3.

OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE

1

2

3.OSNOVE ENERGETIKE I FIZIKE ZGRADE
TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADA Toplinska zaštita zgrada nije samo primjerena toplinska izolacija obodnih konstrukcija zgrade, ona obuhvaća sva rješenja koja smanjuju neugodne utjecaje vanjske klime i tem perature te odnose vlage kod minimalne potrošne energije: zimi za grijanje, ljeti za hlañenje prostora. Kod svih tih rješenja stanari moraju imati primjerenu stambenu - toplinsku ugodnost. Odgovarajuća toplinska zaštita osigurava i veću trajnost zgrade jer sprjećava prevelika temperaturna opterećenja u obodnim konstrukcijama i oštečenja zbog utjecaja zračne vlage. Toplinska ugodnost Za pravilan rad tjelesnih funkcija čovjekovo tijelo mora održavati stalnu tjelesnu temperaturu približno 36,6°C. Izmeñu čovjekova tijela i okoline izmjenjuju se energetski tokovi. Čovjek metabolizmom iz hrane stvara energiju koju pretvara u toplinsku i njome se koristi za obavljanje poslova. Tijelo predaje toplinu

Sl l ka 1 . V an js k i ut j ec aj i n a os j eč a j t o pl ins ke ug od e

okolini provoñenjem kroz odjeću, konvekcijom - gibanjem zraka po površini odjeće, zračenjem izmeñu tjelesnih i okolnih površina, ishlapljvanjem - preko izdisaja vlažnog zraka i znojenjem. Što je niža temperatura okolnog zraka, to se veći dio topline izmjenjuje s okolinom zračenjem, provoñenjem i konvekcijom. Kad se temperatura okoline približi temperaturi čovjekova tijela, prevladavajuće postaje davanje topline okolini ishlapljivanjem. Čovjek postiže osječaj toplinske ugode kad su opisani tokovi izmedu čovjekova tijela i okoline u ravnoteži. Na veličinu energetskih tokova utjeću subjektivni ljudski parametri: -fizička aktivnost -vrsta odjeće
3

-temperatura zraka u prostora -temperatura obodnih površina -brzina kretanja zraka u prostora -relativna vlažnost zraka u prostora. Subjektivni parametri toplinske ugodnosti Toplina koju čovjekovo tijelo proizvodi i predaje okolini ovisi o fizickoj aktivnosti, Vrijednosti proizvedene topline i mjerila fizičke aktivnosti odraslog čovjeka (površina kože 1,8 m2) prikazane su u tablici 1. Mikroklimatski parametri toplinske ugodnosti Na skupinu mikroklimatskih parametara toplinske ugodnosti (temperatura zraka i temperatura obodnih površina, relativna vlažnost zraka i brzina kretanja zraka) znacajno utječe tlocrt zgrade. Nabrojeni mikroklimatski parametri nemaju jednak utjecaj na čovjekovu spoznaju topline i ugodnosti. Snažniji utjecaj imaju temperatura zraka, temperatura obodnih površina te brzina kretanja zraka pri čovjekovu tijelu, dok manji utjecaj na toplinsku ugodnost ima relativna vlažnost zraka. Za toplinsku ugodnost važna je temperatura zraka, njezina raspodjela po visini, srednja temperatura obodnih površina, tj. "srednja temperatura zračenja" te razlika izmedu temperatura zraka i srednje temperature zračcenja. Čovjek toplinu konvekcijom predaje zraku oko sebe te zračenjem na površine koje ga okružuju. Što je niža temperatura obodnih površina, to više topline čovjek predaje zracenjem te se stoga osjeća neugodno. Uobičajeno se kao mjerilo za toplinsku ugodnost u prostora, vrlo pojednostavljeno, navodi samo temperatura zraka u prostora. Ako se parametri toplinske ugodnosti žele opisati točnije, mora se obuhvatiti i utjecaj temperature obodnih površina. Tada se govori o "osjetnoj temperaturi" koja se grubo opisuje kao prosjećna vrijednost temperature zraka i temperature unutarnjih površina. S gledišta toplinske ugodnosti i iskorištavanja energije za grijanje, previsoka je temperatura unutarnjeg zraka nepoželjna jer je prevelika razlika izmedu temperature zraka i okolnih površina za čovjeka neugodna. Jedan od uvjeta ugode boravljenja jest da je razlika izmedu temperature zraka i srednje temperature zračenja što manja (manja od 2K). Ako se plašt zgrade toplinski izolira, postižu se bolje ugodnosti u prostoru i štedi energiju za grijanje. Kretanje zraka stalno je prisutno u prostoru i utjece na konvekcijske toplinske gubitke. Utjecaj kretanja zraka na osječaje povezan je s temperaturom zraka jer se zrak većih brzina širri hladnijim dijelom. Zimi je pri temperaturi od 20°-22°C najpovoljnija brzina 0,15 m/s, ljeti 0,25 m/s.
Opis aktivnosti Proizvedene topline [W/m2] 0,8 1,0 1,2 1,6 2,0 Mjerilo fizicke aktivnosti [met] 47 58 70 93 117

ležanje sjedanje sjedeći rad u uredu lakši posao, stajanje (kupovina) srednje težak rad, stajanje (kućni poslovi, rad u radioni) Tablica 1. Vrijednosti proizvedene topline za razlicite fizičke aktivnosti odraslog covjeka

Relativna vlažnost zraka manje utjece na čovjekovu ugodnost, bar u području umjerenih temperatura zraka (15°-25°C). U takvim se slučajevima promjena u
4

presuh. Primjerene vrijednosti mikroklimatskih parametara. No. Slika 2. Izbor lokacije zgrade Lokacija zgrade može povečati ili smanjiti toplinske gubitke zgrade. prehladan. čovjekovo tijelo može slojevitim oblačenjem te stupnjem tjelesne aktivnosti regulirati manja odstupanja. Usporedba vrijednosti koeflcijenta prolaska topline U (W/m K) u zidovima različitih sastava 2 5 . u području zaštičenom od vjetrova. tako da se još uvijek osjeća toplinska ugodnost. koji osiguravaju toplinsku ugodnost. odmaknu li se mikroklimatski parametri previše od rihvatljivih vrijednosti. njihova se kombinacija osjeća kao prevruč. Preporučena relativna vlažnost u uobičajenim prostorima boravka ne bi smjela biti niža od 35 posto ili viša od 70 posto. potrebno je već pri projektiranju zgrade i odabirom njezina grijanja voditi računa o mnogim činjenicama: -okolini: lokaciji i orijentaciji zgrade -tlocrtnom obliku. Dobrim projektom zgrade do toplinske ugodnosti Zgradu je potrebno promatrati kao cjelinu. prozračivanje -vlaženju prostora.3°C. Najugodniji je položaj zgrade na prisojnoj strani. rasporedu prostora u njoj -sastavu i značajkama obodnih konstrukcija: toplinska provodljivost i akumulacija zidova. Toplinski gubici zgrade na vjetrovitom području mogu biti dva puta veći nego u zgradi u zaštičenom položaju. Mnogo veći utjecaj na toplinske gubitke zgrade ima izloženost vjetru. ekonomičnost i stambena ugodnost postigli visoku kvalitetu. Kako bi funkcionalnost. Vjetar na izloženim položajima povećava konvekcijske toplinske gubitke kroz prozorske spojeve i lagane grañevne konstrukcije. Ako se mikroklimatski parametri promijene. Usklañivanje parametra toplinske ugodnosti Čovjek osjeća toplinsku ugodnost u području oko optimalnih vrijednosti mikroklimatskih parametara. veličina. toplinska provodljivost i zrakonepropusnost prozora -načinu uporabe zgrade: temperatura u prostorima. prikazuju psihrometricrri dijagrami.relativnoj vlazi za 10% osjeća slično kao promjena temperature zraka za 0. prevlažan odnos u okolini. što znaci i do 20 posto manje toplinske gubitke kuće. Nekvalitetno izvedeni spojevi znaće i višekratno povećanje toplinskih gubitaka. Temperature su na takvim mjestima približno 2°C više nego u neutralnom položaju.

transmisijski toplinski gubici . Na toplinske gubitke zgrade utjeće raščlanjenost njezina ovoja. ako je razlika temperatura zraka na obje stijene konstrukcije 1K. a na ostalim stranama. Raspored prostora boravka u zgradi na jug i servisnih prostora na sjever važan je zbog kvalitete stanovanja kao i zbog učinkovitog iskorištavanja Sunčeve energije. U usporedbi s obiteljskom prizemnom kućom koja ima najneugodniji odnos. Toplinski gubici zbog prolaza topline . koji kazuje koliko topline dode u vremensko j jedinici (1 sek) kroz površinu 1 m2 konstrukcije. Gubici zbog prolaza topline kroz prozore mogu se smanjiti izborom primjere nog ostakljenja. to je odnos izmeñu površine vanjskog ovoja zgrade i njezina volumena A/V. može se smanjiti poboljšavanjem toplinske izolacije obodnih konstrukcija. manje prozore. Oblik zgrade Zgrade jednakih volumena i jednako toplinski izoliranih ovoja. Prolaz topline konstrakcijskog sklopa označava se sa k (W /m 2 K). kojeg opisuje oblikovni faktor.povečavaju se razmjerno povečanju vanjske površine zgrade. Kroz niskoemisijsko ostakljenje s plinskim punjenjem prolazi do 2. Preporučljivo je na južnoj strani ugraditi veće prozore s dodatnom zaštitom od sunca (rolete). Prolaz topline kroz ovoj zgrade Toplina prolazi kroz ovoj zgrade zbog temperaturne razlike izmeñu toplog zraka u prostora i hladnog vanjskog zraka u smjera niže temperature. Orijentacija i raspored prostora u zgradi Pravilnom orijentacijom zgrade i primjerenim rasporedom prozora učinkovito se iskorištava Sunčeva energija. dvokatna zgrada jednake stambene površine ima oko 20 posto manju vanjsku površinu i tome razmjerno manje toplinske gubitke.7 puta manje topline nego kroz uobičajeno dvostruko ostakljenje. koja može nadomjestiti dio energije potrebne za održavanje temperature u stanovima. dok je kod četverokatne kompaktne stambene zgrade vanjska površina ovoja zgrade za pola manja nego kod samostojeće obiteljske kućce. Stambeni niz ima oko 30 posto manju vanjsku površinu. Prostori s jednakim temperaturnim režimom trebaju biti smješteni zajedno. posebno na sjevernoj. Kompaktna osnova zgrade osim smanjenja toplinskih gubitaka znači i manje troškove gradnje.Odreñena izmjena zraka u zgradama potrebna je iz higijenskih i grañevnofizikalnih razloga. dok su kod novijih. Kod starijih su zgrada toplinski gubici zbog prolaza topline kroz ovoj zgrade dva puta veći od toplinskih gubitaka zbog prozračivanja. kvalitetno izvedenih toplinski izolirarrih zgrada oni jednako veliki. Gubljenje topline ne može se zaustaviti. uskladivanjem naših 6 . s obzirom na njihov oblik i razvedenost pročelja imaju vrlo različite toplinske gubitke. Vrlo visoke prostore ili prostore planirane preko više katova vrlo je teško jednakomjerno zagrijati. a pritom se troši i više energije. Kvaliteta toplinske zaštite ovoja zgrade opisuje toplinska prolaznost konstrakcijskog sklopa.

Vodena para koja prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim kod neugodnih se kombinacija temperature i relativne vlažnosti kondenzira na odredenome mjestu u konstrukciji. Zbog težnje da se koncentracije izjednaće. Što je manja toplinska provodljivost slojeva. Niski prolaz topline obodnih konstrukcija postiže se ugradnjom toplinskoizolacijskih materijala. S obzirom na namjenu zgrade potrebno je izabrati najpovoljniji sustav. Što je topliji i vlažniji zrak u prostora boravka i što je hladnija i suša okolina. namještaj. Na unutarnjoj se strani ugraduju materijali koji primaju i predaju suvišnu vlagu. Površinska kondenzacija Temperatura unutarnjih površina ovoja zgrade zimi je uvijek niža od temperature zraka u prostora. Poredak slojeva u sklopu ne utječe na prolaz topline. u kutovima) može se kondenzirati zračna vlaga na površini. to je snažniji difuzijski prijenos vodene pare. Jedan od uzroka vlažnja u unutrašnjosti sklopa je i kondenzacija difuznog toka vodene pare. gdje je relativna vlažnost zraka zimi uobičajeno izmeñu 40 posto i 60 posto i samo povremeno . Pri odredenim uvjetima. ne može se pojaviti površinska kondenzacija i posljedicna plijesan. njihovoj toplinskoj provodljivosti i debljini njihovih slojeva. Do kondenzacije u konstrukciji dolazi 7 . to su manje toplinskoizolacijske karakteristike. kao što su visoka relativna vlažnost zraka u prostora (stalno iznad 70 posto). Zbog različitih temperatura u zgradi i izvan nje temperatura pojedinih slojeva snižava se od unutra prema van.naraste do 80 posto jer je toplinska izolacija ovoja zgrade u propisanim granicama.raspored slojeva te položaj toplinske izolacije u ovoju zgrade ima svoje zahtjeve te dobre i slabe karakteristike. a detalji gradevne fizike pravilno riješeni. što ima za posljedicu razvoj zidne plijesni.u vrijeme kuhanja ili kupanja . Toplinska provodljivost slojeva X (W/mK) kazuje koliko topline prode u vremenskoj jedinici (1 sek) kroz lm2 sloj s debljinom 1 m pri temperaturnoj razlici 1K. Prolaz topline kroz konstrakciju ovisi o ugrañenim materijalima. premala toplinska izolacija ovoja zgrade. U prostorima boravka. Svaki sustav . Kod višeslojnih konstrukcija potrebno je računski provjeriti odgovara li grañevnofizikalni raspored pojedinih materijala u sklopu. važan postaje kada se govori o akumulaciji topline i toplinskom odazivu zgrade na promjene toplinskih odnosa u okolini. a namještaj se ne postavlja uz vanjske toplinsko neizolirane stijene. Ta se pojava naziva difuzijom vodene pare.propisa i norma s europskim za prolaz topline uvriježila se oznaka U. Zimi je koncentracija vodene pare u zraku grijanog prostora viša od koncentracije vodene pare u vanjskom zraku. Površinska kondenzacija može se izbjeći dobrom toplinskom zaštitom ovoja zgrade i smanjenjem relativne vlažnosti zraka u prostora. toplinski mostovi. ometano kretanje zraka uz konstrakciju (zavjese. vodena para iz prostora boravka prodire kro z konstrakcijski sklop prema van. Vlaženje u konstrukciji Važna posljedica povečane vlažnosti materijala jest slabljenje toplinskoizolacijske sposobnosti što je posebno nepoželjno kod izolacijskih materijala. Posebno je važan položaj toplinske izolacije jer zbog neodgovarajuceg sastava slojeva može doći do navlaživanja materijala i do trajnih oštečenja.

Ljeti mnogo više topline ulazi u zgradu zračenjem kroz ostakljene površine nego provodenjem kroz krov i zidove.češce kada je toplinska izolacija na unutarnjoj strani ili iza parozapornog sloja na vanjskoj strani toplinske izolacije. Lagane konstrukcije imaju malu akumulaciju topline. Kako bi se sprijecila kondenzacija vodene pare. Kako bi se ostvarila dobra toplinska akumulacija primjenom masivnih elemenata. OSNOVNI POJMOVI NAUKE O TOPLINI 3 . 3. Kod dobro toplinsko izoliranih masivnih zgrada oscilacija vanjske temperature jedva se primijeti u unutarnjim prostorima. njihova se površina ne smije pokrivati raznim oblogama jer se time poništava učinak. Osnovno pravilo za odgovarajući sastav glasi: na unutarnjoj strani konstrukcije mora biti materijal s manjom propusnosti vodene pare i niskom toplinskom izolativnosti. Konstrukcije s velikom akumulacijom topline povečavaju toplinsku stabilnost prostora koje omeñuju. b e z o b zi r a d a l i j e u č v r s t o m . kao što su kamen i opeka. Masivne konstrukcije mogu akumulirati mnogo topline. na vanjskoj strani s visokom popustljivosću i visokom toplinskom izolativnsti. Topl i na T o p l in a i p o j a ve k o j e ju p r a t e m o g u se o b j a s n i t i t a ko zva n o m kinetiko-molekularnom teorijom pomoću kretanja molekula. U zimskom i prijelaznom razdoblju. važno je da zgrada ima dovoljnu toplinsko akumulacijsku masu koja čuva uhvačenu energiju i uravnotežuje inaće prevelike dnevne oscilacije temperature u prostorima boravka.1 . Sva m a t e r i j a k o j a n a s o k r u žu j e . Stoga je potrebno brinuti se o sjenilima koja štite zgradu od pregrijavanja u vrijeme intenzivnog osunčavanja. Sastav konstrukcije je usprkos mogučoj pojavi kondenzacije u zimskom razdoblju odgovarajući ako se konstrukcija tijekom ljeta posuši. 1 . opeke) ili od laganih montažnih elementa. Iako su dobro toplinski izolirane ne mogu spriječiti i smanjiti vanjske temperaturne utjecaje. staklenike. sa st o j i se o d m o le ku la ko j e su u neprekidnom. 8 . u konstrakciju se na unutarnju toplu stranu toplinskoizolacijskog sloja ugraduje parna brana ili parna zapora koja sprječava prekomjeran ulaz difuznog toka u unutrašnjost. t e ku će m il l p lin o vi t o m st a n ju . KRETANJE ZRAKA. lagane su konstrukcije upravo zbog male akumulacije topline i dobre toplinske zaštite primjerene za zgrade koje se rabe povremeno i samo kratkotrajno griju.TOPLINE I VLAGE 3. koje je najprimjerenije za pasivno iskorištavanje Sunčeve energije (direktnim Sunčevim zračenjem kro z prozore. akumulacijske zidove). Oscilacije temperature u takvim su zgradama velike.1. Akumulacija topline Zgrade se grade od masivnih elemenata (betona. s površinskom masom manjom od 300 kg/m 2 .1. S druge strane.

Temperatura Dodirom nekog tijela na koži naših prstiju javlja se osjećaj topline ili hladnoće.2. za mjerenje temperature koristi s vo jst vo ži ve d a ko d p o viš e n ja t e m p e ra t u re p o ve ća s vo j o b u ja m . mo gla se u na če lu.1. sam o je d a n o d mn o go b ro jn ih ob lika en e rgije . N j e n a j e d i n i c a j e k e l v i n . što znač i da bi se u ra zni m s l u č a j e v i m a m o g a o d o b i t i r a zl i č i t r e zu l t a t m j e r e n j a . Mo že se reći d a je t empe rat ura op ćenito f izika lno — svo jstvo svih tijela. Termodinamička temperaturna skala je definirana pomoću termodinamičke temperature trojne točke vode 1 ) T t koja je odabrana za r e f e r e n t n u t o č k u i k o j o j j e d o d i j e l j e n a v r i j e d n o s t 2 7 3 . Ta ko se npr. pa k. Naim e iz jednadžbe 9 . Ce l zi je va t e m p e ra t u rn a s ka la d o b i ve n a je . 1 6 k e l vi n a . a vre lišt u vo d e 10 0 ° C. meñuso b n o se su d a ra ju i p ri t o m e m i je n ja j u sm je ro ve s vo g gi b a n ja . Lord Kelvin je na temelju teorijskog stupnja iskorištenja toplinskih s t r o j e v a d e f in i r a o t a ko zva n u t e r m o d i n a m ič k u t e m p e ra t u ru T ( i l i o) koja n e o vis i o s v o jst vim a t e rm o m e t ri js ko g t ije la ve ć j e u n i ve r za ln o g karaktera. Ova temper a t u r n a s k a l a p r o t i r e n a j e z a t i m i s p o d 0 ° C i i z n a d 1 0 0 ° C . a i s p o d 0 ° C sa -. 3. kod živinog te rmometra. u t erm ometa r koji rad i na p rincip u p ro m jen e o b u jm a . O vi m a t r i b u t i m a p r i p i s a n i m d o d i r n u t o m t i j e l u m i u s t v a r i ocjenjujemo temperaturu na površini tog tijela. T o p l i n a j e . U SI sustavu t e r m o d i n a m i č k a t e m p e r a t u r a T je prihvaćena. M e ñ u t im . h l a d n o „ . Kod čvrst ih tijela molekule m eñu sob no ne za visno vib rira ju o ko n eko g po lo žaja ra vnot e že . . Umjesto žive . D a b i s e o va j nedostatak kod mjerenja i definiranja temperature otklonio. U tekućinama i plinovima one se kreću u raznim pravcima. P r o p is i va n j e m vr i j e d n o st i t e m p e ra t u r e t r o jn e t o č ke v o d e u j e d n o j e definirana i jedinica kelvin. o znaka ° C. P ro m jen om te mpe ra t u re t ije la m ije n ja ju se m no ga n ji h o va svo jst va. mlako. U ra vn ote ži. u gra d it i i n e ka d ruga t e ku ćin a. t a ko d a je le d išt u vo d e p ro i zvo l jn o p r ip isa n a vr ije d n o st t e m p e r a t u re 0 ° C . oznaka K. te rmome t ra s kipu ćom vodom živa je po ve ća la s vo j o b u j a m i n j e n n o vi p o lo ža j d o b io j e o zn a k u 1 0 0 . d a k l e . R a zm a k i zm e ñ u o v i h d v i j u o zn a k a p o d j e l j e n j e n a 1 0 0 j e d n a k i h d i j e l o va i tako je dobiven jedan stupanj Celzije v. d a k le . kao osnovna fizikalna veličina. Promjena nekog svojstva tijela uslijed promijene njegove temp e ra t u re mo že se u ze t i ka o o sno va za m je ren je t emp e ra t u re . koji izražavamo riječima vruće. toplo. p ro m j e n a o b u jm a t i je l a n i je n i ka d a t o čn o p r o p o r c io n a ln a t e m p e r a t u r i u s vi m p o d r u č j im a t e m p e r a t u rn e s ka l e . dob io je o zna ku O. Po lo ža j žive na te rmom et ru u ron jen om u vodu ko ja se smrza va i s n jom top lin ski u ra vno te ženom. T o p lin a n e ko g t ije l a je d n a ka je zb ro j u kin e t i čk ih e n e r gi ja n e s r e ñ e n o g g i b a n j a s v i h n j e g o v i h m o l e k u l a . a i mijenja se od tva ri do t va ri. B r o jč a n e vr i j e d n o s t i i zn a d 0 ° C o zn a č e n e su sa + .nesreñenom gibanju.

. .4) Celzijeva temperatura iskazuje dakle temperaturu u odnosu prema ledištu vode i predstavlja interval termodinamičke temperature. ... simbol J.……………………………………. .... . Količina topline Da bi se povećala temperatura nekog tijela potrebno je tom tijelu dovesti odreñenu količinu topline. . . ... Drugim riječima.. ...... gdje je T o = 273. .. Naprotiv. t e ku ć e g i p l i n o vi t o g s t a n ja vo d e .15°C odnosno T = 0 K. . Kako brzina kretanja molekula može biti sve veća. 1) (1. 3.. u nekom trenutku molekule će doći u stanje mirovanja. simbol cal.6) 10 .. .4 .. .. ....5) odnosno 1 J=0... .. Fizikalna veličina količina topline Q. . 1 8 6 8 J .15 K vrijednost termodinamičke temperature ledišta vode. . Povisiti temperaturu tijela znači povećati srednju brzinu tog kretanja njegovim molekulama. ... ..1.(1. . u području niskih temperatura postoji jedna krajnja temperaturna točka koja je nazvana apsolutna nula.. Ranije se za količinu topline mnogo koristila jedinica kalorija. Celzijeva temperature t (ili e) može se prikazati izrazom t = T – T o……………………………………….16 .. ..2388459 cal ... slijedi da je Tt K = -------------273. ... ... . ...1) Trojna točka vode je ravnotežna točka izmeñu čvrstog. .T t = 273. .. . ....3. .2) ili riječima: jedinica termodinamičke temperature kelvin je 273. Prema kinetičko molekularnoj teoriji temperatura tijela je proporcionalna kinetičkoj energiji nesreñenog gibanja njegovih molekula. a nalazi se na t = -273.16 K …………………………….. označava toplinsku energiju koja prelazi s jednog tijela na drugo (pri njihovom dodiru ili zračenju). ako zamislimo sve sporije kretanje molekula.... U SI mjernom sustavu jedinica za količinu topline je joule (džul). . 1 c a l ...16-ti dio termodinamičke temperature trojne točke kemijski čiste vode... Jedinica stupanj Celzija identički je jednaka jedinici Kelvin 0 C = K ……………………………………………………………(1... (1...(1. Time je utvrñena veza izmeñu Celzijeve i termodinamičke temperaturne skale... to znači da ne postoji gornja granica temperature.

. Prenošenje topline voñenjem Do prenošenja topline voñenjem dolazi uslijed -prirodne težnje za homogenom razdiobom srednje brzine molekula... mase tijela m i porasta njegove temperature ∆T postoji linearna veza Q = c· m· ∆T .. Specifični toplinski kapacitet Mnogobrojnim pokusima je dokazano da izmeñu količine topline Q dovedene nekom tijelu.. a ovisna je o temperaturi pri kojoj je izmjerena......5. Kod toga se prve molekule usporavaju a druge ubrzavaju. bez obzira na prirodu sredine (materija ili vakuum) koja ih odjeljuje...3.. Voñenjem se toplina može prenositi u čvrstim.. Toplina se može prenositi na tri načina koji se razlikuju po fizikalnom obliku. Brže molekule toplijeg dijela sistema sudaraju se s polaganijim molekulama hladnijeg dijela sistema... prijelaz strujanjem (konvekcija) i 3.. voñenje (kondukcija)..(J/(kg•K)).............. Kod toga se prenošenje topline vrti u pravcu niže t e m p e r a t u r e .... 2.....7) Faktor proporcionalnosti u jednadžbi (1...1........8) m∆T koja se zove specifični toplinski kapacitet......... tekućim i plinovitim sredinama........... Iz jednadžbe (1. prijelaz zračenjem (radijacija)...).(1..... tako da 11 . a time i temperature u svim dijelovima promatranog sistema.. a zračenjem u plinovitim sredinama i u vakuumu.. koji je odabran radi njegova proučavanja...4. Zato se u grañevinskoj praksi koristi njena srednja vrijednost koja približno vrijedi za odreñeni temperaturni interval..... PRENOŠENJE TOPLINE Osnovni oblici prenošenja topline Prenošenje topline je prirodni proces do kojeg dolazi čim postoji razlika temperatura u nekom sistemu.. To su: 1. Sve što je izvan sistema naziva se okolina...... (1. naziva se sistemom. U sustavu SI jedinica specifičnog toplinskog kapaciteta je J/(kg•K).... Vrijednost veličine c se mijenja od tvari od tvari....1... ili izmeñu dva sistema (Dio materijalnog svijeta......7) je veličina Q c=------. Prenošenje topline konvekcijom moguće je samo u tekućim i plinovitim sredinama...8) slijedi da je specifični toplinski kapacitet količina topline potrebna da se jediničnoj masi nekog tijela povisi temperatura za jedinicu. 3..

..Θ1 Q = λ A ------------Τ..........(2. S l . Zamislimo unutar nekog tijela od homogenog materijala tanku plotu debljine d omeñenu paralelnim ravninama u kojima je stalna temperatura tijela Θ l i Θ 2 pri čemu neka je Θ 1 < e 2 (sl.... Budući da je količina topline Q energija.. Na temelju mnogobrojnih pokusa Fourier je postavio zakon voñenja topline u obliku Θ2 . 1 ..2........ 2 .....).se srednje brzine molekula u čitavom sistemu izjednačavaju. Toplinski tok koji prolazi 12 . i predstavlja jednu od osnovnih toplinsko-fizikalnih karakteristika materijala kroz koji se prenosi toplina.. Ovakav intermolekularni način prenošenja topline zove se voñenje topline.....1) d λ = koeficijent toplinske vodljivosti A = površina Τ = Vrjeme Q = količina topline Θ 2 .Θ 1 = celzijeva temperatura d = debljina Simbol Q predstavlja količinu topline koja u vremenu T p r o ñ e k ro z p r o m a t r a n u p o vr š i n u A.. U SI sustavu jedinica veličine λ je W /(m•K)... Voñenje topline kroz ravnu ploču od homogenog materijala Veličina λ zove se: koeficijent toplinske vodljivosti. to de omjer Q/T biti snaga Φ koja se u nauci o toplini zove toplinski tok..1....

2.. postaju lakše i dižu se u vis.2... Kod pririodne konvekcije čestice fluida se gibaju zbo g razlika u gustoči nastalih nejednolikom temperaturom dijelova fluida....... Neka je površina grañevinskog elementa temperature Θ okružena zrakom temperature t (sl. Dakle Q Φ q = -------. Prenošenje topline konvekcijom Predaja topline od nekog fluida (plina ili tekudine) u gibanju na neko čvrsto tijelo ili obrnuto naziva se prenošenje topline konvekcijom. Prema uzroku gibanja fluida razlikuje se prirodna konvekcija i prisilna konvekcija...... a na njihovo mjesto dolaze hladnije čestice zraka. Čestice zraka u dodiru s toplijom površinom elementa se zagrijavaju.....(2... pumpom ili ventilatorom...jedinicom površine simbolom q..2. pri emu je Θ › t... Na taj način nastaje struja konvekcije i toplina sa grañevinskog elementa prelazi na zrak.1) se može pisati u obliku Θ 2 -Θ 1 q V = λ --------d gdje indeks v označava da se radi o prenošenju topline vodjenjem..... Prisilna konvekcija nastaje kad se gibanje fluida podržava nekim mehaničkim ureñajem...2) izraz (2.= ------Τ A A zove se gustoća toplinskog toka i označava ( W /m 2 ). npr.2) Jedinica gustoće toplinskog toka u SI sustavu je W /m 2 Pomoću (2....).2. Sl... Primjer prenošenja topline konvekcijom 13 ..

Hladniji zrak uz površinu poda se zagrijava. Slučaj silaznog toplinskog toka susreće se u zgradarstvu npr. a ovisna je o brzini zraka uz promatranu površinu. Za silazni toplinski tok vrijednost koeficijenta α c je mnogo manja nego za uzlazni tok. Promjena koeficijenta α c s brzinom zraka.2. u ovom slučaju.zrak dana je izrazom q C = α C ( Θ – t ) (W/(m 2 •K)) α C je koeficijent prijelaza topline konvekcijom.3. Meñutim. a time raste njegova gustoća i on ostaje uz pod. eksperimentalno. Ovisnost koeficijenta prijelaza topline konvekcijom α c o brzini vjetra. pri čemu se smanjuje njegova gustoća i on se diže u vis. Prenošenje topline konvekcijom sa zraka na površinu poda se dakle smanjuje. za vertikalnu plohu Kod vertikalnih ploha smjer toplinskog toka ne utjeće na vrijednost koeficijenta konvekcije. Zato se zrak na kontaktu s podom rashlañuje. sl.2.Gustoća toplinskog toka q c koja s površine promatranog elementa preñe konvekcijom na . 14 . tako da koeficijent konvekcije postaje znatno veći u odnosu na prethodni slučaj. kod podnih konstrukcija s ugrañenim grijanjem. od temperature zraka u prostoriji. U sustavu SI jedinica koeficijenta prijelaza topline Njegova vrijednost utvrñuje se konvekcijom je W /(m 2 •K).. o orijentaciji površine i o smjeru toplinskog toka. kod horizontalnih ploha on je od bitnog utjecaja. kod meñukatnih konstrukcija iznad negrijanog podruma. za vertikalnu plohu prikazana je na s1. Slučaj uzlaznog toplinskog toka javlja se npr.3. a znači gustoću toplinskog toka koju površina grañevinskog elementa da ili primi konvekcijom kad izmeñu te površine i okolnog zraka vlada jedinična razlika temperature. Temperatura površine poda manja je.

nazvan faktor oblika.. onda je suma faktora oblika koji pripadaju tim tijelima jednaka jedinici.. u čvrstom i tekućem stanju.... odaju dio kinetičke energije svojih molekula u obliku energije elektromagnetskih valova koju zrače svojom površinom. Ukupna gustoća toplinskog toka koju zračenjem prima površina tijela 1. Na sl...(2.1 ε1 ε2 Koeficijent emisije e je broj bez dimenzija.5) Faktor f je broj bez dimenzija..2. a to znači u toplinu.... . Koeficijent emisije većine uobičajenih grañevinskih materijala (beton.Prenošenje topline zračenjem (Radijacijom) Sva tijela. Kada površina tijela 2 potpuno obuhvaća površinu tijela 1. prikazana su dva tijela označena brojevima 1 i 2. To znači da se kod proučavanja prenošenja topline zračenjem mora promatrati meñusobno djelovanje svih tijela koja zrače. Ukupna energija prenesena zračenjem dobije se kao razlika izmeñu energije što je emitira površina nekog tijela i energija koju je to ista površina pri dozračivanju apsorbirala. koja potpuno okružuju tijelo 1.7) j=l 15 .. Ako pak postoji više tijela različitih temperatura. faktor oblika ima vrijednost jedan. žbuka.. opeka.. I obratno.. kada elektromagnetski valovi dospiju do površine nekog tijela. s površinskim temperaturama Θ 1 i Θ 2 .9. potpuno okružena sa n drugih tijela... U jedinicama SI koeficijent α r se mjeri u W /(m 2 •K).. (2...7 α c = -------------. Njegova vrijednost ovisna je o koeficijentima emisije εl i ε2 površina tijela 1 i 2 koja izmjenjuju toplinu zračenjem..6) 1 1 ---...... Pod pretpostavkom da je Θ 2 > Θ 1 gustoča toplinskog toka q r koju zračenjem prima površina tijela 1 dana je izrazom q r = α r ( Θ 2 – Θ 1 )f ……………………………………….(2.. jedan njihov dio tijelo upije i pretvara ga u kinetičku energiju svojih molekula. α r je koeficijent prijelaza topline zračenjem. Crnim tijelom naziva se tijelo koje potpuno apsorbira sve elektromagnetske valove. U protivnom on je manji od jedan.. a jednak je omjeru odzračene (ili apsorbirane) energije promatrane površine tijela i odzračene (ili apsorbirane) energije površine crnog tijela jednake temperature.. i dana je izrazom 5...) iznosi oko 0.4. dana je izrazom j=n qr= Σ α rj (Θj – Θq ) · fj . Malu vrijednost koeficijenta e imaju samo neki metali sjajnih poliranih površina.W/(m 2 •K) …………………………………….+ ---.

3 g već npr............ Zrak. Za zrak koji sadrži najveću moguću količinu vodene pare kaže se da je zasićen vlagom. Iz dijagrama na s1. Σ dobije se u ovom slučaju za gustoću toplinskog J=l toka... svaki m 3 zraka temperature +20 ° C sadrži u zasićenom stanju 17... Ova ovisnost prikazana je na sl. Što je temperatura zraka viša to on može primiti veću količinu vlage. To je najveća količina koju zrak to temperature uopće može sadržavati.7..SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA Vlažan zrak je smjesa suhog zraka i vodene pare koja se obično naziva vlagom zraka. onda on nije zasićen i mogao bi primiti vodene pare još 5. 16 fj – Θ1 Σ fj ) ..2.7) j = l ..7) postaje j=n j=n qr = αr ( Θ2 Σ j= l j=n Kako je. samo 12 g vodene pare po m 3 zraka..3 g vodene pare...3 g/m 3 zraka.......... najčešće sadrži manju količinu vlage od najveće moguće.7... Zrak meñutim ne može sadržavati vodene pare u neograničenoj količini...6..(2..S1.4Prenošenje topline zračenjem Ovdje je fj faktor oblika koji se odnosi na površinu temperature Θj.(2.... jednostavni izraz qr = α r ( Θ 2 – Θ 1 )..8) 3.... Ako zrak temperature +20 ° C ne sadrži 17.1.... Kada je vrijednost svih koeficijenata prijelaza topline zračenjem jednaka αr.... izraz (2..1... koji se prenosi zračenjem... mogao bi primiti još vlage dok ne bi postao zasićen.1.... je vidljivo da npr. a temperatura svih površina okružujućih tijela jednaka Θ2. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku ovisi o temperaturi zraka. i u tom slučaju on nije zasićen tj.. meñutim.

..7 ili 70 %.1.. suvišak vlage u zraku morao bi se kondenzirati. Najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku u ovisnosti o temperaturi zraka Masa vodene pare sadržane u jedinici volumena zraka zove se apsolutna vlaga. rosište iznosi oko +14 ° C.1) p' 17 .Sl... zrak bi se zamaglio..... Ako bismo taj zrak još više ohladili..... Tlak vodene pare u zraku pri postojećem stanju vlage i temperature zraka zove se parcijalni tlak vodene pare p.... Temperatura t s . U gore promatnanom primjeru zraka temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 2 ... jer se za zrak nižih temperatura smanjuje vrijednost najvećeg mogućeg sadržaja vlage....7.. zove se relativna vlaga i označava slovom ct.......... njegova relativna vlaga postajat će sve veća.3=0..... kod koje relativna vlaga zraka u procesu njegova hlañenja.... Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku odreñene temperature zove se tlak zasićenja p'... p Φ = ---. To znači da taj zrak sadrži samo 70 % od najvećeg mogućeg sadržaja vlage.. Relativna vlaga zraka more se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare p promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja p' pri odreñenoj temperaturi zraka. postiže vrijednost zove se temperatura rošenja iii rosište. dakle. Ako se nezasićeni zrak počne postepeno hladiti.... zrak temperature +20 ° C s apsolutnom vlagom 12 g/m 3 ima relativnu vlagu 4=12/17. Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak pri istoj temperaturi i tlaku sadržavao.... kad bi bio potpuno zasićen.....(7.... Prisustvo vodene pare u zraku može se karakterizirati i njenim tlakom.. Npr. Zato se u procesu hlañenja zraka uvijek dolazi do temperature pri kojoj vlažan zrak postaje zasićen.

T I. D.. QV . w. Znak dijeljenja se označava kosom crtom ili se veličine u nazivniku stavljaju na odgovarajuću potenciju. u. količina topline itd. G E. d. prema izgovoru i s malim početnim slovom. H. Znak množenja se pri tome ne mora pisati. Iv n Izvedene mjerne jedinice: Izvedene jedinice tvore se od osnovnih ili drugih izvedenih pomoću algebarskih izraza množenja i dijeljenja. Q. F.. L. Osnovne mjerne jedinice: jedinica m kg s A K cd mol naziv metar kilogram sekunda amper kelvin kandela mol duljina masa vrijeme jakost električne struje (termodinamička) temperatura jakost svjetlosti količina tvari veličina uobičajena oznaka veličine l. g. Nm=N m. W m 3 /s vat kubični metar u snaga. T I. brzina ubrzanje v... U. rad.. V... pri čemu nazivnik sastavljen od više jedinica valja pisati u zagradi. Primjer: kWh=kW h.. učin volumni protok J/s = kg m 2 /s 3 P. MJERNE JEDINICE Nazivi mjernih jedinica se u skladu s pravopisom i meñunarodnim propisima pišu fonetski. r. Pas=Pa s itd.2.. qV . m/m kg m/s 2 W s = N m = kg m 2 /s 2 a. jedinica naziv veličina odnos s drugim jedinicama m2 kvadratni ili četvorni metar m3 kubični ili prostorni metar m/s m/s 2 metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat rad N J radijan njutn džul kut sila energija.3. b. ali valja ostaviti razmak širine jednog znaka izmeñu jedinica. a. W. Q. h.. m t.. J t. g volumen V površina A uobičajena oznaka veličine 18 ..

. te ostali faktori (dob. strujanje zraka (brzina. istu ili sličnu razinu ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja.. Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog meñudjelovanja navedenih faktora. vlažnost zraka. smjer). OSNOVE GRAðEVINSKE FIZIKE -Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama -Toplinske dilatacije -Akustika i zvučne izolacije 19 . m. odnosno kao osjetna i latentna toplina (isparavanje) s površine kože. Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnih ne prelazi odreñenu vrijednost. namjena prostora. Izmjena osjetne topline vrši se odreñenim mehanizmima (provoñenje. kvaliteta zraka.3 FIZIKALNI PROCESI U GRAðEVNIM DIJELOVIMA Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj.. m 3. buka. Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru su: temperatura zraka u prostoriji. Pri promjeni samo jedne veličine stanja.). razina fizičke aktivnosti.sekundi kg/s Pa Pa s kilogram u sekundi paskal paskal sekunda maseni protok tlak dinamička viskoznost N/m 2 = kg/(m s 2 ) Qm . ne postoji neki odreñeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala zadovoljstvo ( u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u odreñenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).. p h.. qm . temperatura ploha prostorije. razina odjevenosti. konvekcija i zračenje).

bazirana na dugogodišnjoj primjeni. kamena. • Upotreba se betona i armiranog betona koristila za presvoñenje prostora (stropne konstrukcije) i bila kombinirana s klasičnim sistemima. raznim višeslojnim zidovima i sl.dakle toplina se uvijek kreće s mjesta više temperature prema mjestu niže temperature. volumena. Defekti na konstrukcijama pojavljivali su se u manjim obimima (pucanje i izbacivanje uglova na objektima s armirano betonskim stropovima i sl. To se očituje u promjeni boje. TOPLINSKI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA • TOPLINA je. drva i sličnih materijala. iskustveno je svladavala tehniku grañenja objekata te je problem toplinskih izolacija vanjskih zidova rješavan povećanom debljinom zidova od opeke. • KOLIČINA TOPLINE u nekom tijelu to je veća što mu je veća masa i viša temperatura.Voñenjem ili kondukcijom se toplina prenosi u krutih tijela. sve dok se temperature ne izjednače. a susjedni dijelovi se postepeno zagrijavaju (metalni štap u vatri).TOPLINSKO DIFUZNI TOKOVI • Klasična izgradnja s upotrebom opeke. oblik energije vezan uz kaotično gibanje molekula. prema kinetičko molekularnoj teoriji topline. Meñudjelovanjem dvaju tijela toplina prelazi iz toplijeg u hladnije. te su danas proračuni fizike zgrade obaveza i sastavni dio svakog glavnog i izvedbenog projekta. a jednaka je onoj količini topline koja je potrebna da se 1 kg neke tvari pri danoj temperaturi povisi temperatura za 1 K (1º C). nepravilno ili nedovoljno izoliranje objekata dovodi do defekata koje je teško sanirati itd. • To je dovelo do naučnog izučavanja fizikalnih procesa koji u odreñenim uvjetima nastaju na objektima.38 . velike površine zidova i stropova bez dilatacijskih reški dovode do pucanja i oštećenja konstrukcija. Dio tijela se grije neposrednim dodirom s izvorom topline.). a zatim ostali metali. Budući da su dobri vodiči topline i dobri vodiči elektriciteta provoñenje se objašnjava kretanjem slobodnih elektrona. • TEMPERATURA je veličina koja karakterizira toplotno stanje nekog tijela. Jedinica je 1 Kelvin (prije 1 stupanj Celziusa).a objektivno mjerilo dobiva se promatranjem djelovanja ugrijanih tijela na druga tijela.51 cm. kamena 50 – 70 cm. Najbolji vodič topline je srebro. • Subjektivni osjećaj topline čovjek dobiva u dodiru s ugrijanim tijelom. • Jedinica za količinu topline je J (džul) odnosno KJ • Jedinica za specifičnu toplinu je c = KJ / kg K PRENOŠENJE TOPLINE • S MJESTA VIŠE PREMA MJESTU NIŽE TEMPERATURE VRŠI SE NA TRI NAČINA: 1. 20 . • Danas je najzastupljeniji matarijal nosivih konstrukcija armirani beton te se defekti pojavljuju u drastičnijem obliku. Q = c x m x tº • SPECIFIČNA TOPLINA (c) je konstanta.agregatnog stanja i sl.

O prostornoj težini. Relativna vlaga je omjer postojeće količine vlage u zraku i maksimalne količine koju zrak kod odreñene temperature može primiti. 3. Sunce) u energiju zračenja.Npr.djelovanjem atmosferske vlage 3. 3.Voda je 25 puta bolji vodič topline od zatvorenog. Jedinica za pritisak. Apsorpcijom (upijanjem) energije zračenja zagrijava se drugo tijelo. npr. O veličini pora. DIFUZNI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA Grañevinski objekt može se vlažiti na tri načina: 1. Vlažan materijal je slabiji izolator od suhoga. Suhi zrak odličan toplinski izolator. RELATIVNA VLAGA Zrak kod odreñene temperature može primiti samo jednu odreñenu količinu vlage. Apsolutna vlaga označava stvarnu količinu vlage u zraku pri odreñenoj temperaturi. To je maksimalna količina vlage koju zrak može primiti pri odreñenoj temperaturi a nazivamo ju zasićenje zraka. Strujanjem ili konvekcijom se toplina prenosi u tekućinama i plinovima. Prelaskom na novije konstrukcije počele su se pojavljivati štete na konstrukcijskim elementima izazvane djelovanjem unutarnje vlage iz zraka zagrijane prostorije u zimskom periodu. odnosno količina vodene pare. Što su pore sitnije materijal je bolji toplinski izolator. djelovanjem difuzne vlage Grañevinski objekti klasičnog grañenja zaštićivali su se od prva dva slučaja. Zrak u kojem se krećemo uvijek sadrži odreñenu količinu vodene pare. 21 . Vlažnost zraka obično izražavamo relativnom vlagom. mirnog zraka. Ustanovljeno je da je često unutarnja vlaga opasnija od vanjske i da je apsolutna količina vlage unutarnjeg zraka zimi znatno veća od količine vlage vanjskog zraka. Što je materijal laganiji odnosno ima više pora zraka to je bolji toplinski izolator (daje veći otpor provodljivosti topline). PROVODLJIVOST TOPLINE Provodljivost topline pojedinog materijala ovisi o slijedećim karakteristikama: 1. Strujanje nastaje promjenom gustoća uslijed zagrijavanja.iz temeljnog tla 2. specifična težina postaje im manja pa se ugrijana voda diže.2. O količini vodene pare zraka i vlastite pare koju materijal može sadržavati. Sadržaj vodene pare možemo izraziti kao pritisak te pare na jedinicu površine. 2. Zračenjem ili radijacijom se toplina prenosi pretvaranjem toplinske energije izvora (zagrijanog tijela. To je vlažan zrak za razliku od suhog zraka koji ne sadrži vodenu paru. je 1 Pa (paskal) odnosno 1kPa. ako vodu odozdo zagrijavamo donji se slojevi ugriju.

već se često ponaša kao da nema zraka. jer utječe na psihofizičke funkcije čovjeka. .30º) nastaje i znatna razlika u parnom pritisku. Topli zrak se diže pa je temperatura ispod stropa kod normalnih stropnih visina za oko 4ºC viša od temperature uz pod. odnosno ona pokazuje koji dio maksimalne količine vlage zrak stvarno sadrži. Premali postotak vlage u zraku izaziva nelagodu. Vodena se para u prostoriji rasporeñuje jednolično dok se toplina ne rasporeñuje jednolično. U većini slučajeva 22 . Za stambene i administrativne prostore optimalna vlažnost φi = 60% Relativna vlaga vanjskog zraka za zimski period iznosi φe = 90% Relativna je vlaga vrlo važna u zatvorenim prostorima. a ovisi o vrsti i namjeni prostorije. Minimalna vlažnost u prostorijama zimi 35 %.Ako zrak koji sadrži vodenu paru ohladimo ispod točke rosišta višak će se kondenzirati. ona ima svoje posebne zakone. smetnje u dišnim organima te pogodnost infekcijama. Vodena para prodire sa zrakom u sve šupljine i pore grañevinskog materijala. DIFUZIJA VODENE PARE -je kretanje vodene pare s mjesta većeg parnog pritiska prema mjestu manjeg parnog pritiska kroz neki materijal dok se pritisci ne izjednače. Vodena para visokog pritiska nutarnje prostorije nastojat će prodrijeti prema vanjskom nižem pritisku. namještaj i dr. a čestice prašine na vrućim grijaćim tijelima stvaraju amonijak i druge plinove što nadražuje sluznice i izaziva oboljenja.) koje stvara prašinu.Relativnu vlagu (vlažnost zraka) izražavamo u postotcima. odnosno isparavanjem troši se tjelesna toplina i tako tijelo hladi). ROSIŠTE označava onu temperaturu do koje se vlažan zrak može ohladiti da se postigne njegova puna zasićenost. No gibanje pare nije uvijek vezano za strujanje zraka ili pritisak vjetra. SVOJSTVA VODENE PARE Vodena para nije fizikalno vezana sa zrakom. -Razni materijali daju različit otpor difuziji vodene pare. Optimalna vlažnost propisana je pravilnikom. moguće na dva načina: . Čovjek lakše podnosi visoke temperature ako je zrak suh jer regulira tjelesnu temperaturu znojenjem. Zbog jednoličnog pritiska pare biti će relativna vlaga veća uz pod a manja uz strop.Ako u zasićeni zrak dodajemo nove količine vodene pare višak će se kondenzirati. KONDENZAT nastaje kada količina vlage u zraku preñe količinu maksimalne vlage kod odreñene temperature. Ukoliko je zrak zasićen vodenom parom on neće moći primiti dodatnu paru stvorenu znojenjem što može dovesti do toplotnog udara. osim nepropusnih materijala a to su metali. (Znojenjem. Razlog je pojačano isparavanje (tepisi. Kod velike razlike u vanjskoj i nutarnjoj temperaturi (zimi 15º.

Karakteristike zvuka : FREKVENCIJA je broj titraja u sekundi a mjeri se hercima. Ovakvi titraji mogu nastati u tekućinama i plinovima ali čovjek je okružen zrakom pa prima zvuk primarno iz zraka. zidovi će odavati toplinu. Materijal koji ima podjednake vrijednosti toplinsko difuzne izolacije je pjenušavo staklo (foam-glass) i djelomično styrodur. Zvuk male frekvencije osjećamo kao duboke. a različita je za razne vrste materijala.propusnost ovisi o vrsti i kvaliteti (obična opeka . Uslijed takozvanog bubrenja betona. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore.propusni zbog velike količine površinskih pora te su higroskopni (koji navlače paru). čelik 5000 m/sek. AKUMULACIJA TOPLINE je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama. do kojeg dolazi ako suhi odležali beton vlažimo. kod 20ºC brzina zvuka kroz : zrak je 342 m/sek.klinker pločica). Zbog tih promjena nastaju u zraku zgušnjavanja i razrijeñenja koja se kroz materijal šire u obliku zvučnih valova. c)Grañevinski materijali s dodacima veznog materijala .kapilarama "navlači" vlagu kapilarnim djelovanjem).odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata. Brzina rasprostiranja zvuka zavisi o vrsti materijala i njegovoj temperaturi.betoni i mortovi. AKUSTIKA I ZVUČNE IZOLACIJE Zvuk nastaje titranjem čestica materije i može se širiti samo kroz materijalnu sredinu. a zvuk visoke frekvencije kao visoke tonove. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. a ne prolazi kroz vakum. Izvor zvuka može biti zategnuta žica. Ljudsko uho može čuti frekvencije od 16 do 20000 Hz (odrastao čovjek do 16000 Hz) 23 . Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. U pravilu opeka zbog svoje poroznosti lako upija vlagu ali ima sposobnost samo-isušenja. PREMA PAROPROPUSNOSTI GRAðEVINSKE MATERIJALE GRUPIRAMO: a) Organske materije . nastaje samo-brtvljenje betona što pojačava difuznu izolaciju materijala. membrana i slično koje svojim titranjem vrše udare na čestice zraka i izazivaju pravilne promjene u zraku. te jake betone i cementne mortove smatramo difuzno jačim materijalima (ukoliko nema većih pukotina nastalih prilikom izvedbe). b)Pečene mineralne materije . Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. puna opeka i dr. to znači da su dobri toplinski izolatori loši difuzni izolatori i obrnuto. vodu 1460 m/sek. Vodena para ulazi u materijale difuzijom ili kapilarnim vlaženjem (materijal s vrlo sitnim porama . -Difuzni otpor grañevinskog materijala ovisi o njegovoj strukturi i količini pora. Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. pluto 500 m/sek.toplinski otpor materijala i difuzni otpor su divergentni. 1 Hz=1 titraj/sek. Različite frekvencije ljudsko uho osjeti kao različite visine tonova. na pr. gumu 40-50 m/sek.

zvučni intenzitet). 1000. Slične krivulje daju mjerači buke koji na posebnim skalama očitavaju glasnoću i intenzitet zvuka.2 Pa) i praga bola koji iznosi 2 x 102 (20 Pa). ali se najčešće upotrebljavaju prijemnici s ugrañenim tercnim filterima koji registriraju zvukove samo na slijedećim frekvencijama: 100. za logaritme brojeva od 1 do 1012 ). • Čovjek kod zvuka uglavnom razlikuje visinu tona –frekvenciju i jačinu zvuka glasnoću. Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoća i intenzitet zvuka su isti. čujnog praga koji iznosi 2 x 10-4 (0. Dakle omjer izmeñu čujnog praga i praga bola iznosi 1:106. Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvučnu energiju pretvara u električnu i te impulse predaje mozgu.– to nazivamo čujno područje. 500. INTENZITET ZVUKA je objektivno mjerilo jačine zvuka • to je prosječna zvučna snaga odnosno ukupna energija koju izvor zvuka • predaje okolini propuštena u nekoj točci u W/m2. • Omjer zvučnih snaga upravno je proporcionalan omjeru kvadrata pripadajućih zvučnih tlakova.ispod 16 Hz čovjek osjeća kao potresanja ULTRAZVUK . zvučna snaga. 1250.1 Pa) ili paskalima. 1600. 125. PHONSKE KRIVULJE ISTE JAČINE GLASA ZA 24 . Prema krivuljama npr. • Ocjena jačine zvuka uhom je subjektivna pa su u fizici uvedene objektivne mjere. Na temelju ispitivanja nastale su krivulje jednake glasnoće za čujno područje frekvencije (Fletcher – Munsonove krivulje). a zvukove visokih frekvencija čuje slabije.iznad 20. 630. pa će omjer zvučnih snaga iznositi 1:1012 (Skala čiji bi najveći broj imao 12 nula bila bi vrlo nepogodna pa se upotrebljava logaritamska skala s bazom 10. Prema fizičaru Bellu skala je podijeljena na 12 dijelova. 800. Osnovni standardni ton iznosi 1000 Hz. • Decibel je jedinica bez dimenzije a služi za iskazivanje omjera dvije istorodne veličine (zvučni tlak. eksponent baze 10 102/101 = 10 • Dakle zvuk od 20 dB je 10 puta veći od zvuka od 10 dB. a to je logaritam tj. zvuk frekvencije od 30 Hz čovjek ne čuje do intenziteta od 60 dB. • Primjer: zvuk od 20 dB nije 2 puta veći od zvuka od 10 dB već je:20 dB = 2B. Isto tako za svaku čujnu frekvenciju postoji najniži zvučni tlak koji uho može čuti. 200. • Čujno područje zvučnog pritiska nalazi se izmeñu tzv. Za ispitivanje zvučnih izolacija konstrukcija upotrebljavaju se zvučni prijemnici koji registriraju sve frekvencije od 100 do 3150 Hz. • Zbog titranja čestica elastične tvari nastaje u njoj zvučni tlak kojeg mjerimo mikro barima (1b = 0. Objektivna jačina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam se razlikuju. to znači da je glasnoća 0 Phona. 2500 i 3150. Ali uho ne čuje sve tonove jednako. 315. a to je izmeñu 100 i 3150 Hz. Zvukove niskih frekvencija uho vrlo slabo čuje. 400. 12 B odnosno 120 dB (deciBella) 1 dB = 1/10 B. 250.000 Hz Grañevinska fizika proučava načine zvučne zaštite za zvukove koji čovjeku smetaju. Budući da je decibelna skala logaritamska odnosi veličina su drugačiji nego kod drugih jedinica (cm. srednje registrira podjednako kao mjerni instrument. INFRAZVUK . kg). GLASNOĆA ZVUKA je subjektivna jačina zvuka odreñene frekvencije izražena Phonima.

U atmosferi zrake se lome prema gore ako je dolje topliji zrak a prema dolje ako je dolje hladniji zrak (čamci na moru ljeti. iznad mora hladniji zrak . ometanje rada. pa će u radionici one biti veće nego jednoj bolnici. pa se upotreba takvih strojeva ograničava vremenom trajanja. 25 .ČISTE TONOVE 1.ako zvučni val naiñe na prepreku.Dobar urbanistički plan i projekt. Rezonancija . Kod točkastog izvora zvuka (govor jednog čovjeka) zvuk se širi u vidu koncentričnih lopti.Tijelo koje titra nagoni zvučnim udarcima druga tijela u svojoj blizini da titraju ukoliko su podešeni na isti broj titraja u sek. Apsorpcija (upijanje) . može doći do difrakcije. druga će zazvučati). oslabljenje ili poništenje zvučnih valova koje nastaje pri sudaranju valova raznih valnih dužina (primjer sumrak).daleko se čuje). obaveznom primjenom zaštitnih mjera. Refleksija (odbijanje) .78).5 h/dan 115 dB “ 0.od jednog zvučnog udarca do drugog mora proći min 1/10 sek da bi uho osjetilo reflektirani zvuk. Interferencija zvučnih valova . kod linijskih izvora (željeznica) u vidu valjkastih ljuski. Koliko će apsorbirati ovisi o vrsti materijala i frekvenciji. izaziva patološke promjene u organizmu. jednu trznemo i utišamo.25 h/dan Buka se se ne može uvijek izbjeći iako je dokazano njeno štetno djelovanje na organizam. za mineralnu vunu 0. ovisno o istoj. Refrakcija (prelamanje valova) . GRANICA BOLA 2. do refleksije. U zatvorenom manjem prostoru zvuk se odbija od stijena pa ga uho osjeća kao jedan pojačani zvuk (u protivnom čujemo odjek).je pojačavanje.01. ako je mala prepreka. zvučne sjene ili. PRAG BOLA POJAVE PRILIKOM ŠIRENJA ZVUKA U mirnoj atmosteri kod iste temperature i vlage zvuk se pravolinijski rasprostire na sve strane.Kod nas za sada ne postoje propisi o dozvoljenoj jačini buke pa se služimo preporukama lječničkih udruženja drugih zemalja prema kojima je dopušteno izlaganje buci slijedeće: buka jačine 90 dB dopušteno izlaganje 8 h/dan 92 dB “ 6 h/dan 95 dB “ 4 h/dan l00 dB “ 2 h/dan 105 dB “ 1 h/dan 110 dB “ 0. opekotine kod jakog zvuka (zvučna energija pretvara se u toplinsku).slično zrakama svjetla i zvučne zrake lome se pri prelazu iz jedne sredine u drugu.Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku jedan dio vučne energije će se reflektirati a drugi će apsorbirati prepreka. dobom dana. odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona rada (buke) preduvijet su dobre zaštite naselja od buke. BUKA Štetno djeluje na organizam od razdražujućeg djelovanja do oštećenja sluha i gluhoće. Za svaki prostor u kojem boravi čovjek propisuju se norme dozvoljene buke. Omjer apsorbiranog i reflektiranog zvuka naziva se koeficijent apsorpcije (za mramor 0. (napnemo dvije žice gitare na isti ton. Difrakcija (skretanje) .U grañevinarstvu ima takoñer mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku. smanjenje radne sposobnosti.

magle. 3. dima. zraka i sl.6 dB.9 dB manje Uz zemljinu površinu dolazi do prigušenja zvuka zbog prelaza zvučne energije na tlo. Udarna buka ili topot nastaje udaranjem po tvrdoj podlozi kroz koju se prenosi na zrak.18 dB manje Linijski izvor : 14 m . zvuk neće biti potpuno prigušen. Najveće prigušenje je iznad tla obraslog travom. možemo izračunati za koliko se smanji jačina zvuka npr. poslovne. Ispod drveća treba zasaditi gusto zelenilo. jedan dio zvučne energije reflektira se u prostoriju 2.12 dB. Zvuk se u atmosferi drugačije širi nego uz površinu zemlje. u jednoličnoj atmosferi pada jačina zvuka s povećanom udaljenosti od izvora. -nepromjenjivi . Sanitarnim normama razlikujemo nepromjenjivi. 2. refrakcije zv. valova. Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku dogaña se slijedeće: 1. Raspored sadnje drveća ima velik utjecaj na prigušenje buke. Iza prepreke. ZVUČNE IZOLACIJE U ZGRADAMA Klasifikacija buke u grañevinarstvu: 1. Zračna buka je zvuk koji se prenosi zrakom (govor. Dakle. sadnja zelenih pojasa.ZAŠTITA NASELJA OD BUKE Za proračun režima buke u gradovima propisane su norme dozvoljene buke u pojedinim zonama različite namjene (stambenie. -Isprekidani . glazba). Točkasti izvor : 14 m . dućani). kod vjetra različitih temp. Ako se drveće sadi u paralelnim pojasima svaki pojas mora biti 5 .jačina se ne mijenja više od 5 dB i traje dulje vrijeme. 28m . da bismo dobili zadovoljavajuće sniženje buke u gradovima primjenjuju se razne metode zaštite: izgradnja zgrada na odreñenim razmacima od izvora buke (pomoćni objekti. 28m . promjenjivi i isprekidani zvuk. izgradnja prepreka . na 56 m. zbog difrakcije zvučnih valova. grmljem i sl. 56 m .ekrana ili kombiniranje ovih načina. Vibracije nastaju radom strojeva koji potresaju podlogu te se kroz nju kao i topot prenose na zrak.6 dB manje. drvored ispod kojeg nije posañeno grmlje slabo prigušuje buku dok gusti i neprozirni nasadi dobro prigušuju buku. ali se može bitno smanjiti.3 dB manje. 56 m . a dopunsko sniženje zvuka može nastati apsorpcijom zvuka zbog vlažnosti. a kod linijskog izvora 3 dB manje (Početna udaljenost obično se uzima 7 m). garaže. Za svaku vrstu buke morati ćemo predvidjeti poseban način zaštite odnosno izolacije. -Promjenjivi . Veličina apsorpcije ovisiti će o vrsti zelenila i rasporedu istog. jedan dio širi se konstrukcijom te ćemo zvuk dobiti u udaljenim prostorijama objekta (ovisno o vrsti materijala) 26 . jedan dio (mali) pretvara se u toplinsku energiju 3.izmjena u trajanju od 1 ili više sekundi. Prigušenje zvuka u gradu može se postići izvedbom različitih prepreka jer prilikom nailaska zvuka na prepreku iza nje nastaje zvučna sjena.jačina se mijenja za više od 5 dB.6 m širine s drvećem gustih krošnji u pomaknutom rasporedu tako da se zvuk rasipa u prostoru izmeñu redova drveća. industrijske…). Kod širenja točkastog izvora zvuka u gradovima sniženje nivoa zvučnog pritiska je za 6 dB manje kod svakog udvostručenja udaljenosti od izvora zvuka. Ako nam je poznata jačina zvuka na udaljenosti od 7 m. Visoko raslinje takoñer apsorbira buku. Npr.

Frekvencija kod koje dolazi do podudarnosti valnih dužina naziva se kritična frekvencija i može se izračunati. -zid od bloketa 25 cm obostrano ožbukan zadovoljava iako ima šupljine. ovisno o materijalu slojeva. U pravilu razlikujemo jednoslojne i višeslojne pregrade. ZVUČNE IZOLACIJE PROTIV TOPOTA Stropne konstrukcije moraju imati zadovoljavajuću izolaciju od zračne i udarne buke. guma) možemo postići dobru zvučnu izolaciju korištenjem pojave interferencije zvučnih valova (npr. zato njegov dijagram ima obrnute vrijednosti. dakle odličan izolacijski pregradni zid. Udarni zvuk nastaje i širi se direktno u materiji. Kod višeslojnih pregrada osim korištenja izolacijskih materijala (mineralna vuna. Dok jednoslojna pregrada vibrira kao jedna cjelina. a zidovi samo od zračne. ali ako u 4 cm zračne šupljine ovjesimo ljepenku dobijemo zadovoljavajući zid. Budući da sve više upotrebljavamo lake pregrade u grañevinarstvu takve konstrukcije morat će se posebno ispitivati i dokazivati. 27 . U pravilu dvostruke pregrade koje se sastoje od 2 kruta materijala iste težine (2x7 cm opeka) treba izbjegavati (ili ispuniti izolacijskim materijalom) jer meñu njima dolazi do pojave rezonancije te takav zid npr. dvoslojni zid od 2x5 cm drvolita obostrano ožbukan ne zadovoljava. Kod konstrukcije višeslojnih pregrada važno je detaljiranje spojeva pojedinih slojeva kao i rješenje rubova. ljepenka i sl.). Kod šuplje konstrukcije (polumontažni stropovi) težina iste mora biti veća od 400 kg/m2. a to se dogaña ako doñe do podudarnosti zvučnih valova iz zraka i titranja same pregrade. plivajuće podove kod kojih podna površina leži na sloju izolacijskog materijala. ploče i sl. može imati manju vrijednost zvučne zaštite nego da je izveden u jednom sloju. Ne smiju biti kruti već elastični materijali (filc od min.) Primjeri: -zid od opeke 25 cm (450 kg/m²) dobro će apsorbirati zvuk. strop mora primiti što manji intenzitet zvuka. Pod odreñenim uvjetima može se dogoditi da pregrada uopće ne apsorbira dio zvuka. -pregradni zid od staklenih blokova (luxfer opeka) kod 1000 Hz i intenziteta od 90 dB apsorbirati će 60 dB. vune. jer su stijenke dovoljno masivne pa ne djeluju kao membrane koje stvaraju rezonancu. lake grañ. Za zaštitu od topota izvodimo tzv. Prema tome općenito smatramo da konstrukcija zadovoljava u pogledu zaštite od zračne buke ukoliko ima površinsku težinu veću od 350 kg/m2 i ako se radi o masivnoj konstrukciji.4. višeslojna će titrati svaki sloj sa različitim amplitudama. jedan dio prolazi kroz prepreku u susjednu prostoriju ZVUČNE IZOLACIJE KONSTRUKCIJA PROTIV ZRAČNE BUKE Ispitivanja su pokazala (Bergerovo pravilo) da apsorpcija zida raste upravno s njegovom težinom • zid težine u kg 10 50 100 300 500 1000 • apsorpcija u dB 27 38 40 47 51 54 Iz tabele vidimo da je težina zida od cca 350-400 kg optimalna za apsorpciju zvuka jer dvostruko i trostruko povećanje težine daje malo povećanje apsorpcije. pepeo. višeslojna pregrada sa zračnom šupljinom u koju se ovjesi tkanina.

mort ili beton MB 25 sa sitnim agregatom. Prvi zakon termodinamike dozvoljava i obrnut proces. U dodiru s tijelom niže temperature (manja srednja brzina čestica). Srednja brzina čestica hladnije tijela se povećava. -Magnezitni estrih -gipsani estrih 3. 28 . tijelo se grije.3. 3.4. svila.Pri tome treba paziti da se izolacijski materijal (mineralna i staklena vuna. Kod većih površina armira se križnom armaturom Ø 3/20 cm.5 . pamuk. Srednja brzina čestica toplijeg tijela se smanjuje. mekani kanelirani lesonit (celoteks).za podove u vidu brodskog poda ili parketa -PLIVAJUĆI POD BEZ ESTRIHA DRVENE STROPNE -KONSTRUKCIJE S IVERIT ILI OSB PLOČAMA NA -MINERALNOJ VUNI IZOLACIJE OD ODJEKA U PROSTORIJI Rješavaju se upotrebom apsorbera na unutarnjoj strani zida kao što su vuna (dlakavi tepisi i tapeta). meñutim njegova vjerojatnost je vrlo mala. radionice i sl. vuna. PLIVAJUĆI PODOVI: s estrihom (podlogom): -cementni estrih . tijelo se hladi. 3. Spontani termodinamički procesi dogañaju se u smijeru stanja veće vjerojatnosti.cem. Izolacija se izvodi postavom raznih apsorbera i elektroničkom regulacijom. gipsane ploče i sl. Viša temperatura znači da je veća prosječna brzina čestica. guma) provuče i bočno te oko cijevi i kanala koji vertikalno probijaju konstrukciju da se izbjegnu zvučni mostovi. odnosno dok oba tijela ne dostignu istu temperaturu.5 cm -asfaltni mastiks (bitumen + mineralni sastojci) + fino kameno brašno bez estriha .1. TOPLINSKA VODLJIVOST GRAðEVINSKIH MATERIJALA Smjer prijelaza topline Zašto toplina prelazi samo s toplijeg na hladnije tijelo? Temperatura je povezana s gibanjem čestica. min.5 cm. stiropor. podloge od elastičnih materijala kao što je guma ili metalne opruge. pluto.VIBRACIJE Zaštita od vibracija sastoji se u izoliranju izvora koji proizvodi vibracije. brže čestice dio svoje kinetičke energije predaju sporijim česticama hladnijeg tijela.3. min d = 3. odnosno kinetička energija. pa nije dozvoljen drugim zakonom. Proces traje dok se srednje brzine ne izjednače. Do problema odjeka dolazi kod velikih prostora: hale tvornica s radom strojeva.29. tako da se stroj postavi na elastičnu odnosno amortizacijsku podlogu kao pluto.

Iz jednadžbe (2.1.1. Zato govoriti o vrijednosti koeficijenta x nekog materijala ima smisla samo ako se preciziraju svi ovi faktori.Koeficijent toplinske vodljivosti Toplinska vodljivost je svojstvo grañevinskih materija da u manjoj ili većoj mjeri provode toplinu. o sadržaju vlage u materijalu i o njegovoj temperaturi. Koeficijent toplinske vodljivosti jednak je dakle gustoći toplinskog toka kroz sloj materijala jedinične debljine za jediničnu razliku temperatura na površinama sloja. Sl. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ je vrlo promjenjiva.…………………………………….1) daje λ=q.3.1) Θ2 . grafički ilustrira ovu definiciju. Slika 3.(3.Θ1 Za sludaj da je d = 1 i Θ 2 -Θ 1 =1. Materijali s malom vrijednosću koeficijenta λ zovu se toplinski izolatori. formula (3.3) može se pisati da je q · d λ = ----------------------. Shematski prikaz značenja koeficijenta toplinske vodljivosti λ 29 . Ona ovisi o obujamskoj masi (odnosno poroznosti) i kemijskom sastavu materijala. čak i kod jednog to istog materijala. Kao mjera toplinske vodljivosti neko g materijala služi koeficijent toplinske vodljivosti λ tog materijala.

u zračnim porama grañevinskih materijala mogući su svi vidovi prenošenja topline... Kod jednake poroznosti. i obratno. Na vrijednost koeficijenta λ nekog materijala. poroznosti i strukture. na vrijednost koeficijenta a utječu. i iznosi svega oko 0...3 W /(m•K) „ . dakle apsolutno gustog materijala bez pora. a jednake obujamske mase.. ali se za svrhu toplinskih tehničkih proračuna smatra da se prenošenje topline u materijalima vrši samo po zakonu toplinske vodljivosti.Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o obujamskoj masi Obujamska masa p je omjer mase m neke tvari i volumena V koji ta (homogena) tvar zauzima m Ρ = ---. Takoñer je važno i to da li su pore zatvorene ili meñusobno povezane (otvorene). utječe i vrijednost λ osnovne čvrste tvari..... smanjenjem obujamske mase smanjuje se i vrijednost veličine λ.. kako bi se mogao izvršiti pravilan izbor koeficijenta λ. Što su pore u materijalu veće. s promjenom njihove obujamske mase... Zato se u svim tablicama uz vrijednost veličine A uvijek daje i vrijednost veličine p. a to znači t manja obujamska masa materijala.....2) V Obujamska masa grañevinskih materijala kreće se u vrlo velikom rasponu: od 20 kg/m 3 za ekspandirani polistiren. Vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ same čvrste tvari.. Ne postoji jedinstveni matematički zakon koji bi povezivao veličine λ i p svih grañevinskih materijala.. ovisi o kemijskom sastavu tvari i uvijek je veća od oko 0.. Naime.... Naime... proizlazi iz činjenice da svaki grañevinski materijal. vrijednost veličine A će biti veća.(3... Vrijednost veličine A za zrak sadržan u porama materijala znatno je manja. Iz izloženog slijedi da se meñusobna ovisnost veličina λ i p može dati samo za pojedine tipove materijala. kako je već ranije navedeno. Kod otvorenih pora dolazi do većeg utjecaja prenošenja topline konvekcijom..... jer se s povećanjem dimenzija pora povećava i vrijednost koeficijenta λ zraka zatvorenog u porama.... 30 ....023 W /(m.. sadrži i mnoštvo pora i šupljina ispunjenih zrakom. još i dimenzije pora i struktura materijala.....K). do 2800 kg/m 3 za granit. što rezultira u povećanju vrijednosti λ... Zato materijali različitog kemijskog sastava. Naime... Poznavajući obujamsku masu grañevinskog materijala može se procijeniti približna vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ. imaju različite vrijednosti koeficijenta λ. osim obujamske mase. toje manja vrijednost njegova koeficijenta toplinske vodljivosti.. odnosno tak 7800 kg/m 3 za čelik.. Promjena koeficijenta a grañevinskih materijala....... osim osnovne čvrste tvari. Navoñenje vrijednosti koeficijenta λ ima smisla samo ako je navedena i obujamska masa p tog materijala. povećanjem obujamske mase povećava se i vrijednost koeficijenta λ..Zato de vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ grañevinskog materijala biti jednaka nekoj srednjoj vrijednosti izmeñu one za osnovnu čvrstu tvar i vrijednosti za zrak sadržan u porama.. Sto je više porau materijalu.

= masa slobodne vode .. slično kao i masena 31 . utjecaj kojih je na toplinsku vodljivost materijala veći..57 W /(m•K). što se kod vlaženja materijala najprije ispune vodom manje pore i kapilare.3) Obujamska vlaga predstavlja odnos obujma vode sadržane u materijalu i obujma tog materijala.. prikazana ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke. Zbog velikog utjecaja sadržaja vlage u materijalu na vrijednost njegova koeficijenta λ svi toplinski proračuni postaju nemogući ako nije poznata vlažnost materijala. Povećanje koeficijenta λ materijala s povećanjem njegove vlažnosti rezultat je činjenice da voda.3. . Sl. 100 % masa suhog materijala (3.. Koeficijent λ još više poraste u slučaju smrzavanja vode u materijalu.. Može se..2.. x°/.3 W /(m·K) što je oko 4 puta veća vrijednost od vrijednosti veličine a za vodu. jer je vrijednost λ leda oko 2. Masena vlaga predstavlja odnos mase slobodne vode u materijalu i mase suhog materijala Masa vlažnog materijala – masa suhog materijala X = --------------------------------------------------------------..Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti λ o vlažnosti materijala S povećanjem vlažnosti materijala naglo raste vrijednost njegova koeficijenta λ. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti zida od opeke o vlažnosti opeke Veći porast vrijednosti koeficijenta λ kod manje vlažnosti (vidi sl. koja se umjesto zraka nalazi u porama vlažnog materijala. nego krupnih pora. Sadržaj vlage u materijalu može se karakterizirati masenom vlagom X ili obujamskom vlagom p.. ima vrijednost koeficijenta toplinske vodljivosti λ=0..2...kg/kg Masa suhog materijala ili u postocima x .3. Za ilustraciju je na s1.3. što je oko 20 puta veća vrijednost od vrijednosti λ zraka.2.) objašnjava se time..

Do ovog porasta dolazi zbog povećanja toplinske vodljivosti osnovne čvrste tvari. Velika razlika izmeñu zimskih niskih temperatura i visokih temperatura uzrokovanih ljetnim sunčevim zračenjem donosi dodatna naprezanja u kontrukcijama. Nedovoljna kontrola navedenih promjena može dovesti do oštećenja objekata. pucanja materijala na spojevima. itd. Zbog velikog utjecaja vlažnosti materijala na vrijednost njegova koeficijenta λ potrebno je odgovarajućim rješenjima i tehničkim mjerama zaštite spriječiti prekomjerno povećanje vlage u materijalima grañevinskih elemenata kod eksploatacije grañevinskih objekata. a snižavanjem temperature materijal se steže. Prema Cammereru.vlaga izraziti u m 3 /m 3 ili u %. bilo promjenom godišnjih doba ili sunčevim zračenjem. Povišenjem temperature materijal se rasteže. Osim toga. nastaju i deformacije unutar konstruktivnih elemenata objekata. fasada. Meñutim. Ove vrijednosti koeficijenta toplinske vodljivosti λ zovu se računskim vrijednostima i one su dane tabelarno u prilogu 1. a takoñer i prenošenje topline zračenjem u porama. u grañevinskim elementima zgrade materijali uvijek sadrže u sebi neku količinu vlage koja povećava njihovu toplinsku vodljivost. Zato vrijednosti koeficijenta a dobivene mjerenjem na suhim uzorcima treba povećati kako bi odgovarale statistitkom sadržaju vlage u izvedenim grañevinskim elementima kod kojih je uspostavljena vlažnosna ravnoteža s okolinom koja ih okružuje. jer se radi o relativno malom rasponu promjena temperatura grañevinskih elemenata. Koeficijent toplinske vodljivosti λ odreñuje se pomoću relativno složenih indirektnih laboratorijskih mjerenja na prethodno osušenim uzorcima. U grañevinskoj praksi ovisnost koeficijenta λ o temperaturi nema većeg praktičnog značaja. Ovisnost koeficijenta toplinske vodljivosti o temperaturi materijala Vrijednost koeficijenta a grañevinskog materijala-raste s porastom njegove srednje temperature. Zato se za toplinske proračune u grañevinarstvu koriste vrijednosti koeficijenta λ izmjerene kod srednje vrijednosti temperature materijala od +10 0 C. Na taj način je isključen utjecaj vlažnosti na dobiveni rezultat. temperatura pojedinih dijelova konstrukcije kod 32 . TOPLINSKO ISTEZANJE TEMPERATURNA DILATACIJA KONSTRUKCIJA Uslijed temperaturnih razlika nastalih bilo klimatskim uvjetima. a to pak raste zbog porasta kinetičke energije molekula.2. Česta su oštećenja krovnih rubova. 3. s povečanjem temperature raste i toplinska vodljivost zraka u porama materijala. pa i do rušenja konstruktivnih sistema.3.

Glavne dilatacije: Obično se izvode kod objekata visokogradnje na svakih 30 – 40 m.17 ºC. zagrijavanje je veće) te konačno o položaju prema djelovanju sunca . Naročito pažljivo dilataciju treba zatvoriti na ravnim krovovima.temperature zraka od 30 . Reške ne smijemo ispunjati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti. Zagrijavanje i akumulacija topline vanjskih konstrukcija ovisi o vrsti materijala.slojevima konstrukcije (ukoliko konstrukcija ne može odavati toplinu prijenosom na drugi materijal. strani svijeta i temperaturi zraka.na vertikalnim žbukama zidova do 65º -na čeličnim konstrukcijama na južnoj fasadi do 75º -na crnoj bitumenskoj ljepenki (na tankoj ploči) do 70º -isto ali na debeloj ploči koja akumulira topl. Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja nastaju u konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena. temeljima.na bijeloj plohi do 24º Iz gornjih je podataka vidljivo da zagrijavanje uslijed djelovanja sunčevih zraka ovisi o boji materijala (što je boja tamnija veće je upijanje sunčevih zraka i time veća temperatura materijala). Ako dilataciju ispunimo žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će pukotina. ili zračnim strujanjem. tako da se podijeli u samostalne konstruktivne cjeline. Temperaturne razlike u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od 10 . Dilatirati se mogu cijeli objekti ili dijelovi objekta pa dilatacije dijelimo na glavne i dopunske. do 80º -isto ali na toplinskoj izolaciji do 90º -na aluminijskoj sjajnoj foliji (samo na sjajnoj!) do 19º .35ºC iznosi: . FAZNI POMAK I TOPLINSKO PRIGUŠENJE Ljeti sunce zagrijava vanjske obodne konstrukcije grañevinskog objekta. aluminija i sl. Dilatacije se rade širine 3cm za zgrade do 5 m visine. Reške se izvode tako da se objekt dilatira po cijeloj visini. južna fasada znatno više od sjeverne. boji materijala. Dopunske dilatacije Treba proračunati kod svih konstrukcija koje su podložne velikim promjenama temperature. trakama od plastične mase. a za svakih slijedećih 5 m po 2 cm više. TOPLINSKE DILATACIJE (dilatare (latinski) = širiti) Toplinske dilatacije (dilatacijske reške) imaju zadatak spriječiti oštećenja konstrukcija uslijed temperaturnih promjena u samim konstrukcijama. Ravni se krov zagrijava najviše.letvicama. vrsti materijala. podrumskim zidovima i sl. Da bi se spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno elastičnim kitovima. Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama biti će obrnuti od zimskih.Toplina i 33 . a najhladnija je sjeverna strana.najtopliji je krov pa jugozapadna strana. Dilatiranje (širenje ili stezanje) ne smije biti veće od 1 mm.

STYROPOR – ekspandirani polistiren . KAO PARNE BRANE KORISTE SE: .montažna je obloga izvrstan izolator od sunčeva zagrijavanja ljeti zbog sloja ventilirajućeg zraka izmeñu obloge i zida.FAZNI POMAK – izmeñu početka zagrijavanja fasade i unutarnje površine zida.Izolacijski mortovi (žbuke) – DRACOTERM. veće-formatni toplinski izolatori koji inače traže solidnu kišnu branu često ranjivu u upotrebi. 2. Konstrukcija treba biti takva da je temperatura unutarnjeg zida što manja odnosno da konstrukcija ima odreñeno TOPLINSKO PRIGUŠENJE. Izvedba nije ovisna o grañevinskoj sezoni u klasičnom smislu.Višekratni uljeni naliči i lakovi .Metalne folije (zaštićene) ili limovi (Al. Toplina zagrijane fasade prenosi se na unutarnju površinu te dolazi do zagrijavanja prostorije. Cu) – albit. Fizikalno je najpovoljnija : .Neprekidane gumene trake i folije .Tervol . Izvedba je brza i relativno jednostavna (montaža).vlaga prolazit će izvana unutra.KOMBI ploče – styropor + heraklit . a mogu biti potpune parne brane (metali.alumka . Okipor i dr. Zato je važno da konstrukcija bude takva da do zagrijavanja unutarnje prostorije doñe što kasnije (kad na fasadi dolazi do pada temperature predvečer) odnosno da je potreban što veći vremenski razmak .Pluto. PERLIT 34 . KAO TOPLINSKE IZOLACIJE KORISTE SE: .HERAKLIT (drvena strugotina impregnirana magnezitnim cementom) .strujajući zrak omogućuje odzračenje difuzne vlage iz konstrukcije. . . drvene prerañevine .Ravago. Mogu se koristiti jeftini. albifol.mineralna i kamena vuna .Pjenušavo staklo (FOAM GLASS) VENTILIRANA FASADA IDEALNO RJEŠENJE OBODNOG ZIDA VENTILIRANA FASADA Prednosti pred klasičnim konstrukcijama: 1.Poliuretanska pjena – PUR-PEN . Zato konstrukcije treba proračunati i za ljetnu toplinsku stabilnost. 4. 3.STYRODUR – ekstrudirani polistiren . staklo) ili djelomične (sintetske i sintetsko-bitumenske trake).Sintetske (PE-okiten višeslojan.fasadna obloga štiti konstrukciju od atmosferilija . Styrodur. Isover .ukoliko voda prodre kroz fasadnu oblogu odzračiti će se u sloju ventiliranog zraka ili oteći bez navlaženja toplinske izolacije.ne treba proračunavati ljetnu stabilnost . PVC) ili sintetskobitumenske trake s ulošcima -Asfaltni i parafinski slojevi . slama. PARNE BRANE -su materijali s velikim difuznim otporom odnosno difuzne izolacije.

fiberglas. 35 .Šindra. što je veća razlika izmeñu temperature elemenata i temperature okolnog zraka i što su veći specifični toplinski kapacitet materijala grañevinskog elementa i masa elementa. ravne ili valovite ploče .. Akumulacija topline je vrlo značajno svojstvo grañevinskih elemenata.3. AKUMULACIJA TOPLINE Akumulacija topline je svojstvo grañevinskih materijala (elemenata) da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu.razni panoi s keramičkim pločicama ..1) α 2 2 e λ1 λn n-1 U izrazu (6... Dobra sposobnost akumulacije topline omogućuje da se za vrijeme periodičkog grijanja. kada je postignuto stacionarno stanje..azbest-cementne male. naročito u zimskom periodu. i to za slučaj kada grijanje u zgradi ne radi kontinuirano kroz 24 sata već se povremeno prekida (npr.YTONG KAO OBLOGE VENTILIRANE FASADE KORISTE SE: .+ --.plastika kao armirani poliester.(6. U općem slučaju..noću). višeslojnog vanjskog elementa s n slojeva koeficijent akumulacije topline W računa se po formuli 1 d1 1 d1 d2 W = k [ d 1 ρ 1 c 1 ( --.plemeniti ili oplemenjeni ravni.klasični materijali kao što je opeka i opekarske pločice. + dn ρn cn ( --.3.+ . Svojstvo akumulacije topline u grañevinskim elementima zgrade u zimskom periodu može se karakterizirati koeficijentom akumulacije topline W koji je jednak količini topline koju vanjski grañevinski element akumulira po jedinici svoje površine.+ --. drvo .+ --.staklo 3.. α 2 α λ 2 e λ1 e 1 λ2 1 d1 dn-1 dn .. u sebi je akumulirati i kod hlañenja okoline ponovno je predavati toj okolini. za jediničnu razliku temperatura nutarnjeg i vanjskog zraka..+ ---)+.+ ---)+... .. temperatura zraka u prostoru značajnije ne smanji. Cu) . + --.+ d 2 ρ 2 c 2 ( --.Lagani (plino) betoni . srednje ili velike. Količina topline akumulirana u grañevinskim elementima je to veća. prešani ili rebrasti limovi (Al.+ --. betonske ploče . U sustavu SI jedinica koeficijenta akumulacije topline W je kJ/(m2•K). polikarbonatne ploče .kamene ploče..1) svi simboli imaju ranije uvedena značenja. a indeksi odgovaraju numeraciji slojeva elementa kod čega se uzima da numeracija slojeva ide izvana prema unutra.

prema izra zu (4.1. Kod zida a) polistirenska pjena se nalazi s vanjske strane. Zid b) ima obrnuti redoslijed slojeva: armirani beton s vanjske strane a sloj polistirenske pjene s unutarnje strane.69 W / ( m • K ) 1/8 + 0. meñusobno se ra zlikuju samo po redoslijedu slojeva.05·25·1260(1/23 + 0. a sloj armiranog betona s unutarnje strane elementa. Ona de biti to veća to se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj površini.33)+ + 0.15·2500·960(1/23 + 0.1) računamo koeficijent akumulacije topline W. vidimo da je u slučaju zida b) to vrijednost skoro 17 puta manja nego u slučaju zida a).0 + 1129.1.05/2·0.20). 1 1 k .041)]= =0.Primjer 6.15·2500·960(1/23 + 0.1.05·25·1260·(1/23 + 0.33)] = =0. Prvo ćemo izračunati koeficijent prolaza topline k. 6.1.69(27000. To znači da akumulacija topline u višeslojnim vanjskim elementima zgrade bitno ovisi o redosljedu slojeva.4 kJ/(m 2 ·K) Za slučaj zida b) koeficijent akumulacije topline iznosi W b = 0. On de i za zid a) i za zid b) imati jednaku vrijednost jer on ne ovisi o redoslijedu slojeva elementa ved samo o njegovu sastavu.041) + + 0.33 + 0.3) = 19.05/0.0) = 322.--. a slojevi od masivnijeg materijala bliže unutarnjoj površini elementa.69(1028.-------------------------------------. Za slučaj zida a) on iznosi W a = 0.33 + 0.1.05/2·0.5 + 466200.line za oba zida.15/2.05/0.15/2.15/2·2.041 + 1/23 1.6.69[0. Izračunati koeficijent aku mulacije topline W vanjskih zidova prika zanih na slici 6. Vanjski zidovi na sl.K) Usporedivi dobivene vrijednosti koeficijenta akumulacije top. Na vrijednost temperature zraka u prostoriji za vrijeme prekida grijanja ne utječa samo sposobnost akumulacije topline vanjskih 36 .69(0.452 2 Sada po formuli (6.= ----. Vrijednosti koeficijenta prijela za topl i n e s u α e = W /(m2•K)i αi = 8 W /(m2•K) Sl. Presjek vnjskih zidova iz primjera 6.4 kJ/(m 2 .15/2·2.041 + 0.= 0.

Budući da je parcijalni tlak vodene pare u zraku proporcionalan njenoj koncentraciji. Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u konstrukcijama.. Kod toga se molekule vodene pare kreću iz prostora s višim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s nižim tlakom (sl. Koncentracija vodene pare je masa vodene pare u jediničnom obujmu. DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAðEVINSKE ELEMENTE Sto je to difuzija vodene pare? Ako je u mirnom vlažnom zraku koncentracija vodene pare ne jednolika.3. Vodena para će difundirati kroz svaki porozni grañevinski element koji odjeljuje dva prostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare.). Dobri akumulatori topline su materijali velike gustoće (mase) kao beton. s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka.4. U tom kontekstu vrijednost koeficijenta akumulacije topline W vanjskog elementa zgrade ima samo relativno značenje i služi za usporedbu sposobnosti akumulacije topline različitih grañevinskih elemenata. Ova pojava naročito je važna i povoljna zimi za prostorije koje grijemo. To znači da velika sposobnost akumulacije vanjskih grañevinskih elemenata ne mora značiti nužno i ugodnu temperaturu u prostoriji i obratno. Ako zidovi imaju sposobnost akumulacije topline tada će nakon prekida grijanja biti u prostoriji još dugo toplo. zidovi će odavati toplinu. 3. U grañevinarstvu se proučava pojava difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente. puna opeka i dr.odnosno bit će spriječeno naglo ohlañenje prostorije i stvaranje kondenzata.elemenata zgrade već i akumulacija topline svih unutarnjih elemenata.1. umjesto gradijenta koncentracije može se promatrati gradijent parcijalnog tlaka vodene pare. Toplina se u nutarnjim konstrukcijama zimi može akumulirati i pasivnim zagrijavanjem odnosno osunčanjem kroz fasadne otvore. Opisana pojava kretanja vodene pare zove se difuzija vodene pare.10. dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta vise koncentracije ka mjestu niže koncentracije. Toplinska akumulacija vanjskih konstrukcija ljeti je nepovoljna jer uzrokuje povećanje ionako visokih temperatura zraka u prostorijama. 37 .

a dc/dx gradijent koncentracije vodene pare c u smjeru x u kg/m 4 ....81 D = 0.... Fickov zakon 1855.. Zato je ovakav način kretanja vodene pare relativno spor......... Koncentracija vodene pare u zraku c može se izraziti njenim parcijainim tlakom p.. Iz jednadžbe stanja idealnog plina je 38 .............. u ovisnosti od strukture materijala elementa.083 · -------...... a T termodinamička temperatura zraka u K.. U sustavu SI jedinica veličine Q m je kg/h.... pruža odreñeni otpor difuziji vodene pare......(10..10. Koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak D ovisi o atmosferskom tlaku i temperaturi zraka........Fick je eksperimentalnim putom utvrdio Zakon difuzije u obliku dc q m = D ----.Sl.. Može se izračunati pomoću Schirmerove formule 101325 T 1.1..... Difuzija vodene pare kroz grañevinski element Svaki grañevinski element. Masa vodene pare koja uslijed razlike parcijalnih tlakova vodene pare s obje strane elementa difundira u jedinici vremena okomito na površinu promatranog elementa......... godine A.. dobivena veličina se zove gustoća difuzijskog toka vodene pare q m .. zove se difuzijski tok vodene pare Q m ........· (-------) .............(10.... U jedinicama SI veličina q m se mjeri u kg/(m 2 ·h)..1) dx gdje je D koeficijent difuzije vodene pare kroz zrak u m 2 /h... Ako se difuzijski tok vodene pare svede na jedinicu površine elementa......2) p 273 gdje je p srednji stvarni tlak zraka u N/m 2 ..

.......(10.............. godine osnovnu jednadžbu difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente... a T termodinamička temperatura u K........ kada razlika parcijalnog tlaka vodene pare s obje strane sloja iznosi 1 Pa....(10............ + --αi λ1 λ2 αe i za slučaj višeg parcijalnog tlaka u prostoriji glasi pi – pe q = --------------------------------....pokazuje koliko kg vodene pare difundira m·h·Pa svakog sata kroz 1 m 2 površine sloja zraka debljine 1 m.+ --...1) dobije se...(10. Uvrštavanjem izraza (10......+ --.......+ ..+ --......+ ..........................· ----..Cammerer..5) dx Veličina δ z =D/(R D ·T) zove se koeficijent difuzijske vodljivosti kg vodene pare kroz zrak.... Osnovna jednadžba difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente Njemački fizičar J....................p c = --------............................ s grupom suradnika........ U sustavu SI njegova jedinica je ------m·h·Pa kg Koeficijent δ z u ------.4) RD · T dx ili kraće pisano dc q m = δ z · ----.... objavio je 1956........(10.3) RD · T Ovdje je R D =462 J/(kg·K) plinska konstanta vodene pare.........S. + --δi δ1 δ2 δe 39 ........7) 1 d1 d2 1 --. koja je u literaturi poznata pod nazivom zajednička jednadžba... da je D dc q m = ------..........(10...6) 1 d1 d2 1 --. Ona je formalno analogna osnovnoj jednadžbi prenošenja topline kroz grañevinske elemente ti – te q = --------------------------------...3) u izraz (10........................+ --....

= ----. ..(10. ...11) kD β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe kg Prema istraživanjima W .....(10.Illiga utjecaj koeficijenata prijelaza vodene pare β i i R e je vrlo malen. .Simboli u jednadžbi (10.(10. . odnosno s vanjske kg površine elementa na vanjski zrak u --------m ·h·Pa d je debljina pojedinog sloja višeslojnog grañevinskog elementa u m δ je koeficijent difuzijske vodljivosti vodene pare kroz kg grañevinski materijal u ----------------m·h·Pa Analogno veličinama uvedenim kod prenošenja topline kro z grañevinske elemente i ovdje se uvode veličine: koeficijent difuzijske propustljivosti vodene pare ∆..+ ..10) 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa ---+----+---+…+--. .----------....---+---+-----------. ....7) imaju ova značenja qm je gustoća difuzijskog toka vodene pare kroz grañevinski element.. .... . 8 ) m2 ·h·Pa m2 ·h·Pa -----------------. . . .12) ..........= ---+----+---+…+--. .= kD 1 -----. .. ∆ δ1 δ2 1 1 kg kD = -----------------------------.... otpor difuzijskoi propustljivosti vodene pare 1/∆... definirane izrazima 1 kg ∆ = ------------d1 1 d1 d2 d2 ... .... . .... . (1 0 ............ p i i p e su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje odnosno s vanjske strane promatranog elementa u Pa.... koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D i otpor difuzijskom prolazu vodene pare 1/k D ..---+---+--β1 δ1 δ2 βe β1 ∆ βe 1 1 d1 d2 1 1 1 1 m2 ·h·Pa --.... ...... ...... .. pa se kod praktičnog proraćuna difuzije vodene pare u visokogradnji može zanemariti i smatrati da je 1 ---....= --------------------. ... .. .+ ----..........9) kg ----. . .…………… ∆ 40 (10... β i i β e su koeficijenti prijelaza vodene pare s unutarnjeg zraka na unutarnju površinu elementa..

..… … … … … … … … … … … …… … … … ........ jednaka odnosu koeficijenta difuzijske_ vodljivosti vodene pare kroz zrak δ z i koeficijenta difuzijske vodnivosti vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal δ ..6)...... 1 4 ) µ ·R D ·T Budući da je D/(R 0 ....... .... Velitina δ je uvedena u jednadžbu (10..(10.......i k D= A .......17) d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 d 2 ·µ 2 ·R D ·T 2 --------------... Faktor µ zraka je jednak 1.+ --------------D1 D2 41 .+ --------µ 1 ·R D ·T µ 2 ·R D ·T 2 odnosno q m p 1 – p 2 = -------------------------------........ To je omjerna velićina s jedinicom mjere 1..14) u (10....... Faktor p pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolazu vodene pare kroz promatrani grañevinski materijal nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature.... a znači D δ = ........ (1 0 . (10.... δz µ = ------... (10........15) δ ...koja se zove faktor otpora difuziji vodene pare kroz grañevin ski materijal... Faktor µ je karakteristika materijala...7) samo zbog formalne analogij s izrazom za prenošenje topline (10...(10....T) = δ z to je novo uvedena velićina µ ........7) i uz zanemarenje otpora 1/β i i 1/β e dobije se da je p 1 – p 2 q m = ----------------------------..........16) d1 d2 --------... Nakon uvrštenja (10.0....+ --------D1 D2 --------...13) Koeficijent difuzijskog prolaza vodene pare k D kroz grañjevinski element pokazuje vrijednost gustoće difuzijskog toka vodene pare za jedinićnu razliku parcijalnih tlakova vodene pare u zraku s obje strane elementa.

.. Zato de grafički prikaz krivulje tlaka zasičenja imati izgied nelinearne funkcije...... Do opasnosti oštećenja elementa i smanjenja njegove toplinsko-izolacijske sposobnosti dolazi jedino u slučaju kondenzacije vodene pare unutar elementa. Kod v i š e s l o j n i h elemenata o b ičn o je dovoljno uzeti samo temperature na spojevima slo je va ra zlič it ih m a t e rija la . Da bi se ustanovilo da li za neki element u odreñenim klimatskim uvjetima dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element. koju. nema nikakve negativne posljedice po element.. za dvoslojni zid prikazan na s1.= --------------.· --------------.10.18) p i – p 1 1 ---kD odnosno p p i – p e d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 = p i ....----------. Naime.. ako hočemo točnije nacrtati. Tlakovi zasičenja vodene pare uzimaju se iz odgovarajučih tablica (prllog 3) za proračunate karakteristične toeče temperaturne krivulje promatranog elementa... medjutim. da se tlak zasičenja kod linearne promjene temperature ne mijenja linearno. ako ne dolazi do njene kondenzacije..Kod proučavanja difuzije vodene pare kroz gradjevinski eleement nas. a kod je dn o slo jn ih e lem e na t a temperature u trećinama debljina..2 mote se za prvi sloj pisati da je d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 ---------------p i – p 1 D1 ----------... 42 . samo kretanje vodene pare kroz gradjevinski element. ne interesira količina difundirane vodene pare kro z element... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare može se jednostavno pronaći tako da se izjednači odnos pada parcijalnog tlaka za pojedini sloj prema ukupnom padu parcijalnog tlaka s obje strane elementa i odnos otpora difuzijskoj propustljivosti vodene pare promatranog sloja prema ukupnom otporu difuzijskoj propustljivosti grañevinskog elementa. već nas interesira da li se unutar tog elementa ova vodena para kondenzira... potrebno je proračunati temperaturnu krivulju i u poprečni presjek elementa nacrtati krivulju tlaka zasičenja vodene pare p' i krivulju parcijalnog tlaka vodene pare p.. Krivulje tlaka zasičenja i parcijalnog tlaka vodene pare ucrtaju se u presjek promatranog elementa.(10..19) 1 D1 ---kD 1 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare predstavlja krivulju stvarne promjene tlaka vodene pare unutar elementa..(10.. moramo uzeti barem još tlakove zasičenja koji odgovaraju temperaturama u sredini pojedinih slojeva elementa.... Kod toga treba imati na umu. Npr..

koji ovisi o temperaturi tog mjesta. Sl. Krivulje tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjeku dvoslojnog zida bez kondenzacije difundirane vodene pare 43 .Ako krivulju parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasičenja .3. ali se ne može proračunati masa kondenzata u suprotnom slučaju. t a d a za d a n e uvjete ne dolazi do kondenzacije dif undirane vodene pare (s1. prema poznatim fizikalnim zakonima. Naime.10. stvarni tlak vodene pare ne može ni na jednom mjestu unutar grañevinskog elementa biti veči od na tom mjestu mogućeg tlaka zasićenja. što znači da stvarni tlak vodene pare ni na jednom mjestu unutar elementa ne prekoračuje n a j ve ć i m o gu ć i t la k vo d e n e p a re u n u t a r e le m e n t a . Pored toga. m o že se p ro r a ču n a t i d if u zi js ki tok vodene pare kroz element za slučaj kada ne dolazi do kondenzacije.2. opisani postupak ima još j e d a n n e d o s t a t a k .10. N j i m e s e može ustanoviti da li se vodena para u e le m e n t u ko n d e n zi ra i i i n e . difundirana vodena para se unutar elementa kondenzira i to na čitavom području presjecanja. Opisani postupak ispitivanja kondenzacije vodene pare u grañevinskom elementu sadrži u sebi jednu protivurječnost.2) Ako se meñutim to dvije krivulje presjecaju kao na slici 10.

.... d 1 ·µ 1 ·R D ·T 1 Otpor difuzijskoj propustljivosti vodene pare -------------D kojeg posjeduje sloj grañevinskog elementa debljine d i površine 1 m 2 ....3..... godine H.Glaser je predložio za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente jednostavniji grafičko-analitički postupak.... Dakle d 1 ·µ 1 ·R D ·T Τ= -----------------..BROJ SLOJA Sl.10.20) D 44 .. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u presjek'u dvoslojnog zida sa kondenzacijom difundirane vodene pare Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare 1958.. Glaser je nazvao specifičnim difuzijskim otporom T....(10...

.....Kako je pad parcijalnog tlaka vodene pare c) u nekom sloju elementa proporcionalan sa specifičnim difuzijskim otporom tog sloja. ostaje konstantna ∆p = ---........4)... Za grañevinski element prikazan na slici 10. a gustoća stacionarnog difuzijskcg toka............ Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare p kad je grañevinski element nacrtan u mjerilu specifičnog difuzijskog q m 45 . takvog toka kod kojeg ne dolazi do otvaranja kondenzata.10..... prema fizikalnim zakonima nije moguće....4..21) T može se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare kod višeslojnog grañevinskog elementa odrediti na vrlo jednostavan način. pa se to vrijednosti prenesu na odgovarajuća mjesta na slici presjeka grañevinskog elementa.. S l . To znači da se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare u ovom i sličnim slučajevima dobije tako da se iz točaka p i i p e provuku tangente na krivulju tlaka zasičenja do točaka p' k l i p' k 2 ......... kako je ranije bilo pokazano............... na svakom mjestu mora biti ispunjen uvjet da je p <p“.... kod konstantne gustoće difuzijskog toka... Kako je..(10. to će se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dobiti kao spojnica točaka pi i pe (sl...... spojnica točaka p i i p e presjecala bi krivulju tlaka zasičenja....... potrebno je........... Dobivena slika predstavlja promatrani grañevinski element nacrtom u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora. meñutim....... tj......22) Glaser je dokazao da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa ima oblik koji bi poprimilo uže kad bi se nateglo izmeñu točaka p i i p e ... tj.10. Kroz granitne točke povuku se vertikalno pravci.....(10. To.. parcijalni tlak vodene pare unutar promatranog elementa linearno ovisan o specifičnom difuzijskom otporu... u nacrt poprečnog presjeka elementa ucrtati osim krivulje parcijalnog tlaka vodene pare i krivulju tlaka zasičenja.... Najprije se proračunaju specifični difuzijski otpori pojedinih slojeva promatranog elementa i u odgovarajućem mjerilu nanesu na apscisu pravokutnog koordinatnog sustava po istom redoslijedu kao i u konstrukciji............ Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element..5...... Zatim se na ordinatu koordinatnog sustava nanesu parcijalni tlakovi vodene pare pi i pe koji vladaju s obje strane promatranog elementa..

.24) T' Za specifične difuzijske otpore T' i T" uzimaju se vrijednosti prema slici 10.....23) T' i qm1 p' k 2 – p e = --------------.......(10........ ali u svakom područu različitog nagiba....... 46 ............ Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e .5... zatvaraju tzv......(10.......... Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------...... paralelne s površinom grañevinskog elementa.otpora Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna.............. zonu kondenzacije........... Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 ............

. Slučaj kondenzacije vodene pare u zoni kondenzacije...5.. paralelne s površinom grañevinskog elementa.................... zatvaraju tzv. U o vo m slu č a ju t o čke pkik i p ' 2 p o d u d a r a j u s e u t o č k i pk.....(10......... Plohe kroz tone P ' k 1 i p ' k 2 .............25) T' 47 .23) T' / qm1 i p' k 2 – p e = --------------.24) T' Z a s p e c i f i č n e d i f u z i j s k e o t p o r e T' i T" u z i m a j u s e v r i j e d n o s t i prema slici 10..10... Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare dijeli se dakle u ovom slutačaju u dva jasno odvojena područja u kojima je linearna........6)............. Kod kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz grañevinski element ne mora uvijek doći do formiranja zone kondenzacije... p a r a l e l n a s p o v r š i n o m elementa predstavlja ravninu kondenzacije....5 Krivulja tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p............. zonu kondenzacije.10....... U ovom slučaju tangente iz točaka pi i pe povučene na krivulju tlaka zasičenja sastaju se u zajedničkoj d o d i r n o j t o č k i pk... p a j e gustoća difuzijskog toka koji ulazi u element p i – p' k q m 1 = --------------.............. Oba ta toka se mogu proračunati pomoću izraza p i – p' k 1 q m 1 = --------------..(10. Difuzijski tok se rastavlja u dva dijela: dio difuzijskog toka vodene pare q m i koji ulazi u element od p i do p' k i i dio toka q m 2 koji izlazi iz elementa od p' k 2 do p e ...(10................... U jednostavnijim slučajevima dolazi do kondenzacije vodene pare u jednoj ravnini koja se zove ravnina kondenzacije (s1..Sl.. R a v n i n a k r o z t o č k u pk...... ali u svakom područu različitog nagiba.

.. Krivulje tlaka zasičenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p... umjesto u debjinama d.....(10....27) Sl..... u kojem su pojedini slojevi......... iz elementa q m 2 ......26) T '' qm2 Opisani grafički prikaz krivulja tlaka zasićenja p' i parcijalnog tlaka vodene pare p u nacrtu poprečnog presjeka grañevinskog elementa................. Dakle... Količina vode q r .6... Slučaj kondenzacije vodene pare u ravnini kondenzacije 48 ...a gustoća difzijskog toka koji izlazi iz elementa p' k – p e = --------------... nacrtani u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T... koja u slučaju zone ili ravnine kondenzacije' ostaje u grañevinskom elementu dobije se kao razlika gustoće difuzijskog toka koji ulazi u element q m i i gustoće difuzijskog toka koji izlazi....(10.......10.... q m = q m 1 – q m 2 ............ naziva se dijagram iii shema difuzije.......

3.3.5. ROSIŠTE, KONDENZACIJA, ISUŠENJE
Približna Glaserova metoda za proračun difuzije vodene pare Proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare Opisana Glaserova metoda proračuna difuzije vodene pare mode se znatno pojednostavniti, a da kod toga rezultati proračuna ostanu ipak dovoljno točni. Tako je za računanje mnogo jednostavnije ako se kombinacija veličina R D• T
--------

označi s N i vrijednost od N dade u obliku tablica ili dijagrama u ovisnosti o temperaturi i tlaku zraka. Uvrštenjem
R

D

D• T
D

-------- = N ..............................................(10.30) u jednañbu (10,17), dobije se da je p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.31) d 1 ·µ 1 ·N 1 + d 2 ·µ 2 ·N 2 Računanje specifičnog difuzijskog otpora T=d•p•N sada je mnogo jednostavnije. K.Seiffert i F,Eichler su otišli korak dalje i odredili vrijednosti od N za razne temperature, ali za odreñeni konstantni tlak zraka. Time su problem pojednostavnili i rješenje učinili približnim, još je veličina D ovisna ne samo o temperaturi, već i o tlaku zraka. Daljnje pojednostavljenje se može postići tako, da se ne uzmu u obzir niti male promjene temperature, već da se N odredi ne samo za konstantan tlak zraka, već i za konstantnu temperaturu. Tako se npr. za.,tlak zraka od 101325 Pa i temperaturu t=0°C dobije da je
R

D• T
0.083

462.273
m·kg

N·h

N =--------= ---------- = 1519590.3 ------- ............(10.32)
D

i jednadžba (10.31) poprima oblik p1 – pe q m = ----------------------------- .............(10.33) 1519590.3 ( d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +…) Uz uvjet da se parcijalni tlakovi P i i p e uvrtavaju u kPa, a debijina slojeva elementa u m, za proračun gustoće difuzijskog toka vodene pare u g/(m 2 •h) dobije se, u ovom slučaju, brojčana jednadžba
49

p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ...........(10.34) d 1 +µ 1 +d 2 +µ 2 +… Umnožak debljine sloja d s faktorom otpora difuziji vodene pare µ materijala tog sloja, zove se relativni otpor difuziji vodene pare toga sloja i označava slovom r. On pokazuje kolika je debljina mirnog sloja zraka koji ima jednaki otpor difuzijskom prolazu vodene pare kao promatrani sloj grañevinskog elementa debljine d, Uvoñenjem simbola r jednadžba (10.34) dobiva konačni oblik p1 – pe q m =0,66 ----------------------------- ………...........(10.34) j=n Σ rj j=1 gdje je r j relativni otpor difuziji vodene pare J-tog sloja elemenata, a n ukupan broj slojeva elemenata. Ako se uz konstantni tlak zraka od 101325 Pa odabere neka druga vrijednost temperature, dobit de se neke druge vrijednosti faktora N i brojčanog faktora u jednadžbi (10.35). Neki slučajevi su prikazani u tablici 10.1.

U našoj grañevinskoj praksi, za proračun difuzije vodene pare kroz grañevinske elemente po približnoj Glaserovoj metodi, usvojen je za jednadžbu (10.35) brojčani faktor 0,62. Ispitivanje nastajanja kondenzata unutar gradjevinskog elementa Da bi se ustanovilo da li unutar grañevinskog elementa dolazi do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element, postupa se na potpuno jednaki način kao što je opisano u točki 8.4, s tim da se kod crtanja sheme difuzije, slojevi elementa umjesto u mjerilu specifičnog difuzijskog otpora T, crtaju mjerilu relativnog otpora difuziji . vodene pare r. Karakteristični slučajevi koji kod toga mogu nastupiti, prikazani su na slici 10,7.

50

Sl,10.7. Karakteristične sheme difuzije kod približne Glaserove metode: a) ne dolazi do kondenzacije vodene pare, b) kondenzacija vodene pare u ravnini kondenzacije c) kondenzacija vodene pare u zoni kondenzacije Jednadžbe (10,25) i (10,26) za gustoću difuzijskog toka u slučaju ravnine kondenzacije, prelaze u brojčane jednadžbe: pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r'
k

i

p' pe q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.36) r''
k –

a jednadžbe (10.23) i (10,24) za slučaj zone kondenzacije, postaju brojčane jednadžbe pi - p' q m 1 = 0,62 ---------- ..................(10.38) r'
k1

p ' –p e q m 2 = 0,62 ---------- ..................(10.39) r''
k2

Kondenzirana vodena para g r i ; u g/(m 2 •h) koja ostaje u grañevisnkom elementu, dana je izrazom
51

q m = q m 1 – q m 2 .......................................(10.40) Ako iz bilo kojeg razloga nije dozvoljena kondenzacija vodene pare unutar grañevinskog elementa, pomoću dijagrama difuzije mole se lako odrediti minimalni potrebni relativni otpor difuziji vodene pare r p o t jednog dodatnog sloja grañevinskog elementa kojeg treba postaviti s unutarnje strane elementa, tj. sa strane većeg parcijalnog tlaka vodene pare. Polazi se od razmišljanja da kod stacionarnog difuzijskog toka, tj. kada nema kondenzacije vodene pare, krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ima oblik neprelomljenog pravca. Zato se tangenta iz točke p e na krivulju tlakazasičenja produžava preko dodirne točke p ' k do presjeka s horizontalnim pravcem kroz točku p i (sl.10.8). U mjerilu vrijednosti r može se sada sa slike očitati r p o t Osim toga iz iste siike može se očitati i maksimalni dozvoljeni parcijalni tlak vodene pare p i , d o z sa unutarnje strane elementa,ako izvedba dodatnog sloja nije moguća, a ipak treba spriječiti stvaranje unutarnjeg kondenzata.

52

jer se traženo sjecište nalazi suviše daleko......1.......234 kPa 53 ..pot .... Glaserovom priblžf nom metodom ispitati da li u zidu dola zi. Iz zadanih klimatskih uvjeta izračunaju se parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s unutarnje p i odnosno s vanjske p e strane zida...28) pi – pi..60.10..260 = 0.pe – Za dodatni sloj grañevinskog elementa s vrijednošću relativnog otpora r>r p o t koriste se materijali koji imaju veliku vrijednost faktora otpora difuziji vodene pare µ..· Σr . do konden zacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z taj zid za ove klimatske uvjete -temperatura I relativna vlaga zraka u zgradi je: t i = + 20 0 C Φ i = 60 % -temperatura I relativna vlaga vanjskog zraka je t e = . Odredjivanje potrebnog relativnog otpora difuziji vodene pare r p o t radi sprečavanja kondenzacije vodene pare unutar gradjevinskog elementa Ponekad se opisani grafički postupak za odreñivanje r p o t ne može koristiti..dop pi.90.0..29) pi.10.10 0 C Φ e = 90 % Vrijednosti koeficijenata prijela za topline su: α i = 8 W/(m 2 ·K) i α e = 23 W/(m 2 ·K) Proračun se vrši postupno na slijededi način: 1..337 = 1. U tom slučaju može se prema sl..402kPa p e =0.2.(10...dop – pe odnosno pi – pi.337kPa p' e =0.. Vanjski zid stambene zgrade izvest će se kao dvoslojni element premo sL.. premaza ili sl.Sl..pot rpot = --------------..... Prema tablici 3 je: p' i = 2.9. Ako je ovaj sloj izveden od materijala u obliku folija.......... zove se parna brana..10.260kPa pa de prema (7.= -----------.(10...8 r p o t izračunati iz odnosa rpot Σr -----------....a......1) biti p i =0.8.... Primjer 8.

9 2.0°C 25 ∆Θ1 24.9°C Temperatura vanjskog zraka te= -8. Odrede se temperature na graničnim površinama zida i u ravnini spajanja slojeva.9 -1. Temperatura unutarnjeg zraka ti = 20. 3.8 76 C °C = e 24.Lice 3 odgovarajući tlakovi zasićenja p'.1°C ° 86 ∆Θ2 24.1 =-10.39.937 kPa ° Θ1= 14.1 = 43 kontrola ∆t = 30.9-23.39.1 = 14.1= 3.0.0°C Temperatura unutarnje površine zida spoju slojeva Θ1= 17. ti = 20. dobiju se vrijednosti temperaturnih padova za pojedine slojeve Područje unutarnjeg ∆Θi= 24.0 = 17. Za zadani zid računaju se toplinski otpori pojedinih slojeva i otpori prijela za topline.0°C p'i = 2. Armirani beton = 2.0°C 6.696 kPa 54 Θi= 20 . Polistirenska pjena = = 23.2.s gore Ro izračunatim toplinskim otporima. I zračuna se otpor prola za topline R o i 4.8 = -8.337 kPa Θi = 17.0°C p'Θi = 1.0.0 1.39.0-2. Mno žeći vrijednost izra za t i -t e --------. 9°C Temperatura vanjske površine zidaΘe= 14. odrede se pomoću tab.0°C Temperatura na .39°0.0. 9 C p'1 = 1. Za proračunate temperature u točki 5.0 PodruOje vanjskog prijelaza ∆Θ = 1.3.0° C 5.

0 m 2.9°C te=-10. b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10.285 kPa p'e = 0.1.260 kPa 7. ova vodena para se unutar zida ne kondenzira. a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.0°C p'Θe = 0.04·40 = 1.2.9b). zaključuje se da je difuzijski tok vodene pare kroz promatrani zid. kako je to ranije bilo objašnjeno.1. Tablica 10. Armirani beton r1 = 0 20·90 = 18. Izračunaju se relativni otpori difuziji vodene pare r pojedinih slojeva zida.Θe= -8.6 i 7 nacrta se u prikladnom mjerilu dijagram difuzije (sl. Budući da krivulja parcijalnog tlaka vodene pare ni na jednom mjestu ne presjeca krivulju tlaka zasićenja. Opisani proračuni postaju mnogo jednostavniji i pregledniji.2.6 m 8. za dane klimatske uvjete. 55 .10. Polistirenska pjena r2 = 0. tj. ako se prikažu kao u tablici 10. Slika 10. Pomoću izračunatih vrijednosti u točkama 1. 1.9. stacionaran.

Vanjski zid stambene zgrade izvest de se kao dvoslojni element prema si. Proračuni temporaturne krivulje.agrama je vidljivo da u ravnini spajanja polistirenske pjene i armiranog betona dolazi do kondenzacije vodene pare.Primjer 8.3.1.344-0. Pripadni dijagram difu zije nacrtan je na sl. koja se difuzijom kreće kro z zid. do li u zidu dola zi do kondenzacije vodene pare koja se difu zijom kreće kro z zid. Gustoća difu zijskog toka voñene pare koji ula zi u zid je 1.234 q m 2 = 0.410 g/(m 2 ·h) 1.(10. krivulje tlaka zasičenja parcijalnog tlaka vodene pare.2.402-0.0 56 .004 g/(m 2 ·h) 18.6 a gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz zida je 0.62 ---------------=0. ispitati Glaserovom pribliinom metodom.344 q m 1 = 0. I z dija.62 ---------------=0. dani su u tablici 10.(10. te relativnih otpora difu ziji vodene pare. i u slučaju konden zacije lzračunati količinu vode q' m koja ostaje u zidu.10b).10a). Za jednake klimatske uvjete i koeficijente prijela za topline kao u primjeru 10.

bilo bi i apsurdno ovo pravilo postaviti u svim slučajevima kao apsolutni zahtjev. No. to de se u njemu više kondenzirati difuzijske vodene pare. i 10. koji je jednak produktu faktora otpora difuziji vodene pare µ i koeficijenta toplinske vodljivosti λ materijala sloja elementa.0. ima odlučujući utjecaj na izgled krivulje tlaka zasićdenja. To znati da gornje pravilo treba samo shvatiti kao dragocjenu pomoć kod projektiranja i prethodne procjene nekog višeslojnog elementa.3. mora biti pomaknut što vise prema vani. To pravilo traži da se kod višeslojnih vanjskin elemenata faktor položaja pojedinih slojeva smanjuje kod kretanja u smjeru iz zgrade prema van. faktoru položaja. ako se želi izbjeći kondenzacija difuzijske vodene . Zadovoljenje ovog pravila u potpunosti. je često neostvarivo.410 .1. m 57 . odnosno u idealnom slučaju da se nalazi s vanjske strane elementa.da bi količina kondenzata bila što manja. To pravilo glasi: kod više slojnih vanjskih elemenata zgrade.pare . Ovo pravilo je čak i logičnije od prvog pravila..004 =0.Tablica 10. relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa moraju se smanjiti idući u smjeru iz zgrade prema van.406 g/(m 2 ·h) Usporedivi sastave zidova i rezultate proračuna difuzije vodene pare u primjerima 10.2. Kako de u nastavku biti pokazano.unutar tih elemenata. pod odreñenim uvjetima. ograničena količina kondenzata unutar elementa je dozvoljena. U gornjem smislu treba shvatiti slično pravilo koje umjesto relativnih otpora difuziji vodene pare govori o tzv. može se formulirati osnovno pravilo kojeg se treba pridržavati kod projektiranja vanjskih elemenata zgrade. jer preko koeficijenta λ ono zapravo uzima u obzir izgled temperaturne krivulje koja. Količina vode koja ostaje u zidu iznosi q' =0. u grañevinskoj praksi. kako je to ranije bilo pokazano. Praktična posljedica ovog pravila je da kod višeslojnog elementa položaj toplinsko-izolacijskog sloja. Što je neki element vise u suprotnosti s gornjim pravilom.

. dano je izrazom 58 . 24·d .2. U slučaju zone kondenzacije pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzira u čitavoj njenoj širini... U slučaju grijanih prostorija do pojave difuzije vodene pare kroz vanjske grañevinske elemente dolazi u zimskom razdoblju... Povećanje vlažnosti materijala sloja grañevinskog elementa u kojem se kondenzirala vodena para koja je difuzijom prodrla u element... pa je u tom slučaju u jednadžbi (10... gledajući u smjeru difuzijskog toka... pretpostavlja se da se vodena para jednoliko kondenzirala u materijalu sloja ili dijela sloja koji se.....10.2.. (10... nalazi ispred ravnine kondenzacije..41) d jednak računskom broju zimskih dana. izraženo masenom vlagom u postocima. na završetku perioda difuzije vodene pare (završetak zimskog razdoblja)... Proračun ukupne količine kondenzata Ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar grañevinskog elementa na završetku perioda difuzije vodene pare q' m z u g/m 2 dana je izrazom q' m z = q' m .4) gdje je d ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u danima za promatrani vremenski period. U slučaju ravnine kondenzacije..10.... b) Dijagram difuzije vanjskog zida iz primjera 10. Za proračun difuzije vodene pare obično se promatra vremenski period od jedne godine.... a) Presjek vanjskog zida iz primjera 10.Sl..

. (10.07 m.41) ali izražena u kg/m 2 ..(10..... Iz sl. Ovakva situacija je najizraženija u ljetnom periodu.11 je vidljivo.42) d r ‘ρ 0 gdje je q' m z ukupria količina kondenzata prema izrazu (10. po obujamska masa suhog materijala sloja elementa u kojem se vodena para kondenzirala u kg/m 3 .. Proračun isušenja grañevinskog elementa Kada su parcijalni tlakovi vodene pare u zraku s obje strane grañevinskog elementa manji od tlaka zasićenja vodene pare u ravnini kondenzacije.X' d i f q' m z ·100 = --------------. izrazom p' – p p' – p q m = 0.62 -----------. ali ne veći od 0. odnosno na ravninama koje omeñuju zonu kondenzacije... a na ordinatu se nanosi tlak vodene pare. da od ravnine odnosno zone kondenzacije teče difuzijski tok vodene pare prema unutarnjoj i vanjskoj površini grañevinskog elementa.+ 0. u ovisnosti o temperaturi. Gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa. -za opeku d r = 0. u slučaju ravnine kondenzacije. Spajajući nañene točke p i i p e s tlakom zasićenja p k odnosno s tlakovima zasidenja p' k 1 i p' k 2 dobije se krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañjevinskog elementa (sl..11). Dijagram difuzije se crta tako da se na apscisu u prikladnom mjerilu nanesu relativni otpori difuziji vodene pare pojedinih slojeva elementa prema redoslijedu njihova položaja u elementu.. odnosno na graničnim ravninama zone kondenzacije.(10. U slučaju ravnine kondenzacije uzima se da je: -za plinobeton..62 -----------...+ 0.10. računska debljina sloja u kojem se vodena para kondenzirala u m..43) r' r'' k i k e a u slučaju zone kondenzacije. Zatim se s unutarnje i vanjske strane elementa nanesu postojeći parcijalni tlakovi vodene pare p i i p e . Proračun isušenja grañevinskog elementa vrši se u principu na jednaki nadin kao i proračun difuzije vodene pare kroz grañevinski element u zimskom periodu. dana je izrazom p' – p p' – p q m = 0. a d r tzv.. U slučaju zone kondenzacije d r je jednak njenoj širini.62 -----------.. -za sve ostale materijale d r je jednak debljini sloja tog materijala.02 m.44) r' r'' k1 i k2 e 59 .10. odrede se tlakovi zasičenja p' k odnosno p' k 1 i p' k 2 .62 --------------.. dolazi do isušenja grañevinskog elementa pojavom difuzije vodene pare iz elementa prema van. pjenobeton ili beton s laganim agregatom d r = 0.05 m. U ravnini kondenzacije.

.. b)slučaj zone kondenzacije.3.....U brojčanim jednadžbama (10. izračunata pomoću formule (10.3 · q' m z T = -------------. relativni otpori difuziji vodene pare r u m.10. S1.11 Krivulja parcijalnog tlaka vodene pare unutar grañevinskog elementa za ljetni period (period sušenja elementa) a) slučaj ravnine kondenzacije. računa se prema izrazu 1.41)... Primjer 8...45) q m · 24 gdje je q' m z ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar elementa na završetku perioda difuzije vodene pare... prema izrazu (10..43) i (10....43) odnosno (10..44) tlakovi se uvrštavaju u kPa.. a q m gustoća difuzijskog toka koji izlazi iz elementa... Za zid iz primjera 10.kondenzirana vodena para..3 uzima u obzir usporavanje isušenja uslijed postepenog smanjivanja difuzijskog toka. Vrijeme T u danima kroz koji će izaći iz elementa sva – u zimskom periodu.44). ¸ U formuli (10....(10.2 i izračunatu količinu vode koja ostaje u zidu q' m =0..45) koeficijent 1. a gustoća difuzijskog toka se dobije u g/(m 2 •h)... h) proračunati ukupnu količinu kondenzirane vodene pare 60 ....406 g/(m 2 .

koje prema izrazu (10. b)temperature i relativne vlažnosti zraka u ljetnom periodu su t i =t e = +18 0 C.= 156 dana 0. Zatim izračunati uvjete isušenja predmetnog zida u ljenom periodu. N a i m e . t l a k z a s i ć e n j a u r a v n i n i k o n d e n z a c i j e i z n o s i p ' k =2.41) ukupna količina kondenzirane vodene pare unutar zida na završetku perioda difuzije vodene pare iznosi q' m z = 0. P r e m a s l i c i ( 1 0 .305 g/(m2·h) P o t re b n o v r i j e me za i s u š e n j e u k u p n e k o l i č in e v la g e k o ja s e u z i m s k o m p e r i o d u k o n d e n zi r a i z n o s i p r e m a i z r a z u ( 1 0 .063 -1. to će i temperatura u bilo kojoj točki u n u t a r z i d a b i t i j e d n a k a t e m p e r a t u r i z r a k a .3 ·877 T = ------------. Zadano je: a)ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare u zimskom periodu je d = 90 dana. Θ i =Θ e =65 % Prema izrazu (10.280 + 0.0 1.62 --------------.406·24·90 = 877 g/m 2 Zbog ovog kondenzata dolazi do povećanja vlažnosti polistirenske pjene. do k se relat ivna vlaga va n jsko g zra ka ra zm je rno malo 61 . Temperatura i relativna vlaga zraka u prostoriji ovisni su o namjeni prostorije.62 ---------------.305 ·24 Kl i m a ts k i poda c i za pr or a č un di fuzi j e v ode ne pa re Za p ro ra ču n d if u zi je vo d e n e p a r e k ro z gra ñ je vin ski e le m e n t p o t re b n o je p o zn a va t i t e m p e ra t u ru i re la t i vn u vla gu va n j sko g z r a k a i zraka u prostoriji.341 qm= 0.341 2.65·2.+ 0.025 = 0.= 18.42) iznosi: 0877·100 X' d i f --------------.6 % 0. Odab iranje pa k p ro raču nske temper a t u r e i r e l a t i v n e v l a g e v a n j s k o g z r a k a j e n e š t o t e ž e . i d a d u s e r e l a t i v n o j e d n o s t a v n o i d ovo ljno precizno odred it i.u zidu na završetku perioda difuzije vodene pare i time izazvano povečanje vlažnosti polistirenske pjene. a parcijalni tlakovi s unutarnje i vanjske strane zida p i = p e =0.6 =0. 1 1 a ) i f o r m u l i (10.063 -1. 4 5 ) 1.43) g u s t o ć a d i f u zi j s k o g t o k a k o j i u l j e t n o m p e r i o d u i z l a z i i z z i d a j e 2.063=1. sistemu grijanja i uvjeta korišenja.063 k P a . Za z a d a n u t e m p e r a t u r u o d + 1 8 ° C .= 109.341 k P a .04·20 Budući da su u ljetnom periodu računske temperature vanjskog unutarnjeg zraka jednake.

.U načelu treba nastojati da se vanjski grañevinski element tako projektira.1. računska masena vlaga promatranog mater i j a l a u postocima. 2... treba imati na umu........ X' r odgo vara n ekom prosječnom sadržt a j u v l a g e u materijalima izve denih grañevinskih elemenata k o d k o j i h je u spo st a vljen a vla žn osn a ra vno te ža s o ko linom............... To znači. da izbor proračunske temperature i relativne vlage vanjskog zraka nije vezan samo na meteorološke podatke na promatranoj lokaciji...... Naime.46) i mora biti X' uk < X' max . neće doći do grañjevinske štete ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal...Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti.... da ce izbor neke konstantne vrijednosti vanjske temperature za p ro ra ču n sku tem p e rat u ru im a t i ve liki u t je ca j n a re zu lt a t p ro ra ču n a d if u zije vo d e ne p a re.m ijen ja.. 3....Kondenzacija vodene pare ni u kojem slučaju nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti...Kondenzacijom vodene pare koja je difuzijom prodrla u element....... X ' d i f j e p o v e č a n j e vl a žn o s t i m a t e r i ja l a s l o ja g r a ñ e vi n s k o g 62 .(10. Z a t o j e i p a r c i j a l n i t l a k vo dene pare u vanjskom zraku vremenski jako promjenjiv. Zbog navedenih razloga vrijednosti proračunskih temperatura i relativnih vlažnosti vanjskog zraka. d o t le se n je go va t e mp e rat u ra kre će u vrlo širo ko m ra sp o nu v r e m e n s k i j e s t a l n o p r o m j e n j i va .. w e ć u v i j e k s a d r ž e u s e b i o d r e ñ e n u k o l i č i n u v l a g e . propisuju se u odgovarajućim tehničkim propisima i svi su obavezni da s tim vrijednostima proračunavaju difuziju vodene pare kro z grañevinske elemente.... Osim toga. to ukupno trajanje pojave difuzije vodene pare.. k o j a o v i s i o v r s t i m a t e rij a la i m ik ro k l im a t sk ih u vje t a o ko l i n e u k o j o j s e nala zi.. kao što je to npr....47) O v d j e j e X ' r t z v .. Kriteriji za ocjenu grañjevinskog elementa u pogledu difuzije vodene pare 1. kondenzacija vodene pare koja se difuzijom kreće kroz element je dozvoljeno uz uvjet da uslijed kondenzacije ne nastane grañevinska šteta...(10... već je u vezi i s kriterijima prema kojima se namjerava procijeniti ponašanje grañevinskih elemenata na difuziju vodene pare... drvo i većina materijala na bazi drva...... 3.......... Ukupna vlažnost materijala izražena masenom vlagom X' u k u postocima računa se prema izrazu X' uk = X' r + X ' dif ...... da u njemu ne doñe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element.. odredjena eksperimentalno... grañe v i n s k i m a t e r i j a l i u gra ñen i u zgra de n ika d nisu ap so lut no s u h i ..

Za ma t e rijale k o j i n isu n av e d e n i u t o j t ab lici sm a t ra se d a kon d en za cija d if u ndira n e v o d e n e p a r e u njima nije dozvoljena. Energija je pokretač cijelog svijeta. izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni plinovi koji onečišćuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene. ako je dobivena vrijednost T manja od stvarno mogućeg trajanja difuzije u ljetnom periodu. Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije. Rastuća potražnja za energijom vitalan je čimbenik gospodarskoga razvoja i zato je ona jedan od problema koji čovječanstvo očekuje u budućnosti.42). U t o s v r h u r a č u n a s e po t re b no vri je m e T za isu še n je e lem en t a p o ( 1 0 . pokreće bicikle. uz opskrbu pitkom vodom i hranom. nafte. 4 5 ) . Dokaz tome jest činjenica da je poremećaj u opskrbi energijom samo iz jednog primarnog oblika. p o r e d z a h t j e v a ( 1 0 . G r a ñ e v i n s k i e l e m e n t d e z a d o v o l j i t i u pogledu difuzije vodene pare. Prema tome opskrba energijom je. energija je kretanje. opskrba energijom iz fosilnih goriva je ograničena jer ona nisu neiscrpni i obnovljivi izvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. Sve što radimo povezano je s energijom u jednom ili drugom obliku. Koristimo se njome da bismo radili i da bismo se hranili. V r i j e d n o s t i X ' r i X' m ax za p o je d in e gra ñ e vin ske m a t e r i j a l e d a n e s u t a b e l a r n o u p rilogu 4 .6 MJ.e l e m e n t a u kojem se kondenzirala vodena para koja je d i f u z i j o m p r o d r l a u t a j e lem en t . Energiju trebamo za grijanje i hlañenje. a koje ovise o mjesnim klimatskim prilikama. izražena u postocima. tj. pa tako i našeg života. život. • Osnovna jedinica za energiju je džul (joule). 1kWh = 3 600 000 J = 3. ravnopravan čimbenik jer je ona sastavni dio svake opskrbe. ona osvjetljava naše gradove. X ' max j e n a j ve ć a dozvoljena masena vlaga promatranog materi j a l a . Nažalost. IZVORI ENERGIJE I VRSTE GORIVA Uvod Bez energije nema života. na za vrše t ku p e riod a d i f u zi j e vo d e n e p a r e . Izvore energije možemo podijeliti na obnovljive i neobnovljive izvore (fosilna goriva).4. 3. za toplu vodu i za kuhanje. 3 . Odreñuje se eksperimentalno d u g o t r a j n i m i sve st ra n im isp it iva n jim a . avione i ostala motorna vozila. G r a ñ e v i n s k i e le me n t u ko jem se k o n d e n z i r a l a vo d en a p a ra. toplina. Energija je sposobnost obavljanja rada. 1 J=1 Ws • Izvedenica iz vat-sekunde (watt-second) i najčešće korištena mjera za potrošnju energije u zgradama je kWh. vlakove. od kojih je najvažniji onaj da cijena utrošene energije ulazi u ukupnu cijenu svakog proizvoda ili usluge. 2 . izražena masenom vlagom u postocima. 4 7 ) m o ra za d o vo l j i t i i u vj e t d a se u k u p n a k o l i č n a u n j e m u ko n d e n zi ra n e vo d e n e p a re n a za vr še t ku p e r i o d a d i f u z i j e vodene pare q' mz dana izrazom ( 1 0 . korištenje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša danas postaju temeljem održivog razvoja Energetika je kljucni sektor gospodarstva svake države zbog niza razloga. p r o r a č u n a t a p o m o ć u formule (10. pokrenuo ozbiljna razmišljanja o 63 . Osim toga. 4 1 ) može i s u š i t i k r o z p e r i o d d i f u zi j s k o g i s u š e n j a ( l j e t n i p e r i o d ) .

osobito sada nakon donošenja novog Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštitie u zgradama (NN 79/05. ubrzo nakon pojave prve naftne krize 1973. Energija je sposobnost obavljanja rada . geotermalnu energiju itd. nego im se iscrpljuju prirodne rezerve. To se posebno odnosi na energiju vodotoka. Energija se po-javljuje u razlicitim oblicima.: potencijalna energija. godine u stručnim je časopisima objavljen veći broj radova o uštedi toplinske energije u zgradama. biomase. S obzirom na obnovljivost postoje obnovljivi izvori energije i neobnovljivi izvori energije . ovim se radom nastoji upozoriti na mjere uštede toplinske enegije u zgradama. Obnovljivi su izvori energije. u smislu Zakona o energiji (NN 68/01 i 177/04). vjetra. toplinska energija. Tumačenje osnovnih pojmova Da bi ovaj rad bio što pregledniji. Korisni oblici energije jesu: toplinska energija. naftu i zemni plin. Uporaba alternativnih izvora energije temelji se na principu da novi obnovljivi izvori energije moraju biti tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi. neakumulirane sunčeve energije. došlo do promjena energetske politike osobito u razvijenim zemljama zapadnoeuropskih država. koje su označene kao pocetak energetske krize izazvane političkim odlukama. Zajedničko je obilježje tih promjena bila orijentacija na vlastite izvore energije s pomoću supstitucije tekućeg goriva alternativnim izvorima energije (sunčana energija. da bi se time Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) postiglo propisanu uštedu toplinske energije u zgradama. kinetička energija vjetra. toplinska energija pri gorenju itd. Neobnovljivi izvori energije su oni koji su takoñer sačuvani u prirodi ali se ne obnavljaju. tehnologija i tehnika stalno usavršavati tako da ce se iskorištavanje i tih izvora usavršiti. zemni plin. nafta. To su: ugljen. plin. nakon 1973. kinetička energija vjetra. izvori energije. oni koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično. Najznačjniji su sunčana energija. Zato su neobnovljivi fosilni energenti u novije vrijeme postali sve skuplji i sve ih je manje. kao npr. Napominjemo da se primarni oblici energije. energetskim izvorima i njihovim tehničkim iskorištavanjem. Buduci da je ukupna potrošnja toplinske energije za grijanje u zgradama u zemljama Europske unije u usporedbi s ostala dva najznačajnija područja (promet i industrija) najveća. Tako npr. Naime. razloženi su temeljni pojmovi iz područja energetike i energije kojima se ovdje služimo. bioenergija i energija morskih valova. 155/05 i 74/06). Posebno se želi upozoriti na činjenicu da bi ubuduće sve više trebalo rabiti stručnu literaturu. energija biomase i dr. elektricna energija. godine. a cijena mora biti barem jednaka ili niža od cijene konvencionalnih izvora energije (fosilni energenti i hidroenergija). ne samo u nas nego i u svijetu uopće. elek64 . mogu rabiti tek nakon transformacije (procesa pretvorbe) u uredajima korisnika energije u pogodniji oblik. u općem smislu. U prošlosti. odnosno 1979. nije se vodilo računa o ograničenosti zaliha neobnovljivih fosilnih energenata (ugljen. Energetika je znanost koja se bavi energijom. zalihama energije i rentabilnosti njihove eksploatacije. pri cemu kod svakog pretvaranja energije iz jednog oblika u drugi nastaju gubici energije kao njezini nepovratni dijelovi. u obliku u kakvom se nalaze u prirodi.opskrbi energijom u buducnosti. . bioplina. Sada se procjenjuje da bi alternativni izvori energije mogli zadovoljiti današnje potrebe u stanogradnji jer će se znanost. nafta i zemni plin). mehanicka energija. nafta i naftni derivati. U užem smislu to su neobnovljivi (fosilni) izvori energije. Energija. kineticka energija. Energenti su. u smislu Zakona o energiji (NN 177/04). jest električna energija. biodizela. elektricna energija i kemijska energija.. odnosno skupni naziv za ugljen. posebno početkom dvadesetog stoljeća.

razvoja proizvodnje u industriji i dr.tricna energija. Napominjemo da je najveća potrošnja energije ostvarena krajem 1980-ih godina kada. Prema tome. Ukupna potrošnja energije 2004. elektricna struja i dr. Proizvodnja primarnih oblika energije iznosila je 2004. biološke raznolikosti i krajobraza. Zaštita okoliša. godinu : • primarna energija je oblik energije dobiven neposredno iz prirode bez procesa pretvorbe • sekundarna energija je oblik energije dobiven različitim postupcima pretvorbe od primarne energije (benzin.). Radi pojašnjenja. gradenje. nakon pojave druge naftne krize 1979. uporaba i uklanjanje grañevina). i/ili onečišćavanja okoliša. s napomenom da ukupna potrošnja ne raste kontinuirano [12]. godine 2. Prosječna je stopa porasta ukupne potrošnje energije od 1999.9 % < 2. Održivi je razvitak. jest skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjecavanje opasnosti za okoliš. zatim slijede plinovita goriva sa 25 % i elektricna energija sa 17 %. a zatim je dan podatak o potrošnji energije u RH za 2004. ovisno o lokalnim klimatskim prilikama. odnosno (412 • 1015 J) i od 1992.9 % < 2. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). pohrane i prijenosa primarnih i sekundarnih oblika te pretvorba konačne energije (mehanički rad stroja.9 %). Za usporedbu napominjemo da je ukupna potrošnja energije u Republici Hrvatskoj za 49. koks. elektricna struja i dr. stopa porasta proizvodnje primarne energije je niža od stope porasta ukupne potrošnje energije (1.4 PJ i od 1999.2 %. Pritom najveci udio zauzimaju tekuca goriva sa 44 %. gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uzima u obzir iste mogučnosti zadovoljavanja potreba idučih naraštaja te omogučuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša. obnovljivi izvori energije i pravilno gospodarenje otpadom) ublažava štetne utjecaje gradnje na okoliš.) • fmalna (konačna) energija je oblik energije koji stoji krajnjem korisniku na raspolaganju (toplina.) • korisna energija je onaj dio energije koji se dobiva nakon oduzimanja svih gubitaka nastalih pri procesima prerade. a što se smatra velikim zaostatkom. još nije bio postignut zapažen učinak prvih mjera uštede energije. hladenje i kućna tehnika).9 % na godinu. Racionalna je potrošnja energije skup smišljenih mjera i postupaka koje treba primijeniti pri potrošnji energije u stvarno potrebnim količinama za nesmetano obavljanje djelatnosti i uz normalne uvjete smanjivanjem gubitaka energije na realno moguće količine Održiva gradnja znači planiranu grañevinsku djelatnost (projektiranje. koja je potrebna zimi za grijanje. koja na temelju tehničkih.6 % manja od prosjeka u Europskoj uniji (neprovjereni podatak).2004. Potrošnja energije Potrošnja energije svakim je danom sve veća poradi stalnog povečanja broja ljudi na zemlji i time njihovih aktivnosti: gradnje stambenih i nestambenih zgrada opremljenih sve brojnijim uredajima koji sve više troše energiju (grijanje. u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07). smanjivanje i/ili uklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Ušteda energije u zgradama znači smanjenje potrošnje neobnovljivih izvora energije. opisani su pojmovi koji se rabe za oblike energije. nuklearna energija i drugo . Potrošnja fmalne energije u Republici Hrvatskoj u pos-ljednjih nekoliko godina raste s prosjecnom godišnjom stopom od 2. godine ima pozitivan trend porasta. ekonomskih i ekoloških načela te pravilne uporabe prirodnih bogatstava (prikladni materijali. godine. godine u Republici Hrvatskoj iznosila je 412 PJ (petadžula).2 %) i znatno je niža od stope fmalne potrošnje energije (1. 65 . godine raste prosječno godišnje 1. proizvodnje i stavljanja u pogon sve večg broja prometnih vozila. sprjecavanje nastanka šteta. godine 204.9 %. toplina iz radijatora i dr. a ljeti za hlañenje prostorija u zgradama te zaštitu okoliša smanjenjem emisije C02.

9 % • u grañevinarstvu ______________ 2. Naime.6 % • u industriji 21. u Republici Hrvatskoj završeno ukupno 10. To se najbolje vidi iz podatka koji je objavio Državni zavod za statistiku da je. nego i u svim područjima ljudskog djelovanja. Primjerice. Napominjemo da je pri svakoj inovaciji propisa za toplinsku tehniku u zgradarstvu taj koeficijent bio postupno smanjivan.897 zgrada. Otada je energija postala istodobno središnje pitanje politike. Prema podacima objavljenim u stručnoj literaturi. primjerice. nakon pojave druge naftne krize 1979. U tu su svrhu ušteda i racionalna potrošnja energije nužni postupci za očuvanje rezervi osobito neobnovljivih izvora energije. Za drugo razdoblje karakteristično je povečanje toplinske zaštite zgrada ne samo radi što udobnijeg boravka ljudi u prostorijama zgrada. s obzirom na potrošnju toplinske energije u zgradama. U prvom je razdoblju toplinska zaštita zgrada bila uglavnom osigurana tako da je pri proračunu toplinske zaštite zgrade morala biti zadovoljena največa dopuštena vrijednost koeficijenta prolaska topline.7 % • u poljoprivredi 3. Stoga se mora provoditi ušteda i racionalna potrošnja energije uvijek i na svakome mjestu.0 % Zbog gradnje novih i rekonstrukcije postoječih zgrada potrošnja energije kod nas u zgradarstvu u velikom je porastu. razvrstati na dva glavna vremenska razdoblja: prvo razdoblje do pojave energetske krize 1973. godine i drugo poslije energetske krize sve do danas. ekonomije i znanosti koja se sada sve više bavi istraživanjem alternativnih 66 . Potom. uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba postiči dva globalna cilja: • očuvati prirodna bogatstva (resurse) • zaštititi okoliš. nego i radi racionalizacije potrošnje i uštede toplinske energije u zgradama. odnosno 1979. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuči toplinski uvjeti. osobito u prometu i u industriji. pri planiranju svake nove vrste iskorištavanja energije valja poduzimati mjere o načinu potrošnje. ukupna potrošnja konacne energije u Republici Hrvatskoj po sektorima u 2005. zlatne potrošnje energije. bilo razdoblje tzv. največa dopuštena potrošnja toplinske energije u zgradama propisana je: Zakonom o prostomom ureñenju i gradnji kao bitan zahtjev za uštedu toplinske energije i to tako da gradevina i njezini ureñaji za grijanje.Neki smatraju da je sve do pojave prve naftne krize 1973. Ušteda i racionalna potrošnja energije u zgradama Budući da je opća potrošnja energije svakim danom sve veča. obodnih zidova i ravnih krovova zgrada za pojedine grañevinske klimatske zone (I-III). a osobito uštedi neobnovljivih izvora energije. Meñutim. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama kao glavni zahtjev za stambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. Kronologija toplinske zaštite zgrada može se. čime se povečavala minimalna toplinska zaštita zgrada. bila je: • u stambenim zgradama i zgradama za javnu namjenu 41. Naime. 2006. U (prije k). energetska kriza do koje je došlo zbog poremečaja u opskrbi energijom izazvala je naglu potrebu za racionalizacijom potrošnje i uštedom energije ne samo u zgradama. počele su se u svijetu naglo poduzimati mjere za što večom uštedom toplinske energije u zgradama u kojima je ta potrošnja največa jer su zgrade najbrojnije grañevine.5 % Ukupno: 100. a za nestambene zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili više odreñena je največa dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade. hladenje i ventilaciju moraju biti projektirani i izgradeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje.3 % • u prometu 30.

nakon opisanih nastojanja da se. stolječa utvrdeno da su. U tu je svrhu u novije vrijeme kod nas inovirana tehnička regulativa tako što su doneseni Tehnički propisi s pratećim hrvatskim normama (HRN). uštedu toplinske energije. zdrav i udoban boravak ljudi u zgradama te ispravno gospodarenje otpadom pri rekonstrukciji i/ili rušenju.izolacijskih profila za izradu okvira i krila prozora. Zgrade s malim utroškom energije su temelj održive gradnje koja uključuje: uporabu prikladnih grañevnih materijala koji nisu štetni za okoliš. u zgradarstvu su provedena istraživanja radi maksimalnog poboljšanja toplinske izolacije stambenih zgrada i njihovih dijelova. uz spomenuti promet i industriju. poveča toplinska izolacija zgrada uporabom toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda i elemenata zgrade te smanjenjem gubitaka topline iz zgrade kao cjeline. šuplja blok opeka te blokovi od plinobetona i pjenobetona. samonosivi sendvič izolacijski paneli s obostranim metalnim slojem. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu največi potrošači energije. istraživanja bila usmjerena najprije na usavršavanje tehničkih sustava za grijanje i povečanje njihove učinkovitosti uporabom što kvalitetnijih goriva. Prikaz stambenih zgrada prema količini godišnje potrebne topline za grijanje dan je u tablici 1. stoljeca. S obzirom na ogranicenje potrošnje toplinske energije u stambenim zgradama.izvora energije. Tablica 1. postoje tri vrste štedljivih zgrada: zgrade s malim utroškom energije. nakon cega je projektiranje toplinske zaštite zgrada postalo znatno složenije. radi uštede i racionalne potrošnje toplinske energije u zgradama. što je dovelo do sve vece uporabe zemnog plina i električne energije. u svrhu maksimalne uštede toplinske energije uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama.) <90 Energijski štedljive zgrade (Tehnicki propis iz 2005. Konačno. pasivne kuce/zgrade i kuce/zgrade koje ne troše energiju.) Planirano stanje (štedljive zgrade) <40 Zgrade s malim utroškom energije <15 Pasivne kuce/zgrade —u Zgrade/kuce koje ne troše energiju 67 .Godišnja potrebna toplina za grijanje stambenih zrada Stambene zgrade Nazivni normativ godišnje potrebne topline za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh”[kW-h/(m2-a)] Postojece stanje -250 -150 Stare zgrade Novije zgrade (norma izl987.external thermal insulation composite systems) na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune. energijske i ekološke arhitekture. Pritom posebnu važnost imaju više-slojna ostakljenja s posebnim toplinskoreflektirajučim staklima i meñuprostorima ispunjenim inertnim plinovima (argon i kripton). U tu svrhu počeli su se primjenjivati različiti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi. Usporedno s nastojanjem da se usavrše sustavi za grijanje i iskoriste goriva s povečanim toplinskim učinkom. Posebni napori uloženi su u usavršavanje tehnickih svojstava prozora i balkonskih vrata koji su utvrdeni kao bitan činitelj gubitaka topline. Zato su krajem 20. povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS . Pritom se čitavu zgradu tretira kao sustav za prihvačanje i akumuliranje sunčane topline (pasivna uporaba sunčane energije i aktivna uporaba sunčane energije) čime se još više štedi na potrošnji konvencionalnih neobnovljivih izvora energije. Tako je tek sedamdesetih godina 20. došlo je do razvoja ideje tzv. Istraživanja su u torn pogledu rezultirala patentima za velik broj toplinsko.

uporaba obnovljivih izvora energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode (suncani kolektori i dizalice topline). Pumpe mogu biti gonjene fotonaponski m sustavom Visoka ++ ++ Srednje. uz uporabu konvencionalnih uredaja za dodatno grijanje i zagrijavanje potrošne vode zimi prema potrebi. energiju Funkcionalnost Visoka. zatvaranje svih otvora u obodnim zidovima zgrade s obvezatnim sustavom za stalnu cirkulaciju toplog i čistog zraka. dobiva se toplina ili Korištenje Sunčevog zračenja za grijanje PTV i/ili prostorija Pretvara Sunčevo zračenje u istosmjernu el. Zahtijeva veliko spremište Cijena Srednja. Pasivne kuće/zgrade su kuće u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ograničena najviše do 15 [kW-h/(m2. prozora i balkonskih vrata radi smanjenja transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline i drugo. drugo. Pouzdani ureñaji. Visoka.a)]. Gradnja takvih kuća zasniva se na tri glavna načela radi smanjenja gubitaka topline. energiju Pretvorba energije vjetra u el. Srednje. kotla Pouzdanost Visoka u ogrjevnom radu. potrebno planirano i redovito održavanj / +++ Srednja. a u Njemackoj čak više od 150 000 pasivnih kuća. Niska. Viša od konvenc. Pouzdana tehnologija Srednja. Kod nas je do sada izgradena prva i jedina pasivna kuca u Bestovju kod Zagreba. na povečanju toplinske izolacije obodnih zidova. Srednja. Očekuje se pad nabavnih cijena. Pumpe i ventili pouzdani. Srednja. Anaerobno vrenje i rasplinjavanje izaziva poteškoće Visoka. u Austriji je izgradeno približno 1000. Održavanje Lako Redukcija C02* Visoka Ocjena ++++ Sunčani sustav za grijanje i PTV Fotonaponski modul Srednja. na povečanju uporabe obnovljivih izvora toplinske energije potrebne za grijanje u zgradama. Bolja u otvorenim prostorima. pasivna uporaba sunčane energije: orijentacija zgrade prema suncu (južna strana). Srednja Lako. Široke mogućnosti ugradnje. prvo.a)]. tako da nije potrebna opskrba torn energijom izvana nego isključivo uporabom vlastitih sustava tj. Učinkovita pri konstantnom opterećenju Visoka. Promjenjiva snaga vjetra smanjuje vijek. Potrebni specijalisti. treće. pasivnom i aktivnom uporabom sunčane energije i dizalicama topline nakon što takvi sustavi budu tehnički ostvarivi i ekonomski isplativi! Alternativni sustavi za opskrbu energijom Tablica 14 . Srednja. Pretvarači mogu izazivati poteškoće. Gradnja takvih zgrada zasniva se na dva glavna nacela: prvo. Za izmjeničnu struju potreban pretvarač. Malo pokretnih dijelova. Snaga Srednja. To su. Vjetar Kog ene racij a (Tri Proizvodnja električne i ogrjevne (i rashladne) energije iz Visoka. bolja pri uporabi biomase ++++ 68 . BSRIA 2008) Vrsta Biomasa Svojstva Koristi organski materijal.Zgrade s malim utroškom energije su one u kojima je godišnja potrebna toplina za grijanje ogranicena do 40 [kWh/(m2. Ovisi o raspoloživ osti vjetra. Velik izbor kolektora Srednja. Kuće/zgrade koje ne troše energiju su kuće u kojima je vlastita opskrba toplinskom energijom dostatna za grijanje. što veća toplinska izolacija obodnih zidova. prozora i balkonskih vrata (trostruko ostakljenje) i smanjena zrakopropusnost.Pregled karakteristika alternativnih rješenja u energetskoj opskrbi zgrada (prema The Illustrated Guide to Renewable Technologies. Potrebno potpuno iskorištenje otpadne Lako. Potrebno redovito održavanje .

Dizalica topline Podiže Visoka. Potrošnja energije za rasvjetu iznosi od 10 do 25 posto ukupne potrošnje energije.) još oko 15 posto. U zgradama su. a za ostale netoplinske potrebe (npr.5. Srednja.SUSTAVI REGULACIJE I APLIKACIJSKE SHEME Općenito o energetskim potrebama u zgradama U zgradama se energija koristi za različite potrebe. značajne potrebe za energijom za pripremu potrošne (sanitarne) tople vode. ovisno o klimatskim prilikama. 69 . Općenito se energetske potrebe zgrada mogu razmatrati kao: • električna energija za rasvjetu. električna energija za računala. dok samo ventilacija iznosi u prosjeku oko 3 posto ukupne potrošnje. • sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu. te se potrebe kreću od energije za rasvjetu. Malo pokretnih dijelova Lako Srednja do visoka +++++ 3. • električna energija za različite električne ureñaje. dizalicu Visoka. preko energije za grijanje. Ovisna +++ o vrsti pogona i razlici temperatura. omjer grijane i ukupne površine zgrade te sastav vanjske ovojnice zgrade. Potrošnja za pripremu potrošne tople vode iznosi od 10 do 25 posto. Značajan utjecaj na potrošnju energije za grijanje prostora ima izbor sustava grijanja. Za hlañenje objekta slični su prethodno navedeni utjecajni čimbenici. Različite analize pokazuju da prosječna potrošnja energije za grijanje iznosi od 30 do 60 posto ukupne potrošnje energije u zgradama. • električna energija za pogon dizala. Visoka. TV i sl. podizanjem standarda gradnje. a za kuhanje 5 do 10 posto. eskalatora i sl. učinak Koristi se za grijanje i PTV. Na potrošnju energetskih procesa grijanja zgrade prvenstveno utječe trajanje sezone grijanja i zahtijevana temperatura prostora. • toplinska energija za grijanje. a što ovisi o klimatskim uvjetima i standardu korištenju prostora. odnosno toplinska izolacija. Pogonska energija ovisna o razlici temperatura Srednja. no ovdje je osnovni energent najčešće električna energija. Energetska potrošnja namijenjena za grijanje i kondicioniranje zraka predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama Ovisno o zgradi i klimatskim prilikama. Raspoloživa toplina služi hladenju u klimatizaciji Apsorpcijsko Bez hlañenje mehaničkog kompresora. za ove potrebe se troši od 3 do 10 posto ukupne potrošnje energije. ovaj će udjel kontinuirano rasti. hlañenje može sudjelovati s većim udjelom u ukupnim potrebama za grijanje i klimatizaciju. kuhinju. Pouzdani ureñaji. Veća nego za konvenc.. • električna energija za pogon motornih pogona u sustavima ventilacije. a ovisno o tipu zgrade. Visoka. Koristi vanjski Srednja. takoñer. Nisko. Može temperaturu ostvariti i rashladni toplini iz okoline.. • potrošna topla (sanitarna) voda. sterilizaciju i sl. • rashladna energija za hlañenje. pa do tehnoloških potreba poput pranja ili sterilizacije u bolnicama. U zgradama koje se hlade. a s vremenom. klimatizacije.

• izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik. • toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće.ove mjere najbolje je izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije. postavom zavjesa. bez dodatnih troškova. krov te plohe prema negrijanim prostorima. • reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. • redovito servisirati i podešavati sustav grijanja i hlañenja. • provjeriti i popraviti okov na prozorima i vratima.OPĆE PREPORUKE ZA POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH KUĆA Ako kupujete stari stan ili kuću. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine . • analizirati sustav grijanja i hlañenja u kući i po potrebi ga zamijeniti energetski efikasnijim sustavom. • u sezoni hlañenja podesiti hlañenje na min 26°C. • izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijačih tijela zavjesama.8 W/m2K). • toplinski izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu. • u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1°C. Tražite uvid u projektnu dokumentaciju ako ona postoji. godine nemaju nikakvu toplinsku izolaciju. Primjer: 70 . • ugraditi termostatske ventile na radijatore. Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti. • sanirati i obnoviti dimnjak. • noću spustiti rolete i navući zavjese.1-1. • vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode. godine imaju vrlo skromnu toplinsku izolaciju ili je uopće nemaju.energetske klase A. Preko 80 posto postojeće gradnje u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu. Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine): • zabrtviti prozore i vanjska vrata. podove. provjerite godinu izgradnje. • izolirati niše za radijatore i kutije za rolete. te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije.. dakle zidove. a one grañene prije 1980. • koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri. Zgrade grañene prije 1970. • ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće.) : • zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitetnijim prozorima (preporuka U(k)prozora 1. • ugraditi štedne žarulje u rasvjetna tijela.najbolje noću. • isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna. maskama i sl. • izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću. uz trenutne uštede: • ugasiti grijanje ili hlañenje noću i kada nema nikoga kod kuće. • zamjeniti trošila energetski efikasnijima . • perilice za rublje i posuñe uključivati samo kad su pune.

ovisno o vrsti i namjeni. da se neposrednim pasivnim mjerama. 30 kWh/m2 potrošit će godišnje 3 600 kWh ili 360 m3 plina. bez uporabe toplinskih postrojenja i uredaja. što znači gubitak topline od cca 26-32 kWh. Urbanisticke mjere Urbanističke mjere funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe sunčane energije. s potrošnjom npr. mora se pribaviti certifikat o energijskim svojstvima zgrade koji izdaje ovlaštena osoba (energijska certifikacija zgrada). što je 3 m3 plina po m2 godišnje ili 85 posto Mjere uštede toplinske energije u zgradama Zakonom o prostornom uredenju i gradnji propisana su. Osim toga prije izdavanja uporabne dozvole. 16. Napominjemo da se opisane urbanisticke mjere mogu poduzimati u najvećoj mjeri pri gradnji obiteljskih kuća i urbanih vila.). ukupna godišnja potrošnja iznosi 2400 x 10=24 000 kWh ili 200 kWh/m2. osim bitnih zahtjeva za grañevinu. izgrañena i održavana tako da tijekom uporabe ima propisana energijska svojstva. sprječavanje prekomjernog prolaska topline kroz obodne i pregradne konstrukcije zgrade (smanjivanje prijenosnih i ventilacijskih gubitaka topline) zimi iz grijanog prostora zgrade u vanjski hladan prostor i 71 • • • • . a drugo je načelo sprječavanje prekomjernoga sunčanoga zračenja u zgradi. Za usporedbu. arhitektonsko-grañevinske mjere i toplinskotehnicke mjere. i to na dva glavna načela. Ako takav zid izoliramo s 10 cm toplinske izolacije. To se pri gradnji postiže sljedečim mjerama : ispravnim odabirom lokacije zgrade s obzirom na izloženost suncu i zaštičenost od prejakih vjetrova ispravnom orijentacijom funkcionalnog pročelja zgrade prema suncu-južna strana (bitno za pasivnu uporabu sunčane energije te za aktivnu uporabu sunčane energije za grijanje i zagrijavanje potrošne vode u zgradi) ispravnim izborom lokacije zgrade u odnosu na reljef zemljišta • funkcionalnim okolnim krajolikom ispravnim (kompaktnim) oblikom i veličinom kuće/zgrade (slika 1. održi što udobnija klima u prostorijama zgrade. ako kuća od 120 m2 troši godišnje za grijanje 2 400 m3 plina.Neizolirani zid od npr. takoder i energijska svojstva zgrada tako da svaka zgrada. šuplje opeke 19 cm ima koeficijent prolaska topline 1. Glavni cilj urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera jest taj. a najmanje pri interpolaciji izmedu postojećih zgrada.2 m3 plina po m2 zida godišnje. odnosno predstavlja godišnju uštedu u potrošnje energije za grijanje od 81 posto.67 W/m2K. mora biti projektirana. niskoenergetska kuća te veličine. ili potrošnju 3. manje pri izgradnji stambenih naselja. s obzirom na način grañenja i opremanja zgrada. njegov koeficijent prolaska topline iznosi 0. Kroz 1 m2 takvog zida godišnje prolazi ovisno o klimatskim uvjetima 134-167 kWh. Prvo je načelo pasivna uporaba sunčane energije radi povečanja dobitaka topline u zgradama. Na primjer.32 W/m2K. Mjere uštede toplinske energije za potrebe grijanja i zagrijavanja potrošne vode u zgradama mogu se. što znači potrošnju od npr. Arhitektonsko — grañevinske mjere Cilj je arhitektonsko-grañevinskih mjera dvostruk: prvo. razvrstati u tri glavne vrste mjera: urbanističke mjere.7 m3 plina po m2 zida godišnje. odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezina dijela.

krovni sunčani kolektor. balkonskih vrata Legenda: 1 . 5 .ljetna toplinska zaštita • veće južne ostakljene površine za pasivnu uporabu sunčane energije • stalno regulirana ventilacija zgrade (zaštita od sunčanog zračenja ljeti) • zaštita toplinsko-izolacijskih materijala od navlaživanja • smanjenje nepovoljnih utjecaja toplinskih mostova • • • • mogučnost dodatne toplinske zaštite noću smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskom sustavu za grijanje povoljan raspored glavnih i pomoćnih prostorija što manja zrakopropusnost obodnih (vanjskih) zidova. Osnovni su pasivni sunčani sustavi u primjeni: neposredan zahvat izlaganjem suncu. čime će se uštedjeti toplinska energija potrebna za grijanje-zimska toplinska zaštita zgrade. Arhitektonsko . dvostruki omotać (Barra72 . istočnoj i zapadnoj strani za zaštitu obodnih zidova od suncanog zracenja ljeti i propuštanja sunčanih zraka zimi.akumulacija topline u masivnim obodnim zidovima. prozora. 3 .f0.zimzeleno drveće na sjevernoj strani za zaštitu od vjetra. Pasivna uporaba sunčane energije za grijanje zgrada znači neposrednu uporabu obnovljive sunčane energije uz primjenu urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera bez posebnih instalacija.zimska toplinska zaštita (slika 1. 6 . sunčani dimnjak. termoakumulacijski zid (Trombe-Mi-chel).grañevinske mjere jesu: • kompaktan oblik zgrade (što je oblik zgrade kompaktniji. stropu i podu. u proljece-jesen i zimi kod nerazvedenih i južno orijentiranih kuća. 4 . konvekcijski sustav. staklenik. a time i prijenosni gubici topline manji) • što veća toplinska izolacija vanjskog omotača zgrade .odlična toplinska izolacija vanjskog omotaća bez toplinskih mostova. da se sprijeci pregrijavanje prostorija zgrade ljeti zbog prevelikoga dnevnog sunevog zraenja. Shematski prikaz urbanističkih i arhitektonsko-grañevinskih mjera za uštedu toplinske energije u kućama s malim utroškom energije pasivnom uporabom sunčane energije manje.nadstrešnica na južnoj strani za zaštitu zida od neposrednog sunčanog zraćenja ljeti Slika 1.listopadno drveće na južnoj. čime će se uštedjeti energija potrebna za hladenje-ljetna toplinska zaštita zgrade.položaj sunca ljeti.) • najmanje trostruko ostakljenje prozora prilagodljivih pasivnoj uporabi sunčane energije • sprječavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog utjecaja sunanog zraenja ljeti . to su faktor oblika. drago.omogućivanje akumuliranja topline u zgradi. 2 .

Kompresor koji pokreće elektromotor podiže nastali plin na višu temperature koju predaje dalje za grijanje prostorije ili potrošne vode. Aktivna uporaba sunčane energije za grijanje u zgradama znači posrednu uporabu obnovljive sunčane energije. za razliku od kada s hidromasažom. da toplinski ureñaji svojim funkcioniranjem osiguraju higijensku klimu i time zdrav i udoban boravak u grijanim prostorijama zgrada. Sunčani je kolektor ureñaj koji. Shematski prikaz tri vrste pasivnih suncanih sustava koji su se počeli rabiti Toplinsko — tehničke mjere Cilj je toplinsko-tehničkih mjera takoñer dvostruk: prvo. Opravdanost dizalice topline osniva se na činjenici da se s pomoću nje postiže uvijek više energije nego što je 73 .električni kolektor malog ucinka .sustav staklenik. drugo. Slika 2. a višu razinu prostorija koja preuzima ulogu stražnje površine gdje se predaje toplina s niže razine i od rada elektromotora. voda ili zrak). Ona radi na principu kao hladnjak kod kojeg nižu temperaturnu razinu čini prostor u hladnjaku. kao i za pretvorbu svjetlosne sunčane energije u električnu energiju izravno s pomoću fotoelektričnih članaka . spremnik i staklenik. Pasivna uporaba sunčeve energije moguća je u nas zato jer se područje Republike Hrvatske svojim najvećim dijelom nalazi u klimatski povoljnom zemaljskom podrućju koje omogučava vrlo dobru uporabu obnovljive sunčeve energije .termoakumulacijski zid (Trombe-Michel). Za istu uloženu električnu energiju toplinski učinak dizalice topline bit će to veći što je manja razlika temperaturnih razina. da uredaji za grijanje u zgradama troše što manje toplinske energije i mehaničke energije potrebne za prisilnu (mehaničku) ventilaciju u zgradama. dizalice topline te kombinacija suncanih kolektora i zidnih plinskih kombi-bojlera u klimatski povoljnom zemaljskom podrucju (slika 3. uz primjenu suvremenih instalacijskih sustava kao što su: sunčani kolektori.Costatini). Legenda: 1 . termoakumulacijski zid sa spremnikom te kombinirani sustav: zračni skupljač.neposredan zahvat sunčane energije. Kompresorska dizalica topline radi tako da rashladno sredstvo protjeće kroz izvor topline (zemlja. 2. iziskuje 3 -5 puta manje vode i električne energije) • uporaba sustava za grijanje i regulaciju s velikim stupnjem korisnog učinka • povrat topline iz otpadne tople vode • sustav ventilacije s predgrijavanjem ulaznoga svježeg zraka povratom topline iz odvodenog toplog zraka tako da mora osigurati propisani broj izmjena unutarnjeg zraka vanjskim zrakom • što veća uporaba obnovljivih izvora energije: sunčani kolektor (aktivna uporaba sunčane energije) i dizalica topline. ovisno o namjeni. primjerice pri uporabi tople vode za osobnu higijenu (uporaba tuševa. Dizalica topline (toplinska crpka) toplinski je ureñaj koji služi za provoñenje topline s niže temperaturne razine na višu za potrebe niskotemperaturnih sustava grijanja poradi uštede toplinske energije u zgradama. Shematski prikaz triju vrsta pasivnih sunčevih sustava koji su se počeli rabiti prikazan je na slici 2. služi za sabiranje toplinske sunčane energije-toplinski kolektor velikog učinka. 3. To su sljedece mjere: • savjesno ponašanje korisnika u zgradama. preuzima toplinu i u isparivaču isparava.).

grijace tijelo (radijator).dovod hladne vode Slika 3. a u Europi 30 godina. 6 .suncani kolektor (prijamnik suncane energije). 5 . proračun fizikalnih svojstava zgrade glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite. tj. 7 . Legenda: 1 . Za prijenos topline i u ovom sustavu grijanja rabi se voda. Dizalice topline rabe se u SAD-u približno 50 godina. Tim je zahtjevom odreñeno da glavni projekt zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu mora sa-državati: tehnički opis. već u idejnom projektu.regulator topline. a znatno manje u višestambenim zgradama. 8 .zidni plinski kombi -bojler. Dokaz tome je i zahtjev propisan Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama što se tiće sadržaja projekta zgrade u odnosu prema uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti. Shematski prikaz suncanog sustava za zagrijavanje potrošne vode i dopunu sustavu grijanja koji se poceo se više rabiti Zato se o konceptu toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama mora početi voditi računa odmah na početku projektiranja. Napominjemo da se energijski savjesno ponašanje stanara može očekivati uglavnom u obiteljskim kućama i eventualno u urbanim vilama s malim brojem stanova. 2 . složenost glavnog projekta zgrade koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu kao i podjela odgovornosti s 74 .razvodne cijevi. program kontrole i osiguranja kvalitete. godine.uloženo u obliku mehaničkoga rada.potrošna topla voda: 9 . 3 spremnik tople vode s izmjenji-vacima topline: 4 . Prema tome. računajući od 2005. Postupak provedbe mjera uštede toplinske energije pri projektiranju zgrada Razumljivo je da opisane urbanističke i arhitektonsko-grañevinske mjere bitno i neposredno utjecu na projektiranje štedljivih zgrada.optocna crpka. a naročito na njihovo oblikova-nje. nacrte te iskaz potrebne topline za grijanje zgrade. da bi se odabrao najbolji mogući sustav za svaku zadanu zgradu posebno koji ne će biti smetnja arhitektonskoj koncepciji zgrade.

ekonomskih pa čak i energijskih. sadržaj projekta zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinskoj zaštiti. Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. za razliku od dosadašnjih grañev-nih fizičara. zdravstveno-ekološka i energijska svojstva zgrada te izjednačavaju prava osoba smanjene pokretljivosti. ali i uredaba održive gradnje i održivog razvoja iako za njih za sada još ne postoje posebni propisi. ventilaciju) moraju biti projektirani i izgrañeni tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike potrošnja energije pri njihovu iskorištavanju bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje. Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (u daljnjem tekstu ovoga poglavlja Propis) propisani su tehnički zahtjevi glede uštede toplinske energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije i adaptacije postojecih zgrada koje se griju na unutarnju temperature višu od 12 °C. a da za ljude koji borave u grañevini budu osigurani zadovoljavajuci toplinski uvjeti”. hladenje i provjetravanje (tj. odnosno gradnja zgrada na način kojim se osigurava ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu. članak 14. od koncipiranja pa do završetka izrade projekata. Tehnička regulativa za uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradama Ušteda toplinske energije i toplinska zaštita u zgradama ureñena je u nas inoviranom tehničkom regulativom: • Zakonom o prostornom uredenju i gradnji (NN 76/07) • Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05. propisan je bitan zahtjev za grañevinu koji se odnosi na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. arhitekt će kao voditelj projekta po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za usklañivanje i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva: estetskih. u smislu Zakona o prostornom uredenju i gradnji. da bi se na kraju postiglo racionalno rješenje svake zgrade koje će zadovoljiti osnovni cilj gradnje zgrada. Osnovni cilj gradnje zgrada.projektantima grañevinskih instalacija što se tiće odabira tehničkih rješenja. 155/05 i 74/06) • Tehničkim propisom za prozore i vrata (NN.. znaci promicanje dobrog projektiranja i grañenja zgrada. broj: 69/06) • Tehničkim propisom o sustavima ventilacije. funkcijskih. ćime se ostvaruju sigurnosna. a koji glasi: ”Grañevina i njezini ureñaji za grijanje. iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade te održava-nje zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta (voditelja projekta) zgrade od sada biti posebno ključna jer će on po svojoj osnovnoj zadaći biti zadužen za usklañivanje i koordinaciju svih projektanata i ispunjavanje svih bitnih zahtjeva za zgradu tijekom projektiranja. Ciljevi su ovoga Propisa: a) ušteda energije (smanjivanje potrošnje neobnovljivih izvora energije za zimsko grijanje i ljetno hladenje zgrade) i zaštita okoliša (smanjivanje emisije C02) b) toplinska zaštita (smanjivanje gubitaka topline iz zgrade do kojih može doći zbog nedovoljne toplinske izolacije te osiguranje primjerene toplinske udobnosti u prostoru 75 . dovest će do toga da će se toplinskom zaštitom zgrada ubuduće sve više baviti specijalisti-gradevni fizičari koji će. konstrukcijskih. uz primjenu europskih načela. tj. imati znatno veću i složeniju zadaću. Naime. djelomićne klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 3/07) • Tehničkim propisom za dimnjake u gradevinama (NN 3/07) • hrvatskim normama (HRN) za proračun toplinske zaštite • hrvatskim normama za ispitivanje tehničkih svojstava toplinsko-izolacijskih grañevnih proizvoda • hrvatskim normama za tehničke zahtjeve.

najneučinkovitijim načinom. d) Istićemo da je ovaj Propis vrlo složen.zgrade tijekom cijele godine) c) sprječavanje pojave gradevinskih šteta (sprječavanje pojave površinske kondenzacije. nego i u skladu s 46 preuzetih europskih norma (EN). j) Prema tome. f) Tehničkim propisom za dimnjake u grañevinama propisano je da tehnička svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom uporabe osiguraju da potrošnja toplinske energije bude jednaka propisanoj razini ili manjoj od nje. on ostaje nepromijenjen a prostorije se hlade prekomjernim prozračivanjem. ako je izgrañena u skladu s tim projektom i ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju tehničke zahtjeve propisane u predmetnoj tehnickoj regulativi. izvoñenju. koeficijenta prijenosnih toplinskih gubitaka te nazivnih i projektnih toplinskih vrijednosti. Karakteristično za veliki dio stambenog i javnog sektora zgrada u Hrvatskoj je pregrijavanje prostora koje se rješava. uporabi i održavanju budu ispunjeni bitni zahtjevi za zgradu osobito s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu u zgradi. smanjenja trajnosti gradevnih materijala i dr. kondenzacije u gradevnim elementima. temperature unutarnje površine kojom se izbjegava kritićna vlažnost površine i unutarnja kondenzacija. mehaničkih.). U ovom 76 . vrata i sustave ventilacije tako da pri projektiranju. g) Hrvatskim normama za proračun (ukupno 18 hrvatskih norma propisanih ovim Propisom) utvrdene su metode proračuna toplinskih otpora. a što se praktički može provesti jedino uz uporabu računala (PC) s pomoću najnovijih programa. tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1°C. Jedino bi se ugradnjom mjernih sustava koji bi očitavali stvarnu potrošnju energije za grijanje i bili podloga za izračun stvarnih troškova grijanja nametnula nužnost štednje energije kroz primarnu potrebu uštede novca. Umjesto da se jednostavno smanji dotok topline. h) Hrvatskim normama za ispitivanje (ukupno 4 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrdene su metode ispitivanja fizikalnih. i) Hrvatskim normama za tehničke zahtjeve (ukupno 24 hrvatske norme propisane ovim Propisom) utvrñeni su posebni zahtjevi koje trebaju ispuniti toplinskoizolacijski grañevni proizvodi za zgrade. ako je zgrada projektirana u skladu s opisanom tehničkom regulativom. tada se smatra da takva nova zgrada ispunjava propisan bitni zahtjev za grañevinu s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. toplinskog rada iznad dopuštenih granica. godišnje se može uštedjeti cca 6% energije za grijanje. jer zahtijeva provodenje dokaznog proračuna predvidenoga projektnog rješenja što se tiće toplinske zaštite novih zgrada u skladu s tehničkim zahtjevima ne samo ovoga Propisa. kemijskih i tehnološ-kih svojstava te posebni zahtjevi koje toplinsko-izolacijski grañevni proizvodi namijenjeni zgradama moraju ispuniti. e) Tehničkim propisom za prozore i vrata te Tehnickim propisom o sustavima ventilacije. koeficijenata prolaska topline grañevnih dijelova i grañevnih dijelova zgrada. Smanjenjem temperature u prostorijama za nekoliko stupnjeva u većini bi se slučajeva nepromijenjena toplinska udobnost korisnika postigla dodavanjem pulovera ili sakoa na poslovične kratke rukave (svi smo česti svjedoci ulaska u stanove ili urede u kojima obitavaju ljudi u ljetnim kreacijama dok je vani temperatura ispod nule). otvaranjem prozora. Spomenuta je mjera potpuno besplatna a ono što nas najvjerojatnije sprečava u njezinom provoñenju je činjenica da se račun za centralno grijanje bazira na površini a ne na stvarnoj potrošnji energije. djelomicne klimatizacije i klimatizacije zgrada propisana su tehnička svojstva za prozore. PRAKTIČNE MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI Reguliranje termostata na radijatorima centralnog grijanja Reguliranjem termostata radijatora.

Korisno djelovanje otvorenog plamena je izmeñu 15 i 30% što znači da 70 do 85% energije iz goriva odlazi u dimnjak (u zrak). znatno smanjuju potrošnju tople vode. Usporedbe radi. energetski efikasni sustavi grijanja imaju faktor korisnog djelovanja izmeñu 70 i 90%. 77 . CD i DVD ureñaji. preporuka je ne kupovati. računala.) koja trenutačno nije u funkciji treba biti isključena (prekidač u off položaju). neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim karakteristikama. Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog ureñaja od samo 1°C (umjesto na 25°C hladimo na 26°C) rezultira 9% povećanjem potrošnje električne energije. Ovdje je važno istaknuti da je korištenje ureñaja s otvorenim plamenom u bilo koju svrhu izuzetno energetski neefikasno. Ako ureñaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70% (?<0. Hlañenje zgrade Preporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26°C. korištenje štedljivih tuševa. Energetski izuzetno neracionalan potez je hladiti prazne prostorije. Elektronička oprema (televizori. Za tipično tuširanje se utroši samo petina energije potrebne za kupanje u kadi.trenutku sve što nas može natjerati da štedimo energiju reguliranjem temperature u prostoriji je naša savjest i svijest o tome da radimo ispravnu stvar u borbi za očuvanje našeg Planeta (kojeg. prema poznatoj maksimi. preporuka je tuširanje umjesto kupanja u kadi. i dr. svjetla treba obavezno isključiti. Tuševi i kade U cilju uštede s jedne strane energije a s druge vode. Nadalje.7). jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja koje: • osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama • omogućuje veće standarde vizualne udobnosti • čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak • štedi energiju • štedi novac • smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu • štedi ograničene globalne izvore energije Korisne preporuke prilikom odabira načina grijanja Prilikom odabira načina grijanja u bilo kojem tipu zgrade vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog ureñaja ili sustava za grijanje. Reguliranje termostata na grijalicama vode (bojlerima) Preporuka je da se voda u bojlerima ne zagrijava na temperaturu veću od 50°C. senzora koji prekidaju vodeni tok i sl. nismo naslijedili od svojih očeva nego posudili od svoje djece). Korištenje prirodnog (dnevnog) osvjetljenja Važno je naglasiti da se izmeñu korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu. Isključivanje rasvjete i energetskih ureñaja U slučajevima da se prostorija napušta na više od nekoliko minuta.

78 . u skladu s njihovom namjenom. Nadalje. Prema spomenutom propisu zgrade moraju biti projektirane i izgrañene uz osiguranje minimalnog prozračivanja iz higijenskih razloga ili zbog korištenja ureñaja s otvorenim plamenom pri čemu satna izmjena unutarnjeg zraka sa vanjskim mora iznositi najmanje n=0. Preporuka u cilju uštede energije je izbjegavati dugotrajno prozračivanje prostorija tijekom zimskih mjeseci (potrebna je velika količina energije da se one ponovno zagriju) i dugotrajni rad mehaničkih ureñaja za prozračivanje ako za to nema potrebe. Kučanski ureñaji Hladnjaci i zamrzivači Hladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladnijem mjestu u kući. prvenstveno one s jednostrukim staklom toplinski su gubici jako veliki. Kapanjem tople vode gubi se puno i energije i vode. novog hrvatskog Tehničkog propisa o toplinskoj zaštiti i uštedi energije kod zgrada. Nadalje. Mješalice za vodu Neispravne miješalice za vodu treba čim prije popraviti. do 20.5h-1. potrebna satna izmjena zraka veća od 0. nego dva pranja do pola napunjenog bubnja. Solarni dobici Jednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade. ako je to ikako moguće njihovu izloženost Suncu. Vrlo jednostavna ali provjereno djelotvorna mjera je prekrivanje prozora zastorima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo. jako je važno dobro zatvoriti vodu nakon upotrebe jer se kap po kap izgubi velika količina.Prozračivanje (ventiliranje) zgrade U člancima 17. energetski je efikasnije pranje punog bubnja rublja. Nadalje. Preporuke za energetski efikasno korištenje hladnjaka i zamrzivača: • Ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno • Dobro zatvoriti vrata hladnjaka • Ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela (pričekati da se ohlade) • Pravovremeno odleñivanje hladnjaka i zamrzivača štedi energiju i produžava radni vijek ureñaja Perilice rublja Preporuka je odabir programa pranja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. koji treba uskoro stupiti na snagu propisani su načini prozračivanja zgrada.7h-1 (u vrijeme kad ljudi ne borave u prostoru dovoljno je osigurati izmjenu zraka od najmanje n=0. a najviše n=0. treba izbjegavati. U zgradama koje se prozračuju mehanički i kod kojih je. potrebno je osigurati povrat topline odlaznog zraka. nikako u blizini štednjaka ili bojlera. Prekrivanje prozora tokom noći Kroz prozore.7h-1. Vrlo je važno da izmeñu stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida ostane dovoljno prostora za prozračivanje kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanjem potrošnje energije.2h-1).

što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. a povratno razdoblje ulaganja kreće se. podova. zidova. a osobito u zgradama kao najvećim potrošaćima toplinske energije. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene. postići dva globalna cilja: prvo. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran. zaštititi okoliš. stropova. Uštedom i racionalnom potrošnjom energije treba. poduzimati odgovarajuće mjere za uštedu neobnovljivih izvora energije. NOVOLIT 2009. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. URSA. općenito. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. Ako u proračunamo fiziku zgrade za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida. aplikacija IGH. Postoječe aplikacije U primjeni su mnoge aplikacije za fiziku zgrade i energetsku efikasnost pa navodimo samo neke: KNAUFINSULATION KI EXPERT. Za stare zgrade dokazano je da se vedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. ali i kroz krov. Zaključak Potrošnja energije u svim granama ljudskih djelovanja svakim je danom sve veća. 79 . • Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude. • Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu. 10 cm za vanjski zid) jersu ustede najveće. • Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica. Zato treba u svakom podrućju. Glavne gradevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). a razdoblje povrata investicije najkraći. kao i sve ostale aplikacije usklañene s važečim propisima. • Prilikom ručnog pranja posuña. • Pri pripremi kave i čaja zagrijavati samo potrebnu količinu vode. nakon punjenja sudopera toplom vodom zatvoriti odvod i na taj način spriječiti nekontrolirano otjecanje tople vode.Kuhanje Preporuke za energetski efikasno kuhanje: • Uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha – na taj se način dulje zadržava toplina s jedne i smanjuje kondenzacija pare po kuhinji s druge strane. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. krovova te prozora i vanjskih vrata. očuvati prirodna bogatstva (resurse) i drugo.

Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.4. u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. OSNOVE ZGRADARSTVA. Prema starosti i vrsti gradnje. Referentni klimatski podaci odredeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. Energetska analiza postojećih zgrada provodi se prema utvrñenoj metodologiji provodenja energetskih pregleda zgrada. srpnja 2006. ekonomske i ekološke uštede. a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju. IZVEDBE ZGRADA Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. Na temelju usporedbe varijanti i isplativosti ulaganja u pojedinu mjeru odlučuje se o primjeni rješenja. Energetski pregled prvi je i osnovni korak u energetskoj certifikaciji zgrada. s prosječnom potrošnjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. 80 . Preporuka je provesti analizu za tri godine kako bi se dobila prosječna vrijednost potrošnje energije i odredila energetska učinkovitost/neučinkovitost vanjske ovojnice. do 2006. do 1980. postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti u karakteristične grupacije: -zgrade grañene prije 1940. Nakon toga je potrebno poboljšati postojeće toplinske karakteristike vanjske ovojnice kako bi se smanjili toplinski gubici i ispunili zahtjevi za racionalno korištenje energije prema TPRUETZZ. a provodi ga ovlaštena osoba. godine -zgrade grañene u periodu od 1987. godine -zgrade grañene prije 1970. godine. Za svaku mjeru računaju se potrebna ulaganja i ostvarive energetske. do 1987. Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada energetski pregled zgrade (energetski audit) jest dokumentirani postupak koji se provodi u cilju utvrñivanja energetskih svojstava zgrade i stupnja ispunjenosti tin svojstava u odnosu na zahtjeve propisane posebnim propisima i sadrži prijedlog mjera za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade. godine -novogradnja usklañena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. Za postojeće zgrade je potrebno utvrditi stvarnu potrošnju toplinske energije na temelju proračuna i analize troškova za energiju (toplinska energija. izgraden je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potrošači energije. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zaštiti. Prema PECZ. voda). godine. stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj Ijestvici od A+ do G. godine -zgrade grañene u periodu od 1970. razdoblje izgradnje izuzetno je važan parametar. a G energetski najnepovoljniji razred. električna energija. s time da A+ označava energetski najpovoljniji.

q\ > 18°C. MINIMALNA PROCJENA OBILJEŽJA ZA ZGRADE Sa stajališta energetske potrošnje u zgradama. razdoblja izgradnje.4. uvjeta življenja i zakonskih propisa procjenjujemo obilježja zgrade: Zgrade koje podliježu odredbama tehničkog propisa: ■ ■ sve nove zgrade (osim nekoliko izuzetaka) postojeće zgrade kad se na njima planira izvoñenje većih radova S obzirom na propisane zahtjeve. tehnički propis razlikuje nove zgrade: 1 . 81 . stambene i nestambene namjene 1. ZAHTJEV .po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu q\ >18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<q\< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature q\ < 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade) Zahtjevi za uštedu toplinske energije: ■ nove zgrade. osigurava higijenska mikroklima u prostoru zgrade i sprječava kondenzacija vodene pare na svakom mjestu unutarnje površine omotača grijanog prostora zgrade .po namjeni ili veličini zgrade ■ ■ ■ ■ ■ ■ stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (\/<100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana. bruto površine <400m2) 2 . Zbog karakteristika gradnje. za uobičajeno korištenje zgrade.1. uz uvjet dovoljnog grijanja i provjetravanja.odnosi se na ograničenje godišnje potrebne topline za grijanje Qh (kWh/a) To je računski odreñena količina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi ODREðUJE SE METODOM MJESEČNE BILANCE Minimalna toplinska zaštita Minimalna toplinska zaštita obuhvaća mjere toplinske zaštite kojima se. razdoblje izgradnje i minimalna obilježja zgrade izuzetno su važan parametar.

zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova. a ploštine su >0. K)].za θe.min> ®e.40 0. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^.00 0.70 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu.65 0. koji imaju plošnu masu ≥100 kg/m2.40 0.45 0.65 1.30 1. ne smiju biti veći od vrijednosti danih u tablici 4. ovisno o srednjoj mjesečnoj temperaturi najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade .35 W/(m2 ■ K) krovovi U < 0.80 0.85 0.80 1.min^+ 1.40 82 .min ≤ 3°C (stroži zahtjev) Za prozirne elemente u omotaču grijanog prostora zgrade zahtjeva se: .00 W/(m2K) Zahtjevi koje treba ispuniti kod projektiranja novih zgrada: -Toplinski mostovi -Toplinska zaštita ostakljenih ploha tijekom ljeta -Toplinska zaštita tijekom ljeta neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase <100kg/m2 -Zrakonepropusnost omotača zgrade -Zrakopropusnost reški prozora i vanjskih vrata -Kondenzacija vodene pare na površini grañevnog dijela (posebno toplinskih mostova) -Kondenzacija vodene pare unutar grañevnog dijela (difuzija) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0.70 0.55 0. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.za zgrade s 12°C <qi< 18°C U ≤ 3. zidovi prema garaži.80 1.30 1. stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora. U [(W/(m2 .mj.min > 3°C (blaži zahtjev) .50 0. stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.5m2.30 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4.za θe.80 W/(m2K) .mj. Prilog C Tehničkog propisa.mj. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Grañevni dio Vanjski zidovi.Koeficijent prolaska topline U W/(m2K) grañevnih dijelova u omotaču grijanog prostora zgrade temperature qi > 12°C.mj.za zgrade s qi ≥ 18°C U ≤ 1.00 0.

40 0.60 0.Napomena: 2e.1 2.40 0. tavanu Prozori. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3).80 0.80 3.80 0.801) 2. kod okomitog upada sunčeva zračenja Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete U [(W/(m2CK)] &t > 18°C 12°C <$<18°C @emi ©emi ©emi @emi 0.90 0.80 0.90 0.90 0.50 2.75 1. Fc (-) Tablica 2.svijetle boje i malene transparentnosti . stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu.80 1.60 0. U [(W/(m2 .50 2.80 Napomena: 2e.90 0. krovni prozori.tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane ^c (-) 1 0.75 0. zidovi prema garaži.651) 2. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m.45 0.50 0.2 2. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.30 0.60 Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.80 0. g* (-). Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja.50 2.80 0.00 6 7 8 0.00 0.3 3 Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmecfu stakala . K)]. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element Vanjski zidovi.50 0.mj. balkonska vrata.mj.80 0.00 3 4 5 0.40 0.50 0.90 83 .00 3.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m2: Prema tablici 6.40 2. Redni broj 1 2 2.30 0.75 0. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka ffi (") 0.bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) .70 0.87 0. Zahtjevi za ostakljenja: Tablica 1.60 0.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.

loñe D) 5 Markize.3. koji su izloženi sunčevu zračenju. Koeficijenti prolaska topline -U [W/(m2. ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova.80 W/(m2 K) zgradu s 12 °C <2j(°C) < 18°C U < 3.1 . otraga provjetravano 3.30 W/(m2 K) 84 . na staklene dijelove vjetrobrana lZahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom < 100 kg/m?: zidovi U < 0. prema tehničkim specifikacijama za proizvode • za neprozirne grañevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002.30 0. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora ■ Vanjski neprozirni grañevni dijelovi.00 W/(m2K) Zahtjevi za stijenke kutije za rolete: zgrada s Gi (°C) 3 12°C U < 0.žaluzine. mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002.žaluzine.25 0.35 W/(m2 K) krovovi U < 0. nisu još u potpunosti donesene u EN normama. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci. prema tehničkim specifikacijama za proizvode.40 a) b) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja:< manja od 15% smatra se malenom. gore i bočno provjetravane b) 0. Dinamičke toplinske karakteristike grañevnih dijelova. Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora. • za ostakljenje prema HRN EN 673:2003.80 W/(m2 ■ K) Zahtjevi za vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom: 3 zgrada s Gj(°C) 12°C U < 2. Zahtjevi se ne odnose: na staklenu plohu velikog izloga koji ima ploštinu veću od 4 m2. HRN EN ISO 6946/A1:2003 HRN EN ISO 6946/A2 (za grañevne dijelove koji graniče s tlom uzima da je R se = 0) Zahtjevi za prozirne elemente pročelja: zgrada s Gj(°C) 3 18°C U < 1. cjrilje) 4 Strehe.K)] odreñuju se: • za prozore i balkonska vrata: prema HRN EN ISO 10077-1:2002. lamele koje se mogu okretati.2 .90 W/(m2 ■ K) Zahtjevi koji se odnose na minimalnu toplinsku zaštitu i zahtjevi koji štede energiju uvijek vrijede za prozirne konstrukcije i identični su za obje klimatske zone. a transparentnost u iznosu 315% ili većem smatra se povišenom.U [W/(m2 K)]. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline . Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: ■ Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta ■ Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih grañevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta ■ Zrakonepropusnost grañevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade ■ Zrakopropusnost reški prozora.50 0. rolete. kapci (škure.

stropovi prema negrijanoj prostoriji ispod Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Stropovi iznad vanjskog prostora. K)].Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m?: Prema tablici 4.mj.80 0.55 0. stropovi prema negrijanoj prostoriji iznad Stropovi prema negrijanom podrumu.45 0.70 0.30 0.85 0.40 0. grañevnih dijelova s plošnom masom >100 kg/m2 85 . zidovi prema negrijanoj prostoriji Zidovi prema tlu Podovi na tlu (do dubine tlocrta prostorije 5 m) Stropovi izmeñu stanova. U [(W/(m2 .00 0. stropovi iznad garaže U W/( m'CEK) G?e.00 1. tavanu Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0^. stropovi izmeñu grijanih radnih prostorija različitih korisnika Stropovi prema tavanu.65 0.80 1. Redni broj 1 2 Grañevni dio Vanjski zidovi.30 3 4 5 6 7 8 9 1.80 1.50 0.40 Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.40 0.min^+3°C 1.65 1. zidovi prema garaži.70 0.mj.min>+3°C ®e.

90 0.80 0.Napomena: 2e.60 2. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.80 0.nmin = 0.00 3 0. balkonska vrata. Zrakopropusnost reški prozora.30 0.60 1.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.00 2.00 6 7 0. uključivo možebitne spojnice izmeñu pojedinih grañevnih dijelova i prozirne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja. balkonska vrata i krovnih prozora Redn i broj 1 2 Broj katova zgrade do 2 kata više od 2 kata Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 2 3 86 . stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka.(koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi) ■ u zgradi koja se provjetrava mehaničkim ureñajem za provjetravanje broj izmjena zraka . prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.80 0. grañevnih dijelova zgrada malog obujma (V£100 m3).40 4 0.mj. budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta. podovi na tlu Vanjska vrata s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete 0.90 8 0. balkonskih vrata i krovnih prozora prema tablici 3 u prilogu C Propisa: Tablica 3.nmin = 0.40 0.80 0.80 0. Provjetravanje prostora zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena da osigura minimalno provjetravanje prostora: ■ da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti.n > 0. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu. obiteljskih kuća i nakon zahvata na postojećim zgradama Redni broj 1 2 Grañevni element &t > 18°C @emi min>3°C ©emi min<3°C U [(W/(m2CK)] 12°C <$<18°C @emi min<3°C ©emi min>3°C Vanjski zidovi.90 0. krovni prozori.801) 2.mj.80 Napomena: 2e.30 0. U [(W/(m2 . K)].50 0.40 5 0.80 0.651) 2.75 3.50 2. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine tlocrta prostorije 5 m Zrakonepropusnost omotača zgrade Zgrada mora biti projektirana i izgrañena na način da grañevni dijelovi koji čine omotač grijanog prostora zgrade.min Je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Zahtjevi za vanjske neprozirne grañevne dijelove s plošnom masom > 100 kg/m^: Prema tablici 6.50 2.7 h-1.Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom: zgrada u kojoj ljudi borave ili rade .5 h-1 ■ zgrade kada ljudi ne borave .45 1.90 0.50 0.2 h-1.75 3.00 0. Razredi zrakopropusnosti reški prozora.40 0. potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka. tavanu Prozori. i/ili zbog korištenja ureñaja za grijanje s otvorenim plamenom. zidovi prema garaži.

■ ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002.fo = A / Ve (nr1) ploština korisne površine zgrade .AK (m2) ploština prozora u ukupnoj ploštini pročelja .Ve (m3) obujam grijanog zraka . odredba se ne odnosi na ureñaje za provjetravanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka. presjeci i pročelja zgrade ■ lokacija i orjentacija zgrade ■ namjena zgrade ■ projektna unutarnja temperatura ■ sastavi grañevnih dijelova zgrade ■ granice grijanog prostora i temperaturnih zona 87 . Prilog C Propisa. koji su u funkciji uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade Proračun fizikalnih svojstava zgrade obzirom na toplinsku energiju i toplinsku zaštitu ■ dokaz o ispunjavanju zahtjeva iz Propisa: ■ za pojedine grañevne dijelove ■ za zgradu u cjelinu ■ ulazni podaci . ■ ■ ■ ■ lokacija i namjena zgrade meteorološki parametri podjela zgrade u toplinske zone (ako je zgrada podijeljena u više toplinskih zona) geometrijske karakteristike zgrade/zone: ■ ■ ■ ■ ■ ■ oplošje grijanog dijela zgrade .Dokazuje se: ■ ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026:2001 prije njihove ugradnje.podloga kod proračuna Potrebne podloge i podaci za provoñenje proračuna fizikalnih svojstava ■ kotirani tlocrti. Provjetravanje prostora zgrade uz prozore ili umjesto njih mogu se ugraditi ureñaji za provjetravanje: Ureñaji za provjetravanje moraju omogućiti jednostavno podešavanje po potrebi korisnika zgrade.A (m2) obujam grijanog dijela zgrade . način uporabe i učešća obnovljive energije u podmirenju potrebne topline za grijanje (ako je predviñena) ■ predviñena tehnička rješenja za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom Ijeta ■ uvjeti i način skladištenja i ugradnje grañevnih proizvoda koji su od utjecaja na toplinska svojstva ■ sastav pojedinih grañevnih dijelova zgrade ■ ugrañena oprema i instalacije.V (m3) faktor oblika zgrade . Ureñaji za provjetravanje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrñene u tablici 3.f (-) ■ vrsta energenta za grijanje i sustav grijanja ■ vrsta..

Osnovni konstruktivni elementi zgrada 88 .4. 4. zgrade se mogu podijeliti prema različitim kriterijima.2.2. TIPOLOGIJA IZGRADNJE I NJIHOVA PODJELA Radi lakšeg i sistematskog proučavanja.1.

89 .

zakrivljene ploče (H) i (J). lančanice (N i 0). zatega (L). Ona se sastoji od raznovrsnih tipova sklopova sastavljenih od osnovnih elemenata . razapeto platno (0) i razapeta mreža (R). Složene konstrukcije sastoje se od meñusobno povezanih osnovnih elemenata 90 . lučni nosači (C). prosta greda (D). štap (B). nagnute ili vertikalne ploče (E).Cjelokupno tijelo zgrade naziva se općim imenom konstrukcija zgrade. ravna ploča (G). zid (F). U osnovne elemente grañevine ubrajamo stub (A).

TEHNOLOGIJA GRAðENJA ZGRADA S obzirom na tehnološke postupke koji se primjenjuju u grañenju. metala ili lijepljenog drveta. VRSTE OBJEKATA VISOKOGRADNJE (ZGRADA) PREMA KONSTRUKTIVNOM SISTEMU Prema konstruktivnom sistemu . — polumontažni i — industrijski 91 . zakrivljenih i sličnih konstrukcija koje se grade od tankih armiranobetonskih konstrukcija. Masivni sistem . 10). ispune se polja izmeñu stubova za obimne zidove. Noseći zidovi se cjelokupnom naljegajučom površinom oslanjaju na temeljne stope u vidu traka koje prenose opterećenja zgrade na temljno tlo. a polja izmeñu njih ispunjavana raznovrsnim materijalima. U skeletnom sistemu najprije se izgradi skelet.Na slici 6 prikazani su uz osnovne elemente i njihova primjena na nekim od izgrañenih objekata visokogradnje. U prošlosti su upotrebljavane drvene grede i od njih izgrañivane skeletne zgrade (sl. — U ovom sistemu glavni nosioci opterećenja su noseći — konstruktivni masivni zidovi. Isti naziv nosi i sklop od pravih ili kosih stubova povezanih lučnim nosačima na koje se oslanjaju meñukatne konstrukcije. pa tek tada rade unutrašnje pregrade kao i ostali završni radovi.načinu prenošenja cjelokupnog opterećenja razlikuju se slijedeći sistemi: — — — masivni. zgrade se mogu graditi na: — tradicionalni (monolitni) — montažni. Raznovrsnost oblika i konstrukcija je veoma velika. greda kao i površinskih nosača — meñukatnih konstrukcija naziva se skeletna konstrukcija (sl. koji su u obliku platna pa se zbog toga nazivaju zgrade sa armiranobetonskim platnima (sl. 10) ill čeličnih nosača. Prostorno površinski sistemi — Na objektima grañenim po ovim sistemima opterećenja se prenose preko naboranih. ravnih. 9). Na ovakav način u suvremenom grañevinarstvu podižu se zgrade niže katnosti. U masivnom sistemu konstruktivni zidovi se zidaju blokovima za zidanje. Oni primaju opterećenja i ravnomjerno ih prenose na niže konstruktivne elemente zgrade. koje se nazivaju zidane zgrade. skeletni i prostorno površinski sistem. Zgrade veće katnosti grade se sa tankim armiranobetonskim zidovima. 11). opekom ili kamenom. Na slici 7 prikazani su samo neki primjeri već izgrañenih objekata sa formama zasnovanim na različitim geometrijskim tijelima. Skeletni sistem izrañuje se od armiranobetonskih (sl. Skeletni sistem — Linijsko-površinski konstruktivni sklop sastavljen kombinacijom linijskih nosaća — stubova.

iako to za sada nije obavezno. Polumontažni način grañenja Ovaj sistem nastaje kombinacijom tradicionalnog i montažnog načina grañenja. Podjela zgrada prema veličini i namjeni Zgrade se dijele prema veličini. Industrijski način grañenja Industrijski način grañenja omogućava industrijalizaciju grubih grañevinskih i svih pratećih radova. a tavanice. i u najmanjoj mjeri i na završne radove. zidovi i stubovi izvode na licu mjesta. pogonima izvoñača ili na gradilištu. grede iznad prozora i drugo se donesu I. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnu skrb. Svi elementi zgrade.). NN 113/08. jer se neki dijelovi zgrade. zgrade se prema namjeni i načinu potrošnje energije dijele na: A stambene zgrade: 1. kao i od osiguranja serijske i masovne proizvodnje. B nestambene zgrade: 1. betoniranje. administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene. 3. 2. površine do 1000 m2 i velike zgrade površine preko 1000 m2. instalacija i završnih radova u tvornicama za proizvodnju industrijskog montažnog sistema. oblaganje zidova.2. kao gotovi prefabrikati.2. 92 . izvode se na licu mjesta (zidanje. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu. muzeji i knjižnice.Koji će način izgradnje biti usvojen zavisi od mnogih činilaca. manjim gradilištima. namjeni i načinu potrošnje energije. izrada podova. Ovakav način grañenja je skup i dugotrajan. U Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (PECZ). s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambene kuće s jednim stanom. Montažni način grañenja Ako se pojedini elementi zgrada izrade u većem broju u tvornicama.zgrade kod kojih se izraduje zasebni energetski certifikat za svaku stambenu jedinicu). S obzirom na razvoj zakonodavnog okruženja. a do objekta dizalicama prenesu i montiraju. grubi i završni radovi. 4. kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova po lameli . 2. Tradicionalni način grañenja Pod ovim sistemom grañenja podrazumijeva se cjelokupno izvoñenje zgrade na mjestu gdje stalno ostaje. stambeni blokovi . npr. postave na predviñena mjesta po projektu.zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebni certifikat za svaku stambenu jedinicu). Nove i postojeće zgrade dijele se na male zgrade. Prema toj podjeli se za sada razmatraju i energetski sustavi te izraduje elaborat primjenjivosti alternativnih izvora energije. postavljanje instalacija i dr. Primjenjuje se u raznim konstruktivnim sistemima. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova. Zadržao se jedino kod gradnje manjih porodičnih zgrada i na nekim ne mehaiziranim. kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezane zgrade s jednim stanom. najviše od ekonomsko-tehnoloških uslova i zahtjeva konstrukcijske prirode. Njime se ubrzava grañenje i snižavaju cjene radova. uredske. školske i fakultetske zgrade. preporuka je da se i za manje zgrade razmatraju alternativni energetski sustavi. vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove. temelji. rad na ovakav način naziva se montažni način grañenja. 4. Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. tako da je rad na gradilištu sveden samo na montažu.

elektromotorne pogone. koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. Nestambene zgrade U nestambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 55 posto). kuhanje (oko 5 posto). u skladu s PECZ. telekomunikacijske zgrade). 6. energetsko certificiranje zgrada. 8. 9. zgrade koje imaju predvideni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje. studentski. 4. U zgradama trgovačke namjene najčešće je dominantna potrošnja električne energije u odnosu na ostale energente. zgrade za promet i komunikacije (terminali. zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predvidenom spomeničkom zaštitom zgrade. moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugradene zračne zavjese.dački. proizvodne hale. U zgradama obrazovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje (do 55 posto). 93 . zatim za rasvjetu (12 do 15 posto). zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri. zgrade za stanovanje zajednica (domovi . zgrade za promet. te za rasvjetu (do 20 posto). radionice. industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak. 9. Isto tako. pripremu potrošne tople vode (8 do 10 posto). Možemo zaključiti da potrošnja za toplinske potrebe predstavlja od 80 do 90 posto ukupnih energetskih potreba zgrade. restorani i si). hlañenje (oko 4 posto) i za ostale potrebe – opremu. zgrade za stanovanje). zgrade namijenjene za održavanje vjerskih obreda. zgrade ugostiteljske namjene (gostionice. rasvjetu i uredaje (12 do 15 posto) i za kuhanje (12 do 15 posto). Tako je u zgradama trgovačke namjene znatno veći udio potrošnje energije za hladenje te opremua. uredaje. ostale vrste zgrada koje troše energiju radi ostvarivanja odredenih mikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru. nove zgrade i postojeće zgrade koje se prodaju. a tako i razmatranje energetskog koncepta nije potrebno raditi za: 1. 2. pošte. 10. u skladu sa svojom namjenom. elektromotorne pogone i klimatizaciju (do 30 posto) te rasvjetu (do 20 posto) nego za grijanje i pripremu potrošne tople vode (oko 15 posto).5. radnički. zatvori. jednostavne gradevine utvrdene posebnim propisom. iznajmljuju ili daju na leasing. klimatizaciju i drugo (15 do 20 posto). umirovljenički. 7. 6. 3. postaje. ureñaje. vojarne i si. postojeće zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. 10. dječji domovi. 5. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C Stambene zgrade U stambenim zgradama najveći udio potrošnje energije je za grijanje (50 do 60 posto). zgrade s dućanima). U zgradama poslovne namjene najveći udio potrošnje energije je za grijanje ( oko 50 posto). 7. privremene zgrade izgradene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta. zatim za pripremu potrošne tople vode (15 do 20 posto). 8. postojeće zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe. Kod nestambenih zgrada udio potrošnje energije za pojedine grupe potrošnje se može znatno razlikovati. sportske dvorane. zatim za rasvjetu i uredaje (do 20 posto) i hladenje (do 20 posto).

Primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja potrebno je iskoristiti toplinske dobitke zimi. prema današnjem shvačanju. ali i hladenje. Toplinska izolacija nije se koristila. godine Karl Schmidt govori o ogranićenoj godišnjoj potrošnji energije.Povećanjem standarda očekuje se daljnje povećanje potrošnje energije za grijanje. 1912. Ovim aktivnostima se osim na smanjenje potrošnje energije utječe na povećanje ugodnosti boravka u prostoru. Kako bi se smanjile potrebe za toplinskom energijom za grijanje i hladenje zgrada i ostvarilo racionalno korištenje energije potrebno je povećati toplinsku zaštitu zgrade odnosno svih konstrukcija vanjske ovojnice zgrade. 4. iako toplinski neizolirane. ne predstavljaju tako veliki problem u smislu toplinskih gubitaka. godine. bila je nepoznata.Toplinska zaštita nije bila predmet koji je usmjeravao izbor konstrukcije. godine u naselju Heleran kod Dresdena grade se grañevine od drveta u obliku dvostruke drvene konstrukcije i meñuprostora ispunjenog tresetom. Stare zgrade masivne zidane konstrukcije. a smanjiti doprinos toplinskih dobitaka Ijeti. smanjuju se troškovi za održavanje zgrade i povećava trajnost svih konstrukcija i energetskih sustava koji se koriste.1. U tradicionalnom graditeljstvu zaštitna uloga vanjske ovojnice zgrade bila je iskustveno prenosena ovisno o primijenjenom materijalu koji je zadovoljavao nosivost i pruzao odreñenu toplinsku zaštitu. debljine zida 25. tradicionalnim tehnikama i materijalima. Ovo možemo smatrati pretećom ugradnje toplinske izolacije u svrhu uštede Starije zgrade izvodile su se kao zidana konstrukcija od pune opeke ili kamena. 38 ili 50 cm pa i vise. ZGRADE GRAðENE PRIJE 1940 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene prije 1940. Ova faza gradnje predstavlja najveći problem u smislu energetske potrošnje. Prva razmišljanja teoretičara o ograničenoj količini energetskih sirovina javljaju se početkom dvadesetog stoljeća. Stropovi su 94 . a ušteda energije. 1921.2.

prvenstveno vanjskog zida.2. ili opekarski elementi položeni u sloj pijeska. zbog velike debljine konstrukcije i relativno niskog stupnja zagrijavanja prostora. Podovi prizemnih prostorija na tlu izvodili su se najčešće s drvenim slijepim podovima u nasipu. isušivala se u prostoru podruma. Podrumski prostori su uglavnom bili pomoćni prostori grañevine koji se nisu grijali. do 1970. Zidovi u tlu kod starih zgrada izvodili su se kao i vanjski zidovi od opeke ili kamena. ne stečeći ostalim konstrukcijama. te zamjenom prozora. Analize pokazuju da se povečanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice. Podovi su najčešće bili izvedeni na sloju nabijene zemlje. Tavan kod tradicionalne gradnje služi kao meñuprostor izmeñu vanjskog i unutarnjeg grijanog prostora. godine. Prosjećni gubici topline kod takvih starih zgrada kreću se uglavnom izmedu 200 i 250 kWh/m2 godišnje. te pregrijavanja prostora Ijeti.uglavnom drveni ili masivni od opeke.Takvi prozori uzrokuju velike gubitke topline kroz vanjsku ovojnicu. Najčesce neizolirani pod nije stvarao problema u pomoćnim negrijanim prostorima grañevine. Podgled svoda uglavnom se žbukao. Hladni podovi grijanih prostora često su izlozeni i pojavi kondenzacije na njihovoj gornjoj površini. Vezana je uz naglu pojavu novih materijala u graditeljstvu 50-tih godina. Strop prema negrijanom tavanu najčesće se izvodio kao drveni strop s pogledom (žbuka na dašćanoj oplati). Vlaga koja je bila neminovna. Ugrañivali su se kao jednostruki ili dvostruki prozori s dva krila na razmaku većem od 10 cm. primjene novih materijala i statički laganijih konstrukcija a prije pojave propisa o toplinskoj zaštiti. Takve starije zgrade masivnih debelih zidova. 95 . Posljedice su ostećenja konstrukcije. Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do povečanih toplinskih gubitaka zimi. razdoblju velike i ubrzane gradnje. Krov kod starih grañevina najčešće se nije izolirao jer se izvodio iznad negrijanog tavanskog prostora. Problem se pojavljuje 50-tih i 60-tih godina pojavom novih grañevinskih materijala. Podovi na tlu u slučaju grijanih prostora ne zadovoljavaju zahtjeve današnjih propisa. ali i do većeg zagañenja okoliša. 4. kako uslijed transmisije tako i zbog prolaza zraka kroz nebrtvljene reške. nisu imale tako velike toplinske gubitke. Toplinska zaštita zgrada je dio grañevinske fizike kojaje relativno mlada znanost. gubici topline smanjuju na 60-90 kWh/m2 godišnje. te neudobno i nezdravo stanovanje i rad. nasipom šute i gornjom dašćanom oplatom kao podom tavana. kao novije lake betonske konstrukcije. IZGRADNJA IZMEðU 1940 i 1970 godine U ovoj grupi možemo razlikovati starije zgrade grañene u razdoblju 1940. Kao podna obloga koristile su se drvene kocke ili opekarski elementi polozeni u nasip.2. hladnih obodnih konstrukcja. Zagañenje okoliša opet ima utjecaj na ostećenje grañevina i na život i zdravlje ljudi. Prozori i vrata kod starih grañevina izvodili su se uglavnom drveni. ostečenja nastalih kondenzacijom (vlagom). kamena ili betonskih elemenata (rebricasti betonski strop). što je ušteda u potrošnji energije za oko70%. Strop iznad negrijanog prostora je uglavnom strop podruma i najčešće se izvodio kao svoñeni strop od opeke ili kamena s nasipom i plivajućim drvenim podom položenim u taj nasip. Najčešće provjetravani podrum služio je kao tampon prostor izmeñu tla i prostora prizemlja. energetsku krizu te uz razvoj svijesti o potrebi ustede energije i zaštite okoliša. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije što dovodi do povečanja cijene korištenja i održavanja prostora. ustakljeni s jednim ili dva stakla po krilu.

. bez ikakve toplinske zaštite. do 1987. u razdoblju od 1970. zahvaljujući kojem konstrukcija zgrada postaje sve tanja i sve lakša. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada u Republici Hrvatskoj doneseni su 1970. ima za posljedicu izgradnju velikog fonda zgrada koji je sa stajališta toplinske zastite i ustede energije izuzetno nepovoljan. Istovremeno se razvija industrija gradevinskih materijala. do 1980. godine. 4. godine vrlo je česta izgradnja vitkih skeletnih konstrukcija ili poprecnih betonskih nosivih zidova. ali vrlo loših profila. Problem se pojavljuje i kod prenamjene tavanskog prostora u grijani stambeni prostor. a s obzirom na toplinsku zaštitu. do 1987.Novi materijali i njihova raznolikost rezultirali su i promjenom koncepcije konstrukcija.3. tankih konstrukcija. godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada -Službeni list SFRJ 35/70). Česti su i prefabricirani betonski parapetni paneli. Nikakva ili vrlo stidljivo primjenjena toplinska izolacija karakteristicna je za gradnju sve do 1980. kroz takve zidove gubi se znatan dio toplinske energije i pojavljuje problem vlage. Zgrade se tada grade uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta statike i toplinske 96 . a s druge strane gradnja statički vitkih.Takva gradnja počinje vec 50-tih godina proslog stoljeca. Površina staklenih ploha se povećava. Zgrade su se gradile iskustveno. te gradnja "tankih" konstrukcija koje zadovoljavaju statički proračun. ali nemaju nikakav energetski koncept. Statika zgrade je zadovoljena. godine. a ispuna izmedu nosive konstrukcije radi se često kao stolarski element s izuzetno lošim toplinskim karakteristikama. IZGRADNJA NAKON 1970 godine Prva naftna kriza sedamdesetih godina proslog stoljeća ubrzala je prihvaćanje činjenica da su izvori fosilnih goriva sasvim sigurno ograničeni i da je energente potrebno racionalno koristiti. godine. upotreba betona i armiranog betona. Počinje skromna primjena toplinske izolacije u debljinama 2-4 cm. Za svaku zonu su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (danas U) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade. Večina europskih zemalja danas ima regulirano područje toplinske zaštite i uštede energije koje se trenutno usklañuje s dokumentima prihvačenim na razini EU. Zgrade gradene u razdoblju od 1970. bez prekinutog toplinskog mosta. a energetski koncept ne postoji. Kod zgrada grañenih prije 1970. nisu se radili nikakvi proracuni gubitaka topline i uštede energije.2. Tehnički napredak u proizvodnji materijala za zidanje. Koriste se uglavnom prozori sa izo staklom. kao i primjena armiranog betona. te s lošim brtvljenjem. zadovoljavajući statiku konstrukcije. Ubrzo nakon toga mnoge industrijski razvijene zemlje donose prve zakone i propise o stednji energije za zagrijavanje grañevina. je s jedne strane usvajanje prvih propisa o toplinskoj zastiti zgrada i početak skromnog korištenja toplinske izolacije. U njemu je odreñena podjela državnog teritorija na tri grañevinsko klimatske zone. Armirani beton dopusta staticki "tanke" konstruktivne elemente koji bez toplinske izolacije imaju velike toplinske gubitke. velikih staklenih površina i zapravo toplinski vrlo loših objekata. Osnovna karakteristika gradnje u razdoblju od 1970. uvoñenjem standarda grijanja prostora na temperaturu višu od 18°C. Prvi propisi o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj doneseni su 1970. Meñutim. Zato je kod analize toplinskih karakteristika postojećih zgrada bitan podatak o godini izgradnje ili veće rekonstrukcije zgrade.

zaluzina i si. S obzirom na velike staklene površine koje karakteriziraju gradnju tog razdoblja. godine do danas. te vanjski zid i prozore. Godine 1980. a ukoliko postoji tanki sloj izolacije. su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme JUS U.5. Mjere za uštedu energije u grañevinskom djelu: Mjere sanacije ne razlikuju se puno u odnosu na sanaciju starijih zgrada. I u ovom slučaju ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu. godine u ograničavanju toplinskih gubitaka. debljine izolacije vanjskog zida kreću se od 14 do 30 cm. Standard grijanja meñutim raste.530 (1980. potrebno je ispitati njezino stanje. Svi projekti i sva izgradnja u razdoblju od 1987. koeficijenti U moraju biti i znatno manji od dopuštenih. te eventualno ugraditi toplinski kvalitetnije staklo i dobro zabrtviti profile.). S druge strane gledano. s tom prednosti što se izolacija uglavnom bez problema može izvoditi s vanjske strane. Najčešće se koriste kamena vuna i polistiren. već i za zgradu kao cjelinu. te iznose i preko 300kWh/m2godisnje. zamjena prozora može rezultirati vrlo velikim uštedama.J5. minimalna preporučljiva debljina izolacije iznosi 10 cm. godine.J. Za postizanje niskoenergetskog standarda gradnje. Zgrade urazdoblju od 1987 do 2006 godine Unatoć svjetskim trendovima i naglašene potrebe štednje energije u zgradama.J5. Ovdje možemo naglasiti da se najveće uštede postižu većim debljinama toplinske izolacije. 6 i 8 cm za vanjski zid. Važno je naglasiti da je bitna novost u Propisima iz 1987. Ukoliko zid uopće nije izoliran. velike staklene površine povečavaju troškove sanacije. godine pod nazivom HRN U. Gradi se svim dostupnim materijalima na tržištu. (ili pune opeke 25 cm) koja obostrano ožbukana jedva zadovoljava tadašnje minimalne uvjete za toplinsku izolaciju. HRN U. uz mala ulaganja i toplinskom izolacijom niša s radijatorima i kutija za roletu. Ne posvećuje se gotovo nikakva pažnja rješavanju detalja karakteristicnih toplinskih mostova. Osim ove norme u primjeni su i sljedeće norme iz područja toplinske tehnike u grañevinarstvu: HRN U.J5. pooštreno i dopunjeno izdanje doneseno je 1987.510 (1987. te je zamijeniti novom ili dopuniti postojeću s barem 10 cm nove toplinske izolacije. Zidane konstrukcije izvode se uglavnom od šuplje blok opeke 19 cm. ima u prosjeku istu toplinsku kvalitetu. godine 97 .J5. Bitnog napretka u toplinskoj zaštiti zgrada u razdoblju od 1987. Armirano betonske konstrukcije zidova izvode se ili bez izolacije. Potrebno je kod svake sanacije ispitati kvalitetu prozorskih profila i stakla. rjeñe 20 cm. grañenim prije 1970. Krovovi se često izvode kao ravni krovovi s betonskom pločom i minimalnom izolacijom. te 8 do 12 cm za kosi krov.600.520 (1980. a primijenjena toplinska izolacija je takva da zadovoljava postojeće propise. Da bi se to zadovoljilo. drvolit ili okipor koja se stavlja u oplatu kod betoniranja. te ugradnjom roleta. Hrvatskoj je trebalo gotovo dvadeset godina do usvajanja Novog tehničkog propisa i strožih zahtjeva glede toplinske zaštite i uštede toplinske energije u zgradama.600: Toplinska tehnika u grañevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i grañenje zgrada kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za cca 30 posto. HRN U. ne samo kroz pojedine elemente vanjske ovojnice.). do 2006. u debljinama 4. Armirano betonski zidovi izvode se u minimalnim statičkim debljinama od 16 i 18 cm. Puno se može postići.Toplinski gubici zgrada iz ovog razdoblja često su veći od onih na starijim zgradama. ili s 2-4 cm izolacije tipa heraklit.). a godišnje toplinske potrebe kreću se u prosjeku od 100 do 150 kWh/m2 godišnje.izolacije.To često rezultira pojavom vlage i plijesni na unutrašnjim uglovima kuća. Novo. Parapeti su često betonski prefabrikati.

17 0.5 69.43 0. 98 . Pritom će uloga arhitekta kao glavnog projektanta zgrade biti od sada posebno kljućna jer će on po svojoj osnovnoj zadaci biti zadužen za uskladivanje i koordinaciju svih projektanata.0 44. toplinsku zaštitu i uštedu energije novih zgrada. godine potrebno je dodatnim preporukama za uštedu energije .2 33.17 0.6 28.38 0.0 34.6 44. tako i putem promocije i podizanja svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša.6 13. uz promet i industriju. te prikaz usteda potrosnji energije/lzvor EIHP L KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE U (W/m2K) 0. kako putem zakonske regulative. Ono sto treba svakako učiniti je usmjeriti sve snage na povečanje energetske učinkovitosti. štedna rasvjeta.0 14. godine usvojenje novi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. Tablica 3. a obuhvaća i novogradnje i rekonstrukcije postojećih zgrada.8 36.35 0. i manjim zahvatima na ovojnici zgrade.6 60. uz uvjet zdravog i udobnog boravka ljudi u zgradama. Aktivnosti na povećanju energetske učinkovitosti povečanjem toplinske zaštite zgrada treba usmjeriti na zgrade grañene prije 1987.55 0.2 38.62 0.3 76.47 0. godine. treba ponajprije na tome području poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu toplinske energije u zgradama. U zgradama grañenim u razdoblju od 1987. da bi se na kraju zadovoljio osnovni cilj gradnje zgrada. Usporedba smanjenja toplinskih gubitaka povecanjem toplinske izolacije karakteristicnog vanjskog VANJSKI ZID SLOJ UKUPNA IZOLACIJE (cm) suplja blok opeka 19 cm.4 45. obostrano ozbukan 4 6 8 10 20 28. arhitektonsko-gradevinske mjere i toplinsko-tehničke mjere. U tu svrhu pri gradnji zgrada valja poduzimati sve raspoložive mjere za uštedu energije koje su razvrstane u tri vrste mjera: urbanističke mjere.0 43. ekonomskih pa čak i energijskih). do 2006.30 0.4 72.75 0.4 USTEDA % 4 6 8 10 20 27 29 31 33 43 37 39 41 43 53 28 30 32 34 44 24.0 13.4 25.0 24. godine.1 Armirano-betonski zid 20 cm.7 48.18 TOPUNSKI GUBICI KROZ ZID (kWh/m2 god) 49.54 0.6 30.4 28.35 0. konstrukcijskih.6 suplja blok opeka 29 cm.regulacija. obostrano ozbukana 4 6 8 10 20 21. ali i bitnih zahtjeva pri projektiranju (estetskih. srpnja 2006. Tehnicki propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama predstavlja veliki napredak u toplinskoj zaštiti zgrada.nema.6 37. itd. stambene zgrade i zgrade za javnu namjenu najveći potrošači energije. obostrano ozbukana DEBUINAZIDA (cm) zida. funkcijskih. smanjiti potrošnju energije.42 0.0 53. U srpnju 2005.2.32 0.0 Budući da je istraživanjima utvrñeno da su.

gdje je A-oplosje -zbrojpovrsinaprocelja. vjetar i dr. koja je vezana uzfaktor oblika zgrade. ali i kroz krov.podaistropa. srpnja 2006. zidova. a obuhvaca i novogradnje i rekonstrukcije postojecih zgrada. pri ćemu krov ostaje toplinski neizoliran.) • povecati energetsku ucinkovitost termoenergetskih sustava. Želeći naprijed navedeno bolje prezentirati možemo proračunati fiziku zgrade ili dijelova zgrade. Cijene toplinske izolacije za vanjski zid kreću se u prosjeku 1 euro ili 7. osnovna preporuka kod gradnje novih kuca je pokusati dodatno poboljsati tu toplinsku zastitu i analizirati mogucnost niskoenergetske arhitekture. krovova te prozora i vanjskih vrata. ogranicen je na maksimalno U =1.2. 4. standardno izolirane kuce ispod 100. godine Novi Tehnicki propis o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u topiinskoj zastiti zgrada. Koeficijent prolaska top line za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i vise.4. je stvoriti preduvjete za sustavnu sanaciju i rekonstrukciju postojecih zgrada te povecati obaveznu toplinsku zastitu novih zgrada. a time i zastite okolisa. Prosjecne stare kuce godisnje trose 200-300 kWh/m2 energije za grijanje. odnosno kWh/m3. podova. tj. Za energetski ucinkovitu gradnju neophodnoje: • smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljsanjem toplinske zastite vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oplosja i volumena zgrade • povecati toplinske dobitke u zgradi povoljnom orijentacijom zgrade i koristenjem Sunceve energije • koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa. Cilj sveobuhvatne ustede energije. SUVREMENA IZGRADNJA Novogradnja uskladena s novim tehnickimpropisom o ustedi toplinske energije i topiinskoj zastiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. stropova. a 99 .Glavne grañevinske mjere za uštedu energije temelje se na poboijšanju toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade. Pri tome treba naglasiti da je isplativije ulagati u veće debljine toplinske izolacije (preporukamin. ovisno o energentu i klimatskim uvjetima od 3 do 10 godina. a povratno razdoblje ulaganja kreće se. Svi europski trendovi krecu se u torn smjeru i nije tesko pretpostaviti da ce se i nasi propisi za novogradnju vrlo skoro ponovno morati uskladivati sa sve strozim europskim propisima. suvremene niskoenergetske kuce oko 40. odnos povrsine oplosja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara (f0=A/V (nr1). Za stare zgrade dokazano je da se jedna energije gubi kroz prozore i vanjski zid. Za razne vrste zida bit će vidljiv potencijal ušteda toplinskom izolacijom vanjskog zida.aV-volumen grijanog prostora). što u ukupnoj cijeni izvedbe fasade iznosi od 20 do 30 posto za 10 cm debljine. a razdoblje povrata investicije najkraći. 10 cm za vanjski zid) jer su uštede najveće.5 kuna po 1 cm debljine (bez PDV-a). Kako je Hrvatska tek nedavno usvojila napredniji standard toplinske zastite. sunce. Propis definira maksimalno dopustenu godisnju potrosnju za zgrade u kWh/m2. posebno kod prenamjene tavanskih prostora u stambene.80W/m2K.

Susrecemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje uskladene sa suvremenim standardom zivota i odrzivim razvojem. Zgrade koje se rekonstruiraju minimalno trebaju zadovoljiti uvjete TPRUETZZ u pogledu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice.novi je zahtjevni zadatak koji se postavlja pred projektante i graditelje. Struka je danas u poziciji odgovoriti na te izazove koji se pred nju postavljaju i pozitivno utjecati na ublazavanje energetske i ekoloske krize te pridonijeti odrzivom razvoju. smanjenja koristenja fosilnih goriva i zagadenja okolisa u kojem zivimo. Zbog velike potrosnje energije u zgradama. energetska ucinkovitost i odrziva gradnja danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike. daljinskog grijanja i hladenja. prema Pravilniku o energetskoj certifikaciji zgrada. ekologija . ali i kao polje za primjenu inovativnih tehnickih i tehnoloskih rjesenja. godine nisu odredivali najveću vrijednost potrebne topline za grijanje. Tablica 6: Klasifikacija zgrada u energetske razrede. mozemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuce ili 8 -10 pasivnih kuca. (PECZ) Energetski razred QHndref . Zbog dugog zivotnog vijeka zgrada. Mjere energetske učinkovitosti je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno 100 .specif ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m2a) <15 <25 <50 <100 <150 <200 <250 > 250 A+ A B C D E F G Energetski razred grafički se prikazuje na energetskom certifikatu zgrade strelicom s podatkom o specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraženoj u kWh/(m2a). kogeneracije. Zadovoljavanje 3E-forme -energija. njihov je utjecaj na okolis u kojem zivimo dug i kontinuiran i ne mozemo ga zanemarivati. mogucnosti koristenja obnovljivih izvora energije. Kako najveći udio potrošnje energije u zgradama čini energija za grijanje. uz kreativni doprinos i doprinos kvaliteti zivota. Energetska ucinkovitost danas moze djelovati kao svojevrsni urbanisticki i arhitektonski poticaj. mora ukljuciti u promisljanje i cijeli niz mjera za povecanje energetske ucinkovitosti.pasivne 15 kWh/m2 i manje. Suvremena arhitektura danas. Energijom koja se danas potrosi u prosjecnoj kuci u Hrvatskoj. a s druge strane s problemom osuvremenjivanja postojece izgradnje koja u velikom postotku nezadovoljava danasnji standard. ekonomija. Zgrade su najveci pojedinacni potrosac energije. a time i veliki zagadivac okolisa. trosi enormno puno energije i preko noci postaje veliki problem i veliki zagadivac okolisa. a istovremeno i najveceg potencijala energetskih i ekoloskih usteda. potencijal za primjenu mjera energetske učinkovitosti u postojećim zgradama je velik s obzirom da propisi o toplinskoj zaštiti prije 2005.

najveće uštede mogu se postići toplinskom zaštitom vanjskog zida. povećava se kvaliteta i ugodnost boravka u prostoru te duži životni vijek zgrade uz doprinos zaštiti okoliša i smanjenju emisija stakleničkih plinova.8 W/(m2K). Primjenom mjera energetske učinkovitosti ostvaruje se ušteda na troškovima za grijanje.klimatskim karakteristikama (kontinentalni ili primorski dio R. postavom zavjesa .1-1. Pregled mjera za ekonomski povoljno poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice .1 W/m2K) -provjera i popravak okova na prozorima i vratima -izoliranje niša za radijatore i kutije za rolete -toplinski izoliranje postojećeg kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu debljim slojem toplinske izolacije -reduciranje gubitaka topline kroz prozore ugradnjom roleta. Osim zamjenom prozora. Sanacija poda prema tlu vrlo često nije ekonomski opravdana. Medutim. kao što su: -vanjski zid -zid izmedu grijanih prostora različitih korisnika -zid prema negrijanom prostoru -vanjski zid prema terenu -pod na terenu -medukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika -strop prema negrijanom podrumu -strop prema negrijanom tavanu -ravni i kosi krov iznad grijanog prostora -strop iznad vanjskog prostora 101 . . godine.na prozore ugradnja mikroprekidača koji isključuju konvektorsko grijanje i hladenje pri otvaranju prozora -cjelovita toplinska izolacija vanjske ovojnice kod neizolirane zgrade ili povećanje toplinske izolacije izolirane zgrade u skladu sa zahtjevima Tehničkog propisa -izgraditi vjetrobran na ulazu u zgradu Energetskom obnovom starih zgrada. Mjere uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 godine i 5000 kn/100 m2): -brtvljenje prozora i vanjskih vrata. Mjere uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 godine i preko 5000 kn/ m2): -zamjena prozora i vanjskih vrata toplinski kvalitetnijim prozorima -preporuka U prozora 1. potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade. hlañenje i električnu energiju. Hrvatske). zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto. Mjera u području toplinske zaštite s najkraćim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu. Primjenom mjera energetske učinkovitosti vanjske ovojnice može se ostvariti značajno smanjenje potreba za toplinskom energijom za grijanje i hlañenje i tako smanjiti potrebnu snagu uredaja te omogućiti korištenje alternativnih izvora energije. zamjena ostakljenja s dvostrukim IZO ostakljenjem niske emisije (preporuka U ostakljenja < 1. naročito onih gradenih prije 1980.

ukoliko nisu pravilno toplinski izolirani. Zato je potrebno: -analizirati lokaciju. Tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama propisuju: -najveću dopuštenu godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade. hladenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije Na početku svakog projekta potrebno je analizirati lokacijske i klimatske uvjete te u skladu s njima početi planirati energetski koncept kuće. koja vrlo često može bit u sklopu vizualnog arhitektonskog elementa. Najbolji način izbjegavanja toplinskih mostova je postava toplinske izolacije s vanjske strane zida. svodeći utjecaj toplinskih mostova na minimum. odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade -najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade -sprečavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčeva zračenja tijekom Ijeta -ograničenje zrakopropusnosti omotača zgrade -najveće dopuštene koeficijente prolaska topline pojedinih gradevnih dijelova omotača zgrade -smanjenje utjecaja toplinskih mostova -najveća dopuštena kondenzacija vodene pare unutar gradevnog dijela zgrade -sprečavanjem površinske kondenzacije vodene pare. Potrebno je analizirati optimalni nivo toplinske izolacije i u skladu s tim planirati energetske sustave u kući. u pažljivoj optimizaciji i planiranju energetskog koncepta. bez prekida te dobro brtvljenje reški i spojeva. Posebno je važna suradnja svih sudionika u projektiranju. Nove zgrade Kod gradnje nove zgrade važno je već u fazi idejnog projektiranja integralnim pristupom predvidjeti sve što je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski učinkovita zgrada. Važnu ulogu ima i zaštita od pretjeranog osunčanja prostora. prodori stropnih ploča i rubne obrade. Pri tome treba imati na umu da je dodatno ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje toplinskih gubitaka na novogradnji višestruko isplativo. U projektu posebnu pažnju treba obratiti na detalje koji mogu biti toplinski mostovi. Takoder su bitni svi spojevi konstrukcija. Povećanje cijene gradnje za 10 do 20 posto može značiti energetske uštede 50 do 80 posto. te dobrom brtvljenju prozora. kao i budućih korisnika zgrade. orijentaciju i oblik kuće -primijeniti visoki nivo toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove -iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja -koristiti energetski učinkovit sustav grijanja.-prozori i vanjska vrata Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida. Tako treba obratiti posebnu pažnju postavi prozora u odnosu na toplinsku izolaciju u vanjskom zidu. Razrada projekta mora svakako obuhvatiti rješavanje bitnih detalja za izbjegavanje toplinski mostova. pa je i to važno razmotriti u fazi idejnog projekta. ako ovim Propisom 102 .

45 f0 ) Qh' = 30. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp. 18 °C i višu ZGRADE KO JE SE GRIJU NA 18°C I VIŠU TEMPERATURL Fo Nestambena zgrada J Stambena zgrada Faktor oblika zgrade Qh“ (kWh/m'a) Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine grijanje po jedinici obujma korisne površine zgrade grijanog dijela zgrade fo ^ 0.10/f0 IzvonTehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Za zgrade koje se griju na temperaturu višu od 12°C.65 + 0.05 fo ^ 1.42 Qh' = ( 13.45 + 0.temp.01 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0. M i hladenje zgrade. a manju od 18°C ZGRADE KOJE SE GRIJU NA TEMPERATURU VIŠU OD 12°C.45 + 0.10/f0 HT' = 0. Zahtjevi u vezi s uštedom energije za stambene i nestambene zgrade grijane na temp.40 HT' = HT/A (W/m'K) Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade HT' = 0.24/f0 HT' = 0.35 + 0. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh' = 16.30 + 0.03 + 51. višu od 12 °C.20 0.20 < f0 < 1.45 f0 ) Qh' = 30.24/f0 lzvor:Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) Tablica 8.20 0.53 + 0.15/f0 HT' = 0. 103 . a manju od 18°C dozvoljene su veće vrijednosti koeficijenta transmisijskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade. QH.05 fo £ 1. Tablica 7.05 TEMPERATURA Srednja mj. A MANJU OD 18°C Fo Nestambena zgrada J Faktor oblika zgrade Qh' (kWh/m a) Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade fo ^ 0.20 < f0 < 1.41 f0 ) Qh“ = 95.nije drukčije odredeno. nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008.31 Qh“ = ( 41. a najveća dopuštena vrijednost potrebne topline za grijanje ostaje ista.40 HT' = HT/A (W/m'K) f >30% (udio ploštine prozora u ploštini pročelja) HT' = 0.13 + 16. Qc. vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji > 3°C <3°C Qh“ = 51.temp. Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.15/f0 Qh' = 16.42 Qh' = ( 13.05 TEMPERATURA Srednja mj.13 + 16.

MATERIJALI Uvod Namjera da Republika Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije podrazumijeva prilagodbu naše zemlje u mnogim područjima onome što se često naziva standardima. odreñuju se: • bitni zahtjevi za grañevinu. kojom su zemlje članice EU riješile opisane probleme.3. kakva je RH. Takav način sadržan je u dokumentu . priznata tehnička pravila) koje predstavlja zaokruženi 104 .4. kao proizvodi s takvim svojstvima koja osiguravaju da će grañevina ispunjavati bitne zahtjeve (pri čemu je uvjetovano da sam proizvod zadovoljava odreñene zahtjeve i da je ispravno ugrañen). objavit će u službenom glasilu EU referencijsku oznaku takve EN. premda proizvedeni u jednoj od država članica EU moraju biti takvi da se mogu ugrañivati u drugoj članici. pošto ju donese europsko normirno tijelo. Direktivom o gradevnim proizvodima {Construction Product Directive. koji.kao temeljnih stupova na kojima pociva Europska unija. Važnost uvoñenja proizlazi iz potrebe da se na ispravan način u RH uspostave i tri slobode -sloboda kretanja robe. U području graditeljstva sloboda kretanja robe primjenjuje se na grañevne proizvode. sloboda kretanja ljudi i usluga te sloboda kretanja kapitala . već se to zakonodavstvo mora i primjenjivati. koji mora biti zajednilki svim zemljama članicama. Usvajanje pravne stečevine ne podrazumijeva samo usklañivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. Budući da su zemlje članice EU postavljale zahtjeve koje moraju ispunjavati grañevni proizvodi u skladu sa svojim gradevno-tehničkim zakonodavstvom nemaju problema pri prihvačanju takvih „harmoniziranih“ proizvoda u svoje gračevine. problem je veći. jednaki za sve države članice.europskoj normi (EN) koju. kao i odreñivanje načina provjere ispunjava li grañevni proizvod te uvjete. drugim riječima mora biti uvedeno. te • uporabljivi grañevni proizvodi. No da bi sustav doista mogao djelovati. Da bi sustav mogao djelovati. u nacionalne normizacijske sustave preuzimaju nacionalna normirna tijela. CPD) . njegov bitan dio predstavlja način odreñivanja uvjeta koje mora zadovoljiti odreñeni grañevni proizvod. potrebno je da još i cjelokupno nacionalno grañevnotehničko zakonodavstvo zemlje članice ne sadrži odredbe koje bi sprječavale ugrañivanje uporabljivih grañevnih proizvoda u grañevine na njezinom području. Pod pretpostavkom da Europska komisija utvrdi da grañevni proizvod koji je proizveden u skladu s takvom EN služi ispunjavanju bitnih zahtjeva za grañevinu. Za postojeće gradevnotehničko zakonodavstvo (tj. Ujednačivanjem bitnih zahtjeva za grañevinu i postavljanjem zahtjeva uporabljivosti osigurava se da uporabljivi grañevni proizvod u svim zemljama članicama na jednak način služi ispunjavanju bitnih zahtjeva. Za zemlje u tranziciji. u kojem slučaju se ona smatra harmoniziranom europskom normom (EN). no mi bismo radije rekli pravilima EU. Sastavni dio te prilagodbe je dakako i usvajanje pravne stečevine Europske unije. Problemi koji se pri tome mogu pojaviti vezani su za činjenicu da se u toj drugoj državi primjenjuju drugi zahtjevi koje grañevine moraju ispunjavati i da postoje razlike u znanju i vještinama osoba koje grañevni proizvod ugrañuju.

Uvoñenje Direktive o grañevnim proizvodima u hrvatski pravni sustav i grañevno-tehničku praksu Pravni i strukovni okvir Osnovni uvjeti za izradu novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva koje će se temeljiti na bitnim zahtjevima odredenim CPD-om. ali i njezine „hrvatske“ značajke. gledano s europskog motrišta. a to je osiguravanje dosljednosti sustava koji se može prikazati kao hijerarhijski niz: bitnih zahtjeva za gradevinu propisanih ZOG-om (najviša razina). Tako bi u poslu uvodenja CPD-a morali sudjelovati predstavnici svih sudionika (od engl. Pri tome se misli na predstavnike: grañevinske industrije. podzakonskih akata koji ureñuju gradnju s razrañivanjem bitnih zahtjeva i odreñivanjem kriterija po kojima se prepoznaje da su ispunjeni (srednja razina). tek 5% cjelokupnog posla na uvodenju CPD-a. godine .što je opet.: stakeholder) ciji poslovni rezultati pa i poslovna budučnost ovise o tome kako ce sustav biti ureñen i/ili kojom brzinom ce se mijenjati. ali i koje će istovremeno uzeti u obzir i hrvatske nacionalne specificnosti i tradicionalna znanja te voditi računa o primjerenim prijelaznim rokovima za prilagodbu na nove uvjete svih segmenata hrvatskog gospodarstva postavljeni su tek Zakonom o gradnji (ZOG) koji je donesen koncem 2003.Preostalih 95% posla zapravo je uvoñenje odredaba CPD-a u hrvatsku grañevno-tehničku praksu i to tako da budu uključene njezine „europske“ značajke (dakle osiguravanje slobode kretanja robe). prepreka slobodnom kretanju robe.sustav sa svojim zakonitostima. što podrazumijeva uvoñenje novih pojmova kao što su uporabljivost grañevnih proizvoda ili tehničko dopuštenje. prema nekim procjenama. norma na ciju primjenu propisi upučuju u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva (najniža razina). Njime su unesene u pravni sustav RH (transponirane) osnovne odredbe CPD-a i ujedno su odredeni i podzakonski akti kojima se zapravo uvodi CPD. kao primjereno rješenje nameće se izrada potpuno novoga grañevno-tehničkog zakonodavstva. te da bi ispitivanje eventualnih nekompatibilnosti „harmoniziranih“ grañevnih proizvoda i utjecaja te nekompatibilnosti bilo za RH znatno financijsko i vremensko opterećenje. prostornog uredenja i graditeljstva i oko njega kao resornog državnog tijela. prihvaćanje „harmoniziranih“ proizvoda jest problem (eventualne) nekompatibilnosti takvog proizvoda s ostatkom sustava. Budući da je postojeće gradevno-tehničko zakonodavstvo zastarjelo i nekompletno. Ako se radi o ne-kompatibilnostima koje su takve prirode da ugrožavaju ispunjavanje bitnih zahtjeva za grañevinu (ili drukčije rečeno. Može se reci da je pitanje prijevoda i prijenosa osnovnih elemenata CPD u hrvatski pravni sustav. tada se takav proizvod ne smije ugrañiti . nije dovoljno da se njime bavi uska skupina stručnjaka okupljena u Ministarstvu zaštite okoliša. Da bi se takav posao uspješno odradio. što uključuje proizvodače grañevnih proizvoda i izvoñače grañvina • projektantske zajednice zajednice pravnih osoba ovlaštenih za provjeru kvalitete odnosno sukladnosti grañevnih proizvoda 105 • • • • • . pouzdanost grañevine). već je nužno da se u taj posao ukljući široka strucna javnost.

glede otpornosti u slučaju potresa) pod znakom pitanja. Rečena pravna pretpostavka nije uključena u odredbe ZOG-a. te da su ispravno i sukladno namjeni ugrañeni. To je prije svega utvrdivanje popisa evropskih norma za grañevne proizvode. i ako već nije.hrvatski tehnički propis mora uzeti u obzir ovu činjenicu i osigurati primjenu čim većeg broja hrvatskih norma koje su nastale prihvačanjem hEN-a. uočit ćemo nekoliko bitnih odredbi. ali pri tome i osigurati primjenu kompatibilnih nacionalnih hrvatskih norma (koje su mahom preuzete od bivše države) i ujedno osigurati primjereno prijelazno razdoblje EN za ocjenjivanje sukladnosti grañevnih proizvoda na razini EU prate razvoj hEN za grañevne proizvode. što ih čini važnim elementom uvodenja CPD-a. zašto tehnilki propisi ne upućuju isključivo na EN. radi primjerenog rješavanja spomenutih problema i osiguravanja odgovarajuceg vremena (za usvaja nje novih znanja u projektiranju. Iz tih razloga moglo se dogoditi da se o tehničkom propisu koji je donesen sredinom 2005. stoga je pitanje ispunjavanja možebitnih hrvatskih specifičnih zahtjeva (npr. pa niti u davanju mišljenja na ponuñena i osmišljena rješenja već uglavnom i ne znaju da su promjene u tijeku. a osobito glede uskladenosti hEN-a s ostatkom normizacijskog sustava. te • tehnicka i druga svojstva koje moraju imati grañevni proizvodi što se ugrañuju u taj tehnički ili funkcijski sklop da bi on (sklop) imao propisana svojstva i način dokazivanja njihove sukladnosti zahtijevanim svojstvima. Može se postaviti pitanje zašto u ZOG nije uključena pravna pretpostavka sadržana u CPD-u. kako je prije napomenuto. već je odreñeno da se pojedinosti vezane za uporabljivost grañevnih proizvoda odreñuju tehničkim propisima. dakako. Stoga je. a dok njih nema primjenjuju se nacionalne norme što znači da se hrvatskim tehničkim propisom i to mora uzeti u obzir harmonizacija EN-a provodi se uz uzimanje u obzir zahtjeva za grañevne proizvode svih zemalja članica RH u tom procesu (postavljanja zahtjeva) nije sudjelovala. izvoñenje i održavanje tog tehničkog ili fiinkcijskoga sklopa čime se osigurava postizavanje odnosno očuvanje propisanog tehničkog svojstva. pa se u meñuvremenu primjenjuju nacionalne norme . za proizvode koji ispunjavaju uvjete tih norma pretpostavlja (radi se o pravnoj pretpostavci -ne zaboravimo da proizvoñac odgovara za svoj proizvod) da su takvi da grañevina u koju su ugrañeni ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. To. Kako je ZOG-om odredeno. Tri su bitna razloga za to: uvodenje CPD-a još je uvijek u tijeku na razini EU-a. tj. tehnickim se propisima razraduju bitni zahtjevi za grañevinu i to tako da se propisuju: tehnička svojstva koje moraju imati odreñeni tehnički ili fiinkcijski sklopovi koji su sastavni dio neke grañevine zahtjevi za projektiranje. da bi petnaestak dana prije početka obvezatne primjene propisa neki od njih zatražili odgodu zbog nepripremljenosti. Grañevno-tehnička praksa Promotrimo li CPD sa stajališta ostvarenje ciljeva zajednickog tržišta EU. svih otprilike 550 EN za grañevne proizvode još nije doneseno. jer se. za 106 • • • • • . Dosadašnji razvoj dogadaja pokazao je da spomenuti dionici u velikoj mjeri ne samo da ne sudjeluju u osmišljavanju sustava.• drugih resornih ministarstava. godine glavni sudionici mahom nisu izjasnili tijekom javne rasprave (pa ni u gotovo godinu dana prijelaznog razdoblja). pod uvjetom da je na dogovoren način potvrdeno da su ti proizvodi sukladni harmoniziranoj normi.

certifikat sukladnosti Ako je sukladnost grañevnog proizvoda tehničkom propisu ili normi na koju upučuje tehnički propis potvrdena. U skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis provodi se ocjenivanje sukladnosti.prilagodbu proizvodnje. U odnosu na odredbe CPD-a i pravnu pretpostavku o grañevnim proizvodima.izvještaji o ispitivanju . 1. 2+. za osposobljavanje pravnih osoba za ocjenjivanje sukladnosti) uveden institut tehnikog propisa.certifikat unutarnje kontrole proizvodnje . 2 i 3) Nema još pravilnika kojim bi se propisali zahtjevi i uvjeti koje mora ispuniti pravna osoba za dobivanje ovlaštenja za izdavanje teničkog dopuštenja. može se reći da onaj grañevni proizvod koji ima svojstva odredena hrvatskim tehničkim propisom i za koji je na način odreñen hrvatskim tehničPROIZVOðAČ / DISTRIBUTER GRAðEVNIH PROIZVODA odgovara za proizvod osigurava potvrñivanje sukladnosti izdaje izjavu o sukladnosti GDJE SU PROPISANI ZAHTJEVI ZA GRAðEVNI PROIZVOD? Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti. U skladu s tim tehničkim dopuštenjem provodi se ocjenjivanje sukladnosti. Grañevni proizvod za koji ne postoji hEN ili koji značajno odstupa od hEN na koju upučuje tehnički propis prije stavljanja na tržište ili ugradnje. 2 i 4) pravna osoba ovlaštena za te poslove od strane MZOPUG (sustavi 1+. proizvodac/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: . 2+. 1. mora imati: tehničko dopuštenje. TKO IZDAJE DOKUMENTE U POSTUPKU OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI? proizvoñač sam (sustavi 1+. proizvoñač/distributer smije izdati izjavu o sukladnosti. izdaju se ovisno o sustavu ocjenjivanja sukladnosti: izvještaji o ispitivanju izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje certifikat unutarnje kontrole proizvodnje certifikat sukladnosti Ako je sukladnost gradevnog proizvoda tehnickom dopuštenju potvrdena. U RH nitko nije ovlašten za izdavanje tehničkih dopuštenja DISTRIBUCIJA NA TRŽIŠTU / UGRADNJA 107 .izvještaji o nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje . ispravama o sukladnosti i označavanju grañevnih proizvoda + tehnički propis Grañevni proizvod mora biti u skladu s tehničkim propisom ili s normom na koju upučuje tehnički propis.

pravna je pretpostavka da će taj sklop imati propisana tehnička i druga svojstva. Što se tice grañevnih proizvoda za koje još nije donesen tehnički propis. zahtjeva za projektiranje. priznata tehnička pravila . izvodi ili održava u skladu s odredbama propisa. Put i zahtjevi za proizvod prije stavljanje na tržište ili ugradnje. Stoga je potrebno osigurati odreñene uvjete kako bi se proces uvoñenja mogao uspješno provesti. Usporedni prikaz priznatih tehničkih pravila koja zamjenjuju prihvaćene EN ciju primjenu obvezuje novi TPT 108 • • • • • • • . dokaznog proračuna osigurati izobrazbu i ekspertnu podršku sudionicima u gradnji u procesu uvodenja novih tehničkih propisa. izvodenje i održavanje sklopa. Put koji mora ispuniti grañevni proizvod prije stavljanja na tržište prikazan je na shemi 1. U širem smislu. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima putem novih tehnickih propisa Usporeñujući dosadašnje tehničko zakonodavstvo koje se zamjenjuje novim može se ustvrditi da ono jest (ili će biti) opširnije i stoga kompleksnije za upotrebu zbog velikog broja norma na koje upučuje (primjer je vidljiv u tablici 1. Tablica 1. 2+. ako se neki tehnički ili funkcijski sklop projektira. 1. koji mora odabrati ispravne proizvode i odrediti njihovu ugradnju (pa se odgovarajuca zadaća postavlja i pred revidenta) izvodača. Važno je napomenuti da se čini prekršaj izdavanjem dokumenata koji imaju nazive propisane ZOG-om. nužno: da proizvoñaci grañevnih proizvoda imaju ustrojenu unutarnju kontrolu proizvodnje te da pravna osoba za provoñenje radnji ocjenjivanja sukladnosti bude sposobna za takve poslove i da ima ovlaštenje MZOPUG-a. 2. koji odreñeni proizvod mora nabaviti i ispravno ugraditi nadzornog inženjera koji mora kontrolirati je li se to doista dogodilo. tj. postavlja i konkretne zahtjeve koje moraju ispuniti grañevni proizvodi prije stavljanje na tržište odnosno ugradnje. računalne aplikacije i druge alate potrebne za provoñenje npr. ispunjena pravna pretpostavka da će grañevina u koju je ugrañen proizvod ispunjavati bitne zahtjeve za grañevinu. Ugradnja grañevnog proizvoda na ispravan način i sukladno namjeni u grañevini postavlja zadaću pred ove sudionike u gradnji: projektanta. u skladu s kojima se može izdati svjedodžba o sukladnosti. prema «novom» sustavu potvrdivanja sukladnosti kim propisom potvrñena sukladnost tim svojstvima. primjenjuju se pravila dosadašnjeg („sta-rog“) sustava. sve to u skladu s posebnim propisom koji u cijelosti ureñuje grañevne proizvode i ureñuje sustave ocjenjivanja sukladnosti (sustavi 1+. uvodenje CPD-a za odredenu skupinu grañevnih proizvoda) potrebno je ispuniti i druge zahtjeve: pripremiti ulazne podatke. Tako je.Shema 1.[5]. tehničke smjernice.). 3 i 4) [4]. a nisu u skladu njim izdani ili doneseni. Slična je situacija i za ostalo što je ureñeno tehničkim propisom. ako svi tehnički ili funkcijski sklopovi koji ćine jednu grañevinu imaju propisana tehnička i druga svojstva. Daljnjim slijedom.Tehnički propis osim zahtjeva za tehničkim i drugim svojstvima sklopa. pravna je pretpostavka da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu. za prakticnu provedbu tehničkog propisa (tj. u užem smislu uvodenja.

HRN UJ5.M9. HRN UJ5.A2. 12524. + veci broj normi za ispitivanje. 12207.201 specifikacije za ispitivanie i vrednovanie sukladnosti HRN UJ5. 832. 673.015 HRN EN 13162 do 13171.062 13829. 14683 specifikacije za gradevne proizvode HRN U. 13370. 13500 HRN G. 520.510. HRN U.020 10 norma < 200 str. 90 norma > 2000 str.001 HRN EN ISO 410. na tržištu 109 . Razumljivo je da se isto odnosi i na službe nadzora: provjera ispravnosti grañevnih proizvoda prije stavljanja na tržište. 530 10211-1. 10211-2. 13172. HRN UJ5. Odatle slijedi da osim proizvodača gradevnih proizvoda i pravnih osoba ovlaštenih za potvrñivanje sukladnosti. 6949. veliku odgovornost za ispravno funkcioniranje sustava imaju i sudionici u gradnji. 12567. 10077-1.600 13788. 10456. 13499.C7.Priznata tehnicka pravila Norme na koje upucuje (bivši JUS standardi) TPT proracunske specifikacije HRN UJ5. 13789.060 HRN EN 1026.

Nadzor nad gradnjom provodi nadzorni inženjer i osigurava ispunjavanje zahtijevanih svojstava grañevine nadziranjem kvalitete izvedenih radova.i na gradilištu. Projektant je odgovoran da projekti zadovoljavaju propisane uvjete da grañevina ispunjava bitne zahtjeve za grañevinu i odreduje tehnicka svojstva grañevnih proizvoda. Na temelju glavnog projekta izdaje se grañevinska dozvola. proizvoñača. ovlaštenih pravnih osoba i državnih službi prikazani su na shemi 2. Odnosi neposrednih i posrednih sudionika u gradnji su za državnih službi koje su zadužene za pojedine faze gradnje. Proizvoñač/distributer grañevnih proizvoda ne smije stavljati u 110 .Pri tome središnju poziciju ima projekt grañevine kao dokument koji sadrži njezinu tehničku specifikaciju. ispitivanjem nekog sklopa ili cjelokupne grañevine ako u propisu ili u projektu postoji takav zahtjev). Investitor naručuje od osobe ovlaštene za projektiranje (projektant) izradu projekta. dokaze o sukladnosti ugrañene opreme i dokaze kvalitete izvedenih radova (npr. ugrañenih grañevnih materijala i proizvoda u skladu sa zahtjevima projekta. Isto tako izvoñač osigurava i dokaze o uporabljivosti grañevnih proizvoda. zadaće Shema 2. Odnosi pojedinih sudionika u gradnji. Nakon izrade projekta revident provodi njegovu kontrolu (samo kontrolirano svojstvo). Investitor grañenje povjerava izvodaču koji gradi na temelju projekta te ugraduje grañevne proizvode i opremu u skladu s njim.

• uporabu harmoniziranih tehničkih specifikacija. Neprevedene norme. potom bi trebale doći na red norme specifikacija grañevnih proizvoda. ureduju dokazni proračun. to velik broj norma na koje upučuju tehnički propisi koje npr. a tek na kraju norme ispitivanja i vrednovanja postupaka ocjenjivanja sukladnosti. sklop toplinske zaštite zgrada je Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti zgrada (TPT. bez prijevoda na hrvatski jezik. Ušteda energije i toplinska zaštita. Energy Performance of Buildings Directive).Radi razumijevanja promjena koje je donijelo uvodenje CPD-a u području toplinske zaštite zgrada. Tehnicki propis o toplini). sukladno načelima „Novog pristupa“ . • zahtjeve za ispitne laboratorije. nadzorna i certifikacijska tijela. glede redoslijeda prevoñenja norma. 6. Jedan od izvora problema pri uvodenju CPD u svakodnevnu praksu jest činjenica da. izvoñenje te za održavanje pojedinih tehničkih sklopova. predstavlja otežavajuću okolnost za uvoñenje CPD-a. primjenom TPT-a poboljšava se energijska učinkovitost zgrada i obuhvačaju toplinske karakteristike. • uporabljivost grañevnih proizvoda. nakon objave TPT-a propisan je rok od 18 mjeseci. Što se tiće uskladivanja s EPBD-om. Uvodenje Direktive o gradevnim proizvodima na primjeru toplinske zaštite zgrada Primjer tehničkog propisa koji u skladu s opisanim načnom ureñuje jedan tehnički sklop. TPT u dijelu toplinske zaštite zgrada i grañevnih proizvoda koji se rabe za toplinsku zaštitu zgrada.promet grañevni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti. Taj propis. Budući da dosadašnja priznata tehnička pravila nisu posebno ureñdivala toplinskoizolacijske grañevne proizvode. važno je ukazati na povećanje materije koju TPT 111 . kako bi se osigurali minimalni uvjeti za primjenu TPT-a kod svih sudionika u gradnji. TPT-om su dakle za te proizvode s europskim sustavom usklañene (izuzev samog znaka „CE“): -metode ispitivanja -način označivanja i objavljivanja svojstava grañevnih proizvoda -sustavi ocjenjivanja sukladnosti. tj. Stoga se prevodenje norma kao temelja za učinkovitu primjenu tehničkih propisa nameće kao jedan od osnovnih uvjeta. ureñuje: • ispunjavanje bitnog zahtjeva br. njihov velik broj te činjenica da je sustav ionako kompleksan. grañevne proizvode ili ispitne metode (te na taj način postaju obvezni ili tek primjereni dokument važan za rad svih neposrednih i posrednih sudionika u gradnji) ostaje dulje vrijeme nepreveden. U torn smislu može se ocijeniti da su bi se. a proizvoñaci su u torn razdoblju trebali ustrojiti unutarnju kontrolu proizvodnje. • sadržaj znaka sukladnosti. trebalo prvenstveno prevoditi norme koje ureñuju pravila za projektiranje. • sustave ocjenjivanja sukladnosti. U torn je razdoblju MZOPUG ovlastio pravne osobe za radnje ocjenjivanja sukladnosti. kao i (djelomićno) sustave koji troše energiju i obnovljive energente. zrakonepropusnost te položaj i orijentaciju zgrade. tehnički propisi u velikoj mjeri upućuju na primjenu norma. U dijelu usklañivanja s CPD-om. Kako Zakon o normizaciji pruža mogučnost prihvaćanja norma u izvorniku. osim što ureñuje uvoñenje CPD-a za tri skupine grañevnih proizvoda predstavlja i djelomično uvoñenje Direktive o energijskim svojstvima zgrada (EPBD.

ekspandirani polistiren EPS.) i povezane sustave za vanjsku toplinsku izolaciju ETICS prije distribucije na tržište. Na kraju spomenimo i to da se kao posljedica rečenog uskladivanja s direktivama EU uvode još i neke novosti: • u fazi izrade projekta . Proizvodač grañevnog proizvoda dužan je objaviti svojstva proizvoda. Naime. Kako bi postupak ocjenjivanja sukladnosti bio provediv. a koju je za primjenu potrebno svladati. PIT)) početnog nadzora proizvodnog pogona i početnog nadzora unutarnje kontrole proizvodnje stalnog nadzora. ako se načini usporedba do sada važećih norma i norma koje su postale obvezatne stupanjem na snagu TPT-a prikazanih u tablici 1.1 Tocka Naslov Toplinski otpor i toplinska provodljivost Najmanja ucestalost ispitivanja a Izravno ispitivanje Neizravno ispitivanje metoda ispitivanja 1 x dnevno ili i težina po kalupu ili gustoca (upo1 puta u 3 mjeseca ili rabom proizvodaceve korelacije) i druge metode ispitivanja 1 x u 3 mjeseca ili 1 x toplinske provodljivosti i gustoca (uporabom korelacije godišnje prema slici B. odnosno ugradnje obvezatne su isprave o sukladnosti. može se uociti znatna opsežnost podrucja koje ureduje TPT i norme na ciju primjenu upućuje. poliuretan PU..2) 112 ucestalost 1xu2h 1 x tjedno 1xu2h .projektant izrañuje i ovjerava iskaz potrebne energije za zgradu • nakon završetka gradenja • izvodač radova na iskazu potrebne energije izjavljuje da su radovi izvedeni sukladno tehničkom rješenju uštede toplinske energije i toplinske zaštite zgrade te • osigurava provedbu kontrolnog ispitivanja zračne-propusnosti zgrade prije uporabe. ekstrudirani polistiren XPS. i to pošto provedbom postupka ocjenjivanja sukladnosti bude potvrñena sukladnost proizvoda • • • • Tablica 2.2.. Proizvoñač je dužan uspostaviti sustav unutarnje kontrole proizvodnje. ocjenjivanja i potvrñivanja unutarnje kontrole proizvodnje ispitivanja slučajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje iz propisanih skupina • izdavanje certifikata o sukladnosti. MZOPUG ovlašćuje pravnu osobu koja je sposobna provesti radnje: početnog ispitivanja tipa grañevnog proizvoda (ITT (hrv. ispravama sukladnosti i označivanju grañevnih proizvoda i TPT.ureñuje. za toplinskoizolacijske grañevne proizvode (mineralna vuna MW. Prikaz ucestalosti ispitivanja za proizvode od ekspandiranog polistirena (EPS-a) prema HRN EN 13163:2002 Broj 4. u skladu s hEN-om u kojem su navedena potrebna ispitivanja te njihova učestalost. te uz proizvod izdati izjavu o sukladnosti. Postupci ovlaštene osobe i postupci proizvodaca grañevnih proizvoda Sukladno Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti.

2 4. ITT. proizvodac mora uspostaviti unutarnja pravila procesa prilagodbe koja se odnose na ta svojstva pri promjeni proizvoda.2.3.15 Otpuštanje opasnih tvari Najmanju učestalost ispitivanja lzraženu rezultatima ispitivanja treba snvatiti kao minimum za svaku proizvodnu jedimcu/lmiju pn stabilmm uvjetima.3.2. Postupak ocjenjivanja sukladnosti podrazumijeva (ovisno o sustavu) da proizvoñac sam (ili putem ispitnog laboratorija koji ne mora biti ovlašten od MZOPUG-u niti akreditiran) provede: • ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvrñenom planu ispitivanja i/ili • početno ispitivanje tipa grañevnog proizvoda (ITT) i/ili da od ovlaštene pravne osobe dobije: • izvještaj o početnom ispitivanju tipa grañevnog proizvoda (ITT) • certifikat za unutarnju kontrolu proizvodnje ili • certifikat o sukladnosti proizvoda.6 4. Proizvoñači s europskog tržišta imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i tu su u komparativnoj prednosti u odnosu na «nepripremljene» domaće proizvoñače.3.3.1 4.3 gubitak zapaljivosti prividna gustoca i težina po kalupu ili gustoca (uporabom proizvodaceve korelacije) i težina po kalupu ili gustoca (uporabom korelacije prema slici B.3.5 4.2.2 4. Za mehanička svojstva učestalosti ispitivanja neovisne su o promjenama proizvoda. vidi normu EN 13172.4. Dodatno na gore navedene učestalosti ispitivanja.2.2.2 Duljina i širina Debljina Pravokutnost Ravnost Stabilnost izmjera Cvrstoca na savijanje Reakcija pri požaru Stabilnost izmjera pri specificiranim uvjetima temperature i vlažnosti Deformacija pri specificiranom tlacnom naprezanju i temperaturnim uvjetima Tlacno naprezanje pri 10 %-tnoj deformaciji 1xu2h 1xu2h 1xu4h 1xu8h ITT c 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ITT c ITT c i proizvodaceva metoda vidi tablicu B.2.4 4.8 4.10 4. Problemi na koje najcešce nailazi proizvoñač s domaćeg tržišta jest nedostatak sustava unutarnje kontrole proizvodnje.6 4.9.3. Dodatno. moraju se ponoviti ispitivanja odgovarajućih značajki proizvoda ako su načinjene promjene ili prilagodbe takve da bi vjerojatno mogle utjecati na sukladnost proizvoda.3.3. 113 .9.3.12 Dinamicka krutost 4.3.2 i cvrstoca na savijanje -- 1xu4h lx ulh 1xu2h 1xu2h tab.7 i 4.vrijedn osti - 4.11 Vlacna cvrstoca okomito na obloge Tlacno puzanje Dugotrajna vodoupojnost uranjanjem Dugotrajna vodoupojnost odredena difiizijom Otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje Paropropusnost 1 x tjedno ili 1 x u tri mjeseca ITT c ITT c ITT c ITT c ITT c 1 x tjedno 1 x dnevno 1 x tjedno - 4. U tvorničkoj kontroli proizvodnje jedno je mjerenje uvijek jedan rezultat ispitivanja.13 Debljina dL Stlacivost 4.4 1 x dnevno ili 1 x u 3 mjeseca ili 1 x godišnje 4.2 - 1 x dnevno - 4.5 4.3.3 4.2.3.3.8 4.

važan dio projekta je program kontole i osiguranja kvalitete.otpuštanje opasnih tvari.toplinski otpor i toplinska provodljivost .2.tlacno puzanje .vodoupojnost .3.stabilnost dimenzija u uvjetima odredenih temperatura i vlažnosti . Važno je napomenuti da nije dovoljno u programu kontrole i osiguranja kvalitete samo navesti oznaku specifikacijske norme nego je potrebno za svaki proizvod posebno navesti: a) osnovna svoistva proizvoda za sve primjene: . Razina predstavlja gornje ili donje ogranicenje vrijednosti nekog svojstva. Osnovni zahtjevi koje mora ispuniti toplinsko izolacijski materijal navedeni su u normi za taj proizvod pod tockom 4. mora sadržavati: tehniki opis.ravnost . proračun fizikalnih svojstava. a razred je kombinacija dviju razina istog svojstava izmeñu kojih se mora nalaziti vrijednost tog svojstva. odreñuje koji su proizvodi uporabljivi). izolacija poda.otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje .ponašanje u uvjetima požara b) dodatna svojstva za posebne primjene: stabilnost dimenzija pri speciiiciranim uvjetima temperature i vlažnosti . program kontrole i osiguranja kvalitete.debljinu . Proizvoñać kodiranom oznakom mora označiti proizvod tako da zadovolji sve zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 tocka 4.tlačno naprezanje pri 10%-tnoj deformaciji . a ovisno o posebnoj primjeni proizvoda odreñene zahtjeve iz norme HRN EN 13163:2002 točka 4.Primjer potrebnih aktivnosti koje mora provoditi proizvoñač (i u skladu s kojima mora imati uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje) prikazan je u tablici 2. Svojstva toplinsko-izolacijskill proizvoda navode se kao razine ili kao razredi. nacrte.paropropusnost . Odreñivanje zahtijevanih svojstava grañevnih proizvoda u projektima i provjera svojstava grañevnih proizvoda prije ugradnje Tehničko rješenje zgrade s dokazom ispunjavanja zahtjeva s obzirom na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu. te iskaznicu potrebne top line za grijanje.duljinu i širinu . Znajući podatke odreñene glavnim projektom izvodač i nadzorni inženjer će na gradlištu.dinamičku krutost stlačivost . prije ugradnje toplins-koizolacijskog proizvoda provjeriti: 114 . gdje projektant odreñuje svojstva grañevnih proizvoda koji se ugrañuju u zgradu (tj.3. U vezi s uvoñenjem CPD-a.čvrstoću na savijanje .deformacije pri specificiranom tlačnom opterecenju i temperaturnim uvjetima .pravokutnost .vlačnu čvrstoću usporedno s ravninom ploće .prividnu gustoću . ravnog krova ili drugo) navedeni u tocki 4. a koje je sastavni dio arhitektonskog ili gradevinskog projekta. dok su zahtjevi ovisno o posebnoj primjeni (npr.2.vlačnu čvrstoću okomito na ravninu ploće .

Si-tuacija u RH je takva da je većina proizvoñača toplinsko izolacijskill proizvoda u vlasništvu stranih proizvodača te imaju ustrojen sustav unutarnje kontrole proizvodnje i rade po modelu novoga tehničkog zakonodavstva. ima li proizvod projektom predviñena svojstva) i to za odreñeno mjesto ugradnje (je li uporabljiv). može se zakljuciti da je rezultat takvog pristupa opet jednako nesiguran rezultat provedene kontrole. • je li za proizvod izdana izjava o sukladnosti (provjera na internetskoj stranici MZOPUG). Pripremljenost proizvodaca i ovlaštenih osoba za rad u skladu CPD-om Proizvoñaći toplinskoizolacijskih grañevnih proizvoda koji su orijentirani na europsko tržište uglavnom imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole proizvodnje. Stoga se kao logično rješenje nameće potreba da se u predstojećem preustroju sustava kontrole projekta promotri i pitanje provedbe kontrolnih proračuna s vjerojatnom evaluacijom i priznavanjem računalnih programa za potrebe kontrole projekata. U prijelaznom razdoblju prije stupanja na snagu TPT-a večina je proizvodača toplinskoizolacijskih proizvoda provela postupke ocjenjivanja sukladnosti.Najsigurnija metoda provjere točnosti proračuna jest da ovlašteni revident ponovi proračun te usporedi dobivene rezultate s onima u projektu. kompleksnost proračuna toplinske zaštite grañevine uvelike je narasla i u praktičnoj se primjeni nalazi veći broj računalnih programa koji projektantima olakšavaju provedbu ovoga zadatka. Računalni su programi. da 115 . Kako je vec prije izloženo. Pretpostavka od koje se polazi jest da su revidenti ovlašteni za kontrolu bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite izuzetno dobro savladali odredbe TPT-a. Revident će najvjerojatnije proračun ponoviti nekim drugim računalnim programom. nije vjerojatno da će kontrolni proračun provesti bez pomoći takvog alata. jer s obzirom na kompleksnost i dugotrajnost proračuna. te da mora dobiti pozitivno izvješće ovlaštenog revidenta.• podudaraju li se podaci na dokumentaciji koja prati toplinsko-izolacijski proizvod s podacima odreñenim projektom (tj. obvezatno se provjerava je li rok istekao. No kako i za taj drugi računalni program postoji jednak problem nepoznavanja izvornoga koda. Kontrola glavnog projekta Za odreñene je grañevine (grañevine cija je ploština veća od 800 m2) propisana obveza da glavni projekt mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje grañevinske dozvole proći kontrolu. te da mogu savjesno nastaviti obavljati revidentske poslove iako im je ovlaštenje dano prije stupanja na snagu TPT-a. a dok je manji dio nepripremljenih proizvodaća još uvijek u postupku ocjenjivanja zbog kasnog uključivanja u postupak. Jedan od zahtjeva koji se postavlja pred revidenta u postupku kontrole glavnog projekta jest i da provjeri metode proračuna i točnost dobivenih rezultata. MZOPUG je za provodenje radnji ocjenjivanja sukladsukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda i sustava ETICS dao ovlaštenje Institutu grañevinarstva Hrvatske kao jedinoj pravnoj osobi koja je u prijelaznom razdoblju dokazala da je sposobna (tj. Za oñredene proizvode za koje proticanje roka trajnosti može utjecati na svojstva proizvoda. naravno. zaštičeni kao intelektualno vlasništvo i uglavnom nije moguć uvid u njihov izvorni kod. Opasnost koju nosi takav pristup jest u tome da tijekom kontrole glavnog projekta zapravo nije razvidno jesu li u računalnom programu koji je rabljen uzeti u obzir svi parametri i karakteristike zgrade i sustava toplinske zastite koje pretpostavljaju norme na koje upućuje TPT.

Na temelju analiza provedenih racunalnom aplikacijom „IGH Toplinska zaštita“. zgrada može. Nadzor primjene tehničkih propisa Da bi sustav uspješno fiinkcionirao. može se ocijeniti da će primjena novog TPT-a rezultirati smanjenjem potrebne energije za grijanje zgrada najmanje za 25% u odnosu prema dosadašnjem stanju . Što se tiče nadzora nad ovlaštenim osobama. glede toga svojstva. pravilnik koji bi uredio ovlaštenja za pravne osobe koje provode opisana ili koja druga ispitivanja graeñvina nije donesen (što znaci da u RH još nema pravne osobe ovlaštene za te poslove). Može se pretpostaviti da će se za podraćje grañevnih proizvoda specijalizirati i izobraziti primjeren broj inspektora. Učinci primjene novog TPT-a Iako usklañivanje s novim TPT-om traži povečani angažman i troškove u svim fazama projekta. koji se primjenom dosadašnjih propisa nisu uzimali u obzir. Npr. Naime praksa je pokazala da troškovi uporabe zgrade (održavanje. i • nadzor na gradilištu koji provode grañevinski inspektori. ZOG-om je nadzor ureñen na tri područja: • nadzor nad pravnim osobama ovlaštenima za poslove ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje certifikata o sukladnosti. opreme i zemljišta. budući da je Sektor za graditeljstvo inicijator. Zasada postoji problem premalog broja zaposlenih na ovim poslovima. Kako je uloga grañevinske inspekcije mnogo šira od kontrole samo grañevnih 116 . izrada energijskog profila zgrade prema TPT-u (tj.ispunjava propisane uvjete) za provodenje radnji ocjenjivanja sukladnosti za te proizvode. Nadzor na gradilištu provode grañevinski inspektori. može se reći da dobici koji se reflektiraju nižim troškovima uporabe zgrade te kvalitetniji i zdraviji životni prostor opravdavaju takav pristup. pa je sukladno toj obvezi izvodac radova dužan ispitati zrakonepropusnost omotaca zgrade prema HRN EN 13829:2002 uključivanjem pravne osobe ovlaštene za takvo ispitivanje. koji su svi zaposlenici MZOPUG-a. Za toplinsku zaštitu zgrada. jedno od mjerila uspješnosti ispunjavanja bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite jest minimiziranje gubitaka kroz spojeve gradevnih elemenata te prozore i vrata. Pitanje nadzora tržišta rješava se u sklopu priprema Državnog inspektorata RH za ostvarivanje nadzora za sve proizvode (ne samo grañevne) koji se pojavljuju na tržištu u sklopu Direktiva „Novog pristupa“. Stoga će biti nužno u najskorije vrijeme urediti to pitanje kako bi grañevine koje su projektirane u skladu s TPT-om i čije grañenje je u tijeku. U trenutku pisanja ovoga rada. nositelj i provoditelj ukupnih aktivnosti na prenošenju i uvodenju CPD-a. mogle biti ispitane. U slučaju da je zrakonepropusnost unutar propisanih (odnosno projektom odredenih) granica. koji provodi Sektor za graditeljstvo MZOPUG-a u okviru aktivnosti ovlašćivanja i kontrole rada ovlaštenih pravnih osoba. a rasporeñeni su u središnjici u Zagrebu i po područnim jedinicama. prema EPBD-u) pridonosi preciznijoj procjeni troškova tijekom uporabe zgrade. Stoga je TPT-om odreñena obveza ispitivanja tih gubitaka. bitan je element njegove provedbe i pitanje nadzora. • nadzor tržišta koji provode inspektori Državnog inspektorata RH. režije) u razdoblju od 25 godina znatno premašuju investicijsku vrijednost zgrade koja obuhvaća troškove izrade projektne dokumentacije. ne postoje osobite prepreke za provedbu potrebnih aktivnosti u nadzora nad ovlaštenim osobama. grañenja. pa su njegovi djelatnici i primjereno izobraženi za te poslove. dobiti uporabnu dozvolu.

perlita. laboratorijska ispitivanja toplinsko-izolacijskih svojstava grañevinskih materijala ima velik materijalni udio u laboratorijima iz područja grañevinske fizike. Zaključak Razvidno je da su pitanja uvodenja CPD-a u pravnu i grañevno-tehničku praksu u RH složena i zahtjevna. Pitanje usklañenosti provjerava se uvidom u zapise o ugrañenim grañevnim proizvodima (svojstvima proizvoda. te da zahtijevaju mobilizaciju velikog broja osoba koje su na bilo koji način profesionalno povezane sa graditeljstvo. Zadaće u torn smislu su zorno prikazane na shemi 3 TRŽIŠTE GRADEVNIH PROIZVODA vlasti nacionalni gradevnotehnicki propisi temeljeni na šest bitnih zahtjeva prema CPD-u proizvodaci opskrbljuju (tržište) znakom CE oznacenim proizvodima vlasti nadzor tržišta projektanti odreduju primjenu uporabljivih proizvoda oznacenih oznakom CE vlasti gradevinska dozvola izvodaci kupuju i ugraduju proizvode oznacene znakomCE vlasti gradevinska inspekcija Shema 3.vremena za prilagodbu i edukaciju te materijalnih sredstava za opremanje. Europski pristup zadaćama u vezi sa zajednickim tržištem Na koncu. . vlakana i veziva. Nadalje. krutih ploča od drvene vune.proizvoda. njezi). s obzirom na neprestani dotok novih materijala. potrebno je doškolovanje grañevinskih inspektora za takav rad. ali i u rezultate ispitivanja pojedinih tehničkih ili fiinkcijskih sklopova. Posebna je tema nadzor ispravnoga odabira grañevnih proizvoda u okviru glavnog projekta grañevine koji se mora provesti u tijeku postupka izdavanja grañevinske dozvole. fenolnih smola. Takoñer. polistirena. rastresitih perlita i glina za ispunu. Metoda odreñivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala jest normirana metoda.. mjestu i uvjetima pri ugradnji. potreban je dodatni napor da se postigne primjereno stanje edukacije svih uključenih u te postupke. Kako je izdavanje graevinskih dozvole podijeljeno izmedu službe u MZOPUG i službi u uredima državne uprave u županiji. porobetona.. pluta. Stoga je osobito važno da svi dionici uvodenja CPD-a razumiju mehanizme uvoñenja i u njima aktivno sudjeluju. tržište grañevinskih toplinsko-izolacijskih materijala reagiralo je većim interesom za one materijale kojih su toplinsko-izolacijska svojstva ispitana i potvrñena u ovlaštenim laboratorijima. itd.Grañevinski materijali kojima se u laboratorijima grañevinske fizike na ovaj način odreñuje toplinska vodljivost jesu: sve vrste mineralnih vuna. jedan od zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 prema kojoj se potvrñuje (od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo) sposobnost laboratorija za ispitivanje nekog fizikalnog svojstva s odreñenom mjernom metodom jest 117 .S obzirom na to da je u posljednjih desetak godina važnost uštede energije u graditeljstvu (kao derivat ekološke skrbi) povećan. spomenimo i pitanje uporabne dozvole: tehničkim pregledom provjerava se uskladenost izgrañene grañevine s glavnim projektom na temelju kojega je izdana grañevinska dozvola. toplinskih žbuka. kao i mobilizaciju dragih resursa . poliuretanskih pjena. plinobetona i laganih betona.

1. grijaća ploča sa zaštitnim prstenom i dva hladila. pregrijavanje). sustava za grijanje i hlañenje i sustava za kontrolu i praćenje (regulaciju) mjernog procesa. procjena mjerne nesigurnosti ispitivanja toplinske vodljivosti grañevinskih materijala postala je nužna. odreñeni toplinsko-izolacijski proizvod svrstavan u razrede tipa: od 0. Mjerni složaj čine dva istovrsna uzorka. može se zaključiti da je potreba za procjenom i iskazivanjem mjerne nesigurnosti mjerenja koeficijenta toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih proizvoda više nego nužna i očita. Takoñer.030 W/(mK) do 0. Uloga toplinsko izolacijskih materijala je smanjenje toplinskih gubitaka. primjerice. tako da su bočni gubitci (rasipanja) topline zanemarivi. MATERIJALI. da je temperaturno polje stacionarno te da su uzorci izotropni i homogeni. ali ne i manje važno. na ovaj se način na cijelom mjernom području (jednako površini grijalice) ostvaruje polje jednakih temperatura. Dobra 118 . u skladu s . pretpostavlja se da zbog dovoñenja topline uzorcima ne nastaju promjene obujma. te zaštita nosive konstrukcije zgrade od atmosferskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. Izmeñu grijalice i zaštitnog prstena nalazi se zračni raspor.sastavnice mjerne nesigurnosti. Mi će mo se zadržati na opisu izolacionih materijala. što je u području normom propisane točnosti ureñaja kojim se koeficijent toplinske vodljivosti mjeri. što se ostvaruje s pomoću tzv. obvezno procjenjivati i iskazivati i u ispitnim i u umjernim laboratorijima (mjerilištima).035 W/(mK). Ova točnost pri sobnoj temperaturi iznosi 2%.001 W/(mK). ⋅ Iz ovoga se može zaključiti da je nužno dobro poznavati sve veličine koje utječu na mjerni proces . Bit mjerenja je isključivo voñenjem ostvariti prijenos topline grijalice okomito na uzorak. 4. Ureñaj sa zaštićenom vrućom pločom sastoji se od adijabatske komore u kojoj je smješten mjerni složaj.3.Vrijednosti ovako iskazanih deklariranih koeficijenata toplinske vodljivosti toplinsko-izolacijskih materijala meñusobno se razlikuju za nevelikih 2% do 4%. zaštitne vruće ploče. mjernu je nesigurnost.iskazivati mjernu nesigurnost. Termočlanak je osjetilo koje se sastoji od dvije žice različitog materijala i koje su na jednom kraju skupa zavarre) Razvoj tržišta i proizvoda od toplinsko-izolacijskih materijala uzrokovao je promjenu njihove klasifikacije s obzirom na koeficijent toplinske vodljivosti. Takoñer. Donedavno je.1 K. dok je na cijelom temperaturnom području srednjih ispitnih temperatura iznosi čak 5%. VRSTE I SVOJSTVA Uvod Grañevinske materijale dijelimo na prirodne i umjetne i možemo koristiti sve one koji zadovoljavaju uvijete opisane u točki 4. ne postoje izvori ili ponori topline u samim uzorcima. smrzavanje nosive konstrukcije. kao i troškova za energiju. Potom. Mjerni proces mora biti tako dobro voñen da padovi temperatura na zračnom rasporu izmeñu grialice i zaštitnog prstena ne iznose više od 0. MATERIJALI OPĆENITO.3. Danas proizvoñači toplinsko-izolacijskih proizvoda iskazuju (na s normom propisani način) vrijednosti koeficijenata toplinske vodljivosti svojih proizvoda tako da ih zaokružuju na 0. Temperatura se mjeri termočlancima na barem pet mjesta sa svake strane uzorka (ukupno 20 trermočlanaka). U skladu s gore navedenim. Na kraju.

045. Ministarstvo zaštite okoli-ša. pa se tako danas u svijetu mogu naći i transparentna i vakuumska toplinska izolacija. a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Radi tehnickog uskladivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom. Ostali materijali s toplinsko izolacijskim svojstvima su i glina. 119 . što doprinosi toplinskoj udobnosti zgrade. Sve veća potražnja za toplinsko izolacijskim materijalima u sve većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih materijala ima toplinsku provodljivost λ=0. pluto.toplinska izolacija ima utjecaj i na kvalitetu stanovanja jer su unutarnje površine toplije. celuloza. vermikulit. a istovremeno sprječava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. zahtijeva se da svaka gradevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja. pa potrebna debljina za U(k)=0. Na toplinsku zaštitu zgrade utječu debljina sloja toplinske izolacije i toplinska provodljivost materijala λ (W/mK). uskladenim s europskim nacelima Direktive za gradevne proizvode CPD (89/106/EEZ). Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika. drvena vuna. Transparentna izolacija omogućava prijem Sunčeve energije i prijenos u zgradu. proizašle iz europskih norma. te na-cin potvrdivanja sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima. ispunjava šest bitnih zahtjeva. broj 175/2003 i 100/04) grañevni se proizvod može staviti u promet i rabiti za grañenje samo ako je dokazana njegova uporab-ljivost. u svrhu uštede toplinske energije i toplinske zaštite. dok je meñu organskim materijalima najpopularniji polistiren. Dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskin proizvoda Podloga za dokazivanje kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda su norme specifikacije proizvoda. Zakonom o gradnji. prihvacene kao hrvatske norme. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. Propisom se reguliraju tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za gradevne proizvode koji se ugraduju u gradevinu. prostornog uredenja i graditeljstva donijelo je Tehnicki propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgra-dama . Uporabljivost gradevnog proizvoda dokazuje se certifi-katom sukladnosti gradevnog proizvoda ili izjavom o sukladnosti koju izraduje proizvodac gradevnog proizvoda nakon provedbe odnosno osiguranja provedbe pos-tupka ocjenjivanja sukladnosti.40 W/m2K iznosi 8-11 cm. od kojih se jedan odnosi na uštedu energije i toplinsku zaštitu gradevina. pamuk. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr.030-0. Od anorganskih materijala najviše se koriste kamena i staklena vuna. spomeničke vrijednosti objekta. lan. kokos. Pod vrstama proizvoda namijenjenih za ugradnju radi uštede toplinske energije i toplinske zaštite navode se i toplinskoizolacijski gradevni proizvodi. perlit. Toplinska izolacija vanjskog zida od kamene vune i polistirena Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine. Grañevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva sukladna svojstvima odredenim nor-mom na koju upucuje tehnicki propis. slama i drugo. Toplinskoizolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu Potreba za uštedom energije i toplinske zaštite grade-vina pridonijela je povecanoj primjeni toplinskoizola-cijskih proizvoda.

Valja napomenuti da za svaku vrstu toplinskoizolacij-skih proizvoda postoji odredena norma specifikacija proizvoda i da za sada postoje harmonizirane norme za sljedece toplinskoizolacijske proizvode: • tvornicki izradeni proizvodi od mineralne vune (MW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13162:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog polis-tirena (EPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13163:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13164:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13165:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od fenolne pj ene (PF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13166:2002 • tvornicki izradeni prizvodi od celijastog (pjenastog) stakla (CG) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13167:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvene vune (WW) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13168:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog perlita (EPB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13169:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od ekspandiranog pluta (ICB) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13170:2002 • tvornicki izradeni proizvodi od drvenih vlakana (WF) norma specifikacija proizvoda HRN EN 13171:2002 Bez obzira na neobvezatnost norma i na cinjenicu da svaki tehnicki propis samo upucuje na odredene norme, njiho-vo postojanje pridonosi ujednacenosti u pristupu gradev-nim proizvodima i vec sada je, u relativno kratkome raz-doblju od njihova izdanja, vidljivo pridonijelo urediva-nju tržišta u podrucju dokazivanja kvalitete i primjene toplinskoizolacijskih proizvoda. Dokazivanje uporabljivosti toplinskoizolacijskih proizvoda Dosadašnji se nacin dokazivanja kvalitete toplinskoizolacijskih proizvoda zasniva na nekim sporadicnim ispiti-vanjima svojstava proizvoda, s rezultatima ispitivanja prikazanim u izvještajima o ispitivanju, cesto pogrešno nazvanim atestima, s programom ispitivanja prema odabiru proizvodaca materijala ili izvršitelja tih ispitivanja. Taj nacin dokazivanja kvalitete proizvoda u hrvatskome tehnickom zakonodavstvu naziva se «svjedodžba o ispitivanju prema priznatim tehnickim pravilima». Tehnickim propisom o izmjeni tehnickog propisa o uš-tedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirana je pravovaljanost do sada izdanih svjedodžbi o ispitivanjima na sljedeci nacin [3]: • dana 30. 6. 2006. prestaju se primjenjivati priznata tehnicka pravila za dokazivanje uporabljivosti grade-vnih proizvoda • svjedodžbe o ispitivanju gradevnih proizvoda, izda-ne prema priznatim tehnickim pravilima, priznaju se kao dokaz uporabljivosti gradevnih proizvoda do da-tuma koji je u njima odreden, ali ne dulje od 31. 12. 06. Tehnickim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama regulirano je provodenje postup-ka potvrdivanja sukladnosti toplinskoizolacijskih
120

proizvoda. Potvrdivanje sukladnosti toplinskoizolacijskih proizvoda U dodacima ZA harmoniziranih norma za toplinskoizo-lacijske proizvode od mineralne vune, ekspandiranog polistirena i ekstrudiranog polistirena moguca su tri sus-tava potvrdivanja sukladnosti: sustav 1, sustav 3 ili sustav 4. Odabir sustava ovisi o ponašanju toplinskoizolacij skog proizvoda u uvjetima požara, odnosno pri ispitivanju reakcije pri požara. Temeljem vrijednosti promatranih parametara pri ispitivanju reakcije na požar, a koji su navedeni u tablici 1. norme HRN EN 13501-1:2002, toplinsko-izolacijski materijali mogu se svrstati u razrede (tablica 1.): Tablica 1. Razredi proizvoda prema reakciji pri požara Razre Opis ponašanja toplinskoizolacijskog d proizvoda uvjetima požara Al Ne doprinosi u požara A2 Ne doprinosi požara B Jako ogranicen doprinos požara C Ogranicen doprinos požara D Prihvatljiv doprinos požara E Prihvatljiv doprinos požara F Nema zahtjeva za ponašanje u Dakle, ovisno o razredu reakcije pri požara toplinsko-izolacijskog proizvoda, potvrdivanje sukladnosti se pro-vodi prema: SUSTAVU 1: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B i C , tj. za proizvode kod kojih odre-dena faza u proizvodnom procesu može dovesti do poboljšanja svojstava reakcije pri požara (npr. dodavanjem uspori-vaca požara ili ogranicavanjem kolicine organskog materijala u proizvodu). SUSTAVU 3: za proizvode požarnog razreda Al, A2, B, C, D i E s tim da kod proizvoda razreda Al, A2, B i C ne može doci do poboljšanja svojstava reakcije pri požara. SUSTAVU 4: za proizvode razreda F i proizvode Al, A2, B, C, D i E kod kojih se ne zahtije-va ispitivanje reakcije pri požara (proizvodi razreda Al prema Odluci Komisije 96/603/EZ). POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAðEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRðENE VRIJEDNOSTI TEHNIČKIH SVOJSTAVA GRAðEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI PRORAČUNI PROPISANI OVIM PROPISOM Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja
Redni broj 1. 2. Tip ostakljenja Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) (-) 0,87 0,80

121

3. 4. 5. 6. 7.

Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga)

0,70 0,60

Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije 0,50 (dvije Low-E obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja Staklena opeka 0,50 0,60

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)
Redni broj 1. 2. 2.1 2.2 2.3 3 3.1 3.2 4. 5.
a)

Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmeñu stakala – bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnostia) – svijetle boje ili malene transparentnosti – tamne boje ili povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane – žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano – žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) Strehe, loñeb) Markize, gore i bočno provjetravaneb)

FC (-) 1

0,75 0,80 0,90

0,25 0,30 0,50 0,40

Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti prozora, balkonska vrata i krovnih prozora
Razred zrakopropusnosti prema HRN EN 12207-1:2002 1. 2. Zgrada do 2 kata Zgrada s više od 2 kata 2 3

Redni broj

Broj katova zgrade

Tablica 4. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, λ [W/(m·K)], i približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)

122

Redni Građevni materijal broj

Gustoća ρ kg/m³

Toplinska provod ljivost λ W/(m·K)

Specifični toplinski kapacitet cp J/(kg·K)

Faktor otpora difuziji vodene pare µ

1.

ZIDOVI, uključivo mort u reškama 1800 1600 1900 1700 1800 1600 1200 1100 1000 900 800 1800 1600 1200 2000 1000 1200 1400 1600 1800 2000 500 700 900 0,81 0,68 0,85 0,80 0,83 0,70 0,55 0,48 0,45 0,42 0,39 0,99 0,79 0,56 1,40 0,70 0,80 0,90 1,10 1,20 1,40 0,30 0,37 0,46 900 900 800 800 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 5/10 5/10 50/100 50/100 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 5/10 15/25 15/25 15/25 50 5/15 5/15 20/30 20/30 20/30 20/30 5/10 5/10 5/10

1.01 puna opeka od gline 1.02 puna opeka od gline 1.03 klinker opeka 1.04 klinker opeka 1.05 puna fasadna opeka od gline 1.06 puna fasadna opeka od gline 1.07 šuplja fasadna opeka od gline 1.08 šuplji blokovi od gline 1.09 šuplji blokovi od gline 1.10 šuplji blokovi od gline 1.11 šuplji blokovi od gline 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1.13 puna vapneno silikatna opeka 1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi 1.15 prirodni kamen 1.16 šuplji blokovi od betona 1.17 šuplji blokovi od betona 1.18 šuplji blokovi od betona 1.19 šuplji blokovi od betona 1.20 šuplji blokovi od betona 1.21 šuplji blokovi od betona 1.22 šuplji blokovi od laganog betona 1.23 šuplji blokovi od laganog betona 1.24 šuplji blokovi od

123

60 2.14 beton s laganim agregatom 2.21 porobeton 2.02 teški beton 2.laganog betona 1.70 0.16 beton s laganim agregatom 2.04 beton 2.30 1. 2.44 0.89 0.25 porobeton 2.25 šuplji blokovi od laganog betona 1.22 0.07 beton s laganim agregatom 2.09 beton s laganim agregatom 2.00 0.01 armirani beton 2.17 porobeton 2.00 1.19 0.79 0.16 0.23 porobeton 2.29 0.11 beton s laganim agregatom 2.21 0.18 0.60 2.27 šuplji blokovi od laganog betona 2.72 1000 1000 1000 5/10 5/10 5/10 BETON I ARMIRANI BETON 2500 3200 2400 2200 2000 2000 1800 1600 1500 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 1000 900 800 750 700 650 600 550 500 450 400 2.26 porobeton 2.39 0.31 0.52 0.06 beton s laganim agregatom 2.24 0.60 0.20 porobeton 2.55 0.18 porobeton 2.22 porobeton 2.13 beton s laganim agregatom 2.26 šuplji blokovi od laganog betona 1.08 beton s laganim agregatom 2.27 porobeton 1000 1200 1400 0.19 porobeton 2.10 beton s laganim agregatom 2.35 1.65 1.15 0.12 beton s laganim agregatom 2.62 0.35 1.24 porobeton 2.15 beton s laganim agregatom 2.03 beton 2.13 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 80/130 80/130 80/130 70/120 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 60/100 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 124 .25 0.49 0.05 beton 2.

25 900 8 4.17 žbuka na bazi akrilata 3.07 gipsana žbuka 3.22 magnezitni estrih 4.08 gipsana žbuka 3.60 0.11 lagana žbuka 3.11 0.10 lagana žbuka 3.20 anhidrit estrih 3.32 beton s jednozrnatim šljunkom 3.19 cementni estrih 3. ZIDNE I STROPNE OBLOGE 900 0.02 vapnena žbuka 3. MORTOVI.90 0.01 gipskartonske ploče 4.09 lagana žbuka 3.10 1000 60/100 1600 0.15 polimerna žbuka 3.65 0.30 beton s jednozrnatim šljunkom 2.47 0.10 1.90 1.29 porobeton 2.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca 4.18 cementni mort 3.25 0. ESTRISI 2000 1600 1800 1400 1500 1400 1300 1200 1300 1000 700 400 250 1400 1100 1800 1700 2000 2000 2100 2300 1.05 gipsana žbuka 3.13 toplinskoizolacijska žbuka 3.03 keramičke pločice 1300 0.14 sanacijska žbuka 3.60 1.16 silikatna žbuka 3.01 cementna žbuka 3. 350 300 2000 0.70 0. PODNE.12 toplinskoizolacijska žbuk 3.43 0.81 1000 60/100 ŽBUKE.38 0.70 0.03 vapneno-cementna žbuka 3.28 porobeton 2.70 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1100 1000 1000 15/35 6/10 15/35 6/10 6/10 6/10 6/10 6/10 15/20 15/20 15/20 5/20 5/20 6/15 50/200 50/70 100/150 15/35 50 15/35 15/35 3.00 0.11 0.2.60 1.54 0.56 0.51 0.20 0.04 vapneno-gipsana žbuka 3.40 1000 1000 1000 6/10 6/10 60/100 1800 1.31 beton s jednozrnatim šljunkom 2.30 840 200 125 .06 gipsana žbuka 3.38 1000 10/15 2300 1.80 1.08 0.

PARNE BRANE (KOČNICE) 1100 0.03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca 5.060 0.035 do 0.02 lomljevina ekspandiranog pluta 6.81 1000 1300 900 1000 3 3 3 3 6.23 1000 1000 50000 50000 1100 1200 0.040 1030 1 1450 60 ≥ 25 0.41 0.035 do 0.040 1450 150 126 .055 0.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR 5.050 0.02 ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 7. 2500 550 2. ≤ 1700 tucanik (drobljenac) 7.03 lomljevina opeke od gline 6.03 ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 TOPLINSKO – IZOLACIJSKI MATERIJALI 10 do 200 15 do 30 0.23 0.23 1000 100000 1300 0. 7.14 1000 20000 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE ≤ 100 ≤ 200 ≤ 800 0.26 960 300000 1300 0.4.04 kamene ploče 4. šljunak.23 1000 50000 5.030 do 0.15 1000 2000 40/200 50/70 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P 5.80 0.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala 5.01 ekspandirani perlit 6. 1100 1100 0.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB 5.14 1000 1000 50000 100000 1600 0.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 5.04 pijesak.05 drvo 5.01 mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 7.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 6.23 0.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona 5.

045 do 0. 0. Θe.08 ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 7.06 čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 7.80 3.45 12°C < Θi < 18 °C Θe. 2.7. malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama U [W/(m²·K)] Redni broj Građevni dio Θi ≥ 18 °C Θe. 1.60 0.040 1400 60 ≥ 30 0. zidovi prema garaži. stropovi prema 0.070 900 5 1560 5/10 1400 5/10 Tablica 5. balkonska vrata.mj.50 0.09 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 7.065 do 0. min >3 °C min ≤3 °C Vanjski zidovi.065 0.055 0.04 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 7.045 0.75 1.mj.30 0.040 do 0.07 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168. grañevnih dijelova novih zgrada.mj.060 0.09 1400 50 100 do 150 360 do 460 1000 ∞ 1470 3/5 550 0. U [W/(m²·K)].05 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 7.00 3.80 1.40 127 . prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora.020 do 0.035 0.mj. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.40 0.00 3. min ≤3 °C 0. debljina ploča 15 mm ≤ d ≤ 25 mm 7. krovni prozori.150 1470 4/8 140 do 240 80 do 500 110 do 450 0.75 Θe. min >3 °C 0.045 do 0.10 drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ≥ 30 0.030 do 0. tavanu Prozori.

Tablica 6. podovi na tlu Vanjska vrata.min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. zida prema tlu ili negrijanog prostora.90 0. 0.50 0. Ravnotežni sadržaj vlage u grañevnom materijalu kod temperature zraka 23 °C i relativne vlažnosti zraka 80 % Redni broj 1.30 0.90 8.501) 2. 0. Stropovi iznad vanjskog zraka.50 2.80 1.00 6.40 0.80 1. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C Zidovi prema tlu. s neprozirnim vratnim krilom Stijenka kutije za rolete Stropovi između stanova.80 1.90 0.40 Napomena: Θe. 2.00 2.651) 2.40 0.40 0. 1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida.40 5. 9. Sadržaj vlage u kg/kg 0.130 0.030 0.65 0.801) 2. vrata prema negrijanom stubištu.045 Grañevni materijal beton guste strukture sa šupljikavim agregatom beton šupljikave strukture s gustim agregatom beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom 128 .501) 2.tavanu 4. stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 0. 0. 3. 7.80 1.40 0.mj.90 0.

27 1.60 1. time ostvaruju manje toplinske gubitke i manju potrebnu energiju za grijanje i hladenje. Treba uskladiti toplinske karakteristike pojedinih konstrukcija kako bi se ostvarila zadovoljavajuća potrošnja energije. anhidrit 1. 8. proizvodi na bazi drva. 9. Vanjska ovojnica koja je toplinski izolirana osigurava ugodne temperature u unutrašnjem prostoru. gips. IZOLACIJSKIH MATERIJALA. 5. proizvodi na bazi biljnih vlakanaca 0.27 1. bitumen 4. asfalt. Stoga je potrebno s obzirom na namjenu zgrade: > Odrediti zone različitih unutrašnjih temperatura ill načina korištenja prostora 129 . Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage (23 °C/80 %) u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala Faktor preračunavanja Fm 1. planiranje potrošnje energije ne treba stati na zadovoljavanju minimalnih kriterija potrošnje energije definiranog nacionalnim zakonodavstvom već treba: > planirati zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje > uvesti upravljanje energijom u zgradi tokom cijelog razdoblja korištenja Zgrade nisko energetskog i pasivnog standarda gradnje imaju manje vrijednosti koeficijenata prolaska topline pojedinih konstrukcija vanjske ovojnice.20 1. 4. 6. POTREBNE DEBLJINE Materijali i izvedbe U skladu sa smjernicama Direktive o energetskim značajkama zgrada {EPBD) 2002/91/EC.2.4.22 1. 3.45 1. blokovi na bazi drva 11. 7.00 Redni broj Grañevni materijal ili zid 10. VRSTE I SVOJSTVA TOPL. opeka od gline vapneno silikatna opeka Porobeton beton s granulama polistirena beton s laganim agregatom mort i žbuka beton s teškim agregatom beton guste strukture sa šupljikavim agregatom gips. 2.13 1.150 Tablica 7. anhidrit drvo. Najveći doprinos za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama je poboljšanje toplinskih karakteristika gradevinskih konstrukcija. 5.25 1.020 0.13 1.3.17 1.

otpornost na vlagu i drugo. industriji i brodogradnji. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale. te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu. tako da nije isto da li se radi o izolaciji poda. podrumskog zida.045. a organskih materijala polistiren . na našem tržištu najviše se koristi polistiren ili stiropor. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljšati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(m2K)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici površine elementa [kWh/m2]. iz Priloga »C« TPRUETZZ. Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti. odnosno poliuretanska pjena. odnosno visokog toplinskog otpora. Svi koeficijenti prolaska topline graničnih konstrukcija (izmedu zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve odredene u tablici 5. što je uvrštava medu najbolje toplinske izolatore. veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala. Osnovna podjela toplinsko izolacijskih materijala je na anorganske i organske materijale. Koristi se najviše kao toplinska zaštita. Zbog dobrih izolacijskih svojstava X= 0. 1954.ekspandirani i ekstrudirani. orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Mineralna vuna ima visoku otpornost na požar. Stiropor je zapravo naziv prvog proizvedenog polistirena u Njemačkoj. dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti izmedu 0.> Primijeniti odgovarajući sastav konstrukcije vanjske ovojnice > Toplinski izolirati sve konstrukcije prema negrijanim prostorima i prema van > Smanjiti utjecaj toplinskih mostova U svrhu uštede energije zgradu je potrebno podijeliti u više zona ukoliko je predvideno različit način korištenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju više od 4°C. Naziv stiropor postao je sinonim za ekspandirani polistiren. Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugradujemo. trajnost. te kao plivajući pod u podnim medukatnim konstrukcijama. te na mikroorganizme i insekte. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju podrumskih zidova pod zemljom. zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu. u svim vanjskim konstrukcijama. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene 130 .035-0. Otporna je na starenje i raspadanje. Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena i staklena vuna. EPS.kamena i staklena. Takoder je važan i način proizvodnje materijala. Pregled toplinsko izolacijskih materijala Dobro poznavanje toplinskih svojstava gradevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada. debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. ravnog ili kosog krova. stišljivost. Mineralna vuna . Toplinski gubici kroz gradevni element ovise o sastavu elementa. faktor otpora difuziji vodene pare. a i cijena. te poliuretan. Koeficijent toplinske vodljivosti U (W/mK) je količina topline koja prode u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m2. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku. Osim kamene i staklene vune. a ovisi o gustoći. kako bi se ostvarila minimalna toplinska zaštita. Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu. te korištenje energije u proizvodnji.035 i 0.040 W/mK. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala. te niske cijene i jednostavne ugradnje. paropropusna je i djelomično vodootporna. tlačna tvrdoća. danas je to jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala. godine. nadzemnog zida.

Medutim.045 do 0.vune. te prednosti i mane primjene.0-3. Ima još bolja toplinsko izolacijska svojstva pa X iznosi izmedu 0.090 0.030 do 0. slama. Na tržištu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materijali kao što su celuloza.020 do 0.35 2 W/m K mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ćelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168.035 do 0. Poliuretanska pjena takoder se dosta koristi. naročito pri sanacijama krovova.050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE µ 1 REL. za razliku od bijelog ekspandiranog polistirena EPS.15 8-10 10-15 16-20 50 ∞ 3/5 4/8 4-6 140 do 240 80 do 500 0. Tablica 10. trstika. vermikulit. te usporedba relativnih troškovaza ugradnju TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL GUSTOĆA 3 p kg/m POTREBNA TOPLINSKA PROVODLJIVOS DEBLJINA (cm)ZA T 11=0. Za pravilan izbor materijala za toplinsku izolaciju potrebno je dobro poznavati njegova fizikalno kemijska svojstva. .035 W/mK.5 >30 0.040 9-10 60 0.5-2.040 do 0. Ovi se materijali u svijetu koriste lokalno.ekstrudirani polistiren. perlit. Projektne vhjednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova . prema porijeklu i izvoru sirovine za proizvodnju. pa su potrebne veće debljine. ovčja vuna i drugi. znatno je skuplja od prva dva navedena materijala. TROŠAK ZA U=0.045 do 0. Ima dobra svojstva na vlagu i temperaturne promjene.030 do 0. te nije otporan na teperature više od 80°C.035 do 0. približne vhjednosti faktora otpora difuziji vodene pare.060 0.80 >25 0. debljina ploča 15 mm<d<25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 10 do 200 1 15 do 30 0. te zbog toga nije u široj primjeni. Ian.0 131 .35 X (W/mK) 2 W/m K 0. Imaju nešto slabija izolacijska svojstva.065 0.065 do 0.040 7-9 60 5-8 >30 100 do 150 360 do 460 550 0.040 8-10 150 2. Ekstrudirani polistyren XPS je najčešće obojen u plavo ili ružičasto.020 i 0. glina.045 0.055 10-16 11-14 5 5/10 1. A [W/(mK)J.0 2.

nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske NANOGEL izolacije.004 . nastaje iz gela (silicij. kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija).090 do 0. Izuzetno lagana kruta pjena. najnizu gustocu. Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. njihove toplinske karakteristike. ostakljenih stijena i svjetlarnika. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI 132 . Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr spomeničke vrijednosti objekta. a istovremeno sprečava kao i obična toplinska izolacija gubitke topline iz zgrade. potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zaštite. Vatrootporan. najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala. a ako sadrži ugljik koji apsorbira IC zračenje ne prenosi toplinu (zračenje).035-0. Posebno je korisna za izoliranje južnog fasadnog zida. polistirenska pjena i sl. Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti sprečava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija).9 3 mg/cm 0. Moguće su različiti stupnjevi transparentnosti. izolacijska svojstva se povećavaju zbog vakuuma. pri čemu se učinak može dodatno pojačati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zračni sloj ispred transparentne izolacije.037 10-18 10-11 20-35 5/10 1-2 - SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i si. aluminij. najnizu provodljivost zvuka. VAKUUMSKA TOPLINSKA Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu uz pomoć zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. ali lomljiv na pritisak. Ako odstranimo zrak iz IZOLACIJA materijala.1. još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata. a najčešće je polutransparentan. te relativni trošak za takav nivo toplinske zaštite po m2 izolacije. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna. Higroskopan.130 0.) koja omogućava prijem sunčeve energije i prijenos u zgradu. Krute rešetkaste strukture molekula.0. 1 .040 0. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji omogućuju prodor sunčevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne kapilarne cijevi koje idu poprečno s jedne na drugu stranu ploče.070 0. Analizirani usporedni troškovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida.03 U tablici je dan pregled najčešćih toplinsko izolacijskih materijala. Na ovaj način akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora.drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171 ovčja vuna slama lan TRANSPARENTNA TOPLINSKA IZOLACIJA 110 do 450 15 do 60 - 0. krom kositar ili ugljik) u kojem se tekuća komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum). AEROGEL Aerogel je izuzetan materijal.

S ve ve ć a p o t r a žn j a za t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m m a t e r i j a l i m a u s ve ve ć i m d e b l j i n a m a d o ve l a j e d o r a zvo j a n o vi h t e h n o l o g i j a . loggia. a zb o g i zu ze t n i h i zo l a c i j s k i h s vo j s t a va p o t r e b n e s u zn a t n o m a n j e d e b l j i n e o d k o n ve n c i o n a l n e t o p l i n s k e i zo l a c i j e za i s t a t o p l i n s k a s vo j s t va . p a s e t a k o d a n a s u s vi j e t u m o g u n a ć i i t r a n s p a r e n t n a i va k u u m s k a t o p l i n s k a i zo l a c i j a . t e za š t i t a n o s i ve k o n s t r u k c i j e zg r a d e o d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a i n j i h o vi h p o s l j e d i c a ( vl a g a . 4 0 W / m 2 K i zn o s i 8 . a m o že m o i h p o d i j e l i t i n a a n o r g a n s k e i o r g a n s k e m a t e r i j a l e . s p o m e n i č k e vr i j e d n o s t i o b j e k t a . p e r l i t .U l o g a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a j e s m a n j e n j e t o p l i n s k i h g u b i t a k a .1 1 c m . najviše izvodi kao: povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene vune sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi pločama i višeslojnom žbukom Sustavi zadovoljavaju zahtjevima: ekonomične izvedbe i optimalne učinkovitosti. Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida može se vidjeti koliki je doprinos toplinske izolacije uštedi energije za grijanje. V e ć i n a u o b i č a j e n i h t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a i m a t o p l i n s k u p r o vo d l j i vo s t λ = 0 . D o b r a t o p l i n s k a i zo l a c i j a i m a u t j e c a j i n a k va l i t e t u s t a n o va n j a j e r s u u n u t a r n j e p o vr š i n e t o p l i j e . š t o d o p r i n o s i t o p l i n s k o j u d o b n o s t i zg r a d e . k a o i t r o š k o va za e n e r g i j u . c e l u l o za . s m r za va n j e n o s i ve k o n s t r u k c i j e . udobnom i zdravom stanovanju. 133 . sprječavanja prevelike kondenzacije vodene pare u grañevnom elementu i na unutrašnjoj površini grañevnog dijela/elementa zgrade. P o n u d a t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i h m a t e r i j a l a n a t r ži š t u j e r a zn o l i k a . osiguranja zdravog i udobnog boravka. N a t o p l i n s k u za š t i t u z g r a d e u t j e č u d e b l j i n a s l o j a t o p l i n s k e i z o l a c i j e i t o p l i n s k a p r o vo d l j i vo s t m a t e r i j a l a λ (W / m K ) . 0 4 5 . s l a m a i d r u g o . O d a n o r g a n s k i h m a t e r i j a l a n a j vi š e s e k o r i s t e k a m e n a i s t a k l e n a vu n a . stropova iznad otvorenih prolaza.0 . negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi grañevinsko–fizikalni proračun prema normama i tehničkim propisima. sprječavanju kondenzacije vodene pare. eliminiranja toplinskih mostova. Za svaki grijani grañevni dio zgrade koji graniči s vanjskim zrakom. O va j e i zo l a c i j a j o š u vi j e k vr l o s k u p a i p r i m j e n j u j e s e n a j vi š e k o d s a n a c i j a o b j e k a t a g d j e n i j e m o g u ć e u g r a d i t i ve ć e d e b l j i n e i z o l a c i j e z b o g n p r . Najviš e se k oristi:Toplins ka izolacija vanjskog zida od k amene vune i polistirena. p r e g r i j a va n j e ) . d o k j e m e ñ u o r g a n s k i m m a t e r i j a l i m a n a j p o p u l a r n i j i p o l i s t i r e n . stropova iznad negrijanih prostora i dr. Toplinska se izolacija vanjskih zidova . p l u t o . O s t a l i m a t e r i j a l i s t o p l i n s k o i zo l a c i j s k i m s vo j s t vi m a s u i g l i n a .fasada. l a n . toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju. najvažnije. Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. k o k o s . ve r m i k u l i t . toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i. zaštite grañevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada. zaštiti grañevnog elementa od pregrijavanja. p a m u k . značajne uštede energije za grijanje ili hlañenje. Tr a n s p a r e n t n a i z o l a c i j a o m o g u ć a va p r i j e m S u n č e ve e n e r g i j e i p r i j e n o s u zg r a d u . p a p o t r e b n a d e b l j i n a z a U ( k ) = 0 . a i s t o vr e m e n o s p r j e č a va k a o i o b i č n a t o p l i n s k a i zo l a c i j a g u b i t k e t o p l i n e i z zg r a d e . d r ve n a vu n a . 0 3 0 . V a k u m s k a i zo l a c i j a r a d i s e u m o d u l a r n i m p a n e l i m a .

mogućem nastanku površinske kondenzacije. a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba biti viša od +20°C. koja omogućuje akumulaciju topline. u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. debljine 6 cm Na unutrašnjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani – vanjska temperatura – 5 °C) u zimskom je razdoblju površinska temperatura (15. Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske izolacije a računate vanjske temperature od . Temperatura unutrašnje površine zida veća je od temperature rosišta zraka u prostorijama. Zid je toplinski stabilan. Što su razlike temperature izmeñu tijela i grañevinskih elemenata koje ga okružuju veće.Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izrañen od šuplje opeke od gline d = 25 cm. odnosno njihovo zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeñu njihovih unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. Da bi boravak bio ugodniji. površinska je temperatura unutrašnje strane zida viša od +18°C. ali boravak u prostorijama i nadalje ostaje neudoban. osjećaj propuha i hladnoće. Toplinska stabilnost znači dobru toplinsku akumulaciju. ožbukan s obje strane. Kada se isključi ili smanji grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim 134 . a na površini se zidova ne stvara kondenzat. Rješenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih grañevnih dijelova zgrade što bliže vanjskoj strani.5 0C ). Ohlañen zrak na zidovima struji od stropa prema podu uzrokujući nelagodu. tijelo se brže hladi i ljudi se neugodno osjećaju. Sve to pogoduje.1 °C) niža od temperature zraka u prostorijama (+20 °C). Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje zračenjem topline. bez toplinske izolacije. Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograñen Povezanim sustavom za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS – F. razlike u temperaturama još su veće kao i sadržaj relativne vlage. sposobnost “spremanja topline“ u masivnom toplinski izoliranom vanjskom grañevnom dijelu zgrade. prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno više od normalnih +20 °C što značajno povećava potrošnju energenata. Vanjski je zid toplinski izoliran i može održavati potrebnu temperaturu na unutrašnjim površinama tijekom cijele godine.

niti kod najvećih vrućina. Kod dobro toplinski izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova. površinska je temperatura na unutrašnjoj strani zida 22°C – 24°C. zidovi se hlade. prvenstveno na tim mjestima. odnosno veću debljinu toplinske izolacije. jer je sposobnost akumulacije topline u tom slučaju zanemariva uz mogućnost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutrašnjih i vanjskih grañevnih elemenata i nastanku kondenzata. Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. U ljetnom razdoblju unutrašnje površine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih zidova/stropova imaju na južnoj i zapadnoj strani temperaturu višu od + 30 °C. Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i značajno povećava potrošnju energenata.provjetravanjem). a temperatura zraka u prostorijama. Zato. Zato toplina može prelaziti na zidove i tako “hladiti” unutrašnje prostore. ne prelazi ljeti ugodnih 24°C do 25°C. 135 . posebno u večernjim satima. kada je to moguće. treba izbjegavati ugradnju toplinske izolacije s unutrašnje strane. a topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani. Zrak u prostorijama tijekom dana. Akumulacija topline vanjskih višeslojnih grañevnih dijelova zgrade biti će to veća što se toplinsko izolacijski sloj nalazi bliže vanjskoj negrijanoj strani i što ima veći toplinski otpor. koliko se preporučuje i u klimatiziranim prostorima. koji su izvana toplinski izolirani i zato hladniji od unutrašnjeg zraka. Noću je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije. a naročito poslijepodne ima višu temperaturu od zidova. tako se akumulirana toplina vraća natrag u prostorije i u kraćem se vremenskom periodu održava gotovo konstantna temperatura u prostorijama putem radijacije/zračenja topline s unutrašnje strane zagrijanog grañevinskog elementa. Često je i temperatura zraka u prostorijama viša od +30°C. Boravak je zdrav i ugodan.

SUSTAVI ZAŠTITE 136 .3. UGRADBA.4.3.

ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F 9.OPIS SUSTAVA: 1. SOKL PROFIL 4. PRIČVRSNICA 6. POLISTIREN PLOČA 5. ZID 3. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE 137 . UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET 8. GV 10) 2. KUTNI PROFIL S MREŽICOM 7.

138

139

Izolacija potkrovlja

140

141

142 .

143 .

144 .

energetskim i klimatskim zahtjevima. žbuka je podložna fizikalnim promjenama. Vanjski zidovi ožbukani ne-hidrofobnom žbukom poboljšavaju estetski izgled fasade i smanjuju stupanj navlaživanja zida. SLAGANJE SASTAVA GRAð. što zahtjeva redovito održavanje i time 145 . prefabricirani betonski elementi i drugi način izvedbe. fizikalnim.4. napravljena za obiteljsku kuću u drugoj klimatskoj zoni. Najveći dio obiteljskih kuća u Hrvatskoj sagrañen je i još se uvijek gradi s vanjskim neizoliranim zidovima od opeke. Analiza. a potom postavljanje hidrofobne žbuke na toplinsku izolaciju. Ožbukani vanjski zid U zimskom razdoblju vanjski zidovi bivaju navlaženi pod djelovanjem vjetra. Fasada mora biti otporna na udare vjetra i nepropusna na udare kiše pod djelovanjem vjetra. ANALIZA ZGRADE I GRAð. O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant. vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom. Zadovoljavajuće rješenje ovoga problema je ugradba toplinske izolacije na vanjskoj strani zida. Isto tako se pri njihovom projektiranju moraju uvažavati okolica i tradicija gradnje. ožbukani vanjski zid. Fasada i zaštita zidova zgrada trebaju biti tako izvedene da udovoljavaju estetskim. Svaki od ovih zahtjeva treba biti uvažavan i niti jedan ne smije biti preferiran u odnosu na druge. pri tome uvažavajući. potrebno ih je ožbukati hidrofobnom žbukom. Preko 90 000 obnovljenih kuća u ratom pogoñenom području sagrañeno je uglavnom od opeke debljine 29 cm. Vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade. zbog svojstva upijanja vode. pokazuje da se kod toplinski neizolirane kuće gubi 52% toplinske energije kroz vanjske zidove. Za ugodan boravak u grañevini i štednju energije preporučljivo je ugraditi toplinsku izolaciju debljine 10 cm (mineralne vune ili polistirola). Toplinskom izolacijom taje se gubitak znatno smanjuje. odnosno moraju se smatrati jednako važnim. Ipak.4. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje. DIJELOVA Zaštita zidova zgrade i fasade trebaju zadovoljavati svim estetskim. DIJELOVA. energetskim i klimatskim zahtjevima. Procesi koje izaziva vlaga u zidovima mogu uzrokovati trajne i nepovratne promjene (plastične deformacije) poput kemijskih procesa i razaranja ili povratne promjene (elastične deformacije) poput promjena toplinske vodljivosti materijala ili dilatacije. izmeñu ostaloga i okolicu te po potrebi i tradiciju gradnje. vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom. vanjski zid obložen fasadnom opekom. Da bi se vanjski neožbukani zidovi grañevine zaštitili od navlaživanja i propadanja. Hidrofobna žbuka ima svojstvo vodonepropusnosti dok omogućava prolaz vodenoj pari. Fizikalna svojstva materijala fasade moraju biti takva da osiguraju trajnost pri promjenjivim klimatskim uvjetima. Vrste fasada Prema vrsti i namjeni zgrada fasada može biti izvedena kao neožbukani vanjski zid. vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom.

146 . kako za obiteljske kuće. Zbog toga je preporučljiva uporaba hidrofobne žbuke i toplinske izolacije vanjskog zida. Ovaj meñurazmak čini zračni prostor koji može biti ventiliran ili neventiliran.povećanje troškova. Vanjski zid obložen fasadnom opekom Oblaganje vanjskih zidova fasadnom opekom može biti uspješno primijenjeno. Fasadna opeka može biti izravno postavljena na vanjski neizolirani zid. tako i za stambene grañevine te mnoge javne i industrijske grañevine. onda se obično kaže kako je riječ o vanjskom zidu s ventiliranom fasadom. Ako je zračni prostor ventiliran. Dobra toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja postiže se ako se masivni zid s vanjske strane izolira toplinskom izolacijom debljine 10 cm i zaštiti s vanjske strane fasadnom opekom s ventiliranim zračnim prostorom širine 4-8 cm. s razmakom od vanjske strane neizoliranog ili toplinski izoliranog zida. toplinski izolirani zid ili pak.

Fasadna je opeka otporna na vanjske utjecaje i dugo traje. U cilju otklanjanja mogućih sumnji kako su uzroci iskrivljavanja i lomljenja kamenih ploča dilatacijska naprezanja zbog temperaturnih razlika. Kako bi se izbjeglo prodiranje vode kroz procijepe izmeñu kamenih ploča. prodire kroz procijepe izmeñu ploča u zračni prostor. Kako se vanjski zid izvodi s toplinskom izolacijom s vanjske strane. Navlažena toplinska izolacija povećava toplinsku vodljivost. činilo. slično izvedbi kod prozora i doprozornika. Uspješno se može primijeniti i za prizemne dijelove stambenih grañevina. bez toplinske izolacije i bez vanjske žbuke! Te kuće ne udovoljavaju kriterijima higijensko-sanitarnih uvjeta života i veliki su potrošači energije za grijanje Vanjska obloga od kamenih ploča sa zračnim meñuprostorom Obloga vanjskih zidova kamenim pločama sve više uvodi kamen u arhitekturu kao pouzdan i estetski prihvatljiv grañevinski materijal. iznosi samo 0. da bi se isušila navlažena toplinska izolacija. treba napomenuti da linearna dilatacija granitne ploče duljine 1 m. a time i gubitke topline.m što bitno smanjuje troškove održavanja zgrade. To uzrokuje navlaživanje toplinske izolacije. dogaña se da kiša. što izaziva pritisak klizajućih ploča na one ispod njih koje se lome i padaju. kako se to. Skoro sve obnovljene kuće u ratom pogoñenom području Hrvatske sagrañene su od opeke debljine 29 cm. potrebno je utrošiti dodatnu energiju. pogotovu kada je taj prostor predviñen za javne sadržaje. Primjena kamenih fasadnih ploča pogodna je za poslovne i neke druge javne zgrade. jedno od rješenja moglo bi biti da se spojna mjesta ploča.4 mm. IZBOR Fasade oblijepljene pločicama uvijek su dobar izbor 147 . Problemi koji se javljaju kod izvedbe fasada kamenim pločama jesu propuštanje vode u meñuprostor kroz procijepe izmeñu ploča i klizanje ploča. a kamene se ploče sidre na vanjski zid. Osim toga. posebno u nekim krajevima. pod djelovanjem vjetra. horizontalna i vertikalna izvode s "L" utorima. pri razlici temperature od 50 K.

Prefabricirani zidovi obično su napravljeni od visokokvalitetnih materijala u dobro kontroliranim tehnološkim procesima.Vanjska staklena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Ostakljene fasade imaju odreñene prednosti u odnosu na klasične. naročito kod primjene u industrijskoj gradnji. Prefabricirani betonski elementi U zgradama koje se izvode iz prefabriciranih elemenata prisutni su problemi kondenzacije vodene pare i prodiranja oborinske vode u konstrukciju. Primarni uzrok prodiranja oborinske vode kroz spojeve prefabriciranih elemenata jeste povećani tlak na vanjskoj strani zbog djelovanja vjetra. a vrijeme i troškovi izvedbe manji su nego kod klasične gradnje. Ovi se otvori u razdoblju grijanja drže zatvorenima. postoji mogućnost da voda prodre kroz spojeve prefabriciranih elemenata i da doñe do kondenzacije vodene pare u hladnim mostovima. Moguće je lim izravno postaviti na toplinsku izolaciju . Dobra se energetska učinkovitost postiže kada se u zračni prostor ubacuje odsisni zagañeni zrak iz korisnog prostora zgrade. hotela. naročito ako je postavljen još i vodonepropusni sloj. Primjena poliuretanskih sendviča s limenom oblogom pogodna je u industrijskoj gradnji. 148 . Princip izvedbe fasadnog dijela konstrukcije sličan je izvedbi ostakljenih fasada. U razdoblju grijanja zgrade dozračena toplina izravnog i difuznog sunčevog zračenja zadržava se u zračnom prostoru i time smanjuje gubitak topline. gdje je prodiranje oborinske vode spriječeno profilacijom spojeva tako da se unutrašnji i vanjski tlak izjednače. naročito kod zgrada koje se griju i hlade tijekom godine. Fasade obložene staklom uglavnom se primjenjuju kod poslovnih zgrada. Fasada tada djeluje kao ventilirana fasada. što doprinosi smanjenju potrošnje energije u razdoblju grijanja. ako se gleda s energetskog aspekta. Fasadni zid čine unutarnji zid s toplinskom izolacijom koja je postavljena na vanjskoj strani. Na vanjski se zid postavlja toplinska izolacija. banaka itd. Ostakljena fasada je dobar zaštitnik zgrade od navlaživanja. Zbog toga je mala mogućnost da oborinska voda prodre kroz ovaj materijal. Ipak. Izmeñu toplinske izolacije i vanjskog stakla nalazi se zračni prostor širine do 20 cm. a izmeñu limene obloge i toplinske izolacije ostavlja se zračni prostor. Te se prednosti očituju u brzoj montažnoj gradnji. a ljeti dobici topline. elastičnim materijalima ili se izvode kao otvoreni spojevi. Staklene površine iziskuju i manje godišnje troškove održavanja od klasičnih fasada. a ljeti hladan. zimi topao. Da bi se što efikasnije spriječilo prodiranje oborinske vode kroz spojeve elemenata konstrukcije. zračni se prostor prirodno ventilira kroz otvore postavljene na donjem i gornjem dijelu ostakljenja. ali tu postoje mogućnosti navlaživanja toplinske izolacije doñe li do pucanja na spojevima limenih ploča uslijed toplinske dilatacije lima. U vrijeme kada nije potrebno grijanje. Na ovaj se način zimi smanjuju gubici. naročito za gradnju proizvodnih pogona jer sendvič djeluje kao dobar toplinski izolator. dobroj zaštiti od vanjskih utjecaja i malim troškovima održavanja. spojevi se zatvaraju mortom. već hlañenje zgrade. Vanjska limena obloga sa zračnim ventiliranim prostorom Fasada izvedena od lima ili limenog sendviča s toplinskom izolacijom ima nekih prednosti.

Problem kondenzacije vodene pare u konstrukciji zgrada izvedenih od prefabriciranih elemenata mogu biti aktualniji nego kod zgrada klasične izvedbe zbog slijedećih razloga: Prefabricirani beton je gušći i čvršći nego beton izliven na licu mjesta, pa je zbog toga i bolji vodič topline. Krajevi mnogih prefabriciranih elemenata djeluju kao toplinski mostovi na kojima može doći do kondenzacije. Pri uporabi otvorenih spojeva, hladni zrak prodire u unutrašnjost spoja koji može postati toplinski most, pothlañujući unutrašnje površine na ovim mjestima. Unutrašnje površine zidova mnogih zgrada, izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata su glatke i male apsorpcijske moći. Osloboñena vodena para u prostoru se ne apsorbira, pa stoga dolazi do povećanja vlažnosti unutrašnjeg zraka.

PROJEKTANT O estetskom izgledu fasade odlučuje projektant Čak i mala količina kondenzirane vodene pare koja bi se inače lako apsorbirala u žbuku zida stvara tragove vlaženja na neapsorbirajućim površinama prefabriciranih betonskih elemenata. Istraživanja pokazuju da navlaživanje zidova izvedenih iz prefabriciranih betonskih elemenata dolazi do izražaja u mnogo većoj mjeri nego kod klasične izvedbe zidova, pri istim uvjetima korištenja. Zbog toga se u zgradama sa zidovima izvedenim iz prefabriciranih betonskih elemenata preporučuje postavljanje bolje toplinske izolacije i primjena bolje
149

ventilacije prostorija nego u zgradama klasične izvedbe. Izvedbom fasada s hidrofobiranom termo-žbukom postiže se toplinska zaštita i zaštita od navlaživanja vanjskih zidova zgrade. Primjena termo-žbuke pogodna je za starije zgrade kod kojih se obnavljaju fasade i za kuće s neožbukanim vanjskim zidovima. Termo-žbuka se može uporabiti u kombinaciji s drugim toplinskim izolatorima kao vanjski toplinski i vodonepropusni zaštitni sloj. Premda vodonepropusnost i dobra termička svojstva materijala fasade smanjuju termičke dilatacije i gubitke topline zgrade, fasade moraju biti otporne na udare vjetra i nepropusne na udare kiše pod djelovanjem vjetra .

4.4.1. NEGRIJANI DIJELOVI ZGRADE , ODREðIVANJE TEMPERATURNIH ZONA
S obzirom na tehnički propis razlikuje zgrade: 1 – po namjeni ili veličini zgrade stambene zgrade nestambene zgrade (gospodarske ili javne namjene) zgrade malog obujma (Ve≤100m3) i obiteljske kuće (ZOG: do tri stana, bruto površine ≤400m2) 2 – po unutarnjoj temperaturi u zgradi zgrade grijane na temperaturu qi ≥18°C (normalna unutarnja temperatura) zgrade grijane na temperaturu 12°C<qi< 18°C (niska unutarnja temperatura) zgrade temperature qi ≤ 12°C (negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

Regulacija temperature u prostoru: Temperaturna ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Meñutim postoje preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kojih bi se trebali pridržavati:
• • •

Prostorije za boravak: 20-21oC Kupaonica 24oC Hodnici, predvorja 15oC
150

• • • • • • •

Spavaće sobe: 18oC Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 oC Za vrijeme godišnjeg odmora 10 oC Ako temperaturu koju održavate u prostoru smanjite za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5% energije za grijanje. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka. Održavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama, te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka.

4.4.2. PODOVI
Toplinski gubici kroz pod čine 10% od ukupnih toplinskih gubitaka kuće. Pod izolirajte s 10 cm toplinske izolacije. Toplinski gubici kroz pod mogu biti smanjeni i za 60% postavljanjem toplinskeizolacije. Ako je temperaturna razlika izmeñu zagrijanog i umjereno zagrijanog prostora mala, tj., manja od 4-5 °C, skoro da se i ne isplati toplinska izolacija. Samo znatno hladnije prostorije se toplinski izoliraju. Toplinska izolacija hladnih podova je jednostavan način da se smanje gubici topline i da se poboljša komfor stanovanja. Ako kod podnog grijanja ne postoji dovoljna toplinska izolacija, gubi se jako puno topline. Gubici iznose oko 6 % ukupnih toplinskih gubitaka na novim grañevinama ali ipak se i tada preporuča ugradnja izolacije. Toplinska izolacija podrumskog stropa je u tom slučaju posebno djelotvorna. Debljina izolacije poda zavisi o temperaturi hladne prostorije, a iznosi 8 cm za podove iznad prostorija koje se griju, 10 cm za podove prema vanjskom zraku, a ako se radi i o podnom grijanju onda te veličine treba uvećati za 3 cm. Na hidroizolaciju ili betonsku podlogu polažu se toplinsko-izolacijske ploče ekspandiranog polistirena-stiropora toplinske vodljivosti λ =0,036 W/(mK) (gustoće 20 – 30 kg/m3), ovisno o opterećenju. Debljinu toplinske izolacije treba proračunati (ne manje od 6 cm). Na postavljene se ploče prije nanošenja armiranog betonskog estriha polaže PE – folija. Sanacija poda prema tlu u postojećoj kući često nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u usporedbi s velikom investicijom koja je potrebna za takvu sanaciju.

151

KROVOVI
KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA Iako je udio krova zastupljen s oko 10-20% u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Često se prostor ispod krova namjenjuje za stanovanje, iako nije adekvatno toplinski izoliran. Tada se zimi javljaju veliki toplinski gubici, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti. Ako krov nije dobro toplinski izoliran tada kroz njega može proći i do 30% topline. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.
152

a izbor krovnog pokrova (crijep. šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije. Uvjek se preporuča izvesti donji. Takoñer treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini. Toplinska izolacija krova osigurava nam ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlañenje. lijevane izolacijske proizvode.Preporučljiva toplinska izolacija je 20 cm. mekano drvo. izopolimere kao i proizvode od trske i slame. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra). Kako kod ravnih. lim. potkrov ili kišnu branu. drugi sloj toplinske izolacije radi prekrivanja toplinskih mostova. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku. Ugradnjom ~20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0. Postavlja se izmeñu i ispod greda. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac.25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće. Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna. tako i kod kosih krovova potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. IZOLACIJA STROPA Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva: • • Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora . folije. Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju. cementne ploče. proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeñe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. krovne betonske ploče.podruma 153 .20-0.

• • Stropne konstrukcije u mokrim prostorima Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane.45 W/m2K. Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0. donjeg koji je tvrñi i gornjeg koji je mekši. Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije. 154 . što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju. STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA Postoji više rješenja. Njima se sprječava prijenos zvuka po konstrukciji. Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom. ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja. Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem.25 W/m2K. visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane. Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda. ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. a za lakše se stropove preporuča do 0.35 W/m2K. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno.

STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju. U ovisnosti od toga da li se potkrovlje koristi za stanovanje ili ne. a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. te njenom stanju investicija se vrača u periodu od 3-5 godina. Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. 155 . gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0.35 W/m2K. Osim ovih slojeva. kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha. Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%.STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obvezatni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha. U ovisnosti o konstrukciji kuće. iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu. Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije. potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju. Na takav se sloj lijepe keramičke pločice.

4. te zamijenite prozore. ili će njihov kapacitet i potrošnja energije biti znatno manji nego za neizoliranu kuću. postavite ili povećajte debljinu toplinske izolacije. 156 .4. te one koje su grañene bez toplinske izolacije. već omogućava da se u ljetnom periodu vaša kuća ne pregrijava. To se naročito odnosi na obiteljske kuće bez fasade. Tako možemo skoro u potpunosti izbjeći ugradnju klima ureñaja.4. Toplinska izolacija ne samo da smanjuje gubitke u zimskom periodu. ZIDOVI Ukoliko želite smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima.

Postavljanjem toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti ćete i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja. Na kvalitetu toplinske izolacije zidova utječe debljina izolacijskog sloja. te polistiren (stiropor). Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga. Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna. ne propustite priliku da ugradite toplinsku izolaciju. sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida. pregrijavanje) čime joj produžujemo vijek trajanja. te će početna investicija za grijanje biti manja. a druga od šuplje cigle 25 cm i s toplinskom izolacijom od 10 cm. Većina uobičajenih materijala za toplinsku izolaciju ima toplinsku vodljivost λ = 0. Ukoliko usporedimo dvije kuće iste površine. što je oko 52 kn/m2 u slučaju lož ulja ili 22 kn/m2 u slučaju plina. Zapamtite: što je vrijednost λ manja. te provodljivost materijala λ (W/mK). smrzavanje. prvo dobro izolirate kuću. 157 .045 W/mK.Prilikom adaptacije kuće. tuširanja. to toplinska izolacija ima bolja svojstva. Kotao i radijatori koje morate nabaviti za grijanje će biti manjeg kapaciteta. te nastanak gljivica i pljesni. jedna grañena od pune opeke bez ikakve izolacije. Dodatni troškovi za toplinsku izolaciju su oko 200 kn/m2 što čini 20-40% od ukupnih troškova adaptacije fasade. Takoñer će i toplinski ugoñaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida. Prilikom adaptacije fasade. razlika u troškovima za grijanje može biti i do 6 puta! Bolja kuća troši 10 litara lož ulja ili 10 m3 plina manje po kvadratnom metru kuće.030-0.

Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna. Potrošnja energije za grijanje i hlañenje može se bitno smanjiti punom toplinskom izolacijom obodnih grañevinskih dijelova zgrada (zidova. Gubitak topline i potrošnja energije po kvadratnom metru odrazit će se ne samo na mjesečne račune za grijanje i električnu energiju. Toplinska izolacija omogućuje akumulaciju topline u zidovima prostorija. kao i za hlañenje ljeti. te stvaranja mikroorganizama. U praksi je ponekad nemoguće dodatnu toplinsku izolaciju izvesti s vanjske 158 . već i na kvalitetu i udobnost stanovanja. a što je jedan od pozitivnih efekata energetski efikasne gradnje i efikasnog korištenja toplinske energije. smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš. a na drugom mjestu se nalazi stiropor. kao i na duži životni vijek zgrade. a 220kn/m2 stiroporom. Doprinos zaštiti okoliša. sprječava kondenzaciju vodene pare (zbog koje dolazi do truljenja grañevnog materijala. podova. Približno 85% zgrada u Hrvatskoj ne zadovoljava važeće propise o toplinskoj izolaciji. Osim što izolacija znatno pridonosi uštedi potrebne energije za grijanje ona takoñer štiti grañevni element od pregrijavanja. odnosno njihovo zagrijavanje te se na taj način smanjuje razlika u temperaturama izmeñu unutrašnjih površina i zraka u prostorijama. gljivica i pljesni) i pridonosi toplinskoj ugodnosti u prostoriji (jer što su razlike u temperaturama izmeñu tijela i grañevinskog elementa veće tijelo se brže hladi i ljudi se osjećaju nelagodno).Više o toplinskoj izolaciji vanjskog zida Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi. i to na starim trošnim kućama i do 6 puta. kao i smanjenju globalnih klimatskih promjena. krovova). Razlika u investiciji je minimalna a kreće se oko 280 kn/m2 za 10 cm izolacije kamenom vunom.

a navedena svojstva su za tipove koji se mogu kupiti u Hrvatskoj. Polimerni izolacijski materijali – stiropor ili ekspandirani polistiren najpopularniji je vanjski izolacijski materijal. Kamena vuna je materijal sličnih svojstava te ima koeficijent toplinske prolaznosti 0.33 W/mK.33 (to su ukupni toplinski gubici.73 W/m2K.30 W/m2K. Izolacijski materijali za vanjsku ovojnicu zida mogu biti različiti. dok je voñenje 0. Knauf ploče debljine 3 cm sastoje se od 2 ploče debljine 9. Kamena vuna ima daleko manji otpor difuziji vodene pare od stiropora.35 W/m2K za ploču debljine 10 cm.18 i 0. s izolacijskim knauf pločama debljine 3 cm na 159 .5 mm. zid od porotherm cigle debljine 45 cm. Porotherm opeka (proizvodi wienerberger) – u debljinama 20 – 45 cm.strane. ali je i povoljnija u slučaju požara (čuva svojstva do temperature od 900 °C te spriječava širenje požara.385 W/m2K. Tako za najbolju ciglu u ponudi koeficijent toplinske prolaznosti iznosi 0. Najbolji materijali sa strane termičke izolacije za vanjski zid su porobeton i posebna termoopeka. ima znatno bolja termoizolacijska svojstva od klasične opeke. naprama 2 W/m2K kod zida od obične opeke iste debljine. Ytong termoblok (xella) debljine 40 cm ima koeficijent vodljivosti topline 0. meñutim najpopularniji su kamena vuna i polimerni izolacijski materijali. Ploče se ugrañuju s unutrašnje strane zidova imaju koeficijent prolaza topline od 1. a izolacija debljine 10 cm takvoga materijala ima koeficijent toplinske prolaznosti 0. dok se taj koeficijent za običnu ciglu kreće oko 0.18 W/mK). ekspandiranog polistirena i ploče koja sprečava prodiranje vlage. što za debljinu cigle 45 cm daje gubitak topline kroz opeku od 0. iako je i stiropor teško zapaljiv materijal) Primjer: Dakle.45 W/mK. Koeficijent toplinske vodljivosti iznosi izmeñu 0.67 W/m2K. U tom slučaju izolacija se može izvesti s unutrašnje strane. posebice kada se radi o višekatnoj zgradi (potrebna je suglasnost svih stanara) ili kad je objekt pod zaštitom. Oni se svi razlikuju prema svojstvima i prema cijena. Sam materijal od kojeg se izgrañuje vanjski zid može imati vrlo različita toplinska svojstva.

4.5. 20 °C vanjska 0 °C) kroz neizolirani zid gubi se 30 W/m2 zida više toplinske energije. 4.4 W/m2K.4 MJ toplinske energije (energetska vrijednost 1. TIPOVI VRATA I PROZORA PROZOR KAO ELEMENT TOPLINSKE ZAŠTITE ZGRADA Prozor je element obodne površine zgrade koji omogućava ljudima.21 W/m2K. odnosno za normalnu zimsku razliku temperatura od oko 20 K (unutarnja temp.6 W/m2K. Dakle za vanjski zid površine 20 m2 u toku jednog dana u ovakvim uvjetima nepotrebno se izgubi 51. 160 . Osim toga ima izuzetno gradevno fizikalno značenje jer se kroz njega osvjetljava i prozračuje prostor te osigurava i odgovarajuću toplinsku. zvučnu i zaštitu od vode.5 m3 prirodnog plina).unutarnjoj strani te izolacijom od kamene vune ili stiropora sa vanjskom strane ima ukupnu koeficijent prolaza topline 0. prema običnom neizoliranom zidu kojemu je ta vrijednost oko 1. To znači da je razlika u toplinskim gubicima izmeñu ta dva slučaja 1. koji u njoj žive i rade povezanost s vanjskim svijetom. Naravno i prozori značajno utječu na toplinske gubitke ovojnice grañevine.

dolazi do prolaza zraka (propuhivanja). a ljeti uzrokuju pregrijavanje prostora. Toplinski gubici i dobici posljedica su triju različitih načina prijenosa energije: . Osim navedenih neugodnih značajki prozori imaju i prednosti pred drugim obodnim elementima jer je kroz njihov prozirni stakleni dio moguće neposredno učinkovito iskorištavati energiju Sunčeva zračenja. a često i kroz reške na spoju izmedu prozorskog okvira i zida. Povrh toga. kroz spojeve prozorskog okvira i prozorskih krila.transmisije (toplina prolazi neposredno kroz materijale od kojih su prozori napravljeni) -prozračivanja (topao zrak iz zgrade i hladan zrak iz okoline ili obrnuto izmjenjuju se kroz nezabrtvljena mjesta u ili oko . Sllka 1. što pri hladnijem vremenu još više povećava toplinske gubitke.Sunčeva zračenja (Sunčeve zrake prodiru kroz ostakljenu površinu prozora u zgradu). U torn se slučaju govori o toplinskim dobicima.Toplinska je izolacija prozora općenito slabija od toplinske izolacije drugih elemenata koji zatvaraju zgradu. To znači da se zimi kroz njih gubi toplina. Mjesta toplinskih gubitaka i dobitaka kroz prozor 161 .

izolacijska stakla koja mogu biti dvostruka ili trostruka. a često se za izradu rabi kombinacija tih materijala. prikazana u nastavku. Stoga ćemo opisati onaj stupanj razvoja prozora koji je u tehničkome i ekonomskom pogledu najbolji za masovnu stambenu izgradnju. odnosno za sanacije. danas se izraduju samo za posebne namjene. Prozori uobicajeno imaju ugrañena dva ili tri stakla. vrlo je pojednostavljena. Dvostruki klasični prozori. Podjela prozora s obzirom na konstrukcijsku osnovu Danas se proizvode i ugraduju uglavnom jednostruki prozori. a s obzirom na njihove značajke dijele se u razlicite skupine. 162 . metala ili umjetnih tvari. a u Europi je uporaba svih svrsta materijala uravnotežena. Proizvodi se mnogo razlicitih vrsta prozora. Prozorski okviri i okviri prozorskih krila izrañuju se od drva. To su stakla sastavljena od dva ili tri stakla koja su meñusobno razmaknuta i na rubovima povezana u cjelinu materijalima za brtvljenje. Na temelju ispitivanja ostvarene su brojne ideje koje su često tehnički vrlo zahtjevne i skupe i u praksi će tek zaživjeti. Kod nas još uvijek prevladavaju drveni okviri. Kod jednostrukih prozora te kod unutarnjih spojnih i dvostrukih klasičnih prozora upotrebljavaju se tzv. Shematski prikaz načina prijenosa energije kroz prozor Potreba za stalnim smanjivanjem upotrebe energije za grijanje zgrada usmjerava razvoj prozora na traženje mogučnosti za smanjivanjem toplinskih gubitaka i što većim iskorištavanjem Sunčeva zračenja. Podjela. Slika 3.Sllka 2. koji su nekoć prevladavali.

80 W/m2K. Na niski U-koeficijent stakla utječu sljedeći čimbenici: 163 . a slabije propušta dugovalno toplinsko zračenje. prozori se dijele na one kod kojih se krila otvaraju oko vertikalne osi ili oko horizontalne osi. staklena pročelja Prozori i staklene stijene imaju ulogu propuštanja Sunčeve svjetlosti i omogućuju prirodno osvjetljenje. gdje je njihova bilanca najugodnija. Značajka prozora da energiju gubi i dobiva opisana je pojmom ekviva-lentne toplinske prolaznosti prozora (Uekv) te je realniji podatak za proračun toplinskih gubitaka. Utjecaj na toplinske gubitke imaju i letvice (inox. moraju osigurati: dobro brtvljenje. sprječava izlaz toplinskog zračenja iz unutrašnjosti grañevine. ulaz Sunčevih zraka u unutrašnjost grañevine.80-1.40 W/m2K. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. No.80 W/m2K. Transmisijski gubici prozora i gubici provjetravanjem čine oko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. Takozvani otklopno . dakle. Prozor unatoć slabijoj toplinskoj izolaciji može više pridonijeti pozitivnoj bilanci zgrade nego bolje izolirani neprozirni zid. Veličina te vrijednosti ovisi o toplinskoj prolaznosti i ukupnoj energijskoj propusnosti prozora. prekinuti toplinski most u profilu. Stakla se danas izraduju kao izolacijska stakla. Prozori na osunčanim pročeljima zato moraju biti opremljeni elementima za zasjenjenje (rebrenice. neovisno o vrsti materijala od kojeg se izraduju. ispunjene molekularnim higroskopnim sitom) za odredivanje razmaka izmedu stakala i brtvilo (butil. Pokazatelj za propusnost Sunčeva zračenja jest takozvana ukupna energijska propusnost (g). Ostakljeni dio prozora omogućava. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1.40-1. U skladu s novim Tehničkim propisom. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. prozore je stoga potrebno ugradivati u osunčana pročelja. zaštitne zavjese.40 W/m2K. Propuštanje Sunčeva zračenja Staklo u znatnoj mjeri propušta kratkovalno Sunčevo zračenje.S obzirom na način otvaranja. jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. vanjska vrata. na zasjenjena što manji s ugodnim toplinskoizolacijskim značajkama. prozorski kapci (škure). Prozorski profili. silikon) za ostvarivanje hermetičkog zatvaranja. dvoslojna ili troslojna. gelovi ili kristali) ili premazima koji poboljšavaju toplinske karakteristike. uz ostvarenje zaštite od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Izmedu stakala je moguća postava venecijanera za zaštitu od Sunca. Propusnost za Sunčevo zračenje prozora u toplom razdoblju uzrokuje probleme jer zbog njih dolazi do pregrijavanja prostora. Energija koja prodre kroz ostakljenje grije zgradu i toplinski je dobitak.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje). Prozori. s različitim punjenjem (plinovi. Otuda i pravilo da se na osunčana pročelja ugrañuju veliki prozori. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmedu 0.zaokretni prozori omogućavaju obje navedene mogučnosti otvaranja. aluminij ili plastika. njegovoj orijentaciji i lokalnom Sunčevu zračenju. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. «brisoleji») ili prekrivena bujnim zelenilom. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U =1.00-3. koja kazuje koliki dio Sunčeva zračenja prolazi kroz ostakljenje.

ovisno o broju stakala) brtvljenje kao zaštita od vjetra. Npr.) U-koeficijent će se bitno smanjiti. aluminij. Koriste se različiti materijali okvira za prozore: drvo. kiše i nanosa kiše kako vlaga ne bi ušla izvana. Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u meduprostor izo stakla posebnim metalnim filmom koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost). ■ Punjenje meduprostora Napunimo li meduprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon. 4+10+4+10+4. a šupljine okvira mogu se ispuniti toplinskom izolacijom. ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. dok su kod aluminija moguće i veće debljine. pvc i kombinacija materijala: drvo i aluminij. Povezivanje prozora i zida mora biti izvedeno zrakonepropusno.trostruko (ili peterostruko. čelik. Tako se osigurava od prodora vlage i toplog unutrašnjeg zraka u fugu koji bi se ohladio i došlo bi do pojave kondenzata i gljivica. ■ Odabir stakla Debljina stakla vrlo malo utječe na U-koeficijent.■ Debljina i broj meduprostora U-koeficijent smanjujemo većim brojem meduprostora. Manji U-koeficijent možemo postići upotrebom dvoslojnih ili troslojnih izo stakla. O vrsti materijala okvira ovisi debljina okvira i mogućnost ugradnje toplinski i zvučno kvalitetnog stakla. Debljine kvalitetnog prozorskog okvira su od 68 do 93 mm za pvc i drvo. Potrebno je osigurati brtvljenje stakla i samog prozorskog okvira te prozorskog okvira i doprozornika . Ukupna kvaliteta stakla ovisi o: > Koeficijentu transmisije energije ET > Koeficijentu refleksije energije ER > Koeficijentu apsorpcije energije EA 164 . krypton i si. što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10-12 mm. a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC zračenja).

Temperature na unutarnjoj površini stakla u ovisnosti o vrsti ostakljenja Tablica 11.Slika 16.70 0.50 0. ravno float staklo) Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim meñuslojem zraka) Trostruko izolirajuće staklo (s dva meñusloja zraka) Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (LowE obloga) Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije LowE obloge) Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od Sunčeva zračenja Staklena opeka Izvor: TPRUETZZ g±(-)) 0.5 do 11.50 0. Ukupna debljina panela je od 6.60 0.80 0. težine i cijene ostakljenja uz bolje toplinske karakteristike. Trenutno je 165 .5 mm ovisno o korištenoj debljini stakla što je značajno tanje od standardnih dvostrukih i trostrukih staklenih panela.60 Vakuumsko ostakljenje specijalno je ostakljenje koje omogućuje smanjenjem ukupne debljine.87 0. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja g±(-)kod okomitog upada sunčeva zračenja TIP OSTAKLJENJA Jednostruko staklo (bezbojno.

166 . Danas staklene fasade mogu ostvariti toplinske karakteristike gotovo kao i kompaktni dio ovojnice. Projektiranje dvostrukih staklenih fasada zahtijeva integralni pristup koji uključuje uskladivanje vanjskih klimatskih parametara. a lakše se uoči noću. Zimi je moguće zatvoriti otvore za zrak i ostvariti dodatnu toplinsko-izolacijsku zonu.7 Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. Ovakva fasada ima veliku debljinu. a zaustavljena toplina se odvodi prirodnim strujanjem zraka. Dvostruka fasada sastoji se od dvije ovojnice koje mogu biti izvedene od različitih materijala. Obično jedno staklo ima lowe premaz.6-0. koji tvore vakuum s pritiskom od 1. toplinskih karakteristika ovojnice zgrade i energetskih sustava kako bi se izbjegli parametri koji nepovoljno utječu na ostvarenje unutarnjih klimatskih uvjeta. a lowe premaz radijaciju. mehanički ili pomoću centralnog sustava za upravljanje. Naprava za zaštitu od Sunca kontrolira prolaz topline i osvjetljenja u zgradu. Vrijednost koeficijenta prolaska topline za panel nije poznata. Vakuumska šupljina ostvaruje koeficijent prolaska topline U=0.25 mm.08 W/m2K i tako omogućuje značajnije smanjenje toplinskih gubitaka u objektima koji se griju i korištenje pasivnih solarnih dobitaka i ostvarivanje pasivnog standarda gradnje. Unutarnja staklena stijena je zaštićena od padalina čime je smanjen rizik od prodora vode.3*10"2 Pa koji ujedno postiže kompaktnost panela. Karakteristike ventilirane dvostruke fasade: > Koeficijent prolaska topline U=1.2 > Zvučna izolacija Rw (dB) 38-44 Zrak koji pri dnu slobodno ulazi u šupljinu izmedu dvije staklene opne zagrijava se i pri vrhu izlazi van. Panel se izvodi spajanjem dva stakla tankom mrežom distancera debljine oko 0. Izmedu njih je ventilirana zračna šupljina čija širina može varirati od nekoliko centimetara do jednog metra (u posebnim slučajevima i više) ovisno o planiranim karakteristikama vanjske ovojnice. klimatehničku fleksibilnost te toplinsku i zvučnu izolaciju.4 . Ukoliko se u oblikovanju pročelja koristi dvostruka fasada moguće je postići transparentnost.1. Mreža distancera je gotovo nevidljiva. Ovakva struktura panela ostvaruje smanjenje sva tri mehanizma prijenosa topline: vakuuum smanjuje kondukciju i konvekciju. ali s obzirom na karakteristike vakuumske šupljine očekuje se značajno smanjenje u odnosu na ostakljenja koji su u upotrebi. TIPOLOGIJE DVOSTRUKIH STAKLENIH FASADA: Prirodno ventilirana dvostruka fasada koju čini jednostruko staklo s vanjske strane ispred naprave za zaštita od Sunca.vakuumsko ostakljenje u fazi testiranja. prostor izmedu dvije staklene opne koji je prirodno ventiliran prema van i unutarnja staklena stijena koju čini izolacijsko staklo s LOWe premazom i šupljinom s plinovitom ispunom. a najčešće su od stakla. Tako zrak u kretanju u šupljini Ijeti prima na sebe dio topline koji bi prošao u zgradu i vraća je u okoliš. U šupljini su smještene naprave za zaštitu od Sunca i zasjenjenje koje se reguliraju ručno. a kao komercijalni proizvod mogao bi biti u ponudi krajem 2009.5 W/m2K > Svjetlopropusnost TLT 0. stoga nije uvijek moguća izvedba s obzirom na veliku potrebnu tlocrtnu površinu i veće troškove održavanja i izgradnje. uvjetima okoliša i cjelokupnoj koncepciji zgrade koja uključuje i energetske sustave. od 50 do 80 cm.

SVOJSTVA I TOPLINSKI DOBICI Vrsta stakla Tko želi da njegova kuća ima lijepe oči. Širina zračne komore cca.4. Ukupna debljina fasade je od 18 do 22 cm. Mnoštvo materijala i nivo tehnike su zadivljujući.6. 4+4+6 mm) > Ukupni koeficijent prolaska topline 11=1. ulaže velikodušno u prozore.Dvostruke ventilirane fasade u kojima je zrak u zračnoj šupljini pokretan prisilno pomoću mikro ventilatora koji se nalaze u fasadnom panelu ili uključivanjem u HVAC sustav. s napravom (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca.6-0. 8+8 mm) Zračna komora je ventilirana vanjskim zrakom koji ulazi u komoru pri dnu vanjskog stakla i izbacuje se van na vrhu vanjskog stakla. od čega zračna šupljina zauzima od 12 do 15 cm. a upravljaju ih senzori u fasadi ili pomoću centralnog upravljačkog sustava zgrade (CNUS). Moguće su dvije varijante izvedbe dvostruke ventilirane fasade: Aktivna fasada u presjeku: Vanjska ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i šupljinom s plinovitim punjenjem (npr. VRSTE STAKLA. 4+16+4.15-0. 10+16+5+5 mm) Zračna šupljina uvlači zrak iz zgrade i pomoću HVAC sustava izvlači ga u vrhu panela prema sustavu za ventilaciju. Takve fasade su panelne što znači da je pojedini modul uskladen s katnom visinom zgrade i sve energetske procese (kako u prostoru tako i u zračnoj šupljinii) je moguće kontrolirati na razini jedne etaže ili jedne zone. 167 . > Unutarnja ovojnica je jednostruko staklo (npr. 4+4 mm. U zračnoj šupljini je smještena naprava za zaštitu od Sunca i regulaciju osvjetljenja. Interaktivna fasada u presjeku: > Vanjska ovojnica je jednostruko laminirano staklo (npr.7 > Zvučna izolacija Rw= 38-44 dB Ova fasada je pogodna za hladne klime zbog povećane temperaturne ugodnosti u zoni uz fasadu i mogućnosti rekuperacije toplinskih dobitaka od Sunca pomoću toplinskih izmjenjivača u razdoblju grijanja. Zrak pokreću mikroventilatori koji su smješteni u fasadnom panelu. Unutarnja ovojnica je dvostruko izo-staklo sa slojem Lowe i plinovitim punjenjem (od 4+16+4 do 8 +16+4+4 mm) 4.0 W/m2K > Mogućnost otvaranja unutarnjeg sloja staklene ovojnice Stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje (g±) kod okomitog upada Sunčevog zračenja 0. S obzirom na način ventiliranja i poziciju toplinskoizolacijskog stakla razlikuje se aktivna fasada (ventilirana prema unutra) i interaktivna fasada (ventilirana prema van).25 > Svjetlopropusnost TLT 0. ovisno o koncepciji. Širina komore cca 15 do 30 cm s tendom ili žaluzinama (motorizirana ili manualna) za zaštitu od Sunca. 12 do 15 cm. Dobitnici tog razvoja su arhitekti.

a ne i toplinu. Ono je simbol demokracije i modernizacije. U pozadini toga leži začuñujući razvoj: u usporedbi s jednostavno zastakljenim modelima koji su se koristili krajem 70-tih godina gubitak energije se s termo izolacijskim staklima reducirao na jednu četvrtinu odnosno desetinu. toplinska i zvučna zaštita predstavljaju nivo tehnike i nude se u svim pojmljivim oblicima od suterena do krova. S druge strane i dalje se intenzivno radi na razvoju prozora. stabilne forme i postojan na ogrebotine. O nedostacima proizvoda industrija elaborira već desetljećima. dopušta prožimanje unutrašnjosti i vanjštine te reducira prvobitnu namjenu grañevinskih objekata: zaštitu ljudi od prirodnih sila.zastupljeni su u prirodi u neograničenim količinama. pri čemu imaju svojstvo da iz sunčeve svjetlosti propuštaju samo svjetlost. Staklo. gotovo revolucionarno. Uključivši i dodatne koristi Na tržištu prozora se učinilo jako puno. jer staklo je moderni grañevinski materijal. Drugi modeli se podešavaju automatski . moderni grañevinski materijal Arhitekti ga rado koriste. „Inteligentni“ prozori se preklapaju s prozirnih u neprozirne. koji je samo u nekoliko godina temeljito izmijenio područje grañenje. Prednosti tog proizvoda su evidentne: sirovine za proizvodnju stakla – pijesak. Staklene površine su tanke. Što je moguća niža U-vrijednost 168 . baš prema propisima pravilnika o uštedi energije. natron i vapno.Uvijek iznova smo začuñeni kada postanemo svjesni napretka. prije svega potkraj 90-tih godina su njihova nastojanja urodila plodom. infracrvene zrake. koji će na bazi svojstava materijala reagirati na toplinu zemlje i pomanjkanje energije. upravo zahvaljujući modernim prozorima. vakuumski metalizirane. Zaštita od sunca. ekstremno je postojan na vremenske utjecaje. Staklene površine se obrañuju u mikroskopski malim nano-područjima tako da s njih nestaje i voda i prljavština.sa svijetlog na tamno.kao kod naočala. Pri tome stakla mogu biti i raskošna. Primjer prozora: lijepi pogled i prostorije okupane dnevnom svjetlošću ne moramo više kao nekad plaćati visokim troškovima grijanja. Sve više prozora se nudi s niskim Uvrijednostima. Kratko rečeno: Ono što moderni prozori danas posjeduju od dodatnih koristi odgovara visokim zahtjevima komfora stanovanja. daje transparentnost i jednostavnost.

Prilikom odabira odgovarajućih prozora i projektant i investitor moraju obraditi hrpu certifikata i vrijednosti. njihov izgled dakako nije optički ugodan oku. Usporedbe radi prva izolirajuća stakla koja su se koristila prije 30 godina još uvijek imaju U-vrijednost od 2. U svakom slučaju Uvrijednost ima prioritet pred g-vrijednošću. U-vrijednosti su slične drvenim odnosno plastičnim okvirima. Što je ta vrijednost niža.aluminijski prozor predstavlja potencijalni toplinski most i znatno je skuplji s cijenom od 330 do 440 €. Današnji prozori s dvostrukim staklima imaju U-vrijednosti izmeñu 1. Izolacijska vrijednost okvira ima veliko značenje Značajne količine topline gube se ne samo kroz prozorska stakla. Već prema okvirnom materijalu prozor može biti dvostruko skuplji od dvoslojnog-termo-izolacijskog prozora. • Spregnuti materijal.8 do 0. Što je veća gvrijednost u procentima.U-vrijednost se kreće izmeñu 1. Lijepo je imati obje vrijednosti u primjerenom odnosu cijene i učinkovitosti. Unutra dominira ugodni aspekt drveta. prema vrsti drveta i premaza svake 3 do 10 godina. poliuretanske pjene (PU) ili celuloze postiže vrlo dobe U-vrijednosti izmeñu 0. tada prozori izoliraju bolje od zidova starije gradnje.2 i 1. dovoljno je samo pranje i čišćenje i sve to uz relativno nisku cijenu ca.1. već i kroz okvire. • Kombinacija drveno-aluminijskih okvira povezuje najbolja svojstva obje vrste materijala. Najvažniji materijali okvira i njihova svojstva: • Drvo (primjerice smreka. Ona opisuje koliko se dobro može kasnije iskoristiti energija sunčevog zračenje za zagrijavanje kuće.8.8 i 2. Prilikom odabira materijala okvira osim toplinske izolacije značajnu ulogu igraju izgled. Zbog toplinske vodljivosti materijala . I tu su posljednjih godina značajno poboljšane izolacijske vrijednosti.zahvaljujući punjenju plemenitim plinovima u meñuprostoru izmeñu dva stakla te tankom vakuumskom metaliziranju na unutarnjoj strani. hrast. koja iskazuje toplinski gubitak u jedinici watt po metru kvadratnom.6 i 0. Koliko dobro je izolirana staklena ploča prozora prepoznajete prema njenoj U-vrijednosti. 210 €. S trostrukim staklima s plinskim punjenjem i zaštitom moguće su U-vrijednosti od čak 0. Cijena iznosi oko 290 €.9. U kombinaciji 169 .3 i 1. Viša g-vrijednost povoljna je za energetsku bilancu Postoji još jedna vrijednost koja je vrlo značajna kod odabira prozora: g-vrijednost. Prije svega zbog malih troškova održavanja . Niža U-vrijednost je bolja od visoke g-vrijednosti. to je prozor bolji.5.nije potrebno premazivanje-. • Plastika. meranti) nudi dobru toplinsku izolaciju s Uvrijednostima izmeñu 1. primjerice drvo ili plastika s dodatnom izolacijom od pluta. To je ukupni stupanj energetske propusnosti. Cijena za jedno-krilni prozor s drvenim okvirom od jednog do dva kvadratna metra iznosi oko 250 €. Svakako treba računati i sa 70 % višom cijenom za normalnu izvedbu. kako bi donijeli ispravnu odluku. postojanost na vremenske utjecaje kao i neophodni troškovi održavanja. koje reflektira toplinsko zračenje natrag u prostoriju. to je povoljnija energetska bilanca. vani aluminijska jezgra štiti od vremenskih utjecaja.8 . Nedostatak: većina vrsta drveta postojana je na vremenske utjecaje jedino pod uvjetom da se redovito premazuju odgovarajućom zaštitom. ariš. • Aluminijski okviri su postojani na vremenske utjecaje i praktično nije potrebno nikakvo održavanje.8 . uglavnom PVC velikim dijelom sve više zamjenjuje klasični drveni okvir.

Tri zvjezdice za tri staklene ploče Najkvalitetnije i najcjenjenije staklo koje se danas može naći na tržištu je bez sumnje trostruko .s trostrukim zastakljenjem koriste se kod pasivnih kuća. I upravo tamo gdje dominiraju velike prozorske površine u prostoriji . Kod trostrukih termoizolacijskih stakala treba voditi računa i o iznimno kvalitetnim okvirima. Stoga upoznavanje s mogućnostima staklarske proizvodnje može pomoći pri izboru vrste i načina ostakljivanja Reflektriajuće staklo 170 . Koristi se u standardnoj pasivnoj kući i ima svoju cijenu. Ni u jednom graditeljskom segmentu nije se dogodio takav napredak i veliki broj inovacija kao u staklarskoj struci. s energetskog aspekta treba koristiti visokovrijedno trostruko .termo izolacijsko staklo. Tko igra na kartu sigurnosti vodit će računa i o certificiranju pasivne kuće. Osim uštede troškova grijanja ta stakla nude i izražen komfor stanovanja.termo izolacijsko staklo. Razlika izmeñu temperature prostornog zraka i površinske temperature je veoma mala. tipični osjećaj hladnoće kojim zrače veliki prozori nestaje.

tzv.zaštita od sunca i pogleda 36% . Takvo besprijekorno prozirno 'float' staklo u sebi ima od 1. Bezbojno 'float' staklo na raspolaganju je kod dobavljača u različitim debljinama (od 2.1 do 1. 1% Kao što vidimo. zrcala. vatrootporna stakla.zaštita od insekata i dr. 4. specijalna stakla. 8. dekorativna stakla. sigurnosna stakla. 6. brušeno ili staklo sa sitotiskom. To staklo kakvo imamo na starim prozorima s jednostrukim ostakljenjem ili na prozorima krilo na krilo s dvostrukim ostakljenjem bila je osnova tradicionalnog staklarstva u prošlosti. Postoje osnovne vrste stakala koje upotrebljavamo u grañevini.otpornost na lom 40% . ali kada posložimo više prozirnih 171 . 3. 15. a osnova je i za ostale vrste stakala. zatim refleksna stakla. 19 mm) i možemo ga obraditi u izolacijsko (tzv. pogotovo ako gledamo okomito na plohu stakla. Sva stakla nisu jednaka po svojoj strukturi. lijepljeno staklo. pjeskareno. 5. stakla obrañena kiselinama i antikna stakla i umjetnička (art) stakla. kao i neke kombinacije različitih vrsta stakala koje nam mogu dati nove rezultate i novu primjenu u graditeljstvu.sigurnost od provala 27% . 10.REFLEKTIRAJUĆA STAKLA Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima Koje su dodatne osobine po pitanju odabira stakla koje od projektanata i izvoñača očekuju investitori. Pri ostakljivanju objekata oni su usredotočeni na pojedine osobine stakla više nego na druge. Prema nekim istraživanjima koja su napravljena u Europskoj uniji na zahtjev samih proizvoñača stakla.automatizirano prozračivanje 18% . emajlirano.zaštita od buke 36% . staklo obrañeno kiselinom. točkica i sl. prozirna ravna vučena stakla. Nema grešaka i u potpunosti je prozirno. te toplinska i zvučna zaštita na samom su vrhu prioriteta kod grañana. s velikom razlikom što tehnologija nije bila savršena i što je staklo bilo prepuno grešaka (valova.14% željeznog oksida koji mu daje blago zelenkasti izgled. Na jednom staklu to nećemo primijetiti. niskoemisijska stakla.električno otvaranje i zatvaranje 5% . kaljeno staklo. Današnje 'float' ravno vučeno staklo jest po svom izgledu i estetici savršeno.lagano čišćenje 33% . Prema istraživanju to su ove osobine poredane po važnosti za korisnika: . izo-staklo).). pitanje je koje si trebamo postaviti pri razmatranju ove teme. 12. 'float' tehnologiji. tada mislimo na osnovno bezbojno staklo proizvedeno usavršenim procesom u tzv. karakteristikama i namjeni. grañanima nisu sve osobine stakla podjednako važne. sigurnost od ozljeda prilikom eventualnog loma.klimatski integrirani ureñaji 3% . Bezbojno ravno staklo Kada govorimo o osnovnim vrstama stakla.

tada ta zelena boja dolazi do izražaja i u to se može uvjeriti svatko tko je barem jednom posjetio lokalnu staklarsku radionicu. tj. Obojena stakla se proizvode u debljinama slično kao i bezbojna stakla (od 3 172 . ali će s vremenom postati standard u opremanju prostora za pokazivanje. jer su izvedeni s ugrañenim antirefleksnim staklom. Pomoću magnetron postupka na staklo je nanesen poseban namaz koji to staklo čini antirefleksnim. koji to nisu. malo zatamnjeno. nažalost takva praksa nije slučaj. Sigurnosna zaštita Antirefleksno staklo U današnje vrijeme kada je život nezamisliv bez velikih trgovačkih kuća koje nude raznolike proizvode u izlozima. Zatamljena stakla Zatamnjena stakla Kada želimo imati staklo u boji koje je prozirnih karakteristika. 12. a radi sigurnosti ono se proizvodi kao lijepljeno staklo u različitim debljinama (najčešće 8. Na pročeljima zgrada koristi se kao regulator prolaza Sunčeve energije. Kod nas. U proizvodnji namještaja ono se koristi za izradu vitrina u brončanoj. No postoji u proizvodnji i u potpunosti čisto staklo s niskim sadržajem željeznog oksida pa tako i s većim prolazom svjetlosti i smanjenjem zelenih nijansi. 16 mm). od bezbojnog stakla odreñene debljine (što ovisi dakako o veličini izloga) i oni drugi. što izlozi zasigurno jesu. To je prozirno staklo obojeno u masi. smeñoj. To je staklo namijenjeno i vrlo često na zapadu korišteno u muzejima za predstavljanje i zaštitu muzejskih eksponata. treba reći da ti i takvi izlozi mogu biti obični. sivoj ili zelenoj boji s više ili manje nijansi zatamnjenja. ovisno o veličini plohe koja se ostakljuje. kao i u industriji namještaja zbog visoke propusnosti svjetlosti i neutralnosti boja uz koje stoji. To je staklo koje kod nas nije još u potpunosti ušlo u svakodnevni život. ovisno o proizvoñaču stakla. Antirefleksno staklo ima odličnu prozirnost i optimalan prikaz boja u izlogu bez odbljeska koji kod potencijalnog kupca može imati iritirajuću ulogu i primjenjuje se na pročeljima velikih trgovačkih kuća. ali ono tu energiju ne reflektira.stakala u pločama jednu na drugu. pa osoba nije zabljesnuta refleksijom drugih predmeta s ulice u izlogu. ovo se ekstra čisto staklo koristi u gotovo zanemarivoj količini. tada govorimo o staklu u boji. već samo ublažuje.

tako da se toplinski valovi (dugovalne infracrvene zrake) od stakla odbijaju i vraćaju u smjeru izvora topline. Obojena stakla Reflektirajuća stakla Za reguliranje propusnosti Sunčeve energije potrebno je odabrati onu vrstu stakla koja je za to predviñena. Takva stakla otvaraju nove mogućnosti u graditeljstvu jer staklene površine više ne predstavljaju pravi problem u pogledu gubitka topline. Ujedno. ekonomičnije korištenje klimaureñaja.do 12 mm). To su reflektirajuća stakla koja reflektiraju okolne elemente i upotrebljavaju se kod izvedbi staklenih pročelja na objektima. jer se zbog više temperature na površini unutarnjeg stakla smanjuje kruženje zraka u prostoru i povećava osjećaj udobnosti. što ovisi o paleti proizvoda raznih proizvoñača stakla. takvo staklo u izo kombinaciji 4+16+4 mm s argonom u meñuprostoru postiže K=1. Razlikujemo reflektirajuća stakla s tvrdim i mekim nanosom. Stakla niske emisije Niskoemisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima. prednost niskoemisijskih stakala je i u pogledu udobnosti. Kroz stakla niske emisije gubi se manje topline iz prostora jer se energija vraća u prostor iz kojeg dolazi.1 W/m2K. što je prema sporazumu o zaštiti okoliša u Kyotu od velike važnosti u pogledu zaštite čovjekove okoline. Ova stakla na jednoj strani imaju tanki nanos metalnih oksida. Danas postoje već i nisko emisijska stakla 'druge' generacije proizvedena magnetron postupkom pa npr. a istodobno se smanjuje i mogućnost nastanka i sakupljanja vodene pare na oknima. za ostakljivanje na pročeljima poslovnih i javnih zgrada i sl. a time i manju emisiju CO2 u okoliš. poput standardnog stakla i namijenjena su upotrebi za ostakljivanje prozora kuća. bolji estetski izgled objekta i kontrolirani prolaz svjetlosti. što je u odnosu na obično izo-staklo smanjenje gubitka topline skoro tri puta. manji gubici znače i manju upotrebu primarne energije za zagrijavanje prostora. Reflektirajuća se stakla proizvode tako da se na prozirno staklo ili staklo obojeno u masi nanese sloj na silikonskoj bazi ili sloj metalnog oksida pomoću pirolitskog procesa pri čemu se stvara vrlo otporan i čvrst nanos koji se u potpunosti poveže s površinom stakla. Na 173 . Osim goleme uštede energije. Tako se dodatnim obradama može dobiti regulacija prolaska Sunčeve energije. a konačan rezultat ovisi i o položaju objekta te okruženju u kojem se isti nalazi. Ova stakla imaju u principu vrlo neutralan izgled.

ali ne i u Europi. organska i mineralna nečistoća skuplja se svakodnevno na staklenim površinama. jer se nakon isporuke ne može naknadno obrañivati ili rezati.5 cm i teško 17. Ovisno o proizvoñaču najčešće se izrañuje debljine 6. Da bi uklonili nečistoću sa stakla. a može se dobiti u klasama E 30. a zatim u drugoj hidrofiličnoj fazi kiša te nečistoće spere sa stakla. u sezoni grijanja izgubi se i do 40% energije koja je utrošena na zagrijavanje unutarnjeg prostora. Statističari iz EU su izračunali da bi se u Europi ugradnjom suvremenih oblika ostakljenja uštedjelo godišnje i do 18. Napravljeno je pomoću posebne toplinske obrade i konstruirano da stvori učinkovitu branu vatrenoj stihiji i ne dozvoli prolazak vatre. Vatrootporna stakla Vrlo specifično staklo u graditeljstvu je tzv. dakle na prozorima i vratima starijeg datuma ugradnje. U prvoj fazi samočišćenja sunce na mrlje djeluje UV zrakama koje u fotokatalitičkoj fazi razgrañuju organske i mineralne tvari na staklu. u Bjelovaru postoji proizvodnja vatrootpornih stakala. Treba imati na umu da se vatrootporno staklo naručuje po komadu i točnih dimenzija. 174 . Kao što nam je poznato. I takvo se staklo naručuje po mjeri. Ukoliko želimo učinkovitije staklo za zaštitu od požara. Samočisteća stakla Novost na tržištu u Hrvatskoj. a i manjak sredstava za čišćenje dobitak su u zaštiti okoliša.samostojećim kućama u Europskoj uniji. žičano vatrostalno staklo koje se koristi za zaštitu od vatre. a klase su od 30 do 60 min.. Ako se radi o vatrootpornom laminiranom staklu. stručnjaci su iskoristili dvije komponente iz same prirode: vodu (kišu) i sunčeve UV zrake. E 60 i eventualno E 90 min. Koliko nam je poznato. Meñu vatrootporna stakla spadaju i izolacijska vatrootporna stakla koja se izrañuju kao sastav od više ploča stakla s ekspanzijskim vodenim gelom izmeñu stakala koji pri visokim temperaturama reagira kao toplinski štit i temperaturu zadržava na sigurnoj razini.5 kg/m2 s mogućnošću zaštite od požara u objektu u trajanju od minimalno 30 minuta (klasa E 30). Upotrebom ovih stakala troškovi čišćenja se znatno smanjuju i gotovo uvijek imamo čista stakla. što je svota koja odgovara cijeni energije koja se proizvede radom 38 velikih elektrana. dima i otrovnih plinova nastalih izgaranjem materijala. Samočisteće staklo sastoji se od prozirnog float stakla koje ima na vanjskoj površini nanesen fotokatalitni i hidrofilni nanos. Takvo se staklo ugrañuje jednostruko. tada govorimo i o sigurnosnom staklu.5 milijardi eura (koje se danas bacaju u zrak). treba ugraditi neko od vatrootpornih stakala u vanjsku ili unutarnju stijenu. ovisno o modelu i proizvoñaču. jesu samočisteća stakla koja se koriste za ostakljenje pročelja zgrada koja bi u suprotnom trebalo čistiti na dosta skup način angažiranjem specijaliziranih ekipa perača prozora na visećim skelama i sl.

ostati u jednom dijelu i tako pružiti zaštitu. tada možemo uporabiti i kaljeno i laminirano staklo. ali ćemo zbog visine na kojoj se nalazimo nastradati prilikom pada. postoje standardi i norme.za podna ostakljenja 175 . ali kako je zalijepljeno folijom.Sigurnosno staklo Sigurnosna stakla Kada razmatramo pojam sigurnosnog stakla. Standardno se upotrebljava prozirna PVB-folija s visokim stupnjem UV zaštite. Uostalom. a laminirano će pri pucanju ostati u jednom komadu jer ga folija koja se nalazi izmeñu stakala drži zajedno. samo staklo nas neće ozlijediti.za zaštitu od loma . Laminirano staklo Kada želimo da staklo osim izuzetnih transparentnih svojstava ima i svojstvo da bude neprobojno i sigurno za korisnika. jer se i stupanj sigurnosti u pojedinom slučaju povezuje u prvom redu s namjenom u konkretnom slučaju. Folija koja se u tu svrhu upotrebljava je PVB-folija (polyvinyl-butyral folija) i može biti prozirna ili u boji. laminirano nam staklo uopće neće dozvoliti proboj prema van. tada treba reći da u osnovi razlikujemo pojam kaljenog sigurnosnog stakla i pojam laminiranog (lijepljenog) sigurnosnog stakla pri čemu stupanj sigurnosti ovisi o primjeni i namjeni pojedinog stakla. Zato odabir uvelike ovisi o namjeni i mjestu ugradnje i o tome treba voditi računa. Postupak proizvodnje odvija se pri povećanoj temperaturi i pritisku u posebnom odjeljenju. pri mehaničkom oštećenju (pri udarcu u staklo) staklo puca. kroz kaljeno ćemo staklo s visine proletjeti na ulicu. ako je svrha ne ozlijediti se. Sigurnosno laminirano staklo sastavljeno je od dvaju ili više stakala meñusobno povezanih folijom velike čvrstoće na kidanje. Naime. U uvodu smo spomenuli da ćemo staklo odabrati prema namjeni pa sada možemo reći da se u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom laminirano staklo neće pri udarcu i u slučaju loma raspasti na sitne dijelove. Ovisno o namjeni meñu stakala može se umetnuti jedan ili više slojeva folije. štiti razbijeni otvor. Stoga možemo reći da takvo sigurnosno laminirano staklo ima višestruku primjenu u praksi: . Kaljeno će se raspršiti u trenutku loma na tisuće malih zaobljenih komadića koji nas neće ozlijediti.za zaštitu od bačenih predmeta .za zaštitu od vatrenog oružja (u odreñenoj izvedbi) . tada ćemo odabrati laminirano staklo. Npr. No ako se radi o pročelju zgrade. S druge strane. već će zbog folije za koju smo rekli da je izuzetne čvrstoće na kidanje.

Naime. folija izmeñu stakala mora biti min. marketinških razloga) i u tu se svrhu upotrebljavaju sigurnosna laminirana stakla. Govoreći o praksi. tada prema važećim propisima staklo mora biti ne samo laminirano. kod kaljenog stakla staklo puca kad je tzv. panele i sl. a može biti i obojeno u širokom rasponu boja za upotrebu kod izvedbe zaštitnih pregrada. Recimo i to da nije svako laminirano staklo ujedno i sigurnosno (npr.. EVA-folija koja se pokazala otpornijom.za stropna i krovna ostakljenja . već i kaljeno i laminirano.za zaštitu od pada (proboja) u dubinu kroz staklo.76 mm debljine i stakla moraju biti deblja od 3+3 kombinacije da staklo smatramo sigurnosnim). Laminirano staklo može imati i poboljšana akustička svojstva. Prije procesa laminiranja ta se stakla mogu obraditi kaljenjem. 176 . Kada se radi o dizalima i ostakljenju dizala. Stakla koja se mogu laminirati su prozirna stakla.za ostakljenje pročelja objekata (spider pročelja) . odnosno nakon bojenja pročelja (na staklo se može intervenirati keramičkim bojama ili digitalnim otiskom). Ponekad se pokaže da klasična PVB-folija može nakon pečenja boje biti oštećena pa se u tu svrhu može uporabiti tzv. O tome treba voditi računa pri odabiru vrste stakla. staklo lijepljeno od dva stakla debljine 3 mm tzv. No. ali nije sigurnosno. 3+3 mm lamistal jest lijepljeno staklo. reflektirajuća stakla. neka ornamentna stakla kao i samočisteća stakla te emajlirana ili sitotiskom obrañena stakla. a kod laminiranog stakla kad je temperaturni šok preko 40°K. ako za to postoji potreba ili je zakonom propisano. treba reći da kod krovnih ostakljenja može doći do pucanja stakla uslijed temperaturnih razlika. niskoemisijska E-stakla. temperaturni šok preko 150°K. Takoñer se i protupožarna stakla izrañuju od kaljenog ili od kaljenog i laminiranog stakla u kombinaciji. Otpornost na lom vanjskog stakla staklenog krova kod krovnih ostakljenja uvelike je poboljšano upotrebom sigurnosnog kaljenog stakla (ESG) što je u pojedinim državama propisano. za stepenice. treba napomenuti da prema važećim propisima u EU svako staklo postavljeno iznad glave korisnika prostora (tzv. Zato su pripremne radnje i testovi neophodni za odabir vrste stakla. obojena stakla u masi. Kada se radi o nadglavnim ostakljenjima. prilikom analize stakla moramo unaprijed znati što će se dogoditi sa staklom prilikom pečenja. Danas se u svijetu već uvelike eksperimentira s pročeljima koja su oslikana radi estetskih i drugih (npr. nadglavna ostakljenja) mora biti sigurnosno laminirano staklo. 0.

staklene ispune i sl. Staklo sa sitotiskom Staklo sa sitotiskom je kaljeno staklo na koje je prije postupka kaljenja nanesena boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje kroz sito. za vrata. ili betonska konstrukcija. za obloge stijena. Kod procesa kaljenja boja se rastopi i poveže sa staklenom površinom pa takav nanos postaje otporan na mehanička oštećenja i atmosferilije. a moguć je i izbor za različite aplikacije za upotrebu u interijerima. pregrade. namještaj i sl. slično kao kod emajliranja prvo se boja pri kaljenju rastopi i zatim poveže s osnovnom strukturom stakla. 177 . Tako se može na pročeljima zgrada dobiti zanimljiv uzorak koji služi i kao zaštita od sunca. Emajlirana se stakla upotrebljavaju za staklene panele na staklenim pročeljima kada ne želimo da se kroz staklo vide parapeti.NISKOMISIJSKA STAKLA Niskomisijska stakla imaju funkciju da zaštite od sunca u toplim mjesecima i smanje gubitke toplinske energije u hladnim mjesecima Emajlirano staklo Emajlirano staklo je kaljeno staklo na koje se prije samog postupka kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje.

5. njegova primjena ima i svoju umjetničku vrijednost 178 . lamele se proizvode u visinama od 6 m. Ogledala su danas standard u opremanju interijera i mogu se dobiti u debljinama od 3.Ornamentirana stakla U industriji stakla oduvijek je posebno mjesto imalo ornamentirano staklo koje se upotrebljava za ostakljenje staklenih vrata i pregrada u interijeru. propuštaju svjetlost. Postoji veliki izbor ornamentiranog stakla s različitim uzorcima različitih proizvoñača standardne debljine 4 mm. antiknih zrcala za interijere. 4. naravno pod odreñenim svjetlosnim uvjetima (zatamnjena prostorija iz koje se promatra). ali su u biti neprozirna. VITRAJ Uobičajeno je da se vitraj najčešće koristi u sakralnim objektima. a mogu biti ojačane žicom kao i žičano staklo debljine 5/6 ili 6/7 mm koje se upotrebljava za sličnu namjenu. 8 mm. 6. Profilno je staklo u nas popularno pod imenom profilit ili kopelit i upotrebljava se za pregradne stijene posebice pri gradnji industrijskih hala i postrojenja. meñutim. a postoje i posebne ponude tzv. Staklo za specijalne namjene je promatračko staklo koje pruža mogućnost gledanja kroz staklo a da osoba koja to radi ne bude primijećena. Takva stakla proizvode se isključivo po narudžbi.

vrste stakala. ali je posljedica „hvatanje topline“ na prozorskom staklu. O kojim preporukama treba voditi računa? Za novogradnje treba ispuniti zahtjeve u pogledu ljetne toplinske zaštite iz norme DIN 4108-2 sukladno pravilniku o uštedi energije EnEV. udio prozorskih površina. koje proizvoñač može ciljano mijenjati. Koji su bitni utjecajni faktori? Neophodnost izvoñenja mjera za ljetnu toplinsku zaštitu te njihova učinkovitost ovise o pojedinačnim faktorima. Ili drugačije rečeno. kod novogradnji treba razmisliti o pridržavanju. Svako je već čuo za pojam hvatač topline. sjenilo. Kod prekoračenja dopuštenih vrijednosti udjela prozorskih površina u DIN 4108-2. norme DIN 4108-2 imaju odgovarajuće dodane i odbijene vrijednosti(vidi DIN 4108-2 ). Što se krije iza toga? Stakla na prozorima imaju točno odreñena grañevinsko fizikalna svojstva. Vidljivo sunčevo zračenje se pretvara u toplinu u trenutku kada padne na masivni grañevinski element (primjerice na unutarnje zidove). Zračenje topline tog grañevinskog elementa je dugovalno te probija staklo u maloj mjeri te se zadržava u prostoriji (princip staklenika). Ostali kriteriji kao što su lokacija. Izuzetak bi moglo biti pred hlañenje dolaznog zraka preko transformatora topline zemljine kore. neophodno je objašnjenje načina funkcioniranja prozorskih stakala. 179 .Da bi razumjeli zašto se ljeti prostorije tako zagrijavaju sunčevim zračenjem. te nastaju znatno više sobne temperature od onih vanjskih. propusnost (transmisija) stakala za udio zračenja kraćih valnih dužina (UV-zračenje) i većih valnih dužina (infra crveno zračenje) je znatno manja od transmisije vidljive svjetlosti. Taj efekt djeluje tako da se iza stakala ne možemo sunčati. nagib prozora i orijentacija prozora prema stranama svijeta takoñer moraju biti uzeti u obzir. noćno provjetravanje i vrsta gradnje odreñenih prostorija. Što se može učiniti protiv unosa topline? Postoje dvije mogućnosti? • Reducirati unos zračenja u prostoriju(stvaranjem sjene) • „provjetravati“ toplinu koja nastaje u prostoriji u razdoblju nižih vanjskih temperatura(noćno provjetravanje) Hlañenje prostorije(zraka) uz podršku adekvatnih ureñaja treba se koristiti u samo u iznimnim slučajevima zbog velike potrošnje električne energije. Za objektivnu procjenu kod izračuna koeficijenta unosa topline/zračenja treba uzeti u obzir sve utjecajne faktore. a malu propusnost za druga područja valnih dužina. primjerice kod velikih unutarnjih opterećenja(izvori topline u prostoriji). Pri tome centralno značenje imaju grañevinsko fizikalni rubni uvjeti kao orijentacija prema stranama svijeta. U principu uobičajena stakla imaju visoku propusnost vidljive svjetlosti(valna dužina: 380 do 780 nm). vrsta gradnje. kod starijih objekata o poboljšanju ljetne toplinske zaštite. Usporedbom dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti sunčeva unosa vidljiva je i potreba i kvaliteta mjera u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite. Usporedba dopuštenih i postojećih nominalnih vrijednosti unosa topline prema DIN 4108-2 je izmeñu ostalog indicija za neophodnost uvoñenja mjera kvalitete u cilju poboljšanja ljetne toplinske zaštite u postojećim zgradama.

procjena prema DIN normi više nije dovoljna. Udio prozorskih površina Udio prozorskih površina u odnosu na promatrane fasadne površine pojedinih orijentacija prema stranama svijeta. Zgrade s teškim načinom gradnje( armirani beton) mogu akumulirati puno topline. Vrsta gradnje sama po sebi ne govori ništa o očekivanim klimatskim relacijama u ljetnom razdoblju. Fasada orijentirana prema jugu osunčana je oko 12 sati po lokalnom vremenu pod najvećim mogućim kutom. Najbolje je „poprečno provjetravanje“(otvaranje prozora nasuprot fasadi i vrata koja se nalaze izmeñu). Stupanj prolaza ukupne energije Stakla s nižim stupnjem prolaza ukupne energije imaju manju propusnost sunčeva zračenja te su tako pogodnija za ljetnu toplinsku zaštitu. Niži stupanj prolaza ukupne energije znači i manje solarne toplinske dobitke u zimskom razdoblju te u pravilu (kod istovremeno smanjene propusnosti svjetla) duže vrijeme trajanja uključene rasvjete. Ona je meñutim indicija za mogućnost akumuliranja unosa topline . Njemačka je u skladu s 180 . smanjuje se meñutim kod ovješenih stropova i podnih drvenih konstrukcija. Objašnjenja i pojmovi Pod vrstom gradnje se misli na svojstvo zgrade da akumulira toplinu. Tu je potrebna pomoć stručnih projektanata koji izvode termičke simulacije te na bazi izračuna različitih varijanti prezentiraju utjecaj različitih mjera ljetne toplinske zaštite na poboljšanje toplinske zaštite sobne klime. Orijentiranje prema stranama svijeta Strane svijeta fasade se označavaju kao orijentacija. Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije Nominalna vrijednost unosa sunčeve energije (karakteristična veličina toplinskih dobitaka sunčevim zračenjem u zgradama) odreñena je prema normi DIN 4108-2. primjerice u formi vremenskog prekoračenja odreñenih temperatura. Sposobnost akumulacije postoji i na stropovima i podovima. dakle kada vanjske temperature dosegnu svoj dnevni minimum. zgrade lakšeg načina gradnje(drvene konstrukcije) ne mogu akumulirati puno topline. Noćno provjetravanje Dugo i intenzivno provjetravanje prostorija zagrijanih preko dana udrugom dijelu noći. kako bi se spriječio brzi porast temperature. naziva se u literaturi još i kao“intenzivno noćno provjetravanje te predstavlja učinkovitu mogućnost hlañenja prostorija.Kod specijalnih zahtjeva u pogledu kvalitete toplinske zaštite. Lokacija Lokacija govori nešto o očekivanoj klimi u ljetnom razdoblju.

to je veća toplinska zaštita. Koeficijent toplinskog prolaza prozora uključujući i konstrukcije okvira ranije se nazivao kf-vrijednost. 181 . za koje su orijentacijske vrijednosti navedene u normi 4108-2 Rezime Iz svega navedenog se sažeto može zaključiti da se ugodna prostorna klima može ostvariti pridržavanjem osnovnih pravila kao što su recimo odabir adekvatne strane svijeta (vješt raspored i veličina prozora). zasjenjenje( bolja je vanjska zaštita prozora od unutarnje) te odabirom zidnih i stropnih konstrukcija (masivni grañevinski elementi su bolji pufer za visoke temperature) . Koeficijent toplinskog prolaza Koeficijent toplinskog prolaza je mjera za toplinske gubitke kroz grañevinski element kod različitih temperatura prostorije i okoliša. trostruko staklo te sigurnosno staklo) • Punjenje meñuprostora izmeñu staklenih ploča te vrsta zaštite pojedinih stakala Ovi parametri se reflektiraju na grañevinsko fizikalna svojstva( koeficijent toplinskog prolaza. Vrste stakla Pod vrstama stakla posebno su opisana sljedeća svojstva stakla: • Broj staklenih ploča(jednostruko. Blagovremenim uzimanjem u obzir potreba za ljetnom toplinskom zaštitom u najranijem stadiju planiranja možete izbjeći dodatne troškove(naknadne) ugradnje ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja ili klima ureñaja. Učinkovitost Učinkovitost ureñaja za zaštitu od sunčeva zračenja može se očitati iz faktora umanjenja.tim podijeljena u tri klimatske regije. U ljetnom razdoblju su kod viših vanjskih temperatura od onih u prostoriji evidentni toplinski dobici(= negativni toplinski gubici). prema novoj europskoj standardizaciji se označava kao Uwvrijednost. dvostruko. Za područja s mjesečnim temperaturama vanjskog zraka većim od 18°C prema DIN 4108-2 nominalna vrijednost unosa sunčeve energije mora biti veća od one za područja s vanjskim temperaturama zraka do 18°C i nižim. propusnost sunčevog zračenja). Što je koeficijent toplinskog prolaza niži.

o b j e k a t .SUSTAVI I UČINKOVITOST OD SUNČEVOG ZRAČENJA DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA Sunčevo zračenje Zb o g viso ke p o vršin ske t e mp e ra t u ru (o ko 6 0 0 K ). Zbroj sunče v o g d i r e k t n o g i d i f u z n o g z r a č e n j a zove se globalno zračenje. Toplinska energija koju Sunce dozračuje na površinu Zemlje ovisna je o visini Sunca iznad horizonta. a d i o a p s o r b i r a j u p o j e d i n i p l i n o v i u atmosferi. 2 µm do 25 µm. z a o k o m i t i u p a d s u n d e v i h zraka. S u n ce e m it ira v e l i k e k o l i č i n e e n e r g i j e u o b l i k u e l e k t r o m a g n e t s k i h valova. O v a j d i o s u n č e v a z r a č e n j a z o v e se d i f u z n o zračenje. oblaćnosti i kutu upada sunčevih zraka na promatranu plohu. P r o l a z e ć i k r o z z e m l j i n u a t m o s f e r u d i o s u n č e v a z r a č e n j a s e r a s p r š a v a . ------------------------------------------------------------------------------------------------------1) V e l i č i n a o z r a č e n o s t G j e j e d n a k a o d n o s u d o z r a č e n e snage i ozr a č e n e p o v r š i n e .. V a l n a d u l j i n a e l e k r t o m a g n e t s k i h v a l o v a s u n č e v a z r a č e n j a k r e ć e s e u i n t e r v a l u o d 0 . a t a k o ñ e r i o d Z e m l j e . S u n č e v o z r a č e n j e b i t n o s e . Sunčevo zračenje širi se od Sunca na sve strane tako da dio t o g z r a č e n j a d o l a z i p r e m a Z e m l j i . iznosi o k o 1 3 5 0 W / m 2. na površinu zemlje dolazi i dio sunčeve energije koja se u atmosferi r a s p r š i l a . Osim oslabljenih direktnih sunčevih zraka. razlikuje od tijela n i s k i h t e m p e r a t u r e ( o k o 3 0 0 K) koja su ranije promatrana. raslinja i drugih t i j e l a reflektirane direktne zrake. U s u s t a v u S I o z r a č e n o s t s e m j e r i j e d i n i c o m W/m2. tako da na zemljino tlo sunčevo zračenje dolazi znatno oslabljeno. m e ñ u t i m . -------------------------------------------------------------------- 182 . a zračenje na niskim temperaturama j e d u g a v a l n o . N a g o r n j o j g r a n i c i zemljine a t m o s f e r e o z r a d e n o s t . čistoći atmosfere. S u n č e v o z r a č e n j e j e p r e t e ž n o k r a t k o v a l n o .

183 .

184 . dobu dana i o geografskoj širini dotičnog mjesta.Visina Sunca pak ovisi o dobu godine.

. Ovi podaci su dobiveni obradom desetogodišnjeg mjerenja ( 1 9 5 8 . Dakle.2......1...........P ρ reflektirati..... T su t zv..... a v e ć i d i o ref le kt ira n . Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage P α i ukupne dozračene snage P koja je pala na površinu promatranog elementa zove se koeficicijent apsorpcije α........... (11................ T o v i s e o naravi e lementa..(11... ρ......... Ako je za neki grañevinski e l e m e n t T=0 o n d a t o zn a č i d a j e t a j element neproziran za sunčevo zr a če n j e ... Kada sunčevo zračenje snage P padne na vanjsku površinu nekog grañevinskog elementa....... U p r o t i vn o m s l u č a ju t j....... element će apsorbirati.. koef icijent em isije ε i koef icijen t a p s o r p c i j e α p o v r š i n e nekog elementa brojčano su jednaki... ρ..4) K o ef icije nt α.................. slijedi da je α + ρ + T = 1......... o m je rne ve ličin e s j e d i n i c o m m j e r e 1 ..... Pρ α=----....2) ρ P i koeficijent transparentnosti ili prozračnosti PT =----... V r i j e d n o s t i k o e f i c i j e n t a α... maksimalne satne vrijednosti globalnog sunčevog zračenja (ozračenosti) u W /m 2 na horizontalnu plohu u Zagrebu. dio snage P α .3) T P Budući da je P = P α + P ρ + P T (α + ρ + T) P ......(11.Za ilustraciju su u tablici 11..............1 9 6 7 ) ......................... dio snage........ O rje n t a cijske vrijednosti koefcljenta epsorpcije α po vršine 185 ........... a dio P T propustiti.............. Z a k r a t k o v a l n o zračenje (sunčevo zračenje) od p r e s u d n o g u t j e c a j a j e b o j a p o v r š ine e le me n ta .. Š t o je bo ja p o v r š i n e e l e m e n t a s v j e t l i j a t o ć e manji d i o snage sunčevog zračenja b i t i a p s o r b i r a n .... za T≠O promatrani element je proziran ili t r a n s p a r e n t a n .. Za svaki grañevinski e l e m e n t koji j e u t o p l i n s k o j r a vn o t e ž i vr i j e d i : ε= a t j...........1) P Analogno tome dobivene su i veličine koeficijenta refleksije Pρ =----. o stanju njegove površine i o valnoj duljini z r a č e n j a . dane srednje satne vrijednosti a u tablici 11...(11..

Radi toga temperatura vanjske površine elementa poraste na neku vrijednost θ e višu od temperature vanjskog zraka t e i temperature unutrašnjeg dijela elementa.1. Za razliku od kratkovalnog zračenja . dakle ozračenost G. Ostatak snage α· P apsorbira površina grañevinskog elementa. odbačen prema van. Ako se meñutim navedenim pločicama doda i pločica obložena poliranim aluminijem. Neprozirni grañevinski elementi Na slici 11. na vrijednost kojeficijenta apsorpcije dugovalnog zračenja boja površine je bez većeg značaja. tada će crna pločica apsorbirati više zračenja nego bijela. prikazan je presjek grañevinskog elementa na vanjsku površinu kojeg pada sunčevo zračenje snage P. od kojih je jedna oličena bijelom a druga crnom bojom izlaže djelovanju sunčeva zračenja.3.grañ e vin sko g e lemen ta u o v i s n o s t i o n j e g o v o j b o j i d a n e s u u t a b l ic i 1 1 . Uslijed nastalih temperaturnih razlika apsorbirana snaga a·p širi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. pa sve tri ploče izlože zračenju sobnog radiatora.θe + te 186 . Dio to snage u iznosu ρ•P je reflektiran od površine elementa tj. U ovom slučaju presudnu ulogu igra finoća obrade površine. a dijelom prema unutra voñenjem kroz element. ako se dvije pločice od nekog materijala. Tablica 11. tada će temperature crne i bijele pločice biti približno jednake i osjetno više od temperature treće pločice. 3 . Ako se promatra samo dozračena snaga na jedinicu površine. za gustoću toplinskog toka prema unutra vrijedit će izraz α · G / αe . tako da će temperatura površine crne pločice biti osjetno viša nego kod bijele pločice. Tako npr.

.............(11....q = α · G – αe (θe – te) = --------------------------------------...................................................6) 1 ------α e Za tu istu gustoću toplinskog toka q mogu se napisati ovi izrazi θe – θi q = ------------................................................... 187 ............8) 1 ----α e gdje je e i temperatura unutarnje površine elementa.................(11......... a t i temperatura unutarnjeg zraka....7) d ----λ θe – ti q = ------------.....(11.

...... Neprozirni grañevinski element s protusunčanom zaštitom Na sl......10) α e Iz usporedbe dobivenog izraza (10......2 prikazanje neprozirni grañevinski element koji s vanjske strane ima ventiliranu oblogu koja djeluje kao protusunčana zaštita. Izraz t e + α •G/ α e označava se s t e q i zove ekvivalentna temperatura...........8) dobije se da je α · G / α e .ti ) ..11) s izrazom q = k (t e ..Sl.11.11...9) 1 d 1 ------... Uvoñenjem ekvivalentne temperature djelovanje sunčevog zračenja na neprozirni grañevinski element promatra se kao poseban slučaj djelovanja na element vanjskog zraka povišene temperature..(11........................ za gustoću toplinskog toka važe jednaki izrazi s tim da se za slučaj djelovanja sunčevog zračenja temperatura vanjskog zraka t e povisi za α •G/α e . ( 1 1 ......6)............ 7 ) i (11..11) koji vrijedi za slučaj kada nema sunčevog zračenja. gustoću toplinskog toka jednaku ovoj usljed djelovanja stvarne temperature vanjskog zraka i sunčevog zračenja na površinu elementa........1.......... Neprozirni grañevinski element izložen sunčevom zračenju Zbrajanjem brojnika i nazivn ika ra zlo maka iz izra za (11.+ -----..te + ti q = ------------------------------....... (11... slijedi da u oba slučaja.. (11.... ovisno o njenoj boji. 188 . Ona je jednaka temperaturi vanjskog zraka koja bi proizvela s nekom danom temperaturom unutarnjeg zraka.............Vanjska površina protusunčane zaštite..+ -----α α e λ i ili α·G q = k (t e + -----... Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1.ti ) ....

koristeći se ekvivalentnom temperaturom I u ovom slučaju. a dijelom p r e m a u n u t a r n j o j po vršin i e le me n ta vo ñ e n jem .apsorbira dio sunčevog zračenja. 3.2. dakle.Apsorbirana energija prenosi se dijelom prema van konvekcijom i dugovalnim zračenjem. 4.10). samo što se vrijednosti koeficijenta α (fiktivni koeficijent apsorpcije) u ovom slučaju razlikuju od vrijednosti α u slučaju elementa bez protusunčane zaštite. a dijelom prema vanjskoj po vršini promatranog elementa zračenjem. toplinski tok koji je prošao e l e m e n t p r e n o s i s e u p r o s t o r i j u k o n ve k ci j c m i zr a č e n je m . 2. Sl.Energija apsorbirana vanjskom površinom elementa odlazi dijelom u sloj zraka konvekcijm. jednadžba (11. za toplinski tok koji prolazi čitavim sustavom: protusunčana zaštita + grañevinski element. Neprozirni grañjevinski element s ventiliranom oblogom iziožen sunčevom zračenju Da bi se karakterizirala e f i k a s n o s t protusunčane zaštite postu pa s e j edna k o ka o u s l u ča ju n e p o z i r n o g e l e m e n t a a be z z a š i t e . a dijelom prema unutarnjoj površini protusunčane zaštite voñenjem. Dok kod neprozirnog elementa bez protusunčane zaštite α ovisi uglavnom o boji površine elementa. 5. vrijedi.Najzad.Toplinski tok koji je prošao protusunčanu zaštitu prenosi se dijelom u zračni sloj konvekcijom.11. a ostatak reflektira. dotle je za element s protusunčanom zaštitom koeficijent α 189 .

-toplinskoj izolaciji protusunčane zaštite. u i eventualno kada propovršine zaštita grañevinskog ne pruža slučaju od tusunčana zaštitu direktnog sunčevog zračenja. protusunčane a) VERTIKALNI PRESJEK 190 .ovisan o ovim faktorima: -boji vanjske vanjske površine protusunčane elementa potpunu zaštite.3) b)protusunčana zaštita okomita na vertikalni grañevinski element c) protusunčana zaštita ravnog krova punim ekranom. -koeficijentima emisije ε unutarnje površine zaštite i vanjske površine grañevinskog elementa. elementom (s1. Protusunčana zašita paralelna s vertikalnim grañevinskim elementom može biti u obliku neprekinutog ekrana ili pak vertikalnih ili horizontalnih lamela. Neprekinuti ekran pruža bolju zaštitu nego lamele. Razlikuju se tri tipa protusunčane zaštite: a)protusunčana zaštita paralelna s vertikalnim grañevinskim .11. -ventilaciji zračnog sloja. Optimalna udaljenost protusunčane zaštite od grañevinskog elementa iznosi oko 30 cm.

05 do 0. a da se pri tom bitno ne smanji vidik iz zgrade U slučaju okomite protusunčane zaštite lamele su prikladnije od punog ekrana. Fiktivni koeficijent apsorpcije α grañevinskog elementa zaštičenog okomitom protusunčanom zaštitom kreće se najčešće u granicama od 0.11. No budući da je kod krova zračni sloj ispod protusunčane zaštite uvjek bolje ventiliran.20. Puni ekran naime ometa prirodnu cirkulaciju zraka i uzrokuje zagrijavanje zraka duž fasade.b) HORIZONTALAII PRESJEK Sl. to su kod ravnog krova i vrijednosti fiktivnog koeficijenta apsropcije α nešto manje nego kod vertikalnog elementa i mogu iznositi od 0.3.5. Shematski prikaz protusunčane zaštite paralelne s vertikalnim neprozirnim grañevinskim elementom Prednost ovog tipa protusunčane zaštite je u tome što se njom mogu zaštititi i ostakljene površine fasade. Kod protusunčane zaštite ravnog krova punim ekranom situacija je slična kao kod vertikalnog elementa s vertikalnom zaštitom.2 do 0. 191 .

t i ) α e (11. Dio sunčevog zračenja ρ·P je reflektiran od stakla i odbačen prema van. 2.....15) dob i v a k o n a t n i oblik 192 .85 Ukupna gustoda toplinskog toka koji ulazi u prostoriju biti 6e dakle α·G q =k (t e + -----..Kod neprozirnih grañevinskih elemenata razlikuju se tri stupnja zaštite od sunčevog zračenja: -dobra zaštita kod koje je koeficijent α manji od 0...... Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi Mehanizam prenošenja topline kroz prozirni (ostakljeni) grañevinski element (prozor). -srednja zaštita kad je vrijednost α izmeñu 0.......08 i 0..... 0.........11........5.13) 3..07... Gustoća toplinskog toka koji ulazi u prostoriju je (11. U slučaju običnog stakla koficijent α·ρ·T iznose sukcesivno 0. je ovaj: 1.t i ) (11. (-----. 1 5 ) s e z o v e s o l a r n i f a k t o r prozirnog gradjev i n s k o g e l e m e n t a i o z n a t a v a slo vom S .......7..t i ) + T · G..+ T) G + k (t e ..14) α e Što se može pisati i ovako α·G q = ......3.. k (t e + -----.7 .....3 i 0.... Dio sunčevog zračenja α •P je apsorbiran i sve se dalje dogaña kao kod neprozirnog elementa....15) α e Faktor α·k -----.... (11.13) α·G q = ............... Ostatak sunčevog zračenja u iznosu T•P prolazi kroz ostakljenje bez ikakove promjene i nakon više uzastopnih refleksija apsorbiraju ga površine stijena i predmeta u prostoriji.....= T α e i z f o r m u l a ( 1 1 ....... shematski prikazan na sl.....bez zaštite kada je koeficijent α veći od 0. p a izraz (11.

..... kada su temperature vanjskog i unutarnjeg zraka jednake....4.5...t 1) ......q = S • G + k ( t e . (11.........18) 193 .. Sl. (11..16) t o k a k o j i u l a z i u p r o s t o r i j u k r o z p r o z i r n i e l e m e n t i o z r a č e nosti G tog istog elementa....s vanjske s unutarnje strane ostakljenog elementa...... ili drugačije pisano α·k q =-----.....t i).....Shematski prikaz prozirnog gradjevinskog elementa (prozora) izloženog sunčevom zračenju.......... meñutim... u oba ova slučaja je bitno različita............. Solarni faktor S običnog stakla iznosi oko 0..11.... Prozirni (ostakljeni) grañevinski elementi s protusunčanom zaštitom Protusunčana zaštita se u načelu može postaviti ili. 4.....86.... Njena efikasnost..·G + k α e (t e ........

05 do 0.t1) (11. 1 1.19) Kada je protusunčana zaštita postavljena s vanjske strane prozirnog elementa najveći dio sunčeve energije apsorbirane elementom protusunčane zaštite odlazi prema van. koeficijent da ukupna i pada na S l. s tim da je u ovom slučaju vrijednost faktora S viša. Ovakav slučaj susreće se najčešće kod različitih rješenja "brisoleja". 7. Sh em ats k i pr i k a z pr ot us u nč a ne zaš i te p os ta v lj en e s un ut a r nj e s tr a ne gr a ñ e v ins k o g e lem e nt a 194 . Zato je u ovom slučaju solarni faktor S vrlo malen i kreće se u granicama od 0. strane pro11.15.19) i dalje vrijedi.7. bilo direktno. dozračena snaga prolazi kroz element bez promjene protusunčanu zaštitu. Protusunčana zaštita postavljena s unutarnje strane Slučaj protusunčane zaštite postavljene s unutarnje zirnog grañevinskog elementa shematski je prikazan na slici Zbog jednostavnosti izlaganja pretpostavlja se da je transparentnosti promatranog elementa jednak jedinici tj. Ako je meñutim protusunčana zaštita ispred prozirnog elementa tako postavljena da je omogućen prolaz izvjesnog dijela sunčeva zračenja. opći izraz za gustoću toplinskog toka (11. bilo ventilacijom zračnog sloja izmeñu protusunčane zaštite prozirnog elementa.odnosno q=S•G + k (te .

Zbog toga dolazi do prenošenja topline konvekcijom sa stakla na zratni sloj izmeñu stakla i protusunčane zašite.Mehanizam prenošenja topline u ovom slučaju je ovaj: 1. Budući da se radi o dugovalnom zračenju za koje je staklo nepropusno. 5.Dio sunčeva zračenja je reflektiran od protusunčane zašite i odbačen prema van. 2. U slutaju da je protusunčana zaštita djelomično prozirna. dio upadnog sunčevog zračenja prošao bi kroz nju i nakon više refleksija 195 . 4. staklo će svu dozračenu snagu apsorbirati pri ćemu će njegova temperatura rasti.Drugi dio apsorbirane energije prenosi se konvekcijom na zračni sloj izmeñu protusunčane zaštite i prozirnog elementa i odatle ventilacijom u prostoriju.Dio energije apsorbirane vanjskom površinom protusunčane zašite prenosi se kondukcijom prema unutarnjoj površini zašite odatle u prostoriju konvekcijom i dugovalnim zračenjem.Preostali dio apsorbirane energije prenosi se zračenjem prema prozirnom elementu.Preostali dio sunčeva zračenja apsorbira za§tita 3. i konvekcijom i zračenjem sa stakla prema vanjskom prostoru.

vremenske konstantne. Pod toplinskom stabilnošću vanjskog grañevinskog elementa razumijeva se njegovo svojstvo da sačuva relativno postojanu temperaturu na svojoj unutarnjoj površini. odnosno ekvivalentna temperatura teg. rečeno za prenošenje topline kroz grañevinske elemente izložene djelovanju sunčevog zračenja. oscilacije temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature u slučaju djelovanja i sunčevog raspored zračenja) izazivaju unutar zagrijavanje a pojedinog iii hlañenje toplinskog vanjskih toka i su grañevinskih elemenata zgrade. To su zahtjevi za toplinskom stabilnost elemenata. Za gustoću toplinskog toka koja prolazi kroz prozirni element i protusunčanu zaštitu postavljenu s unutarnje strane vrijedi i dalje izraz (11. pa je nužno da se kod toplinskih proračuna to promjene uzmu u obzir.19). vrijedilo je za stacionarne uvjete tj. vrijednost temperatura elementa. kod periodičkih promjena temperature vanjskog zraka i time izazvanih oscilacija toplinskog toka koji prolazi kroz taj element. ili pak kada se žele proučiti samo srednje vrijednosti toplinskih tokova. znatno izmijenjeni u usporedbi s rezultatima proračuna po stacionarnim uvjetima prenošenja topline. i vrlo velike dnevne promjene sunčevog zračenja. 196 . samo što je kod ovakovih rješenja faktor S relativno velik. meñutim. TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAðEVINSKIH ELEMENATA U LJETNOM PERIODU Uvod Sve što je u poglavlju 11. Naime. Ova pretpostavka je opravdana samo u slučaju manjih vremenskih promjena temperature. temperatura vanjskog zraka te. Periodičke i po svojoj vrijednosti znatne promjene temperature vanjskog zraka (ili ekvivalentne temperature) u ljetnom periodu postavljaju pred vanjske grañevinske elemente zgrade dodatne toplinsko-fizikalne zahtjeve (osim onih koji proizlaze za stacionarne uvjete). pod pretpostavkom da su temperatura unutarnjeg zraka t i . najčešće veći od 0. relativno velike dnevne promjene temperature vanjskog zraka.5. Za ljetni period karakteristične su.apsorbirale bi ga površine stijena i predmeta u prosto riji.

.66 0.1) e gdje faktor Ψ uzima u obzir vremensko nepodudaranje maksimalnih vrijednosti G i t e.1.26 0.... U većini slučajeva to je i vrlo blisko stvarnim uvjetima.. za vremensku razliku maksimuma G i t o u satima 3 0.89 6 0..85 0.....49 0..sr predstavlja srednju vrijednost temperature vanjskog zraka za period vremena 24 sata.1a. Tablica 12..1..98 197 .71 0. Oscilacija temperature vanjskog zraka te (ili teq) u ljetnom periodu grafički je prikazana na sl.88 0.99 0.60 0...94 0...99 0. Ta temperatura se uzima u račun kod stacionarnih uvjeta toplinskih proračuna.. Pravac t e.96 0.38 0.61 0. znatno će porasti. Vrijednosti faktoradane su u tablici 12.93 5 0.. temperatura zraka u zgradi.66 0.81 8 0. u ljetnom periodu.5 0.69 0..97 0. (12. Ako vanjski elementi zgrade nisu dovoljno toplinski stabilni. Razlika vrijednosti temperature vanjskog zraka t e od njene srednje vrijednosti t o sr odreñena je amplitudom oscilacije temperature vanjskog zraka A te.82 0. tako da će boravak u takvim prostorima postati vrlo neudoban i nezdrav.96 4 0.97 1.87 0.92 0..75 0..93 0.0 0.41 0.12.73 0.79 0. Upijanje (primanje) topline U teoriji toplinske stabilnosti pretpostavlja se da temperatura vanjskog zraka (odnosno ekvivalentna temperatura) i toplinski tok kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa osciliraju po zakonu kosinusoide s periodom od 24 sate.55 0. Amplituda oscilacija sunčeva zračenja može se odrediti kao razlika maksimalne dnevne i srednje dnevne ozračenosti (Gmax -Gsr ) pa se amplituda ekvivalentne temperature odreñuje po formuli α(Gmax -Gsr ) = [Ate + -----------] · Ψ α A teq .99 0... odnos amplitude a(GmaxGsr) ae Ate 1 2 3 4 1 2 faktor 4.76 9 0.57 0.79 0.73 10 0..Temperatura zraka u prostoriji u ljetnim uvjetima bitno ovisi o toplinskoj stabilnosti njenih vanjskih grañevinskih elemenata..9 0.85 7 0..

O scila cije t em pe ra t u re va n jsko g zr a ka . Te o s c i l a c i j e imat će t ako ñe r ob lik kosinusoide s jedna kim pe riodom 24 sa ta.3) gdje su t e .. s r ti ).... sr srednje vrijednosti temperature vanjskog zraka.1b) P r a va c q s r p re d st a vl j a s r e d n j u vr i j e d n o st g u st o će t o p l in s k o g t o ka kro z gra ñ e vin ski e le me n t .(12..... 198 . o dn o sno e kviva le n t n e temperature uzrokuju oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz v a n j s k u p o v r š i n u g r a ñ e v i n s k o g e l e m e n t a .... O t kl o n vri je d n o s t i t o p l in sko g t o ka q o d n je go ve srednje vrijednosti q sr odredjen je amplitudom oscilacija toplinskog toka A q ....(12... s r ti ).... d ob ive n u p o f o rmu li q s r = k(t e ....... ali s vremenskim pomakom......sr odnosno t eq...... (sl...... odnosno ekvivalentne temperature za vremenski p e rio d 2 4 sa t a ..2) odnosno q s r = k(t e q .12.....

Sl. Dnevne oscilacije toplinskog toka q i temperature t e i ee 199 .1.12.

......6) slijedi da je u sustavu SI jedinica koeficijenta u W /(m 2 •K). Ova temperatura de se takoñer mijenjati po zakonu kosinusoide s jednakim periodom 24 sata. a T period toplinskih oscilacija......4) Oscilacije toplinskog toka koji prolazi kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa uzrok su oscilacijama temperature vanjske površne elementa....... 200 . po istom Zakonu i s jednakim periodom. Vrijednost koeficijenta U ovisi o periodu toplinskih oscilacija.. ali s nekim vremenskim pomakom faze oscilacija..................... gustoća toplinskog toka i temperatura takoñer se periodički mijenjaju.........(12.... zove se koeficijent upijanja topline od strane materijala..6) Aθ Iz definicijske jednadžbe (12.(12... zove se koeficijent upijanja (primanja) topline od strane površine elementa..... (sl.....(12............1c) Unutar elementa.. Odnos amplitude oscilacija toplinskog toga A q na vanjskoj površini grañevinskog elementa iii vanjskoj površini nekog sloja višeslojnog elementa prema amplitudi oscilacija temperature A... označava slovom S i odreñuje po formuli gdje je λ koeficijent toplinske vodljivosti. U tom slučaju koeficijent upijanja topline U predstavlja fizikalnu karakteristiku materijala elementa.............Gustoća toplinskog toka kroz vanjsku površinu grañevinskog elementa mijenja se dakle u granicama njegove maksimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q ...... koeficijent upijanja topline od strane njegove površine ovisi samo o fizikalnim svojstvima materijala i perioda oscilacije toplinskog toka.... s tim što se njihove amplitude s prodorom toplinskog vala u dubinu elementa sve više smanjuju a vremenski pomak faze oscilacija postaje sve veći..12.4) do njegove minimalne vrijednosti q m a x = q s r + A q .... ali i o svojstvima grañevinskih materijala i grañevinskog elementa....... to iste površine. Kod relativno velike debljine jednoslojnog grañevinskog elementa koji prima periodički toplinski tok... p obujamska masa i c specifični toplinski kapacitet materijala elementa...... odnosno sloja elementa i označava slovom U Aq U = -----....

7) poprima oblik U brojčanu jednadžbu (12..... treći sloj elementa Ako je za jednoslojni element ili promatrani sloj višeslojnog elementa D ≥ 1 onda je U = S....9) Karakteristika toplinske inercije višeslojnog grañevinskog elementa jednaka je sumi karakteristika toplinske inercije pojedinih slojeva... (12..... a koeficijent S se dobiva u W /(m 2 •K).. D = R 1 · S 1 + R 2 • S 2 + R 3 · S 3 .....3.. Kao kriterij za ocjenu debljine grañevinskog elementa i 1 i njegovog sloja kod odreñivanja vrijednosti koeficijenta U službi bezdimenzionalna veličina D....Za promatrano toplinsko djelovanje s periodom 24 sate. koja je jednaka produktu toplinskog otpora R i koeficijenta upijanja topline od strane materijala S jednoslojnog elementa D = R • S.. odnose na prvi .. tj. Slično tome.. p u kg/m 3 ......... formula (12..8) x se uvršava u W /(m•K).... Koeficijent upijanja topline od strane materijala S karakterizira svojstvo grañevinskog materijala da u većoj iii manjoj mjeri upija (prima) toplinu pri oscilacijama temperature na njegovoj površini.2......10) gdje se indeksi 1.. Vrijednost koeficijenta upijanja topline od strane vanjske površine nekog sloja višeslojnog grañevinskog elementa sastavljenog od relativno tankih slojeva ovisi ne samo o toplinskofizikalnim karakteristikama promatranog sloja već i o karakteristikama jednog ili više slojeva koji dolaze iza promatranog sloja u smjeru kretanja toplinskog vala. kod relativno tankog jednoslojnog grañevinskog elementa. nazvana karakteristika toplinske inercije. c u J/(kg·K). drugi ...(12.. koeficijent U je ovisan i o prenošenju topline s površine elementa položene nasuprot one koja prima periočika toplinska djelovanja.. Ako je za jednoslojni element D < 1 onda se veličina U računa po formuli R·S 2 + α i 201 .

onda se vrjjednosti koeficijenata U za sve slojeve mogu naći postepeno. Stoga se srednje mjesečno globalno zračenje na nagnutu plohu (Hs. NE. W...(12. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu Sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja. Sunčevo zračenje Sunčevo zračenje je meteorološki parametar koji znatno utječe na temperaturu unutrašnjeg prostora. Sustavi za zaštitu od Sunca uskladeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi. tj..U [W/(m2K)] Tablica 13.mm) iz podataka 28 postaja na teritoriju Hrvatske..... Kada je za neke slojeve viešlojnog grañevinskog elementa D<1. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: > Toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom Ijeta Toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih gradevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom Ijeta > Zrakonepropusnost gradevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade > Zrakopropusnost reški prozora..g. Ako se osigura odgovarajuće tehničko rješenje postiže se prilagodljiv ulaz Sunca u zgradu i sprečava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja Sunčevog zračenja tijekom Ijeta i smanjuje potrebna energija za hladenje....ic.g. koji su izloženi Sunčevu zračenju.g... Za odredivanje utjecaja Sunčevog zračenja na energetski sustav zgrade bitno je poznavati iznos globalnog Sunčevog zračenja na lokaciji objekta tokom cijele godine. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom Ijetnih mjeseci Dinamičke toplinske karakteristike gradevnih dijelova.. računajući ih sukcesivno od sloja do sloja krečući se u obrnutom smjeru u odnosu na smjer kretanja toplinskog vala. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. SW... ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova..... nisu još u potpunosti donesene u EN normama.. NW i N...U =------------.... Mjerenja globalnog Sunčevog zračenja na nagnute plohe za područje Hrvatske ne postoje.. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora Vanjski neprozirni gradevni dijelovi.11) 1 + R•α.... Za pojedinu postaju srednja godišnja suma zračenja na horizontalnu plohu računa se sumiranjem umnoška srednjih mjesečnih vrijednosti (Hs.. Proračun za nagnute plohe proveden je za svakih 15° nagiba do 90° te za orijentacije S. sumiranjem mjesečnih suma. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Fc(-) NAPRAVA ZA ZAŠTITU OD SUNČEVA ZRAČENJA 202 Fc(-) ..mm) s brojem dana u mjesecu (dm). E.....mm) računa na temelju izmjerenog ili proračunatog zračenja na horizontalnu plohu (Hs. Zaštita od sunca U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od Sunca. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline ... SE.

dok prozore na sjevernoj fasadi treba maksimalno smanjiti da se ograniče toplinski gubici. lamele koje se mogu okretati.5 0.3 0.9 0. anodiziran. pjeskaren) > drvo (otporno na vanjske uvjete) > tkanine (fiberglas. Ipak. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. Dodatno. Mogu biti postavljeni kao pojedinačni vertikalni ili horizontalni elementi ili kao plohe. moguće je upotrebom mobilnih i automatiziranih elemenata optimalno koristiti dobitaka od Sunčevog zračenja za pojedine prostore prema trenutnoj potrebi. rolete. odnosno grupiranje prostorija po namjeni prema karakteristikama pojedine orijentacije. Materijali od kojih se izraduju elementi zaštite od Sunca su : > aluminij (ekstrudiran. U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalne elemente jer Ijetno južno Sunce upada pod visokim kutom pa ga horizontalna ploha ne propušta do ostakljenja. Ako postoji mogućnost orijentacije kuće prema jugu. rolo i uz to automatizirani. staklene površine treba koncentrirati na južnoj fasadi. grilje) Strehe. otraga provjetravano -žaluzine. Elementi trebaju biti lagani.Bez naprave za zaštitu od Sunčeva zračenja Naprava s unutrašnje strane ili izmedu stakala -bijele ili reflektirajuće površine i male transparentnosti -svijetle boje i malene transparentnosti -tamne boje i povišene transparentnosti Naprava s vanjske strane -žaluzine. a postavljaju se na potkonstrukciju koja je odmaknuta od nosive konstrukcije zgrade. zaštiti od Sunca najviše doprinosi pravilna orijentacija zgrade. klizni. lode Markize. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja. kapci (škure. Zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementi ne sprečavaju prolaz do ostakljenja. a propuštaju ga zimi.4 Elementi zaštite od Sunca mogu se postavljati: > na fasadi > u unutrašnjem prostoru Elementi mogu biti fiksirani ili pokretni. gore i bočno provjetravane Izvor: TPRUETZZ 1 0.25 0.75 0. impregnirane ili prirodni materijal) Korisni elementi zaštite od Sunca su nadstrešnice ili trjemovi odredene dubine na južnom pročelju koje sprječavaju upad Sunca Ijeti.8 0. u oba slučaja izvana ili unutra. 203 . PASIVNA SUNČANA ARHITEKTURA I ZAŠTITA OD SUNCA U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. Na zapadnoj i istočnoj strani se postavljaju vertikalne elemente koji mogu raspršiti zrake budući zapadno Sunce uvijek upada pod blagim kutom.

kao što su profili i trake za brtvljenje. cime se izbjegava neželjena kondenzacija u medustak-lenom prostora. može pojaviti kondenzat. Kod spojnih prozora brtva mora biti izmedu prozorskog okvira i okvira unutarnjeg krila. Pretjerano zagrijavanje ljeti treba spriječiti sredstvima za zaštitu od sunca.Toplinska masa zida ili poda u južno orijentiranim prostorijama spremat će toplinsku energiju tokom dana i distribuirati je kasnije noću. toplinskoizolacij-ski materijali u obliku pjene i dr. Pothladeni mrtvi kut na donjoj strani često je uzrokom kondenzacije. ZRAKONEPROPUSNOST PROZORA Pri ugradnji prozorskih okvira u zid ostaju na spoju uže ili šire reške ko-je je potrebno potpuno zabrtviti. Police je potrebno odstraniti ili u njima izbušiti rupe kroz koje topli zrak može doći do prozora. To se radi raznim materijalima za brtv-ljenje.8. izvor je velikih toplinskih gubitaka koji se povećavaju za 40 posto. što povećava toplinske gubitke. prirodnim provjetravanjem i sl 4. Eventualna dodatna toplinska zaštita na unutarnjoj strani prozora. a veći dio prostor. U slucaju da zgrada ima sustav kon-troliranog prozracivanja. kitovi. Ugodnija su stoga rješenja s dodatnom toplinskom izolacijom na vanjskoj strani prozora. Kod velikih stambenih zgrada prostori se prozračuju kroz otvorene prozore. Pri projektiranju je potrebno paziti da prozori u debljim zidovima nisu pomaknuti previše prema vanjskoj strani. Ona mora biti u unutrašnjosti toplinski izolirana tako da bude što bliže zidu u koji je ugrañena. Na spoju prozorskog okvira i prozor-skog krila moraju biti ugradene pra-vilno oblikovane. trajne i elasticne brtve neprekinuto po cijelom obodu.4. Brtve se opcenito ugraduju na unu-tarnju brazdu prozorskog okvira. Razlog je tome što različite prepreke sprjećavaju da topli zrak koji proizvodi grijaće tijelo ispod prozora grije unutarnju površinu prozora. koja na njega nije spojena zrakonepropusno.5 izmjena zraka u jednom satu) potrebno je prozor često otvarati. Važan utjecaj na zrakopropusnost prozora ima i prozorski okov. usmjeravanjem dnevnog svjetla. Ostale značajke prozora Na unutarnjoj se površini okvira i ostakljenja. zelenilom. Zavjesa od stropa do poda koja razdvaja prozor i grijaće tijelo od prostora. On mora omoguciti učvrsćivanje prozorskih krila na prozorski okvir na više mjesta. Preporučljive su kraće zavjese kod kojih manji dio topline grijaćeg tijela grije prozor. Cak i zavjese na unutarnjoj strani prozora znatno utjeću na toplinsku izolaciju prozora. uzeti u obzir i to da se on mora često otvarati. spoj prozorskog okvira i krila mora imati una-prijed propisanu zrakopropusnost koja omogucava bar najmanju izmje-nu zraka potrebnu za sprjecavanje kondenzacijskih pojava te plijesni na unutarnjim površinama obodnih zidova gradevine i (što je i važnije) za dovod kisika potrebnog za disa-nje te izgaranje goriva u pecima. Kako propisi zahtijevaju intenzivno prozračivanje prostora(prosječno 0. unatoć kvalitetnim prozorima. Korisno je i 204 . uzrok je da vlažan zrak iz prostora dolazi do pothladene površine prozora i tamo se kondenzira. uz poštivanje činjenične vrijednosti zrakopropusnosti zatvorenog prozora. Kod prozora s roletama poseban je problem kutija. Brtve dobro djeluju onda kad je okov pravilno postavljen. Pri proračunu toplinskih gubitaka zato je potrebno. taj spoj mora biti što zrakonepropusniji. često se iznad grijačeg tijela ugrañuju police koje preusmjeravaju tok toplog zraka od prozora. Ako tak-vog prozracivanja nema. iako je to dobro rješenje za problem kondenzacije.

prostor izmeñu stakala može biti ispunjen inertnim plinom argonom čime se povećava učinkovitost prozora Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla koji sprječava gubitak topline reflektirajući je natrag u prostor Toplinski gubici se dogañaju kako kroz staklo. Umjesto zraka kao izolatora. drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij. Često je razlog gibanje zraka koji uzrokuje njegovo hlañenje i spuštanje kod pothladenih prozorskih površina. tako i kroz okvir prozora. već i zato jer stvaraju uvjete za ugodno i zdravo stanovanje. Zrakopropusne reške prozorskih spojeva uzrokom su propuha koji je ljudima neugodan i nezdrav. ali s prekinutim toplinskim mostovima.odgovarajucim brtvilima zabrtviti rešku kroz koju iz kutije izlaze trake za podizanje i spuštanje zaštitnih zavjesa. Dobro izolirani i zabrtvljeni prozori nisu važni samo za štednju energije. Okvir može biti PVC. aluminijski. Ukupni koeficijent prolaza topline bi prema novom propisu trebao biti U<1. Slabo izolirani prozori imaju po hladnijem vremenu niske površinske temperature i stoga (unatoc odgovarajućoj temperaturi unutarnjeg zraka) hlade ljude koji su u njihovoj blizini. ali s čeličnim ojačanjem.8 W/m2K. SAVJETI ZAMJENITE PROZORE. Energetski efikasni prozori će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru. Karakteristike prozora koje bi trebali kupiti su: • • • Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zračnim prostorom od najmanje 16 mm. 205 .

Kako pravilno odabrati novi prozor Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade. a njihov koeficijent prolaznosti topline kreće se od 0. Prozora ima mnogo različitih vrsta. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom U manjim od 1. odnosno oni kroz zatvoren prozor i ventilacijski. prekinuti toplinski most u profilu. lijepljenjem izolacijske trake oko prozora i vrata smanjiti ćete toplinske gubitke.8 W/m2K 206 . jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2.80-1. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 -3000 kn/m2. Gubici topline kroz prozore Gubici kroz prozore su transmisijski.80 W/m2K.80 W/m2K. Provjerite da li postoje pukotine izmeñu prozora i zida kroz koje prolazi zrak pri čemu se gubi toplina iz kuće. U skladu sa novim Tehničkim propisom.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K. kao na primjer PU pjena. pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade. kroz prozore se ostvaruje preko 50 % ukupnih toplinskih gubitaka zgrade. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1. Cijena ove trake je 40 kn/m. Ukoliko ste u nemogućnosti kupiti nove prozore.40 W/m2K. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50 posto toplinskih gubitaka zgrade. odnosno oni kroz otvoren prozor.Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili koji neovisno o vrsti materijala od kojeg se izgrañuju moraju osigurati: dobro brtvljenje. oni su obično i desetak puta veći od onih kroz zidove.40-1. Na suvremenim nisko energetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće izmeñu 0. ali su im toplinski gubici za 50% manji.40 W/m2K. Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve su glavni uzrok gubitaka topline. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1.00-3. Takoñer se kao prozorski profil preporuča moderni visoko učinkoviti drveni profil koji je i ekološki i energetski prihvatljiv. Investicijom od 40 kn godišnje možete uštedjeti i do 400 kn na grijanju. Kada se zbroje jedni i drugi. koji istovremeno djeluje i kao prijemnik koji propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Pukotine zatvorite odgovarajućim materijalima.

kod najboljih prozora s trostrukim staklima i plinskim punjenjem pa sve do 3. Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala. Low-E premaz (premaz niske emisivnosti). dok se gubici ventiliranjem mogu smanjiti ugradnjom ventilacijskog sustava ili pomoći senzora otvorenosti prozora. U-vrijednost-koeficijent prolaza topline Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi a-vrijednost-provjetravanje g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora ZBROJ OVIH VRIJEDNOSTI ODREðUJU UKUPNE TOPLINSKE GUBITKE PROZORSKOG ELEMENTA. 207 . kao i funkciju prirodnog provjetravanja prostora. tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. Na taj način se smanjuju gubici ventiliranjem. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla. Postavljanjem tog sloja samo sa vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz. koji smanjuje zračenje topline preko prozora. Prozor kao grañevni element ima funkciju osigurati zadovoljavajuću zvučnu i toplinsku izolaciju. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke. ili bolje inertnim plinom (argonom) koji djeluje kao toplinski izolator. Senzor otvorenosti prozora povezuje se direktno sa kontrolom grijanja/hlañenja i isključuje sustav kada se prozor otvara. Na transmisijske gubitke utječe više detalja. Osnovni je svakako koeficijent prolaznosti topline staklene površine i profila prozora. Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. čiji su meñu prostori punjeni zrakom. što se postiže primjenom adekvatnih materijala i konstrukcijskih profila.5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora.

PLASTIČNI PROZORSKI OKVIRI imaju bolju toplinsku zaštitu od aluminijskih. omekšivače i sredstva za zaštitu od požara). DRVENI PROZORSKI OKVIRI imaju udio na trištu od oko 40%. sol). Vrste prozorskih okvira Vrste prozorskih okvira: . Prilikom požara njegova konstrukcija ostaje postojana i ne proizvodi nikakve otrovne plinove. Drvo ima najbolji stupanj toplinske i zvučne izolacije. a prihvatljiv je i sa ekološke strane jer je drvo materijal koji se obnavlja. Prozori do 1. Oni ne stare i laki su za održavanje.plastični .Prema podacima proizvoñača mijenjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1. što je je od bitne važnosti kod velikih prozorskih okvira i veliku postojanost na vremenske utjecaje (npr.3 W/m2K kao i Low-E premazom) isplaćuje se financijski kroz dvije sezone grijanja. cijena im je približno ista ali imaju problematičan vijek trajanja i nisu prihvatljivi sa ekološkog aspekta jer njihova proizvodnja i reciklaža zagañuju okoliš (zato što najčešće sadrže kadmij. Važan je i odabir ispravnog 208 . Drvo je klasični materijal za prozore i ako se pravilno održava može trajati i do 100 godina.1 W/m2K su u sličnom razredu isplativosti.aluminijski .drveni ALUMINIJSKI PROZORSKI OKVIRI imaju veliku postojanost oblika. drvo. Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost. dok oni s koeficijentom prolaza topline ispod 1 W/m2K postaju značajno skuplji u odnosu na uštedu te se koriste samo u izgradnji pasivnih kuća. No prednost im je lako odražavanje u odnosu na drvene prozorske okvire. tako je presudno njgovo unutarnje punjenje koje mora biti dobar toplinski izolator kao što je npr.

Navedeni plinovi se stavljaju zbog smanjenja koeficijenta prolaza topline odnosno kako bi smanjili toplinske gubitke kroz prozor. bistrina i čistoća stakala. 65-70ml/m KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla. (butil 5g/m) f. a da bi prozori bili otporni na vremenske utjecaje moguće je oblaganje aluminijem.zaštitnog sredstva za njih. LAMINIRANO STAKLO je sastavljeno od više float stakala zalijepljenih folijom. a ekološki najpovoljnije su zaštite na bazi smola i firnisa. ksenonom ili kriptonom. Ovo staklo se koristi i zbog sigurnosnih razloga jer ne puca u male komadiće prilikom oštećenja 3. FLOAT STAKLO koje je ravno prozirno staklo a standardno se ugrañuje u IZO staklo i to u debljinama od 3 do 10mm 2. u 209 . vanjsko brtvilo. staklo (npr. IZO STAKLO se sastoji od sljedećih dijelova: a. KALJENO STAKLO je float staklo koje je termički obrañeno zbog poboljšanja mehaničkih svojstava. Bitna svojstva izo stakala su : izolacija prolazu topline. pravilan odraz slike okoliša i da ne smije doći do rošenja u meñuprostoru. unutarnje brtvilo. okvir d. STAKLA KOJA SE KORISTE PRI IZRADI IZO STAKALA su slijedeća: 1. upijač vlage (molekularna zrnca) e. Takoñer se mora omogućiti i neometan prodor vlage. o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela. najčešće argonom. Izo stakla Kako bi smanjili toplinske gubitke. Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a meñuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom. utjecaj na prolaz svijetlosti. obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava. čvrstoće na udar i vlačne čvrstoće na savijanje. zrak ili plinsko punjenje c. 2x4mm) b.

površina im je ukrašena različitim uzorcima 5. ali ga upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo) značajno smanjuje. ORNAMENT STAKLA. dok zračenje dugih valnih duljina reflektira ( IC zračenje) Prikaz toplinski pogodnijih profila PVC. debljina i broj meñuprostora (U.slučaju razbijanja raspada se na velik broj malih komadića tupih rubova pa je pogodno iz sigurnosnih razloga za korištenje. kripton. Low-e stakla premazana su s strane meñuprostora posebnim metalnim filmom koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svijetlost. odabir stakla (Debljina stakla vrlo malo utječe na U. punjenje meñuprostora ( IZO stakla se pune zrakom ili inertnim plinovima (argon. xenon ili SF6) koji bitno smanjuju U. REFLEKTIRAJUĆE STAKLO premazano metalnim filmom koji dio svijetlosti reflektira a dio apsorbira. NA NISKI U-FAKTOR KOD IZO STAKLA UTJEČE: 1.faktor 3.faktor. aliminijskih i drvenih prozora: 210 .faktor smanjujemo većim brojem meñuprostora i što većom širinom meñuprostora) 2. 4.

Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za odreñena klimatska područja. izo stakla pokazuju daleko bolja svojstva od običnih jednostrukih stakala. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida. pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. uništit ga može samo razbijanje stakla.Low-E stakla Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja. Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo unaprijed odreñuje granicu na kojoj filter postaje propusan. Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara. Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. Uštede na energiji su znatne primjenom ovih stakala u grediteljstvu a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1. Kako pritom potpuno propušta svijetlost u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji. Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake. na površini će se odvijati redoxproces. prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama. Prikaz temperature unutrašnje površine stakla za razne k-faktore 211 .3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada. Pri vanjskim uvjetima -10°C i unutarnjim uvjetima od +20°C. granica je podesiva izmeñu 0°C i 70°C. Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo-samočišćenje. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%. Na sljedećoj slici je prikazan značaj u izboru kvalitetnijeg stakla na području toplinske ugodnosti i uštede energije. a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i spriječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo. no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja.

procijenjeni toplinski gubici i ukupna investicija postavljanja odreñenog prozora. Ako materijal prozorske konstrukcije dobro vodi toplinu. Prikazane su uštede su u kWh po kvadratnom metru prozora.U sljedećoj tablici vidimo usporedbu različitih tipova prozora u usporedbi s prozorom koji ima U.faktor 1. a javljaju se i gubici zračenjem topline iz toplije prostorije prema hladnijem okolišu. MJERE POBOLJŠANJA NA POSTOJEĆIM PROZORIMA Najveći gubici topline su kroz loše brtvljenje prozorskog krila i okna prozora koje se može riješiti stavljanjem različitih brtvila. 212 .4 W/m2K. uz energetske gubitke javljaju se i oštećenja izazvana kondenzatom. što je relativno dobar iznos koeficijenta prolaza topline.

a isto tako i prolaz vode. potrebno ga je zabrtviti masom za brtvljenje (npr. zatim nanijet masu i prekriti je razdvajajucom folijom. Stari prozori nemaju ugradene brtve. a višak mase odreže. trajnoelasticnim silikonskim kaucu-kom). Bolje je rješenje ono koje u prozorsku brazdu urezuje utor u koji se zatim ugraduje brtva kakva se upotrebljava i kod novih prozora. Prozorski okov potrebno je kod svih opisa-nih nacina brtvljenja odgovarajuce nastaviti. U slucaju da se širina spoja prozorskog okvira i krila zbog deformacija drva i okova od mjesta do mjesta jako razlikuje. Cesto se pokaže da je pos-tojeci okov potrebno zamijeniti no-vim. itd. postavom zavjesa. Stara je boju najprije potrebno odstraniti. zamjeniti prozore novim toplinski kvalitetnijim Brtvljenje Iz modificiranog i osuvremenjenog presjeka profila prozora vidimo da je spoj izmeñu krila i doprozornika u stvari kompleksna konstrukcija koja u prvom redu onemogućava prolaz zraka. Izmedu prozora i zida cesto ostaje reška kroz koju nekontrolirano pro-dire hladan zrak. poliuretanskom pjenom) 213 . Stoga je korisno u spoj izmedu prozorskog okvira i krila utisnuti brtvila kao što su razlicite samoljepljive trake (od gume ili raznih pjenastih materi-jala) koje se povremeno moraju ob-navljati. Zatim se prozor zatvori (ne do kraja) i ceka se da se masa stvrdne. U vanjskom dijelu nastoji se onemogućiti dolazak vode na kritični dio profila. U takvim je sluca-jevima rešku potrebno zatvoriti na vanjskoj i unutarnjoj strani letvicom. a u unutarnjem dijelu profilacija postiže se brtvljenje zraka. Spoj krila i stakla omogućuje provjetravanje unutrašnjosti profila ispod stakla kao i kvalitetno nalijeganje stakla na vanjski i unutarnji dio. a meduprostor zapuniti pjenastim toplinskoizolacijskim materijalom (npr.Poboljšanje toplinskih karakteristika moguće je postići na sljedeće načine: • • • • • zabrtviti prozore (i vanjska vrata) provjeriti i popraviti okove na prozorima (i vratima) izolirati kutije za rolete reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta. Razdva-jajuca se folija na kraju odstrani.

ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA TEHNIČKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA.9. moraju se specificirati prema toj normi.Dobro brtvljenje prozorskog profila kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na profil prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka. ovisno o vrsti prozora i/ili vrata.4. 4. Tehnička svojstva i drugi zahtjevi. potvrñivanje sukladnosti i označavanje Specificirana svojstva Tehnička svojstva prozora i vrata. 214 . Svojstvo propusnosti zraka obvezno se specificira. te način potvrñivanja sukladnosti prozora i vrata. Prozori i vrata koji se nalaze izmeñu prostora različitih požarnih sektora glede otpornosti na požar i propuštanja dima moraju se specificirati u skladu s posebnim propisom. prema normama Specificirana svojstva. Svojstva prozora i vrata moraju biti specificirana u projektu grañevine. vodonepropusnosti. propusnosti zraka. te ostali prozori i vrata na koje se odnose zahtjevi otpornosti na opterećenje vjetrom. važećeg Propisa odreñuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za njihovu krajnju namjenu u grañevini i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 14351-1 odnosno prema posebnom propisu. Prozori i vrata prema podjeli u normi HRN EN 14351-1. prolaska topline i zvučne izolacije. TE NAČIN POTVRðIVANJA SUKLADNOSTI Područje primjene Ovim se Prilogom sukladno članku 7. ako ovim Popisom nije drukčije propisano. te potvrñivanje sukladnosti prozora i vrata odreñuju se odnosno provode. stavku 1.

prolaska topline i zvučne izolacije provodi se. prolaska topline i zvučne izolacije prozora i vrata i uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje. provodi se prema normama. Popis priznatih tehničkih pravila i norma Priznata tehnička pravila Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvoñenje završnih radova u grañevinarstvu (»Službeni list« 21/90). prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 14351-1. na otpremnici i na prozoru ili vratima prema normi HRN EN 14351-1. prolaz topline. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa. zvučne izolacije te otpornost na požar i propuštanje dima mora se specificirati u ovisnosti o namjeni i položaju prozora ili vrata u grañevini i uvjetima njezine uporabe. te priznata tehnička pravila i tehničke specifikacije na primjenu kojih ta priznata tehnička pravila upućuju. prema priznatom tehničkom pravilu i priznatim tehničkih pravilima na koje ono upućuje. Označavanje Prozori i vrata označavaju se. vodonepropusnosti. specificiraju projektom grañevine. otpornosti na opterećenje vjetrom. ovisno o vrsti prozora i vrata. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI VRATA 1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0. Pravilnik u obaveznom atestiranju elemenata tipnih grañevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda (»Službeni list« 24/90 i »Narodne novine« 47/97 i 68/00). Oznaka iz predhodnog stavka ovoga Priloga obvezno sadržava iskazanu obavijest o svojstvima propusnosti zraka te o ostalim svojstvima (kao što su: otpornost na opterećenje vjetrom.Svojstvo otpornosti na opterećenje vjetrom.5 h-1 ako propisom donesenim u skladu s 215 . Održavanje svojstava Održavanje svojstva prozora i/ili vrata tijekom prijevoza. Potvrñivanje sukladnosti Potvrñivanje sukladnosti prozora i/ili vrata na koje se primjenjuje ovaj Prilog glede svojstava propusnosti zraka. Projektiranje Djelovanje vjetra odreñuje se proporcionalno referentnim brzinama vjetra odreñenim normom nHRN ENV 1991-2-4 za odgovarajuću visinu ugradnje prozora odnosno vrata. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. ovisno o vrsti prozora odnosno vrata. otpornosti na opterećenje vjetrom. prolaska topline. vodonepropusnost. vodonepropusnosti. Ispitivanje Ispitivanje svojstava propusnosti zraka. Ispitivanje prozora i/ili vrata na svojstva otpornosti na požar i na propuštanje dima provodi se. vodonepropusnosti. pretovara i skladištenja mora se osigurati u skladu s uputom proizvoñača. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu normu. a u skladu s posebnim propisom. zvučna izolacija te otpornost na požar i propuštanje dima) kada se ta svojstva.

odnosno n50 = 1. 216 . Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vrše se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajućim točkama razvoda. ovoga članka mora biti veći u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno: – da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti. GRIJANJA. 4. potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0. ustanovljavanja izbalansiranosti razvoda. HLAðENJA I VENTILACIJE Mjerenja se mogu provoditi u svrhu ustanovljavanja energetskih svojstava i učinkovitosti sustava grijanja. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vrše se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama . te ustanovljavanja karakteristika komfora u boravišnim prostorima. te u ogrjevnim tijelima.4. energije i ustanovljenje radnih karakteristika. no zbog zahtjevnosti mjerenja je ta mjera rijetko primjenjiva. može se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija. metoda odreñivanja A. potrošnja el. Za ustanovljavanje učinkovitosti i funkcionalnosti sustava provode se mjerenja temperature i protoka medija u karakterističnim točkama razvoda.Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji kojim se ureñuje to područje nije drukčije propisano. Mjerenje tlaka medija provodi se na najvišim i najnižim točkama razvoda.10. tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog ugañanja sukladno potrebama korisnika zgrade. u kontinuiranom pogonu cirkulacionih pumpi. Za ustanovljavanje učinkovitosti cirkulacionog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacionih pumpi -protok. i/ili – zbog uporabe ureñaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.2 h-1. poželjno je mjeriti temperaturu dimnih plinova.0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog ureñaja za provjetravanje. uzimajući u obzir pogreške koje unose reflektirajuće površine. (2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/ili boravak ljudi.5 h-1 kod zgrada s mehaničkim ureñajem za provjetravanje. (4) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni ureñaji s otvorima za ventiliranje. izmjereni tok zraka. te o učinkovitosti ogrjevnih tijela. i stavka 2. (6) Prilikom ispitivanja iz stavka 5. sveden na obujam grijanog zraka. ne smije biti veći od vrijednosti n50 = 3. Ukoliko je izvedivo. (5) Ispunjavanje zahtjeva o zrakonepropusnosti dokazuje se i ispitivanjem na izgrañenoj zgradi prema HRN EN 13829:2002. ISPITIVANJE PROPUSNOSTI REŠKI KANALA (CIJEVI) POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE. Istovremeno je potrebno mjeriti potrošnju goriva u kontrolnom vremenu. Na taj način se može zaključiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija. pogotovo u onima specijaliziranih namjena. funkcionalnosti cjelokupnog sustava. za razliku tlakova izmeñu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa. Mjerenje sastava dimnih plinova je učinkovit zahvat za ustanovljenje stanja kotla. Ukoliko je izvedivo. (3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. Najčešće se provode mjerenja temperature i protoka polaznog i povratnog medija.

16 1.00 1. Takoñer i mjerenjem temeprature zraka (ulaz/izlaz) možemo ustanoviti učinkovitost same rekuperacije. MJERENJE PROTOKA ZRAKA U KGHV SUSTAVIMA Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka.73 0% 1% 5% 10% 15% 20% 217 .33 1. sama učinkovitost i ušteda energije na rekuperatoru je znatno smanjena. ili rototerma) jer u slučaju manjih protoka zraka od projektiranih. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Današnjim načinom izvoñenja ventilacijskih kanala.000 m3/h potrebno ih je ugraditi. mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja. ako je riječ o kompresorima. zbog povećanja snage motora komore u odnosu na postotak propuštanja kanala: Tablica 2: Odnos propusnosti kanala i povećanja snage motora Propusnost Povećanje bruto snage motora 1. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podešen protok zraka.52 1. Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 možemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u slučaju nepotrebnog propuštanja zraka kroz kanale jer potrošnja snage (kao što je rečeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u slijedećoj tablici možemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potrošna energije. a kod rashladnih agregata. vo mjerenje je takoñer potrebno i zbog obveze današnjih sustava da posjeduju rekuperaciju topline ( bilo preko glikolnog ili pločastog rekuperatora. količine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta. Velika većina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije slučaj za sve komore iznad 7. ili broja izmjena zraka ili potreba zračnog grijanja. vrlo rijetko se nakon izvoñenja radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do propuštanja ventilacijskih kanala. te po potrebi i temperatura rashladnog medija. dolazi do povećanja otpora sa kvadratom protoka zraka te pri tome dolazi do povećanje potrošnje snage sa kubom protoka zraka što dovodi do nepotrebnog povećanja utroška energije.Kod centraliziranih rashladnih sustava mjere se svojstva distribuiranog medija kao i za grijanje.03 1.

2) više ne vrijedi. Toplinski se mostovi u pravilu moraju korigirati. prikazan je primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida..nacrtane su i dvije krivulje promjene temperatura unutarnje površine elementa. To može biti materijal iz tipičnog presjeka zida.1. zbog čega na tim područjima formula (5.4.2) ili pak neki izraziti toplinsko izolacijski materijal (sl. Iz slike je vidljivo da se krivulja stvarne promjene površinske temperature znatno razlikuje od teoretske krivulje izračunate pomoću gornjeg izraza.5. Zato je temperatura unutarnje površine elementa na toplinskom mostu manja nego na preostaloj površini elementa što povećava potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima. R i Ro Sl. Primjer toplinskog mosta u sredini vanjskog zida dok je puna linija dobivena mjerenjem na stvarnom zidu.3. Razlog tomu jest heterogenost grañevinskog elementa na mjestima toplinskih mostova. Kada se toplinski most nalazi u sredini grañevinskog elementa njegova korekcija moguća je pomoću tzv. Čak ako i ne doñe do kondenzacije vodene pare.9. TOPLINSKI MOSTOVI Toplinskim mostovima zovu se dijelovi vanjskog grañevinskog elementa koji imaju manji otpor toplinskoj propustljivosti nego tipični presjek elementa. Princip izolacije sastoji se u postavljanju preko unutarnje površine toplinskog mosta nekog toplinsko izolacijskog materijala odreñene debljine. Na sl.1.. ako taj materijal ima povoljna izolacijska svojstva (Sl..-----------. principa izolacije.) U ovom drugom slučaju oblaganje treba izvršiti na širini oko tri puta većoj od širine toplinskog mosta. Ovdje se radi o zidu od plinobetona s armiranim betonskim stupom. Na slici 9.9.1. s ciljem da se postigne što bolje izjednačenje površinskih temperatura. Crtkana linija dobivena je pomoću formule (5. 9.2) ti – te Θ i = t i .9. heterogene površinske temperature uzrokovat će različite brzine struja konvekcije s posljedicom bržeg taloženja prašine iz zraka na hladnijim površinama toplinskih mostova što se manifestira kao promjena boje tih dijelova elemenata. 218 .

prikazana je raspodjela temperature na unutarnjoj površini elementa za slučaj izolacije toplinskog mosta s vanjske strane. Iz slike je vidljivo da kod ovakvog rješenja temperature na površini toplinskog mosta ostaju relativno niske.. Shematski prikaz toplinskog izolacije (varijanta rješenja) mosta korigiranog principom Na s1. što znači da osnovni problem toplinskog mosta nije riješen.Sl.9.9.2. 219 .4.3. Toplinski most korigiran principom izolacije Sl.9.

temperatura unutarnje površine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj površini.pogrešno rješenje Korekcija toplinskih mostova koji se javljaju na mjestima prodora nosivih poprečnih armirano-betonskih zidova i armirano-betonskih stropova u vanjske zidove je relativno jednostavna. npr.Sl.5. razlikujemo dvije vrste toplinskih mostova: • konstruktivni toplinski mostovi – nastaju kod kombinacija različitih vrsta materijala. Toplinski most izoliran s vanjske strane .9. Zato u ovom slučaju u potpunosti zadovoljava rješenje s toplinskom izolacijom položenom s vanjske strane (sl.1. 220 .).4.5. Ovisno o uzroku povišene toplinske propustljivosti. što povećava opasnost od kondenziranja vodene pare.9. debljine ili geometrije grañevnog dijela. S1.DEFINIRANJE TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski most je manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala. • geometrijski toplinski mostovi – nastaju uslijed promjene oblika konstrukcije. U praksi su vrlo česte kombinacije ovih vrsta toplinskih mostova. to je dio tih konstrukcija koji prodire u vanjske zidove na neki način stalno “podgrijavan". b)toplinski most korektno izoliran. 4. uglovi zgrade.9. Nosivi poprečni armirano betonski zid iii armirano betonski strop a)toplinski most bez izolacije. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipični presjek konstrukcije.5. Budući da se radi o betonskim konstrukcijama koje se svojim najvećim dijelom nalaze u unutarnjoj toploj atmosferi zgrade.

koji je slabiji izolator sa manjim toplinskim otporom i kroz kojeg toplina nesmetano pronalazi put iz unutrašnjosti grañevine prema vani. 221 .5. POSLJEDICA JAKIH TOPLINSKIH MOSTOVA Pošast zvana “Toplinski most” Traži se najveći neprijatelj toplih domova sa ove strane svemira. živ ili mrtav. Najjednostavniji primjer toplinskog mosta je prozor ili vrata. Toplinski most nastaje kada materijali koji su slabi izolatori dolaze u kontakt i dozvoljavaju toplini da preko njihovog spoja stvori tok.2. Na slici vidimo jedan primjer toplinskog mosta gdje je zid od cigle presječen sa betonom. promjene debljine plašta ili geometrije grañevine. Dopustite da vam predstavimo potencijalog pobjednika. Toplinski most je manji dio plašta grañevine gdje se inače jednoliki toplinski otpor znatno mijenja zbog promjene materijala. toplinski most je pred vama.4.

Sve to povećava potrebu za dodatnim održavanjem objekta jer je zahvaćene površine potrebno sve češće održavati i to sa dosta skupim sredstvima. Jedan od glavnih razloga toplinskih mostova su greške u izoliranju tijekom gradnje gdje je izolator loše postavljen ili je sam izolator jako loš što dovodi do nesmetanog toka topline prema vani. u ekstremnim slučajevima i plijesni. pa je prevencija najbolja mjera koju možemo poduzeti. Generalno gledajući toplinski mostovi nisu dobri zbog više razloga: Povećene potrošnje energije Pojavom toplinskih mostova na grañevini potrebno je nadoknaditi toplinu koja je preko mostova otišla u okolinu. Nekada se problemi mogu riješiti postavljanjem dodatne izolacije oko samog mosta ali u većini je slučajeva rješavanje postojećih toplinskih mostova jako teško.Zbog smanjenog toplinskog otpora u odnosu na normalni presjek zida ne samo da toplina odlazi vani nego je i temperatura sa unutarašnje površine zida na toplinskom mostu manja nego na ostaloj površini zida pa se povećava opasnost od kondenziranja vodene pare na unutarnjem dijelu toplinskog mosta. Česti uzroci toplinskih mostova su i metalni objekti unutar konstrukcije koji greškom strše kroz izolaciju prema vani. U novijim zgradama niža temperatura unutarnjeg palašta objekta trebala bi se javljati samo na području prozora. Zbog toga je veoma važno da se jako pazi u fazi gradnje objekta jer toplinski mostovi imaju dva glavna razloga nastanaka. Komfor unutar objekta 222 . Borba sa toplinskim mostovima u pravilu je jako teška. Kod starijih zgrada preporučljivo je da se postavi dodatna izolacija na vanjskoj strani grañevine. Da bi se izbjegla kondenzacija na toplinskim mostovima potrebno je osigurati da relativna vlažnost unutar grañevine bude na nižoj razini. Održavanje objekta Posljedica toplinskih mostova je i kondenzacija pare na unutarnjem dijelu mosta što kao posljedicu ima stvaranje vlažnih područja na zidovima. greška u projektiranju ili greška u grañenju. Korisnici objekta to rade dodatnim zagrijavanem prostora što povećava potrošnju energije. To se može osigurati na način da se proizvodi manja količina pare a da se osigura dovoljna izmjena zraka u prostoru.

3. a po potrebi treba izolirati i temelj > Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. „walk trought“ audita. 223 .5.Toplinski mostovi utječu na komfor objekta na načina da će loše izolirani zidovi biti hladni tijekom zime što uz kretanje zraka može dovesti do hladnih propuha. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. 4. jeftino i učinkovito te se nameće kao zadovoljavajuća kvalitativna metoda pri energetskim auditima zgrada. a time mjesta. dimenzije i veličinu gubitaka toplinske energije zgrade. a termografska oprema se može kupiti u Hrvatskoj i to od mnogih svjetskih proizvodača. PRIMJERI GUBITAKA TOPLINE U ZGRADARSTVU Provedbom niza energetskih audita. toplinski mostovi su jedan od glavnih problema grañenja. s objektivima od 23° i 45°. poglavito tzv. Hladni propuh će dovesti do toka niske temperature što dovodi do smanjenja komfora unutar prostora. izvedbena) ne odgovara realnom stanju to mjerenja kojim se provjerava podudarnost stanja vanjske ovojnice zgrade s dokumentacijom su nužna.NAČINI I SREDSTVA ZA SMANJENJE UTJECAJA TOPLINSKIH MOSTOVA Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u gradevinskim konstrukcijama. uz osigurani servis opreme. Termografsko mjerenje je brzo. gledajući sa stajališta učinkovitog korištenja energije. Kako je u Hrvatskoj relativno čest slučaj da dokumentacija (projektna. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: > Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije > Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana > Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. koristili smo suvremenu termovizijsku kameru ThermoCAM P65. bez prekida toplinske izolacije > Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova prodori konstrukcija. sukladno normi HRN EN 13187:2000 moguće je brzo i učinkovito utvrditi stanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade. Zdravlje korisnika objekta Jedan od glavnih problema toplinskih mostova je i pojava plijesni koja povećava opasnost od alergija i drugih zdravstvenih problema. PRIMJENA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE U ODREDIVANJU ENERGETSKIH GUBITAKA U ZGRADARSTVU Primjenom termografskih mjerenja. Povoljna okolnost za primjenu te metode mjerenja u Hrvatskoj slijedi iz činjenice da se edukacije za termografistu provode na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Zbog svega ovog.

Slika 2. Postupajući suklando relevantnim normama [7] bili smo u stanju utvrditi postojanje i veličinu toplinskih mostova. 224 . na slikama 2. a površine s nižom temperaturom tamnijom bojom. prozora i kutije za rolete je uočljiva.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida. do 5. odnosno da ne odgovara realnom stanju. ocijeniti stanje toplinske propusnosti vanjske stolarije. Radi ilustracije navedenog. Pri proračunu potrebno je koristiti korigirane. Na termogramima svjetlijom bojom prikazane su površine s višom temperaturom. mjesta slabe li nedostajuće toplinske izolacije. odnosno povećane koeficijente prolaza topline i zida i prozora od onih koji su navedeni u projektnoj dokumentaciji. nepravilnosti rada grijućih tijela sustava grijanja i si. Često su termovizij ska mjerenja pokazala da dokumentacija vezana za fiziku zgrade nije točna.Obrada termograma vršena je s programom ThermoCAM Reporter Pro 8. dati su termogrami s pridruženim fotografijama nekih zgrada.

Kao primjer slabe toplinske izolacije sportske dvorane novosagrañene škole dat je termogram na slici 5. Slika 4.Slika 3. 225 .: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je postojanje toplinskog mosta kao i slabo stanje toplinske izolacije.: Pored gubitaka topline kroz prozore vidljivo je ne postojanje dijela izolacije na bočnom zidu zgrade.

05 W/(m2·K). HRN EN ISO 10211-1:2002. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0. Realni koeficijent prolaska topline vanjskog zida je viša za cca 30 % spram vrijednosti iz projektne dokumentacije. a po potrebi treba izolirati i temelj _ Osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih konstrukcija. (4) Ako toplinski most nije katalogiziran u hrvatskoj normi iz stavka 3. HRN EN ISO 14683:2000 i HRN EN ISO 14683/AC: 2004. Ako to nije moguće potrebno je toplinski izolirati špalete oko prozora. svakog grañevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za 226 . trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja konstrukcije: _ Prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije _ Kutija za roletu mora biti toplinski izolirana _ Toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. Postavom toplinske izolacije s vanjske strane možemo izbjeći većinu toplinskih gubitaka kod toplinskih mostova. U [W/(m2·K)]. HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. Pozicija prozora u zidu takoñer igra važnu ulogu u izbjegavanju toplinskih mostova.PRORAČUN UTJECJA TOPLINSKOG MOSTA NA TOPLINSKE GUBITKE (1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrañena na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji. ∆U [W/(m2·K)]. istake i slično Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u grañevinskim konstrukcijama. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline. Da bi se ispunio taj zahtjev. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN 13370:2002.5. tada se umjesto točnog proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2. tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka 2.: Slaba toplinska izolacija vanjskog zida uzrokuje povećane gubitke topline grijanja. bez prekida toplinske izolacije _ Projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova – prodori konstrukcija. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. ovoga članka ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s odgovarajućim rješenjem. (3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži katalog dobrih rješenja toplinskih mostova. Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju vanjske ovojnice kuće. Ako je moguće prozor treba biti smješten u nivou toplinske izolacije. 4. izbjegavanje jakih toplinskih mostova preduvjet je energetski efikasne gradnje. (2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne topline za grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade odreñuju se prema HRN EN ISO 13789:2000.Slika 5. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova može se uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline.4. pri projektiranju treba koristiti sve ekonomski prihvatljive tehničke i tehnološke mogućnosti.

15 W/(m·K). 227 .∆UTM = 0. HRN EN ISO 10211-1/AC:2004. (5) Iznimno. Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1:2002. Kod zgrade s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr. 20 °C/75 %). koja ima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska toplineψi > 0. odredbe stavka 2.10 W/(m2·K).20 W/(m·K) ili ψe > 0. treba dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova. ovog članka ne primjenjuju se na grañevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline. HRN EN ISO 10211-2:2002 i HRN EN ISO 13788:2002. U [W/(m2·K)].

ENERGETSKI EFIKASNA KUĆA 228 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful