3.

OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE

1

2

3.OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE
TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA Toplinska zaštita zgrada nije samo primjerena toplinska izolacija obodnih konstrukcija zgrade, ona obuhvaća sva rješenja koja smanjuju neugodne utjecaje vanjske klime i tem perature te odnose vlage kod minimalne potrošne energije: zimi za grijanje, ljeti za hlañenje prostora. Kod svih tih rješenja stanari moraju imati primjerenu stambenu - toplinsku ugodnost. Odgovarajuća toplinska zaštita osigurava i veću trajnost zgrade jer sprjećava prevelika temperaturna opterećenja u obodnim konstrukcijama i oštečenja zbog utjecaja zračne vlage. Toplinska ugodnost Za pravilan rad tjelesnih funkcija čovjekovo tijelo mora održavati stalnu tjelesnu temperaturu približno 36,6°C. Izmeñu čovjekova tijela i okoline izmjenjuju se energetski tokovi. Čovjek metabolizmom iz hrane stvara energiju koju pretvara u toplinsku i njome se koristi za obavljanje poslova. Tijelo predaje toplinu

Sl l ka 1 . V an js k i ut j ec aj i n a os j eč a j t o pl ins ke ug od e

okolini provoñenjem kroz odjeću, konvekcijom - gibanjem zraka po površini odjeće, zračenjem izmeñu tjelesnih i okolnih površina, ishlapljvanjem - preko izdisaja vlažnog zraka i znojenjem. Što je niža temperatura okolnog zraka, to se veći dio topline izmjenjuje s okolinom zračenjem, provoñenjem i konvekcijom. Kad se temperatura okoline približi temperaturi čovjekova tijela, prevladavajuće postaje davanje topline okolini ishlapljivanjem. Čovjek postiže osječaj toplinske ugode kad su opisani tokovi izmedu čovjekova tijela i okoline u ravnoteži. Na veličinu energetskih tokova utjeću subjektivni ljudski parametri: -fizička aktivnost -vrsta odjeće
3

-temperatura zraka u prostora -temperatura obodnih površina -brzina kretanja zraka u prostora -relativna vlažnost zraka u prostora. Subjektivni parametri toplinske ugodnosti Toplina koju čovjekovo tijelo proizvodi i predaje okolini ovisi o fizickoj aktivnosti, Vrijednosti proizvedene topline i mjerila fizičke aktivnosti odraslog čovjeka (površina kože 1,8 m2) prikazane su u tablici 1. Mikroklimatski parametri toplinske ugodnosti Na skupinu mikroklimatskih parametara toplinske ugodnosti (temperatura zraka i temperatura obodnih površina, relativna vlažnost zraka i brzina kretanja zraka) znacajno utječe tlocrt zgrade. Nabrojeni mikroklimatski parametri nemaju jednak utjecaj na čovjekovu spoznaju topline i ugodnosti. Snažniji utjecaj imaju temperatura zraka, temperatura obodnih površina te brzina kretanja zraka pri čovjekovu tijelu, dok manji utjecaj na toplinsku ugodnost ima relativna vlažnost zraka. Za toplinsku ugodnost važna je temperatura zraka, njezina raspodjela po visini, srednja temperatura obodnih površina, tj. "srednja temperatura zračenja" te razlika izmedu temperatura zraka i srednje temperature zračcenja. Čovjek toplinu konvekcijom predaje zraku oko sebe te zračenjem na površine koje ga okružuju. Što je niža temperatura obodnih površina, to više topline čovjek predaje zracenjem te se stoga osjeća neugodno. Uobičajeno se kao mjerilo za toplinsku ugodnost u prostora, vrlo pojednostavljeno, navodi samo temperatura zraka u prostora. Ako se parametri toplinske ugodnosti žele opisati točnije, mora se obuhvatiti i utjecaj temperature obodnih površina. Tada se govori o "osjetnoj temperaturi" koja se grubo opisuje kao prosjećna vrijednost temperature zraka i temperature unutarnjih površina. S gledišta toplinske ugodnosti i iskorištavanja energije za grijanje, previsoka je temperatura unutarnjeg zraka nepoželjna jer je prevelika razlika izmedu temperature zraka i okolnih površina za čovjeka neugodna. Jedan od uvjeta ugode boravljenja jest da je razlika izmedu temperature zraka i srednje temperature zračenja što manja (manja od 2K). Ako se plašt zgrade toplinski izolira, postižu se bolje ugodnosti u prostoru i štedi energiju za grijanje. Kretanje zraka stalno je prisutno u prostoru i utjece na konvekcijske toplinske gubitke. Utjecaj kretanja zraka na osječaje povezan je s temperaturom zraka jer se zrak većih brzina širri hladnijim dijelom. Zimi je pri temperaturi od 20°-22°C najpovoljnija brzina 0,15 m/s, ljeti 0,25 m/s.
Opis aktivnosti Proizvedene topline [W/m2] 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 Mjerilo fizicke aktivnosti [met] 47 58 70 93 117

ležanje sjedanje sjedeći rad u uredu lakši posao, stajanje (kupovina) srednje težak rad, stajanje (kućni poslovi, rad u radioni) Tablica 1. Vrijednosti proizvedene topline za razlicite fizičke aktivnosti odraslog covjeka

Relativna vlažnost zraka manje utjece na čovjekovu ugodnost, bar u području umjerenih temperatura zraka (15°-25°C). U takvim se slučajevima promjena u
4

Ako se mikroklimatski parametri promijene. u području zaštičenom od vjetrova. njihova se kombinacija osjeća kao prevruč. No. Slika 2. Vjetar na izloženim položajima povećava konvekcijske toplinske gubitke kroz prozorske spojeve i lagane grañevne konstrukcije. Usklañivanje parametra toplinske ugodnosti Čovjek osjeća toplinsku ugodnost u području oko optimalnih vrijednosti mikroklimatskih parametara. Usporedba vrijednosti koeflcijenta prolaska topline U (W/m K) u zidovima različitih sastava 2 5 . prevlažan odnos u okolini. čovjekovo tijelo može slojevitim oblačenjem te stupnjem tjelesne aktivnosti regulirati manja odstupanja. veličina. potrebno je već pri projektiranju zgrade i odabirom njezina grijanja voditi računa o mnogim činjenicama: -okolini: lokaciji i orijentaciji zgrade -tlocrtnom obliku. Temperature su na takvim mjestima približno 2°C više nego u neutralnom položaju. prozračivanje -vlaženju prostora.relativnoj vlazi za 10% osjeća slično kao promjena temperature zraka za 0. Toplinski gubici zgrade na vjetrovitom području mogu biti dva puta veći nego u zgradi u zaštičenom položaju. Preporučena relativna vlažnost u uobičajenim prostorima boravka ne bi smjela biti niža od 35 posto ili viša od 70 posto. što znaci i do 20 posto manje toplinske gubitke kuće. prehladan. Dobrim projektom zgrade do toplinske ugodnosti Zgradu je potrebno promatrati kao cjelinu. koji osiguravaju toplinsku ugodnost. presuh. ekonomičnost i stambena ugodnost postigli visoku kvalitetu. Primjerene vrijednosti mikroklimatskih parametara. odmaknu li se mikroklimatski parametri previše od rihvatljivih vrijednosti. Mnogo veći utjecaj na toplinske gubitke zgrade ima izloženost vjetru. Izbor lokacije zgrade Lokacija zgrade može povečati ili smanjiti toplinske gubitke zgrade. tako da se još uvijek osjeća toplinska ugodnost. Kako bi funkcionalnost. rasporedu prostora u njoj -sastavu i značajkama obodnih konstrukcija: toplinska provodljivost i akumulacija zidova. toplinska provodljivost i zrakonepropusnost prozora -načinu uporabe zgrade: temperatura u prostorima. Nekvalitetno izvedeni spojevi znaće i višekratno povećanje toplinskih gubitaka.3°C. prikazuju psihrometricrri dijagrami. Najugodniji je položaj zgrade na prisojnoj strani.

to je odnos izmeñu površine vanjskog ovoja zgrade i njezina volumena A/V.7 puta manje topline nego kroz uobičajeno dvostruko ostakljenje. Prostori s jednakim temperaturnim režimom trebaju biti smješteni zajedno. Toplinski gubici zbog prolaza topline .Odreñena izmjena zraka u zgradama potrebna je iz higijenskih i grañevnofizikalnih razloga. Preporučljivo je na južnoj strani ugraditi veće prozore s dodatnom zaštitom od sunca (rolete). a pritom se troši i više energije. uskladivanjem naših 6 . Na toplinske gubitke zgrade utjeće raščlanjenost njezina ovoja. Oblik zgrade Zgrade jednakih volumena i jednako toplinski izoliranih ovoja. kojeg opisuje oblikovni faktor. kvalitetno izvedenih toplinski izolirarrih zgrada oni jednako veliki. dok je kod četverokatne kompaktne stambene zgrade vanjska površina ovoja zgrade za pola manja nego kod samostojeće obiteljske kućce. može se smanjiti poboljšavanjem toplinske izolacije obodnih konstrukcija. posebno na sjevernoj.transmisijski toplinski gubici . Gubljenje topline ne može se zaustaviti. dok su kod novijih. Gubici zbog prolaza topline kroz prozore mogu se smanjiti izborom primjere nog ostakljenja. Orijentacija i raspored prostora u zgradi Pravilnom orijentacijom zgrade i primjerenim rasporedom prozora učinkovito se iskorištava Sunčeva energija. Kvaliteta toplinske zaštite ovoja zgrade opisuje toplinska prolaznost konstrakcijskog sklopa. a na ostalim stranama. manje prozore. dvokatna zgrada jednake stambene površine ima oko 20 posto manju vanjsku površinu i tome razmjerno manje toplinske gubitke. Stambeni niz ima oko 30 posto manju vanjsku površinu. Kroz niskoemisijsko ostakljenje s plinskim punjenjem prolazi do 2. Prolaz topline kroz ovoj zgrade Toplina prolazi kroz ovoj zgrade zbog temperaturne razlike izmeñu toplog zraka u prostora i hladnog vanjskog zraka u smjera niže temperature. Vrlo visoke prostore ili prostore planirane preko više katova vrlo je teško jednakomjerno zagrijati. Kod starijih su zgrada toplinski gubici zbog prolaza topline kroz ovoj zgrade dva puta veći od toplinskih gubitaka zbog prozračivanja. Raspored prostora boravka u zgradi na jug i servisnih prostora na sjever važan je zbog kvalitete stanovanja kao i zbog učinkovitog iskorištavanja Sunčeve energije. koja može nadomjestiti dio energije potrebne za održavanje temperature u stanovima. U usporedbi s obiteljskom prizemnom kućom koja ima najneugodniji odnos. koji kazuje koliko topline dode u vremensko j jedinici (1 sek) kroz površinu 1 m2 konstrukcije. Prolaz topline konstrakcijskog sklopa označava se sa k (W /m 2 K).povečavaju se razmjerno povečanju vanjske površine zgrade. s obzirom na njihov oblik i razvedenost pročelja imaju vrlo različite toplinske gubitke. Kompaktna osnova zgrade osim smanjenja toplinskih gubitaka znači i manje troškove gradnje. ako je razlika temperatura zraka na obje stijene konstrukcije 1K.

naraste do 80 posto jer je toplinska izolacija ovoja zgrade u propisanim granicama. gdje je relativna vlažnost zraka zimi uobičajeno izmeñu 40 posto i 60 posto i samo povremeno . premala toplinska izolacija ovoja zgrade. namještaj. S obzirom na namjenu zgrade potrebno je izabrati najpovoljniji sustav. Posebno je važan položaj toplinske izolacije jer zbog neodgovarajuceg sastava slojeva može doći do navlaživanja materijala i do trajnih oštečenja. što ima za posljedicu razvoj zidne plijesni. Poredak slojeva u sklopu ne utječe na prolaz topline. vodena para iz prostora boravka prodire kro z konstrakcijski sklop prema van. Pri odredenim uvjetima. Kod višeslojnih konstrukcija potrebno je računski provjeriti odgovara li grañevnofizikalni raspored pojedinih materijala u sklopu. U prostorima boravka. Toplinska provodljivost slojeva X (W/mK) kazuje koliko topline prode u vremenskoj jedinici (1 sek) kroz lm2 sloj s debljinom 1 m pri temperaturnoj razlici 1K. Površinska kondenzacija može se izbjeći dobrom toplinskom zaštitom ovoja zgrade i smanjenjem relativne vlažnosti zraka u prostora. Zbog različitih temperatura u zgradi i izvan nje temperatura pojedinih slojeva snižava se od unutra prema van. Vlaženje u konstrukciji Važna posljedica povečane vlažnosti materijala jest slabljenje toplinskoizolacijske sposobnosti što je posebno nepoželjno kod izolacijskih materijala. Površinska kondenzacija Temperatura unutarnjih površina ovoja zgrade zimi je uvijek niža od temperature zraka u prostora. njihovoj toplinskoj provodljivosti i debljini njihovih slojeva. Na unutarnjoj se strani ugraduju materijali koji primaju i predaju suvišnu vlagu. Do kondenzacije u konstrukciji dolazi 7 . a namještaj se ne postavlja uz vanjske toplinsko neizolirane stijene.u vrijeme kuhanja ili kupanja . Prolaz topline kroz konstrakciju ovisi o ugrañenim materijalima. to su manje toplinskoizolacijske karakteristike. Jedan od uzroka vlažnja u unutrašnjosti sklopa je i kondenzacija difuznog toka vodene pare.raspored slojeva te položaj toplinske izolacije u ovoju zgrade ima svoje zahtjeve te dobre i slabe karakteristike.propisa i norma s europskim za prolaz topline uvriježila se oznaka U. Zimi je koncentracija vodene pare u zraku grijanog prostora viša od koncentracije vodene pare u vanjskom zraku. Što je manja toplinska provodljivost slojeva. Vodena para koja prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim kod neugodnih se kombinacija temperature i relativne vlažnosti kondenzira na odredenome mjestu u konstrukciji. to je snažniji difuzijski prijenos vodene pare. Svaki sustav . ne može se pojaviti površinska kondenzacija i posljedicna plijesan. toplinski mostovi. ometano kretanje zraka uz konstrakciju (zavjese. važan postaje kada se govori o akumulaciji topline i toplinskom odazivu zgrade na promjene toplinskih odnosa u okolini. kao što su visoka relativna vlažnost zraka u prostora (stalno iznad 70 posto). u kutovima) može se kondenzirati zračna vlaga na površini. Niski prolaz topline obodnih konstrukcija postiže se ugradnjom toplinskoizolacijskih materijala. a detalji gradevne fizike pravilno riješeni. Zbog težnje da se koncentracije izjednaće. Ta se pojava naziva difuzijom vodene pare. Što je topliji i vlažniji zrak u prostora boravka i što je hladnija i suša okolina.

staklenike. akumulacijske zidove). OSNOVNI POJMOVI NAUKE O TOPLINI 3 . s površinskom masom manjom od 300 kg/m 2 . Akumulacija topline Zgrade se grade od masivnih elemenata (betona. 1 . njihova se površina ne smije pokrivati raznim oblogama jer se time poništava učinak. KRETANJE ZRAKA.1. lagane su konstrukcije upravo zbog male akumulacije topline i dobre toplinske zaštite primjerene za zgrade koje se rabe povremeno i samo kratkotrajno griju.češce kada je toplinska izolacija na unutarnjoj strani ili iza parozapornog sloja na vanjskoj strani toplinske izolacije. S druge strane. sa st o j i se o d m o le ku la ko j e su u neprekidnom. Kako bi se ostvarila dobra toplinska akumulacija primjenom masivnih elemenata. opeke) ili od laganih montažnih elementa. Topl i na T o p l in a i p o j a ve k o j e ju p r a t e m o g u se o b j a s n i t i t a ko zva n o m kinetiko-molekularnom teorijom pomoću kretanja molekula. važno je da zgrada ima dovoljnu toplinsko akumulacijsku masu koja čuva uhvačenu energiju i uravnotežuje inaće prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima boravka. t e ku će m il l p lin o vi t o m st a n ju . Osnovno pravilo za odgovarajući sastav glasi: na unutarnjoj strani konstrukcije mora biti materijal s manjom propusnosti vodene pare i niskom toplinskom izolativnosti. 3. Lagane konstrukcije imaju malu akumulaciju topline. U zimskom i prijelaznom razdoblju. b e z o b zi r a d a l i j e u č v r s t o m .1 . Sva m a t e r i j a k o j a n a s o k r u žu j e .1. 8 . Kod dobro toplinsko izoliranih masivnih zgrada oscilacija vanjske temperature jedva se primijeti u unutarnjim prostorima. Stoga je potrebno brinuti se o sjenilima koja štite zgradu od pregrijavanja u vrijeme intenzivnog osunčavanja. Ljeti mnogo više topline ulazi u zgradu zračenjem kroz ostakljene površine nego provodenjem kroz krov i zidove. Sastav konstrukcije je usprkos mogučoj pojavi kondenzacije u zimskom razdoblju odgovarajući ako se konstrukcija tijekom ljeta posuši. Iako su dobro toplinski izolirane ne mogu spriječiti i smanjiti vanjske temperaturne utjecaje. koje je najprimjerenije za pasivno iskorištavanje Sunčeve energije (direktnim Sunčevim zračenjem kro z prozore. Oscilacije temperature u takvim su zgradama velike. u konstrakciju se na unutarnju toplu stranu toplinskoizolacijskog sloja ugraduje parna brana ili parna zapora koja sprječava prekomjeran ulaz difuznog toka u unutrašnjost. Konstrukcije s velikom akumulacijom topline povečavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeñuju. na vanjskoj strani s visokom popustljivosću i visokom toplinskom izolativnsti. kao što su kamen i opeka. Kako bi se sprijecila kondenzacija vodene pare.TOPLINE I VLAGE 3. Masivne konstrukcije mogu akumulirati mnogo topline.

B r o jč a n e vr i j e d n o s t i i zn a d 0 ° C o zn a č e n e su sa + . h l a d n o „ .2. Promjena nekog svojstva tijela uslijed promijene njegove temp e ra t u re mo že se u ze t i ka o o sno va za m je ren je t emp e ra t u re . kod živinog te rmometra. P ro m jen om te mpe ra t u re t ije la m ije n ja ju se m no ga n ji h o va svo jst va. mo gla se u na če lu. U tekućinama i plinovima one se kreću u raznim pravcima. sam o je d a n o d mn o go b ro jn ih ob lika en e rgije . Po lo ža j žive na te rmom et ru u ron jen om u vodu ko ja se smrza va i s n jom top lin ski u ra vno te ženom. T o p l i n a j e . u t erm ometa r koji rad i na p rincip u p ro m jen e o b u jm a . što znač i da bi se u ra zni m s l u č a j e v i m a m o g a o d o b i t i r a zl i č i t r e zu l t a t m j e r e n j a . u gra d it i i n e ka d ruga t e ku ćin a. p ro m j e n a o b u jm a t i je l a n i je n i ka d a t o čn o p r o p o r c io n a ln a t e m p e r a t u r i u s vi m p o d r u č j im a t e m p e r a t u rn e s ka l e . Naim e iz jednadžbe 9 . toplo. N j e n a j e d i n i c a j e k e l v i n . koji izražavamo riječima vruće. a vre lišt u vo d e 10 0 ° C. O vi m a t r i b u t i m a p r i p i s a n i m d o d i r n u t o m t i j e l u m i u s t v a r i ocjenjujemo temperaturu na površini tog tijela. Ce l zi je va t e m p e ra t u rn a s ka la d o b i ve n a je . o znaka ° C. d a k le . P r o p is i va n j e m vr i j e d n o st i t e m p e ra t u r e t r o jn e t o č ke v o d e u j e d n o j e definirana i jedinica kelvin. Temperatura Dodirom nekog tijela na koži naših prstiju javlja se osjećaj topline ili hladnoće. T o p lin a n e ko g t ije l a je d n a ka je zb ro j u kin e t i čk ih e n e r gi ja n e s r e ñ e n o g g i b a n j a s v i h n j e g o v i h m o l e k u l a . t a ko d a je le d išt u vo d e p ro i zvo l jn o p r ip isa n a vr ije d n o st t e m p e r a t u re 0 ° C . za mjerenje temperature koristi s vo jst vo ži ve d a ko d p o viš e n ja t e m p e ra t u re p o ve ća s vo j o b u ja m . U SI sustavu t e r m o d i n a m i č k a t e m p e r a t u r a T je prihvaćena. D a b i s e o va j nedostatak kod mjerenja i definiranja temperature otklonio. d a k l e . Lord Kelvin je na temelju teorijskog stupnja iskorištenja toplinskih s t r o j e v a d e f in i r a o t a ko zva n u t e r m o d i n a m ič k u t e m p e ra t u ru T ( i l i o) koja n e o vis i o s v o jst vim a t e rm o m e t ri js ko g t ije la ve ć j e u n i ve r za ln o g karaktera. kao osnovna fizikalna veličina. Kod čvrst ih tijela molekule m eñu sob no ne za visno vib rira ju o ko n eko g po lo žaja ra vnot e že . M e ñ u t im . dob io je o zna ku O. 3. Ova temper a t u r n a s k a l a p r o t i r e n a j e z a t i m i s p o d 0 ° C i i z n a d 1 0 0 ° C . U ra vn ote ži. oznaka K. 1 6 k e l vi n a . Umjesto žive . . a i mijenja se od tva ri do t va ri. Ta ko se npr. a i s p o d 0 ° C sa -.1. R a zm a k i zm e ñ u o v i h d v i j u o zn a k a p o d j e l j e n j e n a 1 0 0 j e d n a k i h d i j e l o va i tako je dobiven jedan stupanj Celzije v. pa k. meñuso b n o se su d a ra ju i p ri t o m e m i je n ja j u sm je ro ve s vo g gi b a n ja . te rmome t ra s kipu ćom vodom živa je po ve ća la s vo j o b u j a m i n j e n n o vi p o lo ža j d o b io j e o zn a k u 1 0 0 .nesreñenom gibanju. Mo že se reći d a je t empe rat ura op ćenito f izika lno — svo jstvo svih tijela. Termodinamička temperaturna skala je definirana pomoću termodinamičke temperature trojne točke vode 1 ) T t koja je odabrana za r e f e r e n t n u t o č k u i k o j o j j e d o d i j e l j e n a v r i j e d n o s t 2 7 3 . mlako.

2388459 cal . gdje je T o = 273... t e ku ć e g i p l i n o vi t o g s t a n ja vo d e ..(1.……………………………………. 1) (1. a nalazi se na t = -273. ako zamislimo sve sporije kretanje molekula..16-ti dio termodinamičke temperature trojne točke kemijski čiste vode. ... 1 8 6 8 J . .15 K vrijednost termodinamičke temperature ledišta vode.T t = 273. U SI mjernom sustavu jedinica za količinu topline je joule (džul). (1. .. Prema kinetičko molekularnoj teoriji temperatura tijela je proporcionalna kinetičkoj energiji nesreñenog gibanja njegovih molekula.(1..4) Celzijeva temperatura iskazuje dakle temperaturu u odnosu prema ledištu vode i predstavlja interval termodinamičke temperature. Celzijeva temperature t (ili e) može se prikazati izrazom t = T – T o………………………………………..... Količina topline Da bi se povećala temperatura nekog tijela potrebno je tom tijelu dovesti odreñenu količinu topline. ..1) Trojna točka vode je ravnotežna točka izmeñu čvrstog.. . . . to znači da ne postoji gornja granica temperature..1.4 .16 . Drugim riječima. . . . .. .... .. Ranije se za količinu topline mnogo koristila jedinica kalorija. Kako brzina kretanja molekula može biti sve veća.. Jedinica stupanj Celzija identički je jednaka jedinici Kelvin 0 C = K ……………………………………………………………(1. 1 c a l .. ... 3. .. Naprotiv.6) 10 .. Fizikalna veličina količina topline Q... Time je utvrñena veza izmeñu Celzijeve i termodinamičke temperaturne skale.... ....16 K …………………………….... u području niskih temperatura postoji jedna krajnja temperaturna točka koja je nazvana apsolutna nula...3. .. . slijedi da je Tt K = -------------273..... simbol cal. ..5) odnosno 1 J=0...2) ili riječima: jedinica termodinamičke temperature kelvin je 273. . u nekom trenutku molekule će doći u stanje mirovanja.... . Povisiti temperaturu tijela znači povećati srednju brzinu tog kretanja njegovim molekulama. označava toplinsku energiju koja prelazi s jednog tijela na drugo (pri njihovom dodiru ili zračenju). . .. . . . ... .. .. simbol J..15°C odnosno T = 0 K. ..

. PRENOŠENJE TOPLINE Osnovni oblici prenošenja topline Prenošenje topline je prirodni proces do kojeg dolazi čim postoji razlika temperatura u nekom sistemu... tekućim i plinovitim sredinama...... bez obzira na prirodu sredine (materija ili vakuum) koja ih odjeljuje. Zato se u grañevinskoj praksi koristi njena srednja vrijednost koja približno vrijedi za odreñeni temperaturni interval.. Prenošenje topline voñenjem Do prenošenja topline voñenjem dolazi uslijed -prirodne težnje za homogenom razdiobom srednje brzine molekula. (1... voñenje (kondukcija).... a time i temperature u svim dijelovima promatranog sistema..3.. 2. Prenošenje topline konvekcijom moguće je samo u tekućim i plinovitim sredinama........ Vrijednost veličine c se mijenja od tvari od tvari....... tako da 11 ....... Sve što je izvan sistema naziva se okolina.......... U sustavu SI jedinica specifičnog toplinskog kapaciteta je J/(kg•K). mase tijela m i porasta njegove temperature ∆T postoji linearna veza Q = c· m· ∆T .8) slijedi da je specifični toplinski kapacitet količina topline potrebna da se jediničnoj masi nekog tijela povisi temperatura za jedinicu.....(1... Voñenjem se toplina može prenositi u čvrstim. Kod toga se prenošenje topline vrti u pravcu niže t e m p e r a t u r e ..4....... To su: 1..8) m∆T koja se zove specifični toplinski kapacitet........ prijelaz strujanjem (konvekcija) i 3.).....1....... a ovisna je o temperaturi pri kojoj je izmjerena.. prijelaz zračenjem (radijacija).. koji je odabran radi njegova proučavanja.. ili izmeñu dva sistema (Dio materijalnog svijeta...1..... a zračenjem u plinovitim sredinama i u vakuumu.....7) je veličina Q c=------. Brže molekule toplijeg dijela sistema sudaraju se s polaganijim molekulama hladnijeg dijela sistema.. Kod toga se prve molekule usporavaju a druge ubrzavaju. 3. naziva se sistemom.7) Faktor proporcionalnosti u jednadžbi (1..... Toplina se može prenositi na tri načina koji se razlikuju po fizikalnom obliku...5.. Iz jednadžbe (1..... Specifični toplinski kapacitet Mnogobrojnim pokusima je dokazano da izmeñu količine topline Q dovedene nekom tijelu.(J/(kg•K))..

...Θ1 Q = λ A ------------Τ..... Budući da je količina topline Q energija.Θ 1 = celzijeva temperatura d = debljina Simbol Q predstavlja količinu topline koja u vremenu T p r o ñ e k ro z p r o m a t r a n u p o vr š i n u A. i predstavlja jednu od osnovnih toplinsko-fizikalnih karakteristika materijala kroz koji se prenosi toplina. U SI sustavu jedinica veličine λ je W /(m•K). to de omjer Q/T biti snaga Φ koja se u nauci o toplini zove toplinski tok... 2 .. Toplinski tok koji prolazi 12 .. Voñenje topline kroz ravnu ploču od homogenog materijala Veličina λ zove se: koeficijent toplinske vodljivosti.1.......(2....... Zamislimo unutar nekog tijela od homogenog materijala tanku plotu debljine d omeñenu paralelnim ravninama u kojima je stalna temperatura tijela Θ l i Θ 2 pri čemu neka je Θ 1 < e 2 (sl.. Ovakav intermolekularni način prenošenja topline zove se voñenje topline.... S l . 1 ..)..... Na temelju mnogobrojnih pokusa Fourier je postavio zakon voñenja topline u obliku Θ2 .se srednje brzine molekula u čitavom sistemu izjednačavaju......1) d λ = koeficijent toplinske vodljivosti A = površina Τ = Vrjeme Q = količina topline Θ 2 ...2.

postaju lakše i dižu se u vis...2.... a na njihovo mjesto dolaze hladnije čestice zraka.2..= ------Τ A A zove se gustoća toplinskog toka i označava ( W /m 2 ).. Prisilna konvekcija nastaje kad se gibanje fluida podržava nekim mehaničkim ureñajem.. pri emu je Θ › t. Sl..... Kod pririodne konvekcije čestice fluida se gibaju zbo g razlika u gustoči nastalih nejednolikom temperaturom dijelova fluida. Na taj način nastaje struja konvekcije i toplina sa grañevinskog elementa prelazi na zrak.. Dakle Q Φ q = -------.1) se može pisati u obliku Θ 2 -Θ 1 q V = λ --------d gdje indeks v označava da se radi o prenošenju topline vodjenjem.2) Jedinica gustoće toplinskog toka u SI sustavu je W /m 2 Pomoću (2.. Prenošenje topline konvekcijom Predaja topline od nekog fluida (plina ili tekudine) u gibanju na neko čvrsto tijelo ili obrnuto naziva se prenošenje topline konvekcijom.jedinicom površine simbolom q.2..).2) izraz (2.. npr. Neka je površina grañevinskog elementa temperature Θ okružena zrakom temperature t (sl.... Prema uzroku gibanja fluida razlikuje se prirodna konvekcija i prisilna konvekcija. Primjer prenošenja topline konvekcijom 13 .......(2.... pumpom ili ventilatorom....... Čestice zraka u dodiru s toplijom površinom elementa se zagrijavaju....2.

Gustoća toplinskog toka q c koja s površine promatranog elementa preñe konvekcijom na . za vertikalnu plohu prikazana je na s1.2. eksperimentalno. a ovisna je o brzini zraka uz promatranu površinu. za vertikalnu plohu Kod vertikalnih ploha smjer toplinskog toka ne utjeće na vrijednost koeficijenta konvekcije.3. Hladniji zrak uz površinu poda se zagrijava. a znači gustoću toplinskog toka koju površina grañevinskog elementa da ili primi konvekcijom kad izmeñu te površine i okolnog zraka vlada jedinična razlika temperature. u ovom slučaju. Za silazni toplinski tok vrijednost koeficijenta α c je mnogo manja nego za uzlazni tok. U sustavu SI jedinica koeficijenta prijelaza topline Njegova vrijednost utvrñuje se konvekcijom je W /(m 2 •K).zrak dana je izrazom q C = α C ( Θ – t ) (W/(m 2 •K)) α C je koeficijent prijelaza topline konvekcijom. tako da koeficijent konvekcije postaje znatno veći u odnosu na prethodni slučaj. od temperature zraka u prostoriji. a time raste njegova gustoća i on ostaje uz pod. Slučaj silaznog toplinskog toka susreće se u zgradarstvu npr. Temperatura površine poda manja je. Meñutim. 14 .2. Slučaj uzlaznog toplinskog toka javlja se npr. kod horizontalnih ploha on je od bitnog utjecaja. Ovisnost koeficijenta prijelaza topline konvekcijom α c o brzini vjetra. kod podnih konstrukcija s ugrañenim grijanjem. Promjena koeficijenta α c s brzinom zraka. o orijentaciji površine i o smjeru toplinskog toka..3. pri čemu se smanjuje njegova gustoća i on se diže u vis. sl. Zato se zrak na kontaktu s podom rashlañuje. Prenošenje topline konvekcijom sa zraka na površinu poda se dakle smanjuje. kod meñukatnih konstrukcija iznad negrijanog podruma.

2.) iznosi oko 0. Crnim tijelom naziva se tijelo koje potpuno apsorbira sve elektromagnetske valove.. a to znači u toplinu. koja potpuno okružuju tijelo 1.. u čvrstom i tekućem stanju.. faktor oblika ima vrijednost jedan.. kada elektromagnetski valovi dospiju do površine nekog tijela. U protivnom on je manji od jedan.. Ako pak postoji više tijela različitih temperatura. potpuno okružena sa n drugih tijela.9. To znači da se kod proučavanja prenošenja topline zračenjem mora promatrati meñusobno djelovanje svih tijela koja zrače.W/(m 2 •K) ……………………………………. i dana je izrazom 5.. a jednak je omjeru odzračene (ili apsorbirane) energije promatrane površine tijela i odzračene (ili apsorbirane) energije površine crnog tijela jednake temperature.. Njegova vrijednost ovisna je o koeficijentima emisije εl i ε2 površina tijela 1 i 2 koja izmjenjuju toplinu zračenjem....7 α c = -------------.. U jedinicama SI koeficijent α r se mjeri u W /(m 2 •K). odaju dio kinetičke energije svojih molekula u obliku energije elektromagnetskih valova koju zrače svojom površinom..7) j=l 15 . nazvan faktor oblika....(2.. s površinskim temperaturama Θ 1 i Θ 2 ..(2... jedan njihov dio tijelo upije i pretvara ga u kinetičku energiju svojih molekula...4. Pod pretpostavkom da je Θ 2 > Θ 1 gustoča toplinskog toka q r koju zračenjem prima površina tijela 1 dana je izrazom q r = α r ( Θ 2 – Θ 1 )f ………………………………………. Ukupna gustoća toplinskog toka koju zračenjem prima površina tijela 1..Prenošenje topline zračenjem (Radijacijom) Sva tijela. Ukupna energija prenesena zračenjem dobije se kao razlika izmeñu energije što je emitira površina nekog tijela i energija koju je to ista površina pri dozračivanju apsorbirala.6) 1 1 ---. α r je koeficijent prijelaza topline zračenjem... Koeficijent emisije većine uobičajenih grañevinskih materijala (beton. Malu vrijednost koeficijenta e imaju samo neki metali sjajnih poliranih površina. žbuka.. onda je suma faktora oblika koji pripadaju tim tijelima jednaka jedinici.. I obratno. dana je izrazom j=n qr= Σ α rj (Θj – Θq ) · fj . (2. Na sl.+ ---. prikazana su dva tijela označena brojevima 1 i 2.... . opeka.5) Faktor f je broj bez dimenzija... Kada površina tijela 2 potpuno obuhvaća površinu tijela 1.1 ε1 ε2 Koeficijent emisije e je broj bez dimenzija.

To je najveća količina koju zrak to temperature uopće može sadržavati... Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku ovisi o temperaturi zraka....8) 3..1.(2. meñutim..(2. Što je temperatura zraka viša to on može primiti veću količinu vlage...SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA Vlažan zrak je smjesa suhog zraka i vodene pare koja se obično naziva vlagom zraka. Iz dijagrama na s1...2.....6. mogao bi primiti još vlage dok ne bi postao zasićen. Kada je vrijednost svih koeficijenata prijelaza topline zračenjem jednaka αr.. koji se prenosi zračenjem.4Prenošenje topline zračenjem Ovdje je fj faktor oblika koji se odnosi na površinu temperature Θj.1.1. Zrak....3 g/m 3 zraka.. jednostavni izraz qr = α r ( Θ 2 – Θ 1 ).... a temperatura svih površina okružujućih tijela jednaka Θ2... Σ dobije se u ovom slučaju za gustoću toplinskog J=l toka.. 16 fj – Θ1 Σ fj ) ...... svaki m 3 zraka temperature +20 ° C sadrži u zasićenom stanju 17........ najčešće sadrži manju količinu vlage od najveće moguće.7.7) j = l . onda on nije zasićen i mogao bi primiti vodene pare još 5.S1.... izraz (2.... Ako zrak temperature +20 ° C ne sadrži 17. samo 12 g vodene pare po m 3 zraka.. je vidljivo da npr.. Ova ovisnost prikazana je na sl... Zrak meñutim ne može sadržavati vodene pare u neograničenoj količini..7.7) postaje j=n j=n qr = αr ( Θ2 Σ j= l j=n Kako je....3 g već npr..... i u tom slučaju on nije zasićen tj. Za zrak koji sadrži najveću moguću količinu vodene pare kaže se da je zasićen vlagom.3 g vodene pare...

.. zove se relativna vlaga i označava slovom ct..1) p' 17 .. kad bi bio potpuno zasićen.. Zato se u procesu hlañenja zraka uvijek dolazi do temperature pri kojoj vlažan zrak postaje zasićen.. To znači da taj zrak sadrži samo 70 % od najvećeg mogućeg sadržaja vlage. postiže vrijednost zove se temperatura rošenja iii rosište. Tlak vodene pare u zraku pri postojećem stanju vlage i temperature zraka zove se parcijalni tlak vodene pare p........ U gore promatnanom primjeru zraka temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 2 . Prisustvo vodene pare u zraku može se karakterizirati i njenim tlakom...7.. jer se za zrak nižih temperatura smanjuje vrijednost najvećeg mogućeg sadržaja vlage..... p Φ = ---.. Npr. Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreñene temperature zove se tlak zasićenja p'. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku u ovisnosti o temperaturi zraka Masa vodene pare sadržane u jedinici volumena zraka zove se apsolutna vlaga. Temperatura t s .. zrak bi se zamaglio.... zrak temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 3 ima relativnu vlagu 4=12/17... Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak pri istoj temperaturi i tlaku sadržavao.1.......... dakle. Ako se nezasićeni zrak počne postepeno hladiti.3=0....... njegova relativna vlaga postajat će sve veća... kod koje relativna vlaga zraka u procesu njegova hlañenja. Relativna vlaga zraka more se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare p promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja p' pri odreñenoj temperaturi zraka. suvišak vlage u zraku morao bi se kondenzirati.....(7. Ako bismo taj zrak još više ohladili.7 ili 70 %.....Sl.... rosište iznosi oko +14 ° C.

Znak množenja se pri tome ne mora pisati. Pas=Pa s itd.. prema izgovoru i s malim početnim slovom. pri čemu nazivnik sastavljen od više jedinica valja pisati u zagradi. V. Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju. r. g volumen V površina A uobičajena oznaka veličine 18 .. MJERNE JEDINICE Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i meñunarodnim propisima pišu fonetski. J t.2. F. Q. Nm=N m. ali valja ostaviti razmak širine jednog znaka izmeñu jedinica.3. Q. m t. b. a. U. količina topline itd. Iv n Izvedene mjerne jedinice: Izvedene jedinice tvore se od osnovnih ili drugih izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja. Primjer: kWh=kW h. W m 3 /s vat kubični metar u snaga. Osnovne mjerne jedinice: jedinica m kg s A K cd mol naziv metar kilogram sekunda amper kelvin kandela mol duljina masa vrijeme jakost električne struje (termodinamička) temperatura jakost svjetlosti količina tvari veličina uobičajena oznaka veličine l. H... QV . G E. h. g. W..... w.. jedinica naziv veličina odnos s drugim jedinicama m2 kvadratni ili četvorni metar m3 kubični ili prostorni metar m/s m/s 2 metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat rad N J radijan njutn džul kut sila energija. m/m kg m/s 2 W s = N m = kg m 2 /s 2 a. L. učin volumni protok J/s = kg m 2 /s 3 P.. rad. u. d. T I.. brzina ubrzanje v.. qV . T I. D.

. strujanje zraka (brzina.. razina fizičke aktivnosti.. OSNOVE GRAðEVINSKE FIZIKE -Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama -Toplinske dilatacije -Akustika i zvučne izolacije 19 . buka. konvekcija i zračenje).. qm . p h. Pri promjeni samo jedne veličine stanja. smjer). Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog meñudjelovanja navedenih faktora. namjena prostora. ne postoji neki odreñeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala zadovoljstvo ( u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u odreñenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih). Izmjena osjetne topline vrši se odreñenim mehanizmima (provoñenje. temperatura ploha prostorije.). odnosno kao osjetna i latentna toplina (isparavanje) s površine kože.sekundi kg/s Pa Pa s kilogram u sekundi paskal paskal sekunda maseni protok tlak dinamička viskoznost N/m 2 = kg/(m s 2 ) Qm . m 3. istu ili sličnu razinu ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja. vlažnost zraka. kvaliteta zraka.3 FIZIKALNI PROCESI U GRAðEVNIM DIJELOVIMA Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. m. te ostali faktori (dob.. Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih ne prelazi odreñenu vrijednost. razina odjevenosti. Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru su: temperatura zraka u prostoriji.

• Danas je najzastupljeniji matarijal nosivih konstrukcija armirani beton te se defekti pojavljuju u drastičnijem obliku. • Subjektivni osjećaj topline čovjek dobiva u dodiru s ugrijanim tijelom. Meñudjelovanjem dvaju tijela toplina prelazi iz toplijeg u hladnije. Najbolji vodič topline je srebro. kamena 50 – 70 cm. Dio tijela se grije neposrednim dodirom s izvorom topline. • TEMPERATURA je veličina koja karakterizira toplotno stanje nekog tijela. volumena. te su danas proračuni fizike zgrade obaveza i sastavni dio svakog glavnog i izvedbenog projekta.Voñenjem ili kondukcijom se toplina prenosi u krutih tijela. oblik energije vezan uz kaotično gibanje molekula.TOPLINSKO DIFUZNI TOKOVI • Klasična izgradnja s upotrebom opeke. • To je dovelo do naučnog izučavanja fizikalnih procesa koji u odreñenim uvjetima nastaju na objektima.51 cm. a jednaka je onoj količini topline koja je potrebna da se 1 kg neke tvari pri danoj temperaturi povisi temperatura za 1 K (1º C). Jedinica je 1 Kelvin (prije 1 stupanj Celziusa). • Jedinica za količinu topline je J (džul) odnosno KJ • Jedinica za specifičnu toplinu je c = KJ / kg K PRENOŠENJE TOPLINE • S MJESTA VIŠE PREMA MJESTU NIŽE TEMPERATURE VRŠI SE NA TRI NAČINA: 1. Q = c x m x tº • SPECIFIČNA TOPLINA (c) je konstanta. iskustveno je svladavala tehniku grañenja objekata te je problem toplinskih izolacija vanjskih zidova rješavan povećanom debljinom zidova od opeke. drva i sličnih materijala. a susjedni dijelovi se postepeno zagrijavaju (metalni štap u vatri). TOPLINSKI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA • TOPLINA je.agregatnog stanja i sl. raznim višeslojnim zidovima i sl. kamena.dakle toplina se uvijek kreće s mjesta više temperature prema mjestu niže temperature. 20 .a objektivno mjerilo dobiva se promatranjem djelovanja ugrijanih tijela na druga tijela. a zatim ostali metali. • Upotreba se betona i armiranog betona koristila za presvoñenje prostora (stropne konstrukcije) i bila kombinirana s klasičnim sistemima.). nepravilno ili nedovoljno izoliranje objekata dovodi do defekata koje je teško sanirati itd. prema kinetičko molekularnoj teoriji topline. sve dok se temperature ne izjednače. • KOLIČINA TOPLINE u nekom tijelu to je veća što mu je veća masa i viša temperatura.38 . bazirana na dugogodišnjoj primjeni. To se očituje u promjeni boje. Defekti na konstrukcijama pojavljivali su se u manjim obimima (pucanje i izbacivanje uglova na objektima s armirano betonskim stropovima i sl. velike površine zidova i stropova bez dilatacijskih reški dovode do pucanja i oštećenja konstrukcija. Budući da su dobri vodiči topline i dobri vodiči elektriciteta provoñenje se objašnjava kretanjem slobodnih elektrona.

RELATIVNA VLAGA Zrak kod odreñene temperature može primiti samo jednu odreñenu količinu vlage. 3. PROVODLJIVOST TOPLINE Provodljivost topline pojedinog materijala ovisi o slijedećim karakteristikama: 1.Npr. Zračenjem ili radijacijom se toplina prenosi pretvaranjem toplinske energije izvora (zagrijanog tijela.iz temeljnog tla 2. 21 . mirnog zraka. Vlažan materijal je slabiji izolator od suhoga. Prelaskom na novije konstrukcije počele su se pojavljivati štete na konstrukcijskim elementima izazvane djelovanjem unutarnje vlage iz zraka zagrijane prostorije u zimskom periodu. To je vlažan zrak za razliku od suhog zraka koji ne sadrži vodenu paru. Zrak u kojem se krećemo uvijek sadrži odreñenu količinu vodene pare. O količini vodene pare zraka i vlastite pare koju materijal može sadržavati. odnosno količina vodene pare. O prostornoj težini. Sunce) u energiju zračenja. Suhi zrak odličan toplinski izolator. To je maksimalna količina vlage koju zrak može primiti pri odreñenoj temperaturi a nazivamo ju zasićenje zraka. Relativna vlaga je omjer postojeće količine vlage u zraku i maksimalne količine koju zrak kod odreñene temperature može primiti. Ustanovljeno je da je često unutarnja vlaga opasnija od vanjske i da je apsolutna količina vlage unutarnjeg zraka zimi znatno veća od količine vlage vanjskog zraka. Što je materijal laganiji odnosno ima više pora zraka to je bolji toplinski izolator (daje veći otpor provodljivosti topline). specifična težina postaje im manja pa se ugrijana voda diže. Strujanje nastaje promjenom gustoća uslijed zagrijavanja. Sadržaj vodene pare možemo izraziti kao pritisak te pare na jedinicu površine. Jedinica za pritisak. je 1 Pa (paskal) odnosno 1kPa. Apsorpcijom (upijanjem) energije zračenja zagrijava se drugo tijelo. Što su pore sitnije materijal je bolji toplinski izolator. O veličini pora. npr. ako vodu odozdo zagrijavamo donji se slojevi ugriju. Vlažnost zraka obično izražavamo relativnom vlagom. Strujanjem ili konvekcijom se toplina prenosi u tekućinama i plinovima.2. 3.Voda je 25 puta bolji vodič topline od zatvorenog. djelovanjem difuzne vlage Grañevinski objekti klasičnog grañenja zaštićivali su se od prva dva slučaja. Apsolutna vlaga označava stvarnu količinu vlage u zraku pri odreñenoj temperaturi. 2. DIFUZNI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA Grañevinski objekt može se vlažiti na tri načina: 1.djelovanjem atmosferske vlage 3.

ROSIŠTE označava onu temperaturu do koje se vlažan zrak može ohladiti da se postigne njegova puna zasićenost. Ukoliko je zrak zasićen vodenom parom on neće moći primiti dodatnu paru stvorenu znojenjem što može dovesti do toplotnog udara. Vodena se para u prostoriji rasporeñuje jednolično dok se toplina ne rasporeñuje jednolično. a ovisi o vrsti i namjeni prostorije.Ako zrak koji sadrži vodenu paru ohladimo ispod točke rosišta višak će se kondenzirati. a čestice prašine na vrućim grijaćim tijelima stvaraju amonijak i druge plinove što nadražuje sluznice i izaziva oboljenja. Razlog je pojačano isparavanje (tepisi. smetnje u dišnim organima te pogodnost infekcijama. (Znojenjem. Minimalna vlažnost u prostorijama zimi 35 %. U većini slučajeva 22 . Vodena para prodire sa zrakom u sve šupljine i pore grañevinskog materijala. odnosno ona pokazuje koji dio maksimalne količine vlage zrak stvarno sadrži. Za stambene i administrativne prostore optimalna vlažnost φi = 60% Relativna vlaga vanjskog zraka za zimski period iznosi φe = 90% Relativna je vlaga vrlo važna u zatvorenim prostorima.Ako u zasićeni zrak dodajemo nove količine vodene pare višak će se kondenzirati. već se često ponaša kao da nema zraka. Vodena para visokog pritiska nutarnje prostorije nastojat će prodrijeti prema vanjskom nižem pritisku.) koje stvara prašinu. jer utječe na psihofizičke funkcije čovjeka.30º) nastaje i znatna razlika u parnom pritisku. Optimalna vlažnost propisana je pravilnikom. . KONDENZAT nastaje kada količina vlage u zraku preñe količinu maksimalne vlage kod odreñene temperature. DIFUZIJA VODENE PARE -je kretanje vodene pare s mjesta većeg parnog pritiska prema mjestu manjeg parnog pritiska kroz neki materijal dok se pritisci ne izjednače. Topli zrak se diže pa je temperatura ispod stropa kod normalnih stropnih visina za oko 4ºC viša od temperature uz pod. odnosno isparavanjem troši se tjelesna toplina i tako tijelo hladi). Zbog jednoličnog pritiska pare biti će relativna vlaga veća uz pod a manja uz strop. osim nepropusnih materijala a to su metali. Kod velike razlike u vanjskoj i nutarnjoj temperaturi (zimi 15º. namještaj i dr. moguće na dva načina: . ona ima svoje posebne zakone. No gibanje pare nije uvijek vezano za strujanje zraka ili pritisak vjetra. Čovjek lakše podnosi visoke temperature ako je zrak suh jer regulira tjelesnu temperaturu znojenjem.Relativnu vlagu (vlažnost zraka) izražavamo u postotcima. SVOJSTVA VODENE PARE Vodena para nije fizikalno vezana sa zrakom. -Razni materijali daju različit otpor difuziji vodene pare. Premali postotak vlage u zraku izaziva nelagodu.

betoni i mortovi. Vodena para ulazi u materijale difuzijom ili kapilarnim vlaženjem (materijal s vrlo sitnim porama .toplinski otpor materijala i difuzni otpor su divergentni. do kojeg dolazi ako suhi odležali beton vlažimo. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. čelik 5000 m/sek. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Zbog tih promjena nastaju u zraku zgušnjavanja i razrijeñenja koja se kroz materijal šire u obliku zvučnih valova.propusnost ovisi o vrsti i kvaliteti (obična opeka . pluto 500 m/sek. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. Materijal koji ima podjednake vrijednosti toplinsko difuzne izolacije je pjenušavo staklo (foam-glass) i djelomično styrodur. AKUSTIKA I ZVUČNE IZOLACIJE Zvuk nastaje titranjem čestica materije i može se širiti samo kroz materijalnu sredinu. PREMA PAROPROPUSNOSTI GRAðEVINSKE MATERIJALE GRUPIRAMO: a) Organske materije .kapilarama "navlači" vlagu kapilarnim djelovanjem). te jake betone i cementne mortove smatramo difuzno jačim materijalima (ukoliko nema većih pukotina nastalih prilikom izvedbe). puna opeka i dr. a različita je za razne vrste materijala. na pr. AKUMULACIJA TOPLINE je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. b)Pečene mineralne materije . to znači da su dobri toplinski izolatori loši difuzni izolatori i obrnuto. Karakteristike zvuka : FREKVENCIJA je broj titraja u sekundi a mjeri se hercima. c)Grañevinski materijali s dodacima veznog materijala . Ljudsko uho može čuti frekvencije od 16 do 20000 Hz (odrastao čovjek do 16000 Hz) 23 . nastaje samo-brtvljenje betona što pojačava difuznu izolaciju materijala.propusni zbog velike količine površinskih pora te su higroskopni (koji navlače paru). kod 20ºC brzina zvuka kroz : zrak je 342 m/sek. Različite frekvencije ljudsko uho osjeti kao različite visine tonova. membrana i slično koje svojim titranjem vrše udare na čestice zraka i izazivaju pravilne promjene u zraku. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. Uslijed takozvanog bubrenja betona. vodu 1460 m/sek. U pravilu opeka zbog svoje poroznosti lako upija vlagu ali ima sposobnost samo-isušenja. a ne prolazi kroz vakum. zidovi će odavati toplinu. 1 Hz=1 titraj/sek.klinker pločica). a zvuk visoke frekvencije kao visoke tonove. Brzina rasprostiranja zvuka zavisi o vrsti materijala i njegovoj temperaturi. Ovakvi titraji mogu nastati u tekućinama i plinovima ali čovjek je okružen zrakom pa prima zvuk primarno iz zraka. Izvor zvuka može biti zategnuta žica. -Difuzni otpor grañevinskog materijala ovisi o njegovoj strukturi i količini pora.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. gumu 40-50 m/sek. Zvuk male frekvencije osjećamo kao duboke.

Prema fizičaru Bellu skala je podijeljena na 12 dijelova. • Čovjek kod zvuka uglavnom razlikuje visinu tona –frekvenciju i jačinu zvuka glasnoću. eksponent baze 10 102/101 = 10 • Dakle zvuk od 20 dB je 10 puta veći od zvuka od 10 dB. INFRAZVUK . 500. Isto tako za svaku čujnu frekvenciju postoji najniži zvučni tlak koji uho može čuti. Osnovni standardni ton iznosi 1000 Hz.ispod 16 Hz čovjek osjeća kao potresanja ULTRAZVUK . 1600. 2500 i 3150. Slične krivulje daju mjerači buke koji na posebnim skalama očitavaju glasnoću i intenzitet zvuka. 800. 250.2 Pa) i praga bola koji iznosi 2 x 102 (20 Pa). Za ispitivanje zvučnih izolacija konstrukcija upotrebljavaju se zvučni prijemnici koji registriraju sve frekvencije od 100 do 3150 Hz. • Omjer zvučnih snaga upravno je proporcionalan omjeru kvadrata pripadajućih zvučnih tlakova. Na temelju ispitivanja nastale su krivulje jednake glasnoće za čujno područje frekvencije (Fletcher – Munsonove krivulje). • Zbog titranja čestica elastične tvari nastaje u njoj zvučni tlak kojeg mjerimo mikro barima (1b = 0. ali se najčešće upotrebljavaju prijemnici s ugrañenim tercnim filterima koji registriraju zvukove samo na slijedećim frekvencijama: 100. 400. • Čujno područje zvučnog pritiska nalazi se izmeñu tzv. Budući da je decibelna skala logaritamska odnosi veličina su drugačiji nego kod drugih jedinica (cm. zvuk frekvencije od 30 Hz čovjek ne čuje do intenziteta od 60 dB. 1250. Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvučnu energiju pretvara u električnu i te impulse predaje mozgu. 1000. 200. Ali uho ne čuje sve tonove jednako. Dakle omjer izmeñu čujnog praga i praga bola iznosi 1:106. 125. kg). INTENZITET ZVUKA je objektivno mjerilo jačine zvuka • to je prosječna zvučna snaga odnosno ukupna energija koju izvor zvuka • predaje okolini propuštena u nekoj točci u W/m2. za logaritme brojeva od 1 do 1012 ). • Primjer: zvuk od 20 dB nije 2 puta veći od zvuka od 10 dB već je:20 dB = 2B. Zvukove niskih frekvencija uho vrlo slabo čuje.1 Pa) ili paskalima. Prema krivuljama npr. Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoća i intenzitet zvuka su isti.000 Hz Grañevinska fizika proučava načine zvučne zaštite za zvukove koji čovjeku smetaju. zvučna snaga. PHONSKE KRIVULJE ISTE JAČINE GLASA ZA 24 . pa će omjer zvučnih snaga iznositi 1:1012 (Skala čiji bi najveći broj imao 12 nula bila bi vrlo nepogodna pa se upotrebljava logaritamska skala s bazom 10. • Decibel je jedinica bez dimenzije a služi za iskazivanje omjera dvije istorodne veličine (zvučni tlak. a to je izmeñu 100 i 3150 Hz. 12 B odnosno 120 dB (deciBella) 1 dB = 1/10 B.– to nazivamo čujno područje. čujnog praga koji iznosi 2 x 10-4 (0. to znači da je glasnoća 0 Phona. 630. zvučni intenzitet). • Ocjena jačine zvuka uhom je subjektivna pa su u fizici uvedene objektivne mjere.iznad 20. Objektivna jačina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam se razlikuju. srednje registrira podjednako kao mjerni instrument. GLASNOĆA ZVUKA je subjektivna jačina zvuka odreñene frekvencije izražena Phonima. 315. a to je logaritam tj. a zvukove visokih frekvencija čuje slabije.

izaziva patološke promjene u organizmu. obaveznom primjenom zaštitnih mjera. dobom dana. može doći do difrakcije.01.je pojačavanje. GRANICA BOLA 2. ometanje rada. ako je mala prepreka. U zatvorenom manjem prostoru zvuk se odbija od stijena pa ga uho osjeća kao jedan pojačani zvuk (u protivnom čujemo odjek). do refleksije. jednu trznemo i utišamo. ovisno o istoj. PRAG BOLA POJAVE PRILIKOM ŠIRENJA ZVUKA U mirnoj atmosteri kod iste temperature i vlage zvuk se pravolinijski rasprostire na sve strane. U atmosferi zrake se lome prema gore ako je dolje topliji zrak a prema dolje ako je dolje hladniji zrak (čamci na moru ljeti. kod linijskih izvora (željeznica) u vidu valjkastih ljuski. BUKA Štetno djeluje na organizam od razdražujućeg djelovanja do oštećenja sluha i gluhoće.U grañevinarstvu ima takoñer mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku. oslabljenje ili poništenje zvučnih valova koje nastaje pri sudaranju valova raznih valnih dužina (primjer sumrak). Omjer apsorbiranog i reflektiranog zvuka naziva se koeficijent apsorpcije (za mramor 0.ČISTE TONOVE 1.78). Difrakcija (skretanje) .25 h/dan Buka se se ne može uvijek izbjeći iako je dokazano njeno štetno djelovanje na organizam. Interferencija zvučnih valova . odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona rada (buke) preduvijet su dobre zaštite naselja od buke. Koliko će apsorbirati ovisi o vrsti materijala i frekvenciji. Rezonancija . pa će u radionici one biti veće nego jednoj bolnici. smanjenje radne sposobnosti.od jednog zvučnog udarca do drugog mora proći min 1/10 sek da bi uho osjetilo reflektirani zvuk. Za svaki prostor u kojem boravi čovjek propisuju se norme dozvoljene buke. pa se upotreba takvih strojeva ograničava vremenom trajanja. opekotine kod jakog zvuka (zvučna energija pretvara se u toplinsku). iznad mora hladniji zrak .Tijelo koje titra nagoni zvučnim udarcima druga tijela u svojoj blizini da titraju ukoliko su podešeni na isti broj titraja u sek. Refleksija (odbijanje) . za mineralnu vunu 0.Dobar urbanistički plan i projekt. zvučne sjene ili. Refrakcija (prelamanje valova) . druga će zazvučati).daleko se čuje). 25 . (napnemo dvije žice gitare na isti ton. Kod točkastog izvora zvuka (govor jednog čovjeka) zvuk se širi u vidu koncentričnih lopti.Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku jedan dio vučne energije će se reflektirati a drugi će apsorbirati prepreka.ako zvučni val naiñe na prepreku.slično zrakama svjetla i zvučne zrake lome se pri prelazu iz jedne sredine u drugu.Kod nas za sada ne postoje propisi o dozvoljenoj jačini buke pa se služimo preporukama lječničkih udruženja drugih zemalja prema kojima je dopušteno izlaganje buci slijedeće: buka jačine 90 dB dopušteno izlaganje 8 h/dan 92 dB “ 6 h/dan 95 dB “ 4 h/dan l00 dB “ 2 h/dan 105 dB “ 1 h/dan 110 dB “ 0.5 h/dan 115 dB “ 0. Apsorpcija (upijanje) .

Kod širenja točkastog izvora zvuka u gradovima sniženje nivoa zvučnog pritiska je za 6 dB manje kod svakog udvostručenja udaljenosti od izvora zvuka. -Isprekidani . jedan dio (mali) pretvara se u toplinsku energiju 3. Veličina apsorpcije ovisiti će o vrsti zelenila i rasporedu istog. zraka i sl. na 56 m. Ako nam je poznata jačina zvuka na udaljenosti od 7 m.9 dB manje Uz zemljinu površinu dolazi do prigušenja zvuka zbog prelaza zvučne energije na tlo. sadnja zelenih pojasa. Raspored sadnje drveća ima velik utjecaj na prigušenje buke. možemo izračunati za koliko se smanji jačina zvuka npr. poslovne. Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku dogaña se slijedeće: 1. zvuk neće biti potpuno prigušen. Dakle. 56 m .3 dB manje. Najveće prigušenje je iznad tla obraslog travom. jedan dio širi se konstrukcijom te ćemo zvuk dobiti u udaljenim prostorijama objekta (ovisno o vrsti materijala) 26 . -nepromjenjivi . ZVUČNE IZOLACIJE U ZGRADAMA Klasifikacija buke u grañevinarstvu: 1. 28m . Ako se drveće sadi u paralelnim pojasima svaki pojas mora biti 5 . Vibracije nastaju radom strojeva koji potresaju podlogu te se kroz nju kao i topot prenose na zrak. grmljem i sl. Udarna buka ili topot nastaje udaranjem po tvrdoj podlozi kroz koju se prenosi na zrak. magle.jačina se ne mijenja više od 5 dB i traje dulje vrijeme. jedan dio zvučne energije reflektira se u prostoriju 2. a kod linijskog izvora 3 dB manje (Početna udaljenost obično se uzima 7 m). Prigušenje zvuka u gradu može se postići izvedbom različitih prepreka jer prilikom nailaska zvuka na prepreku iza nje nastaje zvučna sjena. Zračna buka je zvuk koji se prenosi zrakom (govor. dima.6 m širine s drvećem gustih krošnji u pomaknutom rasporedu tako da se zvuk rasipa u prostoru izmeñu redova drveća. Za svaku vrstu buke morati ćemo predvidjeti poseban način zaštite odnosno izolacije. dućani).18 dB manje Linijski izvor : 14 m . refrakcije zv. 28m . drvored ispod kojeg nije posañeno grmlje slabo prigušuje buku dok gusti i neprozirni nasadi dobro prigušuju buku. Zvuk se u atmosferi drugačije širi nego uz površinu zemlje.ZAŠTITA NASELJA OD BUKE Za proračun režima buke u gradovima propisane su norme dozvoljene buke u pojedinim zonama različite namjene (stambenie. 2. ali se može bitno smanjiti. Sanitarnim normama razlikujemo nepromjenjivi.6 dB. zbog difrakcije zvučnih valova. 3. -Promjenjivi . industrijske…). garaže. promjenjivi i isprekidani zvuk. a dopunsko sniženje zvuka može nastati apsorpcijom zvuka zbog vlažnosti. da bismo dobili zadovoljavajuće sniženje buke u gradovima primjenjuju se razne metode zaštite: izgradnja zgrada na odreñenim razmacima od izvora buke (pomoćni objekti. Npr.6 dB manje. Ispod drveća treba zasaditi gusto zelenilo. u jednoličnoj atmosferi pada jačina zvuka s povećanom udaljenosti od izvora. 56 m .jačina se mijenja za više od 5 dB. glazba).12 dB. valova.izmjena u trajanju od 1 ili više sekundi. Točkasti izvor : 14 m .ekrana ili kombiniranje ovih načina. Visoko raslinje takoñer apsorbira buku. kod vjetra različitih temp. Iza prepreke. izgradnja prepreka .

Kod višeslojnih pregrada osim korištenja izolacijskih materijala (mineralna vuna. U pravilu razlikujemo jednoslojne i višeslojne pregrade. Kod šuplje konstrukcije (polumontažni stropovi) težina iste mora biti veća od 400 kg/m2. Dok jednoslojna pregrada vibrira kao jedna cjelina. pepeo. ali ako u 4 cm zračne šupljine ovjesimo ljepenku dobijemo zadovoljavajući zid. dvoslojni zid od 2x5 cm drvolita obostrano ožbukan ne zadovoljava. Ne smiju biti kruti već elastični materijali (filc od min. vune. 27 . dakle odličan izolacijski pregradni zid. plivajuće podove kod kojih podna površina leži na sloju izolacijskog materijala. Pod odreñenim uvjetima može se dogoditi da pregrada uopće ne apsorbira dio zvuka. a to se dogaña ako doñe do podudarnosti zvučnih valova iz zraka i titranja same pregrade. ovisno o materijalu slojeva. strop mora primiti što manji intenzitet zvuka. zato njegov dijagram ima obrnute vrijednosti. Za zaštitu od topota izvodimo tzv. jedan dio prolazi kroz prepreku u susjednu prostoriju ZVUČNE IZOLACIJE KONSTRUKCIJA PROTIV ZRAČNE BUKE Ispitivanja su pokazala (Bergerovo pravilo) da apsorpcija zida raste upravno s njegovom težinom • zid težine u kg 10 50 100 300 500 1000 • apsorpcija u dB 27 38 40 47 51 54 Iz tabele vidimo da je težina zida od cca 350-400 kg optimalna za apsorpciju zvuka jer dvostruko i trostruko povećanje težine daje malo povećanje apsorpcije. a zidovi samo od zračne. ZVUČNE IZOLACIJE PROTIV TOPOTA Stropne konstrukcije moraju imati zadovoljavajuću izolaciju od zračne i udarne buke. -pregradni zid od staklenih blokova (luxfer opeka) kod 1000 Hz i intenziteta od 90 dB apsorbirati će 60 dB. ljepenka i sl.) Primjeri: -zid od opeke 25 cm (450 kg/m²) dobro će apsorbirati zvuk. U pravilu dvostruke pregrade koje se sastoje od 2 kruta materijala iste težine (2x7 cm opeka) treba izbjegavati (ili ispuniti izolacijskim materijalom) jer meñu njima dolazi do pojave rezonancije te takav zid npr. ploče i sl. može imati manju vrijednost zvučne zaštite nego da je izveden u jednom sloju. Budući da sve više upotrebljavamo lake pregrade u grañevinarstvu takve konstrukcije morat će se posebno ispitivati i dokazivati. višeslojna pregrada sa zračnom šupljinom u koju se ovjesi tkanina. lake grañ. Frekvencija kod koje dolazi do podudarnosti valnih dužina naziva se kritična frekvencija i može se izračunati. -zid od bloketa 25 cm obostrano ožbukan zadovoljava iako ima šupljine. Prema tome općenito smatramo da konstrukcija zadovoljava u pogledu zaštite od zračne buke ukoliko ima površinsku težinu veću od 350 kg/m2 i ako se radi o masivnoj konstrukciji. jer su stijenke dovoljno masivne pa ne djeluju kao membrane koje stvaraju rezonancu. Udarni zvuk nastaje i širi se direktno u materiji. višeslojna će titrati svaki sloj sa različitim amplitudama. guma) možemo postići dobru zvučnu izolaciju korištenjem pojave interferencije zvučnih valova (npr.4.). Kod konstrukcije višeslojnih pregrada važno je detaljiranje spojeva pojedinih slojeva kao i rješenje rubova.

tako da se stroj postavi na elastičnu odnosno amortizacijsku podlogu kao pluto.cem. podloge od elastičnih materijala kao što je guma ili metalne opruge. guma) provuče i bočno te oko cijevi i kanala koji vertikalno probijaju konstrukciju da se izbjegnu zvučni mostovi. pluto. meñutim njegova vjerojatnost je vrlo mala. Kod većih površina armira se križnom armaturom Ø 3/20 cm. U dodiru s tijelom niže temperature (manja srednja brzina čestica).5 cm.Pri tome treba paziti da se izolacijski materijal (mineralna i staklena vuna. stiropor. gipsane ploče i sl.3. Izolacija se izvodi postavom raznih apsorbera i elektroničkom regulacijom. odnosno dok oba tijela ne dostignu istu temperaturu. vuna.29. min d = 3. tijelo se hladi. Viša temperatura znači da je veća prosječna brzina čestica. Spontani termodinamički procesi dogañaju se u smijeru stanja veće vjerojatnosti.za podove u vidu brodskog poda ili parketa -PLIVAJUĆI POD BEZ ESTRIHA DRVENE STROPNE -KONSTRUKCIJE S IVERIT ILI OSB PLOČAMA NA -MINERALNOJ VUNI IZOLACIJE OD ODJEKA U PROSTORIJI Rješavaju se upotrebom apsorbera na unutarnjoj strani zida kao što su vuna (dlakavi tepisi i tapeta). TOPLINSKA VODLJIVOST GRAðEVINSKIH MATERIJALA Smjer prijelaza topline Zašto toplina prelazi samo s toplijeg na hladnije tijelo? Temperatura je povezana s gibanjem čestica.5 . pa nije dozvoljen drugim zakonom. tijelo se grije. svila. Srednja brzina čestica toplijeg tijela se smanjuje. mekani kanelirani lesonit (celoteks). 3.VIBRACIJE Zaštita od vibracija sastoji se u izoliranju izvora koji proizvodi vibracije. -Magnezitni estrih -gipsani estrih 3. 3.4.3. pamuk. Srednja brzina čestica hladnije tijela se povećava. Proces traje dok se srednje brzine ne izjednače. 28 .1. Do problema odjeka dolazi kod velikih prostora: hale tvornica s radom strojeva. min. PLIVAJUĆI PODOVI: s estrihom (podlogom): -cementni estrih . Prvi zakon termodinamike dozvoljava i obrnut proces. brže čestice dio svoje kinetičke energije predaju sporijim česticama hladnijeg tijela.5 cm -asfaltni mastiks (bitumen + mineralni sastojci) + fino kameno brašno bez estriha . mort ili beton MB 25 sa sitnim agregatom. odnosno kinetička energija. radionice i sl.

formula (3.1) daje λ=q. Kao mjera toplinske vodljivosti neko g materijala služi koeficijent toplinske vodljivosti λ tog materijala. Sl.1. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ je vrlo promjenjiva. Zato govoriti o vrijednosti koeficijenta x nekog materijala ima smisla samo ako se preciziraju svi ovi faktori. Materijali s malom vrijednosću koeficijenta λ zovu se toplinski izolatori.…………………………………….Koeficijent toplinske vodljivosti Toplinska vodljivost je svojstvo grañevinskih materija da u manjoj ili većoj mjeri provode toplinu. grafički ilustrira ovu definiciju. Shematski prikaz značenja koeficijenta toplinske vodljivosti λ 29 .1) Θ2 . Ona ovisi o obujamskoj masi (odnosno poroznosti) i kemijskom sastavu materijala.Θ1 Za sludaj da je d = 1 i Θ 2 -Θ 1 =1.3. Iz jednadžbe (2.3) može se pisati da je q · d λ = ----------------------.1.(3. Koeficijent toplinske vodljivosti jednak je dakle gustoći toplinskog toka kroz sloj materijala jedinične debljine za jediničnu razliku temperatura na površinama sloja. o sadržaju vlage u materijalu i o njegovoj temperaturi. čak i kod jednog to istog materijala. Slika 3.

Sto je više porau materijalu... Naime... Zato se u svim tablicama uz vrijednost veličine A uvijek daje i vrijednost veličine p. još i dimenzije pora i struktura materijala....... 30 . odnosno tak 7800 kg/m 3 za čelik.. Navoñenje vrijednosti koeficijenta λ ima smisla samo ako je navedena i obujamska masa p tog materijala.Zato de vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ grañevinskog materijala biti jednaka nekoj srednjoj vrijednosti izmeñu one za osnovnu čvrstu tvar i vrijednosti za zrak sadržan u porama. Što su pore u materijalu veće. Iz izloženog slijedi da se meñusobna ovisnost veličina λ i p može dati samo za pojedine tipove materijala.. s promjenom njihove obujamske mase.. ali se za svrhu toplinskih tehničkih proračuna smatra da se prenošenje topline u materijalima vrši samo po zakonu toplinske vodljivosti. na vrijednost koeficijenta a utječu. do 2800 kg/m 3 za granit... Na vrijednost koeficijenta λ nekog materijala.. Naime.023 W /(m.(3... kako je već ranije navedeno. Poznavajući obujamsku masu grañevinskog materijala može se procijeniti približna vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ.2) V Obujamska masa grañevinskih materijala kreće se u vrlo velikom rasponu: od 20 kg/m 3 za ekspandirani polistiren... kako bi se mogao izvršiti pravilan izbor koeficijenta λ..K)... osim obujamske mase. povećanjem obujamske mase povećava se i vrijednost koeficijenta λ.. što rezultira u povećanju vrijednosti λ. a jednake obujamske mase. ovisi o kemijskom sastavu tvari i uvijek je veća od oko 0..... Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ same čvrste tvari..3 W /(m•K) „ ... u zračnim porama grañevinskih materijala mogući su svi vidovi prenošenja topline.. osim osnovne čvrste tvari. poroznosti i strukture... a to znači t manja obujamska masa materijala.. i obratno.. proizlazi iz činjenice da svaki grañevinski materijal.. Kod jednake poroznosti.. Takoñer je važno i to da li su pore zatvorene ili meñusobno povezane (otvorene).... dakle apsolutno gustog materijala bez pora. sadrži i mnoštvo pora i šupljina ispunjenih zrakom.. jer se s povećanjem dimenzija pora povećava i vrijednost koeficijenta λ zraka zatvorenog u porama. Kod otvorenih pora dolazi do većeg utjecaja prenošenja topline konvekcijom.. toje manja vrijednost njegova koeficijenta toplinske vodljivosti. Naime.. Zato materijali različitog kemijskog sastava.. imaju različite vrijednosti koeficijenta λ.... utječe i vrijednost λ osnovne čvrste tvari.. Ne postoji jedinstveni matematički zakon koji bi povezivao veličine λ i p svih grañevinskih materijala.. i iznosi svega oko 0.. smanjenjem obujamske mase smanjuje se i vrijednost veličine λ. Vrijednost veličine A za zrak sadržan u porama materijala znatno je manja..Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o obujamskoj masi Obujamska masa p je omjer mase m neke tvari i volumena V koji ta (homogena) tvar zauzima m Ρ = ---. Promjena koeficijenta a grañevinskih materijala.... vrijednost veličine A će biti veća.

Sl. Zbog velikog utjecaja sadržaja vlage u materijalu na vrijednost njegova koeficijenta λ svi toplinski proračuni postaju nemogući ako nije poznata vlažnost materijala.2.2. što se kod vlaženja materijala najprije ispune vodom manje pore i kapilare. što je oko 20 puta veća vrijednost od vrijednosti λ zraka.Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o vlažnosti materijala S povećanjem vlažnosti materijala naglo raste vrijednost njegova koeficijenta λ... ima vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ=0.57 W /(m•K). slično kao i masena 31 . utjecaj kojih je na toplinsku vodljivost materijala veći.3 W /(m·K) što je oko 4 puta veća vrijednost od vrijednosti veličine a za vodu. 100 % masa suhog materijala (3. koja se umjesto zraka nalazi u porama vlažnog materijala.kg/kg Masa suhog materijala ili u postocima x ...) objašnjava se time. Povećanje koeficijenta λ materijala s povećanjem njegove vlažnosti rezultat je činjenice da voda. Može se... = masa slobodne vode .3. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke Veći porast vrijednosti koeficijenta λ kod manje vlažnosti (vidi sl. Za ilustraciju je na s1. Masena vlaga predstavlja odnos mase slobodne vode u materijalu i mase suhog materijala Masa vlažnog materijala – masa suhog materijala X = --------------------------------------------------------------. x°/. jer je vrijednost λ leda oko 2.2.. nego krupnih pora.. Sadržaj vlage u materijalu može se karakterizirati masenom vlagom X ili obujamskom vlagom p.3) Obujamska vlaga predstavlja odnos obujma vode sadržane u materijalu i obujma tog materijala. prikazana ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke...3. .3... Koeficijent λ još više poraste u slučaju smrzavanja vode u materijalu..

Zbog velikog utjecaja vlažnosti materijala na vrijednost njegova koeficijenta λ potrebno je odgovarajućim rješenjima i tehničkim mjerama zaštite spriječiti prekomjerno povećanje vlage u materijalima grañevinskih elemenata kod eksploatacije grañevinskih objekata. U grañevinskoj praksi ovisnost koeficijenta λ o temperaturi nema većeg praktičnog značaja. TOPLINSKO ISTEZANJE TEMPERATURNA DILATACIJA KONSTRUKCIJA Uslijed temperaturnih razlika nastalih bilo klimatskim uvjetima. fasada. Prema Cammereru. Koeficijent toplinske vodljivosti λ odreñuje se pomoću relativno složenih indirektnih laboratorijskih mjerenja na prethodno osušenim uzorcima. Na taj način je isključen utjecaj vlažnosti na dobiveni rezultat. itd. nastaju i deformacije unutar konstruktivnih elemenata objekata. a snižavanjem temperature materijal se steže. 3. a to pak raste zbog porasta kinetičke energije molekula. pa i do rušenja konstruktivnih sistema. Česta su oštećenja krovnih rubova. temperatura pojedinih dijelova konstrukcije kod 32 . jer se radi o relativno malom rasponu promjena temperatura grañevinskih elemenata. Velika razlika izmeñu zimskih niskih temperatura i visokih temperatura uzrokovanih ljetnim sunčevim zračenjem donosi dodatna naprezanja u kontrukcijama. Do ovog porasta dolazi zbog povećanja toplinske vodljivosti osnovne čvrste tvari.2. pucanja materijala na spojevima. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti o temperaturi materijala Vrijednost koeficijenta a grañevinskog materijala-raste s porastom njegove srednje temperature. Povišenjem temperature materijal se rasteže. bilo promjenom godišnjih doba ili sunčevim zračenjem. Zato se za toplinske proračune u grañevinarstvu koriste vrijednosti koeficijenta λ izmjerene kod srednje vrijednosti temperature materijala od +10 0 C. s povečanjem temperature raste i toplinska vodljivost zraka u porama materijala. Ove vrijednosti koeficijenta toplinske vodljivosti λ zovu se računskim vrijednostima i one su dane tabelarno u prilogu 1. a takoñer i prenošenje topline zračenjem u porama.vlaga izraziti u m 3 /m 3 ili u %.3. Zato vrijednosti koeficijenta a dobivene mjerenjem na suhim uzorcima treba povećati kako bi odgovarale statistitkom sadržaju vlage u izvedenim grañevinskim elementima kod kojih je uspostavljena vlažnosna ravnoteža s okolinom koja ih okružuje. u grañevinskim elementima zgrade materijali uvijek sadrže u sebi neku količinu vlage koja povećava njihovu toplinsku vodljivost. Meñutim. Osim toga. Nedovoljna kontrola navedenih promjena može dovesti do oštećenja objekata.

na vertikalnim žbukama zidova do 65º -na čeličnim konstrukcijama na južnoj fasadi do 75º -na crnoj bitumenskoj ljepenki (na tankoj ploči) do 70º -isto ali na debeloj ploči koja akumulira topl.Toplina i 33 . a najhladnija je sjeverna strana. Dilatiranje (širenje ili stezanje) ne smije biti veće od 1 mm. Naročito pažljivo dilataciju treba zatvoriti na ravnim krovovima.najtopliji je krov pa jugozapadna strana.letvicama. Reške ne smijemo ispunjati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti. vrsti materijala. Glavne dilatacije: Obično se izvode kod objekata visokogradnje na svakih 30 – 40 m.na bijeloj plohi do 24º Iz gornjih je podataka vidljivo da zagrijavanje uslijed djelovanja sunčevih zraka ovisi o boji materijala (što je boja tamnija veće je upijanje sunčevih zraka i time veća temperatura materijala).temperature zraka od 30 . zagrijavanje je veće) te konačno o položaju prema djelovanju sunca . TOPLINSKE DILATACIJE (dilatare (latinski) = širiti) Toplinske dilatacije (dilatacijske reške) imaju zadatak spriječiti oštećenja konstrukcija uslijed temperaturnih promjena u samim konstrukcijama. tako da se podijeli u samostalne konstruktivne cjeline. podrumskim zidovima i sl. a za svakih slijedećih 5 m po 2 cm više. temeljima. boji materijala. Dopunske dilatacije Treba proračunati kod svih konstrukcija koje su podložne velikim promjenama temperature. Reške se izvode tako da se objekt dilatira po cijeloj visini. do 80º -isto ali na toplinskoj izolaciji do 90º -na aluminijskoj sjajnoj foliji (samo na sjajnoj!) do 19º .17 ºC. Ravni se krov zagrijava najviše.slojevima konstrukcije (ukoliko konstrukcija ne može odavati toplinu prijenosom na drugi materijal. Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja nastaju u konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena.35ºC iznosi: . Zagrijavanje i akumulacija topline vanjskih konstrukcija ovisi o vrsti materijala. aluminija i sl. Ako dilataciju ispunimo žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će pukotina. ili zračnim strujanjem. Dilatirati se mogu cijeli objekti ili dijelovi objekta pa dilatacije dijelimo na glavne i dopunske. trakama od plastične mase. FAZNI POMAK I TOPLINSKO PRIGUŠENJE Ljeti sunce zagrijava vanjske obodne konstrukcije grañevinskog objekta. Dilatacije se rade širine 3cm za zgrade do 5 m visine. Temperaturne razlike u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od 10 . Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama biti će obrnuti od zimskih. južna fasada znatno više od sjeverne. strani svijeta i temperaturi zraka. Da bi se spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno elastičnim kitovima.

Cu) – albit.Pjenušavo staklo (FOAM GLASS) VENTILIRANA FASADA IDEALNO RJEŠENJE OBODNOG ZIDA VENTILIRANA FASADA Prednosti pred klasičnim konstrukcijama: 1. . Zato je važno da konstrukcija bude takva da do zagrijavanja unutarnje prostorije doñe što kasnije (kad na fasadi dolazi do pada temperature predvečer) odnosno da je potreban što veći vremenski razmak .fasadna obloga štiti konstrukciju od atmosferilija . 3. Styrodur. KAO TOPLINSKE IZOLACIJE KORISTE SE: .mineralna i kamena vuna .Ravago.Poliuretanska pjena – PUR-PEN . drvene prerañevine . PARNE BRANE -su materijali s velikim difuznim otporom odnosno difuzne izolacije.ukoliko voda prodre kroz fasadnu oblogu odzračiti će se u sloju ventiliranog zraka ili oteći bez navlaženja toplinske izolacije.HERAKLIT (drvena strugotina impregnirana magnezitnim cementom) .FAZNI POMAK – izmeñu početka zagrijavanja fasade i unutarnje površine zida.Sintetske (PE-okiten višeslojan.Tervol . 2.vlaga prolazit će izvana unutra. Okipor i dr. albifol. Konstrukcija treba biti takva da je temperatura unutarnjeg zida što manja odnosno da konstrukcija ima odreñeno TOPLINSKO PRIGUŠENJE. slama.Neprekidane gumene trake i folije . PERLIT 34 . Zato konstrukcije treba proračunati i za ljetnu toplinsku stabilnost. Fizikalno je najpovoljnija : .STYROPOR – ekspandirani polistiren . Toplina zagrijane fasade prenosi se na unutarnju površinu te dolazi do zagrijavanja prostorije.STYRODUR – ekstrudirani polistiren . Mogu se koristiti jeftini. .KOMBI ploče – styropor + heraklit . PVC) ili sintetskobitumenske trake s ulošcima -Asfaltni i parafinski slojevi .Pluto. a mogu biti potpune parne brane (metali.Metalne folije (zaštićene) ili limovi (Al. Izvedba je brza i relativno jednostavna (montaža).Višekratni uljeni naliči i lakovi .Izolacijski mortovi (žbuke) – DRACOTERM. Isover .alumka .ne treba proračunavati ljetnu stabilnost . veće-formatni toplinski izolatori koji inače traže solidnu kišnu branu često ranjivu u upotrebi. KAO PARNE BRANE KORISTE SE: . Izvedba nije ovisna o grañevinskoj sezoni u klasičnom smislu.montažna je obloga izvrstan izolator od sunčeva zagrijavanja ljeti zbog sloja ventilirajućeg zraka izmeñu obloge i zida. 4. staklo) ili djelomične (sintetske i sintetsko-bitumenske trake).strujajući zrak omogućuje odzračenje difuzne vlage iz konstrukcije.

....razni panoi s keramičkim pločicama .+ ---)+.1) svi simboli imaju ranije uvedena značenja. Dobra sposobnost akumulacije topline omogućuje da se za vrijeme periodičkog grijanja.. U sustavu SI jedinica koeficijenta akumulacije topline W je kJ/(m2•K). Cu) .. fiberglas.+ d 2 ρ 2 c 2 ( --. a indeksi odgovaraju numeraciji slojeva elementa kod čega se uzima da numeracija slojeva ide izvana prema unutra.staklo 3. Količina topline akumulirana u grañevinskim elementima je to veća.+ --.. temperatura zraka u prostoru značajnije ne smanji.+ --.YTONG KAO OBLOGE VENTILIRANE FASADE KORISTE SE: . . drvo .3. U općem slučaju. što je veća razlika izmeñu temperature elemenata i temperature okolnog zraka i što su veći specifični toplinski kapacitet materijala grañevinskog elementa i masa elementa. + dn ρn cn ( --.. Akumulacija topline je vrlo značajno svojstvo grañevinskih elemenata. u sebi je akumulirati i kod hlañenja okoline ponovno je predavati toj okolini.plastika kao armirani poliester.noću). 35 .+ . AKUMULACIJA TOPLINE Akumulacija topline je svojstvo grañevinskih materijala (elemenata) da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu.klasični materijali kao što je opeka i opekarske pločice.+ ---)+. Svojstvo akumulacije topline u grañevinskim elementima zgrade u zimskom periodu može se karakterizirati koeficijentom akumulacije topline W koji je jednak količini topline koju vanjski grañevinski element akumulira po jedinici svoje površine.Šindra..(6.Lagani (plino) betoni .kamene ploče.3. za jediničnu razliku temperatura nutarnjeg i vanjskog zraka. ravne ili valovite ploče .1) α 2 2 e λ1 λn n-1 U izrazu (6. kada je postignuto stacionarno stanje.azbest-cementne male..+ --.. i to za slučaj kada grijanje u zgradi ne radi kontinuirano kroz 24 sata već se povremeno prekida (npr. α 2 α λ 2 e λ1 e 1 λ2 1 d1 dn-1 dn .. betonske ploče . + --. prešani ili rebrasti limovi (Al. naročito u zimskom periodu. srednje ili velike.plemeniti ili oplemenjeni ravni..+ --. višeslojnog vanjskog elementa s n slojeva koeficijent akumulacije topline W računa se po formuli 1 d1 1 d1 d2 W = k [ d 1 ρ 1 c 1 ( --. polikarbonatne ploče .

0 + 1129.69[0.1. a slojevi od masivnijeg materijala bliže unutarnjoj površini elementa.line za oba zida.041)]= =0.05/2·0.15/2·2. Izračunati koeficijent aku mulacije topline W vanjskih zidova prika zanih na slici 6.15/2.33 + 0.= 0.4 kJ/(m 2 ·K) Za slučaj zida b) koeficijent akumulacije topline iznosi W b = 0. Zid b) ima obrnuti redoslijed slojeva: armirani beton s vanjske strane a sloj polistirenske pjene s unutarnje strane.05·25·1260·(1/23 + 0. Vrijednosti koeficijenta prijela za topl i n e s u α e = W /(m2•K)i αi = 8 W /(m2•K) Sl.69(27000.6.1.-------------------------------------.69(1028. vidimo da je u slučaju zida b) to vrijednost skoro 17 puta manja nego u slučaju zida a).3) = 19.--.= ----.15/2.05/2·0.15·2500·960(1/23 + 0.Primjer 6. Kod zida a) polistirenska pjena se nalazi s vanjske strane.041 + 1/23 1.05/0.1.33)] = =0. On de i za zid a) i za zid b) imati jednaku vrijednost jer on ne ovisi o redoslijedu slojeva elementa ved samo o njegovu sastavu.0) = 322. Prvo ćemo izračunati koeficijent prolaza topline k.1. 1 1 k . meñusobno se ra zlikuju samo po redoslijedu slojeva. To znači da akumulacija topline u višeslojnim vanjskim elementima zgrade bitno ovisi o redosljedu slojeva. a sloj armiranog betona s unutarnje strane elementa.15/2·2. Vanjski zidovi na sl.20). Za slučaj zida a) on iznosi W a = 0.05/0.4 kJ/(m 2 . Ona de biti to veća to se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj površini. Presjek vnjskih zidova iz primjera 6. Na vrijednost temperature zraka u prostoriji za vrijeme prekida grijanja ne utječa samo sposobnost akumulacije topline vanjskih 36 .69 W / ( m • K ) 1/8 + 0. prema izra zu (4.5 + 466200. 6.1) računamo koeficijent akumulacije topline W.69(0.K) Usporedivi dobivene vrijednosti koeficijenta akumulacije top.041) + + 0.33)+ + 0.1.452 2 Sada po formuli (6.041 + 0.33 + 0.05·25·1260(1/23 + 0.15·2500·960(1/23 + 0.

Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo.4. umjesto gradijenta koncentracije može se promatrati gradijent parcijalnog tlaka vodene pare.1.3. U tom kontekstu vrijednost koeficijenta akumulacije topline W vanjskog elementa zgrade ima samo relativno značenje i služi za usporedbu sposobnosti akumulacije topline različitih grañevinskih elemenata. DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAðEVINSKE ELEMENTE Sto je to difuzija vodene pare? Ako je u mirnom vlažnom zraku koncentracija vodene pare ne jednolika. Vodena para će difundirati kroz svaki porozni grañevinski element koji odjeljuje dva prostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. 37 . To znači da velika sposobnost akumulacije vanjskih grañevinskih elemenata ne mora značiti nužno i ugodnu temperaturu u prostoriji i obratno.10.elemenata zgrade već i akumulacija topline svih unutarnjih elemenata. Koncentracija vodene pare je masa vodene pare u jediničnom obujmu. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. Opisana pojava kretanja vodene pare zove se difuzija vodene pare.. Budući da je parcijalni tlak vodene pare u zraku proporcionalan njenoj koncentraciji. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. Kod toga se molekule vodene pare kreću iz prostora s višim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s nižim tlakom (sl. dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta vise koncentracije ka mjestu niže koncentracije. U grañevinarstvu se proučava pojava difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente. zidovi će odavati toplinu.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. 3.). s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka. puna opeka i dr.

...... U jedinicama SI veličina q m se mjeri u kg/(m 2 ·h).. zove se difuzijski tok vodene pare Q m . a dc/dx gradijent koncentracije vodene pare c u smjeru x u kg/m 4 .........083 · -------.......... Koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak D ovisi o atmosferskom tlaku i temperaturi zraka... Difuzija vodene pare kroz grañevinski element Svaki grañevinski element.... Zato je ovakav način kretanja vodene pare relativno spor.....2) p 273 gdje je p srednji stvarni tlak zraka u N/m 2 ...1. pruža odreñeni otpor difuziji vodene pare.. Ako se difuzijski tok vodene pare svede na jedinicu površine elementa...........(10..1) dx gdje je D koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak u m 2 /h.81 D = 0.. Iz jednadžbe stanja idealnog plina je 38 ....10. Fickov zakon 1855.... Koncentracija vodene pare u zraku c može se izraziti njenim parcijainim tlakom p.... U sustavu SI jedinica veličine Q m je kg/h........· (-------) . a T termodinamička temperatura zraka u K... Može se izračunati pomoću Schirmerove formule 101325 T 1... godine A.. Masa vodene pare koja uslijed razlike parcijalnih tlakova vodene pare s obje strane elementa difundira u jedinici vremena okomito na površinu promatranog elementa..(10......... u ovisnosti od strukture materijala elementa......... dobivena veličina se zove gustoća difuzijskog toka vodene pare q m .....Fick je eksperimentalnim putom utvrdio Zakon difuzije u obliku dc q m = D ----.Sl........

....7) 1 d1 d2 1 --.......(10.Cammerer......+ --................. U sustavu SI njegova jedinica je ------m·h·Pa kg Koeficijent δ z u ------...(10........ kada razlika parcijalnog tlaka vodene pare s obje strane sloja iznosi 1 Pa...... + --αi λ1 λ2 αe i za slučaj višeg parcijalnog tlaka u prostoriji glasi pi – pe q = --------------------------------....+ --........ Uvrštavanjem izraza (10..6) 1 d1 d2 1 --..+ --...3) RD · T Ovdje je R D =462 J/(kg·K) plinska konstanta vodene pare.....4) RD · T dx ili kraće pisano dc q m = δ z · ----........5) dx Veličina δ z =D/(R D ·T) zove se koeficijent difuzijske vodljivosti kg vodene pare kroz zrak.. Osnovna jednadžba difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente Njemački fizičar J.................... koja je u literaturi poznata pod nazivom zajednička jednadžba..........3) u izraz (10.(10.+ --.+ ...(10..........1) dobije se.........S...... godine osnovnu jednadžbu difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente.. + --δi δ1 δ2 δe 39 .pokazuje koliko kg vodene pare difundira m·h·Pa svakog sata kroz 1 m 2 površine sloja zraka debljine 1 m............(10...p c = --------...· ----. a T termodinamička temperatura u K............. objavio je 1956... Ona je formalno analogna osnovnoj jednadžbi prenošenja topline kroz grañevinske elemente ti – te q = --------------------------------........... da je D dc q m = ------..................... s grupom suradnika...........+ ........................

p i i p e su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje odnosno s vanjske strane promatranog elementa u Pa.= ----.. ... .11) kD β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe kg Prema istraživanjima W .10) 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa ---+----+---+…+--. ..... ∆ δ1 δ2 1 1 kg kD = -----------------------------.. .7) imaju ova značenja qm je gustoća difuzijskog toka vodene pare kroz grañevinski element...... pa se kod praktičnog proraćuna difuzije vodene pare u visokogradnji može zanemariti i smatrati da je 1 ---. .+ ----...........---+---+-----------.. ...9) kg ----..---+---+--β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe 1 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa --. definirane izrazima 1 kg ∆ = ------------d1 1 d1 d2 d2 ..12) ..... .. .= kD 1 -----. . ..(10.. . odnosno s vanjske kg površine elementa na vanjski zrak u --------m ·h·Pa d je debljina pojedinog sloja višeslojnog grañevinskog elementa u m δ je koeficijent difuzijske vodljivosti vodene pare kroz kg grañevinski materijal u ----------------m·h·Pa Analogno veličinama uvedenim kod prenošenja topline kro z grañevinske elemente i ovdje se uvode veličine: koeficijent difuzijske propustljivosti vodene pare ∆. .Simboli u jednadžbi (10... ..... . .. ... otpor difuzijskoi propustljivosti vodene pare 1/∆.....----------.. β i i β e su koeficijenti prijelaza vodene pare s unutarnjeg zraka na unutarnju površinu elementa... . .= ---+----+---+…+--.... koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D i otpor difuzijskom prolazu vodene pare 1/k D . .= --------------------......(10.. .Illiga utjecaj koeficijenata prijelaza vodene pare β i i R e je vrlo malen....+ ....... ... . ...... 8 ) m2 ·h·Pa m2 ·h·Pa -----------------.... . .......(10.. (1 0 .…………… ∆ 40 (10....

...... Nakon uvrštenja (10.(10. (10..... Velitina δ je uvedena u jednadžbu (10...16) d1 d2 --------.......... Faktor µ zraka je jednak 1.... To je omjerna velićina s jedinicom mjere 1.... δz µ = ------....... a znači D δ = ... Faktor µ je karakteristika materijala...........13) Koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D kroz grañjevinski element pokazuje vrijednost gustoće difuzijskog toka vodene pare za jedinićnu razliku parcijalnih tlakova vodene pare u zraku s obje strane elementa....... (10..(10....15) δ ..7) samo zbog formalne analogij s izrazom za prenošenje topline (10.. 1 4 ) µ ·R D ·T Budući da je D/(R 0 .....17) d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 d 2 ·µ 2 ·R D ·T 2 --------------..koja se zove faktor otpora difuziji vodene pare kroz grañevin ski materijal........0..+ --------D1 D2 --------..+ --------------D1 D2 41 .....14) u (10....… … … … … … … … … … … …… … … … ..........i k D= A ... (1 0 .7) i uz zanemarenje otpora 1/β i i 1/β e dobije se da je p 1 – p 2 q m = ----------------------------.. jednaka odnosu koeficijenta difuzijske_ vodljivosti vodene pare kroz zrak δ z i koeficijenta difuzijske vodnivosti vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal δ . Faktor p pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolazu vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature.....T) = δ z to je novo uvedena velićina µ ......+ --------µ 1 ·R D ·T µ 2 ·R D ·T 2 odnosno q m p 1 – p 2 = -------------------------------......6)..... ..

samo kretanje vodene pare kroz gradjevinski element... Zato de grafički prikaz krivulje tlaka zasičenja imati izgied nelinearne funkcije. Npr. već nas interesira da li se unutar tog elementa ova vodena para kondenzira..----------. Do opasnosti oštećenja elementa i smanjenja njegove toplinsko-izolacijske sposobnosti dolazi jedino u slučaju kondenzacije vodene pare unutar elementa. ako ne dolazi do njene kondenzacije......(10.· --------------.. potrebno je proračunati temperaturnu krivulju i u poprečni presjek elementa nacrtati krivulju tlaka zasičenja vodene pare p' i krivulju parcijalnog tlaka vodene pare p. ako hočemo točnije nacrtati. medjutim. Da bi se ustanovilo da li za neki element u odreñenim klimatskim uvjetima dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element...2 mote se za prvi sloj pisati da je d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 ---------------p i – p 1 D1 ----------.....10.18) p i – p 1 1 ---kD odnosno p p i – p e d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 = p i .. Krivulje tlaka zasičenja i parcijalnog tlaka vodene pare ucrtaju se u presjek promatranog elementa....(10. Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare može se jednostavno pronaći tako da se izjednači odnos pada parcijalnog tlaka za pojedini sloj prema ukupnom padu parcijalnog tlaka s obje strane elementa i odnos otpora difuzijskoj propustljivosti vodene pare promatranog sloja prema ukupnom otporu difuzijskoj propustljivosti grañevinskog elementa.... koju.Kod proučavanja difuzije vodene pare kroz gradjevinski eleement nas. da se tlak zasičenja kod linearne promjene temperature ne mijenja linearno.... Kod toga treba imati na umu.= --------------.. Naime. 42 . moramo uzeti barem još tlakove zasičenja koji odgovaraju temperaturama u sredini pojedinih slojeva elementa. a kod je dn o slo jn ih e lem e na t a temperature u trećinama debljina..19) 1 D1 ---kD 1 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare predstavlja krivulju stvarne promjene tlaka vodene pare unutar elementa. Kod v i š e s l o j n i h elemenata o b ičn o je dovoljno uzeti samo temperature na spojevima slo je va ra zlič it ih m a t e rija la .. za dvoslojni zid prikazan na s1. ne interesira količina difundirane vodene pare kro z element... Tlakovi zasičenja vodene pare uzimaju se iz odgovarajučih tablica (prllog 3) za proračunate karakteristične toeče temperaturne krivulje promatranog elementa. nema nikakve negativne posljedice po element.

m o že se p ro r a ču n a t i d if u zi js ki tok vodene pare kroz element za slučaj kada ne dolazi do kondenzacije. stvarni tlak vodene pare ne može ni na jednom mjestu unutar grañevinskog elementa biti veči od na tom mjestu mogućeg tlaka zasićenja. Krivulje tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjeku dvoslojnog zida bez kondenzacije difundirane vodene pare 43 . prema poznatim fizikalnim zakonima. Pored toga. što znači da stvarni tlak vodene pare ni na jednom mjestu unutar elementa ne prekoračuje n a j ve ć i m o gu ć i t la k vo d e n e p a re u n u t a r e le m e n t a . ali se ne može proračunati masa kondenzata u suprotnom slučaju.10. Opisani postupak ispitivanja kondenzacije vodene pare u grañevinskom elementu sadrži u sebi jednu protivurječnost. N j i m e s e može ustanoviti da li se vodena para u e le m e n t u ko n d e n zi ra i i i n e . opisani postupak ima još j e d a n n e d o s t a t a k . Sl.2) Ako se meñutim to dvije krivulje presjecaju kao na slici 10. koji ovisi o temperaturi tog mjesta.3. t a d a za d a n e uvjete ne dolazi do kondenzacije dif undirane vodene pare (s1.Ako krivulju parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasičenja . difundirana vodena para se unutar elementa kondenzira i to na čitavom području presjecanja. Naime.2.10.

d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 Otpor difuzijskoj propustljivosti vodene pare -------------D kojeg posjeduje sloj grañevinskog elementa debljine d i površine 1 m 2 ..BROJ SLOJA Sl....10.. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjek'u dvoslojnog zida sa kondenzacijom difundirane vodene pare Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare 1958..20) D 44 . godine H.........Glaser je predložio za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente jednostavniji grafičko-analitički postupak.. Glaser je nazvao specifičnim difuzijskim otporom T..3...(10.... Dakle d 1 ·µ 1 ·R D ·T Τ= -----------------..

...........4)..(10... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare p kad je grañevinski element nacrtan u mjerilu specifičnog difuzijskog q m 45 . Kako je. Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element........ meñutim.. To...... takvog toka kod kojeg ne dolazi do otvaranja kondenzata..... Zatim se na ordinatu koordinatnog sustava nanesu parcijalni tlakovi vodene pare pi i pe koji vladaju s obje strane promatranog elementa..... S l ...21) T može se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare kod višeslojnog grañevinskog elementa odrediti na vrlo jednostavan način. Za grañevinski element prikazan na slici 10.. spojnica točaka p i i p e presjecala bi krivulju tlaka zasičenja...........10....22) Glaser je dokazao da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa ima oblik koji bi poprimilo uže kad bi se nateglo izmeñu točaka p i i p e .. na svakom mjestu mora biti ispunjen uvjet da je p <p“. kako je ranije bilo pokazano..... parcijalni tlak vodene pare unutar promatranog elementa linearno ovisan o specifičnom difuzijskom otporu.4. ostaje konstantna ∆p = ---.. tj..(10.....10. Kroz granitne točke povuku se vertikalno pravci..... a gustoća stacionarnog difuzijskcg toka..... Najprije se proračunaju specifični difuzijski otpori pojedinih slojeva promatranog elementa i u odgovarajućem mjerilu nanesu na apscisu pravokutnog koordinatnog sustava po istom redoslijedu kao i u konstrukciji. To znači da se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare u ovom i sličnim slučajevima dobije tako da se iz točaka p i i p e provuku tangente na krivulju tlaka zasičenja do točaka p' k l i p' k 2 .5..... prema fizikalnim zakonima nije moguće.............. potrebno je...... to će se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dobiti kao spojnica točaka pi i pe (sl.......... u nacrt poprečnog presjeka elementa ucrtati osim krivulje parcijalnog tlaka vodene pare i krivulju tlaka zasičenja... kod konstantne gustoće difuzijskog toka...... Dobivena slika predstavlja promatrani grañevinski element nacrtom u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora.............Kako je pad parcijalnog tlaka vodene pare c) u nekom sloju elementa proporcionalan sa specifičnim difuzijskim otporom tog sloja... tj... pa se to vrijednosti prenesu na odgovarajuća mjesta na slici presjeka grañevinskog elementa.

.. Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e .. paralelne s površinom grañevinskog elementa..... Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 .... Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------...................(10.........24) T' Za specifične difuzijske otpore T' i T" uzimaju se vrijednosti prema slici 10....................5............ 46 ..otpora Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna...... zatvaraju tzv...(10..23) T' i qm1 p' k 2 – p e = --------------... ali u svakom područu različitog nagiba.............. zonu kondenzacije.

... ali u svakom područu različitog nagiba.............. zatvaraju tzv......Sl....25) T' 47 ..5 Krivulja tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p.... U jednostavnijim slučajevima dolazi do kondenzacije vodene pare u jednoj ravnini koja se zove ravnina kondenzacije (s1. Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------.............................. U ovom slučaju tangente iz točaka pi i pe povučene na krivulju tlaka zasičenja sastaju se u zajedničkoj d o d i r n o j t o č k i pk..... zonu kondenzacije... Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e .....6). paralelne s površinom grañevinskog elementa...23) T' / qm1 i p' k 2 – p e = --------------...(10...(10.. Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ....... U o vo m slu č a ju t o čke pkik i p ' 2 p o d u d a r a j u s e u t o č k i pk...... Kod kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz grañevinski element ne mora uvijek doći do formiranja zone kondenzacije........ Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna.... R a v n i n a k r o z t o č k u pk......10.....24) T' Z a s p e c i f i č n e d i f u z i j s k e o t p o r e T' i T" u z i m a j u s e v r i j e d n o s t i prema slici 10......5....... p a r a l e l n a s p o v r š i n o m elementa predstavlja ravninu kondenzacije........... p a j e gustoća difuzijskog toka koji ulazi u element p i – p' k q m 1 = --------------. Slučaj kondenzacije vodene pare u zoni kondenzacije...10...(10.......

........(10.26) T '' qm2 Opisani grafički prikaz krivulja tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u nacrtu poprečnog presjeka grañevinskog elementa.. u kojem su pojedini slojevi.. naziva se dijagram iii shema difuzije.. koja u slučaju zone ili ravnine kondenzacije' ostaje u grañevinskom elementu dobije se kao razlika gustoće difuzijskog toka koji ulazi u element q m i i gustoće difuzijskog toka koji izlazi....6.... q m = q m 1 – q m 2 ....10......................... Dakle......... Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p..... iz elementa q m 2 .(10..27) Sl. nacrtani u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T......... Količina vode q r ......... umjesto u debjinama d.a gustoća difzijskog toka koji izlazi iz elementa p' k – p e = --------------... Slučaj kondenzacije vodene pare u ravnini kondenzacije 48 .........

3.3.5. ROSIŠTE, KONDENZACIJA, ISUŠENJE
Približna Glaserova metoda za proračun difuzije vodene pare Proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare Opisana Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare mode se znatno pojednostavniti, a da kod toga rezultati proračuna ostanu ipak dovoljno točni. Tako je za računanje mnogo jednostavnije ako se kombinacija veličina R D• T
--------

označi s N i vrijednost od N dade u obliku tablica ili dijagrama u ovisnosti o temperaturi i tlaku zraka. Uvrštenjem
R

D

D• T
D

-------- = N ..............................................(10.30) u jednañbu (10,17), dobije se da je p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.31) d 1 ·µ 1 ·N 1 + d 2 ·µ 2 ·N 2 Računanje specifičnog difuzijskog otpora T=d•p•N sada je mnogo jednostavnije. K.Seiffert i F,Eichler su otišli korak dalje i odredili vrijednosti od N za razne temperature, ali za odreñeni konstantni tlak zraka. Time su problem pojednostavnili i rješenje učinili približnim, još je veličina D ovisna ne samo o temperaturi, već i o tlaku zraka. Daljnje pojednostavljenje se može postići tako, da se ne uzmu u obzir niti male promjene temperature, već da se N odredi ne samo za konstantan tlak zraka, već i za konstantnu temperaturu. Tako se npr. za.,tlak zraka od 101325 Pa i temperaturu t=0°C dobije da je
R

D• T
0.083

462.273
m·kg

N·h

N =--------= ---------- = 1519590.3 ------- ............(10.32)
D

i jednadžba (10.31) poprima oblik p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.33) 1519590.3 ( d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +…) Uz uvjet da se parcijalni tlakovi P i i p e uvrtavaju u kPa, a debijina slojeva elementa u m, za proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare u g/(m 2 •h) dobije se, u ovom slučaju, brojčana jednadžba
49

p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ...........(10.34) d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +… Umnožak debljine sloja d s faktorom otpora difuziji vodene pare µ materijala tog sloja, zove se relativni otpor difuziji vodene pare toga sloja i označava slovom r. On pokazuje kolika je debljina mirnog sloja zraka koji ima jednaki otpor difuzijskom prolazu vodene pare kao promatrani sloj grañevinskog elementa debljine d, Uvoñenjem simbola r jednadžba (10.34) dobiva konačni oblik p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ………...........(10.34) j=n Σ rj j=1 gdje je r j relativni otpor difuziji vodene pare J-tog sloja elemenata, a n ukupan broj slojeva elemenata. Ako se uz konstantni tlak zraka od 101325 Pa odabere neka druga vrijednost temperature, dobit de se neke druge vrijednosti faktora N i brojčanog faktora u jednadžbi (10.35). Neki slučajevi su prikazani u tablici 10.1.

U našoj grañevinskoj praksi, za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente po približnoj Glaserovoj metodi, usvojen je za jednadžbu (10.35) brojčani faktor 0,62. Ispitivanje nastajanja kondenzata unutar gradjevinskog elementa Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element, postupa se na potpuno jednaki način kao što je opisano u točki 8.4, s tim da se kod crtanja sheme difuzije, slojevi elementa umjesto u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T, crtaju mjerilu relativnog otpora difuziji . vodene pare r. Karakteristični slučajevi koji kod toga mogu nastupiti, prikazani su na slici 10,7.

50

Sl,10.7. Karakteristične sheme difuzije kod približne Glaserove metode: a) ne dolazi do kondenzacije vodene pare, b) kondenzacija vodene pare u ravnini kondenzacije c) kondenzacija vodene pare u zoni kondenzacije Jednadžbe (10,25) i (10,26) za gustoću difuzijskog toka u slučaju ravnine kondenzacije, prelaze u brojčane jednadžbe: pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r'
k

i

p' pe q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r''
k –

a jednadžbe (10.23) i (10,24) za slučaj zone kondenzacije, postaju brojčane jednadžbe pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.38) r'
k1

p ' –p e q m 2 = 0,62 ---------- ..................(10.39) r''
k2

Kondenzirana vodena para g r i ; u g/(m 2 •h) koja ostaje u grañevisnkom elementu, dana je izrazom
51

q m = q m 1 – q m 2 .......................................(10.40) Ako iz bilo kojeg razloga nije dozvoljena kondenzacija vodene pare unutar grañevinskog elementa, pomoću dijagrama difuzije mole se lako odrediti minimalni potrebni relativni otpor difuziji vodene pare r p o t jednog dodatnog sloja grañevinskog elementa kojeg treba postaviti s unutarnje strane elementa, tj. sa strane većeg parcijalnog tlaka vodene pare. Polazi se od razmišljanja da kod stacionarnog difuzijskog toka, tj. kada nema kondenzacije vodene pare, krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ima oblik neprelomljenog pravca. Zato se tangenta iz točke p e na krivulju tlakazasičenja produžava preko dodirne točke p ' k do presjeka s horizontalnim pravcem kroz točku p i (sl.10.8). U mjerilu vrijednosti r može se sada sa slike očitati r p o t Osim toga iz iste siike može se očitati i maksimalni dozvoljeni parcijalni tlak vodene pare p i , d o z sa unutarnje strane elementa,ako izvedba dodatnog sloja nije moguća, a ipak treba spriječiti stvaranje unutarnjeg kondenzata.

52

8. Primjer 8...pot ..10... premaza ili sl.29) pi......10..pot rpot = --------------.. Iz zadanih klimatskih uvjeta izračunaju se parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje p i odnosno s vanjske p e strane zida..10.. Prema tablici 3 je: p' i = 2.260 = 0.90..2.10 0 C Φ e = 90 % Vrijednosti koeficijenata prijela za topline su: α i = 8 W/(m 2 ·K) i α e = 23 W/(m 2 ·K) Proračun se vrši postupno na slijededi način: 1..234 kPa 53 .· Σr ...(10...402kPa p e =0..60.. do konden zacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z taj zid za ove klimatske uvjete -temperatura I relativna vlaga zraka u zgradi je: t i = + 20 0 C Φ i = 60 % -temperatura I relativna vlaga vanjskog zraka je t e = ....1..dop – pe odnosno pi – pi....... Glaserovom priblžf nom metodom ispitati da li u zidu dola zi.= -----------.0.dop pi..260kPa pa de prema (7.28) pi – pi.... Vanjski zid stambene zgrade izvest će se kao dvoslojni element premo sL.8 r p o t izračunati iz odnosa rpot Σr -----------..(10... Ako je ovaj sloj izveden od materijala u obliku folija...a. zove se parna brana..337 = 1.9..pe – Za dodatni sloj grañevinskog elementa s vrijednošću relativnog otpora r>r p o t koriste se materijali koji imaju veliku vrijednost faktora otpora difuziji vodene pare µ.. jer se traženo sjecište nalazi suviše daleko... U tom slučaju može se prema sl..Sl...337kPa p' e =0........ Odredjivanje potrebnog relativnog otpora difuziji vodene pare r p o t radi sprečavanja kondenzacije vodene pare unutar gradjevinskog elementa Ponekad se opisani grafički postupak za odreñivanje r p o t ne može koristiti.1) biti p i =0.

39.2.8 = -8.0. 9°C Temperatura vanjske površine zidaΘe= 14.0° C 5. Polistirenska pjena = = 23.337 kPa Θi = 17. 9 C p'1 = 1.0-2.0°C p'Θi = 1.0°C Temperatura na .39°0.1°C ° 86 ∆Θ2 24.0.9°C Temperatura vanjskog zraka te= -8.0.Lice 3 odgovarajući tlakovi zasićenja p'. 3. I zračuna se otpor prola za topline R o i 4.s gore Ro izračunatim toplinskim otporima.0°C 6.39.0 PodruOje vanjskog prijelaza ∆Θ = 1. odrede se pomoću tab. Temperatura unutarnjeg zraka ti = 20. dobiju se vrijednosti temperaturnih padova za pojedine slojeve Područje unutarnjeg ∆Θi= 24. ti = 20.696 kPa 54 Θi= 20 . Za zadani zid računaju se toplinski otpori pojedinih slojeva i otpori prijela za topline.0°C p'i = 2.39.3.1 = 43 kontrola ∆t = 30.0 = 17.0°C 25 ∆Θ1 24.1= 3. Armirani beton = 2.9 2. Za proračunate temperature u točki 5.0 1.1 =-10. Mno žeći vrijednost izra za t i -t e --------. Odrede se temperature na graničnim površinama zida i u ravnini spajanja slojeva.9 -1.0°C Temperatura unutarnje površine zida spoju slojeva Θ1= 17.1 = 14.8 76 C °C = e 24.937 kPa ° Θ1= 14.9-23.

04·40 = 1. 1. Slika 10. Armirani beton r1 = 0 20·90 = 18.1. Tablica 10.9°C te=-10. zaključuje se da je difuzijski tok vodene pare kroz promatrani zid.6 m 8. Opisani proračuni postaju mnogo jednostavniji i pregledniji. tj. Izračunaju se relativni otpori difuziji vodene pare r pojedinih slojeva zida. za dane klimatske uvjete.260 kPa 7. ako se prikažu kao u tablici 10.10. Polistirenska pjena r2 = 0.9b). Budući da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasićenja.1.2.Θe= -8.9.0 m 2. 55 . Pomoću izračunatih vrijednosti u točkama 1. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.2.285 kPa p'e = 0. stacionaran.0°C p'Θe = 0.6 i 7 nacrta se u prikladnom mjerilu dijagram difuzije (sl. ova vodena para se unutar zida ne kondenzira. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10. kako je to ranije bilo objašnjeno.

10b). krivulje tlaka zasičenja parcijalnog tlaka vodene pare.004 g/(m 2 ·h) 18. do li u zidu dola zi do kondenzacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z zid.2.1. Za jednake klimatske uvjete i koeficijente prijela za topline kao u primjeru 10.0 56 .(10.6 a gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz zida je 0. I z dija.(10.Primjer 8. koja se difuzijom kreće kro z zid.3. Vanjski zid stambene zgrade izvest de se kao dvoslojni element prema si. Pripadni dijagram difu zije nacrtan je na sl. i u slučaju konden zacije lzračunati količinu vode q' m koja ostaje u zidu.62 ---------------=0. Gustoća difu zijskog toka voñene pare koji ula zi u zid je 1.410 g/(m 2 ·h) 1. Proračuni temporaturne krivulje.402-0. te relativnih otpora difu ziji vodene pare.10a).344 q m 1 = 0.344-0.234 q m 2 = 0. ispitati Glaserovom pribliinom metodom. dani su u tablici 10.agrama je vidljivo da u ravnini spajanja polistirenske pjene i armiranog betona dolazi do kondenzacije vodene pare.62 ---------------=0.

pare . faktoru položaja. ako se želi izbjeći kondenzacija difuzijske vodene .3. koji je jednak produktu faktora otpora difuziji vodene pare µ i koeficijenta toplinske vodljivosti λ materijala sloja elementa. Zadovoljenje ovog pravila u potpunosti.406 g/(m 2 ·h) Usporedivi sastave zidova i rezultate proračuna difuzije vodene pare u primjerima 10. Praktična posljedica ovog pravila je da kod višeslojnog elementa položaj toplinsko-izolacijskog sloja. pod odreñenim uvjetima. to de se u njemu više kondenzirati difuzijske vodene pare.0. m 57 . U gornjem smislu treba shvatiti slično pravilo koje umjesto relativnih otpora difuziji vodene pare govori o tzv. Što je neki element vise u suprotnosti s gornjim pravilom. u grañevinskoj praksi. mora biti pomaknut što vise prema vani.unutar tih elemenata. To znati da gornje pravilo treba samo shvatiti kao dragocjenu pomoć kod projektiranja i prethodne procjene nekog višeslojnog elementa. može se formulirati osnovno pravilo kojeg se treba pridržavati kod projektiranja vanjskih elemenata zgrade. Količina vode koja ostaje u zidu iznosi q' =0. kako je to ranije bilo pokazano. Ovo pravilo je čak i logičnije od prvog pravila.da bi količina kondenzata bila što manja.2. To pravilo traži da se kod višeslojnih vanjskin elemenata faktor položaja pojedinih slojeva smanjuje kod kretanja u smjeru iz zgrade prema van. ograničena količina kondenzata unutar elementa je dozvoljena. Kako de u nastavku biti pokazano.Tablica 10.1. No.004 =0. relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa moraju se smanjiti idući u smjeru iz zgrade prema van. je često neostvarivo. jer preko koeficijenta λ ono zapravo uzima u obzir izgled temperaturne krivulje koja.. i 10. odnosno u idealnom slučaju da se nalazi s vanjske strane elementa. ima odlučujući utjecaj na izgled krivulje tlaka zasićdenja.410 . bilo bi i apsurdno ovo pravilo postaviti u svim slučajevima kao apsolutni zahtjev. To pravilo glasi: kod više slojnih vanjskih elemenata zgrade.

pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzirala u materijalu sloja ili dijela sloja koji se. Proračun ukupne količine kondenzata Ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar grañevinskog elementa na završetku perioda difuzije vodene pare q' m z u g/m 2 dana je izrazom q' m z = q' m .. 24·d ..... Povećanje vlažnosti materijala sloja grañevinskog elementa u kojem se kondenzirala vodena para koja je difuzijom prodrla u element..... gledajući u smjeru difuzijskog toka..... U slučaju grijanih prostorija do pojave difuzije vodene pare kroz vanjske grañevinske elemente dolazi u zimskom razdoblju...4) gdje je d ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u danima za promatrani vremenski period. U slučaju zone kondenzacije pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzira u čitavoj njenoj širini..2.10...10. U slučaju ravnine kondenzacije...Sl. (10.. Za proračun difuzije vodene pare obično se promatra vremenski period od jedne godine. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10. na završetku perioda difuzije vodene pare (završetak zimskog razdoblja). izraženo masenom vlagom u postocima.. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10.41) d jednak računskom broju zimskih dana.... dano je izrazom 58 .2.... nalazi ispred ravnine kondenzacije. pa je u tom slučaju u jednadžbi (10..

Proračun isušenja grañevinskog elementa vrši se u principu na jednaki nadin kao i proračun difuzije vodene pare kroz grañevinski element u zimskom periodu.10. da od ravnine odnosno zone kondenzacije teče difuzijski tok vodene pare prema unutarnjoj i vanjskoj površini grañevinskog elementa.. a na ordinatu se nanosi tlak vodene pare.. odrede se tlakovi zasičenja p' k odnosno p' k 1 i p' k 2 ..62 --------------.11).X' d i f q' m z ·100 = --------------.43) r' r'' k i k e a u slučaju zone kondenzacije. računska debljina sloja u kojem se vodena para kondenzirala u m.+ 0. odnosno na graničnim ravninama zone kondenzacije.62 -----------.05 m. Gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa. Ovakva situacija je najizraženija u ljetnom periodu. U slučaju zone kondenzacije d r je jednak njenoj širini..10..02 m.41) ali izražena u kg/m 2 . u slučaju ravnine kondenzacije. -za opeku d r = 0.07 m. U slučaju ravnine kondenzacije uzima se da je: -za plinobeton.+ 0. u ovisnosti o temperaturi.. a d r tzv.. dana je izrazom p' – p p' – p q m = 0. odnosno na ravninama koje omeñuju zonu kondenzacije.. Proračun isušenja grañevinskog elementa Kada su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s obje strane grañevinskog elementa manji od tlaka zasićenja vodene pare u ravnini kondenzacije..44) r' r'' k1 i k2 e 59 . -za sve ostale materijale d r je jednak debljini sloja tog materijala.(10. izrazom p' – p p' – p q m = 0. Iz sl.. pjenobeton ili beton s laganim agregatom d r = 0.62 -----------. Dijagram difuzije se crta tako da se na apscisu u prikladnom mjerilu nanesu relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa prema redoslijedu njihova položaja u elementu. dolazi do isušenja grañevinskog elementa pojavom difuzije vodene pare iz elementa prema van. Spajajući nañene točke p i i p e s tlakom zasićenja p k odnosno s tlakovima zasidenja p' k 1 i p' k 2 dobije se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañjevinskog elementa (sl.(10..42) d r ‘ρ 0 gdje je q' m z ukupria količina kondenzata prema izrazu (10.... (10. po obujamska masa suhog materijala sloja elementa u kojem se vodena para kondenzirala u kg/m 3 .11 je vidljivo. Zatim se s unutarnje i vanjske strane elementa nanesu postojeći parcijalni tlakovi vodene pare p i i p e . U ravnini kondenzacije...62 -----------.. ali ne veći od 0..

Primjer 8. a gustoća difuzijskog toka se dobije u g/(m 2 •h)...kondenzirana vodena para....2 i izračunatu količinu vode koja ostaje u zidu q' m =0..41).. ¸ U formuli (10. a q m gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa... relativni otpori difuziji vodene pare r u m.3. S1.. h) proračunati ukupnu količinu kondenzirane vodene pare 60 ....3 · q' m z T = -------------.(10.11 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa za ljetni period (period sušenja elementa) a) slučaj ravnine kondenzacije....406 g/(m 2 ......3 uzima u obzir usporavanje isušenja uslijed postepenog smanjivanja difuzijskog toka...45) koeficijent 1. Vrijeme T u danima kroz koji će izaći iz elementa sva – u zimskom periodu..44) tlakovi se uvrštavaju u kPa. izračunata pomoću formule (10...43) i (10. prema izrazu (10..44).. b)slučaj zone kondenzacije.U brojčanim jednadžbama (10.. računa se prema izrazu 1.43) odnosno (10.45) q m · 24 gdje je q' m z ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar elementa na završetku perioda difuzije vodene pare..10. Za zid iz primjera 10.

063=1.+ 0. Odab iranje pa k p ro raču nske temper a t u r e i r e l a t i v n e v l a g e v a n j s k o g z r a k a j e n e š t o t e ž e .41) ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar zida na završetku perioda difuzije vodene pare iznosi q' m z = 0. P r e m a s l i c i ( 1 0 . koje prema izrazu (10. 4 5 ) 1.063 -1.62 ---------------.063 -1.406·24·90 = 877 g/m 2 Zbog ovog kondenzata dolazi do povećanja vlažnosti polistirenske pjene.3 ·877 T = ------------. N a i m e .280 + 0.341 2. b)temperature i relativne vlažnosti zraka u ljetnom periodu su t i =t e = +18 0 C.063 k P a .6 % 0.= 109.= 156 dana 0.0 1. Za z a d a n u t e m p e r a t u r u o d + 1 8 ° C . Zatim izračunati uvjete isušenja predmetnog zida u ljenom periodu. a parcijalni tlakovi s unutarnje i vanjske strane zida p i = p e =0.341 qm= 0. Temperatura i relativna vlaga zraka u prostoriji ovisni su o namjeni prostorije.65·2.04·20 Budući da su u ljetnom periodu računske temperature vanjskog unutarnjeg zraka jednake.305 g/(m2·h) P o t re b n o v r i j e me za i s u š e n j e u k u p n e k o l i č in e v la g e k o ja s e u z i m s k o m p e r i o d u k o n d e n zi r a i z n o s i p r e m a i z r a z u ( 1 0 .= 18.62 --------------.u zidu na završetku perioda difuzije vodene pare i time izazvano povečanje vlažnosti polistirenske pjene. Zadano je: a)ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u zimskom periodu je d = 90 dana. to će i temperatura u bilo kojoj točki u n u t a r z i d a b i t i j e d n a k a t e m p e r a t u r i z r a k a . t l a k z a s i ć e n j a u r a v n i n i k o n d e n z a c i j e i z n o s i p ' k =2.305 ·24 Kl i m a ts k i poda c i za pr or a č un di fuzi j e v ode ne pa re Za p ro ra ču n d if u zi je vo d e n e p a r e k ro z gra ñ je vin ski e le m e n t p o t re b n o je p o zn a va t i t e m p e ra t u ru i re la t i vn u vla gu va n j sko g z r a k a i zraka u prostoriji. 1 1 a ) i f o r m u l i (10.341 k P a .6 =0. i d a d u s e r e l a t i v n o j e d n o s t a v n o i d ovo ljno precizno odred it i.025 = 0. do k se relat ivna vlaga va n jsko g zra ka ra zm je rno malo 61 .42) iznosi: 0877·100 X' d i f --------------. Θ i =Θ e =65 % Prema izrazu (10. sistemu grijanja i uvjeta korišenja.43) g u s t o ć a d i f u zi j s k o g t o k a k o j i u l j e t n o m p e r i o d u i z l a z i i z z i d a j e 2.

. računska masena vlaga promatranog mater i j a l a u postocima... kondenzacija vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element je dozvoljeno uz uvjet da uslijed kondenzacije ne nastane grañevinska šteta...Kondenzacijom vodene pare koja je difuzijom prodrla u element.. 3. neće doći do grañjevinske štete ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal... da u njemu ne doñe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element............ kao što je to npr. X ' d i f j e p o v e č a n j e vl a žn o s t i m a t e r i ja l a s l o ja g r a ñ e vi n s k o g 62 .. Osim toga.. Ukupna vlažnost materijala izražena masenom vlagom X' u k u postocima računa se prema izrazu X' uk = X' r + X ' dif ....... drvo i većina materijala na bazi drva...47) O v d j e j e X ' r t z v . 2........... X' r odgo vara n ekom prosječnom sadržt a j u v l a g e u materijalima izve denih grañevinskih elemenata k o d k o j i h je u spo st a vljen a vla žn osn a ra vno te ža s o ko linom...m ijen ja.. grañe v i n s k i m a t e r i j a l i u gra ñen i u zgra de n ika d nisu ap so lut no s u h i . da izbor proračunske temperature i relativne vlage vanjskog zraka nije vezan samo na meteorološke podatke na promatranoj lokaciji.Kondenzacija vodene pare ni u kojem slučaju nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti. d o t le se n je go va t e mp e rat u ra kre će u vrlo širo ko m ra sp o nu v r e m e n s k i j e s t a l n o p r o m j e n j i va .. k o j a o v i s i o v r s t i m a t e rij a la i m ik ro k l im a t sk ih u vje t a o ko l i n e u k o j o j s e nala zi. to ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare...U načelu treba nastojati da se vanjski grañevinski element tako projektira......(10. Kriteriji za ocjenu grañjevinskog elementa u pogledu difuzije vodene pare 1.46) i mora biti X' uk < X' max . w e ć u v i j e k s a d r ž e u s e b i o d r e ñ e n u k o l i č i n u v l a g e ..... propisuju se u odgovarajućim tehničkim propisima i svi su obavezni da s tim vrijednostima proračunavaju difuziju vodene pare kro z grañevinske elemente..Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti. 3. da ce izbor neke konstantne vrijednosti vanjske temperature za p ro ra ču n sku tem p e rat u ru im a t i ve liki u t je ca j n a re zu lt a t p ro ra ču n a d if u zije vo d e ne p a re. Zbog navedenih razloga vrijednosti proračunskih temperatura i relativnih vlažnosti vanjskog zraka..........(10... Naime... Z a t o j e i p a r c i j a l n i t l a k vo dene pare u vanjskom zraku vremenski jako promjenjiv. treba imati na umu...... već je u vezi i s kriterijima prema kojima se namjerava procijeniti ponašanje grañevinskih elemenata na difuziju vodene pare.. odredjena eksperimentalno..........1... To znači.

od kojih je najvažniji onaj da cijena utrošene energije ulazi u ukupnu cijenu svakog proizvoda ili usluge. pokreće bicikle.e l e m e n t a u kojem se kondenzirala vodena para koja je d i f u z i j o m p r o d r l a u t a j e lem en t . izražena masenom vlagom u postocima. Osim toga. Rastuća potražnja za energijom vitalan je čimbenik gospodarskoga razvoja i zato je ona jedan od problema koji čovječanstvo očekuje u budućnosti. Odreñuje se eksperimentalno d u g o t r a j n i m i sve st ra n im isp it iva n jim a . pokrenuo ozbiljna razmišljanja o 63 . ravnopravan čimbenik jer je ona sastavni dio svake opskrbe. izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene. uz opskrbu pitkom vodom i hranom. p r o r a č u n a t a p o m o ć u formule (10. ako je dobivena vrijednost T manja od stvarno mogućeg trajanja difuzije u ljetnom periodu.6 MJ. 3. ona osvjetljava naše gradove. Prema tome opskrba energijom je. Koristimo se njome da bismo radili i da bismo se hranili. Izvore energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive izvore (fosilna goriva). IZVORI ENERGIJE I VRSTE GORIVA Uvod Bez energije nema života. 2 .4. 4 5 ) . izražena u postocima. V r i j e d n o s t i X ' r i X' m ax za p o je d in e gra ñ e vin ske m a t e r i j a l e d a n e s u t a b e l a r n o u p rilogu 4 . nafte. život. X ' max j e n a j ve ć a dozvoljena masena vlaga promatranog materi j a l a . a koje ovise o mjesnim klimatskim prilikama. tj. 4 7 ) m o ra za d o vo l j i t i i u vj e t d a se u k u p n a k o l i č n a u n j e m u ko n d e n zi ra n e vo d e n e p a re n a za vr še t ku p e r i o d a d i f u z i j e vodene pare q' mz dana izrazom ( 1 0 . za toplu vodu i za kuhanje. G r a ñ e v i n s k i e l e m e n t d e z a d o v o l j i t i u pogledu difuzije vodene pare. Za ma t e rijale k o j i n isu n av e d e n i u t o j t ab lici sm a t ra se d a kon d en za cija d if u ndira n e v o d e n e p a r e u njima nije dozvoljena. • Osnovna jedinica za energiju je džul (joule). G r a ñ e v i n s k i e le me n t u ko jem se k o n d e n z i r a l a vo d en a p a ra. na za vrše t ku p e riod a d i f u zi j e vo d e n e p a r e . Nažalost.42). Energiju trebamo za grijanje i hlañenje. Sve što radimo povezano je s energijom u jednom ili drugom obliku. vlakove. Energija je sposobnost obavljanja rada. energija je kretanje. 1 J=1 Ws • Izvedenica iz vat-sekunde (watt-second) i najčešće korištena mjera za potrošnju energije u zgradama je kWh. p o r e d z a h t j e v a ( 1 0 . U t o s v r h u r a č u n a s e po t re b no vri je m e T za isu še n je e lem en t a p o ( 1 0 . opskrba energijom iz fosilnih goriva je ograničena jer ona nisu neiscrpni i obnovljivi izvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. 3 . 1kWh = 3 600 000 J = 3. toplina. pa tako i našeg života. Dokaz tome jest činjenica da je poremećaj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog oblika. Energija je pokretač cijelog svijeta. 4 1 ) može i s u š i t i k r o z p e r i o d d i f u zi j s k o g i s u š e n j a ( l j e t n i p e r i o d ) . Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije. avione i ostala motorna vozila. korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša danas postaju temeljem održivog razvoja Energetika je kljucni sektor gospodarstva svake države zbog niza razloga.

: potencijalna energija. došlo do promjena energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapadnoeuropskih država. Tumačenje osnovnih pojmova Da bi ovaj rad bio što pregledniji. Buduci da je ukupna potrošnja toplinske energije za grijanje u zgradama u zemljama Europske unije u usporedbi s ostala dva najznačajnija područja (promet i industrija) najveća. Tako npr. biomase. u obliku u kakvom se nalaze u prirodi. nafta. bioplina. toplinska energija pri gorenju itd. geotermalnu energiju itd. ne samo u nas nego i u svijetu uopće. a cijena mora biti barem jednaka ili niža od cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti i hidroenergija). nafta i zemni plin). zemni plin. S obzirom na obnovljivost postoje obnovljivi izvori energije i neobnovljivi izvori energije . Najznačjniji su sunčana energija. Energija se po-javljuje u razlicitim oblicima. Energenti su. U prošlosti. Posebno se želi upozoriti na činjenicu da bi ubuduće sve više trebalo rabiti stručnu literaturu. da bi se time Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) postiglo propisanu uštedu toplinske energije u zgradama. Napominjemo da se primarni oblici energije. kineticka energija. u općem smislu. ubrzo nakon pojave prve naftne krize 1973. kao npr. zalihama energije i rentabilnosti njihove eksploatacije. u smislu Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04). odnosno 1979. energetskim izvorima i njihovim tehničkim iskorištavanjem. U užem smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije. Obnovljivi su izvori energije. To su: ugljen. nego im se iscrpljuju prirodne rezerve. To se posebno odnosi na energiju vodotoka. bioenergija i energija morskih valova. toplinska energija. Energija je sposobnost obavljanja rada . elektricna energija. Energetika je znanost koja se bavi energijom. Korisni oblici energije jesu: toplinska energija. nafta i naftni derivati. tehnologija i tehnika stalno usavršavati tako da ce se iskorištavanje i tih izvora usavršiti. Naime. Neobnovljivi izvori energije su oni koji su takoñer sačuvani u prirodi ali se ne obnavljaju. oni koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. kinetička energija vjetra. elek64 .. vjetra. Zajedničko je obilježje tih promjena bila orijentacija na vlastite izvore energije s pomoću supstitucije tekućeg goriva alternativnim izvorima energije (sunčana energija. osobito sada nakon donošenja novog Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštitie u zgradama (NN 79/05. Energija. kinetička energija vjetra. energija biomase i dr. mogu rabiti tek nakon transformacije (procesa pretvorbe) u uredajima korisnika energije u pogodniji oblik. nije se vodilo računa o ograničenosti zaliha neobnovljivih fosilnih energenata (ugljen. ovim se radom nastoji upozoriti na mjere uštede toplinske enegije u zgradama. biodizela. razloženi su temeljni pojmovi iz područja energetike i energije kojima se ovdje služimo. Uporaba alternativnih izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi izvori energije moraju biti tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi. elektricna energija i kemijska energija. Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije mogli zadovoljiti današnje potrebe u stanogradnji jer će se znanost. izvori energije. . posebno početkom dvadesetog stoljeća. mehanicka energija. u smislu Zakona o energiji (NN 177/04). Zato su neobnovljivi fosilni energenti u novije vrijeme postali sve skuplji i sve ih je manje. 155/05 i 74/06). koje su označene kao pocetak energetske krize izazvane političkim odlukama. naftu i zemni plin. plin. pri cemu kod svakog pretvaranja energije iz jednog oblika u drugi nastaju gubici energije kao njezini nepovratni dijelovi. godine. jest električna energija. nakon 1973. odnosno skupni naziv za ugljen. godine u stručnim je časopisima objavljen veći broj radova o uštedi toplinske energije u zgradama.opskrbi energijom u buducnosti. neakumulirane sunčeve energije.

Potrošnja fmalne energije u Republici Hrvatskoj u pos-ljednjih nekoliko godina raste s prosjecnom godišnjom stopom od 2.9 % < 2.9 % na godinu. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07).). a zatim je dan podatak o potrošnji energije u RH za 2004. Ukupna potrošnja energije 2004. pohrane i prijenosa primarnih i sekundarnih oblika te pretvorba konačne energije (mehanički rad stroja. ekonomskih i ekoloških načela te pravilne uporabe prirodnih bogatstava (prikladni materijali. Prema tome. koks. godine. zatim slijede plinovita goriva sa 25 % i elektricna energija sa 17 %. i/ili onečišćavanja okoliša.6 % manja od prosjeka u Europskoj uniji (neprovjereni podatak). proizvodnje i stavljanja u pogon sve večg broja prometnih vozila. Proizvodnja primarnih oblika energije iznosila je 2004.2 %) i znatno je niža od stope fmalne potrošnje energije (1. toplina iz radijatora i dr. odnosno (412 • 1015 J) i od 1992. Potrošnja energije Potrošnja energije svakim je danom sve veća poradi stalnog povečanja broja ljudi na zemlji i time njihovih aktivnosti: gradnje stambenih i nestambenih zgrada opremljenih sve brojnijim uredajima koji sve više troše energiju (grijanje. opisani su pojmovi koji se rabe za oblike energije.4 PJ i od 1999. smanjivanje i/ili uklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. obnovljivi izvori energije i pravilno gospodarenje otpadom) ublažava štetne utjecaje gradnje na okoliš.2 %. Prosječna je stopa porasta ukupne potrošnje energije od 1999. Održivi je razvitak. ovisno o lokalnim klimatskim prilikama. razvoja proizvodnje u industriji i dr. gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uzima u obzir iste mogučnosti zadovoljavanja potreba idučih naraštaja te omogučuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 412 PJ (petadžula). gradenje. Racionalna je potrošnja energije skup smišljenih mjera i postupaka koje treba primijeniti pri potrošnji energije u stvarno potrebnim količinama za nesmetano obavljanje djelatnosti i uz normalne uvjete smanjivanjem gubitaka energije na realno moguće količine Održiva gradnja znači planiranu grañevinsku djelatnost (projektiranje. Napominjemo da je najveća potrošnja energije ostvarena krajem 1980-ih godina kada.9 % < 2. elektricna struja i dr. godine 2.tricna energija.) • korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka nastalih pri procesima prerade.) • fmalna (konačna) energija je oblik energije koji stoji krajnjem korisniku na raspolaganju (toplina.2004. Zaštita okoliša. nakon pojave druge naftne krize 1979. godine 204. uporaba i uklanjanje grañevina). sprjecavanje nastanka šteta. stopa porasta proizvodnje primarne energije je niža od stope porasta ukupne potrošnje energije (1. godine raste prosječno godišnje 1. nuklearna energija i drugo . hladenje i kućna tehnika). jest skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjecavanje opasnosti za okoliš. koja na temelju tehničkih.9 %). a ljeti za hlañenje prostorija u zgradama te zaštitu okoliša smanjenjem emisije C02. Ušteda energije u zgradama znači smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora energije.9 %. koja je potrebna zimi za grijanje. elektricna struja i dr. biološke raznolikosti i krajobraza. a što se smatra velikim zaostatkom. Za usporedbu napominjemo da je ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj za 49. godinu : • primarna energija je oblik energije dobiven neposredno iz prirode bez procesa pretvorbe • sekundarna energija je oblik energije dobiven različitim postupcima pretvorbe od primarne energije (benzin. 65 . Radi pojašnjenja. s napomenom da ukupna potrošnja ne raste kontinuirano [12]. još nije bio postignut zapažen učinak prvih mjera uštede energije. godine ima pozitivan trend porasta. Pritom najveci udio zauzimaju tekuca goriva sa 44 %.

obodnih zidova i ravnih krovova zgrada za pojedine grañevinske klimatske zone (I-III).5 % Ukupno: 100.9 % • u grañevinarstvu ______________ 2. Ušteda i racionalna potrošnja energije u zgradama Budući da je opća potrošnja energije svakim danom sve veča. osobito u prometu i u industriji. največa dopuštena potrošnja toplinske energije u zgradama propisana je: Zakonom o prostomom ureñenju i gradnji kao bitan zahtjev za uštedu toplinske energije i to tako da gradevina i njezini ureñaji za grijanje. bilo razdoblje tzv. u Republici Hrvatskoj završeno ukupno 10.897 zgrada.0 % Zbog gradnje novih i rekonstrukcije postoječih zgrada potrošnja energije kod nas u zgradarstvu u velikom je porastu. a za nestambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade. godine i drugo poslije energetske krize sve do danas. počele su se u svijetu naglo poduzimati mjere za što večom uštedom toplinske energije u zgradama u kojima je ta potrošnja največa jer su zgrade najbrojnije grañevine. zlatne potrošnje energije. nego i radi racionalizacije potrošnje i uštede toplinske energije u zgradama. odnosno 1979. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuči toplinski uvjeti. energetska kriza do koje je došlo zbog poremečaja u opskrbi energijom izazvala je naglu potrebu za racionalizacijom potrošnje i uštedom energije ne samo u zgradama. nego i u svim područjima ljudskog djelovanja. 2006. hladenje i ventilaciju moraju biti projektirani i izgradeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. Primjerice. ukupna potrošnja konacne energije u Republici Hrvatskoj po sektorima u 2005. s obzirom na potrošnju toplinske energije u zgradama. U prvom je razdoblju toplinska zaštita zgrada bila uglavnom osigurana tako da je pri proračunu toplinske zaštite zgrade morala biti zadovoljena največa dopuštena vrijednost koeficijenta prolaska topline.3 % • u prometu 30. uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba postiči dva globalna cilja: • očuvati prirodna bogatstva (resurse) • zaštititi okoliš. U (prije k). a osobito uštedi neobnovljivih izvora energije. Naime. razvrstati na dva glavna vremenska razdoblja: prvo razdoblje do pojave energetske krize 1973. Za drugo razdoblje karakteristično je povečanje toplinske zaštite zgrada ne samo radi što udobnijeg boravka ljudi u prostorijama zgrada. Meñutim. ekonomije i znanosti koja se sada sve više bavi istraživanjem alternativnih 66 . Potom. Napominjemo da je pri svakoj inovaciji propisa za toplinsku tehniku u zgradarstvu taj koeficijent bio postupno smanjivan.Neki smatraju da je sve do pojave prve naftne krize 1973. To se najbolje vidi iz podatka koji je objavio Državni zavod za statistiku da je. primjerice. pri planiranju svake nove vrste iskorištavanja energije valja poduzimati mjere o načinu potrošnje. Stoga se mora provoditi ušteda i racionalna potrošnja energije uvijek i na svakome mjestu. čime se povečavala minimalna toplinska zaštita zgrada. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama kao glavni zahtjev za stambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. U tu su svrhu ušteda i racionalna potrošnja energije nužni postupci za očuvanje rezervi osobito neobnovljivih izvora energije. Otada je energija postala istodobno središnje pitanje politike.7 % • u poljoprivredi 3.6 % • u industriji 21. Kronologija toplinske zaštite zgrada može se. Naime. Prema podacima objavljenim u stručnoj literaturi. bila je: • u stambenim zgradama i zgradama za javnu namjenu 41. nakon pojave druge naftne krize 1979.

Konačno. u svrhu maksimalne uštede toplinske energije uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama. poveča toplinska izolacija zgrada uporabom toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda i elemenata zgrade te smanjenjem gubitaka topline iz zgrade kao cjeline. šuplja blok opeka te blokovi od plinobetona i pjenobetona.izvora energije. Pritom se čitavu zgradu tretira kao sustav za prihvačanje i akumuliranje sunčane topline (pasivna uporaba sunčane energije i aktivna uporaba sunčane energije) čime se još više štedi na potrošnji konvencionalnih neobnovljivih izvora energije. samonosivi sendvič izolacijski paneli s obostranim metalnim slojem. Tako je tek sedamdesetih godina 20.izolacijskih profila za izradu okvira i krila prozora. U tu svrhu počeli su se primjenjivati različiti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi. U tu je svrhu u novije vrijeme kod nas inovirana tehnička regulativa tako što su doneseni Tehnički propisi s pratećim hrvatskim normama (HRN). uz spomenuti promet i industriju. radi uštede i racionalne potrošnje toplinske energije u zgradama.external thermal insulation composite systems) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu največi potrošači energije. uštedu toplinske energije. energijske i ekološke arhitekture. stoljeca. nakon cega je projektiranje toplinske zaštite zgrada postalo znatno složenije. postoje tri vrste štedljivih zgrada: zgrade s malim utroškom energije.) <90 Energijski štedljive zgrade (Tehnicki propis iz 2005. S obzirom na ogranicenje potrošnje toplinske energije u stambenim zgradama. stolječa utvrdeno da su. pasivne kuce/zgrade i kuce/zgrade koje ne troše energiju. Posebni napori uloženi su u usavršavanje tehnickih svojstava prozora i balkonskih vrata koji su utvrdeni kao bitan činitelj gubitaka topline. zdrav i udoban boravak ljudi u zgradama te ispravno gospodarenje otpadom pri rekonstrukciji i/ili rušenju.Godišnja potrebna toplina za grijanje stambenih zrada Stambene zgrade Nazivni normativ godišnje potrebne topline za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh”[kW-h/(m2-a)] Postojece stanje -250 -150 Stare zgrade Novije zgrade (norma izl987. Usporedno s nastojanjem da se usavrše sustavi za grijanje i iskoriste goriva s povečanim toplinskim učinkom. Prikaz stambenih zgrada prema količini godišnje potrebne topline za grijanje dan je u tablici 1. došlo je do razvoja ideje tzv. Pritom posebnu važnost imaju više-slojna ostakljenja s posebnim toplinskoreflektirajučim staklima i meñuprostorima ispunjenim inertnim plinovima (argon i kripton). nakon opisanih nastojanja da se. Tablica 1. Istraživanja su u torn pogledu rezultirala patentima za velik broj toplinsko. povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS . istraživanja bila usmjerena najprije na usavršavanje tehničkih sustava za grijanje i povečanje njihove učinkovitosti uporabom što kvalitetnijih goriva. u zgradarstvu su provedena istraživanja radi maksimalnog poboljšanja toplinske izolacije stambenih zgrada i njihovih dijelova. Zgrade s malim utroškom energije su temelj održive gradnje koja uključuje: uporabu prikladnih grañevnih materijala koji nisu štetni za okoliš.) Planirano stanje (štedljive zgrade) <40 Zgrade s malim utroškom energije <15 Pasivne kuce/zgrade —u Zgrade/kuce koje ne troše energiju 67 . Zato su krajem 20. što je dovelo do sve vece uporabe zemnog plina i električne energije.

Viša od konvenc. Pasivne kuće/zgrade su kuće u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ograničena najviše do 15 [kW-h/(m2. pasivnom i aktivnom uporabom sunčane energije i dizalicama topline nakon što takvi sustavi budu tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi! Alternativni sustavi za opskrbu energijom Tablica 14 . Pumpe i ventili pouzdani. Srednja. Niska. Pumpe mogu biti gonjene fotonaponski m sustavom Visoka ++ ++ Srednje. Srednje. Zahtijeva veliko spremište Cijena Srednja. prozora i balkonskih vrata radi smanjenja transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline i drugo. zatvaranje svih otvora u obodnim zidovima zgrade s obvezatnim sustavom za stalnu cirkulaciju toplog i čistog zraka. energiju Pretvorba energije vjetra u el. uporaba obnovljivih izvora energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode (suncani kolektori i dizalice topline). tako da nije potrebna opskrba torn energijom izvana nego isključivo uporabom vlastitih sustava tj. Potrebni specijalisti. Srednja. Bolja u otvorenim prostorima. na povečanju toplinske izolacije obodnih zidova. u Austriji je izgradeno približno 1000. Ovisi o raspoloživ osti vjetra. Snaga Srednja. na povečanju uporabe obnovljivih izvora toplinske energije potrebne za grijanje u zgradama. bolja pri uporabi biomase ++++ 68 .a)]. energiju Funkcionalnost Visoka. Pretvarači mogu izazivati poteškoće. BSRIA 2008) Vrsta Biomasa Svojstva Koristi organski materijal. drugo. Široke mogućnosti ugradnje. Velik izbor kolektora Srednja. Kuće/zgrade koje ne troše energiju su kuće u kojima je vlastita opskrba toplinskom energijom dostatna za grijanje. To su. Pouzdani ureñaji. kotla Pouzdanost Visoka u ogrjevnom radu. dobiva se toplina ili Korištenje Sunčevog zračenja za grijanje PTV i/ili prostorija Pretvara Sunčevo zračenje u istosmjernu el. što veća toplinska izolacija obodnih zidova. Vjetar Kog ene racij a (Tri Proizvodnja električne i ogrjevne (i rashladne) energije iz Visoka. Anaerobno vrenje i rasplinjavanje izaziva poteškoće Visoka. Srednja. uz uporabu konvencionalnih uredaja za dodatno grijanje i zagrijavanje potrošne vode zimi prema potrebi.Pregled karakteristika alternativnih rješenja u energetskoj opskrbi zgrada (prema The Illustrated Guide to Renewable Technologies. Učinkovita pri konstantnom opterećenju Visoka. Kod nas je do sada izgradena prva i jedina pasivna kuca u Bestovju kod Zagreba. prozora i balkonskih vrata (trostruko ostakljenje) i smanjena zrakopropusnost. Srednja Lako. Očekuje se pad nabavnih cijena. Promjenjiva snaga vjetra smanjuje vijek. potrebno planirano i redovito održavanj / +++ Srednja. pasivna uporaba sunčane energije: orijentacija zgrade prema suncu (južna strana). Visoka.Zgrade s malim utroškom energije su one u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ogranicena do 40 [kWh/(m2. prvo. Gradnja takvih zgrada zasniva se na dva glavna nacela: prvo. Potrebno redovito održavanje . Pouzdana tehnologija Srednja. Za izmjeničnu struju potreban pretvarač. Malo pokretnih dijelova. Održavanje Lako Redukcija C02* Visoka Ocjena ++++ Sunčani sustav za grijanje i PTV Fotonaponski modul Srednja. a u Njemackoj čak više od 150 000 pasivnih kuća. Potrebno potpuno iskorištenje otpadne Lako. Gradnja takvih kuća zasniva se na tri glavna načela radi smanjenja gubitaka topline.a)]. treće.

Različite analize pokazuju da prosječna potrošnja energije za grijanje iznosi od 30 do 60 posto ukupne potrošnje energije u zgradama. učinak Koristi se za grijanje i PTV. Energetska potrošnja namijenjena za grijanje i kondicioniranje zraka predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama Ovisno o zgradi i klimatskim prilikama. omjer grijane i ukupne površine zgrade te sastav vanjske ovojnice zgrade. • električna energija za pogon dizala. U zgradama koje se hlade. Srednja. te se potrebe kreću od energije za rasvjetu.. no ovdje je osnovni energent najčešće električna energija. eskalatora i sl. Općenito se energetske potrebe zgrada mogu razmatrati kao: • električna energija za rasvjetu. Raspoloživa toplina služi hladenju u klimatizaciji Apsorpcijsko Bez hlañenje mehaničkog kompresora. Visoka. Malo pokretnih dijelova Lako Srednja do visoka +++++ 3. Veća nego za konvenc.5. TV i sl. Može temperaturu ostvariti i rashladni toplini iz okoline.Dizalica topline Podiže Visoka. Koristi vanjski Srednja. hlañenje može sudjelovati s većim udjelom u ukupnim potrebama za grijanje i klimatizaciju. a s vremenom. sterilizaciju i sl. odnosno toplinska izolacija. • rashladna energija za hlañenje. • toplinska energija za grijanje. Ovisna +++ o vrsti pogona i razlici temperatura. Pouzdani ureñaji. Nisko. Visoka. električna energija za računala. kuhinju. pa do tehnoloških potreba poput pranja ili sterilizacije u bolnicama. U zgradama su. • električna energija za različite električne ureñaje. • potrošna topla (sanitarna) voda. a za ostale netoplinske potrebe (npr.SUSTAVI REGULACIJE I APLIKACIJSKE SHEME Općenito o energetskim potrebama u zgradama U zgradama se energija koristi za različite potrebe.. preko energije za grijanje. a što ovisi o klimatskim uvjetima i standardu korištenju prostora. ovisno o klimatskim prilikama. 69 . a ovisno o tipu zgrade. • električna energija za pogon motornih pogona u sustavima ventilacije. dok samo ventilacija iznosi u prosjeku oko 3 posto ukupne potrošnje. ovaj će udjel kontinuirano rasti. podizanjem standarda gradnje. Potrošnja energije za rasvjetu iznosi od 10 do 25 posto ukupne potrošnje energije. Na potrošnju energetskih procesa grijanja zgrade prvenstveno utječe trajanje sezone grijanja i zahtijevana temperatura prostora. Za hlañenje objekta slični su prethodno navedeni utjecajni čimbenici. Pogonska energija ovisna o razlici temperatura Srednja. značajne potrebe za energijom za pripremu potrošne (sanitarne) tople vode. takoñer. dizalicu Visoka.) još oko 15 posto. Potrošnja za pripremu potrošne tople vode iznosi od 10 do 25 posto. • sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu. klimatizacije. Značajan utjecaj na potrošnju energije za grijanje prostora ima izbor sustava grijanja. a za kuhanje 5 do 10 posto. za ove potrebe se troši od 3 do 10 posto ukupne potrošnje energije.

• redovito servisirati i podešavati sustav grijanja i hlañenja.ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije. krov te plohe prema negrijanim prostorima.) : • zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U(k)prozora 1. • vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode. • ugraditi termostatske ventile na radijatore. maskama i sl.8 W/m2K). • izolirati niše za radijatore i kutije za rolete.. • zamjeniti trošila energetski efikasnijima . • ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće. postavom zavjesa. • isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna. • noću spustiti rolete i navući zavjese. Tražite uvid u projektnu dokumentaciju ako ona postoji. • ugraditi štedne žarulje u rasvjetna tijela. dakle zidove. • toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće. provjerite godinu izgradnje. • analizirati sustav grijanja i hlañenja u kući i po potrebi ga zamijeniti energetski efikasnijim sustavom. • reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta.OPĆE PREPORUKE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH KUĆA Ako kupujete stari stan ili kuću. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine): • zabrtviti prozore i vanjska vrata. bez dodatnih troškova. • izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću. • provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima. uz trenutne uštede: • ugasiti grijanje ili hlañenje noću i kada nema nikoga kod kuće. Preko 80 posto postojeće gradnje u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu.1-1.energetske klase A. godine imaju vrlo skromnu toplinsku izolaciju ili je uopće nemaju. Zgrade grañene prije 1970. te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije. • izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik.najbolje noću. godine nemaju nikakvu toplinsku izolaciju. podove. • koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri. • toplinski izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu. • u sezoni hlañenja podesiti hlañenje na min 26°C. a one grañene prije 1980. • izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijačih tijela zavjesama. • perilice za rublje i posuñe uključivati samo kad su pune. Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine . • sanirati i obnoviti dimnjak. • u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1°C. Primjer: 70 .

67 W/m2K. arhitektonsko-grañevinske mjere i toplinskotehnicke mjere. a najmanje pri interpolaciji izmedu postojećih zgrada. sprječavanje prekomjernog prolaska topline kroz obodne i pregradne konstrukcije zgrade (smanjivanje prijenosnih i ventilacijskih gubitaka topline) zimi iz grijanog prostora zgrade u vanjski hladan prostor i 71 • • • • . 16.). da se neposrednim pasivnim mjerama.32 W/m2K. ako kuća od 120 m2 troši godišnje za grijanje 2 400 m3 plina. Glavni cilj urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera jest taj. Za usporedbu. Arhitektonsko — grañevinske mjere Cilj je arhitektonsko-grañevinskih mjera dvostruk: prvo. Urbanisticke mjere Urbanističke mjere funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe sunčane energije. 30 kWh/m2 potrošit će godišnje 3 600 kWh ili 360 m3 plina. takoder i energijska svojstva zgrada tako da svaka zgrada. s obzirom na način grañenja i opremanja zgrada. niskoenergetska kuća te veličine. što znači potrošnju od npr. odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezina dijela. razvrstati u tri glavne vrste mjera: urbanističke mjere. s potrošnjom npr. Napominjemo da se opisane urbanisticke mjere mogu poduzimati u najvećoj mjeri pri gradnji obiteljskih kuća i urbanih vila.Neizolirani zid od npr. Osim toga prije izdavanja uporabne dozvole. Kroz 1 m2 takvog zida godišnje prolazi ovisno o klimatskim uvjetima 134-167 kWh. održi što udobnija klima u prostorijama zgrade. mora biti projektirana. osim bitnih zahtjeva za grañevinu. ovisno o vrsti i namjeni.7 m3 plina po m2 zida godišnje. a drugo je načelo sprječavanje prekomjernoga sunčanoga zračenja u zgradi. što znači gubitak topline od cca 26-32 kWh. šuplje opeke 19 cm ima koeficijent prolaska topline 1. Na primjer. ukupna godišnja potrošnja iznosi 2400 x 10=24 000 kWh ili 200 kWh/m2. što je 3 m3 plina po m2 godišnje ili 85 posto Mjere uštede toplinske energije u zgradama Zakonom o prostornom uredenju i gradnji propisana su. njegov koeficijent prolaska topline iznosi 0. Prvo je načelo pasivna uporaba sunčane energije radi povečanja dobitaka topline u zgradama. ili potrošnju 3. To se pri gradnji postiže sljedečim mjerama : ispravnim odabirom lokacije zgrade s obzirom na izloženost suncu i zaštičenost od prejakih vjetrova ispravnom orijentacijom funkcionalnog pročelja zgrade prema suncu-južna strana (bitno za pasivnu uporabu sunčane energije te za aktivnu uporabu sunčane energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode u zgradi) ispravnim izborom lokacije zgrade u odnosu na reljef zemljišta • funkcionalnim okolnim krajolikom ispravnim (kompaktnim) oblikom i veličinom kuće/zgrade (slika 1. izgrañena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energijska svojstva.2 m3 plina po m2 zida godišnje. Ako takav zid izoliramo s 10 cm toplinske izolacije. manje pri izgradnji stambenih naselja. mora se pribaviti certifikat o energijskim svojstvima zgrade koji izdaje ovlaštena osoba (energijska certifikacija zgrada). Mjere uštede toplinske energije za potrebe grijanja i zagrijavanja potrošne vode u zgradama mogu se. odnosno predstavlja godišnju uštedu u potrošnje energije za grijanje od 81 posto. bez uporabe toplinskih postrojenja i uredaja. i to na dva glavna načela.

ljetna toplinska zaštita • veće južne ostakljene površine za pasivnu uporabu sunčane energije • stalno regulirana ventilacija zgrade (zaštita od sunčanog zračenja ljeti) • zaštita toplinsko-izolacijskih materijala od navlaživanja • smanjenje nepovoljnih utjecaja toplinskih mostova • • • • mogučnost dodatne toplinske zaštite noću smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskom sustavu za grijanje povoljan raspored glavnih i pomoćnih prostorija što manja zrakopropusnost obodnih (vanjskih) zidova. krovni sunčani kolektor. sunčani dimnjak. da se sprijeci pregrijavanje prostorija zgrade ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunevog zraenja. konvekcijski sustav.zimska toplinska zaštita (slika 1.položaj sunca ljeti.akumulacija topline u masivnim obodnim zidovima.grañevinske mjere jesu: • kompaktan oblik zgrade (što je oblik zgrade kompaktniji. a time i prijenosni gubici topline manji) • što veća toplinska izolacija vanjskog omotača zgrade . čime će se uštedjeti toplinska energija potrebna za grijanje-zimska toplinska zaštita zgrade. čime će se uštedjeti energija potrebna za hladenje-ljetna toplinska zaštita zgrade. stropu i podu.omogućivanje akumuliranja topline u zgradi.odlična toplinska izolacija vanjskog omotaća bez toplinskih mostova. Shematski prikaz urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera za uštedu toplinske energije u kućama s malim utroškom energije pasivnom uporabom sunčane energije manje. 2 . 3 . termoakumulacijski zid (Trombe-Mi-chel). prozora. 6 . Arhitektonsko . drago. to su faktor oblika. u proljece-jesen i zimi kod nerazvedenih i južno orijentiranih kuća. Pasivna uporaba sunčane energije za grijanje zgrada znači neposrednu uporabu obnovljive sunčane energije uz primjenu urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera bez posebnih instalacija. staklenik. dvostruki omotać (Barra72 . 5 . balkonskih vrata Legenda: 1 . 4 .f0. istočnoj i zapadnoj strani za zaštitu obodnih zidova od suncanog zracenja ljeti i propuštanja sunčanih zraka zimi. Osnovni su pasivni sunčani sustavi u primjeni: neposredan zahvat izlaganjem suncu.nadstrešnica na južnoj strani za zaštitu zida od neposrednog sunčanog zraćenja ljeti Slika 1.zimzeleno drveće na sjevernoj strani za zaštitu od vjetra.) • najmanje trostruko ostakljenje prozora prilagodljivih pasivnoj uporabi sunčane energije • sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog utjecaja sunanog zraenja ljeti .listopadno drveće na južnoj.

sustav staklenik.). To su sljedece mjere: • savjesno ponašanje korisnika u zgradama.Costatini). voda ili zrak). Ona radi na principu kao hladnjak kod kojeg nižu temperaturnu razinu čini prostor u hladnjaku. preuzima toplinu i u isparivaču isparava. Aktivna uporaba sunčane energije za grijanje u zgradama znači posrednu uporabu obnovljive sunčane energije. Sunčani je kolektor ureñaj koji. Shematski prikaz triju vrsta pasivnih sunčevih sustava koji su se počeli rabiti prikazan je na slici 2. za razliku od kada s hidromasažom. 2. termoakumulacijski zid sa spremnikom te kombinirani sustav: zračni skupljač. služi za sabiranje toplinske sunčane energije-toplinski kolektor velikog učinka. 3. Slika 2. da uredaji za grijanje u zgradama troše što manje toplinske energije i mehaničke energije potrebne za prisilnu (mehaničku) ventilaciju u zgradama. Kompresorska dizalica topline radi tako da rashladno sredstvo protjeće kroz izvor topline (zemlja. Opravdanost dizalice topline osniva se na činjenici da se s pomoću nje postiže uvijek više energije nego što je 73 . uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao što su: sunčani kolektori. drugo. spremnik i staklenik. kao i za pretvorbu svjetlosne sunčane energije u električnu energiju izravno s pomoću fotoelektričnih članaka . dizalice topline te kombinacija suncanih kolektora i zidnih plinskih kombi-bojlera u klimatski povoljnom zemaljskom podrucju (slika 3. a višu razinu prostorija koja preuzima ulogu stražnje površine gdje se predaje toplina s niže razine i od rada elektromotora. Shematski prikaz tri vrste pasivnih suncanih sustava koji su se počeli rabiti Toplinsko — tehničke mjere Cilj je toplinsko-tehničkih mjera takoñer dvostruk: prvo. Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je ureñaj koji služi za provoñenje topline s niže temperaturne razine na višu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja poradi uštede toplinske energije u zgradama.termoakumulacijski zid (Trombe-Michel). primjerice pri uporabi tople vode za osobnu higijenu (uporaba tuševa. Za istu uloženu električnu energiju toplinski učinak dizalice topline bit će to veći što je manja razlika temperaturnih razina. Legenda: 1 . Kompresor koji pokreće elektromotor podiže nastali plin na višu temperature koju predaje dalje za grijanje prostorije ili potrošne vode. iziskuje 3 -5 puta manje vode i električne energije) • uporaba sustava za grijanje i regulaciju s velikim stupnjem korisnog učinka • povrat topline iz otpadne tople vode • sustav ventilacije s predgrijavanjem ulaznoga svježeg zraka povratom topline iz odvodenog toplog zraka tako da mora osigurati propisani broj izmjena unutarnjeg zraka vanjskim zrakom • što veća uporaba obnovljivih izvora energije: sunčani kolektor (aktivna uporaba sunčane energije) i dizalica topline.neposredan zahvat sunčane energije. ovisno o namjeni.električni kolektor malog ucinka . Pasivna uporaba sunčeve energije moguća je u nas zato jer se područje Republike Hrvatske svojim najvećim dijelom nalazi u klimatski povoljnom zemaljskom podrućju koje omogučava vrlo dobru uporabu obnovljive sunčeve energije . da toplinski ureñaji svojim funkcioniranjem osiguraju higijensku klimu i time zdrav i udoban boravak u grijanim prostorijama zgrada.

računajući od 2005. 8 . Tim je zahtjevom odreñeno da glavni projekt zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu mora sa-državati: tehnički opis. 5 .uloženo u obliku mehaničkoga rada. tj. a naročito na njihovo oblikova-nje. godine. Shematski prikaz suncanog sustava za zagrijavanje potrošne vode i dopunu sustavu grijanja koji se poceo se više rabiti Zato se o konceptu toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama mora početi voditi računa odmah na početku projektiranja.regulator topline.grijace tijelo (radijator). Napominjemo da se energijski savjesno ponašanje stanara može očekivati uglavnom u obiteljskim kućama i eventualno u urbanim vilama s malim brojem stanova.potrošna topla voda: 9 .dovod hladne vode Slika 3. proračun fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite. 7 . Dokaz tome je i zahtjev propisan Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama što se tiće sadržaja projekta zgrade u odnosu prema uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti. Dizalice topline rabe se u SAD-u približno 50 godina. a znatno manje u višestambenim zgradama. Za prijenos topline i u ovom sustavu grijanja rabi se voda.optocna crpka.zidni plinski kombi -bojler. da bi se odabrao najbolji mogući sustav za svaku zadanu zgradu posebno koji ne će biti smetnja arhitektonskoj koncepciji zgrade. Prema tome.razvodne cijevi. 3 spremnik tople vode s izmjenji-vacima topline: 4 . Postupak provedbe mjera uštede toplinske energije pri projektiranju zgrada Razumljivo je da opisane urbanističke i arhitektonsko-grañevinske mjere bitno i neposredno utjecu na projektiranje štedljivih zgrada. složenost glavnog projekta zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu kao i podjela odgovornosti s 74 . već u idejnom projektu. 2 . 6 . Legenda: 1 . a u Europi 30 godina. program kontrole i osiguranja kvalitete. nacrte te iskaz potrebne topline za grijanje zgrade.suncani kolektor (prijamnik suncane energije).

dovest će do toga da će se toplinskom zaštitom zgrada ubuduće sve više baviti specijalisti-gradevni fizičari koji će. tj. da bi se na kraju postiglo racionalno rješenje svake zgrade koje će zadovoljiti osnovni cilj gradnje zgrada. ćime se ostvaruju sigurnosna. sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskoj zaštiti. Naime. imati znatno veću i složeniju zadaću. Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. znaci promicanje dobrog projektiranja i grañenja zgrada. članak 14.projektantima grañevinskih instalacija što se tiće odabira tehničkih rješenja. a koji glasi: ”Grañevina i njezini ureñaji za grijanje. hladenje i provjetravanje (tj. propisan je bitan zahtjev za grañevinu koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. ventilaciju) moraju biti projektirani i izgrañeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. uz primjenu europskih načela.. odnosno gradnja zgrada na način kojim se osigurava ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu. 155/05 i 74/06) • Tehničkim propisom za prozore i vrata (NN. djelomićne klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07) • Tehničkim propisom za dimnjake u gradevinama (NN 3/07) • hrvatskim normama (HRN) za proračun toplinske zaštite • hrvatskim normama za ispitivanje tehničkih svojstava toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda • hrvatskim normama za tehničke zahtjeve. Osnovni cilj gradnje zgrada. iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade te održava-nje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. zdravstveno-ekološka i energijska svojstva zgrada te izjednačavaju prava osoba smanjene pokretljivosti. konstrukcijskih. u smislu Zakona o prostornom uredenju i gradnji. za razliku od dosadašnjih grañev-nih fizičara. funkcijskih. Ciljevi su ovoga Propisa: a) ušteda energije (smanjivanje potrošnje neobnovljivih izvora energije za zimsko grijanje i ljetno hladenje zgrade) i zaštita okoliša (smanjivanje emisije C02) b) toplinska zaštita (smanjivanje gubitaka topline iz zgrade do kojih može doći zbog nedovoljne toplinske izolacije te osiguranje primjerene toplinske udobnosti u prostoru 75 . Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (u daljnjem tekstu ovoga poglavlja Propis) propisani su tehnički zahtjevi glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije i adaptacije postojecih zgrada koje se griju na unutarnju temperature višu od 12 °C. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta (voditelja projekta) zgrade od sada biti posebno ključna jer će on po svojoj osnovnoj zadaći biti zadužen za usklañivanje i koordinaciju svih projektanata i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva za zgradu tijekom projektiranja. ekonomskih pa čak i energijskih. Tehnička regulativa za uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradama Ušteda toplinske energije i toplinska zaštita u zgradama ureñena je u nas inoviranom tehničkom regulativom: • Zakonom o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07) • Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti”. ali i uredaba održive gradnje i održivog razvoja iako za njih za sada još ne postoje posebni propisi. arhitekt će kao voditelj projekta po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za usklañivanje i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva: estetskih. broj: 69/06) • Tehničkim propisom o sustavima ventilacije. od koncipiranja pa do završetka izrade projekata.

otvaranjem prozora. j) Prema tome. tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1°C. Karakteristično za veliki dio stambenog i javnog sektora zgrada u Hrvatskoj je pregrijavanje prostora koje se rješava. U ovom 76 . koeficijenata prolaska topline grañevnih dijelova i grañevnih dijelova zgrada. f) Tehničkim propisom za dimnjake u grañevinama propisano je da tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom uporabe osiguraju da potrošnja toplinske energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje. Umjesto da se jednostavno smanji dotok topline. Smanjenjem temperature u prostorijama za nekoliko stupnjeva u većini bi se slučajeva nepromijenjena toplinska udobnost korisnika postigla dodavanjem pulovera ili sakoa na poslovične kratke rukave (svi smo česti svjedoci ulaska u stanove ili urede u kojima obitavaju ljudi u ljetnim kreacijama dok je vani temperatura ispod nule). tada se smatra da takva nova zgrada ispunjava propisan bitni zahtjev za grañevinu s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. ako je izgrañena u skladu s tim projektom i ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju tehničke zahtjeve propisane u predmetnoj tehnickoj regulativi. uporabi i održavanju budu ispunjeni bitni zahtjevi za zgradu osobito s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradi. jer zahtijeva provodenje dokaznog proračuna predvidenoga projektnog rješenja što se tiće toplinske zaštite novih zgrada u skladu s tehničkim zahtjevima ne samo ovoga Propisa. h) Hrvatskim normama za ispitivanje (ukupno 4 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrdene su metode ispitivanja fizikalnih. temperature unutarnje površine kojom se izbjegava kritićna vlažnost površine i unutarnja kondenzacija. Spomenuta je mjera potpuno besplatna a ono što nas najvjerojatnije sprečava u njezinom provoñenju je činjenica da se račun za centralno grijanje bazira na površini a ne na stvarnoj potrošnji energije. Jedino bi se ugradnjom mjernih sustava koji bi očitavali stvarnu potrošnju energije za grijanje i bili podloga za izračun stvarnih troškova grijanja nametnula nužnost štednje energije kroz primarnu potrebu uštede novca. a što se praktički može provesti jedino uz uporabu računala (PC) s pomoću najnovijih programa. koeficijenta prijenosnih toplinskih gubitaka te nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti. PRAKTIČNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI Reguliranje termostata na radijatorima centralnog grijanja Reguliranjem termostata radijatora. d) Istićemo da je ovaj Propis vrlo složen. godišnje se može uštedjeti cca 6% energije za grijanje. mehaničkih. kemijskih i tehnološ-kih svojstava te posebni zahtjevi koje toplinsko-izolacijski grañevni proizvodi namijenjeni zgradama moraju ispuniti. nego i u skladu s 46 preuzetih europskih norma (EN). i) Hrvatskim normama za tehničke zahtjeve (ukupno 24 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrñeni su posebni zahtjevi koje trebaju ispuniti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi za zgrade.). kondenzacije u gradevnim elementima. djelomicne klimatizacije i klimatizacije zgrada propisana su tehnička svojstva za prozore. izvoñenju. ako je zgrada projektirana u skladu s opisanom tehničkom regulativom. g) Hrvatskim normama za proračun (ukupno 18 hrvatskih norma propisanih ovim Propisom) utvrdene su metode proračuna toplinskih otpora. najneučinkovitijim načinom. smanjenja trajnosti gradevnih materijala i dr. vrata i sustave ventilacije tako da pri projektiranju. on ostaje nepromijenjen a prostorije se hlade prekomjernim prozračivanjem. toplinskog rada iznad dopuštenih granica. e) Tehničkim propisom za prozore i vrata te Tehnickim propisom o sustavima ventilacije.zgrade tijekom cijele godine) c) sprječavanje pojave gradevinskih šteta (sprječavanje pojave površinske kondenzacije.

Energetski izuzetno neracionalan potez je hladiti prazne prostorije. Elektronička oprema (televizori. Ako ureñaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70% (?<0. preporuka je ne kupovati. korištenje štedljivih tuševa. Reguliranje termostata na grijalicama vode (bojlerima) Preporuka je da se voda u bojlerima ne zagrijava na temperaturu veću od 50°C. nismo naslijedili od svojih očeva nego posudili od svoje djece). Za tipično tuširanje se utroši samo petina energije potrebne za kupanje u kadi. Korištenje prirodnog (dnevnog) osvjetljenja Važno je naglasiti da se izmeñu korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu. CD i DVD ureñaji. i dr. energetski efikasni sustavi grijanja imaju faktor korisnog djelovanja izmeñu 70 i 90%. Hlañenje zgrade Preporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26°C. Usporedbe radi.trenutku sve što nas može natjerati da štedimo energiju reguliranjem temperature u prostoriji je naša savjest i svijest o tome da radimo ispravnu stvar u borbi za očuvanje našeg Planeta (kojeg. svjetla treba obavezno isključiti. senzora koji prekidaju vodeni tok i sl. neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim karakteristikama. Nadalje. Isključivanje rasvjete i energetskih ureñaja U slučajevima da se prostorija napušta na više od nekoliko minuta. prema poznatoj maksimi. jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja koje: • osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama • omogućuje veće standarde vizualne udobnosti • čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak • štedi energiju • štedi novac • smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu • štedi ograničene globalne izvore energije Korisne preporuke prilikom odabira načina grijanja Prilikom odabira načina grijanja u bilo kojem tipu zgrade vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog ureñaja ili sustava za grijanje. preporuka je tuširanje umjesto kupanja u kadi. Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog ureñaja od samo 1°C (umjesto na 25°C hladimo na 26°C) rezultira 9% povećanjem potrošnje električne energije. računala. znatno smanjuju potrošnju tople vode. Korisno djelovanje otvorenog plamena je izmeñu 15 i 30% što znači da 70 do 85% energije iz goriva odlazi u dimnjak (u zrak).7). 77 . Ovdje je važno istaknuti da je korištenje ureñaja s otvorenim plamenom u bilo koju svrhu izuzetno energetski neefikasno. Tuševi i kade U cilju uštede s jedne strane energije a s druge vode.) koja trenutačno nije u funkciji treba biti isključena (prekidač u off položaju).

a najviše n=0. Nadalje.2h-1). nikako u blizini štednjaka ili bojlera. Vrlo je važno da izmeñu stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida ostane dovoljno prostora za prozračivanje kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanjem potrošnje energije. Preporuke za energetski efikasno korištenje hladnjaka i zamrzivača: • Ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno • Dobro zatvoriti vrata hladnjaka • Ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela (pričekati da se ohlade) • Pravovremeno odleñivanje hladnjaka i zamrzivača štedi energiju i produžava radni vijek ureñaja Perilice rublja Preporuka je odabir programa pranja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano.7h-1 (u vrijeme kad ljudi ne borave u prostoru dovoljno je osigurati izmjenu zraka od najmanje n=0.5h-1. 78 . potrebno je osigurati povrat topline odlaznog zraka. Nadalje. Nadalje. koji treba uskoro stupiti na snagu propisani su načini prozračivanja zgrada. u skladu s njihovom namjenom. Mješalice za vodu Neispravne miješalice za vodu treba čim prije popraviti. jako je važno dobro zatvoriti vodu nakon upotrebe jer se kap po kap izgubi velika količina. novog hrvatskog Tehničkog propisa o toplinskoj zaštiti i uštedi energije kod zgrada. Vrlo jednostavna ali provjereno djelotvorna mjera je prekrivanje prozora zastorima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo. ako je to ikako moguće njihovu izloženost Suncu. do 20. Kučanski ureñaji Hladnjaci i zamrzivači Hladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladnijem mjestu u kući.Prozračivanje (ventiliranje) zgrade U člancima 17. Preporuka u cilju uštede energije je izbjegavati dugotrajno prozračivanje prostorija tijekom zimskih mjeseci (potrebna je velika količina energije da se one ponovno zagriju) i dugotrajni rad mehaničkih ureñaja za prozračivanje ako za to nema potrebe. prvenstveno one s jednostrukim staklom toplinski su gubici jako veliki. Prekrivanje prozora tokom noći Kroz prozore. U zgradama koje se prozračuju mehanički i kod kojih je. Prema spomenutom propisu zgrade moraju biti projektirane i izgrañene uz osiguranje minimalnog prozračivanja iz higijenskih razloga ili zbog korištenja ureñaja s otvorenim plamenom pri čemu satna izmjena unutarnjeg zraka sa vanjskim mora iznositi najmanje n=0.7h-1. potrebna satna izmjena zraka veća od 0. nego dva pranja do pola napunjenog bubnja. energetski je efikasnije pranje punog bubnja rublja. Kapanjem tople vode gubi se puno i energije i vode. treba izbjegavati. Solarni dobici Jednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade.

poduzimati odgovarajuće mjere za uštedu neobnovljivih izvora energije. URSA. stropova. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. Postoječe aplikacije U primjeni su mnoge aplikacije za fiziku zgrade i energetsku efikasnost pa navodimo samo neke: KNAUFINSULATION KI EXPERT. podova. općenito. • Pri pripremi kave i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode. a razdoblje povrata investicije najkraći. kao i sve ostale aplikacije usklañene s važečim propisima. Za stare zgrade dokazano je da se vedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid.Kuhanje Preporuke za energetski efikasno kuhanje: • Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha – na taj se način dulje zadržava toplina s jedne i smanjuje kondenzacija pare po kuhinji s druge strane. 10 cm za vanjski zid) jersu ustede najveće. Ako u proračunamo fiziku zgrade za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. Zaključak Potrošnja energije u svim granama ljudskih djelovanja svakim je danom sve veća. • Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu. postići dva globalna cilja: prvo. zaštititi okoliš. NOVOLIT 2009. a osobito u zgradama kao najvećim potrošaćima toplinske energije. Glavne gradevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. očuvati prirodna bogatstva (resurse) i drugo. • Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. 79 . Uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba. aplikacija IGH. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. Zato treba u svakom podrućju. ali i kroz krov. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. nakon punjenja sudopera toplom vodom zatvoriti odvod i na taj način spriječiti nekontrolirano otjecanje tople vode. zidova. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. a povratno razdoblje ulaganja kreće se.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). krovova te prozora i vanjskih vrata. • Prilikom ručnog pranja posuña. • Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude.

a provodi ga ovlaštena osoba. a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju. razdoblje izgradnje izuzetno je važan parametar. izgraden je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potrošači energije. postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti u karakteristične grupacije: -zgrade grañene prije 1940. u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. s time da A+ označava energetski najpovoljniji.4. do 2006. do 1987. Na temelju usporedbe varijanti i isplativosti ulaganja u pojedinu mjeru odlučuje se o primjeni rješenja. stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj Ijestvici od A+ do G. Energetski pregled prvi je i osnovni korak u energetskoj certifikaciji zgrada. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zaštiti. Preporuka je provesti analizu za tri godine kako bi se dobila prosječna vrijednost potrošnje energije i odredila energetska učinkovitost/neučinkovitost vanjske ovojnice. OSNOVE ZGRADARSTVA. godine -zgrade grañene prije 1970. a G energetski najnepovoljniji razred. godine -zgrade grañene u periodu od 1970. Energetska analiza postojećih zgrada provodi se prema utvrñenoj metodologiji provodenja energetskih pregleda zgrada. električna energija. godine. godine. s prosječnom potrošnjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. Prema starosti i vrsti gradnje. Nakon toga je potrebno poboljšati postojeće toplinske karakteristike vanjske ovojnice kako bi se smanjili toplinski gubici i ispunili zahtjevi za racionalno korištenje energije prema TPRUETZZ. Referentni klimatski podaci odredeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. Prema PECZ. do 1980. ekonomske i ekološke uštede. godine -novogradnja usklañena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. Za postojeće zgrade je potrebno utvrditi stvarnu potrošnju toplinske energije na temelju proračuna i analize troškova za energiju (toplinska energija. voda). godine -zgrade grañene u periodu od 1987. Za svaku mjeru računaju se potrebna ulaganja i ostvarive energetske. srpnja 2006. IZVEDBE ZGRADA Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada energetski pregled zgrade (energetski audit) jest dokumentirani postupak koji se provodi u cilju utvrñivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tin svojstava u odnosu na zahtjeve propisane posebnim propisima i sadrži prijedlog mjera za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. 80 .

4.1. razdoblje izgradnje i minimalna obilježja zgrade izuzetno su važan parametar. MINIMALNA PROCJENA OBILJEŽJA ZA ZGRADE Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. bruto površine <400m2) 2 . razdoblja izgradnje. tehnički propis razlikuje nove zgrade: 1 . Zbog karakteristika gradnje. 81 . uvjeta življenja i zakonskih propisa procjenjujemo obilježja zgrade: Zgrade koje podliježu odredbama tehničkog propisa: ■ ■ sve nove zgrade (osim nekoliko izuzetaka) postojeće zgrade kad se na njima planira izvoñenje većih radova S obzirom na propisane zahtjeve. q\ > 18°C. stambene i nestambene namjene 1. uz uvjet dovoljnog grijanja i provjetravanja.odnosi se na ograničenje godišnje potrebne topline za grijanje Qh (kWh/a) To je računski odreñena količina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi ODREðUJE SE METODOM MJESEČNE BILANCE Minimalna toplinska zaštita Minimalna toplinska zaštita obuhvaća mjere toplinske zaštite kojima se. za uobičajeno korištenje zgrade. ZAHTJEV .po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu q\ >18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<q\< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature q\ < 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade) Zahtjevi za uštedu toplinske energije: ■ nove zgrade. osigurava higijenska mikroklima u prostoru zgrade i sprječava kondenzacija vodene pare na svakom mjestu unutarnje površine omotača grijanog prostora zgrade .po namjeni ili veličini zgrade ■ ■ ■ ■ ■ ■ stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (\/<100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana.

U [(W/(m2 . stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.40 0. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.mj.min > 3°C (blaži zahtjev) .65 1.70 0.za zgrade s 12°C <qi< 18°C U ≤ 3.80 1.za zgrade s qi ≥ 18°C U ≤ 1.00 0.za θe.min> ®e.Koeficijent prolaska topline U W/(m2K) grañevnih dijelova u omotaču grijanog prostora zgrade temperature qi > 12°C.85 0. ovisno o srednjoj mjesečnoj temperaturi najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade . Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Grañevni dio Vanjski zidovi. ne smiju biti veći od vrijednosti danih u tablici 4.mj.35 W/(m2 ■ K) krovovi U < 0.00 0.80 0.50 0.mj.za θe. a ploštine su >0.00 W/(m2K) Zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih zgrada: -Toplinski mostovi -Toplinska zaštita ostakljenih ploha tijekom ljeta -Toplinska zaštita tijekom ljeta neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase <100kg/m2 -Zrakonepropusnost omotača zgrade -Zrakopropusnost reški prozora i vanjskih vrata -Kondenzacija vodene pare na površini grañevnog dijela (posebno toplinskih mostova) -Kondenzacija vodene pare unutar grañevnog dijela (difuzija) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0. K)]. Prilog C Tehničkog propisa.min ≤ 3°C (stroži zahtjev) Za prozirne elemente u omotaču grijanog prostora zgrade zahtjeva se: .5m2. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu. zidovi prema garaži. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.80 W/(m2K) .40 82 .70 0.30 1. koji imaju plošnu masu ≥100 kg/m2.55 0.45 0.30 1.65 0.min^+ 1.mj.80 1. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora.30 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4.40 0.

80 0.1 2.50 2.60 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.Napomena: 2e.2 2. Fc (-) Tablica 2. tavanu Prozori. Zahtjevi za ostakljenja: Tablica 1. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu. krovni prozori.90 0.80 1.grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3).min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.00 3. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane ^c (-) 1 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.80 0.80 Napomena: 2e. U [(W/(m2 .mj.40 2.651) 2.90 83 .70 0.801) 2.00 0. kod okomitog upada sunčeva zračenja Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno.40 0.30 0.60 0.50 2.40 0.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 6. balkonska vrata. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element Vanjski zidovi. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja.00 3 4 5 0.60 0.00 6 7 8 0.mj.svijetle boje i malene transparentnosti .90 0. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete U [(W/(m2CK)] &t > 18°C 12°C <$<18°C @emi ©emi ©emi @emi 0.90 0.60 0.50 0. K)].45 0.80 0.50 0.50 0.40 0. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka ffi (") 0.bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) .80 0.75 0.50 2. zidovi prema garaži. Redni broj 1 2 2.80 0.87 0.80 0.80 3.30 0.75 1. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka.90 0. g* (-). 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m.3 3 Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmecfu stakala .75 0.

a transparentnost u iznosu 315% ili većem smatra se povišenom.00 W/(m2K) Zahtjevi za stijenke kutije za rolete: zgrada s Gi (°C) 3 12°C U < 0.40 a) b) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra se malenom.3.K)] odreñuju se: • za prozore i balkonska vrata: prema HRN EN ISO 10077-1:2002. prema tehničkim specifikacijama za proizvode.80 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom: 3 zgrada s Gj(°C) 12°C U < 2. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci. prema tehničkim specifikacijama za proizvode • za neprozirne grañevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002. Koeficijenti prolaska topline -U [W/(m2. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline .U [W/(m2 K)]. loñe D) 5 Markize. Dinamičke toplinske karakteristike grañevnih dijelova.25 0. koji su izloženi sunčevu zračenju. gore i bočno provjetravane b) 0.35 W/(m2 K) krovovi U < 0. otraga provjetravano 3. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: ■ Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta ■ Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta ■ Zrakonepropusnost grañevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade ■ Zrakopropusnost reški prozora. nisu još u potpunosti donesene u EN normama.žaluzine. Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.1 .30 W/(m2 K) 84 . kapci (škure.90 W/(m2 ■ K) Zahtjevi koji se odnose na minimalnu toplinsku zaštitu i zahtjevi koji štede energiju uvijek vrijede za prozirne konstrukcije i identični su za obje klimatske zone. cjrilje) 4 Strehe. mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002. Zahtjevi se ne odnose: na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m2.2 . balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora ■ Vanjski neprozirni grañevni dijelovi.30 0. rolete. HRN EN ISO 6946/A1:2003 HRN EN ISO 6946/A2 (za grañevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je R se = 0) Zahtjevi za prozirne elemente pročelja: zgrada s Gj(°C) 3 18°C U < 1. • za ostakljenje prema HRN EN 673:2003.80 W/(m2 K) zgradu s 12 °C <2j(°C) < 18°C U < 3. na staklene dijelove vjetrobrana lZahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0. lamele koje se mogu okretati.50 0.žaluzine.

65 0.45 0.min^+3°C 1.mj.00 1.40 0.70 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu. Redni broj 1 2 Grañevni dio Vanjski zidovi.mj.70 0. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.85 0.80 1.30 3 4 5 6 7 8 9 1. zidovi prema garaži. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora.80 1.80 0.65 1. K)]. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 85 . stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.00 0.Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4. U [(W/(m2 .40 0. zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova.min>+3°C ®e.55 0.30 0.50 0.40 Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.

balkonska vrata.50 0.mj.nmin = 0.80 Napomena: 2e.00 2. Razredi zrakopropusnosti reški prozora.60 1.80 0.40 5 0.mj. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka. grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3). podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete 0.45 1. zidovi prema garaži.00 6 7 0.30 0. krovni prozori.651) 2.80 0.50 2.80 0.50 2. i/ili zbog korištenja ureñaja za grijanje s otvorenim plamenom.00 0.40 4 0. potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element &t > 18°C @emi min>3°C ©emi min<3°C U [(W/(m2CK)] 12°C <$<18°C @emi min<3°C ©emi min>3°C Vanjski zidovi.90 0.Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom: zgrada u kojoj ljudi borave ili rade .nmin = 0.50 0.90 8 0. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.80 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m Zrakonepropusnost omotača zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena na način da grañevni dijelovi koji čine omotač grijanog prostora zgrade.90 0.5 h-1 ■ zgrade kada ljudi ne borave . balkonskih vrata i krovnih prozora prema tablici 3 u prilogu C Propisa: Tablica 3. uključivo možebitne spojnice izmeñu pojedinih grañevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja. Zrakopropusnost reški prozora.75 3.00 3 0.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m^: Prema tablici 6. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.30 0.Napomena: 2e.75 3.40 0.60 2. balkonska vrata i krovnih prozora Redn i broj 1 2 Broj katova zgrade do 2 kata više od 2 kata Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 2 3 86 .80 0. K)].801) 2. budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.n > 0.90 0.7 h-1.2 h-1.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi) ■ u zgradi koja se provjetrava mehaničkim ureñajem za provjetravanje broj izmjena zraka . tavanu Prozori. U [(W/(m2 .80 0.40 0. Provjetravanje prostora zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena da osigura minimalno provjetravanje prostora: ■ da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti.

Ve (m3) obujam grijanog zraka .fo = A / Ve (nr1) ploština korisne površine zgrade . način uporabe i učešća obnovljive energije u podmirenju potrebne topline za grijanje (ako je predviñena) ■ predviñena tehnička rješenja za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ uvjeti i način skladištenja i ugradnje grañevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva ■ sastav pojedinih grañevnih dijelova zgrade ■ ugrañena oprema i instalacije.f (-) ■ vrsta energenta za grijanje i sustav grijanja ■ vrsta.A (m2) obujam grijanog dijela zgrade . Ureñaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrñene u tablici 3.V (m3) faktor oblika zgrade .podloga kod proračuna Potrebne podloge i podaci za provoñenje proračuna fizikalnih svojstava ■ kotirani tlocrti. ■ ■ ■ ■ lokacija i namjena zgrade meteorološki parametri podjela zgrade u toplinske zone (ako je zgrada podijeljena u više toplinskih zona) geometrijske karakteristike zgrade/zone: ■ ■ ■ ■ ■ ■ oplošje grijanog dijela zgrade . odredba se ne odnosi na ureñaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka. Prilog C Propisa.Dokazuje se: ■ ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje. ■ ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.AK (m2) ploština prozora u ukupnoj ploštini pročelja .. koji su u funkciji uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade Proračun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zaštitu ■ dokaz o ispunjavanju zahtjeva iz Propisa: ■ za pojedine grañevne dijelove ■ za zgradu u cjelinu ■ ulazni podaci . Provjetravanje prostora zgrade uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureñaji za provjetravanje: Ureñaji za provjetravanje moraju omogućiti jednostavno podešavanje po potrebi korisnika zgrade. presjeci i pročelja zgrade ■ lokacija i orjentacija zgrade ■ namjena zgrade ■ projektna unutarnja temperatura ■ sastavi grañevnih dijelova zgrade ■ granice grijanog prostora i temperaturnih zona 87 .

4. zgrade se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Osnovni konstruktivni elementi zgrada 88 .4.2.1. TIPOLOGIJA IZGRADNJE I NJIHOVA PODJELA Radi lakšeg i sistematskog proučavanja.2.

89 .

zid (F).Cjelokupno tijelo zgrade naziva se općim imenom konstrukcija zgrade. razapeto platno (0) i razapeta mreža (R). štap (B). ravna ploča (G). lučni nosači (C). zakrivljene ploče (H) i (J). Složene konstrukcije sastoje se od meñusobno povezanih osnovnih elemenata 90 . U osnovne elemente grañevine ubrajamo stub (A). lančanice (N i 0). nagnute ili vertikalne ploče (E). prosta greda (D). Ona se sastoji od raznovrsnih tipova sklopova sastavljenih od osnovnih elemenata . zatega (L).

opekom ili kamenom. Isti naziv nosi i sklop od pravih ili kosih stubova povezanih lučnim nosačima na koje se oslanjaju meñukatne konstrukcije. Masivni sistem . 10) ill čeličnih nosača. Na ovakav način u suvremenom grañevinarstvu podižu se zgrade niže katnosti. TEHNOLOGIJA GRAðENJA ZGRADA S obzirom na tehnološke postupke koji se primjenjuju u grañenju. U skeletnom sistemu najprije se izgradi skelet. greda kao i površinskih nosača — meñukatnih konstrukcija naziva se skeletna konstrukcija (sl.Na slici 6 prikazani su uz osnovne elemente i njihova primjena na nekim od izgrañenih objekata visokogradnje. metala ili lijepljenog drveta. Oni primaju opterećenja i ravnomjerno ih prenose na niže konstruktivne elemente zgrade. Skeletni sistem — Linijsko-površinski konstruktivni sklop sastavljen kombinacijom linijskih nosaća — stubova. ravnih. 11). 9). skeletni i prostorno površinski sistem. ispune se polja izmeñu stubova za obimne zidove. VRSTE OBJEKATA VISOKOGRADNJE (ZGRADA) PREMA KONSTRUKTIVNOM SISTEMU Prema konstruktivnom sistemu . U masivnom sistemu konstruktivni zidovi se zidaju blokovima za zidanje. Na slici 7 prikazani su samo neki primjeri već izgrañenih objekata sa formama zasnovanim na različitim geometrijskim tijelima. koje se nazivaju zidane zgrade. Noseći zidovi se cjelokupnom naljegajučom površinom oslanjaju na temeljne stope u vidu traka koje prenose opterećenja zgrade na temljno tlo. Prostorno površinski sistemi — Na objektima grañenim po ovim sistemima opterećenja se prenose preko naboranih.načinu prenošenja cjelokupnog opterećenja razlikuju se slijedeći sistemi: — — — masivni. zgrade se mogu graditi na: — tradicionalni (monolitni) — montažni. — polumontažni i — industrijski 91 . 10). zakrivljenih i sličnih konstrukcija koje se grade od tankih armiranobetonskih konstrukcija. Zgrade veće katnosti grade se sa tankim armiranobetonskim zidovima. Raznovrsnost oblika i konstrukcija je veoma velika. koji su u obliku platna pa se zbog toga nazivaju zgrade sa armiranobetonskim platnima (sl. pa tek tada rade unutrašnje pregrade kao i ostali završni radovi. — U ovom sistemu glavni nosioci opterećenja su noseći — konstruktivni masivni zidovi. U prošlosti su upotrebljavane drvene grede i od njih izgrañivane skeletne zgrade (sl. Skeletni sistem izrañuje se od armiranobetonskih (sl. a polja izmeñu njih ispunjavana raznovrsnim materijalima.

U Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (PECZ). 3. površine do 1000 m2 i velike zgrade površine preko 1000 m2. najviše od ekonomsko-tehnoloških uslova i zahtjeva konstrukcijske prirode. NN 113/08. Zadržao se jedino kod gradnje manjih porodičnih zgrada i na nekim ne mehaiziranim. i u najmanjoj mjeri i na završne radove. stambeni blokovi . manjim gradilištima. preporuka je da se i za manje zgrade razmatraju alternativni energetski sustavi. 4. vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove. namjeni i načinu potrošnje energije. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu. grede iznad prozora i drugo se donesu I. Ovakav način grañenja je skup i dugotrajan. izrada podova. postave na predviñena mjesta po projektu. 4. Podjela zgrada prema veličini i namjeni Zgrade se dijele prema veličini. Primjenjuje se u raznim konstruktivnim sistemima. kao gotovi prefabrikati. 2. Svi elementi zgrade.2. kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli . B nestambene zgrade: 1. instalacija i završnih radova u tvornicama za proizvodnju industrijskog montažnog sistema.). muzeji i knjižnice. Nove i postojeće zgrade dijele se na male zgrade. Montažni način grañenja Ako se pojedini elementi zgrada izrade u većem broju u tvornicama. betoniranje. a do objekta dizalicama prenesu i montiraju. kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom. a tavanice. izvode se na licu mjesta (zidanje. rad na ovakav način naziva se montažni način grañenja. oblaganje zidova. jer se neki dijelovi zgrade. postavljanje instalacija i dr.Koji će način izgradnje biti usvojen zavisi od mnogih činilaca. S obzirom na razvoj zakonodavnog okruženja. Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. Njime se ubrzava grañenje i snižavaju cjene radova.2. Prema toj podjeli se za sada razmatraju i energetski sustavi te izraduje elaborat primjenjivosti alternativnih izvora energije. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb. temelji. zgrade se prema namjeni i načinu potrošnje energije dijele na: A stambene zgrade: 1. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova. školske i fakultetske zgrade. pogonima izvoñača ili na gradilištu. 2. Polumontažni način grañenja Ovaj sistem nastaje kombinacijom tradicionalnog i montažnog načina grañenja. grubi i završni radovi. zidovi i stubovi izvode na licu mjesta. npr.zgrade kod kojih se izraduje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu). Industrijski način grañenja Industrijski način grañenja omogućava industrijalizaciju grubih grañevinskih i svih pratećih radova. Tradicionalni način grañenja Pod ovim sistemom grañenja podrazumijeva se cjelokupno izvoñenje zgrade na mjestu gdje stalno ostaje. tako da je rad na gradilištu sveden samo na montažu. administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene. uredske. iako to za sada nije obavezno. kao i od osiguranja serijske i masovne proizvodnje. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom. 92 .zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu).

postaje. U zgradama poslovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje ( oko 50 posto). pripremu potrošne tople vode (8 do 10 posto). Nestambene zgrade U nestambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 55 posto). elektromotorne pogone. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri. 3. moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugradene zračne zavjese. zgrade za stanovanje). vojarne i si. u skladu s PECZ. 9. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C Stambene zgrade U stambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 60 posto). ureñaje. te za rasvjetu (do 20 posto). hlañenje (oko 4 posto) i za ostale potrebe – opremu. zgrade namijenjene za održavanje vjerskih obreda. pošte. zgrade za promet. 5. 93 . klimatizaciju i drugo (15 do 20 posto). uredaje. restorani i si). ostale vrste zgrada koje troše energiju radi ostvarivanja odredenih mikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru. jednostavne gradevine utvrdene posebnim propisom. Kod nestambenih zgrada udio potrošnje energije za pojedine grupe potrošnje se može znatno razlikovati. elektromotorne pogone i klimatizaciju (do 30 posto) te rasvjetu (do 20 posto) nego za grijanje i pripremu potrošne tople vode (oko 15 posto). industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. 10. zgrade za stanovanje zajednica (domovi . koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. 7. kuhanje (oko 5 posto). zatim za pripremu potrošne tople vode (15 do 20 posto). rasvjetu i uredaje (12 do 15 posto) i za kuhanje (12 do 15 posto). proizvodne hale. zgrade ugostiteljske namjene (gostionice. 7. umirovljenički. Možemo zaključiti da potrošnja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade. zgrade koje imaju predvideni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak. radionice. 8. privremene zgrade izgradene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta. U zgradama trgovačke namjene najčešće je dominantna potrošnja električne energije u odnosu na ostale energente. Isto tako. 6. radnički. postojeće zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. studentski. 6.dački. zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvidenom spomeničkom zaštitom zgrade. telekomunikacijske zgrade). zgrade za promet i komunikacije (terminali. dječji domovi. iznajmljuju ili daju na leasing. 4. 9. u skladu sa svojom namjenom. energetsko certificiranje zgrada. zatvori. U zgradama obrazovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje (do 55 posto).5. 8. 10. zgrade s dućanima). sportske dvorane. zatim za rasvjetu i uredaje (do 20 posto) i hladenje (do 20 posto). zatim za rasvjetu (12 do 15 posto). postojeće zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe. 2. a tako i razmatranje energetskog koncepta nije potrebno raditi za: 1. nove zgrade i postojeće zgrade koje se prodaju. Tako je u zgradama trgovačke namjene znatno veći udio potrošnje energije za hladenje te opremua.

Prva razmišljanja teoretičara o ograničenoj količini energetskih sirovina javljaju se početkom dvadesetog stoljeća. U tradicionalnom graditeljstvu zaštitna uloga vanjske ovojnice zgrade bila je iskustveno prenosena ovisno o primijenjenom materijalu koji je zadovoljavao nosivost i pruzao odreñenu toplinsku zaštitu. godine Karl Schmidt govori o ogranićenoj godišnjoj potrošnji energije. Stropovi su 94 . prema današnjem shvačanju. debljine zida 25.Toplinska zaštita nije bila predmet koji je usmjeravao izbor konstrukcije.Povećanjem standarda očekuje se daljnje povećanje potrošnje energije za grijanje. bila je nepoznata. ne predstavljaju tako veliki problem u smislu toplinskih gubitaka. 38 ili 50 cm pa i vise. iako toplinski neizolirane. Kako bi se smanjile potrebe za toplinskom energijom za grijanje i hladenje zgrada i ostvarilo racionalno korištenje energije potrebno je povećati toplinsku zaštitu zgrade odnosno svih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade. Ova faza gradnje predstavlja najveći problem u smislu energetske potrošnje. godine u naselju Heleran kod Dresdena grade se grañevine od drveta u obliku dvostruke drvene konstrukcije i meñuprostora ispunjenog tresetom. Stare zgrade masivne zidane konstrukcije. godine. a ušteda energije. ZGRADE GRAðENE PRIJE 1940 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene prije 1940. Ovim aktivnostima se osim na smanjenje potrošnje energije utječe na povećanje ugodnosti boravka u prostoru. Toplinska izolacija nije se koristila. tradicionalnim tehnikama i materijalima. a smanjiti doprinos toplinskih dobitaka Ijeti. 1921. Primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja potrebno je iskoristiti toplinske dobitke zimi. smanjuju se troškovi za održavanje zgrade i povećava trajnost svih konstrukcija i energetskih sustava koji se koriste.2. 4.1. ali i hladenje. 1912. Ovo možemo smatrati pretećom ugradnje toplinske izolacije u svrhu uštede Starije zgrade izvodile su se kao zidana konstrukcija od pune opeke ili kamena.

Problem se pojavljuje 50-tih i 60-tih godina pojavom novih grañevinskih materijala. razdoblju velike i ubrzane gradnje. hladnih obodnih konstrukcja.Takvi prozori uzrokuju velike gubitke topline kroz vanjsku ovojnicu. kamena ili betonskih elemenata (rebricasti betonski strop). 95 . isušivala se u prostoru podruma. Zidovi u tlu kod starih zgrada izvodili su se kao i vanjski zidovi od opeke ili kamena. te neudobno i nezdravo stanovanje i rad. Podovi na tlu u slučaju grijanih prostora ne zadovoljavaju zahtjeve današnjih propisa. Najčesce neizolirani pod nije stvarao problema u pomoćnim negrijanim prostorima grañevine. primjene novih materijala i statički laganijih konstrukcija a prije pojave propisa o toplinskoj zaštiti. Analize pokazuju da se povečanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice.2. Prosjećni gubici topline kod takvih starih zgrada kreću se uglavnom izmedu 200 i 250 kWh/m2 godišnje. Najčešće provjetravani podrum služio je kao tampon prostor izmeñu tla i prostora prizemlja. kako uslijed transmisije tako i zbog prolaza zraka kroz nebrtvljene reške. Hladni podovi grijanih prostora često su izlozeni i pojavi kondenzacije na njihovoj gornjoj površini. gubici topline smanjuju na 60-90 kWh/m2 godišnje. nasipom šute i gornjom dašćanom oplatom kao podom tavana.2. Takve starije zgrade masivnih debelih zidova. Krov kod starih grañevina najčešće se nije izolirao jer se izvodio iznad negrijanog tavanskog prostora. Tavan kod tradicionalne gradnje služi kao meñuprostor izmeñu vanjskog i unutarnjeg grijanog prostora. do 1970. Strop iznad negrijanog prostora je uglavnom strop podruma i najčešće se izvodio kao svoñeni strop od opeke ili kamena s nasipom i plivajućim drvenim podom položenim u taj nasip. ostečenja nastalih kondenzacijom (vlagom). godine. Vlaga koja je bila neminovna. Zagañenje okoliša opet ima utjecaj na ostećenje grañevina i na život i zdravlje ljudi. kao novije lake betonske konstrukcije. te pregrijavanja prostora Ijeti. Podgled svoda uglavnom se žbukao. ali i do većeg zagañenja okoliša. te zamjenom prozora. Vezana je uz naglu pojavu novih materijala u graditeljstvu 50-tih godina. nisu imale tako velike toplinske gubitke. IZGRADNJA IZMEðU 1940 i 1970 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene u razdoblju 1940. ili opekarski elementi položeni u sloj pijeska. Ugrañivali su se kao jednostruki ili dvostruki prozori s dva krila na razmaku većem od 10 cm. zbog velike debljine konstrukcije i relativno niskog stupnja zagrijavanja prostora. 4. Toplinska zaštita zgrada je dio grañevinske fizike kojaje relativno mlada znanost. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije što dovodi do povečanja cijene korištenja i održavanja prostora. Kao podna obloga koristile su se drvene kocke ili opekarski elementi polozeni u nasip. Strop prema negrijanom tavanu najčesće se izvodio kao drveni strop s pogledom (žbuka na dašćanoj oplati). Prozori i vrata kod starih grañevina izvodili su se uglavnom drveni. Podrumski prostori su uglavnom bili pomoćni prostori grañevine koji se nisu grijali. Podovi prizemnih prostorija na tlu izvodili su se najčešće s drvenim slijepim podovima u nasipu. energetsku krizu te uz razvoj svijesti o potrebi ustede energije i zaštite okoliša. što je ušteda u potrošnji energije za oko70%. ne stečeći ostalim konstrukcijama.uglavnom drveni ili masivni od opeke. Podovi su najčešće bili izvedeni na sloju nabijene zemlje. Posljedice su ostećenja konstrukcije. ustakljeni s jednim ili dva stakla po krilu. Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do povečanih toplinskih gubitaka zimi. prvenstveno vanjskog zida.

ali vrlo loših profila. uvoñenjem standarda grijanja prostora na temperaturu višu od 18°C.Novi materijali i njihova raznolikost rezultirali su i promjenom koncepcije konstrukcija. IZGRADNJA NAKON 1970 godine Prva naftna kriza sedamdesetih godina proslog stoljeća ubrzala je prihvaćanje činjenica da su izvori fosilnih goriva sasvim sigurno ograničeni i da je energente potrebno racionalno koristiti. Ubrzo nakon toga mnoge industrijski razvijene zemlje donose prve zakone i propise o stednji energije za zagrijavanje grañevina. Koriste se uglavnom prozori sa izo staklom. do 1987. Večina europskih zemalja danas ima regulirano područje toplinske zaštite i uštede energije koje se trenutno usklañuje s dokumentima prihvačenim na razini EU. Za svaku zonu su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (danas U) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade.3. upotreba betona i armiranog betona. Kod zgrada grañenih prije 1970. godine. godine. a energetski koncept ne postoji. ali nemaju nikakav energetski koncept. ima za posljedicu izgradnju velikog fonda zgrada koji je sa stajališta toplinske zastite i ustede energije izuzetno nepovoljan. zadovoljavajući statiku konstrukcije. Zgrade gradene u razdoblju od 1970.Takva gradnja počinje vec 50-tih godina proslog stoljeca. Zato je kod analize toplinskih karakteristika postojećih zgrada bitan podatak o godini izgradnje ili veće rekonstrukcije zgrade. Nikakva ili vrlo stidljivo primjenjena toplinska izolacija karakteristicna je za gradnju sve do 1980. Meñutim. Armirani beton dopusta staticki "tanke" konstruktivne elemente koji bez toplinske izolacije imaju velike toplinske gubitke. nisu se radili nikakvi proracuni gubitaka topline i uštede energije. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj doneseni su 1970. bez ikakve toplinske zaštite. zahvaljujući kojem konstrukcija zgrada postaje sve tanja i sve lakša. Česti su i prefabricirani betonski parapetni paneli. u razdoblju od 1970. bez prekinutog toplinskog mosta. je s jedne strane usvajanje prvih propisa o toplinskoj zastiti zgrada i početak skromnog korištenja toplinske izolacije.2. te gradnja "tankih" konstrukcija koje zadovoljavaju statički proračun. tankih konstrukcija. Zgrade su se gradile iskustveno. godine. Osnovna karakteristika gradnje u razdoblju od 1970. kroz takve zidove gubi se znatan dio toplinske energije i pojavljuje problem vlage. godine vrlo je česta izgradnja vitkih skeletnih konstrukcija ili poprecnih betonskih nosivih zidova. Statika zgrade je zadovoljena. 4. U njemu je odreñena podjela državnog teritorija na tri grañevinsko klimatske zone. Problem se pojavljuje i kod prenamjene tavanskog prostora u grijani stambeni prostor. a s obzirom na toplinsku zaštitu. kao i primjena armiranog betona. Površina staklenih ploha se povećava. te s lošim brtvljenjem. do 1987. Istovremeno se razvija industrija gradevinskih materijala. do 1980.. Zgrade se tada grade uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta statike i toplinske 96 . godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada -Službeni list SFRJ 35/70). a ispuna izmedu nosive konstrukcije radi se često kao stolarski element s izuzetno lošim toplinskim karakteristikama. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada u Republici Hrvatskoj doneseni su 1970. velikih staklenih površina i zapravo toplinski vrlo loših objekata. Počinje skromna primjena toplinske izolacije u debljinama 2-4 cm. Tehnički napredak u proizvodnji materijala za zidanje. a s druge strane gradnja statički vitkih.

te ugradnjom roleta. Ovdje možemo naglasiti da se najveće uštede postižu većim debljinama toplinske izolacije. godine 97 . već i za zgradu kao cjelinu. Zgrade urazdoblju od 1987 do 2006 godine Unatoć svjetskim trendovima i naglašene potrebe štednje energije u zgradama. HRN U.). Zidane konstrukcije izvode se uglavnom od šuplje blok opeke 19 cm.510 (1987.J5. te je zamijeniti novom ili dopuniti postojeću s barem 10 cm nove toplinske izolacije. Mjere za uštedu energije u grañevinskom djelu: Mjere sanacije ne razlikuju se puno u odnosu na sanaciju starijih zgrada. Hrvatskoj je trebalo gotovo dvadeset godina do usvajanja Novog tehničkog propisa i strožih zahtjeva glede toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama.520 (1980.530 (1980. te eventualno ugraditi toplinski kvalitetnije staklo i dobro zabrtviti profile.5.J. 6 i 8 cm za vanjski zid.600: Toplinska tehnika u grañevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i grañenje zgrada kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za cca 30 posto. koeficijenti U moraju biti i znatno manji od dopuštenih. S obzirom na velike staklene površine koje karakteriziraju gradnju tog razdoblja. a godišnje toplinske potrebe kreću se u prosjeku od 100 do 150 kWh/m2 godišnje. potrebno je ispitati njezino stanje. Gradi se svim dostupnim materijalima na tržištu.izolacije.To često rezultira pojavom vlage i plijesni na unutrašnjim uglovima kuća.J5. te iznose i preko 300kWh/m2godisnje. drvolit ili okipor koja se stavlja u oplatu kod betoniranja. S druge strane gledano. a primijenjena toplinska izolacija je takva da zadovoljava postojeće propise. Ne posvećuje se gotovo nikakva pažnja rješavanju detalja karakteristicnih toplinskih mostova. uz mala ulaganja i toplinskom izolacijom niša s radijatorima i kutija za roletu. HRN U. velike staklene površine povečavaju troškove sanacije. Armirano betonske konstrukcije zidova izvode se ili bez izolacije. su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme JUS U. Novo.J5. Parapeti su često betonski prefabrikati. Najčešće se koriste kamena vuna i polistiren. a ukoliko postoji tanki sloj izolacije. Za postizanje niskoenergetskog standarda gradnje. grañenim prije 1970. Standard grijanja meñutim raste. Svi projekti i sva izgradnja u razdoblju od 1987.600.).Toplinski gubici zgrada iz ovog razdoblja često su veći od onih na starijim zgradama. Bitnog napretka u toplinskoj zaštiti zgrada u razdoblju od 1987. godine. Armirano betonski zidovi izvode se u minimalnim statičkim debljinama od 16 i 18 cm.J5. pooštreno i dopunjeno izdanje doneseno je 1987. minimalna preporučljiva debljina izolacije iznosi 10 cm.). do 2006. debljine izolacije vanjskog zida kreću se od 14 do 30 cm. Puno se može postići. Važno je naglasiti da je bitna novost u Propisima iz 1987. I u ovom slučaju ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu. ne samo kroz pojedine elemente vanjske ovojnice. ili s 2-4 cm izolacije tipa heraklit. godine u ograničavanju toplinskih gubitaka. u debljinama 4. zaluzina i si. Da bi se to zadovoljilo. ima u prosjeku istu toplinsku kvalitetu. Krovovi se često izvode kao ravni krovovi s betonskom pločom i minimalnom izolacijom. s tom prednosti što se izolacija uglavnom bez problema može izvoditi s vanjske strane. Osim ove norme u primjeni su i sljedeće norme iz područja toplinske tehnike u grañevinarstvu: HRN U. te 8 do 12 cm za kosi krov. Ukoliko zid uopće nije izoliran. godine do danas. (ili pune opeke 25 cm) koja obostrano ožbukana jedva zadovoljava tadašnje minimalne uvjete za toplinsku izolaciju. Potrebno je kod svake sanacije ispitati kvalitetu prozorskih profila i stakla. zamjena prozora može rezultirati vrlo velikim uštedama. te vanjski zid i prozore. rjeñe 20 cm. godine pod nazivom HRN U. Godine 1980.

0 14. Ono sto treba svakako učiniti je usmjeriti sve snage na povečanje energetske učinkovitosti. Tablica 3.38 0.47 0.0 43.75 0.6 30.1 Armirano-betonski zid 20 cm. te prikaz usteda potrosnji energije/lzvor EIHP L KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE U (W/m2K) 0.43 0. funkcijskih.62 0.7 48.18 TOPUNSKI GUBICI KROZ ZID (kWh/m2 god) 49. kako putem zakonske regulative.4 25.0 13. Tehnicki propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama predstavlja veliki napredak u toplinskoj zaštiti zgrada.8 36.0 Budući da je istraživanjima utvrñeno da su. godine. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta zgrade biti od sada posebno kljućna jer će on po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za uskladivanje i koordinaciju svih projektanata. do 2006. a obuhvaća i novogradnje i rekonstrukcije postojećih zgrada.54 0. treba ponajprije na tome području poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu toplinske energije u zgradama.0 53.0 44. smanjiti potrošnju energije.4 45. 98 .4 28.4 USTEDA % 4 6 8 10 20 27 29 31 33 43 37 39 41 43 53 28 30 32 34 44 24. ekonomskih pa čak i energijskih). tako i putem promocije i podizanja svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša.0 24.6 37. ali i bitnih zahtjeva pri projektiranju (estetskih.6 60. obostrano ozbukan 4 6 8 10 20 28.2 33. uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama. arhitektonsko-gradevinske mjere i toplinsko-tehničke mjere. godine usvojenje novi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. toplinsku zaštitu i uštedu energije novih zgrada.2 38. obostrano ozbukana DEBUINAZIDA (cm) zida.2. U zgradama grañenim u razdoblju od 1987.6 suplja blok opeka 29 cm. godine potrebno je dodatnim preporukama za uštedu energije . i manjim zahvatima na ovojnici zgrade.5 69. srpnja 2006.3 76.6 28. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu najveći potrošači energije.55 0. štedna rasvjeta. U tu svrhu pri gradnji zgrada valja poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu energije koje su razvrstane u tri vrste mjera: urbanističke mjere. obostrano ozbukana 4 6 8 10 20 21. konstrukcijskih.35 0.regulacija.6 13. U srpnju 2005.30 0.4 72.42 0.0 34.35 0.nema.17 0.32 0. Usporedba smanjenja toplinskih gubitaka povecanjem toplinske izolacije karakteristicnog vanjskog VANJSKI ZID SLOJ UKUPNA IZOLACIJE (cm) suplja blok opeka 19 cm. itd.17 0. godine. uz promet i industriju. Aktivnosti na povećanju energetske učinkovitosti povečanjem toplinske zaštite zgrada treba usmjeriti na zgrade grañene prije 1987. da bi se na kraju zadovoljio osnovni cilj gradnje zgrada.6 44.

je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojecih zgrada te povecati obaveznu toplinsku zastitu novih zgrada. Za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. zidova. odnosno kWh/m3. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. srpnja 2006. Za energetski ucinkovitu gradnju neophodnoje: • smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljsanjem toplinske zastite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplosja i volumena zgrade • povecati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i koristenjem Sunceve energije • koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa. Cilj sveobuhvatne ustede energije. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. a time i zastite okolisa. godine Novi Tehnicki propis o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u topiinskoj zastiti zgrada.) • povecati energetsku ucinkovitost termoenergetskih sustava. podova. suvremene niskoenergetske kuce oko 40. stropova. Za stare zgrade dokazano je da se jedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. 4. tj. 10 cm za vanjski zid) jer su uštede najveće.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). a obuhvaca i novogradnje i rekonstrukcije postojecih zgrada. osnovna preporuka kod gradnje novih kuca je pokusati dodatno poboljsati tu toplinsku zastitu i analizirati mogucnost niskoenergetske arhitekture. Želeći naprijed navedeno bolje prezentirati možemo proračunati fiziku zgrade ili dijelova zgrade.80W/m2K. ogranicen je na maksimalno U =1. Propis definira maksimalno dopustenu godisnju potrosnju za zgrade u kWh/m2. odnos povrsine oplosja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/V (nr1). posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. SUVREMENA IZGRADNJA Novogradnja uskladena s novim tehnickimpropisom o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. koja je vezana uzfaktor oblika zgrade. standardno izolirane kuce ispod 100. gdje je A-oplosje -zbrojpovrsinaprocelja. ali i kroz krov. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. Svi europski trendovi krecu se u torn smjeru i nije tesko pretpostaviti da ce se i nasi propisi za novogradnju vrlo skoro ponovno morati uskladivati sa sve strozim europskim propisima. a razdoblje povrata investicije najkraći.podaistropa. sunce.4.Glavne grañevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. a 99 .2. Kako je Hrvatska tek nedavno usvojila napredniji standard toplinske zastite. vjetar i dr. Prosjecne stare kuce godisnje trose 200-300 kWh/m2 energije za grijanje.aV-volumen grijanog prostora). a povratno razdoblje ulaganja kreće se. krovova te prozora i vanjskih vrata. Koeficijent prolaska top line za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i vise.

kogeneracije. ekonomija.pasivne 15 kWh/m2 i manje. mozemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuce ili 8 -10 pasivnih kuca. Zbog velike potrosnje energije u zgradama. Zgrade su najveci pojedinacni potrosac energije. Suvremena arhitektura danas. mogucnosti koristenja obnovljivih izvora energije. ali i kao polje za primjenu inovativnih tehnickih i tehnoloskih rjesenja. Tablica 6: Klasifikacija zgrada u energetske razrede. trosi enormno puno energije i preko noci postaje veliki problem i veliki zagadivac okolisa. smanjenja koristenja fosilnih goriva i zagadenja okolisa u kojem zivimo. (PECZ) Energetski razred QHndref . Susrecemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje uskladene sa suvremenim standardom zivota i odrzivim razvojem. njihov je utjecaj na okolis u kojem zivimo dug i kontinuiran i ne mozemo ga zanemarivati. Energetska ucinkovitost danas moze djelovati kao svojevrsni urbanisticki i arhitektonski poticaj. godine nisu odredivali najveću vrijednost potrebne topline za grijanje. Mjere energetske učinkovitosti je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno 100 . potencijal za primjenu mjera energetske učinkovitosti u postojećim zgradama je velik s obzirom da propisi o toplinskoj zaštiti prije 2005.novi je zahtjevni zadatak koji se postavlja pred projektante i graditelje. a s druge strane s problemom osuvremenjivanja postojece izgradnje koja u velikom postotku nezadovoljava danasnji standard. Zbog dugog zivotnog vijeka zgrada. uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti zivota. energetska ucinkovitost i odrziva gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike. Kako najveći udio potrošnje energije u zgradama čini energija za grijanje. Zgrade koje se rekonstruiraju minimalno trebaju zadovoljiti uvjete TPRUETZZ u pogledu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice. daljinskog grijanja i hladenja. prema Pravilniku o energetskoj certifikaciji zgrada. Energijom koja se danas potrosi u prosjecnoj kuci u Hrvatskoj. a time i veliki zagadivac okolisa.specif ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m2a) <15 <25 <50 <100 <150 <200 <250 > 250 A+ A B C D E F G Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m2a). mora ukljuciti u promisljanje i cijeli niz mjera za povecanje energetske ucinkovitosti. a istovremeno i najveceg potencijala energetskih i ekoloskih usteda. Struka je danas u poziciji odgovoriti na te izazove koji se pred nju postavljaju i pozitivno utjecati na ublazavanje energetske i ekoloske krize te pridonijeti odrzivom razvoju. Zadovoljavanje 3E-forme -energija. ekologija .

na prozore ugradnja mikroprekidača koji isključuju konvektorsko grijanje i hladenje pri otvaranju prozora -cjelovita toplinska izolacija vanjske ovojnice kod neizolirane zgrade ili povećanje toplinske izolacije izolirane zgrade u skladu sa zahtjevima Tehničkog propisa -izgraditi vjetrobran na ulazu u zgradu Energetskom obnovom starih zgrada. Hrvatske). Pregled mjera za ekonomski povoljno poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice .1-1. potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade. . kao što su: -vanjski zid -zid izmedu grijanih prostora različitih korisnika -zid prema negrijanom prostoru -vanjski zid prema terenu -pod na terenu -medukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika -strop prema negrijanom podrumu -strop prema negrijanom tavanu -ravni i kosi krov iznad grijanog prostora -strop iznad vanjskog prostora 101 . Osim zamjenom prozora. hlañenje i električnu energiju. Medutim. postavom zavjesa .klimatskim karakteristikama (kontinentalni ili primorski dio R. naročito onih gradenih prije 1980. Primjenom mjera energetske učinkovitosti ostvaruje se ušteda na troškovima za grijanje. Sanacija poda prema tlu vrlo često nije ekonomski opravdana. povećava se kvaliteta i ugodnost boravka u prostoru te duži životni vijek zgrade uz doprinos zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova. Mjera u području toplinske zaštite s najkraćim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu.8 W/(m2K). moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto. najveće uštede mogu se postići toplinskom zaštitom vanjskog zida. Primjenom mjera energetske učinkovitosti vanjske ovojnice može se ostvariti značajno smanjenje potreba za toplinskom energijom za grijanje i hlañenje i tako smanjiti potrebnu snagu uredaja te omogućiti korištenje alternativnih izvora energije. Mjere uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine i preko 5000 kn/ m2): -zamjena prozora i vanjskih vrata toplinski kvalitetnijim prozorima -preporuka U prozora 1. godine. zamjena ostakljenja s dvostrukim IZO ostakljenjem niske emisije (preporuka U ostakljenja < 1. zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju.1 W/m2K) -provjera i popravak okova na prozorima i vratima -izoliranje niša za radijatore i kutije za rolete -toplinski izoliranje postojećeg kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu debljim slojem toplinske izolacije -reduciranje gubitaka topline kroz prozore ugradnjom roleta. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine i 5000 kn/100 m2): -brtvljenje prozora i vanjskih vrata.

prodori stropnih ploča i rubne obrade. hladenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije Na početku svakog projekta potrebno je analizirati lokacijske i klimatske uvjete te u skladu s njima početi planirati energetski koncept kuće. Važnu ulogu ima i zaštita od pretjeranog osunčanja prostora. pa je i to važno razmotriti u fazi idejnog projekta. odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade -najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade -sprečavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčeva zračenja tijekom Ijeta -ograničenje zrakopropusnosti omotača zgrade -najveće dopuštene koeficijente prolaska topline pojedinih gradevnih dijelova omotača zgrade -smanjenje utjecaja toplinskih mostova -najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar gradevnog dijela zgrade -sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare. Povećanje cijene gradnje za 10 do 20 posto može značiti energetske uštede 50 do 80 posto. orijentaciju i oblik kuće -primijeniti visoki nivo toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove -iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja -koristiti energetski učinkovit sustav grijanja. U projektu posebnu pažnju treba obratiti na detalje koji mogu biti toplinski mostovi. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama propisuju: -najveću dopuštenu godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. Zato je potrebno: -analizirati lokaciju. kao i budućih korisnika zgrade. svodeći utjecaj toplinskih mostova na minimum. koja vrlo često može bit u sklopu vizualnog arhitektonskog elementa. Pri tome treba imati na umu da je dodatno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje toplinskih gubitaka na novogradnji višestruko isplativo. u pažljivoj optimizaciji i planiranju energetskog koncepta.-prozori i vanjska vrata Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida. ukoliko nisu pravilno toplinski izolirani. Najbolji način izbjegavanja toplinskih mostova je postava toplinske izolacije s vanjske strane zida. ako ovim Propisom 102 . Potrebno je analizirati optimalni nivo toplinske izolacije i u skladu s tim planirati energetske sustave u kući. Nove zgrade Kod gradnje nove zgrade važno je već u fazi idejnog projektiranja integralnim pristupom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski učinkovita zgrada. Razrada projekta mora svakako obuhvatiti rješavanje bitnih detalja za izbjegavanje toplinski mostova. bez prekida te dobro brtvljenje reški i spojeva. te dobrom brtvljenju prozora. Posebno je važna suradnja svih sudionika u projektiranju. Tako treba obratiti posebnu pažnju postavi prozora u odnosu na toplinsku izolaciju u vanjskom zidu. Takoder su bitni svi spojevi konstrukcija.

višu od 12 °C.10/f0 IzvonTehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Za zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh“ = 51.15/f0 Qh' = 16.13 + 16.35 + 0. M i hladenje zgrade.01 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0. a najveća dopuštena vrijednost potrebne topline za grijanje ostaje ista.24/f0 lzvor:Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Tablica 8.10/f0 HT' = 0. 103 . 18 °C i višu ZGRADE KO JE SE GRIJU NA 18°C I VIŠU TEMPERATURL Fo Nestambena zgrada J Stambena zgrada Faktor oblika zgrade Qh“ (kWh/m'a) Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine grijanje po jedinici obujma korisne površine zgrade grijanog dijela zgrade fo ^ 0.03 + 51.temp.45 + 0.53 + 0. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.05 fo £ 1. nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008. Qc.45 f0 ) Qh' = 30.24/f0 HT' = 0. a manju od 18°C ZGRADE KOJE SE GRIJU NA TEMPERATURU VIŠU OD 12°C. Tablica 7. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.20 0.42 Qh' = ( 13.15/f0 HT' = 0.temp.30 + 0.05 TEMPERATURA Srednja mj.20 < f0 < 1.42 Qh' = ( 13.05 fo ^ 1.45 f0 ) Qh' = 30.31 Qh“ = ( 41.40 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0.05 TEMPERATURA Srednja mj.40 HT' = HT/A (W/m'K) f >30% (udio ploštine prozora u ploštini pročelja) HT' = 0.20 0. a manju od 18°C dozvoljene su veće vrijednosti koeficijenta transmisijskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade.41 f0 ) Qh“ = 95.20 < f0 < 1.nije drukčije odredeno. Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.13 + 16. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh' = 16.65 + 0.45 + 0. A MANJU OD 18°C Fo Nestambena zgrada J Faktor oblika zgrade Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade fo ^ 0. QH.

odreñuju se: • bitni zahtjevi za grañevinu. Sastavni dio te prilagodbe je dakako i usvajanje pravne stečevine Europske unije. CPD) . Problemi koji se pri tome mogu pojaviti vezani su za činjenicu da se u toj drugoj državi primjenjuju drugi zahtjevi koje grañevine moraju ispunjavati i da postoje razlike u znanju i vještinama osoba koje grañevni proizvod ugrañuju. objavit će u službenom glasilu EU referencijsku oznaku takve EN. već se to zakonodavstvo mora i primjenjivati. Direktivom o gradevnim proizvodima {Construction Product Directive. Za postojeće gradevnotehničko zakonodavstvo (tj. Ujednačivanjem bitnih zahtjeva za grañevinu i postavljanjem zahtjeva uporabljivosti osigurava se da uporabljivi grañevni proizvod u svim zemljama članicama na jednak način služi ispunjavanju bitnih zahtjeva. no mi bismo radije rekli pravilima EU. pošto ju donese europsko normirno tijelo.kao temeljnih stupova na kojima pociva Europska unija. Usvajanje pravne stečevine ne podrazumijeva samo usklañivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. njegov bitan dio predstavlja način odreñivanja uvjeta koje mora zadovoljiti odreñeni grañevni proizvod. koji mora biti zajednilki svim zemljama članicama. U području graditeljstva sloboda kretanja robe primjenjuje se na grañevne proizvode. priznata tehnička pravila) koje predstavlja zaokruženi 104 . Budući da su zemlje članice EU postavljale zahtjeve koje moraju ispunjavati grañevni proizvodi u skladu sa svojim gradevno-tehničkim zakonodavstvom nemaju problema pri prihvačanju takvih „harmoniziranih“ proizvoda u svoje gračevine. koji.4. u kojem slučaju se ona smatra harmoniziranom europskom normom (EN). jednaki za sve države članice.MATERIJALI Uvod Namjera da Republika Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije podrazumijeva prilagodbu naše zemlje u mnogim područjima onome što se često naziva standardima. Za zemlje u tranziciji.europskoj normi (EN) koju. problem je veći. kojom su zemlje članice EU riješile opisane probleme. u nacionalne normizacijske sustave preuzimaju nacionalna normirna tijela. No da bi sustav doista mogao djelovati. kao proizvodi s takvim svojstvima koja osiguravaju da će grañevina ispunjavati bitne zahtjeve (pri čemu je uvjetovano da sam proizvod zadovoljava odreñene zahtjeve i da je ispravno ugrañen). kakva je RH.3. drugim riječima mora biti uvedeno. sloboda kretanja ljudi i usluga te sloboda kretanja kapitala . premda proizvedeni u jednoj od država članica EU moraju biti takvi da se mogu ugrañivati u drugoj članici. Takav način sadržan je u dokumentu . kao i odreñivanje načina provjere ispunjava li grañevni proizvod te uvjete. te • uporabljivi grañevni proizvodi. Pod pretpostavkom da Europska komisija utvrdi da grañevni proizvod koji je proizveden u skladu s takvom EN služi ispunjavanju bitnih zahtjeva za grañevinu. Da bi sustav mogao djelovati. potrebno je da još i cjelokupno nacionalno grañevnotehničko zakonodavstvo zemlje članice ne sadrži odredbe koje bi sprječavale ugrañivanje uporabljivih grañevnih proizvoda u grañevine na njezinom području. Važnost uvoñenja proizlazi iz potrebe da se na ispravan način u RH uspostave i tri slobode -sloboda kretanja robe.

Može se reci da je pitanje prijevoda i prijenosa osnovnih elemenata CPD u hrvatski pravni sustav. pouzdanost grañevine). prihvaćanje „harmoniziranih“ proizvoda jest problem (eventualne) nekompatibilnosti takvog proizvoda s ostatkom sustava. prepreka slobodnom kretanju robe. tek 5% cjelokupnog posla na uvodenju CPD-a. Da bi se takav posao uspješno odradio. Pri tome se misli na predstavnike: grañevinske industrije. Njime su unesene u pravni sustav RH (transponirane) osnovne odredbe CPD-a i ujedno su odredeni i podzakonski akti kojima se zapravo uvodi CPD.što je opet. norma na ciju primjenu propisi upučuju u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva (najniža razina). nije dovoljno da se njime bavi uska skupina stručnjaka okupljena u Ministarstvu zaštite okoliša.Preostalih 95% posla zapravo je uvoñenje odredaba CPD-a u hrvatsku grañevno-tehničku praksu i to tako da budu uključene njezine „europske“ značajke (dakle osiguravanje slobode kretanja robe). prostornog uredenja i graditeljstva i oko njega kao resornog državnog tijela. prema nekim procjenama. a to je osiguravanje dosljednosti sustava koji se može prikazati kao hijerarhijski niz: bitnih zahtjeva za gradevinu propisanih ZOG-om (najviša razina). tada se takav proizvod ne smije ugrañiti . Budući da je postojeće gradevno-tehničko zakonodavstvo zastarjelo i nekompletno. Uvoñenje Direktive o grañevnim proizvodima u hrvatski pravni sustav i grañevno-tehničku praksu Pravni i strukovni okvir Osnovni uvjeti za izradu novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva koje će se temeljiti na bitnim zahtjevima odredenim CPD-om. godine . što uključuje proizvodače grañevnih proizvoda i izvoñače grañvina • projektantske zajednice zajednice pravnih osoba ovlaštenih za provjeru kvalitete odnosno sukladnosti grañevnih proizvoda 105 • • • • • . gledano s europskog motrišta. Tako bi u poslu uvodenja CPD-a morali sudjelovati predstavnici svih sudionika (od engl. što podrazumijeva uvoñenje novih pojmova kao što su uporabljivost grañevnih proizvoda ili tehničko dopuštenje. već je nužno da se u taj posao ukljući široka strucna javnost.sustav sa svojim zakonitostima.: stakeholder) ciji poslovni rezultati pa i poslovna budučnost ovise o tome kako ce sustav biti ureñen i/ili kojom brzinom ce se mijenjati. Ako se radi o ne-kompatibilnostima koje su takve prirode da ugrožavaju ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu (ili drukčije rečeno. ali i njezine „hrvatske“ značajke. ali i koje će istovremeno uzeti u obzir i hrvatske nacionalne specificnosti i tradicionalna znanja te voditi računa o primjerenim prijelaznim rokovima za prilagodbu na nove uvjete svih segmenata hrvatskog gospodarstva postavljeni su tek Zakonom o gradnji (ZOG) koji je donesen koncem 2003. te da bi ispitivanje eventualnih nekompatibilnosti „harmoniziranih“ grañevnih proizvoda i utjecaja te nekompatibilnosti bilo za RH znatno financijsko i vremensko opterećenje. podzakonskih akata koji ureñuju gradnju s razrañivanjem bitnih zahtjeva i odreñivanjem kriterija po kojima se prepoznaje da su ispunjeni (srednja razina). kao primjereno rješenje nameće se izrada potpuno novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva.

To je prije svega utvrdivanje popisa evropskih norma za grañevne proizvode. pod uvjetom da je na dogovoren način potvrdeno da su ti proizvodi sukladni harmoniziranoj normi. radi primjerenog rješavanja spomenutih problema i osiguravanja odgovarajuceg vremena (za usvaja nje novih znanja u projektiranju. za proizvode koji ispunjavaju uvjete tih norma pretpostavlja (radi se o pravnoj pretpostavci -ne zaboravimo da proizvoñac odgovara za svoj proizvod) da su takvi da grañevina u koju su ugrañeni ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. godine glavni sudionici mahom nisu izjasnili tijekom javne rasprave (pa ni u gotovo godinu dana prijelaznog razdoblja). To. da bi petnaestak dana prije početka obvezatne primjene propisa neki od njih zatražili odgodu zbog nepripremljenosti. tehnickim se propisima razraduju bitni zahtjevi za grañevinu i to tako da se propisuju: tehnička svojstva koje moraju imati odreñeni tehnički ili fiinkcijski sklopovi koji su sastavni dio neke grañevine zahtjevi za projektiranje. Tri su bitna razloga za to: uvodenje CPD-a još je uvijek u tijeku na razini EU-a. za 106 • • • • • . svih otprilike 550 EN za grañevne proizvode još nije doneseno. te • tehnicka i druga svojstva koje moraju imati grañevni proizvodi što se ugrañuju u taj tehnički ili funkcijski sklop da bi on (sklop) imao propisana svojstva i način dokazivanja njihove sukladnosti zahtijevanim svojstvima. uočit ćemo nekoliko bitnih odredbi. izvoñenje i održavanje tog tehničkog ili fiinkcijskoga sklopa čime se osigurava postizavanje odnosno očuvanje propisanog tehničkog svojstva. zašto tehnilki propisi ne upućuju isključivo na EN. jer se. i ako već nije. Stoga je. tj. Rečena pravna pretpostavka nije uključena u odredbe ZOG-a. te da su ispravno i sukladno namjeni ugrañeni. glede otpornosti u slučaju potresa) pod znakom pitanja. a osobito glede uskladenosti hEN-a s ostatkom normizacijskog sustava. a dok njih nema primjenjuju se nacionalne norme što znači da se hrvatskim tehničkim propisom i to mora uzeti u obzir harmonizacija EN-a provodi se uz uzimanje u obzir zahtjeva za grañevne proizvode svih zemalja članica RH u tom procesu (postavljanja zahtjeva) nije sudjelovala. pa se u meñuvremenu primjenjuju nacionalne norme . dakako.• drugih resornih ministarstava.hrvatski tehnički propis mora uzeti u obzir ovu činjenicu i osigurati primjenu čim većeg broja hrvatskih norma koje su nastale prihvačanjem hEN-a. Kako je ZOG-om odredeno. Može se postaviti pitanje zašto u ZOG nije uključena pravna pretpostavka sadržana u CPD-u. Grañevno-tehnička praksa Promotrimo li CPD sa stajališta ostvarenje ciljeva zajednickog tržišta EU. Dosadašnji razvoj dogadaja pokazao je da spomenuti dionici u velikoj mjeri ne samo da ne sudjeluju u osmišljavanju sustava. stoga je pitanje ispunjavanja možebitnih hrvatskih specifičnih zahtjeva (npr. što ih čini važnim elementom uvodenja CPD-a. kako je prije napomenuto. Iz tih razloga moglo se dogoditi da se o tehničkom propisu koji je donesen sredinom 2005. pa niti u davanju mišljenja na ponuñena i osmišljena rješenja već uglavnom i ne znaju da su promjene u tijeku. ali pri tome i osigurati primjenu kompatibilnih nacionalnih hrvatskih norma (koje su mahom preuzete od bivše države) i ujedno osigurati primjereno prijelazno razdoblje EN za ocjenjivanje sukladnosti grañevnih proizvoda na razini EU prate razvoj hEN za grañevne proizvode. već je odreñeno da se pojedinosti vezane za uporabljivost grañevnih proizvoda odreñuju tehničkim propisima.

1. TKO IZDAJE DOKUMENTE U POSTUPKU OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI? proizvoñač sam (sustavi 1+.izvještaji o ispitivanju . 2 i 3) Nema još pravilnika kojim bi se propisali zahtjevi i uvjeti koje mora ispuniti pravna osoba za dobivanje ovlaštenja za izdavanje teničkog dopuštenja. za osposobljavanje pravnih osoba za ocjenjivanje sukladnosti) uveden institut tehnikog propisa. U odnosu na odredbe CPD-a i pravnu pretpostavku o grañevnim proizvodima. mora imati: tehničko dopuštenje. proizvoñač/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti.certifikat sukladnosti Ako je sukladnost grañevnog proizvoda tehničkom propisu ili normi na koju upučuje tehnički propis potvrdena. U RH nitko nije ovlašten za izdavanje tehničkih dopuštenja DISTRIBUCIJA NA TRŽIŠTU / UGRADNJA 107 .certifikat unutarnje kontrole proizvodnje .prilagodbu proizvodnje. ispravama o sukladnosti i označavanju grañevnih proizvoda + tehnički propis Grañevni proizvod mora biti u skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis. Grañevni proizvod za koji ne postoji hEN ili koji značajno odstupa od hEN na koju upučuje tehnički propis prije stavljanja na tržište ili ugradnje. 2+. U skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis provodi se ocjenivanje sukladnosti. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: . može se reći da onaj grañevni proizvod koji ima svojstva odredena hrvatskim tehničkim propisom i za koji je na način odreñen hrvatskim tehničPROIZVOðAČ / DISTRIBUTER GRAðEVNIH PROIZVODA odgovara za proizvod osigurava potvrñivanje sukladnosti izdaje izjavu o sukladnosti GDJE SU PROPISANI ZAHTJEVI ZA GRAðEVNI PROIZVOD? Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti. 1. 2+.izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje . izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: izvještaji o ispitivanju izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje certifikat unutarnje kontrole proizvodnje certifikat sukladnosti Ako je sukladnost gradevnog proizvoda tehnickom dopuštenju potvrdena. 2 i 4) pravna osoba ovlaštena za te poslove od strane MZOPUG (sustavi 1+. U skladu s tim tehničkim dopuštenjem provodi se ocjenjivanje sukladnosti. proizvodac/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti.

ispunjena pravna pretpostavka da će grañevina u koju je ugrañen proizvod ispunjavati bitne zahtjeve za grañevinu. zahtjeva za projektiranje. Put koji mora ispuniti grañevni proizvod prije stavljanja na tržište prikazan je na shemi 1. 3 i 4) [4]. u skladu s kojima se može izdati svjedodžba o sukladnosti. Ugradnja grañevnog proizvoda na ispravan način i sukladno namjeni u grañevini postavlja zadaću pred ove sudionike u gradnji: projektanta. postavlja i konkretne zahtjeve koje moraju ispuniti grañevni proizvodi prije stavljanje na tržište odnosno ugradnje. 2. 1. ako svi tehnički ili funkcijski sklopovi koji ćine jednu grañevinu imaju propisana tehnička i druga svojstva. ako se neki tehnički ili funkcijski sklop projektira.Shema 1. primjenjuju se pravila dosadašnjeg („sta-rog“) sustava. Što se tice grañevnih proizvoda za koje još nije donesen tehnički propis. 2+. za prakticnu provedbu tehničkog propisa (tj. Usporedni prikaz priznatih tehničkih pravila koja zamjenjuju prihvaćene EN ciju primjenu obvezuje novi TPT 108 • • • • • • • . uvodenje CPD-a za odredenu skupinu grañevnih proizvoda) potrebno je ispuniti i druge zahtjeve: pripremiti ulazne podatke. Slična je situacija i za ostalo što je ureñeno tehničkim propisom. računalne aplikacije i druge alate potrebne za provoñenje npr. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima putem novih tehnickih propisa Usporeñujući dosadašnje tehničko zakonodavstvo koje se zamjenjuje novim može se ustvrditi da ono jest (ili će biti) opširnije i stoga kompleksnije za upotrebu zbog velikog broja norma na koje upučuje (primjer je vidljiv u tablici 1.Tehnički propis osim zahtjeva za tehničkim i drugim svojstvima sklopa. Važno je napomenuti da se čini prekršaj izdavanjem dokumenata koji imaju nazive propisane ZOG-om. tehničke smjernice. koji mora odabrati ispravne proizvode i odrediti njihovu ugradnju (pa se odgovarajuca zadaća postavlja i pred revidenta) izvodača. sve to u skladu s posebnim propisom koji u cijelosti ureñuje grañevne proizvode i ureñuje sustave ocjenjivanja sukladnosti (sustavi 1+. tj. priznata tehnička pravila . prema «novom» sustavu potvrdivanja sukladnosti kim propisom potvrñena sukladnost tim svojstvima. a nisu u skladu njim izdani ili doneseni. izvodenje i održavanje sklopa. nužno: da proizvoñaci grañevnih proizvoda imaju ustrojenu unutarnju kontrolu proizvodnje te da pravna osoba za provoñenje radnji ocjenjivanja sukladnosti bude sposobna za takve poslove i da ima ovlaštenje MZOPUG-a. Stoga je potrebno osigurati odreñene uvjete kako bi se proces uvoñenja mogao uspješno provesti. pravna je pretpostavka da će taj sklop imati propisana tehnička i druga svojstva. izvodi ili održava u skladu s odredbama propisa. dokaznog proračuna osigurati izobrazbu i ekspertnu podršku sudionicima u gradnji u procesu uvodenja novih tehničkih propisa.). pravna je pretpostavka da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. U širem smislu. Tako je. koji odreñeni proizvod mora nabaviti i ispravno ugraditi nadzornog inženjera koji mora kontrolirati je li se to doista dogodilo. Put i zahtjevi za proizvod prije stavljanje na tržište ili ugradnje.[5]. Daljnjim slijedom. Tablica 1. u užem smislu uvodenja.

M9. veliku odgovornost za ispravno funkcioniranje sustava imaju i sudionici u gradnji. 13499.600 13788. 10077-1. Odatle slijedi da osim proizvodača gradevnih proizvoda i pravnih osoba ovlaštenih za potvrñivanje sukladnosti. 10456. 832. 13172. 520.201 specifikacije za ispitivanie i vrednovanie sukladnosti HRN UJ5.062 13829.015 HRN EN 13162 do 13171. 13500 HRN G. HRN UJ5. HRN UJ5. 14683 specifikacije za gradevne proizvode HRN U.A2. Razumljivo je da se isto odnosi i na službe nadzora: provjera ispravnosti grañevnih proizvoda prije stavljanja na tržište. 6949. 12567.001 HRN EN ISO 410. 530 10211-1.Priznata tehnicka pravila Norme na koje upucuje (bivši JUS standardi) TPT proracunske specifikacije HRN UJ5.060 HRN EN 1026. 90 norma > 2000 str. na tržištu 109 . 12207. 12524. HRN UJ5. HRN U. 10211-2. 673.510. 13789. 13370.C7.020 10 norma < 200 str. + veci broj normi za ispitivanje.

Projektant je odgovoran da projekti zadovoljavaju propisane uvjete da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu i odreduje tehnicka svojstva grañevnih proizvoda. Nakon izrade projekta revident provodi njegovu kontrolu (samo kontrolirano svojstvo). Proizvoñač/distributer grañevnih proizvoda ne smije stavljati u 110 . Investitor naručuje od osobe ovlaštene za projektiranje (projektant) izradu projekta. ispitivanjem nekog sklopa ili cjelokupne grañevine ako u propisu ili u projektu postoji takav zahtjev). Na temelju glavnog projekta izdaje se grañevinska dozvola. Nadzor nad gradnjom provodi nadzorni inženjer i osigurava ispunjavanje zahtijevanih svojstava grañevine nadziranjem kvalitete izvedenih radova. proizvoñača. ugrañenih grañevnih materijala i proizvoda u skladu sa zahtjevima projekta.i na gradilištu. dokaze o sukladnosti ugrañene opreme i dokaze kvalitete izvedenih radova (npr. zadaće Shema 2. Investitor grañenje povjerava izvodaču koji gradi na temelju projekta te ugraduje grañevne proizvode i opremu u skladu s njim. ovlaštenih pravnih osoba i državnih službi prikazani su na shemi 2. Isto tako izvoñač osigurava i dokaze o uporabljivosti grañevnih proizvoda. Odnosi pojedinih sudionika u gradnji. Odnosi neposrednih i posrednih sudionika u gradnji su za državnih službi koje su zadužene za pojedine faze gradnje.Pri tome središnju poziciju ima projekt grañevine kao dokument koji sadrži njezinu tehničku specifikaciju.

ureñuje: • ispunjavanje bitnog zahtjeva br. Jedan od izvora problema pri uvodenju CPD u svakodnevnu praksu jest činjenica da.Radi razumijevanja promjena koje je donijelo uvodenje CPD-a u području toplinske zaštite zgrada. a tek na kraju norme ispitivanja i vrednovanja postupaka ocjenjivanja sukladnosti. bez prijevoda na hrvatski jezik. sklop toplinske zaštite zgrada je Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada (TPT. tj. ureduju dokazni proračun. predstavlja otežavajuću okolnost za uvoñenje CPD-a. TPT-om su dakle za te proizvode s europskim sustavom usklañene (izuzev samog znaka „CE“): -metode ispitivanja -način označivanja i objavljivanja svojstava grañevnih proizvoda -sustavi ocjenjivanja sukladnosti. Kako Zakon o normizaciji pruža mogučnost prihvaćanja norma u izvorniku. Uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima na primjeru toplinske zaštite zgrada Primjer tehničkog propisa koji u skladu s opisanim načnom ureñuje jedan tehnički sklop. primjenom TPT-a poboljšava se energijska učinkovitost zgrada i obuhvačaju toplinske karakteristike. U dijelu usklañivanja s CPD-om. važno je ukazati na povećanje materije koju TPT 111 . grañevne proizvode ili ispitne metode (te na taj način postaju obvezni ili tek primjereni dokument važan za rad svih neposrednih i posrednih sudionika u gradnji) ostaje dulje vrijeme nepreveden. Taj propis. • uporabljivost grañevnih proizvoda. zrakonepropusnost te položaj i orijentaciju zgrade. Energy Performance of Buildings Directive). nakon objave TPT-a propisan je rok od 18 mjeseci. Budući da dosadašnja priznata tehnička pravila nisu posebno ureñdivala toplinskoizolacijske grañevne proizvode. U torn smislu može se ocijeniti da su bi se. • sadržaj znaka sukladnosti. Što se tiće uskladivanja s EPBD-om. Tehnicki propis o toplini). U torn je razdoblju MZOPUG ovlastio pravne osobe za radnje ocjenjivanja sukladnosti. glede redoslijeda prevoñenja norma. • uporabu harmoniziranih tehničkih specifikacija. izvoñenje te za održavanje pojedinih tehničkih sklopova. • sustave ocjenjivanja sukladnosti. tehnički propisi u velikoj mjeri upućuju na primjenu norma. Ušteda energije i toplinska zaštita. TPT u dijelu toplinske zaštite zgrada i grañevnih proizvoda koji se rabe za toplinsku zaštitu zgrada. kao i (djelomićno) sustave koji troše energiju i obnovljive energente. nadzorna i certifikacijska tijela. osim što ureñuje uvoñenje CPD-a za tri skupine grañevnih proizvoda predstavlja i djelomično uvoñenje Direktive o energijskim svojstvima zgrada (EPBD. • zahtjeve za ispitne laboratorije. njihov velik broj te činjenica da je sustav ionako kompleksan. kako bi se osigurali minimalni uvjeti za primjenu TPT-a kod svih sudionika u gradnji. 6.promet grañevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti. trebalo prvenstveno prevoditi norme koje ureñuju pravila za projektiranje. Neprevedene norme. sukladno načelima „Novog pristupa“ . Stoga se prevodenje norma kao temelja za učinkovitu primjenu tehničkih propisa nameće kao jedan od osnovnih uvjeta. to velik broj norma na koje upučuju tehnički propisi koje npr. potom bi trebale doći na red norme specifikacija grañevnih proizvoda. a proizvoñaci su u torn razdoblju trebali ustrojiti unutarnju kontrolu proizvodnje.

ocjenjivanja i potvrñivanja unutarnje kontrole proizvodnje ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz propisanih skupina • izdavanje certifikata o sukladnosti. ekspandirani polistiren EPS.projektant izrañuje i ovjerava iskaz potrebne energije za zgradu • nakon završetka gradenja • izvodač radova na iskazu potrebne energije izjavljuje da su radovi izvedeni sukladno tehničkom rješenju uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade te • osigurava provedbu kontrolnog ispitivanja zračne-propusnosti zgrade prije uporabe. Proizvodač grañevnog proizvoda dužan je objaviti svojstva proizvoda.1 Tocka Naslov Toplinski otpor i toplinska provodljivost Najmanja ucestalost ispitivanja a Izravno ispitivanje Neizravno ispitivanje metoda ispitivanja 1 x dnevno ili i težina po kalupu ili gustoca (upo1 puta u 3 mjeseca ili rabom proizvodaceve korelacije) i druge metode ispitivanja 1 x u 3 mjeseca ili 1 x toplinske provodljivosti i gustoca (uporabom korelacije godišnje prema slici B. ekstrudirani polistiren XPS. Prikaz ucestalosti ispitivanja za proizvode od ekspandiranog polistirena (EPS-a) prema HRN EN 13163:2002 Broj 4. ispravama sukladnosti i označivanju grañevnih proizvoda i TPT. a koju je za primjenu potrebno svladati. odnosno ugradnje obvezatne su isprave o sukladnosti. PIT)) početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje stalnog nadzora.2) 112 ucestalost 1xu2h 1 x tjedno 1xu2h . Na kraju spomenimo i to da se kao posljedica rečenog uskladivanja s direktivama EU uvode još i neke novosti: • u fazi izrade projekta . ako se načini usporedba do sada važećih norma i norma koje su postale obvezatne stupanjem na snagu TPT-a prikazanih u tablici 1. Postupci ovlaštene osobe i postupci proizvodaca grañevnih proizvoda Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti. Kako bi postupak ocjenjivanja sukladnosti bio provediv... može se uociti znatna opsežnost podrucja koje ureduje TPT i norme na ciju primjenu upućuje. poliuretan PU. Proizvoñač je dužan uspostaviti sustav unutarnje kontrole proizvodnje.2. u skladu s hEN-om u kojem su navedena potrebna ispitivanja te njihova učestalost. za toplinskoizolacijske grañevne proizvode (mineralna vuna MW. i to pošto provedbom postupka ocjenjivanja sukladnosti bude potvrñena sukladnost proizvoda • • • • Tablica 2. te uz proizvod izdati izjavu o sukladnosti.) i povezane sustave za vanjsku toplinsku izolaciju ETICS prije distribucije na tržište. Naime. MZOPUG ovlašćuje pravnu osobu koja je sposobna provesti radnje: početnog ispitivanja tipa grañevnog proizvoda (ITT (hrv.ureñuje.

4 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ili 1 x godišnje 4.3 4. 113 .13 Debljina dL Stlacivost 4. ITT.9.3.2.6 4. Za mehanička svojstva učestalosti ispitivanja neovisne su o promjenama proizvoda. Proizvoñači s europskog tržišta imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i tu su u komparativnoj prednosti u odnosu na «nepripremljene» domaće proizvoñače. Dodatno na gore navedene učestalosti ispitivanja.3.3.4.11 Vlacna cvrstoca okomito na obloge Tlacno puzanje Dugotrajna vodoupojnost uranjanjem Dugotrajna vodoupojnost odredena difiizijom Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje Paropropusnost 1 x tjedno ili 1 x u tri mjeseca ITT c ITT c ITT c ITT c ITT c 1 x tjedno 1 x dnevno 1 x tjedno - 4.5 4.5 4. Problemi na koje najcešce nailazi proizvoñač s domaćeg tržišta jest nedostatak sustava unutarnje kontrole proizvodnje.3.12 Dinamicka krutost 4.4 4.8 4.2 - 1 x dnevno - 4.3.3.10 4.2 4.3.15 Otpuštanje opasnih tvari Najmanju učestalost ispitivanja lzraženu rezultatima ispitivanja treba snvatiti kao minimum za svaku proizvodnu jedimcu/lmiju pn stabilmm uvjetima.3.3 gubitak zapaljivosti prividna gustoca i težina po kalupu ili gustoca (uporabom proizvodaceve korelacije) i težina po kalupu ili gustoca (uporabom korelacije prema slici B.vrijedn osti - 4. proizvodac mora uspostaviti unutarnja pravila procesa prilagodbe koja se odnose na ta svojstva pri promjeni proizvoda.6 4.7 i 4.2.1 4.2.9. moraju se ponoviti ispitivanja odgovarajućih značajki proizvoda ako su načinjene promjene ili prilagodbe takve da bi vjerojatno mogle utjecati na sukladnost proizvoda.2.3.2 Duljina i širina Debljina Pravokutnost Ravnost Stabilnost izmjera Cvrstoca na savijanje Reakcija pri požaru Stabilnost izmjera pri specificiranim uvjetima temperature i vlažnosti Deformacija pri specificiranom tlacnom naprezanju i temperaturnim uvjetima Tlacno naprezanje pri 10 %-tnoj deformaciji 1xu2h 1xu2h 1xu4h 1xu8h ITT c 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ITT c ITT c i proizvodaceva metoda vidi tablicu B.2. Dodatno. Postupak ocjenjivanja sukladnosti podrazumijeva (ovisno o sustavu) da proizvoñac sam (ili putem ispitnog laboratorija koji ne mora biti ovlašten od MZOPUG-u niti akreditiran) provede: • ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrñenom planu ispitivanja i/ili • početno ispitivanje tipa grañevnog proizvoda (ITT) i/ili da od ovlaštene pravne osobe dobije: • izvještaj o početnom ispitivanju tipa grañevnog proizvoda (ITT) • certifikat za unutarnju kontrolu proizvodnje ili • certifikat o sukladnosti proizvoda. U tvorničkoj kontroli proizvodnje jedno je mjerenje uvijek jedan rezultat ispitivanja.3.8 4.3.2. vidi normu EN 13172.2 i cvrstoca na savijanje -- 1xu4h lx ulh 1xu2h 1xu2h tab.3.2 4.2.3.

pravokutnost .vodoupojnost . mora sadržavati: tehniki opis. Proizvoñać kodiranom oznakom mora označiti proizvod tako da zadovolji sve zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 tocka 4. Važno je napomenuti da nije dovoljno u programu kontrole i osiguranja kvalitete samo navesti oznaku specifikacijske norme nego je potrebno za svaki proizvod posebno navesti: a) osnovna svoistva proizvoda za sve primjene: . gdje projektant odreñuje svojstva grañevnih proizvoda koji se ugrañuju u zgradu (tj. izolacija poda.stabilnost dimenzija u uvjetima odredenih temperatura i vlažnosti .toplinski otpor i toplinska provodljivost .3. a ovisno o posebnoj primjeni proizvoda odreñene zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 točka 4.2.2. odreñuje koji su proizvodi uporabljivi).ravnost . Razina predstavlja gornje ili donje ogranicenje vrijednosti nekog svojstva.vlačnu čvrstoću okomito na ravninu ploće .prividnu gustoću . nacrte.debljinu . a razred je kombinacija dviju razina istog svojstava izmeñu kojih se mora nalaziti vrijednost tog svojstva. U vezi s uvoñenjem CPD-a.ponašanje u uvjetima požara b) dodatna svojstva za posebne primjene: stabilnost dimenzija pri speciiiciranim uvjetima temperature i vlažnosti .Primjer potrebnih aktivnosti koje mora provoditi proizvoñač (i u skladu s kojima mora imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje) prikazan je u tablici 2. Znajući podatke odreñene glavnim projektom izvodač i nadzorni inženjer će na gradlištu. važan dio projekta je program kontole i osiguranja kvalitete.deformacije pri specificiranom tlačnom opterecenju i temperaturnim uvjetima .3. Svojstva toplinsko-izolacijskill proizvoda navode se kao razine ili kao razredi.čvrstoću na savijanje .otpuštanje opasnih tvari. program kontrole i osiguranja kvalitete. dok su zahtjevi ovisno o posebnoj primjeni (npr.vlačnu čvrstoću usporedno s ravninom ploće .tlačno naprezanje pri 10%-tnoj deformaciji . Osnovni zahtjevi koje mora ispuniti toplinsko izolacijski materijal navedeni su u normi za taj proizvod pod tockom 4. proračun fizikalnih svojstava.paropropusnost . prije ugradnje toplins-koizolacijskog proizvoda provjeriti: 114 .duljinu i širinu .otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje . Odreñivanje zahtijevanih svojstava grañevnih proizvoda u projektima i provjera svojstava grañevnih proizvoda prije ugradnje Tehničko rješenje zgrade s dokazom ispunjavanja zahtjeva s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. te iskaznicu potrebne top line za grijanje. ravnog krova ili drugo) navedeni u tocki 4. a koje je sastavni dio arhitektonskog ili gradevinskog projekta.dinamičku krutost stlačivost .tlacno puzanje .

zaštičeni kao intelektualno vlasništvo i uglavnom nije moguć uvid u njihov izvorni kod. nije vjerojatno da će kontrolni proračun provesti bez pomoći takvog alata. kompleksnost proračuna toplinske zaštite grañevine uvelike je narasla i u praktičnoj se primjeni nalazi veći broj računalnih programa koji projektantima olakšavaju provedbu ovoga zadatka.Najsigurnija metoda provjere točnosti proračuna jest da ovlašteni revident ponovi proračun te usporedi dobivene rezultate s onima u projektu. Kako je vec prije izloženo. ima li proizvod projektom predviñena svojstva) i to za odreñeno mjesto ugradnje (je li uporabljiv). obvezatno se provjerava je li rok istekao. jer s obzirom na kompleksnost i dugotrajnost proračuna. a dok je manji dio nepripremljenih proizvodaća još uvijek u postupku ocjenjivanja zbog kasnog uključivanja u postupak. Opasnost koju nosi takav pristup jest u tome da tijekom kontrole glavnog projekta zapravo nije razvidno jesu li u računalnom programu koji je rabljen uzeti u obzir svi parametri i karakteristike zgrade i sustava toplinske zastite koje pretpostavljaju norme na koje upućuje TPT. Pripremljenost proizvodaca i ovlaštenih osoba za rad u skladu CPD-om Proizvoñaći toplinskoizolacijskih grañevnih proizvoda koji su orijentirani na europsko tržište uglavnom imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje. Stoga se kao logično rješenje nameće potreba da se u predstojećem preustroju sustava kontrole projekta promotri i pitanje provedbe kontrolnih proračuna s vjerojatnom evaluacijom i priznavanjem računalnih programa za potrebe kontrole projekata. Jedan od zahtjeva koji se postavlja pred revidenta u postupku kontrole glavnog projekta jest i da provjeri metode proračuna i točnost dobivenih rezultata. MZOPUG je za provodenje radnji ocjenjivanja sukladsukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda i sustava ETICS dao ovlaštenje Institutu grañevinarstva Hrvatske kao jedinoj pravnoj osobi koja je u prijelaznom razdoblju dokazala da je sposobna (tj. U prijelaznom razdoblju prije stupanja na snagu TPT-a večina je proizvodača toplinskoizolacijskih proizvoda provela postupke ocjenjivanja sukladnosti. Računalni su programi.• podudaraju li se podaci na dokumentaciji koja prati toplinsko-izolacijski proizvod s podacima odreñenim projektom (tj. da 115 . Za oñredene proizvode za koje proticanje roka trajnosti može utjecati na svojstva proizvoda. Kontrola glavnog projekta Za odreñene je grañevine (grañevine cija je ploština veća od 800 m2) propisana obveza da glavni projekt mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje grañevinske dozvole proći kontrolu. Si-tuacija u RH je takva da je većina proizvoñača toplinsko izolacijskill proizvoda u vlasništvu stranih proizvodača te imaju ustrojen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i rade po modelu novoga tehničkog zakonodavstva. Pretpostavka od koje se polazi jest da su revidenti ovlašteni za kontrolu bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite izuzetno dobro savladali odredbe TPT-a. • je li za proizvod izdana izjava o sukladnosti (provjera na internetskoj stranici MZOPUG). No kako i za taj drugi računalni program postoji jednak problem nepoznavanja izvornoga koda. te da mogu savjesno nastaviti obavljati revidentske poslove iako im je ovlaštenje dano prije stupanja na snagu TPT-a. Revident će najvjerojatnije proračun ponoviti nekim drugim računalnim programom. može se zakljuciti da je rezultat takvog pristupa opet jednako nesiguran rezultat provedene kontrole. naravno. te da mora dobiti pozitivno izvješće ovlaštenog revidenta.

Npr. a rasporeñeni su u središnjici u Zagrebu i po područnim jedinicama. U slučaju da je zrakonepropusnost unutar propisanih (odnosno projektom odredenih) granica. zgrada može. pa je sukladno toj obvezi izvodac radova dužan ispitati zrakonepropusnost omotaca zgrade prema HRN EN 13829:2002 uključivanjem pravne osobe ovlaštene za takvo ispitivanje. ZOG-om je nadzor ureñen na tri područja: • nadzor nad pravnim osobama ovlaštenima za poslove ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata o sukladnosti. pa su njegovi djelatnici i primjereno izobraženi za te poslove. dobiti uporabnu dozvolu. Stoga će biti nužno u najskorije vrijeme urediti to pitanje kako bi grañevine koje su projektirane u skladu s TPT-om i čije grañenje je u tijeku. ne postoje osobite prepreke za provedbu potrebnih aktivnosti u nadzora nad ovlaštenim osobama. prema EPBD-u) pridonosi preciznijoj procjeni troškova tijekom uporabe zgrade. Što se tiče nadzora nad ovlaštenim osobama. Naime praksa je pokazala da troškovi uporabe zgrade (održavanje. U trenutku pisanja ovoga rada. Nadzor na gradilištu provode grañevinski inspektori. Zasada postoji problem premalog broja zaposlenih na ovim poslovima. grañenja. nositelj i provoditelj ukupnih aktivnosti na prenošenju i uvodenju CPD-a. koji provodi Sektor za graditeljstvo MZOPUG-a u okviru aktivnosti ovlašćivanja i kontrole rada ovlaštenih pravnih osoba. • nadzor tržišta koji provode inspektori Državnog inspektorata RH. režije) u razdoblju od 25 godina znatno premašuju investicijsku vrijednost zgrade koja obuhvaća troškove izrade projektne dokumentacije. može se reći da dobici koji se reflektiraju nižim troškovima uporabe zgrade te kvalitetniji i zdraviji životni prostor opravdavaju takav pristup. Pitanje nadzora tržišta rješava se u sklopu priprema Državnog inspektorata RH za ostvarivanje nadzora za sve proizvode (ne samo grañevne) koji se pojavljuju na tržištu u sklopu Direktiva „Novog pristupa“. budući da je Sektor za graditeljstvo inicijator. bitan je element njegove provedbe i pitanje nadzora. pravilnik koji bi uredio ovlaštenja za pravne osobe koje provode opisana ili koja druga ispitivanja graeñvina nije donesen (što znaci da u RH još nema pravne osobe ovlaštene za te poslove). može se ocijeniti da će primjena novog TPT-a rezultirati smanjenjem potrebne energije za grijanje zgrada najmanje za 25% u odnosu prema dosadašnjem stanju . glede toga svojstva. Kako je uloga grañevinske inspekcije mnogo šira od kontrole samo grañevnih 116 . opreme i zemljišta. i • nadzor na gradilištu koji provode grañevinski inspektori. izrada energijskog profila zgrade prema TPT-u (tj. mogle biti ispitane. jedno od mjerila uspješnosti ispunjavanja bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite jest minimiziranje gubitaka kroz spojeve gradevnih elemenata te prozore i vrata. Može se pretpostaviti da će se za podraćje grañevnih proizvoda specijalizirati i izobraziti primjeren broj inspektora. Stoga je TPT-om odreñena obveza ispitivanja tih gubitaka. Učinci primjene novog TPT-a Iako usklañivanje s novim TPT-om traži povečani angažman i troškove u svim fazama projekta. Nadzor primjene tehničkih propisa Da bi sustav uspješno fiinkcionirao.ispunjava propisane uvjete) za provodenje radnji ocjenjivanja sukladnosti za te proizvode. Za toplinsku zaštitu zgrada. koji se primjenom dosadašnjih propisa nisu uzimali u obzir. koji su svi zaposlenici MZOPUG-a. Na temelju analiza provedenih racunalnom aplikacijom „IGH Toplinska zaštita“.

Posebna je tema nadzor ispravnoga odabira grañevnih proizvoda u okviru glavnog projekta grañevine koji se mora provesti u tijeku postupka izdavanja grañevinske dozvole.Grañevinski materijali kojima se u laboratorijima grañevinske fizike na ovaj način odreñuje toplinska vodljivost jesu: sve vrste mineralnih vuna. perlita. kao i mobilizaciju dragih resursa . Kako je izdavanje graevinskih dozvole podijeljeno izmedu službe u MZOPUG i službi u uredima državne uprave u županiji. jedan od zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 prema kojoj se potvrñuje (od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo) sposobnost laboratorija za ispitivanje nekog fizikalnog svojstva s odreñenom mjernom metodom jest 117 . plinobetona i laganih betona. toplinskih žbuka. krutih ploča od drvene vune. vlakana i veziva.S obzirom na to da je u posljednjih desetak godina važnost uštede energije u graditeljstvu (kao derivat ekološke skrbi) povećan. poliuretanskih pjena. . Metoda odreñivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala jest normirana metoda. laboratorijska ispitivanja toplinsko-izolacijskih svojstava grañevinskih materijala ima velik materijalni udio u laboratorijima iz područja grañevinske fizike. itd. te da zahtijevaju mobilizaciju velikog broja osoba koje su na bilo koji način profesionalno povezane sa graditeljstvo. Zadaće u torn smislu su zorno prikazane na shemi 3 TRŽIŠTE GRADEVNIH PROIZVODA vlasti nacionalni gradevnotehnicki propisi temeljeni na šest bitnih zahtjeva prema CPD-u proizvodaci opskrbljuju (tržište) znakom CE oznacenim proizvodima vlasti nadzor tržišta projektanti odreduju primjenu uporabljivih proizvoda oznacenih oznakom CE vlasti gradevinska dozvola izvodaci kupuju i ugraduju proizvode oznacene znakomCE vlasti gradevinska inspekcija Shema 3... potreban je dodatni napor da se postigne primjereno stanje edukacije svih uključenih u te postupke. ali i u rezultate ispitivanja pojedinih tehničkih ili fiinkcijskih sklopova. pluta. Europski pristup zadaćama u vezi sa zajednickim tržištem Na koncu.vremena za prilagodbu i edukaciju te materijalnih sredstava za opremanje. Stoga je osobito važno da svi dionici uvodenja CPD-a razumiju mehanizme uvoñenja i u njima aktivno sudjeluju. spomenimo i pitanje uporabne dozvole: tehničkim pregledom provjerava se uskladenost izgrañene grañevine s glavnim projektom na temelju kojega je izdana grañevinska dozvola. Zaključak Razvidno je da su pitanja uvodenja CPD-a u pravnu i grañevno-tehničku praksu u RH složena i zahtjevna. fenolnih smola. njezi). Pitanje usklañenosti provjerava se uvidom u zapise o ugrañenim grañevnim proizvodima (svojstvima proizvoda. potrebno je doškolovanje grañevinskih inspektora za takav rad. s obzirom na neprestani dotok novih materijala. porobetona. Takoñer.proizvoda. tržište grañevinskih toplinsko-izolacijskih materijala reagiralo je većim interesom za one materijale kojih su toplinsko-izolacijska svojstva ispitana i potvrñena u ovlaštenim laboratorijima. rastresitih perlita i glina za ispunu. mjestu i uvjetima pri ugradnji. polistirena. Nadalje.

sustava za grijanje i hlañenje i sustava za kontrolu i praćenje (regulaciju) mjernog procesa. Mjerni proces mora biti tako dobro voñen da padovi temperatura na zračnom rasporu izmeñu grialice i zaštitnog prstena ne iznose više od 0. Danas proizvoñači toplinsko-izolacijskih proizvoda iskazuju (na s normom propisani način) vrijednosti koeficijenata toplinske vodljivosti svojih proizvoda tako da ih zaokružuju na 0. MATERIJALI. 4.iskazivati mjernu nesigurnost.001 W/(mK). kao i troškova za energiju.3. odreñeni toplinsko-izolacijski proizvod svrstavan u razrede tipa: od 0. ali ne i manje važno. na ovaj se način na cijelom mjernom području (jednako površini grijalice) ostvaruje polje jednakih temperatura.sastavnice mjerne nesigurnosti. Mjerni složaj čine dva istovrsna uzorka. Bit mjerenja je isključivo voñenjem ostvariti prijenos topline grijalice okomito na uzorak.3.1 K. Takoñer. smrzavanje nosive konstrukcije.1. Dobra 118 . dok je na cijelom temperaturnom području srednjih ispitnih temperatura iznosi čak 5%. te zaštita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. VRSTE I SVOJSTVA Uvod Grañevinske materijale dijelimo na prirodne i umjetne i možemo koristiti sve one koji zadovoljavaju uvijete opisane u točki 4. može se zaključiti da je potreba za procjenom i iskazivanjem mjerne nesigurnosti mjerenja koeficijenta toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih proizvoda više nego nužna i očita. Potom. što se ostvaruje s pomoću tzv. zaštitne vruće ploče. Na kraju. U skladu s gore navedenim. da je temperaturno polje stacionarno te da su uzorci izotropni i homogeni. Uloga toplinsko izolacijskih materijala je smanjenje toplinskih gubitaka. pregrijavanje). Izmeñu grijalice i zaštitnog prstena nalazi se zračni raspor. tako da su bočni gubitci (rasipanja) topline zanemarivi. MATERIJALI OPĆENITO. Ova točnost pri sobnoj temperaturi iznosi 2%. što je u području normom propisane točnosti ureñaja kojim se koeficijent toplinske vodljivosti mjeri. procjena mjerne nesigurnosti ispitivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala postala je nužna. grijaća ploča sa zaštitnim prstenom i dva hladila. Ureñaj sa zaštićenom vrućom pločom sastoji se od adijabatske komore u kojoj je smješten mjerni složaj. mjernu je nesigurnost.035 W/(mK). obvezno procjenjivati i iskazivati i u ispitnim i u umjernim laboratorijima (mjerilištima). Donedavno je.030 W/(mK) do 0. u skladu s . ne postoje izvori ili ponori topline u samim uzorcima. Temperatura se mjeri termočlancima na barem pet mjesta sa svake strane uzorka (ukupno 20 trermočlanaka). ⋅ Iz ovoga se može zaključiti da je nužno dobro poznavati sve veličine koje utječu na mjerni proces . Mi će mo se zadržati na opisu izolacionih materijala. Termočlanak je osjetilo koje se sastoji od dvije žice različitog materijala i koje su na jednom kraju skupa zavarre) Razvoj tržišta i proizvoda od toplinsko-izolacijskih materijala uzrokovao je promjenu njihove klasifikacije s obzirom na koeficijent toplinske vodljivosti. primjerice. Takoñer.Vrijednosti ovako iskazanih deklariranih koeficijenata toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih materijala meñusobno se razlikuju za nevelikih 2% do 4%. pretpostavlja se da zbog dovoñenja topline uzorcima ne nastaju promjene obujma.

Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost λ=0. kokos. od kojih se jedan odnosi na uštedu energije i toplinsku zaštitu gradevina. Zakonom o gradnji. drvena vuna. pa se tako danas u svijetu mogu naći i transparentna i vakuumska toplinska izolacija. dok je meñu organskim materijalima najpopularniji polistiren.045. Toplinska izolacija vanjskog zida od kamene vune i polistirena Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna. Grañevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima odredenim nor-mom na koju upucuje tehnicki propis. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika. broj 175/2003 i 100/04) grañevni se proizvod može staviti u promet i rabiti za grañenje samo ako je dokazana njegova uporab-ljivost. spomeničke vrijednosti objekta.40 W/m2K iznosi 8-11 cm. perlit. Pod vrstama proizvoda namijenjenih za ugradnju radi uštede toplinske energije i toplinske zaštite navode se i toplinskoizolacijski gradevni proizvodi. zahtijeva se da svaka gradevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja. prostornog uredenja i graditeljstva donijelo je Tehnicki propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgra-dama . a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. Uporabljivost gradevnog proizvoda dokazuje se certifi-katom sukladnosti gradevnog proizvoda ili izjavom o sukladnosti koju izraduje proizvodac gradevnog proizvoda nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe pos-tupka ocjenjivanja sukladnosti. slama i drugo. proizašle iz europskih norma. celuloza. pa potrebna debljina za U(k)=0. Dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskin proizvoda Podloga za dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda su norme specifikacije proizvoda. Propisom se reguliraju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za gradevne proizvode koji se ugraduju u gradevinu. Toplinskoizolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu Potreba za uštedom energije i toplinske zaštite grade-vina pridonijela je povecanoj primjeni toplinskoizola-cijskih proizvoda.030-0. što doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr. uskladenim s europskim nacelima Direktive za gradevne proizvode CPD (89/106/EEZ). Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina. Radi tehnickog uskladivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom. Transparentna izolacija omogućava prijem Sunčeve energije i prijenos u zgradu. prihvacene kao hrvatske norme. ispunjava šest bitnih zahtjeva. pamuk. te na-cin potvrdivanja sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima. lan. u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite. pluto. Na toplinsku zaštitu zgrade utječu debljina sloja toplinske izolacije i toplinska provodljivost materijala λ (W/mK). Ministarstvo zaštite okoli-ša. a istovremeno sprječava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. 119 .toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje površine toplije. Sve veća potražnja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija. vermikulit.

Valja napomenuti da za svaku vrstu toplinskoizolacij-skih proizvoda postoji odredena norma specifikacija proizvoda i da za sada postoje harmonizirane norme za sljedece toplinskoizolacijske proizvode: • tvornicki izradeni proizvodi od mineralne vune (MW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13162:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog polis-tirena (EPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13163:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13164:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13165:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od fenolne pj ene (PF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13166:2002 • tvornicki izradeni prizvodi od celijastog (pjenastog) stakla (CG) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13167:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvene vune (WW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13168:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13169:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog pluta (ICB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13170:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13171:2002 Bez obzira na neobvezatnost norma i na cinjenicu da svaki tehnicki propis samo upucuje na odredene norme, njiho-vo postojanje pridonosi ujednacenosti u pristupu gradev-nim proizvodima i vec sada je, u relativno kratkome raz-doblju od njihova izdanja, vidljivo pridonijelo urediva-nju tržišta u podrucju dokazivanja kvalitete i primjene toplinskoizolacijskih proizvoda. Dokazivanje uporabljivosti toplinskoizolacijskih proizvoda Dosadašnji se nacin dokazivanja kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda zasniva na nekim sporadicnim ispiti-vanjima svojstava proizvoda, s rezultatima ispitivanja prikazanim u izvještajima o ispitivanju, cesto pogrešno nazvanim atestima, s programom ispitivanja prema odabiru proizvodaca materijala ili izvršitelja tih ispitivanja. Taj nacin dokazivanja kvalitete proizvoda u hrvatskome tehnickom zakonodavstvu naziva se «svjedodžba o ispitivanju prema priznatim tehnickim pravilima». Tehnickim propisom o izmjeni tehnickog propisa o uš-tedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirana je pravovaljanost do sada izdanih svjedodžbi o ispitivanjima na sljedeci nacin [3]: • dana 30. 6. 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravila za dokazivanje uporabljivosti grade-vnih proizvoda • svjedodžbe o ispitivanju gradevnih proizvoda, izda-ne prema priznatim tehnickim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti gradevnih proizvoda do da-tuma koji je u njima odreden, ali ne dulje od 31. 12. 06. Tehnickim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirano je provodenje postup-ka potvrdivanja sukladnosti toplinskoizolacijskih
120

proizvoda. Potvrdivanje sukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda U dodacima ZA harmoniziranih norma za toplinskoizo-lacijske proizvode od mineralne vune, ekspandiranog polistirena i ekstrudiranog polistirena moguca su tri sus-tava potvrdivanja sukladnosti: sustav 1, sustav 3 ili sustav 4. Odabir sustava ovisi o ponašanju toplinskoizolacij skog proizvoda u uvjetima požara, odnosno pri ispitivanju reakcije pri požara. Temeljem vrijednosti promatranih parametara pri ispitivanju reakcije na požar, a koji su navedeni u tablici 1. norme HRN EN 13501-1:2002, toplinsko-izolacijski materijali mogu se svrstati u razrede (tablica 1.): Tablica 1. Razredi proizvoda prema reakciji pri požara Razre Opis ponašanja toplinskoizolacijskog d proizvoda uvjetima požara Al Ne doprinosi u požara A2 Ne doprinosi požara B Jako ogranicen doprinos požara C Ogranicen doprinos požara D Prihvatljiv doprinos požara E Prihvatljiv doprinos požara F Nema zahtjeva za ponašanje u Dakle, ovisno o razredu reakcije pri požara toplinsko-izolacijskog proizvoda, potvrdivanje sukladnosti se pro-vodi prema: SUSTAVU 1: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B i C , tj. za proizvode kod kojih odre-dena faza u proizvodnom procesu može dovesti do poboljšanja svojstava reakcije pri požara (npr. dodavanjem uspori-vaca požara ili ogranicavanjem kolicine organskog materijala u proizvodu). SUSTAVU 3: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B, C, D i E s tim da kod proizvoda razreda Al, A2, B i C ne može doci do poboljšanja svojstava reakcije pri požara. SUSTAVU 4: za proizvode razreda F i proizvode Al, A2, B, C, D i E kod kojih se ne zahtije-va ispitivanje reakcije pri požara (proizvodi razreda Al prema Odluci Komisije 96/603/EZ). POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAðEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRðENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA GRAðEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNI PROPISANI OVIM PROPISOM Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja
Redni broj 1. 2. Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) (-) 0,87 0,80

121

3. 4. 5. 6. 7.

Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga)

0,70 0,60

Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije 0,50 (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka 0,50 0,60

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)
Redni broj 1. 2. 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4. 5.
a)

Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmeñu stakala – bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnostia) – svijetle boje ili malene transparentnosti – tamne boje ili povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane – žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano – žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) Strehe, loñeb) Markize, gore i bočno provjetravaneb)

FC (-) 1

0,75 0,80 0,90

0,25 0,30 0,50 0,40

Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 1. 2. Zgrada do 2 kata Zgrada s više od 2 kata 2 3

Redni broj

Broj katova zgrade

Tablica 4. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)

122

Redni Građevni materijal broj

Gustoća ρ kg/m³

Toplinska provod ljivost λ W/(m·K)

Specifični toplinski kapacitet cp J/(kg·K)

Faktor otpora difuziji vodene pare µ

1.

ZIDOVI, uključivo mort u reškama 1800 1600 1900 1700 1800 1600 1200 1100 1000 900 800 1800 1600 1200 2000 1000 1200 1400 1600 1800 2000 500 700 900 0,81 0,68 0,85 0,80 0,83 0,70 0,55 0,48 0,45 0,42 0,39 0,99 0,79 0,56 1,40 0,70 0,80 0,90 1,10 1,20 1,40 0,30 0,37 0,46 900 900 800 800 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 5/10 5/10 50/100 50/100 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 15/25 15/25 15/25 50 5/15 5/15 20/30 20/30 20/30 20/30 5/10 5/10 5/10

1.01 puna opeka od gline 1.02 puna opeka od gline 1.03 klinker opeka 1.04 klinker opeka 1.05 puna fasadna opeka od gline 1.06 puna fasadna opeka od gline 1.07 šuplja fasadna opeka od gline 1.08 šuplji blokovi od gline 1.09 šuplji blokovi od gline 1.10 šuplji blokovi od gline 1.11 šuplji blokovi od gline 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1.13 puna vapneno silikatna opeka 1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi 1.15 prirodni kamen 1.16 šuplji blokovi od betona 1.17 šuplji blokovi od betona 1.18 šuplji blokovi od betona 1.19 šuplji blokovi od betona 1.20 šuplji blokovi od betona 1.21 šuplji blokovi od betona 1.22 šuplji blokovi od laganog betona 1.23 šuplji blokovi od laganog betona 1.24 šuplji blokovi od

123

21 0.17 porobeton 2.70 0.18 porobeton 2.03 beton 2.16 beton s laganim agregatom 2.55 0.15 beton s laganim agregatom 2.25 porobeton 2.49 0.52 0.30 1.22 porobeton 2.35 1.15 0.29 0.05 beton 2.00 1.06 beton s laganim agregatom 2.14 beton s laganim agregatom 2.25 šuplji blokovi od laganog betona 1.24 0.08 beton s laganim agregatom 2.11 beton s laganim agregatom 2.60 2.04 beton 2.26 porobeton 2.24 porobeton 2.44 0.19 porobeton 2.79 0.89 0.13 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 80/130 80/130 80/130 70/120 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 124 .19 0.laganog betona 1.27 šuplji blokovi od laganog betona 2.31 0.01 armirani beton 2.16 0.13 beton s laganim agregatom 2.18 0.25 0.72 1000 1000 1000 5/10 5/10 5/10 BETON I ARMIRANI BETON 2500 3200 2400 2200 2000 2000 1800 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 1000 900 800 750 700 650 600 550 500 450 400 2.60 0.39 0.23 porobeton 2. 2.09 beton s laganim agregatom 2.62 0.26 šuplji blokovi od laganog betona 1.35 1.07 beton s laganim agregatom 2.10 beton s laganim agregatom 2.60 2.02 teški beton 2.12 beton s laganim agregatom 2.22 0.65 1.00 0.21 porobeton 2.27 porobeton 1000 1200 1400 0.20 porobeton 2.

2.05 gipsana žbuka 3.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca 4.30 840 200 125 .10 1000 60/100 1600 0.25 0.09 lagana žbuka 3. PODNE.04 vapneno-gipsana žbuka 3.08 gipsana žbuka 3.16 silikatna žbuka 3. ESTRISI 2000 1600 1800 1400 1500 1400 1300 1200 1300 1000 700 400 250 1400 1100 1800 1700 2000 2000 2100 2300 1.10 1.01 cementna žbuka 3.60 1.70 0.14 sanacijska žbuka 3.47 0.38 0.20 anhidrit estrih 3.90 1.22 magnezitni estrih 4.07 gipsana žbuka 3.06 gipsana žbuka 3.51 0.28 porobeton 2. 350 300 2000 0.19 cementni estrih 3.90 0.60 0.15 polimerna žbuka 3.10 lagana žbuka 3.11 0. ZIDNE I STROPNE OBLOGE 900 0.80 1.25 900 8 4.30 beton s jednozrnatim šljunkom 2.17 žbuka na bazi akrilata 3.18 cementni mort 3.43 0.65 0.70 0.03 vapneno-cementna žbuka 3.01 gipskartonske ploče 4.40 1000 1000 1000 6/10 6/10 60/100 1800 1.00 0.12 toplinskoizolacijska žbuk 3.38 1000 10/15 2300 1.32 beton s jednozrnatim šljunkom 3.81 1000 60/100 ŽBUKE. MORTOVI.70 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1100 1000 1000 15/35 6/10 15/35 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 15/20 15/20 15/20 5/20 5/20 6/15 50/200 50/70 100/150 15/35 50 15/35 15/35 3.13 toplinskoizolacijska žbuka 3.31 beton s jednozrnatim šljunkom 2.29 porobeton 2.20 0.03 keramičke pločice 1300 0.60 1.11 lagana žbuka 3.08 0.02 vapnena žbuka 3.11 0.54 0.56 0.

14 1000 1000 50000 100000 1600 0. ≤ 1700 tucanik (drobljenac) 7.23 1000 100000 1300 0. 2500 550 2.02 ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 7.060 0. 1100 1100 0.23 0. PARNE BRANE (KOČNICE) 1100 0.01 ekspandirani perlit 6.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala 5.03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca 5.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 5. 7.040 1030 1 1450 60 ≥ 25 0.04 pijesak.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB 5.035 do 0.055 0.02 lomljevina ekspandiranog pluta 6.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P 5.040 1450 150 126 .14 1000 20000 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE ≤ 100 ≤ 200 ≤ 800 0.01 mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 7.050 0.04 kamene ploče 4.15 1000 2000 40/200 50/70 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI.41 0.05 drvo 5.23 1000 1000 50000 50000 1100 1200 0.80 0.03 ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 TOPLINSKO – IZOLACIJSKI MATERIJALI 10 do 200 15 do 30 0.23 1000 50000 5.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR 5.23 0.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 6.4.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona 5.26 960 300000 1300 0.81 1000 1300 900 1000 3 3 3 3 6.035 do 0.03 lomljevina opeke od gline 6. šljunak.030 do 0.

Θe.045 0.09 1400 50 100 do 150 360 do 460 1000 ∞ 1470 3/5 550 0. tavanu Prozori. U [W/(m²·K)].04 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 7.070 900 5 1560 5/10 1400 5/10 Tablica 5. 2. min ≤3 °C 0.80 3.08 ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 7.mj.00 3.75 1.065 do 0. debljina ploča 15 mm ≤ d ≤ 25 mm 7. grañevnih dijelova novih zgrada.09 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 7.150 1470 4/8 140 do 240 80 do 500 110 do 450 0.045 do 0.040 1400 60 ≥ 30 0. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.060 0. zidovi prema garaži.mj.40 0. min >3 °C min ≤3 °C Vanjski zidovi.40 127 .60 0.00 3.020 do 0. stropovi prema 0.30 0.50 0.mj.035 0.mj. balkonska vrata.040 do 0.05 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 7. krovni prozori.055 0. 0. 1.80 1.75 Θe. malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama U [W/(m²·K)] Redni broj Građevni dio Θi ≥ 18 °C Θe.030 do 0. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.065 0.7.45 12°C < Θi < 18 °C Θe.07 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168.10 drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ≥ 30 0.045 do 0.06 čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 7. min >3 °C 0.

1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida. Tablica 6. 9.tavanu 4.40 5. stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 0.045 Grañevni materijal beton guste strukture sa šupljikavim agregatom beton šupljikave strukture s gustim agregatom beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom 128 . 0.501) 2.min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.65 0. podovi na tlu Vanjska vrata.40 0.80 1. 3.40 Napomena: Θe.40 0.40 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.90 0.651) 2.801) 2.30 0.80 1. Stropovi iznad vanjskog zraka.90 0.mj. 0. Sadržaj vlage u kg/kg 0.130 0. 0.00 2. Ravnotežni sadržaj vlage u grañevnom materijalu kod temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % Redni broj 1.50 0.40 0. s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete Stropovi između stanova. zida prema tlu ili negrijanog prostora.00 6.90 8.50 2. 2.80 1.90 0. 7.030 0.501) 2. vrata prema negrijanom stubištu.80 1.

3.3.020 0.00 Redni broj Grañevni materijal ili zid 10. IZOLACIJSKIH MATERIJALA. 7.27 1. 9.20 1.27 1.60 1. anhidrit drvo. 5.150 Tablica 7. proizvodi na bazi biljnih vlakanaca 0. 2. time ostvaruju manje toplinske gubitke i manju potrebnu energiju za grijanje i hladenje. Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage (23 °C/80 %) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala Faktor preračunavanja Fm 1.17 1. POTREBNE DEBLJINE Materijali i izvedbe U skladu sa smjernicama Direktive o energetskim značajkama zgrada {EPBD) 2002/91/EC.13 1. gips. blokovi na bazi drva 11. 5. Vanjska ovojnica koja je toplinski izolirana osigurava ugodne temperature u unutrašnjem prostoru.45 1. anhidrit 1.25 1. 8. VRSTE I SVOJSTVA TOPL. planiranje potrošnje energije ne treba stati na zadovoljavanju minimalnih kriterija potrošnje energije definiranog nacionalnim zakonodavstvom već treba: > planirati zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje > uvesti upravljanje energijom u zgradi tokom cijelog razdoblja korištenja Zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje imaju manje vrijednosti koeficijenata prolaska topline pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice. Najveći doprinos za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama je poboljšanje toplinskih karakteristika gradevinskih konstrukcija. bitumen 4. proizvodi na bazi drva. opeka od gline vapneno silikatna opeka Porobeton beton s granulama polistirena beton s laganim agregatom mort i žbuka beton s teškim agregatom beton guste strukture sa šupljikavim agregatom gips.13 1. Treba uskladiti toplinske karakteristike pojedinih konstrukcija kako bi se ostvarila zadovoljavajuća potrošnja energije. Stoga je potrebno s obzirom na namjenu zgrade: > Odrediti zone različitih unutrašnjih temperatura ill načina korištenja prostora 129 .22 1. asfalt.4. 6. 4.2.

te kao plivajući pod u podnim medukatnim konstrukcijama. veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala. podrumskog zida. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale. ravnog ili kosog krova. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene 130 . nadzemnog zida. a i cijena. kako bi se ostvarila minimalna toplinska zaštita. Mineralna vuna . Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je na anorganske i organske materijale.kamena i staklena. te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemačkoj. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti. EPS. te korištenje energije u proizvodnji. iz Priloga »C« TPRUETZZ. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala.045. 1954. na našem tržištu najviše se koristi polistiren ili stiropor. faktor otpora difuziji vodene pare. Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost. Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena i staklena vuna. paropropusna je i djelomično vodootporna.> Primijeniti odgovarajući sastav konstrukcije vanjske ovojnice > Toplinski izolirati sve konstrukcije prema negrijanim prostorima i prema van > Smanjiti utjecaj toplinskih mostova U svrhu uštede energije zgradu je potrebno podijeliti u više zona ukoliko je predvideno različit način korištenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju više od 4°C. te poliuretan. godine. Koeficijent toplinske vodljivosti U (W/mK) je količina topline koja prode u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2. te na mikroorganizme i insekte. dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti izmedu 0. stišljivost. a ovisi o gustoći. Zbog dobrih izolacijskih svojstava X= 0. odnosno visokog toplinskog otpora. Svi koeficijenti prolaska topline graničnih konstrukcija (izmedu zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve odredene u tablici 5.035 i 0. Otporna je na starenje i raspadanje. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku. zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu. orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. tlačna tvrdoća. odnosno poliuretanska pjena. Osim kamene i staklene vune. Pregled toplinsko izolacijskih materijala Dobro poznavanje toplinskih svojstava gradevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada. danas je to jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala.035-0. industriji i brodogradnji. Mineralna vuna ima visoku otpornost na požar. debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. trajnost.ekspandirani i ekstrudirani. tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda. otpornost na vlagu i drugo. Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugradujemo. te niske cijene i jednostavne ugradnje. Takoder je važan i način proizvodnje materijala. u svim vanjskim konstrukcijama. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom. Koristi se najviše kao toplinska zaštita.040 W/mK. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljšati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(m2K)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici površine elementa [kWh/m2]. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren. što je uvrštava medu najbolje toplinske izolatore. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu. a organskih materijala polistiren . Toplinski gubici kroz gradevni element ovise o sastavu elementa.

slama.35 X (W/mK) 2 W/m K 0.80 >25 0. približne vhjednosti faktora otpora difuziji vodene pare.030 do 0. .0-3. za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS. prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju. Ian.040 9-10 60 0.045 do 0. debljina ploča 15 mm<d<25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 10 do 200 1 15 do 30 0. pa su potrebne veće debljine. Tablica 10. znatno je skuplja od prva dva navedena materijala.035 do 0.055 10-16 11-14 5 5/10 1.35 2 W/m K mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ćelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168.020 do 0. te prednosti i mane primjene.040 do 0. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene.030 do 0. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova .035 W/mK.045 do 0. trstika. Ima još bolja toplinsko izolacijska svojstva pa X iznosi izmedu 0.vune.ekstrudirani polistiren. Poliuretanska pjena takoder se dosta koristi. naročito pri sanacijama krovova.035 do 0.045 0. te zbog toga nije u široj primjeni. perlit.090 0.040 7-9 60 5-8 >30 100 do 150 360 do 460 550 0. ovčja vuna i drugi.040 8-10 150 2.065 0. Projektne vhjednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale.065 do 0. A [W/(mK)J. Ovi se materijali u svijetu koriste lokalno. te usporedba relativnih troškovaza ugradnju TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL GUSTOĆA 3 p kg/m POTREBNA TOPLINSKA PROVODLJIVOS DEBLJINA (cm)ZA T 11=0.060 0.020 i 0.0 2. vermikulit.0 131 . Na tržištu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materijali kao što su celuloza. Imaju nešto slabija izolacijska svojstva. Medutim.5 >30 0. te nije otporan na teperature više od 80°C. Za pravilan izbor materijala za toplinsku izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fizikalno kemijska svojstva. glina.15 8-10 10-15 16-20 50 ∞ 3/5 4/8 4-6 140 do 240 80 do 500 0. Ekstrudirani polistyren XPS je najčešće obojen u plavo ili ružičasto.5-2.050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE µ 1 REL. TROŠAK ZA U=0.

130 0.03 U tablici je dan pregled najčešćih toplinsko izolacijskih materijala. Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji omogućuju prodor sunčevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna. Ako odstranimo zrak iz IZOLACIJA materijala.0. Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata. nastaje iz gela (silicij. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Posebno je korisna za izoliranje južnog fasadnog zida. polistirenska pjena i sl. kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija).004 .037 10-18 10-11 20-35 5/10 1-2 - SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i si. njihove toplinske karakteristike.1. Moguće su različiti stupnjevi transparentnosti.drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ovčja vuna slama lan TRANSPARENTNA TOPLINSKA IZOLACIJA 110 do 450 15 do 60 - 0. potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zaštite.) koja omogućava prijem sunčeve energije i prijenos u zgradu. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne kapilarne cijevi koje idu poprečno s jedne na drugu stranu ploče. još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu. najnizu gustocu. VAKUUMSKA TOPLINSKA Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu uz pomoć zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske NANOGEL izolacije. Krute rešetkaste strukture molekula. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr spomeničke vrijednosti objekta. pri čemu se učinak može dodatno pojačati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zračni sloj ispred transparentne izolacije. te relativni trošak za takav nivo toplinske zaštite po m2 izolacije. a najčešće je polutransparentan. Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti sprečava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija). najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala.040 0. a ako sadrži ugljik koji apsorbira IC zračenje ne prenosi toplinu (zračenje).090 do 0. AEROGEL Aerogel je izuzetan materijal.070 0. a istovremeno sprečava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. krom kositar ili ugljik) u kojem se tekuća komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum). najnizu provodljivost zvuka. Na ovaj način akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora. ostakljenih stijena i svjetlarnika.035-0. Analizirani usporedni troškovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida. Izuzetno lagana kruta pjena. izolacijska svojstva se povećavaju zbog vakuuma. Higroskopan. Vatrootporan. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI 132 . 1 . aluminij. ali lomljiv na pritisak.9 3 mg/cm 0.

eliminiranja toplinskih mostova. 0 3 0 . Najviš e se k oristi:Toplins ka izolacija vanjskog zida od k amene vune i polistirena. s p o m e n i č k e vr i j e d n o s t i o b j e k t a . toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i. d r ve n a vu n a . a zb o g i zu ze t n i h i zo l a c i j s k i h s vo j s t a va p o t r e b n e s u zn a t n o m a n j e d e b l j i n e o d k o n ve n c i o n a l n e t o p l i n s k e i zo l a c i j e za i s t a t o p l i n s k a s vo j s t va . 4 0 W / m 2 K i zn o s i 8 . stropova iznad otvorenih prolaza. stropova iznad negrijanih prostora i dr. V e ć i n a u o b i č a j e n i h t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a i m a t o p l i n s k u p r o vo d l j i vo s t λ = 0 . loggia. negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi grañevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima. sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u grañevnom elementu i na unutrašnjoj površini grañevnog dijela/elementa zgrade.fasada. najviše izvodi kao: povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom Sustavi zadovoljavaju zahtjevima: ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti. O d a n o r g a n s k i h m a t e r i j a l a n a j vi š e s e k o r i s t e k a m e n a i s t a k l e n a vu n a . a m o že m o i h p o d i j e l i t i n a a n o r g a n s k e i o r g a n s k e m a t e r i j a l e . ve r m i k u l i t . c e l u l o za . osiguranja zdravog i udobnog boravka. Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje. Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. a i s t o vr e m e n o s p r j e č a va k a o i o b i č n a t o p l i n s k a i zo l a c i j a g u b i t k e t o p l i n e i z zg r a d e . V a k u m s k a i zo l a c i j a r a d i s e u m o d u l a r n i m p a n e l i m a . k a o i t r o š k o va za e n e r g i j u . najvažnije. š t o d o p r i n o s i t o p l i n s k o j u d o b n o s t i zg r a d e .1 1 c m . p e r l i t . p a p o t r e b n a d e b l j i n a z a U ( k ) = 0 . Tr a n s p a r e n t n a i z o l a c i j a o m o g u ć a va p r i j e m S u n č e ve e n e r g i j e i p r i j e n o s u zg r a d u . s m r za va n j e n o s i ve k o n s t r u k c i j e . zaštite grañevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada. p l u t o . toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju. zaštiti grañevnog elementa od pregrijavanja. 133 . k o k o s . Toplinska se izolacija vanjskih zidova . s l a m a i d r u g o . p a s e t a k o d a n a s u s vi j e t u m o g u n a ć i i t r a n s p a r e n t n a i va k u u m s k a t o p l i n s k a i zo l a c i j a . značajne uštede energije za grijanje ili hlañenje. D o b r a t o p l i n s k a i zo l a c i j a i m a u t j e c a j i n a k va l i t e t u s t a n o va n j a j e r s u u n u t a r n j e p o vr š i n e t o p l i j e . 0 4 5 .U l o g a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a j e s m a n j e n j e t o p l i n s k i h g u b i t a k a . O va j e i zo l a c i j a j o š u vi j e k vr l o s k u p a i p r i m j e n j u j e s e n a j vi š e k o d s a n a c i j a o b j e k a t a g d j e n i j e m o g u ć e u g r a d i t i ve ć e d e b l j i n e i z o l a c i j e z b o g n p r . O s t a l i m a t e r i j a l i s t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m s vo j s t vi m a s u i g l i n a . t e za š t i t a n o s i ve k o n s t r u k c i j e zg r a d e o d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a i n j i h o vi h p o s l j e d i c a ( vl a g a . Za svaki grijani grañevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom. S ve ve ć a p o t r a žn j a za t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m m a t e r i j a l i m a u s ve ve ć i m d e b l j i n a m a d o ve l a j e d o r a zvo j a n o vi h t e h n o l o g i j a . udobnom i zdravom stanovanju. p a m u k . N a t o p l i n s k u za š t i t u z g r a d e u t j e č u d e b l j i n a s l o j a t o p l i n s k e i z o l a c i j e i t o p l i n s k a p r o vo d l j i vo s t m a t e r i j a l a λ (W / m K ) . sprječavanju kondenzacije vodene pare. l a n . p r e g r i j a va n j e ) . P o n u d a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a n a t r ži š t u j e r a zn o l i k a .0 . d o k j e m e ñ u o r g a n s k i m m a t e r i j a l i m a n a j p o p u l a r n i j i p o l i s t i r e n .

a na površini se zidova ne stvara kondenzat. bez toplinske izolacije. a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata. razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage. ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban. tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju. koja omogućuje akumulaciju topline.5 0C ). površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C. u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju. Zid je toplinski stabilan. Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od . Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograñen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F. Da bi boravak bio ugodniji. osjećaj propuha i hladnoće. mogućem nastanku površinske kondenzacije. sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom grañevnom dijelu zgrade. Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim 134 . Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama.Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izrañen od šuplje opeke od gline d = 25 cm. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine. odnosno njihovo zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeñu njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. Ohlañen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu. Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. debljine 6 cm Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15. ožbukan s obje strane. Što su razlike temperature izmeñu tijela i grañevinskih elemenata koje ga okružuju veće. Sve to pogoduje. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih grañevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani.

a temperatura zraka u prostorijama.provjetravanjem). Zrak u prostorijama tijekom dana. a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova. niti kod najvećih vrućina. Boravak je zdrav i ugodan. treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane. posebno u večernjim satima. površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. zidovi se hlade. Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. prvenstveno na tim mjestima. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije. koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima. ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C. Zato. U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C. Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani. jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih grañevnih elemenata i nastanku kondenzata. 135 . tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog grañevinskog elementa. Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka. odnosno veću debljinu toplinske izolacije. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova. Akumulacija topline vanjskih višeslojnih grañevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor. kada je to moguće. Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata.

UGRADBA.3. SUSTAVI ZAŠTITE 136 .3.4.

PRIČVRSNICA 6. ZID 3. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40. KUTNI PROFIL S MREŽICOM 7. SOKL PROFIL 4. POLISTIREN PLOČA 5. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE 137 .OPIS SUSTAVA: 1. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET 8. GV 10) 2. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F 9.

138

139

Izolacija potkrovlja

140

141

142 .

143 .

144 .

vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. Procesi koje izaziva vlaga u zidovima mogu uzrokovati trajne i nepovratne promjene (plastične deformacije) poput kemijskih procesa i razaranja ili povratne promjene (elastične deformacije) poput promjena toplinske vodljivosti materijala ili dilatacije. napravljena za obiteljsku kuću u drugoj klimatskoj zoni. Fasada i zaštita zidova zgrada trebaju biti tako izvedene da udovoljavaju estetskim. O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant. Isto tako se pri njihovom projektiranju moraju uvažavati okolica i tradicija gradnje. žbuka je podložna fizikalnim promjenama. Vrste fasada Prema vrsti i namjeni zgrada fasada može biti izvedena kao neožbukani vanjski zid. ožbukani vanjski zid. Zadovoljavajuće rješenje ovoga problema je ugradba toplinske izolacije na vanjskoj strani zida. energetskim i klimatskim zahtjevima. fizikalnim. pokazuje da se kod toplinski neizolirane kuće gubi 52% toplinske energije kroz vanjske zidove. pri tome uvažavajući. izmeñu ostaloga i okolicu te po potrebi i tradiciju gradnje. Ožbukani vanjski zid U zimskom razdoblju vanjski zidovi bivaju navlaženi pod djelovanjem vjetra.4. ANALIZA ZGRADE I GRAð. Analiza.4. zbog svojstva upijanja vode. Ipak. DIJELOVA. Toplinskom izolacijom taje se gubitak znatno smanjuje. Najveći dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj sagrañen je i još se uvijek gradi s vanjskim neizoliranim zidovima od opeke. Za ugodan boravak u grañevini i štednju energije preporučljivo je ugraditi toplinsku izolaciju debljine 10 cm (mineralne vune ili polistirola). Da bi se vanjski neožbukani zidovi grañevine zaštitili od navlaživanja i propadanja. Vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade. energetskim i klimatskim zahtjevima. a potom postavljanje hidrofobne žbuke na toplinsku izolaciju. Preko 90 000 obnovljenih kuća u ratom pogoñenom području sagrañeno je uglavnom od opeke debljine 29 cm. Fizikalna svojstva materijala fasade moraju biti takva da osiguraju trajnost pri promjenjivim klimatskim uvjetima. Vanjski zidovi ožbukani ne-hidrofobnom žbukom poboljšavaju estetski izgled fasade i smanjuju stupanj navlaživanja zida. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje. Hidrofobna žbuka ima svojstvo vodonepropusnosti dok omogućava prolaz vodenoj pari. Fasada mora biti otporna na udare vjetra i nepropusna na udare kiše pod djelovanjem vjetra. Svaki od ovih zahtjeva treba biti uvažavan i niti jedan ne smije biti preferiran u odnosu na druge. vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom. prefabricirani betonski elementi i drugi način izvedbe. potrebno ih je ožbukati hidrofobnom žbukom. DIJELOVA Zaštita zidova zgrade i fasade trebaju zadovoljavati svim estetskim. što zahtjeva redovito održavanje i time 145 . vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. odnosno moraju se smatrati jednako važnim. vanjski zid obložen fasadnom opekom. SLAGANJE SASTAVA GRAð.

Ako je zračni prostor ventiliran. Ovaj meñurazmak čini zračni prostor koji može biti ventiliran ili neventiliran. Zbog toga je preporučljiva uporaba hidrofobne žbuke i toplinske izolacije vanjskog zida. Dobra toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja postiže se ako se masivni zid s vanjske strane izolira toplinskom izolacijom debljine 10 cm i zaštiti s vanjske strane fasadnom opekom s ventiliranim zračnim prostorom širine 4-8 cm. s razmakom od vanjske strane neizoliranog ili toplinski izoliranog zida. kako za obiteljske kuće.povećanje troškova. Fasadna opeka može biti izravno postavljena na vanjski neizolirani zid. tako i za stambene grañevine te mnoge javne i industrijske grañevine. toplinski izolirani zid ili pak. Vanjski zid obložen fasadnom opekom Oblaganje vanjskih zidova fasadnom opekom može biti uspješno primijenjeno. onda se obično kaže kako je riječ o vanjskom zidu s ventiliranom fasadom. 146 .

iznosi samo 0. a time i gubitke topline. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje Vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom Obloga vanjskih zidova kamenim pločama sve više uvodi kamen u arhitekturu kao pouzdan i estetski prihvatljiv grañevinski materijal. IZBOR Fasade oblijepljene pločicama uvijek su dobar izbor 147 . Navlažena toplinska izolacija povećava toplinsku vodljivost. Osim toga. da bi se isušila navlažena toplinska izolacija. To uzrokuje navlaživanje toplinske izolacije. što izaziva pritisak klizajućih ploča na one ispod njih koje se lome i padaju. prodire kroz procijepe izmeñu ploča u zračni prostor. U cilju otklanjanja mogućih sumnji kako su uzroci iskrivljavanja i lomljenja kamenih ploča dilatacijska naprezanja zbog temperaturnih razlika. dogaña se da kiša. Skoro sve obnovljene kuće u ratom pogoñenom području Hrvatske sagrañene su od opeke debljine 29 cm. pogotovu kada je taj prostor predviñen za javne sadržaje. a kamene se ploče sidre na vanjski zid. treba napomenuti da linearna dilatacija granitne ploče duljine 1 m. pri razlici temperature od 50 K. činilo. Kako se vanjski zid izvodi s toplinskom izolacijom s vanjske strane.m što bitno smanjuje troškove održavanja zgrade. horizontalna i vertikalna izvode s "L" utorima.Fasadna je opeka otporna na vanjske utjecaje i dugo traje.4 mm. Primjena kamenih fasadnih ploča pogodna je za poslovne i neke druge javne zgrade. pod djelovanjem vjetra. jedno od rješenja moglo bi biti da se spojna mjesta ploča. Uspješno se može primijeniti i za prizemne dijelove stambenih grañevina. slično izvedbi kod prozora i doprozornika. posebno u nekim krajevima. kako se to. potrebno je utrošiti dodatnu energiju. Kako bi se izbjeglo prodiranje vode kroz procijepe izmeñu kamenih ploča. Problemi koji se javljaju kod izvedbe fasada kamenim pločama jesu propuštanje vode u meñuprostor kroz procijepe izmeñu ploča i klizanje ploča.

zračni se prostor prirodno ventilira kroz otvore postavljene na donjem i gornjem dijelu ostakljenja. Ovi se otvori u razdoblju grijanja drže zatvorenima. Fasada tada djeluje kao ventilirana fasada. Dobra se energetska učinkovitost postiže kada se u zračni prostor ubacuje odsisni zagañeni zrak iz korisnog prostora zgrade. a vrijeme i troškovi izvedbe manji su nego kod klasične gradnje. banaka itd. Prefabricirani zidovi obično su napravljeni od visokokvalitetnih materijala u dobro kontroliranim tehnološkim procesima. već hlañenje zgrade. postoji mogućnost da voda prodre kroz spojeve prefabriciranih elemenata i da doñe do kondenzacije vodene pare u hladnim mostovima. Prefabricirani betonski elementi U zgradama koje se izvode iz prefabriciranih elemenata prisutni su problemi kondenzacije vodene pare i prodiranja oborinske vode u konstrukciju. Moguće je lim izravno postaviti na toplinsku izolaciju . što doprinosi smanjenju potrošnje energije u razdoblju grijanja. Ostakljena fasada je dobar zaštitnik zgrade od navlaživanja. Izmeñu toplinske izolacije i vanjskog stakla nalazi se zračni prostor širine do 20 cm. Princip izvedbe fasadnog dijela konstrukcije sličan je izvedbi ostakljenih fasada. naročito za gradnju proizvodnih pogona jer sendvič djeluje kao dobar toplinski izolator. Primarni uzrok prodiranja oborinske vode kroz spojeve prefabriciranih elemenata jeste povećani tlak na vanjskoj strani zbog djelovanja vjetra. a izmeñu limene obloge i toplinske izolacije ostavlja se zračni prostor. gdje je prodiranje oborinske vode spriječeno profilacijom spojeva tako da se unutrašnji i vanjski tlak izjednače. spojevi se zatvaraju mortom. Te se prednosti očituju u brzoj montažnoj gradnji. hotela. Staklene površine iziskuju i manje godišnje troškove održavanja od klasičnih fasada. Fasadni zid čine unutarnji zid s toplinskom izolacijom koja je postavljena na vanjskoj strani. ako se gleda s energetskog aspekta. Fasade obložene staklom uglavnom se primjenjuju kod poslovnih zgrada. 148 . Da bi se što efikasnije spriječilo prodiranje oborinske vode kroz spojeve elemenata konstrukcije. Na ovaj se način zimi smanjuju gubici. Na vanjski se zid postavlja toplinska izolacija. Primjena poliuretanskih sendviča s limenom oblogom pogodna je u industrijskoj gradnji. Ipak. naročito kod primjene u industrijskoj gradnji. U vrijeme kada nije potrebno grijanje. naročito kod zgrada koje se griju i hlade tijekom godine. dobroj zaštiti od vanjskih utjecaja i malim troškovima održavanja. Vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Fasada izvedena od lima ili limenog sendviča s toplinskom izolacijom ima nekih prednosti. ali tu postoje mogućnosti navlaživanja toplinske izolacije doñe li do pucanja na spojevima limenih ploča uslijed toplinske dilatacije lima. U razdoblju grijanja zgrade dozračena toplina izravnog i difuznog sunčevog zračenja zadržava se u zračnom prostoru i time smanjuje gubitak topline.Vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Ostakljene fasade imaju odreñene prednosti u odnosu na klasične. naročito ako je postavljen još i vodonepropusni sloj. zimi topao. elastičnim materijalima ili se izvode kao otvoreni spojevi. a ljeti hladan. Zbog toga je mala mogućnost da oborinska voda prodre kroz ovaj materijal. a ljeti dobici topline.

Problem kondenzacije vodene pare u konstrukciji zgrada izvedenih od prefabriciranih elemenata mogu biti aktualniji nego kod zgrada klasične izvedbe zbog slijedećih razloga: Prefabricirani beton je gušći i čvršći nego beton izliven na licu mjesta, pa je zbog toga i bolji vodič topline. Krajevi mnogih prefabriciranih elemenata djeluju kao toplinski mostovi na kojima može doći do kondenzacije. Pri uporabi otvorenih spojeva, hladni zrak prodire u unutrašnjost spoja koji može postati toplinski most, pothlañujući unutrašnje površine na ovim mjestima. Unutrašnje površine zidova mnogih zgrada, izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata su glatke i male apsorpcijske moći. Osloboñena vodena para u prostoru se ne apsorbira, pa stoga dolazi do povećanja vlažnosti unutrašnjeg zraka.

PROJEKTANT O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant Čak i mala količina kondenzirane vodene pare koja bi se inače lako apsorbirala u žbuku zida stvara tragove vlaženja na neapsorbirajućim površinama prefabriciranih betonskih elemenata. Istraživanja pokazuju da navlaživanje zidova izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata dolazi do izražaja u mnogo većoj mjeri nego kod klasične izvedbe zidova, pri istim uvjetima korištenja. Zbog toga se u zgradama sa zidovima izvedenim iz prefabriciranih betonskih elemenata preporučuje postavljanje bolje toplinske izolacije i primjena bolje
149

ventilacije prostorija nego u zgradama klasične izvedbe. Izvedbom fasada s hidrofobiranom termo-žbukom postiže se toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja vanjskih zidova zgrade. Primjena termo-žbuke pogodna je za starije zgrade kod kojih se obnavljaju fasade i za kuće s neožbukanim vanjskim zidovima. Termo-žbuka se može uporabiti u kombinaciji s drugim toplinskim izolatorima kao vanjski toplinski i vodonepropusni zaštitni sloj. Premda vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade, fasade moraju biti otporne na udare vjetra i nepropusne na udare kiše pod djelovanjem vjetra .

4.4.1. NEGRIJANI DIJELOVI ZGRADE , ODREðIVANJE TEMPERATURNIH ZONA
S obzirom na tehnički propis razlikuje zgrade: 1 – po namjeni ili veličini zgrade stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (Ve≤100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana, bruto površine ≤400m2) 2 – po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu qi ≥18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<qi< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature qi ≤ 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

Regulacija temperature u prostoru: Temperaturna ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Meñutim postoje preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kojih bi se trebali pridržavati:
• • •

Prostorije za boravak: 20-21oC Kupaonica 24oC Hodnici, predvorja 15oC
150

• • • • • • •

Spavaće sobe: 18oC Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 oC Za vrijeme godišnjeg odmora 10 oC Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5% energije za grijanje. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka.

4.4.2. PODOVI
Toplinski gubici kroz pod čine 10% od ukupnih toplinskih gubitaka kuće. Pod izolirajte s 10 cm toplinske izolacije. Toplinski gubici kroz pod mogu biti smanjeni i za 60% postavljanjem toplinskeizolacije. Ako je temperaturna razlika izmeñu zagrijanog i umjereno zagrijanog prostora mala, tj., manja od 4-5 °C, skoro da se i ne isplati toplinska izolacija. Samo znatno hladnije prostorije se toplinski izoliraju. Toplinska izolacija hladnih podova je jednostavan način da se smanje gubici topline i da se poboljša komfor stanovanja. Ako kod podnog grijanja ne postoji dovoljna toplinska izolacija, gubi se jako puno topline. Gubici iznose oko 6 % ukupnih toplinskih gubitaka na novim grañevinama ali ipak se i tada preporuča ugradnja izolacije. Toplinska izolacija podrumskog stropa je u tom slučaju posebno djelotvorna. Debljina izolacije poda zavisi o temperaturi hladne prostorije, a iznosi 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju, 10 cm za podove prema vanjskom zraku, a ako se radi i o podnom grijanju onda te veličine treba uvećati za 3 cm. Na hidroizolaciju ili betonsku podlogu polažu se toplinsko-izolacijske ploče ekspandiranog polistirena-stiropora toplinske vodljivosti λ =0,036 W/(mK) (gustoće 20 – 30 kg/m3), ovisno o opterećenju. Debljinu toplinske izolacije treba proračunati (ne manje od 6 cm). Na postavljene se ploče prije nanošenja armiranog betonskog estriha polaže PE – folija. Sanacija poda prema tlu u postojećoj kući često nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u usporedbi s velikom investicijom koja je potrebna za takvu sanaciju.

151

KROVOVI
KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA Iako je udio krova zastupljen s oko 10-20% u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Često se prostor ispod krova namjenjuje za stanovanje, iako nije adekvatno toplinski izoliran. Tada se zimi javljaju veliki toplinski gubici, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti. Ako krov nije dobro toplinski izoliran tada kroz njega može proći i do 30% topline. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.
152

Toplinska izolacija krova osigurava nam ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlañenje. Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju.20-0. mekano drvo. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije. drugi sloj toplinske izolacije radi prekrivanja toplinskih mostova.Preporučljiva toplinska izolacija je 20 cm. a izbor krovnog pokrova (crijep. Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Postavlja se izmeñu i ispod greda. tako i kod kosih krovova potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra). proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeñe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole.25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće. Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna. lijevane izolacijske proizvode. Kako kod ravnih. potkrov ili kišnu branu. Ugradnjom ~20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0.podruma 153 . IZOLACIJA STROPA Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva: • • Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora . izopolimere kao i proizvode od trske i slame. Uvjek se preporuča izvesti donji. šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. lim. krovne betonske ploče. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac. folije. cementne ploče. Takoñer treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini.

Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom. Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA Postoji više rješenja. Njima se sprječava prijenos zvuka po konstrukciji. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja. ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm.• • Stropne konstrukcije u mokrim prostorima Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane. 154 . Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije.45 W/m2K.35 W/m2K. a za lakše se stropove preporuča do 0. ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda. Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno. visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm. što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju. donjeg koji je tvrñi i gornjeg koji je mekši. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju.25 W/m2K.

Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se. U ovisnosti od toga da li se potkrovlje koristi za stanovanje ili ne.STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obvezatni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu. U ovisnosti o konstrukciji kuće. Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. 155 .35 W/m2K. Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju. a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. Na takav se sloj lijepe keramičke pločice. te njenom stanju investicija se vrača u periodu od 3-5 godina. Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%. kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha. Osim ovih slojeva.

To se naročito odnosi na obiteljske kuće bez fasade. 156 .4. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom periodu. Tako možemo skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima ureñaja. te zamijenite prozore. te one koje su grañene bez toplinske izolacije. ZIDOVI Ukoliko želite smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima. već omogućava da se u ljetnom periodu vaša kuća ne pregrijava. postavite ili povećajte debljinu toplinske izolacije.4.4. ili će njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću.

te će početna investicija za grijanje biti manja. smrzavanje. Kotao i radijatori koje morate nabaviti za grijanje će biti manjeg kapaciteta. te nastanak gljivica i pljesni. Dodatni troškovi za toplinsku izolaciju su oko 200 kn/m2 što čini 20-40% od ukupnih troškova adaptacije fasade. Većina uobičajenih materijala za toplinsku izolaciju ima toplinsku vodljivost λ = 0. to toplinska izolacija ima bolja svojstva. Prilikom adaptacije fasade. te polistiren (stiropor). tuširanja. Na kvalitetu toplinske izolacije zidova utječe debljina izolacijskog sloja. Ukoliko usporedimo dvije kuće iste površine.030-0. 157 . Zapamtite: što je vrijednost λ manja. Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga.045 W/mK. ne propustite priliku da ugradite toplinsku izolaciju. razlika u troškovima za grijanje može biti i do 6 puta! Bolja kuća troši 10 litara lož ulja ili 10 m3 plina manje po kvadratnom metru kuće. Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti ćete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja. što je oko 52 kn/m2 u slučaju lož ulja ili 22 kn/m2 u slučaju plina. Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna. jedna grañena od pune opeke bez ikakve izolacije. prvo dobro izolirate kuću. Takoñer će i toplinski ugoñaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida.Prilikom adaptacije kuće. sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida. a druga od šuplje cigle 25 cm i s toplinskom izolacijom od 10 cm. pregrijavanje) čime joj produžujemo vijek trajanja. te provodljivost materijala λ (W/mK).

kao i za hlañenje ljeti. krovova). a na drugom mjestu se nalazi stiropor. podova. Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna. smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš. Razlika u investiciji je minimalna a kreće se oko 280 kn/m2 za 10 cm izolacije kamenom vunom. Osim što izolacija znatno pridonosi uštedi potrebne energije za grijanje ona takoñer štiti grañevni element od pregrijavanja. U praksi je ponekad nemoguće dodatnu toplinsku izolaciju izvesti s vanjske 158 .Više o toplinskoj izolaciji vanjskog zida Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi. već i na kvalitetu i udobnost stanovanja. te stvaranja mikroorganizama. kao i smanjenju globalnih klimatskih promjena. Potrošnja energije za grijanje i hlañenje može se bitno smanjiti punom toplinskom izolacijom obodnih grañevinskih dijelova zgrada (zidova. Gubitak topline i potrošnja energije po kvadratnom metru odrazit će se ne samo na mjesečne račune za grijanje i električnu energiju. Toplinska izolacija omogućuje akumulaciju topline u zidovima prostorija. odnosno njihovo zagrijavanje te se na taj način smanjuje razlika u temperaturama izmeñu unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. Doprinos zaštiti okoliša. Približno 85% zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji. i to na starim trošnim kućama i do 6 puta. a što je jedan od pozitivnih efekata energetski efikasne gradnje i efikasnog korištenja toplinske energije. gljivica i pljesni) i pridonosi toplinskoj ugodnosti u prostoriji (jer što su razlike u temperaturama izmeñu tijela i grañevinskog elementa veće tijelo se brže hladi i ljudi se osjećaju nelagodno). sprječava kondenzaciju vodene pare (zbog koje dolazi do truljenja grañevnog materijala. a 220kn/m2 stiroporom. kao i na duži životni vijek zgrade.

33 W/mK. Ploče se ugrañuju s unutrašnje strane zidova imaju koeficijent prolaza topline od 1. s izolacijskim knauf pločama debljine 3 cm na 159 . U tom slučaju izolacija se može izvesti s unutrašnje strane. Polimerni izolacijski materijali – stiropor ili ekspandirani polistiren najpopularniji je vanjski izolacijski materijal. Kamena vuna ima daleko manji otpor difuziji vodene pare od stiropora. ali je i povoljnija u slučaju požara (čuva svojstva do temperature od 900 °C te spriječava širenje požara. a izolacija debljine 10 cm takvoga materijala ima koeficijent toplinske prolaznosti 0. Ytong termoblok (xella) debljine 40 cm ima koeficijent vodljivosti topline 0. posebice kada se radi o višekatnoj zgradi (potrebna je suglasnost svih stanara) ili kad je objekt pod zaštitom.67 W/m2K. Sam materijal od kojeg se izgrañuje vanjski zid može imati vrlo različita toplinska svojstva. Oni se svi razlikuju prema svojstvima i prema cijena.18 W/mK).385 W/m2K. Knauf ploče debljine 3 cm sastoje se od 2 ploče debljine 9. Tako za najbolju ciglu u ponudi koeficijent toplinske prolaznosti iznosi 0.30 W/m2K. Porotherm opeka (proizvodi wienerberger) – u debljinama 20 – 45 cm.18 i 0. a navedena svojstva su za tipove koji se mogu kupiti u Hrvatskoj. iako je i stiropor teško zapaljiv materijal) Primjer: Dakle.5 mm. ekspandiranog polistirena i ploče koja sprečava prodiranje vlage. ima znatno bolja termoizolacijska svojstva od klasične opeke.45 W/mK. Najbolji materijali sa strane termičke izolacije za vanjski zid su porobeton i posebna termoopeka. Kamena vuna je materijal sličnih svojstava te ima koeficijent toplinske prolaznosti 0. dok je voñenje 0. Koeficijent toplinske vodljivosti iznosi izmeñu 0. zid od porotherm cigle debljine 45 cm.strane. Izolacijski materijali za vanjsku ovojnicu zida mogu biti različiti.35 W/m2K za ploču debljine 10 cm.33 (to su ukupni toplinski gubici. naprama 2 W/m2K kod zida od obične opeke iste debljine.73 W/m2K. dok se taj koeficijent za običnu ciglu kreće oko 0. što za debljinu cigle 45 cm daje gubitak topline kroz opeku od 0. meñutim najpopularniji su kamena vuna i polimerni izolacijski materijali.

4. To znači da je razlika u toplinskim gubicima izmeñu ta dva slučaja 1. 20 °C vanjska 0 °C) kroz neizolirani zid gubi se 30 W/m2 zida više toplinske energije.21 W/m2K. prema običnom neizoliranom zidu kojemu je ta vrijednost oko 1. Naravno i prozori značajno utječu na toplinske gubitke ovojnice grañevine.4 W/m2K. Osim toga ima izuzetno gradevno fizikalno značenje jer se kroz njega osvjetljava i prozračuje prostor te osigurava i odgovarajuću toplinsku.4 MJ toplinske energije (energetska vrijednost 1.unutarnjoj strani te izolacijom od kamene vune ili stiropora sa vanjskom strane ima ukupnu koeficijent prolaza topline 0. zvučnu i zaštitu od vode. Dakle za vanjski zid površine 20 m2 u toku jednog dana u ovakvim uvjetima nepotrebno se izgubi 51.6 W/m2K.5.5 m3 prirodnog plina). 4. koji u njoj žive i rade povezanost s vanjskim svijetom. odnosno za normalnu zimsku razliku temperatura od oko 20 K (unutarnja temp. TIPOVI VRATA I PROZORA PROZOR KAO ELEMENT TOPLINSKE ZAŠTITE ZGRADA Prozor je element obodne površine zgrade koji omogućava ljudima. 160 .

a često i kroz reške na spoju izmedu prozorskog okvira i zida. Povrh toga. U torn se slučaju govori o toplinskim dobicima. što pri hladnijem vremenu još više povećava toplinske gubitke. Osim navedenih neugodnih značajki prozori imaju i prednosti pred drugim obodnim elementima jer je kroz njihov prozirni stakleni dio moguće neposredno učinkovito iskorištavati energiju Sunčeva zračenja. Toplinski gubici i dobici posljedica su triju različitih načina prijenosa energije: . To znači da se zimi kroz njih gubi toplina. kroz spojeve prozorskog okvira i prozorskih krila.Toplinska je izolacija prozora općenito slabija od toplinske izolacije drugih elemenata koji zatvaraju zgradu.Sunčeva zračenja (Sunčeve zrake prodiru kroz ostakljenu površinu prozora u zgradu). Mjesta toplinskih gubitaka i dobitaka kroz prozor 161 . a ljeti uzrokuju pregrijavanje prostora. dolazi do prolaza zraka (propuhivanja).transmisije (toplina prolazi neposredno kroz materijale od kojih su prozori napravljeni) -prozračivanja (topao zrak iz zgrade i hladan zrak iz okoline ili obrnuto izmjenjuju se kroz nezabrtvljena mjesta u ili oko . Sllka 1.

Proizvodi se mnogo razlicitih vrsta prozora. 162 . Na temelju ispitivanja ostvarene su brojne ideje koje su često tehnički vrlo zahtjevne i skupe i u praksi će tek zaživjeti. odnosno za sanacije.Sllka 2. prikazana u nastavku. metala ili umjetnih tvari. Kod jednostrukih prozora te kod unutarnjih spojnih i dvostrukih klasičnih prozora upotrebljavaju se tzv. koji su nekoć prevladavali. Podjela prozora s obzirom na konstrukcijsku osnovu Danas se proizvode i ugraduju uglavnom jednostruki prozori. Shematski prikaz načina prijenosa energije kroz prozor Potreba za stalnim smanjivanjem upotrebe energije za grijanje zgrada usmjerava razvoj prozora na traženje mogučnosti za smanjivanjem toplinskih gubitaka i što većim iskorištavanjem Sunčeva zračenja. a s obzirom na njihove značajke dijele se u razlicite skupine. a često se za izradu rabi kombinacija tih materijala. Podjela. Prozorski okviri i okviri prozorskih krila izrañuju se od drva. Stoga ćemo opisati onaj stupanj razvoja prozora koji je u tehničkome i ekonomskom pogledu najbolji za masovnu stambenu izgradnju. To su stakla sastavljena od dva ili tri stakla koja su meñusobno razmaknuta i na rubovima povezana u cjelinu materijalima za brtvljenje. Slika 3. Kod nas još uvijek prevladavaju drveni okviri. Prozori uobicajeno imaju ugrañena dva ili tri stakla. vrlo je pojednostavljena. izolacijska stakla koja mogu biti dvostruka ili trostruka. a u Europi je uporaba svih svrsta materijala uravnotežena. danas se izraduju samo za posebne namjene. Dvostruki klasični prozori.

Veličina te vrijednosti ovisi o toplinskoj prolaznosti i ukupnoj energijskoj propusnosti prozora. Prozori. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1. Pokazatelj za propusnost Sunčeva zračenja jest takozvana ukupna energijska propusnost (g). U skladu s novim Tehničkim propisom. gelovi ili kristali) ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike. Transmisijski gubici prozora i gubici provjetravanjem čine oko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka zgrade.00-3. Propusnost za Sunčevo zračenje prozora u toplom razdoblju uzrokuje probleme jer zbog njih dolazi do pregrijavanja prostora. zaštitne zavjese. Utjecaj na toplinske gubitke imaju i letvice (inox. Prozorski profili. Takozvani otklopno . moraju osigurati: dobro brtvljenje.40 W/m2K. dakle. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje). ulaz Sunčevih zraka u unutrašnjost grañevine. Izmedu stakala je moguća postava venecijanera za zaštitu od Sunca. prozori se dijele na one kod kojih se krila otvaraju oko vertikalne osi ili oko horizontalne osi. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmedu 0. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. Otuda i pravilo da se na osunčana pročelja ugrañuju veliki prozori. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. prekinuti toplinski most u profilu. Prozor unatoć slabijoj toplinskoj izolaciji može više pridonijeti pozitivnoj bilanci zgrade nego bolje izolirani neprozirni zid.S obzirom na način otvaranja. prozore je stoga potrebno ugradivati u osunčana pročelja. gdje je njihova bilanca najugodnija.40-1.zaokretni prozori omogućavaju obje navedene mogučnosti otvaranja.40 W/m2K. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U =1. ispunjene molekularnim higroskopnim sitom) za odredivanje razmaka izmedu stakala i brtvilo (butil. a slabije propušta dugovalno toplinsko zračenje. «brisoleji») ili prekrivena bujnim zelenilom. sprječava izlaz toplinskog zračenja iz unutrašnjosti grañevine.80 W/m2K. staklena pročelja Prozori i staklene stijene imaju ulogu propuštanja Sunčeve svjetlosti i omogućuju prirodno osvjetljenje. silikon) za ostvarivanje hermetičkog zatvaranja. prozorski kapci (škure).80-1. Značajka prozora da energiju gubi i dobiva opisana je pojmom ekviva-lentne toplinske prolaznosti prozora (Uekv) te je realniji podatak za proračun toplinskih gubitaka. uz ostvarenje zaštite od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. s različitim punjenjem (plinovi. Propuštanje Sunčeva zračenja Staklo u znatnoj mjeri propušta kratkovalno Sunčevo zračenje. Na niski U-koeficijent stakla utječu sljedeći čimbenici: 163 . Prozori na osunčanim pročeljima zato moraju biti opremljeni elementima za zasjenjenje (rebrenice. No. koja kazuje koliki dio Sunčeva zračenja prolazi kroz ostakljenje. Energija koja prodre kroz ostakljenje grije zgradu i toplinski je dobitak. Stakla se danas izraduju kao izolacijska stakla. njegovoj orijentaciji i lokalnom Sunčevu zračenju. na zasjenjena što manji s ugodnim toplinskoizolacijskim značajkama. vanjska vrata. Ostakljeni dio prozora omogućava. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline.80 W/m2K. neovisno o vrsti materijala od kojeg se izraduju. aluminij ili plastika. dvoslojna ili troslojna.

4+10+4+10+4. Manji U-koeficijent možemo postići upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo stakla. ■ Odabir stakla Debljina stakla vrlo malo utječe na U-koeficijent. ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. čelik.) U-koeficijent će se bitno smanjiti. pvc i kombinacija materijala: drvo i aluminij.■ Debljina i broj meduprostora U-koeficijent smanjujemo većim brojem meduprostora. kiše i nanosa kiše kako vlaga ne bi ušla izvana. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira su od 68 do 93 mm za pvc i drvo. Ukupna kvaliteta stakla ovisi o: > Koeficijentu transmisije energije ET > Koeficijentu refleksije energije ER > Koeficijentu apsorpcije energije EA 164 . Koriste se različiti materijali okvira za prozore: drvo. Tako se osigurava od prodora vlage i toplog unutrašnjeg zraka u fugu koji bi se ohladio i došlo bi do pojave kondenzata i gljivica. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meduprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost). dok su kod aluminija moguće i veće debljine. Npr. a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja). Potrebno je osigurati brtvljenje stakla i samog prozorskog okvira te prozorskog okvira i doprozornika . ■ Punjenje meduprostora Napunimo li meduprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon. što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10-12 mm. Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno zrakonepropusno. ovisno o broju stakala) brtvljenje kao zaštita od vjetra. krypton i si. aluminij. O vrsti materijala okvira ovisi debljina okvira i mogućnost ugradnje toplinski i zvučno kvalitetnog stakla. a šupljine okvira mogu se ispuniti toplinskom izolacijom.trostruko (ili peterostruko.

težine i cijene ostakljenja uz bolje toplinske karakteristike.80 0. Ukupna debljina panela je od 6.60 Vakuumsko ostakljenje specijalno je ostakljenje koje omogućuje smanjenjem ukupne debljine.60 0. Trenutno je 165 . ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije LowE obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od Sunčeva zračenja Staklena opeka Izvor: TPRUETZZ g±(-)) 0.5 mm ovisno o korištenoj debljini stakla što je značajno tanje od standardnih dvostrukih i trostrukih staklenih panela.Slika 16.87 0.50 0.70 0. Temperature na unutarnjoj površini stakla u ovisnosti o vrsti ostakljenja Tablica 11.50 0.5 do 11. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja g±(-)kod okomitog upada sunčeva zračenja TIP OSTAKLJENJA Jednostruko staklo (bezbojno.

Izmedu njih je ventilirana zračna šupljina čija širina može varirati od nekoliko centimetara do jednog metra (u posebnim slučajevima i više) ovisno o planiranim karakteristikama vanjske ovojnice. Unutarnja staklena stijena je zaštićena od padalina čime je smanjen rizik od prodora vode. TIPOLOGIJE DVOSTRUKIH STAKLENIH FASADA: Prirodno ventilirana dvostruka fasada koju čini jednostruko staklo s vanjske strane ispred naprave za zaštita od Sunca.08 W/m2K i tako omogućuje značajnije smanjenje toplinskih gubitaka u objektima koji se griju i korištenje pasivnih solarnih dobitaka i ostvarivanje pasivnog standarda gradnje. a lowe premaz radijaciju.1. U šupljini su smještene naprave za zaštitu od Sunca i zasjenjenje koje se reguliraju ručno. Zimi je moguće zatvoriti otvore za zrak i ostvariti dodatnu toplinsko-izolacijsku zonu. koji tvore vakuum s pritiskom od 1.2 > Zvučna izolacija Rw (dB) 38-44 Zrak koji pri dnu slobodno ulazi u šupljinu izmedu dvije staklene opne zagrijava se i pri vrhu izlazi van. Dvostruka fasada sastoji se od dvije ovojnice koje mogu biti izvedene od različitih materijala.25 mm. Ovakva struktura panela ostvaruje smanjenje sva tri mehanizma prijenosa topline: vakuuum smanjuje kondukciju i konvekciju.6-0. stoga nije uvijek moguća izvedba s obzirom na veliku potrebnu tlocrtnu površinu i veće troškove održavanja i izgradnje.vakuumsko ostakljenje u fazi testiranja. Karakteristike ventilirane dvostruke fasade: > Koeficijent prolaska topline U=1. Ovakva fasada ima veliku debljinu. Tako zrak u kretanju u šupljini Ijeti prima na sebe dio topline koji bi prošao u zgradu i vraća je u okoliš. toplinskih karakteristika ovojnice zgrade i energetskih sustava kako bi se izbjegli parametri koji nepovoljno utječu na ostvarenje unutarnjih klimatskih uvjeta. a zaustavljena toplina se odvodi prirodnim strujanjem zraka. Panel se izvodi spajanjem dva stakla tankom mrežom distancera debljine oko 0. Ukoliko se u oblikovanju pročelja koristi dvostruka fasada moguće je postići transparentnost. a lakše se uoči noću. uvjetima okoliša i cjelokupnoj koncepciji zgrade koja uključuje i energetske sustave.7 Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. Vakuumska šupljina ostvaruje koeficijent prolaska topline U=0. a kao komercijalni proizvod mogao bi biti u ponudi krajem 2009. Projektiranje dvostrukih staklenih fasada zahtijeva integralni pristup koji uključuje uskladivanje vanjskih klimatskih parametara. od 50 do 80 cm. ali s obzirom na karakteristike vakuumske šupljine očekuje se značajno smanjenje u odnosu na ostakljenja koji su u upotrebi. a najčešće su od stakla. prostor izmedu dvije staklene opne koji je prirodno ventiliran prema van i unutarnja staklena stijena koju čini izolacijsko staklo s LOWe premazom i šupljinom s plinovitom ispunom. Naprava za zaštitu od Sunca kontrolira prolaz topline i osvjetljenja u zgradu. klimatehničku fleksibilnost te toplinsku i zvučnu izolaciju. Danas staklene fasade mogu ostvariti toplinske karakteristike gotovo kao i kompaktni dio ovojnice. Obično jedno staklo ima lowe premaz. Vrijednost koeficijenta prolaska topline za panel nije poznata.4 .3*10"2 Pa koji ujedno postiže kompaktnost panela.5 W/m2K > Svjetlopropusnost TLT 0. 166 . Mreža distancera je gotovo nevidljiva. mehanički ili pomoću centralnog sustava za upravljanje.

Dobitnici tog razvoja su arhitekti. 10+16+5+5 mm) Zračna šupljina uvlači zrak iz zgrade i pomoću HVAC sustava izvlači ga u vrhu panela prema sustavu za ventilaciju.0 W/m2K > Mogućnost otvaranja unutarnjeg sloja staklene ovojnice Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. S obzirom na način ventiliranja i poziciju toplinskoizolacijskog stakla razlikuje se aktivna fasada (ventilirana prema unutra) i interaktivna fasada (ventilirana prema van).6. ulaže velikodušno u prozore. 8+8 mm) Zračna komora je ventilirana vanjskim zrakom koji ulazi u komoru pri dnu vanjskog stakla i izbacuje se van na vrhu vanjskog stakla. VRSTE STAKLA. Mnoštvo materijala i nivo tehnike su zadivljujući. ovisno o koncepciji. od čega zračna šupljina zauzima od 12 do 15 cm.25 > Svjetlopropusnost TLT 0. 4+16+4.7 > Zvučna izolacija Rw= 38-44 dB Ova fasada je pogodna za hladne klime zbog povećane temperaturne ugodnosti u zoni uz fasadu i mogućnosti rekuperacije toplinskih dobitaka od Sunca pomoću toplinskih izmjenjivača u razdoblju grijanja.6-0. 4+4+6 mm) > Ukupni koeficijent prolaska topline 11=1. 4+4 mm.15-0. s napravom (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. 12 do 15 cm. Zrak pokreću mikroventilatori koji su smješteni u fasadnom panelu. 167 . Širina zračne komore cca. > Unutarnja ovojnica je jednostruko staklo (npr. Moguće su dvije varijante izvedbe dvostruke ventilirane fasade: Aktivna fasada u presjeku: Vanjska ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i šupljinom s plinovitim punjenjem (npr. Interaktivna fasada u presjeku: > Vanjska ovojnica je jednostruko laminirano staklo (npr. U zračnoj šupljini je smještena naprava za zaštitu od Sunca i regulaciju osvjetljenja. SVOJSTVA I TOPLINSKI DOBICI Vrsta stakla Tko želi da njegova kuća ima lijepe oči. Unutarnja ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i plinovitim punjenjem (od 4+16+4 do 8 +16+4+4 mm) 4.4. Ukupna debljina fasade je od 18 do 22 cm.Dvostruke ventilirane fasade u kojima je zrak u zračnoj šupljini pokretan prisilno pomoću mikro ventilatora koji se nalaze u fasadnom panelu ili uključivanjem u HVAC sustav. a upravljaju ih senzori u fasadi ili pomoću centralnog upravljačkog sustava zgrade (CNUS). Širina komore cca 15 do 30 cm s tendom ili žaluzinama (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. Takve fasade su panelne što znači da je pojedini modul uskladen s katnom visinom zgrade i sve energetske procese (kako u prostoru tako i u zračnoj šupljinii) je moguće kontrolirati na razini jedne etaže ili jedne zone.

koji će na bazi svojstava materijala reagirati na toplinu zemlje i pomanjkanje energije.zastupljeni su u prirodi u neograničenim količinama. U pozadini toga leži začuñujući razvoj: u usporedbi s jednostavno zastakljenim modelima koji su se koristili krajem 70-tih godina gubitak energije se s termo izolacijskim staklima reducirao na jednu četvrtinu odnosno desetinu. koji je samo u nekoliko godina temeljito izmijenio područje grañenje.sa svijetlog na tamno. vakuumski metalizirane. ekstremno je postojan na vremenske utjecaje. Kratko rečeno: Ono što moderni prozori danas posjeduju od dodatnih koristi odgovara visokim zahtjevima komfora stanovanja. Staklo. prije svega potkraj 90-tih godina su njihova nastojanja urodila plodom. Drugi modeli se podešavaju automatski . moderni grañevinski materijal Arhitekti ga rado koriste. Zaštita od sunca. dopušta prožimanje unutrašnjosti i vanjštine te reducira prvobitnu namjenu grañevinskih objekata: zaštitu ljudi od prirodnih sila. daje transparentnost i jednostavnost. Sve više prozora se nudi s niskim Uvrijednostima. jer staklo je moderni grañevinski materijal. Staklene površine su tanke. Što je moguća niža U-vrijednost 168 . pri čemu imaju svojstvo da iz sunčeve svjetlosti propuštaju samo svjetlost. Uključivši i dodatne koristi Na tržištu prozora se učinilo jako puno. baš prema propisima pravilnika o uštedi energije. Prednosti tog proizvoda su evidentne: sirovine za proizvodnju stakla – pijesak. S druge strane i dalje se intenzivno radi na razvoju prozora. Staklene površine se obrañuju u mikroskopski malim nano-područjima tako da s njih nestaje i voda i prljavština. „Inteligentni“ prozori se preklapaju s prozirnih u neprozirne.kao kod naočala. stabilne forme i postojan na ogrebotine. gotovo revolucionarno. toplinska i zvučna zaštita predstavljaju nivo tehnike i nude se u svim pojmljivim oblicima od suterena do krova. a ne i toplinu. Pri tome stakla mogu biti i raskošna. Ono je simbol demokracije i modernizacije.Uvijek iznova smo začuñeni kada postanemo svjesni napretka. O nedostacima proizvoda industrija elaborira već desetljećima. Primjer prozora: lijepi pogled i prostorije okupane dnevnom svjetlošću ne moramo više kao nekad plaćati visokim troškovima grijanja. natron i vapno. upravo zahvaljujući modernim prozorima. infracrvene zrake.

S trostrukim staklima s plinskim punjenjem i zaštitom moguće su U-vrijednosti od čak 0. Današnji prozori s dvostrukim staklima imaju U-vrijednosti izmeñu 1.8. koje reflektira toplinsko zračenje natrag u prostoriju. Unutra dominira ugodni aspekt drveta.aluminijski prozor predstavlja potencijalni toplinski most i znatno je skuplji s cijenom od 330 do 440 €. • Spregnuti materijal. Niža U-vrijednost je bolja od visoke g-vrijednosti. Koliko dobro je izolirana staklena ploča prozora prepoznajete prema njenoj U-vrijednosti.8 . meranti) nudi dobru toplinsku izolaciju s Uvrijednostima izmeñu 1. Ona opisuje koliko se dobro može kasnije iskoristiti energija sunčevog zračenje za zagrijavanje kuće.8 .zahvaljujući punjenju plemenitim plinovima u meñuprostoru izmeñu dva stakla te tankom vakuumskom metaliziranju na unutarnjoj strani. • Plastika. • Aluminijski okviri su postojani na vremenske utjecaje i praktično nije potrebno nikakvo održavanje. Cijena iznosi oko 290 €. uglavnom PVC velikim dijelom sve više zamjenjuje klasični drveni okvir. Već prema okvirnom materijalu prozor može biti dvostruko skuplji od dvoslojnog-termo-izolacijskog prozora.1. već i kroz okvire.5. Nedostatak: većina vrsta drveta postojana je na vremenske utjecaje jedino pod uvjetom da se redovito premazuju odgovarajućom zaštitom. Prije svega zbog malih troškova održavanja . Svakako treba računati i sa 70 % višom cijenom za normalnu izvedbu.9. dovoljno je samo pranje i čišćenje i sve to uz relativno nisku cijenu ca. Što je ta vrijednost niža. kako bi donijeli ispravnu odluku. to je prozor bolji. Zbog toplinske vodljivosti materijala . koja iskazuje toplinski gubitak u jedinici watt po metru kvadratnom. U svakom slučaju Uvrijednost ima prioritet pred g-vrijednošću. njihov izgled dakako nije optički ugodan oku. Prilikom odabira materijala okvira osim toplinske izolacije značajnu ulogu igraju izgled.6 i 0. ariš. Što je veća gvrijednost u procentima. Cijena za jedno-krilni prozor s drvenim okvirom od jednog do dva kvadratna metra iznosi oko 250 €. U-vrijednosti su slične drvenim odnosno plastičnim okvirima.8 do 0.2 i 1. to je povoljnija energetska bilanca. postojanost na vremenske utjecaje kao i neophodni troškovi održavanja. hrast. Lijepo je imati obje vrijednosti u primjerenom odnosu cijene i učinkovitosti. • Kombinacija drveno-aluminijskih okvira povezuje najbolja svojstva obje vrste materijala. Izolacijska vrijednost okvira ima veliko značenje Značajne količine topline gube se ne samo kroz prozorska stakla. I tu su posljednjih godina značajno poboljšane izolacijske vrijednosti. 210 €. U kombinaciji 169 . primjerice drvo ili plastika s dodatnom izolacijom od pluta.Prilikom odabira odgovarajućih prozora i projektant i investitor moraju obraditi hrpu certifikata i vrijednosti.nije potrebno premazivanje-.3 i 1.8 i 2. poliuretanske pjene (PU) ili celuloze postiže vrlo dobe U-vrijednosti izmeñu 0.U-vrijednost se kreće izmeñu 1. prema vrsti drveta i premaza svake 3 do 10 godina. vani aluminijska jezgra štiti od vremenskih utjecaja. Usporedbe radi prva izolirajuća stakla koja su se koristila prije 30 godina još uvijek imaju U-vrijednost od 2. tada prozori izoliraju bolje od zidova starije gradnje. Najvažniji materijali okvira i njihova svojstva: • Drvo (primjerice smreka. Viša g-vrijednost povoljna je za energetsku bilancu Postoji još jedna vrijednost koja je vrlo značajna kod odabira prozora: g-vrijednost. To je ukupni stupanj energetske propusnosti.

termo izolacijsko staklo. I upravo tamo gdje dominiraju velike prozorske površine u prostoriji . s energetskog aspekta treba koristiti visokovrijedno trostruko . Ni u jednom graditeljskom segmentu nije se dogodio takav napredak i veliki broj inovacija kao u staklarskoj struci. Kod trostrukih termoizolacijskih stakala treba voditi računa i o iznimno kvalitetnim okvirima. Osim uštede troškova grijanja ta stakla nude i izražen komfor stanovanja.termo izolacijsko staklo. Razlika izmeñu temperature prostornog zraka i površinske temperature je veoma mala. tipični osjećaj hladnoće kojim zrače veliki prozori nestaje. Koristi se u standardnoj pasivnoj kući i ima svoju cijenu. Tri zvjezdice za tri staklene ploče Najkvalitetnije i najcjenjenije staklo koje se danas može naći na tržištu je bez sumnje trostruko . Tko igra na kartu sigurnosti vodit će računa i o certificiranju pasivne kuće.s trostrukim zastakljenjem koriste se kod pasivnih kuća. Stoga upoznavanje s mogućnostima staklarske proizvodnje može pomoći pri izboru vrste i načina ostakljivanja Reflektriajuće staklo 170 .

15. ali kada posložimo više prozirnih 171 . tzv. Sva stakla nisu jednaka po svojoj strukturi. 1% Kao što vidimo. To staklo kakvo imamo na starim prozorima s jednostrukim ostakljenjem ili na prozorima krilo na krilo s dvostrukim ostakljenjem bila je osnova tradicionalnog staklarstva u prošlosti.1 do 1.automatizirano prozračivanje 18% . 5.REFLEKTIRAJUĆA STAKLA Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima Koje su dodatne osobine po pitanju odabira stakla koje od projektanata i izvoñača očekuju investitori.zaštita od insekata i dr. emajlirano. izo-staklo). Bezbojno 'float' staklo na raspolaganju je kod dobavljača u različitim debljinama (od 2. pjeskareno.lagano čišćenje 33% . sigurnost od ozljeda prilikom eventualnog loma. kao i neke kombinacije različitih vrsta stakala koje nam mogu dati nove rezultate i novu primjenu u graditeljstvu. 8. 19 mm) i možemo ga obraditi u izolacijsko (tzv. karakteristikama i namjeni. grañanima nisu sve osobine stakla podjednako važne. Pri ostakljivanju objekata oni su usredotočeni na pojedine osobine stakla više nego na druge. staklo obrañeno kiselinom.). 6.zaštita od sunca i pogleda 36% . dekorativna stakla. sigurnosna stakla.klimatski integrirani ureñaji 3% . pogotovo ako gledamo okomito na plohu stakla. zrcala. prozirna ravna vučena stakla. specijalna stakla. 12. vatrootporna stakla. 4. Nema grešaka i u potpunosti je prozirno. te toplinska i zvučna zaštita na samom su vrhu prioriteta kod grañana. brušeno ili staklo sa sitotiskom. s velikom razlikom što tehnologija nije bila savršena i što je staklo bilo prepuno grešaka (valova. Postoje osnovne vrste stakala koje upotrebljavamo u grañevini. 10. pitanje je koje si trebamo postaviti pri razmatranju ove teme. Prema istraživanju to su ove osobine poredane po važnosti za korisnika: . stakla obrañena kiselinama i antikna stakla i umjetnička (art) stakla. a osnova je i za ostale vrste stakala. Na jednom staklu to nećemo primijetiti. Prema nekim istraživanjima koja su napravljena u Europskoj uniji na zahtjev samih proizvoñača stakla.sigurnost od provala 27% . Bezbojno ravno staklo Kada govorimo o osnovnim vrstama stakla. niskoemisijska stakla. Današnje 'float' ravno vučeno staklo jest po svom izgledu i estetici savršeno. lijepljeno staklo.14% željeznog oksida koji mu daje blago zelenkasti izgled. zatim refleksna stakla. Takvo besprijekorno prozirno 'float' staklo u sebi ima od 1.električno otvaranje i zatvaranje 5% . 3. kaljeno staklo.otpornost na lom 40% . točkica i sl.zaštita od buke 36% . tada mislimo na osnovno bezbojno staklo proizvedeno usavršenim procesom u tzv. 'float' tehnologiji.

kao i u industriji namještaja zbog visoke propusnosti svjetlosti i neutralnosti boja uz koje stoji. Antirefleksno staklo ima odličnu prozirnost i optimalan prikaz boja u izlogu bez odbljeska koji kod potencijalnog kupca može imati iritirajuću ulogu i primjenjuje se na pročeljima velikih trgovačkih kuća. od bezbojnog stakla odreñene debljine (što ovisi dakako o veličini izloga) i oni drugi. a radi sigurnosti ono se proizvodi kao lijepljeno staklo u različitim debljinama (najčešće 8. ali ono tu energiju ne reflektira. tada govorimo o staklu u boji. koji to nisu. 12. ovisno o veličini plohe koja se ostakljuje. ali će s vremenom postati standard u opremanju prostora za pokazivanje. No postoji u proizvodnji i u potpunosti čisto staklo s niskim sadržajem željeznog oksida pa tako i s većim prolazom svjetlosti i smanjenjem zelenih nijansi. U proizvodnji namještaja ono se koristi za izradu vitrina u brončanoj. To je prozirno staklo obojeno u masi. sivoj ili zelenoj boji s više ili manje nijansi zatamnjenja. Sigurnosna zaštita Antirefleksno staklo U današnje vrijeme kada je život nezamisliv bez velikih trgovačkih kuća koje nude raznolike proizvode u izlozima. ovo se ekstra čisto staklo koristi u gotovo zanemarivoj količini. tada ta zelena boja dolazi do izražaja i u to se može uvjeriti svatko tko je barem jednom posjetio lokalnu staklarsku radionicu. ovisno o proizvoñaču stakla.stakala u pločama jednu na drugu. 16 mm). Kod nas. Obojena stakla se proizvode u debljinama slično kao i bezbojna stakla (od 3 172 . jer su izvedeni s ugrañenim antirefleksnim staklom. Pomoću magnetron postupka na staklo je nanesen poseban namaz koji to staklo čini antirefleksnim. smeñoj. To je staklo namijenjeno i vrlo često na zapadu korišteno u muzejima za predstavljanje i zaštitu muzejskih eksponata. što izlozi zasigurno jesu. To je staklo koje kod nas nije još u potpunosti ušlo u svakodnevni život. treba reći da ti i takvi izlozi mogu biti obični. već samo ublažuje. Na pročeljima zgrada koristi se kao regulator prolaza Sunčeve energije. pa osoba nije zabljesnuta refleksijom drugih predmeta s ulice u izlogu. nažalost takva praksa nije slučaj. Zatamljena stakla Zatamnjena stakla Kada želimo imati staklo u boji koje je prozirnih karakteristika. tj. malo zatamnjeno.

Takva stakla otvaraju nove mogućnosti u graditeljstvu jer staklene površine više ne predstavljaju pravi problem u pogledu gubitka topline. Osim goleme uštede energije. ekonomičnije korištenje klimaureñaja. Ujedno. manji gubici znače i manju upotrebu primarne energije za zagrijavanje prostora. Obojena stakla Reflektirajuća stakla Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu vrstu stakla koja je za to predviñena. što je u odnosu na obično izo-staklo smanjenje gubitka topline skoro tri puta.do 12 mm). prednost niskoemisijskih stakala je i u pogledu udobnosti. poput standardnog stakla i namijenjena su upotrebi za ostakljivanje prozora kuća. jer se zbog više temperature na površini unutarnjeg stakla smanjuje kruženje zraka u prostoru i povećava osjećaj udobnosti. Danas postoje već i nisko emisijska stakla 'druge' generacije proizvedena magnetron postupkom pa npr.1 W/m2K. To su reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima. Ova stakla imaju u principu vrlo neutralan izgled. Stakla niske emisije Niskoemisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima. Kroz stakla niske emisije gubi se manje topline iz prostora jer se energija vraća u prostor iz kojeg dolazi. Reflektirajuća se stakla proizvode tako da se na prozirno staklo ili staklo obojeno u masi nanese sloj na silikonskoj bazi ili sloj metalnog oksida pomoću pirolitskog procesa pri čemu se stvara vrlo otporan i čvrst nanos koji se u potpunosti poveže s površinom stakla. što je prema sporazumu o zaštiti okoliša u Kyotu od velike važnosti u pogledu zaštite čovjekove okoline. a konačan rezultat ovisi i o položaju objekta te okruženju u kojem se isti nalazi. tako da se toplinski valovi (dugovalne infracrvene zrake) od stakla odbijaju i vraćaju u smjeru izvora topline. takvo staklo u izo kombinaciji 4+16+4 mm s argonom u meñuprostoru postiže K=1. što ovisi o paleti proizvoda raznih proizvoñača stakla. Ova stakla na jednoj strani imaju tanki nanos metalnih oksida. za ostakljivanje na pročeljima poslovnih i javnih zgrada i sl. bolji estetski izgled objekta i kontrolirani prolaz svjetlosti. a istodobno se smanjuje i mogućnost nastanka i sakupljanja vodene pare na oknima. a time i manju emisiju CO2 u okoliš. Razlikujemo reflektirajuća stakla s tvrdim i mekim nanosom. Na 173 . Tako se dodatnim obradama može dobiti regulacija prolaska Sunčeve energije.

Meñu vatrootporna stakla spadaju i izolacijska vatrootporna stakla koja se izrañuju kao sastav od više ploča stakla s ekspanzijskim vodenim gelom izmeñu stakala koji pri visokim temperaturama reagira kao toplinski štit i temperaturu zadržava na sigurnoj razini. I takvo se staklo naručuje po mjeri.. E 60 i eventualno E 90 min. dima i otrovnih plinova nastalih izgaranjem materijala. Treba imati na umu da se vatrootporno staklo naručuje po komadu i točnih dimenzija. a klase su od 30 do 60 min.samostojećim kućama u Europskoj uniji. Da bi uklonili nečistoću sa stakla. tada govorimo i o sigurnosnom staklu. Samočisteće staklo sastoji se od prozirnog float stakla koje ima na vanjskoj površini nanesen fotokatalitni i hidrofilni nanos. u Bjelovaru postoji proizvodnja vatrootpornih stakala. Upotrebom ovih stakala troškovi čišćenja se znatno smanjuju i gotovo uvijek imamo čista stakla. Kao što nam je poznato. Vatrootporna stakla Vrlo specifično staklo u graditeljstvu je tzv. stručnjaci su iskoristili dvije komponente iz same prirode: vodu (kišu) i sunčeve UV zrake. Ako se radi o vatrootpornom laminiranom staklu. jer se nakon isporuke ne može naknadno obrañivati ili rezati. Koliko nam je poznato. Ukoliko želimo učinkovitije staklo za zaštitu od požara. a i manjak sredstava za čišćenje dobitak su u zaštiti okoliša. žičano vatrostalno staklo koje se koristi za zaštitu od vatre. Takvo se staklo ugrañuje jednostruko. dakle na prozorima i vratima starijeg datuma ugradnje. Ovisno o proizvoñaču najčešće se izrañuje debljine 6. treba ugraditi neko od vatrootpornih stakala u vanjsku ili unutarnju stijenu. jesu samočisteća stakla koja se koriste za ostakljenje pročelja zgrada koja bi u suprotnom trebalo čistiti na dosta skup način angažiranjem specijaliziranih ekipa perača prozora na visećim skelama i sl. ali ne i u Europi. u sezoni grijanja izgubi se i do 40% energije koja je utrošena na zagrijavanje unutarnjeg prostora.5 kg/m2 s mogućnošću zaštite od požara u objektu u trajanju od minimalno 30 minuta (klasa E 30). Statističari iz EU su izračunali da bi se u Europi ugradnjom suvremenih oblika ostakljenja uštedjelo godišnje i do 18. Napravljeno je pomoću posebne toplinske obrade i konstruirano da stvori učinkovitu branu vatrenoj stihiji i ne dozvoli prolazak vatre. Samočisteća stakla Novost na tržištu u Hrvatskoj. U prvoj fazi samočišćenja sunce na mrlje djeluje UV zrakama koje u fotokatalitičkoj fazi razgrañuju organske i mineralne tvari na staklu. a može se dobiti u klasama E 30. organska i mineralna nečistoća skuplja se svakodnevno na staklenim površinama. a zatim u drugoj hidrofiličnoj fazi kiša te nečistoće spere sa stakla. 174 . što je svota koja odgovara cijeni energije koja se proizvede radom 38 velikih elektrana.5 cm i teško 17.5 milijardi eura (koje se danas bacaju u zrak). ovisno o modelu i proizvoñaču.

Zato odabir uvelike ovisi o namjeni i mjestu ugradnje i o tome treba voditi računa. već će zbog folije za koju smo rekli da je izuzetne čvrstoće na kidanje. Standardno se upotrebljava prozirna PVB-folija s visokim stupnjem UV zaštite. Uostalom.za podna ostakljenja 175 . laminirano nam staklo uopće neće dozvoliti proboj prema van. štiti razbijeni otvor. Postupak proizvodnje odvija se pri povećanoj temperaturi i pritisku u posebnom odjeljenju. Ovisno o namjeni meñu stakala može se umetnuti jedan ili više slojeva folije. tada možemo uporabiti i kaljeno i laminirano staklo. Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala meñusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Npr. Folija koja se u tu svrhu upotrebljava je PVB-folija (polyvinyl-butyral folija) i može biti prozirna ili u boji.za zaštitu od loma . U uvodu smo spomenuli da ćemo staklo odabrati prema namjeni pa sada možemo reći da se u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom laminirano staklo neće pri udarcu i u slučaju loma raspasti na sitne dijelove. a laminirano će pri pucanju ostati u jednom komadu jer ga folija koja se nalazi izmeñu stakala drži zajedno. kroz kaljeno ćemo staklo s visine proletjeti na ulicu. tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla.Sigurnosno staklo Sigurnosna stakla Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla. ako je svrha ne ozlijediti se. postoje standardi i norme. Laminirano staklo Kada želimo da staklo osim izuzetnih transparentnih svojstava ima i svojstvo da bude neprobojno i sigurno za korisnika. ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. ali kako je zalijepljeno folijom. pri mehaničkom oštećenju (pri udarcu u staklo) staklo puca.za zaštitu od bačenih predmeta . S druge strane. Kaljeno će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti. jer se i stupanj sigurnosti u pojedinom slučaju povezuje u prvom redu s namjenom u konkretnom slučaju.za zaštitu od vatrenog oružja (u odreñenoj izvedbi) . tada ćemo odabrati laminirano staklo. No ako se radi o pročelju zgrade. ostati u jednom dijelu i tako pružiti zaštitu. Stoga možemo reći da takvo sigurnosno laminirano staklo ima višestruku primjenu u praksi: . samo staklo nas neće ozlijediti. Naime.

već i kaljeno i laminirano. Laminirano staklo može imati i poboljšana akustička svojstva. a može biti i obojeno u širokom rasponu boja za upotrebu kod izvedbe zaštitnih pregrada. Takoñer se i protupožarna stakla izrañuju od kaljenog ili od kaljenog i laminiranog stakla u kombinaciji. obojena stakla u masi. a kod laminiranog stakla kad je temperaturni šok preko 40°K. Govoreći o praksi. tada prema važećim propisima staklo mora biti ne samo laminirano. Prije procesa laminiranja ta se stakla mogu obraditi kaljenjem. odnosno nakon bojenja pročelja (na staklo se može intervenirati keramičkim bojama ili digitalnim otiskom). kod kaljenog stakla staklo puca kad je tzv. ako za to postoji potreba ili je zakonom propisano. Ponekad se pokaže da klasična PVB-folija može nakon pečenja boje biti oštećena pa se u tu svrhu može uporabiti tzv. folija izmeñu stakala mora biti min. Otpornost na lom vanjskog stakla staklenog krova kod krovnih ostakljenja uvelike je poboljšano upotrebom sigurnosnog kaljenog stakla (ESG) što je u pojedinim državama propisano. Recimo i to da nije svako laminirano staklo ujedno i sigurnosno (npr. nadglavna ostakljenja) mora biti sigurnosno laminirano staklo. Naime. temperaturni šok preko 150°K. Danas se u svijetu već uvelike eksperimentira s pročeljima koja su oslikana radi estetskih i drugih (npr.. neka ornamentna stakla kao i samočisteća stakla te emajlirana ili sitotiskom obrañena stakla. za stepenice. treba napomenuti da prema važećim propisima u EU svako staklo postavljeno iznad glave korisnika prostora (tzv.za stropna i krovna ostakljenja . prilikom analize stakla moramo unaprijed znati što će se dogoditi sa staklom prilikom pečenja.76 mm debljine i stakla moraju biti deblja od 3+3 kombinacije da staklo smatramo sigurnosnim). 0. Zato su pripremne radnje i testovi neophodni za odabir vrste stakla. 3+3 mm lamistal jest lijepljeno staklo. Stakla koja se mogu laminirati su prozirna stakla. marketinških razloga) i u tu se svrhu upotrebljavaju sigurnosna laminirana stakla.za ostakljenje pročelja objekata (spider pročelja) . staklo lijepljeno od dva stakla debljine 3 mm tzv. O tome treba voditi računa pri odabiru vrste stakla. treba reći da kod krovnih ostakljenja može doći do pucanja stakla uslijed temperaturnih razlika. No. ali nije sigurnosno.za zaštitu od pada (proboja) u dubinu kroz staklo. EVA-folija koja se pokazala otpornijom. reflektirajuća stakla. Kada se radi o nadglavnim ostakljenjima. panele i sl. niskoemisijska E-stakla. 176 . Kada se radi o dizalima i ostakljenju dizala.

staklene ispune i sl. ili betonska konstrukcija. Kod procesa kaljenja boja se rastopi i poveže sa staklenom površinom pa takav nanos postaje otporan na mehanička oštećenja i atmosferilije. slično kao kod emajliranja prvo se boja pri kaljenju rastopi i zatim poveže s osnovnom strukturom stakla. za obloge stijena. Staklo sa sitotiskom Staklo sa sitotiskom je kaljeno staklo na koje je prije postupka kaljenja nanesena boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje kroz sito.NISKOMISIJSKA STAKLA Niskomisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima Emajlirano staklo Emajlirano staklo je kaljeno staklo na koje se prije samog postupka kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje. Emajlirana se stakla upotrebljavaju za staklene panele na staklenim pročeljima kada ne želimo da se kroz staklo vide parapeti. za vrata. pregrade. 177 . a moguć je i izbor za različite aplikacije za upotrebu u interijerima. namještaj i sl. Tako se može na pročeljima zgrada dobiti zanimljiv uzorak koji služi i kao zaštita od sunca.

a mogu biti ojačane žicom kao i žičano staklo debljine 5/6 ili 6/7 mm koje se upotrebljava za sličnu namjenu. Ogledala su danas standard u opremanju interijera i mogu se dobiti u debljinama od 3. Takva stakla proizvode se isključivo po narudžbi. Staklo za specijalne namjene je promatračko staklo koje pruža mogućnost gledanja kroz staklo a da osoba koja to radi ne bude primijećena. Profilno je staklo u nas popularno pod imenom profilit ili kopelit i upotrebljava se za pregradne stijene posebice pri gradnji industrijskih hala i postrojenja. 4. propuštaju svjetlost. antiknih zrcala za interijere. meñutim. naravno pod odreñenim svjetlosnim uvjetima (zatamnjena prostorija iz koje se promatra).Ornamentirana stakla U industriji stakla oduvijek je posebno mjesto imalo ornamentirano staklo koje se upotrebljava za ostakljenje staklenih vrata i pregrada u interijeru. Postoji veliki izbor ornamentiranog stakla s različitim uzorcima različitih proizvoñača standardne debljine 4 mm. 8 mm. lamele se proizvode u visinama od 6 m. VITRAJ Uobičajeno je da se vitraj najčešće koristi u sakralnim objektima. njegova primjena ima i svoju umjetničku vrijednost 178 . 5. a postoje i posebne ponude tzv. ali su u biti neprozirna. 6.

Pri tome centralno značenje imaju grañevinsko fizikalni rubni uvjeti kao orijentacija prema stranama svijeta. primjerice kod velikih unutarnjih opterećenja(izvori topline u prostoriji). koje proizvoñač može ciljano mijenjati. sjenilo. 179 . vrste stakala. Ostali kriteriji kao što su lokacija. Kod prekoračenja dopuštenih vrijednosti udjela prozorskih površina u DIN 4108-2. Svako je već čuo za pojam hvatač topline. Usporedbom dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti sunčeva unosa vidljiva je i potreba i kvaliteta mjera u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite. te nastaju znatno više sobne temperature od onih vanjskih. Što se krije iza toga? Stakla na prozorima imaju točno odreñena grañevinsko fizikalna svojstva. Zračenje topline tog grañevinskog elementa je dugovalno te probija staklo u maloj mjeri te se zadržava u prostoriji (princip staklenika). Taj efekt djeluje tako da se iza stakala ne možemo sunčati. Usporedba dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti unosa topline prema DIN 4108-2 je izmeñu ostalog indicija za neophodnost uvoñenja mjera kvalitete u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite u postojećim zgradama. norme DIN 4108-2 imaju odgovarajuće dodane i odbijene vrijednosti(vidi DIN 4108-2 ).Da bi razumjeli zašto se ljeti prostorije tako zagrijavaju sunčevim zračenjem. Izuzetak bi moglo biti pred hlañenje dolaznog zraka preko transformatora topline zemljine kore. vrsta gradnje. kod novogradnji treba razmisliti o pridržavanju. nagib prozora i orijentacija prozora prema stranama svijeta takoñer moraju biti uzeti u obzir. Za objektivnu procjenu kod izračuna koeficijenta unosa topline/zračenja treba uzeti u obzir sve utjecajne faktore. O kojim preporukama treba voditi računa? Za novogradnje treba ispuniti zahtjeve u pogledu ljetne toplinske zaštite iz norme DIN 4108-2 sukladno pravilniku o uštedi energije EnEV. a malu propusnost za druga područja valnih dužina. kod starijih objekata o poboljšanju ljetne toplinske zaštite. Koji su bitni utjecajni faktori? Neophodnost izvoñenja mjera za ljetnu toplinsku zaštitu te njihova učinkovitost ovise o pojedinačnim faktorima. Ili drugačije rečeno. udio prozorskih površina. neophodno je objašnjenje načina funkcioniranja prozorskih stakala. Vidljivo sunčevo zračenje se pretvara u toplinu u trenutku kada padne na masivni grañevinski element (primjerice na unutarnje zidove). propusnost (transmisija) stakala za udio zračenja kraćih valnih dužina (UV-zračenje) i većih valnih dužina (infra crveno zračenje) je znatno manja od transmisije vidljive svjetlosti. noćno provjetravanje i vrsta gradnje odreñenih prostorija. ali je posljedica „hvatanje topline“ na prozorskom staklu. Što se može učiniti protiv unosa topline? Postoje dvije mogućnosti? • Reducirati unos zračenja u prostoriju(stvaranjem sjene) • „provjetravati“ toplinu koja nastaje u prostoriji u razdoblju nižih vanjskih temperatura(noćno provjetravanje) Hlañenje prostorije(zraka) uz podršku adekvatnih ureñaja treba se koristiti u samo u iznimnim slučajevima zbog velike potrošnje električne energije. U principu uobičajena stakla imaju visoku propusnost vidljive svjetlosti(valna dužina: 380 do 780 nm).

Noćno provjetravanje Dugo i intenzivno provjetravanje prostorija zagrijanih preko dana udrugom dijelu noći. Orijentiranje prema stranama svijeta Strane svijeta fasade se označavaju kao orijentacija. Fasada orijentirana prema jugu osunčana je oko 12 sati po lokalnom vremenu pod najvećim mogućim kutom. Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije (karakteristična veličina toplinskih dobitaka sunčevim zračenjem u zgradama) odreñena je prema normi DIN 4108-2. zgrade lakšeg načina gradnje(drvene konstrukcije) ne mogu akumulirati puno topline. naziva se u literaturi još i kao“intenzivno noćno provjetravanje te predstavlja učinkovitu mogućnost hlañenja prostorija. Ona je meñutim indicija za mogućnost akumuliranja unosa topline .Kod specijalnih zahtjeva u pogledu kvalitete toplinske zaštite. Njemačka je u skladu s 180 . primjerice u formi vremenskog prekoračenja odreñenih temperatura. kako bi se spriječio brzi porast temperature. dakle kada vanjske temperature dosegnu svoj dnevni minimum. Niži stupanj prolaza ukupne energije znači i manje solarne toplinske dobitke u zimskom razdoblju te u pravilu (kod istovremeno smanjene propusnosti svjetla) duže vrijeme trajanja uključene rasvjete. Vrsta gradnje sama po sebi ne govori ništa o očekivanim klimatskim relacijama u ljetnom razdoblju. Udio prozorskih površina Udio prozorskih površina u odnosu na promatrane fasadne površine pojedinih orijentacija prema stranama svijeta. Lokacija Lokacija govori nešto o očekivanoj klimi u ljetnom razdoblju. procjena prema DIN normi više nije dovoljna. Stupanj prolaza ukupne energije Stakla s nižim stupnjem prolaza ukupne energije imaju manju propusnost sunčeva zračenja te su tako pogodnija za ljetnu toplinsku zaštitu. Tu je potrebna pomoć stručnih projektanata koji izvode termičke simulacije te na bazi izračuna različitih varijanti prezentiraju utjecaj različitih mjera ljetne toplinske zaštite na poboljšanje toplinske zaštite sobne klime. Sposobnost akumulacije postoji i na stropovima i podovima. Najbolje je „poprečno provjetravanje“(otvaranje prozora nasuprot fasadi i vrata koja se nalaze izmeñu). Zgrade s teškim načinom gradnje( armirani beton) mogu akumulirati puno topline. Objašnjenja i pojmovi Pod vrstom gradnje se misli na svojstvo zgrade da akumulira toplinu. smanjuje se meñutim kod ovješenih stropova i podnih drvenih konstrukcija.

Koeficijent toplinskog prolaza Koeficijent toplinskog prolaza je mjera za toplinske gubitke kroz grañevinski element kod različitih temperatura prostorije i okoliša. prema novoj europskoj standardizaciji se označava kao Uwvrijednost. zasjenjenje( bolja je vanjska zaštita prozora od unutarnje) te odabirom zidnih i stropnih konstrukcija (masivni grañevinski elementi su bolji pufer za visoke temperature) . to je veća toplinska zaštita. Učinkovitost Učinkovitost ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja može se očitati iz faktora umanjenja. Koeficijent toplinskog prolaza prozora uključujući i konstrukcije okvira ranije se nazivao kf-vrijednost. Za područja s mjesečnim temperaturama vanjskog zraka većim od 18°C prema DIN 4108-2 nominalna vrijednost unosa sunčeve energije mora biti veća od one za područja s vanjskim temperaturama zraka do 18°C i nižim. za koje su orijentacijske vrijednosti navedene u normi 4108-2 Rezime Iz svega navedenog se sažeto može zaključiti da se ugodna prostorna klima može ostvariti pridržavanjem osnovnih pravila kao što su recimo odabir adekvatne strane svijeta (vješt raspored i veličina prozora). U ljetnom razdoblju su kod viših vanjskih temperatura od onih u prostoriji evidentni toplinski dobici(= negativni toplinski gubici). propusnost sunčevog zračenja). Blagovremenim uzimanjem u obzir potreba za ljetnom toplinskom zaštitom u najranijem stadiju planiranja možete izbjeći dodatne troškove(naknadne) ugradnje ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja ili klima ureñaja. 181 . Što je koeficijent toplinskog prolaza niži.tim podijeljena u tri klimatske regije. Vrste stakla Pod vrstama stakla posebno su opisana sljedeća svojstva stakla: • Broj staklenih ploča(jednostruko. dvostruko. trostruko staklo te sigurnosno staklo) • Punjenje meñuprostora izmeñu staklenih ploča te vrsta zaštite pojedinih stakala Ovi parametri se reflektiraju na grañevinsko fizikalna svojstva( koeficijent toplinskog prolaza.

2 µm do 25 µm. S u n č e v o z r a č e n j e j e p r e t e ž n o k r a t k o v a l n o . Sunčevo zračenje širi se od Sunca na sve strane tako da dio t o g z r a č e n j a d o l a z i p r e m a Z e m l j i . S u n č e v o z r a č e n j e b i t n o s e . P r o l a z e ć i k r o z z e m l j i n u a t m o s f e r u d i o s u n č e v a z r a č e n j a s e r a s p r š a v a .. Zbroj sunče v o g d i r e k t n o g i d i f u z n o g z r a č e n j a zove se globalno zračenje. Osim oslabljenih direktnih sunčevih zraka. N a g o r n j o j g r a n i c i zemljine a t m o s f e r e o z r a d e n o s t . S u n ce e m it ira v e l i k e k o l i č i n e e n e r g i j e u o b l i k u e l e k t r o m a g n e t s k i h valova. Toplinska energija koju Sunce dozračuje na površinu Zemlje ovisna je o visini Sunca iznad horizonta. na površinu zemlje dolazi i dio sunčeve energije koja se u atmosferi r a s p r š i l a . m e ñ u t i m .SUSTAVI I UČINKOVITOST OD SUNČEVOG ZRAČENJA DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA Sunčevo zračenje Zb o g viso ke p o vršin ske t e mp e ra t u ru (o ko 6 0 0 K ). tako da na zemljino tlo sunčevo zračenje dolazi znatno oslabljeno. oblaćnosti i kutu upada sunčevih zraka na promatranu plohu. raslinja i drugih t i j e l a reflektirane direktne zrake. z a o k o m i t i u p a d s u n d e v i h zraka. a d i o a p s o r b i r a j u p o j e d i n i p l i n o v i u atmosferi. U s u s t a v u S I o z r a č e n o s t s e m j e r i j e d i n i c o m W/m2. O v a j d i o s u n č e v a z r a č e n j a z o v e se d i f u z n o zračenje. -------------------------------------------------------------------- 182 . a zračenje na niskim temperaturama j e d u g a v a l n o . razlikuje od tijela n i s k i h t e m p e r a t u r e ( o k o 3 0 0 K) koja su ranije promatrana. ------------------------------------------------------------------------------------------------------1) V e l i č i n a o z r a č e n o s t G j e j e d n a k a o d n o s u d o z r a č e n e snage i ozr a č e n e p o v r š i n e . a t a k o ñ e r i o d Z e m l j e . V a l n a d u l j i n a e l e k r t o m a g n e t s k i h v a l o v a s u n č e v a z r a č e n j a k r e ć e s e u i n t e r v a l u o d 0 . iznosi o k o 1 3 5 0 W / m 2. o b j e k a t . čistoći atmosfere.

183 .

dobu dana i o geografskoj širini dotičnog mjesta. 184 .Visina Sunca pak ovisi o dobu godine.

...... Za svaki grañevinski e l e m e n t koji j e u t o p l i n s k o j r a vn o t e ž i vr i j e d i : ε= a t j.. Dakle.............2) ρ P i koeficijent transparentnosti ili prozračnosti PT =----... dio snage P α ..........(11........ maksimalne satne vrijednosti globalnog sunčevog zračenja (ozračenosti) u W /m 2 na horizontalnu plohu u Zagrebu.. T o v i s e o naravi e lementa......4) K o ef icije nt α..Za ilustraciju su u tablici 11.. Ovi podaci su dobiveni obradom desetogodišnjeg mjerenja ( 1 9 5 8 ...... O rje n t a cijske vrijednosti koefcljenta epsorpcije α po vršine 185 ... Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage P α i ukupne dozračene snage P koja je pala na površinu promatranog elementa zove se koeficicijent apsorpcije α.. Š t o je bo ja p o v r š i n e e l e m e n t a s v j e t l i j a t o ć e manji d i o snage sunčevog zračenja b i t i a p s o r b i r a n . slijedi da je α + ρ + T = 1..............(11....... za T≠O promatrani element je proziran ili t r a n s p a r e n t a n .... dio snage. dane srednje satne vrijednosti a u tablici 11....... Pρ α=----..3) T P Budući da je P = P α + P ρ + P T (α + ρ + T) P .....1 9 6 7 ) .P ρ reflektirati................. Kada sunčevo zračenje snage P padne na vanjsku površinu nekog grañevinskog elementa. U p r o t i vn o m s l u č a ju t j.................1............ T su t zv.. a dio P T propustiti....(11.. ρ.. ρ.2.....1) P Analogno tome dobivene su i veličine koeficijenta refleksije Pρ =----... koef icijent em isije ε i koef icijen t a p s o r p c i j e α p o v r š i n e nekog elementa brojčano su jednaki.......... o stanju njegove površine i o valnoj duljini z r a č e n j a . V r i j e d n o s t i k o e f i c i j e n t a α.. (11............... element će apsorbirati.... o m je rne ve ličin e s j e d i n i c o m m j e r e 1 ......... a v e ć i d i o ref le kt ira n .......... Z a k r a t k o v a l n o zračenje (sunčevo zračenje) od p r e s u d n o g u t j e c a j a j e b o j a p o v r š ine e le me n ta . Ako je za neki grañevinski e l e m e n t T=0 o n d a t o zn a č i d a j e t a j element neproziran za sunčevo zr a če n j e ....................

Ako se promatra samo dozračena snaga na jedinicu površine. ako se dvije pločice od nekog materijala. Dio to snage u iznosu ρ•P je reflektiran od površine elementa tj. tako da će temperatura površine crne pločice biti osjetno viša nego kod bijele pločice. odbačen prema van. Radi toga temperatura vanjske površine elementa poraste na neku vrijednost θ e višu od temperature vanjskog zraka t e i temperature unutrašnjeg dijela elementa. Ako se meñutim navedenim pločicama doda i pločica obložena poliranim aluminijem.grañ e vin sko g e lemen ta u o v i s n o s t i o n j e g o v o j b o j i d a n e s u u t a b l ic i 1 1 . Tako npr. 3 . Ostatak snage α· P apsorbira površina grañevinskog elementa.1. na vrijednost kojeficijenta apsorpcije dugovalnog zračenja boja površine je bez većeg značaja. Tablica 11. Uslijed nastalih temperaturnih razlika apsorbirana snaga a·p širi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. tada će temperature crne i bijele pločice biti približno jednake i osjetno više od temperature treće pločice. pa sve tri ploče izlože zračenju sobnog radiatora. od kojih je jedna oličena bijelom a druga crnom bojom izlaže djelovanju sunčeva zračenja.θe + te 186 .3. Za razliku od kratkovalnog zračenja . U ovom slučaju presudnu ulogu igra finoća obrade površine. Neprozirni grañevinski elementi Na slici 11. prikazan je presjek grañevinskog elementa na vanjsku površinu kojeg pada sunčevo zračenje snage P. a dijelom prema unutra voñenjem kroz element. tada će crna pločica apsorbirati više zračenja nego bijela. za gustoću toplinskog toka prema unutra vrijedit će izraz α · G / αe . dakle ozračenost G.

...........q = α · G – αe (θe – te) = --------------------------------------.(11.(11................................................................7) d ----λ θe – ti q = ------------...................6) 1 ------α e Za tu istu gustoću toplinskog toka q mogu se napisati ovi izrazi θe – θi q = ------------.......................................8) 1 ----α e gdje je e i temperatura unutarnje površine elementa.... a t i temperatura unutarnjeg zraka...(11........................ 187 .

..ti ) ... Izraz t e + α •G/ α e označava se s t e q i zove ekvivalentna temperatura... 188 .. (11..... Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1.10) α e Iz usporedbe dobivenog izraza (10...... Ona je jednaka temperaturi vanjskog zraka koja bi proizvela s nekom danom temperaturom unutarnjeg zraka.............. (11....2 prikazanje neprozirni grañevinski element koji s vanjske strane ima ventiliranu oblogu koja djeluje kao protusunčana zaštita. 7 ) i (11... ovisno o njenoj boji.........1.. slijedi da u oba slučaja.11.6).....8) dobije se da je α · G / α e ...Vanjska površina protusunčane zaštite.. Uvoñenjem ekvivalentne temperature djelovanje sunčevog zračenja na neprozirni grañevinski element promatra se kao poseban slučaj djelovanja na element vanjskog zraka povišene temperature..+ -----α α e λ i ili α·G q = k (t e + -----...11...........+ -----....ti ) ..Sl.....te + ti q = ------------------------------.. ( 1 1 .............. za gustoću toplinskog toka važe jednaki izrazi s tim da se za slučaj djelovanja sunčevog zračenja temperatura vanjskog zraka t e povisi za α •G/α e ...9) 1 d 1 ------........ Neprozirni grañevinski element izložen sunčevom zračenju Zbrajanjem brojnika i nazivn ika ra zlo maka iz izra za (11....11) s izrazom q = k (t e ..11) koji vrijedi za slučaj kada nema sunčevog zračenja... Neprozirni grañevinski element s protusunčanom zaštitom Na sl............... gustoću toplinskog toka jednaku ovoj usljed djelovanja stvarne temperature vanjskog zraka i sunčevog zračenja na površinu elementa....(11....

Energija apsorbirana vanjskom površinom elementa odlazi dijelom u sloj zraka konvekcijm. a dijelom p r e m a u n u t a r n j o j po vršin i e le me n ta vo ñ e n jem . dakle. 4.Apsorbirana energija prenosi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. a dijelom prema unutarnjoj površini protusunčane zaštite voñenjem. toplinski tok koji je prošao e l e m e n t p r e n o s i s e u p r o s t o r i j u k o n ve k ci j c m i zr a č e n je m . 3. Dok kod neprozirnog elementa bez protusunčane zaštite α ovisi uglavnom o boji površine elementa. jednadžba (11. vrijedi. samo što se vrijednosti koeficijenta α (fiktivni koeficijent apsorpcije) u ovom slučaju razlikuju od vrijednosti α u slučaju elementa bez protusunčane zaštite. 2. za toplinski tok koji prolazi čitavim sustavom: protusunčana zaštita + grañevinski element.Najzad. 5. dotle je za element s protusunčanom zaštitom koeficijent α 189 .Toplinski tok koji je prošao protusunčanu zaštitu prenosi se dijelom u zračni sloj konvekcijom.apsorbira dio sunčevog zračenja. Sl. koristeći se ekvivalentnom temperaturom I u ovom slučaju. Neprozirni grañjevinski element s ventiliranom oblogom iziožen sunčevom zračenju Da bi se karakterizirala e f i k a s n o s t protusunčane zaštite postu pa s e j edna k o ka o u s l u ča ju n e p o z i r n o g e l e m e n t a a be z z a š i t e .2.11.10). a dijelom prema vanjskoj po vršini promatranog elementa zračenjem. a ostatak reflektira.

u i eventualno kada propovršine zaštita grañevinskog ne pruža slučaju od tusunčana zaštitu direktnog sunčevog zračenja.11. Optimalna udaljenost protusunčane zaštite od grañevinskog elementa iznosi oko 30 cm. -ventilaciji zračnog sloja. -toplinskoj izolaciji protusunčane zaštite. Neprekinuti ekran pruža bolju zaštitu nego lamele. Razlikuju se tri tipa protusunčane zaštite: a)protusunčana zaštita paralelna s vertikalnim grañevinskim . -koeficijentima emisije ε unutarnje površine zaštite i vanjske površine grañevinskog elementa. Protusunčana zašita paralelna s vertikalnim grañevinskim elementom može biti u obliku neprekinutog ekrana ili pak vertikalnih ili horizontalnih lamela.ovisan o ovim faktorima: -boji vanjske vanjske površine protusunčane elementa potpunu zaštite. elementom (s1. protusunčane a) VERTIKALNI PRESJEK 190 .3) b)protusunčana zaštita okomita na vertikalni grañevinski element c) protusunčana zaštita ravnog krova punim ekranom.

3.5.20.11. Kod protusunčane zaštite ravnog krova punim ekranom situacija je slična kao kod vertikalnog elementa s vertikalnom zaštitom. a da se pri tom bitno ne smanji vidik iz zgrade U slučaju okomite protusunčane zaštite lamele su prikladnije od punog ekrana. 191 . Shematski prikaz protusunčane zaštite paralelne s vertikalnim neprozirnim grañevinskim elementom Prednost ovog tipa protusunčane zaštite je u tome što se njom mogu zaštititi i ostakljene površine fasade.b) HORIZONTALAII PRESJEK Sl. Puni ekran naime ometa prirodnu cirkulaciju zraka i uzrokuje zagrijavanje zraka duž fasade. Fiktivni koeficijent apsorpcije α grañevinskog elementa zaštičenog okomitom protusunčanom zaštitom kreće se najčešće u granicama od 0.2 do 0.05 do 0. No budući da je kod krova zračni sloj ispod protusunčane zaštite uvjek bolje ventiliran. to su kod ravnog krova i vrijednosti fiktivnog koeficijenta apsropcije α nešto manje nego kod vertikalnog elementa i mogu iznositi od 0.

. je ovaj: 1.. Ostatak sunčevog zračenja u iznosu T•P prolazi kroz ostakljenje bez ikakove promjene i nakon više uzastopnih refleksija apsorbiraju ga površine stijena i predmeta u prostoriji.... Dio sunčevog zračenja ρ·P je reflektiran od stakla i odbačen prema van.......85 Ukupna gustoda toplinskog toka koji ulazi u prostoriju biti 6e dakle α·G q =k (t e + -----.. U slučaju običnog stakla koficijent α·ρ·T iznose sukcesivno 0....Kod neprozirnih grañevinskih elemenata razlikuju se tri stupnja zaštite od sunčevog zračenja: -dobra zaštita kod koje je koeficijent α manji od 0..7..t i ) α e (11.........5..13) 3.......15) α e Faktor α·k -----. 0.. 2...................... -srednja zaštita kad je vrijednost α izmeñu 0...7 . Dio sunčevog zračenja α •P je apsorbiran i sve se dalje dogaña kao kod neprozirnog elementa... (-----.. Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi Mehanizam prenošenja topline kroz prozirni (ostakljeni) grañevinski element (prozor)..t i ) + T · G.........14) α e Što se može pisati i ovako α·G q = ..... 1 5 ) s e z o v e s o l a r n i f a k t o r prozirnog gradjev i n s k o g e l e m e n t a i o z n a t a v a slo vom S . shematski prikazan na sl.. Gustoća toplinskog toka koji ulazi u prostoriju je (11...3 i 0. k (t e + -----.bez zaštite kada je koeficijent α veći od 0.11...13) α·G q = .. (11..+ T) G + k (t e ...15) dob i v a k o n a t n i oblik 192 ...t i ) (11.07....3...08 i 0.. p a izraz (11....= T α e i z f o r m u l a ( 1 1 ...

.......q = S • G + k ( t e . Njena efikasnost.......18) 193 . kada su temperature vanjskog i unutarnjeg zraka jednake.. Solarni faktor S običnog stakla iznosi oko 0..·G + k α e (t e .... ili drugačije pisano α·k q =-----.......16) t o k a k o j i u l a z i u p r o s t o r i j u k r o z p r o z i r n i e l e m e n t i o z r a č e nosti G tog istog elementa........ 4........ Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi s protusunčanom zaštitom Protusunčana zaštita se u načelu može postaviti ili.. Sl..t i)........ (11........ u oba ova slučaja je bitno različita..t 1) ..86..11........Shematski prikaz prozirnog gradjevinskog elementa (prozora) izloženog sunčevom zračenju... (11...........5.4..... meñutim...s vanjske s unutarnje strane ostakljenog elementa..

Sh em ats k i pr i k a z pr ot us u nč a ne zaš i te p os ta v lj en e s un ut a r nj e s tr a ne gr a ñ e v ins k o g e lem e nt a 194 . bilo ventilacijom zračnog sloja izmeñu protusunčane zaštite prozirnog elementa.15. koeficijent da ukupna i pada na S l. Zato je u ovom slučaju solarni faktor S vrlo malen i kreće se u granicama od 0. dozračena snaga prolazi kroz element bez promjene protusunčanu zaštitu. 1 1.19) Kada je protusunčana zaštita postavljena s vanjske strane prozirnog elementa najveći dio sunčeve energije apsorbirane elementom protusunčane zaštite odlazi prema van.t1) (11. 7. bilo direktno.19) i dalje vrijedi. Protusunčana zaštita postavljena s unutarnje strane Slučaj protusunčane zaštite postavljene s unutarnje zirnog grañevinskog elementa shematski je prikazan na slici Zbog jednostavnosti izlaganja pretpostavlja se da je transparentnosti promatranog elementa jednak jedinici tj.05 do 0. Ovakav slučaj susreće se najčešće kod različitih rješenja "brisoleja". s tim da je u ovom slučaju vrijednost faktora S viša. Ako je meñutim protusunčana zaštita ispred prozirnog elementa tako postavljena da je omogućen prolaz izvjesnog dijela sunčeva zračenja.7. opći izraz za gustoću toplinskog toka (11.odnosno q=S•G + k (te . strane pro11.

staklo će svu dozračenu snagu apsorbirati pri ćemu će njegova temperatura rasti. Budući da se radi o dugovalnom zračenju za koje je staklo nepropusno. 4. i konvekcijom i zračenjem sa stakla prema vanjskom prostoru. U slutaju da je protusunčana zaštita djelomično prozirna.Dio energije apsorbirane vanjskom površinom protusunčane zašite prenosi se kondukcijom prema unutarnjoj površini zašite odatle u prostoriju konvekcijom i dugovalnim zračenjem. 5. 2.Preostali dio sunčeva zračenja apsorbira za§tita 3.Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1.Preostali dio apsorbirane energije prenosi se zračenjem prema prozirnom elementu.Drugi dio apsorbirane energije prenosi se konvekcijom na zračni sloj izmeñu protusunčane zaštite i prozirnog elementa i odatle ventilacijom u prostoriju. Zbog toga dolazi do prenošenja topline konvekcijom sa stakla na zratni sloj izmeñu stakla i protusunčane zašite.Dio sunčeva zračenja je reflektiran od protusunčane zašite i odbačen prema van. dio upadnog sunčevog zračenja prošao bi kroz nju i nakon više refleksija 195 .

temperatura vanjskog zraka te. Za ljetni period karakteristične su.5. meñutim. pa je nužno da se kod toplinskih proračuna to promjene uzmu u obzir. ili pak kada se žele proučiti samo srednje vrijednosti toplinskih tokova. znatno izmijenjeni u usporedbi s rezultatima proračuna po stacionarnim uvjetima prenošenja topline. 196 . najčešće veći od 0. TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAðEVINSKIH ELEMENATA U LJETNOM PERIODU Uvod Sve što je u poglavlju 11. i vrlo velike dnevne promjene sunčevog zračenja. samo što je kod ovakovih rješenja faktor S relativno velik. vrijednost temperatura elementa. relativno velike dnevne promjene temperature vanjskog zraka. pod pretpostavkom da su temperatura unutarnjeg zraka t i . odnosno ekvivalentna temperatura teg. Ova pretpostavka je opravdana samo u slučaju manjih vremenskih promjena temperature. oscilacije temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature u slučaju djelovanja i sunčevog raspored zračenja) izazivaju unutar zagrijavanje a pojedinog iii hlañenje toplinskog vanjskih toka i su grañevinskih elemenata zgrade. Periodičke i po svojoj vrijednosti znatne promjene temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature) u ljetnom periodu postavljaju pred vanjske grañevinske elemente zgrade dodatne toplinsko-fizikalne zahtjeve (osim onih koji proizlaze za stacionarne uvjete). vremenske konstantne. To su zahtjevi za toplinskom stabilnost elemenata. Pod toplinskom stabilnošću vanjskog grañevinskog elementa razumijeva se njegovo svojstvo da sačuva relativno postojanu temperaturu na svojoj unutarnjoj površini.19). Naime. kod periodičkih promjena temperature vanjskog zraka i time izazvanih oscilacija toplinskog toka koji prolazi kroz taj element. rečeno za prenošenje topline kroz grañevinske elemente izložene djelovanju sunčevog zračenja.apsorbirale bi ga površine stijena i predmeta u prosto riji. Za gustoću toplinskog toka koja prolazi kroz prozirni element i protusunčanu zaštitu postavljenu s unutarnje strane vrijedi i dalje izraz (11. vrijedilo je za stacionarne uvjete tj.

1a.89 6 0.1) e gdje faktor Ψ uzima u obzir vremensko nepodudaranje maksimalnih vrijednosti G i t e.. temperatura zraka u zgradi.99 0.99 0.79 0.87 0.93 0.97 0...66 0..98 197 . odnos amplitude a(GmaxGsr) ae Ate 1 2 3 4 1 2 faktor 4.26 0.81 8 0.93 5 0.94 0.92 0....76 9 0..79 0.0 0. Oscilacija temperature vanjskog zraka te (ili teq) u ljetnom periodu grafički je prikazana na sl.38 0.1..85 7 0.82 0. Amplituda oscilacija sunčeva zračenja može se odrediti kao razlika maksimalne dnevne i srednje dnevne ozračenosti (Gmax -Gsr ) pa se amplituda ekvivalentne temperature odreñuje po formuli α(Gmax -Gsr ) = [Ate + -----------] · Ψ α A teq . znatno će porasti. U većini slučajeva to je i vrlo blisko stvarnim uvjetima.73 10 0. Vrijednosti faktoradane su u tablici 12. (12.49 0.. Razlika vrijednosti temperature vanjskog zraka t e od njene srednje vrijednosti t o sr odreñena je amplitudom oscilacije temperature vanjskog zraka A te..55 0. Ta temperatura se uzima u račun kod stacionarnih uvjeta toplinskih proračuna. Ako vanjski elementi zgrade nisu dovoljno toplinski stabilni.75 0... u ljetnom periodu.71 0..60 0. za vremensku razliku maksimuma G i t o u satima 3 0..97 1.73 0. Pravac t e.96 0..99 0.....1.....66 0.69 0.5 0..61 0. Tablica 12.12.57 0.88 0.41 0.sr predstavlja srednju vrijednost temperature vanjskog zraka za period vremena 24 sata.Temperatura zraka u prostoriji u ljetnim uvjetima bitno ovisi o toplinskoj stabilnosti njenih vanjskih grañevinskih elemenata..9 0. Upijanje (primanje) topline U teoriji toplinske stabilnosti pretpostavlja se da temperatura vanjskog zraka (odnosno ekvivalentna temperatura) i toplinski tok kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa osciliraju po zakonu kosinusoide s periodom od 24 sate.96 4 0..85 0. tako da će boravak u takvim prostorima postati vrlo neudoban i nezdrav.

........ Te o s c i l a c i j e imat će t ako ñe r ob lik kosinusoide s jedna kim pe riodom 24 sa ta..O scila cije t em pe ra t u re va n jsko g zr a ka ........12......... s r ti ).... (sl. odnosno ekvivalentne temperature za vremenski p e rio d 2 4 sa t a .1b) P r a va c q s r p re d st a vl j a s r e d n j u vr i j e d n o st g u st o će t o p l in s k o g t o ka kro z gra ñ e vin ski e le me n t ...(12. O t kl o n vri je d n o s t i t o p l in sko g t o ka q o d n je go ve srednje vrijednosti q sr odredjen je amplitudom oscilacija toplinskog toka A q ... d ob ive n u p o f o rmu li q s r = k(t e ... o dn o sno e kviva le n t n e temperature uzrokuju oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz v a n j s k u p o v r š i n u g r a ñ e v i n s k o g e l e m e n t a ..(12... ali s vremenskim pomakom.3) gdje su t e . 198 ..... s r ti ).2) odnosno q s r = k(t e q ... sr srednje vrijednosti temperature vanjskog zraka...sr odnosno t eq..

1.Sl. Dnevne oscilacije toplinskog toka q i temperature t e i ee 199 .12.

.......... to iste površine.(12... a T period toplinskih oscilacija.6) Aθ Iz definicijske jednadžbe (12. 200 . U tom slučaju koeficijent upijanja topline U predstavlja fizikalnu karakteristiku materijala elementa.. ali s nekim vremenskim pomakom faze oscilacija.12...4) do njegove minimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q .... Kod relativno velike debljine jednoslojnog grañevinskog elementa koji prima periodički toplinski tok.. zove se koeficijent upijanja (primanja) topline od strane površine elementa..... zove se koeficijent upijanja topline od strane materijala...1c) Unutar elementa.... označava slovom S i odreñuje po formuli gdje je λ koeficijent toplinske vodljivosti. Odnos amplitude oscilacija toplinskog toga A q na vanjskoj površini grañevinskog elementa iii vanjskoj površini nekog sloja višeslojnog elementa prema amplitudi oscilacija temperature A.... Vrijednost koeficijenta U ovisi o periodu toplinskih oscilacija........ ali i o svojstvima grañevinskih materijala i grañevinskog elementa............ po istom Zakonu i s jednakim periodom......... koeficijent upijanja topline od strane njegove površine ovisi samo o fizikalnim svojstvima materijala i perioda oscilacije toplinskog toka....................4) Oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa uzrok su oscilacijama temperature vanjske površne elementa.......(12... odnosno sloja elementa i označava slovom U Aq U = -----..Gustoća toplinskog toka kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa mijenja se dakle u granicama njegove maksimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q ...... Ova temperatura de se takoñer mijenjati po zakonu kosinusoide s jednakim periodom 24 sata.(12.. (sl. s tim što se njihove amplitude s prodorom toplinskog vala u dubinu elementa sve više smanjuju a vremenski pomak faze oscilacija postaje sve veći...........6) slijedi da je u sustavu SI jedinica koeficijenta u W /(m 2 •K). gustoća toplinskog toka i temperatura takoñer se periodički mijenjaju........ p obujamska masa i c specifični toplinski kapacitet materijala elementa.......

nazvana karakteristika toplinske inercije... p u kg/m 3 ... formula (12...Za promatrano toplinsko djelovanje s periodom 24 sate. (12....10) gdje se indeksi 1...7) poprima oblik U brojčanu jednadžbu (12.... koeficijent U je ovisan i o prenošenju topline s površine elementa položene nasuprot one koja prima periočika toplinska djelovanja.3. Slično tome........ Vrijednost koeficijenta upijanja topline od strane vanjske površine nekog sloja višeslojnog grañevinskog elementa sastavljenog od relativno tankih slojeva ovisi ne samo o toplinskofizikalnim karakteristikama promatranog sloja već i o karakteristikama jednog ili više slojeva koji dolaze iza promatranog sloja u smjeru kretanja toplinskog vala...8) x se uvršava u W /(m•K). tj...2....9) Karakteristika toplinske inercije višeslojnog grañevinskog elementa jednaka je sumi karakteristika toplinske inercije pojedinih slojeva... kod relativno tankog jednoslojnog grañevinskog elementa.. a koeficijent S se dobiva u W /(m 2 •K). drugi .... Koeficijent upijanja topline od strane materijala S karakterizira svojstvo grañevinskog materijala da u većoj iii manjoj mjeri upija (prima) toplinu pri oscilacijama temperature na njegovoj površini. Ako je za jednoslojni element D < 1 onda se veličina U računa po formuli R·S 2 + α i 201 ..(12. c u J/(kg·K)...... koja je jednaka produktu toplinskog otpora R i koeficijenta upijanja topline od strane materijala S jednoslojnog elementa D = R • S. treći sloj elementa Ako je za jednoslojni element ili promatrani sloj višeslojnog elementa D ≥ 1 onda je U = S. D = R 1 · S 1 + R 2 • S 2 + R 3 · S 3 ... Kao kriterij za ocjenu debljine grañevinskog elementa i 1 i njegovog sloja kod odreñivanja vrijednosti koeficijenta U službi bezdimenzionalna veličina D...... odnose na prvi .

.. tj. SW. koji su izloženi Sunčevu zračenju.(12. računajući ih sukcesivno od sloja do sloja krečući se u obrnutom smjeru u odnosu na smjer kretanja toplinskog vala. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu Sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja... onda se vrjjednosti koeficijenata U za sve slojeve mogu naći postepeno.. NE.g. Sunčevo zračenje Sunčevo zračenje je meteorološki parametar koji znatno utječe na temperaturu unutrašnjeg prostora..g.. Stoga se srednje mjesečno globalno zračenje na nagnutu plohu (Hs.ic. NW i N. Mjerenja globalnog Sunčevog zračenja na nagnute plohe za područje Hrvatske ne postoje..mm) iz podataka 28 postaja na teritoriju Hrvatske... Sustavi za zaštitu od Sunca uskladeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi... Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: > Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih gradevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta > Zrakonepropusnost gradevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade > Zrakopropusnost reški prozora. nisu još u potpunosti donesene u EN normama....mm) s brojem dana u mjesecu (dm). jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu..g.. Kada je za neke slojeve viešlojnog grañevinskog elementa D<1. Za odredivanje utjecaja Sunčevog zračenja na energetski sustav zgrade bitno je poznavati iznos globalnog Sunčevog zračenja na lokaciji objekta tokom cijele godine. sumiranjem mjesečnih suma. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Fc(-) NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD SUNČEVA ZRAČENJA 202 Fc(-) ... te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline ..U [W/(m2K)] Tablica 13.. Proračun za nagnute plohe proveden je za svakih 15° nagiba do 90° te za orijentacije S... SE..U =------------. E.11) 1 + R•α... W. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci Dinamičke toplinske karakteristike gradevnih dijelova...... Ako se osigura odgovarajuće tehničko rješenje postiže se prilagodljiv ulaz Sunca u zgradu i sprečava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčevog zračenja tijekom Ijeta i smanjuje potrebna energija za hladenje. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova.... Zaštita od sunca U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od Sunca. Za pojedinu postaju srednja godišnja suma zračenja na horizontalnu plohu računa se sumiranjem umnoška srednjih mjesečnih vrijednosti (Hs..mm) računa na temelju izmjerenog ili proračunatog zračenja na horizontalnu plohu (Hs.... balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora Vanjski neprozirni gradevni dijelovi.

zaštiti od Sunca najviše doprinosi pravilna orijentacija zgrade.75 0. Mogu biti postavljeni kao pojedinačni vertikalni ili horizontalni elementi ili kao plohe. Zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementi ne sprečavaju prolaz do ostakljenja. rolo i uz to automatizirani.Bez naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmedu stakala -bijele ili reflektirajuće površine i male transparentnosti -svijetle boje i malene transparentnosti -tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane -žaluzine. Ako postoji mogućnost orijentacije kuće prema jugu. Elementi trebaju biti lagani.4 Elementi zaštite od Sunca mogu se postavljati: > na fasadi > u unutrašnjem prostoru Elementi mogu biti fiksirani ili pokretni. Materijali od kojih se izraduju elementi zaštite od Sunca su : > aluminij (ekstrudiran.3 0. 203 . lamele koje se mogu okretati. pjeskaren) > drvo (otporno na vanjske uvjete) > tkanine (fiberglas. Ipak. u oba slučaja izvana ili unutra. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja.8 0. lode Markize. a postavljaju se na potkonstrukciju koja je odmaknuta od nosive konstrukcije zgrade. otraga provjetravano -žaluzine.5 0. moguće je upotrebom mobilnih i automatiziranih elemenata optimalno koristiti dobitaka od Sunčevog zračenja za pojedine prostore prema trenutnoj potrebi.9 0. kapci (škure. rolete. klizni. Na zapadnoj i istočnoj strani se postavljaju vertikalne elemente koji mogu raspršiti zrake budući zapadno Sunce uvijek upada pod blagim kutom. grilje) Strehe. Dodatno. gore i bočno provjetravane Izvor: TPRUETZZ 1 0. a propuštaju ga zimi. anodiziran.25 0. staklene površine treba koncentrirati na južnoj fasadi. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. odnosno grupiranje prostorija po namjeni prema karakteristikama pojedine orijentacije. PASIVNA SUNČANA ARHITEKTURA I ZAŠTITA OD SUNCA U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalne elemente jer Ijetno južno Sunce upada pod visokim kutom pa ga horizontalna ploha ne propušta do ostakljenja. dok prozore na sjevernoj fasadi treba maksimalno smanjiti da se ograniče toplinski gubici. impregnirane ili prirodni materijal) Korisni elementi zaštite od Sunca su nadstrešnice ili trjemovi odredene dubine na južnom pročelju koje sprječavaju upad Sunca Ijeti.

prirodnim provjetravanjem i sl 4. zelenilom. Ona mora biti u unutrašnjosti toplinski izolirana tako da bude što bliže zidu u koji je ugrañena. što povećava toplinske gubitke. Kod velikih stambenih zgrada prostori se prozračuju kroz otvorene prozore. izvor je velikih toplinskih gubitaka koji se povećavaju za 40 posto. taj spoj mora biti što zrakonepropusniji. a veći dio prostor.8. Kako propisi zahtijevaju intenzivno prozračivanje prostora(prosječno 0. iako je to dobro rješenje za problem kondenzacije. Pretjerano zagrijavanje ljeti treba spriječiti sredstvima za zaštitu od sunca. Korisno je i 204 . često se iznad grijačeg tijela ugrañuju police koje preusmjeravaju tok toplog zraka od prozora. može pojaviti kondenzat. Važan utjecaj na zrakopropusnost prozora ima i prozorski okov. Preporučljive su kraće zavjese kod kojih manji dio topline grijaćeg tijela grije prozor. trajne i elasticne brtve neprekinuto po cijelom obodu. Police je potrebno odstraniti ili u njima izbušiti rupe kroz koje topli zrak može doći do prozora. On mora omoguciti učvrsćivanje prozorskih krila na prozorski okvir na više mjesta. uzeti u obzir i to da se on mora često otvarati. spoj prozorskog okvira i krila mora imati una-prijed propisanu zrakopropusnost koja omogucava bar najmanju izmje-nu zraka potrebnu za sprjecavanje kondenzacijskih pojava te plijesni na unutarnjim površinama obodnih zidova gradevine i (što je i važnije) za dovod kisika potrebnog za disa-nje te izgaranje goriva u pecima. Eventualna dodatna toplinska zaštita na unutarnjoj strani prozora. Pri projektiranju je potrebno paziti da prozori u debljim zidovima nisu pomaknuti previše prema vanjskoj strani. Ugodnija su stoga rješenja s dodatnom toplinskom izolacijom na vanjskoj strani prozora.4. koja na njega nije spojena zrakonepropusno. U slucaju da zgrada ima sustav kon-troliranog prozracivanja. Pri proračunu toplinskih gubitaka zato je potrebno. unatoć kvalitetnim prozorima. cime se izbjegava neželjena kondenzacija u medustak-lenom prostora. Brtve se opcenito ugraduju na unu-tarnju brazdu prozorskog okvira. Kod spojnih prozora brtva mora biti izmedu prozorskog okvira i okvira unutarnjeg krila. kao što su profili i trake za brtvljenje. Na spoju prozorskog okvira i prozor-skog krila moraju biti ugradene pra-vilno oblikovane. Razlog je tome što različite prepreke sprjećavaju da topli zrak koji proizvodi grijaće tijelo ispod prozora grije unutarnju površinu prozora. ZRAKONEPROPUSNOST PROZORA Pri ugradnji prozorskih okvira u zid ostaju na spoju uže ili šire reške ko-je je potrebno potpuno zabrtviti. uz poštivanje činjenične vrijednosti zrakopropusnosti zatvorenog prozora.Toplinska masa zida ili poda u južno orijentiranim prostorijama spremat će toplinsku energiju tokom dana i distribuirati je kasnije noću. Pothladeni mrtvi kut na donjoj strani često je uzrokom kondenzacije. Cak i zavjese na unutarnjoj strani prozora znatno utjeću na toplinsku izolaciju prozora. Ako tak-vog prozracivanja nema. Ostale značajke prozora Na unutarnjoj se površini okvira i ostakljenja. usmjeravanjem dnevnog svjetla. Kod prozora s roletama poseban je problem kutija. Zavjesa od stropa do poda koja razdvaja prozor i grijaće tijelo od prostora.5 izmjena zraka u jednom satu) potrebno je prozor često otvarati. Brtve dobro djeluju onda kad je okov pravilno postavljen. kitovi. uzrok je da vlažan zrak iz prostora dolazi do pothladene površine prozora i tamo se kondenzira. toplinskoizolacij-ski materijali u obliku pjene i dr. To se radi raznim materijalima za brtv-ljenje.

ali s prekinutim toplinskim mostovima. Često je razlog gibanje zraka koji uzrokuje njegovo hlañenje i spuštanje kod pothladenih prozorskih površina. Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru. Dobro izolirani i zabrtvljeni prozori nisu važni samo za štednju energije. Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U<1. Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su: • • • Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zračnim prostorom od najmanje 16 mm. već i zato jer stvaraju uvjete za ugodno i zdravo stanovanje.odgovarajucim brtvilima zabrtviti rešku kroz koju iz kutije izlaze trake za podizanje i spuštanje zaštitnih zavjesa. prostor izmeñu stakala može biti ispunjen inertnim plinom argonom čime se povećava učinkovitost prozora Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprječava gubitak topline reflektirajući je natrag u prostor Toplinski gubici se dogañaju kako kroz staklo. SAVJETI ZAMJENITE PROZORE. aluminijski. 205 . tako i kroz okvir prozora. Slabo izolirani prozori imaju po hladnijem vremenu niske površinske temperature i stoga (unatoc odgovarajućoj temperaturi unutarnjeg zraka) hlade ljude koji su u njihovoj blizini. ali s čeličnim ojačanjem. Okvir može biti PVC. drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij.8 W/m2K. Zrakopropusne reške prozorskih spojeva uzrokom su propuha koji je ljudima neugodan i nezdrav. Umjesto zraka kao izolatora.

00-3. a njihov koeficijent prolaznosti topline kreće se od 0. ali su im toplinski gubici za 50% manji. Cijena ove trake je 40 kn/m. kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. Pukotine zatvorite odgovarajućim materijalima. koji istovremeno djeluje i kao prijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom U manjim od 1. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. lijepljenjem izolacijske trake oko prozora i vrata smanjiti ćete toplinske gubitke. pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade. prekinuti toplinski most u profilu. dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 -3000 kn/m2. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2. Provjerite da li postoje pukotine izmeñu prozora i zida kroz koje prolazi zrak pri čemu se gubi toplina iz kuće. Takoñer se kao prozorski profil preporuča moderni visoko učinkoviti drveni profil koji je i ekološki i energetski prihvatljiv. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili koji neovisno o vrsti materijala od kojeg se izgrañuju moraju osigurati: dobro brtvljenje. odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski.8 W/m2K 206 . koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1.80 W/m2K.Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%.80 W/m2K. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. U skladu sa novim Tehničkim propisom.40 W/m2K. Ukoliko ste u nemogućnosti kupiti nove prozore.40 W/m2K. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. odnosno oni kroz otvoren prozor. Kako pravilno odabrati novi prozor Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade. Investicijom od 40 kn godišnje možete uštedjeti i do 400 kn na grijanju.80-1. Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve su glavni uzrok gubitaka topline. Gubici topline kroz prozore Gubici kroz prozore su transmisijski. kao na primjer PU pjena. oni su obično i desetak puta veći od onih kroz zidove. Na suvremenim nisko energetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmeñu 0.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50 posto toplinskih gubitaka zgrade. Prozora ima mnogo različitih vrsta.40-1. Kada se zbroje jedni i drugi.

Postavljanjem tog sloja samo sa vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla. koji smanjuje zračenje topline preko prozora. Prozor kao grañevni element ima funkciju osigurati zadovoljavajuću zvučnu i toplinsku izolaciju.kod najboljih prozora s trostrukim staklima i plinskim punjenjem pa sve do 3. 207 . Senzor otvorenosti prozora povezuje se direktno sa kontrolom grijanja/hlañenja i isključuje sustav kada se prozor otvara. Low-E premaz (premaz niske emisivnosti). U-vrijednost-koeficijent prolaza topline Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi a-vrijednost-provjetravanje g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora ZBROJ OVIH VRIJEDNOSTI ODREðUJU UKUPNE TOPLINSKE GUBITKE PROZORSKOG ELEMENTA. Na taj način se smanjuju gubici ventiliranjem. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke. kao i funkciju prirodnog provjetravanja prostora. dok se gubici ventiliranjem mogu smanjiti ugradnjom ventilacijskog sustava ili pomoći senzora otvorenosti prozora. tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. što se postiže primjenom adekvatnih materijala i konstrukcijskih profila. čiji su meñu prostori punjeni zrakom. Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala. Na transmisijske gubitke utječe više detalja.5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora. ili bolje inertnim plinom (argonom) koji djeluje kao toplinski izolator. Osnovni je svakako koeficijent prolaznosti topline staklene površine i profila prozora.

Drvo ima najbolji stupanj toplinske i zvučne izolacije. DRVENI PROZORSKI OKVIRI imaju udio na trištu od oko 40%. Oni ne stare i laki su za održavanje. što je je od bitne važnosti kod velikih prozorskih okvira i veliku postojanost na vremenske utjecaje (npr.drveni ALUMINIJSKI PROZORSKI OKVIRI imaju veliku postojanost oblika. cijena im je približno ista ali imaju problematičan vijek trajanja i nisu prihvatljivi sa ekološkog aspekta jer njihova proizvodnja i reciklaža zagañuju okoliš (zato što najčešće sadrže kadmij. sol).3 W/m2K kao i Low-E premazom) isplaćuje se financijski kroz dvije sezone grijanja. Važan je i odabir ispravnog 208 .aluminijski . dok oni s koeficijentom prolaza topline ispod 1 W/m2K postaju značajno skuplji u odnosu na uštedu te se koriste samo u izgradnji pasivnih kuća. No prednost im je lako odražavanje u odnosu na drvene prozorske okvire. Prilikom požara njegova konstrukcija ostaje postojana i ne proizvodi nikakve otrovne plinove. a prihvatljiv je i sa ekološke strane jer je drvo materijal koji se obnavlja. drvo. omekšivače i sredstva za zaštitu od požara). Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost. Vrste prozorskih okvira Vrste prozorskih okvira: . tako je presudno njgovo unutarnje punjenje koje mora biti dobar toplinski izolator kao što je npr.1 W/m2K su u sličnom razredu isplativosti. Prozori do 1. PLASTIČNI PROZORSKI OKVIRI imaju bolju toplinsku zaštitu od aluminijskih.plastični . Drvo je klasični materijal za prozore i ako se pravilno održava može trajati i do 100 godina.Prema podacima proizvoñača mijenjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1.

čvrstoće na udar i vlačne čvrstoće na savijanje. zrak ili plinsko punjenje c. Ovo staklo se koristi i zbog sigurnosnih razloga jer ne puca u male komadiće prilikom oštećenja 3. LAMINIRANO STAKLO je sastavljeno od više float stakala zalijepljenih folijom. Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a meñuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom. utjecaj na prolaz svijetlosti. (butil 5g/m) f. najčešće argonom. u 209 . obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava. FLOAT STAKLO koje je ravno prozirno staklo a standardno se ugrañuje u IZO staklo i to u debljinama od 3 do 10mm 2. okvir d. ksenonom ili kriptonom. STAKLA KOJA SE KORISTE PRI IZRADI IZO STAKALA su slijedeća: 1. staklo (npr. Bitna svojstva izo stakala su : izolacija prolazu topline. Takoñer se mora omogućiti i neometan prodor vlage. 2x4mm) b. a da bi prozori bili otporni na vremenske utjecaje moguće je oblaganje aluminijem. a ekološki najpovoljnije su zaštite na bazi smola i firnisa. pravilan odraz slike okoliša i da ne smije doći do rošenja u meñuprostoru. unutarnje brtvilo. 65-70ml/m KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla. bistrina i čistoća stakala. o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela. IZO STAKLO se sastoji od sljedećih dijelova: a. Navedeni plinovi se stavljaju zbog smanjenja koeficijenta prolaza topline odnosno kako bi smanjili toplinske gubitke kroz prozor. vanjsko brtvilo. KALJENO STAKLO je float staklo koje je termički obrañeno zbog poboljšanja mehaničkih svojstava. Izo stakla Kako bi smanjili toplinske gubitke. upijač vlage (molekularna zrnca) e.zaštitnog sredstva za njih.

xenon ili SF6) koji bitno smanjuju U. dok zračenje dugih valnih duljina reflektira ( IC zračenje) Prikaz toplinski pogodnijih profila PVC.slučaju razbijanja raspada se na velik broj malih komadića tupih rubova pa je pogodno iz sigurnosnih razloga za korištenje.faktor 3. punjenje meñuprostora ( IZO stakla se pune zrakom ili inertnim plinovima (argon. 4. debljina i broj meñuprostora (U. ORNAMENT STAKLA.faktor. ali ga upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. površina im je ukrašena različitim uzorcima 5. aliminijskih i drvenih prozora: 210 . REFLEKTIRAJUĆE STAKLO premazano metalnim filmom koji dio svijetlosti reflektira a dio apsorbira. odabir stakla (Debljina stakla vrlo malo utječe na U. Low-e stakla premazana su s strane meñuprostora posebnim metalnim filmom koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svijetlost. NA NISKI U-FAKTOR KOD IZO STAKLA UTJEČE: 1.faktor smanjujemo većim brojem meñuprostora i što većom širinom meñuprostora) 2. kripton.

no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida. Kako pritom potpuno propušta svijetlost u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo unaprijed odreñuje granicu na kojoj filter postaje propusan. izo stakla pokazuju daleko bolja svojstva od običnih jednostrukih stakala. Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za odreñena klimatska područja. prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama. Prikaz temperature unutrašnje površine stakla za razne k-faktore 211 . Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. Pri vanjskim uvjetima -10°C i unutarnjim uvjetima od +20°C. Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake. uništit ga može samo razbijanje stakla. a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i spriječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo.Low-E stakla Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. na površini će se odvijati redoxproces.3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada. Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara. Uštede na energiji su znatne primjenom ovih stakala u grediteljstvu a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji. pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo-samočišćenje. granica je podesiva izmeñu 0°C i 70°C. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%. a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1. Na sljedećoj slici je prikazan značaj u izboru kvalitetnijeg stakla na području toplinske ugodnosti i uštede energije.

faktor 1. Prikazane su uštede su u kWh po kvadratnom metru prozora.4 W/m2K. uz energetske gubitke javljaju se i oštećenja izazvana kondenzatom. MJERE POBOLJŠANJA NA POSTOJEĆIM PROZORIMA Najveći gubici topline su kroz loše brtvljenje prozorskog krila i okna prozora koje se može riješiti stavljanjem različitih brtvila. što je relativno dobar iznos koeficijenta prolaza topline. 212 . procijenjeni toplinski gubici i ukupna investicija postavljanja odreñenog prozora. a javljaju se i gubici zračenjem topline iz toplije prostorije prema hladnijem okolišu.U sljedećoj tablici vidimo usporedbu različitih tipova prozora u usporedbi s prozorom koji ima U. Ako materijal prozorske konstrukcije dobro vodi toplinu.

Stoga je korisno u spoj izmedu prozorskog okvira i krila utisnuti brtvila kao što su razlicite samoljepljive trake (od gume ili raznih pjenastih materi-jala) koje se povremeno moraju ob-navljati. a u unutarnjem dijelu profilacija postiže se brtvljenje zraka. Stara je boju najprije potrebno odstraniti. Cesto se pokaže da je pos-tojeci okov potrebno zamijeniti no-vim. potrebno ga je zabrtviti masom za brtvljenje (npr. postavom zavjesa. a isto tako i prolaz vode. U takvim je sluca-jevima rešku potrebno zatvoriti na vanjskoj i unutarnjoj strani letvicom. Bolje je rješenje ono koje u prozorsku brazdu urezuje utor u koji se zatim ugraduje brtva kakva se upotrebljava i kod novih prozora. trajnoelasticnim silikonskim kaucu-kom). a višak mase odreže. Razdva-jajuca se folija na kraju odstrani. Spoj krila i stakla omogućuje provjetravanje unutrašnjosti profila ispod stakla kao i kvalitetno nalijeganje stakla na vanjski i unutarnji dio. Prozorski okov potrebno je kod svih opisa-nih nacina brtvljenja odgovarajuce nastaviti. U slucaju da se širina spoja prozorskog okvira i krila zbog deformacija drva i okova od mjesta do mjesta jako razlikuje. itd. zamjeniti prozore novim toplinski kvalitetnijim Brtvljenje Iz modificiranog i osuvremenjenog presjeka profila prozora vidimo da je spoj izmeñu krila i doprozornika u stvari kompleksna konstrukcija koja u prvom redu onemogućava prolaz zraka. a meduprostor zapuniti pjenastim toplinskoizolacijskim materijalom (npr. poliuretanskom pjenom) 213 . Stari prozori nemaju ugradene brtve. U vanjskom dijelu nastoji se onemogućiti dolazak vode na kritični dio profila. Zatim se prozor zatvori (ne do kraja) i ceka se da se masa stvrdne.Poboljšanje toplinskih karakteristika moguće je postići na sljedeće načine: • • • • • zabrtviti prozore (i vanjska vrata) provjeriti i popraviti okove na prozorima (i vratima) izolirati kutije za rolete reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. Izmedu prozora i zida cesto ostaje reška kroz koju nekontrolirano pro-dire hladan zrak. zatim nanijet masu i prekriti je razdvajajucom folijom.

te potvrñivanje sukladnosti prozora i vrata odreñuju se odnosno provode. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi. stavku 1. Prozori i vrata koji se nalaze izmeñu prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u skladu s posebnim propisom. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA. prolaska topline i zvučne izolacije. vodonepropusnosti. ovisno o vrsti prozora i/ili vrata. te način potvrñivanja sukladnosti prozora i vrata. moraju se specificirati prema toj normi. TE NAČIN POTVRðIVANJA SUKLADNOSTI Područje primjene Ovim se Prilogom sukladno članku 7.9. Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1. Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira. važećeg Propisa odreñuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata.4. 214 .Dobro brtvljenje prozorskog profila kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na profil prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu grañevine. 4. ako ovim Popisom nije drukčije propisano. prema normama Specificirana svojstva. potvrñivanje sukladnosti i označavanje Specificirana svojstva Tehnička svojstva prozora i vrata. te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u grañevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu. propusnosti zraka.

ovisno o vrsti prozora i vrata. a u skladu s posebnim propisom. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvoñača. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. otpornosti na opterećenje vjetrom.Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom. provodi se prema normama. Projektiranje Djelovanje vjetra odreñuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra odreñenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje prozora odnosno vrata. Označavanje Prozori i vrata označavaju se. vodonepropusnosti. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA 1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0. te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. specificiraju projektom grañevine. vodonepropusnost. prolaz topline. otpornosti na opterećenje vjetrom.5 h-1 ako propisom donesenim u skladu s 215 . Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se. zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva. Oznaka iz predhodnog stavka ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su: otpornost na opterećenje vjetrom. prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 14351-1. prema priznatom tehničkom pravilu i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00). Popis priznatih tehničkih pravila i norma Priznata tehnička pravila Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvoñenje završnih radova u grañevinarstvu (»Službeni list« 21/90). Ispitivanje Ispitivanje svojstava propusnosti zraka. Potvrñivanje sukladnosti Potvrñivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. vodonepropusnosti. vodonepropusnosti. prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu. Održavanje svojstava Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza. prolaska topline i zvučne izolacije provodi se. prolaska topline.

10.Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji kojim se ureñuje to područje nije drukčije propisano. može se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija. uzimajući u obzir pogreške koje unose reflektirajuće površine.2 h-1. i/ili – zbog uporabe ureñaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom. energije i ustanovljenje radnih karakteristika. ovoga članka mora biti veći u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno: – da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti. no zbog zahtjevnosti mjerenja je ta mjera rijetko primjenjiva. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vrše se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama . Mjerenje sastava dimnih plinova je učinkovit zahvat za ustanovljenje stanja kotla. funkcionalnosti cjelokupnog sustava.0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog ureñaja za provjetravanje. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI REŠKI KANALA (CIJEVI) POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE. izmjereni tok zraka. i stavka 2. HLAðENJA I VENTILACIJE Mjerenja se mogu provoditi u svrhu ustanovljavanja energetskih svojstava i učinkovitosti sustava grijanja. Ukoliko je izvedivo. potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0. sveden na obujam grijanog zraka. Na taj način se može zaključiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija. te u ogrjevnim tijelima.4. (3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. (6) Prilikom ispitivanja iz stavka 5. potrošnja el. Za ustanovljavanje učinkovitosti i funkcionalnosti sustava provode se mjerenja temperature i protoka medija u karakterističnim točkama razvoda. te o učinkovitosti ogrjevnih tijela. te ustanovljavanja karakteristika komfora u boravišnim prostorima. (2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi. Mjerenje tlaka medija provodi se na najvišim i najnižim točkama razvoda. metoda odreñivanja A. Najčešće se provode mjerenja temperature i protoka polaznog i povratnog medija. Istovremeno je potrebno mjeriti potrošnju goriva u kontrolnom vremenu. 4. (4) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni ureñaji s otvorima za ventiliranje. poželjno je mjeriti temperaturu dimnih plinova. Ukoliko je izvedivo. 216 . Za ustanovljavanje učinkovitosti cirkulacionog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacionih pumpi -protok.5 h-1 kod zgrada s mehaničkim ureñajem za provjetravanje. Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vrše se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajućim točkama razvoda. tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog ugañanja sukladno potrebama korisnika zgrade. ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3. u kontinuiranom pogonu cirkulacionih pumpi. (5) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti dokazuje se i ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002. odnosno n50 = 1. ustanovljavanja izbalansiranosti razvoda. GRIJANJA. pogotovo u onima specijaliziranih namjena. za razliku tlakova izmeñu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa.

vo mjerenje je takoñer potrebno i zbog obveze današnjih sustava da posjeduju rekuperaciju topline ( bilo preko glikolnog ili pločastog rekuperatora. dolazi do povećanja otpora sa kvadratom protoka zraka te pri tome dolazi do povećanje potrošnje snage sa kubom protoka zraka što dovodi do nepotrebnog povećanja utroška energije. Takoñer i mjerenjem temeprature zraka (ulaz/izlaz) možemo ustanoviti učinkovitost same rekuperacije. te po potrebi i temperatura rashladnog medija. količine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta. Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 možemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u slučaju nepotrebnog propuštanja zraka kroz kanale jer potrošnja snage (kao što je rečeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u slijedećoj tablici možemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potrošna energije.03 1.Kod centraliziranih rashladnih sustava mjere se svojstva distribuiranog medija kao i za grijanje. zbog povećanja snage motora komore u odnosu na postotak propuštanja kanala: Tablica 2: Odnos propusnosti kanala i povećanja snage motora Propusnost Povećanje bruto snage motora 1. ili broja izmjena zraka ili potreba zračnog grijanja. a kod rashladnih agregata.16 1. sama učinkovitost i ušteda energije na rekuperatoru je znatno smanjena.73 0% 1% 5% 10% 15% 20% 217 .33 1. Velika većina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije slučaj za sve komore iznad 7. MJERENJE PROTOKA ZRAKA U KGHV SUSTAVIMA Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka.52 1. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Današnjim načinom izvoñenja ventilacijskih kanala.000 m3/h potrebno ih je ugraditi. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podešen protok zraka. mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja. vrlo rijetko se nakon izvoñenja radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do propuštanja ventilacijskih kanala. ili rototerma) jer u slučaju manjih protoka zraka od projektiranih.00 1. ako je riječ o kompresorima.

ako taj materijal ima povoljna izolacijska svojstva (Sl. zbog čega na tim područjima formula (5. prikazan je primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida.nacrtane su i dvije krivulje promjene temperatura unutarnje površine elementa..) U ovom drugom slučaju oblaganje treba izvršiti na širini oko tri puta većoj od širine toplinskog mosta. 218 . Na sl.-----------.3. Ovdje se radi o zidu od plinobetona s armiranim betonskim stupom.. Iz slike je vidljivo da se krivulja stvarne promjene površinske temperature znatno razlikuje od teoretske krivulje izračunate pomoću gornjeg izraza. Razlog tomu jest heterogenost grañevinskog elementa na mjestima toplinskih mostova. 9.9.9.2) ili pak neki izraziti toplinsko izolacijski materijal (sl.5.4.2) ti – te Θ i = t i . Toplinski se mostovi u pravilu moraju korigirati.1.9. s ciljem da se postigne što bolje izjednačenje površinskih temperatura. Primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida dok je puna linija dobivena mjerenjem na stvarnom zidu. Crtkana linija dobivena je pomoću formule (5. heterogene površinske temperature uzrokovat će različite brzine struja konvekcije s posljedicom bržeg taloženja prašine iz zraka na hladnijim površinama toplinskih mostova što se manifestira kao promjena boje tih dijelova elemenata. R i Ro Sl. To može biti materijal iz tipičnog presjeka zida.2) više ne vrijedi.1. Kada se toplinski most nalazi u sredini grañevinskog elementa njegova korekcija moguća je pomoću tzv. Zato je temperatura unutarnje površine elementa na toplinskom mostu manja nego na preostaloj površini elementa što povećava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima..1. Na slici 9. principa izolacije. Čak ako i ne doñe do kondenzacije vodene pare. Princip izolacije sastoji se u postavljanju preko unutarnje površine toplinskog mosta nekog toplinsko izolacijskog materijala odreñene debljine. TOPLINSKI MOSTOVI Toplinskim mostovima zovu se dijelovi vanjskog grañevinskog elementa koji imaju manji otpor toplinskoj propustljivosti nego tipični presjek elementa.

9. 219 . što znači da osnovni problem toplinskog mosta nije riješen. Iz slike je vidljivo da kod ovakvog rješenja temperature na površini toplinskog mosta ostaju relativno niske.2.Sl.. Shematski prikaz toplinskog izolacije (varijanta rješenja) mosta korigiranog principom Na s1.4. Toplinski most korigiran principom izolacije Sl.3.9. prikazana je raspodjela temperature na unutarnjoj površini elementa za slučaj izolacije toplinskog mosta s vanjske strane.9.

9. što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare.1.5.5. uglovi zgrade. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije.Sl.9. npr. Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti.5.4.pogrešno rješenje Korekcija toplinskih mostova koji se javljaju na mjestima prodora nosivih poprečnih armirano-betonskih zidova i armirano-betonskih stropova u vanjske zidove je relativno jednostavna. Zato u ovom slučaju u potpunosti zadovoljava rješenje s toplinskom izolacijom položenom s vanjske strane (sl. debljine ili geometrije grañevnog dijela. • geometrijski toplinski mostovi – nastaju uslijed promjene oblika konstrukcije. Toplinski most izoliran s vanjske strane . to je dio tih konstrukcija koji prodire u vanjske zidove na neki način stalno “podgrijavan". U praksi su vrlo česte kombinacije ovih vrsta toplinskih mostova.). S1. temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini. Budući da se radi o betonskim konstrukcijama koje se svojim najvećim dijelom nalaze u unutarnjoj toploj atmosferi zgrade. b)toplinski most korektno izoliran. razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova: • konstruktivni toplinski mostovi – nastaju kod kombinacija različitih vrsta materijala.9.DEFINIRANJE TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala. Nosivi poprečni armirano betonski zid iii armirano betonski strop a)toplinski most bez izolacije. 4. 220 .

promjene debljine plašta ili geometrije grañevine. koji je slabiji izolator sa manjim toplinskim otporom i kroz kojeg toplina nesmetano pronalazi put iz unutrašnjosti grañevine prema vani.2. 221 . Toplinski most nastaje kada materijali koji su slabi izolatori dolaze u kontakt i dozvoljavaju toplini da preko njihovog spoja stvori tok. Dopustite da vam predstavimo potencijalog pobjednika. POSLJEDICA JAKIH TOPLINSKIH MOSTOVA Pošast zvana “Toplinski most” Traži se najveći neprijatelj toplih domova sa ove strane svemira. Najjednostavniji primjer toplinskog mosta je prozor ili vrata.5. toplinski most je pred vama. živ ili mrtav. Na slici vidimo jedan primjer toplinskog mosta gdje je zid od cigle presječen sa betonom.4. Toplinski most je manji dio plašta grañevine gdje se inače jednoliki toplinski otpor znatno mijenja zbog promjene materijala.

Generalno gledajući toplinski mostovi nisu dobri zbog više razloga: Povećene potrošnje energije Pojavom toplinskih mostova na grañevini potrebno je nadoknaditi toplinu koja je preko mostova otišla u okolinu. Da bi se izbjegla kondenzacija na toplinskim mostovima potrebno je osigurati da relativna vlažnost unutar grañevine bude na nižoj razini. u ekstremnim slučajevima i plijesni. Sve to povećava potrebu za dodatnim održavanjem objekta jer je zahvaćene površine potrebno sve češće održavati i to sa dosta skupim sredstvima. Zbog toga je veoma važno da se jako pazi u fazi gradnje objekta jer toplinski mostovi imaju dva glavna razloga nastanaka. Komfor unutar objekta 222 . Kod starijih zgrada preporučljivo je da se postavi dodatna izolacija na vanjskoj strani grañevine. Jedan od glavnih razloga toplinskih mostova su greške u izoliranju tijekom gradnje gdje je izolator loše postavljen ili je sam izolator jako loš što dovodi do nesmetanog toka topline prema vani.Zbog smanjenog toplinskog otpora u odnosu na normalni presjek zida ne samo da toplina odlazi vani nego je i temperatura sa unutarašnje površine zida na toplinskom mostu manja nego na ostaloj površini zida pa se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare na unutarnjem dijelu toplinskog mosta. Česti uzroci toplinskih mostova su i metalni objekti unutar konstrukcije koji greškom strše kroz izolaciju prema vani. greška u projektiranju ili greška u grañenju. pa je prevencija najbolja mjera koju možemo poduzeti. U novijim zgradama niža temperatura unutarnjeg palašta objekta trebala bi se javljati samo na području prozora. Borba sa toplinskim mostovima u pravilu je jako teška. Nekada se problemi mogu riješiti postavljanjem dodatne izolacije oko samog mosta ali u većini je slučajeva rješavanje postojećih toplinskih mostova jako teško. To se može osigurati na način da se proizvodi manja količina pare a da se osigura dovoljna izmjena zraka u prostoru. Korisnici objekta to rade dodatnim zagrijavanem prostora što povećava potrošnju energije. Održavanje objekta Posljedica toplinskih mostova je i kondenzacija pare na unutarnjem dijelu mosta što kao posljedicu ima stvaranje vlažnih područja na zidovima.

223 . a po potrebi treba izolirati i temelj > Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. izvedbena) ne odgovara realnom stanju to mjerenja kojim se provjerava podudarnost stanja vanjske ovojnice zgrade s dokumentacijom su nužna. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. no njihov utjecaj na ugodnost boravka.NAČINI I SREDSTVA ZA SMANJENJE UTJECAJA TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u gradevinskim konstrukcijama. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: > Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije > Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana > Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. gledajući sa stajališta učinkovitog korištenja energije. Kako je u Hrvatskoj relativno čest slučaj da dokumentacija (projektna. koristili smo suvremenu termovizijsku kameru ThermoCAM P65. „walk trought“ audita. dimenzije i veličinu gubitaka toplinske energije zgrade. toplinski mostovi su jedan od glavnih problema grañenja. poglavito tzv.5. bez prekida toplinske izolacije > Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova prodori konstrukcija. jeftino i učinkovito te se nameće kao zadovoljavajuća kvalitativna metoda pri energetskim auditima zgrada.3. a time mjesta. Hladni propuh će dovesti do toka niske temperature što dovodi do smanjenja komfora unutar prostora.Toplinski mostovi utječu na komfor objekta na načina da će loše izolirani zidovi biti hladni tijekom zime što uz kretanje zraka može dovesti do hladnih propuha. PRIMJENA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE U ODREDIVANJU ENERGETSKIH GUBITAKA U ZGRADARSTVU Primjenom termografskih mjerenja. sukladno normi HRN EN 13187:2000 moguće je brzo i učinkovito utvrditi stanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade. Zbog svega ovog. Zdravlje korisnika objekta Jedan od glavnih problema toplinskih mostova je i pojava plijesni koja povećava opasnost od alergija i drugih zdravstvenih problema. uz osigurani servis opreme. a termografska oprema se može kupiti u Hrvatskoj i to od mnogih svjetskih proizvodača. s objektivima od 23° i 45°. Povoljna okolnost za primjenu te metode mjerenja u Hrvatskoj slijedi iz činjenice da se edukacije za termografistu provode na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. PRIMJERI GUBITAKA TOPLINE U ZGRADARSTVU Provedbom niza energetskih audita. Termografsko mjerenje je brzo. 4.

Na termogramima svjetlijom bojom prikazane su površine s višom temperaturom. odnosno da ne odgovara realnom stanju. 224 . prozora i kutije za rolete je uočljiva. Slika 2. dati su termogrami s pridruženim fotografijama nekih zgrada. Pri proračunu potrebno je koristiti korigirane. nepravilnosti rada grijućih tijela sustava grijanja i si.Obrada termograma vršena je s programom ThermoCAM Reporter Pro 8. a površine s nižom temperaturom tamnijom bojom.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida. odnosno povećane koeficijente prolaza topline i zida i prozora od onih koji su navedeni u projektnoj dokumentaciji. na slikama 2. do 5. mjesta slabe li nedostajuće toplinske izolacije. Postupajući suklando relevantnim normama [7] bili smo u stanju utvrditi postojanje i veličinu toplinskih mostova. Često su termovizij ska mjerenja pokazala da dokumentacija vezana za fiziku zgrade nije točna. ocijeniti stanje toplinske propusnosti vanjske stolarije. Radi ilustracije navedenog.

Kao primjer slabe toplinske izolacije sportske dvorane novosagrañene škole dat je termogram na slici 5. Slika 4.: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je postojanje toplinskog mosta kao i slabo stanje toplinske izolacije. 225 .: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je ne postojanje dijela izolacije na bočnom zidu zgrade.Slika 3.

HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. bez prekida toplinske izolacije _ Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova – prodori konstrukcija. tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka 2. ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s odgovarajućim rješenjem. izbjegavanje jakih toplinskih mostova preduvjet je energetski efikasne gradnje. a po potrebi treba izolirati i temelj _ Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija.05 W/(m2·K). Da bi se ispunio taj zahtjev. (3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova. 4. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u grañevinskim konstrukcijama. (4) Ako toplinski most nije katalogiziran u hrvatskoj normi iz stavka 3.4. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: _ Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije _ Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana _ Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida uzrokuje povećane gubitke topline grijanja. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može se uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline. Ako je moguće prozor treba biti smješten u nivou toplinske izolacije. HRN EN ISO 10211-1:2002. (2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne topline za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade odreñuju se prema HRN EN ISO 13789:2000. Ako to nije moguće potrebno je toplinski izolirati špalete oko prozora. Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju vanjske ovojnice kuće. pri projektiranju treba koristiti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za 226 . Pozicija prozora u zidu takoñer igra važnu ulogu u izbjegavanju toplinskih mostova. tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN 13370:2002.PRORAČUN UTJECJA TOPLINSKOG MOSTA NA TOPLINSKE GUBITKE (1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrañena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji. Realni koeficijent prolaska topline vanjskog zida je viša za cca 30 % spram vrijednosti iz projektne dokumentacije. HRN EN ISO 14683:2000 i HRN EN ISO 14683/AC: 2004.5. Postavom toplinske izolacije s vanjske strane možemo izbjeći većinu toplinskih gubitaka kod toplinskih mostova. ∆U [W/(m2·K)].Slika 5. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. U [W/(m2·K)]. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline.

10 W/(m2·K). ovog članka ne primjenjuju se na grañevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline. 227 .∆UTM = 0. koja ima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska toplineψi > 0. odredbe stavka 2.20 W/(m·K) ili ψe > 0. (5) Iznimno. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN ISO 13788:2002. U [W/(m2·K)].15 W/(m·K). HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. Kod zgrade s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr. 20 °C/75 %). Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:2002. treba dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova.

ENERGETSKI EFIKASNA KUĆA 228 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful