zvuka od 10 dB. • Zbog titranja čestica elastične tvari nastaje u njoj zvučni tlak kojeg mjerimo mikro barima (1b = 0. Zvukove niskih frekvencija uho vrlo slabo čuje. 200. pa će omjer zvučnih snaga iznositi 1:1012 (Skala čiji bi najveći broj imao 12 nula bila bi vrlo nepogodna pa se upotrebljava logaritamska skala s bazom 10. 315. 400. a to je izmeñu 100 i 3150 Hz. Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoća i intenzitet zvuka su isti.000 Hz Grañevinska fizika proučava načine zvučne zaštite za zvukove koji čovjeku smetaju. 1600. Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvučnu energiju pretvara u električnu i te impulse predaje mozgu. a zvukove visokih frekvencija čuje slabije. 800.ispod 16 Hz čovjek osjeća kao potresanja ULTRAZVUK . PHONSKE KRIVULJE ISTE JAČINE GLASA ZA 24 . Osnovni standardni ton iznosi 1000 Hz. INTENZITET ZVUKA je objektivno mjerilo jačine zvuka • to je prosječna zvučna snaga odnosno ukupna energija koju izvor zvuka • predaje okolini propuštena u nekoj točci u W/m2. ali se najčešće upotrebljavaju prijemnici s ugrañenim tercnim filterima koji registriraju zvukove samo na slijedećim frekvencijama: 100. 250. 630. Prema krivuljama npr. GLASNOĆA ZVUKA je subjektivna jačina zvuka odreñene frekvencije izražena Phonima. • Čujno područje zvučnog pritiska nalazi se izmeñu tzv.

25 . izaziva patološke promjene u organizmu. ovisno o istoj. druga će zazvučati). odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona rada (buke) preduvijet su dobre zaštite naselja od buke. jednu trznemo i utišamo. može doći do difrakcije. Koliko će apsorbirati ovisi o vrsti materijala i frekvenciji. U atmosferi zrake se lome prema gore ako je dolje topliji zrak a prema dolje ako je dolje hladniji zrak (čamci na moru ljeti. U zatvorenom manjem prostoru zvuk se odbija od stijena pa ga uho osjeća kao jedan pojačani zvuk (u protivnom čujemo odjek).slično zrakama svjetla i zvučne zrake lome se pri prelazu iz jedne sredine u drugu. smanjenje radne sposobnosti. oslabljenje ili poništenje zvučnih valova koje nastaje pri sudaranju valova raznih valnih dužina (primjer sumrak). PRAG BOLA POJAVE PRILIKOM ŠIRENJA ZVUKA U mirnoj atmosteri kod iste temperature i vlage zvuk se pravolinijski rasprostire na sve strane. Refleksija (odbijanje) . do refleksije. BUKA Štetno djeluje na organizam od razdražujućeg djelovanja do oštećenja sluha i gluhoće. dobom dana.Kod nas za sada ne postoje propisi o dozvoljenoj jačini buke pa se služimo preporukama lječničkih udruženja drugih zemalja prema kojima je dopušteno izlaganje buci slijedeće: buka jačine 90 dB dopušteno izlaganje 8 h/dan 92 dB “ 6 h/dan 95 dB “ 4 h/dan l00 dB “ 2 h/dan 105 dB “ 1 h/dan 110 dB “ 0. kod linijskih izvora (željeznica) u vidu valjkastih ljuski.01. zvučne sjene ili. Interferencija zvučnih valova . ako je mala prepreka. pa će u radionici one biti veće nego jednoj bolnici.25 h/dan Buka se se ne može uvijek izbjeći iako je dokazano njeno štetno djelovanje na organizam. Rezonancija .ako zvučni val naiñe na prepreku.Dobar urbanistički plan i projekt. Apsorpcija (upijanje) . Omjer apsorbiranog i reflektiranog zvuka naziva se koeficijent apsorpcije (za mramor 0.daleko se čuje).Tijelo koje titra nagoni zvučnim udarcima druga tijela u svojoj blizini da titraju ukoliko su podešeni na isti broj titraja u sek. za mineralnu vunu 0. Za svaki prostor u kojem boravi čovjek propisuju se norme dozvoljene buke.Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku jedan dio vučne energije će se reflektirati a drugi će apsorbirati prepreka. (napnemo dvije žice gitare na isti ton. GRANICA BOLA 2. opekotine kod jakog zvuka (zvučna energija pretvara se u toplinsku).5 h/dan 115 dB “ 0.je pojačavanje. pa se upotreba takvih strojeva ograničava vremenom trajanja. Refrakcija (prelamanje valova) .ČISTE TONOVE 1. Difrakcija (skretanje) .od jednog zvučnog udarca do drugog mora proći min 1/10 sek da bi uho osjetilo reflektirani zvuk.U grañevinarstvu ima takoñer mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku. obaveznom primjenom zaštitnih mjera. Kod točkastog izvora zvuka (govor jednog čovjeka) zvuk se širi u vidu koncentričnih lopti.78). ometanje rada. iznad mora hladniji zrak .

Veličina apsorpcije ovisiti će o vrsti zelenila i rasporedu istog.3 dB manje. 28m . Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku dogaña se slijedeće: 1. jedan dio zvučne energije reflektira se u prostoriju 2. jedan dio širi se konstrukcijom te ćemo zvuk dobiti u udaljenim prostorijama objekta (ovisno o vrsti materijala) 26 . refrakcije zv. možemo izračunati za koliko se smanji jačina zvuka npr. promjenjivi i isprekidani zvuk. da bismo dobili zadovoljavajuće sniženje buke u gradovima primjenjuju se razne metode zaštite: izgradnja zgrada na odreñenim razmacima od izvora buke (pomoćni objekti. -nepromjenjivi .izmjena u trajanju od 1 ili više sekundi.jačina se mijenja za više od 5 dB. poslovne. Sanitarnim normama razlikujemo nepromjenjivi. Dakle. Za svaku vrstu buke morati ćemo predvidjeti poseban način zaštite odnosno izolacije. izgradnja prepreka . -Promjenjivi .6 m širine s drvećem gustih krošnji u pomaknutom rasporedu tako da se zvuk rasipa u prostoru izmeñu redova drveća. 2. kod vjetra različitih temp. -Isprekidani . 28m . Točkasti izvor : 14 m . Udarna buka ili topot nastaje udaranjem po tvrdoj podlozi kroz koju se prenosi na zrak. Npr. Ako nam je poznata jačina zvuka na udaljenosti od 7 m. u jednoličnoj atmosferi pada jačina zvuka s povećanom udaljenosti od izvora. 56 m . garaže. zbog difrakcije zvučnih valova. na 56 m. industrijske…). glazba). ZVUČNE IZOLACIJE U ZGRADAMA Klasifikacija buke u grañevinarstvu: 1. 3.jačina se ne mijenja više od 5 dB i traje dulje vrijeme. zraka i sl. a kod linijskog izvora 3 dB manje (Početna udaljenost obično se uzima 7 m). Zvuk se u atmosferi drugačije širi nego uz površinu zemlje. dima. 56 m . Iza prepreke. zvuk neće biti potpuno prigušen. sadnja zelenih pojasa.6 dB manje.18 dB manje Linijski izvor : 14 m .ekrana ili kombiniranje ovih načina. Visoko raslinje takoñer apsorbira buku. Vibracije nastaju radom strojeva koji potresaju podlogu te se kroz nju kao i topot prenose na zrak. magle. a dopunsko sniženje zvuka može nastati apsorpcijom zvuka zbog vlažnosti. dućani). Ispod drveća treba zasaditi gusto zelenilo.6 dB. ali se može bitno smanjiti.ZAŠTITA NASELJA OD BUKE Za proračun režima buke u gradovima propisane su norme dozvoljene buke u pojedinim zonama različite namjene (stambenie. Prigušenje zvuka u gradu može se postići izvedbom različitih prepreka jer prilikom nailaska zvuka na prepreku iza nje nastaje zvučna sjena. drvored ispod kojeg nije posañeno grmlje slabo prigušuje buku dok gusti i neprozirni nasadi dobro prigušuju buku. Kod širenja točkastog izvora zvuka u gradovima sniženje nivoa zvučnog pritiska je za 6 dB manje kod svakog udvostručenja udaljenosti od izvora zvuka. Raspored sadnje drveća ima velik utjecaj na prigušenje buke. valova.9 dB manje Uz zemljinu površinu dolazi do prigušenja zvuka zbog prelaza zvučne energije na tlo. grmljem i sl. jedan dio (mali) pretvara se u toplinsku energiju 3. Zračna buka je zvuk koji se prenosi zrakom (govor. Najveće prigušenje je iznad tla obraslog travom. Ako se drveće sadi u paralelnim pojasima svaki pojas mora biti 5 .12 dB.

višeslojna će titrati svaki sloj sa različitim amplitudama. ploče i sl. strop mora primiti što manji intenzitet zvuka. 27 . Kod konstrukcije višeslojnih pregrada važno je detaljiranje spojeva pojedinih slojeva kao i rješenje rubova. U pravilu razlikujemo jednoslojne i višeslojne pregrade. plivajuće podove kod kojih podna površina leži na sloju izolacijskog materijala. može imati manju vrijednost zvučne zaštite nego da je izveden u jednom sloju. Udarni zvuk nastaje i širi se direktno u materiji. ZVUČNE IZOLACIJE PROTIV TOPOTA Stropne konstrukcije moraju imati zadovoljavajuću izolaciju od zračne i udarne buke. Pod odreñenim uvjetima može se dogoditi da pregrada uopće ne apsorbira dio zvuka. Ne smiju biti kruti već elastični materijali (filc od min. dvoslojni zid od 2x5 cm drvolita obostrano ožbukan ne zadovoljava. Budući da sve više upotrebljavamo lake pregrade u grañevinarstvu takve konstrukcije morat će se posebno ispitivati i dokazivati. Kod šuplje konstrukcije (polumontažni stropovi) težina iste mora biti veća od 400 kg/m2. višeslojna pregrada sa zračnom šupljinom u koju se ovjesi tkanina. jedan dio prolazi kroz prepreku u susjednu prostoriju ZVUČNE IZOLACIJE KONSTRUKCIJA PROTIV ZRAČNE BUKE Ispitivanja su pokazala (Bergerovo pravilo) da apsorpcija zida raste upravno s njegovom težinom • zid težine u kg 10 50 100 300 500 1000 • apsorpcija u dB 27 38 40 47 51 54 Iz tabele vidimo da je težina zida od cca 350-400 kg optimalna za apsorpciju zvuka jer dvostruko i trostruko povećanje težine daje malo povećanje apsorpcije. guma) možemo postići dobru zvučnu izolaciju korištenjem pojave interferencije zvučnih valova (npr. zato njegov dijagram ima obrnute vrijednosti. vune. Prema tome općenito smatramo da konstrukcija zadovoljava u pogledu zaštite od zračne buke ukoliko ima površinsku težinu veću od 350 kg/m2 i ako se radi o masivnoj konstrukciji. U pravilu dvostruke pregrade koje se sastoje od 2 kruta materijala iste težine (2x7 cm opeka) treba izbjegavati (ili ispuniti izolacijskim materijalom) jer meñu njima dolazi do pojave rezonancije te takav zid npr. a to se dogaña ako doñe do podudarnosti zvučnih valova iz zraka i titranja same pregrade. ovisno o materijalu slojeva.). Za zaštitu od topota izvodimo tzv. ljepenka i sl. a zidovi samo od zračne. Frekvencija kod koje dolazi do podudarnosti valnih dužina naziva se kritična frekvencija i može se izračunati. dakle odličan izolacijski pregradni zid. pepeo. -pregradni zid od staklenih blokova (luxfer opeka) kod 1000 Hz i intenziteta od 90 dB apsorbirati će 60 dB. lake grañ.) Primjeri: -zid od opeke 25 cm (450 kg/m²) dobro će apsorbirati zvuk.4. Dok jednoslojna pregrada vibrira kao jedna cjelina. ali ako u 4 cm zračne šupljine ovjesimo ljepenku dobijemo zadovoljavajući zid. jer su stijenke dovoljno masivne pa ne djeluju kao membrane koje stvaraju rezonancu. -zid od bloketa 25 cm obostrano ožbukan zadovoljava iako ima šupljine. Kod višeslojnih pregrada osim korištenja izolacijskih materijala (mineralna vuna.

Prvi zakon termodinamike dozvoljava i obrnut proces. mekani kanelirani lesonit (celoteks).5 .5 cm -asfaltni mastiks (bitumen + mineralni sastojci) + fino kameno brašno bez estriha . radionice i sl. tijelo se grije.Pri tome treba paziti da se izolacijski materijal (mineralna i staklena vuna. stiropor. Srednja brzina čestica toplijeg tijela se smanjuje. PLIVAJUĆI PODOVI: s estrihom (podlogom): -cementni estrih . odnosno dok oba tijela ne dostignu istu temperaturu. pluto. 28 . pamuk. Srednja brzina čestica hladnije tijela se povećava. tako da se stroj postavi na elastičnu odnosno amortizacijsku podlogu kao pluto.1.cem. -Magnezitni estrih -gipsani estrih 3. podloge od elastičnih materijala kao što je guma ili metalne opruge. Kod većih površina armira se križnom armaturom Ø 3/20 cm.3. TOPLINSKA VODLJIVOST GRAðEVINSKIH MATERIJALA Smjer prijelaza topline Zašto toplina prelazi samo s toplijeg na hladnije tijelo? Temperatura je povezana s gibanjem čestica. guma) provuče i bočno te oko cijevi i kanala koji vertikalno probijaju konstrukciju da se izbjegnu zvučni mostovi. gipsane ploče i sl. meñutim njegova vjerojatnost je vrlo mala. Do problema odjeka dolazi kod velikih prostora: hale tvornica s radom strojeva. mort ili beton MB 25 sa sitnim agregatom.4. 3. Proces traje dok se srednje brzine ne izjednače. vuna. U dodiru s tijelom niže temperature (manja srednja brzina čestica). Izolacija se izvodi postavom raznih apsorbera i elektroničkom regulacijom. pa nije dozvoljen drugim zakonom.VIBRACIJE Zaštita od vibracija sastoji se u izoliranju izvora koji proizvodi vibracije.5 cm. svila.3. Viša temperatura znači da je veća prosječna brzina čestica. odnosno kinetička energija.za podove u vidu brodskog poda ili parketa -PLIVAJUĆI POD BEZ ESTRIHA DRVENE STROPNE -KONSTRUKCIJE S IVERIT ILI OSB PLOČAMA NA -MINERALNOJ VUNI IZOLACIJE OD ODJEKA U PROSTORIJI Rješavaju se upotrebom apsorbera na unutarnjoj strani zida kao što su vuna (dlakavi tepisi i tapeta).29. min. min d = 3. Spontani termodinamički procesi dogañaju se u smijeru stanja veće vjerojatnosti. 3. tijelo se hladi. brže čestice dio svoje kinetičke energije predaju sporijim česticama hladnijeg tijela.

Materijali s malom vrijednosću koeficijenta λ zovu se toplinski izolatori. Sl. o sadržaju vlage u materijalu i o njegovoj temperaturi.Θ1 Za sludaj da je d = 1 i Θ 2 -Θ 1 =1.…………………………………….1) daje λ=q.1) Θ2 .3. Kao mjera toplinske vodljivosti neko g materijala služi koeficijent toplinske vodljivosti λ tog materijala. Slika 3. grafički ilustrira ovu definiciju.1.1. formula (3. Iz jednadžbe (2. Zato govoriti o vrijednosti koeficijenta x nekog materijala ima smisla samo ako se preciziraju svi ovi faktori. Shematski prikaz značenja koeficijenta toplinske vodljivosti λ 29 . čak i kod jednog to istog materijala.3) može se pisati da je q · d λ = ----------------------.(3. Koeficijent toplinske vodljivosti jednak je dakle gustoći toplinskog toka kroz sloj materijala jedinične debljine za jediničnu razliku temperatura na površinama sloja. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ je vrlo promjenjiva.Koeficijent toplinske vodljivosti Toplinska vodljivost je svojstvo grañevinskih materija da u manjoj ili većoj mjeri provode toplinu. Ona ovisi o obujamskoj masi (odnosno poroznosti) i kemijskom sastavu materijala.

. kako bi se mogao izvršiti pravilan izbor koeficijenta λ... povećanjem obujamske mase povećava se i vrijednost koeficijenta λ.K). Promjena koeficijenta a grañevinskih materijala. imaju različite vrijednosti koeficijenta λ.. do 2800 kg/m 3 za granit. Što su pore u materijalu veće. Zato materijali različitog kemijskog sastava... osim osnovne čvrste tvari. toje manja vrijednost njegova koeficijenta toplinske vodljivosti.(3.. Takoñer je važno i to da li su pore zatvorene ili meñusobno povezane (otvorene).. osim obujamske mase. Iz izloženog slijedi da se meñusobna ovisnost veličina λ i p može dati samo za pojedine tipove materijala..... a to znači t manja obujamska masa materijala....... Kod jednake poroznosti... Poznavajući obujamsku masu grañevinskog materijala može se procijeniti približna vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ. Sto je više porau materijalu.023 W /(m.. a jednake obujamske mase...... dakle apsolutno gustog materijala bez pora. još i dimenzije pora i struktura materijala. ovisi o kemijskom sastavu tvari i uvijek je veća od oko 0..2) V Obujamska masa grañevinskih materijala kreće se u vrlo velikom rasponu: od 20 kg/m 3 za ekspandirani polistiren.... i iznosi svega oko 0. 30 .... Naime. kako je već ranije navedeno. sadrži i mnoštvo pora i šupljina ispunjenih zrakom.. Naime.... ali se za svrhu toplinskih tehničkih proračuna smatra da se prenošenje topline u materijalima vrši samo po zakonu toplinske vodljivosti. Vrijednost veličine A za zrak sadržan u porama materijala znatno je manja. Navoñenje vrijednosti koeficijenta λ ima smisla samo ako je navedena i obujamska masa p tog materijala. s promjenom njihove obujamske mase. Kod otvorenih pora dolazi do većeg utjecaja prenošenja topline konvekcijom. Zato se u svim tablicama uz vrijednost veličine A uvijek daje i vrijednost veličine p.. Naime.3 W /(m•K) „ ... vrijednost veličine A će biti veća. utječe i vrijednost λ osnovne čvrste tvari....... na vrijednost koeficijenta a utječu. odnosno tak 7800 kg/m 3 za čelik.... Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ same čvrste tvari...Zato de vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ grañevinskog materijala biti jednaka nekoj srednjoj vrijednosti izmeñu one za osnovnu čvrstu tvar i vrijednosti za zrak sadržan u porama.Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o obujamskoj masi Obujamska masa p je omjer mase m neke tvari i volumena V koji ta (homogena) tvar zauzima m Ρ = ---. jer se s povećanjem dimenzija pora povećava i vrijednost koeficijenta λ zraka zatvorenog u porama. smanjenjem obujamske mase smanjuje se i vrijednost veličine λ.. proizlazi iz činjenice da svaki grañevinski materijal. poroznosti i strukture. i obratno. Na vrijednost koeficijenta λ nekog materijala.... što rezultira u povećanju vrijednosti λ. u zračnim porama grañevinskih materijala mogući su svi vidovi prenošenja topline. Ne postoji jedinstveni matematički zakon koji bi povezivao veličine λ i p svih grañevinskih materijala.

3) Obujamska vlaga predstavlja odnos obujma vode sadržane u materijalu i obujma tog materijala. ima vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ=0. što se kod vlaženja materijala najprije ispune vodom manje pore i kapilare.. slično kao i masena 31 . x°/. Sl.. Koeficijent λ još više poraste u slučaju smrzavanja vode u materijalu. koja se umjesto zraka nalazi u porama vlažnog materijala.. prikazana ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke.2.3 W /(m·K) što je oko 4 puta veća vrijednost od vrijednosti veličine a za vodu. . = masa slobodne vode . Zbog velikog utjecaja sadržaja vlage u materijalu na vrijednost njegova koeficijenta λ svi toplinski proračuni postaju nemogući ako nije poznata vlažnost materijala. Masena vlaga predstavlja odnos mase slobodne vode u materijalu i mase suhog materijala Masa vlažnog materijala – masa suhog materijala X = --------------------------------------------------------------..3.kg/kg Masa suhog materijala ili u postocima x .. što je oko 20 puta veća vrijednost od vrijednosti λ zraka. Sadržaj vlage u materijalu može se karakterizirati masenom vlagom X ili obujamskom vlagom p. Može se.3..2....) objašnjava se time..Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o vlažnosti materijala S povećanjem vlažnosti materijala naglo raste vrijednost njegova koeficijenta λ..3.57 W /(m•K). utjecaj kojih je na toplinsku vodljivost materijala veći.. jer je vrijednost λ leda oko 2. Za ilustraciju je na s1.2. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke Veći porast vrijednosti koeficijenta λ kod manje vlažnosti (vidi sl.. nego krupnih pora. Povećanje koeficijenta λ materijala s povećanjem njegove vlažnosti rezultat je činjenice da voda. 100 % masa suhog materijala (3.

pa i do rušenja konstruktivnih sistema. Prema Cammereru.2. Zato vrijednosti koeficijenta a dobivene mjerenjem na suhim uzorcima treba povećati kako bi odgovarale statistitkom sadržaju vlage u izvedenim grañevinskim elementima kod kojih je uspostavljena vlažnosna ravnoteža s okolinom koja ih okružuje. s povečanjem temperature raste i toplinska vodljivost zraka u porama materijala. U grañevinskoj praksi ovisnost koeficijenta λ o temperaturi nema većeg praktičnog značaja. Velika razlika izmeñu zimskih niskih temperatura i visokih temperatura uzrokovanih ljetnim sunčevim zračenjem donosi dodatna naprezanja u kontrukcijama. jer se radi o relativno malom rasponu promjena temperatura grañevinskih elemenata. Povišenjem temperature materijal se rasteže. Koeficijent toplinske vodljivosti λ odreñuje se pomoću relativno složenih indirektnih laboratorijskih mjerenja na prethodno osušenim uzorcima. Česta su oštećenja krovnih rubova. temperatura pojedinih dijelova konstrukcije kod 32 . Na taj način je isključen utjecaj vlažnosti na dobiveni rezultat.vlaga izraziti u m 3 /m 3 ili u %. u grañevinskim elementima zgrade materijali uvijek sadrže u sebi neku količinu vlage koja povećava njihovu toplinsku vodljivost. Meñutim. Ove vrijednosti koeficijenta toplinske vodljivosti λ zovu se računskim vrijednostima i one su dane tabelarno u prilogu 1. 3. Osim toga. nastaju i deformacije unutar konstruktivnih elemenata objekata. bilo promjenom godišnjih doba ili sunčevim zračenjem. a takoñer i prenošenje topline zračenjem u porama. Do ovog porasta dolazi zbog povećanja toplinske vodljivosti osnovne čvrste tvari. fasada. pucanja materijala na spojevima. Nedovoljna kontrola navedenih promjena može dovesti do oštećenja objekata. a snižavanjem temperature materijal se steže. a to pak raste zbog porasta kinetičke energije molekula.3. itd. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti o temperaturi materijala Vrijednost koeficijenta a grañevinskog materijala-raste s porastom njegove srednje temperature. Zato se za toplinske proračune u grañevinarstvu koriste vrijednosti koeficijenta λ izmjerene kod srednje vrijednosti temperature materijala od +10 0 C. Zbog velikog utjecaja vlažnosti materijala na vrijednost njegova koeficijenta λ potrebno je odgovarajućim rješenjima i tehničkim mjerama zaštite spriječiti prekomjerno povećanje vlage u materijalima grañevinskih elemenata kod eksploatacije grañevinskih objekata. TOPLINSKO ISTEZANJE TEMPERATURNA DILATACIJA KONSTRUKCIJA Uslijed temperaturnih razlika nastalih bilo klimatskim uvjetima.

Dopunske dilatacije Treba proračunati kod svih konstrukcija koje su podložne velikim promjenama temperature. Zagrijavanje i akumulacija topline vanjskih konstrukcija ovisi o vrsti materijala.na bijeloj plohi do 24º Iz gornjih je podataka vidljivo da zagrijavanje uslijed djelovanja sunčevih zraka ovisi o boji materijala (što je boja tamnija veće je upijanje sunčevih zraka i time veća temperatura materijala). Naročito pažljivo dilataciju treba zatvoriti na ravnim krovovima. Dilatacije se rade širine 3cm za zgrade do 5 m visine. Da bi se spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno elastičnim kitovima. a za svakih slijedećih 5 m po 2 cm više. boji materijala. Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama biti će obrnuti od zimskih. TOPLINSKE DILATACIJE (dilatare (latinski) = širiti) Toplinske dilatacije (dilatacijske reške) imaju zadatak spriječiti oštećenja konstrukcija uslijed temperaturnih promjena u samim konstrukcijama. temeljima. ili zračnim strujanjem. vrsti materijala.slojevima konstrukcije (ukoliko konstrukcija ne može odavati toplinu prijenosom na drugi materijal. FAZNI POMAK I TOPLINSKO PRIGUŠENJE Ljeti sunce zagrijava vanjske obodne konstrukcije grañevinskog objekta. Reške ne smijemo ispunjati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti. strani svijeta i temperaturi zraka. Ako dilataciju ispunimo žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će pukotina. Reške se izvode tako da se objekt dilatira po cijeloj visini.letvicama. tako da se podijeli u samostalne konstruktivne cjeline. zagrijavanje je veće) te konačno o položaju prema djelovanju sunca . podrumskim zidovima i sl. do 80º -isto ali na toplinskoj izolaciji do 90º -na aluminijskoj sjajnoj foliji (samo na sjajnoj!) do 19º . Temperaturne razlike u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od 10 .Toplina i 33 . Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja nastaju u konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena. Dilatiranje (širenje ili stezanje) ne smije biti veće od 1 mm. aluminija i sl. trakama od plastične mase.35ºC iznosi: .temperature zraka od 30 . a najhladnija je sjeverna strana.17 ºC.najtopliji je krov pa jugozapadna strana. Ravni se krov zagrijava najviše. južna fasada znatno više od sjeverne. Dilatirati se mogu cijeli objekti ili dijelovi objekta pa dilatacije dijelimo na glavne i dopunske.na vertikalnim žbukama zidova do 65º -na čeličnim konstrukcijama na južnoj fasadi do 75º -na crnoj bitumenskoj ljepenki (na tankoj ploči) do 70º -isto ali na debeloj ploči koja akumulira topl. Glavne dilatacije: Obično se izvode kod objekata visokogradnje na svakih 30 – 40 m.

Ravago.KOMBI ploče – styropor + heraklit . staklo) ili djelomične (sintetske i sintetsko-bitumenske trake). Konstrukcija treba biti takva da je temperatura unutarnjeg zida što manja odnosno da konstrukcija ima odreñeno TOPLINSKO PRIGUŠENJE. Izvedba nije ovisna o grañevinskoj sezoni u klasičnom smislu. Izvedba je brza i relativno jednostavna (montaža). drvene prerañevine .Izolacijski mortovi (žbuke) – DRACOTERM.Tervol .STYROPOR – ekspandirani polistiren .montažna je obloga izvrstan izolator od sunčeva zagrijavanja ljeti zbog sloja ventilirajućeg zraka izmeñu obloge i zida. . Zato konstrukcije treba proračunati i za ljetnu toplinsku stabilnost. albifol. PVC) ili sintetskobitumenske trake s ulošcima -Asfaltni i parafinski slojevi . 2.vlaga prolazit će izvana unutra. Okipor i dr. KAO PARNE BRANE KORISTE SE: .Pluto. Fizikalno je najpovoljnija : .Pjenušavo staklo (FOAM GLASS) VENTILIRANA FASADA IDEALNO RJEŠENJE OBODNOG ZIDA VENTILIRANA FASADA Prednosti pred klasičnim konstrukcijama: 1. a mogu biti potpune parne brane (metali. . PERLIT 34 . Toplina zagrijane fasade prenosi se na unutarnju površinu te dolazi do zagrijavanja prostorije.Metalne folije (zaštićene) ili limovi (Al. 4. PARNE BRANE -su materijali s velikim difuznim otporom odnosno difuzne izolacije.FAZNI POMAK – izmeñu početka zagrijavanja fasade i unutarnje površine zida.fasadna obloga štiti konstrukciju od atmosferilija . slama.Višekratni uljeni naliči i lakovi . Zato je važno da konstrukcija bude takva da do zagrijavanja unutarnje prostorije doñe što kasnije (kad na fasadi dolazi do pada temperature predvečer) odnosno da je potreban što veći vremenski razmak . 3.strujajući zrak omogućuje odzračenje difuzne vlage iz konstrukcije. veće-formatni toplinski izolatori koji inače traže solidnu kišnu branu često ranjivu u upotrebi.Neprekidane gumene trake i folije .ne treba proračunavati ljetnu stabilnost . Mogu se koristiti jeftini.STYRODUR – ekstrudirani polistiren . KAO TOPLINSKE IZOLACIJE KORISTE SE: .alumka .Poliuretanska pjena – PUR-PEN .Sintetske (PE-okiten višeslojan. Isover . Cu) – albit.ukoliko voda prodre kroz fasadnu oblogu odzračiti će se u sloju ventiliranog zraka ili oteći bez navlaženja toplinske izolacije. Styrodur.mineralna i kamena vuna .HERAKLIT (drvena strugotina impregnirana magnezitnim cementom) .

YTONG KAO OBLOGE VENTILIRANE FASADE KORISTE SE: . U općem slučaju.+ --.+ d 2 ρ 2 c 2 ( --. Akumulacija topline je vrlo značajno svojstvo grañevinskih elemenata... 35 .. Svojstvo akumulacije topline u grañevinskim elementima zgrade u zimskom periodu može se karakterizirati koeficijentom akumulacije topline W koji je jednak količini topline koju vanjski grañevinski element akumulira po jedinici svoje površine. α 2 α λ 2 e λ1 e 1 λ2 1 d1 dn-1 dn . ravne ili valovite ploče .. što je veća razlika izmeñu temperature elemenata i temperature okolnog zraka i što su veći specifični toplinski kapacitet materijala grañevinskog elementa i masa elementa. drvo . kada je postignuto stacionarno stanje..noću).staklo 3... višeslojnog vanjskog elementa s n slojeva koeficijent akumulacije topline W računa se po formuli 1 d1 1 d1 d2 W = k [ d 1 ρ 1 c 1 ( --.(6.+ --..klasični materijali kao što je opeka i opekarske pločice. Količina topline akumulirana u grañevinskim elementima je to veća.1) svi simboli imaju ranije uvedena značenja. a indeksi odgovaraju numeraciji slojeva elementa kod čega se uzima da numeracija slojeva ide izvana prema unutra.3.+ --.kamene ploče.plastika kao armirani poliester. Cu) ..3. .. u sebi je akumulirati i kod hlañenja okoline ponovno je predavati toj okolini.Šindra. U sustavu SI jedinica koeficijenta akumulacije topline W je kJ/(m2•K). polikarbonatne ploče . temperatura zraka u prostoru značajnije ne smanji.+ .. i to za slučaj kada grijanje u zgradi ne radi kontinuirano kroz 24 sata već se povremeno prekida (npr.+ ---)+.+ --.1) α 2 2 e λ1 λn n-1 U izrazu (6. prešani ili rebrasti limovi (Al. naročito u zimskom periodu. Dobra sposobnost akumulacije topline omogućuje da se za vrijeme periodičkog grijanja. fiberglas. + dn ρn cn ( --. betonske ploče . AKUMULACIJA TOPLINE Akumulacija topline je svojstvo grañevinskih materijala (elemenata) da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu.azbest-cementne male.plemeniti ili oplemenjeni ravni.. za jediničnu razliku temperatura nutarnjeg i vanjskog zraka.razni panoi s keramičkim pločicama ..Lagani (plino) betoni . srednje ili velike. + --.+ ---)+.

Prvo ćemo izračunati koeficijent prolaza topline k.--.= 0.05/2·0.1. vidimo da je u slučaju zida b) to vrijednost skoro 17 puta manja nego u slučaju zida a).4 kJ/(m 2 ·K) Za slučaj zida b) koeficijent akumulacije topline iznosi W b = 0.5 + 466200.041 + 0.15/2·2. Presjek vnjskih zidova iz primjera 6.20).05/2·0.1.041) + + 0.33)] = =0.line za oba zida.15/2.0) = 322.69[0.05·25·1260(1/23 + 0.69(1028.K) Usporedivi dobivene vrijednosti koeficijenta akumulacije top.33)+ + 0.041 + 1/23 1.15/2·2.69(27000.69 W / ( m • K ) 1/8 + 0. Ona de biti to veća to se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj površini.05/0.3) = 19. Za slučaj zida a) on iznosi W a = 0. a sloj armiranog betona s unutarnje strane elementa.452 2 Sada po formuli (6. On de i za zid a) i za zid b) imati jednaku vrijednost jer on ne ovisi o redoslijedu slojeva elementa ved samo o njegovu sastavu.6.33 + 0.0 + 1129. meñusobno se ra zlikuju samo po redoslijedu slojeva. prema izra zu (4.05/0. Zid b) ima obrnuti redoslijed slojeva: armirani beton s vanjske strane a sloj polistirenske pjene s unutarnje strane. 6.05·25·1260·(1/23 + 0. Na vrijednost temperature zraka u prostoriji za vrijeme prekida grijanja ne utječa samo sposobnost akumulacije topline vanjskih 36 .-------------------------------------.= ----.4 kJ/(m 2 .15·2500·960(1/23 + 0. Kod zida a) polistirenska pjena se nalazi s vanjske strane.69(0.15/2. a slojevi od masivnijeg materijala bliže unutarnjoj površini elementa.1.1. 1 1 k . To znači da akumulacija topline u višeslojnim vanjskim elementima zgrade bitno ovisi o redosljedu slojeva. Vanjski zidovi na sl.1) računamo koeficijent akumulacije topline W.041)]= =0. Vrijednosti koeficijenta prijela za topl i n e s u α e = W /(m2•K)i αi = 8 W /(m2•K) Sl. Izračunati koeficijent aku mulacije topline W vanjskih zidova prika zanih na slici 6.15·2500·960(1/23 + 0.Primjer 6.1.33 + 0.

Opisana pojava kretanja vodene pare zove se difuzija vodene pare. To znači da velika sposobnost akumulacije vanjskih grañevinskih elemenata ne mora značiti nužno i ugodnu temperaturu u prostoriji i obratno. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. Budući da je parcijalni tlak vodene pare u zraku proporcionalan njenoj koncentraciji. 3.3. puna opeka i dr. s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka.10. Koncentracija vodene pare je masa vodene pare u jediničnom obujmu. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. U tom kontekstu vrijednost koeficijenta akumulacije topline W vanjskog elementa zgrade ima samo relativno značenje i služi za usporedbu sposobnosti akumulacije topline različitih grañevinskih elemenata.4.elemenata zgrade već i akumulacija topline svih unutarnjih elemenata.1. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore.. Vodena para će difundirati kroz svaki porozni grañevinski element koji odjeljuje dva prostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare. Kod toga se molekule vodene pare kreću iz prostora s višim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s nižim tlakom (sl. umjesto gradijenta koncentracije može se promatrati gradijent parcijalnog tlaka vodene pare. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. zidovi će odavati toplinu.). dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta vise koncentracije ka mjestu niže koncentracije. DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAðEVINSKE ELEMENTE Sto je to difuzija vodene pare? Ako je u mirnom vlažnom zraku koncentracija vodene pare ne jednolika. U grañevinarstvu se proučava pojava difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. 37 .

... Fickov zakon 1855......Fick je eksperimentalnim putom utvrdio Zakon difuzije u obliku dc q m = D ----.....10.. Zato je ovakav način kretanja vodene pare relativno spor..........1.........2) p 273 gdje je p srednji stvarni tlak zraka u N/m 2 ..083 · -------..(10.. a T termodinamička temperatura zraka u K........ Ako se difuzijski tok vodene pare svede na jedinicu površine elementa... zove se difuzijski tok vodene pare Q m .... Može se izračunati pomoću Schirmerove formule 101325 T 1..Sl...· (-------) .......... pruža odreñeni otpor difuziji vodene pare.. U sustavu SI jedinica veličine Q m je kg/h.... Koncentracija vodene pare u zraku c može se izraziti njenim parcijainim tlakom p..81 D = 0........... Koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak D ovisi o atmosferskom tlaku i temperaturi zraka.... U jedinicama SI veličina q m se mjeri u kg/(m 2 ·h). a dc/dx gradijent koncentracije vodene pare c u smjeru x u kg/m 4 ........ u ovisnosti od strukture materijala elementa.(10. dobivena veličina se zove gustoća difuzijskog toka vodene pare q m . Difuzija vodene pare kroz grañevinski element Svaki grañevinski element.. Iz jednadžbe stanja idealnog plina je 38 . godine A...1) dx gdje je D koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak u m 2 /h...... Masa vodene pare koja uslijed razlike parcijalnih tlakova vodene pare s obje strane elementa difundira u jedinici vremena okomito na površinu promatranog elementa........

..Cammerer.....+ --..4) RD · T dx ili kraće pisano dc q m = δ z · ----..3) RD · T Ovdje je R D =462 J/(kg·K) plinska konstanta vodene pare.... godine osnovnu jednadžbu difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente...... kada razlika parcijalnog tlaka vodene pare s obje strane sloja iznosi 1 Pa...5) dx Veličina δ z =D/(R D ·T) zove se koeficijent difuzijske vodljivosti kg vodene pare kroz zrak.... a T termodinamička temperatura u K....... s grupom suradnika...(10.......................(10. objavio je 1956..........................+ ..........S.......................1) dobije se.p c = --------.(10................+ --..... + --δi δ1 δ2 δe 39 ..........+ --.. Uvrštavanjem izraza (10...7) 1 d1 d2 1 --. da je D dc q m = ------.... + --αi λ1 λ2 αe i za slučaj višeg parcijalnog tlaka u prostoriji glasi pi – pe q = --------------------------------.....................pokazuje koliko kg vodene pare difundira m·h·Pa svakog sata kroz 1 m 2 površine sloja zraka debljine 1 m....+ --.................(10.......... U sustavu SI njegova jedinica je ------m·h·Pa kg Koeficijent δ z u ------...(10............3) u izraz (10.+ ... koja je u literaturi poznata pod nazivom zajednička jednadžba... Osnovna jednadžba difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente Njemački fizičar J.....6) 1 d1 d2 1 --...... Ona je formalno analogna osnovnoj jednadžbi prenošenja topline kroz grañevinske elemente ti – te q = --------------------------------..· ----.

.. . .. 8 ) m2 ·h·Pa m2 ·h·Pa -----------------. β i i β e su koeficijenti prijelaza vodene pare s unutarnjeg zraka na unutarnju površinu elementa... ..... .…………… ∆ 40 (10.+ ----... ....= kD 1 -----... otpor difuzijskoi propustljivosti vodene pare 1/∆.. .12) ........ . ...---+---+--β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe 1 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa --..9) kg ----.(10... (1 0 .. koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D i otpor difuzijskom prolazu vodene pare 1/k D ....... .(10. .. p i i p e su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje odnosno s vanjske strane promatranog elementa u Pa....= --------------------. pa se kod praktičnog proraćuna difuzije vodene pare u visokogradnji može zanemariti i smatrati da je 1 ---..---+---+-----------.11) kD β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe kg Prema istraživanjima W .. .. .....Illiga utjecaj koeficijenata prijelaza vodene pare β i i R e je vrlo malen.. ... .10) 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa ---+----+---+…+--......... ..(10.....----------... definirane izrazima 1 kg ∆ = ------------d1 1 d1 d2 d2 ... odnosno s vanjske kg površine elementa na vanjski zrak u --------m ·h·Pa d je debljina pojedinog sloja višeslojnog grañevinskog elementa u m δ je koeficijent difuzijske vodljivosti vodene pare kroz kg grañevinski materijal u ----------------m·h·Pa Analogno veličinama uvedenim kod prenošenja topline kro z grañevinske elemente i ovdje se uvode veličine: koeficijent difuzijske propustljivosti vodene pare ∆. .... ..= ---+----+---+…+--... ∆ δ1 δ2 1 1 kg kD = -----------------------------.... .. .. ... ..= ----.. ..... .. .7) imaju ova značenja qm je gustoća difuzijskog toka vodene pare kroz grañevinski element.+ ... .Simboli u jednadžbi (10.

...... Velitina δ je uvedena u jednadžbu (10...... 1 4 ) µ ·R D ·T Budući da je D/(R 0 .. .. jednaka odnosu koeficijenta difuzijske_ vodljivosti vodene pare kroz zrak δ z i koeficijenta difuzijske vodnivosti vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal δ ... To je omjerna velićina s jedinicom mjere 1.......6).....15) δ .(10...0.......+ --------D1 D2 --------.+ --------µ 1 ·R D ·T µ 2 ·R D ·T 2 odnosno q m p 1 – p 2 = -------------------------------...17) d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 d 2 ·µ 2 ·R D ·T 2 --------------...i k D= A ........(10.T) = δ z to je novo uvedena velićina µ .......13) Koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D kroz grañjevinski element pokazuje vrijednost gustoće difuzijskog toka vodene pare za jedinićnu razliku parcijalnih tlakova vodene pare u zraku s obje strane elementa. a znači D δ = ....... Faktor µ zraka je jednak 1............ δz µ = ------........ (10......16) d1 d2 --------.. Faktor p pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolazu vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature........koja se zove faktor otpora difuziji vodene pare kroz grañevin ski materijal....… … … … … … … … … … … …… … … … ...+ --------------D1 D2 41 . (1 0 . Faktor µ je karakteristika materijala.7) i uz zanemarenje otpora 1/β i i 1/β e dobije se da je p 1 – p 2 q m = ----------------------------.....7) samo zbog formalne analogij s izrazom za prenošenje topline (10........ Nakon uvrštenja (10..... (10..14) u (10..

(10. Krivulje tlaka zasičenja i parcijalnog tlaka vodene pare ucrtaju se u presjek promatranog elementa.... Npr. Da bi se ustanovilo da li za neki element u odreñenim klimatskim uvjetima dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element.. Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare može se jednostavno pronaći tako da se izjednači odnos pada parcijalnog tlaka za pojedini sloj prema ukupnom padu parcijalnog tlaka s obje strane elementa i odnos otpora difuzijskoj propustljivosti vodene pare promatranog sloja prema ukupnom otporu difuzijskoj propustljivosti grañevinskog elementa.. koju...Kod proučavanja difuzije vodene pare kroz gradjevinski eleement nas.... za dvoslojni zid prikazan na s1.. 42 . Kod toga treba imati na umu.. da se tlak zasičenja kod linearne promjene temperature ne mijenja linearno... ako ne dolazi do njene kondenzacije... Kod v i š e s l o j n i h elemenata o b ičn o je dovoljno uzeti samo temperature na spojevima slo je va ra zlič it ih m a t e rija la .2 mote se za prvi sloj pisati da je d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 ---------------p i – p 1 D1 ----------. samo kretanje vodene pare kroz gradjevinski element... ako hočemo točnije nacrtati. Tlakovi zasičenja vodene pare uzimaju se iz odgovarajučih tablica (prllog 3) za proračunate karakteristične toeče temperaturne krivulje promatranog elementa.. potrebno je proračunati temperaturnu krivulju i u poprečni presjek elementa nacrtati krivulju tlaka zasičenja vodene pare p' i krivulju parcijalnog tlaka vodene pare p.. već nas interesira da li se unutar tog elementa ova vodena para kondenzira.. ne interesira količina difundirane vodene pare kro z element..18) p i – p 1 1 ---kD odnosno p p i – p e d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 = p i .----------. medjutim...(10. Do opasnosti oštećenja elementa i smanjenja njegove toplinsko-izolacijske sposobnosti dolazi jedino u slučaju kondenzacije vodene pare unutar elementa. a kod je dn o slo jn ih e lem e na t a temperature u trećinama debljina.... moramo uzeti barem još tlakove zasičenja koji odgovaraju temperaturama u sredini pojedinih slojeva elementa.= --------------. Naime..10...· --------------.19) 1 D1 ---kD 1 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare predstavlja krivulju stvarne promjene tlaka vodene pare unutar elementa. Zato de grafički prikaz krivulje tlaka zasičenja imati izgied nelinearne funkcije. nema nikakve negativne posljedice po element.

Krivulje tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjeku dvoslojnog zida bez kondenzacije difundirane vodene pare 43 . difundirana vodena para se unutar elementa kondenzira i to na čitavom području presjecanja. t a d a za d a n e uvjete ne dolazi do kondenzacije dif undirane vodene pare (s1.3. što znači da stvarni tlak vodene pare ni na jednom mjestu unutar elementa ne prekoračuje n a j ve ć i m o gu ć i t la k vo d e n e p a re u n u t a r e le m e n t a . Naime.2) Ako se meñutim to dvije krivulje presjecaju kao na slici 10.Ako krivulju parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasičenja . opisani postupak ima još j e d a n n e d o s t a t a k . stvarni tlak vodene pare ne može ni na jednom mjestu unutar grañevinskog elementa biti veči od na tom mjestu mogućeg tlaka zasićenja. N j i m e s e može ustanoviti da li se vodena para u e le m e n t u ko n d e n zi ra i i i n e . Opisani postupak ispitivanja kondenzacije vodene pare u grañevinskom elementu sadrži u sebi jednu protivurječnost.10. koji ovisi o temperaturi tog mjesta. ali se ne može proračunati masa kondenzata u suprotnom slučaju. prema poznatim fizikalnim zakonima.2.10. Pored toga. Sl. m o že se p ro r a ču n a t i d if u zi js ki tok vodene pare kroz element za slučaj kada ne dolazi do kondenzacije.

......10..3..Glaser je predložio za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente jednostavniji grafičko-analitički postupak...... d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 Otpor difuzijskoj propustljivosti vodene pare -------------D kojeg posjeduje sloj grañevinskog elementa debljine d i površine 1 m 2 . godine H..(10... Dakle d 1 ·µ 1 ·R D ·T Τ= -----------------... Glaser je nazvao specifičnim difuzijskim otporom T.20) D 44 ..BROJ SLOJA Sl.. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjek'u dvoslojnog zida sa kondenzacijom difundirane vodene pare Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare 1958...

. prema fizikalnim zakonima nije moguće.. parcijalni tlak vodene pare unutar promatranog elementa linearno ovisan o specifičnom difuzijskom otporu.............22) Glaser je dokazao da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa ima oblik koji bi poprimilo uže kad bi se nateglo izmeñu točaka p i i p e ......... na svakom mjestu mora biti ispunjen uvjet da je p <p“...10... to će se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dobiti kao spojnica točaka pi i pe (sl. Dobivena slika predstavlja promatrani grañevinski element nacrtom u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora...... a gustoća stacionarnog difuzijskcg toka.......... S l .... tj........(10..10. meñutim........... Kako je.. kako je ranije bilo pokazano... u nacrt poprečnog presjeka elementa ucrtati osim krivulje parcijalnog tlaka vodene pare i krivulju tlaka zasičenja... Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element.. Za grañevinski element prikazan na slici 10........ To..........21) T može se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare kod višeslojnog grañevinskog elementa odrediti na vrlo jednostavan način....4. Kroz granitne točke povuku se vertikalno pravci.5.Kako je pad parcijalnog tlaka vodene pare c) u nekom sloju elementa proporcionalan sa specifičnim difuzijskim otporom tog sloja.. potrebno je. kod konstantne gustoće difuzijskog toka.......... To znači da se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare u ovom i sličnim slučajevima dobije tako da se iz točaka p i i p e provuku tangente na krivulju tlaka zasičenja do točaka p' k l i p' k 2 .... ostaje konstantna ∆p = ---..... tj.......... spojnica točaka p i i p e presjecala bi krivulju tlaka zasičenja.. takvog toka kod kojeg ne dolazi do otvaranja kondenzata... pa se to vrijednosti prenesu na odgovarajuća mjesta na slici presjeka grañevinskog elementa... Zatim se na ordinatu koordinatnog sustava nanesu parcijalni tlakovi vodene pare pi i pe koji vladaju s obje strane promatranog elementa.(10.4)...... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare p kad je grañevinski element nacrtan u mjerilu specifičnog difuzijskog q m 45 ... Najprije se proračunaju specifični difuzijski otpori pojedinih slojeva promatranog elementa i u odgovarajućem mjerilu nanesu na apscisu pravokutnog koordinatnog sustava po istom redoslijedu kao i u konstrukciji.

.24) T' Za specifične difuzijske otpore T' i T" uzimaju se vrijednosti prema slici 10......... zonu kondenzacije..................(10.... Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ..............23) T' i qm1 p' k 2 – p e = --------------....5.. Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------...... paralelne s površinom grañevinskog elementa............(10............ Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e ..... 46 .. zatvaraju tzv....otpora Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna. ali u svakom područu različitog nagiba..........

.6)... Slučaj kondenzacije vodene pare u zoni kondenzacije.....24) T' Z a s p e c i f i č n e d i f u z i j s k e o t p o r e T' i T" u z i m a j u s e v r i j e d n o s t i prema slici 10..... Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------. U ovom slučaju tangente iz točaka pi i pe povučene na krivulju tlaka zasičenja sastaju se u zajedničkoj d o d i r n o j t o č k i pk...... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna......25) T' 47 ......10...... Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 .. U jednostavnijim slučajevima dolazi do kondenzacije vodene pare u jednoj ravnini koja se zove ravnina kondenzacije (s1. Kod kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz grañevinski element ne mora uvijek doći do formiranja zone kondenzacije.....(10. zatvaraju tzv..... U o vo m slu č a ju t o čke pkik i p ' 2 p o d u d a r a j u s e u t o č k i pk............(10. Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e . paralelne s površinom grañevinskog elementa..Sl...........23) T' / qm1 i p' k 2 – p e = --------------.................... zonu kondenzacije.5..................................(10........10.... ali u svakom područu različitog nagiba..5 Krivulja tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p....... p a r a l e l n a s p o v r š i n o m elementa predstavlja ravninu kondenzacije.. p a j e gustoća difuzijskog toka koji ulazi u element p i – p' k q m 1 = --------------.. R a v n i n a k r o z t o č k u pk...

... q m = q m 1 – q m 2 ..... iz elementa q m 2 .. u kojem su pojedini slojevi..........(10.. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p. Dakle................ koja u slučaju zone ili ravnine kondenzacije' ostaje u grañevinskom elementu dobije se kao razlika gustoće difuzijskog toka koji ulazi u element q m i i gustoće difuzijskog toka koji izlazi.....10..a gustoća difzijskog toka koji izlazi iz elementa p' k – p e = --------------.. Slučaj kondenzacije vodene pare u ravnini kondenzacije 48 . naziva se dijagram iii shema difuzije...... nacrtani u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T. umjesto u debjinama d...27) Sl...6........26) T '' qm2 Opisani grafički prikaz krivulja tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u nacrtu poprečnog presjeka grañevinskog elementa........ Količina vode q r .......(10................

3.3.5. ROSIŠTE, KONDENZACIJA, ISUŠENJE
Približna Glaserova metoda za proračun difuzije vodene pare Proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare Opisana Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare mode se znatno pojednostavniti, a da kod toga rezultati proračuna ostanu ipak dovoljno točni. Tako je za računanje mnogo jednostavnije ako se kombinacija veličina R D• T
--------

označi s N i vrijednost od N dade u obliku tablica ili dijagrama u ovisnosti o temperaturi i tlaku zraka. Uvrštenjem
R

D

D• T
D

-------- = N ..............................................(10.30) u jednañbu (10,17), dobije se da je p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.31) d 1 ·µ 1 ·N 1 + d 2 ·µ 2 ·N 2 Računanje specifičnog difuzijskog otpora T=d•p•N sada je mnogo jednostavnije. K.Seiffert i F,Eichler su otišli korak dalje i odredili vrijednosti od N za razne temperature, ali za odreñeni konstantni tlak zraka. Time su problem pojednostavnili i rješenje učinili približnim, još je veličina D ovisna ne samo o temperaturi, već i o tlaku zraka. Daljnje pojednostavljenje se može postići tako, da se ne uzmu u obzir niti male promjene temperature, već da se N odredi ne samo za konstantan tlak zraka, već i za konstantnu temperaturu. Tako se npr. za.,tlak zraka od 101325 Pa i temperaturu t=0°C dobije da je
R

D• T
0.083

462.273
m·kg

N·h

N =--------= ---------- = 1519590.3 ------- ............(10.32)
D

i jednadžba (10.31) poprima oblik p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.33) 1519590.3 ( d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +…) Uz uvjet da se parcijalni tlakovi P i i p e uvrtavaju u kPa, a debijina slojeva elementa u m, za proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare u g/(m 2 •h) dobije se, u ovom slučaju, brojčana jednadžba
49

p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ...........(10.34) d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +… Umnožak debljine sloja d s faktorom otpora difuziji vodene pare µ materijala tog sloja, zove se relativni otpor difuziji vodene pare toga sloja i označava slovom r. On pokazuje kolika je debljina mirnog sloja zraka koji ima jednaki otpor difuzijskom prolazu vodene pare kao promatrani sloj grañevinskog elementa debljine d, Uvoñenjem simbola r jednadžba (10.34) dobiva konačni oblik p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ………...........(10.34) j=n Σ rj j=1 gdje je r j relativni otpor difuziji vodene pare J-tog sloja elemenata, a n ukupan broj slojeva elemenata. Ako se uz konstantni tlak zraka od 101325 Pa odabere neka druga vrijednost temperature, dobit de se neke druge vrijednosti faktora N i brojčanog faktora u jednadžbi (10.35). Neki slučajevi su prikazani u tablici 10.1.

U našoj grañevinskoj praksi, za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente po približnoj Glaserovoj metodi, usvojen je za jednadžbu (10.35) brojčani faktor 0,62. Ispitivanje nastajanja kondenzata unutar gradjevinskog elementa Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element, postupa se na potpuno jednaki način kao što je opisano u točki 8.4, s tim da se kod crtanja sheme difuzije, slojevi elementa umjesto u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T, crtaju mjerilu relativnog otpora difuziji . vodene pare r. Karakteristični slučajevi koji kod toga mogu nastupiti, prikazani su na slici 10,7.

50

Sl,10.7. Karakteristične sheme difuzije kod približne Glaserove metode: a) ne dolazi do kondenzacije vodene pare, b) kondenzacija vodene pare u ravnini kondenzacije c) kondenzacija vodene pare u zoni kondenzacije Jednadžbe (10,25) i (10,26) za gustoću difuzijskog toka u slučaju ravnine kondenzacije, prelaze u brojčane jednadžbe: pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r'
k

i

p' pe q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r''
k –

a jednadžbe (10.23) i (10,24) za slučaj zone kondenzacije, postaju brojčane jednadžbe pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.38) r'
k1

p ' –p e q m 2 = 0,62 ---------- ..................(10.39) r''
k2

Kondenzirana vodena para g r i ; u g/(m 2 •h) koja ostaje u grañevisnkom elementu, dana je izrazom
51

q m = q m 1 – q m 2 .......................................(10.40) Ako iz bilo kojeg razloga nije dozvoljena kondenzacija vodene pare unutar grañevinskog elementa, pomoću dijagrama difuzije mole se lako odrediti minimalni potrebni relativni otpor difuziji vodene pare r p o t jednog dodatnog sloja grañevinskog elementa kojeg treba postaviti s unutarnje strane elementa, tj. sa strane većeg parcijalnog tlaka vodene pare. Polazi se od razmišljanja da kod stacionarnog difuzijskog toka, tj. kada nema kondenzacije vodene pare, krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ima oblik neprelomljenog pravca. Zato se tangenta iz točke p e na krivulju tlakazasičenja produžava preko dodirne točke p ' k do presjeka s horizontalnim pravcem kroz točku p i (sl.10.8). U mjerilu vrijednosti r može se sada sa slike očitati r p o t Osim toga iz iste siike može se očitati i maksimalni dozvoljeni parcijalni tlak vodene pare p i , d o z sa unutarnje strane elementa,ako izvedba dodatnog sloja nije moguća, a ipak treba spriječiti stvaranje unutarnjeg kondenzata.

52

.... Vanjski zid stambene zgrade izvest će se kao dvoslojni element premo sL.(10.10..10. premaza ili sl..10..dop – pe odnosno pi – pi..260kPa pa de prema (7.90...pot rpot = --------------..10 0 C Φ e = 90 % Vrijednosti koeficijenata prijela za topline su: α i = 8 W/(m 2 ·K) i α e = 23 W/(m 2 ·K) Proračun se vrši postupno na slijededi način: 1..a.60..· Σr ..29) pi..337kPa p' e =0. Odredjivanje potrebnog relativnog otpora difuziji vodene pare r p o t radi sprečavanja kondenzacije vodene pare unutar gradjevinskog elementa Ponekad se opisani grafički postupak za odreñivanje r p o t ne može koristiti.. zove se parna brana.402kPa p e =0..2...... Iz zadanih klimatskih uvjeta izračunaju se parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje p i odnosno s vanjske p e strane zida......1.. Glaserovom priblžf nom metodom ispitati da li u zidu dola zi.......... jer se traženo sjecište nalazi suviše daleko.337 = 1. Primjer 8..= -----------.260 = 0.8. Prema tablici 3 je: p' i = 2....28) pi – pi....Sl..9...(10.8 r p o t izračunati iz odnosa rpot Σr -----------.234 kPa 53 ...1) biti p i =0.pot . U tom slučaju može se prema sl. do konden zacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z taj zid za ove klimatske uvjete -temperatura I relativna vlaga zraka u zgradi je: t i = + 20 0 C Φ i = 60 % -temperatura I relativna vlaga vanjskog zraka je t e = ....dop pi..... Ako je ovaj sloj izveden od materijala u obliku folija.pe – Za dodatni sloj grañevinskog elementa s vrijednošću relativnog otpora r>r p o t koriste se materijali koji imaju veliku vrijednost faktora otpora difuziji vodene pare µ.0.

337 kPa Θi = 17.9°C Temperatura vanjskog zraka te= -8. Armirani beton = 2.0° C 5.0.937 kPa ° Θ1= 14. 9 C p'1 = 1.1 = 14. ti = 20.1= 3.8 76 C °C = e 24.9-23. Polistirenska pjena = = 23. Za zadani zid računaju se toplinski otpori pojedinih slojeva i otpori prijela za topline.39°0.0 = 17. dobiju se vrijednosti temperaturnih padova za pojedine slojeve Područje unutarnjeg ∆Θi= 24.9 2.0°C 6.0°C 25 ∆Θ1 24.1°C ° 86 ∆Θ2 24. 9°C Temperatura vanjske površine zidaΘe= 14.0. 3.1 = 43 kontrola ∆t = 30.39.0 PodruOje vanjskog prijelaza ∆Θ = 1.0°C p'Θi = 1.39.0 1.9 -1.0°C p'i = 2. Za proračunate temperature u točki 5. Temperatura unutarnjeg zraka ti = 20. Mno žeći vrijednost izra za t i -t e --------.0.39.2. I zračuna se otpor prola za topline R o i 4.1 =-10. Odrede se temperature na graničnim površinama zida i u ravnini spajanja slojeva.696 kPa 54 Θi= 20 .0-2.0°C Temperatura na .Lice 3 odgovarajući tlakovi zasićenja p'.3.8 = -8. odrede se pomoću tab.s gore Ro izračunatim toplinskim otporima.0°C Temperatura unutarnje površine zida spoju slojeva Θ1= 17.

55 .1.0°C p'Θe = 0. tj.2. 1. Pomoću izračunatih vrijednosti u točkama 1. Tablica 10. Opisani proračuni postaju mnogo jednostavniji i pregledniji. ova vodena para se unutar zida ne kondenzira. ako se prikažu kao u tablici 10. Slika 10. zaključuje se da je difuzijski tok vodene pare kroz promatrani zid.9°C te=-10.6 i 7 nacrta se u prikladnom mjerilu dijagram difuzije (sl. Polistirenska pjena r2 = 0. Budući da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasićenja.260 kPa 7.1. kako je to ranije bilo objašnjeno.285 kPa p'e = 0. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10.6 m 8.Θe= -8.2. Armirani beton r1 = 0 20·90 = 18.0 m 2.10. za dane klimatske uvjete.9.04·40 = 1.9b). a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10. stacionaran. Izračunaju se relativni otpori difuziji vodene pare r pojedinih slojeva zida.

62 ---------------=0.234 q m 2 = 0.Primjer 8.004 g/(m 2 ·h) 18.344 q m 1 = 0. Vanjski zid stambene zgrade izvest de se kao dvoslojni element prema si. Proračuni temporaturne krivulje.agrama je vidljivo da u ravnini spajanja polistirenske pjene i armiranog betona dolazi do kondenzacije vodene pare. I z dija. ispitati Glaserovom pribliinom metodom.1.6 a gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz zida je 0. i u slučaju konden zacije lzračunati količinu vode q' m koja ostaje u zidu.62 ---------------=0.(10. Za jednake klimatske uvjete i koeficijente prijela za topline kao u primjeru 10.3.(10. do li u zidu dola zi do kondenzacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z zid.10a).2.0 56 . te relativnih otpora difu ziji vodene pare. krivulje tlaka zasičenja parcijalnog tlaka vodene pare.344-0. Pripadni dijagram difu zije nacrtan je na sl.402-0. koja se difuzijom kreće kro z zid.410 g/(m 2 ·h) 1.10b). dani su u tablici 10. Gustoća difu zijskog toka voñene pare koji ula zi u zid je 1.

m 57 . To pravilo traži da se kod višeslojnih vanjskin elemenata faktor položaja pojedinih slojeva smanjuje kod kretanja u smjeru iz zgrade prema van. Kako de u nastavku biti pokazano. Količina vode koja ostaje u zidu iznosi q' =0. U gornjem smislu treba shvatiti slično pravilo koje umjesto relativnih otpora difuziji vodene pare govori o tzv. u grañevinskoj praksi. To pravilo glasi: kod više slojnih vanjskih elemenata zgrade. može se formulirati osnovno pravilo kojeg se treba pridržavati kod projektiranja vanjskih elemenata zgrade.pare . bilo bi i apsurdno ovo pravilo postaviti u svim slučajevima kao apsolutni zahtjev. Što je neki element vise u suprotnosti s gornjim pravilom.0. to de se u njemu više kondenzirati difuzijske vodene pare. Ovo pravilo je čak i logičnije od prvog pravila.. je često neostvarivo. odnosno u idealnom slučaju da se nalazi s vanjske strane elementa. To znati da gornje pravilo treba samo shvatiti kao dragocjenu pomoć kod projektiranja i prethodne procjene nekog višeslojnog elementa.unutar tih elemenata.406 g/(m 2 ·h) Usporedivi sastave zidova i rezultate proračuna difuzije vodene pare u primjerima 10.2. i 10. pod odreñenim uvjetima.410 . relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa moraju se smanjiti idući u smjeru iz zgrade prema van.3. jer preko koeficijenta λ ono zapravo uzima u obzir izgled temperaturne krivulje koja. ograničena količina kondenzata unutar elementa je dozvoljena. ako se želi izbjeći kondenzacija difuzijske vodene . koji je jednak produktu faktora otpora difuziji vodene pare µ i koeficijenta toplinske vodljivosti λ materijala sloja elementa. mora biti pomaknut što vise prema vani.Tablica 10. Zadovoljenje ovog pravila u potpunosti. ima odlučujući utjecaj na izgled krivulje tlaka zasićdenja.004 =0. kako je to ranije bilo pokazano. faktoru položaja. Praktična posljedica ovog pravila je da kod višeslojnog elementa položaj toplinsko-izolacijskog sloja. No.da bi količina kondenzata bila što manja.1.

pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzirala u materijalu sloja ili dijela sloja koji se..... dano je izrazom 58 ......2. gledajući u smjeru difuzijskog toka. Povećanje vlažnosti materijala sloja grañevinskog elementa u kojem se kondenzirala vodena para koja je difuzijom prodrla u element. pa je u tom slučaju u jednadžbi (10... izraženo masenom vlagom u postocima.. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.. na završetku perioda difuzije vodene pare (završetak zimskog razdoblja).. 24·d .10.41) d jednak računskom broju zimskih dana... U slučaju grijanih prostorija do pojave difuzije vodene pare kroz vanjske grañevinske elemente dolazi u zimskom razdoblju..Sl.2.. Proračun ukupne količine kondenzata Ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar grañevinskog elementa na završetku perioda difuzije vodene pare q' m z u g/m 2 dana je izrazom q' m z = q' m ....... U slučaju zone kondenzacije pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzira u čitavoj njenoj širini. nalazi ispred ravnine kondenzacije.4) gdje je d ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u danima za promatrani vremenski period.... Za proračun difuzije vodene pare obično se promatra vremenski period od jedne godine... (10. U slučaju ravnine kondenzacije.10. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10.

(10. U ravnini kondenzacije. u ovisnosti o temperaturi. u slučaju ravnine kondenzacije. (10. računska debljina sloja u kojem se vodena para kondenzirala u m.(10.62 --------------.. da od ravnine odnosno zone kondenzacije teče difuzijski tok vodene pare prema unutarnjoj i vanjskoj površini grañevinskog elementa.. dana je izrazom p' – p p' – p q m = 0.02 m.. U slučaju ravnine kondenzacije uzima se da je: -za plinobeton. Gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa. U slučaju zone kondenzacije d r je jednak njenoj širini. Proračun isušenja grañevinskog elementa vrši se u principu na jednaki nadin kao i proračun difuzije vodene pare kroz grañevinski element u zimskom periodu. Spajajući nañene točke p i i p e s tlakom zasićenja p k odnosno s tlakovima zasidenja p' k 1 i p' k 2 dobije se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañjevinskog elementa (sl.. Ovakva situacija je najizraženija u ljetnom periodu. -za sve ostale materijale d r je jednak debljini sloja tog materijala. po obujamska masa suhog materijala sloja elementa u kojem se vodena para kondenzirala u kg/m 3 .44) r' r'' k1 i k2 e 59 .11). Iz sl.43) r' r'' k i k e a u slučaju zone kondenzacije.11 je vidljivo.X' d i f q' m z ·100 = --------------.10. pjenobeton ili beton s laganim agregatom d r = 0. Dijagram difuzije se crta tako da se na apscisu u prikladnom mjerilu nanesu relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa prema redoslijedu njihova položaja u elementu. Proračun isušenja grañevinskog elementa Kada su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s obje strane grañevinskog elementa manji od tlaka zasićenja vodene pare u ravnini kondenzacije.. a d r tzv...+ 0.41) ali izražena u kg/m 2 ..42) d r ‘ρ 0 gdje je q' m z ukupria količina kondenzata prema izrazu (10.. ali ne veći od 0. odnosno na graničnim ravninama zone kondenzacije.. odrede se tlakovi zasičenja p' k odnosno p' k 1 i p' k 2 .. izrazom p' – p p' – p q m = 0.. odnosno na ravninama koje omeñuju zonu kondenzacije.07 m... -za opeku d r = 0. Zatim se s unutarnje i vanjske strane elementa nanesu postojeći parcijalni tlakovi vodene pare p i i p e .62 -----------. a na ordinatu se nanosi tlak vodene pare. dolazi do isušenja grañevinskog elementa pojavom difuzije vodene pare iz elementa prema van.62 -----------.05 m..62 -----------.+ 0.10....

. prema izrazu (10.. Vrijeme T u danima kroz koji će izaći iz elementa sva – u zimskom periodu.3.... ¸ U formuli (10.. S1...11 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa za ljetni period (period sušenja elementa) a) slučaj ravnine kondenzacije.45) q m · 24 gdje je q' m z ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar elementa na završetku perioda difuzije vodene pare.....10.. izračunata pomoću formule (10. a gustoća difuzijskog toka se dobije u g/(m 2 •h)...(10... računa se prema izrazu 1.43) odnosno (10..3 uzima u obzir usporavanje isušenja uslijed postepenog smanjivanja difuzijskog toka. b)slučaj zone kondenzacije..44). Primjer 8.43) i (10.kondenzirana vodena para.U brojčanim jednadžbama (10.. a q m gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa.45) koeficijent 1.41)..44) tlakovi se uvrštavaju u kPa.. h) proračunati ukupnu količinu kondenzirane vodene pare 60 ...406 g/(m 2 ....3 · q' m z T = -------------.. relativni otpori difuziji vodene pare r u m..2 i izračunatu količinu vode koja ostaje u zidu q' m =0.. Za zid iz primjera 10.

305 ·24 Kl i m a ts k i poda c i za pr or a č un di fuzi j e v ode ne pa re Za p ro ra ču n d if u zi je vo d e n e p a r e k ro z gra ñ je vin ski e le m e n t p o t re b n o je p o zn a va t i t e m p e ra t u ru i re la t i vn u vla gu va n j sko g z r a k a i zraka u prostoriji.063 -1. t l a k z a s i ć e n j a u r a v n i n i k o n d e n z a c i j e i z n o s i p ' k =2. a parcijalni tlakovi s unutarnje i vanjske strane zida p i = p e =0.62 ---------------.6 =0. to će i temperatura u bilo kojoj točki u n u t a r z i d a b i t i j e d n a k a t e m p e r a t u r i z r a k a .= 156 dana 0.0 1.3 ·877 T = ------------.6 % 0.063=1.65·2. P r e m a s l i c i ( 1 0 .u zidu na završetku perioda difuzije vodene pare i time izazvano povečanje vlažnosti polistirenske pjene.406·24·90 = 877 g/m 2 Zbog ovog kondenzata dolazi do povećanja vlažnosti polistirenske pjene.063 -1. i d a d u s e r e l a t i v n o j e d n o s t a v n o i d ovo ljno precizno odred it i.= 109. Zatim izračunati uvjete isušenja predmetnog zida u ljenom periodu.025 = 0.280 + 0.62 --------------.41) ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar zida na završetku perioda difuzije vodene pare iznosi q' m z = 0. Zadano je: a)ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u zimskom periodu je d = 90 dana.063 k P a .+ 0. Θ i =Θ e =65 % Prema izrazu (10. 1 1 a ) i f o r m u l i (10. N a i m e .42) iznosi: 0877·100 X' d i f --------------. Odab iranje pa k p ro raču nske temper a t u r e i r e l a t i v n e v l a g e v a n j s k o g z r a k a j e n e š t o t e ž e . 4 5 ) 1. do k se relat ivna vlaga va n jsko g zra ka ra zm je rno malo 61 .341 k P a .43) g u s t o ć a d i f u zi j s k o g t o k a k o j i u l j e t n o m p e r i o d u i z l a z i i z z i d a j e 2.341 qm= 0. Temperatura i relativna vlaga zraka u prostoriji ovisni su o namjeni prostorije. b)temperature i relativne vlažnosti zraka u ljetnom periodu su t i =t e = +18 0 C. sistemu grijanja i uvjeta korišenja. Za z a d a n u t e m p e r a t u r u o d + 1 8 ° C .341 2.= 18. koje prema izrazu (10.305 g/(m2·h) P o t re b n o v r i j e me za i s u š e n j e u k u p n e k o l i č in e v la g e k o ja s e u z i m s k o m p e r i o d u k o n d e n zi r a i z n o s i p r e m a i z r a z u ( 1 0 .04·20 Budući da su u ljetnom periodu računske temperature vanjskog unutarnjeg zraka jednake.

..... Kriteriji za ocjenu grañjevinskog elementa u pogledu difuzije vodene pare 1.....Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti....46) i mora biti X' uk < X' max ...47) O v d j e j e X ' r t z v .Kondenzacija vodene pare ni u kojem slučaju nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti....Kondenzacijom vodene pare koja je difuzijom prodrla u element. da izbor proračunske temperature i relativne vlage vanjskog zraka nije vezan samo na meteorološke podatke na promatranoj lokaciji... d o t le se n je go va t e mp e rat u ra kre će u vrlo širo ko m ra sp o nu v r e m e n s k i j e s t a l n o p r o m j e n j i va .... to ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare. w e ć u v i j e k s a d r ž e u s e b i o d r e ñ e n u k o l i č i n u v l a g e ..U načelu treba nastojati da se vanjski grañevinski element tako projektira......... Zbog navedenih razloga vrijednosti proračunskih temperatura i relativnih vlažnosti vanjskog zraka.. X' r odgo vara n ekom prosječnom sadržt a j u v l a g e u materijalima izve denih grañevinskih elemenata k o d k o j i h je u spo st a vljen a vla žn osn a ra vno te ža s o ko linom...... propisuju se u odgovarajućim tehničkim propisima i svi su obavezni da s tim vrijednostima proračunavaju difuziju vodene pare kro z grañevinske elemente. računska masena vlaga promatranog mater i j a l a u postocima.... Z a t o j e i p a r c i j a l n i t l a k vo dene pare u vanjskom zraku vremenski jako promjenjiv......... Naime. 3. kao što je to npr... Osim toga. k o j a o v i s i o v r s t i m a t e rij a la i m ik ro k l im a t sk ih u vje t a o ko l i n e u k o j o j s e nala zi....... da ce izbor neke konstantne vrijednosti vanjske temperature za p ro ra ču n sku tem p e rat u ru im a t i ve liki u t je ca j n a re zu lt a t p ro ra ču n a d if u zije vo d e ne p a re.(10........ neće doći do grañjevinske štete ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal. Ukupna vlažnost materijala izražena masenom vlagom X' u k u postocima računa se prema izrazu X' uk = X' r + X ' dif ....... kondenzacija vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element je dozvoljeno uz uvjet da uslijed kondenzacije ne nastane grañevinska šteta. grañe v i n s k i m a t e r i j a l i u gra ñen i u zgra de n ika d nisu ap so lut no s u h i ...1. 3. treba imati na umu........ odredjena eksperimentalno..(10. To znači.... već je u vezi i s kriterijima prema kojima se namjerava procijeniti ponašanje grañevinskih elemenata na difuziju vodene pare. drvo i većina materijala na bazi drva. X ' d i f j e p o v e č a n j e vl a žn o s t i m a t e r i ja l a s l o ja g r a ñ e vi n s k o g 62 .. 2..m ijen ja.. da u njemu ne doñe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element.

život. nafte. G r a ñ e v i n s k i e le me n t u ko jem se k o n d e n z i r a l a vo d en a p a ra. ako je dobivena vrijednost T manja od stvarno mogućeg trajanja difuzije u ljetnom periodu. Za ma t e rijale k o j i n isu n av e d e n i u t o j t ab lici sm a t ra se d a kon d en za cija d if u ndira n e v o d e n e p a r e u njima nije dozvoljena. Sve što radimo povezano je s energijom u jednom ili drugom obliku. Koristimo se njome da bismo radili i da bismo se hranili. energija je kretanje. izražena u postocima. na za vrše t ku p e riod a d i f u zi j e vo d e n e p a r e . a koje ovise o mjesnim klimatskim prilikama. 2 .e l e m e n t a u kojem se kondenzirala vodena para koja je d i f u z i j o m p r o d r l a u t a j e lem en t . pa tako i našeg života.4. vlakove. 4 7 ) m o ra za d o vo l j i t i i u vj e t d a se u k u p n a k o l i č n a u n j e m u ko n d e n zi ra n e vo d e n e p a re n a za vr še t ku p e r i o d a d i f u z i j e vodene pare q' mz dana izrazom ( 1 0 . Izvore energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive izvore (fosilna goriva). 1kWh = 3 600 000 J = 3. 3. pokrenuo ozbiljna razmišljanja o 63 . opskrba energijom iz fosilnih goriva je ograničena jer ona nisu neiscrpni i obnovljivi izvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. ravnopravan čimbenik jer je ona sastavni dio svake opskrbe. G r a ñ e v i n s k i e l e m e n t d e z a d o v o l j i t i u pogledu difuzije vodene pare. ona osvjetljava naše gradove. Energija je sposobnost obavljanja rada. 1 J=1 Ws • Izvedenica iz vat-sekunde (watt-second) i najčešće korištena mjera za potrošnju energije u zgradama je kWh. Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije. • Osnovna jedinica za energiju je džul (joule). uz opskrbu pitkom vodom i hranom. 4 1 ) može i s u š i t i k r o z p e r i o d d i f u zi j s k o g i s u š e n j a ( l j e t n i p e r i o d ) . izražena masenom vlagom u postocima. X ' max j e n a j ve ć a dozvoljena masena vlaga promatranog materi j a l a . Nažalost.42). avione i ostala motorna vozila. 4 5 ) . Odreñuje se eksperimentalno d u g o t r a j n i m i sve st ra n im isp it iva n jim a . p r o r a č u n a t a p o m o ć u formule (10. Prema tome opskrba energijom je. tj. Dokaz tome jest činjenica da je poremećaj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog oblika.6 MJ. za toplu vodu i za kuhanje. od kojih je najvažniji onaj da cijena utrošene energije ulazi u ukupnu cijenu svakog proizvoda ili usluge. p o r e d z a h t j e v a ( 1 0 . Energiju trebamo za grijanje i hlañenje. V r i j e d n o s t i X ' r i X' m ax za p o je d in e gra ñ e vin ske m a t e r i j a l e d a n e s u t a b e l a r n o u p rilogu 4 . Osim toga. korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša danas postaju temeljem održivog razvoja Energetika je kljucni sektor gospodarstva svake države zbog niza razloga. izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene. Rastuća potražnja za energijom vitalan je čimbenik gospodarskoga razvoja i zato je ona jedan od problema koji čovječanstvo očekuje u budućnosti. IZVORI ENERGIJE I VRSTE GORIVA Uvod Bez energije nema života. U t o s v r h u r a č u n a s e po t re b no vri je m e T za isu še n je e lem en t a p o ( 1 0 . Energija je pokretač cijelog svijeta. toplina. pokreće bicikle. 3 .

Naime. tehnologija i tehnika stalno usavršavati tako da ce se iskorištavanje i tih izvora usavršiti. Zato su neobnovljivi fosilni energenti u novije vrijeme postali sve skuplji i sve ih je manje. koje su označene kao pocetak energetske krize izazvane političkim odlukama.opskrbi energijom u buducnosti. mehanicka energija. Tako npr. Buduci da je ukupna potrošnja toplinske energije za grijanje u zgradama u zemljama Europske unije u usporedbi s ostala dva najznačajnija područja (promet i industrija) najveća. Energetika je znanost koja se bavi energijom. a cijena mora biti barem jednaka ili niža od cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti i hidroenergija). geotermalnu energiju itd. Energija. Energija se po-javljuje u razlicitim oblicima. bioenergija i energija morskih valova. zemni plin. kineticka energija. Tumačenje osnovnih pojmova Da bi ovaj rad bio što pregledniji. došlo do promjena energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapadnoeuropskih država. u obliku u kakvom se nalaze u prirodi. zalihama energije i rentabilnosti njihove eksploatacije. u smislu Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04). S obzirom na obnovljivost postoje obnovljivi izvori energije i neobnovljivi izvori energije . nafta i naftni derivati. bioplina. energija biomase i dr. naftu i zemni plin. nego im se iscrpljuju prirodne rezerve. neakumulirane sunčeve energije. biodizela. godine. pri cemu kod svakog pretvaranja energije iz jednog oblika u drugi nastaju gubici energije kao njezini nepovratni dijelovi. To se posebno odnosi na energiju vodotoka. nafta i zemni plin). Napominjemo da se primarni oblici energije. plin. elek64 . To su: ugljen. . vjetra. u smislu Zakona o energiji (NN 177/04). ubrzo nakon pojave prve naftne krize 1973. kinetička energija vjetra. Energenti su. kao npr. Neobnovljivi izvori energije su oni koji su takoñer sačuvani u prirodi ali se ne obnavljaju. oni koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. biomase. da bi se time Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) postiglo propisanu uštedu toplinske energije u zgradama. toplinska energija. posebno početkom dvadesetog stoljeća. Uporaba alternativnih izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi izvori energije moraju biti tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi. izvori energije. Najznačjniji su sunčana energija.. ne samo u nas nego i u svijetu uopće. jest električna energija. odnosno skupni naziv za ugljen. toplinska energija pri gorenju itd. Zajedničko je obilježje tih promjena bila orijentacija na vlastite izvore energije s pomoću supstitucije tekućeg goriva alternativnim izvorima energije (sunčana energija. U prošlosti. Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije mogli zadovoljiti današnje potrebe u stanogradnji jer će se znanost. elektricna energija. nafta. razloženi su temeljni pojmovi iz područja energetike i energije kojima se ovdje služimo. ovim se radom nastoji upozoriti na mjere uštede toplinske enegije u zgradama.: potencijalna energija. mogu rabiti tek nakon transformacije (procesa pretvorbe) u uredajima korisnika energije u pogodniji oblik. kinetička energija vjetra. odnosno 1979. nije se vodilo računa o ograničenosti zaliha neobnovljivih fosilnih energenata (ugljen. energetskim izvorima i njihovim tehničkim iskorištavanjem. Obnovljivi su izvori energije. Energija je sposobnost obavljanja rada . Posebno se želi upozoriti na činjenicu da bi ubuduće sve više trebalo rabiti stručnu literaturu. Korisni oblici energije jesu: toplinska energija. U užem smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije. osobito sada nakon donošenja novog Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštitie u zgradama (NN 79/05. godine u stručnim je časopisima objavljen veći broj radova o uštedi toplinske energije u zgradama. elektricna energija i kemijska energija. 155/05 i 74/06). u općem smislu. nakon 1973.

a ljeti za hlañenje prostorija u zgradama te zaštitu okoliša smanjenjem emisije C02.9 % < 2. Održivi je razvitak. Racionalna je potrošnja energije skup smišljenih mjera i postupaka koje treba primijeniti pri potrošnji energije u stvarno potrebnim količinama za nesmetano obavljanje djelatnosti i uz normalne uvjete smanjivanjem gubitaka energije na realno moguće količine Održiva gradnja znači planiranu grañevinsku djelatnost (projektiranje. godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 412 PJ (petadžula). razvoja proizvodnje u industriji i dr.9 %). godine raste prosječno godišnje 1. godine 2. godinu : • primarna energija je oblik energije dobiven neposredno iz prirode bez procesa pretvorbe • sekundarna energija je oblik energije dobiven različitim postupcima pretvorbe od primarne energije (benzin.tricna energija.9 % na godinu. Za usporedbu napominjemo da je ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj za 49. pohrane i prijenosa primarnih i sekundarnih oblika te pretvorba konačne energije (mehanički rad stroja. biološke raznolikosti i krajobraza. Napominjemo da je najveća potrošnja energije ostvarena krajem 1980-ih godina kada.6 % manja od prosjeka u Europskoj uniji (neprovjereni podatak). proizvodnje i stavljanja u pogon sve večg broja prometnih vozila. Ukupna potrošnja energije 2004. Ušteda energije u zgradama znači smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora energije. koja je potrebna zimi za grijanje.2 %) i znatno je niža od stope fmalne potrošnje energije (1. smanjivanje i/ili uklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. hladenje i kućna tehnika). Prema tome. 65 .4 PJ i od 1999.).9 % < 2. Radi pojašnjenja.) • korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka nastalih pri procesima prerade. nuklearna energija i drugo . odnosno (412 • 1015 J) i od 1992. gradenje. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). još nije bio postignut zapažen učinak prvih mjera uštede energije. koja na temelju tehničkih. koks. sprjecavanje nastanka šteta. uporaba i uklanjanje grañevina).2004. ekonomskih i ekoloških načela te pravilne uporabe prirodnih bogatstava (prikladni materijali. nakon pojave druge naftne krize 1979.) • fmalna (konačna) energija je oblik energije koji stoji krajnjem korisniku na raspolaganju (toplina. Prosječna je stopa porasta ukupne potrošnje energije od 1999. Potrošnja fmalne energije u Republici Hrvatskoj u pos-ljednjih nekoliko godina raste s prosjecnom godišnjom stopom od 2. a zatim je dan podatak o potrošnji energije u RH za 2004. a što se smatra velikim zaostatkom. godine 204. Zaštita okoliša. godine. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). ovisno o lokalnim klimatskim prilikama. stopa porasta proizvodnje primarne energije je niža od stope porasta ukupne potrošnje energije (1. s napomenom da ukupna potrošnja ne raste kontinuirano [12]. Potrošnja energije Potrošnja energije svakim je danom sve veća poradi stalnog povečanja broja ljudi na zemlji i time njihovih aktivnosti: gradnje stambenih i nestambenih zgrada opremljenih sve brojnijim uredajima koji sve više troše energiju (grijanje.2 %. godine ima pozitivan trend porasta. i/ili onečišćavanja okoliša. zatim slijede plinovita goriva sa 25 % i elektricna energija sa 17 %. gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uzima u obzir iste mogučnosti zadovoljavanja potreba idučih naraštaja te omogučuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša. toplina iz radijatora i dr. Pritom najveci udio zauzimaju tekuca goriva sa 44 %.9 %. elektricna struja i dr. opisani su pojmovi koji se rabe za oblike energije. jest skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjecavanje opasnosti za okoliš. obnovljivi izvori energije i pravilno gospodarenje otpadom) ublažava štetne utjecaje gradnje na okoliš. elektricna struja i dr. Proizvodnja primarnih oblika energije iznosila je 2004.

Naime. Potom. počele su se u svijetu naglo poduzimati mjere za što večom uštedom toplinske energije u zgradama u kojima je ta potrošnja največa jer su zgrade najbrojnije grañevine. U tu su svrhu ušteda i racionalna potrošnja energije nužni postupci za očuvanje rezervi osobito neobnovljivih izvora energije. največa dopuštena potrošnja toplinske energije u zgradama propisana je: Zakonom o prostomom ureñenju i gradnji kao bitan zahtjev za uštedu toplinske energije i to tako da gradevina i njezini ureñaji za grijanje. nakon pojave druge naftne krize 1979. energetska kriza do koje je došlo zbog poremečaja u opskrbi energijom izazvala je naglu potrebu za racionalizacijom potrošnje i uštedom energije ne samo u zgradama. godine i drugo poslije energetske krize sve do danas. a za nestambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade.7 % • u poljoprivredi 3. Ušteda i racionalna potrošnja energije u zgradama Budući da je opća potrošnja energije svakim danom sve veča. bilo razdoblje tzv.3 % • u prometu 30. 2006. ekonomije i znanosti koja se sada sve više bavi istraživanjem alternativnih 66 . nego i u svim područjima ljudskog djelovanja. s obzirom na potrošnju toplinske energije u zgradama. Stoga se mora provoditi ušteda i racionalna potrošnja energije uvijek i na svakome mjestu. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama kao glavni zahtjev za stambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. Napominjemo da je pri svakoj inovaciji propisa za toplinsku tehniku u zgradarstvu taj koeficijent bio postupno smanjivan. obodnih zidova i ravnih krovova zgrada za pojedine grañevinske klimatske zone (I-III). primjerice.Neki smatraju da je sve do pojave prve naftne krize 1973. zlatne potrošnje energije. osobito u prometu i u industriji.897 zgrada. pri planiranju svake nove vrste iskorištavanja energije valja poduzimati mjere o načinu potrošnje. ukupna potrošnja konacne energije u Republici Hrvatskoj po sektorima u 2005. Naime. bila je: • u stambenim zgradama i zgradama za javnu namjenu 41. čime se povečavala minimalna toplinska zaštita zgrada. u Republici Hrvatskoj završeno ukupno 10. Kronologija toplinske zaštite zgrada može se. Primjerice. U (prije k). Otada je energija postala istodobno središnje pitanje politike.5 % Ukupno: 100. razvrstati na dva glavna vremenska razdoblja: prvo razdoblje do pojave energetske krize 1973. nego i radi racionalizacije potrošnje i uštede toplinske energije u zgradama. odnosno 1979. a osobito uštedi neobnovljivih izvora energije. To se najbolje vidi iz podatka koji je objavio Državni zavod za statistiku da je. Za drugo razdoblje karakteristično je povečanje toplinske zaštite zgrada ne samo radi što udobnijeg boravka ljudi u prostorijama zgrada. Prema podacima objavljenim u stručnoj literaturi. uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba postiči dva globalna cilja: • očuvati prirodna bogatstva (resurse) • zaštititi okoliš. hladenje i ventilaciju moraju biti projektirani i izgradeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje.9 % • u grañevinarstvu ______________ 2. U prvom je razdoblju toplinska zaštita zgrada bila uglavnom osigurana tako da je pri proračunu toplinske zaštite zgrade morala biti zadovoljena največa dopuštena vrijednost koeficijenta prolaska topline. Meñutim.6 % • u industriji 21.0 % Zbog gradnje novih i rekonstrukcije postoječih zgrada potrošnja energije kod nas u zgradarstvu u velikom je porastu. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuči toplinski uvjeti.

stolječa utvrdeno da su. uz spomenuti promet i industriju. U tu svrhu počeli su se primjenjivati različiti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi. nakon opisanih nastojanja da se. Usporedno s nastojanjem da se usavrše sustavi za grijanje i iskoriste goriva s povečanim toplinskim učinkom. zdrav i udoban boravak ljudi u zgradama te ispravno gospodarenje otpadom pri rekonstrukciji i/ili rušenju.izvora energije. povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS . Zgrade s malim utroškom energije su temelj održive gradnje koja uključuje: uporabu prikladnih grañevnih materijala koji nisu štetni za okoliš. istraživanja bila usmjerena najprije na usavršavanje tehničkih sustava za grijanje i povečanje njihove učinkovitosti uporabom što kvalitetnijih goriva. Zato su krajem 20.Godišnja potrebna toplina za grijanje stambenih zrada Stambene zgrade Nazivni normativ godišnje potrebne topline za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh”[kW-h/(m2-a)] Postojece stanje -250 -150 Stare zgrade Novije zgrade (norma izl987. energijske i ekološke arhitekture. što je dovelo do sve vece uporabe zemnog plina i električne energije. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu največi potrošači energije. Tako je tek sedamdesetih godina 20. S obzirom na ogranicenje potrošnje toplinske energije u stambenim zgradama. postoje tri vrste štedljivih zgrada: zgrade s malim utroškom energije. došlo je do razvoja ideje tzv. pasivne kuce/zgrade i kuce/zgrade koje ne troše energiju. radi uštede i racionalne potrošnje toplinske energije u zgradama. Pritom se čitavu zgradu tretira kao sustav za prihvačanje i akumuliranje sunčane topline (pasivna uporaba sunčane energije i aktivna uporaba sunčane energije) čime se još više štedi na potrošnji konvencionalnih neobnovljivih izvora energije.izolacijskih profila za izradu okvira i krila prozora. Tablica 1. Konačno.external thermal insulation composite systems) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune. U tu je svrhu u novije vrijeme kod nas inovirana tehnička regulativa tako što su doneseni Tehnički propisi s pratećim hrvatskim normama (HRN). u svrhu maksimalne uštede toplinske energije uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama. nakon cega je projektiranje toplinske zaštite zgrada postalo znatno složenije. u zgradarstvu su provedena istraživanja radi maksimalnog poboljšanja toplinske izolacije stambenih zgrada i njihovih dijelova. Prikaz stambenih zgrada prema količini godišnje potrebne topline za grijanje dan je u tablici 1. Istraživanja su u torn pogledu rezultirala patentima za velik broj toplinsko. uštedu toplinske energije. Pritom posebnu važnost imaju više-slojna ostakljenja s posebnim toplinskoreflektirajučim staklima i meñuprostorima ispunjenim inertnim plinovima (argon i kripton). samonosivi sendvič izolacijski paneli s obostranim metalnim slojem. stoljeca. Posebni napori uloženi su u usavršavanje tehnickih svojstava prozora i balkonskih vrata koji su utvrdeni kao bitan činitelj gubitaka topline. šuplja blok opeka te blokovi od plinobetona i pjenobetona.) Planirano stanje (štedljive zgrade) <40 Zgrade s malim utroškom energije <15 Pasivne kuce/zgrade —u Zgrade/kuce koje ne troše energiju 67 . poveča toplinska izolacija zgrada uporabom toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda i elemenata zgrade te smanjenjem gubitaka topline iz zgrade kao cjeline.) <90 Energijski štedljive zgrade (Tehnicki propis iz 2005.

Srednja. Učinkovita pri konstantnom opterećenju Visoka. uporaba obnovljivih izvora energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode (suncani kolektori i dizalice topline). Pretvarači mogu izazivati poteškoće. treće. na povečanju uporabe obnovljivih izvora toplinske energije potrebne za grijanje u zgradama. zatvaranje svih otvora u obodnim zidovima zgrade s obvezatnim sustavom za stalnu cirkulaciju toplog i čistog zraka. Promjenjiva snaga vjetra smanjuje vijek. Visoka. Anaerobno vrenje i rasplinjavanje izaziva poteškoće Visoka. Potrebni specijalisti. pasivna uporaba sunčane energije: orijentacija zgrade prema suncu (južna strana). potrebno planirano i redovito održavanj / +++ Srednja. Široke mogućnosti ugradnje. drugo. pasivnom i aktivnom uporabom sunčane energije i dizalicama topline nakon što takvi sustavi budu tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi! Alternativni sustavi za opskrbu energijom Tablica 14 . Kod nas je do sada izgradena prva i jedina pasivna kuca u Bestovju kod Zagreba. kotla Pouzdanost Visoka u ogrjevnom radu. energiju Funkcionalnost Visoka. Gradnja takvih kuća zasniva se na tri glavna načela radi smanjenja gubitaka topline. na povečanju toplinske izolacije obodnih zidova. Održavanje Lako Redukcija C02* Visoka Ocjena ++++ Sunčani sustav za grijanje i PTV Fotonaponski modul Srednja. Pouzdani ureñaji. dobiva se toplina ili Korištenje Sunčevog zračenja za grijanje PTV i/ili prostorija Pretvara Sunčevo zračenje u istosmjernu el. Potrebno redovito održavanje . Srednja. Srednje.a)]. Snaga Srednja. u Austriji je izgradeno približno 1000. Gradnja takvih zgrada zasniva se na dva glavna nacela: prvo. prvo. tako da nije potrebna opskrba torn energijom izvana nego isključivo uporabom vlastitih sustava tj. bolja pri uporabi biomase ++++ 68 . Niska. Kuće/zgrade koje ne troše energiju su kuće u kojima je vlastita opskrba toplinskom energijom dostatna za grijanje. Zahtijeva veliko spremište Cijena Srednja. Malo pokretnih dijelova. Srednja. prozora i balkonskih vrata radi smanjenja transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline i drugo. Velik izbor kolektora Srednja. Pasivne kuće/zgrade su kuće u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ograničena najviše do 15 [kW-h/(m2. Viša od konvenc. Pumpe mogu biti gonjene fotonaponski m sustavom Visoka ++ ++ Srednje. Pumpe i ventili pouzdani. energiju Pretvorba energije vjetra u el. Vjetar Kog ene racij a (Tri Proizvodnja električne i ogrjevne (i rashladne) energije iz Visoka. BSRIA 2008) Vrsta Biomasa Svojstva Koristi organski materijal.Pregled karakteristika alternativnih rješenja u energetskoj opskrbi zgrada (prema The Illustrated Guide to Renewable Technologies. što veća toplinska izolacija obodnih zidova. prozora i balkonskih vrata (trostruko ostakljenje) i smanjena zrakopropusnost. Pouzdana tehnologija Srednja. a u Njemackoj čak više od 150 000 pasivnih kuća. Očekuje se pad nabavnih cijena. Potrebno potpuno iskorištenje otpadne Lako. uz uporabu konvencionalnih uredaja za dodatno grijanje i zagrijavanje potrošne vode zimi prema potrebi. To su.a)]. Srednja Lako. Za izmjeničnu struju potreban pretvarač.Zgrade s malim utroškom energije su one u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ogranicena do 40 [kWh/(m2. Ovisi o raspoloživ osti vjetra. Bolja u otvorenim prostorima.

ovaj će udjel kontinuirano rasti. 69 . podizanjem standarda gradnje.5. preko energije za grijanje. Malo pokretnih dijelova Lako Srednja do visoka +++++ 3. • rashladna energija za hlañenje.. Nisko. Može temperaturu ostvariti i rashladni toplini iz okoline. no ovdje je osnovni energent najčešće električna energija. a s vremenom.Dizalica topline Podiže Visoka. Općenito se energetske potrebe zgrada mogu razmatrati kao: • električna energija za rasvjetu. Srednja. Potrošnja za pripremu potrošne tople vode iznosi od 10 do 25 posto. hlañenje može sudjelovati s većim udjelom u ukupnim potrebama za grijanje i klimatizaciju. Na potrošnju energetskih procesa grijanja zgrade prvenstveno utječe trajanje sezone grijanja i zahtijevana temperatura prostora. Za hlañenje objekta slični su prethodno navedeni utjecajni čimbenici. Značajan utjecaj na potrošnju energije za grijanje prostora ima izbor sustava grijanja. • toplinska energija za grijanje. ovisno o klimatskim prilikama. Ovisna +++ o vrsti pogona i razlici temperatura. omjer grijane i ukupne površine zgrade te sastav vanjske ovojnice zgrade. Različite analize pokazuju da prosječna potrošnja energije za grijanje iznosi od 30 do 60 posto ukupne potrošnje energije u zgradama. a za ostale netoplinske potrebe (npr.. takoñer. kuhinju. učinak Koristi se za grijanje i PTV. a što ovisi o klimatskim uvjetima i standardu korištenju prostora. sterilizaciju i sl. • električna energija za pogon dizala. dizalicu Visoka. • električna energija za različite električne ureñaje. odnosno toplinska izolacija. Energetska potrošnja namijenjena za grijanje i kondicioniranje zraka predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama Ovisno o zgradi i klimatskim prilikama. Koristi vanjski Srednja. Pouzdani ureñaji. Visoka. Raspoloživa toplina služi hladenju u klimatizaciji Apsorpcijsko Bez hlañenje mehaničkog kompresora. pa do tehnoloških potreba poput pranja ili sterilizacije u bolnicama. • potrošna topla (sanitarna) voda. • sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu.) još oko 15 posto. a ovisno o tipu zgrade. Veća nego za konvenc. eskalatora i sl. TV i sl. Visoka. a za kuhanje 5 do 10 posto. dok samo ventilacija iznosi u prosjeku oko 3 posto ukupne potrošnje. Pogonska energija ovisna o razlici temperatura Srednja. Potrošnja energije za rasvjetu iznosi od 10 do 25 posto ukupne potrošnje energije.SUSTAVI REGULACIJE I APLIKACIJSKE SHEME Općenito o energetskim potrebama u zgradama U zgradama se energija koristi za različite potrebe. te se potrebe kreću od energije za rasvjetu. električna energija za računala. značajne potrebe za energijom za pripremu potrošne (sanitarne) tople vode. klimatizacije. za ove potrebe se troši od 3 do 10 posto ukupne potrošnje energije. U zgradama su. U zgradama koje se hlade. • električna energija za pogon motornih pogona u sustavima ventilacije.

• izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijačih tijela zavjesama. • koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine . • izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik. • sanirati i obnoviti dimnjak. Tražite uvid u projektnu dokumentaciju ako ona postoji. Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti. • redovito servisirati i podešavati sustav grijanja i hlañenja. te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije. provjerite godinu izgradnje. • zamjeniti trošila energetski efikasnijima . godine imaju vrlo skromnu toplinsku izolaciju ili je uopće nemaju.ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije. maskama i sl. • izolirati niše za radijatore i kutije za rolete. • toplinski izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu. a one grañene prije 1980. • izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću. Zgrade grañene prije 1970.1-1. Primjer: 70 . • toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće. • perilice za rublje i posuñe uključivati samo kad su pune. • u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1°C. • noću spustiti rolete i navući zavjese.OPĆE PREPORUKE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH KUĆA Ako kupujete stari stan ili kuću. krov te plohe prema negrijanim prostorima. • ugraditi štedne žarulje u rasvjetna tijela. Preko 80 posto postojeće gradnje u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu. • u sezoni hlañenja podesiti hlañenje na min 26°C. • analizirati sustav grijanja i hlañenja u kući i po potrebi ga zamijeniti energetski efikasnijim sustavom. • provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima.) : • zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U(k)prozora 1. • ugraditi termostatske ventile na radijatore. bez dodatnih troškova. uz trenutne uštede: • ugasiti grijanje ili hlañenje noću i kada nema nikoga kod kuće.najbolje noću.energetske klase A. godine nemaju nikakvu toplinsku izolaciju. podove. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine): • zabrtviti prozore i vanjska vrata.. dakle zidove.8 W/m2K). • vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode. • ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće. postavom zavjesa. • reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. • isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna.

odnosno predstavlja godišnju uštedu u potrošnje energije za grijanje od 81 posto. manje pri izgradnji stambenih naselja. s potrošnjom npr. ukupna godišnja potrošnja iznosi 2400 x 10=24 000 kWh ili 200 kWh/m2. arhitektonsko-grañevinske mjere i toplinskotehnicke mjere.7 m3 plina po m2 zida godišnje. Urbanisticke mjere Urbanističke mjere funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe sunčane energije. Prvo je načelo pasivna uporaba sunčane energije radi povečanja dobitaka topline u zgradama. što znači potrošnju od npr.). Napominjemo da se opisane urbanisticke mjere mogu poduzimati u najvećoj mjeri pri gradnji obiteljskih kuća i urbanih vila. Ako takav zid izoliramo s 10 cm toplinske izolacije. mora se pribaviti certifikat o energijskim svojstvima zgrade koji izdaje ovlaštena osoba (energijska certifikacija zgrada). ili potrošnju 3. Glavni cilj urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera jest taj. šuplje opeke 19 cm ima koeficijent prolaska topline 1. Arhitektonsko — grañevinske mjere Cilj je arhitektonsko-grañevinskih mjera dvostruk: prvo. Osim toga prije izdavanja uporabne dozvole.32 W/m2K. Na primjer. da se neposrednim pasivnim mjerama. Mjere uštede toplinske energije za potrebe grijanja i zagrijavanja potrošne vode u zgradama mogu se. Za usporedbu. niskoenergetska kuća te veličine. ako kuća od 120 m2 troši godišnje za grijanje 2 400 m3 plina.2 m3 plina po m2 zida godišnje.Neizolirani zid od npr. održi što udobnija klima u prostorijama zgrade. ovisno o vrsti i namjeni. što je 3 m3 plina po m2 godišnje ili 85 posto Mjere uštede toplinske energije u zgradama Zakonom o prostornom uredenju i gradnji propisana su. Kroz 1 m2 takvog zida godišnje prolazi ovisno o klimatskim uvjetima 134-167 kWh.67 W/m2K. sprječavanje prekomjernog prolaska topline kroz obodne i pregradne konstrukcije zgrade (smanjivanje prijenosnih i ventilacijskih gubitaka topline) zimi iz grijanog prostora zgrade u vanjski hladan prostor i 71 • • • • . što znači gubitak topline od cca 26-32 kWh. takoder i energijska svojstva zgrada tako da svaka zgrada. bez uporabe toplinskih postrojenja i uredaja. 16. mora biti projektirana. razvrstati u tri glavne vrste mjera: urbanističke mjere. To se pri gradnji postiže sljedečim mjerama : ispravnim odabirom lokacije zgrade s obzirom na izloženost suncu i zaštičenost od prejakih vjetrova ispravnom orijentacijom funkcionalnog pročelja zgrade prema suncu-južna strana (bitno za pasivnu uporabu sunčane energije te za aktivnu uporabu sunčane energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode u zgradi) ispravnim izborom lokacije zgrade u odnosu na reljef zemljišta • funkcionalnim okolnim krajolikom ispravnim (kompaktnim) oblikom i veličinom kuće/zgrade (slika 1. a drugo je načelo sprječavanje prekomjernoga sunčanoga zračenja u zgradi. osim bitnih zahtjeva za grañevinu. i to na dva glavna načela. s obzirom na način grañenja i opremanja zgrada. a najmanje pri interpolaciji izmedu postojećih zgrada. odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezina dijela. izgrañena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energijska svojstva. njegov koeficijent prolaska topline iznosi 0. 30 kWh/m2 potrošit će godišnje 3 600 kWh ili 360 m3 plina.

nadstrešnica na južnoj strani za zaštitu zida od neposrednog sunčanog zraćenja ljeti Slika 1.akumulacija topline u masivnim obodnim zidovima. Shematski prikaz urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera za uštedu toplinske energije u kućama s malim utroškom energije pasivnom uporabom sunčane energije manje.zimzeleno drveće na sjevernoj strani za zaštitu od vjetra.položaj sunca ljeti. balkonskih vrata Legenda: 1 . konvekcijski sustav. čime će se uštedjeti energija potrebna za hladenje-ljetna toplinska zaštita zgrade. a time i prijenosni gubici topline manji) • što veća toplinska izolacija vanjskog omotača zgrade . 2 .) • najmanje trostruko ostakljenje prozora prilagodljivih pasivnoj uporabi sunčane energije • sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog utjecaja sunanog zraenja ljeti . 4 . sunčani dimnjak. Osnovni su pasivni sunčani sustavi u primjeni: neposredan zahvat izlaganjem suncu. stropu i podu. prozora. dvostruki omotać (Barra72 . termoakumulacijski zid (Trombe-Mi-chel).zimska toplinska zaštita (slika 1.grañevinske mjere jesu: • kompaktan oblik zgrade (što je oblik zgrade kompaktniji.listopadno drveće na južnoj. da se sprijeci pregrijavanje prostorija zgrade ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunevog zraenja. 6 .f0. čime će se uštedjeti toplinska energija potrebna za grijanje-zimska toplinska zaštita zgrade. to su faktor oblika.odlična toplinska izolacija vanjskog omotaća bez toplinskih mostova. u proljece-jesen i zimi kod nerazvedenih i južno orijentiranih kuća. 5 . istočnoj i zapadnoj strani za zaštitu obodnih zidova od suncanog zracenja ljeti i propuštanja sunčanih zraka zimi. krovni sunčani kolektor. staklenik.ljetna toplinska zaštita • veće južne ostakljene površine za pasivnu uporabu sunčane energije • stalno regulirana ventilacija zgrade (zaštita od sunčanog zračenja ljeti) • zaštita toplinsko-izolacijskih materijala od navlaživanja • smanjenje nepovoljnih utjecaja toplinskih mostova • • • • mogučnost dodatne toplinske zaštite noću smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskom sustavu za grijanje povoljan raspored glavnih i pomoćnih prostorija što manja zrakopropusnost obodnih (vanjskih) zidova. 3 .omogućivanje akumuliranja topline u zgradi. Pasivna uporaba sunčane energije za grijanje zgrada znači neposrednu uporabu obnovljive sunčane energije uz primjenu urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera bez posebnih instalacija. drago. Arhitektonsko .

za razliku od kada s hidromasažom. Ona radi na principu kao hladnjak kod kojeg nižu temperaturnu razinu čini prostor u hladnjaku. To su sljedece mjere: • savjesno ponašanje korisnika u zgradama. kao i za pretvorbu svjetlosne sunčane energije u električnu energiju izravno s pomoću fotoelektričnih članaka . Kompresorska dizalica topline radi tako da rashladno sredstvo protjeće kroz izvor topline (zemlja. da uredaji za grijanje u zgradama troše što manje toplinske energije i mehaničke energije potrebne za prisilnu (mehaničku) ventilaciju u zgradama. termoakumulacijski zid sa spremnikom te kombinirani sustav: zračni skupljač. Shematski prikaz triju vrsta pasivnih sunčevih sustava koji su se počeli rabiti prikazan je na slici 2.). Aktivna uporaba sunčane energije za grijanje u zgradama znači posrednu uporabu obnovljive sunčane energije. primjerice pri uporabi tople vode za osobnu higijenu (uporaba tuševa. Slika 2. iziskuje 3 -5 puta manje vode i električne energije) • uporaba sustava za grijanje i regulaciju s velikim stupnjem korisnog učinka • povrat topline iz otpadne tople vode • sustav ventilacije s predgrijavanjem ulaznoga svježeg zraka povratom topline iz odvodenog toplog zraka tako da mora osigurati propisani broj izmjena unutarnjeg zraka vanjskim zrakom • što veća uporaba obnovljivih izvora energije: sunčani kolektor (aktivna uporaba sunčane energije) i dizalica topline. 3. spremnik i staklenik. voda ili zrak). Opravdanost dizalice topline osniva se na činjenici da se s pomoću nje postiže uvijek više energije nego što je 73 . uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao što su: sunčani kolektori. Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je ureñaj koji služi za provoñenje topline s niže temperaturne razine na višu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja poradi uštede toplinske energije u zgradama. Legenda: 1 .električni kolektor malog ucinka . ovisno o namjeni.Costatini). Za istu uloženu električnu energiju toplinski učinak dizalice topline bit će to veći što je manja razlika temperaturnih razina. a višu razinu prostorija koja preuzima ulogu stražnje površine gdje se predaje toplina s niže razine i od rada elektromotora. Sunčani je kolektor ureñaj koji. da toplinski ureñaji svojim funkcioniranjem osiguraju higijensku klimu i time zdrav i udoban boravak u grijanim prostorijama zgrada.neposredan zahvat sunčane energije. 2. drugo. Pasivna uporaba sunčeve energije moguća je u nas zato jer se područje Republike Hrvatske svojim najvećim dijelom nalazi u klimatski povoljnom zemaljskom podrućju koje omogučava vrlo dobru uporabu obnovljive sunčeve energije . služi za sabiranje toplinske sunčane energije-toplinski kolektor velikog učinka. preuzima toplinu i u isparivaču isparava. Kompresor koji pokreće elektromotor podiže nastali plin na višu temperature koju predaje dalje za grijanje prostorije ili potrošne vode. dizalice topline te kombinacija suncanih kolektora i zidnih plinskih kombi-bojlera u klimatski povoljnom zemaljskom podrucju (slika 3.sustav staklenik.termoakumulacijski zid (Trombe-Michel). Shematski prikaz tri vrste pasivnih suncanih sustava koji su se počeli rabiti Toplinsko — tehničke mjere Cilj je toplinsko-tehničkih mjera takoñer dvostruk: prvo.

razvodne cijevi. 6 . 8 . Dizalice topline rabe se u SAD-u približno 50 godina. Tim je zahtjevom odreñeno da glavni projekt zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu mora sa-državati: tehnički opis. Postupak provedbe mjera uštede toplinske energije pri projektiranju zgrada Razumljivo je da opisane urbanističke i arhitektonsko-grañevinske mjere bitno i neposredno utjecu na projektiranje štedljivih zgrada. već u idejnom projektu.optocna crpka. da bi se odabrao najbolji mogući sustav za svaku zadanu zgradu posebno koji ne će biti smetnja arhitektonskoj koncepciji zgrade. složenost glavnog projekta zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu kao i podjela odgovornosti s 74 .grijace tijelo (radijator).dovod hladne vode Slika 3. tj.suncani kolektor (prijamnik suncane energije). računajući od 2005.uloženo u obliku mehaničkoga rada. 7 . 2 .zidni plinski kombi -bojler. nacrte te iskaz potrebne topline za grijanje zgrade. Napominjemo da se energijski savjesno ponašanje stanara može očekivati uglavnom u obiteljskim kućama i eventualno u urbanim vilama s malim brojem stanova. a u Europi 30 godina. a znatno manje u višestambenim zgradama. Shematski prikaz suncanog sustava za zagrijavanje potrošne vode i dopunu sustavu grijanja koji se poceo se više rabiti Zato se o konceptu toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama mora početi voditi računa odmah na početku projektiranja. 3 spremnik tople vode s izmjenji-vacima topline: 4 . Prema tome.regulator topline. a naročito na njihovo oblikova-nje. Za prijenos topline i u ovom sustavu grijanja rabi se voda. Dokaz tome je i zahtjev propisan Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama što se tiće sadržaja projekta zgrade u odnosu prema uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti. Legenda: 1 .potrošna topla voda: 9 . proračun fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite. godine. program kontrole i osiguranja kvalitete. 5 .

ekonomskih pa čak i energijskih. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta (voditelja projekta) zgrade od sada biti posebno ključna jer će on po svojoj osnovnoj zadaći biti zadužen za usklañivanje i koordinaciju svih projektanata i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva za zgradu tijekom projektiranja. dovest će do toga da će se toplinskom zaštitom zgrada ubuduće sve više baviti specijalisti-gradevni fizičari koji će. zdravstveno-ekološka i energijska svojstva zgrada te izjednačavaju prava osoba smanjene pokretljivosti. u smislu Zakona o prostornom uredenju i gradnji. hladenje i provjetravanje (tj. Tehnička regulativa za uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradama Ušteda toplinske energije i toplinska zaštita u zgradama ureñena je u nas inoviranom tehničkom regulativom: • Zakonom o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07) • Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti”. od koncipiranja pa do završetka izrade projekata. arhitekt će kao voditelj projekta po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za usklañivanje i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva: estetskih. 155/05 i 74/06) • Tehničkim propisom za prozore i vrata (NN. članak 14. ćime se ostvaruju sigurnosna. ali i uredaba održive gradnje i održivog razvoja iako za njih za sada još ne postoje posebni propisi.. odnosno gradnja zgrada na način kojim se osigurava ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu. broj: 69/06) • Tehničkim propisom o sustavima ventilacije. ventilaciju) moraju biti projektirani i izgrañeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. Naime. za razliku od dosadašnjih grañev-nih fizičara. funkcijskih. znaci promicanje dobrog projektiranja i grañenja zgrada. iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade te održava-nje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. tj. Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskoj zaštiti. Ciljevi su ovoga Propisa: a) ušteda energije (smanjivanje potrošnje neobnovljivih izvora energije za zimsko grijanje i ljetno hladenje zgrade) i zaštita okoliša (smanjivanje emisije C02) b) toplinska zaštita (smanjivanje gubitaka topline iz zgrade do kojih može doći zbog nedovoljne toplinske izolacije te osiguranje primjerene toplinske udobnosti u prostoru 75 . propisan je bitan zahtjev za grañevinu koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. uz primjenu europskih načela. imati znatno veću i složeniju zadaću. konstrukcijskih. da bi se na kraju postiglo racionalno rješenje svake zgrade koje će zadovoljiti osnovni cilj gradnje zgrada.projektantima grañevinskih instalacija što se tiće odabira tehničkih rješenja. djelomićne klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07) • Tehničkim propisom za dimnjake u gradevinama (NN 3/07) • hrvatskim normama (HRN) za proračun toplinske zaštite • hrvatskim normama za ispitivanje tehničkih svojstava toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda • hrvatskim normama za tehničke zahtjeve. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (u daljnjem tekstu ovoga poglavlja Propis) propisani su tehnički zahtjevi glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije i adaptacije postojecih zgrada koje se griju na unutarnju temperature višu od 12 °C. Osnovni cilj gradnje zgrada. a koji glasi: ”Grañevina i njezini ureñaji za grijanje.

ako je izgrañena u skladu s tim projektom i ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju tehničke zahtjeve propisane u predmetnoj tehnickoj regulativi. j) Prema tome. d) Istićemo da je ovaj Propis vrlo složen. koeficijenata prolaska topline grañevnih dijelova i grañevnih dijelova zgrada. U ovom 76 . ako je zgrada projektirana u skladu s opisanom tehničkom regulativom. nego i u skladu s 46 preuzetih europskih norma (EN). Jedino bi se ugradnjom mjernih sustava koji bi očitavali stvarnu potrošnju energije za grijanje i bili podloga za izračun stvarnih troškova grijanja nametnula nužnost štednje energije kroz primarnu potrebu uštede novca. otvaranjem prozora. Spomenuta je mjera potpuno besplatna a ono što nas najvjerojatnije sprečava u njezinom provoñenju je činjenica da se račun za centralno grijanje bazira na površini a ne na stvarnoj potrošnji energije. on ostaje nepromijenjen a prostorije se hlade prekomjernim prozračivanjem. tada se smatra da takva nova zgrada ispunjava propisan bitni zahtjev za grañevinu s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. h) Hrvatskim normama za ispitivanje (ukupno 4 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrdene su metode ispitivanja fizikalnih. tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1°C.zgrade tijekom cijele godine) c) sprječavanje pojave gradevinskih šteta (sprječavanje pojave površinske kondenzacije. g) Hrvatskim normama za proračun (ukupno 18 hrvatskih norma propisanih ovim Propisom) utvrdene su metode proračuna toplinskih otpora. mehaničkih. f) Tehničkim propisom za dimnjake u grañevinama propisano je da tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom uporabe osiguraju da potrošnja toplinske energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje. vrata i sustave ventilacije tako da pri projektiranju. kondenzacije u gradevnim elementima. a što se praktički može provesti jedino uz uporabu računala (PC) s pomoću najnovijih programa. Umjesto da se jednostavno smanji dotok topline. jer zahtijeva provodenje dokaznog proračuna predvidenoga projektnog rješenja što se tiće toplinske zaštite novih zgrada u skladu s tehničkim zahtjevima ne samo ovoga Propisa. PRAKTIČNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI Reguliranje termostata na radijatorima centralnog grijanja Reguliranjem termostata radijatora. Karakteristično za veliki dio stambenog i javnog sektora zgrada u Hrvatskoj je pregrijavanje prostora koje se rješava. temperature unutarnje površine kojom se izbjegava kritićna vlažnost površine i unutarnja kondenzacija. uporabi i održavanju budu ispunjeni bitni zahtjevi za zgradu osobito s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradi. i) Hrvatskim normama za tehničke zahtjeve (ukupno 24 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrñeni su posebni zahtjevi koje trebaju ispuniti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi za zgrade. Smanjenjem temperature u prostorijama za nekoliko stupnjeva u većini bi se slučajeva nepromijenjena toplinska udobnost korisnika postigla dodavanjem pulovera ili sakoa na poslovične kratke rukave (svi smo česti svjedoci ulaska u stanove ili urede u kojima obitavaju ljudi u ljetnim kreacijama dok je vani temperatura ispod nule). izvoñenju. e) Tehničkim propisom za prozore i vrata te Tehnickim propisom o sustavima ventilacije. smanjenja trajnosti gradevnih materijala i dr. godišnje se može uštedjeti cca 6% energije za grijanje. kemijskih i tehnološ-kih svojstava te posebni zahtjevi koje toplinsko-izolacijski grañevni proizvodi namijenjeni zgradama moraju ispuniti. koeficijenta prijenosnih toplinskih gubitaka te nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti.). djelomicne klimatizacije i klimatizacije zgrada propisana su tehnička svojstva za prozore. najneučinkovitijim načinom. toplinskog rada iznad dopuštenih granica.

Hlañenje zgrade Preporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26°C. nismo naslijedili od svojih očeva nego posudili od svoje djece). Isključivanje rasvjete i energetskih ureñaja U slučajevima da se prostorija napušta na više od nekoliko minuta. i dr. Za tipično tuširanje se utroši samo petina energije potrebne za kupanje u kadi. neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim karakteristikama. Elektronička oprema (televizori.trenutku sve što nas može natjerati da štedimo energiju reguliranjem temperature u prostoriji je naša savjest i svijest o tome da radimo ispravnu stvar u borbi za očuvanje našeg Planeta (kojeg. svjetla treba obavezno isključiti. računala. Reguliranje termostata na grijalicama vode (bojlerima) Preporuka je da se voda u bojlerima ne zagrijava na temperaturu veću od 50°C. Nadalje. Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog ureñaja od samo 1°C (umjesto na 25°C hladimo na 26°C) rezultira 9% povećanjem potrošnje električne energije. preporuka je ne kupovati. 77 . korištenje štedljivih tuševa. preporuka je tuširanje umjesto kupanja u kadi. znatno smanjuju potrošnju tople vode. Korisno djelovanje otvorenog plamena je izmeñu 15 i 30% što znači da 70 do 85% energije iz goriva odlazi u dimnjak (u zrak). Energetski izuzetno neracionalan potez je hladiti prazne prostorije. Tuševi i kade U cilju uštede s jedne strane energije a s druge vode. jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja koje: • osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama • omogućuje veće standarde vizualne udobnosti • čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak • štedi energiju • štedi novac • smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu • štedi ograničene globalne izvore energije Korisne preporuke prilikom odabira načina grijanja Prilikom odabira načina grijanja u bilo kojem tipu zgrade vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog ureñaja ili sustava za grijanje. prema poznatoj maksimi. CD i DVD ureñaji.) koja trenutačno nije u funkciji treba biti isključena (prekidač u off položaju). senzora koji prekidaju vodeni tok i sl. Korištenje prirodnog (dnevnog) osvjetljenja Važno je naglasiti da se izmeñu korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu.7). Usporedbe radi. Ovdje je važno istaknuti da je korištenje ureñaja s otvorenim plamenom u bilo koju svrhu izuzetno energetski neefikasno. energetski efikasni sustavi grijanja imaju faktor korisnog djelovanja izmeñu 70 i 90%. Ako ureñaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70% (?<0.

do 20. Solarni dobici Jednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade. jako je važno dobro zatvoriti vodu nakon upotrebe jer se kap po kap izgubi velika količina. Kapanjem tople vode gubi se puno i energije i vode.5h-1. potrebna satna izmjena zraka veća od 0.7h-1. Prema spomenutom propisu zgrade moraju biti projektirane i izgrañene uz osiguranje minimalnog prozračivanja iz higijenskih razloga ili zbog korištenja ureñaja s otvorenim plamenom pri čemu satna izmjena unutarnjeg zraka sa vanjskim mora iznositi najmanje n=0. Nadalje. Vrlo jednostavna ali provjereno djelotvorna mjera je prekrivanje prozora zastorima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo. u skladu s njihovom namjenom.Prozračivanje (ventiliranje) zgrade U člancima 17. prvenstveno one s jednostrukim staklom toplinski su gubici jako veliki.7h-1 (u vrijeme kad ljudi ne borave u prostoru dovoljno je osigurati izmjenu zraka od najmanje n=0. treba izbjegavati. a najviše n=0. potrebno je osigurati povrat topline odlaznog zraka. Mješalice za vodu Neispravne miješalice za vodu treba čim prije popraviti. ako je to ikako moguće njihovu izloženost Suncu. Vrlo je važno da izmeñu stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida ostane dovoljno prostora za prozračivanje kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanjem potrošnje energije. Preporuke za energetski efikasno korištenje hladnjaka i zamrzivača: • Ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno • Dobro zatvoriti vrata hladnjaka • Ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela (pričekati da se ohlade) • Pravovremeno odleñivanje hladnjaka i zamrzivača štedi energiju i produžava radni vijek ureñaja Perilice rublja Preporuka je odabir programa pranja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. Preporuka u cilju uštede energije je izbjegavati dugotrajno prozračivanje prostorija tijekom zimskih mjeseci (potrebna je velika količina energije da se one ponovno zagriju) i dugotrajni rad mehaničkih ureñaja za prozračivanje ako za to nema potrebe. nego dva pranja do pola napunjenog bubnja. novog hrvatskog Tehničkog propisa o toplinskoj zaštiti i uštedi energije kod zgrada. Prekrivanje prozora tokom noći Kroz prozore.2h-1). energetski je efikasnije pranje punog bubnja rublja. nikako u blizini štednjaka ili bojlera. Nadalje. Kučanski ureñaji Hladnjaci i zamrzivači Hladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladnijem mjestu u kući. koji treba uskoro stupiti na snagu propisani su načini prozračivanja zgrada. Nadalje. U zgradama koje se prozračuju mehanički i kod kojih je. 78 .

poduzimati odgovarajuće mjere za uštedu neobnovljivih izvora energije. kao i sve ostale aplikacije usklañene s važečim propisima. aplikacija IGH. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. stropova. postići dva globalna cilja: prvo. a osobito u zgradama kao najvećim potrošaćima toplinske energije. NOVOLIT 2009. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. a razdoblje povrata investicije najkraći. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. • Pri pripremi kave i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode. podova. URSA. očuvati prirodna bogatstva (resurse) i drugo.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). • Prilikom ručnog pranja posuña. • Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude. 10 cm za vanjski zid) jersu ustede najveće. ali i kroz krov. Uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba. Zato treba u svakom podrućju. krovova te prozora i vanjskih vrata. Ako u proračunamo fiziku zgrade za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. 79 . • Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu. nakon punjenja sudopera toplom vodom zatvoriti odvod i na taj način spriječiti nekontrolirano otjecanje tople vode.Kuhanje Preporuke za energetski efikasno kuhanje: • Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha – na taj se način dulje zadržava toplina s jedne i smanjuje kondenzacija pare po kuhinji s druge strane. Za stare zgrade dokazano je da se vedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. Postoječe aplikacije U primjeni su mnoge aplikacije za fiziku zgrade i energetsku efikasnost pa navodimo samo neke: KNAUFINSULATION KI EXPERT. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. • Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica. zidova. Zaključak Potrošnja energije u svim granama ljudskih djelovanja svakim je danom sve veća. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. zaštititi okoliš. općenito. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. Glavne gradevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. a povratno razdoblje ulaganja kreće se.

u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. godine. Prema starosti i vrsti gradnje. a G energetski najnepovoljniji razred. Za svaku mjeru računaju se potrebna ulaganja i ostvarive energetske. Za postojeće zgrade je potrebno utvrditi stvarnu potrošnju toplinske energije na temelju proračuna i analize troškova za energiju (toplinska energija. postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti u karakteristične grupacije: -zgrade grañene prije 1940. do 1980. Prema PECZ. Energetska analiza postojećih zgrada provodi se prema utvrñenoj metodologiji provodenja energetskih pregleda zgrada. Na temelju usporedbe varijanti i isplativosti ulaganja u pojedinu mjeru odlučuje se o primjeni rješenja. OSNOVE ZGRADARSTVA. izgraden je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potrošači energije. godine -novogradnja usklañena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. godine -zgrade grañene prije 1970. IZVEDBE ZGRADA Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. razdoblje izgradnje izuzetno je važan parametar. Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada energetski pregled zgrade (energetski audit) jest dokumentirani postupak koji se provodi u cilju utvrñivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tin svojstava u odnosu na zahtjeve propisane posebnim propisima i sadrži prijedlog mjera za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. do 2006. ekonomske i ekološke uštede. godine. a provodi ga ovlaštena osoba. s prosječnom potrošnjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. 80 . Energetski pregled prvi je i osnovni korak u energetskoj certifikaciji zgrada. Nakon toga je potrebno poboljšati postojeće toplinske karakteristike vanjske ovojnice kako bi se smanjili toplinski gubici i ispunili zahtjevi za racionalno korištenje energije prema TPRUETZZ. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. srpnja 2006. električna energija. stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj Ijestvici od A+ do G. Preporuka je provesti analizu za tri godine kako bi se dobila prosječna vrijednost potrošnje energije i odredila energetska učinkovitost/neučinkovitost vanjske ovojnice. godine -zgrade grañene u periodu od 1970. voda). s time da A+ označava energetski najpovoljniji. Referentni klimatski podaci odredeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. do 1987. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zaštiti. godine -zgrade grañene u periodu od 1987.4. a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju.

razdoblje izgradnje i minimalna obilježja zgrade izuzetno su važan parametar. MINIMALNA PROCJENA OBILJEŽJA ZA ZGRADE Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama.po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu q\ >18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<q\< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature q\ < 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade) Zahtjevi za uštedu toplinske energije: ■ nove zgrade. stambene i nestambene namjene 1. tehnički propis razlikuje nove zgrade: 1 . za uobičajeno korištenje zgrade. 81 . q\ > 18°C. uz uvjet dovoljnog grijanja i provjetravanja.po namjeni ili veličini zgrade ■ ■ ■ ■ ■ ■ stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (\/<100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana.4. razdoblja izgradnje. bruto površine <400m2) 2 . ZAHTJEV .1. osigurava higijenska mikroklima u prostoru zgrade i sprječava kondenzacija vodene pare na svakom mjestu unutarnje površine omotača grijanog prostora zgrade . Zbog karakteristika gradnje.odnosi se na ograničenje godišnje potrebne topline za grijanje Qh (kWh/a) To je računski odreñena količina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi ODREðUJE SE METODOM MJESEČNE BILANCE Minimalna toplinska zaštita Minimalna toplinska zaštita obuhvaća mjere toplinske zaštite kojima se. uvjeta življenja i zakonskih propisa procjenjujemo obilježja zgrade: Zgrade koje podliježu odredbama tehničkog propisa: ■ ■ sve nove zgrade (osim nekoliko izuzetaka) postojeće zgrade kad se na njima planira izvoñenje većih radova S obzirom na propisane zahtjeve.

mj.00 W/(m2K) Zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih zgrada: -Toplinski mostovi -Toplinska zaštita ostakljenih ploha tijekom ljeta -Toplinska zaštita tijekom ljeta neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase <100kg/m2 -Zrakonepropusnost omotača zgrade -Zrakopropusnost reški prozora i vanjskih vrata -Kondenzacija vodene pare na površini grañevnog dijela (posebno toplinskih mostova) -Kondenzacija vodene pare unutar grañevnog dijela (difuzija) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0.85 0.40 0.5m2.min> ®e. zidovi prema garaži.30 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4.za θe. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu. Prilog C Tehničkog propisa.40 82 .mj.35 W/(m2 ■ K) krovovi U < 0.80 1. stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora. koji imaju plošnu masu ≥100 kg/m2.mj.30 1.55 0.50 0.70 0.za zgrade s qi ≥ 18°C U ≤ 1. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu. U [(W/(m2 .65 1.65 0.min > 3°C (blaži zahtjev) .30 1.mj. ne smiju biti veći od vrijednosti danih u tablici 4. K)].Koeficijent prolaska topline U W/(m2K) grañevnih dijelova u omotaču grijanog prostora zgrade temperature qi > 12°C. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.min ≤ 3°C (stroži zahtjev) Za prozirne elemente u omotaču grijanog prostora zgrade zahtjeva se: .45 0. ovisno o srednjoj mjesečnoj temperaturi najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade .00 0. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Grañevni dio Vanjski zidovi.min^+ 1. a ploštine su >0.80 0.za zgrade s 12°C <qi< 18°C U ≤ 3.80 1.za θe.40 0.00 0.70 0.80 W/(m2K) . tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.

min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.50 2. Redni broj 1 2 2.Napomena: 2e.60 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.80 0. krovni prozori.90 0.801) 2.75 0.tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane ^c (-) 1 0.50 0.2 2.80 1.50 2.00 3.40 0. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element Vanjski zidovi.60 0. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka. Fc (-) Tablica 2.mj. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m.90 83 .50 0.80 0.00 6 7 8 0.40 2.90 0. U [(W/(m2 .50 2. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja.grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3). zidovi prema garaži.90 0.30 0.87 0.80 3.40 0.90 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.1 2.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 6.00 3 4 5 0.svijetle boje i malene transparentnosti . kod okomitog upada sunčeva zračenja Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno.80 0. balkonska vrata.45 0.651) 2.mj.30 0. Zahtjevi za ostakljenja: Tablica 1.80 Napomena: 2e.70 0.00 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.50 0. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka ffi (") 0.bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) .3 3 Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmecfu stakala .80 0. g* (-).75 0.60 0.80 0. K)]. tavanu Prozori. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete U [(W/(m2CK)] &t > 18°C 12°C <$<18°C @emi ©emi ©emi @emi 0.75 1.40 0.60 0.80 0.

U [W/(m2 K)]. a transparentnost u iznosu 315% ili većem smatra se povišenom.žaluzine. prema tehničkim specifikacijama za proizvode. • za ostakljenje prema HRN EN 673:2003. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora ■ Vanjski neprozirni grañevni dijelovi.2 .1 . prema tehničkim specifikacijama za proizvode • za neprozirne grañevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002.35 W/(m2 K) krovovi U < 0. kapci (škure. mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002.90 W/(m2 ■ K) Zahtjevi koji se odnose na minimalnu toplinsku zaštitu i zahtjevi koji štede energiju uvijek vrijede za prozirne konstrukcije i identični su za obje klimatske zone. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova. rolete. Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora. Koeficijenti prolaska topline -U [W/(m2. na staklene dijelove vjetrobrana lZahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0.50 0. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: ■ Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta ■ Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta ■ Zrakonepropusnost grañevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade ■ Zrakopropusnost reški prozora.3. koji su izloženi sunčevu zračenju. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci.80 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom: 3 zgrada s Gj(°C) 12°C U < 2.žaluzine. Dinamičke toplinske karakteristike grañevnih dijelova.30 W/(m2 K) 84 .25 0. gore i bočno provjetravane b) 0. otraga provjetravano 3.30 0. Zahtjevi se ne odnose: na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m2. cjrilje) 4 Strehe.00 W/(m2K) Zahtjevi za stijenke kutije za rolete: zgrada s Gi (°C) 3 12°C U < 0.80 W/(m2 K) zgradu s 12 °C <2j(°C) < 18°C U < 3. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline . nisu još u potpunosti donesene u EN normama. loñe D) 5 Markize.40 a) b) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra se malenom. HRN EN ISO 6946/A1:2003 HRN EN ISO 6946/A2 (za grañevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je R se = 0) Zahtjevi za prozirne elemente pročelja: zgrada s Gj(°C) 3 18°C U < 1. lamele koje se mogu okretati.K)] odreñuju se: • za prozore i balkonska vrata: prema HRN EN ISO 10077-1:2002.

K)].80 0.80 1. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.40 0.85 0. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 85 .50 0.00 1.min>+3°C ®e.70 0.40 Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. zidovi prema garaži.30 3 4 5 6 7 8 9 1. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu.mj.Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4.00 0.30 0.55 0.40 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora. stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.65 1. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.45 0.mj.80 1. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.70 0.65 0.min^+3°C 1. Redni broj 1 2 Grañevni dio Vanjski zidovi. U [(W/(m2 .

80 0.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi) ■ u zgradi koja se provjetrava mehaničkim ureñajem za provjetravanje broj izmjena zraka .Napomena: 2e.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.75 3. tavanu Prozori.651) 2. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom: zgrada u kojoj ljudi borave ili rade .40 0. Zrakopropusnost reški prozora.90 0.00 6 7 0. uključivo možebitne spojnice izmeñu pojedinih grañevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja.mj.90 0. krovni prozori.80 0. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element &t > 18°C @emi min>3°C ©emi min<3°C U [(W/(m2CK)] 12°C <$<18°C @emi min<3°C ©emi min>3°C Vanjski zidovi.30 0.40 4 0.50 2.50 0. K)]. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka.00 2. balkonska vrata i krovnih prozora Redn i broj 1 2 Broj katova zgrade do 2 kata više od 2 kata Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 2 3 86 .80 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu. potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka.45 1.30 0. Provjetravanje prostora zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena da osigura minimalno provjetravanje prostora: ■ da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti. U [(W/(m2 .nmin = 0. balkonskih vrata i krovnih prozora prema tablici 3 u prilogu C Propisa: Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti reški prozora.80 Napomena: 2e.40 5 0.60 1.40 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.nmin = 0.2 h-1. grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3).75 3.80 0.801) 2.50 0. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete 0.n > 0.mj.7 h-1.5 h-1 ■ zgrade kada ljudi ne borave .90 8 0.60 2.80 0. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m Zrakonepropusnost omotača zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena na način da grañevni dijelovi koji čine omotač grijanog prostora zgrade.90 0.50 2.00 0.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m^: Prema tablici 6. zidovi prema garaži. budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta. balkonska vrata. i/ili zbog korištenja ureñaja za grijanje s otvorenim plamenom.80 0.00 3 0.

presjeci i pročelja zgrade ■ lokacija i orjentacija zgrade ■ namjena zgrade ■ projektna unutarnja temperatura ■ sastavi grañevnih dijelova zgrade ■ granice grijanog prostora i temperaturnih zona 87 . način uporabe i učešća obnovljive energije u podmirenju potrebne topline za grijanje (ako je predviñena) ■ predviñena tehnička rješenja za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ uvjeti i način skladištenja i ugradnje grañevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva ■ sastav pojedinih grañevnih dijelova zgrade ■ ugrañena oprema i instalacije.AK (m2) ploština prozora u ukupnoj ploštini pročelja . koji su u funkciji uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade Proračun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zaštitu ■ dokaz o ispunjavanju zahtjeva iz Propisa: ■ za pojedine grañevne dijelove ■ za zgradu u cjelinu ■ ulazni podaci . Provjetravanje prostora zgrade uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureñaji za provjetravanje: Ureñaji za provjetravanje moraju omogućiti jednostavno podešavanje po potrebi korisnika zgrade. Ureñaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrñene u tablici 3.Dokazuje se: ■ ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje.f (-) ■ vrsta energenta za grijanje i sustav grijanja ■ vrsta.V (m3) faktor oblika zgrade . ■ ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.fo = A / Ve (nr1) ploština korisne površine zgrade .Ve (m3) obujam grijanog zraka . Prilog C Propisa.podloga kod proračuna Potrebne podloge i podaci za provoñenje proračuna fizikalnih svojstava ■ kotirani tlocrti..A (m2) obujam grijanog dijela zgrade . odredba se ne odnosi na ureñaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka. ■ ■ ■ ■ lokacija i namjena zgrade meteorološki parametri podjela zgrade u toplinske zone (ako je zgrada podijeljena u više toplinskih zona) geometrijske karakteristike zgrade/zone: ■ ■ ■ ■ ■ ■ oplošje grijanog dijela zgrade .

TIPOLOGIJA IZGRADNJE I NJIHOVA PODJELA Radi lakšeg i sistematskog proučavanja.2.4. zgrade se mogu podijeliti prema različitim kriterijima.2. 4.1. Osnovni konstruktivni elementi zgrada 88 .

89 .

zatega (L). razapeto platno (0) i razapeta mreža (R). lančanice (N i 0). zid (F). prosta greda (D). Složene konstrukcije sastoje se od meñusobno povezanih osnovnih elemenata 90 . U osnovne elemente grañevine ubrajamo stub (A).Cjelokupno tijelo zgrade naziva se općim imenom konstrukcija zgrade. Ona se sastoji od raznovrsnih tipova sklopova sastavljenih od osnovnih elemenata . zakrivljene ploče (H) i (J). nagnute ili vertikalne ploče (E). ravna ploča (G). štap (B). lučni nosači (C).

greda kao i površinskih nosača — meñukatnih konstrukcija naziva se skeletna konstrukcija (sl. Masivni sistem . 10). — polumontažni i — industrijski 91 . pa tek tada rade unutrašnje pregrade kao i ostali završni radovi. Prostorno površinski sistemi — Na objektima grañenim po ovim sistemima opterećenja se prenose preko naboranih. 9). opekom ili kamenom. zakrivljenih i sličnih konstrukcija koje se grade od tankih armiranobetonskih konstrukcija. Skeletni sistem — Linijsko-površinski konstruktivni sklop sastavljen kombinacijom linijskih nosaća — stubova. Zgrade veće katnosti grade se sa tankim armiranobetonskim zidovima. koji su u obliku platna pa se zbog toga nazivaju zgrade sa armiranobetonskim platnima (sl. Skeletni sistem izrañuje se od armiranobetonskih (sl. VRSTE OBJEKATA VISOKOGRADNJE (ZGRADA) PREMA KONSTRUKTIVNOM SISTEMU Prema konstruktivnom sistemu . 10) ill čeličnih nosača. Na slici 7 prikazani su samo neki primjeri već izgrañenih objekata sa formama zasnovanim na različitim geometrijskim tijelima. Oni primaju opterećenja i ravnomjerno ih prenose na niže konstruktivne elemente zgrade.Na slici 6 prikazani su uz osnovne elemente i njihova primjena na nekim od izgrañenih objekata visokogradnje. Na ovakav način u suvremenom grañevinarstvu podižu se zgrade niže katnosti. koje se nazivaju zidane zgrade. 11). ravnih. — U ovom sistemu glavni nosioci opterećenja su noseći — konstruktivni masivni zidovi. TEHNOLOGIJA GRAðENJA ZGRADA S obzirom na tehnološke postupke koji se primjenjuju u grañenju. Isti naziv nosi i sklop od pravih ili kosih stubova povezanih lučnim nosačima na koje se oslanjaju meñukatne konstrukcije. zgrade se mogu graditi na: — tradicionalni (monolitni) — montažni.načinu prenošenja cjelokupnog opterećenja razlikuju se slijedeći sistemi: — — — masivni. Noseći zidovi se cjelokupnom naljegajučom površinom oslanjaju na temeljne stope u vidu traka koje prenose opterećenja zgrade na temljno tlo. U skeletnom sistemu najprije se izgradi skelet. U prošlosti su upotrebljavane drvene grede i od njih izgrañivane skeletne zgrade (sl. a polja izmeñu njih ispunjavana raznovrsnim materijalima. U masivnom sistemu konstruktivni zidovi se zidaju blokovima za zidanje. skeletni i prostorno površinski sistem. ispune se polja izmeñu stubova za obimne zidove. metala ili lijepljenog drveta. Raznovrsnost oblika i konstrukcija je veoma velika.

). temelji. kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom. S obzirom na razvoj zakonodavnog okruženja. 92 . Montažni način grañenja Ako se pojedini elementi zgrada izrade u većem broju u tvornicama. namjeni i načinu potrošnje energije. Primjenjuje se u raznim konstruktivnim sistemima. vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove. 4. 3.zgrade kod kojih se izraduje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu). kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli . s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova. instalacija i završnih radova u tvornicama za proizvodnju industrijskog montažnog sistema. jer se neki dijelovi zgrade. postavljanje instalacija i dr. površine do 1000 m2 i velike zgrade površine preko 1000 m2. izrada podova. zidovi i stubovi izvode na licu mjesta. školske i fakultetske zgrade. tako da je rad na gradilištu sveden samo na montažu. muzeji i knjižnice.zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). Zadržao se jedino kod gradnje manjih porodičnih zgrada i na nekim ne mehaiziranim. npr. pogonima izvoñača ili na gradilištu. Prema toj podjeli se za sada razmatraju i energetski sustavi te izraduje elaborat primjenjivosti alternativnih izvora energije. kao gotovi prefabrikati. rad na ovakav način naziva se montažni način grañenja.Koji će način izgradnje biti usvojen zavisi od mnogih činilaca. U Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (PECZ). a tavanice. izvode se na licu mjesta (zidanje. Tradicionalni način grañenja Pod ovim sistemom grañenja podrazumijeva se cjelokupno izvoñenje zgrade na mjestu gdje stalno ostaje. Svi elementi zgrade. 2. preporuka je da se i za manje zgrade razmatraju alternativni energetski sustavi. Ovakav način grañenja je skup i dugotrajan. NN 113/08. 2. betoniranje. iako to za sada nije obavezno. grubi i završni radovi. Njime se ubrzava grañenje i snižavaju cjene radova. Polumontažni način grañenja Ovaj sistem nastaje kombinacijom tradicionalnog i montažnog načina grañenja. stambeni blokovi . postave na predviñena mjesta po projektu. Industrijski način grañenja Industrijski način grañenja omogućava industrijalizaciju grubih grañevinskih i svih pratećih radova. Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. a do objekta dizalicama prenesu i montiraju. najviše od ekonomsko-tehnoloških uslova i zahtjeva konstrukcijske prirode. administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene. Nove i postojeće zgrade dijele se na male zgrade.2. B nestambene zgrade: 1. zgrade se prema namjeni i načinu potrošnje energije dijele na: A stambene zgrade: 1. 4. uredske. grede iznad prozora i drugo se donesu I. Podjela zgrada prema veličini i namjeni Zgrade se dijele prema veličini. oblaganje zidova. manjim gradilištima. kao i od osiguranja serijske i masovne proizvodnje.2. i u najmanjoj mjeri i na završne radove. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb.

U zgradama poslovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje ( oko 50 posto). zgrade namijenjene za održavanje vjerskih obreda. postojeće zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. pošte. a tako i razmatranje energetskog koncepta nije potrebno raditi za: 1. 8. 6. elektromotorne pogone. energetsko certificiranje zgrada. Možemo zaključiti da potrošnja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade. postojeće zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe. privremene zgrade izgradene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta. radnički. proizvodne hale. U zgradama trgovačke namjene najčešće je dominantna potrošnja električne energije u odnosu na ostale energente. studentski. Tako je u zgradama trgovačke namjene znatno veći udio potrošnje energije za hladenje te opremua. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak. kuhanje (oko 5 posto). Kod nestambenih zgrada udio potrošnje energije za pojedine grupe potrošnje se može znatno razlikovati. ureñaje. zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvidenom spomeničkom zaštitom zgrade. zgrade za stanovanje zajednica (domovi . klimatizaciju i drugo (15 do 20 posto). industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. elektromotorne pogone i klimatizaciju (do 30 posto) te rasvjetu (do 20 posto) nego za grijanje i pripremu potrošne tople vode (oko 15 posto). postaje.dački. hlañenje (oko 4 posto) i za ostale potrebe – opremu. jednostavne gradevine utvrdene posebnim propisom. zatim za rasvjetu (12 do 15 posto). Nestambene zgrade U nestambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 55 posto). zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C Stambene zgrade U stambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 60 posto). Isto tako. sportske dvorane. zatim za pripremu potrošne tople vode (15 do 20 posto). zgrade s dućanima). zgrade za promet i komunikacije (terminali. nove zgrade i postojeće zgrade koje se prodaju. 10. rasvjetu i uredaje (12 do 15 posto) i za kuhanje (12 do 15 posto). zatvori. dječji domovi. 9. 93 . 3. uredaje. u skladu s PECZ. 7. telekomunikacijske zgrade). 9. zgrade za promet. moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugradene zračne zavjese. te za rasvjetu (do 20 posto). zatim za rasvjetu i uredaje (do 20 posto) i hladenje (do 20 posto). restorani i si).5. zgrade koje imaju predvideni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. U zgradama obrazovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje (do 55 posto). 10. radionice. pripremu potrošne tople vode (8 do 10 posto). ostale vrste zgrada koje troše energiju radi ostvarivanja odredenih mikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru. iznajmljuju ili daju na leasing. umirovljenički. koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. 7. zgrade za stanovanje). zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri. 4. 8. 6. u skladu sa svojom namjenom. 5. zgrade ugostiteljske namjene (gostionice. 2. vojarne i si.

godine. 38 ili 50 cm pa i vise. debljine zida 25. ali i hladenje. godine Karl Schmidt govori o ogranićenoj godišnjoj potrošnji energije. bila je nepoznata. Toplinska izolacija nije se koristila. iako toplinski neizolirane. U tradicionalnom graditeljstvu zaštitna uloga vanjske ovojnice zgrade bila je iskustveno prenosena ovisno o primijenjenom materijalu koji je zadovoljavao nosivost i pruzao odreñenu toplinsku zaštitu. ZGRADE GRAðENE PRIJE 1940 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene prije 1940. Primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja potrebno je iskoristiti toplinske dobitke zimi.Toplinska zaštita nije bila predmet koji je usmjeravao izbor konstrukcije. smanjuju se troškovi za održavanje zgrade i povećava trajnost svih konstrukcija i energetskih sustava koji se koriste. prema današnjem shvačanju. Ova faza gradnje predstavlja najveći problem u smislu energetske potrošnje. Stare zgrade masivne zidane konstrukcije. Prva razmišljanja teoretičara o ograničenoj količini energetskih sirovina javljaju se početkom dvadesetog stoljeća. 4. Ovim aktivnostima se osim na smanjenje potrošnje energije utječe na povećanje ugodnosti boravka u prostoru.1. Stropovi su 94 . ne predstavljaju tako veliki problem u smislu toplinskih gubitaka. a ušteda energije. a smanjiti doprinos toplinskih dobitaka Ijeti. Ovo možemo smatrati pretećom ugradnje toplinske izolacije u svrhu uštede Starije zgrade izvodile su se kao zidana konstrukcija od pune opeke ili kamena.2.Povećanjem standarda očekuje se daljnje povećanje potrošnje energije za grijanje. 1912. godine u naselju Heleran kod Dresdena grade se grañevine od drveta u obliku dvostruke drvene konstrukcije i meñuprostora ispunjenog tresetom. tradicionalnim tehnikama i materijalima. Kako bi se smanjile potrebe za toplinskom energijom za grijanje i hladenje zgrada i ostvarilo racionalno korištenje energije potrebno je povećati toplinsku zaštitu zgrade odnosno svih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade. 1921.

Zagañenje okoliša opet ima utjecaj na ostećenje grañevina i na život i zdravlje ljudi. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije što dovodi do povečanja cijene korištenja i održavanja prostora. do 1970. Kao podna obloga koristile su se drvene kocke ili opekarski elementi polozeni u nasip. Tavan kod tradicionalne gradnje služi kao meñuprostor izmeñu vanjskog i unutarnjeg grijanog prostora. Vezana je uz naglu pojavu novih materijala u graditeljstvu 50-tih godina. ne stečeći ostalim konstrukcijama. Krov kod starih grañevina najčešće se nije izolirao jer se izvodio iznad negrijanog tavanskog prostora. Podrumski prostori su uglavnom bili pomoćni prostori grañevine koji se nisu grijali. te neudobno i nezdravo stanovanje i rad. hladnih obodnih konstrukcja. nasipom šute i gornjom dašćanom oplatom kao podom tavana.Takvi prozori uzrokuju velike gubitke topline kroz vanjsku ovojnicu.uglavnom drveni ili masivni od opeke.2. Najčesce neizolirani pod nije stvarao problema u pomoćnim negrijanim prostorima grañevine. Problem se pojavljuje 50-tih i 60-tih godina pojavom novih grañevinskih materijala. ili opekarski elementi položeni u sloj pijeska. ali i do većeg zagañenja okoliša. energetsku krizu te uz razvoj svijesti o potrebi ustede energije i zaštite okoliša. 95 . Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do povečanih toplinskih gubitaka zimi. Podovi su najčešće bili izvedeni na sloju nabijene zemlje. što je ušteda u potrošnji energije za oko70%. ustakljeni s jednim ili dva stakla po krilu. Strop prema negrijanom tavanu najčesće se izvodio kao drveni strop s pogledom (žbuka na dašćanoj oplati). Analize pokazuju da se povečanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice. isušivala se u prostoru podruma. gubici topline smanjuju na 60-90 kWh/m2 godišnje. prvenstveno vanjskog zida. Takve starije zgrade masivnih debelih zidova. primjene novih materijala i statički laganijih konstrukcija a prije pojave propisa o toplinskoj zaštiti. kao novije lake betonske konstrukcije. Prozori i vrata kod starih grañevina izvodili su se uglavnom drveni. Vlaga koja je bila neminovna. kako uslijed transmisije tako i zbog prolaza zraka kroz nebrtvljene reške. Posljedice su ostećenja konstrukcije. Prosjećni gubici topline kod takvih starih zgrada kreću se uglavnom izmedu 200 i 250 kWh/m2 godišnje. te zamjenom prozora. Podovi na tlu u slučaju grijanih prostora ne zadovoljavaju zahtjeve današnjih propisa. Hladni podovi grijanih prostora često su izlozeni i pojavi kondenzacije na njihovoj gornjoj površini. godine. nisu imale tako velike toplinske gubitke. kamena ili betonskih elemenata (rebricasti betonski strop). te pregrijavanja prostora Ijeti. Najčešće provjetravani podrum služio je kao tampon prostor izmeñu tla i prostora prizemlja. Podgled svoda uglavnom se žbukao. Zidovi u tlu kod starih zgrada izvodili su se kao i vanjski zidovi od opeke ili kamena. zbog velike debljine konstrukcije i relativno niskog stupnja zagrijavanja prostora. Toplinska zaštita zgrada je dio grañevinske fizike kojaje relativno mlada znanost. 4. ostečenja nastalih kondenzacijom (vlagom). Podovi prizemnih prostorija na tlu izvodili su se najčešće s drvenim slijepim podovima u nasipu. razdoblju velike i ubrzane gradnje.2. IZGRADNJA IZMEðU 1940 i 1970 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene u razdoblju 1940. Ugrañivali su se kao jednostruki ili dvostruki prozori s dva krila na razmaku većem od 10 cm. Strop iznad negrijanog prostora je uglavnom strop podruma i najčešće se izvodio kao svoñeni strop od opeke ili kamena s nasipom i plivajućim drvenim podom položenim u taj nasip.

zahvaljujući kojem konstrukcija zgrada postaje sve tanja i sve lakša. kao i primjena armiranog betona. Statika zgrade je zadovoljena. u razdoblju od 1970. do 1987. te gradnja "tankih" konstrukcija koje zadovoljavaju statički proračun. a energetski koncept ne postoji. 4. Za svaku zonu su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (danas U) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade. godine vrlo je česta izgradnja vitkih skeletnih konstrukcija ili poprecnih betonskih nosivih zidova. U njemu je odreñena podjela državnog teritorija na tri grañevinsko klimatske zone. uvoñenjem standarda grijanja prostora na temperaturu višu od 18°C. ali vrlo loših profila. Večina europskih zemalja danas ima regulirano područje toplinske zaštite i uštede energije koje se trenutno usklañuje s dokumentima prihvačenim na razini EU. kroz takve zidove gubi se znatan dio toplinske energije i pojavljuje problem vlage. godine. godine. godine. zadovoljavajući statiku konstrukcije. Kod zgrada grañenih prije 1970. do 1980. Zgrade gradene u razdoblju od 1970. je s jedne strane usvajanje prvih propisa o toplinskoj zastiti zgrada i početak skromnog korištenja toplinske izolacije. Tehnički napredak u proizvodnji materijala za zidanje. upotreba betona i armiranog betona. Meñutim. ali nemaju nikakav energetski koncept. a ispuna izmedu nosive konstrukcije radi se često kao stolarski element s izuzetno lošim toplinskim karakteristikama. Osnovna karakteristika gradnje u razdoblju od 1970.Takva gradnja počinje vec 50-tih godina proslog stoljeca. Ubrzo nakon toga mnoge industrijski razvijene zemlje donose prve zakone i propise o stednji energije za zagrijavanje grañevina. bez ikakve toplinske zaštite. Koriste se uglavnom prozori sa izo staklom. Istovremeno se razvija industrija gradevinskih materijala. Počinje skromna primjena toplinske izolacije u debljinama 2-4 cm. Površina staklenih ploha se povećava. a s druge strane gradnja statički vitkih. bez prekinutog toplinskog mosta. te s lošim brtvljenjem. do 1987. Problem se pojavljuje i kod prenamjene tavanskog prostora u grijani stambeni prostor.3.Novi materijali i njihova raznolikost rezultirali su i promjenom koncepcije konstrukcija.. Česti su i prefabricirani betonski parapetni paneli. IZGRADNJA NAKON 1970 godine Prva naftna kriza sedamdesetih godina proslog stoljeća ubrzala je prihvaćanje činjenica da su izvori fosilnih goriva sasvim sigurno ograničeni i da je energente potrebno racionalno koristiti. Armirani beton dopusta staticki "tanke" konstruktivne elemente koji bez toplinske izolacije imaju velike toplinske gubitke. tankih konstrukcija. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj doneseni su 1970. nisu se radili nikakvi proracuni gubitaka topline i uštede energije. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada u Republici Hrvatskoj doneseni su 1970. godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada -Službeni list SFRJ 35/70).2. Nikakva ili vrlo stidljivo primjenjena toplinska izolacija karakteristicna je za gradnju sve do 1980. a s obzirom na toplinsku zaštitu. ima za posljedicu izgradnju velikog fonda zgrada koji je sa stajališta toplinske zastite i ustede energije izuzetno nepovoljan. Zgrade se tada grade uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta statike i toplinske 96 . Zgrade su se gradile iskustveno. velikih staklenih površina i zapravo toplinski vrlo loših objekata. Zato je kod analize toplinskih karakteristika postojećih zgrada bitan podatak o godini izgradnje ili veće rekonstrukcije zgrade.

Armirano betonske konstrukcije zidova izvode se ili bez izolacije. u debljinama 4. ili s 2-4 cm izolacije tipa heraklit.Toplinski gubici zgrada iz ovog razdoblja često su veći od onih na starijim zgradama. a godišnje toplinske potrebe kreću se u prosjeku od 100 do 150 kWh/m2 godišnje. te vanjski zid i prozore. te 8 do 12 cm za kosi krov. Godine 1980.izolacije. pooštreno i dopunjeno izdanje doneseno je 1987. Novo. te eventualno ugraditi toplinski kvalitetnije staklo i dobro zabrtviti profile.).). Mjere za uštedu energije u grañevinskom djelu: Mjere sanacije ne razlikuju se puno u odnosu na sanaciju starijih zgrada.To često rezultira pojavom vlage i plijesni na unutrašnjim uglovima kuća.J. Svi projekti i sva izgradnja u razdoblju od 1987. Armirano betonski zidovi izvode se u minimalnim statičkim debljinama od 16 i 18 cm. Zidane konstrukcije izvode se uglavnom od šuplje blok opeke 19 cm. Ukoliko zid uopće nije izoliran. Najčešće se koriste kamena vuna i polistiren. godine 97 . godine. a primijenjena toplinska izolacija je takva da zadovoljava postojeće propise. Zgrade urazdoblju od 1987 do 2006 godine Unatoć svjetskim trendovima i naglašene potrebe štednje energije u zgradama. 6 i 8 cm za vanjski zid.530 (1980. već i za zgradu kao cjelinu. uz mala ulaganja i toplinskom izolacijom niša s radijatorima i kutija za roletu. te ugradnjom roleta. zamjena prozora može rezultirati vrlo velikim uštedama. drvolit ili okipor koja se stavlja u oplatu kod betoniranja. potrebno je ispitati njezino stanje. rjeñe 20 cm. S druge strane gledano. grañenim prije 1970. te iznose i preko 300kWh/m2godisnje. godine u ograničavanju toplinskih gubitaka. debljine izolacije vanjskog zida kreću se od 14 do 30 cm. do 2006. (ili pune opeke 25 cm) koja obostrano ožbukana jedva zadovoljava tadašnje minimalne uvjete za toplinsku izolaciju. ima u prosjeku istu toplinsku kvalitetu. Ne posvećuje se gotovo nikakva pažnja rješavanju detalja karakteristicnih toplinskih mostova. Potrebno je kod svake sanacije ispitati kvalitetu prozorskih profila i stakla. Važno je naglasiti da je bitna novost u Propisima iz 1987. zaluzina i si. HRN U.600: Toplinska tehnika u grañevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i grañenje zgrada kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za cca 30 posto.J5.). su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme JUS U. I u ovom slučaju ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu. Osim ove norme u primjeni su i sljedeće norme iz područja toplinske tehnike u grañevinarstvu: HRN U. Ovdje možemo naglasiti da se najveće uštede postižu većim debljinama toplinske izolacije.J5. godine pod nazivom HRN U. a ukoliko postoji tanki sloj izolacije.510 (1987. minimalna preporučljiva debljina izolacije iznosi 10 cm. s tom prednosti što se izolacija uglavnom bez problema može izvoditi s vanjske strane. Da bi se to zadovoljilo. Za postizanje niskoenergetskog standarda gradnje.J5. HRN U. godine do danas. Hrvatskoj je trebalo gotovo dvadeset godina do usvajanja Novog tehničkog propisa i strožih zahtjeva glede toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama. Gradi se svim dostupnim materijalima na tržištu. te je zamijeniti novom ili dopuniti postojeću s barem 10 cm nove toplinske izolacije.5.600. Standard grijanja meñutim raste.520 (1980. koeficijenti U moraju biti i znatno manji od dopuštenih. Bitnog napretka u toplinskoj zaštiti zgrada u razdoblju od 1987. Krovovi se često izvode kao ravni krovovi s betonskom pločom i minimalnom izolacijom. S obzirom na velike staklene površine koje karakteriziraju gradnju tog razdoblja. Parapeti su često betonski prefabrikati. ne samo kroz pojedine elemente vanjske ovojnice. Puno se može postići. velike staklene površine povečavaju troškove sanacije.J5.

itd. Aktivnosti na povećanju energetske učinkovitosti povečanjem toplinske zaštite zgrada treba usmjeriti na zgrade grañene prije 1987.17 0.1 Armirano-betonski zid 20 cm. funkcijskih.regulacija.5 69.35 0. arhitektonsko-gradevinske mjere i toplinsko-tehničke mjere.4 45. U zgradama grañenim u razdoblju od 1987. godine usvojenje novi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. godine potrebno je dodatnim preporukama za uštedu energije .43 0. obostrano ozbukana 4 6 8 10 20 21. smanjiti potrošnju energije.4 25.7 48. kako putem zakonske regulative. Tablica 3.6 30.55 0. uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama.6 44. ali i bitnih zahtjeva pri projektiranju (estetskih.62 0. U srpnju 2005. Ono sto treba svakako učiniti je usmjeriti sve snage na povečanje energetske učinkovitosti. tako i putem promocije i podizanja svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša.nema. toplinsku zaštitu i uštedu energije novih zgrada. srpnja 2006.6 37.0 13.2 38. ekonomskih pa čak i energijskih).4 28.18 TOPUNSKI GUBICI KROZ ZID (kWh/m2 god) 49.17 0. štedna rasvjeta. do 2006. i manjim zahvatima na ovojnici zgrade.2 33.0 43.0 14.3 76.30 0. obostrano ozbukana DEBUINAZIDA (cm) zida.6 13.38 0. treba ponajprije na tome području poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu toplinske energije u zgradama. godine. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta zgrade biti od sada posebno kljućna jer će on po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za uskladivanje i koordinaciju svih projektanata. Tehnicki propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama predstavlja veliki napredak u toplinskoj zaštiti zgrada.2.0 34.0 44. Usporedba smanjenja toplinskih gubitaka povecanjem toplinske izolacije karakteristicnog vanjskog VANJSKI ZID SLOJ UKUPNA IZOLACIJE (cm) suplja blok opeka 19 cm.54 0. obostrano ozbukan 4 6 8 10 20 28.4 USTEDA % 4 6 8 10 20 27 29 31 33 43 37 39 41 43 53 28 30 32 34 44 24.8 36.0 24.47 0. godine. da bi se na kraju zadovoljio osnovni cilj gradnje zgrada. a obuhvaća i novogradnje i rekonstrukcije postojećih zgrada. 98 .0 Budući da je istraživanjima utvrñeno da su. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu najveći potrošači energije. uz promet i industriju.42 0.4 72.75 0.6 60.6 suplja blok opeka 29 cm. te prikaz usteda potrosnji energije/lzvor EIHP L KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE U (W/m2K) 0.0 53. konstrukcijskih.32 0.6 28.35 0. U tu svrhu pri gradnji zgrada valja poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu energije koje su razvrstane u tri vrste mjera: urbanističke mjere.

Za energetski ucinkovitu gradnju neophodnoje: • smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljsanjem toplinske zastite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplosja i volumena zgrade • povecati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i koristenjem Sunceve energije • koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa. SUVREMENA IZGRADNJA Novogradnja uskladena s novim tehnickimpropisom o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. Svi europski trendovi krecu se u torn smjeru i nije tesko pretpostaviti da ce se i nasi propisi za novogradnju vrlo skoro ponovno morati uskladivati sa sve strozim europskim propisima. osnovna preporuka kod gradnje novih kuca je pokusati dodatno poboljsati tu toplinsku zastitu i analizirati mogucnost niskoenergetske arhitekture.Glavne grañevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. srpnja 2006. 4. Kako je Hrvatska tek nedavno usvojila napredniji standard toplinske zastite. podova. Za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. odnos povrsine oplosja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/V (nr1).5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). Cilj sveobuhvatne ustede energije. sunce. krovova te prozora i vanjskih vrata. vjetar i dr.aV-volumen grijanog prostora). odnosno kWh/m3. je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojecih zgrada te povecati obaveznu toplinsku zastitu novih zgrada. a obuhvaca i novogradnje i rekonstrukcije postojecih zgrada.) • povecati energetsku ucinkovitost termoenergetskih sustava. Propis definira maksimalno dopustenu godisnju potrosnju za zgrade u kWh/m2. 10 cm za vanjski zid) jer su uštede najveće. Prosjecne stare kuce godisnje trose 200-300 kWh/m2 energije za grijanje. a time i zastite okolisa. tj.4. gdje je A-oplosje -zbrojpovrsinaprocelja.2. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. zidova. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. ogranicen je na maksimalno U =1. godine Novi Tehnicki propis o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u topiinskoj zastiti zgrada. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. Za stare zgrade dokazano je da se jedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. a 99 . pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. standardno izolirane kuce ispod 100. a razdoblje povrata investicije najkraći. Koeficijent prolaska top line za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i vise. stropova. suvremene niskoenergetske kuce oko 40. Želeći naprijed navedeno bolje prezentirati možemo proračunati fiziku zgrade ili dijelova zgrade. koja je vezana uzfaktor oblika zgrade. ali i kroz krov.80W/m2K. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7.podaistropa. a povratno razdoblje ulaganja kreće se.

daljinskog grijanja i hladenja. Energijom koja se danas potrosi u prosjecnoj kuci u Hrvatskoj. njihov je utjecaj na okolis u kojem zivimo dug i kontinuiran i ne mozemo ga zanemarivati. godine nisu odredivali najveću vrijednost potrebne topline za grijanje.novi je zahtjevni zadatak koji se postavlja pred projektante i graditelje. Susrecemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje uskladene sa suvremenim standardom zivota i odrzivim razvojem. ekonomija. Energetska ucinkovitost danas moze djelovati kao svojevrsni urbanisticki i arhitektonski poticaj. Zgrade su najveci pojedinacni potrosac energije. a time i veliki zagadivac okolisa. mora ukljuciti u promisljanje i cijeli niz mjera za povecanje energetske ucinkovitosti. energetska ucinkovitost i odrziva gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike. smanjenja koristenja fosilnih goriva i zagadenja okolisa u kojem zivimo. Zgrade koje se rekonstruiraju minimalno trebaju zadovoljiti uvjete TPRUETZZ u pogledu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice. potencijal za primjenu mjera energetske učinkovitosti u postojećim zgradama je velik s obzirom da propisi o toplinskoj zaštiti prije 2005. Zbog dugog zivotnog vijeka zgrada. Tablica 6: Klasifikacija zgrada u energetske razrede. mozemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuce ili 8 -10 pasivnih kuca. Struka je danas u poziciji odgovoriti na te izazove koji se pred nju postavljaju i pozitivno utjecati na ublazavanje energetske i ekoloske krize te pridonijeti odrzivom razvoju. ekologija .specif ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m2a) <15 <25 <50 <100 <150 <200 <250 > 250 A+ A B C D E F G Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m2a). a istovremeno i najveceg potencijala energetskih i ekoloskih usteda.pasivne 15 kWh/m2 i manje. mogucnosti koristenja obnovljivih izvora energije. trosi enormno puno energije i preko noci postaje veliki problem i veliki zagadivac okolisa. ali i kao polje za primjenu inovativnih tehnickih i tehnoloskih rjesenja. kogeneracije. Mjere energetske učinkovitosti je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno 100 . (PECZ) Energetski razred QHndref . a s druge strane s problemom osuvremenjivanja postojece izgradnje koja u velikom postotku nezadovoljava danasnji standard. uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti zivota. Zbog velike potrosnje energije u zgradama. Kako najveći udio potrošnje energije u zgradama čini energija za grijanje. prema Pravilniku o energetskoj certifikaciji zgrada. Suvremena arhitektura danas. Zadovoljavanje 3E-forme -energija.

povećava se kvaliteta i ugodnost boravka u prostoru te duži životni vijek zgrade uz doprinos zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova. Medutim. Osim zamjenom prozora. moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto.1 W/m2K) -provjera i popravak okova na prozorima i vratima -izoliranje niša za radijatore i kutije za rolete -toplinski izoliranje postojećeg kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu debljim slojem toplinske izolacije -reduciranje gubitaka topline kroz prozore ugradnjom roleta. zamjena ostakljenja s dvostrukim IZO ostakljenjem niske emisije (preporuka U ostakljenja < 1.8 W/(m2K). .1-1. hlañenje i električnu energiju. kao što su: -vanjski zid -zid izmedu grijanih prostora različitih korisnika -zid prema negrijanom prostoru -vanjski zid prema terenu -pod na terenu -medukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika -strop prema negrijanom podrumu -strop prema negrijanom tavanu -ravni i kosi krov iznad grijanog prostora -strop iznad vanjskog prostora 101 . Hrvatske).klimatskim karakteristikama (kontinentalni ili primorski dio R. Sanacija poda prema tlu vrlo često nije ekonomski opravdana. potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade. Primjenom mjera energetske učinkovitosti ostvaruje se ušteda na troškovima za grijanje. zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. naročito onih gradenih prije 1980. Mjere uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine i preko 5000 kn/ m2): -zamjena prozora i vanjskih vrata toplinski kvalitetnijim prozorima -preporuka U prozora 1. najveće uštede mogu se postići toplinskom zaštitom vanjskog zida. godine. Primjenom mjera energetske učinkovitosti vanjske ovojnice može se ostvariti značajno smanjenje potreba za toplinskom energijom za grijanje i hlañenje i tako smanjiti potrebnu snagu uredaja te omogućiti korištenje alternativnih izvora energije. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine i 5000 kn/100 m2): -brtvljenje prozora i vanjskih vrata. Mjera u području toplinske zaštite s najkraćim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu. Pregled mjera za ekonomski povoljno poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice .na prozore ugradnja mikroprekidača koji isključuju konvektorsko grijanje i hladenje pri otvaranju prozora -cjelovita toplinska izolacija vanjske ovojnice kod neizolirane zgrade ili povećanje toplinske izolacije izolirane zgrade u skladu sa zahtjevima Tehničkog propisa -izgraditi vjetrobran na ulazu u zgradu Energetskom obnovom starih zgrada. postavom zavjesa .

Tako treba obratiti posebnu pažnju postavi prozora u odnosu na toplinsku izolaciju u vanjskom zidu. bez prekida te dobro brtvljenje reški i spojeva. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama propisuju: -najveću dopuštenu godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. u pažljivoj optimizaciji i planiranju energetskog koncepta. svodeći utjecaj toplinskih mostova na minimum. U projektu posebnu pažnju treba obratiti na detalje koji mogu biti toplinski mostovi. Takoder su bitni svi spojevi konstrukcija. ako ovim Propisom 102 . Zato je potrebno: -analizirati lokaciju. Potrebno je analizirati optimalni nivo toplinske izolacije i u skladu s tim planirati energetske sustave u kući. Razrada projekta mora svakako obuhvatiti rješavanje bitnih detalja za izbjegavanje toplinski mostova. Posebno je važna suradnja svih sudionika u projektiranju. pa je i to važno razmotriti u fazi idejnog projekta. orijentaciju i oblik kuće -primijeniti visoki nivo toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove -iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja -koristiti energetski učinkovit sustav grijanja. hladenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije Na početku svakog projekta potrebno je analizirati lokacijske i klimatske uvjete te u skladu s njima početi planirati energetski koncept kuće.-prozori i vanjska vrata Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida. Nove zgrade Kod gradnje nove zgrade važno je već u fazi idejnog projektiranja integralnim pristupom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski učinkovita zgrada. Pri tome treba imati na umu da je dodatno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje toplinskih gubitaka na novogradnji višestruko isplativo. odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade -najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade -sprečavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčeva zračenja tijekom Ijeta -ograničenje zrakopropusnosti omotača zgrade -najveće dopuštene koeficijente prolaska topline pojedinih gradevnih dijelova omotača zgrade -smanjenje utjecaja toplinskih mostova -najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar gradevnog dijela zgrade -sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare. prodori stropnih ploča i rubne obrade. ukoliko nisu pravilno toplinski izolirani. kao i budućih korisnika zgrade. te dobrom brtvljenju prozora. Povećanje cijene gradnje za 10 do 20 posto može značiti energetske uštede 50 do 80 posto. Važnu ulogu ima i zaštita od pretjeranog osunčanja prostora. Najbolji način izbjegavanja toplinskih mostova je postava toplinske izolacije s vanjske strane zida. koja vrlo često može bit u sklopu vizualnog arhitektonskog elementa.

A MANJU OD 18°C Fo Nestambena zgrada J Faktor oblika zgrade Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade fo ^ 0. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh“ = 51.temp. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh' = 16.20 0. a manju od 18°C ZGRADE KOJE SE GRIJU NA TEMPERATURU VIŠU OD 12°C.45 + 0.31 Qh“ = ( 41. QH. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.45 + 0. nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008.10/f0 HT' = 0.35 + 0.30 + 0.05 TEMPERATURA Srednja mj.24/f0 lzvor:Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Tablica 8.20 < f0 < 1.40 HT' = HT/A (W/m'K) f >30% (udio ploštine prozora u ploštini pročelja) HT' = 0.05 fo £ 1. Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.20 < f0 < 1.20 0.temp.45 f0 ) Qh' = 30. a najveća dopuštena vrijednost potrebne topline za grijanje ostaje ista.42 Qh' = ( 13.65 + 0.03 + 51.nije drukčije odredeno.15/f0 HT' = 0.41 f0 ) Qh“ = 95.13 + 16.01 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0.53 + 0.05 TEMPERATURA Srednja mj.45 f0 ) Qh' = 30.05 fo ^ 1. 103 .42 Qh' = ( 13.13 + 16. Qc.10/f0 IzvonTehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Za zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C.40 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0. a manju od 18°C dozvoljene su veće vrijednosti koeficijenta transmisijskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade. 18 °C i višu ZGRADE KO JE SE GRIJU NA 18°C I VIŠU TEMPERATURL Fo Nestambena zgrada J Stambena zgrada Faktor oblika zgrade Qh“ (kWh/m'a) Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine grijanje po jedinici obujma korisne površine zgrade grijanog dijela zgrade fo ^ 0.24/f0 HT' = 0. M i hladenje zgrade. višu od 12 °C.15/f0 Qh' = 16. Tablica 7.

No da bi sustav doista mogao djelovati. Sastavni dio te prilagodbe je dakako i usvajanje pravne stečevine Europske unije. priznata tehnička pravila) koje predstavlja zaokruženi 104 . Za postojeće gradevnotehničko zakonodavstvo (tj. Pod pretpostavkom da Europska komisija utvrdi da grañevni proizvod koji je proizveden u skladu s takvom EN služi ispunjavanju bitnih zahtjeva za grañevinu. odreñuju se: • bitni zahtjevi za grañevinu. njegov bitan dio predstavlja način odreñivanja uvjeta koje mora zadovoljiti odreñeni grañevni proizvod. već se to zakonodavstvo mora i primjenjivati. sloboda kretanja ljudi i usluga te sloboda kretanja kapitala . U području graditeljstva sloboda kretanja robe primjenjuje se na grañevne proizvode. te • uporabljivi grañevni proizvodi. Usvajanje pravne stečevine ne podrazumijeva samo usklañivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. CPD) . koji. kakva je RH. problem je veći. Problemi koji se pri tome mogu pojaviti vezani su za činjenicu da se u toj drugoj državi primjenjuju drugi zahtjevi koje grañevine moraju ispunjavati i da postoje razlike u znanju i vještinama osoba koje grañevni proizvod ugrañuju. u kojem slučaju se ona smatra harmoniziranom europskom normom (EN). no mi bismo radije rekli pravilima EU. premda proizvedeni u jednoj od država članica EU moraju biti takvi da se mogu ugrañivati u drugoj članici.3.kao temeljnih stupova na kojima pociva Europska unija. Ujednačivanjem bitnih zahtjeva za grañevinu i postavljanjem zahtjeva uporabljivosti osigurava se da uporabljivi grañevni proizvod u svim zemljama članicama na jednak način služi ispunjavanju bitnih zahtjeva. Takav način sadržan je u dokumentu . objavit će u službenom glasilu EU referencijsku oznaku takve EN. koji mora biti zajednilki svim zemljama članicama. Da bi sustav mogao djelovati.MATERIJALI Uvod Namjera da Republika Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije podrazumijeva prilagodbu naše zemlje u mnogim područjima onome što se često naziva standardima. kao proizvodi s takvim svojstvima koja osiguravaju da će grañevina ispunjavati bitne zahtjeve (pri čemu je uvjetovano da sam proizvod zadovoljava odreñene zahtjeve i da je ispravno ugrañen). kojom su zemlje članice EU riješile opisane probleme. Direktivom o gradevnim proizvodima {Construction Product Directive. jednaki za sve države članice. kao i odreñivanje načina provjere ispunjava li grañevni proizvod te uvjete. potrebno je da još i cjelokupno nacionalno grañevnotehničko zakonodavstvo zemlje članice ne sadrži odredbe koje bi sprječavale ugrañivanje uporabljivih grañevnih proizvoda u grañevine na njezinom području. Za zemlje u tranziciji. pošto ju donese europsko normirno tijelo.europskoj normi (EN) koju. Važnost uvoñenja proizlazi iz potrebe da se na ispravan način u RH uspostave i tri slobode -sloboda kretanja robe. u nacionalne normizacijske sustave preuzimaju nacionalna normirna tijela. drugim riječima mora biti uvedeno. Budući da su zemlje članice EU postavljale zahtjeve koje moraju ispunjavati grañevni proizvodi u skladu sa svojim gradevno-tehničkim zakonodavstvom nemaju problema pri prihvačanju takvih „harmoniziranih“ proizvoda u svoje gračevine.4.

prostornog uredenja i graditeljstva i oko njega kao resornog državnog tijela. Može se reci da je pitanje prijevoda i prijenosa osnovnih elemenata CPD u hrvatski pravni sustav. Da bi se takav posao uspješno odradio. te da bi ispitivanje eventualnih nekompatibilnosti „harmoniziranih“ grañevnih proizvoda i utjecaja te nekompatibilnosti bilo za RH znatno financijsko i vremensko opterećenje. Tako bi u poslu uvodenja CPD-a morali sudjelovati predstavnici svih sudionika (od engl. prepreka slobodnom kretanju robe. što uključuje proizvodače grañevnih proizvoda i izvoñače grañvina • projektantske zajednice zajednice pravnih osoba ovlaštenih za provjeru kvalitete odnosno sukladnosti grañevnih proizvoda 105 • • • • • . tek 5% cjelokupnog posla na uvodenju CPD-a. tada se takav proizvod ne smije ugrañiti .sustav sa svojim zakonitostima. pouzdanost grañevine). već je nužno da se u taj posao ukljući široka strucna javnost. nije dovoljno da se njime bavi uska skupina stručnjaka okupljena u Ministarstvu zaštite okoliša. prema nekim procjenama. podzakonskih akata koji ureñuju gradnju s razrañivanjem bitnih zahtjeva i odreñivanjem kriterija po kojima se prepoznaje da su ispunjeni (srednja razina). Pri tome se misli na predstavnike: grañevinske industrije. Uvoñenje Direktive o grañevnim proizvodima u hrvatski pravni sustav i grañevno-tehničku praksu Pravni i strukovni okvir Osnovni uvjeti za izradu novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva koje će se temeljiti na bitnim zahtjevima odredenim CPD-om. Budući da je postojeće gradevno-tehničko zakonodavstvo zastarjelo i nekompletno. gledano s europskog motrišta. prihvaćanje „harmoniziranih“ proizvoda jest problem (eventualne) nekompatibilnosti takvog proizvoda s ostatkom sustava. ali i koje će istovremeno uzeti u obzir i hrvatske nacionalne specificnosti i tradicionalna znanja te voditi računa o primjerenim prijelaznim rokovima za prilagodbu na nove uvjete svih segmenata hrvatskog gospodarstva postavljeni su tek Zakonom o gradnji (ZOG) koji je donesen koncem 2003. ali i njezine „hrvatske“ značajke.: stakeholder) ciji poslovni rezultati pa i poslovna budučnost ovise o tome kako ce sustav biti ureñen i/ili kojom brzinom ce se mijenjati.što je opet. a to je osiguravanje dosljednosti sustava koji se može prikazati kao hijerarhijski niz: bitnih zahtjeva za gradevinu propisanih ZOG-om (najviša razina). što podrazumijeva uvoñenje novih pojmova kao što su uporabljivost grañevnih proizvoda ili tehničko dopuštenje. norma na ciju primjenu propisi upučuju u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva (najniža razina). godine .Preostalih 95% posla zapravo je uvoñenje odredaba CPD-a u hrvatsku grañevno-tehničku praksu i to tako da budu uključene njezine „europske“ značajke (dakle osiguravanje slobode kretanja robe). Ako se radi o ne-kompatibilnostima koje su takve prirode da ugrožavaju ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu (ili drukčije rečeno. Njime su unesene u pravni sustav RH (transponirane) osnovne odredbe CPD-a i ujedno su odredeni i podzakonski akti kojima se zapravo uvodi CPD. kao primjereno rješenje nameće se izrada potpuno novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva.

stoga je pitanje ispunjavanja možebitnih hrvatskih specifičnih zahtjeva (npr. za proizvode koji ispunjavaju uvjete tih norma pretpostavlja (radi se o pravnoj pretpostavci -ne zaboravimo da proizvoñac odgovara za svoj proizvod) da su takvi da grañevina u koju su ugrañeni ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. To. te da su ispravno i sukladno namjeni ugrañeni. da bi petnaestak dana prije početka obvezatne primjene propisa neki od njih zatražili odgodu zbog nepripremljenosti. već je odreñeno da se pojedinosti vezane za uporabljivost grañevnih proizvoda odreñuju tehničkim propisima. dakako. pod uvjetom da je na dogovoren način potvrdeno da su ti proizvodi sukladni harmoniziranoj normi. Dosadašnji razvoj dogadaja pokazao je da spomenuti dionici u velikoj mjeri ne samo da ne sudjeluju u osmišljavanju sustava. za 106 • • • • • . Stoga je. glede otpornosti u slučaju potresa) pod znakom pitanja. Tri su bitna razloga za to: uvodenje CPD-a još je uvijek u tijeku na razini EU-a. i ako već nije. To je prije svega utvrdivanje popisa evropskih norma za grañevne proizvode. izvoñenje i održavanje tog tehničkog ili fiinkcijskoga sklopa čime se osigurava postizavanje odnosno očuvanje propisanog tehničkog svojstva. Rečena pravna pretpostavka nije uključena u odredbe ZOG-a. pa se u meñuvremenu primjenjuju nacionalne norme . pa niti u davanju mišljenja na ponuñena i osmišljena rješenja već uglavnom i ne znaju da su promjene u tijeku. Može se postaviti pitanje zašto u ZOG nije uključena pravna pretpostavka sadržana u CPD-u. svih otprilike 550 EN za grañevne proizvode još nije doneseno. jer se.hrvatski tehnički propis mora uzeti u obzir ovu činjenicu i osigurati primjenu čim većeg broja hrvatskih norma koje su nastale prihvačanjem hEN-a. radi primjerenog rješavanja spomenutih problema i osiguravanja odgovarajuceg vremena (za usvaja nje novih znanja u projektiranju. Iz tih razloga moglo se dogoditi da se o tehničkom propisu koji je donesen sredinom 2005. ali pri tome i osigurati primjenu kompatibilnih nacionalnih hrvatskih norma (koje su mahom preuzete od bivše države) i ujedno osigurati primjereno prijelazno razdoblje EN za ocjenjivanje sukladnosti grañevnih proizvoda na razini EU prate razvoj hEN za grañevne proizvode. tehnickim se propisima razraduju bitni zahtjevi za grañevinu i to tako da se propisuju: tehnička svojstva koje moraju imati odreñeni tehnički ili fiinkcijski sklopovi koji su sastavni dio neke grañevine zahtjevi za projektiranje. Grañevno-tehnička praksa Promotrimo li CPD sa stajališta ostvarenje ciljeva zajednickog tržišta EU. a dok njih nema primjenjuju se nacionalne norme što znači da se hrvatskim tehničkim propisom i to mora uzeti u obzir harmonizacija EN-a provodi se uz uzimanje u obzir zahtjeva za grañevne proizvode svih zemalja članica RH u tom procesu (postavljanja zahtjeva) nije sudjelovala. kako je prije napomenuto. zašto tehnilki propisi ne upućuju isključivo na EN. a osobito glede uskladenosti hEN-a s ostatkom normizacijskog sustava. tj. uočit ćemo nekoliko bitnih odredbi. te • tehnicka i druga svojstva koje moraju imati grañevni proizvodi što se ugrañuju u taj tehnički ili funkcijski sklop da bi on (sklop) imao propisana svojstva i način dokazivanja njihove sukladnosti zahtijevanim svojstvima. što ih čini važnim elementom uvodenja CPD-a. Kako je ZOG-om odredeno. godine glavni sudionici mahom nisu izjasnili tijekom javne rasprave (pa ni u gotovo godinu dana prijelaznog razdoblja).• drugih resornih ministarstava.

U skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis provodi se ocjenivanje sukladnosti. TKO IZDAJE DOKUMENTE U POSTUPKU OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI? proizvoñač sam (sustavi 1+. U odnosu na odredbe CPD-a i pravnu pretpostavku o grañevnim proizvodima. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: .izvještaji o ispitivanju . 2 i 4) pravna osoba ovlaštena za te poslove od strane MZOPUG (sustavi 1+.prilagodbu proizvodnje. 2 i 3) Nema još pravilnika kojim bi se propisali zahtjevi i uvjeti koje mora ispuniti pravna osoba za dobivanje ovlaštenja za izdavanje teničkog dopuštenja.certifikat unutarnje kontrole proizvodnje . 2+. 1. 2+. proizvoñač/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. mora imati: tehničko dopuštenje.certifikat sukladnosti Ako je sukladnost grañevnog proizvoda tehničkom propisu ili normi na koju upučuje tehnički propis potvrdena. za osposobljavanje pravnih osoba za ocjenjivanje sukladnosti) uveden institut tehnikog propisa. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: izvještaji o ispitivanju izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje certifikat unutarnje kontrole proizvodnje certifikat sukladnosti Ako je sukladnost gradevnog proizvoda tehnickom dopuštenju potvrdena. ispravama o sukladnosti i označavanju grañevnih proizvoda + tehnički propis Grañevni proizvod mora biti u skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis. Grañevni proizvod za koji ne postoji hEN ili koji značajno odstupa od hEN na koju upučuje tehnički propis prije stavljanja na tržište ili ugradnje.izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje . proizvodac/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. 1. U RH nitko nije ovlašten za izdavanje tehničkih dopuštenja DISTRIBUCIJA NA TRŽIŠTU / UGRADNJA 107 . U skladu s tim tehničkim dopuštenjem provodi se ocjenjivanje sukladnosti. može se reći da onaj grañevni proizvod koji ima svojstva odredena hrvatskim tehničkim propisom i za koji je na način odreñen hrvatskim tehničPROIZVOðAČ / DISTRIBUTER GRAðEVNIH PROIZVODA odgovara za proizvod osigurava potvrñivanje sukladnosti izdaje izjavu o sukladnosti GDJE SU PROPISANI ZAHTJEVI ZA GRAðEVNI PROIZVOD? Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti.

2+. pravna je pretpostavka da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. za prakticnu provedbu tehničkog propisa (tj. ispunjena pravna pretpostavka da će grañevina u koju je ugrañen proizvod ispunjavati bitne zahtjeve za grañevinu. primjenjuju se pravila dosadašnjeg („sta-rog“) sustava. Slična je situacija i za ostalo što je ureñeno tehničkim propisom. priznata tehnička pravila . 3 i 4) [4].). Daljnjim slijedom. Što se tice grañevnih proizvoda za koje još nije donesen tehnički propis. zahtjeva za projektiranje.[5]. računalne aplikacije i druge alate potrebne za provoñenje npr. koji mora odabrati ispravne proizvode i odrediti njihovu ugradnju (pa se odgovarajuca zadaća postavlja i pred revidenta) izvodača. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima putem novih tehnickih propisa Usporeñujući dosadašnje tehničko zakonodavstvo koje se zamjenjuje novim može se ustvrditi da ono jest (ili će biti) opširnije i stoga kompleksnije za upotrebu zbog velikog broja norma na koje upučuje (primjer je vidljiv u tablici 1. u skladu s kojima se može izdati svjedodžba o sukladnosti. nužno: da proizvoñaci grañevnih proizvoda imaju ustrojenu unutarnju kontrolu proizvodnje te da pravna osoba za provoñenje radnji ocjenjivanja sukladnosti bude sposobna za takve poslove i da ima ovlaštenje MZOPUG-a.Shema 1. 1. a nisu u skladu njim izdani ili doneseni. 2. Tako je. prema «novom» sustavu potvrdivanja sukladnosti kim propisom potvrñena sukladnost tim svojstvima. sve to u skladu s posebnim propisom koji u cijelosti ureñuje grañevne proizvode i ureñuje sustave ocjenjivanja sukladnosti (sustavi 1+. izvodi ili održava u skladu s odredbama propisa. ako se neki tehnički ili funkcijski sklop projektira. uvodenje CPD-a za odredenu skupinu grañevnih proizvoda) potrebno je ispuniti i druge zahtjeve: pripremiti ulazne podatke. dokaznog proračuna osigurati izobrazbu i ekspertnu podršku sudionicima u gradnji u procesu uvodenja novih tehničkih propisa. u užem smislu uvodenja. postavlja i konkretne zahtjeve koje moraju ispuniti grañevni proizvodi prije stavljanje na tržište odnosno ugradnje. pravna je pretpostavka da će taj sklop imati propisana tehnička i druga svojstva. izvodenje i održavanje sklopa. Tablica 1. Put koji mora ispuniti grañevni proizvod prije stavljanja na tržište prikazan je na shemi 1. Ugradnja grañevnog proizvoda na ispravan način i sukladno namjeni u grañevini postavlja zadaću pred ove sudionike u gradnji: projektanta. ako svi tehnički ili funkcijski sklopovi koji ćine jednu grañevinu imaju propisana tehnička i druga svojstva. Usporedni prikaz priznatih tehničkih pravila koja zamjenjuju prihvaćene EN ciju primjenu obvezuje novi TPT 108 • • • • • • • . Važno je napomenuti da se čini prekršaj izdavanjem dokumenata koji imaju nazive propisane ZOG-om. Put i zahtjevi za proizvod prije stavljanje na tržište ili ugradnje. tehničke smjernice. U širem smislu. tj. Stoga je potrebno osigurati odreñene uvjete kako bi se proces uvoñenja mogao uspješno provesti.Tehnički propis osim zahtjeva za tehničkim i drugim svojstvima sklopa. koji odreñeni proizvod mora nabaviti i ispravno ugraditi nadzornog inženjera koji mora kontrolirati je li se to doista dogodilo.

10456. 13499. 12524. 13172. 13789. HRN UJ5. 12207. 12567.A2. 10077-1. 6949. veliku odgovornost za ispravno funkcioniranje sustava imaju i sudionici u gradnji. 13500 HRN G.001 HRN EN ISO 410.201 specifikacije za ispitivanie i vrednovanie sukladnosti HRN UJ5. 10211-2.062 13829. HRN UJ5. 90 norma > 2000 str.015 HRN EN 13162 do 13171.020 10 norma < 200 str. 14683 specifikacije za gradevne proizvode HRN U. 530 10211-1.M9.600 13788. 13370. + veci broj normi za ispitivanje. 673. Odatle slijedi da osim proizvodača gradevnih proizvoda i pravnih osoba ovlaštenih za potvrñivanje sukladnosti. 832.060 HRN EN 1026. 520. HRN U. HRN UJ5.510.Priznata tehnicka pravila Norme na koje upucuje (bivši JUS standardi) TPT proracunske specifikacije HRN UJ5. Razumljivo je da se isto odnosi i na službe nadzora: provjera ispravnosti grañevnih proizvoda prije stavljanja na tržište.C7. na tržištu 109 .

Pri tome središnju poziciju ima projekt grañevine kao dokument koji sadrži njezinu tehničku specifikaciju. ugrañenih grañevnih materijala i proizvoda u skladu sa zahtjevima projekta. proizvoñača. Nakon izrade projekta revident provodi njegovu kontrolu (samo kontrolirano svojstvo). Nadzor nad gradnjom provodi nadzorni inženjer i osigurava ispunjavanje zahtijevanih svojstava grañevine nadziranjem kvalitete izvedenih radova. Proizvoñač/distributer grañevnih proizvoda ne smije stavljati u 110 . ispitivanjem nekog sklopa ili cjelokupne grañevine ako u propisu ili u projektu postoji takav zahtjev). Projektant je odgovoran da projekti zadovoljavaju propisane uvjete da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu i odreduje tehnicka svojstva grañevnih proizvoda. Investitor naručuje od osobe ovlaštene za projektiranje (projektant) izradu projekta. Odnosi neposrednih i posrednih sudionika u gradnji su za državnih službi koje su zadužene za pojedine faze gradnje. Odnosi pojedinih sudionika u gradnji. ovlaštenih pravnih osoba i državnih službi prikazani su na shemi 2. zadaće Shema 2. Isto tako izvoñač osigurava i dokaze o uporabljivosti grañevnih proizvoda.i na gradilištu. Investitor grañenje povjerava izvodaču koji gradi na temelju projekta te ugraduje grañevne proizvode i opremu u skladu s njim. Na temelju glavnog projekta izdaje se grañevinska dozvola. dokaze o sukladnosti ugrañene opreme i dokaze kvalitete izvedenih radova (npr.

tj. nadzorna i certifikacijska tijela. • uporabljivost grañevnih proizvoda. izvoñenje te za održavanje pojedinih tehničkih sklopova. • sadržaj znaka sukladnosti. Budući da dosadašnja priznata tehnička pravila nisu posebno ureñdivala toplinskoizolacijske grañevne proizvode. sklop toplinske zaštite zgrada je Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada (TPT. Kako Zakon o normizaciji pruža mogučnost prihvaćanja norma u izvorniku. • zahtjeve za ispitne laboratorije. predstavlja otežavajuću okolnost za uvoñenje CPD-a. tehnički propisi u velikoj mjeri upućuju na primjenu norma. Tehnicki propis o toplini). U dijelu usklañivanja s CPD-om. a proizvoñaci su u torn razdoblju trebali ustrojiti unutarnju kontrolu proizvodnje. Neprevedene norme. bez prijevoda na hrvatski jezik. Stoga se prevodenje norma kao temelja za učinkovitu primjenu tehničkih propisa nameće kao jedan od osnovnih uvjeta. • sustave ocjenjivanja sukladnosti. kao i (djelomićno) sustave koji troše energiju i obnovljive energente.Radi razumijevanja promjena koje je donijelo uvodenje CPD-a u području toplinske zaštite zgrada. potom bi trebale doći na red norme specifikacija grañevnih proizvoda. Ušteda energije i toplinska zaštita. Taj propis. važno je ukazati na povećanje materije koju TPT 111 .promet grañevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti. njihov velik broj te činjenica da je sustav ionako kompleksan. a tek na kraju norme ispitivanja i vrednovanja postupaka ocjenjivanja sukladnosti. to velik broj norma na koje upučuju tehnički propisi koje npr. glede redoslijeda prevoñenja norma. ureduju dokazni proračun. 6. U torn je razdoblju MZOPUG ovlastio pravne osobe za radnje ocjenjivanja sukladnosti. U torn smislu može se ocijeniti da su bi se. nakon objave TPT-a propisan je rok od 18 mjeseci. Jedan od izvora problema pri uvodenju CPD u svakodnevnu praksu jest činjenica da. grañevne proizvode ili ispitne metode (te na taj način postaju obvezni ili tek primjereni dokument važan za rad svih neposrednih i posrednih sudionika u gradnji) ostaje dulje vrijeme nepreveden. • uporabu harmoniziranih tehničkih specifikacija. primjenom TPT-a poboljšava se energijska učinkovitost zgrada i obuhvačaju toplinske karakteristike. trebalo prvenstveno prevoditi norme koje ureñuju pravila za projektiranje. sukladno načelima „Novog pristupa“ . Uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima na primjeru toplinske zaštite zgrada Primjer tehničkog propisa koji u skladu s opisanim načnom ureñuje jedan tehnički sklop. zrakonepropusnost te položaj i orijentaciju zgrade. osim što ureñuje uvoñenje CPD-a za tri skupine grañevnih proizvoda predstavlja i djelomično uvoñenje Direktive o energijskim svojstvima zgrada (EPBD. kako bi se osigurali minimalni uvjeti za primjenu TPT-a kod svih sudionika u gradnji. Energy Performance of Buildings Directive). TPT u dijelu toplinske zaštite zgrada i grañevnih proizvoda koji se rabe za toplinsku zaštitu zgrada. Što se tiće uskladivanja s EPBD-om. ureñuje: • ispunjavanje bitnog zahtjeva br. TPT-om su dakle za te proizvode s europskim sustavom usklañene (izuzev samog znaka „CE“): -metode ispitivanja -način označivanja i objavljivanja svojstava grañevnih proizvoda -sustavi ocjenjivanja sukladnosti.

poliuretan PU. Kako bi postupak ocjenjivanja sukladnosti bio provediv. Na kraju spomenimo i to da se kao posljedica rečenog uskladivanja s direktivama EU uvode još i neke novosti: • u fazi izrade projekta . ekspandirani polistiren EPS. u skladu s hEN-om u kojem su navedena potrebna ispitivanja te njihova učestalost.) i povezane sustave za vanjsku toplinsku izolaciju ETICS prije distribucije na tržište.1 Tocka Naslov Toplinski otpor i toplinska provodljivost Najmanja ucestalost ispitivanja a Izravno ispitivanje Neizravno ispitivanje metoda ispitivanja 1 x dnevno ili i težina po kalupu ili gustoca (upo1 puta u 3 mjeseca ili rabom proizvodaceve korelacije) i druge metode ispitivanja 1 x u 3 mjeseca ili 1 x toplinske provodljivosti i gustoca (uporabom korelacije godišnje prema slici B. te uz proizvod izdati izjavu o sukladnosti.projektant izrañuje i ovjerava iskaz potrebne energije za zgradu • nakon završetka gradenja • izvodač radova na iskazu potrebne energije izjavljuje da su radovi izvedeni sukladno tehničkom rješenju uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade te • osigurava provedbu kontrolnog ispitivanja zračne-propusnosti zgrade prije uporabe. Postupci ovlaštene osobe i postupci proizvodaca grañevnih proizvoda Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti. ocjenjivanja i potvrñivanja unutarnje kontrole proizvodnje ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz propisanih skupina • izdavanje certifikata o sukladnosti.ureñuje.. ako se načini usporedba do sada važećih norma i norma koje su postale obvezatne stupanjem na snagu TPT-a prikazanih u tablici 1. a koju je za primjenu potrebno svladati. Prikaz ucestalosti ispitivanja za proizvode od ekspandiranog polistirena (EPS-a) prema HRN EN 13163:2002 Broj 4. i to pošto provedbom postupka ocjenjivanja sukladnosti bude potvrñena sukladnost proizvoda • • • • Tablica 2. Proizvoñač je dužan uspostaviti sustav unutarnje kontrole proizvodnje. ispravama sukladnosti i označivanju grañevnih proizvoda i TPT.2. Proizvodač grañevnog proizvoda dužan je objaviti svojstva proizvoda. za toplinskoizolacijske grañevne proizvode (mineralna vuna MW. odnosno ugradnje obvezatne su isprave o sukladnosti.. ekstrudirani polistiren XPS. može se uociti znatna opsežnost podrucja koje ureduje TPT i norme na ciju primjenu upućuje. Naime. PIT)) početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje stalnog nadzora. MZOPUG ovlašćuje pravnu osobu koja je sposobna provesti radnje: početnog ispitivanja tipa grañevnog proizvoda (ITT (hrv.2) 112 ucestalost 1xu2h 1 x tjedno 1xu2h .

3.vrijedn osti - 4.3.3.8 4.3.2. vidi normu EN 13172.11 Vlacna cvrstoca okomito na obloge Tlacno puzanje Dugotrajna vodoupojnost uranjanjem Dugotrajna vodoupojnost odredena difiizijom Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje Paropropusnost 1 x tjedno ili 1 x u tri mjeseca ITT c ITT c ITT c ITT c ITT c 1 x tjedno 1 x dnevno 1 x tjedno - 4.3. Za mehanička svojstva učestalosti ispitivanja neovisne su o promjenama proizvoda.7 i 4. ITT.3.15 Otpuštanje opasnih tvari Najmanju učestalost ispitivanja lzraženu rezultatima ispitivanja treba snvatiti kao minimum za svaku proizvodnu jedimcu/lmiju pn stabilmm uvjetima.2.6 4.6 4.2.4 4.4 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ili 1 x godišnje 4.9.3 gubitak zapaljivosti prividna gustoca i težina po kalupu ili gustoca (uporabom proizvodaceve korelacije) i težina po kalupu ili gustoca (uporabom korelacije prema slici B.3. Postupak ocjenjivanja sukladnosti podrazumijeva (ovisno o sustavu) da proizvoñac sam (ili putem ispitnog laboratorija koji ne mora biti ovlašten od MZOPUG-u niti akreditiran) provede: • ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrñenom planu ispitivanja i/ili • početno ispitivanje tipa grañevnog proizvoda (ITT) i/ili da od ovlaštene pravne osobe dobije: • izvještaj o početnom ispitivanju tipa grañevnog proizvoda (ITT) • certifikat za unutarnju kontrolu proizvodnje ili • certifikat o sukladnosti proizvoda.2 - 1 x dnevno - 4.3.2.4.13 Debljina dL Stlacivost 4. Dodatno.2 4.1 4. Proizvoñači s europskog tržišta imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i tu su u komparativnoj prednosti u odnosu na «nepripremljene» domaće proizvoñače. moraju se ponoviti ispitivanja odgovarajućih značajki proizvoda ako su načinjene promjene ili prilagodbe takve da bi vjerojatno mogle utjecati na sukladnost proizvoda.2.3.2 i cvrstoca na savijanje -- 1xu4h lx ulh 1xu2h 1xu2h tab.2 Duljina i širina Debljina Pravokutnost Ravnost Stabilnost izmjera Cvrstoca na savijanje Reakcija pri požaru Stabilnost izmjera pri specificiranim uvjetima temperature i vlažnosti Deformacija pri specificiranom tlacnom naprezanju i temperaturnim uvjetima Tlacno naprezanje pri 10 %-tnoj deformaciji 1xu2h 1xu2h 1xu4h 1xu8h ITT c 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ITT c ITT c i proizvodaceva metoda vidi tablicu B.10 4.12 Dinamicka krutost 4. Dodatno na gore navedene učestalosti ispitivanja.2.5 4.3. 113 .5 4.3.8 4.2 4. proizvodac mora uspostaviti unutarnja pravila procesa prilagodbe koja se odnose na ta svojstva pri promjeni proizvoda.9.2.3. U tvorničkoj kontroli proizvodnje jedno je mjerenje uvijek jedan rezultat ispitivanja.3 4. Problemi na koje najcešce nailazi proizvoñač s domaćeg tržišta jest nedostatak sustava unutarnje kontrole proizvodnje.3.

vlačnu čvrstoću okomito na ravninu ploće . nacrte.tlačno naprezanje pri 10%-tnoj deformaciji . Važno je napomenuti da nije dovoljno u programu kontrole i osiguranja kvalitete samo navesti oznaku specifikacijske norme nego je potrebno za svaki proizvod posebno navesti: a) osnovna svoistva proizvoda za sve primjene: . a razred je kombinacija dviju razina istog svojstava izmeñu kojih se mora nalaziti vrijednost tog svojstva. Razina predstavlja gornje ili donje ogranicenje vrijednosti nekog svojstva. odreñuje koji su proizvodi uporabljivi).dinamičku krutost stlačivost .paropropusnost . Odreñivanje zahtijevanih svojstava grañevnih proizvoda u projektima i provjera svojstava grañevnih proizvoda prije ugradnje Tehničko rješenje zgrade s dokazom ispunjavanja zahtjeva s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. te iskaznicu potrebne top line za grijanje. izolacija poda.2. U vezi s uvoñenjem CPD-a.debljinu .otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje . dok su zahtjevi ovisno o posebnoj primjeni (npr. a koje je sastavni dio arhitektonskog ili gradevinskog projekta. gdje projektant odreñuje svojstva grañevnih proizvoda koji se ugrañuju u zgradu (tj. mora sadržavati: tehniki opis.ravnost .toplinski otpor i toplinska provodljivost .ponašanje u uvjetima požara b) dodatna svojstva za posebne primjene: stabilnost dimenzija pri speciiiciranim uvjetima temperature i vlažnosti . ravnog krova ili drugo) navedeni u tocki 4.deformacije pri specificiranom tlačnom opterecenju i temperaturnim uvjetima .prividnu gustoću .otpuštanje opasnih tvari. Osnovni zahtjevi koje mora ispuniti toplinsko izolacijski materijal navedeni su u normi za taj proizvod pod tockom 4. proračun fizikalnih svojstava.Primjer potrebnih aktivnosti koje mora provoditi proizvoñač (i u skladu s kojima mora imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje) prikazan je u tablici 2.duljinu i širinu . a ovisno o posebnoj primjeni proizvoda odreñene zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 točka 4.pravokutnost .stabilnost dimenzija u uvjetima odredenih temperatura i vlažnosti .3.3.vlačnu čvrstoću usporedno s ravninom ploće .2.čvrstoću na savijanje .vodoupojnost . Proizvoñać kodiranom oznakom mora označiti proizvod tako da zadovolji sve zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 tocka 4. prije ugradnje toplins-koizolacijskog proizvoda provjeriti: 114 . program kontrole i osiguranja kvalitete. Znajući podatke odreñene glavnim projektom izvodač i nadzorni inženjer će na gradlištu. Svojstva toplinsko-izolacijskill proizvoda navode se kao razine ili kao razredi.tlacno puzanje . važan dio projekta je program kontole i osiguranja kvalitete.

Pretpostavka od koje se polazi jest da su revidenti ovlašteni za kontrolu bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite izuzetno dobro savladali odredbe TPT-a. zaštičeni kao intelektualno vlasništvo i uglavnom nije moguć uvid u njihov izvorni kod. Računalni su programi. Opasnost koju nosi takav pristup jest u tome da tijekom kontrole glavnog projekta zapravo nije razvidno jesu li u računalnom programu koji je rabljen uzeti u obzir svi parametri i karakteristike zgrade i sustava toplinske zastite koje pretpostavljaju norme na koje upućuje TPT. jer s obzirom na kompleksnost i dugotrajnost proračuna. Kako je vec prije izloženo. • je li za proizvod izdana izjava o sukladnosti (provjera na internetskoj stranici MZOPUG).• podudaraju li se podaci na dokumentaciji koja prati toplinsko-izolacijski proizvod s podacima odreñenim projektom (tj. može se zakljuciti da je rezultat takvog pristupa opet jednako nesiguran rezultat provedene kontrole.Najsigurnija metoda provjere točnosti proračuna jest da ovlašteni revident ponovi proračun te usporedi dobivene rezultate s onima u projektu. Stoga se kao logično rješenje nameće potreba da se u predstojećem preustroju sustava kontrole projekta promotri i pitanje provedbe kontrolnih proračuna s vjerojatnom evaluacijom i priznavanjem računalnih programa za potrebe kontrole projekata. obvezatno se provjerava je li rok istekao. ima li proizvod projektom predviñena svojstva) i to za odreñeno mjesto ugradnje (je li uporabljiv). Revident će najvjerojatnije proračun ponoviti nekim drugim računalnim programom. Kontrola glavnog projekta Za odreñene je grañevine (grañevine cija je ploština veća od 800 m2) propisana obveza da glavni projekt mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje grañevinske dozvole proći kontrolu. naravno. Pripremljenost proizvodaca i ovlaštenih osoba za rad u skladu CPD-om Proizvoñaći toplinskoizolacijskih grañevnih proizvoda koji su orijentirani na europsko tržište uglavnom imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje. te da mora dobiti pozitivno izvješće ovlaštenog revidenta. Jedan od zahtjeva koji se postavlja pred revidenta u postupku kontrole glavnog projekta jest i da provjeri metode proračuna i točnost dobivenih rezultata. kompleksnost proračuna toplinske zaštite grañevine uvelike je narasla i u praktičnoj se primjeni nalazi veći broj računalnih programa koji projektantima olakšavaju provedbu ovoga zadatka. MZOPUG je za provodenje radnji ocjenjivanja sukladsukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda i sustava ETICS dao ovlaštenje Institutu grañevinarstva Hrvatske kao jedinoj pravnoj osobi koja je u prijelaznom razdoblju dokazala da je sposobna (tj. Za oñredene proizvode za koje proticanje roka trajnosti može utjecati na svojstva proizvoda. te da mogu savjesno nastaviti obavljati revidentske poslove iako im je ovlaštenje dano prije stupanja na snagu TPT-a. a dok je manji dio nepripremljenih proizvodaća još uvijek u postupku ocjenjivanja zbog kasnog uključivanja u postupak. Si-tuacija u RH je takva da je većina proizvoñača toplinsko izolacijskill proizvoda u vlasništvu stranih proizvodača te imaju ustrojen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i rade po modelu novoga tehničkog zakonodavstva. No kako i za taj drugi računalni program postoji jednak problem nepoznavanja izvornoga koda. U prijelaznom razdoblju prije stupanja na snagu TPT-a večina je proizvodača toplinskoizolacijskih proizvoda provela postupke ocjenjivanja sukladnosti. nije vjerojatno da će kontrolni proračun provesti bez pomoći takvog alata. da 115 .

Npr. Pitanje nadzora tržišta rješava se u sklopu priprema Državnog inspektorata RH za ostvarivanje nadzora za sve proizvode (ne samo grañevne) koji se pojavljuju na tržištu u sklopu Direktiva „Novog pristupa“. izrada energijskog profila zgrade prema TPT-u (tj. zgrada može. Učinci primjene novog TPT-a Iako usklañivanje s novim TPT-om traži povečani angažman i troškove u svim fazama projekta. nositelj i provoditelj ukupnih aktivnosti na prenošenju i uvodenju CPD-a. ZOG-om je nadzor ureñen na tri područja: • nadzor nad pravnim osobama ovlaštenima za poslove ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata o sukladnosti. Nadzor primjene tehničkih propisa Da bi sustav uspješno fiinkcionirao. ne postoje osobite prepreke za provedbu potrebnih aktivnosti u nadzora nad ovlaštenim osobama. bitan je element njegove provedbe i pitanje nadzora. koji se primjenom dosadašnjih propisa nisu uzimali u obzir. Za toplinsku zaštitu zgrada. režije) u razdoblju od 25 godina znatno premašuju investicijsku vrijednost zgrade koja obuhvaća troškove izrade projektne dokumentacije. Što se tiče nadzora nad ovlaštenim osobama. pravilnik koji bi uredio ovlaštenja za pravne osobe koje provode opisana ili koja druga ispitivanja graeñvina nije donesen (što znaci da u RH još nema pravne osobe ovlaštene za te poslove). pa je sukladno toj obvezi izvodac radova dužan ispitati zrakonepropusnost omotaca zgrade prema HRN EN 13829:2002 uključivanjem pravne osobe ovlaštene za takvo ispitivanje. Može se pretpostaviti da će se za podraćje grañevnih proizvoda specijalizirati i izobraziti primjeren broj inspektora. Kako je uloga grañevinske inspekcije mnogo šira od kontrole samo grañevnih 116 . Na temelju analiza provedenih racunalnom aplikacijom „IGH Toplinska zaštita“. Naime praksa je pokazala da troškovi uporabe zgrade (održavanje. može se reći da dobici koji se reflektiraju nižim troškovima uporabe zgrade te kvalitetniji i zdraviji životni prostor opravdavaju takav pristup. Stoga će biti nužno u najskorije vrijeme urediti to pitanje kako bi grañevine koje su projektirane u skladu s TPT-om i čije grañenje je u tijeku. i • nadzor na gradilištu koji provode grañevinski inspektori. pa su njegovi djelatnici i primjereno izobraženi za te poslove. Nadzor na gradilištu provode grañevinski inspektori. mogle biti ispitane. može se ocijeniti da će primjena novog TPT-a rezultirati smanjenjem potrebne energije za grijanje zgrada najmanje za 25% u odnosu prema dosadašnjem stanju . Zasada postoji problem premalog broja zaposlenih na ovim poslovima. jedno od mjerila uspješnosti ispunjavanja bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite jest minimiziranje gubitaka kroz spojeve gradevnih elemenata te prozore i vrata. grañenja. glede toga svojstva. U slučaju da je zrakonepropusnost unutar propisanih (odnosno projektom odredenih) granica.ispunjava propisane uvjete) za provodenje radnji ocjenjivanja sukladnosti za te proizvode. koji provodi Sektor za graditeljstvo MZOPUG-a u okviru aktivnosti ovlašćivanja i kontrole rada ovlaštenih pravnih osoba. • nadzor tržišta koji provode inspektori Državnog inspektorata RH. prema EPBD-u) pridonosi preciznijoj procjeni troškova tijekom uporabe zgrade. opreme i zemljišta. U trenutku pisanja ovoga rada. koji su svi zaposlenici MZOPUG-a. Stoga je TPT-om odreñena obveza ispitivanja tih gubitaka. dobiti uporabnu dozvolu. budući da je Sektor za graditeljstvo inicijator. a rasporeñeni su u središnjici u Zagrebu i po područnim jedinicama.

pluta. Posebna je tema nadzor ispravnoga odabira grañevnih proizvoda u okviru glavnog projekta grañevine koji se mora provesti u tijeku postupka izdavanja grañevinske dozvole. vlakana i veziva. Zaključak Razvidno je da su pitanja uvodenja CPD-a u pravnu i grañevno-tehničku praksu u RH složena i zahtjevna. perlita. Pitanje usklañenosti provjerava se uvidom u zapise o ugrañenim grañevnim proizvodima (svojstvima proizvoda. mjestu i uvjetima pri ugradnji. Nadalje. krutih ploča od drvene vune. tržište grañevinskih toplinsko-izolacijskih materijala reagiralo je većim interesom za one materijale kojih su toplinsko-izolacijska svojstva ispitana i potvrñena u ovlaštenim laboratorijima. Takoñer. jedan od zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 prema kojoj se potvrñuje (od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo) sposobnost laboratorija za ispitivanje nekog fizikalnog svojstva s odreñenom mjernom metodom jest 117 . fenolnih smola. laboratorijska ispitivanja toplinsko-izolacijskih svojstava grañevinskih materijala ima velik materijalni udio u laboratorijima iz područja grañevinske fizike. Stoga je osobito važno da svi dionici uvodenja CPD-a razumiju mehanizme uvoñenja i u njima aktivno sudjeluju. potreban je dodatni napor da se postigne primjereno stanje edukacije svih uključenih u te postupke. njezi)..Grañevinski materijali kojima se u laboratorijima grañevinske fizike na ovaj način odreñuje toplinska vodljivost jesu: sve vrste mineralnih vuna. ali i u rezultate ispitivanja pojedinih tehničkih ili fiinkcijskih sklopova. potrebno je doškolovanje grañevinskih inspektora za takav rad. Metoda odreñivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala jest normirana metoda. itd. te da zahtijevaju mobilizaciju velikog broja osoba koje su na bilo koji način profesionalno povezane sa graditeljstvo.proizvoda. polistirena. Zadaće u torn smislu su zorno prikazane na shemi 3 TRŽIŠTE GRADEVNIH PROIZVODA vlasti nacionalni gradevnotehnicki propisi temeljeni na šest bitnih zahtjeva prema CPD-u proizvodaci opskrbljuju (tržište) znakom CE oznacenim proizvodima vlasti nadzor tržišta projektanti odreduju primjenu uporabljivih proizvoda oznacenih oznakom CE vlasti gradevinska dozvola izvodaci kupuju i ugraduju proizvode oznacene znakomCE vlasti gradevinska inspekcija Shema 3. s obzirom na neprestani dotok novih materijala. toplinskih žbuka. . Europski pristup zadaćama u vezi sa zajednickim tržištem Na koncu. spomenimo i pitanje uporabne dozvole: tehničkim pregledom provjerava se uskladenost izgrañene grañevine s glavnim projektom na temelju kojega je izdana grañevinska dozvola. rastresitih perlita i glina za ispunu.vremena za prilagodbu i edukaciju te materijalnih sredstava za opremanje.. poliuretanskih pjena. plinobetona i laganih betona. Kako je izdavanje graevinskih dozvole podijeljeno izmedu službe u MZOPUG i službi u uredima državne uprave u županiji. kao i mobilizaciju dragih resursa .S obzirom na to da je u posljednjih desetak godina važnost uštede energije u graditeljstvu (kao derivat ekološke skrbi) povećan. porobetona.

sastavnice mjerne nesigurnosti. kao i troškova za energiju. obvezno procjenjivati i iskazivati i u ispitnim i u umjernim laboratorijima (mjerilištima). primjerice. Ureñaj sa zaštićenom vrućom pločom sastoji se od adijabatske komore u kojoj je smješten mjerni složaj. Danas proizvoñači toplinsko-izolacijskih proizvoda iskazuju (na s normom propisani način) vrijednosti koeficijenata toplinske vodljivosti svojih proizvoda tako da ih zaokružuju na 0. grijaća ploča sa zaštitnim prstenom i dva hladila.3.iskazivati mjernu nesigurnost. Na kraju. u skladu s . Temperatura se mjeri termočlancima na barem pet mjesta sa svake strane uzorka (ukupno 20 trermočlanaka). Izmeñu grijalice i zaštitnog prstena nalazi se zračni raspor. tako da su bočni gubitci (rasipanja) topline zanemarivi. VRSTE I SVOJSTVA Uvod Grañevinske materijale dijelimo na prirodne i umjetne i možemo koristiti sve one koji zadovoljavaju uvijete opisane u točki 4. ne postoje izvori ili ponori topline u samim uzorcima. MATERIJALI. Ova točnost pri sobnoj temperaturi iznosi 2%. mjernu je nesigurnost. Bit mjerenja je isključivo voñenjem ostvariti prijenos topline grijalice okomito na uzorak. smrzavanje nosive konstrukcije. U skladu s gore navedenim.001 W/(mK). odreñeni toplinsko-izolacijski proizvod svrstavan u razrede tipa: od 0. procjena mjerne nesigurnosti ispitivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala postala je nužna.Vrijednosti ovako iskazanih deklariranih koeficijenata toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih materijala meñusobno se razlikuju za nevelikih 2% do 4%. Takoñer. Mjerni složaj čine dva istovrsna uzorka. da je temperaturno polje stacionarno te da su uzorci izotropni i homogeni. Mi će mo se zadržati na opisu izolacionih materijala. 4. Donedavno je.030 W/(mK) do 0. MATERIJALI OPĆENITO. Dobra 118 . pretpostavlja se da zbog dovoñenja topline uzorcima ne nastaju promjene obujma.1 K. na ovaj se način na cijelom mjernom području (jednako površini grijalice) ostvaruje polje jednakih temperatura.1.3. ⋅ Iz ovoga se može zaključiti da je nužno dobro poznavati sve veličine koje utječu na mjerni proces . te zaštita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. Termočlanak je osjetilo koje se sastoji od dvije žice različitog materijala i koje su na jednom kraju skupa zavarre) Razvoj tržišta i proizvoda od toplinsko-izolacijskih materijala uzrokovao je promjenu njihove klasifikacije s obzirom na koeficijent toplinske vodljivosti.035 W/(mK). sustava za grijanje i hlañenje i sustava za kontrolu i praćenje (regulaciju) mjernog procesa. što je u području normom propisane točnosti ureñaja kojim se koeficijent toplinske vodljivosti mjeri. što se ostvaruje s pomoću tzv. ali ne i manje važno. Potom. dok je na cijelom temperaturnom području srednjih ispitnih temperatura iznosi čak 5%. Takoñer. pregrijavanje). zaštitne vruće ploče. Mjerni proces mora biti tako dobro voñen da padovi temperatura na zračnom rasporu izmeñu grialice i zaštitnog prstena ne iznose više od 0. može se zaključiti da je potreba za procjenom i iskazivanjem mjerne nesigurnosti mjerenja koeficijenta toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih proizvoda više nego nužna i očita. Uloga toplinsko izolacijskih materijala je smanjenje toplinskih gubitaka.

drvena vuna. vermikulit. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna. dok je meñu organskim materijalima najpopularniji polistiren. Toplinska izolacija vanjskog zida od kamene vune i polistirena Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine. Radi tehnickog uskladivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom. što doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade. pamuk. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Na toplinsku zaštitu zgrade utječu debljina sloja toplinske izolacije i toplinska provodljivost materijala λ (W/mK). Pod vrstama proizvoda namijenjenih za ugradnju radi uštede toplinske energije i toplinske zaštite navode se i toplinskoizolacijski gradevni proizvodi.toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje površine toplije. te na-cin potvrdivanja sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima.40 W/m2K iznosi 8-11 cm. lan. Zakonom o gradnji. perlit. kokos. prihvacene kao hrvatske norme. Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina. Toplinskoizolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu Potreba za uštedom energije i toplinske zaštite grade-vina pridonijela je povecanoj primjeni toplinskoizola-cijskih proizvoda. Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost λ=0. a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. prostornog uredenja i graditeljstva donijelo je Tehnicki propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgra-dama . Grañevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima odredenim nor-mom na koju upucuje tehnicki propis. spomeničke vrijednosti objekta. broj 175/2003 i 100/04) grañevni se proizvod može staviti u promet i rabiti za grañenje samo ako je dokazana njegova uporab-ljivost.045. Dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskin proizvoda Podloga za dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda su norme specifikacije proizvoda. pa potrebna debljina za U(k)=0. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. Uporabljivost gradevnog proizvoda dokazuje se certifi-katom sukladnosti gradevnog proizvoda ili izjavom o sukladnosti koju izraduje proizvodac gradevnog proizvoda nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe pos-tupka ocjenjivanja sukladnosti. 119 .030-0. uskladenim s europskim nacelima Direktive za gradevne proizvode CPD (89/106/EEZ). Ministarstvo zaštite okoli-ša. od kojih se jedan odnosi na uštedu energije i toplinsku zaštitu gradevina. ispunjava šest bitnih zahtjeva. Propisom se reguliraju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za gradevne proizvode koji se ugraduju u gradevinu. celuloza. a istovremeno sprječava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. Transparentna izolacija omogućava prijem Sunčeve energije i prijenos u zgradu. Sve veća potražnja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr. zahtijeva se da svaka gradevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja. pluto. Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika. pa se tako danas u svijetu mogu naći i transparentna i vakuumska toplinska izolacija. u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite. slama i drugo. proizašle iz europskih norma.

Valja napomenuti da za svaku vrstu toplinskoizolacij-skih proizvoda postoji odredena norma specifikacija proizvoda i da za sada postoje harmonizirane norme za sljedece toplinskoizolacijske proizvode: • tvornicki izradeni proizvodi od mineralne vune (MW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13162:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog polis-tirena (EPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13163:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13164:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13165:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od fenolne pj ene (PF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13166:2002 • tvornicki izradeni prizvodi od celijastog (pjenastog) stakla (CG) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13167:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvene vune (WW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13168:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13169:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog pluta (ICB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13170:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13171:2002 Bez obzira na neobvezatnost norma i na cinjenicu da svaki tehnicki propis samo upucuje na odredene norme, njiho-vo postojanje pridonosi ujednacenosti u pristupu gradev-nim proizvodima i vec sada je, u relativno kratkome raz-doblju od njihova izdanja, vidljivo pridonijelo urediva-nju tržišta u podrucju dokazivanja kvalitete i primjene toplinskoizolacijskih proizvoda. Dokazivanje uporabljivosti toplinskoizolacijskih proizvoda Dosadašnji se nacin dokazivanja kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda zasniva na nekim sporadicnim ispiti-vanjima svojstava proizvoda, s rezultatima ispitivanja prikazanim u izvještajima o ispitivanju, cesto pogrešno nazvanim atestima, s programom ispitivanja prema odabiru proizvodaca materijala ili izvršitelja tih ispitivanja. Taj nacin dokazivanja kvalitete proizvoda u hrvatskome tehnickom zakonodavstvu naziva se «svjedodžba o ispitivanju prema priznatim tehnickim pravilima». Tehnickim propisom o izmjeni tehnickog propisa o uš-tedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirana je pravovaljanost do sada izdanih svjedodžbi o ispitivanjima na sljedeci nacin [3]: • dana 30. 6. 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravila za dokazivanje uporabljivosti grade-vnih proizvoda • svjedodžbe o ispitivanju gradevnih proizvoda, izda-ne prema priznatim tehnickim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti gradevnih proizvoda do da-tuma koji je u njima odreden, ali ne dulje od 31. 12. 06. Tehnickim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirano je provodenje postup-ka potvrdivanja sukladnosti toplinskoizolacijskih
120

proizvoda. Potvrdivanje sukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda U dodacima ZA harmoniziranih norma za toplinskoizo-lacijske proizvode od mineralne vune, ekspandiranog polistirena i ekstrudiranog polistirena moguca su tri sus-tava potvrdivanja sukladnosti: sustav 1, sustav 3 ili sustav 4. Odabir sustava ovisi o ponašanju toplinskoizolacij skog proizvoda u uvjetima požara, odnosno pri ispitivanju reakcije pri požara. Temeljem vrijednosti promatranih parametara pri ispitivanju reakcije na požar, a koji su navedeni u tablici 1. norme HRN EN 13501-1:2002, toplinsko-izolacijski materijali mogu se svrstati u razrede (tablica 1.): Tablica 1. Razredi proizvoda prema reakciji pri požara Razre Opis ponašanja toplinskoizolacijskog d proizvoda uvjetima požara Al Ne doprinosi u požara A2 Ne doprinosi požara B Jako ogranicen doprinos požara C Ogranicen doprinos požara D Prihvatljiv doprinos požara E Prihvatljiv doprinos požara F Nema zahtjeva za ponašanje u Dakle, ovisno o razredu reakcije pri požara toplinsko-izolacijskog proizvoda, potvrdivanje sukladnosti se pro-vodi prema: SUSTAVU 1: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B i C , tj. za proizvode kod kojih odre-dena faza u proizvodnom procesu može dovesti do poboljšanja svojstava reakcije pri požara (npr. dodavanjem uspori-vaca požara ili ogranicavanjem kolicine organskog materijala u proizvodu). SUSTAVU 3: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B, C, D i E s tim da kod proizvoda razreda Al, A2, B i C ne može doci do poboljšanja svojstava reakcije pri požara. SUSTAVU 4: za proizvode razreda F i proizvode Al, A2, B, C, D i E kod kojih se ne zahtije-va ispitivanje reakcije pri požara (proizvodi razreda Al prema Odluci Komisije 96/603/EZ). POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAðEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRðENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA GRAðEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNI PROPISANI OVIM PROPISOM Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja
Redni broj 1. 2. Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) (-) 0,87 0,80

121

3. 4. 5. 6. 7.

Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga)

0,70 0,60

Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije 0,50 (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka 0,50 0,60

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)
Redni broj 1. 2. 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4. 5.
a)

Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmeñu stakala – bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnostia) – svijetle boje ili malene transparentnosti – tamne boje ili povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane – žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano – žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) Strehe, loñeb) Markize, gore i bočno provjetravaneb)

FC (-) 1

0,75 0,80 0,90

0,25 0,30 0,50 0,40

Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 1. 2. Zgrada do 2 kata Zgrada s više od 2 kata 2 3

Redni broj

Broj katova zgrade

Tablica 4. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)

122

Redni Građevni materijal broj

Gustoća ρ kg/m³

Toplinska provod ljivost λ W/(m·K)

Specifični toplinski kapacitet cp J/(kg·K)

Faktor otpora difuziji vodene pare µ

1.

ZIDOVI, uključivo mort u reškama 1800 1600 1900 1700 1800 1600 1200 1100 1000 900 800 1800 1600 1200 2000 1000 1200 1400 1600 1800 2000 500 700 900 0,81 0,68 0,85 0,80 0,83 0,70 0,55 0,48 0,45 0,42 0,39 0,99 0,79 0,56 1,40 0,70 0,80 0,90 1,10 1,20 1,40 0,30 0,37 0,46 900 900 800 800 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 5/10 5/10 50/100 50/100 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 15/25 15/25 15/25 50 5/15 5/15 20/30 20/30 20/30 20/30 5/10 5/10 5/10

1.01 puna opeka od gline 1.02 puna opeka od gline 1.03 klinker opeka 1.04 klinker opeka 1.05 puna fasadna opeka od gline 1.06 puna fasadna opeka od gline 1.07 šuplja fasadna opeka od gline 1.08 šuplji blokovi od gline 1.09 šuplji blokovi od gline 1.10 šuplji blokovi od gline 1.11 šuplji blokovi od gline 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1.13 puna vapneno silikatna opeka 1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi 1.15 prirodni kamen 1.16 šuplji blokovi od betona 1.17 šuplji blokovi od betona 1.18 šuplji blokovi od betona 1.19 šuplji blokovi od betona 1.20 šuplji blokovi od betona 1.21 šuplji blokovi od betona 1.22 šuplji blokovi od laganog betona 1.23 šuplji blokovi od laganog betona 1.24 šuplji blokovi od

123

24 porobeton 2.19 porobeton 2.00 1.01 armirani beton 2.44 0.72 1000 1000 1000 5/10 5/10 5/10 BETON I ARMIRANI BETON 2500 3200 2400 2200 2000 2000 1800 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 1000 900 800 750 700 650 600 550 500 450 400 2.35 1.29 0.04 beton 2.55 0.35 1.79 0.02 teški beton 2.06 beton s laganim agregatom 2.18 0.22 porobeton 2.27 šuplji blokovi od laganog betona 2.11 beton s laganim agregatom 2.23 porobeton 2.60 2.14 beton s laganim agregatom 2.05 beton 2.18 porobeton 2.16 0.19 0.16 beton s laganim agregatom 2.22 0.03 beton 2.07 beton s laganim agregatom 2.13 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 80/130 80/130 80/130 70/120 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 124 .12 beton s laganim agregatom 2.21 porobeton 2.21 0.39 0.15 0.31 0.60 2.13 beton s laganim agregatom 2.25 porobeton 2.08 beton s laganim agregatom 2.24 0.62 0.20 porobeton 2.17 porobeton 2.15 beton s laganim agregatom 2.10 beton s laganim agregatom 2.laganog betona 1.09 beton s laganim agregatom 2.65 1. 2.00 0.49 0.25 0.25 šuplji blokovi od laganog betona 1.52 0.27 porobeton 1000 1200 1400 0.89 0.70 0.26 šuplji blokovi od laganog betona 1.30 1.26 porobeton 2.60 0.

06 gipsana žbuka 3.29 porobeton 2.03 vapneno-cementna žbuka 3.31 beton s jednozrnatim šljunkom 2.22 magnezitni estrih 4.54 0.02 vapnena žbuka 3.32 beton s jednozrnatim šljunkom 3.20 0.11 0.70 0.38 1000 10/15 2300 1.18 cementni mort 3.25 900 8 4.90 1.19 cementni estrih 3.80 1.43 0.08 gipsana žbuka 3.00 0.05 gipsana žbuka 3.30 840 200 125 .60 0.17 žbuka na bazi akrilata 3.03 keramičke pločice 1300 0.51 0.10 1.09 lagana žbuka 3.07 gipsana žbuka 3. 350 300 2000 0.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca 4.2.14 sanacijska žbuka 3.65 0.30 beton s jednozrnatim šljunkom 2.10 1000 60/100 1600 0.12 toplinskoizolacijska žbuk 3.28 porobeton 2.15 polimerna žbuka 3.47 0.11 lagana žbuka 3.60 1. ESTRISI 2000 1600 1800 1400 1500 1400 1300 1200 1300 1000 700 400 250 1400 1100 1800 1700 2000 2000 2100 2300 1. MORTOVI.81 1000 60/100 ŽBUKE.11 0.70 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1100 1000 1000 15/35 6/10 15/35 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 15/20 15/20 15/20 5/20 5/20 6/15 50/200 50/70 100/150 15/35 50 15/35 15/35 3.13 toplinskoizolacijska žbuka 3.38 0.10 lagana žbuka 3.08 0.01 gipskartonske ploče 4.16 silikatna žbuka 3.40 1000 1000 1000 6/10 6/10 60/100 1800 1.60 1. ZIDNE I STROPNE OBLOGE 900 0.25 0.70 0.01 cementna žbuka 3.04 vapneno-gipsana žbuka 3.56 0.20 anhidrit estrih 3.90 0. PODNE.

14 1000 20000 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE ≤ 100 ≤ 200 ≤ 800 0.055 0.23 1000 50000 5.01 ekspandirani perlit 6.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona 5.04 pijesak.81 1000 1300 900 1000 3 3 3 3 6. PARNE BRANE (KOČNICE) 1100 0.23 1000 1000 50000 50000 1100 1200 0. šljunak. 7.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala 5.030 do 0.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P 5. 2500 550 2.15 1000 2000 40/200 50/70 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI.040 1450 150 126 .035 do 0.05 drvo 5.23 1000 100000 1300 0.02 lomljevina ekspandiranog pluta 6.04 kamene ploče 4.26 960 300000 1300 0.040 1030 1 1450 60 ≥ 25 0. 1100 1100 0.01 mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 7.03 ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 TOPLINSKO – IZOLACIJSKI MATERIJALI 10 do 200 15 do 30 0.4.02 ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 7.03 lomljevina opeke od gline 6.23 0.80 0.41 0.060 0.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB 5.14 1000 1000 50000 100000 1600 0.23 0.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 5.035 do 0. ≤ 1700 tucanik (drobljenac) 7.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR 5.03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca 5.050 0.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 6.

1. tavanu Prozori. 0.60 0.75 1.030 do 0.070 900 5 1560 5/10 1400 5/10 Tablica 5.00 3.05 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 7. balkonska vrata.06 čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 7. Θe.060 0. grañevnih dijelova novih zgrada.30 0.045 0.040 1400 60 ≥ 30 0. stropovi prema 0.mj.065 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.mj.09 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 7.09 1400 50 100 do 150 360 do 460 1000 ∞ 1470 3/5 550 0.50 0.045 do 0.040 do 0. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora. min >3 °C min ≤3 °C Vanjski zidovi. min ≤3 °C 0.mj. zidovi prema garaži.07 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168. malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama U [W/(m²·K)] Redni broj Građevni dio Θi ≥ 18 °C Θe.065 do 0.150 1470 4/8 140 do 240 80 do 500 110 do 450 0.80 3.40 0.00 3.020 do 0. krovni prozori. min >3 °C 0. debljina ploča 15 mm ≤ d ≤ 25 mm 7.45 12°C < Θi < 18 °C Θe.80 1. 2.10 drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ≥ 30 0.055 0. U [W/(m²·K)].045 do 0.035 0.mj.08 ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 7.40 127 .04 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 7.7.75 Θe.

030 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu. vrata prema negrijanom stubištu. Sadržaj vlage u kg/kg 0.90 8.30 0.80 1. Stropovi iznad vanjskog zraka.90 0.50 2. 7.801) 2.00 2.90 0. stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 0.40 Napomena: Θe.mj.40 0.40 0.80 1. Tablica 6.min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. Ravnotežni sadržaj vlage u grañevnom materijalu kod temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % Redni broj 1.80 1. 2.501) 2.045 Grañevni materijal beton guste strukture sa šupljikavim agregatom beton šupljikave strukture s gustim agregatom beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom 128 . 0. zida prema tlu ili negrijanog prostora.40 0.40 0.tavanu 4. 0.651) 2. 0.50 0. s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete Stropovi između stanova. podovi na tlu Vanjska vrata.90 0.501) 2.40 5. 3.80 1.130 0.00 6. 9. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida.65 0.

4. bitumen 4.22 1. Treba uskladiti toplinske karakteristike pojedinih konstrukcija kako bi se ostvarila zadovoljavajuća potrošnja energije.60 1. planiranje potrošnje energije ne treba stati na zadovoljavanju minimalnih kriterija potrošnje energije definiranog nacionalnim zakonodavstvom već treba: > planirati zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje > uvesti upravljanje energijom u zgradi tokom cijelog razdoblja korištenja Zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje imaju manje vrijednosti koeficijenata prolaska topline pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice.00 Redni broj Grañevni materijal ili zid 10. 5. Vanjska ovojnica koja je toplinski izolirana osigurava ugodne temperature u unutrašnjem prostoru. time ostvaruju manje toplinske gubitke i manju potrebnu energiju za grijanje i hladenje.020 0. Najveći doprinos za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama je poboljšanje toplinskih karakteristika gradevinskih konstrukcija. gips. POTREBNE DEBLJINE Materijali i izvedbe U skladu sa smjernicama Direktive o energetskim značajkama zgrada {EPBD) 2002/91/EC.20 1. 9.27 1.25 1. VRSTE I SVOJSTVA TOPL. IZOLACIJSKIH MATERIJALA.3. 6.13 1. 5.4. blokovi na bazi drva 11.13 1.150 Tablica 7.27 1.45 1. 7. 2. anhidrit drvo. anhidrit 1.17 1. asfalt. proizvodi na bazi drva. 8. 3. Stoga je potrebno s obzirom na namjenu zgrade: > Odrediti zone različitih unutrašnjih temperatura ill načina korištenja prostora 129 .2. Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage (23 °C/80 %) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala Faktor preračunavanja Fm 1. proizvodi na bazi biljnih vlakanaca 0. opeka od gline vapneno silikatna opeka Porobeton beton s granulama polistirena beton s laganim agregatom mort i žbuka beton s teškim agregatom beton guste strukture sa šupljikavim agregatom gips.

1954. danas je to jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala. industriji i brodogradnji. godine. iz Priloga »C« TPRUETZZ. te niske cijene i jednostavne ugradnje. što je uvrštava medu najbolje toplinske izolatore. Zbog dobrih izolacijskih svojstava X= 0. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti. odnosno poliuretanska pjena. Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena i staklena vuna. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljšati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(m2K)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici površine elementa [kWh/m2]. Pregled toplinsko izolacijskih materijala Dobro poznavanje toplinskih svojstava gradevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada. faktor otpora difuziji vodene pare. Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom. paropropusna je i djelomično vodootporna.035-0. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren. EPS. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene 130 . veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu. Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugradujemo. te korištenje energije u proizvodnji.045. otpornost na vlagu i drugo. Mineralna vuna . stišljivost. trajnost. u svim vanjskim konstrukcijama. te kao plivajući pod u podnim medukatnim konstrukcijama. dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti izmedu 0. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku. te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. kako bi se ostvarila minimalna toplinska zaštita. ravnog ili kosog krova. debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda. a organskih materijala polistiren . Svi koeficijenti prolaska topline graničnih konstrukcija (izmedu zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve odredene u tablici 5.035 i 0. Toplinski gubici kroz gradevni element ovise o sastavu elementa. Otporna je na starenje i raspadanje.> Primijeniti odgovarajući sastav konstrukcije vanjske ovojnice > Toplinski izolirati sve konstrukcije prema negrijanim prostorima i prema van > Smanjiti utjecaj toplinskih mostova U svrhu uštede energije zgradu je potrebno podijeliti u više zona ukoliko je predvideno različit način korištenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju više od 4°C. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemačkoj.040 W/mK. na našem tržištu najviše se koristi polistiren ili stiropor. te poliuretan. orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je na anorganske i organske materijale. a ovisi o gustoći. odnosno visokog toplinskog otpora. te na mikroorganizme i insekte. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale. Osim kamene i staklene vune. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala. Takoder je važan i način proizvodnje materijala. Mineralna vuna ima visoku otpornost na požar. nadzemnog zida. Koristi se najviše kao toplinska zaštita. zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu. tlačna tvrdoća.kamena i staklena. podrumskog zida. Koeficijent toplinske vodljivosti U (W/mK) je količina topline koja prode u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2.ekspandirani i ekstrudirani. a i cijena.

prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju.045 do 0. pa su potrebne veće debljine.15 8-10 10-15 16-20 50 ∞ 3/5 4/8 4-6 140 do 240 80 do 500 0. debljina ploča 15 mm<d<25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 10 do 200 1 15 do 30 0.35 X (W/mK) 2 W/m K 0. Tablica 10. .030 do 0. Ovi se materijali u svijetu koriste lokalno. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene. za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS.035 do 0.ekstrudirani polistiren. te zbog toga nije u široj primjeni. naročito pri sanacijama krovova.060 0.0 131 . Na tržištu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materijali kao što su celuloza. glina.040 7-9 60 5-8 >30 100 do 150 360 do 460 550 0.035 W/mK.5-2.050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE µ 1 REL. Projektne vhjednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale. približne vhjednosti faktora otpora difuziji vodene pare.045 0.030 do 0. TROŠAK ZA U=0. Ian.020 i 0. perlit. Ekstrudirani polistyren XPS je najčešće obojen u plavo ili ružičasto.035 do 0.065 do 0.065 0.040 do 0. Imaju nešto slabija izolacijska svojstva. Poliuretanska pjena takoder se dosta koristi. trstika. Ima još bolja toplinsko izolacijska svojstva pa X iznosi izmedu 0.35 2 W/m K mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ćelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168. ovčja vuna i drugi. Za pravilan izbor materijala za toplinsku izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fizikalno kemijska svojstva.0-3.020 do 0.040 8-10 150 2.040 9-10 60 0. te nije otporan na teperature više od 80°C.055 10-16 11-14 5 5/10 1.0 2.80 >25 0. te prednosti i mane primjene.vune. vermikulit. znatno je skuplja od prva dva navedena materijala. te usporedba relativnih troškovaza ugradnju TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL GUSTOĆA 3 p kg/m POTREBNA TOPLINSKA PROVODLJIVOS DEBLJINA (cm)ZA T 11=0. slama. Medutim.090 0. A [W/(mK)J. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova .045 do 0.5 >30 0.

Analizirani usporedni troškovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida. Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala. još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne kapilarne cijevi koje idu poprečno s jedne na drugu stranu ploče. Krute rešetkaste strukture molekula. nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske NANOGEL izolacije. njihove toplinske karakteristike. Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti sprečava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija).9 3 mg/cm 0. kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija). Izuzetno lagana kruta pjena.070 0. ostakljenih stijena i svjetlarnika. Higroskopan.1. te relativni trošak za takav nivo toplinske zaštite po m2 izolacije.037 10-18 10-11 20-35 5/10 1-2 - SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i si. najnizu gustocu. Vatrootporan. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. Na ovaj način akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora. 1 . a istovremeno sprečava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade.0. krom kositar ili ugljik) u kojem se tekuća komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum). Moguće su različiti stupnjevi transparentnosti. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva.130 0. AEROGEL Aerogel je izuzetan materijal. Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata.090 do 0. VAKUUMSKA TOPLINSKA Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu uz pomoć zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. ali lomljiv na pritisak.035-0. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna. polistirenska pjena i sl.004 . a najčešće je polutransparentan.03 U tablici je dan pregled najčešćih toplinsko izolacijskih materijala.) koja omogućava prijem sunčeve energije i prijenos u zgradu. izolacijska svojstva se povećavaju zbog vakuuma.040 0. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI 132 . Posebno je korisna za izoliranje južnog fasadnog zida. nastaje iz gela (silicij. a ako sadrži ugljik koji apsorbira IC zračenje ne prenosi toplinu (zračenje). potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zaštite. najnizu provodljivost zvuka. Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji omogućuju prodor sunčevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr spomeničke vrijednosti objekta. Ako odstranimo zrak iz IZOLACIJA materijala. aluminij.drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ovčja vuna slama lan TRANSPARENTNA TOPLINSKA IZOLACIJA 110 do 450 15 do 60 - 0. pri čemu se učinak može dodatno pojačati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zračni sloj ispred transparentne izolacije.

k o k o s . P o n u d a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a n a t r ži š t u j e r a zn o l i k a . eliminiranja toplinskih mostova. p l u t o . O va j e i zo l a c i j a j o š u vi j e k vr l o s k u p a i p r i m j e n j u j e s e n a j vi š e k o d s a n a c i j a o b j e k a t a g d j e n i j e m o g u ć e u g r a d i t i ve ć e d e b l j i n e i z o l a c i j e z b o g n p r .0 . stropova iznad otvorenih prolaza. s m r za va n j e n o s i ve k o n s t r u k c i j e . N a t o p l i n s k u za š t i t u z g r a d e u t j e č u d e b l j i n a s l o j a t o p l i n s k e i z o l a c i j e i t o p l i n s k a p r o vo d l j i vo s t m a t e r i j a l a λ (W / m K ) . V e ć i n a u o b i č a j e n i h t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a i m a t o p l i n s k u p r o vo d l j i vo s t λ = 0 . p a s e t a k o d a n a s u s vi j e t u m o g u n a ć i i t r a n s p a r e n t n a i va k u u m s k a t o p l i n s k a i zo l a c i j a . negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi grañevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima. 0 4 5 . a m o že m o i h p o d i j e l i t i n a a n o r g a n s k e i o r g a n s k e m a t e r i j a l e . toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i. D o b r a t o p l i n s k a i zo l a c i j a i m a u t j e c a j i n a k va l i t e t u s t a n o va n j a j e r s u u n u t a r n j e p o vr š i n e t o p l i j e .fasada. stropova iznad negrijanih prostora i dr. s l a m a i d r u g o . V a k u m s k a i zo l a c i j a r a d i s e u m o d u l a r n i m p a n e l i m a . S ve ve ć a p o t r a žn j a za t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m m a t e r i j a l i m a u s ve ve ć i m d e b l j i n a m a d o ve l a j e d o r a zvo j a n o vi h t e h n o l o g i j a . l a n .1 1 c m . loggia. zaštiti grañevnog elementa od pregrijavanja.U l o g a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a j e s m a n j e n j e t o p l i n s k i h g u b i t a k a . p a p o t r e b n a d e b l j i n a z a U ( k ) = 0 . Tr a n s p a r e n t n a i z o l a c i j a o m o g u ć a va p r i j e m S u n č e ve e n e r g i j e i p r i j e n o s u zg r a d u . najvažnije. d r ve n a vu n a . toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju. a i s t o vr e m e n o s p r j e č a va k a o i o b i č n a t o p l i n s k a i zo l a c i j a g u b i t k e t o p l i n e i z zg r a d e . š t o d o p r i n o s i t o p l i n s k o j u d o b n o s t i zg r a d e . ve r m i k u l i t . t e za š t i t a n o s i ve k o n s t r u k c i j e zg r a d e o d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a i n j i h o vi h p o s l j e d i c a ( vl a g a . s p o m e n i č k e vr i j e d n o s t i o b j e k t a . 133 . 4 0 W / m 2 K i zn o s i 8 . k a o i t r o š k o va za e n e r g i j u . a zb o g i zu ze t n i h i zo l a c i j s k i h s vo j s t a va p o t r e b n e s u zn a t n o m a n j e d e b l j i n e o d k o n ve n c i o n a l n e t o p l i n s k e i zo l a c i j e za i s t a t o p l i n s k a s vo j s t va . udobnom i zdravom stanovanju. p e r l i t . O d a n o r g a n s k i h m a t e r i j a l a n a j vi š e s e k o r i s t e k a m e n a i s t a k l e n a vu n a . Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. O s t a l i m a t e r i j a l i s t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m s vo j s t vi m a s u i g l i n a . Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje. najviše izvodi kao: povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom Sustavi zadovoljavaju zahtjevima: ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti. 0 3 0 . Za svaki grijani grañevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom. p a m u k . sprječavanju kondenzacije vodene pare. sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u grañevnom elementu i na unutrašnjoj površini grañevnog dijela/elementa zgrade. zaštite grañevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada. Toplinska se izolacija vanjskih zidova . c e l u l o za . Najviš e se k oristi:Toplins ka izolacija vanjskog zida od k amene vune i polistirena. osiguranja zdravog i udobnog boravka. značajne uštede energije za grijanje ili hlañenje. p r e g r i j a va n j e ) . d o k j e m e ñ u o r g a n s k i m m a t e r i j a l i m a n a j p o p u l a r n i j i p o l i s t i r e n .

mogućem nastanku površinske kondenzacije. Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama. razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage. u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima.Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izrañen od šuplje opeke od gline d = 25 cm. osjećaj propuha i hladnoće. Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine. a na površini se zidova ne stvara kondenzat. koja omogućuje akumulaciju topline. Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju. debljine 6 cm Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15. površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C. prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata. Što su razlike temperature izmeñu tijela i grañevinskih elemenata koje ga okružuju veće. sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom grañevnom dijelu zgrade. Da bi boravak bio ugodniji.5 0C ). odnosno njihovo zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeñu njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. ožbukan s obje strane. Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od . tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju. bez toplinske izolacije. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih grañevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani. Zid je toplinski stabilan.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograñen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F. Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim 134 . ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban. Ohlañen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu. Sve to pogoduje.

135 .provjetravanjem). Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata. odnosno veću debljinu toplinske izolacije. zidovi se hlade. Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. kada je to moguće. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova. Boravak je zdrav i ugodan. a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova. niti kod najvećih vrućina. površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. Akumulacija topline vanjskih višeslojnih grañevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor. Zato. prvenstveno na tim mjestima. koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka. a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani. Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije. Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih grañevnih elemenata i nastanku kondenzata. koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima. U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C. treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane. ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C. a temperatura zraka u prostorijama. tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog grañevinskog elementa. Zrak u prostorijama tijekom dana. posebno u večernjim satima.

3.4. UGRADBA. SUSTAVI ZAŠTITE 136 .3.

IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE 137 .OPIS SUSTAVA: 1. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET 8. SOKL PROFIL 4. GV 10) 2. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F 9. PRIČVRSNICA 6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM 7. POLISTIREN PLOČA 5. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40. ZID 3.

138

139

Izolacija potkrovlja

140

141

142 .

143 .

144 .

pri tome uvažavajući. Fasada i zaštita zidova zgrada trebaju biti tako izvedene da udovoljavaju estetskim. fizikalnim. SLAGANJE SASTAVA GRAð. vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. što zahtjeva redovito održavanje i time 145 . pokazuje da se kod toplinski neizolirane kuće gubi 52% toplinske energije kroz vanjske zidove. energetskim i klimatskim zahtjevima. Preko 90 000 obnovljenih kuća u ratom pogoñenom području sagrañeno je uglavnom od opeke debljine 29 cm. Ožbukani vanjski zid U zimskom razdoblju vanjski zidovi bivaju navlaženi pod djelovanjem vjetra. zbog svojstva upijanja vode. izmeñu ostaloga i okolicu te po potrebi i tradiciju gradnje. energetskim i klimatskim zahtjevima. Vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade. O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant. Za ugodan boravak u grañevini i štednju energije preporučljivo je ugraditi toplinsku izolaciju debljine 10 cm (mineralne vune ili polistirola). Najveći dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj sagrañen je i još se uvijek gradi s vanjskim neizoliranim zidovima od opeke. odnosno moraju se smatrati jednako važnim. Hidrofobna žbuka ima svojstvo vodonepropusnosti dok omogućava prolaz vodenoj pari. Ipak. DIJELOVA. Analiza.4. Vanjski zidovi ožbukani ne-hidrofobnom žbukom poboljšavaju estetski izgled fasade i smanjuju stupanj navlaživanja zida. Toplinskom izolacijom taje se gubitak znatno smanjuje. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje. Zadovoljavajuće rješenje ovoga problema je ugradba toplinske izolacije na vanjskoj strani zida. Procesi koje izaziva vlaga u zidovima mogu uzrokovati trajne i nepovratne promjene (plastične deformacije) poput kemijskih procesa i razaranja ili povratne promjene (elastične deformacije) poput promjena toplinske vodljivosti materijala ili dilatacije. prefabricirani betonski elementi i drugi način izvedbe. potrebno ih je ožbukati hidrofobnom žbukom. vanjski zid obložen fasadnom opekom. Fasada mora biti otporna na udare vjetra i nepropusna na udare kiše pod djelovanjem vjetra. Da bi se vanjski neožbukani zidovi grañevine zaštitili od navlaživanja i propadanja. napravljena za obiteljsku kuću u drugoj klimatskoj zoni. Fizikalna svojstva materijala fasade moraju biti takva da osiguraju trajnost pri promjenjivim klimatskim uvjetima. ANALIZA ZGRADE I GRAð. a potom postavljanje hidrofobne žbuke na toplinsku izolaciju. vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom. Svaki od ovih zahtjeva treba biti uvažavan i niti jedan ne smije biti preferiran u odnosu na druge. DIJELOVA Zaštita zidova zgrade i fasade trebaju zadovoljavati svim estetskim. Vrste fasada Prema vrsti i namjeni zgrada fasada može biti izvedena kao neožbukani vanjski zid.4. Isto tako se pri njihovom projektiranju moraju uvažavati okolica i tradicija gradnje. ožbukani vanjski zid. žbuka je podložna fizikalnim promjenama. vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom.

Dobra toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja postiže se ako se masivni zid s vanjske strane izolira toplinskom izolacijom debljine 10 cm i zaštiti s vanjske strane fasadnom opekom s ventiliranim zračnim prostorom širine 4-8 cm. Ovaj meñurazmak čini zračni prostor koji može biti ventiliran ili neventiliran. s razmakom od vanjske strane neizoliranog ili toplinski izoliranog zida. tako i za stambene grañevine te mnoge javne i industrijske grañevine.povećanje troškova. Ako je zračni prostor ventiliran. onda se obično kaže kako je riječ o vanjskom zidu s ventiliranom fasadom. Vanjski zid obložen fasadnom opekom Oblaganje vanjskih zidova fasadnom opekom može biti uspješno primijenjeno. Fasadna opeka može biti izravno postavljena na vanjski neizolirani zid. Zbog toga je preporučljiva uporaba hidrofobne žbuke i toplinske izolacije vanjskog zida. toplinski izolirani zid ili pak. kako za obiteljske kuće. 146 .

prodire kroz procijepe izmeñu ploča u zračni prostor. jedno od rješenja moglo bi biti da se spojna mjesta ploča. slično izvedbi kod prozora i doprozornika.4 mm. kako se to. U cilju otklanjanja mogućih sumnji kako su uzroci iskrivljavanja i lomljenja kamenih ploča dilatacijska naprezanja zbog temperaturnih razlika. posebno u nekim krajevima. Kako se vanjski zid izvodi s toplinskom izolacijom s vanjske strane.Fasadna je opeka otporna na vanjske utjecaje i dugo traje. Osim toga. što izaziva pritisak klizajućih ploča na one ispod njih koje se lome i padaju. Kako bi se izbjeglo prodiranje vode kroz procijepe izmeñu kamenih ploča. treba napomenuti da linearna dilatacija granitne ploče duljine 1 m. Problemi koji se javljaju kod izvedbe fasada kamenim pločama jesu propuštanje vode u meñuprostor kroz procijepe izmeñu ploča i klizanje ploča. To uzrokuje navlaživanje toplinske izolacije.m što bitno smanjuje troškove održavanja zgrade. dogaña se da kiša. potrebno je utrošiti dodatnu energiju. IZBOR Fasade oblijepljene pločicama uvijek su dobar izbor 147 . Navlažena toplinska izolacija povećava toplinsku vodljivost. horizontalna i vertikalna izvode s "L" utorima. činilo. pri razlici temperature od 50 K. Uspješno se može primijeniti i za prizemne dijelove stambenih grañevina. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje Vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom Obloga vanjskih zidova kamenim pločama sve više uvodi kamen u arhitekturu kao pouzdan i estetski prihvatljiv grañevinski materijal. Skoro sve obnovljene kuće u ratom pogoñenom području Hrvatske sagrañene su od opeke debljine 29 cm. a time i gubitke topline. da bi se isušila navlažena toplinska izolacija. pod djelovanjem vjetra. iznosi samo 0. pogotovu kada je taj prostor predviñen za javne sadržaje. a kamene se ploče sidre na vanjski zid. Primjena kamenih fasadnih ploča pogodna je za poslovne i neke druge javne zgrade.

Vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Ostakljene fasade imaju odreñene prednosti u odnosu na klasične. naročito za gradnju proizvodnih pogona jer sendvič djeluje kao dobar toplinski izolator. Moguće je lim izravno postaviti na toplinsku izolaciju . naročito ako je postavljen još i vodonepropusni sloj. Primarni uzrok prodiranja oborinske vode kroz spojeve prefabriciranih elemenata jeste povećani tlak na vanjskoj strani zbog djelovanja vjetra. 148 . Dobra se energetska učinkovitost postiže kada se u zračni prostor ubacuje odsisni zagañeni zrak iz korisnog prostora zgrade. ako se gleda s energetskog aspekta. U razdoblju grijanja zgrade dozračena toplina izravnog i difuznog sunčevog zračenja zadržava se u zračnom prostoru i time smanjuje gubitak topline. zračni se prostor prirodno ventilira kroz otvore postavljene na donjem i gornjem dijelu ostakljenja. a vrijeme i troškovi izvedbe manji su nego kod klasične gradnje. a ljeti hladan. hotela. Ipak. ali tu postoje mogućnosti navlaživanja toplinske izolacije doñe li do pucanja na spojevima limenih ploča uslijed toplinske dilatacije lima. Prefabricirani betonski elementi U zgradama koje se izvode iz prefabriciranih elemenata prisutni su problemi kondenzacije vodene pare i prodiranja oborinske vode u konstrukciju. Primjena poliuretanskih sendviča s limenom oblogom pogodna je u industrijskoj gradnji. Fasade obložene staklom uglavnom se primjenjuju kod poslovnih zgrada. naročito kod zgrada koje se griju i hlade tijekom godine. zimi topao. a izmeñu limene obloge i toplinske izolacije ostavlja se zračni prostor. dobroj zaštiti od vanjskih utjecaja i malim troškovima održavanja. spojevi se zatvaraju mortom. banaka itd. naročito kod primjene u industrijskoj gradnji. Te se prednosti očituju u brzoj montažnoj gradnji. a ljeti dobici topline. gdje je prodiranje oborinske vode spriječeno profilacijom spojeva tako da se unutrašnji i vanjski tlak izjednače. Fasada tada djeluje kao ventilirana fasada. Prefabricirani zidovi obično su napravljeni od visokokvalitetnih materijala u dobro kontroliranim tehnološkim procesima. Staklene površine iziskuju i manje godišnje troškove održavanja od klasičnih fasada. Zbog toga je mala mogućnost da oborinska voda prodre kroz ovaj materijal. Vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Fasada izvedena od lima ili limenog sendviča s toplinskom izolacijom ima nekih prednosti. U vrijeme kada nije potrebno grijanje. već hlañenje zgrade. postoji mogućnost da voda prodre kroz spojeve prefabriciranih elemenata i da doñe do kondenzacije vodene pare u hladnim mostovima. Izmeñu toplinske izolacije i vanjskog stakla nalazi se zračni prostor širine do 20 cm. Princip izvedbe fasadnog dijela konstrukcije sličan je izvedbi ostakljenih fasada. što doprinosi smanjenju potrošnje energije u razdoblju grijanja. elastičnim materijalima ili se izvode kao otvoreni spojevi. Na vanjski se zid postavlja toplinska izolacija. Ovi se otvori u razdoblju grijanja drže zatvorenima. Da bi se što efikasnije spriječilo prodiranje oborinske vode kroz spojeve elemenata konstrukcije. Ostakljena fasada je dobar zaštitnik zgrade od navlaživanja. Fasadni zid čine unutarnji zid s toplinskom izolacijom koja je postavljena na vanjskoj strani. Na ovaj se način zimi smanjuju gubici.

Problem kondenzacije vodene pare u konstrukciji zgrada izvedenih od prefabriciranih elemenata mogu biti aktualniji nego kod zgrada klasične izvedbe zbog slijedećih razloga: Prefabricirani beton je gušći i čvršći nego beton izliven na licu mjesta, pa je zbog toga i bolji vodič topline. Krajevi mnogih prefabriciranih elemenata djeluju kao toplinski mostovi na kojima može doći do kondenzacije. Pri uporabi otvorenih spojeva, hladni zrak prodire u unutrašnjost spoja koji može postati toplinski most, pothlañujući unutrašnje površine na ovim mjestima. Unutrašnje površine zidova mnogih zgrada, izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata su glatke i male apsorpcijske moći. Osloboñena vodena para u prostoru se ne apsorbira, pa stoga dolazi do povećanja vlažnosti unutrašnjeg zraka.

PROJEKTANT O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant Čak i mala količina kondenzirane vodene pare koja bi se inače lako apsorbirala u žbuku zida stvara tragove vlaženja na neapsorbirajućim površinama prefabriciranih betonskih elemenata. Istraživanja pokazuju da navlaživanje zidova izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata dolazi do izražaja u mnogo većoj mjeri nego kod klasične izvedbe zidova, pri istim uvjetima korištenja. Zbog toga se u zgradama sa zidovima izvedenim iz prefabriciranih betonskih elemenata preporučuje postavljanje bolje toplinske izolacije i primjena bolje
149

ventilacije prostorija nego u zgradama klasične izvedbe. Izvedbom fasada s hidrofobiranom termo-žbukom postiže se toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja vanjskih zidova zgrade. Primjena termo-žbuke pogodna je za starije zgrade kod kojih se obnavljaju fasade i za kuće s neožbukanim vanjskim zidovima. Termo-žbuka se može uporabiti u kombinaciji s drugim toplinskim izolatorima kao vanjski toplinski i vodonepropusni zaštitni sloj. Premda vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade, fasade moraju biti otporne na udare vjetra i nepropusne na udare kiše pod djelovanjem vjetra .

4.4.1. NEGRIJANI DIJELOVI ZGRADE , ODREðIVANJE TEMPERATURNIH ZONA
S obzirom na tehnički propis razlikuje zgrade: 1 – po namjeni ili veličini zgrade stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (Ve≤100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana, bruto površine ≤400m2) 2 – po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu qi ≥18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<qi< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature qi ≤ 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

Regulacija temperature u prostoru: Temperaturna ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Meñutim postoje preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kojih bi se trebali pridržavati:
• • •

Prostorije za boravak: 20-21oC Kupaonica 24oC Hodnici, predvorja 15oC
150

• • • • • • •

Spavaće sobe: 18oC Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 oC Za vrijeme godišnjeg odmora 10 oC Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5% energije za grijanje. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka.

4.4.2. PODOVI
Toplinski gubici kroz pod čine 10% od ukupnih toplinskih gubitaka kuće. Pod izolirajte s 10 cm toplinske izolacije. Toplinski gubici kroz pod mogu biti smanjeni i za 60% postavljanjem toplinskeizolacije. Ako je temperaturna razlika izmeñu zagrijanog i umjereno zagrijanog prostora mala, tj., manja od 4-5 °C, skoro da se i ne isplati toplinska izolacija. Samo znatno hladnije prostorije se toplinski izoliraju. Toplinska izolacija hladnih podova je jednostavan način da se smanje gubici topline i da se poboljša komfor stanovanja. Ako kod podnog grijanja ne postoji dovoljna toplinska izolacija, gubi se jako puno topline. Gubici iznose oko 6 % ukupnih toplinskih gubitaka na novim grañevinama ali ipak se i tada preporuča ugradnja izolacije. Toplinska izolacija podrumskog stropa je u tom slučaju posebno djelotvorna. Debljina izolacije poda zavisi o temperaturi hladne prostorije, a iznosi 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju, 10 cm za podove prema vanjskom zraku, a ako se radi i o podnom grijanju onda te veličine treba uvećati za 3 cm. Na hidroizolaciju ili betonsku podlogu polažu se toplinsko-izolacijske ploče ekspandiranog polistirena-stiropora toplinske vodljivosti λ =0,036 W/(mK) (gustoće 20 – 30 kg/m3), ovisno o opterećenju. Debljinu toplinske izolacije treba proračunati (ne manje od 6 cm). Na postavljene se ploče prije nanošenja armiranog betonskog estriha polaže PE – folija. Sanacija poda prema tlu u postojećoj kući često nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u usporedbi s velikom investicijom koja je potrebna za takvu sanaciju.

151

KROVOVI
KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA Iako je udio krova zastupljen s oko 10-20% u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Često se prostor ispod krova namjenjuje za stanovanje, iako nije adekvatno toplinski izoliran. Tada se zimi javljaju veliki toplinski gubici, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti. Ako krov nije dobro toplinski izoliran tada kroz njega može proći i do 30% topline. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.
152

IZOLACIJA STROPA Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva: • • Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora . Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju. cementne ploče.podruma 153 . Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Takoñer treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini. šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. lim. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. lijevane izolacijske proizvode. folije. Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna. izopolimere kao i proizvode od trske i slame.Preporučljiva toplinska izolacija je 20 cm.20-0. Uvjek se preporuča izvesti donji. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku. krovne betonske ploče. tako i kod kosih krovova potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. mekano drvo. proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeñe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac. drugi sloj toplinske izolacije radi prekrivanja toplinskih mostova. Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije. a izbor krovnog pokrova (crijep. potkrov ili kišnu branu. Postavlja se izmeñu i ispod greda. Toplinska izolacija krova osigurava nam ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlañenje. Ugradnjom ~20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0.25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće. Kako kod ravnih. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra).

Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0. a za lakše se stropove preporuča do 0. ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem. donjeg koji je tvrñi i gornjeg koji je mekši. Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda.35 W/m2K. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane. Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom. što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju. Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije. ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm. 154 .• • Stropne konstrukcije u mokrim prostorima Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane.45 W/m2K. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA Postoji više rješenja. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja. Njima se sprječava prijenos zvuka po konstrukciji. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno. visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm.25 W/m2K. Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0.

Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha.35 W/m2K. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju. Osim ovih slojeva. kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%.STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obvezatni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. te njenom stanju investicija se vrača u periodu od 3-5 godina. U ovisnosti od toga da li se potkrovlje koristi za stanovanje ili ne. gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. U ovisnosti o konstrukciji kuće. u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se. 155 . Na takav se sloj lijepe keramičke pločice. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha. iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu. a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju. Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije.

već omogućava da se u ljetnom periodu vaša kuća ne pregrijava. ili će njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću. ZIDOVI Ukoliko želite smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima.4. To se naročito odnosi na obiteljske kuće bez fasade.4. te one koje su grañene bez toplinske izolacije. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom periodu. te zamijenite prozore.4. Tako možemo skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima ureñaja. postavite ili povećajte debljinu toplinske izolacije. 156 .

što je oko 52 kn/m2 u slučaju lož ulja ili 22 kn/m2 u slučaju plina. a druga od šuplje cigle 25 cm i s toplinskom izolacijom od 10 cm. smrzavanje. Većina uobičajenih materijala za toplinsku izolaciju ima toplinsku vodljivost λ = 0.045 W/mK. prvo dobro izolirate kuću. ne propustite priliku da ugradite toplinsku izolaciju. tuširanja. jedna grañena od pune opeke bez ikakve izolacije. razlika u troškovima za grijanje može biti i do 6 puta! Bolja kuća troši 10 litara lož ulja ili 10 m3 plina manje po kvadratnom metru kuće. to toplinska izolacija ima bolja svojstva.030-0. te provodljivost materijala λ (W/mK). Takoñer će i toplinski ugoñaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida. Prilikom adaptacije fasade.Prilikom adaptacije kuće. Ukoliko usporedimo dvije kuće iste površine. te nastanak gljivica i pljesni. Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti ćete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja. Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna. te polistiren (stiropor). Zapamtite: što je vrijednost λ manja. Na kvalitetu toplinske izolacije zidova utječe debljina izolacijskog sloja. Kotao i radijatori koje morate nabaviti za grijanje će biti manjeg kapaciteta. te će početna investicija za grijanje biti manja. pregrijavanje) čime joj produžujemo vijek trajanja. sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida. Dodatni troškovi za toplinsku izolaciju su oko 200 kn/m2 što čini 20-40% od ukupnih troškova adaptacije fasade. Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. 157 .

Više o toplinskoj izolaciji vanjskog zida Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi. podova. gljivica i pljesni) i pridonosi toplinskoj ugodnosti u prostoriji (jer što su razlike u temperaturama izmeñu tijela i grañevinskog elementa veće tijelo se brže hladi i ljudi se osjećaju nelagodno). kao i na duži životni vijek zgrade. a na drugom mjestu se nalazi stiropor. Toplinska izolacija omogućuje akumulaciju topline u zidovima prostorija. Osim što izolacija znatno pridonosi uštedi potrebne energije za grijanje ona takoñer štiti grañevni element od pregrijavanja. Potrošnja energije za grijanje i hlañenje može se bitno smanjiti punom toplinskom izolacijom obodnih grañevinskih dijelova zgrada (zidova. te stvaranja mikroorganizama. krovova). i to na starim trošnim kućama i do 6 puta. a 220kn/m2 stiroporom. kao i smanjenju globalnih klimatskih promjena. kao i za hlañenje ljeti. sprječava kondenzaciju vodene pare (zbog koje dolazi do truljenja grañevnog materijala. Doprinos zaštiti okoliša. a što je jedan od pozitivnih efekata energetski efikasne gradnje i efikasnog korištenja toplinske energije. U praksi je ponekad nemoguće dodatnu toplinsku izolaciju izvesti s vanjske 158 . Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna. Razlika u investiciji je minimalna a kreće se oko 280 kn/m2 za 10 cm izolacije kamenom vunom. smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš. Približno 85% zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji. odnosno njihovo zagrijavanje te se na taj način smanjuje razlika u temperaturama izmeñu unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. već i na kvalitetu i udobnost stanovanja. Gubitak topline i potrošnja energije po kvadratnom metru odrazit će se ne samo na mjesečne račune za grijanje i električnu energiju.

Sam materijal od kojeg se izgrañuje vanjski zid može imati vrlo različita toplinska svojstva. ima znatno bolja termoizolacijska svojstva od klasične opeke. Knauf ploče debljine 3 cm sastoje se od 2 ploče debljine 9. što za debljinu cigle 45 cm daje gubitak topline kroz opeku od 0.385 W/m2K. iako je i stiropor teško zapaljiv materijal) Primjer: Dakle.67 W/m2K. naprama 2 W/m2K kod zida od obične opeke iste debljine. zid od porotherm cigle debljine 45 cm.18 W/mK). a izolacija debljine 10 cm takvoga materijala ima koeficijent toplinske prolaznosti 0.73 W/m2K.18 i 0. Tako za najbolju ciglu u ponudi koeficijent toplinske prolaznosti iznosi 0.45 W/mK. a navedena svojstva su za tipove koji se mogu kupiti u Hrvatskoj.35 W/m2K za ploču debljine 10 cm. posebice kada se radi o višekatnoj zgradi (potrebna je suglasnost svih stanara) ili kad je objekt pod zaštitom.strane. Kamena vuna ima daleko manji otpor difuziji vodene pare od stiropora. ekspandiranog polistirena i ploče koja sprečava prodiranje vlage. s izolacijskim knauf pločama debljine 3 cm na 159 . U tom slučaju izolacija se može izvesti s unutrašnje strane. Najbolji materijali sa strane termičke izolacije za vanjski zid su porobeton i posebna termoopeka. Oni se svi razlikuju prema svojstvima i prema cijena. Izolacijski materijali za vanjsku ovojnicu zida mogu biti različiti.5 mm. dok se taj koeficijent za običnu ciglu kreće oko 0. Polimerni izolacijski materijali – stiropor ili ekspandirani polistiren najpopularniji je vanjski izolacijski materijal. ali je i povoljnija u slučaju požara (čuva svojstva do temperature od 900 °C te spriječava širenje požara. dok je voñenje 0. Koeficijent toplinske vodljivosti iznosi izmeñu 0.30 W/m2K.33 (to su ukupni toplinski gubici. Ytong termoblok (xella) debljine 40 cm ima koeficijent vodljivosti topline 0. Porotherm opeka (proizvodi wienerberger) – u debljinama 20 – 45 cm.33 W/mK. Ploče se ugrañuju s unutrašnje strane zidova imaju koeficijent prolaza topline od 1. Kamena vuna je materijal sličnih svojstava te ima koeficijent toplinske prolaznosti 0. meñutim najpopularniji su kamena vuna i polimerni izolacijski materijali.

odnosno za normalnu zimsku razliku temperatura od oko 20 K (unutarnja temp. TIPOVI VRATA I PROZORA PROZOR KAO ELEMENT TOPLINSKE ZAŠTITE ZGRADA Prozor je element obodne površine zgrade koji omogućava ljudima. 20 °C vanjska 0 °C) kroz neizolirani zid gubi se 30 W/m2 zida više toplinske energije.4. To znači da je razlika u toplinskim gubicima izmeñu ta dva slučaja 1. Osim toga ima izuzetno gradevno fizikalno značenje jer se kroz njega osvjetljava i prozračuje prostor te osigurava i odgovarajuću toplinsku. 160 .4 MJ toplinske energije (energetska vrijednost 1.unutarnjoj strani te izolacijom od kamene vune ili stiropora sa vanjskom strane ima ukupnu koeficijent prolaza topline 0. 4. Naravno i prozori značajno utječu na toplinske gubitke ovojnice grañevine.5.4 W/m2K. koji u njoj žive i rade povezanost s vanjskim svijetom.5 m3 prirodnog plina). zvučnu i zaštitu od vode. Dakle za vanjski zid površine 20 m2 u toku jednog dana u ovakvim uvjetima nepotrebno se izgubi 51.6 W/m2K.21 W/m2K. prema običnom neizoliranom zidu kojemu je ta vrijednost oko 1.

Toplinski gubici i dobici posljedica su triju različitih načina prijenosa energije: . Mjesta toplinskih gubitaka i dobitaka kroz prozor 161 . Povrh toga.transmisije (toplina prolazi neposredno kroz materijale od kojih su prozori napravljeni) -prozračivanja (topao zrak iz zgrade i hladan zrak iz okoline ili obrnuto izmjenjuju se kroz nezabrtvljena mjesta u ili oko .Sunčeva zračenja (Sunčeve zrake prodiru kroz ostakljenu površinu prozora u zgradu). Sllka 1. dolazi do prolaza zraka (propuhivanja). Osim navedenih neugodnih značajki prozori imaju i prednosti pred drugim obodnim elementima jer je kroz njihov prozirni stakleni dio moguće neposredno učinkovito iskorištavati energiju Sunčeva zračenja.Toplinska je izolacija prozora općenito slabija od toplinske izolacije drugih elemenata koji zatvaraju zgradu. kroz spojeve prozorskog okvira i prozorskih krila. To znači da se zimi kroz njih gubi toplina. a ljeti uzrokuju pregrijavanje prostora. a često i kroz reške na spoju izmedu prozorskog okvira i zida. U torn se slučaju govori o toplinskim dobicima. što pri hladnijem vremenu još više povećava toplinske gubitke.

Kod jednostrukih prozora te kod unutarnjih spojnih i dvostrukih klasičnih prozora upotrebljavaju se tzv. Kod nas još uvijek prevladavaju drveni okviri. To su stakla sastavljena od dva ili tri stakla koja su meñusobno razmaknuta i na rubovima povezana u cjelinu materijalima za brtvljenje. Podjela. odnosno za sanacije. 162 . a u Europi je uporaba svih svrsta materijala uravnotežena. a s obzirom na njihove značajke dijele se u razlicite skupine. Shematski prikaz načina prijenosa energije kroz prozor Potreba za stalnim smanjivanjem upotrebe energije za grijanje zgrada usmjerava razvoj prozora na traženje mogučnosti za smanjivanjem toplinskih gubitaka i što većim iskorištavanjem Sunčeva zračenja. Na temelju ispitivanja ostvarene su brojne ideje koje su često tehnički vrlo zahtjevne i skupe i u praksi će tek zaživjeti. prikazana u nastavku. danas se izraduju samo za posebne namjene. izolacijska stakla koja mogu biti dvostruka ili trostruka. Proizvodi se mnogo razlicitih vrsta prozora. Podjela prozora s obzirom na konstrukcijsku osnovu Danas se proizvode i ugraduju uglavnom jednostruki prozori. Stoga ćemo opisati onaj stupanj razvoja prozora koji je u tehničkome i ekonomskom pogledu najbolji za masovnu stambenu izgradnju. a često se za izradu rabi kombinacija tih materijala.Sllka 2. vrlo je pojednostavljena. Dvostruki klasični prozori. Prozorski okviri i okviri prozorskih krila izrañuju se od drva. Slika 3. koji su nekoć prevladavali. Prozori uobicajeno imaju ugrañena dva ili tri stakla. metala ili umjetnih tvari.

Energija koja prodre kroz ostakljenje grije zgradu i toplinski je dobitak. a slabije propušta dugovalno toplinsko zračenje. No. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U =1.40 W/m2K. Ostakljeni dio prozora omogućava. koja kazuje koliki dio Sunčeva zračenja prolazi kroz ostakljenje. uz ostvarenje zaštite od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. neovisno o vrsti materijala od kojeg se izraduju. gdje je njihova bilanca najugodnija.80 W/m2K. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmedu 0. njegovoj orijentaciji i lokalnom Sunčevu zračenju. prozore je stoga potrebno ugradivati u osunčana pročelja. moraju osigurati: dobro brtvljenje. Stakla se danas izraduju kao izolacijska stakla.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje). «brisoleji») ili prekrivena bujnim zelenilom. ispunjene molekularnim higroskopnim sitom) za odredivanje razmaka izmedu stakala i brtvilo (butil. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. prekinuti toplinski most u profilu. Takozvani otklopno .40-1.00-3. Prozori na osunčanim pročeljima zato moraju biti opremljeni elementima za zasjenjenje (rebrenice. Izmedu stakala je moguća postava venecijanera za zaštitu od Sunca. Transmisijski gubici prozora i gubici provjetravanjem čine oko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. vanjska vrata. Otuda i pravilo da se na osunčana pročelja ugrañuju veliki prozori. Značajka prozora da energiju gubi i dobiva opisana je pojmom ekviva-lentne toplinske prolaznosti prozora (Uekv) te je realniji podatak za proračun toplinskih gubitaka.S obzirom na način otvaranja. U skladu s novim Tehničkim propisom. Propusnost za Sunčevo zračenje prozora u toplom razdoblju uzrokuje probleme jer zbog njih dolazi do pregrijavanja prostora. aluminij ili plastika. Prozori. Prozorski profili. zaštitne zavjese. na zasjenjena što manji s ugodnim toplinskoizolacijskim značajkama. Utjecaj na toplinske gubitke imaju i letvice (inox. staklena pročelja Prozori i staklene stijene imaju ulogu propuštanja Sunčeve svjetlosti i omogućuju prirodno osvjetljenje. dakle. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1. dvoslojna ili troslojna. Na niski U-koeficijent stakla utječu sljedeći čimbenici: 163 .80-1. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. Veličina te vrijednosti ovisi o toplinskoj prolaznosti i ukupnoj energijskoj propusnosti prozora.80 W/m2K. Prozor unatoć slabijoj toplinskoj izolaciji može više pridonijeti pozitivnoj bilanci zgrade nego bolje izolirani neprozirni zid.40 W/m2K. prozori se dijele na one kod kojih se krila otvaraju oko vertikalne osi ili oko horizontalne osi.zaokretni prozori omogućavaju obje navedene mogučnosti otvaranja. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. silikon) za ostvarivanje hermetičkog zatvaranja. ulaz Sunčevih zraka u unutrašnjost grañevine. sprječava izlaz toplinskog zračenja iz unutrašnjosti grañevine. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. s različitim punjenjem (plinovi. Propuštanje Sunčeva zračenja Staklo u znatnoj mjeri propušta kratkovalno Sunčevo zračenje. prozorski kapci (škure). gelovi ili kristali) ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike. Pokazatelj za propusnost Sunčeva zračenja jest takozvana ukupna energijska propusnost (g).

■ Punjenje meduprostora Napunimo li meduprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon. aluminij.■ Debljina i broj meduprostora U-koeficijent smanjujemo većim brojem meduprostora. Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno zrakonepropusno. O vrsti materijala okvira ovisi debljina okvira i mogućnost ugradnje toplinski i zvučno kvalitetnog stakla. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meduprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost). 4+10+4+10+4. Ukupna kvaliteta stakla ovisi o: > Koeficijentu transmisije energije ET > Koeficijentu refleksije energije ER > Koeficijentu apsorpcije energije EA 164 . pvc i kombinacija materijala: drvo i aluminij. što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10-12 mm. Manji U-koeficijent možemo postići upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo stakla. Npr. Tako se osigurava od prodora vlage i toplog unutrašnjeg zraka u fugu koji bi se ohladio i došlo bi do pojave kondenzata i gljivica. dok su kod aluminija moguće i veće debljine.trostruko (ili peterostruko. a šupljine okvira mogu se ispuniti toplinskom izolacijom.) U-koeficijent će se bitno smanjiti. ovisno o broju stakala) brtvljenje kao zaštita od vjetra. čelik. Koriste se različiti materijali okvira za prozore: drvo. ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira su od 68 do 93 mm za pvc i drvo. a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja). Potrebno je osigurati brtvljenje stakla i samog prozorskog okvira te prozorskog okvira i doprozornika . kiše i nanosa kiše kako vlaga ne bi ušla izvana. ■ Odabir stakla Debljina stakla vrlo malo utječe na U-koeficijent. krypton i si.

60 Vakuumsko ostakljenje specijalno je ostakljenje koje omogućuje smanjenjem ukupne debljine.80 0.50 0.5 do 11.70 0. Trenutno je 165 . Temperature na unutarnjoj površini stakla u ovisnosti o vrsti ostakljenja Tablica 11. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja g±(-)kod okomitog upada sunčeva zračenja TIP OSTAKLJENJA Jednostruko staklo (bezbojno. težine i cijene ostakljenja uz bolje toplinske karakteristike.Slika 16.87 0.50 0.60 0.5 mm ovisno o korištenoj debljini stakla što je značajno tanje od standardnih dvostrukih i trostrukih staklenih panela. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije LowE obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od Sunčeva zračenja Staklena opeka Izvor: TPRUETZZ g±(-)) 0. Ukupna debljina panela je od 6.

a kao komercijalni proizvod mogao bi biti u ponudi krajem 2009. a najčešće su od stakla. Dvostruka fasada sastoji se od dvije ovojnice koje mogu biti izvedene od različitih materijala. Obično jedno staklo ima lowe premaz.25 mm.7 Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. Danas staklene fasade mogu ostvariti toplinske karakteristike gotovo kao i kompaktni dio ovojnice. Panel se izvodi spajanjem dva stakla tankom mrežom distancera debljine oko 0. Ovakva fasada ima veliku debljinu. toplinskih karakteristika ovojnice zgrade i energetskih sustava kako bi se izbjegli parametri koji nepovoljno utječu na ostvarenje unutarnjih klimatskih uvjeta. mehanički ili pomoću centralnog sustava za upravljanje. ali s obzirom na karakteristike vakuumske šupljine očekuje se značajno smanjenje u odnosu na ostakljenja koji su u upotrebi.4 . Vakuumska šupljina ostvaruje koeficijent prolaska topline U=0. Ovakva struktura panela ostvaruje smanjenje sva tri mehanizma prijenosa topline: vakuuum smanjuje kondukciju i konvekciju. koji tvore vakuum s pritiskom od 1. a lakše se uoči noću. Izmedu njih je ventilirana zračna šupljina čija širina može varirati od nekoliko centimetara do jednog metra (u posebnim slučajevima i više) ovisno o planiranim karakteristikama vanjske ovojnice. uvjetima okoliša i cjelokupnoj koncepciji zgrade koja uključuje i energetske sustave. Ukoliko se u oblikovanju pročelja koristi dvostruka fasada moguće je postići transparentnost. Tako zrak u kretanju u šupljini Ijeti prima na sebe dio topline koji bi prošao u zgradu i vraća je u okoliš.2 > Zvučna izolacija Rw (dB) 38-44 Zrak koji pri dnu slobodno ulazi u šupljinu izmedu dvije staklene opne zagrijava se i pri vrhu izlazi van.5 W/m2K > Svjetlopropusnost TLT 0. Unutarnja staklena stijena je zaštićena od padalina čime je smanjen rizik od prodora vode. TIPOLOGIJE DVOSTRUKIH STAKLENIH FASADA: Prirodno ventilirana dvostruka fasada koju čini jednostruko staklo s vanjske strane ispred naprave za zaštita od Sunca. od 50 do 80 cm. Vrijednost koeficijenta prolaska topline za panel nije poznata.1. a zaustavljena toplina se odvodi prirodnim strujanjem zraka.08 W/m2K i tako omogućuje značajnije smanjenje toplinskih gubitaka u objektima koji se griju i korištenje pasivnih solarnih dobitaka i ostvarivanje pasivnog standarda gradnje. Naprava za zaštitu od Sunca kontrolira prolaz topline i osvjetljenja u zgradu. stoga nije uvijek moguća izvedba s obzirom na veliku potrebnu tlocrtnu površinu i veće troškove održavanja i izgradnje.6-0.vakuumsko ostakljenje u fazi testiranja. Mreža distancera je gotovo nevidljiva. a lowe premaz radijaciju. Projektiranje dvostrukih staklenih fasada zahtijeva integralni pristup koji uključuje uskladivanje vanjskih klimatskih parametara. Zimi je moguće zatvoriti otvore za zrak i ostvariti dodatnu toplinsko-izolacijsku zonu.3*10"2 Pa koji ujedno postiže kompaktnost panela. prostor izmedu dvije staklene opne koji je prirodno ventiliran prema van i unutarnja staklena stijena koju čini izolacijsko staklo s LOWe premazom i šupljinom s plinovitom ispunom. U šupljini su smještene naprave za zaštitu od Sunca i zasjenjenje koje se reguliraju ručno. 166 . Karakteristike ventilirane dvostruke fasade: > Koeficijent prolaska topline U=1. klimatehničku fleksibilnost te toplinsku i zvučnu izolaciju.

Mnoštvo materijala i nivo tehnike su zadivljujući. U zračnoj šupljini je smještena naprava za zaštitu od Sunca i regulaciju osvjetljenja. 4+16+4.6-0.0 W/m2K > Mogućnost otvaranja unutarnjeg sloja staklene ovojnice Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. ovisno o koncepciji.25 > Svjetlopropusnost TLT 0. Dobitnici tog razvoja su arhitekti.7 > Zvučna izolacija Rw= 38-44 dB Ova fasada je pogodna za hladne klime zbog povećane temperaturne ugodnosti u zoni uz fasadu i mogućnosti rekuperacije toplinskih dobitaka od Sunca pomoću toplinskih izmjenjivača u razdoblju grijanja.4. 4+4 mm. > Unutarnja ovojnica je jednostruko staklo (npr. s napravom (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. SVOJSTVA I TOPLINSKI DOBICI Vrsta stakla Tko želi da njegova kuća ima lijepe oči. a upravljaju ih senzori u fasadi ili pomoću centralnog upravljačkog sustava zgrade (CNUS).6. Unutarnja ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i plinovitim punjenjem (od 4+16+4 do 8 +16+4+4 mm) 4. S obzirom na način ventiliranja i poziciju toplinskoizolacijskog stakla razlikuje se aktivna fasada (ventilirana prema unutra) i interaktivna fasada (ventilirana prema van). 10+16+5+5 mm) Zračna šupljina uvlači zrak iz zgrade i pomoću HVAC sustava izvlači ga u vrhu panela prema sustavu za ventilaciju. 4+4+6 mm) > Ukupni koeficijent prolaska topline 11=1. Zrak pokreću mikroventilatori koji su smješteni u fasadnom panelu.15-0. Moguće su dvije varijante izvedbe dvostruke ventilirane fasade: Aktivna fasada u presjeku: Vanjska ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i šupljinom s plinovitim punjenjem (npr. Širina komore cca 15 do 30 cm s tendom ili žaluzinama (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. Širina zračne komore cca. 12 do 15 cm. od čega zračna šupljina zauzima od 12 do 15 cm. 167 . Ukupna debljina fasade je od 18 do 22 cm. VRSTE STAKLA. 8+8 mm) Zračna komora je ventilirana vanjskim zrakom koji ulazi u komoru pri dnu vanjskog stakla i izbacuje se van na vrhu vanjskog stakla. Takve fasade su panelne što znači da je pojedini modul uskladen s katnom visinom zgrade i sve energetske procese (kako u prostoru tako i u zračnoj šupljinii) je moguće kontrolirati na razini jedne etaže ili jedne zone. ulaže velikodušno u prozore. Interaktivna fasada u presjeku: > Vanjska ovojnica je jednostruko laminirano staklo (npr.Dvostruke ventilirane fasade u kojima je zrak u zračnoj šupljini pokretan prisilno pomoću mikro ventilatora koji se nalaze u fasadnom panelu ili uključivanjem u HVAC sustav.

Uključivši i dodatne koristi Na tržištu prozora se učinilo jako puno. Zaštita od sunca. S druge strane i dalje se intenzivno radi na razvoju prozora.zastupljeni su u prirodi u neograničenim količinama. Staklo. Staklene površine se obrañuju u mikroskopski malim nano-područjima tako da s njih nestaje i voda i prljavština. jer staklo je moderni grañevinski materijal. upravo zahvaljujući modernim prozorima. Pri tome stakla mogu biti i raskošna. natron i vapno.sa svijetlog na tamno. vakuumski metalizirane. Ono je simbol demokracije i modernizacije. toplinska i zvučna zaštita predstavljaju nivo tehnike i nude se u svim pojmljivim oblicima od suterena do krova. dopušta prožimanje unutrašnjosti i vanjštine te reducira prvobitnu namjenu grañevinskih objekata: zaštitu ljudi od prirodnih sila. U pozadini toga leži začuñujući razvoj: u usporedbi s jednostavno zastakljenim modelima koji su se koristili krajem 70-tih godina gubitak energije se s termo izolacijskim staklima reducirao na jednu četvrtinu odnosno desetinu. Prednosti tog proizvoda su evidentne: sirovine za proizvodnju stakla – pijesak. Kratko rečeno: Ono što moderni prozori danas posjeduju od dodatnih koristi odgovara visokim zahtjevima komfora stanovanja.kao kod naočala. „Inteligentni“ prozori se preklapaju s prozirnih u neprozirne. gotovo revolucionarno. koji će na bazi svojstava materijala reagirati na toplinu zemlje i pomanjkanje energije. a ne i toplinu. O nedostacima proizvoda industrija elaborira već desetljećima. infracrvene zrake.Uvijek iznova smo začuñeni kada postanemo svjesni napretka. moderni grañevinski materijal Arhitekti ga rado koriste. Primjer prozora: lijepi pogled i prostorije okupane dnevnom svjetlošću ne moramo više kao nekad plaćati visokim troškovima grijanja. prije svega potkraj 90-tih godina su njihova nastojanja urodila plodom. baš prema propisima pravilnika o uštedi energije. daje transparentnost i jednostavnost. Staklene površine su tanke. Sve više prozora se nudi s niskim Uvrijednostima. stabilne forme i postojan na ogrebotine. koji je samo u nekoliko godina temeljito izmijenio područje grañenje. pri čemu imaju svojstvo da iz sunčeve svjetlosti propuštaju samo svjetlost. Što je moguća niža U-vrijednost 168 . ekstremno je postojan na vremenske utjecaje. Drugi modeli se podešavaju automatski .

Današnji prozori s dvostrukim staklima imaju U-vrijednosti izmeñu 1.8 do 0. Prije svega zbog malih troškova održavanja . Cijena iznosi oko 290 €. kako bi donijeli ispravnu odluku.2 i 1. Usporedbe radi prva izolirajuća stakla koja su se koristila prije 30 godina još uvijek imaju U-vrijednost od 2. primjerice drvo ili plastika s dodatnom izolacijom od pluta.8. Prilikom odabira materijala okvira osim toplinske izolacije značajnu ulogu igraju izgled.8 . Već prema okvirnom materijalu prozor može biti dvostruko skuplji od dvoslojnog-termo-izolacijskog prozora.U-vrijednost se kreće izmeñu 1. prema vrsti drveta i premaza svake 3 do 10 godina.8 .Prilikom odabira odgovarajućih prozora i projektant i investitor moraju obraditi hrpu certifikata i vrijednosti.8 i 2. uglavnom PVC velikim dijelom sve više zamjenjuje klasični drveni okvir. meranti) nudi dobru toplinsku izolaciju s Uvrijednostima izmeñu 1. Ona opisuje koliko se dobro može kasnije iskoristiti energija sunčevog zračenje za zagrijavanje kuće. Što je ta vrijednost niža. poliuretanske pjene (PU) ili celuloze postiže vrlo dobe U-vrijednosti izmeñu 0. koje reflektira toplinsko zračenje natrag u prostoriju. • Kombinacija drveno-aluminijskih okvira povezuje najbolja svojstva obje vrste materijala. Viša g-vrijednost povoljna je za energetsku bilancu Postoji još jedna vrijednost koja je vrlo značajna kod odabira prozora: g-vrijednost. • Spregnuti materijal. tada prozori izoliraju bolje od zidova starije gradnje. • Plastika.3 i 1.zahvaljujući punjenju plemenitim plinovima u meñuprostoru izmeñu dva stakla te tankom vakuumskom metaliziranju na unutarnjoj strani. ariš. hrast. Lijepo je imati obje vrijednosti u primjerenom odnosu cijene i učinkovitosti. U kombinaciji 169 . njihov izgled dakako nije optički ugodan oku. Niža U-vrijednost je bolja od visoke g-vrijednosti. Izolacijska vrijednost okvira ima veliko značenje Značajne količine topline gube se ne samo kroz prozorska stakla. 210 €. dovoljno je samo pranje i čišćenje i sve to uz relativno nisku cijenu ca. već i kroz okvire.1. I tu su posljednjih godina značajno poboljšane izolacijske vrijednosti. Zbog toplinske vodljivosti materijala . to je prozor bolji. Što je veća gvrijednost u procentima.5. U-vrijednosti su slične drvenim odnosno plastičnim okvirima.9.6 i 0. to je povoljnija energetska bilanca.aluminijski prozor predstavlja potencijalni toplinski most i znatno je skuplji s cijenom od 330 do 440 €. Najvažniji materijali okvira i njihova svojstva: • Drvo (primjerice smreka. U svakom slučaju Uvrijednost ima prioritet pred g-vrijednošću. • Aluminijski okviri su postojani na vremenske utjecaje i praktično nije potrebno nikakvo održavanje. postojanost na vremenske utjecaje kao i neophodni troškovi održavanja. Cijena za jedno-krilni prozor s drvenim okvirom od jednog do dva kvadratna metra iznosi oko 250 €. Nedostatak: većina vrsta drveta postojana je na vremenske utjecaje jedino pod uvjetom da se redovito premazuju odgovarajućom zaštitom. Unutra dominira ugodni aspekt drveta. koja iskazuje toplinski gubitak u jedinici watt po metru kvadratnom. vani aluminijska jezgra štiti od vremenskih utjecaja.nije potrebno premazivanje-. Svakako treba računati i sa 70 % višom cijenom za normalnu izvedbu. S trostrukim staklima s plinskim punjenjem i zaštitom moguće su U-vrijednosti od čak 0. Koliko dobro je izolirana staklena ploča prozora prepoznajete prema njenoj U-vrijednosti. To je ukupni stupanj energetske propusnosti.

Ni u jednom graditeljskom segmentu nije se dogodio takav napredak i veliki broj inovacija kao u staklarskoj struci. Tri zvjezdice za tri staklene ploče Najkvalitetnije i najcjenjenije staklo koje se danas može naći na tržištu je bez sumnje trostruko . Osim uštede troškova grijanja ta stakla nude i izražen komfor stanovanja. I upravo tamo gdje dominiraju velike prozorske površine u prostoriji . s energetskog aspekta treba koristiti visokovrijedno trostruko . Razlika izmeñu temperature prostornog zraka i površinske temperature je veoma mala.termo izolacijsko staklo. Koristi se u standardnoj pasivnoj kući i ima svoju cijenu. Tko igra na kartu sigurnosti vodit će računa i o certificiranju pasivne kuće.termo izolacijsko staklo. Stoga upoznavanje s mogućnostima staklarske proizvodnje može pomoći pri izboru vrste i načina ostakljivanja Reflektriajuće staklo 170 .s trostrukim zastakljenjem koriste se kod pasivnih kuća. tipični osjećaj hladnoće kojim zrače veliki prozori nestaje. Kod trostrukih termoizolacijskih stakala treba voditi računa i o iznimno kvalitetnim okvirima.

Nema grešaka i u potpunosti je prozirno. 8. staklo obrañeno kiselinom. pogotovo ako gledamo okomito na plohu stakla. izo-staklo). tada mislimo na osnovno bezbojno staklo proizvedeno usavršenim procesom u tzv. To staklo kakvo imamo na starim prozorima s jednostrukim ostakljenjem ili na prozorima krilo na krilo s dvostrukim ostakljenjem bila je osnova tradicionalnog staklarstva u prošlosti. kao i neke kombinacije različitih vrsta stakala koje nam mogu dati nove rezultate i novu primjenu u graditeljstvu. a osnova je i za ostale vrste stakala. 5. tzv. grañanima nisu sve osobine stakla podjednako važne. emajlirano.automatizirano prozračivanje 18% . Bezbojno ravno staklo Kada govorimo o osnovnim vrstama stakla. specijalna stakla. Na jednom staklu to nećemo primijetiti. 1% Kao što vidimo. 12. 19 mm) i možemo ga obraditi u izolacijsko (tzv. 15.klimatski integrirani ureñaji 3% . Postoje osnovne vrste stakala koje upotrebljavamo u grañevini.14% željeznog oksida koji mu daje blago zelenkasti izgled. sigurnost od ozljeda prilikom eventualnog loma. 4.REFLEKTIRAJUĆA STAKLA Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima Koje su dodatne osobine po pitanju odabira stakla koje od projektanata i izvoñača očekuju investitori.električno otvaranje i zatvaranje 5% . brušeno ili staklo sa sitotiskom.lagano čišćenje 33% .sigurnost od provala 27% .1 do 1.zaštita od insekata i dr.otpornost na lom 40% . Pri ostakljivanju objekata oni su usredotočeni na pojedine osobine stakla više nego na druge.). kaljeno staklo. s velikom razlikom što tehnologija nije bila savršena i što je staklo bilo prepuno grešaka (valova. 'float' tehnologiji. 6. dekorativna stakla. zatim refleksna stakla. 10. Takvo besprijekorno prozirno 'float' staklo u sebi ima od 1. pjeskareno. lijepljeno staklo. prozirna ravna vučena stakla. ali kada posložimo više prozirnih 171 . sigurnosna stakla. Današnje 'float' ravno vučeno staklo jest po svom izgledu i estetici savršeno. 3. Prema nekim istraživanjima koja su napravljena u Europskoj uniji na zahtjev samih proizvoñača stakla. stakla obrañena kiselinama i antikna stakla i umjetnička (art) stakla. vatrootporna stakla. niskoemisijska stakla.zaštita od buke 36% . pitanje je koje si trebamo postaviti pri razmatranju ove teme. zrcala. te toplinska i zvučna zaštita na samom su vrhu prioriteta kod grañana.zaštita od sunca i pogleda 36% . karakteristikama i namjeni. Prema istraživanju to su ove osobine poredane po važnosti za korisnika: . točkica i sl. Bezbojno 'float' staklo na raspolaganju je kod dobavljača u različitim debljinama (od 2. Sva stakla nisu jednaka po svojoj strukturi.

ovisno o veličini plohe koja se ostakljuje. To je staklo koje kod nas nije još u potpunosti ušlo u svakodnevni život. Antirefleksno staklo ima odličnu prozirnost i optimalan prikaz boja u izlogu bez odbljeska koji kod potencijalnog kupca može imati iritirajuću ulogu i primjenjuje se na pročeljima velikih trgovačkih kuća. Na pročeljima zgrada koristi se kao regulator prolaza Sunčeve energije. kao i u industriji namještaja zbog visoke propusnosti svjetlosti i neutralnosti boja uz koje stoji. ovisno o proizvoñaču stakla. od bezbojnog stakla odreñene debljine (što ovisi dakako o veličini izloga) i oni drugi. Zatamljena stakla Zatamnjena stakla Kada želimo imati staklo u boji koje je prozirnih karakteristika. To je staklo namijenjeno i vrlo često na zapadu korišteno u muzejima za predstavljanje i zaštitu muzejskih eksponata. 16 mm). Sigurnosna zaštita Antirefleksno staklo U današnje vrijeme kada je život nezamisliv bez velikih trgovačkih kuća koje nude raznolike proizvode u izlozima. a radi sigurnosti ono se proizvodi kao lijepljeno staklo u različitim debljinama (najčešće 8. To je prozirno staklo obojeno u masi. Obojena stakla se proizvode u debljinama slično kao i bezbojna stakla (od 3 172 . 12. treba reći da ti i takvi izlozi mogu biti obični. već samo ublažuje. koji to nisu. Kod nas. ali će s vremenom postati standard u opremanju prostora za pokazivanje. tada ta zelena boja dolazi do izražaja i u to se može uvjeriti svatko tko je barem jednom posjetio lokalnu staklarsku radionicu. sivoj ili zelenoj boji s više ili manje nijansi zatamnjenja. ali ono tu energiju ne reflektira. malo zatamnjeno. tj. jer su izvedeni s ugrañenim antirefleksnim staklom. ovo se ekstra čisto staklo koristi u gotovo zanemarivoj količini.stakala u pločama jednu na drugu. pa osoba nije zabljesnuta refleksijom drugih predmeta s ulice u izlogu. No postoji u proizvodnji i u potpunosti čisto staklo s niskim sadržajem željeznog oksida pa tako i s većim prolazom svjetlosti i smanjenjem zelenih nijansi. nažalost takva praksa nije slučaj. U proizvodnji namještaja ono se koristi za izradu vitrina u brončanoj. što izlozi zasigurno jesu. smeñoj. Pomoću magnetron postupka na staklo je nanesen poseban namaz koji to staklo čini antirefleksnim. tada govorimo o staklu u boji.

Ova stakla imaju u principu vrlo neutralan izgled. što ovisi o paleti proizvoda raznih proizvoñača stakla. Osim goleme uštede energije.1 W/m2K. Tako se dodatnim obradama može dobiti regulacija prolaska Sunčeve energije.do 12 mm). a konačan rezultat ovisi i o položaju objekta te okruženju u kojem se isti nalazi. za ostakljivanje na pročeljima poslovnih i javnih zgrada i sl. a istodobno se smanjuje i mogućnost nastanka i sakupljanja vodene pare na oknima. Obojena stakla Reflektirajuća stakla Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu vrstu stakla koja je za to predviñena. Razlikujemo reflektirajuća stakla s tvrdim i mekim nanosom. prednost niskoemisijskih stakala je i u pogledu udobnosti. Na 173 . bolji estetski izgled objekta i kontrolirani prolaz svjetlosti. manji gubici znače i manju upotrebu primarne energije za zagrijavanje prostora. Danas postoje već i nisko emisijska stakla 'druge' generacije proizvedena magnetron postupkom pa npr. Reflektirajuća se stakla proizvode tako da se na prozirno staklo ili staklo obojeno u masi nanese sloj na silikonskoj bazi ili sloj metalnog oksida pomoću pirolitskog procesa pri čemu se stvara vrlo otporan i čvrst nanos koji se u potpunosti poveže s površinom stakla. tako da se toplinski valovi (dugovalne infracrvene zrake) od stakla odbijaju i vraćaju u smjeru izvora topline. jer se zbog više temperature na površini unutarnjeg stakla smanjuje kruženje zraka u prostoru i povećava osjećaj udobnosti. poput standardnog stakla i namijenjena su upotrebi za ostakljivanje prozora kuća. Kroz stakla niske emisije gubi se manje topline iz prostora jer se energija vraća u prostor iz kojeg dolazi. To su reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima. što je u odnosu na obično izo-staklo smanjenje gubitka topline skoro tri puta. Takva stakla otvaraju nove mogućnosti u graditeljstvu jer staklene površine više ne predstavljaju pravi problem u pogledu gubitka topline. takvo staklo u izo kombinaciji 4+16+4 mm s argonom u meñuprostoru postiže K=1. Ova stakla na jednoj strani imaju tanki nanos metalnih oksida. a time i manju emisiju CO2 u okoliš. Stakla niske emisije Niskoemisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima. ekonomičnije korištenje klimaureñaja. što je prema sporazumu o zaštiti okoliša u Kyotu od velike važnosti u pogledu zaštite čovjekove okoline. Ujedno.

Vatrootporna stakla Vrlo specifično staklo u graditeljstvu je tzv. Da bi uklonili nečistoću sa stakla.. a zatim u drugoj hidrofiličnoj fazi kiša te nečistoće spere sa stakla. ovisno o modelu i proizvoñaču. Samočisteća stakla Novost na tržištu u Hrvatskoj.5 kg/m2 s mogućnošću zaštite od požara u objektu u trajanju od minimalno 30 minuta (klasa E 30). a klase su od 30 do 60 min. a može se dobiti u klasama E 30. što je svota koja odgovara cijeni energije koja se proizvede radom 38 velikih elektrana. žičano vatrostalno staklo koje se koristi za zaštitu od vatre. Upotrebom ovih stakala troškovi čišćenja se znatno smanjuju i gotovo uvijek imamo čista stakla. a i manjak sredstava za čišćenje dobitak su u zaštiti okoliša. treba ugraditi neko od vatrootpornih stakala u vanjsku ili unutarnju stijenu. Treba imati na umu da se vatrootporno staklo naručuje po komadu i točnih dimenzija.5 cm i teško 17. u sezoni grijanja izgubi se i do 40% energije koja je utrošena na zagrijavanje unutarnjeg prostora. dima i otrovnih plinova nastalih izgaranjem materijala. u Bjelovaru postoji proizvodnja vatrootpornih stakala. I takvo se staklo naručuje po mjeri. ali ne i u Europi.5 milijardi eura (koje se danas bacaju u zrak). jesu samočisteća stakla koja se koriste za ostakljenje pročelja zgrada koja bi u suprotnom trebalo čistiti na dosta skup način angažiranjem specijaliziranih ekipa perača prozora na visećim skelama i sl. jer se nakon isporuke ne može naknadno obrañivati ili rezati. U prvoj fazi samočišćenja sunce na mrlje djeluje UV zrakama koje u fotokatalitičkoj fazi razgrañuju organske i mineralne tvari na staklu. Ovisno o proizvoñaču najčešće se izrañuje debljine 6. Napravljeno je pomoću posebne toplinske obrade i konstruirano da stvori učinkovitu branu vatrenoj stihiji i ne dozvoli prolazak vatre. Ako se radi o vatrootpornom laminiranom staklu. dakle na prozorima i vratima starijeg datuma ugradnje. Koliko nam je poznato. Samočisteće staklo sastoji se od prozirnog float stakla koje ima na vanjskoj površini nanesen fotokatalitni i hidrofilni nanos. stručnjaci su iskoristili dvije komponente iz same prirode: vodu (kišu) i sunčeve UV zrake. Kao što nam je poznato. Takvo se staklo ugrañuje jednostruko. Statističari iz EU su izračunali da bi se u Europi ugradnjom suvremenih oblika ostakljenja uštedjelo godišnje i do 18. 174 . E 60 i eventualno E 90 min. organska i mineralna nečistoća skuplja se svakodnevno na staklenim površinama. Meñu vatrootporna stakla spadaju i izolacijska vatrootporna stakla koja se izrañuju kao sastav od više ploča stakla s ekspanzijskim vodenim gelom izmeñu stakala koji pri visokim temperaturama reagira kao toplinski štit i temperaturu zadržava na sigurnoj razini.samostojećim kućama u Europskoj uniji. tada govorimo i o sigurnosnom staklu. Ukoliko želimo učinkovitije staklo za zaštitu od požara.

tada možemo uporabiti i kaljeno i laminirano staklo.Sigurnosno staklo Sigurnosna stakla Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla. No ako se radi o pročelju zgrade. Npr.za zaštitu od vatrenog oružja (u odreñenoj izvedbi) .za podna ostakljenja 175 . štiti razbijeni otvor. Standardno se upotrebljava prozirna PVB-folija s visokim stupnjem UV zaštite. kroz kaljeno ćemo staklo s visine proletjeti na ulicu. Kaljeno će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti. već će zbog folije za koju smo rekli da je izuzetne čvrstoće na kidanje. Ovisno o namjeni meñu stakala može se umetnuti jedan ili više slojeva folije. U uvodu smo spomenuli da ćemo staklo odabrati prema namjeni pa sada možemo reći da se u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom laminirano staklo neće pri udarcu i u slučaju loma raspasti na sitne dijelove. jer se i stupanj sigurnosti u pojedinom slučaju povezuje u prvom redu s namjenom u konkretnom slučaju. Naime.za zaštitu od bačenih predmeta . tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla. Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala meñusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Zato odabir uvelike ovisi o namjeni i mjestu ugradnje i o tome treba voditi računa. tada ćemo odabrati laminirano staklo. ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. laminirano nam staklo uopće neće dozvoliti proboj prema van. Laminirano staklo Kada želimo da staklo osim izuzetnih transparentnih svojstava ima i svojstvo da bude neprobojno i sigurno za korisnika. Folija koja se u tu svrhu upotrebljava je PVB-folija (polyvinyl-butyral folija) i može biti prozirna ili u boji. ako je svrha ne ozlijediti se.za zaštitu od loma . samo staklo nas neće ozlijediti. pri mehaničkom oštećenju (pri udarcu u staklo) staklo puca. a laminirano će pri pucanju ostati u jednom komadu jer ga folija koja se nalazi izmeñu stakala drži zajedno. Postupak proizvodnje odvija se pri povećanoj temperaturi i pritisku u posebnom odjeljenju. ali kako je zalijepljeno folijom. Stoga možemo reći da takvo sigurnosno laminirano staklo ima višestruku primjenu u praksi: . Uostalom. ostati u jednom dijelu i tako pružiti zaštitu. S druge strane. postoje standardi i norme.

176 . kod kaljenog stakla staklo puca kad je tzv. Ponekad se pokaže da klasična PVB-folija može nakon pečenja boje biti oštećena pa se u tu svrhu može uporabiti tzv. O tome treba voditi računa pri odabiru vrste stakla. Danas se u svijetu već uvelike eksperimentira s pročeljima koja su oslikana radi estetskih i drugih (npr. Kada se radi o dizalima i ostakljenju dizala. treba napomenuti da prema važećim propisima u EU svako staklo postavljeno iznad glave korisnika prostora (tzv. nadglavna ostakljenja) mora biti sigurnosno laminirano staklo. Kada se radi o nadglavnim ostakljenjima. ako za to postoji potreba ili je zakonom propisano. a kod laminiranog stakla kad je temperaturni šok preko 40°K.za zaštitu od pada (proboja) u dubinu kroz staklo. panele i sl. Takoñer se i protupožarna stakla izrañuju od kaljenog ili od kaljenog i laminiranog stakla u kombinaciji. tada prema važećim propisima staklo mora biti ne samo laminirano. Stakla koja se mogu laminirati su prozirna stakla. No. folija izmeñu stakala mora biti min. temperaturni šok preko 150°K. već i kaljeno i laminirano. Otpornost na lom vanjskog stakla staklenog krova kod krovnih ostakljenja uvelike je poboljšano upotrebom sigurnosnog kaljenog stakla (ESG) što je u pojedinim državama propisano. 3+3 mm lamistal jest lijepljeno staklo. odnosno nakon bojenja pročelja (na staklo se može intervenirati keramičkim bojama ili digitalnim otiskom). obojena stakla u masi. prilikom analize stakla moramo unaprijed znati što će se dogoditi sa staklom prilikom pečenja. a može biti i obojeno u širokom rasponu boja za upotrebu kod izvedbe zaštitnih pregrada. Zato su pripremne radnje i testovi neophodni za odabir vrste stakla. reflektirajuća stakla. Laminirano staklo može imati i poboljšana akustička svojstva.76 mm debljine i stakla moraju biti deblja od 3+3 kombinacije da staklo smatramo sigurnosnim). Recimo i to da nije svako laminirano staklo ujedno i sigurnosno (npr. treba reći da kod krovnih ostakljenja može doći do pucanja stakla uslijed temperaturnih razlika. Govoreći o praksi. ali nije sigurnosno. Prije procesa laminiranja ta se stakla mogu obraditi kaljenjem. niskoemisijska E-stakla. 0.. Naime. za stepenice. staklo lijepljeno od dva stakla debljine 3 mm tzv.za stropna i krovna ostakljenja . marketinških razloga) i u tu se svrhu upotrebljavaju sigurnosna laminirana stakla. neka ornamentna stakla kao i samočisteća stakla te emajlirana ili sitotiskom obrañena stakla.za ostakljenje pročelja objekata (spider pročelja) . EVA-folija koja se pokazala otpornijom.

namještaj i sl. Staklo sa sitotiskom Staklo sa sitotiskom je kaljeno staklo na koje je prije postupka kaljenja nanesena boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje kroz sito. za obloge stijena. Tako se može na pročeljima zgrada dobiti zanimljiv uzorak koji služi i kao zaštita od sunca. 177 . Kod procesa kaljenja boja se rastopi i poveže sa staklenom površinom pa takav nanos postaje otporan na mehanička oštećenja i atmosferilije. Emajlirana se stakla upotrebljavaju za staklene panele na staklenim pročeljima kada ne želimo da se kroz staklo vide parapeti. slično kao kod emajliranja prvo se boja pri kaljenju rastopi i zatim poveže s osnovnom strukturom stakla. za vrata. pregrade. ili betonska konstrukcija. a moguć je i izbor za različite aplikacije za upotrebu u interijerima.NISKOMISIJSKA STAKLA Niskomisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima Emajlirano staklo Emajlirano staklo je kaljeno staklo na koje se prije samog postupka kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje. staklene ispune i sl.

lamele se proizvode u visinama od 6 m. 8 mm. meñutim. Profilno je staklo u nas popularno pod imenom profilit ili kopelit i upotrebljava se za pregradne stijene posebice pri gradnji industrijskih hala i postrojenja. Postoji veliki izbor ornamentiranog stakla s različitim uzorcima različitih proizvoñača standardne debljine 4 mm. 6. Ogledala su danas standard u opremanju interijera i mogu se dobiti u debljinama od 3. njegova primjena ima i svoju umjetničku vrijednost 178 . propuštaju svjetlost. naravno pod odreñenim svjetlosnim uvjetima (zatamnjena prostorija iz koje se promatra). 5. antiknih zrcala za interijere. a mogu biti ojačane žicom kao i žičano staklo debljine 5/6 ili 6/7 mm koje se upotrebljava za sličnu namjenu.Ornamentirana stakla U industriji stakla oduvijek je posebno mjesto imalo ornamentirano staklo koje se upotrebljava za ostakljenje staklenih vrata i pregrada u interijeru. ali su u biti neprozirna. Staklo za specijalne namjene je promatračko staklo koje pruža mogućnost gledanja kroz staklo a da osoba koja to radi ne bude primijećena. VITRAJ Uobičajeno je da se vitraj najčešće koristi u sakralnim objektima. 4. Takva stakla proizvode se isključivo po narudžbi. a postoje i posebne ponude tzv.

O kojim preporukama treba voditi računa? Za novogradnje treba ispuniti zahtjeve u pogledu ljetne toplinske zaštite iz norme DIN 4108-2 sukladno pravilniku o uštedi energije EnEV. kod novogradnji treba razmisliti o pridržavanju. propusnost (transmisija) stakala za udio zračenja kraćih valnih dužina (UV-zračenje) i većih valnih dužina (infra crveno zračenje) je znatno manja od transmisije vidljive svjetlosti. noćno provjetravanje i vrsta gradnje odreñenih prostorija. Usporedba dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti unosa topline prema DIN 4108-2 je izmeñu ostalog indicija za neophodnost uvoñenja mjera kvalitete u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite u postojećim zgradama. 179 . koje proizvoñač može ciljano mijenjati. vrste stakala. te nastaju znatno više sobne temperature od onih vanjskih. nagib prozora i orijentacija prozora prema stranama svijeta takoñer moraju biti uzeti u obzir. U principu uobičajena stakla imaju visoku propusnost vidljive svjetlosti(valna dužina: 380 do 780 nm). Vidljivo sunčevo zračenje se pretvara u toplinu u trenutku kada padne na masivni grañevinski element (primjerice na unutarnje zidove). Zračenje topline tog grañevinskog elementa je dugovalno te probija staklo u maloj mjeri te se zadržava u prostoriji (princip staklenika). ali je posljedica „hvatanje topline“ na prozorskom staklu. primjerice kod velikih unutarnjih opterećenja(izvori topline u prostoriji). norme DIN 4108-2 imaju odgovarajuće dodane i odbijene vrijednosti(vidi DIN 4108-2 ). Što se može učiniti protiv unosa topline? Postoje dvije mogućnosti? • Reducirati unos zračenja u prostoriju(stvaranjem sjene) • „provjetravati“ toplinu koja nastaje u prostoriji u razdoblju nižih vanjskih temperatura(noćno provjetravanje) Hlañenje prostorije(zraka) uz podršku adekvatnih ureñaja treba se koristiti u samo u iznimnim slučajevima zbog velike potrošnje električne energije. Za objektivnu procjenu kod izračuna koeficijenta unosa topline/zračenja treba uzeti u obzir sve utjecajne faktore.Da bi razumjeli zašto se ljeti prostorije tako zagrijavaju sunčevim zračenjem. Koji su bitni utjecajni faktori? Neophodnost izvoñenja mjera za ljetnu toplinsku zaštitu te njihova učinkovitost ovise o pojedinačnim faktorima. Usporedbom dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti sunčeva unosa vidljiva je i potreba i kvaliteta mjera u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite. Izuzetak bi moglo biti pred hlañenje dolaznog zraka preko transformatora topline zemljine kore. Ili drugačije rečeno. Svako je već čuo za pojam hvatač topline. Kod prekoračenja dopuštenih vrijednosti udjela prozorskih površina u DIN 4108-2. kod starijih objekata o poboljšanju ljetne toplinske zaštite. sjenilo. Taj efekt djeluje tako da se iza stakala ne možemo sunčati. neophodno je objašnjenje načina funkcioniranja prozorskih stakala. udio prozorskih površina. Ostali kriteriji kao što su lokacija. vrsta gradnje. Što se krije iza toga? Stakla na prozorima imaju točno odreñena grañevinsko fizikalna svojstva. a malu propusnost za druga područja valnih dužina. Pri tome centralno značenje imaju grañevinsko fizikalni rubni uvjeti kao orijentacija prema stranama svijeta.

procjena prema DIN normi više nije dovoljna. dakle kada vanjske temperature dosegnu svoj dnevni minimum. Njemačka je u skladu s 180 . Stupanj prolaza ukupne energije Stakla s nižim stupnjem prolaza ukupne energije imaju manju propusnost sunčeva zračenja te su tako pogodnija za ljetnu toplinsku zaštitu. Zgrade s teškim načinom gradnje( armirani beton) mogu akumulirati puno topline. zgrade lakšeg načina gradnje(drvene konstrukcije) ne mogu akumulirati puno topline. Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije (karakteristična veličina toplinskih dobitaka sunčevim zračenjem u zgradama) odreñena je prema normi DIN 4108-2. Ona je meñutim indicija za mogućnost akumuliranja unosa topline . Objašnjenja i pojmovi Pod vrstom gradnje se misli na svojstvo zgrade da akumulira toplinu. Tu je potrebna pomoć stručnih projektanata koji izvode termičke simulacije te na bazi izračuna različitih varijanti prezentiraju utjecaj različitih mjera ljetne toplinske zaštite na poboljšanje toplinske zaštite sobne klime. naziva se u literaturi još i kao“intenzivno noćno provjetravanje te predstavlja učinkovitu mogućnost hlañenja prostorija. Noćno provjetravanje Dugo i intenzivno provjetravanje prostorija zagrijanih preko dana udrugom dijelu noći. Sposobnost akumulacije postoji i na stropovima i podovima. Vrsta gradnje sama po sebi ne govori ništa o očekivanim klimatskim relacijama u ljetnom razdoblju. Lokacija Lokacija govori nešto o očekivanoj klimi u ljetnom razdoblju. primjerice u formi vremenskog prekoračenja odreñenih temperatura. Fasada orijentirana prema jugu osunčana je oko 12 sati po lokalnom vremenu pod najvećim mogućim kutom. Orijentiranje prema stranama svijeta Strane svijeta fasade se označavaju kao orijentacija. Udio prozorskih površina Udio prozorskih površina u odnosu na promatrane fasadne površine pojedinih orijentacija prema stranama svijeta. smanjuje se meñutim kod ovješenih stropova i podnih drvenih konstrukcija. Niži stupanj prolaza ukupne energije znači i manje solarne toplinske dobitke u zimskom razdoblju te u pravilu (kod istovremeno smanjene propusnosti svjetla) duže vrijeme trajanja uključene rasvjete. Najbolje je „poprečno provjetravanje“(otvaranje prozora nasuprot fasadi i vrata koja se nalaze izmeñu). kako bi se spriječio brzi porast temperature.Kod specijalnih zahtjeva u pogledu kvalitete toplinske zaštite.

to je veća toplinska zaštita. Vrste stakla Pod vrstama stakla posebno su opisana sljedeća svojstva stakla: • Broj staklenih ploča(jednostruko. trostruko staklo te sigurnosno staklo) • Punjenje meñuprostora izmeñu staklenih ploča te vrsta zaštite pojedinih stakala Ovi parametri se reflektiraju na grañevinsko fizikalna svojstva( koeficijent toplinskog prolaza. Učinkovitost Učinkovitost ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja može se očitati iz faktora umanjenja. U ljetnom razdoblju su kod viših vanjskih temperatura od onih u prostoriji evidentni toplinski dobici(= negativni toplinski gubici). zasjenjenje( bolja je vanjska zaštita prozora od unutarnje) te odabirom zidnih i stropnih konstrukcija (masivni grañevinski elementi su bolji pufer za visoke temperature) . Blagovremenim uzimanjem u obzir potreba za ljetnom toplinskom zaštitom u najranijem stadiju planiranja možete izbjeći dodatne troškove(naknadne) ugradnje ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja ili klima ureñaja.tim podijeljena u tri klimatske regije. prema novoj europskoj standardizaciji se označava kao Uwvrijednost. 181 . Koeficijent toplinskog prolaza Koeficijent toplinskog prolaza je mjera za toplinske gubitke kroz grañevinski element kod različitih temperatura prostorije i okoliša. Što je koeficijent toplinskog prolaza niži. za koje su orijentacijske vrijednosti navedene u normi 4108-2 Rezime Iz svega navedenog se sažeto može zaključiti da se ugodna prostorna klima može ostvariti pridržavanjem osnovnih pravila kao što su recimo odabir adekvatne strane svijeta (vješt raspored i veličina prozora). dvostruko. propusnost sunčevog zračenja). Za područja s mjesečnim temperaturama vanjskog zraka većim od 18°C prema DIN 4108-2 nominalna vrijednost unosa sunčeve energije mora biti veća od one za područja s vanjskim temperaturama zraka do 18°C i nižim. Koeficijent toplinskog prolaza prozora uključujući i konstrukcije okvira ranije se nazivao kf-vrijednost.

iznosi o k o 1 3 5 0 W / m 2. a d i o a p s o r b i r a j u p o j e d i n i p l i n o v i u atmosferi. tako da na zemljino tlo sunčevo zračenje dolazi znatno oslabljeno. oblaćnosti i kutu upada sunčevih zraka na promatranu plohu. na površinu zemlje dolazi i dio sunčeve energije koja se u atmosferi r a s p r š i l a . ------------------------------------------------------------------------------------------------------1) V e l i č i n a o z r a č e n o s t G j e j e d n a k a o d n o s u d o z r a č e n e snage i ozr a č e n e p o v r š i n e . a zračenje na niskim temperaturama j e d u g a v a l n o . m e ñ u t i m . Osim oslabljenih direktnih sunčevih zraka. P r o l a z e ć i k r o z z e m l j i n u a t m o s f e r u d i o s u n č e v a z r a č e n j a s e r a s p r š a v a . U s u s t a v u S I o z r a č e n o s t s e m j e r i j e d i n i c o m W/m2. O v a j d i o s u n č e v a z r a č e n j a z o v e se d i f u z n o zračenje.. o b j e k a t . Sunčevo zračenje širi se od Sunca na sve strane tako da dio t o g z r a č e n j a d o l a z i p r e m a Z e m l j i . razlikuje od tijela n i s k i h t e m p e r a t u r e ( o k o 3 0 0 K) koja su ranije promatrana. S u n č e v o z r a č e n j e b i t n o s e . čistoći atmosfere. V a l n a d u l j i n a e l e k r t o m a g n e t s k i h v a l o v a s u n č e v a z r a č e n j a k r e ć e s e u i n t e r v a l u o d 0 .SUSTAVI I UČINKOVITOST OD SUNČEVOG ZRAČENJA DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA Sunčevo zračenje Zb o g viso ke p o vršin ske t e mp e ra t u ru (o ko 6 0 0 K ). N a g o r n j o j g r a n i c i zemljine a t m o s f e r e o z r a d e n o s t . raslinja i drugih t i j e l a reflektirane direktne zrake. a t a k o ñ e r i o d Z e m l j e . S u n č e v o z r a č e n j e j e p r e t e ž n o k r a t k o v a l n o . -------------------------------------------------------------------- 182 . Toplinska energija koju Sunce dozračuje na površinu Zemlje ovisna je o visini Sunca iznad horizonta. 2 µm do 25 µm. z a o k o m i t i u p a d s u n d e v i h zraka. S u n ce e m it ira v e l i k e k o l i č i n e e n e r g i j e u o b l i k u e l e k t r o m a g n e t s k i h valova. Zbroj sunče v o g d i r e k t n o g i d i f u z n o g z r a č e n j a zove se globalno zračenje.

183 .

dobu dana i o geografskoj širini dotičnog mjesta.Visina Sunca pak ovisi o dobu godine. 184 .

....... a dio P T propustiti... U p r o t i vn o m s l u č a ju t j..........1..... ρ.. ρ... o stanju njegove površine i o valnoj duljini z r a č e n j a ......2..(11........... o m je rne ve ličin e s j e d i n i c o m m j e r e 1 ..... Ako je za neki grañevinski e l e m e n t T=0 o n d a t o zn a č i d a j e t a j element neproziran za sunčevo zr a če n j e ..........2) ρ P i koeficijent transparentnosti ili prozračnosti PT =----.. koef icijent em isije ε i koef icijen t a p s o r p c i j e α p o v r š i n e nekog elementa brojčano su jednaki. Ovi podaci su dobiveni obradom desetogodišnjeg mjerenja ( 1 9 5 8 . slijedi da je α + ρ + T = 1.......4) K o ef icije nt α..Za ilustraciju su u tablici 11.............. (11....P ρ reflektirati......... Š t o je bo ja p o v r š i n e e l e m e n t a s v j e t l i j a t o ć e manji d i o snage sunčevog zračenja b i t i a p s o r b i r a n ......... T o v i s e o naravi e lementa... O rje n t a cijske vrijednosti koefcljenta epsorpcije α po vršine 185 .............1) P Analogno tome dobivene su i veličine koeficijenta refleksije Pρ =----........... a v e ć i d i o ref le kt ira n ..1 9 6 7 ) ..... dio snage......... V r i j e d n o s t i k o e f i c i j e n t a α....... Pρ α=----..... maksimalne satne vrijednosti globalnog sunčevog zračenja (ozračenosti) u W /m 2 na horizontalnu plohu u Zagrebu.... dane srednje satne vrijednosti a u tablici 11....... dio snage P α ..... Za svaki grañevinski e l e m e n t koji j e u t o p l i n s k o j r a vn o t e ž i vr i j e d i : ε= a t j....(11.................. za T≠O promatrani element je proziran ili t r a n s p a r e n t a n ....... Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage P α i ukupne dozračene snage P koja je pala na površinu promatranog elementa zove se koeficicijent apsorpcije α.. Kada sunčevo zračenje snage P padne na vanjsku površinu nekog grañevinskog elementa. Dakle......... Z a k r a t k o v a l n o zračenje (sunčevo zračenje) od p r e s u d n o g u t j e c a j a j e b o j a p o v r š ine e le me n ta ..... element će apsorbirati. T su t zv.(11........3) T P Budući da je P = P α + P ρ + P T (α + ρ + T) P .....

U ovom slučaju presudnu ulogu igra finoća obrade površine. 3 . tako da će temperatura površine crne pločice biti osjetno viša nego kod bijele pločice. od kojih je jedna oličena bijelom a druga crnom bojom izlaže djelovanju sunčeva zračenja. Tablica 11. na vrijednost kojeficijenta apsorpcije dugovalnog zračenja boja površine je bez većeg značaja. ako se dvije pločice od nekog materijala. Ostatak snage α· P apsorbira površina grañevinskog elementa. Za razliku od kratkovalnog zračenja .3. odbačen prema van.grañ e vin sko g e lemen ta u o v i s n o s t i o n j e g o v o j b o j i d a n e s u u t a b l ic i 1 1 . prikazan je presjek grañevinskog elementa na vanjsku površinu kojeg pada sunčevo zračenje snage P. Radi toga temperatura vanjske površine elementa poraste na neku vrijednost θ e višu od temperature vanjskog zraka t e i temperature unutrašnjeg dijela elementa. Dio to snage u iznosu ρ•P je reflektiran od površine elementa tj. Tako npr. tada će temperature crne i bijele pločice biti približno jednake i osjetno više od temperature treće pločice. tada će crna pločica apsorbirati više zračenja nego bijela. Uslijed nastalih temperaturnih razlika apsorbirana snaga a·p širi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. dakle ozračenost G. Ako se meñutim navedenim pločicama doda i pločica obložena poliranim aluminijem. Ako se promatra samo dozračena snaga na jedinicu površine.1. a dijelom prema unutra voñenjem kroz element. Neprozirni grañevinski elementi Na slici 11. za gustoću toplinskog toka prema unutra vrijedit će izraz α · G / αe . pa sve tri ploče izlože zračenju sobnog radiatora.θe + te 186 .

................. 187 ....(11......................(11....q = α · G – αe (θe – te) = --------------------------------------......................7) d ----λ θe – ti q = ------------.................6) 1 ------α e Za tu istu gustoću toplinskog toka q mogu se napisati ovi izrazi θe – θi q = ------------.(11..................................... a t i temperatura unutarnjeg zraka...........................8) 1 ----α e gdje je e i temperatura unutarnje površine elementa................

Ona je jednaka temperaturi vanjskog zraka koja bi proizvela s nekom danom temperaturom unutarnjeg zraka....1.................. 188 ..6)...8) dobije se da je α · G / α e ...... Neprozirni grañevinski element izložen sunčevom zračenju Zbrajanjem brojnika i nazivn ika ra zlo maka iz izra za (11.11.....Vanjska površina protusunčane zaštite...... Uvoñenjem ekvivalentne temperature djelovanje sunčevog zračenja na neprozirni grañevinski element promatra se kao poseban slučaj djelovanja na element vanjskog zraka povišene temperature.+ -----..11) s izrazom q = k (t e ... slijedi da u oba slučaja........ (11....10) α e Iz usporedbe dobivenog izraza (10..9) 1 d 1 ------.. 7 ) i (11..te + ti q = ------------------------------........11..ti ) ....2 prikazanje neprozirni grañevinski element koji s vanjske strane ima ventiliranu oblogu koja djeluje kao protusunčana zaštita......... ovisno o njenoj boji..+ -----α α e λ i ili α·G q = k (t e + -----......... Neprozirni grañevinski element s protusunčanom zaštitom Na sl.... (11. gustoću toplinskog toka jednaku ovoj usljed djelovanja stvarne temperature vanjskog zraka i sunčevog zračenja na površinu elementa..(11.ti ) ... Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1... za gustoću toplinskog toka važe jednaki izrazi s tim da se za slučaj djelovanja sunčevog zračenja temperatura vanjskog zraka t e povisi za α •G/α e ... ( 1 1 ..............11) koji vrijedi za slučaj kada nema sunčevog zračenja..... Izraz t e + α •G/ α e označava se s t e q i zove ekvivalentna temperatura......Sl........

dakle.2. a ostatak reflektira.Toplinski tok koji je prošao protusunčanu zaštitu prenosi se dijelom u zračni sloj konvekcijom. 3.Energija apsorbirana vanjskom površinom elementa odlazi dijelom u sloj zraka konvekcijm.10).apsorbira dio sunčevog zračenja. a dijelom prema unutarnjoj površini protusunčane zaštite voñenjem. samo što se vrijednosti koeficijenta α (fiktivni koeficijent apsorpcije) u ovom slučaju razlikuju od vrijednosti α u slučaju elementa bez protusunčane zaštite. Dok kod neprozirnog elementa bez protusunčane zaštite α ovisi uglavnom o boji površine elementa. vrijedi.Najzad. Neprozirni grañjevinski element s ventiliranom oblogom iziožen sunčevom zračenju Da bi se karakterizirala e f i k a s n o s t protusunčane zaštite postu pa s e j edna k o ka o u s l u ča ju n e p o z i r n o g e l e m e n t a a be z z a š i t e . 2. koristeći se ekvivalentnom temperaturom I u ovom slučaju. za toplinski tok koji prolazi čitavim sustavom: protusunčana zaštita + grañevinski element. a dijelom p r e m a u n u t a r n j o j po vršin i e le me n ta vo ñ e n jem . toplinski tok koji je prošao e l e m e n t p r e n o s i s e u p r o s t o r i j u k o n ve k ci j c m i zr a č e n je m . 4.Apsorbirana energija prenosi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem.11. Sl. a dijelom prema vanjskoj po vršini promatranog elementa zračenjem. dotle je za element s protusunčanom zaštitom koeficijent α 189 . jednadžba (11. 5.

ovisan o ovim faktorima: -boji vanjske vanjske površine protusunčane elementa potpunu zaštite. Optimalna udaljenost protusunčane zaštite od grañevinskog elementa iznosi oko 30 cm. Neprekinuti ekran pruža bolju zaštitu nego lamele.11. -ventilaciji zračnog sloja. Razlikuju se tri tipa protusunčane zaštite: a)protusunčana zaštita paralelna s vertikalnim grañevinskim . u i eventualno kada propovršine zaštita grañevinskog ne pruža slučaju od tusunčana zaštitu direktnog sunčevog zračenja. -koeficijentima emisije ε unutarnje površine zaštite i vanjske površine grañevinskog elementa. -toplinskoj izolaciji protusunčane zaštite. elementom (s1. protusunčane a) VERTIKALNI PRESJEK 190 .3) b)protusunčana zaštita okomita na vertikalni grañevinski element c) protusunčana zaštita ravnog krova punim ekranom. Protusunčana zašita paralelna s vertikalnim grañevinskim elementom može biti u obliku neprekinutog ekrana ili pak vertikalnih ili horizontalnih lamela.

5.3.20. to su kod ravnog krova i vrijednosti fiktivnog koeficijenta apsropcije α nešto manje nego kod vertikalnog elementa i mogu iznositi od 0. Kod protusunčane zaštite ravnog krova punim ekranom situacija je slična kao kod vertikalnog elementa s vertikalnom zaštitom. Puni ekran naime ometa prirodnu cirkulaciju zraka i uzrokuje zagrijavanje zraka duž fasade.11.b) HORIZONTALAII PRESJEK Sl.2 do 0. Shematski prikaz protusunčane zaštite paralelne s vertikalnim neprozirnim grañevinskim elementom Prednost ovog tipa protusunčane zaštite je u tome što se njom mogu zaštititi i ostakljene površine fasade. No budući da je kod krova zračni sloj ispod protusunčane zaštite uvjek bolje ventiliran.05 do 0. 191 . Fiktivni koeficijent apsorpcije α grañevinskog elementa zaštičenog okomitom protusunčanom zaštitom kreće se najčešće u granicama od 0. a da se pri tom bitno ne smanji vidik iz zgrade U slučaju okomite protusunčane zaštite lamele su prikladnije od punog ekrana.

08 i 0. U slučaju običnog stakla koficijent α·ρ·T iznose sukcesivno 0.............. Ostatak sunčevog zračenja u iznosu T•P prolazi kroz ostakljenje bez ikakove promjene i nakon više uzastopnih refleksija apsorbiraju ga površine stijena i predmeta u prostoriji....... 1 5 ) s e z o v e s o l a r n i f a k t o r prozirnog gradjev i n s k o g e l e m e n t a i o z n a t a v a slo vom S . (11.15) dob i v a k o n a t n i oblik 192 . Dio sunčevog zračenja α •P je apsorbiran i sve se dalje dogaña kao kod neprozirnog elementa..bez zaštite kada je koeficijent α veći od 0...... 0.. (-----....3.. p a izraz (11...= T α e i z f o r m u l a ( 1 1 .5.. Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi Mehanizam prenošenja topline kroz prozirni (ostakljeni) grañevinski element (prozor).t i ) α e (11. k (t e + -----. -srednja zaštita kad je vrijednost α izmeñu 0...14) α e Što se može pisati i ovako α·G q = ..85 Ukupna gustoda toplinskog toka koji ulazi u prostoriju biti 6e dakle α·G q =k (t e + -----.......... 2... je ovaj: 1............t i ) (11..13) 3...15) α e Faktor α·k -----..07.......7.Kod neprozirnih grañevinskih elemenata razlikuju se tri stupnja zaštite od sunčevog zračenja: -dobra zaštita kod koje je koeficijent α manji od 0. shematski prikazan na sl.......... Gustoća toplinskog toka koji ulazi u prostoriju je (11............13) α·G q = ..11....t i ) + T · G.3 i 0.7 . Dio sunčevog zračenja ρ·P je reflektiran od stakla i odbačen prema van..+ T) G + k (t e ..

...t 1) ...t i)..... (11. ili drugačije pisano α·k q =-----... u oba ova slučaja je bitno različita......11.. Njena efikasnost.............. Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi s protusunčanom zaštitom Protusunčana zaštita se u načelu može postaviti ili..........q = S • G + k ( t e .18) 193 . Sl..... Solarni faktor S običnog stakla iznosi oko 0.......16) t o k a k o j i u l a z i u p r o s t o r i j u k r o z p r o z i r n i e l e m e n t i o z r a č e nosti G tog istog elementa.·G + k α e (t e .....4.. kada su temperature vanjskog i unutarnjeg zraka jednake.s vanjske s unutarnje strane ostakljenog elementa. meñutim..................5... (11. 4.....Shematski prikaz prozirnog gradjevinskog elementa (prozora) izloženog sunčevom zračenju.......86.

bilo direktno. opći izraz za gustoću toplinskog toka (11.19) Kada je protusunčana zaštita postavljena s vanjske strane prozirnog elementa najveći dio sunčeve energije apsorbirane elementom protusunčane zaštite odlazi prema van. Sh em ats k i pr i k a z pr ot us u nč a ne zaš i te p os ta v lj en e s un ut a r nj e s tr a ne gr a ñ e v ins k o g e lem e nt a 194 . Zato je u ovom slučaju solarni faktor S vrlo malen i kreće se u granicama od 0. s tim da je u ovom slučaju vrijednost faktora S viša. 1 1. dozračena snaga prolazi kroz element bez promjene protusunčanu zaštitu. bilo ventilacijom zračnog sloja izmeñu protusunčane zaštite prozirnog elementa.19) i dalje vrijedi. strane pro11.15.odnosno q=S•G + k (te .05 do 0. Ovakav slučaj susreće se najčešće kod različitih rješenja "brisoleja". koeficijent da ukupna i pada na S l. 7. Ako je meñutim protusunčana zaštita ispred prozirnog elementa tako postavljena da je omogućen prolaz izvjesnog dijela sunčeva zračenja.7. Protusunčana zaštita postavljena s unutarnje strane Slučaj protusunčane zaštite postavljene s unutarnje zirnog grañevinskog elementa shematski je prikazan na slici Zbog jednostavnosti izlaganja pretpostavlja se da je transparentnosti promatranog elementa jednak jedinici tj.t1) (11.

Preostali dio apsorbirane energije prenosi se zračenjem prema prozirnom elementu. Budući da se radi o dugovalnom zračenju za koje je staklo nepropusno. dio upadnog sunčevog zračenja prošao bi kroz nju i nakon više refleksija 195 .Drugi dio apsorbirane energije prenosi se konvekcijom na zračni sloj izmeñu protusunčane zaštite i prozirnog elementa i odatle ventilacijom u prostoriju. 4. Zbog toga dolazi do prenošenja topline konvekcijom sa stakla na zratni sloj izmeñu stakla i protusunčane zašite. 5. i konvekcijom i zračenjem sa stakla prema vanjskom prostoru.Dio sunčeva zračenja je reflektiran od protusunčane zašite i odbačen prema van.Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1.Preostali dio sunčeva zračenja apsorbira za§tita 3. staklo će svu dozračenu snagu apsorbirati pri ćemu će njegova temperatura rasti. U slutaju da je protusunčana zaštita djelomično prozirna.Dio energije apsorbirane vanjskom površinom protusunčane zašite prenosi se kondukcijom prema unutarnjoj površini zašite odatle u prostoriju konvekcijom i dugovalnim zračenjem. 2.

vremenske konstantne. najčešće veći od 0. meñutim. Periodičke i po svojoj vrijednosti znatne promjene temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature) u ljetnom periodu postavljaju pred vanjske grañevinske elemente zgrade dodatne toplinsko-fizikalne zahtjeve (osim onih koji proizlaze za stacionarne uvjete). oscilacije temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature u slučaju djelovanja i sunčevog raspored zračenja) izazivaju unutar zagrijavanje a pojedinog iii hlañenje toplinskog vanjskih toka i su grañevinskih elemenata zgrade. Ova pretpostavka je opravdana samo u slučaju manjih vremenskih promjena temperature. Pod toplinskom stabilnošću vanjskog grañevinskog elementa razumijeva se njegovo svojstvo da sačuva relativno postojanu temperaturu na svojoj unutarnjoj površini.apsorbirale bi ga površine stijena i predmeta u prosto riji. Naime. samo što je kod ovakovih rješenja faktor S relativno velik. i vrlo velike dnevne promjene sunčevog zračenja. rečeno za prenošenje topline kroz grañevinske elemente izložene djelovanju sunčevog zračenja. Za gustoću toplinskog toka koja prolazi kroz prozirni element i protusunčanu zaštitu postavljenu s unutarnje strane vrijedi i dalje izraz (11.19). odnosno ekvivalentna temperatura teg. pa je nužno da se kod toplinskih proračuna to promjene uzmu u obzir. vrijedilo je za stacionarne uvjete tj. kod periodičkih promjena temperature vanjskog zraka i time izazvanih oscilacija toplinskog toka koji prolazi kroz taj element. relativno velike dnevne promjene temperature vanjskog zraka. vrijednost temperatura elementa. To su zahtjevi za toplinskom stabilnost elemenata. 196 . pod pretpostavkom da su temperatura unutarnjeg zraka t i .5. temperatura vanjskog zraka te. TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAðEVINSKIH ELEMENATA U LJETNOM PERIODU Uvod Sve što je u poglavlju 11. Za ljetni period karakteristične su. ili pak kada se žele proučiti samo srednje vrijednosti toplinskih tokova. znatno izmijenjeni u usporedbi s rezultatima proračuna po stacionarnim uvjetima prenošenja topline.

99 0. tako da će boravak u takvim prostorima postati vrlo neudoban i nezdrav.69 0.55 0.93 0.98 197 ..61 0.41 0...97 1.66 0. odnos amplitude a(GmaxGsr) ae Ate 1 2 3 4 1 2 faktor 4...26 0. Pravac t e.73 10 0.1. U većini slučajeva to je i vrlo blisko stvarnim uvjetima. (12.9 0.88 0.38 0.. znatno će porasti.. temperatura zraka u zgradi.49 0....60 0.12. Upijanje (primanje) topline U teoriji toplinske stabilnosti pretpostavlja se da temperatura vanjskog zraka (odnosno ekvivalentna temperatura) i toplinski tok kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa osciliraju po zakonu kosinusoide s periodom od 24 sate..85 0.71 0.1a.. Vrijednosti faktoradane su u tablici 12.. Ta temperatura se uzima u račun kod stacionarnih uvjeta toplinskih proračuna..99 0.1...96 4 0.99 0...73 0..85 7 0.sr predstavlja srednju vrijednost temperature vanjskog zraka za period vremena 24 sata.93 5 0.75 0.Temperatura zraka u prostoriji u ljetnim uvjetima bitno ovisi o toplinskoj stabilnosti njenih vanjskih grañevinskih elemenata.81 8 0.96 0.. Tablica 12.97 0..76 9 0.79 0... Amplituda oscilacija sunčeva zračenja može se odrediti kao razlika maksimalne dnevne i srednje dnevne ozračenosti (Gmax -Gsr ) pa se amplituda ekvivalentne temperature odreñuje po formuli α(Gmax -Gsr ) = [Ate + -----------] · Ψ α A teq .89 6 0. Oscilacija temperature vanjskog zraka te (ili teq) u ljetnom periodu grafički je prikazana na sl.82 0. Ako vanjski elementi zgrade nisu dovoljno toplinski stabilni.1) e gdje faktor Ψ uzima u obzir vremensko nepodudaranje maksimalnih vrijednosti G i t e.0 0. u ljetnom periodu..79 0... za vremensku razliku maksimuma G i t o u satima 3 0..92 0.57 0.5 0.87 0.66 0.94 0. Razlika vrijednosti temperature vanjskog zraka t e od njene srednje vrijednosti t o sr odreñena je amplitudom oscilacije temperature vanjskog zraka A te.

..O scila cije t em pe ra t u re va n jsko g zr a ka ...........2) odnosno q s r = k(t e q ....3) gdje su t e . 198 ..... O t kl o n vri je d n o s t i t o p l in sko g t o ka q o d n je go ve srednje vrijednosti q sr odredjen je amplitudom oscilacija toplinskog toka A q .sr odnosno t eq.. s r ti ).. (sl..... ali s vremenskim pomakom... o dn o sno e kviva le n t n e temperature uzrokuju oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz v a n j s k u p o v r š i n u g r a ñ e v i n s k o g e l e m e n t a ..(12....12...(12...1b) P r a va c q s r p re d st a vl j a s r e d n j u vr i j e d n o st g u st o će t o p l in s k o g t o ka kro z gra ñ e vin ski e le me n t ..... s r ti ). odnosno ekvivalentne temperature za vremenski p e rio d 2 4 sa t a .. sr srednje vrijednosti temperature vanjskog zraka.... d ob ive n u p o f o rmu li q s r = k(t e ... Te o s c i l a c i j e imat će t ako ñe r ob lik kosinusoide s jedna kim pe riodom 24 sa ta.

1.12. Dnevne oscilacije toplinskog toka q i temperature t e i ee 199 .Sl.

...... Ova temperatura de se takoñer mijenjati po zakonu kosinusoide s jednakim periodom 24 sata......... (sl. označava slovom S i odreñuje po formuli gdje je λ koeficijent toplinske vodljivosti.....4) Oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa uzrok su oscilacijama temperature vanjske površne elementa. Odnos amplitude oscilacija toplinskog toga A q na vanjskoj površini grañevinskog elementa iii vanjskoj površini nekog sloja višeslojnog elementa prema amplitudi oscilacija temperature A.1c) Unutar elementa...........4) do njegove minimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q ......... odnosno sloja elementa i označava slovom U Aq U = -----.... a T period toplinskih oscilacija... U tom slučaju koeficijent upijanja topline U predstavlja fizikalnu karakteristiku materijala elementa................(12......12..6) Aθ Iz definicijske jednadžbe (12.......6) slijedi da je u sustavu SI jedinica koeficijenta u W /(m 2 •K). to iste površine.. Kod relativno velike debljine jednoslojnog grañevinskog elementa koji prima periodički toplinski tok... 200 . koeficijent upijanja topline od strane njegove površine ovisi samo o fizikalnim svojstvima materijala i perioda oscilacije toplinskog toka.. Vrijednost koeficijenta U ovisi o periodu toplinskih oscilacija......... zove se koeficijent upijanja topline od strane materijala..... zove se koeficijent upijanja (primanja) topline od strane površine elementa........ p obujamska masa i c specifični toplinski kapacitet materijala elementa. ali s nekim vremenskim pomakom faze oscilacija......(12.(12.... ali i o svojstvima grañevinskih materijala i grañevinskog elementa...... po istom Zakonu i s jednakim periodom....... s tim što se njihove amplitude s prodorom toplinskog vala u dubinu elementa sve više smanjuju a vremenski pomak faze oscilacija postaje sve veći..... gustoća toplinskog toka i temperatura takoñer se periodički mijenjaju.Gustoća toplinskog toka kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa mijenja se dakle u granicama njegove maksimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q .

........ p u kg/m 3 . Vrijednost koeficijenta upijanja topline od strane vanjske površine nekog sloja višeslojnog grañevinskog elementa sastavljenog od relativno tankih slojeva ovisi ne samo o toplinskofizikalnim karakteristikama promatranog sloja već i o karakteristikama jednog ili više slojeva koji dolaze iza promatranog sloja u smjeru kretanja toplinskog vala.7) poprima oblik U brojčanu jednadžbu (12.... odnose na prvi .. c u J/(kg·K)... Koeficijent upijanja topline od strane materijala S karakterizira svojstvo grañevinskog materijala da u većoj iii manjoj mjeri upija (prima) toplinu pri oscilacijama temperature na njegovoj površini. a koeficijent S se dobiva u W /(m 2 •K)....(12. formula (12. kod relativno tankog jednoslojnog grañevinskog elementa. D = R 1 · S 1 + R 2 • S 2 + R 3 · S 3 . koja je jednaka produktu toplinskog otpora R i koeficijenta upijanja topline od strane materijala S jednoslojnog elementa D = R • S..... nazvana karakteristika toplinske inercije.Za promatrano toplinsko djelovanje s periodom 24 sate.....2.9) Karakteristika toplinske inercije višeslojnog grañevinskog elementa jednaka je sumi karakteristika toplinske inercije pojedinih slojeva...... Kao kriterij za ocjenu debljine grañevinskog elementa i 1 i njegovog sloja kod odreñivanja vrijednosti koeficijenta U službi bezdimenzionalna veličina D...10) gdje se indeksi 1...... drugi . treći sloj elementa Ako je za jednoslojni element ili promatrani sloj višeslojnog elementa D ≥ 1 onda je U = S. (12....... tj... Ako je za jednoslojni element D < 1 onda se veličina U računa po formuli R·S 2 + α i 201 .. Slično tome..3.8) x se uvršava u W /(m•K). koeficijent U je ovisan i o prenošenju topline s površine elementa položene nasuprot one koja prima periočika toplinska djelovanja.

. Zaštita od sunca U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od Sunca.U [W/(m2K)] Tablica 13. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline ..mm) računa na temelju izmjerenog ili proračunatog zračenja na horizontalnu plohu (Hs... Faktor umanjenja naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Fc(-) NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD SUNČEVA ZRAČENJA 202 Fc(-) ..U =------------.mm) iz podataka 28 postaja na teritoriju Hrvatske.. tj.11) 1 + R•α..... Ako se osigura odgovarajuće tehničko rješenje postiže se prilagodljiv ulaz Sunca u zgradu i sprečava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčevog zračenja tijekom Ijeta i smanjuje potrebna energija za hladenje... Mjerenja globalnog Sunčevog zračenja na nagnute plohe za područje Hrvatske ne postoje.. sumiranjem mjesečnih suma...g.. Kada je za neke slojeve viešlojnog grañevinskog elementa D<1.. računajući ih sukcesivno od sloja do sloja krečući se u obrnutom smjeru u odnosu na smjer kretanja toplinskog vala.. NE.. Sustavi za zaštitu od Sunca uskladeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi.. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci Dinamičke toplinske karakteristike gradevnih dijelova. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova.. Za pojedinu postaju srednja godišnja suma zračenja na horizontalnu plohu računa se sumiranjem umnoška srednjih mjesečnih vrijednosti (Hs. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. NW i N.. SE. koji su izloženi Sunčevu zračenju.mm) s brojem dana u mjesecu (dm).. nisu još u potpunosti donesene u EN normama. Za odredivanje utjecaja Sunčevog zračenja na energetski sustav zgrade bitno je poznavati iznos globalnog Sunčevog zračenja na lokaciji objekta tokom cijele godine..g. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: > Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih gradevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta > Zrakonepropusnost gradevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade > Zrakopropusnost reški prozora. W... SW..... balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora Vanjski neprozirni gradevni dijelovi.. onda se vrjjednosti koeficijenata U za sve slojeve mogu naći postepeno. Stoga se srednje mjesečno globalno zračenje na nagnutu plohu (Hs. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu Sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja..ic... E...(12..g. Sunčevo zračenje Sunčevo zračenje je meteorološki parametar koji znatno utječe na temperaturu unutrašnjeg prostora.. Proračun za nagnute plohe proveden je za svakih 15° nagiba do 90° te za orijentacije S.

4 Elementi zaštite od Sunca mogu se postavljati: > na fasadi > u unutrašnjem prostoru Elementi mogu biti fiksirani ili pokretni. gore i bočno provjetravane Izvor: TPRUETZZ 1 0. moguće je upotrebom mobilnih i automatiziranih elemenata optimalno koristiti dobitaka od Sunčevog zračenja za pojedine prostore prema trenutnoj potrebi.5 0. staklene površine treba koncentrirati na južnoj fasadi. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. Ako postoji mogućnost orijentacije kuće prema jugu.3 0. Na zapadnoj i istočnoj strani se postavljaju vertikalne elemente koji mogu raspršiti zrake budući zapadno Sunce uvijek upada pod blagim kutom. 203 . lamele koje se mogu okretati. klizni. Mogu biti postavljeni kao pojedinačni vertikalni ili horizontalni elementi ili kao plohe. PASIVNA SUNČANA ARHITEKTURA I ZAŠTITA OD SUNCA U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. anodiziran. lode Markize.8 0. impregnirane ili prirodni materijal) Korisni elementi zaštite od Sunca su nadstrešnice ili trjemovi odredene dubine na južnom pročelju koje sprječavaju upad Sunca Ijeti.25 0. Materijali od kojih se izraduju elementi zaštite od Sunca su : > aluminij (ekstrudiran. kapci (škure. Zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementi ne sprečavaju prolaz do ostakljenja. grilje) Strehe. zaštiti od Sunca najviše doprinosi pravilna orijentacija zgrade. dok prozore na sjevernoj fasadi treba maksimalno smanjiti da se ograniče toplinski gubici. Elementi trebaju biti lagani. U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalne elemente jer Ijetno južno Sunce upada pod visokim kutom pa ga horizontalna ploha ne propušta do ostakljenja. u oba slučaja izvana ili unutra.9 0. a propuštaju ga zimi. rolete.Bez naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmedu stakala -bijele ili reflektirajuće površine i male transparentnosti -svijetle boje i malene transparentnosti -tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane -žaluzine. odnosno grupiranje prostorija po namjeni prema karakteristikama pojedine orijentacije. pjeskaren) > drvo (otporno na vanjske uvjete) > tkanine (fiberglas. Ipak. a postavljaju se na potkonstrukciju koja je odmaknuta od nosive konstrukcije zgrade. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja. otraga provjetravano -žaluzine. Dodatno. rolo i uz to automatizirani.75 0.

unatoć kvalitetnim prozorima. U slucaju da zgrada ima sustav kon-troliranog prozracivanja. Ostale značajke prozora Na unutarnjoj se površini okvira i ostakljenja. trajne i elasticne brtve neprekinuto po cijelom obodu. često se iznad grijačeg tijela ugrañuju police koje preusmjeravaju tok toplog zraka od prozora. Na spoju prozorskog okvira i prozor-skog krila moraju biti ugradene pra-vilno oblikovane. Kako propisi zahtijevaju intenzivno prozračivanje prostora(prosječno 0. Pothladeni mrtvi kut na donjoj strani često je uzrokom kondenzacije. prirodnim provjetravanjem i sl 4. kitovi. koja na njega nije spojena zrakonepropusno.4. Kod prozora s roletama poseban je problem kutija. Kod spojnih prozora brtva mora biti izmedu prozorskog okvira i okvira unutarnjeg krila. može pojaviti kondenzat. Važan utjecaj na zrakopropusnost prozora ima i prozorski okov. taj spoj mora biti što zrakonepropusniji. Brtve dobro djeluju onda kad je okov pravilno postavljen. Eventualna dodatna toplinska zaštita na unutarnjoj strani prozora. On mora omoguciti učvrsćivanje prozorskih krila na prozorski okvir na više mjesta. uzeti u obzir i to da se on mora često otvarati. Ako tak-vog prozracivanja nema. Brtve se opcenito ugraduju na unu-tarnju brazdu prozorskog okvira. Razlog je tome što različite prepreke sprjećavaju da topli zrak koji proizvodi grijaće tijelo ispod prozora grije unutarnju površinu prozora.8. Korisno je i 204 . To se radi raznim materijalima za brtv-ljenje. Zavjesa od stropa do poda koja razdvaja prozor i grijaće tijelo od prostora. cime se izbjegava neželjena kondenzacija u medustak-lenom prostora. Preporučljive su kraće zavjese kod kojih manji dio topline grijaćeg tijela grije prozor.5 izmjena zraka u jednom satu) potrebno je prozor često otvarati. izvor je velikih toplinskih gubitaka koji se povećavaju za 40 posto.Toplinska masa zida ili poda u južno orijentiranim prostorijama spremat će toplinsku energiju tokom dana i distribuirati je kasnije noću. kao što su profili i trake za brtvljenje. spoj prozorskog okvira i krila mora imati una-prijed propisanu zrakopropusnost koja omogucava bar najmanju izmje-nu zraka potrebnu za sprjecavanje kondenzacijskih pojava te plijesni na unutarnjim površinama obodnih zidova gradevine i (što je i važnije) za dovod kisika potrebnog za disa-nje te izgaranje goriva u pecima. uzrok je da vlažan zrak iz prostora dolazi do pothladene površine prozora i tamo se kondenzira. zelenilom. Police je potrebno odstraniti ili u njima izbušiti rupe kroz koje topli zrak može doći do prozora. toplinskoizolacij-ski materijali u obliku pjene i dr. Pretjerano zagrijavanje ljeti treba spriječiti sredstvima za zaštitu od sunca. što povećava toplinske gubitke. usmjeravanjem dnevnog svjetla. Ugodnija su stoga rješenja s dodatnom toplinskom izolacijom na vanjskoj strani prozora. uz poštivanje činjenične vrijednosti zrakopropusnosti zatvorenog prozora. ZRAKONEPROPUSNOST PROZORA Pri ugradnji prozorskih okvira u zid ostaju na spoju uže ili šire reške ko-je je potrebno potpuno zabrtviti. Cak i zavjese na unutarnjoj strani prozora znatno utjeću na toplinsku izolaciju prozora. Kod velikih stambenih zgrada prostori se prozračuju kroz otvorene prozore. iako je to dobro rješenje za problem kondenzacije. Pri proračunu toplinskih gubitaka zato je potrebno. a veći dio prostor. Pri projektiranju je potrebno paziti da prozori u debljim zidovima nisu pomaknuti previše prema vanjskoj strani. Ona mora biti u unutrašnjosti toplinski izolirana tako da bude što bliže zidu u koji je ugrañena.

već i zato jer stvaraju uvjete za ugodno i zdravo stanovanje. Umjesto zraka kao izolatora. Zrakopropusne reške prozorskih spojeva uzrokom su propuha koji je ljudima neugodan i nezdrav. drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij. prostor izmeñu stakala može biti ispunjen inertnim plinom argonom čime se povećava učinkovitost prozora Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprječava gubitak topline reflektirajući je natrag u prostor Toplinski gubici se dogañaju kako kroz staklo. Slabo izolirani prozori imaju po hladnijem vremenu niske površinske temperature i stoga (unatoc odgovarajućoj temperaturi unutarnjeg zraka) hlade ljude koji su u njihovoj blizini.odgovarajucim brtvilima zabrtviti rešku kroz koju iz kutije izlaze trake za podizanje i spuštanje zaštitnih zavjesa. ali s prekinutim toplinskim mostovima. Okvir može biti PVC. Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U<1. tako i kroz okvir prozora. aluminijski. ali s čeličnim ojačanjem.8 W/m2K. Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su: • • • Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zračnim prostorom od najmanje 16 mm. SAVJETI ZAMJENITE PROZORE. Dobro izolirani i zabrtvljeni prozori nisu važni samo za štednju energije. Često je razlog gibanje zraka koji uzrokuje njegovo hlañenje i spuštanje kod pothladenih prozorskih površina. 205 . Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru.

Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom U manjim od 1. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. kao na primjer PU pjena.00-3. koji istovremeno djeluje i kao prijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Takoñer se kao prozorski profil preporuča moderni visoko učinkoviti drveni profil koji je i ekološki i energetski prihvatljiv. Investicijom od 40 kn godišnje možete uštedjeti i do 400 kn na grijanju. Cijena ove trake je 40 kn/m. Kada se zbroje jedni i drugi.Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%. Ukoliko ste u nemogućnosti kupiti nove prozore. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50 posto toplinskih gubitaka zgrade. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili koji neovisno o vrsti materijala od kojeg se izgrañuju moraju osigurati: dobro brtvljenje. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. U skladu sa novim Tehničkim propisom. kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade.80-1. prekinuti toplinski most u profilu. ali su im toplinski gubici za 50% manji. a njihov koeficijent prolaznosti topline kreće se od 0.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K. Kako pravilno odabrati novi prozor Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade.40 W/m2K. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski. Provjerite da li postoje pukotine izmeñu prozora i zida kroz koje prolazi zrak pri čemu se gubi toplina iz kuće. oni su obično i desetak puta veći od onih kroz zidove.40-1.40 W/m2K. odnosno oni kroz otvoren prozor. pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade.80 W/m2K. lijepljenjem izolacijske trake oko prozora i vrata smanjiti ćete toplinske gubitke. Prozora ima mnogo različitih vrsta.80 W/m2K. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1. Na suvremenim nisko energetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmeñu 0. dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 -3000 kn/m2.8 W/m2K 206 . Gubici topline kroz prozore Gubici kroz prozore su transmisijski. Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve su glavni uzrok gubitaka topline. Pukotine zatvorite odgovarajućim materijalima.

Osnovni je svakako koeficijent prolaznosti topline staklene površine i profila prozora. ili bolje inertnim plinom (argonom) koji djeluje kao toplinski izolator. čiji su meñu prostori punjeni zrakom. dok se gubici ventiliranjem mogu smanjiti ugradnjom ventilacijskog sustava ili pomoći senzora otvorenosti prozora. 207 . U-vrijednost-koeficijent prolaza topline Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi a-vrijednost-provjetravanje g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora ZBROJ OVIH VRIJEDNOSTI ODREðUJU UKUPNE TOPLINSKE GUBITKE PROZORSKOG ELEMENTA. Na transmisijske gubitke utječe više detalja. kao i funkciju prirodnog provjetravanja prostora.kod najboljih prozora s trostrukim staklima i plinskim punjenjem pa sve do 3. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla. Prozor kao grañevni element ima funkciju osigurati zadovoljavajuću zvučnu i toplinsku izolaciju. koji smanjuje zračenje topline preko prozora. Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. Postavljanjem tog sloja samo sa vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz. što se postiže primjenom adekvatnih materijala i konstrukcijskih profila. Na taj način se smanjuju gubici ventiliranjem. Low-E premaz (premaz niske emisivnosti). Senzor otvorenosti prozora povezuje se direktno sa kontrolom grijanja/hlañenja i isključuje sustav kada se prozor otvara. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke. Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala.5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora.

DRVENI PROZORSKI OKVIRI imaju udio na trištu od oko 40%. omekšivače i sredstva za zaštitu od požara). PLASTIČNI PROZORSKI OKVIRI imaju bolju toplinsku zaštitu od aluminijskih. tako je presudno njgovo unutarnje punjenje koje mora biti dobar toplinski izolator kao što je npr. sol). cijena im je približno ista ali imaju problematičan vijek trajanja i nisu prihvatljivi sa ekološkog aspekta jer njihova proizvodnja i reciklaža zagañuju okoliš (zato što najčešće sadrže kadmij. Drvo je klasični materijal za prozore i ako se pravilno održava može trajati i do 100 godina.aluminijski . Oni ne stare i laki su za održavanje. Vrste prozorskih okvira Vrste prozorskih okvira: . Drvo ima najbolji stupanj toplinske i zvučne izolacije. što je je od bitne važnosti kod velikih prozorskih okvira i veliku postojanost na vremenske utjecaje (npr. No prednost im je lako odražavanje u odnosu na drvene prozorske okvire.3 W/m2K kao i Low-E premazom) isplaćuje se financijski kroz dvije sezone grijanja.Prema podacima proizvoñača mijenjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1. Prilikom požara njegova konstrukcija ostaje postojana i ne proizvodi nikakve otrovne plinove. Važan je i odabir ispravnog 208 . dok oni s koeficijentom prolaza topline ispod 1 W/m2K postaju značajno skuplji u odnosu na uštedu te se koriste samo u izgradnji pasivnih kuća.drveni ALUMINIJSKI PROZORSKI OKVIRI imaju veliku postojanost oblika.plastični . Prozori do 1.1 W/m2K su u sličnom razredu isplativosti. drvo. a prihvatljiv je i sa ekološke strane jer je drvo materijal koji se obnavlja. Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost.

zrak ili plinsko punjenje c. Navedeni plinovi se stavljaju zbog smanjenja koeficijenta prolaza topline odnosno kako bi smanjili toplinske gubitke kroz prozor. obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava. najčešće argonom. o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela. STAKLA KOJA SE KORISTE PRI IZRADI IZO STAKALA su slijedeća: 1. upijač vlage (molekularna zrnca) e. FLOAT STAKLO koje je ravno prozirno staklo a standardno se ugrañuje u IZO staklo i to u debljinama od 3 do 10mm 2. utjecaj na prolaz svijetlosti. Izo stakla Kako bi smanjili toplinske gubitke. 65-70ml/m KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla. Takoñer se mora omogućiti i neometan prodor vlage. pravilan odraz slike okoliša i da ne smije doći do rošenja u meñuprostoru. ksenonom ili kriptonom. čvrstoće na udar i vlačne čvrstoće na savijanje. okvir d. a ekološki najpovoljnije su zaštite na bazi smola i firnisa. LAMINIRANO STAKLO je sastavljeno od više float stakala zalijepljenih folijom. vanjsko brtvilo. Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a meñuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom. 2x4mm) b.zaštitnog sredstva za njih. a da bi prozori bili otporni na vremenske utjecaje moguće je oblaganje aluminijem. Bitna svojstva izo stakala su : izolacija prolazu topline. IZO STAKLO se sastoji od sljedećih dijelova: a. u 209 . staklo (npr. KALJENO STAKLO je float staklo koje je termički obrañeno zbog poboljšanja mehaničkih svojstava. bistrina i čistoća stakala. unutarnje brtvilo. (butil 5g/m) f. Ovo staklo se koristi i zbog sigurnosnih razloga jer ne puca u male komadiće prilikom oštećenja 3.

debljina i broj meñuprostora (U.faktor smanjujemo većim brojem meñuprostora i što većom širinom meñuprostora) 2. odabir stakla (Debljina stakla vrlo malo utječe na U. ali ga upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. površina im je ukrašena različitim uzorcima 5. dok zračenje dugih valnih duljina reflektira ( IC zračenje) Prikaz toplinski pogodnijih profila PVC. ORNAMENT STAKLA. kripton.faktor. aliminijskih i drvenih prozora: 210 .faktor 3.slučaju razbijanja raspada se na velik broj malih komadića tupih rubova pa je pogodno iz sigurnosnih razloga za korištenje. 4. NA NISKI U-FAKTOR KOD IZO STAKLA UTJEČE: 1. punjenje meñuprostora ( IZO stakla se pune zrakom ili inertnim plinovima (argon. REFLEKTIRAJUĆE STAKLO premazano metalnim filmom koji dio svijetlosti reflektira a dio apsorbira. Low-e stakla premazana su s strane meñuprostora posebnim metalnim filmom koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svijetlost. xenon ili SF6) koji bitno smanjuju U.

Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za odreñena klimatska područja. Uštede na energiji su znatne primjenom ovih stakala u grediteljstvu a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju. granica je podesiva izmeñu 0°C i 70°C. uništit ga može samo razbijanje stakla. Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara. pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%. Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo-samočišćenje. Kako pritom potpuno propušta svijetlost u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji. Na sljedećoj slici je prikazan značaj u izboru kvalitetnijeg stakla na području toplinske ugodnosti i uštede energije. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida. Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo unaprijed odreñuje granicu na kojoj filter postaje propusan. Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake. izo stakla pokazuju daleko bolja svojstva od običnih jednostrukih stakala. prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama. a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1. na površini će se odvijati redoxproces.3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada. Prikaz temperature unutrašnje površine stakla za razne k-faktore 211 . Pri vanjskim uvjetima -10°C i unutarnjim uvjetima od +20°C.Low-E stakla Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i spriječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo.

212 . MJERE POBOLJŠANJA NA POSTOJEĆIM PROZORIMA Najveći gubici topline su kroz loše brtvljenje prozorskog krila i okna prozora koje se može riješiti stavljanjem različitih brtvila.U sljedećoj tablici vidimo usporedbu različitih tipova prozora u usporedbi s prozorom koji ima U. uz energetske gubitke javljaju se i oštećenja izazvana kondenzatom.4 W/m2K.faktor 1. Ako materijal prozorske konstrukcije dobro vodi toplinu. a javljaju se i gubici zračenjem topline iz toplije prostorije prema hladnijem okolišu. procijenjeni toplinski gubici i ukupna investicija postavljanja odreñenog prozora. Prikazane su uštede su u kWh po kvadratnom metru prozora. što je relativno dobar iznos koeficijenta prolaza topline.

itd. potrebno ga je zabrtviti masom za brtvljenje (npr. Razdva-jajuca se folija na kraju odstrani. a višak mase odreže. U vanjskom dijelu nastoji se onemogućiti dolazak vode na kritični dio profila. postavom zavjesa. poliuretanskom pjenom) 213 . Spoj krila i stakla omogućuje provjetravanje unutrašnjosti profila ispod stakla kao i kvalitetno nalijeganje stakla na vanjski i unutarnji dio. U takvim je sluca-jevima rešku potrebno zatvoriti na vanjskoj i unutarnjoj strani letvicom. Stari prozori nemaju ugradene brtve. Izmedu prozora i zida cesto ostaje reška kroz koju nekontrolirano pro-dire hladan zrak. a isto tako i prolaz vode.Poboljšanje toplinskih karakteristika moguće je postići na sljedeće načine: • • • • • zabrtviti prozore (i vanjska vrata) provjeriti i popraviti okove na prozorima (i vratima) izolirati kutije za rolete reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. Stara je boju najprije potrebno odstraniti. Cesto se pokaže da je pos-tojeci okov potrebno zamijeniti no-vim. trajnoelasticnim silikonskim kaucu-kom). Prozorski okov potrebno je kod svih opisa-nih nacina brtvljenja odgovarajuce nastaviti. U slucaju da se širina spoja prozorskog okvira i krila zbog deformacija drva i okova od mjesta do mjesta jako razlikuje. Stoga je korisno u spoj izmedu prozorskog okvira i krila utisnuti brtvila kao što su razlicite samoljepljive trake (od gume ili raznih pjenastih materi-jala) koje se povremeno moraju ob-navljati. zamjeniti prozore novim toplinski kvalitetnijim Brtvljenje Iz modificiranog i osuvremenjenog presjeka profila prozora vidimo da je spoj izmeñu krila i doprozornika u stvari kompleksna konstrukcija koja u prvom redu onemogućava prolaz zraka. zatim nanijet masu i prekriti je razdvajajucom folijom. a u unutarnjem dijelu profilacija postiže se brtvljenje zraka. Bolje je rješenje ono koje u prozorsku brazdu urezuje utor u koji se zatim ugraduje brtva kakva se upotrebljava i kod novih prozora. Zatim se prozor zatvori (ne do kraja) i ceka se da se masa stvrdne. a meduprostor zapuniti pjenastim toplinskoizolacijskim materijalom (npr.

ovisno o vrsti prozora i/ili vrata.Dobro brtvljenje prozorskog profila kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na profil prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu grañevine. potvrñivanje sukladnosti i označavanje Specificirana svojstva Tehnička svojstva prozora i vrata. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA. moraju se specificirati prema toj normi. te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom. prema normama Specificirana svojstva. vodonepropusnosti. Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira. te način potvrñivanja sukladnosti prozora i vrata. prolaska topline i zvučne izolacije. te potvrñivanje sukladnosti prozora i vrata odreñuju se odnosno provode. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u grañevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu. TE NAČIN POTVRðIVANJA SUKLADNOSTI Područje primjene Ovim se Prilogom sukladno članku 7. 214 . propusnosti zraka.9. Prozori i vrata koji se nalaze izmeñu prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u skladu s posebnim propisom. važećeg Propisa odreñuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata. Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1. ako ovim Popisom nije drukčije propisano. 4. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi.4. stavku 1.

prolaska topline. Održavanje svojstava Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza. Projektiranje Djelovanje vjetra odreñuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra odreñenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje prozora odnosno vrata. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe.Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom. prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 14351-1. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. otpornosti na opterećenje vjetrom. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu. zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva. ovisno o vrsti prozora i vrata. otpornosti na opterećenje vjetrom. Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA 1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00). Označavanje Prozori i vrata označavaju se. prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje. na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. vodonepropusnosti.5 h-1 ako propisom donesenim u skladu s 215 . Oznaka iz predhodnog stavka ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su: otpornost na opterećenje vjetrom. Potvrñivanje sukladnosti Potvrñivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka. prema priznatom tehničkom pravilu i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje. pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvoñača. vodonepropusnosti. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. vodonepropusnosti. prolaska topline i zvučne izolacije provodi se. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. specificiraju projektom grañevine. Popis priznatih tehničkih pravila i norma Priznata tehnička pravila Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvoñenje završnih radova u grañevinarstvu (»Službeni list« 21/90). vodonepropusnost. provodi se prema normama. prolaz topline. te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. a u skladu s posebnim propisom. Ispitivanje Ispitivanje svojstava propusnosti zraka.

5 h-1 kod zgrada s mehaničkim ureñajem za provjetravanje.0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog ureñaja za provjetravanje. uzimajući u obzir pogreške koje unose reflektirajuće površine. Mjerenje sastava dimnih plinova je učinkovit zahvat za ustanovljenje stanja kotla. za razliku tlakova izmeñu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa. (4) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni ureñaji s otvorima za ventiliranje.Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji kojim se ureñuje to područje nije drukčije propisano. metoda odreñivanja A. GRIJANJA. potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0. 4. Na taj način se može zaključiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija. Ukoliko je izvedivo. Istovremeno je potrebno mjeriti potrošnju goriva u kontrolnom vremenu. tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog ugañanja sukladno potrebama korisnika zgrade. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vrše se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama . ovoga članka mora biti veći u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno: – da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti. te u ogrjevnim tijelima. funkcionalnosti cjelokupnog sustava. 216 . ISPITIVANJE PROPUSNOSTI REŠKI KANALA (CIJEVI) POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE. (2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi. odnosno n50 = 1. Najčešće se provode mjerenja temperature i protoka polaznog i povratnog medija. i stavka 2. ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3. sveden na obujam grijanog zraka. no zbog zahtjevnosti mjerenja je ta mjera rijetko primjenjiva. može se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija. Za ustanovljavanje učinkovitosti cirkulacionog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacionih pumpi -protok.4. Za ustanovljavanje učinkovitosti i funkcionalnosti sustava provode se mjerenja temperature i protoka medija u karakterističnim točkama razvoda. i/ili – zbog uporabe ureñaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom. u kontinuiranom pogonu cirkulacionih pumpi. izmjereni tok zraka. (3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1.2 h-1. energije i ustanovljenje radnih karakteristika. (6) Prilikom ispitivanja iz stavka 5. poželjno je mjeriti temperaturu dimnih plinova. (5) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti dokazuje se i ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.10. pogotovo u onima specijaliziranih namjena. ustanovljavanja izbalansiranosti razvoda. HLAðENJA I VENTILACIJE Mjerenja se mogu provoditi u svrhu ustanovljavanja energetskih svojstava i učinkovitosti sustava grijanja. Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vrše se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajućim točkama razvoda. Mjerenje tlaka medija provodi se na najvišim i najnižim točkama razvoda. te o učinkovitosti ogrjevnih tijela. potrošnja el. te ustanovljavanja karakteristika komfora u boravišnim prostorima. Ukoliko je izvedivo.

ako je riječ o kompresorima.33 1. dolazi do povećanja otpora sa kvadratom protoka zraka te pri tome dolazi do povećanje potrošnje snage sa kubom protoka zraka što dovodi do nepotrebnog povećanja utroška energije.00 1. Velika većina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije slučaj za sve komore iznad 7. a kod rashladnih agregata. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podešen protok zraka.52 1.000 m3/h potrebno ih je ugraditi. zbog povećanja snage motora komore u odnosu na postotak propuštanja kanala: Tablica 2: Odnos propusnosti kanala i povećanja snage motora Propusnost Povećanje bruto snage motora 1. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Današnjim načinom izvoñenja ventilacijskih kanala.73 0% 1% 5% 10% 15% 20% 217 . ili rototerma) jer u slučaju manjih protoka zraka od projektiranih. sama učinkovitost i ušteda energije na rekuperatoru je znatno smanjena. MJERENJE PROTOKA ZRAKA U KGHV SUSTAVIMA Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka. vrlo rijetko se nakon izvoñenja radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do propuštanja ventilacijskih kanala. mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja. Takoñer i mjerenjem temeprature zraka (ulaz/izlaz) možemo ustanoviti učinkovitost same rekuperacije.03 1.Kod centraliziranih rashladnih sustava mjere se svojstva distribuiranog medija kao i za grijanje.16 1. te po potrebi i temperatura rashladnog medija. količine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta. vo mjerenje je takoñer potrebno i zbog obveze današnjih sustava da posjeduju rekuperaciju topline ( bilo preko glikolnog ili pločastog rekuperatora. ili broja izmjena zraka ili potreba zračnog grijanja. Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 možemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u slučaju nepotrebnog propuštanja zraka kroz kanale jer potrošnja snage (kao što je rečeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u slijedećoj tablici možemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potrošna energije.

Crtkana linija dobivena je pomoću formule (5.) U ovom drugom slučaju oblaganje treba izvršiti na širini oko tri puta većoj od širine toplinskog mosta.-----------.1. s ciljem da se postigne što bolje izjednačenje površinskih temperatura.nacrtane su i dvije krivulje promjene temperatura unutarnje površine elementa. ako taj materijal ima povoljna izolacijska svojstva (Sl. Kada se toplinski most nalazi u sredini grañevinskog elementa njegova korekcija moguća je pomoću tzv.9. R i Ro Sl.2) više ne vrijedi. 9.2) ili pak neki izraziti toplinsko izolacijski materijal (sl. zbog čega na tim područjima formula (5. Zato je temperatura unutarnje površine elementa na toplinskom mostu manja nego na preostaloj površini elementa što povećava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima. Na sl. Iz slike je vidljivo da se krivulja stvarne promjene površinske temperature znatno razlikuje od teoretske krivulje izračunate pomoću gornjeg izraza.1.. TOPLINSKI MOSTOVI Toplinskim mostovima zovu se dijelovi vanjskog grañevinskog elementa koji imaju manji otpor toplinskoj propustljivosti nego tipični presjek elementa.9.3. Princip izolacije sastoji se u postavljanju preko unutarnje površine toplinskog mosta nekog toplinsko izolacijskog materijala odreñene debljine.. Čak ako i ne doñe do kondenzacije vodene pare. Na slici 9. heterogene površinske temperature uzrokovat će različite brzine struja konvekcije s posljedicom bržeg taloženja prašine iz zraka na hladnijim površinama toplinskih mostova što se manifestira kao promjena boje tih dijelova elemenata.4. Primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida dok je puna linija dobivena mjerenjem na stvarnom zidu.1. Toplinski se mostovi u pravilu moraju korigirati. Razlog tomu jest heterogenost grañevinskog elementa na mjestima toplinskih mostova. prikazan je primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida. To može biti materijal iz tipičnog presjeka zida. principa izolacije. Ovdje se radi o zidu od plinobetona s armiranim betonskim stupom.9.2) ti – te Θ i = t i ..5. 218 .

Shematski prikaz toplinskog izolacije (varijanta rješenja) mosta korigiranog principom Na s1.9.. što znači da osnovni problem toplinskog mosta nije riješen.4.2.9.9. prikazana je raspodjela temperature na unutarnjoj površini elementa za slučaj izolacije toplinskog mosta s vanjske strane.Sl.3. Toplinski most korigiran principom izolacije Sl. Iz slike je vidljivo da kod ovakvog rješenja temperature na površini toplinskog mosta ostaju relativno niske. 219 .

Zato u ovom slučaju u potpunosti zadovoljava rješenje s toplinskom izolacijom položenom s vanjske strane (sl.1.5.pogrešno rješenje Korekcija toplinskih mostova koji se javljaju na mjestima prodora nosivih poprečnih armirano-betonskih zidova i armirano-betonskih stropova u vanjske zidove je relativno jednostavna. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije.9. debljine ili geometrije grañevnog dijela. uglovi zgrade. • geometrijski toplinski mostovi – nastaju uslijed promjene oblika konstrukcije.5. U praksi su vrlo česte kombinacije ovih vrsta toplinskih mostova.5. temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini.DEFINIRANJE TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala. Budući da se radi o betonskim konstrukcijama koje se svojim najvećim dijelom nalaze u unutarnjoj toploj atmosferi zgrade.Sl. b)toplinski most korektno izoliran. Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti.).9. što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare.4. npr.9. 4. Nosivi poprečni armirano betonski zid iii armirano betonski strop a)toplinski most bez izolacije. Toplinski most izoliran s vanjske strane . razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova: • konstruktivni toplinski mostovi – nastaju kod kombinacija različitih vrsta materijala. to je dio tih konstrukcija koji prodire u vanjske zidove na neki način stalno “podgrijavan". S1. 220 .

221 . živ ili mrtav. Dopustite da vam predstavimo potencijalog pobjednika. Najjednostavniji primjer toplinskog mosta je prozor ili vrata. Toplinski most je manji dio plašta grañevine gdje se inače jednoliki toplinski otpor znatno mijenja zbog promjene materijala. POSLJEDICA JAKIH TOPLINSKIH MOSTOVA Pošast zvana “Toplinski most” Traži se najveći neprijatelj toplih domova sa ove strane svemira.2. koji je slabiji izolator sa manjim toplinskim otporom i kroz kojeg toplina nesmetano pronalazi put iz unutrašnjosti grañevine prema vani. Toplinski most nastaje kada materijali koji su slabi izolatori dolaze u kontakt i dozvoljavaju toplini da preko njihovog spoja stvori tok. promjene debljine plašta ili geometrije grañevine. Na slici vidimo jedan primjer toplinskog mosta gdje je zid od cigle presječen sa betonom. toplinski most je pred vama.5.4.

Generalno gledajući toplinski mostovi nisu dobri zbog više razloga: Povećene potrošnje energije Pojavom toplinskih mostova na grañevini potrebno je nadoknaditi toplinu koja je preko mostova otišla u okolinu. Komfor unutar objekta 222 . Održavanje objekta Posljedica toplinskih mostova je i kondenzacija pare na unutarnjem dijelu mosta što kao posljedicu ima stvaranje vlažnih područja na zidovima. Borba sa toplinskim mostovima u pravilu je jako teška. pa je prevencija najbolja mjera koju možemo poduzeti. greška u projektiranju ili greška u grañenju. Nekada se problemi mogu riješiti postavljanjem dodatne izolacije oko samog mosta ali u većini je slučajeva rješavanje postojećih toplinskih mostova jako teško. Česti uzroci toplinskih mostova su i metalni objekti unutar konstrukcije koji greškom strše kroz izolaciju prema vani. U novijim zgradama niža temperatura unutarnjeg palašta objekta trebala bi se javljati samo na području prozora. Kod starijih zgrada preporučljivo je da se postavi dodatna izolacija na vanjskoj strani grañevine. Da bi se izbjegla kondenzacija na toplinskim mostovima potrebno je osigurati da relativna vlažnost unutar grañevine bude na nižoj razini. Zbog toga je veoma važno da se jako pazi u fazi gradnje objekta jer toplinski mostovi imaju dva glavna razloga nastanaka. Korisnici objekta to rade dodatnim zagrijavanem prostora što povećava potrošnju energije. To se može osigurati na način da se proizvodi manja količina pare a da se osigura dovoljna izmjena zraka u prostoru.Zbog smanjenog toplinskog otpora u odnosu na normalni presjek zida ne samo da toplina odlazi vani nego je i temperatura sa unutarašnje površine zida na toplinskom mostu manja nego na ostaloj površini zida pa se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare na unutarnjem dijelu toplinskog mosta. Sve to povećava potrebu za dodatnim održavanjem objekta jer je zahvaćene površine potrebno sve češće održavati i to sa dosta skupim sredstvima. Jedan od glavnih razloga toplinskih mostova su greške u izoliranju tijekom gradnje gdje je izolator loše postavljen ili je sam izolator jako loš što dovodi do nesmetanog toka topline prema vani. u ekstremnim slučajevima i plijesni.

Zdravlje korisnika objekta Jedan od glavnih problema toplinskih mostova je i pojava plijesni koja povećava opasnost od alergija i drugih zdravstvenih problema. Povoljna okolnost za primjenu te metode mjerenja u Hrvatskoj slijedi iz činjenice da se edukacije za termografistu provode na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. 223 . sukladno normi HRN EN 13187:2000 moguće je brzo i učinkovito utvrditi stanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade. izvedbena) ne odgovara realnom stanju to mjerenja kojim se provjerava podudarnost stanja vanjske ovojnice zgrade s dokumentacijom su nužna. „walk trought“ audita.Toplinski mostovi utječu na komfor objekta na načina da će loše izolirani zidovi biti hladni tijekom zime što uz kretanje zraka može dovesti do hladnih propuha. Zbog svega ovog. koristili smo suvremenu termovizijsku kameru ThermoCAM P65. s objektivima od 23° i 45°. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. toplinski mostovi su jedan od glavnih problema grañenja. dimenzije i veličinu gubitaka toplinske energije zgrade. PRIMJERI GUBITAKA TOPLINE U ZGRADARSTVU Provedbom niza energetskih audita.3. a termografska oprema se može kupiti u Hrvatskoj i to od mnogih svjetskih proizvodača. Termografsko mjerenje je brzo. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: > Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije > Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana > Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. jeftino i učinkovito te se nameće kao zadovoljavajuća kvalitativna metoda pri energetskim auditima zgrada. gledajući sa stajališta učinkovitog korištenja energije. a po potrebi treba izolirati i temelj > Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. bez prekida toplinske izolacije > Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova prodori konstrukcija. Hladni propuh će dovesti do toka niske temperature što dovodi do smanjenja komfora unutar prostora. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. PRIMJENA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE U ODREDIVANJU ENERGETSKIH GUBITAKA U ZGRADARSTVU Primjenom termografskih mjerenja. a time mjesta. poglavito tzv. uz osigurani servis opreme.NAČINI I SREDSTVA ZA SMANJENJE UTJECAJA TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u gradevinskim konstrukcijama. Kako je u Hrvatskoj relativno čest slučaj da dokumentacija (projektna.5. 4.

Slika 2. dati su termogrami s pridruženim fotografijama nekih zgrada. do 5. ocijeniti stanje toplinske propusnosti vanjske stolarije. Na termogramima svjetlijom bojom prikazane su površine s višom temperaturom. odnosno da ne odgovara realnom stanju. mjesta slabe li nedostajuće toplinske izolacije. odnosno povećane koeficijente prolaza topline i zida i prozora od onih koji su navedeni u projektnoj dokumentaciji. Postupajući suklando relevantnim normama [7] bili smo u stanju utvrditi postojanje i veličinu toplinskih mostova.Obrada termograma vršena je s programom ThermoCAM Reporter Pro 8. 224 .: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida. Često su termovizij ska mjerenja pokazala da dokumentacija vezana za fiziku zgrade nije točna. Pri proračunu potrebno je koristiti korigirane. na slikama 2. prozora i kutije za rolete je uočljiva. a površine s nižom temperaturom tamnijom bojom. nepravilnosti rada grijućih tijela sustava grijanja i si. Radi ilustracije navedenog.

Kao primjer slabe toplinske izolacije sportske dvorane novosagrañene škole dat je termogram na slici 5.Slika 3. 225 . Slika 4.: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je postojanje toplinskog mosta kao i slabo stanje toplinske izolacije.: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je ne postojanje dijela izolacije na bočnom zidu zgrade.

bez prekida toplinske izolacije _ Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova – prodori konstrukcija. (2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne topline za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade odreñuju se prema HRN EN ISO 13789:2000. Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju vanjske ovojnice kuće. (4) Ako toplinski most nije katalogiziran u hrvatskoj normi iz stavka 3. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN 13370:2002. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0.Slika 5.05 W/(m2·K). pri projektiranju treba koristiti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti. U [W/(m2·K)]. ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s odgovarajućim rješenjem. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: _ Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije _ Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana _ Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. Pozicija prozora u zidu takoñer igra važnu ulogu u izbjegavanju toplinskih mostova. tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. Realni koeficijent prolaska topline vanjskog zida je viša za cca 30 % spram vrijednosti iz projektne dokumentacije. 4. ∆U [W/(m2·K)]. Ako to nije moguće potrebno je toplinski izolirati špalete oko prozora. HRN EN ISO 14683:2000 i HRN EN ISO 14683/AC: 2004.5. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za 226 . Da bi se ispunio taj zahtjev. Ako je moguće prozor treba biti smješten u nivou toplinske izolacije.PRORAČUN UTJECJA TOPLINSKOG MOSTA NA TOPLINSKE GUBITKE (1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrañena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji. tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka 2. (3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u grañevinskim konstrukcijama.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida uzrokuje povećane gubitke topline grijanja. izbjegavanje jakih toplinskih mostova preduvjet je energetski efikasne gradnje. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline. HRN EN ISO 10211-1:2002.4. a po potrebi treba izolirati i temelj _ Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. Postavom toplinske izolacije s vanjske strane možemo izbjeći većinu toplinskih gubitaka kod toplinskih mostova. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može se uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline.

odredbe stavka 2. 227 . treba dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova. HRN EN ISO 10211-1/AC:2004.15 W/(m·K).10 W/(m2·K). Kod zgrade s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr. U [W/(m2·K)]. ovog članka ne primjenjuju se na grañevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline. koja ima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska toplineψi > 0.20 W/(m·K) ili ψe > 0. (5) Iznimno. 20 °C/75 %).∆UTM = 0. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN ISO 13788:2002. Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:2002.

ENERGETSKI EFIKASNA KUĆA 228 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful