Professional Documents
Culture Documents
Izdavač:
Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske
Ured za javnu nabavu
Ksaver 211
10000 Zagreb
Telefon: +385-1-4686-860
Telefaks: +385-1-4677-070
Izrada:
Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske u suradnji s:
EU CARDS 2002 Twinning projektom “Jačanje sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj“
Projektom reforme lokalne samouprave Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID),
kojeg u Republici Hrvatskoj provodi The Urban Institute
Radnom skupinom za izradu „Priručnika javne nabave za naručitelje“ sastavljenom od predstav-
nika Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, turizma, prometa i
razvitka, Državnog ureda za reviziju, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Komore arhite-
kata i inženjera, The Urban Institutea-ugovornog partnera USAID-a, ZET-a d.o.o., EU CARDS
2002 Twinning projekta “Jačanje sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj“ i EU CARDS 2002
Twinning projekta „Jačanje sposobnosti Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave“
Autorska prava:
Sva autorska prava pridržava Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske. Svaka pravna ili
fizička osoba može se koristiti Priručnikom u cijelosti ili u dijelovima u nekomercijalne svrhe uz
navođenje partnera koji su sudjelovali u njegovoj izradi, a osobito u svrhu osposobljavanja. Bez
suglasnosti Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske nije dopušteno mijenjati sadržaj ovog
Priručnika
Grafičko oblikovanje:
Bambi bold, Zagreb
Tisak:
Sveučilišna tiskara d.o.o.
Naklada:
1000 primjeraka
URED ZA JAVNU NABAVU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
PRIRUČNIK
JAVNE NABAVE ZA NARUČITELJE
EUROPEAN UNION
PREDGOVOR 7
UVOD 8
1. dio:
POPIS KRATICA, DIJAGRAMI TIJEKA, POPIS ADRESA 11
2. dio:
ZAKONODAVSTVO I INSTITUCIONALNI OKVIR JAVNE 115
NABAVE
3. dio:
SMJERNICE ZA PROVOĐENJE POSTUPAKA JAVNE NABAVE 125
4. dio:
POSTUPAK KONTROLE 171
5. dio:
DODATNE INFORMACIJE O PODRUČJU JAVNE NABAVE 179
6. dio:
NACIONALNO ZAKONODAVSTVO 203
7. dio:
JEDINSTVENI OBRASCI ZA PROVEDBU POSTUPAKA 287
JAVNE NABAVE
predgovor
Zahvaljujući Zakonu o javnoj nabavi iz 2001. godine, uredbama donesenim na temelju tog zako-
na, te novelama Zakona o javnoj nabavi iz 2005. godine, Republika Hrvatska od listopada 2005. godine
raspolaže modernim, transparentnim i u tržišnom smislu natjecateljskim sustavom javne nabave koji je
velikim dijelom prilagođen standardima Europske unije. No za djelotvornu i jedinstvenu primjenu u praksi
do sada su nedostajala prikladna pomagala.
Neke od još postojećih praznina u našem sustavu javne nabave trebale bi se sada, među ostalim,
popuniti izdavanjem 1. izdanja Priručnika javne nabave za naručitelje. Priručnik javne nabave za naručitelje
namijenjen je kao pomagalo i kao preporuka različitim službama/odjelima javne nabave „klasičnih“ naru-
čitelja, bilo da je riječ o državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, kao i „sektorskim naručiteljima“. Stoga ne
postoji nikakva obveza primjene naputaka i preporuka koje su u njemu sadržane. Namjera je Priručnika
da služi ponajprije kao pomagalo pri provedbi postupaka javne nabave, kao priručnik te kao instrument
za osposobljavanje s ciljem dugoročnog povećanja pravne sigurnosti i poboljšanja kvalitativne razine javne
nabave.
Rad na priručniku u ljeto 2005. počeo je Ured za javnu nabavu u suradnji s programom Europ-
ske unije CARDS za Hrvatsku „Jačanje sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj“ i USAID-ovim (United
States Agency for International Development) „Projektom reforme lokalne samouprave“. S ciljem potpo-
re prilikom izrade, a i kako bi se različiti aspekti prakse javne nabave obuhvatili priručnikom, u listopadu
je osnovana radna skupina u kojoj sudjeluju predstavnici Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih po-
slova, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Hrvatske
komore arhitekata i inženjera, The Urban Institutea, ZET-a d.o.o., CARDS projekta za Državnu komisiju
za kontrolu postupaka javne nabave, Grada Bjelovara i Državnog ureda za reviziju. Ta je radna skupina
ponajprije poduprla izradu jedinstvenih obrazaca za provedbu postupaka javne nabave čija se primjena
preporučuje, a koji su sadržani u 7. dijelu.
Uobičajeno se priručnik smatra dokumentom koji se nastavlja razvijati tijekom godina i koji živi
od korisničkih prijedloga za njegovo poboljšanje. To osobito vrijedi za tako kompleksnu materiju kao što
je javna nabava. Zato izdavanje 1. izdanja Priručnika za javnu nabavu ne znači da je rad na njemu završen.
Naprotiv, prvo izdanje samo je prvi korak da se osobama koje se bave javnom nabavom dugoročno pruži
korisno i učinkovito pomagalo. Stoga pozivam zainteresiranu stručnu javnost da u sljedećim mjesecima
svoje prijedloge za poboljšanje Priručnika u pisanom obliku dostavi i dalje aktivnoj radnoj skupini u Uredu
za javnu nabavu. Predviđeno je da se nakon prvog testiranja u sklopu mjera osposobljavanja već na jesen
ove godine pripremi prošireno i dopunjeno 2. izdanje.
Osim projektnim partnerima navedenima u uvodu, zahvaljujem i svima koji su svojim aktiv-
nim sudjelovanjem pridonijeli izradi ovog priručnika. Ujedno mi je želja da uvođenje Priručnika za javnu
nabavu pridonese daljnjem poboljšanju postojećeg sustava javne nabave i brzoj prilagodbi standardima
Europske unije.
Mato Regvar
predstojnik
PREDGOVOR 7
uvod
Izdavanje Priručnika javne nabave za naručitelje u bitnome slijedi ciljeve prikazane u nastavku:
Unatoč postojećem Zakonu o javnoj nabavi i nizu uredaba koje su donesene u području javne nabave,
tijekom praktične provedbe postupaka javne nabave osobe koje u njemu sudjeluju često se suočavaju
sa znatnim teškoćama. Postojeći propisi nerijetko se različito tumače te se postupci nadmetanja u praksi
stoga ne provode uvijek jedinstveno, a često niti na način koji je u skladu s prvotnom namjerom zako-
nodavca.
Priručnikom javne nabave za naručitelje trebalo bi stoga tim naručiteljima najprije dati u ruke sredstvo
rada koje bi im pomoglo pri boljem i bržem svladavanju postupaka javne nabave. Time bi se s jedne stra-
ne upozorilo na praktične i pravu sukladne mogućnosti rješavanja praznina ili proturječnosti postojećeg
zakonodavstva, a ako naiđe na široku rasprostranjenost i prihvaćenost, Priručnik će istodobno služiti i
ujednačavanju prakse javne nabave te unapređivati prilagodbu europskim standardima. Konačno, Priruč-
nik javne nabave za naručitelje trebao bi služiti i kao materijal za osposobljavanje te pomoći da se znanje
o problematici javne nabave proširi i produbi.
Dio 1. sadržava korisne podatke za korisnike koji se bave javnom nabavom. Prvo je naveden popis svih
kratica koje se koriste u Priručniku. Zatim slijedi niz dijagrama koji prikazuju odvijanje pojedinih faza postu-
paka na što jednostavniji i razumljiviji način. Ti dijagrami predstavljaju središnji dio ovog priručnika, budući
da omogućavaju korisnicima da u slučaju dvojbe relativno brzo dobiju odgovore glede sljedeće faze po-
stupka. Ujedno su dijagrami koji prikazuju tijek postupka vrlo prikladni da u sklopu mjera osposobljavanja
pojedine postupke javne nabave učine preglednijima.Nakon toga korisnicima se stavljaju na raspolaganje
najvažnije adrese službi/odjela koji su važni za rad u području javne nabave.
U 2. dijelu korisnici se upoznaju s područjem javne nabave prikazom europskih i nacionalnih pravnih
izvora te prikazom dviju najvažnijih nacionalnih institucija javne nabave – Ureda za javnu nabavu i Držav-
ne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Iako taj dio nije tako važan za samo odvijanje postupka
javne nabave, on je svakako neizostavan za razumijevanje cjelovitog konteksta.
Dio 3. predstavlja također važan dio Priručnika koji u obliku preporuka sadržava naputke za provedbu
pojedinih faza postupaka javne nabave, od planiranja nabave do sklapanja ugovora.
8 UVOD
U 4. dijelu prikazuje se postupak kontrole, kako u prvom tako i u drugom stupnju, s ciljem da se naruči-
teljima omogući odgovarajuće reagiranje na prigovore.
Dio 5. Priručnika ne treba smatrati uputom za odvijanje određenih postupaka javne nabave. To je više
upoznavanje s temama kao što su prevencija korupcije i e-nabava, koje za osobe koje se bave nabavom
sve više dobivaju na značenju i stoga im moraju biti poznate.
U 6. dijelu Priručnika nalazi se najvažniji alat za svladavanje postupaka javne nabave, a to su cjeloviti mje-
rodavni nacionalni propisi.
U 7. dijelu Priručnika korisnicima se stavljaju na raspolaganje jedinstveni predlošci obrazaca za javnu na-
bavu čiju primjenu preporučujemo.
Primjena Priručnika javne nabave za naručitelje nije obvezna, već se samo preporučuje javnim naručite-
ljima na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te sektorskim naručiteljima. Primjena je prikladna ponajprije
prilikom sklapanja ugovora o javnoj nabavi roba i ugovora o javnim uslugama, budući da je na tim područ-
jima njegovo težište. Međutim, Priručnik može vrlo dobro poslužiti i kao savjetnik pri sklapanju ugovora
o javnim radovima.
Ovaj priručnik može se primjenjivati samo kao pomoćno sredstvo uz Zakon o javnoj nabavi (NN br.
117/01 i 92/05), Uredbu o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (NN br. 14/02) te
Uredbu o objavama i evidenciji javne nabave (NN br. 14/02 i 122/05).
UVOD 9
10 POPIS KRATCA, DIJAGRAM TIJEKA, POPIS ADRESA
POPIS KRATICA,
DIJAGRAMI TIJEKA, 1. dio
POPIS ADRESA
EU Europska unija
EZ Europska zajednica
NN Narodne novine
Ted Tenders electronic daily
12 POPIS KRATICA
DIJAGRAMI TIJEKA POSTUPAKA JAVNE NABAVE ZA
NARUČITELJE IZ čl. 4. st. 1. t.1, 2. i 3. ZJN ZA NABAVE
VRIJEDNOSTI JEDNAKE ILI VEĆE OD 200.000 KUNA
1
Pravne osnove:
DIJAGRAMI TIJEKA 13
1. OPĆA PRIPREMA JAVNE NABAVE
Ograničeni postupak
Otvoreni postupak
Nadmetanje po
Javno nadmetanje Pregovarački postupak
pozivu
(čl. 10 ZJN)
(čl. 11. ZJN)
14 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Objava javnog nadmetanja u Narodnim novinama (čl. 19. st. 1. t. 1.; čl. 23. st. 1.
ZJN; čl. 1., 2. i 3. Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave)
Dodatna objava u tisku po vlastitom izboru, koja ne smije biti objavljena prije nego
u Narodnim novinama (čl. 23. st. 1. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 15
2. JAVNO NADMETANJE
16 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Moguće prispijeće
pisanih zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
dokumentacije za nadmetanje
Izrada ponuda ponuditelja od strane naručitelja i moguće
Provjera zahtjeva i sukladno dokumentaciji za produljenje roka za predaju
po potrebi davanje nadmetanje (čl. 47. st. 1. ZJN) ponude.
dodatnih informacija u sklopu naznačenog roka za U tom slučaju dokumentaciju
od strane naručitelja dostavu ponude sukladno i obavijest o produljenju roka
čl. 53. st. 4. t. 1. alineja 1. ZJN naručitelj dostavlja svim
gospodarskim subjektima koji
su preuzeli dokumentaciju za
Pisana obavijest nadmetanje (čl. 32.)
svim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
DIJAGRAMI TIJEKA 17
2. JAVNO NADMETANJE
Prije otvaranja ponuda stručno povjerenstvo provjerava i utvrđuje (čl. 54. st. 3. ZJN:):
Utvrđuje
Provjerava Utvrđuje Utvrđuje nove
pristigle Utvrđuje
ovlasti izmjene ponude ili
ponude prema pravodobnost
predstavnika i dopune povlačenje
redoslijedu ponuda
ponuditelja ponuda ponuda
zaprimanja
Dokumentirati oštećenje
18 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Zabilješka na omotnici o datumu i vremenu zaprimanja ponuda (čl. 50. st. 5. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 19
2. JAVNO NADMETANJE
Da Ne
20 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
O ispravku pogreške
obavijestiti ponuditelja
i zatražiti potvrdu
ispravka računske
pogreške
(čl. 59. st. 3. ZJN)
Ne Da
DIJAGRAMI TIJEKA 21
2. JAVNO NADMETANJE
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
22 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Objava u Narodnim
novinama (čl. 64. st. Odluka o poništenju(čl. 64. st. 1. ZJN) Odluka o odabiru
2. ZJN)
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
DIJAGRAMI TIJEKA 23
2. JAVNO NADMETANJE
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u nadmetanja (čl. 66. st
cijeni nije veća od 5% 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Ugovor je sklopljen
24 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Objava poziva za nadmetanje po pozivu u prvom stupnju, čl. 19. st. 1. t. 2. ZJN; čl.
1., 2. i 3. Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave
Dodatna objava u tisku po vlastitom izboru, koja ne smije biti objavljena prije nego
u Narodnim novinama (čl. 23. st. 1. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 25
3. NADMETANJE PO POZIVU
Ne Da
Odluka o poništenju
nadmetanja (čl. 64. st.
1. t. 6. ZJN)
26 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
DIJAGRAMI TIJEKA 27
3. NADMETANJE PO POZIVU
Moguće prispijeće
pisanog zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje
Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
Izrada ponude ponuditelja dokumentacije za nadmetanje
Provjera zahtjeva i sukladno dokumentaciji za od strane naručitelja i moguće
po potrebi davanje nadmetanje (čl. 47. st. 1. ZJN) produljenje roka za predaju
dodatnih informacija u sklopu naznačenog roka za ponude.
od strane naručitelja dostavu ponuda (čl. 53. st. 4. U tom slučaju dokumentaciju
t.1. al. 1. ZJN) i obavijest o produljenju roka
naručitelj dostavlja svim
natjecateljima (čl. 32.)
Pisana obavijest
ostalim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
28 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Prije otvaranja ponuda stručno povjerenstvo provjerava i utvrđuje (čl. 54. st. 3.
ZJN):
Utvrđuje
Provjerava Utvrđuje Utvrđuje nove
pristigle Utvrđuje
ovlasti izmjene ponude ili
ponude prema pravodobnost
predstavnika i dopune povlačenje
redoslijedu ponuda
ponuditelja ponuda ponuda
zaprimanja
Dokumentirati oštećenje
DIJAGRAMI TIJEKA 29
3. NADMETANJE PO POZIVU
Zabilješka na omotnici o datumu i vremenu zaprimanja ponuda (čl. 50. st. 5. ZJN)
30 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Da Ne
Utvrđivanje računske
Nema računske pogreške
pogreške
DIJAGRAMI TIJEKA 31
3. NADMETANJE PO POZIVU
O ispravku pogreške
obavijestiti ponuditelja i
zatražiti potvrdu ispravka
računske pogreške
(čl. 59. st. 3. ZJN)
Potvrda ponuditelja o
prihvaćanju ispravka
računske pogreške u
roku od 3 dana (čl. 59.
st. 3. ZJN)
32 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
DIJAGRAMI TIJEKA 33
3. NADMETANJE PO POZIVU
Objava u Narodnim
novinama (čl. 64. st. Odluka o poništenju(čl. 64. st. 1. ZJN) Odluka o odabiru
2. ZJN)
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
34 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u nadmetanja (čl. 66. st
cijeni nije veća od 5% 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Ugovor je sklopljen
DIJAGRAMI TIJEKA 35
4. IZRAVNA POGODBA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Objava poziva za nadmetanje izravnom pogodbom (čl. 19. st. 1. t. 3. ZJN; čl. 1., 2. i
3. Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave)
Dodatna objava u tisku po vlastitom izboru, koja ne smije biti objavljena prije nego
u Narodnim novinama (čl. 23. st. 1. ZJN)
36 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Ne Da
Odluka o poništenju
nadmetanja (čl. 64. st.
1. t. 6. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 37
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Dokumentacija za nadmetanje je
Nema javne objave poziva besplatna
(čl. 29. st. 3 ZJN)
38 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Moguće prispijeće
pisanih zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje
Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
Izrada ponude ponuditelja dokumentacije za nadmetanje
Provjera zahtjeva i sukladno dokumentaciji za od strane naručitelja i moguće
po potrebi davanje nadmetanje (čl. 47. st. 1. ZJN) produljenje roka za predaju
dodatnih informacija u sklopu naznačenog roka za ponude.
od strane naručitelja dostavu ponuda (čl. 53. st. 4. U tom slučaju dokumentaciju
točka 2. ZJN) i obavijest o produljenju roka
naručitelj dostavlja svim
natjecateljima (čl. 32. ZJN)
Pisana obavijest
svim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
DIJAGRAMI TIJEKA 39
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Utvrđuje pristigle
Utvrđuje
ponude prema Utvrđuje izmjene i Utvrđuje
pravodobnost
redoslijedu dopune ponuda povlačenje ponuda
ponuda
zaprimanja
Dokumentirati oštećenje
DIJAGRAMI TIJEKA
40
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Unošenje u Zapisnik o otvaranju ponuda, koji potpisuju članovi stručnog povjerenstva, sljedećih
podataka: broj nabave, podaci o naručitelju, mjesto i vrijeme otvaranja ponuda, broj nadmetanja
imena i prezimena članova stručnog povjerenstva, predmet nabave, odnosno dijelovi ili grupe koje
je dopušteno nuditi sukladno dokumentaciji za nadmetanje, broj primljenih ponuda, puni i skraćeni
nazivi i adrese ponuditelja, obavijesti o povlačenju ponuda, obavijesti o izmjenama ponuda,
konačne cijene ponuda
DIJAGRAMI TIJEKA 41
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Ove se ponude
Pregled tehničkih dalje ne razmatraju
specifikacija (čl. 55. st. 4. ZJN)
Da Ne
42 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Ne Da
DIJAGRAMI TIJEKA 43
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
44 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Objava u Narodnim
novinama (čl. 64. st. Odluka o poništenju (čl. 64. st. 1. ZJN) Odluka o odabiru
2. ZJN)
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
DIJAGRAMI TIJEKA 45
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u nadmetanja (čl. 66. st
cijeni nije veća od 5% 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Ugovor je sklopljen
46 DIJAGRAMI TIJEKA
4.2 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU
BEZ PRETHODNE OBJAVE
Dostavljena dokumentacija
Dostava ponude
za pripremu ponude je
besplatna
(čl. 29. st. 3. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 47
4.2 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU
BEZ PRETHODNE OBJAVE
Objava odluke u Narodnim novinama (čl. 13. ZJN), na obrascu NAB 44 (UOE)
Odluka mora
Zaprimanje prigovora u roku od 8 dana od dana objave odluke u Narodnim
biti objavljena
novinama (čl. 70. st. 2. ZJN)
najmanje 15
dana prije
sklapanja
ugovora
Da Ne
48 DIJAGRAMI TIJEKA
DIJAGRAMI TIJEKA POSTUPAKA JAVNE NABAVE ZA
NARUČITELJE IZ čl. 4. st. 1. t. 4., A U VEZI S ČLANKOM 5. ZJN,
ZA NABAVE VRIJEDNOSTI JEDNAKE ILI VEĆE OD 200.000 KUNA
2
Pravne osnove:
DIJAGRAMI TIJEKA 49
1. OPĆA PRIPREMA JAVNE NABAVE
Ograničeni postupak
Otvoreni postupak
Nadmetanje po
Javno nadmetanje Pregovarački postupak
pozivu
(čl. 10 ZJN)
(čl. 11. ZJN)
50 DIJAGRAMI TIJEKA
1. OPĆA PRIPREMA JAVNE NABAVE
DIJAGRAMI TIJEKA 51
2. JAVNO NADMETANJE
Objava javnog nadmetanja u Narodnim novinama (čl. 19. st. 1. t. 1.; čl. 23. st. 1.
ZJN; čl. 1., 2. i 3. Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave)
Dodatna objava u tisku po vlastitom izboru, koja ne smije biti objavljena prije nego
u Narodnim novinama (čl. 23. st. 1. ZJN)
52 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Evidentiranje gospodarskih
subjekata kojima je otpremljena
dokumentacija za nadmetanje
sukladno čl. 28. st. 4. ZJN.
Evidencija je tajna do otvaranja
ponuda.
DIJAGRAMI TIJEKA 53
2. JAVNO NADMETANJE
Moguće prispijeće
pisanih zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
dokumentacije za nadmetanje
Izrada ponude ponuditelja od strane naručitelja i moguće
Provjera zahtjeva i sukladno dokumentaciji za produljenje roka za predaju
po potrebi davanje nadmetanje (čl. 47. st. 1. ZJN) ponude.
dodatnih informacija u sklopu naznačenog roka za U tom slučaju dokumentaciju
od strane naručitelja dostavu ponuda (čl. 53. st. 4. t. i obavijest o produljenju roka
1. alineja 2. ZJN) naručitelj dostavlja svim
gospodarskim subjektima koji
su preuzeli dokumentaciju za
Pisana obavijest nadmetanje (čl. 32.)
svim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
54 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Prije otvaranja ponuda stručno povjerenstvo provjerava i utvrđujeutvrđuje (čl. 54. st. 3. ZJN):
Utvrđuje
Provjerava Utvrđuje Utvrđuje nove
pristigle Utvrđuje
ovlasti izmjene ponude ili
ponude prema pravodobnost
predstavnika i dopune povlačenje
redoslijedu ponuda
ponuditelja ponuda ponuda
zaprimanja
Dokumentirati oštećenje
DIJAGRAMI TIJEKA 55
2. JAVNO NADMETANJE
Zabilješka na omotnici o datumu i vremenu zaprimanja ponuda (čl. 50. st. 5. ZJN)
56 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Da Ne
DIJAGRAMI TIJEKA 57
2. JAVNO NADMETANJE
O ispravku pogreške
obavijestiti ponuditelja
i zatražiti potvrdu
ispravka računske
pogreške
(čl. 59. st. 3. ZJN)
Ne Da
58 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
DIJAGRAMI TIJEKA 59
2. JAVNO NADMETANJE
Objava u Narodnim
novinama (čl. 64. st. Odluka o poništenju (čl. 64. st. 1. ZJN) Odluka o odabiru
2. ZJN)
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
60 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO NADMETANJE
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u nadmetanja (čl. 66. st
cijeni nije veća od 5% 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Ugovor je sklopljen
DIJAGRAMI TIJEKA 61
3. NADMETANJE PO POZIVU
Dodatna objava u tisku po vlastitom izboru, koja ne smije biti objavljena prije nego
u Narodnim novinama (čl. 23. st. 1. ZJN)
62 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Ne Da
Odluka o poništenju
nadmetanja (čl. 64. st.
1. t. 6. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 63
3. NADMETANJE PO POZIVU
64 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Moguće prispijeće
pisanih zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje
Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
Izrada ponude ponuditelja dokumentacije za nadmetanje
Provjera zahtjeva i sukladno dokumentaciji za od strane naručitelja i moguće
po potrebi davanje nadmetanje (čl. 47. st. 1. ZJN) produljenje roka za predaju
dodatnih informacija u sklopu naznačenog roka za ponude.
od strane naručitelja dostavu ponuda (čl. 53. st. 4. U tom slučaju dokumentaciju
t. 2. ZJN) i obavijest o produljenju roka
naručitelj dostavlja svim
natjecateljima (čl. 32. ZJN)
Pisana obavijest
svim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
DIJAGRAMI TIJEKA 65
3. NADMETANJE PO POZIVU
Prije otvaranja ponuda stručno povjerenstvo provjerava i utvrđuje (čl. 54. st. 3. ZJN):
Utvrđuje
Provjerava Utvrđuje Utvrđuje nove
pristigle Utvrđuje
ovlasti izmjene ponude ili
ponude prema pravodobnost
predstavnika i dopune povlačenje
redoslijedu ponuda
ponuditelja ponuda ponuda
zaprimanja
Dokumentirati oštećenje
66 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Zabilješka na omotnici o datumu i vremenu zaprimanja ponuda (čl. 50. st. 5. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 67
3. NADMETANJE PO POZIVU
Da Ne
Utvrđivanje računske
Nema računske pogreške
pogreške
68 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
O ispravku pogreške
obavijestiti ponuditelja i
zatražiti potvrdu ispravka
računske pogreške
(čl. 59. st. 3. ZJN)
Potvrda ponuditelja o
prihvaćanju ispravka
računske pogreške u
roku od 3 dana (čl. 59.
st. 3. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 69
3. NADMETANJE PO POZIVU
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
70 DIJAGRAMI TIJEKA
3. NADMETANJE PO POZIVU
Objava u Narodnim
novinama (čl. 64. st. Odluka o poništenju(čl. 64. st. 1. ZJN) Odluka o odabiru
2. ZJN)
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
DIJAGRAMI TIJEKA 71
3. NADMETANJE PO POZIVU
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u nadmetanja (čl. 66. st
cijeni nije veća od 5% 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Ugovor je sklopljen
72 DIJAGRAMI TIJEKA
4. IZRAVNA POGODBA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Objava poziva za nadmetanje izravnom pogodbom (čl. 19. st. 1. t. 3. ZJN; čl. 1., 2. i
3. Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave)
Poziv natjecateljima da
potvrde svoj interes za
Dodatna objava u tisku po vlastitom izboru, koja ne smije biti objavljena prije nego predmetnu nabavu (t. 6.
u Narodnim novinama (čl. 23. st. 1. ZJN) NAB 71, 72, 73 UOE)
DIJAGRAMI TIJEKA 73
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Ne Da
Odluka o poništenju
nadmetanja (čl. 64. st.
1. t. 6. ZJN)
74 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Dokumentacija za
Nema javne objave
nadmetanje je besplatna
poziva
(čl. 29. st. 3. ZJN)
DIJAGRAMI TIJEKA 75
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Moguće prispijeće
pisanih zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje
Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
Izrada ponude ponuditelja dokumentacije za nadmetanje
Provjera zahtjeva i sukladno dokumentaciji za od strane naručitelja i moguće
po potrebi davanje nadmetanje (čl. 47. st. 1. ZJN) produljenje roka za predaju
dodatnih informacija u sklopu naznačenog roka za ponude.
od strane naručitelja dostavu ponuda (čl. 53. st. 4. U tom slučaju dokumentaciju
t. 2. ZJN) i obavijest o produljenju roka
naručitelj dostavlja svim
natjecateljima (čl. 32. ZJN)
Pisana obavijest
svim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
76 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Utvrđuje pristigle
Utvrđuje
ponude prema Utvrđuje izmjene i Utvrđuje
pravodobnost
redoslijedu dopune ponuda povlačenje ponuda
ponuda
zaprimanja
Dokumentirati oštećenje
DIJAGRAMI TIJEKA 77
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Unošenje u Zapisnik o otvaranju ponuda, koji potpisuju članovi stručnog povjerenstva, sljedećih
podataka: broj nabave, podaci o naručitelju, mjesto i vrijeme otvaranja ponuda, broj nadmetanja
imena i prezimena članova stručnog povjerenstva, predmet nabave, odnosno dijelovi ili grupe koje
je dopušteno nuditi sukladno dokumentaciji za nadmetanje, broj primljenih ponuda, puni i skraćeni
nazivi i adrese ponuditelja, obavijesti o povlačenju ponuda, obavijesti o izmjenama ponuda,
konačne cijene ponuda
78 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Ove se ponude
Pregled tehničkih dalje ne razmatraju
specifikacija (čl. 55. st. 4. ZJN)
Da Ne
DIJAGRAMI TIJEKA 79
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Ne Da
80 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
DIJAGRAMI TIJEKA 81
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Objava u Narodnim
novinama (čl. 64. st. Odluka o poništenju (čl. 64. st. 1. ZJN) Odluka o odabiru
2. ZJN)
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
82 DIJAGRAMI TIJEKA
4.1 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU S
PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA ZA NADMETANJE
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u nadmetanja (čl. 66. st
cijeni nije veća od 5% 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Ugovor je sklopljen
DIJAGRAMI TIJEKA 83
4.2 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU
BEZ PRETHODNE OBJAVE
Dostavljena dokumentacija
Dostava ponude
za pripremu ponude je
besplatna
(čl. 29. st. 3. ZJN)
84 DIJAGRAMI TIJEKA
4.2 IZRAVNA POGODBA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU
BEZ PRETHODNE OBJAVE
Objava odluke u Narodnim novinama (čl. 13. ZJN), na obrascu NAB 44 (UOE)
Odluka mora
Zaprimanje prigovora u roku od 8 dana od dana objave odluke u Narodnim
biti objavljena
novinama (čl. 70. st. 2. ZJN)
najmanje 15
dana prije
sklapanja
ugovora
Da Ne
DIJAGRAMI TIJEKA 85
3 DIJAGRAMI TIJEKA POSTUPAKA NABAVE ZA VRIJEDNOSTI
MANJE OD 200.000 KUNA
Pravne osnove:
članak 7. stavak 2. i članak 76. Zakona o javnoj nabavi od 14. prosinca 2001.
(Narodne novine broj 117/2001 od 21.12.2001.), zadnja promjena od 15. srpnja
2005. (Narodne novine broj 92/2005 od 27.7.2005.) i
Uredba o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (UMV) od
7.2.2002.
(Narodne novine broj 14/2002 od 13.02.2002.),
86 DIJAGRAMI TIJEKA
1. OPĆA PRIPREMA NABAVE
DIJAGRAMI TIJEKA 87
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Planirana vrijednost predmeta nabave (pozicija iz plana nabave) jednaka ili veća
od 20.000 kuna
88 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Evidentiranje gospodarskih
subjekata koji su zaprimili
dokumentaciju za nabavu
DIJAGRAMI TIJEKA 89
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Moguće prispijeće
pisanih zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
dokumentacije za nabavu od
strane naručitelja i moguće
Provjera zahtjeva i Izrada ponude ponuditelja produljenje roka za predaju
po potrebi davanje sukladno dokumentaciji za ponude. U tom slučaju
dodatnih informacija nabavu (čl. 7. UMV) u roku za dokumentaciju i obavijest o
od strane naručitelja dostavu ponude (ne kraćeg od produljenju roka naručitelj
8 dana prema članku 10. UMV) dostavlja gospodarskim
subjektima koji su preuzeli
dokumentaciju za nabavu (čl.
Pisana obavijest 32. ZJN)
svim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
90 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Pravodobnost ponuda
Utvrđivanje ispravnosti
Nepravodobne ponude Pravodobne ponude predaje ponuda (čl. 54 st.
3. ZJN)
Povrat neotvorene
ponude (čl. 50. st. 6.
ZJN) Ponuda predana u propisanom Ponuda predana u otvorenoj ili
obliku (čl. 50. st. 1. ZJN) oštećenoj omotnici
Dokumentirati oštećenje
DIJAGRAMI TIJEKA 91
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Zabilješka na omotnici o datumu i vremenu zaprimanja ponuda (čl. 50. st. 5. ZJN)
92 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Da Ne
DIJAGRAMI TIJEKA 93
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
O ispravku pogreške
obavijestiti ponuditelja
i zatražiti potvrdu
ispravka računske
pogreške
(čl. 59. st. 3. ZJN)
Ne Da
94 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
Stručno povjerenstvo
predlaže najpovoljniju ponudu
ili poništenje postupka javnog
Nije prihvaćeno Prihvaćeno
prikupljanja ponuda i time
objašnjenje objašnjenje
dovršava zapisnik koji
potpisuju svi članovi stručnog
povjerenstva
DIJAGRAMI TIJEKA 95
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
96 DIJAGRAMI TIJEKA
2. JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u postupka nabave
cijeni nije veća od 5% (čl. 66. st. 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Zaključenje ugovora
DIJAGRAMI TIJEKA 97
3. OGRANIČENO PRIKUPLJANJE PONUDA
Planirana vrijednost predmeta nabave (pozicija iz plana nabave) jednaka ili veća
od 20.000 kuna
98 DIJAGRAMI TIJEKA
3. OGRANIČENO PRIKUPLJANJE PONUDA
Moguće prispijeće
pisanih zahtjeva
za dodatnim
informacijama u vezi
s dokumentacijom za
nadmetanje Na osnovi uputa
ponuditelja mogući ispravci
dokumentacije za nabavu od
strane naručitelja i moguće
Provjera zahtjeva i Izrada ponude ponuditelja produljenje roka za predaju
po potrebi davanje sukladno dokumentaciji za ponude. U tom slučaju
dodatnih informacija nabavu (čl. 7. UMV) u roku za dokumentaciju i obavijest o
od strane naručitelja dostavu ponude (ne kraćeg od produljenju roka naručitelj
8 dana prema članku 10. UMV) dostavlja gospodarskim
subjektima koji su preuzeli
dokumentaciju za nabavu (čl.
Pisana obavijest 32. ZJN)
svim ponuditeljima
o dodatno pruženim
informacijama
DIJAGRAMI TIJEKA 99
3. OGRANIČENO PRIKUPLJANJE PONUDA
Pravodobnost ponuda
Utvrđivanje ispravnosti
Nepravodobne ponude Pravodobne ponude predaje ponuda (čl. 54 st.
3. ZJN)
Povrat neotvorene
ponude (čl. 50. st. 6.
ZJN) Ponuda predana u propisanom Ponuda predana u otvorenoj ili
obliku (čl. 50. st. 1. ZJN) oštećenoj omotnici
Dokumentirati oštećenje
Zabilješka na omotnici o datumu i vremenu zaprimanja ponuda (čl. 50. st. 5. ZJN)
Da Ne
O ispravku pogreške
obavijestiti ponuditelja
i zatražiti potvrdu
ispravka računske
pogreške
(čl. 59. st. 3. ZJN)
Ne Da
Utvrđivanje ima li najpovoljnija ponuda neuobičajeno nisku cijenu (čl. 58. st. 1. ZJN)
Da Ne
Zaprimanje prigovora
Da Ne
Da Ne
Donošenje odluke
Da Ne
Ugovor se sklapa sa
sljedećim najpovoljnijim Odluka o poništenju
ponuditeljem ako razlika u postupka nabave
cijeni nije veća od 5% (čl. 66. st. 3. ZJN)
(čl. 66. st. 3 ZJN)
Zaključenje ugovora
DIJAGRAMI TIJEKA
106
4. IZRAVNO UGOVARANJE
Potvrđivanje ponuditelja
Sklapanje ugovora
DIJAGRAMI TIJEKA
107
4 PRIGOVOR I ŽALBA NA NEPRAVILNOSTI U POSTUPKU NABAVE 1
Prigovor naručitelju
Naručitelj ne smije zaključiti ugovor poslije proteka roka valjanosti ponude i prije isteka roka za podnošenje
prigovora, odnosno žalbe na odluku o odabiru (čl. 66. st. 7.; čl. 70. st. 3.; čl. 71. st. 4.)
Naručitelj
mora odgovoriti ponuditelju na prigovor u roku od 8 dana od primitka prigovora (čl. 70. st. 6.)
Naručitelj
ne smije zaključiti ugovor (čl. 71. st. 4.) prije isteka roka za podnošenje žalbe na odluku o odabiru
(čl. 66. st. 7.)
1
Odredbe koje se navode bez navoda zakona odnose se na odredbe Zakona o javnoj nabavi.
Žalba uložena u propisanom roku zaustavlja sklapanje ugovora (čl. 71. st. 4.)
Naručitelj
je na zahtjev Državne komisije dužan u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva poslati dokumentaciju za
nadmetanje (čl. 71. st. 6.)
Državna komisija može iznimno u roku od sedam dana od dana primitka zahtjeva naručitelja za nastavak
postupka nabave, a prije donošenja rješenja o žalbi, na temelju pisanog zahtjeva naručitelja s obrazloženjem
o mogućem nastanku nerazmjerne štete naručitelju odobriti nastavak postupka ukupne nabave ili dijela
nabave. Presliku zahtjeva za odobrenje nastavka postupka nabave poslanog Državnoj komisiji naručitelj
je obvezan istodobno dostaviti svim sudionicima u postupku nabave. Odluku Državne komisije naručitelj je
obvezan u roku od tri dana od dana primitka uputiti svakoj strani u žalbenom postupku (čl. 71. st. 11.)
Naručitelj
mora postupiti prema rješenju Državne komisije (čl. 71. st. 10.)
Ništav je ugovor koji je sklopljen suprotno rješenju Državne komisije (čl. 73. br. 5.)
2
U nastavku: Državna komisija
Protiv rješenja Državne komisije može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom (čl. 72.)
Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave rješenja Državne komisije
(čl. 24. Zakona o upravnim sporovima)
Tužba, u pravilu, ne sprečava izvršenje rješenja Državne komisije (čl. 17. st. 1. Zakona o upravnim sporovima)
Na zahtjev tužitelja, naručitelj će odgoditi pravne učinke rješenja, odnosno izvršenje rješenja do konačne sudske
odluke ako bi izvršenje nanijelo tužitelju (ponuditelju) štetu koja bi se teško mogla popraviti, ako odgoda nije protivna
javnom interesu, niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta naručitelju (čl. 17. st. 2. Zakona o upravnim
sporovima)
Naručitelj može i iz drugih razloga odgoditi izvršenje osporenog akta do konačne sudske odluke, ako to javni interes
dopušta (čl. 17. st. 3. Zakona o upravnim sporovima)
www.curia.europa.eu
European Commission
Internal Market DG – C2
Public Procruement Policy
B-1049 Bruxelles/Brussel – Belgium
Telefon: (0032-2) 295 98 79
Fax: (0032-2) 296 90 49
http://ec.europa.eu/international_market/publicprocurement
http://publications.europa.eu
http://ted.europa.eu
www.sigmaweb.org
www.javnanabava.hr
www.dkom.hr
www.dorh.hr
Republika Hrvatska
Državni ured za reviziju
Tkalčićeva 19
HR-10000 Zagreb
Telefon 00385-1-4813300
Fax: 00385-1-4873385
www.revizija.hr
www.nn.hr
www.urban-institute.hr
www.worldbank.hr
1. Uvod 120
2. Zakon o javnoj nabavi 120
3. Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne
nabave 121
115
zakonodavni okvir EU-a o javnoj
nabavi
1. ZAKONODAVNI OKVIR EU-a O JAVNOJ NABAVI KAO OSNOVA ZA
NACIONALNI ZAKONODAVNI OKVIR
1.1 UVOD
Od svog osamostaljenja Republika Hrvatska je donijela niz zakona i propisa vezanih uz dodjelu javnih
ugovora. Prvi su zakoni izrađeni na temelju UNCITRAL-ova modela nacrta zakona. Od početka hrvatskih
inicijativa za priključenje Europskoj uniji provodi se usklađivanje nacionalnih propisa o javnoj nabavi sa
zakonodavnim okvirom EU-a na području javne nabave.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZIDZJN), donesen 15. srpnja
2005., stupio na snagu 4. kolovoza 2005., a primjenjuje se od 1. listopada 2005. godine, predstavlja
važan korak u tom smjeru. Radi boljeg razumijevanja tog zakona, u tekstu što slijedi prikazane su osnove
europskih propisa o javnoj nabavi.
Dodjela javnih ugovora u Europskoj uniji temelji se na primarnom i sekundarnom pravu EU-a.
Primarni zakonodavni okvir EU-a sadržan je u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i izravno regulira
dodjelu svih javnih ugovora u Europskoj uniji, neovisno o tome je li procijenjena vrijednost ugovora jav-
nog nadmetanja ispod ili iznad europskih graničnih vrijednosti. Stoga u svim postupcima javne nabave u
obzir valja uzeti temeljne slobode zajedničkog unutarnjeg tržišta.
sloboda kretanja roba (čl. 23. i slj. Ugovora o osnivanju Europske zajednice)
sloboda poslovnog nastana (čl. 43. i slj. Ugovora o osnivanju Europske zajednice)
slobodno pružanje usluga (čl. 49. i slj. Ugovora o osnivanju Europske zajednice).
116 ZAKONODAVNI OKVIR EU-a O JAVNOJ NABAVI KAO OSNOVA ZA NACIONALNI ZAKONODAVNI OKVIR
tržišno natjecanje (čl. 81. i slj. Ugovora o osnivanju Europske zajednice).
Isto tako, mogu se primijeniti i propisi o državnoj potpori (čl. 87. i slj. Zakona o osnivanju Europske zajed-
nice) u slučajevima kada tijekom postupka javne nabave bude narušeno tržišno natjecanje nedopuštenim
potporama pojedinim ponuđačima.
Sekundarni zakonodavni okvir EU-a, među ostalim, sastoji se od direktiva i uredbi o javnoj nabavi.
Direktiva kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima vodoop-
skrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga (Direktiva 2004/17/EZ)
URE KOMISIJE (EZ) br. 2151/2003 od 16. prosinca 2003. kojom se mijenja Uredba (EZ) br.
2195/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća o jedinstvenom rječniku javnih nabava (CPV) – tekst
važan za europski gospodarski prostor
Prve dvije od spomenutih direktiva reguliraju postupak dodjele ugovora, obvezu dostavljanja statističkih
obavijesti o dodijeljenim ugovorima te suradnju Komisije EZ-a i zemalja članica u pojašnjavanju pitanja
vezanih za primjenu direktiva i potrebnih izmjena i dopuna.
Na temelju direktiva o pravnim lijekovima kandidati i ponuditelji koji sudjeluju u postupku javne nabave
imaju pravo pokrenuti postupak revizije u slučaju kršenja direktiva o javnoj nabavi ili nacionalnih propisa
koji reguliraju njihovu primjenu, s ciljem da obvežu naručitelja da ispravi nepravilnost dok je postupak
javne nabave još u tijeku (primarna pravna zaštita). Nakon potpisivanja ugovora moguće je samo pokre-
nuti postupak za naknadu štete u skladu s nacionalnim zakonom (sekundarna pravna zaštita). Uz to, ove
direktive reguliraju i takozvani mehanizam korekcije Komisije EZ-a.
Direktive su usmjerene na pojedinačne zemlje članice koje su obvezne nacionalne propise o javnoj na-
bavi uskladiti s europskim direktivama. To se odnosi i na Republiku Hrvatsku, budući da se želi pridružiti
Europskoj uniji. Prvi je korak ka usklađenju napravljen izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi u
2005. godini kojima je postignuta daljnja prilagodba nacionalne regulative pravnoj regulativi EU-a u po-
ZAKONODAVNI OKVIR EU-a O JAVNOJ NABAVI KAO OSNOVA ZA NACIONALNI ZAKONODAVNI OKVIR 117
dručju javne nabave, funkcionalizacija postupaka javne nabave te puna afirmacija temeljnih načela javne
nabave. Međutim, cjelokupni hrvatski nacionalni režim javne nabave mora biti u potpunosti usklađen sa
standardom EU-a najkasnije do trenutka pristupanja.
Za razliku od direktiva EU-a o javnoj nabavi, Uredba o jedinstvenom rječniku javnih nabava (CPV) dovodi
do potpunog usklađenja prava i izravno stupa na snagu u zemljama članicama EU-a. Stoga sve zemlje čla-
nice u opisu predmeta ugovora prilikom objave javnog nadmetanja moraju poštovati i primjenjivati jedin-
stveni sustav klasifikacije za javne ugovore sadržan u dodatku ovog propisa. To se ne odnosi na Hrvatsku,
budući da ona još nije članica Europske unije pa stoga nije obvezna izravno primjenjivati propise Europske
unije. Trenutačno Ured za javnu nabavu u sklopu svojih temeljnih aktivnosti vezanih uz izradu novog Za-
kona o javnoj nabavi te uredbi sukladno zakonu priprema i normativno uređenje za primjenu CPV-a.
Do 30. travnja 2004. u EU-u su bile na snazi sljedeće direktive o usklađenju postupka javne nabave:
Direktiva 92/50 EEZ – o usklađivanju postupaka kod dodjele ugovora o javnim nabavama za
usluge
Direktiva 93/36 EEZ – o usklađivanju postupaka kod dodjele ugovora o javnim nabavama za
robu
Direktiva 93/37 EEZ – o usklađivanju postupaka kod dodjele ugovora o javnim nabavama za
građenje
Direktiva 93/38 EEZ – o usklađivanju postupaka nabave pravnih subjekta koji djeluju na vod-
nom, energetskom, transportnom i telekomunikacijskom području
Direktiva 97/52 EEZ – izmjene i dopune smjernica 92/50, 93/36, 93/37, 98/4 EEZ – izmjene
i dopune smjernice 93/38
Direktiva 2001/79 EEZ – izmjene smjernica 92/50, 93/36, 93/38, 97/52 i 98/4.
Poticaj za izmjenu i dopunu ovih direktiva dan je u Zelenoj knjizi Komisije EU-a „Javna nabava u Europskoj
uniji – put u budućnost“ od 27. studenoga 1996. godine. Zelenom knjigom poduzeto je kritičko preis-
pitivanje direktiva koje su tada bile na snazi. Rezultati rasprave Zelene knjige i iz nje izvučeni zaključci o
potrebi uvođenja izmjena sažeti su u priopćenju Komisije „Javna nabava u Europskoj uniji“ od 11. ožujka
1998. Na temelju tog priopćenja donesen je zaključak da je tada vrijedeće direktive o javnoj nabavi po-
trebno preraditi kako bi ih se pojednostavilo i u pojedinim točkama izmijenilo na temelju praktičnog isku-
stva. Taj je cilj na kraju ostvarila Komisija EU-a svojim prijedlogom za donošenje „zakonodavnog paketa“
iz srpnja/kolovoza 2000. koji se sastojao od dviju novih direktiva.
Nakon intenzivnih rasprava, Europski parlament i Vijeće Europske unije napokon su 31. ožujka 2004.
donijeli Direktivu 2004/18/EZ i Direktivu 2004/17/EZ. Objavljene su 30. travnja 2004. i stupile na snagu
1. svibnja 2004. godine.
Direktiva 2004/18/EZ
Direktiva o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi roba
te ugovora o javnim uslugama (Direktiva 2004/18/EZ) tri stare „klasične“ direktive (o usklađivanju dodjele
ugovora o javnim radovima, javnim nabavama za robu i javnim nabavama za usluge) sjedinjuje u pravni
sustav za sve postupke nabave klasičnih subjekata u postupku javne nabave. Zbog povećanja graničnih
vrijednosti, nova će se direktiva primjenjivati na provedbu postupaka javne nabave diljem Europe tek
nakon što se dosegnu navedene procijenjene vrijednosti ugovora:
118 ZAKONODAVNI OKVIR EU-a O JAVNOJ NABAVI KAO OSNOVA ZA NACIONALNI ZAKONODAVNI OKVIR
6.242 milijuna eura za javne radove
162.000 eura za nabave i usluge tijela središnje vlade vladinih agencija
249.000 eura za sve ostale ugovore o nabavama i uslugama.
Direktiva uključuje regulatorni dio koji se sastoji od 84 članka i 12 priloga. Uz propise koji se odnose na
definiranje pojmova, postupak dodjele ugovora, rokove, objavljivanje itd., koji su poznati iz starih direkti-
va, regulatorni dio nove direktive sadržava, primjerice, sljedeće novosti:
Ovi novi postupci i instrumenti nabave daju razlog za nadu da će se nabava putem javnih nadmetanja
modernizirati i racionalizirati.
Direktiva 2004/17/EZ
Nova direktiva kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima vodoopskrbe, ener-
getike, prometa i poštanskih usluga (Direktiva 2004/17/EZ) zamjenjuje staru direktivu i primjenjuje se na
ugovore čija procijenjena vrijednost nije manja od:
Direktiva kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima vodoopskrbe, energetike,
prometa i poštanskih usluga sastoji se od regulatornog dijela sa 75 članaka koji su, kao i kod direktiva o
koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi roba te ugovora
o javnim uslugama, poredani redoslijedom kojim se odvija postupak nabave. Regulatorni dio direktive
uključuje sljedeće novosti:
Kad je riječ o roku za provedbu Direktive u nacionalnom zakonodavstvu do 31. siječnja 2006. godine,
iznimku predstavlja Direktiva kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima vo-
doopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga koja predviđa 35 mjeseci za provedbu proširenja
djelokruga na poštanske usluge. Postupak kojim se utvrđuje je li određena djelatnost izravno uključena
u tržišnu utakmicu te stoga može biti isključena iz djelokruga Direktive od strane Komisije EU-a već je u
primjeni od 30. travnja 2004.
ZAKONODAVNI OKVIR EU-a O JAVNOJ NABAVI KAO OSNOVA ZA NACIONALNI ZAKONODAVNI OKVIR 119
nacionalni zakonodavni okvir
o javnoj nabavi
1. NACIONALNI ZAKONODAVNI OKVIR O JAVNOJ NABAVI
1.1 UVOD
Dva su glavna nacionalna pravna izvora u javnoj nabavi – Zakon o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN) i
Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Na temelju tih dvaju zakona done-
sene su sljedeće uredbe:
1. siječnja 2002. na snagu je stupio Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine br. 117/01) koji je već uzeo
u obzir neke od odredbi pravne stečevine.
Donošenjem ZJN-a postupno je ukinuta Uprava Ministarstva financija koja je bila zadužena za provedbu
Zakona. Umjesto toga, osnovane su dvije zasebne neovisne ustanove kako bi preuzele odgovornost za
koordinaciju pitanja vezanih uz javnu nabavu:
- Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske (za dodatne informacije vidi Poglavlje 3 ovog dijela,
točka 1)
- Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave (za dodatne informacije vidi Poglavlje 3 ovog
dijela, točka 2).
ZJN u osnovi propisuje temeljna načela postupka javne nabave, utvrđuje stranke na koje se zakon odno-
si, definira područje nadležnosti UJN-a i Državne komisije te određuje faze u postupku nabave. Glavne
kategorije institucija na koje se ZJN odnosi su:
1) država, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugi subjekti koji su korisnici
državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
U ljeto 2005. ZJN je doživio izmjene i dopune koje su objavljene u Zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o javnoj nabavi, Narodne novine br. 92 od 27. srpnja 2005., a stupile na snagu 1. listopada 2005.
Tim izmjenama i dopunama ZJN se još približio zakonodavstvu i standardima EZ-a na području javne
nabave. Međutim, velik dio odredbi trenutačno vrijedećih direktiva EZ-a (vidi Poglavlje 1 ovog dijela, toč-
ka 1.2.2.2) još nije pretočen u nacionalno hrvatsko zakonodavstvo o javnoj nabavi. Da bi se to postiglo,
Vlada Republike Hrvatske tijekom 2006. planira izraditi potpuno novi Zakon o javnoj nabavi.
Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave (Narodne novine br. 117/03) stupio je na
snagu u srpnju 2003. godine, ustanovljavajući Državnu komisiju kao neovisnu komisiju koja je odgovorna
Hrvatskom saboru. Državna komisija nadležna je za neovisnu kontrolu postupaka javne nabave u sklopu
djelatnosti i nadležnosti propisanih u Zakonu o javnoj nabavi, osobito u članku 71. ZJN (za dodatne infor-
macije vidi Poglavlje 3 ovog dijela, točka 2.).
1.1 UVOD
Središnje je državno tijelo koje se bavi pitanjima vezanima uz postupak javne nabave Ured za javnu naba-
vu. Njegov institucionalni ustroj temelji se na članku 69. ZJN-a i Uredbi koja propisuje njegovo osnivanje.
Uredba o osnivanju Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske (NN br. 179/03) donesena je u
studenome 2003. Ured je osnovan u veljači 2004., sa sjedištem u prostorijama Ministarstva financija, a
od rujna 2005. mijenja sjedište i djeluje u novim prostorijama, odvojenima od Ministarstva. U kolovozu
2005. donesena je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o osnivanju Ureda za javnu nabavu Vlade
Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama br. 98/05.
Zadaci
Uredbom o osnivanju Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske (NN 179/03 i 98/05) UJN je
osnovan kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske, a podijeljene su mu nadzorne, provedbene, sa-
vjetodavne i instruktivne ovlasti te evidencijske, analitičke, edukacijske i mnoge druge zadaće.
Sljedeći je ključni zadatak UJN-a priprema i provedba programa obuke s područja javne nabave te kon-
trola njihove provedbe.
Ustroj
Za obavljanje poslova iz djelokruga UJN-a ustrojene su tri unutarnje ustrojstvene jedinice, i to:
2.1 UVOD
Kao i UJN, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave osnovana je 2003. godine. Prethodno
djelujući kao dio Ministarstva financija, Državna komisija definirana je kao državno tijelo koje samostalno
i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu po-
stupaka javne nabave (NN br. 117/03), koji je stupio na snagu 23. srpnja 2003.
Ustroj i članovi
Državna komisija djeluje u skladu s čl. 2. Zakona o Državnoj komisiji na temelju vlastitog statuta. Odgo-
vorna je jedino Hrvatskom saboru.
Državna komisija sastoji se od pet članova, od kojih je jedan predsjednik, a jedan zamjenik predsjednika.
Sukladno čl. 3. Zakona o Državnoj komisiji, sve članove, predsjednika i njegova zamjenika imenuje i ra-
zrješava dužnosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade. Njihov mandat traje pet godina i mogu se ponovno
izabrati (čl. 4. Zakona o Državnoj komisiji).
Sukladno čl. 4. Zakona o Državnoj komisiji, svi članovi Državne komisije moraju biti fakultetski obrazo-
vani, imati deset godina radnog iskustva i tri godine iskustva na području javne nabave te odgovarajuće
stručno znanje. Najmanje tri člana moraju biti diplomirani pravnici, dok ostali članovi mogu biti diplomira-
ni ekonomisti ili diplomirani inženjeri tehničkih struka. Na predsjednika se primjenjuju stroži zahtjevi. Uz
to što mora imati diplomu pravnog fakulteta, mora imati i položen pravosudni ispit.
Zadaci
Državna komisija nadležna je za kontrolu postupaka javne nabave na temelju žalbi pokrenutih od strane
sudionika u postupku javne nabave. Svaki ponuditelj ili natjecatelj koji sudjeluje u postupku nabave i pret-
hodno je uložio prigovor naručitelju može podnijeti pisanu žalbu Državnoj komisiji. U usporedbi s mno-
gim zemljama članicama EU-a u kojima odluku o žalbama sudionika koji su prethodno uložili prigovor
naručitelju donose odgovarajuća ministarstva ili konačno sudovi, u Republici Hrvatskoj za rješavanje žalbi
nadležna je Državna komisija. Državna komisija time predstavlja stručno polusudsko tijelo prve instancije
koje djeluje samostalno i odgovorno je samo Hrvatskom saboru u skladu s čl. 2. st. 5. Zakona o Državnoj
komisiji. Odluke Državne komisije donose se u obliku rješenja te su konačne i obvezujuće (za dodatne
informacije o sustavu pravnih lijekova vidi Dio D).
Drugi je važan zadatak Državne komisije, sukladno čl. 9. Zakona od Državnoj komisiji, podnošenje go-
dišnjeg izvješća Saboru o svojem radu i stanju na području javne nabave.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, koji se primjenjuje od 1. listopada
2005., Hrvatski sabor učinio je dodatni korak u prilagodbi nacionalnog prava pravu Europske unije te na
taj način na tom području dodatno popravio preduvjete za budući ulazak Republike Hrvatske u Europsku
uniju. Kada RH pristupi Europskoj uniji, za nju će, kao i za sve ostale države članice EU-a, vrijediti Ugovor
o europskim zajednicama te uredbe i direktive EU-a, uz obvezu njihove implementacije u nacionalno
pravo. Na snazi će biti temeljne slobode zajedničkog tržišta: sloboda prometa roba, sloboda osnivanja
podružnica i sloboda prometa usluga.
Temeljna načela Ugovora o EZ-u – obveza postojanja transparentnog tržišnog natjecanja, ravnoprav-
nost i zabrana diskriminacije na temelju državljanstva – u obliku primarnog prava obuhvaćaju sve javne
nabave i neovisno o direktivama EZ-a stvaraju standard prema kojem su države članice EU-a dužne uskla-
diti svoje djelovanje. U slučaju kada se u RH koriste europska financijska sredstva, EU zahtijeva poštovanje
europskih standarda već i prije formalnog pristupa zemlje Europskoj uniji.
Pravo javne nabave, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, zajednički podliježe zahtjevu da se za utrošena
javna sredstva, dakle sredstva poreznih obveznika, dobije najbolji mogući učinak uz gospodarski najpo-
voljniju ponudu i uz najprihvatljiviju cijenu (obveza ekonomičnog postupanja). Istodobno treba – počevši
od određene granične vrijednosti (praga) – dati doprinos prevladavanju nacionalnih granica te omogućiti
tržišno natjecanje unutar jednog većeg gospodarskog prostora. Upravo je zato zabranjena diskriminacija
ponuditelja i natjecatelja, ali i diskriminacija proizvoda utemeljena na njihovu podrijetlu. Načela transpa-
rentnosti i nepatvorenog supranacionalnog tržišnog natjecanja utemeljenog na ravnopravnom postupanju
odražavaju se ne samo u Ugovoru o EZ-u, nego u velikoj mjeri i u hrvatskom pravu.
U sklopu Ugovora o EZ-u, a kod javnih nabava koje spadaju u njegovo područje primjene (iznimke su
malobrojne), neovisno o graničnim vrijednostima, uvijek vrijede spomenuta opća načela. Ako se primje-
njuje Ugovor o EZ-u, javni naručitelj mora osigurati barem prikladan stupanj javnosti. To uključuje objave,
mogućnost logičnog poimanja odluka i objektivan način postupanja u postupcima javne nabave. Moguć-
nost kontrole donesenih odluka mora biti zajamčena.
Pojedine institucije koje u državama članicama EU-a donose odluke o javnim nabavama pokušavaju se ar-
gumentiranjem izvući od obveze primjene ovdje ukratko prikazanog prava javne nabave pretpostavljajući
da će time za sebe stvoriti vremensku ili neku drugu prednost. U Republici Hrvatskoj ne bi trebalo slijediti
takve primjere. Načela prava javne nabave u pravilu su od pomoći naručitelju, a promatrano u cjelini,
pomažu mu da ispuni obvezu ekonomičnog postupanja. Pravilno primijenjeno pravo javne nabave suzbija
i korupciju te visoke štete u nacionalnom gospodarstvu koje ona izaziva. Ova tvrdnja stoji već i za javne
nabave ispod granične vrijednosti EZ-a.
DEFINICIJE 2.
2.1. NARUČITELJ
Pravo javne nabave primjenjuje se na javne (klasične) naručitelje (članak 4. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona
o javnoj nabavi) i na s njima pod određenim pretpostavkama izjednačene gospodarske subjekte, kao i na
– prema pravu EU-a samo za nabave iznad, a prema Zakonu o javnoj nabavi i za nabave ispod granične
vrijednosti EZ-a – naručitelje u područjima vodoopskrbe, energetike, prometa i telekomunikacija (članak
4. st. 1. toč. 1. i članak 5.). Ovi posljednji nazivaju se sektorski naručitelji.
Pitanje treba li konkretnog naručitelja ubrojiti u ovu ili onu skupinu važno je za njegovo postupanje u smi-
slu prava javne nabave, a osobito iz perspektive europskog prava. Pojedinosti o tome nalaze se osobito u
dijelu IV. (članak 9. itd.) Zakona o javnoj nabavi.
Područje primjene propisa o javnoj nabavi određuje se putem pojma „naručitelja“. Naručitelji su, uz
državu, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave te pravne osobe osno-
vane s posebnom svrhom ispunjavanja zadataka od općeg interesa, a za cilj nemaju ostvarivanje dobiti te
se odlikuju posebnom povezanošću s državom. Postojanje posebne povezanosti s državom pretpostavlja
se i u slučaju kada država preuzima rizike poslovanja određene institucije. Prema europskom pravu, isto-
dobno moraju biti ispunjena tri već spomenuta kriterija. Prema praksi Suda EZ-a, a neovisno o temeljnom
aktu institucije, mjerodavna je stvarno obavljana djelatnost utvrđena prema objektivnom kriteriju (funkcio-
nalni pojam naručitelja). U obveznike primjene Zakona o javnoj nabavi spadaju i udruge kojima su osnivači
tijela ili pravne osobe iz čl. 4. st. 1. toč. 1. i 2. Zakona o javnoj nabavi.
Pojedinosti proizlaze iz članka 4. Zakona o javnoj nabavi. Vlada RH je (čl. 4. st. 2.) listu obveznika primjene
Zakona o javnoj nabavi – koja nije konačna – donijela 9. veljače 2006. te je objavila u Narodnim novinama
18/2006 od 15. veljače 2006.
Za svaku državu članicu EZ-a mjerodavni su popisi institucija i kategorija javnog prava koje ispunjavaju gore
navedene kriterije (npr. kod građevinskih radova, prilog I. Direktive 2004/18/EEZ).
Sektorski naručitelji su naručitelji opisani u članku 4. st. 1. toč. 4. i članku 5. Zakona o javnoj nabavi, a
osobito oni koji imaju zadatke opskrbe stanovništva vodom i energijom te pružanja prometnih i teleko-
munikacijskih usluga.
Razlika između javnih i sektorskih naručitelja prema člancima 4. i 5. utvrđena je već u relevantnim direkti-
vama EU-a. U Zakonu o javnoj nabavi ona se spominje kod definicije posebnih ili isključivih prava (ovlasti)
u čl. 2. toč. 18., što igra ulogu kad je riječ o pravnim osobama kao naručiteljima prema čl. 4. st. 1. toč. 4.
i iznimkama od zakona s obzirom na usluge prema čl. 6. toč. 4.
Ta razlika ipak prije svega ima značenje kod ostavljanja mogućnosti izbora određenog postupka nabave
(čl. 9. st. 4.). Sektorski naručitelji mogu umjesto otvorenog ili ograničenog postupka, koji se nameću sami
po sebi, izabrati pregovarački postupak nabave, bilo uz prethodnu objavu poziva (čl. 9. st. 4.) ili bez nje
Ako su utvrđeni vrsta i karakter naručitelja, treba ispitati ima li nabava koja se namjerava provesti svojstvo „javne
nabave“ ili vrijede iznimke od primjene zakonskih odredbi (stvarno područje primjene).
Ugovori o javnoj nabavi postoje kada javni naručitelj trećoj osobi daje nalog za nabavu robe ili pružanje usluga uz na-
platu. Ovdje spadaju i koncesije, ali za njih još nema odgovarajuće zakonske regulative. Ugovori o javnoj nabavi u smislu
Zakona o javnoj nabavi su ugovori o javnoj nabavi roba, obavljanju radova ili pružanju usluga, usp. čl. 1. Zakona. Oni se
sklapaju u pisanom obliku (članak 2. st. 13.).
Kada javni naručitelj odluči samostalno obaviti određeni posao, ne postoji ugovor o javnoj nabavi. Budući da je javni
naručitelj slobodan donijeti odluku o tome na koji će način organizirati obavljanje svojih zadataka, on pod određenim
pretpostavkama može svoj zadatak prenijeti drugom javnom naručitelju.
Tzv. inhouse-poslovi su prema praksi Suda EZ-a oslobođeni primjene pravila javne nabave samo onda kada javni naru-
čitelj nad određenom institucijom ima istu onakvu stopostotnu kontrolu kao u svom vlastitom području. Takvo što se
može očitovati u obliku mješovitih javnih institucija, kada, primjerice, više općina zajednički osnuje jednu instituciju. Svaki
eventualni utjecaj neke privatne fizičke ili pravne osobe isključuje pretpostavku stopostotne kontrole, a time i mogućnost
postojanja inhouse-posla (Sud EZ-a, presuda od 11.1.2005. – pravna stvar C-26/03 „Grad Halle“).
Međutim, i kod ugovora o javnoj nabavi koji se nalaze izvan područja primjene direktiva o javnoj nabavi javni naručitelj
mora osigurati barem primjeren stupanj javnosti. Prema mišljenju Suda EZ-a (odluka od 21.7.2005. – pravna stvar C-
231/03 - „Coname“), on mora na temelju analize tržišta osigurati potreban stupanj javnosti za one gospodarske subjekte
(izvan EU-a) koji bi mogli imati interesa za konkretnu javnu nabavu. Posredna diskriminacija, uzrokovana nedostatnim
mogućnostima informiranja nastalima zbog izostanka objave javne nabave, nije u skladu s europskim primarnim pra-
vom.
Iznimke
Iznimke se, primjerice, odnose na zaštitu tajnosti, sigurnosne interese države, a u danim slučajevima i na međunarodne
sporazume, pa i sporazume koji se odnose na razmještaj vojnih snaga. Uz to, izuzeti su ugovori o radu ili određene
usluge istraživanja i razvoja, kao i određene financijske usluge (čl. 6.). Nisu obuhvaćene nabave koje se tiču stjecanja,
zakupa ili najma zemljišta, postojećih zgrada ili neke druge nepokretne imovine ili prava na njih. Ostale iznimke već su
prije spomenute u vezi sa sektorskim naručiteljima.
Vrsta davanja
Glede stvarnog područja primjene, potrebno je razlikovati javne nabave s obzirom na vrstu činidbi. Za različite vrste
davanja primjenjuju za različita posebna pravila. Treba istaknuti da prije svega vrijede različite granične vrijednosti (o tome
vidi poglavlje 3. br. 3.). Temeljno razlikovanje između pojedinih vrsta davanja sadržano je u direktivama EZ-a o javnoj
nabavi.
U svrhu određivanja predmeta ugovora o javnoj nabavi, u prvom redu treba uputiti na pojmovne definicije sadržane u
čl. 2. Zakona.
Ugovor o javnoj isporuci robe („ugovor o javnoj nabavi robe“) za predmet ima nabavu „robe“. Ta se na-
bava osobito odnosi na kupnju ili kupnju na otplatu, zakup ili leasing, najam s opcijom kupnje ili bez nje,
a u danom slučaju uključuje i sporedne činidbe (članak 2. toč. 7.).
Ugradnja i postavljanje mogu biti dio ugovora o nabavi robe. U ovom je slučaju, neovisno o udjelu ra-
dova u vrijednosti ugovora, za utvrđivanje granične vrijednosti EZ-a mjerodavna vrijednost isporučene
robe.
Ugovori o uslugama
Ugovor o javnim uslugama (članak 2. toč. 9.) za predmet ima davanja koja se ne odnose ni na isporuke
roba niti na obavljanje radova. To uključuje i djelatnost projektiranja kao ugovornog davanja.
Kod ugovora koji obuhvaćaju više ugovornih predmeta (npr. kupnja i popravak neke robe ili gradnja i
stavljanje u pogon nekog uređaja) često postoje problemi razgraničenja. Ako se, uz davanja pružanjem
usluga, trebaju izvršiti i davanja koja obuhvaćaju isporuku roba ili obavljanje radova, ugovore treba razli-
kovati kako slijedi:
Ugovor o javnoj nabavi koji obuhvaća i robe i usluge smatra se ugovorom o uslugama ako je vrijednost
usluga veća od vrijednosti roba (članak 2. toč. 9.).
Ugovor o javnoj nabavi koji, uz radove, obuhvaća i usluge koje u odnosu na radove predstavljaju spored-
nu činidbu prema glavnom predmetu ugovora smatra se ugovorom o radovima.
Ugovor o javnoj nabavi koji, uz usluge, obuhvaća i radove koji u odnosu na glavni predmet ugovora
neovisno o svojoj vrijednosti čine sporednu činidbu prema presudi Suda EZ-a smatra se ugovorom o
uslugama.
Koncesije za pružanje usluga također su ugovori javne nabave. One nisu regulirane Zakonom o javnoj
nabavi. Ni u europskom pravu nema propisa koji bi se na njih mogao primijeniti.
Koncesije za pružanje usluga od ugovora o javnim uslugama razlikuju se samo time što se protudavanje
za pružanje usluge koja je predmet koncesije sastoji u pravu na upravljanje pružanjem usluge tijekom
određenog razdoblja, uz eventualno dodatno novčano davanje. Gospodarski rizik snosi isključivo kori-
snik. Kao primjer mogu poslužiti davanja usluga u prometu bez javnih subvencija.
Ugovori o radovima
Ugovor o javnim radovima za predmet ima ili izvođenje ili istodobno projektiranje i izvođenje građevinskih ra-
dova (čl. 2. br. 8.). Građevinom se smatra rezultat radova u području visokogradnje ili niskogradnje koji po svojoj
biti treba ispuniti određenu gospodarsku ili tehničku funkciju. Odredba čl. 621. Zakona o obveznim odnosima pod
„građevinom“ podrazumijeva zgrade, brane, mostove, tunele, vodovode, kanalizacije, ceste, željezničke pruge,
bunare i ostale građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije radove.
Ugovorima o javnim radovima mogli bi se smatrati i ugovori s trećim osobama koje u interesu ili na poticaj javnog
naručitelja realiziraju građevinske projekte.
Već se i na sam konkretan ugovor s nositeljem gradnje, bio to ugovor o kupnji-najmu ili ugovor o leasingu (a ne
tek ugovor o gradnji), primjenjuju europska pravila tržišnog natjecanja.
Građevinske koncesije
I građevinske koncesije (koje još nisu zakonski regulirane, ali ih se prema europskom pravu javnih nabava smatra
potrebnim regulirati) prema općem mišljenju ubrajaju se u ugovore o javnoj nabavi. One se od ugovora o javnoj
nabavi, upravo kao i koncesije za pružanje usluga, razlikuju samo time što se protudavanje za izvršene građevinske
radove sastoji u pravu na korištenje građevine ili upravljanje njome tijekom određenog razdoblja, uz eventualno
dodatno novčano davanje.
Razgraničenje između običnog ugovora o javnim radovima i građevinske koncesije trenutačno stvara teškoće. Ako
javni naručitelj snosi troškove i rizike, tada je riječ o običnom ugovoru o javnim radovima. Ako se, pak, rizici i
troškovi – npr. za razdoblje od 20 godina – prenose na korisnika, tada je riječ o građevinskoj koncesiji.
Mješoviti ugovori
Česti su mješoviti ugovori nastali kombinacijom spomenutih vrsta ugovora. U tim je slučajevima prije svega važno
ne spajati ugovorno davanje s ciljem ugovora kako bi se na taj način izbjegla primjena granične vrijednosti EZ-a ili
bagatelna granica za primjenu Uredbe za javne nabave male vrijednosti. Zabrana zaobilaženja sadržana u članku
7. st. 3. i članku 8. stavcima 6. i 7. ne smije se izbjegavati pri izračunu vrijednosti nabave.
U dijelu IV. Zakona pobrojene su vrste postupaka javne nabave između kojih naručitelj može birati u skladu s
člankom 9. st. 1. Zakona. Vrste javnih nabava opisane su i u članku 2. Uredbe o postupcima nabave u području
ispod granične vrijednosti.
U području iznad praga od 200.000 kuna ponajprije je bitno razlikovanje između klasičnih naručitelja prema članku
4. (članak 9. st. 3.) i sektorskih naručitelja prema članku 5. (članak 9. st. 4.). Za njih vrijede različiti stupnjevi slobode
pri odabiru načina nabave. Prema pravu EU-a, sektorski naručitelji, koji su događanjima na tržištu bliži od klasičnih
naručitelja, imaju bez daljnjeg uvjeta mogućnost tražiti izvršitelje posla putem pregovaračkog postupka nabave, uz
prethodnu objavu poziva za nadmetanje.
Prema članku 10. Zakona javno je nadmetanje (članak 9. st. 2. toč. 1.) usmjereno prema svim zainte-
resiranim gospodarskim subjektima. U tom se postupku objavljuje poziv za nadmetanje, tj. poziv za do-
stavljanje ponuda za nadmetanje. Pravna ili fizička osoba koja je u postupku javnog nadmetanja dostavila
ponudu naziva se „ponuditelj“ (članak 2. br. 6.).
Ovaj postupak čini se najprikladnijim za izbjegavanje dogovaranja cijena i korupcije. Naručitelj u ovom
postupku ne može unaprijed doznati ili unaprijed odrediti tko će se natjecati za posao. Ako su ponude
transparentne i ako se s njima jednako postupa, postoji najveća mogućnost za ostvarenje pravog nadme-
tanja. Sama činjenica da se svi ponuditelji ne mogu međusobno poznavati prije raspisivanja natječaja može
ograničiti, a možda čak i spriječiti stvaranje kartela dogovaranjem cijena između više ponuditelja.
Onaj tko se kao javni naručitelj odluči poslužiti ovom vrstom postupka ne mora svoj izbor posebno
obrazlagati.
U ograničenom postupku nabave ponude mogu podnijeti samo oni gospodarski subjekti koje je javni
naručitelj pozvao (članak 2. br. 15.). Zakon o javnoj nabavi u svom u članku 11. nadmetanje po pozivu u
ograničenom postupku (članak 9. st. 2. br. 2.) uređuje u obliku dvostupanjskog postupka:
Zahtjevu koji se upućuje sposobnim natjecateljima prethodi javno nadmetanje za samo sudjelovanje
u drugoj fazi postupka. Naručitelj u prvoj fazi mora na temelju zahtjeva sudionika, a prema već prije
objavljenim kriterijima, razdvojiti sposobne od nesposobnih natjecatelja. U ovoj su fazi bitni natjecatelj i
njegova sposobnost, ali ne i sadržaj same ponude. Ponuda se razmatra tek u sljedećoj fazi. Ponudu mogu
dostaviti samo oni natjecatelji koje je naručitelj pozvao da dostave ponudu.
Onaj tko je kao fizička ili pravna osoba podnio zahtjev za sudjelovanje naziva se „natjecatelj“ (članak 2.
br. 5.). Ako poslije dostavi ponudu smatra se „ponuditeljem“ (članak 2. br. 6.).
Ona tko u svojstvu javnog naručitelja izabere ovu vrstu postupka mora za to imati jedan od razloga nave-
denih u članku 11. stavku 4. te taj razlog dokumentirati.
Izravna pogodba u pregovaračkom postupku nabave (članak 9. st. 2. toč. 3.) treća je vrsta postupka
propisana Zakonom o javnoj nabavi. Zakon pravi razliku između primjene ove vrste postupka za klasične
javne naručitelje i primjene za sektorske naručitelje.
Postoje pregovarački postupci s prethodnom javnom objavom poziva za nadmetanje, tj. poziva za podno-
šenje zahtjeva za sudjelovanje (članak 12. st. 1.), ili bez prethodne objave (članak 12. st. 6.).
Sektorski naručitelji mogu, uz ispunjavanje posebnih pretpostavki navedenih u članku 12. st. 7., izabrati
postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje.
Onaj tko kao naručitelj izabere postupak bez objave poziva za nadmetanje mora dodatno poštovati
odredbe članka 13. te najmanje 15 dana prije sklapanja ugovora u Narodnim novinama objaviti odluku o
Budući da je u slučaju pregovaračkog postupka riječ o iznimci od prije spomenutih vrsta postupaka,
pozorno se moraju preispitati zakonom utvrđene pretpostavke za primjenu ovog postupka, a odluka o
primjeni mora se posebno obrazložiti.
ZJN za nabave čija vrijednost u jednoj proračunskoj ili poslovnoj godini ne prelazi 200.000 kuna bez
PDV-a omogućava provedbu olakšane vrste postupka na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o
postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (članak 7. st. 2. Zakona o javnoj nabavi).
Druga granica bagatelne vrijednosti u iznosu od 20.000 kuna navedena je u članku 5. Uredbe. Kod na-
bava čija je vrijednost niža od navedenog iznosa nije potrebno sudjelovanje stručne komisije naručitelja
(članak 6. st. 1.). Ako je ta mogućnost prije objavljena, postupak se može provesti bez javnog otvaranja
ponuda (članak 6. st. 2.).
Spomenute vrste postupaka nabave u svojoj se temeljnoj strukturi primjenjuju i kod nabava s vrijednošću
do 200.000 kuna (članak 2. st. 1. Uredbe). One se tu radi razlikovanja nazivaju drugim imenima:
Olakšanja u odnosu na nabave koje imaju više vrijednosti s jedne se strane sastoje u tome da za izbor
vrste postupka nije potrebna prethodna suglasnost Ureda za javnu nabavu (članak 2. st. 2. Uredbe). Ipak,
naručitelj je obvezan na zahtjev Ureda za javnu nabavu u traženom roku dostaviti podatke iz evidencije
(članak 11. st. 2.). S druge su, pak, strane olakšane odredbe o izboru vrste postupka.
Za ograničeno prikupljanje ponuda članak 4. Uredbe utvrđuje samo da naručitelj mora pozvati najmanje
pet ponuditelja po vlastitom izboru da dostave ponudu.
Za izravno je ugovaranje utvrđeno da se ono za nabave vrijednosti do 20.000 kuna može provesti čak i
bez prethodne provedbe postupka javnog ili ograničenog prikupljanja ponuda (članak 5. st. 1. Uredbe).
Inače mogućnost izravnog ugovaranja postoji ako je naručitelj u prethodnom postupku javnog ili ograni-
čenog prikupljanja ponuda dobio samo jednu prihvatljivu ponudu (članak 5. st. 2.).
2.4. OSTALO
Uobičajen primjer ugovora o javnim radovima u europskom pravu javne nabave jest ugovor s jedi-
ničnom cijenom za tehnički i gospodarski jedinstvena davanja u dijelovima čija se količina može izraziti
određenom mjerom, težinom ili brojem komada.
Radovi se u pravilu opisuju uopćenim prikazom građevinskog zadatka (opisa gradnje) te strukturiranom
tehničkom specifikacijom po dijelovima radova. Pri tome se pod isti redni broj (poziciju) uvrštavaju samo
ona davanja koja se po svom sastavu i po formiranju cijena mogu smatrati davanjima iste vrste. Iznimno za
različite vrste davanja postoji jedna sveobuhvatna skupna pozicija (usp. također poglavlje 3., točka 6.3.2.).
Međutim, hrvatski Zakon o javnoj nabavi označava neprihvatljivom ponudu u kojoj nije izražena jasna
ukupna cijena u apsolutnom iznosu (čl. 60. st. 1. toč. 11. Zakona o javnoj nabavi).
Uz ugovor s jediničnom cijenom, prema europskom pravu javne nabave moguć je i ugovor prema cijeni
proizvodnje ili prema cijeni sata rada. Doduše, zbog opasnosti od pojave nepravilnosti, posljednje spome-
nutu vrstu ugovora treba primjenjivati oprezno, što osobito vrijedi kada je riječ o radovima obračunatima
po satu rada i uvrštenima u opis davanja. Isplata naknade prema cijeni proizvodnje može se iznimno raz-
motriti samo ako naručitelj točno utvrđivanje cijene nije smatrao mogućim. Prednost u tom slučaju treba
imati fiksno utvrđena cijena proizvodnje.
I ugovor s paušalnom cijenom spada u moguće vrste ugovora u europskom pravu javne nabave. Predu-
vjet je da je davanje s obzirom na način izvršenja i opseg točno određeno te da ne treba računati s pro-
mjenom u izvršenju davanja. Ova ugovorna forma u slučaju većih poslova, a protivno očekivanjima, često
daje povoda za sporove kada se pojave tvrdnje o razlikama između izvršenih i ugovorom predviđenih
davanja. U području građevinske djelatnosti uvijek treba računati s određenim izmjenama, što kao takvo
može dovesti do naknadnih potraživanja za koja se vrlo teško može utvrditi odgovarajuća obračunska
osnova.
Zato se paušalne cijene trebaju ugovarati samo nakon pozornog preispitivanja i samo u za to prikladnim
slučajevima. Oni dijelovi davanja čija se vrsta ili opseg u trenutku javne nabave još ne mogu točno odrediti
(npr. zemljani radovi ili izgradnja temelja) trebaju biti dodijeljeni po jediničnim cijenama.
Ni javna nabava koja se provodi na temelju programa davanja, a niti javna nabava koja se provodi sažima-
njem ukupnih davanja na jednog izvršitelja, ne stvara obvezu ugovaranja paušalne cijene.
(Hrvatski Zakon o javnoj nabavi ne poznaje okvirni sporazum kao način nabave.)
Okvirni sporazum je sporazum s jednim ili više gospodarskih subjekata unutar kojega se utvrđuju
uvjeti obavljanja određenih poslova koji će biti dodijeljeni tijekom određenog razdoblja, a osobito se
utvrđuju izgledna cijena i količine. Zabranjena je zloupotreba ove vrste ugovora u svrhu sprečavanja,
ograničavanja ili krivotvorenja nadmetanja.
Ako je okvirni sporazum sklopljen prema postupku koji je usklađen s regulativom EU-a, pojedinačni se
poslovi mogu dodjeljivati bez prethodnog poziva na nadmetanje.
Ne postoji izrijekom navedena nacionalna regulativa. Ipak, prema pravu EU-a okvirni sporazum (npr. za
radove na održavanju građevina) na području klasičnih direktiva nije isključen. Njegovo bi trajanje tada,
ako je moguće, a u skladu s Direktivom 2004/18/EG, trebalo biti ograničeno na najviše četiri godine.
Postupak javnog oglašavanja nagrade za izbor najboljeg rješenja javnom naručitelju treba pomoći da
na temelju komparativne procjene koju daje ocjenjivački sud te dodjelom nagrada i naknada prihvati
određeni plan ili projekt (prostorno planiranje, urbano planiranje, arhitektura, građevinarstvo ili obrada
podataka). Ovaj se postupak može ustrojiti i kao sastavni dio postupka javne nabave te vodi ka sklapanju
javnog ugovora o uslugama. Tako se, primjerice, za jedan građevinski posao čija izvedba tek slijedi može
raspisati postupak javnog oglašavanja nagrade za izbor najboljeg projektnog rješenja natječajem, a koji
može prethoditi samom građevinskom poslu ili biti u njega integriran. Projekt podliježe pod primjenu
općih pravila ugovora o uslugama u smislu članka 2. br. 9. Zakona o javnoj nabavi.
U Zakonu o javnoj nabavi postupak javnog oglašavanja nagrade za izbor najboljeg rješenja izrijekom je
spomenut na kraju članka 12. st. 7. Prema toj odredbi sektorski naručitelji mogu se koristiti pregova-
račkim postupkom bez prethodne objave poziva za nadmetanje kada je ugovor o uslugama posljedica
natječaja te posao mora, sukladno objavljenim pravilima, biti dodijeljen prvonagrađenom sudioniku ili
jednom od prvonagrađenih sudionika natječaja. U drugom slučaju, svi prvonagrađeni sudionici moraju biti
pozvani na sudjelovanje u pregovaranju.
Za područje do 200.000 kuna članak 8. st. 2. Uredbe o postupku nabave roba, radova i usluga male vri-
jednosti određuje na koji se način i prema kojim kriterijima kod takvih natječaja za izbor najboljeg rješenja
treba utvrditi „najpovoljnija ponuda“. Treba prihvatiti ekonomski najprihvatljiviju ponudu prema cijeni i do-
datnim kriterijima odabira navedenima u dokumentaciji za nabavu. Tu se misli na kvalitetu nacrta, njegovu
ekonomsku iskoristivost i mogućnost kasnije primjene (održivost).
Kao i u svakom drugom postupku, tako i u ovom sveobuhvatno vrijede opća načela nabave iz Zakona o
javnoj nabavi (članak 3.). Potrebno je istaknuti načela transparentnosti, zabrane diskriminacije i ravnoprav-
nog postupanja, kako u samom postupku, tako i u formuliranju zahtjeva za stvaranje objektivnih kriterija.
U postupku javnog oglašavanja nagrade za izbor najboljeg rješenja putem natječaja potrebno je razmotriti
sljedeće posebnosti:
U uvjetima provedbe ovog postupka – a dodatno na pravila sadržana u zakonu – trebalo bi po-
sebno pojasniti isplaćuju li se i kakve se nagrade isplaćuju te obavlja li se otkup radova, koja prava
i obveze po pitanju natječajnih radova trebaju postojati (primjerice reguliranje prava vlasništva
na dostavljenim modelima, prava korištenja s pravom na prenošenje prava korištenja ili bez
njega, prava na izmjene i korištenje, pravo prve objave u korist organizatora natječaja), kao
i postoji li i kakvo je pravo na dobivanje posla za natjecatelje nagrađene odlukom ocjenjivačkog
suda.
Europsko pravo javne nabave i Zakon o javnoj nabavi u svrhu očuvanja što je moguće šireg nadmetanja pred-
viđaju više vrsta javnih nabava složenih po stupnjevima. Čl. 3. treba promatrati kao općevrijedeći, središnji
propis Zakona o javnoj nabavi. Prema tom članku naručitelj je u postupku javne nabave dužan poštovati načela
zabrane diskriminacije, transparentnosti i ravnopravnog postupanja prema svim ponuditeljima i natjecateljima.
Otvoreni i ograničeni postupak su standardni postupci (članak 9. st. 2. Zakona o javnoj nabavi). Pregova-
rački postupak predstavlja izniman slučaj koji je potrebno posebno obrazložiti (članak 9. st. 3.).
Prema praksi Suda EZ-a, odredbe direktiva o javnoj nabavi koje sadržavaju iznimke u odnosu na propise koji
trebaju jamčiti učinkovito ostvarivanje prava zajamčenih pravom EZ-a, a koje reguliraju područje javnih nabava,
trebaju se tumačiti usko. Uz to, teret dokaza o postojanju izvanrednih okolnosti kojima se opravdava primjena
iznimki predviđenih ovim odredbama je na onome tko se na njih želi pozivati (Sud EZ-a od 2.6.2005., pravna
stvar C-394/02).
Naručitelj koji se, primjerice, odluči za izniman slučaj provedbe pregovaračkog postupka bez prethodne
objave poziva za nadmetanje prema čl. 12. st. 6. toč. 1. crtica 2. te nabavu iz tehničkih razloga želi izravno po-
vjeriti određenom gospodarskom subjektu mora kumulativno izložiti i dokazati dva preduvjeta: s jedne stra-
ne, radovi koji čine predmet nabave moraju gledano s tehničke strane biti posebni, a s druge strane, na temelju
te tehničke posebnosti mora biti nužno potrebno nabavu povjeriti određenom gospodarskom subjektu.
Prema europskom pravu, za iznimnu primjenu izravne pogodbe zbog razloga iznimne žurnosti kumulativno
se moraju ispuniti tri pretpostavke: nastanak nepredvidljivog događaja, prisilni razlozi neodgodivog djelo-
vanja koji onemogućuju pridržavanje rokova propisanih u drugim postupcima te uzročna veza (tzv. kauzalni
neksus) između nepredvidljivog događaja i nastanka prisilnih razloga za neodgodivo djelovanje. Nužnost izvo-
đenja radova unutar javnopravnih rokova ne može se smatrati takvim prisilnim razlogom jer je predviđena
mogućnost određivanja rokova od strane tijela vlasti. Ovim se razlogom ne može opravdati ni izostanak objave
javnog poziva za sudjelovanje u nadmetanju.
U otvorenom postupku svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu podnijeti ponude (članak 2. br. 14.
i članak 10.). To je uobičajeni postupak.
Od natjecatelja ili ponuditelja može se u svrhu pribavljanja dokaza o sposobnosti (stručnosti, učinkovito-
sti i pouzdanosti) zahtijevati dostava podataka o poslovanju, uključujući podatke o osoblju i opremi, kao i o
Prema hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi moraju biti ispunjeni uvjeti iz članka 11. st. 4. kako bi se moglo odstupiti
od načela otvorenog postupka. Hrvatski je zakonodavac postavio ograničenja za izbor ograničenog postupka koja
idu u korist otvorenog postupka te je time to pitanje uredio drukčije nego što je ono uređeno u europskom pravu
javne nabave.
Time se misli na ograničen broj sposobnih ponuditelja, ugrožavanje javnih interesa, visinu troškova ili druge
razloge nesvrsishodnosti. Iz perspektive naručitelja najčešći bi slučaj mogao biti da je broj stručnih ili sposobnih
ili pouzdanih natjecatelja ograničen (članak 11. st. 4. br. 1.). Ostali navedeni slučajevi ne smiju se olako koristiti ni
obrazlagati.
Na podnošenje ponude pozivaju se samo sposobni natjecatelji (članak 37.). Samo oni mogu podnijeti „prihvat-
ljivu ponudu“ u skladu s člankom 2. toč. 11. i 12. te člankom 59. Kod ove vrste postupka sposobnost ponuditelja
treba ispitati prije samog poziva na podnošenje ponude te se njezino postojanje poslije može zanijekati samo uz
iznošenje okolnosti za koje se naknadno doznalo. Sposobnost treba ispitati s pomoću dokaza priloženih zahtjevu
za sudjelovanje, dakle već u objavi moraju jasno biti naznačene karakteristike koje se traže, tj. traženi profil.
Sposobnost ponuditelja koji je dao najpovoljniju ponudu prema članku 62. može se iznova ispitati.
Za sektorske naručitelje upis u sustav kvalifikacije prema čl. 21. stvara presumpciju sposobnosti, što u svakom
slučaju stoji u odnosu na obilježja koja čine pretpostavku upisa. U tom slučaju ponuditelj u ograničenom postupku
ili sudionici u pregovaračkom postupku bit će izabrani od kvalificiranih natjecatelja sukladno sustavu kvalifikacije
gospodarskih subjekata.
Sektorski naručitelji mogu se ograničenim postupkom s prethodnim nadmetanjem sudionika koristiti ravnoprav-
no s otvorenim postupkom.
Pregovarački postupak može se provesti s javnim pozivom ili – uz strogo postavljene uvjete - bez javnog poziva.
Kod pregovaračkog postupka, jednako kao i kod ograničenog postupka, a za razliku od otvorenog postupka, spo-
sobnost natjecatelja treba se preispitati prije samog poziva na podnošenje ponuda.
U pregovaračkom postupku uz prethodnu objavu poziva za nadmetanje u kojem je broj natjecatelja dostatan
broj natjecatelja koji se pozivaju na pregovore ne smije biti manji od tri (članak 12. st. 5.).
U pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva za nadmetanje (članak 12. st. 6.) naručitelj izravno
poziva jednog gospodarskog subjekta na pregovore. Budući da kod ove vrste javne nabave postoji osobito velika
opasnost od pojave manjka transparentnosti i neopravdanog privilegiranja jednog gospodarskog subjekta, razlozi
za njezinu primjenu moraju se razmotriti s osobito oprezom i biti dokumentirani na način koji omogućava naknad-
nu kontrolu. Onaj tko se prilikom provođenja naknadne kontrole poziva na određeni hitni slučaj (članak 12. st.
6. toč. 1.) mora dokazati njegovo postojanje. Moraju se podastrijeti i dokazi za postojanje uzročne veze između
nepredvidljivosti i hitnosti.
Kod natječaja za nabavu usluga iz područja prostornog uređenja, arhitektonskog planiranja ili informatike
posao može biti dodijeljen pobjedniku natječaja ili jednom od prvoplasiranih sudionika. To je pitanje regu-
lirano u području sektorskih naručitelja (članak 12. st. 7., zadnja crtica). Logična bi bila primjenjivost ove
odredbe i na klasične naručitelje, ali to ipak treba regulirati izmjenom Zakona. Budući da je riječ o pravilu
koje ustanovljuje iznimku, a naručitelj mora posebno dokazivati uvjete za primjenu te iznimke, onda i
postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje podliježe usko postavljenim ograničenjima.
Ovu vrstu slučaja potrebno je razlikovati od onih slučajeva u kojima je određeni projektant na strani
naručitelja prvo sudjelovao u pripremi postupka javne nabave, a potom radio kao savjetnik ili predstavnik
gospodarskog subjekta koji sudjeluje u natječaju. Zbog predznanja kojim raspolaže, sudjelovanje takve
osobe moglo bi radi sprečavanja falsificiranja nadmetanja dovesti do njezina isključenja iz nadmetanja. Sud
EZ-a je 3. ožujka 2005. u pravnoj stvari pod oznakom C - 21/03 i C - 34/04 („Fabricom“) o ovom pitanju
utvrdio da se projektantu mora barem pružiti prilika da izloži protudokaze koji govore u prilog tvrdnji
da mu sudjelovanje u postupku i prije samog raspisivanja natječaja nije donijelo neopravdanu prednost
u nadmetanju. O ovom pitanju Zakon o javnoj nabavi u članku 3. st. 3. sadržava još oštriju odredbu o
isključivanju iz postupka.
O planiranoj vrijednosti nabave ovisi kakva će se pravila primjenjivati za konkretnu nabavu. S jedne
strane Zakon pravi razliku između nabava ispod ili iznad određenih pragova utvrđenih europskim direk-
tivama. To se odnosi na prethodnu obavijest o nabavi (članak 18. br. 1.), način objavljivanja (članak 23.
stavci 2. i 3.) te godišnje evidencije i izvješća prema članku 24. st. 2. br. 1. slovo b. Do stupanja RH u
EU ne primjenjuju se odredbe Zakona o javnoj nabavi u vezi s obvezom izvješćivanja EZ-a i obvezom
oglašavanja u službenom listu EZ-a (članak 77. Zakona).
S druge strane, Zakon utvrđuje bagatelnu graničnu vrijednost (tzv. bagatelni prag) od 200.000 kuna
(članak 7. st. 2., članak 23. st. 1.). Ona ima značenje i u odnosu na godišnje evidencije i izvješća prema
članku 24. st. 2.
Za davanja kod kojih vrijednost nabave ne prelazi bagatelni prag, prema čl. 1. Uredbe o postupku nabave
roba, radova i usluga male vrijednosti, vrijede barem pravila o transparentnosti, zabrani diskriminacije i
jednakom tretmanu ponuditelja, odnosno njihovoj ravnopravnosti u postupku nabave.
Iznad praga EU-a postoje i dodatne mogućnosti kontrole europskih instancija, a provode se prema
direktivama EU-a. Tu se ubrajaju obveze informiranja Europske unije, mogućnosti da Europska komisija
preispituje postupke i pravna praksa Suda EZ-a. Spomenuti mehanizmi kontrole prema direktivama EU-a
u sustavu javne nabave u RH bit će primijenjeni nakon primitka RH u punopravno članstvo EU-a.
Pozorno utvrđivanje i dokumentiranje utvrđene vrijednosti nabave (članak 7. Uredbe) važni su zbog
postojanja opasnosti zaobilaženja načela nadmetanja kada je riječ o svjesno izvršenoj, pogrešnoj i niskoj
procjeni vrijednosti nabave. Obveza dokumentiranja učinkovitost razvija upravo kod slučajeva koji ne
prelaze konkretne pragove (usp. i članak 7. st. 3. Zakona).
Važnost pravilnog odmjeravanja vrijednosti nabave jasno se očituje u institutu zabrane podjele vrijed-
nosti nabave koja se pokušava izvesti u namjeri izbjegavanja primjene propisanih vrsta postupaka javne
nabave (članak 7. st. 3.). Naručitelj ne smije dijeliti vrijednosti predmeta nabave u namjeri izbjegavanja
Granične vrijednosti EZ-a (pragovi EZ-a), koje su temelj Zakona o javnoj nabavi, izražene bez poreza na
dodanu vrijednost (članak 7. st. 4. Zakona) iznose:
130.000 € za naručitelje prema članku 4. st. 1. točke 1., 2. i 3. za posebne vrste usluga (članak
23. st. 2. toč. 1. crtica 1.)
200.000 € za sve ostale vrste nabave (članak 23. st. 2. toč. 1. crtica 1.)
400.000 € za nabave iz područja sektorskih naručitelja uz iznimku određenih poslova u djelat-
nosti telekomunikacija (članak 23. st. 2. toč. 1. crtica 2.)
600.000 € za naručitelje iz područja telekomunikacija (članak 23. st. 2. toč. 1. crtica 3.)
5.000.000 € za ustupanje građevinskih radova (članak 23. st. 2 . toč. 2.) za sve naručitelje.
Uz pragove koji svoju važnost imaju iz europskog kuta gledanja, a koji su regulirani sukladno članku 23. st.
2. Zakona o javnoj nabavi i temeljem njegova članka 7. st. 2., Uredba o postupku nabave roba, radova i
usluga male vrijednosti od 7. veljače 2002. godine utvrđuju prag od:
Za naručitelja u području ispod ovih iznosa vrijede lakši uvjeti primjene. Pojedinosti su opisane u poglavlju
1. pod točkom 2.3.4.
Ukupnu vrijednost nabave – bez poreza na dodanu vrijednost – treba procijeniti na dan pokretanja prvog
postupka nabave (odašiljanje objave).
Uobičajeno je da se iznosi iz gore opisanog utvrđivanja troškova prema članku 14. preuzimaju kao podlo-
ga proračuna. Iznosi utvrđeni u skladu s proračunskim pravilima ne bi trebali znatnije odstupati od moguće
ponešto aktualnijih procjena, a sve to kako bi se osiguralo financiranje planirane nabave.
Naprotiv, podaci o predviđenoj ukupnoj vrijednosti nabava planiranih u tekućoj godini, koji se kao dio
zatraženih prethodnih obavijesti (Prior Notification) dostavljaju Uredu za službene publikacije Europskih
zajednica, nisu obvezujući. Naravno, i u ovom dijelu vrijedi ono što je već naprijed rečeno u vezi s ob-
vezom izvješćivanja Europske zajednice (članak 77. Zakona).
Kod javnih ugovora o isporukama roba članak 8. Zakona propisuje da je mjerodavna ukupna vrijednost
isporuke, za kupnju na otplatu i leasing kod nabava s neodređenim vremenom trajanja mjerodavna je
procjena na temelju ukupnog iznosa davanja tijekom četiri godine, dok za ostale slučajeve vrijede pravila
za nabave s određenim vremenom trajanja.
Kod javnih ugovora o pružanju usluga u obzir treba uzimati ukupnu vrijednost usluga. Ako takva ukupna
vrijednost nije navedena, za orijentaciju treba poslužiti ukupna vrijednost davanja tijekom četiri godine.
Kod postupka javnog oglašavanja nagrade za izbor najboljeg rješenja, uz članak 8. st. 4. crtica 3. Zako-
na u vezi s člankom 8. st. 2. Uredbe, važno je da procijenjena vrijednost nabave svih na temelju rezultata
postupka javnog oglašavanja nagrade dodijeljenih poslova pružanja usluga ili ukupna visina nagrada i na-
knada ne premašuje iznos od 200.000 kuna.
Članak 8. st. 2. Zakona za redovne nabave ili nabave koje treba obnoviti u određenom razdoblju, a
koje se sastoje u pružanju usluga ili isporukama, predviđa orijentiranje prema procijenjenoj vrijednosti
nabave za razdoblje od dvanaest mjeseci.
Kod davanja koja se sastoje u izvršenju radova (članak 8. st. 2. crtica 1.) za utvrđivanje ukupne vrijedno-
sti građevinskog rada ili vrijednosti same građevine bitna je njihova ukupna vrijednost nabave za jednu gra-
đevinsku strukturu, kao i procijenjena vrijednost nabave svih za izvršenje davanja građevinskog karaktera
potrebnih isporuka stavljenih na raspolaganju od javnog naručitelja. „Jedna građevina“ obuhvaća, dakle,
sve ono što treba biti dio jedne potpuno operativne građevine ili jednog potpuno operativnog pogona.
Ispunjenje ugovora o izvršenju radova može, uz isporuke, sadržavati i usluge. Koja se od navedenih
kategorija davanja primjenjuje pri utvrđivanju granične vrijednosti EZ-a određuje se u odnosu na to koje
davanje prevladava po vrijednosti. Kod davanja u obliku izvršenja radova koja su nižeg ranga (npr. u sklopu
upravljanja građevinskim zemljištem) u obzir dolazi ugovor o uslugama.
Osnovu za određivanje vrijednosti nabave za trajne ugovore (ugovori bez vremenskog ograničenja)
predstavlja zbroj procijenjenih vrijednosti svih javnih nabava u odgovarajućem razdoblju (članak 8. st.
2.).
Nakon podjele predmeta nabave na dijelove, za procjenu vrijednosti nabave mjerodavan je zbroj pro-
cijenjenih vrijednosti nabave svih dijelova (usp. članak 23. st. 3.). Treba sustavno praviti razliku između
jedne – što se iz Zakona ne može razlučiti – moguće podjele na tzv. stručne lotove (dijelovi određeni
prema struci osobe koja obavlja rad, kao npr. krovopokrivač ili staklar; dijelovi prema vrsti isporuke ili
usluge) i dijelne lotove (dijelovi prema broju ili veličini).
Ako kod ugovora o javnim radovima treba ugovoriti izvršenje po dijelovima, prednost u primjeni u od-
nosu na čl. 23. st. 3. imaju odredbe prava javne nabave EZ-a:
Kod dijeljenja ugovora o uslugama – uz iznimku sektorskih naručitelja – za svaki dio s procijenjenom
vrijednošću nabave od 80.000 € i više vrijede uvjeti prava javne nabave EZ-a, a isti uvjeti, neovisno o
navedenoj graničnoj vrijednosti, vrijede za sve ugovore o nabavi sve do postizanja minimalno 80% od
procijenjene vrijednosti nabave svih ugovora o nabavi.
Zabranjeno je javnu nabavu dijeliti na dijelove samo s ciljem izbjegavanja primjene prava EU-a ili u na-
mjeri da je se postavi ispod bagatelne granice utvrđene člankom 7. st. 2. (članak 7. st. 3.). Prava opcije
moraju se uključiti u obračun (članak 8. st. 3. toč. 4.).
U iznimnim slučajevima mogu se pojaviti radovi ili davanja koji po svojoj prirodi ili zbog s time povezanih
rizika ne dopuštaju prethodno globalno oblikovanje cijene (članak 12. st. 1. br. 2.). Još se jedan takav
slučaj odnosi na radove koji se provode samo u svrhu istraživanja ili razvoja. Iznimno se tada, uz ostalo,
može primijeniti pregovarački postupak s javnim pozivom. Od toga su izuzeti sektorski naručitelji.
3.5. PRIMJERI
U tablicama koje slijede prikazuje se određivanje ukupne vrijednosti nabave na primjeru jednog projekta
u području visokogradnje (tablica 1) te primjena spomenutog pravila od 80% kod javne nabave u dijelo-
vima (tablica 2).
Tablica 3 prikazuje primjer podjele nabava u području pružanja usluga na dijelove te jedan primjer za
podjelu davanja koje pruža arhitekt. Pri tome treba imati u vidu članak 77. Zakona o javnoj nabavi.
Tablica 1
Određuju se grupe troškova koje ne ulaze u obračun ukupne vrijednosti nabave. Od dobivenog iznosa
treba odbiti još i porez na dodanu vrijednost. Rezultat je iznos ukupne vrijednosti nabave.
Određuju se grupe troškova koje ne ulaze u obračun ukupne vrijednosti nabave. Od dobivenog iznosa
treba odbiti još i porez na dodanu vrijednost. Rezultat je iznos ukupne vrijednosti nabave.
2. Kontrola pridržavanja pravila o graničnim vrijednostima (pragovima) kod raspisivanja natječaja za određenu
građevinsku strukturu (dokaz u skladu s primjerom br. 1)
Prema obračunu troškova, natječaj za ove radove, naravno, imajući u vidu članak 77. Zakona, mora se
raspisati za cijelu Europsku uniju, a to se odnosi na svaki dio čija vrijednost iznosi više od 1.000.000 *, te
se na taj način mora raspisati ukupno najmanje 80% ukupne vrijednosti nabave.
Stoga se u svakom slučaju za područje cijelog EU-a mora raspisati natječaj za dio pod rednim brojem 1.
(ovdje: grubi radovi, uključujući temeljenje), a povrh toga i za ostale građevinske radove do postizanja
* Odredbe koje se navode bez navoda zakona odnose se na odredbe Zakona o javnoj nabavi.
Tablica 3
Primjer 1:
S navedenih 250.000 eura ukupna vrijednost premašuje prag naveden u članku 23. st. 2. br. 1., prva
crtica, opcija 1. Iznos dijelova 2., 3., i 4. jesu, doduše, ispod iznosa od 80.000 eura (članak 23. st. 3.), ali
se iznimka predviđena člankom 23. st. 3. može primjenjivati samo do vrijednosti u iznosu od 20% ukupne
vrijednosti, dakle do iznosa od 48.000 eura. Naručitelj tako može samo jedan od dvaju dijelova, tj. ili dio
3. ili dio 4., dodijeliti u postupcima koji vrijede za javne nabave do iznosa granične vrijednosti. Tri preostala
dijela moraju biti dodijeljena prema pravilima koja vrijede u području iznad iznosa granične vrijednosti
jer ukupna vrijednost javne nabave uključujući jedan od izuzetih dijelova (onaj pod br. 3. ili 4.) nadmašuje
iznos praga od 200.000 eura.
Primjer 2:
Ukupan iznos vrijednosti ugovora o pružanju arhitektonskih usluga za rekonstrukciju zgrade jedne bolnice
iznosi 230.000 eura. Budući da je vrijeme koje je na raspolaganju, zbog prekasnog odobrenja sredstava
potrebnih za projektiranje i izvedbu, vrlo kratko, a rok za završetak radova mora se poštovati, treba bez
odgode raspisati natječaj za odobrenje nužnih davanja. Dio koji otpada na honorar arhitekta iznosi 40.000
eura.
20% od ukupne vrijednosti nabave u iznosu od 230.000 eura iznosi 46.000 eura. Od navedenog je izno-
sa niži udio od 40.000 eura, a uz to je niži i od iznosa vrijednosti od 80.000 eura prema članku 23. st. 3.
Udio za rad arhitekta koji otpada na odobrenje nužnih radova može se dodijeliti prema odredbama koje
vrijede za područje ispod granične vrijednosti, a u danom slučaju uz pribavljanje više ponuda. Javnu nabavu
preostalih davanja (u iznosu od 190.000 eura), koja se namjeravala provesti, treba objaviti za područje
cijele Europske unije. Prije ugovorena javna nabava s određenim arhitektom ne ovlašćuje naručitelja da u
odnosu na ostala davanja u području arhitektonskih usluga odustane od provedbe postupka za područje
cijele Europske unije.
Ugovor o javnoj nabavi naručitelj će sklopiti s ponuditeljem koji je sposoban, pouzdan i koji posjeduje
odgovarajuću stručnost za dobro izvršenje ugovora.
Prema načelu transparentnosti, naručitelj mora u pozivu za nadmetanje objaviti uvjete o sposobnosti
ponuditelja. U slučaju nadmetanja po pozivu naručitelj je dužan objaviti uvjete o sposobnosti ponuditelja
u prvom stupnju nadmetanja.
Popis dokaza o sposobnosti naveden je u čl. 37. st. 4., a dokazi su podijeljeni na dokaze o sposobnosti
koji su povezani i one koji nisu povezani s predmetom javne nabave.
Dokazi koji nisu povezani s predmetom javne nabave su, sukladno čl. 37. st. 4. toč. 1., 3. i 4.:
izvod iz sudskog, strukovnog ili trgovačkog registra koji ne smije biti stariji od šest mjeseci
izjava o nekažnjavanju za odgovornu osobu ponuditelja i za samu pravnu osobu
potvrda mjerodavne ustanove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja o urednom plaćanju doprinosa te
izvješće porezne uprave o urednom plaćanju poreza i drugih davanja. Ovi dokazi ne smiju biti stariji od
30 dana od dana objave.
Dokazi koji su povezani s predmetom nabave navedeni su u čl. 37. st. 4. toč. 5., a to su:
popis ugovora
- o građevinskim radovima koji su provedeni tijekom posljednjih pet godina, s potvrdama naruči-
telja o zadovoljavajućem izvršenju radova, uključujući podatke o vrijednosti tih poslova, datumu
i mjestu izvršenja te s napomenom da su radovi dovršeni i provedeni sukladno odredbama o
dobrom gospodarenju, ili
- o isporukama roba ili pružanju usluga koji su zaključeni tijekom posljednje tri godine, s podacima
o vrijednosti tih ugovora, datumu i imenu naručitelja, uključujući potvrdu naručitelja o urednom
ispunjenju ugovornih obveza
popis stručnjaka, osobito onih koji su nadležni za kontrolu kakvoće, koji ponuditelju ili natjecatelju
stoje na raspolaganju
opis tehničkih uređaja i mjera za osiguranje kakvoće te opreme ponuditelja za istraživački rad
popis zaposlenika ponuditelja usluge ili provoditelja, s podacima o njihovu obrazovanju i stručnoj
kvalifikaciji te kvalifikacijama osobe ili osoba koje su odgovorne za izvršenje usluge ili radova
kod građevinskih radova i pružanja usluga – izjava o mjerama zaštite okoliša koje će ponuditelj ili
natjecatelj primjenjivati pri ispunjenju ugovora
izjava s popisom uređaja, pogona i tehničke opreme kojima ponuditelj ili natjecatelj raspolaže za
izvršenje usluge ili građevinskih radova
navođenje dijela radova/usluga koje ponuditelj namjerava prenijeti na podisporučitelje kod na-
bave robe
- predočenje uzoraka, opisa i/ili fotografija proizvoda te na zahtjev naručitelja potvrde o autentič-
nosti tih dokumenata
Ponuditelji ili natjecatelji moraju dokaze priložiti u izvorniku ili kao ovjerenu presliku. Ako naručitelj zahti-
jeva potvrdu kakvoće te predočenje potvrda neovisnih ovlaštenih tijela na osnovi europskih normi, mora
prihvatiti jednakovrijedne potvrde ovlaštenih drugih tijela država Europske zajednice. Naručitelj mora
prihvatiti dokaz o mjerama osiguranja kakvoće u drugom obliku ako ponuditelj pruži dokaz o tome da
nema mogućnost ili pravo na traženje odnosnih potvrda.
5. KRITERIJI ZA ODABIR
Navođenje kriterija za odabir najpovoljnije ponude iznimno je važno. Prema čl. 46. st. 2., naručitelj
može odlučiti hoće li odabir najpovoljnije ponude obavljati prema kriteriju najniže cijene ili kriteriju eko-
nomski najpovoljnije ponude.
Naručitelj je na temelju načela transparentnosti, a sukladno čl. 46. st. 1. ZJN, obvezan svoju odluku o
tome koji će kriterij odabira najpovoljnije ponude primijeniti objaviti u pozivu za nadmetanje i u doku-
mentaciji.
Ako se naručitelj odluči za odabir najpovoljnije ponude na temelju kriterija najniže cijene, onda je cijena
jedini kriterij odabira između prihvatljivih ponuda. Prednost odabira na temelju najniže cijene jest u tome
da se odabir može provesti bez zahtjevnog postupka vrednovanja te da je odluka jasna i lako objašnjiva.
Nedostatak je u tome da čisto cjenovno natjecanje među ponuditeljima uvijek ide i na štetu kakvoće
proizvoda ili usluge. Osim toga, nešto skuplji proizvod dugoročno gledano može biti povoljniji, ako je,
primjerice, osobito dugovječan. Zato bi se odabir na temelju najniže cijene trebao primjenjivati samo u
iznimnim slučajevima.
Ako naručitelj odluči da će kriterij odabira najpovoljnije ponude biti ekonomski najpovoljnija ponuda,
onda sukladno čl. 46. st. 3. i 5. ZJN u dokumentaciji za nadmetanje mora, uz cijenu, navesti i dodatne
kriterije prema redoslijedu važnosti i odrediti njihovu razmjernu vrijednost u ukupnom sustavu vrijednosti
od 1% do 100% te odrediti način izračuna.
Naručitelj može uz cijenu primijeniti dodatne kriterije koji su propisani čl. 46. st. 3. ZJN, pri čemu se
uvjeti za sposobnost (vidi poglavlje 3, točka 4) ne smiju navoditi kao kriteriji za odabir (čl. 46. st. 4.). Prije
U postupcima nabave naručitelj može u određenoj mjeri voditi računa i o ciljevima socijalne politike i
politike zaštite okoliša. Tako se kod odabira ekonomski najpovoljnije ponude kao dodatni kriterij mogu
uzeti i ekološka svojstva predmeta nabave. Europski se sud u nizu postupaka bavio pitanjem u kojoj su
mjeri takvi dodatni kriteriji u skladu s europskim propisima1. Prema uvriježenoj sudskoj praksi, socijalni i
ekološki aspekti mogu se uzeti u obzir kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Koliko i koje će dodatne kriterije naručitelj odabrati stvar je njegove odluke. Naravno da kriteriji moraju
korespondirati s predmetom nabave i moraju biti povezani s njime. Cijena u odnosu na druge kriterije i
dalje mora imati primjereno značenje i ne smije postati podređeni čimbenik.
DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE 6.
Dokumentacija za nadmetanje (dio VII; čl. 26. i slj. Zakona o javnoj nabavi) je zbroj svih podataka,
informacija i okvirnih uvjeta koji su potrebni za izradu ponude i za realizaciju ugovora koje naručitelj po-
nuditeljima stavlja na raspolaganje. Za točnost i potpunost dokumentacije za nadmetanje odgovoran je
naručitelj.
Središnji sastavni dio dokumentacije za nadmetanje jest opis predmeta nabave, što je pobliže prikazano
pod točkom 6.3.
Uz to, postoji niz dodatnih informacija o radovima/uslugama potrebnih ponuditelju za izradu prihvatljive
ponude. Što je predmet nabave kompleksniji i opsežniji, to detaljnije trebaju biti informacije koje naručitelj
mora staviti na raspolaganje ponuditeljima. To osobito vrijedi za građevinske radove. Ovdje je često kori-
sno da se, uz sam opis, osiguraju i dokumenti kao npr. građevinski nacrti iz kojih se mogu dobiti detaljne
informacije o traženim radovima/uslugama/robama.
U nastavku su sažeti bitni podaci koje naručitelj, uz opis predmeta nabave, treba navesti u uputama po-
nuditeljima, a koji su sastavni dio dokumentacije za nadmetanje (čl. 27. ZJN):
opis i oznaka grupa ili dijelova predmeta nabave te odredba o dopustivosti takvog načina
nuđenja (sukladno čl. 33. st. 2. ZJN, predmet nabave mora se detaljnije raščlaniti na temelju
ekonomskih i/ili tehničkih kriterija. Aspekti za podjelu na skupine pritom mogu biti strukovna
1
Presude od 20.9.1988. (C-31/87 “Beentjes”), 20.9.2000. (C-225/98 “Nord-pas-de-Calais”), 17.9.2002. (C-513/99 “Concordia Bus Finland”) i
4.12.2003. (C-448/01 “Wienstrom”).
odrediti dokaze sposobnosti ponuditelja i njihovu vrijednost i uvjete (vidi poglavlje 3, točka 4)
naznačiti mogućnost obilaska na licu mjesta: upravo u području građevinskih radova može biti
svrsishodno da ponuditelji na licu mjesta steknu dojam o traženim radovima (koje posebnosti
postoje na mjestu izvršenja; kakav je sastav tla; koji prilazni putovi postoje). Za odgovore na ova
pitanja u pravilu je najbolje provesti obilazak na terenu. I ovdje se mora poštovati načelo jedna-
kog tretmana: ako se mogućnost obilaska na licu mjesta odobri jednom ponuditelju, onda se to
mora omogućiti i ostalima. Savjet za praksu: kako ponuditelji ne bi unaprijed doznali tko su ostali
ponuditelji te kako se ne bi eventualno mogli dogovarati glede cijene, trebalo bi ih na obilazak na licu
mjesta pozivati pojedinačno i neovisno jednog o drugome
rokovi isporuke ili završetka, odnosno dinamika izvršenja ugovora. Rokovi bi se trebali odrediti
tako da su dostatni. Pritom se u obzir trebaju uzeti godišnje doba, uvjeti rada i ostale moguće
teškoće. Posebice se kod građevinskih radova mora uračunati vrijeme potrebno za pripremu
radova. Iznimno kratki rokovi trebali bi se predvidjeti samo u iznimnim slučajevima, kada postoji
osobita hitnost. Ako bi postojao poseban interes naručitelja da zahtijeva pojedinačne rokove za
određene građevinske radove ili za zaokružene cjeline isporuke, oni se mogu odrediti
dopuštenost alternativnih ponuda ili inačica te minimalni uvjeti, način usporedbe i ocjenjivanja
takvih ponuda (čl. 47. st. 4. ZJN)
kriterij odabira. Ako je kriterij odabira ekonomski najpovoljnija ponuda sukladno čl. 46. st. 2.
toč. 2. ZJN, dodatni kriteriji moraju se navesti prema redoslijedu važnosti te se mora odrediti
njihova razmjerna vrijednost u postocima i način izračuna (vidi poglavlje 3, točka 5.2)
jezik: napomena na kojem jeziku se dostavlja ponuda je obvezna. Tu će se, što je i svrsishodno,
zahtijevati da ponuda bude na hrvatskom jeziku (vidi i čl. 47. st. 2.). To nije diskriminacija inoze-
mnih ponuditelja
naziv i adresa službe, ime osobe naručitelja kod koje se mogu zatražiti dodatne informacije u
vezi s nadmetanjem te način komunikacije
datum, mjesto i vrijeme otvaranja ponuda (ujedno i krajnji rok za predaju ponuda)
Sukladno čl. 27. toč. 20., naručitelj mora u dokumentaciji za nadmetanje dati i informacije o ugovornim
uvjetima (što se događa ako dođe do prekoračenja rokova; tko, od kada i u kojem opsegu snosi odgovor-
nost za nedostatke i sl.). Odgovori na ova pitanja bitni su za izradu ponude, oni utječu na cijenu ponude,
a mogu dovesti i do toga da ponuditelj odustane od sudjelovanja u javnom nadmetanju. Stoga naručitelj
mora odrediti opće ugovorne uvjete ili u sklopu dokumentacije za nadmetanje pripremiti prijedlog ugo-
vora, ako se to čini primjerenim.
Pritom treba imati na umu da naručitelj nije obvezan imati vlastite opće ugovorne uvjete, već uvjete koji
su relevantni za određeni ugovor može oblikovati i objaviti zasebno za svaku nabavu. No upravo bi kod
većih naručitelja, koji stalno provode postupke javne nabave te koji često imaju potrebu za velikim brojem
istih ili sličnih usluga, bila dobra standardizacija u obliku općih ugovornih uvjeta. Ako su na višoj razini već
izrađeni opći ugovorni uvjeti – u Njemačkoj, primjerice, postoje propisi za građevinske radove, isporuke
roba i usluge koji su obvezujući u cijeloj zemlji – onda ih naručitelj može (ili mora) koristiti, ali ih može i
nadopuniti vlastitim ugovornim uvjetima te ih na određen način modificirati ili nadopuniti. Takvi dopunski
ugovorni uvjeti mogu se odnositi na oblikovanje ugovora ili na tehničke osobitosti (dodatni tehnički ugo-
vorni uvjeti).
Općenito ne smije doći do kolizije različitih ugovornih uvjeta. Ako bi se to ipak dogodilo, onda ugovorni
uvjeti za određenu nabavu imaju prednost pred općim uvjetima.
Naručitelj bi trebao voditi računa o tome da opći ili dodatni ugovorni uvjeti nisu formulirani tako da idu
samo ne teret ponuditelja te da ga prilikom ispunjenja ugovora ne dovode u neprimjereno lošiji položaj,
jer će se ugovorne klauzule koje su nepovoljne za ponuditelja uvijek odraziti na cijenu ponude. Ako, pri-
mjerice, naručitelj umjesto dvogodišnjeg jamstvenog roka zahtijeva rok od pet ili deset godina, onda će
ponuditelj povećani rizik koji za njega iz toga proizlazi kompenzirati višim cijenama. Naručitelj zato mora
unaprijed voditi računa o tome što mu je u svakom pojedinačnom slučaju važnije: povoljni ugovorni uvjeti
ili povoljna cijena.
Važan su parametar ugovornih uvjeta ugovorne kazne. One bi se načelno trebale određivati restriktiv-
no. I za prekoračenje ugovornih rokova kazne bi se trebale zahtijevati samo onda kada naručitelju zbog
kašnjenja nastaju znatne štete (nepogodnosti). Neovisno o tome, i visina ugovorne kazne trebala bi se
primjereno ograničiti.
Isto značenje za ugovor koji treba zaključiti imaju i jamstveni rokovi. Oni ponajprije proizlaze iz zakonskih
odredaba te iz općih, odnosno dodatnih ugovornih uvjeta naručitelja, a individualni rokovi koji od njih od-
stupaju trebali bi se – kao u gore navedenom primjeru – zahtijevati samo kada je to potrebno s obzirom
na osobitost predmeta nabave. Tako je, primjerice, možda potrebno da naručitelj mora osigurati osobito
dugu ispravnost proizvoda te da zato od ponuditelja traži jamstveni rok koji prelazi zakonske rokove. U
tom slučaju mora računati s time da će ponuda u pravilu imati veću cijenu.
U ugovorne uvjete spada i objava kriterija za odabir. Kao što je već navedeno u poglavlju 3, točka 5,
naručitelj se može odlučiti između najniže cijene i ekonomski najpovoljnije ponude, što mora objaviti u
dokumentaciji za nadmetanje.
Ako se naručitelj odlučio za odabir prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, onda, uz cijenu,
mora navesti i dodatne kriterije za odabir, i to prema redoslijedu važnosti, te njihovu razmjernu vrijed-
nost u postocima, kao i način izračuna. To ponuditeljima omogućava da svoju ponudu usklade sa željama
naručitelja.
Glavni je dio dokumentacije za nadmetanje opis predmeta nabave (čl. 33., 35. ZJN). Opis je središnje
mjerilo za isporuku koju treba izvršiti. Prema njemu se orijentiraju svi potencijalni ponuditelji (gospodarski
subjekti) koji su zainteresirani za predmetnu javnu nabavu, i prema njemu odlučuju žele li sudjelovati u
javnom nadmetanju ili ne. Na opisu predmeta nabave temelje se kasnije ponude, tako da iz opisa moraju
jasno proizlaziti robe, radovi ili usluge koje naručitelj traži.
Naručitelj je obvezan opisati predmet nabave jednoznačno i opsežno. Svi ponuditelji taj opis moraju
shvatiti na isti način, kako bi svoje kalkulacije mogli izraditi sigurno i bez opsežnih (i skupih) predradnji.
Zato se moraju navesti i svi čimbenici koji utječu na cijenu, a takvih ima mnogo, osobito u području grad-
nje. Pritom, primjerice, može biti riječ o:
Sukladno čl. 33. st. 4., naručitelj mora utvrditi sve okolnosti u vezi s predmetom nabave koje mogu utje-
cati na cijenu, i onda ih navesti u dokumentaciji za nadmetanje (vidi poglavlje 3, točka 6.1).
Kod opisa predmeta nabave trebaju se, po mogućnosti, upotrebljavati uobičajeni nazivi jer se na taj način
postiže isto shvaćanje o tome što naručitelj traži (čl. 35. st. 1.).
Određena marka, tip, zaštitni znak, crtež, podrijetlo ili sl. smiju se propisati samo ako je to opravdano
neuobičajenim svojstvom predmeta nabave. U svim drugim slučajevima takav bi postupak značio neo-
pravdano preferiranje određenih ponuditelja te bi stoga bio u suprotnosti s načelom jednakog tretmana
i nediskriminacije. Ako je riječ o takvoj iznimci (ako se, primjerice, u protivnom predmet nabave ne
može opisati dovoljno precizno i za sve ponuditelje razumljivo), onda naručitelj svakako mora dopustiti
korištenje istovjetnih rješenja. U praksi se to označava dodatkom „ili odgovarajuće“, s tim da ponuditelj
mora dokazati da je predmet nabave koji je ponudio kao „odgovarajući“ istovjetan onomu koji je tražio
naručitelj. Ako je potrebno razjašnjenje s tim u vezi, onda se to mora učiniti prije zaključenja ugovora. U
Zakonu o javnoj nabavi odgovarajuća se obveza nalazi u čl. 35. st. 3.
Iako je prema hrvatskom i europskom zakonu o javnoj nabavi načelno zabranjeno regionalno preferira-
nje (čl. 3. st. 2.), javna nabava upravo kod manjih isporuka (koje su ispod europskih pragova) u konačnici
ipak služi kao instrument regionalnog poticanja. Sklapanje ugovora o nabavi s lokalnim ponuditeljima u
skladu je s načelima Ugovora o Europskoj zajednici, ako to prema aspektu jednakog tretmana i nediskri-
minacije ne dovodi do toga da se ugovori o nabavi sklapaju uvijek s jednim te istim ponuditeljem, već da
se ugovori sklapaju s različitim ponuditeljima. Europske direktive o javnoj nabavi u tom se području iona-
ko ne primjenjuju. O tome se na neki način vodilo računa i u postupcima javne nabave čija je vrijednost
manja od 200.000 kn, koji se sukladno Uredbi o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti
provode prema znatno jednostavnijim postupcima javne nabave. No isto tako treba voditi računa o
tome da primarni europski propisi i ovdje, na temelju svojih osnovnih načela – nediskriminacija, jednak
tretman, transparentnost i međusobno priznavanje – za sve postupke javne nabave zahtijevaju da budu
transparentni i nediskriminirajući.
kod javnog nadmetanja naručitelj mora, sukladno čl. 28. st. 1. ZJN, od dana objave javnog nad-
metanja zainteresiranim gospodarskim subjektima (potencijalnim ponuditeljima) omogućiti uvid
Sukladno čl. 28. st. 4., naručitelj mora dokumentirati imena natjecatelja koji su zatražili i dobili dokumen-
taciju za nadmetanje i do otvaranja ponuda držati ih u tajnosti.
Naručitelj smije naplatiti samo cijenu (troškove) umnožavanje i dostave dokumentacije za nadmetanje
(poštarina) sukladno članku 29. st. 1. ZJN. Ako se dokumentacija za nadmetanje šalje elektroničkim
putem (e-poštom) ili se na internetu stavlja na raspolaganje, onda načelno za to ne nastaju nikakvi troš-
kovi. Kod nadmetanja po pozivu i kod izravne pogodbe dokumentacija se ponuditeljima treba ustupiti
besplatno (čl. 29. st. 3.).
Sukladno čl. 47. st. 6., za izradu svojih ponuda ponuditelji također ne smiju tražiti nikakvu naknadu.
Naručitelj određuje predmet nabave na način da ga jasno, razumljivo i nedvojbeno definira. Time je
omogućeno svim ponuditeljima da ponude robu, usluge i radove usporedive po vrsti, kvaliteti, cijeni te
drugim potrebnim svojstvima i uvjetima.
Naručitelj je obvezan podijeliti predmet nabave na temelju ekonomskih ili tehničkih kriterija na grupe ili
dijelove predmeta prema granama gospodarstva, strukovnim područjima, vrsti, količini, mjestu i vremenu
isporuke. Grupa ili dio predmeta nabave obuhvaća najviše predmete istih, srodnih ili sličnih svojstava ili
namjene.
Osobito je važno da naručitelj utvrdi sve okolnosti koje mogu utjecati na cijenu ponude te da ih navede u
dokumentaciji za nadmetanje kako bi ponuditelji, na temelju potpunih informacija, mogli podnijeti ponude
s realnim cijenama,
U sklopu opisa predmeta nabave naručitelj mora utvrditi i tehničke zahtjeve glede građevinskih radova,
odnosno usluga ili robe koje treba nabaviti. Načelo jednakog tretmana svih ponuditelja i ovdje nalaže da
se tehnička obilježja moraju opisati objektivno te da se specifikacije ne smiju pripremiti tako da pogoduju
određenom ponuditelju. Na taj se način može zajamčiti da što više domaćih i inozemnih ponuditelja
točno zna što naručitelj traži i da sukladno tomu ponuditelji mogu pripremiti kvalitetnu ponudu. U skladu
s tim, čl. 34. načelno propisuje korištenje tehničkih specifikacija i nacionalnih normi u RH koje se temelje
na europskim standardima te tehničkim odobrenjima i propisima, a samo u iznimnim slučajevima na
određenom neuobičajenom svojstvu predmeta nabave.
U posebnim slučajevima može se odustati od tehničkih specifikacija. Popis tih slučajeva nalazi se u čl. 34.
st. 2. ZJN.
Malim i srednjim ponuditeljima trebalo bi u primjerenoj mjeri omogućiti sudjelovanje u postupcima javne
nabave, a to može biti problem, osobito kod većih nabava, budući da su često samo veliki ponuditelji u
stanju zadovoljiti uvjete za tako velike nabave. U takvim slučajevima postoje razne mogućnosti za uključi-
vanje malih i srednjih ponuditelja.
Mali ili srednji ponuditelji mogu sudjelovati u postupcima javne nabave kao podisporučitelji i preuzeti izvr-
šenje dijela predmeta nabave za glavnog ponuditelja, što je propisano člankom 38. ZJN. No ova zakonska
odredba dala je mogućnost naručitelju da zabrani sudjelovanje podisporučitelja.
Zakonom je propisana i mogućnost nuđenja u formi zajedničke ponude dvaju ili više ponuditelja, što znači
da se nekoliko manjih ponuditelja može udružiti i predati zajedničku ponudu. Ta mogućnost propisana je
člankom 39. ZJN, a naručitelj na temelju iste odredbe ne može zabraniti zajedničku ponudu.
Zakonodavac je člankom 33. ZJN propisao i mogućnost da naručitelj podijeli predmet nabave na grupe
ili dijelove, pa u tom slučaju mora, sukladno članku 27. točka 4. ZJN, u dokumentaciji za nadmetanje
označiti grupe ili dijelove predmeta nabave te obvezno navesti dopuštenost nuđenja (podnošenje ponu-
da) po grupama ili dijelovima nabave. Time je omogućeno sudjelovanje više malih ili srednjih ponuditelja
u postupku nabave.
Alternativne ponude/inačice
Ako naručitelj želi sudjelovati u inovacijskom potencijalu gospodarstva koje daje ponude, onda se može
odlučiti za to da dopusti alternativne ponude. U tom slučaju ponuditelji imaju priliku da, uz glavnu po-
nudu, daju i dodatnu ponudu u kojoj – ravnajući se prema traženoj isporuci – mogu ponuditi alternativna
rješenja, nove metode izvršenja, drugi građevinski materijali ili komponente. To za naručitelja znači da
traženi predmet nabave dobije po povoljnijim uvjetima ili da za istu cijenu dobije kvalitetniju robu, radove
ili usluge.
No usporedivost glavne i alternativne ponude prilikom vrednovanja često predstavlja problem. Stoga je
sukladno odredbi čl. 27. toč. 18. ZJN naručitelj obvezan u dokumentaciji za nadmetanje odrediti minimal-
ne uvjete te način usporedbe i ocjenjivanja alternativnih ponuda. Uz to, u dokumentaciji za nadmetanje
naručitelj mora navesti da su alternativne ponude dopuštene, a ako to ne navede, ponuditelj ne može
predati alternativnu ponudu.
Planiranje i analiza
Temelj je dobrog opisa predmeta nabave u planiranju i analizama koji se obavljaju prije početka njegova
sastavljanja. Pritom treba uključiti ljude koji mogu biti od pomoći poput referenata nabave, tehničkog oso-
blja, djelatnika koji rade na projektu i voditelja projekta te krajnjih korisnika. Planiranje i analiza omogućit
će bolje razumijevanje zahtjeva, a mogu otkriti i alternativna rješenja.
Planiranje i analiza osobito su važni prilikom rješavanja kompleksnih zahtjeva. Za njihovo utvrđivanje
potrebno je nešto više vremena ako je riječ o važnoj opremi, složenim građevinskim radovima te slože-
nim uslugama. Točnije i detaljnije definiranje predmeta nabave odvija se tijekom postupka prikupljanja i
usvajanja informacija.
Izrada opisa predmeta nabave zahtijeva konzultiranje i može se smatrati razvojnim procesom koji uklju-
čuje blisku i kontinuiranu vezu između krajnjeg korisnika, tehničkih djelatnika, djelatnika koji rade na pro-
jektu/direktora projekta, referenata nabave i sastavljača opisa predmeta nabave.
Korištenje vanjskih konzultanata i stručnjaka: Katkad je korisno angažirati vanjskog konzultanta koji će
osigurati tehničku stručnost kako bi se korisnicima pomoglo u definiranju njihovih zahtjeva. Konzultant bi
trebao biti angažiran samo ako je riječ o kompleksnim tehničkim pitanjima. Vanjski konzultanti ne bi trebali
donositi odluke koje spadaju u djelokrug odlučivanja naručitelja.
Ako se koriste vanjski konzultanti, oni neizostavno moraju:
Nakon što je opis predmeta nabave sastavljen, treba zamoliti kolegu da ga kritizira s gledišta potencijalnog
ponuditelja.
Osoba koja provjerava točnost opisa predmeta nabave također provjerava i je li opis:
jednostavan za čitanje
lako razumljiv
jasan
dosljedan opisima za slične ili iste robe i/ili usluge
logično strukturiran
sadržava samo bitne informacije.
Odobravanje opisa predmeta nabave: Nakon provjere točnosti opis treba odobriti naručitelj, koji dava-
njem svog odobrenja:
Jamstva se ponajprije mogu tražiti za ispunjenje ugovora, ali bi se načelno trebala tražiti samo onda kada
za to postoji potreba jer svako jamstvo za ponuditelja predstavlja financijsko opterećenje i prema tome
negativno utječe i na njegov bonitet. To može dovesti i do toga da potencijalni ponuditelj odustane od
podnošenja ponude pa da zbog toga opet dolazi do ograničenja natjecanja. Zato bi trebalo odustati od
traženja jamstava barem onda kada je vjerojatnost da bi moglo doći do zastoja u realizaciji ugovora mala
ili nikakva.
Relevantne odredbe u čl. 43. to uzimaju u obzir. Tako se čl. 43. st. 3. ZJN predviđa da visina jamstva treba
biti ograničena mogućom štetom. Prema tome, naručitelj prethodno mora procijeniti maksimalni iznos
štete. Naručitelj ne smije držati jamstva dulje no što je to nužno, a to je rok potreban za zaštitu naručitelja
od štetnih posljedica. Za ponuditelje je važna odredba sadržana u čl. 43. st. 4. prema kojoj jamstvo za
dobro izvršenje obveze koje traži naručitelj ponuditelji ne moraju predati uz ponudu. Dovoljno je pre-
dočenje pisma namjere da će se izdati takvo jamstvo u traženoj visini ako njegova ponuda budu odabrana
kao najpovoljnija.
Jamstvo koje se odnosi na izvršenje ugovornih obveza mora se razlikovati od jamstva za ponudu iz čl. 43.
st. 1., čiju predaju naručitelj može zahtijevati od ponuditelja radi osiguranja da ponuditelj neće odustati
od potpisivanja ugovora ako njegova ponuda bude odabrana kao najpovoljnija. Visina takvog jamstva za
ponudu nije navedena u zakonu, pa je na naručitelju da je odredi. I ovaj bi se instrument također trebao
koristiti restriktivno, budući da bi potencijalne ponuditelje mogao odvratiti od predaje ponude. Stoga i
ovdje vrijedi odredba iz čl. 43. st. 3. prema kojoj se jamstvo mora što prije vratiti. Ponuditelj gubi pravo na
povrat jamstva za ponudu sukladno čl. 43. st. 6. ZJN ako u slučaju dodjele posla ne dođe do zaključivanja
ugovora ili ako ponuditelj pismo namjere o davanju jamstva za dobro izvršenje obveza, koje je predao uz
ponudu, ne zamijeni takvim jamstvom onako kako je to bilo predviđeno.
Unatoč dobrim pripremama, može se dogoditi da dokumentacija za nadmetanje nije potpuna ili da su
podaci nejasni te da postoji potreba za pojašnjenjima. Iz tog razloga ponuditelji od naručitelja mogu tražiti
dodatne informacije ili pojašnjenja. Sukladno čl. 30. ZJN, u slučaju redovnog roka nabave zahtjev za
objašnjenje dokumentacije kod naručitelja mora prispjeti najkasnije šest dana prije isteka roka za predaju
ponuda, a kod svih ostalih rokova nabave najkasnije četiri dana prije isteka roka za predaju ponuda. Na-
ručitelj mora odmah odgovoriti na pitanja i dati tražene dodatne informacije. Kako bi se ispunilo načelo
jednakog tretmana, naručitelj je obvezan te dodatne obavijesti proslijediti i svim ostalim ponuditeljima ili
natjecateljima. Pritom se ne smije navesti tko je podnio zahtjev za dodatnim informacijama. Ako bi upit
ponuditelja doveo do toga da je potrebno promijeniti uvjete nadmetanja ili sam naručitelj želi promijeniti
uvjete nadmetanja koji su objavljeni u pozivu za nadmetanje, onda, sukladno čl. 31. ZJN, ispravak poziva
za nadmetanje mora biti objavljen na isti način kao i poziv za nadmetanje i mora biti dostavljen svim oso-
bama koje su preuzele dokumentaciju za nadmetanje.
Sukladno europskim propisima o javnoj nabavi, Zakon o javnoj nabavi za klasične naručitelje predviđa
prethodnu obavijest o nabavi (čl. 17. st. 2. toč. 1., čl. 18.). Za naručitelje u određenim sektorima iz čl. 5.
u čl. 17. st. 2. toč. 5. i čl. 22. predviđen je instrument periodične obavijesti. Obje vrste objave povezane
su s određenim uvjetima i imaju različite posljedice.
Posebice za provedbu velikih nabava potrebno je dugoročno planiranje unaprijed, s tim da to ne vrijedi
samo za naručitelja, već i za potencijalnog ponuditelja. Potencijalni ponuditelji mogu svoja interna planira-
nja u vezi s osobljem i materijalom obaviti pravodobno samo ako imaju spoznaja o planiranim projektima.
To je za potencijalne ponuditelje osobito važno zato da se s jedne strane stignu organizirati kako bi unutar
roka za predaju ponuda (vidi točku 9. Priručnika) mogli izraditi konkurentnu ponudu, a s druge strane da
mogu osigurati da u slučaju sklapanja ugovora o nabavi na raspolaganju imaju osoblje i opremu potrebnu
za izvršenje ugovora o nabavi.
Prethodna obavijest o nabavi može se koristiti kod planiranih velikih javnih nabava. Ako naručitelj na
početku proračunske ili poslovne godine ustanovi da slijedi ukupna nabava istovrsnih građevinskih radova
čija je ukupna procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 5.000.000, eura, odnosno ukupna nabava isto-
vrsnih roba i usluga čija je ukupna procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 750.000 eura, onda se o toj
nabavi može objaviti prethodna obavijest. Kako se može vidjeti iz teksta čl. 18. st. 1., prethodna obavijest
o nabavi nije obvezna.
Za objavu u Narodnim novinama moraju se upotrebljavati obrasci NAB 11 (za robu), NAB 12 (za usluge)
i NAB 13 (za radove). Oni se nalaze u Uredbi o objavama i evidenciji javne nabave (NN br. 14/02).
Periodičnom obaviješću mogu se koristiti naručitelj koji obavljaju djelatnosti u području vodoopskrbe,
energetike, prometa i telekomunikacija. Tom obaviješću naručitelji obavještavaju o budućim nabavama,
pri čemu, za razliku od prethodne obavijesti o nabavi, nije propisan prag (vrijednost nabave) kada se
može koristiti ova obavijest. Intencija periodične obavijesti drukčija je nego kod prethodne obavijesti o
nabavi iz čl. 18. Ovdje je riječ uglavnom o tome da se za planirane buduće nabave pronađu potencijali
Za periodične obavijesti u Narodnim novinama naručitelj se mora koristiti obrascima NAB 71 (za robu),
NAB 72 (za usluge) i NAB 73 (za radove) iz Uredbe o objavama i evidenciji javne nabave (NN br.
14/02).
Objava za sve nabave u vrijednosti jednakoj ili većoj od 200.000 kuna osobito je važna zbog transparen-
tnosti i jednakog tretmana, ali i zbog interesa naručitelja da broj ponuditelja koji će međusobno konkurirati
za sklapanje ugovora bude što veći, jer što više potencijalnih ponuditelja dozna za nadmetanje, to će
konkurencija biti veća, a time i izgled za ekonomičnu ponudu.
Uz objavu u Narodnim novinama, naručitelj može poziv za javno nadmetanje objavljivati i u svim priklad-
nim nacionalnim glasilima, ostalim sredstvima priopćavanja ili na drugi način (npr. u elektroničkom obliku
– internet) No treba voditi računa o tome da se u dodatnim glasilima poziv ne objavljuje prije objave u
Narodnim novinama.
Potencijalnim ponuditeljima koji na temelju objave javnog nadmetanja od naručitelja zatraže dokumen-
taciju za nadmetanje sukladno čl. 28. st. 1. ZJN naručitelj dokumentaciju za nadmetanje mora dostaviti
najkasnije šest dana nakon primitka zahtjeva ili predočenja potvrde o plaćanju troškova za dokumentaciju,
ako je to uvjet, a najkasnije četiri dana prije roka za podnošenje ponuda. Ako to nije moguće, mora im se
na odgovarajući način omogućiti uvid u dokumentaciju.
Ako neki ponuditelj nakon primitka dokumentacije za nadmetanje zatraži dodatne informacije, onda na-
ručitelj mora postupiti sukladno čl. 30. (vidi točku 6.5).
ROKOVI ZA PONUDE 3.
Kako bi se što većem broju ponuditelja dala mogućnost da u sklopu nadmetanja dostave svoju ponudu,
odnosno da mogu sudjelovati u nadmetanju po pozivu, naručitelj za to mora odrediti određene mini-
Za javno nadmetanje ili nadmetanje po pozivu u prvom stupnju rok za dostavu ponuda je:
Najkraći rok za dostavu ponuda po pozivu za nadmetanje u drugom stupnju i pozivu za nadmetanje izrav-
nom pogodbom u pregovaračkom postupku je 26 dana, a iznimno iz razloga žurnosti 10 dana od slanja
poziva natjecateljima za dostavu ponude. Uz to, prema čl. 53. st. 4. postoji i mogućnost za skraćivanje
rokova iz razloga žurnosti, ali ta se mogućnost može primjenjivati samo u iznimnim okolnostima. Po iste-
ku roka za predaju ponude naručitelj više ne smije primati ponude, već takve mora odbiti kao zakašnjele.
Istek roka za predaju ponuda identičan je s datumom i vremenom otvaranja ponuda (čl. 53. st. 4.).
Kod javnih nabava vrijednosti 200.000 kuna ili više mjerodavan je s jedne strane čl. 52. st. 1. prema koje-
mu naručitelj mora odrediti rokove tako da ponuditelj ima dovoljno vremena za izradu i predaju ponude,
a s druge strane čl. 53. st. 6 ZJN propisuje da rok za predaju ponude ne smije biti kraći od 10 dana, raču-
najući od dana objave u Narodnim novinama, što znači da naručitelj mora voditi računa o vremenu kada
će poziv za javno nadmetanje ili nadmetanje po pozivu uputiti na oglašavanje u Narodnim novinama.
Kod nabava vrijednosti manje od 200.000 kuna rok za dostavu ponuda, osim kod izravnog ugovaranja,
sukladno čl. 10. Uredbe o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (Narodne novine
br. 14/02), ne može biti kraći od osam dana od objave poziva za javno prikupljanje ponuda ili od dana
dostave poziva potencijalnim ponuditeljima da dostave ponudu. Ovom uredbom propisan je jedinstveni
minimalni rok za dostavu ponuda koji se jednako odnosi na naručitelje iz članka 4. stavka 1. točki 1.,2., i
3. ZJN i na naručitelje iz članka 4. stavka 1. točke 4., a u vezi s člankom 5. ZJN.
Između izrade i konačnog odabira ponude često može proći dulje vrijeme (npr. ako je uložena žalba Dr-
žavnoj komisiji, a ona žalbu odbije ili odbaci). Od ponuditelja se načelno ne može zahtijevati da predugo
bude vezan za svoju ponudu i navedenu cijenu ponude. To osobito vrijedi za robu koja je podložna brzoj
promjeni cijene. Ponuditelji zato u svojim ponudama sukladno čl. 44. st. 1. moraju izričito navesti rok
valjanosti svoje ponude koji ne smije biti kraći od 60 dana, računajući od dana otvaranja ponude.
Problematično je kada se taj rok zbog kašnjenja ne može poštovati. Onda je zadaća naručitelja da po-
nuditelje pojedinačno zamoli za produljenje roka valjanosti. Načelno se rok može produljiti tek onda
kada su se ponuditelji suglasili. Sukladno čl. 44. st. 2., zahtjev naručitelja za produljenje roka mora biti u
pisanom obliku. Ako ponuditelj odbije produljenje roka, on ne gubi jamstvo za ponudu (vidi gore točku
5). Ako je suglasan s produljenjem, onda mora produljiti i jamstvo za ponudu, s tim da sadržajna izmjena
ponude nije dopuštena (čl. 44. st. 4.).
Općenito se pod ponudom u vezi s javnom nabavom podrazumijeva pravno obvezujuća izjava ponudi-
telja da je spreman isporuke koje traži naručitelj izvršiti po ponuđenim cijenama. Zakonski je ponuda za
područje javne nabave definirana u čl. 9., prema kojem je ponuda ponuditelja koja je dostavljena
1) u otvorenom postupku
2) u zatvorenom postupku
3) u pregovaračkom postupku s javnim pozivom ili bez njega (čl. 12.)
4) zahtjev za ugovorom.
Kako bi naručitelj bio u situaciji da može birati između različitih zahtjeva za ugovorom, ponude moraju
odgovarati dokumentaciji za nadmetanje, biti usporedive i odgovarati jedna drugoj oblikom i sadržajem.
Izjave ponuditelja moraju se podudarati sa sadržajima naručiteljeve dokumentacije za nadmetanje (čl.
27.), budući da naručitelj u protivnom ne može bez daljnjega prihvatiti, odnosno odabrati ponudu.
Javna se nabava mora provesti prema strogo formalnom postupku, među ostalim, i radi pridržavanja na-
čela jednakog tretmana, odnosno pridržavanja zabrane diskriminacije (vidi s tim u vezi i čl. 3. st. 3.). Zato
i ponude koje se trebaju predati podliježu određenim zahtjevima glede oblika.
Prema čl. 49. st. 1. i čl. 50., ponude se naručitelju ili službi koju je on odredio moraju predati u izvorniku,
u pisanom obliku i u zatvorenoj omotnici s natpisom „ne otvarati“.
Glede pisanog oblika ponuda, treba napomenuti da se sukladno čl. 27. st. 14. ponude trebaju predati
na jeziku koji je odredio naručitelj. Sukladno čl. 45. st. 1., ponude i drugi zakonski predviđeni dokumenti
načelno se moraju predati na hrvatskom jeziku. U objavi postupka javne nabave naručitelj može dopustiti
i predaju ponude ili dijelova ponude na nekom drugom jeziku. To je, međutim, rijetko kada svrsishodno
te bi se stoga trebalo određivati samo u iznimnim slučajevima.
Uz to, naručitelj bi od početka trebao voditi računa o tome da ponuditelji pismenu ponudu izrade na
način da se ne može brisati ili mijenjati. To bi zapravo trebalo biti samo po sebi razumljivo, ali u praksi se
često događa da se ponuditelji iz različitih razloga svjesno ne drže tog poslovnog običaja. Kako bi se takve
ponude mogle isključiti, bilo bi dobro da se takva odredba stavi u uvjete nadmetanja.
Za izradu pisane ponude trebalo bi se, nadalje, odrediti da se ponuditelji moraju koristiti obrascima koje je
naručitelj dostavio u dokumentaciji za nadmetanje. Istodobno su u postupku javne nabave ponuditeljeve
izmjene u dokumentaciji za nadmetanje isključene (čl. 49. st. 4.), budući da se u protivnom ponude ne
mogu uspoređivati. Jedina mogućnost da se odredi upotreba obrazaca jest da se to predvidi i odredi u
uvjetima za nadmetanje.
Tijekom roka za dostavu ponuda ponuditelj može ponudu mijenjati i dopunjavati ili od nje odustati na
temelju pisane izjave. Promjene i dopune ponude ili odustajanje od nje ponuditelji dostavljaju na isti način
kao i ponudu.
Ponuda se u cjelinu mora uvezati. Stranice se moraju označiti rednim brojevima (čl. 49. st. 3.).
Obrazac ponude treba ispuniti sukladno dokumentaciji za nadmetanje te mora biti potpisan od ponudi-
telja (čl. 48. st. 1. toč. 1.).
Ponuditelji koji su pravne osobe moraju u ponudi navesti tvrtku ili naziv, sjedište, matični broj subjekta,
ime, prezime i potpis ovlaštene osobe ponuditelja.
Ponuditelji koji su fizičke osobe moraju u ponudi navesti ime i prezime te adresu, odnosno tvrtku, MBS
i sjedište ponuditelja.
Naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje propisuje uvjete glede sadržaja ponude. Načelno bi naručitelj
dokumentaciju za nadmetanje trebao pripremiti tako jasno i opsežno da bi ponuditelji u svojim ponudama
trebali samo još upisati cijene te navesti i predati tražene izjave.
S dostavom dokumentacije za nadmetanje naručitelj bi ponuditelju trebao unaprijed zadati i definirati
obrazac ponude zajedno s dokumentacijom za nadmetanje koju on smatra potrebnom.
S unaprijed zadanim podacima u Obrascu ponude i pozivanjem na priloge sadržani su bitni sastavni
dijelovi ponude koji trebaju postati sadržajem ugovora. Obrazac ponude redovito bi trebao sadržavati
podatke sukladno uputama za ponuditelje (čl. 27.). Uz to, obrazac ponude trebao bi sadržavati i sljedeće
podatke:
Ponuda koja odstupa od predviđenih tehničkih specifikacija smije se ponuditi ako je jednakovrijedna tra-
ženoj razini zaštite u pogledu sigurnosti, zdravlja i upotrebljivosti, s tim da se ta jednakovrijednost mora
dokazati ponudom. Obrazac ponude zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, upisanim cijenama i pri-
loženim objašnjenjima čini ponudu koja sadržava sve mjerodavne elemente ugovora koji se poslije mora
zaključiti u pisanom obliku, kao što su npr. sadržaj predmeta nabave, cijena, jamstvo za ponudu, ugovorni
rokovi, ugovorne kazne, jamstvo za dobro izvršenje ugovornih obveza, fakturiranje i načini plaćanja. Ako
se s ponudom moraju predati uzroci i atesti, oni također postaju sadržaj ponude i – u slučaju zaključenja
ugovora – sadržaj ugovora.
Naručitelj bi ponude trebao prvo pregledati da vidi je li omotnica zatvorena. Ako neka omotnica nije
zatvorena, onda bi se na njoj trebalo označiti da je ponuda stigla u nezatvorenoj omotnici, odnosno treba
staviti oznaku o vrsti i vjerojatnom uzroku oštećenja omotnice. Nakon toga se nezatvorene ili oštećene
omotnice iznova zatvaraju.
Ponude odmah po prispijeću treba urudžbirati i označiti rednim brojem. U tu bi svrhu na omotnice s po-
nudama trebalo staviti žig za urudžbiranje u koji se upisuju datum i vrijeme prispijeća (čl. 51. st. 1.), redni
broj te paraf osobe koja je ponude preuzela.
Ponuditelji sukladno čl. 50. st. 2. smiju predati samo jednu ponudu, osim u slučaju alternativnih ponu-
da. Budući da naručitelj mora isključiti ponuditelje koji su u jednom postupku javne nabave predali više
ponuda, potrebno je prilikom ulazne kontrole obratiti pozornost na to je li neki ponuditelj predao više
ponuda.
Neposredno nakon označavanja i pregleda omotnica ponude se do isteka roka za predaju ponuda mora-
ju čuvati u zatvorenom omotnicama tako da nisu dostupne neovlaštenim osobama (čl. 51. st. 3.). Tijekom
roka za dostavu ponuda naručitelj sastavlja izvješće o postupku zaprimanja ponuda prema redoslijedu
zaprimanja. Izvješće o postupku zaprimanja ponuda se zajedno s omotnicama neposredno prije otvaranja
ponuda predaje voditelju stručnog povjerenstva.
Ponude otvara stručno povjerenstvo za pripremu i provedbu postupaka nabave (čl. 15. st. 4.).
Otvaranju ponuda može biti nazočna ovlaštena osoba ponuditelja, uz uvjet predočenja pisanog dokaza
ovlasti (čl. 54.).
Ponude se otvaraju prema redoslijedu zaprimanja i u nazočnosti članova povjerenstva. Prije početka
otvaranja ponuda naručitelj mora provjeriti ovlasti ponuditelja, izmjene ili dopune ponuda, nove ponude
ili povlačenje ponuda te utvrditi njihovu pravodobnost i propisanu ispravnost predaje ponuda (čl. 54. st.
3.). Iako nije zakonski propisano, dobro bi bilo da se u popis zavedu i one ponude koje su kod naručitelja
pristigle tek po isteku roka za predaju ponuda i koje su vraćene ponuditeljima. Evidentiranje vraćenih
ponuda služi osiguranju dokaza u slučaju eventualnih sporova u postupku javne nabave o tomu jesu li
ponude stigle pravodobno. U popis bi se, uzimajući u obzir iskustva iz prakse, trebalo također zabilježiti
jesu li omotnice s ponudama bile neoštećene ili oštećene.
Izvješće o postupku zaprimanja ponuda zajedno sa svim ponudama predaje se stručnom povjerenstvu
neposredno prije otvaranja ponuda. Predaja bi se u svakom slučaju trebala dokumentirati, kako bi se po-
slije moglo točno vidjeti koliko je ponuda predano i koje su to ponude bile.
Stručno povjerenstvo zatim u sklopu postupka otvaranja ponuda omotnice s ponudama otvara u nazoč-
nosti članova stručnog povjerenstva, i to prema njihovu rednom broju, tj. prema redoslijedu zaprimanja
(čl. 54. st. 1.). Pritom bi se na prvoj stranici obrasca ponude trebao staviti redni broj s omotnice, paraf i
datum. Preporučljivo je ponude u cjelini označiti, npr. s pomoću perforacijskog žiga, koji se treba pozorno
čuvati kako bi se spriječile eventualne manipulacije otvorenim ponudama.
Ponude bi se nakon otvaranja odmah trebale pregledati glede lako uočljivih osobitosti koje bi mogle biti
osnova za manipulacije sadržajem ponude (npr. jesu li navedene cijene ili izjave napisane tako da se ne
mogu izbrisati ili mijenjati). Otvaranje ponuda završava nakon što su otvorene i pregledane sve pravo-
dobno pristigle ponude.
Prema čl. 54. st. 5., tijek otvaranja ponuda mora se zabilježiti u zapisniku koji mora sadržavati broj nad-
metanja te podatke o naručitelju, mjestu i vremenu otvaranja ponuda, imena i prezimena članova po-
vjerenstva te ovlaštenih zastupnika/predstavnika ponuditelja, predmet javne nabave, odnosno dijelove
predmeta javne nabave ili grupa koje se sukladno dokumentaciji za nadmetanje mogu nuditi, broj pristiglih
ponuda, puni i skraćeni naziv i adrese ponuditelja, konačne cijene ponuda te primjedbe ponuditelja.
Članovi povjerenstva potpisuju zapisnik. Zapisnik se stavlja na uvid, provjeru sadržaja i potpis ovlaštenim
osobama ponuditelja. Preslika zapisnika o javnom otvaranju ponuda svim ponuditeljima koji to zatraže, a
čije su ponude otvorene, upućuje se u roku od tri dana od primitka zahtjeva za dostavu zapisnika.
7. PREGLED PONUDA
Pregled, ocjenu i usporedbu ponuda provodi stručno povjerenstvo naručitelja. U prvom koraku ponude
se moraju pregledati s formalnog aspekta.
U sklopu formalne provjere utvrđuje se je li se ponuditelj svojom ponudom držao propisanih formalnosti
u vezi s predajom ponude. Opseg formalnog pregleda može, međutim, ovisno o javnom nadmetanju,
biti različit, ali će uvijek obuhvaćati barem korake za provjeru iz čl. 60.
U nastavku, nakon formalne provjere, ponude bi se trebale matematički provjeriti, ako se one ne moraju
izuzeti već iz formalnih razloga (čl. 59.).
Naručitelj će računske pogreške ispraviti kako slijedi:
1. ako se iznosi izraženi u brojkama i slovima razlikuju, onda je mjerodavan iznos izražen u
slovima. Ako iznos nije izražen u slovima, onda treba provjeriti može li se ponuda unatoč
tome jednoznačno provjeriti.
2. ako između jedinične i ukupne cijene postoji razlika, mjerodavna je jedinična cijena i ukupna
se cijena mora ispraviti.
3. ako je decimalni zarez u jediničnoj cijeni stavljen na pogrešno mjesto, onda je mjerodavna
ukupna cijena i jedinična se cijena mora ispraviti.
Ukupne bi se cijene ponuda zatim trebale zabilježiti u tablici s pregledom cijena, uzimajući pritom u obzir
redoslijed popisa ponuditelja.
Ponuda s računskom pogreškom je neprihvatljiva ako zbroj apsolutnih iznosa svih ponuda, više ili manje,
iznosi više od 5% prvotno ponuđene konačne cijene bez PDV-a.
Iznosi ponuda koji su utvrđeni na temelju provjere moraju se unijeti u zapisnik o pregledu, ocjeni i oda-
biru ponuda.
Kod otvorenog ili ograničenog postupka ne smiju se voditi pregovori između naručitelja te ponuditelja
ili natjecatelja. Samo kod dvojbi glede sadržaja ponude naručitelj, odnosno stručno povjerenstvo može
zahtijevati objašnjenje ponude.
Naručitelju je zabranjeno pregovarati u vezi s cijenom, izmjenom ili dopunom ponude koja je odabrana
kao najpovoljnija. Dopušteni su pregovori naručitelja i ponuditelja u vezi s objašnjenjem ponude i ravno-
pravnosti alternativnih ponuda, ako su dopuštene.
Kod neuobičajeno niske cijene ponude obvezno je propisano da povjerenstvo mora tražiti objašnjenje
(vidi čl. 58.). Ako to objašnjenje ne daje zadovoljavajući rezultat tako da se ta niska cijena logično objasni,
onda se dotična ponuda prema čl. 60. st. 15. mora izuzeti iz daljnjeg postupka nadmetanja.
Naručitelj mora sastaviti zapisnik o razlozima i rezultatima pregovora u vezi s objašnjenjem ponude.
Osim nužno propisanog razjašnjenja neuobičajeno niskih cijena, pregovori radi objašnjenja sadržaja po-
nude moraju se svesti na minimalno potrebnu mjeru, kako ne bi došlo do nejednakog tretmana ponu-
ditelja.
Najpovoljniju ponudu između prihvatljivih ponuda naručitelj mora odabrati u skladu s kriterijima koje je
naveo u objavi (čl. 61.). Kako bi se mogao provesti odabir, naručitelj mora prvo utvrditi koje su ponude
prihvatljive, a koje nisu (čl. 59., čl. 60.).
Sposobnost ponuditelja
Naručitelj u postupku nabave utvrđuje sposobnost ponuditelja ili natjecatelja. Sukladno čl. 62., naručitelj
ponovno može tražiti dokaze o sposobnosti, s tim da uvjeti za to moraju biti navedeni u dokumentaciji
za nadmetanje.
Stručan je ponuditelj koji raspolaže tehničkim znanjem potrebnim za pripremu i provedbu izvršenja ugo-
vora. Kod zahtjevnih predmeta nabave u pravilu će se zahtijevati da je ponuditelj već prije izvršio nabave
koje su po vrsti i opsegu bile slične.
Sposoban je ponuditelj koji raspolaže osobljem i uređajima potrebnima za stručno i pravodobno izvrše-
nje te od kojeg se može očekivati ispunjenje obveza.
Pouzdan je ponuditelj koji je ispunio sve svoje zakonske obveze – i glede plaćanja poreza i davanja – te od
kojeg se na temelju ispunjenja prijašnjih ugovora može očekivati besprijekorno ispunjenje, u jamstvenom
roku.
Ocjena ponuda
Zakon o javnoj nabavi u čl. 46. st. 2. razlikuje dva kriterija odabira najpovoljnije ponude:
1) Odabir najpovoljnije ponude prema kriteriju najniže cijene (čl. 46. st. 2. toč. 1.)
Naručitelj odlučuje koje će kriterije odabira najpovoljnije ponude primijeniti. Kriterij odabira određuje
se u dokumentaciji za nadmetanje. Naručitelj ne smije primijeniti kriterije odabira koje nisu navedeni u
dokumentaciji za nadmetanje.
Kriterij najniže cijene primjenjivat će se uvijek onda kada je investitor ili njegov pomoćnik u ispunjenju
(npr. arhitekt) isporuku/usluge opisao jasno i opsežno te ako alternativne ponude nisu dopuštene. To se
osobito odnosi na ponude za građevinske radove manjeg opsega i za radove na održavanju.
Ako je cijena najpovoljnije ponude 30 i više posto niža od prosječno ponuđene cijene svih prihvatljivih
ponuda, naručitelj može zbog sumnje u mogućnost izvršenja ugovora po tako niskoj cijeni zatražiti od
ponuditelja objašnjenje i analizu ponude. Naručitelj može prihvatiti objašnjenje ponuditelja (npr. ako je
cijena niska zbog primijenjene metode ili tehničkog rješenja i sl.) i sklopiti ugovor o nabavi s ponuditeljem.
Isto tako, ako naručitelj nije zadovoljan objašnjenjem ponude od strane ponuditelja, on će takvu ponudu
ocijeniti neprihvatljivom, a o odbijanju takve ponude obavijestiti Ured za javnu nabavu Vlade Republike
Hrvatske (čl. 58. Zakona).
Mjerodavne za odluku o odabiru nisu pojedinačne cijene pojedinih stavki, već najpovoljnija ukupna cijena
ponude.
Ako se ponude razlikuju u tehničkim, ekonomskim, oblikovnim ili funkcionalnim pojedinostima – i glede
troškova – onda se te razlike kod vrednovanja cijene moraju uzeti u obzir.
Ugovor se treba dodijeliti ponuditelju koji nudi ponudu s najpovoljnijim odnosom između cijene i uslu-
ge.
Kod metode vrednovanja prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude za vrednovanje ponude mora
se utvrditi način izračuna koji se ponuditeljima obznanjuje zajedno s objavom, odnosno u dokumentaciji
za nadmetanje.
U sljedećim tablicama dan je primjer za vrednovanje ponuda prema kriteriju ekonomski najpovoljnije
ponude. Postoje, naravno, i drugi primjeri, ali ovaj je jednostavan za primjenu. Naručitelj je obvezan sve
kriterije prema redoslijedu važnosti i njihovoj razmjernoj vrijednosti u ukupnom sustavu vrednovanja od 1
do 100% objaviti u dokumentaciji za nadmetanje. Stručno povjerenstvo za vrednovanje pojedinih kriterija
koristi se bodovima od 0 do 100.
Primjer
Postupak vrednovanja dodatnih kriterija provest će se primjenom tablice razmjerne vrijednosti dodatnih
kriterija u ukupnom sustavu vrednovanja, kako slijedi:
REDOSLJED
NAZIV KRITERIJA RAZMJERNA VRIJEDNOST U %
VAŽNOSTI
1. Kriterij 1 20
2. Kriterij 1I 10
3. Kriterij 1II 10
I UKUPNO DODATNI KRITERIJI (1+2+3) 40
II CIJENA 60
III UKUPNO (I+II) 100
Stručno povjerenstvo vrednovat će dodatne kriterije primjenjujući sljedeću brojčanu ljestvicu bodova:
Za svaku ponudu zbroj vrijednosti normalizirat će se prema najvišoj ocjeni 10. Normalizacija je transfor-
macija koja se primjenjuje jednako za svaki element u skupini podataka tako da skupina ima određeno
statističko svojstvo.
Donji primjer prikazuje na koji će se način izračunavati ponderirani rezultati i normalizirane vrijednosti
dodatnih kriterija:
Najviši ponderirani rezultat dobit će 10 bodova, a prema njemu će se proporcionalno rangirati ostale
vrijednosti dodatnih kriterija.
Za normalizaciju vrijednosti cijene primijenit će se sljedeća formula (napomena: što je cijena niža, to su
bodovi viši):
Izračun ukupno ostvarenih bodova, odnosno utvrđivanje ekonomski najpovoljnije ponude, obavit će se
na sljedeći način:
2. ako se dokumentacija za nadmetanje mora znatno izmijeniti prije isteka roka za predaju ponuda
3. ako cijena najpovoljnije ponude prelazi sredstva koja su planirana ili osigurana za taj posao
4. ako postoje druge izmijenjene okolnosti pa zaključenje ugovora više nije u javnom interesu te se
nadmetanje neće ponavljati tijekom proračunske godine
5. ako naručitelj po isteku roka za predaju ponuda ustanovi da objavljena dokumentacija za nadme-
tanje sadržava bitne propuste ili nedostatke (čl. 32. st. 1. reč. 2.)
6. ako je u nadmetanju po pozivu u ograničenom postupku nabave sudjelovalo manje od pet spo-
sobnih natjecatelja, a u pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva za nadmetanje
manje od tri natjecatelja ili ponuditelja
Sudska praksa Europskog suda ide u tom smjeru da se neopravdana odluka o poništenju nadmetanja
može poništiti sudskim putem.
Naručitelj odluku o odabiru mora sastaviti u pisanom obliku (čl. 63. st. 1.). Naručitelj odluku mora poslati
preporučenim pismom u roku od 30 dana od dana isteka roka za predaju ponuda. Odluka mora sadr-
žavati sve podatke sukladno čl. 63. st. 3., uključujući razloge za odabir ili razloge za odbijanje, odnosno
razloge za poništenje nadmetanja.
Naručitelj mora ponuditelju u roku od osam dana nakon primitka odgovoriti na prigovor.
Ako naručitelj u roku od tri dana nakon dostave odluke o odabiru ne dobije nikakav prigovor te odluka o
odabiru postane konačna, on će u roku od osam dana ponuditelju dostaviti nacrt ugovora (čl. 66. st. 3.),
ako prijedlog ugovora nije bio sastavni dio dokumentacije za nadmetanje. Ponuditelj je obvezan potpisati
prijedlog ugovora u roku od 8 dana od dana primitka prijedloga ugovora i vratiti ga naručitelju zajedno s
traženim jamstvom za dobro izvršenje ugovora.
Ako je, međutim, neki ponuditelj uložio prigovor, onda se ugovor ne može zaključiti do odluke o pri-
govoru (čl. 70. st. 3., odnosno čl. 66. st. 7.), s obzirom na suspenzivni učinak prigovora na mogućnost
sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Isti učinak ima i žalba Državnoj komisiji (čl. 71. st. 4. Zakona).
Ako ponuditelj prijedlog ugovora ne potpiše ni nakon ponovljenog traženja, naručitelj ugovor može
zaključiti sa sljedećim najpovoljnijim ponuditeljem (razlika u cijeni mora biti manja od 5%), prema čl. 66.
st. 3.
Naručitelj mora voditi evidenciju postupaka nabave i sklopljenih ugovora o nabavi (čl. 24.).
Naručitelj Uredu za javnu nabavu mora dostaviti podatke navedene u čl. 24. st. 2.
DOKUMENTACIJA 15.
U postupku javne nabave kontinuirano se izrađuje zabilješka koja sadržava pojedine korake postupka,
mjerodavna utvrđenja te obrazloženja pojedinih odluka.
Osnovna obvezujuća dokumentacija prema redoslijedu njezine izrade (dodatno uz izvješća iz čl. 24.),
kao npr.:
Daljnja dokumentacija:
b) kod prigovora
Službeno ovjerena kopija dozvole za rad za osiguranje usluga u povezanosti s angažiranjem za djelatnosti
javne nabave.
Naručitelj je obvezan dokumentaciju javne nabave, uključujući sve predane ponude, čuvati četiri godine
nakon zaključenja ugovora ili nakon poništenja postupka javne nabave, osim uzoraka i proba (čl. 67.).
Postupak kontrole u pravu javne nabave predstavlja poseban oblik pravne zaštite natjecatelja i ponuditelja
u postupku javne nabave. Tu je riječ o primarnoj pravnoj zaštiti. Ovaj je sustav pravne zaštite u nacio-
nalno pravo zemalja Europske unije uveden provedbom tzv. direktiva o pravnim lijekovima, tj. Direktive
89/665/EWG i Direktive 92/13/EWG. Republika Hrvatska to je učinila u sklopu pregovora o svom pristu-
pu Europskoj uniji. Pravni temelji sustava kontrole u Republici Hrvatskoj su Zakon o javnoj nabavi od 21.
prosinca 2001. (dan objave), NN 117/01, na snazi od 1. siječnja 2002., zatim Zakon o Državnoj komisiji
za kontrolu postupaka javne nabave (Zakon o Državnoj komisiji) od 14. srpnja 2003. (dan objave), NN
117/03, te Statut Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (Statut), koji je Državna komi-
sija za kontrolu postupaka javne nabave (Državna komisija) u skladu s čl. 12. st. 2. Zakona o Državnoj
komisiji donijela 12. studenoga 2003. Na temelju Statuta donesena su pravila o unutarnjem ustroju Dr-
žavne komisije. Uz to, postoje i pravila o upravnoj djelatnosti u državnoj upravi. Državna komisija mora
poštovati i ta pravila. Nadalje, u postupku pred Državnom komisijom supsidijarno se primjenjuje Zakon
o općem upravnom postupku. Temelj postupka koji se vodi pred Upravnim sudom Republike Hrvatske
jest Zakon o upravnim sporovima.
Zakon o javnoj nabavi (ZJN) u člancima 70. do 73. regulira pravne lijekove koji su na raspolaganju po-
nuditeljima, natjecateljima i zainteresiranim gospodarskim subjektima te njihove učinke u postupku javne
nabave; čl. 70. odnosi se na prigovor naručitelju, čl. 71. na žalbu upućenu Državnoj komisiji, čl. 72. na
tužbu pred Upravnim sudom RH, a čl. 73., među ostalim, na ništavost ugovora koji je sklopljen suprotno
rješenju Državne komisije. Uz to, čl. 66. st. 7. ZJN propisuje odgodu zaključenja ugovora do isteka roka
za podnošenje prigovora i roka za podnošenje žalbe, odnosno čl. 70. st. 3. ZJN propisuje da prigovor
uložen u propisanom roku zaustavlja sklapanje ugovora o nabavi. Državna komisija ustrojena je Zakonom
o Državnoj komisiji (ZDK). Taj zakon, među ostalim, sadržava propise o pravnoj prirodi, sastavu Državne
komisije i njezinu ustroju (čl. 1. i 2.), o pravnim odnosima njezinih članova (čl. 3. – 6. i čl. 11.), zadaćama,
nadležnostima te načinu donošenja odluka (čl. 7. i 9.), kao i propise o troškovima i financiranju (čl. 8. i
10.). Statut sadržava i propise o unutarnjem ustroju te o nadležnostima Državne komisije koji iz takvog
ustroja proizlaze (čl. 6., 8.), kao i propise o pravima i obvezama njezinih članova (čl. 7., 9. i sl.), u koje su
uključeni i postupovni propisi.
Zakon o općem upravnom postupku (ZUP) primjenjuje se u postupku koji se vodi pred Državnom komi-
sijom jer je postupak javne nabave reguliran u formi upravnog postupka, a time je i odluka o odabiru regu-
lirana u formi upravnog akta. Vrijedi načelo supsidijarnosti Zakona o općem upravnom postupku, budući
da ZJN, ZDK i Statut sadržavaju postupovne propise koji kao leges speciales imaju prednost primjene u
odnosu na opće propise. U skladu s navedenim, i sudski je postupak koji se vodi pred Upravnim sudom
reguliran kao sudski upravni postupak u kojem se primjenjuje Zakon o upravnim sporovima (ZUS).
Ponuditelj ili natjecatelj može pokrenuti postupak kontrole u postupku javne nabave samo ako je pret-
hodno naručitelju uložio prigovor zbog nepravilnosti u postupku javne nabave (čl. 70. ZJN). Prigovor
mora podnijeti u pisanom obliku, i to u roku od tri dana od dana kada je od naručitelja zaprimio pisanu
odluku o odabiru ili o poništenju nadmetanja (čl. 63. ZJN).
Situacija je nešto drukčija u slučaju izravne pogodbe bez prethodne objave poziva za nadmetanje. Tada
svaki gospodarski subjekt koji u predmetu nabave ima interes za natječaj ili mu može biti nanesena šteta
ima pravo prigovora naručitelju u roku od osam dana od dana objave odluke o odabiru ponude ponudi-
telja u postupku izravne pogodbe bez objave poziva u Narodnim novinama (čl. 13. ZJN).
ZJN ne predviđa mogućnost ulaganja prigovora natjecatelja, odnosno ponuditelja prije naručiteljeva do-
nošenja odluke.
S ciljem zaštite prava natjecatelja, ponuditelja ili zainteresiranih gospodarskih subjekata, čl. 66. st. 7. ZJN
propisuje da naručitelj ne smije sklopiti ugovor s odabranim ponuditeljem prije isteka jednog od propisa-
nih rokova (od 3 i 8 dana) za ulaganje prigovora. Odgoda provedbe odluke o odabiru u tom razdoblju
ostaje na snazi: ulaganje prigovora u za to predviđenom rokovima zaustavlja sklapanje ugovora o nabavi
(čl. 70. st. 3. ZJN).
Čl. 70. st. 5. ZJN predviđa mogućnost mirnog rješavanja spora između sudionika nabave tijekom postup-
ka rješavanja prigovora.
Naručitelj mora odgovoriti ponuditelju na prigovor u roku od 8 dana od dana primitka prigovora (čl. 70.
st. 6. ZJN). Ako naručitelj uvaži prigovor, donosi novu odluku i mora je dostaviti svim ponuditeljima i
natjecateljima (čl. 70. st. 7. ZJN).
Dakle, prigovor upućen naručitelju služi za zaštitu prava ponuditelja, natjecatelja ili zainteresiranih gos-
podarskih subjekata u postupku javne nabave. Ovaj „postupak prigovora“, koji je ipak dio postupka javne
nabave, može se nazvati prvom razinom sustava kontrole.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave samostalno je i neovisno državno tijelo sa sjedištem
u Zagrebu, a obvezna je postupati u skladu s Ustavom, zakonima i podzakonskim aktima. Obvezna je
o svom radu izvješćivati Hrvatski sabor. Ona ima i stručnu službu na čije se zaposlenika primjenjuju opći
propisi o radu (čl. 2. ZDK).
Državna komisija sastoji se od pet članova, uključujući predsjednika. Predsjednika, njegova zamjenika
i ostale članove Državne komisije na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje i razrješuje Hrvatski
sabor (čl. 3. st. 1. i st. 2. ZDK). Predsjednik zastupa Državnu komisiju i rukovodi njezinim radom (čl. 3.
ZDK).
Članci 4., 5. i 6. ZDK sadržavaju odredbe o imenovanju i trajanju mandata te razrješenju dužnosti člano-
va Državne komisije. Najmanje tri člana Državne komisije moraju biti diplomirani pravnici, među njima
i predsjednik, koji mora ispunjavati uvjete za suca, a ostala dva člana mogu biti diplomirani ekonomisti ili
diplomirani inženjeri tehničkih struka. Mandat članova traje pet godina, uz mogućnost ponovnog ime-
novanja, a pod određenim pretpostavkama može završiti i prijevremeno. Članovi Državne komisije taj
posao obavljaju kao svoje osnovno zanimanje te ne smiju samostalno obavljati gospodarsku, profesional-
nu ili drugu djelatnost, u trgovačkim društvima ne smiju biti imatelji udjela, prava odlučivanja ili glasačkih
prava niti biti članovi uprava, nadzornih odbora i drugih tijela. Nadzor nad članovima Državne komisije
ograničen je zbog zaštite njihova ranga, njihove samostalnosti i neovisnosti. U skladu s tim, izričito je
zabranjen bilo kakav utjecaj na donošenje odluke Državne komisije, a osobito svaka uporaba javnih
ovlasti, sredstava javnog priopćavanja i uopće javnih istupanja radi utjecaja na tijek i ishod postupka pred
Državnom komisijom.
Obveza Državne komisije s jedne je strane odlučivanje (čl. 7. ZDK), a s druge strane izvješćivanje (čl. 9.
ZDK).
U sklopu svog djelokruga odlučivanja Državna komisija na sjednicama vijeća donosi pisana rješenja i
zaključke (čl. 7. st. 1. ZDK). Odluke se na sjednicama vijeća donose većinom glasova prisutnih članova.
Nijedan član Državne komisije ne može se suzdržati od glasovanja (čl. 7. st. 2. ZDK). Odluke moraju
donositi najmanje tri člana Komisije, pri čemu je obvezna nazočnost predsjednika ili, u slučaju njegova
izostanka sa sjednice, zamjenika predsjednika Državne komisije (čl. 7. st. 3. ZDK). Sjednice vijeća nisu
javne (čl. 7. st. 4. ZDK).
Članovi i zaposlenici Državne komisije ne odgovaraju za štete koje nastanu prilikom provedbe ZDK, osim
u slučaju namjere ili grube nepažnje (čl. 11. ZDK).
Važnija rješenja ili zaključci odlukom Državne komisije mogu se objaviti u Narodnim novinama, ali bez
podataka o strankama (čl. 7. st. 1. ZDK).
Izvješćivanje Državne komisije obuhvaća godišnja izvješća (za prethodnu kalendarsku godinu) o stanju u
području javne nabave u Hrvatskoj koja se podnose Vladi RH i Hrvatskom saboru, a na zahtjev Vlade i za
razdoblje kraće od godinu dana (čl. 9. stavci 1. i 2. ZDK). Sastavni su dijelovi izvješća analize s podacima
koji su propisani člankom 9. stavkom 3. ZDK. Jedan je od podataka i popis naručitelja koji najčešće krše
zakonske odredbe u postupcima javne nabave.
Državna komisija za svoj rad u žalbenom postupku zahtijeva prethodno pokrivanje troškova (čl. 8. st. 1.
ZDK). Ona određuje visinu troškova žalbenog postupka, zatim koja ih stranka treba snositi te modalitete
plaćanja (čl. 8. st. 2. ZDK). Zahtjev za naknadu troškova mora biti potpuno određen i specificiran te do-
stavljen prije donošenja rješenja o biti stvari (čl. 8. st. 3. ZDK).
Dođe li do odustajanja od žalbe ili odbijanja žalbe, podnositelj žalbe dužan je naručitelju nadoknaditi sve
troškove nastale u vezi s podnošenjem žalbe (čl. 8. st. 4. ZDK). U slučaju usvajanja žalbe, naručitelj je
dužan podnositelju žalbe nadoknaditi troškove koje su nastali u sklopu žalbenog postupka (čl. 8. st. 5.
ZDK). U slučaju djelomičnog usvajanja žalbe, Državna komisija može odlučiti da svaka strana snosi svoje
troškove ili da se troškovi žalbenog postupka dijele između stranaka, bilo na jednake dijelove ili razmjerno
usvajanju žalbe (čl. 8. st. 6. ZDK).
Državna komisija financira se iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Prihodi od naknada
koje Državna komisija naplaćuje prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske. Republika Hrvatska
odgovara za obveze Državne komisije (čl. 10. st. 1., 2. i 4. ZDK).
Prema čl. 3. Statuta načelno stoji da prava i obveze zaposlenika Državne komisije proizlaze iz općih prav-
nih propisa te internih propisa koje predsjednik Državne komisije donosi u roku od 30 dana od početka
rada.
Predsjednik, koji ujedno predstavlja Državnu komisiju, odgovoran je za njezin rad te izdaje naloge u smislu
financijskog i drugog poslovanja te radnopravnih i drugih odnosa. On određuje i svog zamjenika (čl. 7.).
Odredbe o unutarnjem ustroju sadržava čl. 8. Statuta, u kojem se iznova ističu temeljni elementi Držav-
ne komisije kao tijela državne vlasti, a koji već proizlaze iz ZDK. U skladu s čl. 8. st. 3. Statuta, pitanja
Po pitanju unutarnje strukture, čl. 9. Statuta utvrđuje da su upravna i stručna služba odgovorne za obradu
zaprimljenih predmeta i za pružanje potpore radu Državne komisije na način kako je to utvrđeno Pravil-
nikom o unutarnjem ustroju, kao i za poslove po nalogu članova Državne komisije.
Odjel za opću upravu, kadrove i knjigovodstvo odgovoran je za opću upravu, kadrovska pitanja, knjigo-
vodstvo, uredska pitanja i arhiv.
Državna komisija imenuje jednog tajnika koji je odgovoran za poslove utvrđene Pravilnikom o unutarnjem
ustroju.
Kad je o načinu rada Državne komisije riječ, čl. 10. Statuta potvrđuje propise sadržane u čl. 7. ZDK, a
oni reguliraju odlučivanje Državne komisije, pri čemu su pojedinim stavcima iz čl. 7. ZDK u čl. 10 Statuta
dodani pobliže navodi. Tako, primjerice, kod objava rješenja ili zaključaka ne smiju biti objavljeni podaci o
onim strankama na koje se odluka Komisije odnosi. Predsjednik saziva sjednice i snosi odgovornost za rad
vijeća. O tijeku sjednica sastavlja se zapisnik. Mora se sastaviti i zapisnik o tijeku rasprave i glasovanja pri
donošenju odluka te ga moraju potpisati svi članovi vijeća i izvjestitelj. Sva ostala pitanja koja su važna za
rad Komisije regulirana su Poslovnikom o radu koji je Komisija donijela 30 dana nakon početka rada.
Izvješćivanje Državne komisije regulirano je člankom 11. Statuta, a što je u skladu s čl. 9. st. 1. i 2. ZDK.
U člancima 12. i 13. Statuta nalaze se podrobniji podaci o plaćama članova i zaposlenika Državne komisi-
je. Čl. 14. Statuta sadržava izjavu o financiranju Državne komisije koja je u skladu s čl. 10. ZDK. Odredba
o isključenju javnosti sa sjednica (čl. 17. Statuta) dopunjena je dodatkom prema kojemu Državna komisija
objavama rješenja u Narodnim novinama te podnošenjem izvješća.
Čl. 16. Statuta sadržava klauzulu o obvezi čuvanja tajne: članovi i zaposlenici Državne komisije moraju s
podacima vezanima uz rad Državne komisije postupati strogo povjerljivo (st. 1.). Uz to, zabranjeno im je
dijeliti savjete o predmetima koji spadaju u djelokrug Državne komisije.
U konačnici, čl. 19. Statuta utvrđuje nadležnost Državne komisije za tumačenje Statuta u slučaju nejasno-
ća i nesuglasica u vezi s primjenom odredbi Statuta.
Kontrola postupka javne nabave pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave aktualna
je za onog ponuditelja, natjecatelja ili zainteresiranog gospodarskog subjekta koji je na prigovor podnesen
naručitelju dobio negativan odgovor ili uopće nije dobio odgovor (čl. 71. st. 1. ZJN).
Ponuditelj, natjecatelj ili zainteresirani gospodarski subjekt može uložiti pisanu žalbu u roku od osam dana
od dana primitka negativnog odgovora. U slučaju naručiteljeva nepostupanja, žalbu može uložiti u roku
od 16 dana od dana podnošenja prigovora (čl. 71. st. 3. ZJN). Podnositelj žalbe presliku žalbe istodobno
upućuje naručitelju. Na taj način daje znak naručitelju da nastavi odgodu provedbe odluke o odabiru.
Naime, zabrana naručitelju da zaključi ugovor ne odnosi se samo na vrijeme do isteka roka za podnoše-
nje žalbe (čl. 66. st. 7. ZJN), nego se zabrana produljuje i na vrijeme nakon podnošenja žalbe Državnoj
komisiji. Zabrana obuhvaća sklapanje ugovora za cjelokupan predmet nabave i za sve grupe i dijelove
predmeta javne nabave (čl. 71. st. 4. ZJN).
Učinkovita žalba ne podliježe samo rokovima od osam, odnosno šesnaest dana, nego čl. 71. st. 5. ZJN
postavlja i formalne zahtjeve koje žalba mora ispuniti. Žalba mora sadržavati:
Kako bi se u žalbenom postupku moglo preispitati cjelokupno činjenično stanje, naručitelj je na zahtjev
Državne komisije dužan u roku od 8 dana od dana primitka žalbe poslati dokumentaciju za nadmetanje,
tj. sve materijale i dokumente koje dokumentiraju postupak javne nabave (čl. 71. st. 6. ZJN).
Rok za donošenje rješenja Državne komisije iznosi 15 dana od dana primitka žalbe, odnosno od dana do-
stave dokumentacije za nadmetanje (čl. 71. st. 7. ZJN). Državna komisija svoju odluku dostavlja naručite-
lju, podnositelju žalbe, Državnom ured za reviziju i Uredu za javnu nabavu (čl. 71. st. 9. ZJN). Rješenje je
u ovom postupku konačno i obvezujuće (čl. 71. st. 8. i 10.). Ugovor sklopljen suprotno rješenju Državne
komisije ništav je prema čl. 73. točki 5. ZJN.
Budući da postupak kontrole može predstavljati ozbiljno ometanje javnog interesa i prouzročiti neraz-
mjernu štetu za investiranje i provedbu nabava, na zahtjev naručitelja moguće je donošenje prethodne
odluke o nastavku postupka ukupne nabave ili dijelova nabave (čl. 71. st. 11. ZJN). U tom slučaju Državna
komisija iznimno može na temelju pisanog zahtjeva naručitelja, i to u roku od sedam dana od primitka
zahtjeva, a svakako prije donošenja odluke o žalbi, naručitelju odobriti potpun ili djelomičan nastavak
provedbe postupka javne nabave te na taj način odobriti i sklapanje ugovora. Naručiteljev zahtjev mora
se temeljiti na mogućnosti nastanka nerazmjerne štete.
U tom slučaju Državna komisija u roku od 7 dana od dana primitka zahtjeva donosi prethodnu odluku.
Ipak, kraj postupka kontrole, a time i dolazak na kraj druge razine u sustavu kontrole, čini konačna odluka
Državne komisije donesena na temelju žalbe.
U skladu s čl. 72. ZJN, protiv rješenja Državne komisije može se podnijeti tužba Upravnom sudu Repu-
blike Hrvatske. Tada je riječ o sudskom upravnom postupku na temelju Zakona o upravnim sporovima.
Tužba se mora podnijeti u roku od 30 dana od primitka odluke Državne komisije (čl. 24. ZUS).
Ako ponuditelj, natjecatelj ili zainteresirani gospodarski subjekt podnese tužbu (u slučaju kad je odluka Dr-
žavne komisija takva da dopušta sklapanje ugovora), sama tužba ne sprečava provedbu odluke Državne
komisije. Dakle, tužba nema suspenzivni učinak (čl. 17. st. 2. ZUS).
Na zahtjev tužitelja Sud može naručitelja obvezati na odgodu provedbe odluke Državne komisije ako bi
ona tužitelju (ponuditelju, natjecatelju ili zainteresiranom gospodarskom subjektu) nanijela teško uklonjivu
štetu. Pretpostavka za donošenje takve odluke Suda jest da odgoda provedbe ne bude protivna javnom
interesu te da se odgodom naručitelju ne nanosi neuklonjiva šteta većeg razmjera (čl. 17. st. 2. ZUS).
I sam naručitelj može iz drugih razloga odgoditi provedbu odluke Državne komisije do donošenja sudske
odluke, ako takvo što dopušta javni interes (čl. 17. st. 3. ZUS).
Ako je rješenje Državne komisije povoljno za ponuditelja, naručitelj ne smije sklopiti ugovor. Ugovor koji
bi u takvoj situaciji ipak bio sklopljen jest ništav (čl. 73. st. 5. ZJN).
Odluka Upravnog suda ne može se pobijati (pravomoćnost). Ovom odlukom postupak kontrole u dru-
gom stupnju i treća razina u sustavu kontrole završavaju.
Odluka Upravnog suda može se pobijati podnošenjem tužbe Vrhovnom sudu, kao što je to, uostalom,
moguće i kod drugih sudskih odluka.
Ne postoji jedinstveno mišljenje o tome što se točno podrazumijeva pod korupcijom. Pojam dolazi od
latinskog corrumpare i znači kvarenje, podmićivanje. U bitnome se pod korupcijom smatra podmićivanje
i podmitljivost (darovi u stvarima, gotovu novcu, putovanjima itd.). Znanstvene definicije djelomično se
u izreci znatno razlikuju jedna od druge. Međutim, jedinstvenost postoji o tome da korumpirana osoba
mora djelovati u svoju osobnu korist i pritom zlorabiti svoj utjecajan položaj. Stoga Priručnik polazi od
sljedeće definicije:
«Korupcija je zloporaba moći ili utjecajnog položaja od strane osoba iz javnog ili privatno-gospodarskog po-
dručja radi osobne koristi.»
U upravi ne postoji područje na kojem se korupcija može isključiti. Zato u svim službama postoji opasnost
od korupcije koja se osobito pojačava kada službe imaju neposredan kontakt s građanima ili gospodarstvu
dodjeljuju ugovore. Općenito se osobito podložnom korupciji smatra graditeljska struka.
Korumpirana osoba djeluje s ciljem osobnog bogaćenja ili uklanjanja neke teške, nepovoljne situacije. Sva-
kako da želja za bogaćenjem sama po sebi još nije presudna da bi se primatelj u podmićivanje i upustio.
Djelomično nedostaje potrebna pravna svijest ili svijest o problemu, odnosno potrebno stručno znanje,
a često je stvarni motiv korumpirane osobe frustracija na poslu koja proizlazi iz nedostatka mogućnosti za
napredovanjem, dosade i nedostatka izgleda za budućnost. Stoga su djelatnici koji su pretjerano, ali i oni
koji su nedovoljno opterećeni poslom osobito prijemljivi za korupcijske delikte.
Šteta koju korupcija može učiniti ne smije se podcijeniti, jer korupcija diljem svijeta uzrokuje znatne eko-
nomske štete (primjerice, davanje mita uzrokuje povećanje troškova i cijena te tako negativno utječe na
gospodarski rast neke nacije), sprečava pravednu tržišnu utakmicu i potkopava povjerenje u integritet i
sposobnost funkcioniranja javne uprave. Upravo djelatnici u državnim službama moraju postupati bespri-
Prepoznavanje korupcije otežano je jer je to delikt bez neposredno oštećene treće osobe i djelatnik
koji je primio mito često unutar vlastite službe glasi za osobito pouzdanu osobu koja postupa u skladu
s pravom. Prema istraživanjima, koruptivno ponašanje često se veže uz načine ponašanja koji se mogu
iščitavati kao korupcijski signali. Međutim, naznake korupcije teško je ispravno tumačiti, pa je stoga po-
trebna senzibilizacija i poznavanje pozadine, kao i zdrava sposobnost procjenjivanja. Kao primjer navode
se neutralni i upozoravajući pokazatelji.
Upozoravajući pokazatelji:
Pokazatelji su osobito znakoviti onda kada se nešto kreće izvan uobičajenih normi.
Za prevenciju korupcije uvijek je potreban skup mjera koji je skrojen prema konkretnom krugu adresata i
prilagođen specifičnim strukturama. Pritom bi se mjere trebale koncentrirati na određena rizična područja
koja su analizom i utvrđena kao područja osobito ugrožena korupcijom.
Senzibilizacija
Unapređivanje osjetljivosti za temu sprečavanja korupcije, ciljana politika informiranja i rad na prosvjeći-
vanju o pojavnim oblicima i posljedicama korupcije.
Nadzor
Nadzor osobito obuhvaća kontrolu obavljenog rada i ponašanja, kontrolu vremena i prisutnosti, kao i
kontrolu potrošnje sredstava. Obavljanje nadzora uključuje i utvrđivanje formalnih pojedinosti organizaci-
je rada te postupaka dokumentiranja i kontrole, kao i intervala kontrole.
Rotacija
Dugogodišnja praćenja mogu dovesti do stvaranja povjerljivih odnosa. Takve isprepletene odnose mogu-
će je spriječiti rotacijskim postupkom. Pod rotacijom se podrazumijeva planska promjena nadležnosti u
utvrđenim vremenskim razmacima. Praktično ostvarenje rotacije često je problematično jer se uz rotaciju
vežu gubici koji su uzrokovani međusobnim trvenjima.
Prema tom načelu nijedan djelatnik ne smije sam obrađivati i zaključivati neki predmet. Kao osobito djelo-
tvorno sredstvo za prevenciju korupcije, to je načelo jedna od minimalnih mjera sprečavanja korupcije.
Darovi
Sporedne djelatnosti
Obavljanje sporednih djelatnosti trebalo bi biti dopušteno samo uz odobrenje pretpostavljenog. Osobito
kritički treba ocjenjivati one sporedne djelatnosti koje su na određeni način bliske s područjima poslovanja
u službi.
Transparentnost
Postupci uprave moraju se po mogućnosti učiniti javnima. Transparentnost povećava vjerojatnost otkri-
vanja korupcije.
Antikorupcijski povjerenik
Antikorupcijski povjerenici nadležni su za sve aktivnosti na području prevencije korupcije. Oni sudjeluju
pri uspostavljanju unutarnjih kontrolnih mehanizama i odgovorni su za izradu koncepata, radnih materijala
i službenih naputaka (pravilnika) za suzbijanje korupcije.
Pravo javne nabave postavlja strog i jasan okvir. Točno pridržavanje zakonskih propisa o javnoj nabavi,
otežavanje odstupanja od postupka, provedba opsežnih provjera koje provode razne osobe te brižljivo
dokumentiranje postupovnih koraka znatno sužavaju prostor za manipulacije. Radi izbjegavanja korupcije
Kontakti s ponuditeljima
pojava Intenzivni kontakti djelatnika s ponuditeljima koji nadilaze normalnu mjeru suradnje.
mjere Uvođenje i dosljedno provođenje “načela četiri oka”. Raspodjela nadležnosti, redovite un-
utarnje kontrole
Koncentracija kompetencije
opasnost Planiranje, dodjela, nadzor gradnje i obračun mjera od strane samo jednog djelatnika ili
samo jednog malog tima povećavaju opasnost od nepravilnosti.
opasnost Djelatnici mogu proslijediti nalogoprimcima informacije o projektu ili im prilikom dodjele
dati prednost. Moguće stvaranje kartela i dogovaranje cijene.
mjere Provjera predmetnih dodjela ugovora i sumnjivih djelatnika s obzirom na pojavne oblike
kod dotičnih osoba. Kod sumnje na dogovor o cijeni ili stvaranje kartela potrebno je
provjeriti kod drugih tijela postoji li odgovarajuća učestalost ugovaranja. Redovite un-
utarnje kontrole.
Kršenje propisa
opasnost Djelatnici bi svjesno mogli kršiti odredbe u korist nekog određenog ponuditelja.
mjere Provjera kvalifikacije i upadljivog ponašanja sumnjivih djelatnika. Provjeriti je li već bilo
više takvih kršenja propisa. Krug predmetnih ponuditelja trebalo bi analizirati. Redovite
unutarnje kontrole.
pojava Podjela ugovora na više manjih, izbor i izravna pogodba u postupku pregovaranja bez
posebnog razloga.
opasnost Takvi pojavni oblici mogu upućivati na potrebu zaobilaženja kontrolnih instancija kako bi
se određenim ponuditeljima dala prednost.
mjere Provjeriti ponavljaju li se takvi pojavni oblici kod određenih ponuditelja, provjeriti poja-
vne oblike u pogledu vezanosti za osobe, redovite unutarnje kontrole.
opasnost Određeni ponuditelji ili grupe ponuditelja mogu postići prednost dobivanjem “insajderskih”
informacija ili dogovaranjem cijene.
Neuobičajeni zahtjevi
opasnost Određeni ponuditelji ili grupe ponuditelja mogu na taj način postići prednost tako da se
ostali ponuditelji isključe ili dovedu u lošiji položaj.
mjere Takvi zahtjevi moraju se iscrpno obrazložiti. Natječaji se moraju redovito kontrolirati
unutarnjim kontrolama.
Potrebne stavke
pojava Pretjerano visok udio potrebnih, odnosno eventualnih stavki prilikom natječaja i dodjela
ugovora.
opasnost Nekom ponuditelju mogu biti dostavljene informacije hoće li i koje će stavke u kojem
opsegu doći u obzir, odnosno otpasti. Na taj se način informirani ponuditelj stavlja u bolji
položaj pri kalkulaciji u odnosu na ostale suponuditelje.
mjere Dosljedna kontrola udjela potrebnih i eventualnih stavki. Ta se kontrola olakšava prim-
jenom obrade podataka prilikom izrade tehničkih specifikacija. Usporedba s ostalim
mjerama i djelatnicima. Analiza stvarno navedenih stavki u pogledu količine i cijene;
usporedni izračuni za one stavke koje nisu objašnjene. Redovite unutarnje kontrole.
opasnost Mogućnost da je ponuditelju poznato da može očekivati dodatne naloge. U tom slučaju
on može prvotne kalkulacije tako sastaviti da poslije onda može prividno s pravom ispo-
slovati neuobičajeno visoke jedinične cijene.
mjere Natječajnu dokumentaciju prije objavljivanja trebao bi provjeriti još jedan stručnjak s
obzirom na jasnoću i razumljivost te cjelovitost. Dodatni nalozi općenito se moraju
iscrpno obrazložiti. Natječaji se moraju redovito podvrgavati unutarnjoj kontroli.
Sumnjive cijene
opasnost Ponuditelj može imati informacije o promjenama količina koje mu mogu donijeti znatne
gospodarske prednosti i bitno utjecati na izgled rezultata – visoka cijena za male plani-
rane količine i poslije povećanje stvarnog opsega. Jednako vrijedi i kada je niska cijena
predviđena za poslove čiji opseg treba znatno smanjiti u odnosu na planirano ili kada oni
u cijelosti otpadnu.
Insajderske informacije
opasnost Ponuditelj može zbog poznavanja internih informacija, kao što je informacija o sadržaju
nekog vještačenja ili načinu gradnje o čijoj primjeni još nije odlučeno, imati prednost pri
kalkulaciji poslova za koje se sastavlja ponuda.
Računske pogreške
opasnost Takve pogreške mogu upozoravati na naknadne manipulacije izmjenama znamenki, npr.
povećanjem jedinične cijene od 500 kuna pridodavanjem znamenke 1 na 1500 kuna ili
izmjenom znamenke 3 s dva polukruga u znamenku 8.
mjere Strojno popunjavanje ponuda i istodobna predaja u elektroničkom obliku ili zahtijevati
predaju prijepisa ponude.
Transparentnost dokumentacije
mjere Dosljedno provođenje urednog vođenja spisa. Kontrola realizacije postavljenih zahtjeva
i propisa. Isto je potrebno osigurati redovitom unutarnjom kontrolom.
Dvostruki obračuni
opasnost Iza prividno pogrešnih dvostrukih obračuna mogu se skrivati prijevara i korupcija.
U državama članicama Europske unije može se pratiti velik broj aktivnosti s ciljem stvaranja sustava elek-
troničke javne nabave i njegove daljnje izgradnje. Projekti elektroničke javne nabave1 uključeni su u naci-
onalne strategije e-vlade2 i zbog upotrebe inovacijskih informatičkih i komunikacijskih tehnologija smatraju
se primjerom za smanjenje troškova i pokretačem za gospodarstvo. Uz to, povećava se transparentnost
postupaka nabave.
U državama članicama Europske unije i državama kandidatkinjama za pristup postoje različiti stupnjevi
razvoja i prisutnosti elektroničkih sredstava. Internetska stranica SIGMA-e3 o javnoj nabavi daje prvi pre-
gled o trenutačnoj primjeni elemenata elektroničke nabave na nacionalnoj razini. Popis linkova pojedinih
država upućuje na pojedine aplikacije elektroničke nabave:
1
Elektronička nabava predstavlja primjenu informatičkih i komunikacijskih tehnologija kao elektroničke potpore u provođenju postupaka nabave te
njihovu integraciju u svakodnevni rad potencijalnih ponuditelja.
2
Elektronička vlada predstavlja organizacijsku strukturu države koja obuhvaća integraciju interakcije između države i građana, privatnih tvrtki,
stranaka te javnih institucija uz primjenu modernih informatičkih i komunikacijskih tehnologija.
3
SIGMA: Support for Improvement in Governance and Management; zajednička inicijativa OECD-a i EU-a koju uglavnom financira EU.
Švedska bilten javne nabave; nacionalno vijeće za javnu nabavu; švedska organi-
zacija za naručitelje
Vodeće uloge na području elektroničke nabave igraju Švedska, Irska, Velika Britanija, Danska i Njemačka.
Redoslijed u tablici „Druge europske države“ pokazuje da se Hrvatska aktivnostima vezanima uz e-naba-
vu više ne nalazi na samom početku toga procesa. Vlada općenito projektom e-Hrvatska 20074 potiče
elektroničko gospodarstvo. Ponajprije se radi na razvoju mreže i usluga za građane. E-nabava se, međutim,
ne spominje u tom kontekstu, ali odlukom Vlade pokrenut je prvi pilot-projekt za razvoj elektroničke
nabave pod nazivom „IT-proračun“. Nositelj je projekta Središnji državni ured za e-Hrvatsku, a predmet
objedinjavanje nabave IT opreme za državna tijela i Sabor. Softver projekta „IT-proračun“ trenutačno
omogućuje decentralizirano naručivanje, odnosno dostavljanje zahtjeva za nabavu u sklopu proračunskih
sredstava koja su na raspolaganju.
4
Središnji državni ured za e-Hrvatsku; Operativni plan provedbe programa e-Hrvatska 2007 za 2004. godinu; Zagreb, lipanj 2004.; internetska
stranica: http://www.vlada.hr/Download/2004/02/04/VRHProgramVRHeng_ft.htm
E-nabava pruža potporu u elektroničkoj provedbi cijelog postupka javne nabave, počevši sa sastavljanjem
dokumentacije za nadmetanje, objavom na internetu, preuzimanjem dokumentacije za nadmetanje, izra-
dom ponude, terminom za otvaranje ponuda te pregledom, ocjenom i usporedbom ponuda, sve do
elektronički potpisane odluke o odabiru ili poništenju nadmetanja.
Primjena e-nabave, osim cijelog postupka nabave, može obuhvaćati i elektroničku provedbu sklapanja
ugovora, uključujući isporuku predmeta nabave i na kraju plaćanje usluge:
Prikaz 1
Središnje službe za nabavu u pravilu sklapaju okvirne sporazume kojima se ostala državna tijela mogu
koristiti putem narudžbe određenog predmeta. Razdvajanje prijave potreba i kataloške narudžbe naru-
čitelja s jedne strane i provedbe samog postupka nabave sa strane središnje službe za nabavu smanjuje
broj nadmetanja, koncentrira stručnu kompetentnost te velikim dijelom pruža mogućnost automatizacije
primjenom sustava e- nabave.
Donji prikaz razjašnjava taj postupak. Prikazan je razdvojeni, ali povezani slijed postupka nabave roba i
usluga u sklopu okvirnih sporazuma i postupka prijave potreba i odobrenja narudžbe putem elektroničkog
kataloga te tijek isporuke i plaćanja:
5. Pregled narudžbi
1. Pretraživanje i 4. Plaćanje i
Jedinica za nabavu izbor iz kataloga na e-nabava preuzimanje
“naručuje” putem bazi interneta robe
središnjeg kataloga 2. Automatizirano 3. Integralni postupak
odobrenje narudžbe narudžbe
Očiti trend prema stvaranju središnjih službi za nabavu koje raspolažu mogućnostima e-nabave objašnjava
se ponajprije velikim potencijalom uštede koji treba, s obzirom na sve veće deficite u javnim državnim
proračunima, jače iskoristiti. Objedinjena javna nabava znatno rasterećuje državni proračun. Prednosti
kod troškova ostvaruju se:
I smjernica 04/18/EZ pod točkom 15. spominje obrazloženja da objedinjeni postupci nabave služe po-
boljšavanju nadmetanja i racionalizaciji sustava javne nabave.
S druge strane, postoji opasnost određenog monopola potražnje koji bi se mogao negativno odraziti na
Koje se prednosti u odnosu na „klasičan“ postupak nabave očekuju od primjene programa za e-nabavu i
s kakvim će se uprava organizacijskim promjenama suočiti?
Opseg posla za sastavljanje dokumentacije za nadmetanje znatno se smanjuje online primjenom elektro-
ničkih obrazaca: uštedom vremena smanjuju se interni troškovi, smanjuju se troškovi za preslike i vrijeme
za dostavu poštom te se postiže visoka standardizacija. Ujedno se omogućuje koncentracija potreba.
Primjenom sustava e-nabave postiže se viši stupanj transparentnosti u postupku nabave jer sustav omo-
gućava sigurnu rekonstrukciju postupka i samim time bolje kontrole i provjere. Dostupnost online pomo-
ći i automatsko određenje standardiziranih radnih koraka ujedno smanjuju opasnost od pogrešaka.
Prednosti
- sa stajališta ponuditelja
Nedostaci
Upotrebi elektroničkih sustava nabave prethode veliki investicijski troškovi i bitne promjene u organizaciji
provođenja postupaka nabave. Praksa je pokazala da se taj ulog (još) ne isplaćuje kod svih nabava roba
Komisija Europske unije forsira korištenje sustava e-nabave u državama članicama. Od korištenja sustava
e-nabave očekuje:
Komisija je u sklopu strategije za unutarnje tržište Unije5 odredila kako je prvotni zadatak da se države
članice moraju brinuti da u potpunosti prilagode svoje operativne elektroničke sustave nabave zahtjevima
iz legislativnog paketa6. Državama članicama zadatak je da do kraja 2006. godine provedu znatan dio
transakcija vezanih za nabave elektroničkim putem. Nastoji se da elektronička nabava još prije 2010.
godine postane uobičajen način nabave. Kako bi osigurala uvođenje, Komisija je predložila akcijski plan
za implementaciju pravnog okvira za elektroničku nabavu, koji obuhvaća koordiniran koncept za cijelu
Europsku uniju od 2005. do 2007. godine7.
Takozvani “EU-ov legislativni paket“ (smjernica o koordinaciji nabave i smjernica o koordinaciji komu-
nalnog sektora) stupio je na snagu 30. travnja 2004. godine te obuhvaća, među ostalim, razvoj nove
tehnologije za online nabavu. U obrazloženju smjernica navodi se kako današnja tehnologija omoguća-
va proširenje tržišnog nadmetanja i poboljšanje učinkovitosti sustava javne nabave, osobito smanjenjem
5
Obavijest Komisije za Vijeće, Europski parlament, Europski odbor za gospodarstvo i socijalna pitanja te Odboru za regije - strategija unutarnjeg
tržišta, prvobitni zadaci 2003.-2006. godine (KOM [2003] 238).
6
Smjernica 2004/18/EEC Europskog parlamenta i Vijeća od 31.3.2004. godine o koordinaciji postupaka javne nabave radova, roba i usluga
(smjernica o koordinaciji nabave) i smjernica 2004/17/EEC Europskog parlamenta i Vijeća od 31.3.2004. godine o koordinaciji odluka o odabiru
naručitelja iz sektora vodoopskrbe, energetike, javnog prometa te poštanskih usluga (smjernica o koordinaciji komunalnog sektora).
7
Obavijest Komisije za Vijeće, Europski parlament, Europski odbor za gospodarstvo i socijalna pitanja te Odboru za regije od 21.10.2004. godine.
Države članice moraju odlučiti hoće li predvidjeti mogućnost primjene elektroničke nabave za javne na-
ručitelje. U smjernici o koordinaciji nabave regulirani okvirni sporazumi i središnje službe za nabavu služe
kao prijeko potrebni instrumenti kako bi se postigla isplativost velikih investicija u sustave e-nabave.
Uz to, državama članicama pruža se mogućnost uvođenja takozvanih „dinamičnih sustava nabave“ i „elek-
troničke dražbe“. Glavna je pretpostavka za oba načina nabave provođenje postupka nabave većim dije-
lom elektroničkim putem.
Okvirni sporazumi sklapaju se između jednog ili više javnih naručitelja i jednog ili više ponuditelja. Oni
reguliraju uvjete nabava koje se provode u određenom razdoblju i određuju cijenu te eventualno pred-
viđenu količinu. Javne ustanove mogu tako okvirnim sporazumima realizirati uvjete za robe i usluge koje
se na taj način mogu naručivati putem sustava kataloga. Svi predmeti nabave mogu biti i predmet okvirnih
sporazuma. Okvirni sporazum ne smije se sklapati na razdoblje dulje od četiri godine8.
Prednost okvirnih sporazuma za naručitelje temelji se na oslobađanju službe koja provodi postupak naba-
ve od toga da za svaku nabavu mora provoditi cijeli postupak od početka, a druga je prednost mogućnost
objedinjene nabave. No najvažnije je za primjenu e-nabave mogućnost da se tek okvirnim sporazumima
mogu integrirati sustavi narudžbe putem kataloga. Povezivanje elektroničke nabave i okvirnih sporazuma
nuđenjem predmeta nabave u jednom središnjem katalogu omogućuje učinkovito povezivanje središnje
nabave i decentraliziranog mjesta troška (prikaz 2). Time se omogućuje način nabave koji uzima u obzir
potrebe korisnika i dopušta ekonomičnu koncentraciju količina koje se nabavljaju.
Dinamični sustav nabave je poseban način nabave čijim se postupkom upravlja isključivo elektroničkim
sredstvima. Nabavljaju se tipični standardizirani proizvodi. Dinamični sustav nabave omogućuje službi koja
provodi postupke nabave da prima što veći broj ponuda i da tako ekonomično troši javna sredstva, a da
se ne ugrozi, ograniči ili manipulira tržišna utakmica9.
Potencijalni ponuditelji neprekidno dostavljaju neobvezujuće ponude. Najprije se obavlja evaluacija po-
nuditelja kako bi se dobilo dopuštenje za sustav. Tek nakon toga slijedi konkretan postupak nabave. Kao i
kod okvirnih sporazuma, rok dinamičnog sustava ograničen je na četiri godine.
Dinamični sustav nabave podijeljen je na dva dijela: najprije se sustav implementira, a nakon toga slijedi
nabava pojedinih predmeta u sklopu toga sustava, koji je otvoren za sve natjecatelje.
Zbog složenosti dinamičnog sustava nabave, vjerojatno će samo veće službe koje provode postupke
nabave ili kooperatori moći uvesti ovaj sustav. Praksa će morati pokazati hoće li složenost upravljanja
ovim sustavom zasjeniti prednosti. Prednosti su sustava mogućnosti brzih nabava konkretno potrebnih
predmeta koje se, zbog elektroničkog sustava i transparentnosti prve faze, mogu brže provoditi.
8
čl. 32. stavak 2.; smjernice 2004/18/EZ
9
čl. 32. smjernice 2004/18/EZ
Objava
- nabava dinamičnim sustavom nabave
- rok (najviše 4 godine)
- www.internetadresa.hr
Prva faza (sastavljanje popisa) počinje obja-
vom u kojoj se upozorava da će se usposta-
viti dinamični sustav nabave i koje se nabave
uzimaju u obzir. Uz kriterije za odabir, mora
se navesti i internetska adresa koja svakodob- Dokumenti
no neposredno i neograničeno pruža pristup - dokumentacija za nadmetanje
sustavu. - informacije o sustavu nabave i
komunikacije
Nakon objave svaki gospodarski subjekt može
predati neobvezujuću ponudu. Svaki gospodar-
ski subjekt ima mogućnost dopune, odnosno
izmjene svoje ponude ako ona i nakon toga Stalna mogućnost predaje neobvezujuće
ostaje sukladna dokumentaciji za nadmetanje. ponude, uključujući moguće izmjene
Kod inverzne dražbe potencijalni ponuditelj „nabavlja“ pravo za izvršenje ugovora od naručitelja. Za ra-
zliku od tradicionalnih dražbi, gdje cijena tijekom dražbe raste, ovdje cijena sa svakom novom ponudom
pada. Kriteriji iz tehničke specifikacije i pravila o tijeku dražbe (npr. rok) određuju se prije početka. Pret-
postavka je inverzne dražbe da ponuditelji poznaju cijenu.
Inverzna dražba može se primjenjivati u drugoj fazi dinamičnog sustava nabave (vidi prethodni odlomak)
te pri ponovnom pozivu za nadmetanje u sklopu okvirnog sporazuma (smjernica 04/18/EZ; čl. 32. st.
4.).
Smjernica 1999/93/EEC Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 13. prosinca 1999. godine o zajed-
ničkim okvirnim uvjetima za elektronički potpis i smjernica 2000/31/EEC Europskog parlamenta i Europ-
skog vijeća od 8. lipnja 2000. godine o određenim pravnim aspektima o službama informacijskog društva,
a osobito aspektima elektroničkog gospodarstva na unutarnjem tržištu Europske unije (Smjernica o elek-
troničkom gospodarstvu) djeluju neposredno na stvaranje elektroničkih sustava nabave: obje smjernice
odnose se na prijenos podataka elektroničkim putem. Posljednja obvezuje države članice Europske unije
da unesu potrebne pravne i upravne odredbe te takozvane „e-commerce smjernice“10 do siječnja 2002.
godine u nacionalno pravo.
Smjernica o elektroničkom potpisu regulira da se elektronički potpis primjenjuje u javnom sektoru unutar
državne uprave i uprave Unije te u komunikaciji između uprave, građana i gospodarskih subjekata, kao
npr. na području javne nabave, poreznog sustava, socijalne sigurnosti, zdravstva i prava.
Za elektroničku komunikaciju između naručitelja i ponuditelja tijekom postupka nabave to znači da je za-
jamčena sigurnost pri prijenosu i pohranjivanju informacija te integritet podataka, autentičnost pošiljatelja i
povjerljivost ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u nadmetanju. Javni naručitelj sadržaj ponuda i zahtjeva za
sudjelovanje u nadmetanju smije doznati tek nakon isteka roka za predaju ponude.
Kako bi se izbjegle različitosti na području sigurnog prijenosa podataka, elektroničkog potpisa, upotrebe
obrazaca i kategorizacije predmeta nabave, bilo je nužno uvesti unificirani komplet aktualiziranih standar-
dnih obrazaca koji obuhvaćaju u smjernicama tražene informacije i koji su u formatu koji se može elek-
tronički koristiti. U rujnu 2005. godine u tu je svrhu Uredba o uvođenju standardnih obrazaca za objavu
poziva za nadmetanje11 objavljena u službenom glasilu i stupila na snagu.
prethodna obavijest
objava
objava odluke o odabiru
redovna, neobvezatna objava – gospodarstvo opskrbe
objava – gospodarstvo opskrbe
objava odluke o odabiru – gospodarstvo opskrbe
objava o postojanju kontrolnog sustava – gospodarstvo opskrbe
objava profila naručitelja
pojednostavljena objava u sklopu dinamičnog sustava
koncesije za izgradnju
objava – ugovori koje dodjeljuje koncesionar koji nije javni naručitelj
objava natječaja
objava rezultata natječaja.
Upotreba standardnih obrazaca i zajedničkog rječnika javne nabave (Common Procurement Vocabulary
CPV) također olakšava pristup informacijama i donosi veću transparentnost na tržištu. U smjernicama
10
Electronic Commerce: trgovanje robama i uslugama s pomoću elektroničke komunikacije; naziv za elektroničku trgovinu glasi eBussiness
(elektronička trgovina, elektroničko gospodarstvo).
11
Uredba (EZ) br. 1564/2005 Komisije od 7. rujna 2005. godine o uvođenju standardnih obrazaca za objave nadmetanja u sklopu postupaka
javne nabave prema smjernici 2004/17/EZ i smjernici 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
ELEKTRONIČKI POTPIS 2.
Širenjem interneta povećava se potreba da se sklapanje ugovora i narudžbe obave elektroničkim putem.
Kako bi se zajamčilo da elektronički dostavljen dokument i potječe od osobe koja ga je potpisala, kao i
potpunost i autentičnost dokumenta, isti se štiti elektroničkim potpisom.
U elektroničkom gospodarstvu vrlo je važno znati tko je pošiljatelj određenog dokumenta. Sklapanje
ugovora te narudžbe i s time povezana plaćanja mogući su putem interneta. Tehnologija elektroničkog
potpisa jamči da dokument potječe od osobe koja ga je potpisala te da je autentičan i potpun. Prihvaćanje
e-gospodarstva ovisi o pravnoj sigurnosti interneta, a elektronički potpis tomu znatno pridonosi.
Elektronički potpis, međutim, nije samo digitalna preslika ručnog potpisa, već tehnologija potpisa stvara
oznake koje istodobno predstavljaju i dokument i osobu koje ga je potpisala. Primatelj dokumenta odmah
bi uočio manipulaciju sa strane trećih. Softver bi mu označio da je sadržaj dokumenta izmijenjen.
Kako bi elektronički potpis bio minimalno u toj mjeri pravno obvezatan kao i vlastoručni potpis, moraju
se jamčiti autentičnost, povjerljivost i integritet. Napredan elektronički potpis koji ispunjava zakonske
odredbe vrsta je pečata za digitalne podatke. On se stvara s pomoću matematičkih postupaka i privatnog
kriptografskog ključa. Odgovarajućim javnim ključem potpis se može u svako doba provjeriti i tako se
utvrditi vlasnik ključa za potpis i autentičnost podataka.
Parovi ključa (privatni i javni ključ) su jedinstveni i fizičkim osobama dodjeljuju ih priznata tijela. Dodjela se
ovjerava certifikatom o ključu za potpis. Riječ je o potpisanom digitalnom dokumentu koji sadržava javni
ključ te ime osobe kojoj je dodijeljen, odnosno njezin sinonim. Certifikat dobiva vlasnik ključa za potpis
kako bi ga mogao priložiti potpisanim podacima s ciljem njihove provjere. Certifikat također može svatko
u svako doba provjeriti putem javno dostupnih telekomunikacijskih veza (npr. internet).
Široka primjena elektroničkog potpisa traži efikasnu infrastrukturu sigurnosti za dodjelu ključa za potpis
putem certifikata (ponuđači certifikacijskih usluga, Trust-centri) te sigurnu tehničku komponentu. Vlasnici
ključa za potpis moraju, uz to, biti obaviješteni o tome koje mjere moraju poduzeti u vlastitom interesu
za sigurnost elektroničkog potpisa.
Kako bi se unaprijedila elektronizacija sustava javne nabave unutar Europske unije, na internetskoj adresi
www.simap.eu.int na korištenje se stavljaju elektroničke informacije. SIMAP nudi opširne informacije o
sustavima javne nabave diljem svijeta i mnogobrojne linkove o bazama podataka javne nabave, zakonskim
tekstovima i drugim internetskim stranicama o temi javne nabave. Naručiteljima ta stranica pruža detaljne
informacije o tržištu nabave i informacije o poveznicama s drugim stranicama s informacijama o nadme-
tanjima u Europskoj uniji i šire. Ponuditeljima se pružaju detaljne informacije o zakonima i postupcima,
platforma za raspravu po pitanjima poboljšavanja prakse javne nabave te poveznice s drugim izvorima u
vezi s optimalnim postupcima.
Europski parlament i Europsko vijeće donijeli su 21. travnja 2004. godine zaključak (odluku) 2004/387/
EZ o novom programu IDABC. Tim programom, kojem je prethodio program IDA, namjerava se odre-
diti i poticati razvoj interoperacijskih elektroničkih usluga državnih službi u Europi. Težište je programa na
potpori sustavu elektroničke javne nabave i kao takav uključen je u akcijski program za transfer pravnog
okvira za elektroničke nabave u nacionalno zakonodavstvo. Odgovarajuća internetska stranica IDABC-a
objedinjuje kao informacijska platforma teme o sljedećim ponudama i aktivnostima:
Javni sektor predstavlja važnu granu gospodarstva u sustavu jedne države. Volumen javne nabave u Repu-
blici Hrvatskoj iznosio je u 2002. godini 35 mlrd. kuna, odnosno 19,5% BDP-a (prosjek u Europskoj uniji
je 16,7%). Upotreba elektroničkih sustava javne nabave može sniziti cijene od 5 do 15%, a troškove za
transakcije može sniziti i do 70%12. Iskorištavanje tih potencijala primjenom e-nabave zahtijeva provođe-
nje određenih mjera koje se odnose na zakonske mogućnosti javne nabave te na donošenje obvezatnih
IT-standarda u sklopu strategije za e-vladu.
12
Izvješće Svjetske banke o strategiji elektroničke nabave različitih vlada procjenjuje mogućnost smanjenja troška još većim: cijena 10 do 20%, a
troškova transakcije 50 do 80%.
Hrvatska ima opsežne zakonske okvire za razvoj i implementaciju informacijskih i komunikacijskih tehno-
logija u javnom i privatnom sektoru.
Zakon o elektroničkom potpisu (NN 10/02) i Zakon o elektroničkoj trgovini (NN 173/03)
te nekoliko uredbi omogućavaju sklapanje ugovora elektroničkim putem i usuglašeni su s odgo-
varajućim smjernicama Europske unije.
Potkraj 2005. godine na snagu je stupio Zakon o elektroničkoj ispravi, koji regulira postupak
transakcija elektroničkim putem.
Državna financijska agencija FINA službeno je ovlaštena za izdavanje certifikata za elektronički potpis i nad-
ležna za dodjelu pojedinih privatnih i javnih ključeva te za njihovu ovjeru putem certifikata za ključeve13
Hrvatska preko Narodnih novina raspolaže središnjom platformom za objavljivanje na bazi interneta. Pre-
ma Uredbi o objavama i evidencijama i članku 76. Zakona o javnoj nabavi, svi naručitelji dužni su objaviti
nadmetanja u Narodnim novinama, koje su u državnom vlasništvu. Time Republika Hrvatska ima središ-
nju platformu za objave javnih investicija. Od 2002. godine Narodne novine paralelno izdaju službeno
glasilo u tiskanom formatu i na internetskom portalu14
Ponuditelji imaju mogućnost besplatnog pretraživanja i downloada objava o nadmetanjima u PDF formatu.
Prema izjavama Narodnih novina, tako je postignut veći stupanj transparentnosti.
Naručitelji imaju mogućnost downloada tridesetak obrazaca u word formatu te ih mogu ispuniti i elektro-
ničkom poštom poslati Narodnim novinama. Podaci se pohranjuju u bazi podataka o objavama. Iz te baze
podataka generira se tiskani format za službeno glasilo i internetska stranica za elektroničko korištenje.
Kako bi se zajamčili autentičnost i integritet, naručitelji moraju ručno potpisani poziv za nadmetanje do-
datno faksom ili poštom poslati u Narodne novine.
Već više od 90% objava naručitelja elektroničkim putem stigne do baze podataka o objavama. Visok udio
korištenja interneta pokazuje dobru opremljenost državnih tijela računalima i internetom.
Narodne novine nadograđuju elektroničku platformu upotrebom elektroničkog potpisa i dodatnim osi-
guranjem sigurnog prijenosa podataka. Tako će postati moguća realizacija elektroničke transakcije, koja
omogućuje daljnje potencijalne usluge e-nabave.
Jedan je od glavnih zadataka Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku koordinacija, odnosno implemen-
tacija programa e-Hrvatska 2007. u sklopu e-vlade. U sklopu mjera za umrežavanje IT sustava i mjera za
13
O detaljnijem postupku elektroničkog potpisa vidi ekskurs: „Bit umjesto tinte“ u ovom odlomku.
14
www.nn.hr
Kao potpora za te mjere koristi se aplikacija za e-nabavu koju kao pilot-projekt stalno unapređuje tvrtka
Perpetuum mobile (Zagreb). Softver „IT-proračun“ (vidi prikaz 3) omogućava naručitelju decentralizira-
nu prijavu potrebe te istodobno uzima u obzir proračunska sredstva koja su na raspolaganju. Podaci i
informacije pohranjuju se na serveru u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, koji obrađuje prijave
potreba. Cijela mjera (objedinjena nabava, standardizacija IT tehnike i softvera) već znatno snižava cijene
putem uštede takozvanih troškova postupka i transakcije otpadanjem pojedinih nabava državnih tijela.
Uz to, ponuditeljima je na raspolaganju jedan modul (još nije u pogonu) koji omogućava izradu i pre-
daju ponude uz upotrebu elektroničkog potpisa. Središnji ured za e-Hrvatsku ili FINA mogli bi preuzeti
izdavanje certifikata za smart kartice. Za naručitelja ne postoji mogućnost otvaranja ponuda prije za to
određenog termina. Isto ne vrijedi za ponuditelja, sve do digitalnog potpisa ponude.
Daljnji razvoj „IT-proračuna“ obuhvaća postupak otvaranja ponuda. Predviđeno je povezivanje s platfor-
mom za objave Narodnih novina.
Središnji državni ured za e-Hrvatsku svoju ulogu ne vidi kao središnje tijelo za objedinjenu nabavu stan-
dardnih proizvoda. No vrijedi načelo da se sve javne ustanove mogu koristiti svim aplikacijama koje je
Ured izradio.
Središnji državni ured za e-Hrvatsku bira ponuditelje prema kriteriju najniže cijene koja se ustanovi putem
inverzne dražbe. Ovaj postupak još nema elektroničku potporu. Ured, međutim, skuplja vrijedno prak-
tično iskustvo i znanje o provedbi postupka i organizaciji, koji će u budućnosti pomoći kod provođenja
elektroničke inverzne dražbe.
Prikaz 3
Republika Hrvatska velikom brzinom izgrađuje svoju IT-infrastrukturu. Istodobno se forsiraju strukturirane
aplikacije e-vlade i elektronička trgovina. Kako bi omogućio široku i smišljenu primjenu e-nabave u gos-
podarstvenim uvjetima, Ured za javnu nabavu izrađuje novi Zakon o javnoj nabavi u koji će uključiti za
e-nabavu relevantne elemente iz prava Europske unije:
Uz stvaranje zakonskih mogućnosti unutar Zakona o javnoj nabavi, postoji tehnički izazov realizacije stan-
darda u sklopu inicijative e-vlade:
uvjet za efikasnu elektroničku transakciju jest jedinstveno izvješće na bazi XML-a. Ono služi
autentičnom i sigurnom prijenosu podataka između državnih tijela ili između državnih tijela i
građana/tvrtki
na razini korisnika treba stvoriti standardiziranu (XML) razmjenu informacija koje imaju specifičnu
strukturu prema aplikacijama e-vlade. Time se usuglašava komunikacija među akterima unutar
postupka tijekom razmjene podataka.
Controlling
Veroffentlichung Statistika
e-tržnica
(e-katalog)
Središnja služba za nabavu
Ponuditelj ASP - model Naručitelj
e Hrvatska
IT Standards
svake čip-kartice
svakog čitača za kartice.
Narodne novine kao središnja platforma za objavljivanje u budućem sustavu e-nabave predstavljaju po-
veznicu za sve aktere:
za ponuditelje su Narodne novine prva postaja unutar sustava e-nabave (pretraživanje poziva
za nadmetanje)
za E-Procurement Provider (u smislu Application Service Provider) Narodne novine su službeno
glasilo za objavu poziva za nadmetanje
za hrvatski Ured za javnu nabavu Narodne novine su izvor informacija za vođenje statistika.
Ured će ubuduće dobiti pristup bazi podataka o objavama u Narodnim novinama. Cilj je da se
Uredu omogući sastavljanje statistika unutar baze podataka i elektroničkim putem.
Ako se inicijativa e-vlade usmjeri prema interoperacijskoj strategiji, razrada pojedinih aktivnosti vezanih za
e-nabavu samo je pitanje regionalnog ili funkcionalnog objedinjenja nabave. Dobitnici će biti i ponuditelji
i naručitelji. Ponuditelji profitiraju zbog jedinstvenog pristupa sustavu i visokog stupnja transparentnosti, a
naručitelji zbog uštede troškova i bolje logistike za nabave.
SADRŽAJ
Zakon
o javnoj nabavi
I N D E K S ..................................................................................................................................254
Dio I.
OPĆE ODREDBE
Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i postupci javne nabave koji prethode sklapanju ugovora o nabavi
robe i usluga te ustupanju radova, a u svrhu djelotvornog korištenja proračunskih i drugih sredstava te
poticanja slobodnoga tržišnog nadmetanja.
Određivanje pojmova
Članak 2.
1
Pročišćeni tekst s izmjenama i dopunama objavljenim u Narodnim novinama br. 92 od 27.07.2005.:
Dijelovi ZJN (NN 117/01) koji su promijenjeni ili brisani tiskani su plavom bojom.
Izmjene i dopune ZJN (NN 92/05) su podebljane i ukošene.
Članak 3
propisa, jednoj ili više pravnih ili fizičkih osoba, koja imaju za posljedicu ograničavanje obavljanja djelat-
nosti navedenih u članku 5. ovoga Zakona, na jednog subjekta ili više njih i koja imaju utjecaj na moguć-
nost drugih subjekata u obavljanju takve djelatnosti.
19. Gospodarski subjekt u smislu ovoga Zakona jest fizička ili pravna osoba koja je izvođač radova,
isporučitelj robe i pružatelj usluge.
20. Prevladavajući utjecaj pretpostavlja da tijela iz članka 4. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u
odnosu na druge subjekte, izravno ili neizravno:
– imaju većinski dio u upisanom kapitalu,
– kontroliraju većinu glasova na temelju dionica,
– mogu imenovati više od polovice upravnog ili nadzornog tijela.
21. Središnje tijelo nabave je naručitelj koji:
– stječe robu i/ili usluge namijenjene naručiteljima,
– sklapa ugovore o javnim nabavama za robu, radove ili usluge namijenjene naručiteljima.
(1) Postupak nabave naručitelj provodi pravodobno tako da se omogući učinkovita nabava sukladno
ovom Zakonu i provedbenim propisima. Nadmetanjem i odabirom najpovoljnije ponude naručitelj mora
ostvariti efikasno i svrsishodno gospodarenje sredstvima za nabavu.
(2) Ponuditelji ili natjecatelji mogu ravnopravno sudjelovati u postupku nabave bez ograničenja s ob-
zirom na prebivalište ili sjedište, različitu nacionalnu klasifikaciju djelatnosti, status pravne ili fizičke osobe
i podrijetlo robe. Naručitelj ne smije ponudu ponuditelja odbiti samo zato što mu je sjedište u državi s
kojom Republika Hrvatska nema sporazum o jednakopravnosti ponuditelja.
(3) Naručitelj ne smije primijeniti diskriminacijske mjere ili ograničiti slobodno tržišno nadmetanje
između ponuditelja ili natjecatelja, ne smije zahtijevati i primijeniti dokaze ili postupke koji bi ih stavljali u
neravnopravan položaj, zahtijevati od njih da zaposle domaće podisporučitelje ili da obave neki drugi po-
sao, izvoz robe ili usluga, osim ako međunarodnim sporazumom, ugovorom ili posebnim zakonom nije
drugačije određeno, u kojem slučaju naručitelj mora u dokumentaciji za nadmetanje navesti opseg sudje-
lovanja domaćih ponuditelja ili natjecatelja ili udio robe ili usluga domaćeg podrijetla. Pravne i fizičke osobe
koje izravno ili neizravno sudjeluju u pripremi nadmetanja, ili između kojih postoji odnos suvlasništva ili
sukob interesa, ne mogu sudjelovati u nadmetanju kao ponuditelji, osim ako je u posebno opravdanim
slučajevima njihovo sudjelovanje nužno.
(4) Postupci nabave i trošenje sredstava su javni i transparentni. Sve osobe zainteresirane za sudje-
lovanje u postupku nabave imaju pravo dobiti podatke o postupku nabave sukladno odredbama ovoga
Zakona.
DJELOKRUG
Članak 5.
u slučaju kada nisu navedeni u popisu obveznika.
(1) Naručitelj u smislu odredbe ovoga članka jest pravna osoba s posebnim ili isključivim pravom
(ovlasti):
1. koja obavlja jednu ili više djelatnosti upravljanja ili raspolaganja nepokretnim mrežama za javnu
opskrbu:
– u svezi s proizvodnjom, prijevozom ili distribucijom: pitke vode, struje, plina ili toplinske energije, ili
u svezi s opskrbom tih mreža pitkom vodom, strujom, plinom ili toplinskom energijom,
– u svezi s opskrbom pitkom vodom, ako je nabava povezana s projektima vodogradnje, uključu-
jući projekte navodnjavanja i odvodnjavanja, pod uvjetom da količina vode koja se pri tome proizvede i
koja je namijenjena opskrbi pitkom vodom iznosi više od 20% ukupne količine vode, a koju omogućuju
navedeni projekti ili uređaji za navodnjavanje ili odvodnjavanje, ili u svezi s odvodnjom i pročišćavanjem
otpadnih voda,
2. koja dio državnog teritorija koristi u svrhu:
– istraživanja ili vađenja nafte, zemnog plina, ugljena ili ostalih krutih goriva,
– omogućavanja prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili brodskom prijevozu unutar državnog
teritorija pristup zračnim lukama, pomorskim ili riječnim lukama i ostalim prometnim terminalima,
– upravljanja mrežama javnog prometa, željeznicom, automatiziranim prijevoznim sustavima, tram-
vajem, autobusom, trolejbusom ili žičarom,
– upravljanja ili raspolaganja javnim telekomunikacijskim mrežama ili pružanja jedne ili više javnih
telekomunikacijskih usluga.
(2) Pravna osoba nije naručitelj u smislu ovoga članka:
1. ako pitku vodu ili struju
– proizvodi za obavljanje neke druge djelatnosti od one navedene u stavku 1. ovoga članka,
– isporučuje javnoj mreži ovisno o vlastitoj potrošnji, a prosječna isporuka u protekle tri godine, uklju-
čujući tekuću godinu, nije iznosila više od 30% ukupne proizvodnje pitke vode ili energije naručitelja,
2. ako plin ili toplinsku energiju
– proizvede obavljanjem djelatnosti različitih od onih navedenih u ovome članku
– isporučuje javnoj mreži samo s ciljem gospodarskoga korištenja takve proizvodnje, a isporuka ne
iznosi više od 20% prihoda, uzimajući u obzir protekli trogodišnji prosjek, uključujući i tekuću godinu.
(3) Odredbe ovoga članka ne odnose se:
1. na nabavu koju naručitelj obavlja u svrhu drugačiju od djelatnosti navedenih u stavku 1. točki 1.
ovoga članka, ili na obavljanje navedenih djelatnosti u zemlji koja nije članica Europske zajednice, na način
koji ne uključuje fizičko korištenje mreže ili zemljopisnog područja unutar Zajednice,
2. na nabavu s ciljem daljnje prodaje ili najma trećim stranama, pod uvjetom da naručitelj nema
posebno ili isključivo pravo na prodaju ili najam predmeta te nabave, pa ih ostale pravne osobe mogu
slobodno prodavati ili iznajmljivati pod istim uvjetima kao i odnosni naručitelj,
3. na nabavu koju obavljaju naručitelji koji se bave jednom ili više djelatnosti u smislu stavka 1. točke
2. ovoga članka, ako je ta nabava povezana s jednom ili više navedenih usluga i ako druge pravne osobe
mogu ponuditi te usluge na istom državnom teritoriju pod jednakim uvjetima,
4. na nabavu usluga od povezanih društava, odnosno s osnove zajedničkog ulaganja, uz uvjet da je
povezano društvo ostvarilo najmanje 80% prihoda u Republici Hrvatskoj u posljednje tri godine u pruža-
nju navedenih usluga povezanim društvima.
misiju Europske zajednice na njen zahtjev o svim djelatnostima, vrstama proizvoda, o uslugama, imenima
poduzeća, načinu nabave, vrijednosti ugovora, te o ostalim podacima potrebnima po mišljenju Komisije
EZ-a kao dokaz da odnosi između naručitelja i ponuditelja ispunjavaju sve zahtjeve iz ovoga članka.
(1) Odgovarajuće djelatnosti u području vodoopskrbe, energetike, prometa i telekomunikacija su:
1. djelatnosti koje se odnose na pružanje ili raspolaganje nepokretnim mrežama za javnu opskrbu:
– u vezi s proizvodnjom, prijevozom ili distribucijom: pitke vode, struje, plina ili toplinske energije ili
u vezi s opskrbom tih mreža pitkom vodom, strujom, plinom ili toplinskom energijom,
– u vezi s opskrbom pitkom vodom, ako je nabava povezana s projektima vodogradnje, uključujući
projekte navodnjavanja i odvodnjavanja, pod uvjetom da godišnja količina vode koja se pri tome proizvede
i koja je namijenjena opskrbi pitkom vodom iznosi više od 20% ukupne količine vode, a koju omogućuju
navedeni projekti ili uređaji za navodnjavanje ili odvodnjavanje, ili u vezi s odvodnjom i pročišćavanjem
otpadnih voda,
2. korištenje dijela državnog teritorija u svrhu:
– istraživanja ili vađenja nafte, zemnog plina, ugljena ili ostalih krutih goriva,
– omogućavanja prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili brodskom prijevozu unutar državnog teri-
torija pristupa zračnim lukama, pomorskim ili riječnim lukama i ostalim prometnim terminalima,
– upravljanja mrežama javnog prometa, željeznicom, automatiziranim prijevoznim sustavima, tram-
vajem, autobusom, trolejbusom ili žičarom,
– pružanja ili upravljanja mrežama javnog prometa ili pružanja jedne ili više javnih telekomunikacij-
skih usluga.
(2) Sljedeće djelatnosti neće se smatrati odgovarajućim u području vodoopskrbe, energetike, prome-
ta i telekomunikacija:
1.ako pitku vodu ili struju:
– proizvodi odnosni naručitelj za obavljanje neke druge djelatnosti od one navedene u stavku 1.
ovoga članka,
– isporučuje javnoj mreži ovisno o vlastitoj potrošnji takvog naručitelja a prosječna isporuka u pro-
tekle tri godine, uključujući tekuću godinu, nije iznosila više od 30% ukupne proizvodnje pitke vode ili
energije naručitelja,
2. ako plin ili toplinsku energiju
– proizvodi odnosni naručitelj kao neizbježnu posljedicu obavljanja djelatnosti različitih od onih na-
vedenih u stavku 1. ovoga članka,
– isporučuje javnoj mreži naručitelj koji je posrijedi samo s ciljem gospodarskog korištenja takve
proizvodnje, a isporuka ne iznosi više od 20% prihoda, uzimajući u obzir prosjek za protekle tri godine,
uključujući i tekuću godinu,
3. nabava koju naručitelj obavlja u drugačiju svrhu od djelatnosti navedenih u stavku 1. ovoga članka,
ili na obavljanje navedenih djelatnosti u zemlji koja nije članica Europskih zajednica, na način koji ne
uključuje fizičko korištenje mreže ili zemljopisnog područja unutar Zajednica,
4. nabava s ciljem daljnje prodaje ili najma trećim stranama, pod uvjetom da naručitelj nema poseb-
no ili isključivo pravo na prodaju ili najam predmeta te nabave, pa ih ostale pravne osobe mogu slobodno
prodavati ili iznajmljivati pod istim uvjetima kao i odnosni naručitelj,
5. nabava koju obavljaju naručitelji koji se bave pružanjem ili raspolaganjem javne telekomunika-
cijske mreže, ili pružanjem jedne ili više telekomunikacijskih usluga, ako je takva nabava namijenjena
isključivo omogućavanju pružanja jedne ili više telekomunikacijskih usluga i ako drugi naručitelji mogu
ponuditi takve usluge u istom zemljopisnom području pod sadržajno jednakim uvjetima,
6. nabava usluga od povezanih društava, odnosno s osnove zajedničkog ulaganja koje je osnovalo više
naručitelja u svrhu obavljanja odgovarajuće djelatnosti u okviru značenja iz ovoga članka, pod uvjetom
da je povezano društvo ostvarilo najmanje 80% prihoda u Republici Hrvatskoj u posljednje tri godine u
pružanju navedenih usluga povezanim društvima.
Članak 6.
Komisiju Europskih zajednica na njezin zahtjev o svim djelatnostima, vrstama proizvoda, o uslugama,
imenima subjekata, načinu nabave, vrijednosti ugovora, te o ostalim podacima potrebnima po mišljenju
Komisije EZ-a kao dokaz da odnosi između naručitelja i ponuditelja ispunjavaju sve zahtjeve iz ovoga
članka.
Izuzeće
Članak 6.
interesa države,
2. na nabave iz ugovora, u skladu s međunarodnim pravilima kojima su određeni postupci nabave:
– sukladno međunarodnom sporazumu, sklopljenom na temelju dogovora između ugovornih strana,
koji obuhvaća nabavu robe, radova ili usluga, namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od
strane država potpisnica,
– sukladno sklopljenom međunarodnom sporazumu koji se odnosi na razmještanje vojnih i/ili policij-
skih postrojbi i radnji vezanih uz to razmještanje,
– sukladno posebnim postupcima međunarodne organizacije,
3. na nabave koje obuhvaćaju:
– stjecanje, zakup ili najam zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava na
njih. Nabava financijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon
ugovora o stjecanju ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježe ovom Zakonu,
– stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog radiotelevizij-
skom emitiranju i za termine radiotelevizijskog emitiranja,
– usluge arbitraže i mirenja, odvjetničke i javnobilježničke usluge,
– financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili
drugih financijskih instrumenata, posebno transakcija od strane naručitelja, s ciljem prikupljanja novca
ili kapitala, i usluge središnje banke,
– usluge vezane za posredovanje u zapošljavanju,
– usluge istraživanja i razvoja, osim onih od kojih korist ima isključivo naručitelj u obavljanju svoje
djelatnosti, pod uvjetom da treća osoba kao naručitelj te usluge plati punu cijenu za pruženu uslugu,
4. na nabavu usluga od naručitelja iz članka 4. ovoga Zakona koji uslugu pruža na temelju posebnog
ili isključivog prava dodijeljenog na temelju zakona ili podzakonskog akta,
5. na nabave koje obuhvaćaju:
– opskrbu vodom, ako naručitelj obavlja jednu ili više djelatnosti u području vodoopskrbe ili
– opskrbu energijom, odnosno gorivom za proizvodnju energije, ako naručitelj obavlja jednu ili više
djelatnosti u području plina, toplinske i električne energije, istraživanja ili vađenja nafte, plina, ugljena
ili drugih krutih goriva,
6. na nabavu s ciljem daljnje prodaje ili najma, pružanja usluga ili izvođenja radova trećim stranama,
pod uvjetom da naručitelj nema posebno ili isključivo pravo na prodaju ili najam predmeta te nabave,
pa ih ostali subjekti mogu slobodno obavljati pod istim uvjetima kao i odnosni naručitelj, ako vrijednost
nabave nije jednaka ili veća od vrijednosti za koju treba dati objavu u glasilu Europske unije.
Članak 7. - Članak 8.
VRIJEDNOST NABAVE
Vrijednost nabave
Članak 7.
(1) Odredbe ovoga Zakona naručitelj mora primijeniti na nabavu istovrsne robe, usluga i radova.
(2) Nabavu manje vrijednosti od 200.000,00 kuna u proračunskoj i poslovnoj godini naručitelji obav-
ljaju na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o postupku nabave robe, radova i usluga male vrijed-
nosti.
(3) Naručitelj je dužan pridržavati se uvjeta i načina nabave prema utvrđenim vrijednostima i ne smije
dijeliti vrijednosti nabave tijekom proračunske godine s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona i
propisanog postupka nabave.
(4) Vrijednost nabave ne obuhvaća porez na dodanu vrijednost (PDV).
(5) Planirana vrijednost nabave izračunava se:
1. na temelju srednjeg tečaja kune za EUR Hrvatske narodne banke važećeg posljednjeg dana kolo-
voza godine u kojoj se donosi proračun i plan nabave, ili
2. na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske koja se odnosi na pravo vučenja i tečaj kune za EUR
ako je određen od komisije Europske zajednice i objavljen u Službenom listu Europske zajednice.
Načini nabave
Članak 9.
Javno nadmetanje
Članak 10.
Javno nadmetanje osnovni je način nabave i otvoreni je postupak nabave za koji je javno objavljen
poziv za nadmetanje i u kojem zainteresirane osobe gospodarski subjekti mogu sudjelovati i podnijeti
ponude sukladno zahtjevima i uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje.
Nadmetanje po pozivu
Članak 11.
Izravna pogodba
Članak 12.
(1) Naručitelj je obvezan objaviti poziv za nadmetanje izravnom pogodbom u pregovaračkom po-
stupku:
1. ako u prethodno provedenom javnom nadmetanju ili nadmetanju po pozivu dobije neusporedive
ali dopuštene alternativne ponude zbog različitih financijsko-tehničkih rješenja, osim ako u takve prego-
varačke postupke nisu uključeni svi ponuditelji koji su dokazali svoju sposobnost u prethodnom javnom ili
ograničenom postupku nadmetanja,
2. ako vrsta usluge i s njom povezani rizici ne omogućavaju prethodno utvrđivanje ukupne cijene,
3. ako usluga koja je predmet nabave, osobito kad su posrijedi intelektualne i financijske usluge i uslu-
ge osiguranja, bankarske i investicijske usluge, takve vrste da se ne može točno utvrditi i nabava obaviti
provedbom ostalih načina nabave,
4. u pregovaračkom postupku moraju sudjelovati najmanje tri sposobna ponuditelja.
(2) Naručitelj iznimno može koristiti način nabave izravnom pogodbom s jednim ponuditeljem, bez
nadmetanja i bez objave poziva za nadmetanje izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku:
1. ako je pristigla samo jedna ponuda, ili ako nema prihvatljivih ponuda za odabir iz ponovljenoga
javnog nadmetanja ili nadmetanja po pozivu provedenim sukladno ovom Zakonu, ali da uvjeti nabave
nisu promijenjeni, a novo nadmetanje ne jamči uspješan završetak postupka,
2. ako nabava može biti izvršena samo od jednog ponuditelja sa zaštićenim pravom na robu, usluge
i radove,
3. ako nabava proizlazi iz natječaja za projektiranje i mora biti dodijeljena uspješnom ponuditelju,
4. ako je nabava žurna i uzrokovana događajima koje naručitelj nije mogao predvidjeti, a postupak na-
bave u rokovima predviđenima za druge vrste nabave nije moguće provesti bez većih štetnih posljedica,
5. ako po ugovoru za koji je prethodno proveden postupak javnog nadmetanja ili nadmetanja po po-
zivu nastane žurna potreba za dodatnom isporukom roba, usluga ili nepredviđenih radova, ali pod istim
uvjetima iz osnovnog ugovora, a koji su bitni za cjelinu i funkcionalnost i ne mogu se tehnički ili ekonomski
odvojiti od glavnog ugovora a da ne prouzroče štetu i poteškoće naručitelju. Ovakva nabava moguća je
samo jednom po osnovnom ugovoru i najviše do 25% vrijednosti iz osnovnog ugovora, a najduže šest
mjeseci od izvršenja osnovnog ugovora.
6. ako su predmet nabave tipizirani radovi, a te radove obavlja ponuditelj pod istim uvjetima iz osnov-
nog ugovora za koji je prethodno proveden postupak javnog nadmetanja ili nadmetanja po pozivu. Ovaj
postupak naručitelj može koristiti tijekom tri godine nakon zaključenja osnovnog ugovora, uz uvjet da je
u postupku javnog nadmetanja ili nadmetanja po pozivu, navedena mogućnost korištenja ovog postupka i
da je vrijednost radova uračunana u procijenjenu vrijednost nabave sukladno članku 8. ovoga Zakona,
7. ako je predmet nabave u funkciji istraživanja, pokusa, studije, a ne u funkciji proizvodnje s ciljem
osiguranja dobiti ili povrata istraživačkih i razvojnih troškova,
8. ako se predmet nabave može nabaviti korištenjem povoljne prilike koja je dostupna samo u krat-
kom roku i po cijeni znatno nižoj od uobičajenih tržišnih cijena,
9. ako je moguća kupnja roba pod osobito povoljnim uvjetima, ili od ponuditelja koji prestaje s po-
slovnom djelatnosti (likvidacija, stečaj), ili u dogovoru s vjerovnicima, ili u sličnom postupku.
(1) Naručitelji koji obavljaju djelatnost u drugim područjima od onih koja su navedena u članku 5.
ovoga Zakona, mogu koristiti pregovarački postupak, uz prethodnu objavu poziva za nadmetanje u slje-
dećim slučajevima:
Članak 12.
četni uvjeti nabave nisu bitno promijenjeni. Naručitelj ne mora objaviti poziv na nadmetanje, ukoliko u
pregovarački postupak pozove sve sudionike u nadmetanju koji su u otvorenom postupku ili u ograni-
čenom postupku dokazali svoju sposobnost i koji su dostavili ponude u skladu sa zahtjevima postupka
nadmetanja. U takvom slučaju naručitelj ne može pozivati ponuditelje ili natjecatelje koji nisu sudjelovali
u prethodnom otvorenom ili ograničenom postupku,
2. u iznimnim slučajevima, kada priroda radova, robe i usluga ili rizika koji su s njima povezani ne
dopušta prethodno određivanje cijene predmeta nabave,
3. za usluge, ako je priroda usluga takva da se specifikacije ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznošću
da omoguće sklapanje ugovora odabirom najpovoljnije ponude u skladu s pravilima otvorenog ili ograni-
čenog postupka,
4. za radove koji se izvode isključivo za potrebe istraživanja, testiranja i razvoja, a ne s ciljem stjeca-
nja dobiti ili povrata troškova istraživanja i razvoja.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, naručitelj pregovara s natjecateljima ili ponuditeljima
o ponudama koje su ponuditelji podnijeli, kako bi ih prilagodili zahtjevima navedenim u objavi za sudje-
lovanje u pregovaračkom postupku, specifikacijama i dodatnoj dokumentaciji, ako postoje, radi odabira
najpovoljnije ponude u skladu s kriterijima odabira.
(3) Tijekom pregovaračkog postupka naručitelj je dužan osigurati ravnopravan položaj svim ponu-
diteljima ili natjecateljima, pri čemu je zabranjeno davanje informacija na diskriminirajući način, a koje
mogu nekim ponuditeljima ili natjecateljima u nadmetanju dati prednost pred drugima.
(4) Naručitelj može odrediti da se pregovarački postupak odvija u stupnjevima, kako bi se smanjio
broj rješenja ili ponuda o kojima treba pregovarati, primjenjujući kriterije dodjele navedene u pozivu za
nadmetanje ili u dokumentaciji za nadmetanje. Poziv za nadmetanje u pregovaračkom postupku ili do-
kumentacija za nadmetanje mora sadržavati odredbe o korištenju mogućnosti odvijanja pregovaračkog
postupka u stupnjevima.
(5) U pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje moraju sudjelovati
najmanje tri natjecatelja ili ponuditelja.
(6) Naručitelji koji rade u drugim područjima od onih koja su navedena u članku 5. ovoga Zakona,
mogu u sljedećim slučajevima koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmeta-
nje:
1. za nabavu robe, radova i usluga:
– ako nije podnesena nijedna ponuda ili nijedan zahtjev za sudjelovanjem u otvorenom ili ograniče-
nom postupku, pod uvjetom da početni uvjeti nabave nisu bitno promijenjeni,
– kada iz tehničkih ili umjetničkih razloga, odnosno iz razloga vezanih za zaštitu posebnog ili isklju-
čivog prava, nabavu mogu obaviti samo određeni gospodarski subjekti,
– ako se zbog iznimne žurnosti izazvane događajima koje naručitelj nije mogao predvidjeti, rok za
nadmetanje s objavom poziva za nadmetanje nije mogao primijeniti. Razlog nastanka iznimne žurnosti
ne smije ni u kojem slučaju biti uzrokovan postupanjem naručitelja,
2. za nabavu robe:
– od ponuditelja s kojim je sklopljen osnovni ugovor, koja je namijenjena za zamjenu uobičajene robe
ili za dodatnu isporuku robe, ako bi roba nabavljena od drugog ponuditelja imala drugačije karakteristike
koje bi mogle dovesti do nerazmjernih tehničkih poteškoća u funkcioniranju i održavanju,
– koje kotiraju i koje se nabavljaju na tržištu roba,
– po posebno povoljnim uvjetima, od ponuditelja koji prestaje sa svojim poslovnim aktivnostima (li-
kvidacija ili stečaj), od stečajnog upravitelja ili likvidatora, u okviru ugovora s vjerovnicima,
– u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja, ali ne s ciljem proizvodnje kojom bi
se ostvarila tržišna isplativost ili povrat troškova istraživanja i razvoja,
3. za nabavu robe i usluga za:
– dodatne radove ili usluge koje nisu ugovorene osnovnim ugovorom, a koje su uslijed nepredvidivih
okolnosti postale nužne, pod uvjetom da se sklapanje ugovora izvrši sa gospodarskim subjektom iz osnov-
ugovora, a da naručitelju ne uzrokuju velike teškoće, ili ako su takvi radovi i usluge, iako odvojivi od
izvođenja osnovnog ugovora, nužni za njegov završetak. Ukupna vrijednost dodatnih radova ili usluga ne
može biti veća od 25% od vrijednosti osnovnog ugovora,
– nove radove ili usluge koje se sastoje od ponavljanja istih ili sličnih radova ili usluga s ponuditeljem
iz osnovnog ugovora, pod uvjetom da su takvi radovi ili usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je
osnovni ugovor i sklopljen sukladno otvorenom ili ograničenom postupku nabave. Tijekom nadmetanja na
temelju kojeg je sklopljen osnovni ugovor, naručitelj mora objaviti mogućnost korištenja ovog postupka
i uzeti u obzir ukupni procijenjeni iznos dodatnih radova ili usluga kada primjenjuje odredbe članka 7. i
8. ovoga Zakona.
(7) Naručitelji koji rade u područjima navedenim u članku 5. ovoga Zakona mogu koristiti pregova-
rački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje u sljedećim slučajevima:
– ako nije podnesena nijedna ponuda ili nijedna odgovarajuća ponuda ili nijedan zahtjev za sudjelo-
vanjem kao odgovor na postupak s prethodnim pozivom na nadmetanje, pod uvjetom da osnovni uvjeti
ugovora nisu značajno mijenjani,
– kada se radi o ugovoru samo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja, a ne
u svrhu ostvarivanja dobiti ili povrata troškova istraživanja i razvoja, ukoliko sklapanje takvog ugovora ne
dovodi u pitanje konkurentno sklapanje daljnjih ugovora,
– kada iz tehničkih ili umjetničkih razloga, odnosno iz razloga vezanih za zaštitu posebnog ili isklju-
čivog prava, ugovor može obaviti samo određeni gospodarski subjekt,
– ukoliko je izričito neophodno, kada se, zbog iznimne žurnosti izazvane događajima koje naručitelj
nije mogao predvidjeti, rok za nadmetanje predviđen za otvoreni postupak, ograničeni postupak i prego-
varački postupak, uz prethodnu objavu, ne može primijeniti,
– u slučaju ugovora o isporuci robe za dodatne isporuke od izvornog dobavljača, koje su namijenjene
bilo za djelomični nadomještaj uobičajenih isporuka ili instalacija ili kao produženje postojećih isporuka
ili instalacija, ako bi promjena dobavljača obvezivala naručitelja da nabavlja materijal s drugim tehničkim
karakteristikama, što bi dovelo do nepodudarnosti ili nerazmjernih tehničkih poteškoća u radu i održa-
vanju,
– za dodatne radove ili usluge koje nisu bile uključene u projekt koji je početno dodijeljen ili u ugo-
vor koji je zaključen, ali su, zbog nepredviđenih okolnosti, postali neophodni radi izvršenja ugovora, pod
uvjetom da je dodjela obavljena izvoditelju ili dobavljaču usluga koji izvršava osnovni ugovor. Ukupna
vrijednost dodatnih radova ili usluga ne može biti veća od 25% od vrijednosti osnovnog ugovora,
– kada takvi dodatni radovi ili usluge ne mogu tehnički ili ekonomski biti odvojeni od osnovnog ugo-
vora a da ugovornim stranama ne prouzroče velike teškoće, ili kada su takvi dodatni radovi ili usluge, iako
odvojivi od osnovnog ugovora, izričito neophodni u kasnijim fazama,
– u slučaju ugovora za nove radove koji se sastoje od ponavljanja sličnih radova koji su dodijeljeni
izvoditelju s kojim su isti naručitelji sklopili raniji ugovor, pod uvjetom da su takvi radovi sukladni osnov-
nom projektu za koji je prvi ugovor sklopljen nakon poziva na nadmetanje, ako je odmah u objavi nave-
deno da ovaj postupak može biti prihvaćen i za nove radove a ugovorne strane će kod primjene odredbi
članaka 8. ovoga Zakona uzeti u obzir ukupne procijenjene troškove novih radova,
– za robe koje kotiraju i koje se nabavljaju na tržištu roba,
– za kupnju na rasprodaji, kada je moguće kupiti robe koristeći okolnosti pod izuzetno povoljnim mo-
gućnostima koje su na raspolaganju kroz vrlo kratko vremensko razdoblje po cijenama koje su značajno
ispod uobičajenih tržišnih cijena,
– za kupnju roba pod izuzetno povoljnim uvjetima od dobavljača koji prestaje sa svojim poslovnim
aktivnostima ili od prisilnog upravitelja ili likvidatora u stečaju, u dogovoru s vjerovnicima ili u sličnom
postupku sukladno nacionalnim zakonima ili propisima,
– kada je ugovor o uslugama posljedica natječaja, te mora, sukladno objavljenim pravilima, biti do-
dijeljen prvonagrađenom sudioniku ili jednom od prvonagrađenih sudionika natječaja, pri čemu u drugom
slučaju svi prvonagrađeni sudionici moraju biti pozvani na sudjelovanje u pregovaranju.
Članak 13.
Članak 13.
(1) Naručitelj koji namjerava primijeniti postupak nabave nadmetanjem po pozivu i izravnom pogod-
bom mora prije početka postupka nabave dobiti od Ureda za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Ured za javnu nabavu) prethodnu suglasnost za početak njezine provedbe.
(2) Prethodna suglasnost traži se pisanim zahtjevom koji sadržava zakonsku osnovu iz članka 11. ili
članka 12. ovoga Zakona, razloge i obrazloženje odabira ovog načina nabave, dokaze o ispunjenju uvjeta
za primjenu odabranog načina nabave, izvor financijskih sredstava, iznos nabave i ostale podatke o naba-
vi.
(3) Ured za javnu nabavu može od ponuditelja zatražiti dopunu zahtjeva za prethodnu suglasnost i
dostavu dokumentacije u određenom roku.
(4) Ured za javnu nabavu odgovorit će na zahtjev naručitelja u roku od osam dana od dana primitka
zahtjeva, odnosno primitka dokumentacije i dopune zahtjeva.
(5) Predhodna suglasnost za početak postupka nabave vrijedi do kraja proračunske ili poslovne go-
dine.
(6) Ako Ured za javnu nabavu odbije dati prethodnu suglasnost naručitelj je obvezan provesti postu-
pak nabave javnim nadmetanjem.
Naručitelj koji koristi postupak izravne pogodbe u pregovaračkom postupku bez objave poziva za
nadmetanje obvezan je, najmanje 15 dana prije sklapanja ugovora, u »Narodnim novinama« objaviti
odluku o odabiru ponude ponuditelja i navesti podatke o predmetu nabave, zakonskoj osnovi iz članka
12. ovoga Zakona. Odredba ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju izravne pogodbe s ciljem žurnog
sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica nastale štete uzrokovane djelovanjem više sile, ili zbog
drugih opasnosti.
(1) Naručitelji iz članka 4. ovoga Zakona donose plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu.
(2) Postupak nabave naručitelj smije započeti ako su sredstva za nabavu planirana u proračunu, finan-
cijskom planu ili su pribavljena ili osigurana na drugi način.
(3) Za kapitalna ulaganja naručitelj mora prethodno pripremiti i usvojiti investicijski projekt sukladno
metodologiji za pripremu, ocjenu i izvedbu investicijskih projekata.
(1) Naručitelj mora prije početka postupka nabave donijeti pisanu odluku o osnivanju stručnog po-
vjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave.
(2) Odluka sadrži:
1. podatke o naručitelju (naziv, sjedište, adresu, matični broj), evidencijski broj nabave,
2. podatke o odgovornoj osobi naručitelja, članovima povjerenstva i voditelju povjerenstva (ime i
prezime, zanimanje),
3. predmet, način i rok provedbe postupka nabave,
4. planiranu vrijednosti nabave,
5. način i uvjete plaćanja te način kojim su osigurana financijska sredstva za nabavu,
6. ostale uvjete nabave,
7. datum i potpis ovlaštene osobe naručitelja.
(3) Stručno povjerenstvo za nabavu sastoji se od najmanje tri člana za provedbu postupka nabave.
(4) Stručno povjerenstvo za nabavu priprema i provodi postupak nabave, usmjerava rad stručnih
službi naručitelja, neovisnih stručnih osoba ili zastupnika koje naručitelj ovlasti za obavljanje određenih
poslova vezanih za potrebe postupka nabave.
(5) Odgovorna osoba naručitelja odgovara za odabrani način nabave, za pripremu i provedbu po-
stupka nabave sukladno ovom Zakonu. Članovi stručnog povjerenstva za nabavu odgovorni su za svoj
rad naručitelju.
(6) Članovi stručnog povjerenstva moraju tražiti zamjenu u slučaju sukoba interesa i dati objašnjenje
svog stava ako se ne slažu sa stavom većine i to unijeti u zapisnik.
(7) Vlada Republike Hrvatske može radi djelotvornosti osnovati zajedničko povjerenstvo ili tijelo za
zajedničku nabavu.
(7) Vlada Republike Hrvatske može radi djelotvornosti osnovati zajedničko povjerenstvo ili zadužiti
tijelo za zajedničku nabavu. Vlada Republike Hrvatske može tijelu za zajedničku nabavu odobriti korište-
nje elektroničke nabave ili dražbe, sukladno pravilima koja se primjenjuju u elektroničkom poslovanju.
(8) Naručitelj na prijedlog stručnog povjerenstva mora pisano ovlastiti drugo tijelo ili pravnu osobu
navedenu u članku 4. ovoga Zakona u slučaju zajedničke provedbe postupka nabave.
Članak 16.
Članak 16.
Ovlaštena tijela državne vlasti, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samou-
prave i pravne osobe mogu imenovati svoga predstavnika u povjerenstvo za provedbu postupka nabave
za potrebe pravnih osoba sukladno članku 4. točki 2. navedenih u članku 4. stavku 1. točki 2. i 3. ovoga
Zakona.
OGLAŠAVANJE I PRIOPĆAVANJE
Javno objavljivanje
Članak 17.
1. Naručitelj može na početku proračunske ili poslovne godine javno objaviti prethodnu obavijest o
nabavi:
– za ukupnu nabavu istovrsne robe i usluge koju predviđa u sljedećih 12 mjeseci, ako je ukupna
procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 750.000 EUR,
– za ukupnu nabavu istovrsnih radova koju predviđa u sljedećih 12 mjeseci, ako je ukupna procije-
njena vrijednost radova jednaka ili veća od 5.000.000 EUR.
2. Prethodna obavijest o nabavi sadrži podatke o naručitelju, vrsti, količini i vrijednosti nabave, oče-
kivanom početku i roku nabave, ostale podatke u svezi s predmetom i uvjetima nabave, te podatke o
slanju i primitku obavijesti.
Poziv za nadmetanje
Članak 19.
(1) Naručitelj mora u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora javno objaviti obavijest o sklapanju
ugovora.
(2) Obavijest o sklapanju ne mora se objaviti ako bi objavljivanje takvih informacija onemogućilo
provedbu zakona ili bi na drugi način bilo suprotno javnom interesu, ako bi štetilo legitimnim poslovnim
interesima subjekata ili bi moglo štetiti nadmetanju ponuditelja.
(3) Obavijest o sklapanju ugovora sadrži podatke o naručitelju (naziv, sjedište, matični broj), predme-
tu, načinu i uvjetima nabave, odabranom ponuditelju i ponudi, te druge podatke.
Poziv za kvalifikaciju
Obavijest o postojanju sustava kvalifikacije
Članak 21.
(1) Kvalifikacijski postupak je prvi stupanj ograničenog postupka nabave kojim se mogu koristiti naru-
čitelji koji obavljaju djelatnost sukladno članku 5. ovoga Zakona.
(2) Postupak kvalifikacije ponuditelja može se sastojati od nekoliko kvalifikacijskih stupnjeva i mora
sadržavati objektivne kriterije i pravila koje utvrđuje naručitelj. Naručitelj se mora koristiti europskim nor-
mama kada je to moguće.
(3) Kriterije i pravila za kvalifikaciju naručitelj mora dostaviti zainteresiranim stranama koje žele pod-
nijeti zahtjev za sudjelovanje u postupku kvalifikacije. O dopuni kriterija i pravila moraju biti obaviještene
sve zainteresirane strane. Ako naručitelj smatra da kvalifikacijski postupak nekih trećih subjekata ili tijela
ispunjava njegove zahtjeve, obavijestit će zainteresirane strane o imenima takvih trećih subjekata ili tijela.
(4) O svojoj odluci o kvalifikaciji naručitelj mora obavijestiti podnositelja zahtjeva. Ako je za odluku
potrebno više od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za sudjelovanje, naručitelj je dužan obavijestiti
podnositelja zahtjeva u roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva o razlozima koji opravdavaju duže
razdoblje i o datumu do kojeg će donijeti odluku.
(5) Pri donošenju odluke o kvalifikaciji, ili kada se ažuriraju kriteriji i pravila, naručitelji ne smiju zahti-
jevati:
– diskriminacijske, administrativne, tehničke i financijske uvjete koji nisu propisani za ostale zaintere-
sirane strane,
– ispitivanja ili dokaze koji su već na raspolaganju.
(6) Podnositelji zahtjeva čije su kvalifikacije odbijene moraju biti obaviješteni o toj odluci i o razlozima
odbijanja. Razlozi se moraju temeljiti na kriterijima kvalifikacije.
(7) Naručitelj mora voditi evidenciju o kvalificiranim podnositeljima zahtjeva, koja se može razvrstati u
kategorije prema predmetu nabave, grupi ili dijelu nabave za koju određena kvalifikacija vrijedi.
(8) Naručitelj može opozvati podnositelja zahtjeva iz razloga temeljenih na kriterijima iz stavka 2.
ovoga članka. O namjeri opoziva naručitelj mora unaprijed pisano obavijestiti podnositelja zahtjeva i na-
vesti obrazloženje.
(9) Ako ovaj postupak traje dulje od tri godine, obavijest se objavljuje jednom godišnje. Za postupak
koji traje kraće, dovoljna je obavijest prije početka postupka.
(10) Poziv za kvalifikaciju sadrži podatke o naručitelju (naziv, sjedište, adresu, matični broj), o svrsi i
namjeni kvalifikacijskog postupka, adresi na koju se mogu tražiti obavijesti i podaci o kvalifikacijskom po-
stupku, te o trajanju kvalifikacijskog postupka.
(1) U područjima djelatnosti navedenih u članku 5. ovoga Zakona, naručitelj može odabrati uspo-
stavljanje sustava kvalifikacije za gospodarske subjekte. U takvom slučaju, ponuditelj u ograničenom
takvom sustavu.
(2) Naručitelj koji uspostavlja ili provodi sustav kvalifikacije osigurava da u svakom trenutku gospo-
darski subjekti mogu zatražiti kvalifikaciju.
(3) Postupak kvalifikacije može se sastojati od nekoliko stupnjeva kvalifikacije i mora sadržavati
objektivne kriterije i pravila koja utvrđuje naručitelj. Naručitelj primjenjuje europske norme uvijek kad
je to moguće.
(4) Naručitelj objavljuje poziv za nadmetanje i obavještava svaku zainteresiranu stranu, koja želi
podnijeti zahtjev za sudjelovanje u postupku kvalifikacije o svim kriterijima i pravilima za kvalifikaciju.
O dopuni kriterija i pravila moraju biti obaviještene sve zainteresirane strane. Ako naručitelj smatra da
kvalifikacijski postupak nekih trećih subjekata ili tijela ispunjava njegove zahtjeve, obavijestit će zainte-
resirane strane o imenima takvih trećih subjekata.
(5) O svojoj odluci o kvalifikaciji naručitelj mora obavijestiti svakog podnositelja zahtjeva. Ako je za
odluku potrebno više od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za sudjelovanje, naručitelj je dužan
obavijestiti podnositelja zahtjeva u roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva o razlozima koji oprav-
davaju duže razdoblje i o datumu do kojeg će donijeti odluku.
(6) Pri donošenju odluke o kvalifikaciji, ili kada se ažuriraju kriteriji i pravila, naručitelj ne smije
zahtijevati:
– diskriminacijske, tehničke ili financijske uvjete koji nisu propisani za ostale zainteresirane strane
ili
– ispitivanja ili dokaze koji su već na raspolaganju.
(7) Podnositelji zahtjeva čije su kvalifikacije odbijene moraju biti obaviješteni o toj odluci i o razlozi-
ma odbijanja. Razlozi se moraju temeljiti na kriterijima kvalifikacije.
(8) Naručitelj mora voditi evidenciju o kvalificiranim podnositeljima zahtjeva, koja se može razvrsta-
ti u kategorije prema predmetu nabave, grupi ili dijelu nabave za koju određena kvalifikacija vrijedi.
(9) Naručitelj može opozvati podnositelja zahtjeva iz razloga temeljenih na kriterijima iz stavka
2. ovoga članka. O namjeri opoziva naručitelj mora unaprijed pisano obavijestiti podnositelja zahtjeva i
navesti obrazloženje.
(10) Ako ovaj sustav traje dulje od tri godine, obavijest o postojanju sustava kvalifikacije objavljuje
se jednom godišnje. Za postupak koji traje kraće, dovoljna je prethodna obavijest.
(11) Svaki poziv za kvalifikaciju sadrži podatke o naručitelju (naziv, sjedište, adresa, matični broj),
o svrsi i namjeni kvalifikacijskog sustava, adresi na kojoj se mogu tražiti obavijesti i podaci o kvalifikacij-
skom postupku i o trajanju kvalifikacijskog sustava.
Periodična obavijest
Članak 22.
(1) Periodičnom obavijesti mogu se koristiti naručitelji koji obavljaju djelatnost u skladu s člankom 5.
ovoga Zakona.
(2) Periodična obavijest sadrži:
1. podatke o naručitelju (naziv, sjedište, adresu, matični broj), podatke o predmetu nabave, vrsti,
količini, opsegu, vrijednosti, očekivanom roku nabave i druge podatke,
2. napomenu da će se nabava obaviti na temelju ograničenog ili pregovaračkog postupka bez dalj-
njeg objavljivanja poziva na nadmetanje, te poziv natjecateljima da zainteresiranost potvrde prijavom u
pisanom obliku.
(3) Naručitelj mora naknadno, ali najduže 12 mjeseci od dana oglašavanja periodične obavijesti, po-
zvati sve natjecatelje da potvrde svoj interes na temelju detaljne informacije o nabavi.
(1) Naručitelj mora u »Narodnim novinama« objaviti objave za sve nabave u vrijednosti jednakoj ili
većoj od 200.000,00 kuna. Poziv za nadmetanje može biti objavljen i u ostalim sredstvima priopćavanja,
glasilima, ili na drugi način, uz uvjet da nije objavljen prije nego u »Narodnim novinama«.
(2) U »Narodnim novinama« i u Službenom listu Europske zajednice javno objavljuju objave za:
1. nabavu robe i usluga:
– naručitelji iz članka 4. točke 1. i 2. članka 4. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona za vrijednosti
nabave jednake i veće od 200.000 EUR, odnosno 130.000 EUR za posebne vrste usluga,
– naručitelji iz članka 4. točke 3. članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona u djelatnosti vodoopskr-
be, energetike i prometa za vrijednosti nabave jednake i veće od 400.000 EUR,
– naručitelji iz članka 4. točke 3. članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona u djelatnosti telekomu-
nikacija za vrijednosti nabave jednake ili veće od 600.000 EUR,
2. ustupanje radova svi naručitelji iz članka 4. ovoga Zakona za vrijednosti nabave jednake ili veće od
5.000.000 EUR.
(3) Ako se postupak nabave sastoji od nekoliko dijelova (tranši ili lotova), a njihova ukupna vrijednost
nije manja od iznosa iz prethodnog stavka, naručitelj nije obvezan objaviti u Službenom listu Europske
zajednice obavijest o nabavi čija je procijenjena vrijednost manja od 1.000.000 EUR za radove i 80.000
EUR za usluge, pod uvjetom da ukupna procijenjena vrijednost svih dijelova zajedno ne prelazi 20%
ukupne vrijednosti svih dijelova ukupne nabave.
(4) Naručitelj će u najkraćem roku i na najprimjereniji način uputiti obavijest Uredu za službene publi-
kacije Europske zajednice. U slučaju ubrzanog postupka nabave, obavijest se šalje teleksom, brzojavom,
telefaksom ili elektroničkom poštom.
(5) Obavijesti se oglašavaju u cijelosti u Službenom listu Europske zajednice na službenim jezicima
Europske zajednice, pri čemu je vjerodostojan samo tekst na hrvatskom jeziku.
(6) Obavijesti se ne smiju oglašavati u »Narodnim novinama«, u ostalom tisku ili bilo na koji drugi
način prije datuma slanja Službenom listu Europske zajednice. Obavijesti u »Narodnim novinama« sadrže
podatke istovjetne onima poslanima za oglašavanje u Službenom listu Europske zajednice.
(7) Naručitelji moraju biti u mogućnosti predočiti dokaz o datumu slanja javne obavijesti.
(8) Trošak objavljivanja u »Narodnim novinama« snosi naručitelj, a objavljivanja u Službenom listu
Europske zajednice snosi Zajednica.
(9) Obavijest ne smije biti duža od jedne stranice, odnosno 650 riječi. U svakom izdanju lista izgled
obavijesti mora biti isti.
(1) Naručitelj mora voditi evidenciju postupaka nabave i sklopljenih ugovora o nabavi.
(2) Naručitelj iz članka 4. ovoga Zakona mora Uredu za javnu nabavu dostaviti:
1. do 31. ožujka tekuće godine godišnje izvješće o sklopljenim ugovorima o nabavi u prethodnoj
godini koje sadržava podatke o naručitelju (naziv, adresu, matični broj):
a) ukupan broj i ukupan iznos ugovora koje je naručitelj sklopio za nabavu u vrijednosti jednakoj ili
većoj od 200.000,00 kuna do vrijednosti navedenih u članku 23. stavku 2. ovoga Zakona,
b) ukupan broj i ukupan iznos ugovora koje je naručitelj sklopio jednake i veće vrijednosti od navede-
nih u članku 23. stavku 2. ovoga Zakona, razvrstani po načinu nabave, predmetu nabave i državama po-
nuditelja s kojim je ugovor sklopljen, a u slučaju izravne pogodbe razvrstani po zakonskoj osnovi sukladno
s ponuditeljima iz država članica Europske zajednice i trećih zemalja, kao i broja i vrijednosti ugovora s
državama potpisnicima GATT-a,.
2. do 31. siječnja godišnju prijavu koja sadrži podatke o podnositelju godišnje prijave i podatke o
pravnim osobama (nazive, adrese, matične brojeve):
– u kojima mogu ostvariti ili ostvaruju prava sukladno članku 4. točki 2. ovoga Zakona,
– koji imaju njihove posebne ovlasti za obavljanje jedne ili više djelatnosti i naziv tih djelatnosti.
(3) Pravni subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj moraju izvijestiti mjerodavno ministarstvo ako
naručitelji iz drugih država onemogućavaju ravnopravno sudjelovanje u postupku nabave i ako postupaju
protivno položaju koji ponuditelji iz te države imaju u Republici Hrvatskoj, ili ako primjenjuju diskrimina-
torske mjere. Mjerodavno ministarstvo obvezno je u najkraćem roku o tome obavijestiti Vladu Republike
Hrvatske.
Način priopćavanja
Članak 25.
(1) Svi dokumenti – priopćenja, obavijesti, pozivi, odluke, zahtjevi, godišnja izvješća, godišnje prijave
i ostali dopisi sukladno zakonu moraju biti dostavljeni u pisanom obliku.
(2) Naručitelj i ponuditelj mogu se koristiti i drugim načinima priopćavanja, uz obvezu da to odmah
potvrde pismom, a ako se datum slanja ili primitka ne može dokazati, punovažan je datum slanja ili pri-
mitka pisma. Naručitelj se neće različito odnositi prema ponuditeljima zbog tehničkog izgleda ili oblika ili
načina u kojem primaju ili daju pisane dokumente.
(3) Dopisi između naručitelja i ponuditelja na hrvatskom su jeziku, i na jeziku ili jezicima na kojima je
objavljena dokumentacija za nadmetanje.
Upute ponuditeljima
Članak 27.
Dostava dokumentacije
Članak 28.
(1) Naručitelj mora od dana oglašavanja javnog nadmetanja omogućiti zainteresiranim osobama uvid
u dokumentaciju za nadmetanje. Pod uvjetom da ju je ponuditelj pravodobno zatražio od naručitelja, do-
kumentacija za nadmetanje ili njezina izmjena bit će odmah otpremljena ponuditelju ili dostupna na uvid
ili preuzimanje u roku od šest dana od dana primitka zahtjeva ponuditelja ili predočenja dokaza o plaćanju
dokumentacije ako je uvjet, a najkasnije četiri dana prije roka za podnošenje ponuda.
(2) Dokumentacija za nadmetanje po pozivu upućuje se istodobno svim ponuditeljima. Naručitelj je
dužan osigurati ponuditeljima po jedan primjerak dokumentacije za nadmetanje. Ako se dio dokumenta-
cije ne može dati ili dostaviti, potrebno je na odgovarajući način omogućiti uvid.
(3) Naručitelj ne smije ograničiti rok podnošenja zahtjeva za dostavu dokumentacije za nadmetanje.
(4) Imena ponuditelja koji su tražili ili dobili dokumentaciju za nadmetanje tajni su do otvaranja po-
nuda.
(5) Izjavu o zaštiti prava naručitelj može tražiti od ponuditelja koji su dobili dokumentaciju za nadme-
tanje ili izvršili u nju uvid. Naručitelj i ponuditelj mogu dokumentaciju za nadmetanje upotrijebiti za svoje
potrebe ili je trećim osobama mogu proslijediti samo uz suglasnost druge strane.
Cijena dokumentacije
Članak 29.
(1) Cijena dokumentacije za nadmetanje obuhvaća samo cijenu preslike i/ili dostave i naručitelj ne
smije tražiti plaćanje drugih iznosa u svezi s dokumentacijom ili sudjelovanjem u postupku nabave.
(2) U slučaju neosnovane cijene dokumentacije, naručitelj mora ponuditelju vratiti uplaćeni iznos za
dokumentaciju u roku od osam dana od primitka zahtjeva za vraćanje uplate.
(3) Dokumentaciju za nadmetanje po pozivu i izravnu pogodbu naručitelj ustupa podnositelju zahtje-
va besplatno.
Objašnjenje dokumentacije
Članak 30.
Pod uvjetom da naručitelj pravodobno, prije roka za dostavu ponude, najkasnije šest dana u redov-
nom roku nabave, odnosno četiri dana u ostalim rokovima nabave, primi zahtjev ponuditelja za objaš-
njenje dokumentacije za nadmetanje, naručitelj mora odmah odgovoriti na zahtjeve ponuditelja. Isto će
Ako u roku za dostavu ponuda naručitelj promijeni uvjete nadmetanja objavljene u pozivu, ispravak
poziva za nadmetanje mora biti objavljen na isti način kao i poziv za nadmetanje i biti dostavljen svim
osobama koje su preuzele dokumentaciju za nadmetanje. Rok za dostavu ponude bit će primjereno pro-
dužen ako ispravak bitno utječe na izradu ponuda i ako se ne objavi prije isteka polovine roka.
Izmjena dokumentacije
Članak 32.
(1) Naručitelj može do roka za dostavu ponuda, prema osobnoj prosudbi ili na temelju ponuditeljeva
zahtjeva za objašnjenjem, izmijeniti dokumentaciju za nadmetanje u obliku dodatka o izmjeni. Poslije roka
za dostavu ponude naručitelj ne smije mijenjati ili dopunjavati dokumentaciju za nadmetanje, a nadme-
tanje je obvezan poništiti i ponoviti ako ocijeni da objavljena dokumentacija za nadmetanje sadrži bitne
propuste ili nedostatke.
(2) Dodatak o izmjeni dokumentacije za nadmetanje naručitelj mora, bez novčane naknade, poslati
ponuditeljima koji su preuzeli dokumentaciju za nadmetanje najkasnije u roku od šest dana prije roka za
dostavu ponuda.
(3) Ako naručitelj radi objašnjenja dokumentacije saziva sastanke, dužan je voditi zapisnik o sadržaju
zahtjeva i objašnjenjima. Zapisnik se mora, a najkasnije u roku od tri dana od dana završetka sastanka,
poslati osobama koje su preuzele dokumentaciju.
(4) Naručitelj može, radi izmjene dokumentacije, produžiti rok za podnošenje ponuda.
(5) Obavijest o produženju roka naručitelj mora poslati svim osobama koje su preuzele dokumenta-
ciju za nadmetanje.
(6) Produženje roka počinje od isteka roka za dostavu ponude.
(1) Predmet nabave određuje naručitelj i mora biti opisan jasno, razumljivo i nedvojbeno, tako da svi
ponuditelji mogu ponuditi usporedivu robu, usluge i radove po vrsti, kvaliteti, cijeni, te po drugim potreb-
nim svojstvima i uvjetima.
(2) Predmet nabave mora biti podijeljen na temelju ekonomskih i tehničkih kriterija na grupe ili di-
jelove predmeta nabave prema granama gospodarstva, strukovnim područjima, vrsti, količini, mjestu i
vremenu isporuke. Grupa ili dio predmeta nabave najviše obuhvaća predmete istih, srodnih ili sličnih
svojstava ili namjene, što omogućuje sudjelovanje više malih i srednjih ponuditelja.
(3) Ako naručitelj podijeli predmet nabave na grupe ili dijelove, tada ih mora naznačiti, a dokumenta-
cija za nadmetanje mora sadržavati sve grupe ili dijelove tog predmeta nabave.
(4) Naručitelj treba za predmet nabave utvrditi sve okolnosti koje mogu utjecati na cijenu te ih navesti
u dokumentaciji za nadmetanje.
(5) Predmet nabave ne smije istodobno biti nabava robe, usluga ili ustupanje radova i pribavljanje
sredstava za financiranje te nabave. Postupak pribavljanja financijskih sredstava za nabavu mora biti pred-
met odvojenog i posebnog postupka nadmetanja.
(1) Tehnički zahtjevi u svezi s predmetom nabave sastavni su dio dokumentacije za nadmetanje i
obvezno su određeni tehničkim specifikacijama i nacionalnim normama u Republici Hrvatskoj koje se
zasnivaju na europskim normama, tehničkim odobrenjima i propisima, a samo iznimno na određenom
neuobičajenom svojstvu.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se:
– ako su neprimjenjive zbog nekompatibilnosti s postojećom opremom,
– ako ne postoji način utvrđivanja sukladnosti s navedenim standardima i normama,
– ako je predmet nabave inovativan i za njega ne bi bilo primjereno koristiti postojeće norme,
– ako bi primjena normi dovela u pitanje uzajamno priznavanje istovrijednih odobrenja tipova tele-
komunikacijske opreme ili u području informatike i telekomunikacija.
(3) Naručitelj koji primjenjuje odredbe stavka 2. ovoga članka mora to objaviti u dokumentaciji za
nadmetanje.
(1) Za opis predmeta nabave potrebno je koristiti se uobičajenim opisima i zahtjevima glede kvalitete,
sigurnosti, označavanja, ispitivanja, ispitnih metoda i pakiranja.
(2) Naručitelj ne smije upotrebljavati tehničke specifikacije u kojima se zahtijevaju robe posebne
izrade ili podrijetla, koje bi nekom ponuditelju omogućile prednost.
(3) Predmet nabave može biti iznimno, zbog neuobičajenog svojstva, određen markom, tipom,
zaštitnim znakom, crtežom, podrijetlom i slično, ali uvijek uz dodatak »ili odgovarajuće«, samo ako je to
opravdano vrstom nabave ili ako nije moguće drugačije odrediti razumljiv opis.
(4) Ako okolnosti zahtijevaju, predmet nabave može se opisati i crtežima, probnim uzorcima ili na
drugi način, ali pod uvjetom da se dostave istodobno uz ponudu i da se jasno označe kao ponuda.
(5) Ako su dopuštene inačice (varijante) ili alternativne ponude, naručitelj to mora navesti u doku-
mentaciji za nadmetanje i odrediti minimalne tehničke uvjete koje mora zadovoljiti takva ponuda, te
načine usporedbe i ocjene takvih ponuda.
(6) Inačice (varijante) ili alternativne ponude mogu se koristiti samo u slučaju kada je kriterij za
odabir ekonomski najpovoljnija ponuda.
Sposobnost ponuditelja
Sposobnost ponuditelja i natjecatelja
Članak 36.
Članak 37.
– kadrovsku sposobnost,
– strukovnu ovlast – članstvo u strukovnoj udruzi ili registru kao nužan uvjet za obavljanje predmetne
nabave.
(2) Ponuditelji i natjecatelji iz zajedničke ponude moraju dokazati zajedničku sposobnost za ukupnu
ponudu i pojedinačnu sposobnost za svoj dio ponude.
(3) Naručitelj će isključiti nesposobnog ponuditelja i natjecatelja iz sudjelovanja u postupku nabave:
1. ako je pokrenut stečajni postupak, osim u slučaju postojanja pravomoćnog rješenja o potvrdi ste-
čajnog plana,
2. ako je u postupku likvidacije ili je prestao poslovati,
3. ako je odgovornoj osobi i pravnoj osobi ponuditelja i natjecatelja izrečena pravomoćna presuda u
kaznenom postupku u proteklih pet godina koja je povezana s djelatnošću,
4. ako nije uredno izvršio prethodno preuzete obveze prema naručiteljima iz ovoga Zakona ili je
načinio propuste,
4. ako može dokazati da ponuditelj ili natjecatelj zbog ozbiljnog profesionalnog propusta nije ispunio
sve obveze iz prethodnih ugovora
5. ako nije ispunio obvezu plaćanja svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdrav-
stveno osiguranje,
6. ako nije dao potrebne dokaze o sposobnosti, ili je dao netočne podatke ili izjave ili je prikrio podat-
ke u svezi s dokazima o sposobnosti ili predmetu nabave,
7. ako nije ispunio ostale uvjete u svezi sa strukovnom ovlasti.
(4) Odredbe ovoga članka ne odnose se na način nabave iz članka 12. stavka 2. točke 9. ovoga Za-
kona.
Dokazi o sposobnosti
Članak 37.
(1) Ponuditelji i natjecatelji u postupku nadmetanja moraju dokazati svoju sposobnost. Naručitelj ne
smije postavljati druge zahtjeve dokaze o sposobnosti ponuditelja osim onih navedenih u odredbama
ovoga Zakona, niti zahtjeve kojima ponuditelje dovodi u neravnopravan položaj.
(2) Naručitelj mora vrstu dokaza o sposobnosti ponuditelja ili natjecatelja, uvjete i vrijednosti pokaza-
telja navesti u dokumentaciji za nadmetanje. Uvjeti i dokazi o sposobnosti jednaki su za sve ponuditelje.
(3) Dokazi se prilažu u izvorniku ili u ovjerenoj preslici, s tim da stariji od 30 dana od dana oglašavanja
poziva za nadmetanje ne smiju biti dokazi o urednom izvršenju dospjelih poreznih obveza i doprinosa za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a stariji od šest mjeseci ne smiju biti ostali dokazi dokazi iz stavka 4.
točke 1. ovoga članka.
(4) Dokazi o sposobnosti su:
1. izvod iz sudskoga, strukovnog ili trgovačkog registra države sjedišta ili u državi sjedišta propisana
potvrda ili izjava umjesto potvrde,
2. odgovarajuća bankarska izjava ili dokaz o pokriću osiguranja odgovornosti iz djelatnosti, jamstvo za
ponudu, jamstvo za dobro izvršenje obveza, prikaz bilanci ili izvoda bilanci ili izvješća ako u državi sjedištu
osobe moraju biti objavljeni, te izjava o ukupnom prometu u prethodne tri godine,
2. ovisno o prirodi predmeta nabave:
– odgovarajući bankarski ili drugi financijski instrument kao jamstvo za ozbiljnost ponude, za dobro
izvršenje posla, te za pokriće osiguranja odgovornosti iz djelatnosti,
– račun dobiti i gubitka ili bilance ili njihovi dijelovi, ukoliko su navedena financijska izvješća obvezna
u zemlji sjedišta ponuditelja ili natjecatelja,
ovisno o datumu osnivanja ili početka djelatnosti, ako su navedeni podaci dostupni.
3. izvod iz kaznene evidencije ili jednakovrijedna potvrda sudskih ili upravnih tijela države sjedišta za
odgovornu osobu,
3. izjava o nekažnjavanju u svezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijevari ili
pranju novca, ovjerena od nadležnog tijela, u kojem slučaju odgovorna osoba ponuditelja daje izjavu za
sebe i za pravnu osobu.
4. potvrda porezne uprave o stanju duga, potvrda mjerodavne ustanove mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja, izvješće porezne uprave ili jednakovrijedni dokumenti države sjedišta,
5. potvrda naručitelja prema članku 4. ovoga Zakona, o uredno ispunjenim ugovorima za robe i uslu-
ge u prethodne tri godine, a za radove u prethodnih pet godina potvrde o kakvoći, izobrazbi, strukovnoj
osposobljenosti i broju zaposlenih,
5. za tehničku i kadrovsku sposobnost, ovisno o prirodi, opsegu ili važnosti, odnosno namjeni radova,
roba ili usluga:
– popis ugovora:
a) o radovima izvedenim tijekom posljednjih pet godina, s potvrdama naručitelja o zadovoljavajućoj
izvedbi radova koji sadrže vrijednost, datum i mjesto izvršenja radova te podatak da su završeni i izvedeni
prema pravilima struke,
b) o isporukama robe ili ugovora o uslugama, sklopljenih u posljednje tri godine, koji sadrže vrijed-
nost, datum i naziv naručitelja s potvrdom naručitelja o uredno izvršenim ugovornim obvezama,
– popis stručnih osoba ili stručnih službi, posebno onih odgovornih za kontrolu kvalitete, koje su na
raspolaganju ponuditelju ili natjecatelju,
– opis tehničkih postrojenja i mjera za osiguravanje kvalitete, te istraživačkih postrojenja ponudi-
telja,
– dokaz o provjeri proizvodnih ili tehničkih kapaciteta, studija i istraživanje ili mjere kontrole koje
su na raspolaganju, ako je to potrebno, u slučajevima ako je predmet nabave složen ili služi za posebne
svrhe, a koju provjeru provodi naručitelj ili u njegovo ime nadležno službeno tijelo zemlje u kojoj ponu-
ditelj ima sjedište,
– popis zaposlenika davatelja usluge ili izvođača radova s obrazovnom i stručnom kvalifikacijom i
kvalifikacijom osobe ili osoba odgovornih za davanje usluga i vođenje radova,
– izjava o mjerama ekološkog upravljanja, samo u odgovarajućim slučajevima za radove ili usluge,
koje će ponuditelj ili natjecatelj primijeniti tijekom izvršenja ugovora o radovima ili ugovora o uslugama,
– izjava o prosječnom godišnjem broju zaposlenika natjecatelja ili ponuditelja radova, odnosno uslu-
ga, te o broju osoba u upravi za posljednje tri godine,
– izjava s popisom alata, postrojenja ili tehničke opreme koja je na raspolaganju natjecatelju ili
ponuditelju usluga ili radova,
– izjava o dijelu ugovora koji ponuditelj namjerava ustupiti podisporučiteljima,
– s obzirom na vrstu robe koja je predmet nabave:
a) uzorci, opisi i/ili fotografije, čija autentičnost mora biti potvrđena ukoliko naručitelj to zatraži,
b) potvrde mjerodavnih institucija o kontroli kvalitete, koje potvrđuju usklađenost proizvoda s teh-
ničkim specifikacijama i normama..
6. izjava o tehničkoj opremljenosti, opremi, uređajima, sredstvima, osoblju, kapacitetima, načinima
osiguranja kakvoće i udjelu podisporučitelja u ponudi i strukovnoj ovlasti,
7. uzorci i fotografije.
(5) Ako naručitelj zahtijeva potvrdu kakvoće, te predočenje potvrda neovisnih ovlaštenih tijela na
osnovi europskih normi mora prihvatiti jednakovrijedne potvrde ovlaštenih drugih tijela država Europske
zajednice. Naručitelj mora prihvatiti dokaz o mjerama osiguranja kakvoće u drugom obliku ako ponuditelj
pruži dokaz o tome da nema mogućnost ili pravo na traženje odnosnih potvrda.
(6) Od ponuditelja se dokazi o kakvoći mogu tražiti samo ako je to opravdano predmetom nabave,
Sudjelovanje podisporučitelja
Članak 38.
Zajednička ponuda
Članak 39.
(1) Zajednička ponuda jest ponuda dvaju ili više ponuditelja. Naručitelj ne smije od zajedničkih ponu-
ditelja zahtijevati formalnopravni oblik prije dostave ponude, ali može od zajedničkih ponuditelja, poslije
odabira, zahtijevati određeni pravni oblik za izvršenje ugovora.
(2) U dokumentaciji za nadmetanje od zajedničkih ponuditelja naručitelj mora zatražiti da u ponudi ili
zahtjevu za nadmetanje dokažu pojedinačnu i zajedničku sposobnost, te navedu imena i potrebnu stručnu
spremu odgovornih osoba za izvršenje nabave.
(3) Pravni akt o zajedničkoj ponudi za to određeno nadmetanje mora sadržavati naziv nositelja po-
nude i odgovornost pojedinačno svakog ponuditelja iz zajedničke ponude. Odgovornost ponuditelja iz
zajedničke ponude je solidarna.
Cijena ponude
Članak 40.
(1) Ponuditelj dostavlja ponudu s cijenom, bez poreza, u kunama ili u valuti kako je to utvrđeno u
dokumentaciji za nadmetanje. Cijena ponude piše se brojkama i slovima.
(2) Cijena ponude izražava se za cjelokupan predmet nabave ili ako je to dopušteno u dokumentaciji
za nadmetanje posebno za svaku grupu ili dijelove predmeta nabave koji su predmet nadmetanja.
(3) U cijenu ponude su uračunati svi troškovi i popusti na ukupnu cijenu ponude, bez poreza koji se
iskazuje posebno iza cijene, osim ako u dokumentaciji za nadmetanje nije drugačije navedeno.
(4) Alternativna cijena ponude, cijena za cijeli predmet nabave i istodobno za pojedinu grupu ili dio
predmeta nabave, ponude u relativnom iznosu bez cijene u apsolutnom iznosu i ponude pod uvjetima
koji nisu predviđeni dokumentacijom za nadmetanje, nisu dopuštene.
(5) U dokumentaciji za nadmetanje naručitelj mora odrediti način izračuna cijene, sadržaj cijene,
uvjete, rok i način plaćanja cijene.
(6) Naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje mora utvrditi valutu ili valute u kojima se može izraziti
cijena ponude, te valutu u kojoj će biti preračunate cijene i financijsku instituciju čiji će se tečaj primijeniti
za preračunavanje valute ponude u tu valutu na navedeni datum otvaranja ponuda.
Članak 41.
Jamstva
Članak 43.
(1) Naručitelj može u ponudi tražiti jamstvo za ponudu sukladno roku valjanosti ponude.
(2) Naručitelj je obvezan u dokumentaciji za nadmetanje odrediti iznos, oblik i uvjete s jamstvom,
izdavateljem jamstva i pravom na jamstvo i gubitak jamstva.
(3) Jamstvo treba biti do visine moguće štete. Vraćanje jamstva ne smije biti odgođeno na neki kasniji
rok nego što je to potrebno za zaštitu naručitelja od štetnih posljedica.
(4) Jamstvo za dobro izvršenje obveza iz ugovora naručitelj ne zahtijeva uz ponudu, osim pisma
namjere izdavatelja jamstva o davanju takva jamstva ponuditelju, ako njegova ponuda bude odabrana kao
najpovoljnija.
(5) Naručitelj može prije isteka roka jamstva od ponuditelja zatražiti produženje roka. Ponuditelj
može odbiti zahtjev bez gubitka prava na jamstvo za ponudu.
(6) Ponuditelj gubi pravo na povrat jamstva za ponudu ako:
1. opozove ili izmijeni ponudu poslije roka za dostavu ponuda,
2. ne potpiše ugovor o nabavi,
3. ne dostavi jamstvo za dobro izvršenje ugovora.
Valjanost ponude
Članak 44.
(1) Rok valjanosti ponude obvezno se navodi u ponudi i ne može biti kraći od 60 dana od dana
otvaranja ponuda.
(2) Naručitelj može zatražiti primjereno produženje roka valjanosti ponude. Zahtjev za produženje
roka valjanosti ponude i odgovor ponuditelja na zahtjev u pisanom su obliku.
(3) Ponuditelj može odbiti zahtjev za produženje roka valjanosti, bez gubitka jamstva za ponudu.
Jezik
Članak 45.
(1) Naručitelj mora postupak nabave voditi i dokumentaciju za nabavu obvezno pripremiti na hrvat-
skom jeziku.
(2) Osim dokumentacije na hrvatskom jeziku, kada je to potrebno zbog predmeta nabave, naručitelj
može i na stranom jeziku, ili na jezicima koji su u službenoj uporabi u Europskoj zajednici, pripremiti do-
kumentaciju ili dio dokumentacije koji se odnosi na tehnički dio.
(3) Ako naručitelj dopusti podnošenje ponuda ili dijelova ponuda na stranome jeziku ili jezicima, tada
to mora navesti u dokumentaciji za nadmetanje i odrediti jezik ili jezike na kojima se podnosi ponuda ili
dio ponude, te navesti koji je to dio.
(4) U slučaju spora mjerodavni su dokumenti na hrvatskom jeziku.
PONUDA
Ponuda
Članak 47.
(1) Ponuditelj se pri izradi ponude mora pridržavati uvjeta nadmetanja. Ponuda mora biti sukladna
dokumentaciji za nadmetanje.
(2) Ponuda je na hrvatskom jeziku, s cijenom u kunama, osim ako u dokumentaciji za nadmetanje
nije drugačije određeno.
(3) Ponuda se dostavlja na izvornoj dokumentaciji, osim ako naručitelj ne odredi drugačije.
(4) Alternativna je ponuda dopuštena samo ako je to omogućeno dokumentacijom za nadmetanje,
a ponuditelj mora priložiti dokaze o jednakoj kakvoći ponude. Alternativna se ponuda označava »alterna-
tivna ponuda« i predaje odvojeno od osnovne ponude.
(5) Tijekom roka za dostavu ponuda ponuditelj može ponudu mijenjati i dopunjavati ili od ponude
odustati na temelju pisane izjave. Promjene i dopune ponude ili odustajanje od ponude ponuditelji do-
stavljaju na isti način kao i ponudu. U slučaju odustajanja od ponude, naručitelj može zahtijevati povrat
svoje neotvorene ponude.
(6) Ponude se izrađuju bez naknade.
Sadržaj ponude
Članak 48.
Oblik ponude
Članak 49.
(1) Ponuditelj predaje ponudu u izvorniku (originalu), sa sadržajem ponude i označenim rednim
brojem potrebnih priloga, prema redoslijedu navedenom u dokumentaciji za nadmetanje i s naznakom
»izvornik«. Ako je zatražena i preslika (kopija) ponude, ponuditelj je obvezan izraditi i dostaviti traženi broj
primjeraka s naznakom »preslika«.
(2) Ako se javi dvojba u ispravnost dokumentacije između izvornika i preslike, vjerodostojan je izvor-
nik.
(3) Izvornik i sve preslike ponude tiskaju se ili pišu neizbrisivim otiskom. Ponuda je uvezana u cjelinu
s označenim rednim brojevima stranica. Oznaka sadrži ukupan broj stranica u ponudi kroz redni broj
stranice.
Dostavljanje ponude
Članak 50.
(1) Ponuditelji dostavljaju ponudu u pisanom obliku, zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici u zatvorenoj
omotnici s adresom naručitelja, s naznakom nadmetanja na koje se odnosi, s naznakom »ne otvaraj« i
adresom ponuditelja.
(2) Ponuditelj može dostaviti samo jednu ponudu za cjelokupan predmet nabave, osim u slučaju
alternativnih ponuda ili posebno za svaku grupu ili dio za koji je dopušteno dostaviti ponudu sukladno
uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje.
(3) Ako je dopušteno nadmetanje po grupama ili dijelovima predmeta nabave, ponuda se dostavlja za
svaku grupu ili dio predmeta nabave s naznakom i nazivom te grupe ili dijela predmeta nabave.
(4) Ponuditelj koji je samostalno podnio ponudu ne smije istodobno sudjelovati u zajedničkoj ponudi
za isti predmet nabave, grupu ili dio predmeta nabave.
(5) Ponuda se dostavlja u dvostrukim omotnicama. Na vanjskom je omotu adresa naručitelja s nazna-
kom »za nadmetanje - ne otvaraj« te s ostalim naznakama koje su navedene u dokumentaciji za nadme-
tanje, a na unutarnjem je omotu adresa ponuditelja.
(6) (5) Ponuda mora biti dostavljena najkasnije do datuma i u vrijeme određeno u dokumentaciji za
nadmetanje za otvaranje ponuda. Naručitelj će na zahtjev dati ponuditelju potvrdu o datumu i vremenu
primitka ponude.
(7) (6) Ponude koje nisu pristigle u propisanom roku neće se otvarati i vraćaju se ponuditelju neo-
tvorene.
(8) (7) Uzorci se dostavljaju uz ponudu i do roka određenog za dostavu ponuda.
Rokovi
Članak 52.
(1) Naručitelj mora odrediti rokove koji omogućavaju ponuditelju dovoljno vremena za izradu i do-
stavu ponude.
(2) Naručitelj mora u dokumentaciji za nadmetanje navesti isti datum, mjesto i vrijeme za dostavu i
otvaranje ponuda.
(3) Rok i datum za dostavu ponuda moraju biti isti u pozivu za nadmetanje i u dokumentaciji za nad-
metanje.
(4) Krajnji rok za dostavu ponuda ujedno je i rok za otvaranje ponuda.
Članak 53.
(1) Naručitelj mora javno otvoriti ponude u postupku javnog nadmetanja i u drugom stupnju nadme-
tanja po pozivu.
(2) Ponude se otvaraju na određenom mjestu sukladno datumu, u određeno vrijeme, po redoslijedu
zaprimanja i u nazočnosti članova povjerenstva. Otvaranju ponuda može biti nazočna ovlaštena osoba
ponuditelja uz uvjet predočenja pisanog dokaza ovlasti.
(3) U postupku javnog otvaranja ponuda, prije početka otvaranja ponuda naručitelj utvrđuje pristigle
ponude po redoslijedu zaprimanja, provjerava ovlasti predstavnika ponuditelja, utvrđuje izmjene ili dopu-
ne ponuda, nove ponude ili povlačenje ponuda, te njihovu pravodobnost i propisanu ispravnost predaje
ponuda. Ponuditelj koji opozove svoju ponudu nema pravo biti nazočan postupku javnog otvaranja po-
nuda.
(4) Pri javnom otvaranju ponuda za usluge, ako je dokumentacijom za nadmetanje tražena ponuda u
odvojenim omotima, naručitelj najprije otvara omotnicu s dokazima o sposobnosti ponuditelja, a nakon
ocjene sposobnosti ponuditelja, sukladno uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje, pristupa istodobno
ili naknadno javnom otvaranju financijskih ponuda prihvatljivih ponuditelja. U slučaju naknadnog otvaranja
financijskih ponuda, svi ponuditelji moraju biti obaviješteni o datumu, vremenu i mjestu naknadnoga jav-
nog otvaranja ponuda s cijenom.
(5) Naručitelj je obvezan voditi zapisnik o postupku javnog otvaranja ponuda, koji sadrži broj nabave
i podatke o naručitelju, mjesto i vrijeme otvaranja ponuda, broj nadmetanja, ime i prezime članova po-
vjerenstva za nabavu i ovlaštenih predstavnika ponuditelja, predmet nabave, odnosno dijelove ili grupe
koje je dopušteno nuditi sukladno dokumentaciji za nadmetanje, broj primljenih ponuda, pune i skraćene
nazive i adrese ponuditelja, obavijesti o povlačenju, dopunama i izmjenama ponuda, konačnu cijenu po-
nude i primjedbe ponuditelja.
(6) Zapisnik i priloge zapisnika, ako su sastavni dio zapisnika, potpisuju članovi povjerenstva. Zapisnik
će odmah biti stavljen na uvid, provjeru sadržaja i potpis nazočnim ovlaštenim osobama ponuditelja.
(7) Preslika zapisnika o javnom otvaranju ponuda svim će ponuditeljima koji to zatraže, i čije su po-
nude otvorene u postupku javnog nadmetanja, biti upućena u roku tri dana od dana primitka zahtjeva za
dostavu zapisnika.
(1) Pregled, ocjenu i usporedbu ponuda obavlja stručno povjerenstvo naručitelja. U navedenom
postupku naručitelju mogu pomagati posebne stručne službe i/ili stručne osobe.
(2) Naručitelj je obvezan voditi zapisnik o pregledu, ocjeni i usporedbi ponuda koji sadrži:
– broj nadmetanja,
– predmet nabave,
– ime i adresu sjedišta ponuditeljâ koji su podnijeli ponudu prema redoslijedu iz zapisnika o javnom
otvaranju ponuda,
– analitički prikaz traženih i danih dokaza koji se odnose na sposobnosti ponuditelja i ocjenu sposob-
nosti i prihvatljivosti ponude,
– kriterije i razmjernu vrijednost kriterija za utvrđivanje najpovoljnije ponude, ako su dodatni kriteriji,
uz cijenu, predviđeni u dokumentaciji za nadmetanje, te njihov izračun za svaku ponudu,
– usporedni prikaz ocjene, analize ponuda i mišljenje stručne službe ili osobe, ako se naručitelj služio
njihovim uslugama,
– obrazloženje o odabiru najpovoljnije ponude,
– obrazloženje ako su sve ponude odbijene,
– obrazloženje razloga ako postupak nabave nije završio odabirom,
– popis priloga uz zapisnik i navedene priloge,
– datum zapisnika te potpis svih članova povjerenstva.
(3) Ocjeni ponuda pristupa se na način da se provjeri sadržaj ponude, sukladno dokumentaciji za
nadmetanje i uvjetima nadmetanja.
(4) Nepravodobne se i nepotpune ponude ne razmatraju.
(5) Postupak je procjene sve do odabira povjerljiv. Zapisnik i podaci koji se odnose na pregled, objaš-
njenje, procjenu, usporedbu i odabir mogu biti predočeni na uvid ponuditeljima poslije primitka odluke o
odabiru ponude do roka ulaganja žalbe.
(5) Postupak pregleda, ocjene i usporedbe ponuda povjerljiv je do donošenja odluke naručitelja o
odabiru ili poništenju postupka javne nabave.
Objašnjenje ponude
Članak 56.
(1) Tijekom postupka pregleda, ocjene i usporedbe ponuda naručitelj može tražiti, a ponuditelji su
dužni dati potrebna tumačenja radi objašnjenja ponude ili otklanjanja sumnji u valjanost ponude.
(2) Nikakve promjene u ponudi, promjenu cijene osim ispravke računske pogreške ili promjene koje
bi neprihvatljivu ponudu učinile prihvatljivom ne smije se zahtijevati, nuditi ili dopustiti od strane naručitelja
ili ponuditelja.
(3) Naručitelj može iznimno od ponuditelja, a u svrhu objašnjenja ponude, tražiti prijevod dijela
ponude u svezi s tehničkom dokumentacijom za koji je u dokumentaciji za nadmetanje dopustio izradu
ponude na stranom jeziku, te za to odrediti primjeren rok.
Pregovaranje s ponuditeljem
Članak 57.
(1) Naručitelju je zabranjeno pregovarati s ponuditeljem u svezi s cijenom, izmjenom ili dopunom
ponude koja je odabrana kao najpovoljnija.
(2) Dopušteni su pregovori naručitelja i ponuditelja u svezi s objašnjenjem ponude i ravnopravnosti
alternativnih ponuda ako su dopuštene dokumentacijom za nadmetanje.
(3) Svi pregovori vode se u nazočnosti članova povjerenstva. O razlozima i rezultatima pregovora
naručitelj vodi zapisnik.
(1) Ako je cijena najpovoljnije ponude bez poreza niža od 30% u odnosu na prosječno ponuđenu
Prihvatljiva ponuda
Članak 59.
Neprihvatljiva ponuda
Članak 60.
ili koja bilo na koji način ograničava ili uvjetuje prava naručitelja ili obveze ponuditelja,
6. alternativna, osim ako je naručitelj dopustio takvu ponudu,
7. ponuditelja koji nije odabran kao sposoban i koji nije u roku za dostavu ponuda dokazao svoju
sposobnost,
8. ponuditelja koji nije uredno preuzeo ili otkupio dokumentaciju za nadmetanje sukladno uvjetima
iz dokumentacije za nadmetanje,
9. ponuditelja koji nisu dostavili dokaz o zajedničkom nastupu i imenovali nositelja zajedničke ponude
ili ispunili uvjet o obveznom pravnom obliku,
10. ponuditelja koji u nadmetanju po pozivu nije pozvan da podnese ponudu,
11. u kojoj nije iskazana jasna ukupna cijena u apsolutnom iznosu,
12. za koju je ponuditelj odbio dati traženo objašnjenje,
13. ako ponuditelj ne prihvaća ispravak računske pogreške u ponudi na način utvrđen Zakonom,
14. zbog korupcije ili prijevare,
15. ponuditelja koji nije zadovoljavajuće odgovorio na zahtjev naručitelja u svezi s ponuđenom ni-
skom cijenom ili objašnjenjem ponude,
16. ako je ponuditelj dostavio dvije ili više ponuda u kojima je ponuditelj ili sudionik u zajedničkoj
ponudi.
(2) Ponude koje nisu prihvatljive ne mogu se koristiti za novo nadmetanje ili u druge svrhe.
(3) Uzorci uz ponude moraju se vratiti ponuditeljima na njihov zahtjev, osim ako u dokumentaciji za
nadmetanje nije drugačije određeno.
(4) Naručitelj može odbiti svaku ponudu u kojoj udio iz trećih zemalja s kojima Republika Hrvatska
nije sklopila sporazum ili ugovor iznosi više od 50% ukupne vrijednosti ponude.
Odabir
Članak 61.
(1) Naručitelj će za predmet nabave, grupu ili dio predmeta nabave za koje je bilo dopušteno pod-
nijeti ponudu:
1. odabrati samo jednu najpovoljniju ponudu između prihvatljivih ponuda ili
2. sve prihvatljive ponude ponuditelja koji prihvate cijenu i uvjete iz najpovoljnije odabrane ponude,
a u svrhu ostvarivanja programa obnove područja od posebne državne skrbi.
(2) Naručitelj mora primijeniti kriterije i razmjerne vrijednosti kriterija koje je naveo u dokumentaciji
za nadmetanje.
(3) Naručitelj ne smije primijeniti kriterije koji nisu navedeni u dokumentaciji za nadmetanje.
(4) Ako naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje nije naveo dodatne kriterije uz cijenu, najpovoljnija
ponuda jest ponuda s najnižom cijenom za istu vrstu i svojstva robe, usluga ili radova.
(5) Naručitelj može odabrati najpovoljniju ponudu između najmanje dvije prihvatljive ponude.
(6) Naručitelj ne smije postavljati dodatne uvjete i zahtjeve ponuditelju drugačije od onih iz doku-
mentacije za nadmetanje ili razdjeljivati ponudu ili to tražiti od ponuditelja, ili odabrati samo dio ili dijelove
ponude.
(7) Ako su dvije ili više ponuda ravnopravne prema kriterijima dodjele, prednost ima ponuda ponu-
ditelja sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi.
(7) Naručitelj može sukladno zaštićenom programu zapošljavanja rezervirati pravo sudjelovanja u
postupcima nabave za natjecatelje ili ponuditelje koji zapošljavaju najmanje 51% invalidnih osoba u
odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ako naručitelj koristi pravo iz ovoga članka, obvezan je to navesti u
objavi za nadmetanje.
(1) Naručitelj može od ponuditelja, čija je ponuda ocijenjena najpovoljnijom, zatražiti provjeru do-
kaza o sposobnosti.
(2) Uvjeti i postupak za ponovno dokazivanje sposobnosti moraju biti predviđeni i navedeni u doku-
mentaciji za nadmetanje. U slučaju provedenog postupka u prvom stupnju nadmetanja po pozivu, uvjeti i
postupak dokazivanja sposobnosti u postupku nadmetanja bit će jednaki onima koji su korišteni u prvom
stupnju nadmetanja.
(3) Ako ponuditelj čija je ponuda ocijenjena najpovoljnijom ne može ponovno dokazati svoju sposob-
nost, naručitelj će odbiti njegovu ponudu.
Odluka naručitelja
Članak 63.
(1) Naručitelj mora donijeti odluku u pisanom obliku o odabiru (neodabiru) ili poništenju nadmeta-
nja. Za sve grupe odnosno dijelove predmeta nabave, za koje je dopušteno podnijeti ponudu sukladno
dokumentaciji za nadmetanje, naručitelj je obvezan donijeti odluku istodobno.
(2) Odluku naručitelj mora poslati preporučenim pismom u roku od 30 dana od isteka roka za do-
stavu ponuda.
(3) Odluka sadrži broj nadmetanja i evidencijski broj nabave i podatke o naručitelju, broj i datum
donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, broj nabave, način nabave i zakonsku osnovu za kori-
štenje navedenog načina, predmet nadmetanja, redni broj, naziv grupe ili dijela predmeta nabave za koji
je dopušteno podnijeti ponudu, broj zaprimljenih ponuda, podatke o odabranim natjecateljima ili odabra-
nom ponuditelju, razloge odabira ili razloge neodabira, odnosno razloge poništenja nadmetanja, uputu o
pravnom lijeku, potpis odgovorne osobe naručitelja i ovjeru.
(4) Odluku mora potpisati odgovorna osoba naručitelja.
Poništenje nadmetanja
Članak 64.
(1) Nadmetanje ili dio nadmetanja mora biti poništeno odlukom naručitelja:
1. ako nisu pristigle najmanje dvije prihvatljive ponude,
2. ako se prije roka za podnošenje ponuda dokumentacija za nadmetanje mora bitno mijenjati,
3. ako je cijena najpovoljnije ponude veća od planiranih ili osiguranih sredstava za nabavu,
4. ako postoje druge izmijenjene okolnosti pa sklapanje ugovora nije više u javnom interesu i neće se
ponavljati nadmetanje tijekom proračunske godine.
5. u slučaju iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona,
6. kada u nadmetanju po pozivu nije sudjelovalo pet sposobnih natjecatelja, odnosno ako u izravnoj
pogodbi u pregovaračkom postupku s objavom poziva za nadmetanje nema najmanje tri ponuditelja,
7. kada prema kriteriju odabira iz dokumentacije za nadmetanje nije moguće odabrati najpovoljniju
ponudu.
(2) Obavijesti o poništenju nadmetanja naručitelj će objaviti na isti način kao i nadmetanje.
Članak 65.
Naručitelju je zabranjeno otkriti podatke čije bi otkrivanje bilo suprotno ovom Zakonu, onemogu-
ćavalo provedbu ovoga Zakona, ne bi bilo u interesu javnosti, štetilo bi poslovnim interesima naručitelja
ili ponuditelja ili bi onemogućilo pošteno tržišno nadmetanje ili koji su označeni poslovnom tajnom ili
intelektualnim vlasništvom.
Ugovor o nabavi
Članak 66.
(1) Naručitelj mora sklopiti ugovor samo s jednim sposobnim ponuditeljem osim u slučaju iz članka
61. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona čije je ponuda odabrana kao najpovoljnija za predmet nabave, grupu
ili dio predmeta nabave sukladno dokumentaciji za nadmetanje u roku od 30 dana od dana slanja obavi-
jesti o odabiru najpovoljnije ponude.
(2) Ugovor mora biti u skladu s ponudom.
(3) Ako prijedlog ugovora nije dio dokumentacije za nadmetanje, naručitelj će prijedlog ugovora
uputiti ponuditelju u roku od osam dana od dana konačne odluke o odabiru. Ponuditelj je obvezan pot-
pisati prijedlog ugovora u roku od osam dana od dana primitka ugovora i vratiti ga naručitelju zajedno
s traženim jamstvom za dobro izvršenje ugovora. Ako ponuditelj ne potpiše prijedlog ugovora poslije
ponovljenog zahtjeva naručitelja ili ne dostavi jamstvo za dobro izvršenje ugovora kako je zatraženo u
dokumentaciji za nadmetanje u roku od osam dana od dana primitka požurnice, naručitelj može poništiti
nadmetanje i ponoviti postupak nabave ili sklopiti ugovor sa sljedećim najpovoljnijim ponuditeljem ako
razlika u cijeni ponuda nije veća od 5% u odnosu na prije odabranu ponudu.
(4) Ako je ugovor o nabavi uvjetovan suglasnošću mjerodavnog tijela ili Vlade Republike Hrvatske,
potrebno je prije sklapanja ugovora pribaviti odgovarajuću suglasnost. Rok za pribavljanje suglasnosti
računa se od datuma slanja obavijesti o prihvaćanju ponude i mora biti predviđen u dokumentaciji za
nadmetanje. Izostanak suglasnosti u predviđenom roku ne utječe na rok valjanosti ponude ili jamstvo za
ponudu.
(5) Prije potpisivanja ugovora, ako je protekla valjanost ponude, naručitelj je obvezan od ponuditelja
zatražiti produženje valjanosti ponude.
(6) Naručitelj i ponuditelj ne smiju poduzimati nikakve radnje koje bi omele sklapanje ugovora o
nabavi.
(7) Naručitelj ne smije zaključiti ugovor poslije proteka roka valjanosti ponude i prije isteka roka za
podnošenje prigovora, odnosno žalbe na odluku o odabiru.
Pohrana dokumentacije
Članak 67.
(1) Dokumentaciju o postupku nabave naručitelj je dužan čuvati četiri godine nakon provedenog
postupka nabave ako je postupak završio bez sklapanja ugovora, odnosno nakon izvršenja ugovora ako
je postupak završio sklapanjem ugovora.
(2) Projektna dokumentacija za radove trajna su arhivska građa i čuva se u skladu s posebnim propi-
sima.
Članak 68.
Članak 68.
Naručitelj mora odbiti ponudu, poništiti odabir ili odustati od sklapanja ugovora zbog prijevare ili ako
utvrdi da je ponuditelj pokušao utjecati ili je pokušao dati, da je dao ili je pristao dati, izravno ili neizravno,
službeniku ili zaposleniku naručitelja ili nekoj drugoj osobi, nagradu ili pogodnost u bilo kojem obliku, ili
koju drugu vrijednost u svezi s postupkom, odlukom ili provedbom postupka nabave, kao i zbog činjenja,
prikrivanja i lažnog prikazivanja podataka.
(1) Ured za javnu nabavu je stručna služba Vlade Republike Hrvatske ovlaštena za provedbu, nadzor
i primjenu ovoga Zakona i podzakonskih propisa u području nabave, koja daje prethodnu suglasnost,
upute i organizira elektronički Oglasnik javne nabave i daje mišljenja korisnicima glede primjene ovoga
Zakona, prikuplja, evidentira, obrađuje i analizira podatke o nabavi, podnosi prekršajnom sudu zahtjev
za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu, sudjeluje u izradi
nacrta prijedloga zakona i podzakonskih akata koji se odnose na nabavu o općim uvjetima, pravilima i
postupcima nabave, priprema i provodi program izobrazbe subjekata i promidžbu zakona, sudjeluje u
radu međunarodnih institucija glede nabave, te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga.
(2) Na zahtjev Ureda za javnu nabavu naručitelj mora omogućiti uvid u dokumentaciju za nadmeta-
nje.
Prigovor naručitelju
Članak 70.
(1) Radi zaštite svojih prava, ponuditelj ili natjecatelj koji je sudjelovao u postupku nadmetanja može u
roku od tri dana od primitka pisane odluke o odabiru uložiti prigovor naručitelju na odluku o odabiru radi
nepravilnosti u postupku nabave. Ponuditelj ili natjecatelj podnosi prigovor u pisanom obliku naručitelju.
(1) Radi zaštite svojih prava ponuditelj ili natjecatelj koji je sudjelovao u postupku javne nabave
može, u roku tri dana od dana primitka pisane odluke o odabiru ili poništenju nadmetanja, uložiti naru-
čitelju prigovor u pisanom obliku, zbog nepravilnosti u postupku nabave.
(2) Prigovor nije dopušten na odabir načina nabave i odluku naručitelja o poništenju nadmetanja su-
kladno članku 64. ovoga Zakona.
(2) Pravo na prigovor naručitelju, u roku od osam dana od dana objave odluke u »Narodnim novi-
nama«, na odluku o odabiru ponude ponuditelja s kojim naručitelj namjerava sklopiti ugovor izravnom
pogodbom u pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva za nadmetanje ima svaki gospodarski
subjekt koji u toj nabavi ima interes, odnosno kojem bi mogla biti nanesena šteta.
(3) Prigovor uložen u propisanom roku zaustavlja sklapanje ugovora o nabavi.
(4) U prigovoru je potrebno navesti nepravilnosti s obrazloženjem i prijedlog za otklanjanje nepra-
vilnosti.
(5) Sudionici nabave u postupku rješavanja prigovora mogu pokušati mirno riješiti spor.
(6) Naručitelj mora odgovoriti ponuditelju na prigovor u roku od osam dana od primitka prigovora.
(7) Ako naručitelj uvaži prigovor, novu će odluku dostaviti svim ponuditeljima ili natjecateljima.
(1) Ponuditelj ili natjecatelj koji je sudjelovao u postupku nadmetanja i koji je prethodno podnio prigo-
vor naručitelju, Podnositelj prigovora iz članka 70. stavka 1. i 2. ovoga Zakona može u slučaju negativnog
odgovora naručitelja na prigovor ili njegovo nepostupanje, sukladno članku 70. stavku 6. ovoga Zakona,
uložiti pisanu žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna
komisija), a presliku žalbe obvezno istodobno uputiti naručitelju.
(2) Ustrojstvo, djelokrug i nadležnost Državne komisije uredit će se posebnim zakonom.
(3) Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana primitka odgovora naručitelja, ali najduže 15 16 dana
od dana podnošenja prigovora naručitelju, ako naručitelj ne odgovori na prigovor su-kladno odredbi
članka 70. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Žalbu Državnoj komisiji i presliku žalbe naručitelju upućuje ponuditelj ili natjecatelj istodobno.
(5) (4) Žalba uložena u propisanom roku i na način propisan ovim člankom zaustavlja sklapanje
ugovora o nabavi za predmet nabave i za sve grupe ili dijelove predmeta nabave iz dokumentacije za
nadmetanje.
(6) (5) U žalbi je potrebno navesti:
– podatke o podnositelju žalbe
– naziv i sjedište naručitelja
– broj i datum odluke naručitelja na koju se ulaže prigovor i evidencijski broj nabave i podatke o
pozivu za nadmetanje
– opis činjeničnog stanja
– opis nepravilnosti i obrazloženje
– presliku odgovora na prigovor, ako je naručitelj odgovorio na prigovor.
(7) (6) Na zahtjev Državne komisije naručitelj je dužan u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva
poslati dokumentaciju za nadmetanje.
(8) (7) Državna komisija donijet će rješenje u roku od 15 dana od dana primitka žalbe, odnosno od
dostave dokumentacije za nadmetanje.
(9) (8) Rješenje Državne komisije je konačno.
(10) (9) Rješenje se dostavlja naručitelju, podnositelju žalbe, Državnom uredu za reviziju i Uredu za
javnu nabavu.
(11) (10) Naručitelj mora postupiti po rješenju Državne komisije.
(11) Državna komisija može iznimno u roku od sedam dana od dana primitka zahtjeva naručitelja
za nastavak postupka nabave, prije donošenja rješenja o žalbi, na temelju pisanog zahtjeva naručitelja s
obrazloženjem o mogućem nastanku nerazmjerne štete, naručitelju odobriti nastavak postupka ukupne
nabave ili dijela nabave. Presliku zahtjeva za odobrenje nastavka postupka nabave, upućenog Državnoj
komisiji, naručitelj je obvezan istodobno dostaviti svim sudionicima u postupku nabave. Odluku Držav-
ne komisije naručitelj je obvezan u roku od tri dana od dana primitka uputiti svakoj strani u žalbenom
postupku.
Sudska zaštita
Članak 72.
Protiv rješenja Državne komisije može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike
Hrvatske.
Ništav je ugovor o nabavi koji je sklopljen protivno ovim Zakonom propisanim postupcima i radnja-
ma:
1. koji je sklopljen s ponuditeljem čija ponuda nije odabrana kao najpovoljnija,
2. kojim se vrijednost nabave dijeli na iznose manje od ovim Zakonom propisanih vrijednosti da bi
se izbjegla primjena odredbi ovoga Zakona,
3. kojim se ustupa nabava trećoj osobi ili osobi na koju se ne odnosi ovaj Zakon kako bi se time
izbjegla njegova primjena,
4. kojim se mijenja ili dopunjava osnovni ugovor protivno članku 12. stavku 2. točki 5. i članku 78.
ovoga Zakona,
5. suprotno rješenju Državne komisije.
Članak 74.
KAZNENE ODREDBE
Dio XII.
PREKRŠAJNE ODREDBE
Kaznene odredbe
Prekršajne odredbe
Članak 74.
Članak 75.
(1) Vlada Republike Hrvatske osnovat će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona Ured za javnu nabavu.
(2) Do osnivanja Ureda za javnu nabavu i Državne komisije njihove poslove će obavljati Ministarstvo
financija, Uprava za nabavu.
(3) Ured za javnu nabavu preuzet će službenike Ministarstva financija Uprave za nabavu, opremu,
pismohranu, nedovršene predmete i drugu dokumentaciju, te sredstva za rad.
Članak 76.
Vlada Republike Hrvatske donijet će provedbene propise u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakon koji se odnose na postupak nabave roba, radova i usluga male vrijednosti, opće
odredbe za nabavu robe, za nabavu usluga, te za ustupanje radova i metodologiju pripreme, ocjene i
izvedbe investicijskih projekata.
Članak 77.
Odredbe članka 23. stavka 2. – 6. članka 53. stavka 2. i stavka 3., te druge odredbe ovoga Zakona u
svezi s obvezom izvješćivanja Europske zajednice i obvezom oglašavanja u Službenom listu Europske za-
jednice, primjenjivat će se s primitkom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske zajednice.
Članak 78.
(1) Svi postupci nabave započeti do dana primjene ovoga Zakona, a za koje nisu sklopljeni ugovori o
nabavi, ili protiv kojih se vodi sudski ili koji drugi postupak, završit će se po Zakonu o nabavi roba, usluga
i ustupanju radova.
(2) Naručitelji su obvezni provesti ponovni postupak nabave po ugovorima sklopljenim na neodre-
đeno vrijeme u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 79.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o nabavi roba, usluga i ustupanju ra-
dova (»Narodne novine«, br. 142/97. i 32/01.).
Članak 80.
Klasa: 330-01/01-01/02
Zagreb, 14. prosinca 2001.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.
Članak 34.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se
od 1. listopada 2005.
Klasa: 330-01/05-01/02
Zagreb, 15. srpnja 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.
INDEKS
(Članak 47.) - 238 Tajnost
Poziv za nadmetanje (Članak 65.) - 246
(Članak 19.) - 224
Predmet i sadržaj Zakona U
(Članak 1.) 207
Predmet nabave i podjela predmeta nabave Ugovor o nabavi
(Članak 33.) - 231 (Članak 66.) - 246
Pregled, ocjena i usporedba ponuda Upute ponuditeljima
(Članak 55.) - 241 (Članak 27.) - 229
Pregovaranje s ponuditeljem
(Članak 57.) - 242 V
Prekršajne odredbe
(Članak 74.) - 251 Valjanost ponude
Prethodna obavijest o nabavi (Članak 44.) - 236
(Članak 18.) - 224 Vanjski član povjerenstva
Prigovor naručitelju (Članak 16.) - 223
(Članak 70.) - 249 Vrijednost nabave
Prihvatljiva ponuda (Članak 7.) - 217
(Članak 59.) - 243
Prijevara i korupcija Z
(Članak 68.) - 247
Primjena tehničkih normi Zajednička ponuda
(Članak 34.) - 232 (Članak 39.) - 235
Provedba Zakona i nadzor Zaprimanje i pohrana ponuda
(Članak 69.) - 248 (Članak 51.) - 239
Provjera dokaza o sposobnosti
(Članak 62.) - 245
Ž
R
Žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka
Računanje rokova javne nabave
(Članak 53.) - 240 (Članak 71.) - 249
Rok izvršenja ugovora
(Članak 42.) - 236
Rokovi
(Članak 52.) - 239
S
Sadržaj dokumentacije za nadmetanje
(Članak 26.) - 229
Sadržaj ponude
(Članak 48.) - 238
Sposobnost ponuditelja i natjecatelja
(Članak 36.) - 232
Sudjelovanje podisporučitelja
(Članak 38.) - 235
Sudska zaštita
(Članak 72.) - 250
UREDBU
O POSTUPKU NABAVE ROBA, RADOVA I USLUGA MALE VRIJEDNOSTI
Ovom se Uredbom uređuju postupci nabave koji prethode sklapanju ugovora o nabavi roba i usluga
te ustupanju radova u vrijednosti do 200.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), u pro-
računskoj ili poslovnoj godini.
Način nabave
Članak 2.
(1) Javno prikupljanje ponuda otvoreni je postupak nabave na temelju javno objavljenog poziva za
prikupljanje ponuda u kojem sve zainteresirane osobe mogu podnijeti ponude sukladno zahtjevima i
uvjetima iz dokumentacije za nabavu.
(2) U postupku nabave javnim prokupljanjem ponuda naručitelj je obvezan poziv za javno prikuplja-
nje ponuda objaviti u tisku po vlastitom izboru, sukladno Obrascu javnog prikupljanja ponuda iz Priloga
II. ove Uredbe.
(3) Poziv za javno prikupljanje ponuda sadrži:
1. naziv i redni broj objave iz evidencije postupaka javne nabave i sklopljenih ugovora o nabavi male
vrijednosti,
Ograničeno prikupljanje ponuda jest postupak nabave u kojem naručitelj poziva najmanje pet natje-
catelja po vlastitom odabiru da dostave ponude sukladno dokumentaciji za nabavu.
Izravno ugovaranje
Članak 5.
Naručitelj može nabaviti izravnim ugovaranjem s jednim ponuditeljem istovrsnu robu, usluge i rado-
ve:
1. u vrijednosti do 20.000,00 kuna u jednoj proračunskoj ili poslovnoj godini, bez prethodne proved-
be postupka javnog ili ograničenog prikupljanja ponuda;
2. ako u prethodnom postupku javnog ili ograničenog prikupljanja ponuda dobije samo jednu pri-
hvatljivu ponudu.
(1) Za vrijednost nabave veću od 20.000,00 kuna, postupak nabave provodi stručno povjerenstvo
naručitelja.
(2) Naručitelj može provoditi postupak nabave bez javnog otvaranja ponuda ako je to naveo u do-
kumentaciji za nabavu.
(1) Naručitelj je obvezan pripremiti dokumentaciju za nabavu prije objave poziva za prikupljanje po-
nuda i slanja zahtjeva za dostavu ponuda.
(2) Dokumentacija za nabavu sadrži:
– poziv za javno prikupljanje ponuda ili poziv za dostavu ponuda,
– uputu za izradu ponude,
– način dokazivanja sposobnosti ponuditelja i dokaze,
– troškovnik i ostalu dokumentaciju.
(1) Najpovoljnija ponuda u postupku nabave za istovrsne robe, radove i usluge jest ponuda s najni-
žom cijenom.
Dostavljanje ponude
Članak 9.
(1) Ponuditelj dostavlja ponudu do određenog roka u pisanom obliku u skladu s pozivom i dokumen-
tacijom za nabavu.
(2) Ponuditelji mogu dostaviti samo jednu ponudu.
Rok
Članak 10.
Rok za dostavu ponuda, osim u slučaju izravnog ugovaranja, ne može biti kraći od osam dana od
dana objave poziva za javno prikupljanje ponuda ili od dana dostave poziva natjecateljima da dostave
ponudu.
(1) Naručitelj mora voditi evidenciju postupka nabave i sklopljenih ugovora na Obrascu E-MV iz
Priloga I. ove Uredbe.
(2) Naručitelj je obvezan u traženom roku dostaviti podatke iz evidencije na zahtjev Ureda za javnu
nabavu.
Članak 12.
Obrasci iz članka 3. stavka 2. i članka 11. ove Uredbe tiskani su uz ovu Uredbu u Prilogu I. i Prilogu
II. i čine njezin sastavni dio.
Završna odredba
Članak 13.
Klasa: 330-01/02-01/01
Urbroj: 5030116-02-4
Zagreb, 7. veljače 2002.
Potpredsjednik
zamjenik podpredsjednika
dr. sc. Goran Granić, v. r.
Podaci o naručitelju
EVIDENCIJA
Godina postupaka javne nabave i sklopljenih ugovora o nabavi male vrijednosti
PRILOG II.
UREDBU
O OBJAVAMA I EVIDENCIJI JAVNE NABAVE
Članak 1.
(1) Uredba o objavama i evidenciji javne nabave (u nastavku teksta: Uredba) dio je općih odredaba
o nabavi roba i usluga, te ustupanju radova kojom se uređuje sadržaj objava u postupku nabave na koje
se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi (u nastavku teksta: Zakon).
(2) Naručitelj je obvezan objaviti postupak nabave u »Narodnim novinama« sukladno Zahtjevu za
objavljivanje objave iz Dodatka I. ove Uredbe
Članak 2.
Članak 3.
U Zahtjevu za objavljivanje objave naručitelj navodi potrebne podatke iz objave, osim podataka za
koje je navedeno da ih određuje izdavač (evidencijski broj objave koji se sastoji od brojčane oznake obja-
ve i rednog broja objave u Oglasniku javne nabave, te datum primitka zahtjeva za objavu).
Članak 4.
(1) Izdavač je obvezan uz svako izdanje Narodnih novina, ali najmanje jednom tjedno, objaviti
poseban prilog: Oglasnik javne nabave u Republici Hrvatskoj.
Oglasnik javne nabave u Republici Hrvatskoj sadrži sve objave koje nisu prethodno objavljene.
(2) Izdavač će omogućiti:
1. pretplatu posebno na Oglasnik javne nabave u Republici Hrvatskoj, neovisno o pretplati na »Na-
rodne novine«,
2. na Internetu besplatan pristup sažetku svih objava u Oglasniku javne nabave u Republici Hrvat-
skoj istovremeno s njegovim izlaženjem,
3. dostavu zahtjeva za objavljivanje objave telefaksom i e-poštom, a naručiteljima provjeru primitka
zahtjeva,
4. Upravi za javnu nabavu besplatan pristup cjelokupnoj bazi podataka i korištenja programa, te
prijenos podataka na njezin Internet poslužitelj,
5. objavljivanje uputa za korištenje datoteke, obrazaca iz ove Uredbe, telefona, telefaksa i e-pošte
za dostavu zahtjeva za objavljivanje objave i provjeru njegova primitka.
.
Naručitelj mora voditi evidenciju postupaka nabave i sklopljenih ugovora na obrascu E-VV iz Dodatka
II. ove Uredbe.
Članak 6.
Klasa: 330-01/02-01/02
Urbroj: 5030116-02-4
Zagreb, 7. veljače 2002.
Potpredsjednik
zamjenik podpredsjednika
dr. sc. Goran Granić, v. r.
1. PRETHODNA OBAVIJEST
3.1. Objava NAB 31 – Poziv za nadmetanje po pozivu u prvom stupnju za nabavu roba
Na temelju članka 17. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 117/01) objavljujemo
4. PREGOVARAČKI POSTUPAK
4.1. Objava NAB 41 – Poziv za nadmetanje izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku za nabavu
roba
Na temelju članka 17. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 117/01) objavljujemo
4.2. Objava NAB 42 – Poziv za nadmetanje izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku za nabavu
usluga
Na temelju članka 17. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 117/01) objavljujemo
4.3. Objava NAB 43 – Poziv za nadmetanje izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku za ustupanje
radova
Na temelju članka 17. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 117/01) objavljujemo
5. NATJEČAJ
NATJEČAJ br.
(evidencijski broj objave u »Narodnim novinama«*)
7. PERIODIČNA OBAVIJEST
Napomena: Ako je bilo dopušteno nuđenje po grupama ili dijelovima predmeta nabave, podaci iz točaka
od 4. do 10. objavljuju se za svaki ugovor sklopljen za grupu ili dio predmeta nabave.
Napomena: Ako je bilo dopušteno nuđenje po grupama ili dijelovima predmeta nabave, podaci iz točaka
od 4. do 10. objavljuju se za svaki ugovor sklopljen za grupu ili dio predmeta nabave.
Napomena: Ako je bilo dopušteno nuđenje po grupama ili dijelovima predmeta nabave, podaci iz točaka
od 4. do 10. objavljuju se za svaki ugovor sklopljen za grupu ili dio predmeta nabave.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
UREDBU
O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O OBJAVAMA I EVIDENCIJI JAVNE NABAVE
Članak 1.
U Uredbi o objavama i evidenciji javne nabave (»Narodne novine«, broj 14/2002), u daljnjem tekstu:
Uredba, u članku 2. točki 4. iza podtočke 4.3. dodaje se podtočka 4.4. koja glasi:
»4.4. Objava NAB 44 – Odluka o odabiru ponude ponuditelja u postupku izravne pogodbe u pre-
govaračkom postupku bez objave poziva za nadmetanje«.
Članak 2.
U Dodatku I. Zahtjevi za objavljivanje objava Uredbe u točki 4. Pregovarački postupak, iza podtočke
4.3. dodaje se naslov i podtočka 4.4. koji glase:
»4.4. Objava NAB 44 – Odluka o odabiru ponude ponuditelja u postupku izravne pogodbe u pregova-
račkom postupku bez objave poziva za nadmetanje
Na temelju članka 13. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 117/2001 i 92/2005)
objavljujemo
Protiv ove Odluke, svaki gospodarski subjekt koji ima interes, odnosno kojem bi mogla biti nanesena
šteta, može uložiti prigovor naručitelju u roku od 8 dana od dana objave Odluke u »Narodnim novina-
ma«.
Članak 3.
U Dodatku I Uredbe, u podtočki 9.1. Obavijesti o poništenju nadmetanja ili natječaja, u točki 4. iza ri-
ječi »Zakona« dodaju se riječi: »ili klasu rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.«.
Članak 4.
br. iz (odabira/
Članak
Točka
Iznos
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
U cijelom tekstu Dodatka I. Uredbe, pri navođenju pravnog temelja za objavu odgovarajuće objave,
u zagradi iza broja »117/2001« dodaju se riječ i broj »i 92/2005.«.
Članak 6.
Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 330-01/05-01/09
Urbroj: 5030120-05-1
Zagreb, 13. listopada 2005.
Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Adresa:
Telefon:
Mjesto:
PRILOG 1
Datum:
Klasa:
Ur. broj: -ovdje-
organizacijski dio naručitelja
koji provodi postupak nabave
Adresa
1
Račun iz Računskog plana proračuna
PRILOG 1
UKUPNO
Primatelj/Mjesto isporuke:
Gore navedena adresa
Druga adresa:
Rok isporuke:
Lista predloženih ponuditelja u slučaju nabave sukladno čl. 12. st. 6. i st. 7 Zakona o javnoj nabavi 4
Ostale napomene:
8. PODNOSITELJ ZAHTJEVA
IME I PREZIME DUŽNOST POTPIS DATUM
Privitak:
2
Ostali podaci nalaze se u privitku (ako su potrebni).
3
Procijenjena vrijednost ili poznati podatak.
4
Potrebno obrazloženje u slučaju predlaganja samo jednog gospodarskog subjekta.
5
Popuniti ako nije sastavljen detaljan plan nabave.
6
Tehničke specifikacije navesti u posebnom privitku.
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Adresa:
Telefon:
Mjesto:
PRILOG 2
Datum:
Klasa:
Ur. broj:
Sukladno članku 15. i 16. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 117/01 i 92/05), donosim
1
Ostali podaci se nalaze u privitku (ako su potrebni).
2
Predloženi način provedbe postupka nabave mora biti u skladu s Planom nabave za predmetnu proračunsku godinu.
PRILOG 2
Član
2.
Zamjenik člana
Član
3. Zamjenik člana
Zamjenik člana
7. VANJSKI ČLAN STRUČNOG POVJERENSTVA
Sukladno članku 16. Zakona o javnoj nabavi, ovlašteno tijelo 4:
Nije imenovalo svog predstavnika u stručno povjerenstvo.
Imenovalo je sljedeće predstavnike u stručno povjerenstvo:
Članovi stručnog povjerenstva obvezni su, prije početka rada u stručnom povjerenstvu, potpisati priloženu
Izjavu o čuvanju tajnosti podataka i nepostojanju sukoba interesa.
Članovi stručnog povjerenstva moraju tražiti zamjenu u slučaju sukoba interesa i dati objašnjenje svog stava
ako se ne slažu sa stavom većine te to unijeti u zapisnik.
Članovi stručnog povjerenstva obvezni su u svom radu postupati u skladu s propisima i pravilima struke te u
interesu naručitelja.
Privitak:
3
Stručno povjerenstvo za nabavu sastoji se od najmanje triju članova za provedbu postupka nabave, s time da je jedan od članova voditelj
povjerenstva s jednakim pravom glasa kao ostali članovi.
4
Preslika odluke ovlaštenog tijela u privitku Odluke..
NARUČITELJ:
Naziv:
Adresa:
Telefon:
Mjesto:
PRILOG 3
Datum:
Klasa:
Ur. broj:
Evidencijski broj nabave: Podaci o ponuditelju
Adresa
Poštovani,
na temelju Vašeg zahtjeva pod gornjim brojem, a sukladno čl. 26. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, u privitku
pismena dostavljamo Vam dokumentaciju za nadmetanje, kako slijedi:
poziv za nadmetanje
upute ponuditeljima za izradu ponude
obrazac ponude
izjava o prihvaćanju općih i posebnih uvjeta
prijedlog ugovora
specifikacija.
DATUM VRIJEME
6. ZAVRŠETAK ISPORUKE ROBA, RADOVA I USLUGA
PRILOG 3
Skrećemo Vam pozornost da, sukladno članku 48. Zakona o javnoj nabavi, Vaša ponuda mora sadržavati
sljedeće dijelove:
1. Obrazac ponude za nadmetanje ispunjen na način propisan dokumentacijom za nadmetanje i
potpisan od ponuditelja.
2. Jamstvo ako je traženo.
3. Dokaze ponuditelja o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje i o sposob-
nosti ponuditelja za izvršenje ugovora.
4. Ostalu dokumentaciju koju ponuditelj podnosi u skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadme-
tanje.
Sukladno članku 49. Zakona o javnoj nabavi, obvezni ste svoju ponudu sastaviti u sljedećem
obliku:
1. Izvornik i sve preslike ponude tiskaju se ili pišu neizbrisivim otiskom.
2. Ponuda mora biti uvezana u cjelinu, s označenim rednim brojevima stranica.
3. Označeni redni brojevi stranica moraju sadržavati ukupan broj stranica u ponudi kroz redni broj
stranice.
4. Ponuda ne smije sadržavati izmjene ili dodatke, osim onih koji su sukladni dokumentaciji za nad-
metanje ili ako je to potrebno radi ispravka pogrešaka ponuditelja.
5. Sve ispravke ili dodatke u ponudi naručitelj mora potpisati i ovjeriti.
6. Ponuditelj predaje ponudu u izvorniku (originalu), sa sadržajem ponude i označenim rednim
brojem potrebnih priloga, prema redoslijedu navedenom u dokumentaciji za nadmetanje i s
naznakom »izvornik«. Ako je zatražena i preslika (kopija) ponude, ponuditelj je obvezan izraditi
i dostaviti traženi broj primjeraka s naznakom »preslika«.
7. Ako se javi dvojba u ispravnost dokumentacije između izvornika i preslike, vjerodostojan je
izvornik.
Ako želite sudjelovati u postupku nabave, molimo Vas da priloženi obrazac ponude za nadmetanje ispunite
na način propisan dokumentacijom za nadmetanje, potpišete ga te nam ga, zajedno sa svojom ponudom,
dostavite u zatvorenoj omotnici s adresom naručitelja, naznakom nadmetanja na koje se odnosi, naznakom
»ne otvaraj« i adresom ponuditelja 1.
Ponuda, bez obzira na način dostave, mora biti zaprimljena na naznačenoj adresi prije isteka roka za dostavu
ponuda.
1
Članak 50. st. 1. Zakona o javnoj nabavi.
će u slučaju odabira zajednički izvršite obveze ugovora. Odgovorna osoba zajedničkih ponuditelja je:
Mi izjavljujemo da
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Adresa:
Matični broj:
PRILOG 5
Mjesto:
Datum:
Klasa:
Ur. broj:
U postupku javnog otvaranja ponuda, prije početka otvaranja ponuda stručno je povjerenstvo na osnovi Izvješća o po-
stupku zaprimanja ponuda utvrdilo pristigle ponude prema redoslijedu zaprimanja, utvrdilo izmjene ili dopune ponuda,
nove ponude ili povlačenje ponuda te njihovu pravodobnost i propisanu ispravnost predaje ponuda. Ponuditelji koji su
opozvali svoje ponude nisu imali pravo biti nazočni postupku javnog otvaranja ponuda 1.
Nakon provjere ovlasti predstavnika ponuditelja, voditelj i članovi stručnog povjerenstva sastavili su Popis ovlaštenih
predstavnika ponuditelja, Popis ponuditelja koji su opozvali svoje ponude, Kontrolnu listu postupka javnog otvaranja
ponuda, Popis ponuda prema redoslijedu zaprimanja i Popis ponuda za daljnji postupak pregleda, ocjene i usporedbe.
Svi članovi stručnog povjerenstva potpisali su Izjave o čuvanju tajnosti podataka i nepostojanju sukoba interesa.
1
Članak 54. st. 3. Zakona o javnoj nabavi.
3
4
5
6
7
II. Popis ponuditelja koji su opozvali svoje ponude
Br. omota RAZLOG
PUNI NAZIV I ADRESA SJEDIŠTA PONUDITELJA
ponude (ako je poznat)
1
2
3
III. Popis ponuda prema redoslijedu zaprimanja
Br. omota PUNI NAZIV I ADRESA SJEDIŠTA DATUM I VRIJEME ZAPRIMANJA PRIMIO 2 U ROKU?
ponude PONUDITELJA PONUDE (inicijali) (da/ne)
1
2
3
4
5
6
7
IV. Otvaraju se ponude:
Br. omota PUNI NAZIV I ADRESA SJEDIŠTA CIJENA PONUDE 3 POREZ NA DODANU
ponude PONUDITELJA (u kn bez PDV-a) VRIJEDNOST (u kn)
1
2
3
4
5
2
Inicijali osobe odgovorne za postupak zaprimanja ponuda (vidi Izvješće o postupku zaprimanja ponuda).
3
Sukladno st. 3 članka 40. Zakona o javnoj nabavi, u cijenu ponude uračunati su svi troškovi i popusti na ukupnu cijenu ponude, bez poreza koji se iskazuje
posebno iza cijene.
PRILOG 5
4. Izjava o čuvanju tajnosti podataka i nepostojanju sukoba interesa.
V. Zapisnik sastavio/sastavila
IME I PREZIME POTPIS DATUM
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Adresa:
PRILOG 5.1
Matični broj:
1
Sukladno čl. 28. Zakona o javnoj nabavi.
2
Sukladno čl. 28. st. 4. Zakona o javnoj nabavi, imena ponuditelja koji su tražili ili dobili dokumentaciju za nadmetanje tajna su do otvaranja ponuda.
3
Sukladno čl. 28. st. 5. Zakona o javnoj nabavi.
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Adresa:
PRILOG 5.2
Matični broj:
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Adresa:
Matični broj:
3. BROJ NADMETANJA:
4. PREDMET NABAVE:
KORAK DA/NE
I. Pripremni sastanak stručnog povjerenstva
1. Voditelj i članovi stručnog povjerenstva provjeravaju dokumentaciju za nadmetanje.
2. Voditelj opisuje svrhu predmetnog postupka nabave, određuje osobu za pripremu dosjea zaprimljenih
ponuda i sažeto prikazuje osnovne karakteristike postupka javnog nadmetanja.
II. Postupak javnog otvaranja ponuda
1. Sve omotnice s ponudama predaju se voditelju stručnog povjerenstva.
2. Voditelj provjerava jesu li sve omotnice s ponudama zaprimljene i numerirane prema redoslijedu
zaprimanja.
3. Voditelj provjerava jesu li sve zaprimljene omotnice s ponudama dostupne prilikom otvaranja ponuda.
4. Voditelj i članovi stručnog povjerenstva provjeravaju jesu li sve zaprimljene ponude predane u zatvorenoj omotnici s adresom
naručitelja, naznakom predmetnog nadmetanja, s naznakom «ne otvaraj» i adresom ponuditelja.
5.Voditelj i članovi stručnog povjerenstva otvaraju omote s ponudama prema redoslijedu zaprimanja. Na prvoj stranici svakog
dokumenta upisuju broj omotnice ponude.
6. Članovi stručnog povjerenstva sastavljaju popis ponuda prema redoslijedu zaprimanja u koji, za svaku ponudu, unose sljedeće
podatke:
• Evidencijski broj omotnice ponude prema redoslijedu njezina zaprimanja.
• Puni naziv i adresa sjedišta ponuditelja.
• Datum i vrijeme zaprimanja ponude.
• Inicijali osobe koja je zaprimila ponudu.
• Je li ponuda zaprimljena u određenom roku za dostavu ponuda?
7. Svi članovi povjerenstva potpisali su Izjavu o čuvanju tajnosti podataka i sukobu interesa.
8. Voditelj parafira prvu stranicu svake ponude koja ulazi u postupak pregleda, ocjene i usporedbe.
9. Svi članovi stručnog povjerenstva potpisuju Zapisnik o postupku javnog otvaranja ponuda.
10. Svi nazočni ovlašteni predstavnici ponuditelja potpisuju Zapisnik o postupku javnog otvaranja ponuda.
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Adresa:
Matični broj:
PRILOG 6
2. EVIDENCIJSKI BROJ NABAVE:
3. BROJ NADMETANJA:
4. PREDMET NABAVE:
5. STRUČNO POVJERENSTVO 1
STRUČNO POVJERENSTVO IME I PREZIME ZANIMANJE
1
2
3
6. PREGLED PRETHODNIH AKTIVNOSTI
OPIS DATUM VRIJEME MJESTO
Objavljivanje poziva za nadmetanje
Pripremni sastanak (ako je planiran)
Rok za podnošenje ponuda
Otvaranje ponuda
1. sastanak stručnog povjerenstva
2. sastanak stručnog povjerenstva
7. POSTUPAK PREGLEDA, OCJENE I USPOREDBE PONUDA
I. Pripremni sastanak
Voditelj i članovi stručnog povjerenstva provjeravaju cjelokupnu dokumentaciju za javno nadmetanje.
Voditelj stručnog povjerenstva upoznaje ostale članove s razlozima pokretanja predmetnog postupka
nabave te osnovnim značajkama do sada provedenog postupka.
II. Otvaranje ponuda
Zapisnik o postupku javnog otvaranja ponuda u privitku je ovog zapisnika. Stručno povjerenstvo razma-
tra one ponude za koje je u postupku otvaranja ponuda utvrdilo da su pristigle u propisanom roku.
Popis ponuda prema redoslijedu iz Zapisnika o postupku javnog otvaranja ponuda
Br. omota PUNI NAZIV I ADRESA SJEDIŠTA DATUM I VRIJEME ZAPRIMANJA
ponude PONUDITELJA PONUDE
1
Osnovano na temelju pisane odluke o osnivanju stručnog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka javne nabave.
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
Redni broj
2
Provjera potpunosti ponude sukladno čl. 55. st. 4. Zakona o javnoj nabavi.
3
Jamstvo mora biti u skladu s čl. 43. Zakona o javnoj nabavi.
Redni broj
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
1 Pravna i poslovna sposobnost
Ima registriranu djelatnost u vezi s predmetom nabave da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
I. Izvadak iz sudskoga registra Trgovačkog suda, Obrtnog ili
Nije pokrenut stečajni postupak osim u slučaju posto-
drugog strukovnog registra države sjedišta ili u državi sjedišta da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
janja pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana
propisana potvrda ili izjava umjesto potvrde ne stariji od šest
Nije u postupku likvidacije da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
(6) mjeseci
Nije prestao poslovati da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
2 Nekažnjavanost
I. Izjava o nekažnjavanju u vezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj Izjavljena od odgovorne osobe za sebe i za pravnu
da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
organizaciji, korupciji, prijevari ili pranju novca osobu i ovjerena od nadležnog tijela 6
3 Financijska i gospodarska sposobnost
I. Potvrda Porezne uprave o stanju duga, potvrda mjerodavne
ustanove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, izvješće Ispunjene obveze plaćanja svih dospjelih poreznih ob-
da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
porezne uprave ili jednakovrijedni dokumenti države sjedišta veza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
ne stariji od 30 dana
II. Bankovno jamstvo ili drugi odgovarajući financijski instru-
ment na __% od ukupne vrijednosti ponude kao jamstvo za U skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
ozbiljnost ponude
III. Pismo namjere banke ili druge financijske institucije da će
ponuditelju izdati jamstvo za dobro izvršenje obveza iz ugovo- U skladu s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
ra ako ponuda bude odabrana kao najpovoljnija
4
Sukladno čl. 55. st. 2. alineja 4. Zakona o javnoj nabavi.
5
Sukladno čl. 36. i 37. Zakona o javnoj nabavi.
6
Tijelo za ponuditelje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj trenutačno je javni bilježnik.
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
Redni broj
UVJETI I VRIJEDNOSTI
VRSTA DOKAZA O SPOSOBNOSTI
POKAZATELJA
3 Financijska i gospodarska sposobnost
Financijski rezultat poslovanja u posljednje tri
IV. Račun dobiti i gubitka ili obrazac BON 1 za godine poslovanja
financijske godine u skladu s uvjetom iz doku- da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
kako je navedeno u dokumentaciji za nadmetanje
mentacije za nadmetanje
V. Bilanca ili obrazac BON 1 za godine poslovanja kako je navedeno Vrijednost imovine i izvora sredstava u skladu s
da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
u dokumentaciji za nadmetanje uvjetom iz dokumentacije za nadmetanje
VI. Obrazac BON 1 za godine poslovanja kako je navedeno u doku- Financijska stabilnost u skladu s uvjetima iz doku-
da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
mentaciji za nadmetanje mentacije za nadmetanje
304
PRILOG 6
UVJETI I VRIJEDNOSTI
VRSTA DOKAZA O SPOSOBNOSTI
POKAZATELJA
Redni broj
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
(puni naziv)
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
PONUDITELJ
4 Tehnička i kadrovska sposobnost
Financijska i gospodarska sposobnost
A. Radovi i usluge:
I. Tehnička sposobnost
VI. Izjava s popisom alata, postrojenja ili tehničke opreme koja je na Sposobnost u skladu s uvjetima iz dokumentacije
da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
raspolaganju natjecatelju ili ponuditelju usluga ili radova za nadmetanje
II. Kadrovska sposobnost
I. Popis stručnih osoba ili stručnih službi, osobito onih odgovornih za Kadrovska sposobnost u skladu s uvjetima iz
da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
kontrolu kvalitete, koje su na raspolaganju ponuditelju ili natjecatelju. dokumentacije za nadmetanje
II. Popis zaposlenika davatelja usluge ili izvođača radova s obrazovnom
Kadrovska sposobnost u skladu s uvjetima iz
i stručnom kvalifikacijom te kvalifikacijom osobe ili osoba odgovornih da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
dokumentacije za nadmetanje
za davanje usluga i vođenje radova
III. Izjava o prosječnom godišnjem broju zaposlenika natjecatelja ili
Kadrovska sposobnost u skladu s uvjetima iz
ponuditelja radova, odnosno usluga, te o broju osoba u upravi za da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
dokumentacije za nadmetanje
posljednje tri godine
IV. Izjava o dijelu ugovora koji ponuditelj namjerava ustupiti
Udio manji od 49% iznosa ukupne ponude da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
podisporučiteljima
B. Robe:
I. Tehnička sposobnost
I. Popis ugovora o isporukama roba sklopljenih u posljednje tri go-
Sposobnost u skladu s uvjetima iz dokumentacije
dine koji sadržavaju vrijednost, datum i naziv naručitelja s potvrdom da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
za nadmetanje
naručitelja o uredno izvršenim ugovornim obvezama
II. Uzorci, ako je zahtijevano u dokumentaciji za nadmetanje Dostavljeni da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
III. Opisi, ako je zahtijevano u dokumentaciji za nadmetanje Dostavljeni da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
IV. Fotografije, ako je zahtijevano u dokumentaciji za nadmetanje Dostavljeni da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne
V. Potvrde mjerodavnih institucija o kontroli kvalitete koje potvrđuju
305
PRILOG 6
Na temelju provjere priloženih dokaza o sposobnosti ponuditelja, stručno je povjerenstvo zaključilo da sljedeći ponuditelji nisu
dostavili tražene dokaze o sposobnosti, odnosno nisu ispunili uvjete sposobnosti propisane dokumentacijom za nadmetanje, te se
njihove ponude neće razmatrati u daljnjem postupku pregleda, ocjene i usporedbe ponuda:
ponude PONUDITELJA
V. Objašnjenje ponude
Ponude za koje je traženo objašnjenje sukladno čl. 56. st. 1. Zakona o javnoj nabavi:
Br. omota PUNI NAZIV I ADRESA SJEDIŠTA
Objašnjenje ponuditelja
ponude PONUDITELJA
Stručno povjerenstvo kod svih je prihvatljivih ponuda provjerilo imaju li računske pogreške.
Stručno povjerenstvo ispravilo je pogreške na sljedeći način:
ako se iznosi u brojkama i slovima razlikuju, mjerodavan je iznos izražen slovima
ako postoji razlika između jedinične cijene i ukupne cijene, mjerodavna je jedinična cijena, a ukupna cijena bit će ispravljena.
Ako je pogrešno postavljanje decimalnog zareza u jediničnoj cijeni, prevladat će ukupna cijena, a jedinična cijena bit će
ispravljena.
Stručno povjerenstvo izvijestilo je ponuditelje o ispravljenim računskim pogreškama te od njih zatražilo prihvaćanje ispravljenih
računskih pogrešaka (zahtjev za prihvaćanjem ispravka računske pogreške u privitku) u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva
(izjava ponuditelja o prihvaćanju ispravka računske pogreške u privitku).
Br. omota PUNI NAZIV I ADRESA Navedena financijska ponuda Računski ispravljena financijska
ponude SJEDIŠTA PONUDITELJA (kn) ponuda (kn)
7
Sukladno st. 3 članka 40. Zakona o javnoj nabavi, u cijenu ponude su uračunati svi troškovi i popusti na ukupnu cijenu ponude, bez poreza koji se iskazuje
posebno iza cijene.
PRILOG 6
2. Ekonomski najpovoljnija ponuda na temelju cijene i dodatnih kriterija.
Najviši ponderirani rezultat dobiva 10 bodova, a prema njemu se proporcionalno rangiraju ostale vrijednosti dodatnih kriterija.
b. Vrednovanje cijene
Sljedeća formula primijenjena je za normalizaciju vrijednosti cijene (napomena: što je cijena niža, to su bodovi viši):
Ponuda 2 1.282.000 10
c. Ukupni bodovi
Financijska ponuda
PRILOG 6
Konačno Br. omota PUNI NAZIV I ADRESA Vrijednost ugovora
[nakon računskog ispravka]
rangiranje ponude SJEDIŠTA PONUDITELJA (kn)
(kn)
8. OVJERA ZAPISNIKA
I. Potpisi članova stručnog povjerenstva
SASTAV IME I PREZIME POTPIS
1 Voditelj (ili zamjenik)
2 Član (ili zamjenik)
3 Član (ili zamjenik)
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Mjesto:
PRILOG 7
Klasa:
Ur. broj:
Datum:
Naručitelj (upisati naziv naručitelja) na temelju članka 63. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine
117/01 i 92/05), u postupku (upisati način nabave) broj __________, objavljenom u Oglasniku javne
nabave broj _________ od ___________ za nabavu (upisati predmet nabave, grupu ili dijelove predme-
ta nabave) donosi sljedeću
Obrazloženje
1. TEMELJNI PODACI O PROVEDENOM POSTUPKU NABAVE
NAZIV OPIS
1. NARUČITELJ
I. Naziv
II. Sjedište
III. Matični broj
2. PODACI O NABAVI
I. Broj nadmetanja
II. Evidencijski broj nabave
III. Javno oglašavanje
• datum
• Narodne novine broj __.
IV. Način nabave
V. Zakonska osnova članak ___ Zakona o javnoj nabavi
PRILOG 7
grupa ili dio 2
3. PODACI O NABAVI
I. Broj zaprimljenih ponuda za cjelokupan predmet
nabave
II. Broj zaprimljenih ponuda kod nabave po grupama
ili dijelovima
grupa ili dio 1
grupa ili dio 2
2.1 Sukladno članku 70. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi, ponuditelj koji je sudjelovao u postupku javne
nabave može, radi zaštite svojih prava, u roku od tri dana od primitka ove odluke uložiti naručitelju
prigovor u pisanom obliku zbog nepravilnosti u postupku nabave.
Dostaviti:
1. Svim ponuditeljima
2. Odjelu nabave
3. Pismohrani, ovdje
(Ime i prezime odgovorne osobe)
(Funkcija)
M.P.
(Potpis)
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Mjesto:
PRILOG 8
Klasa:
Ur. broj:
Datum:
Evidencijski broj nabave:
Poštovani,
zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u postupku nadmetanja broj ______ od _________ za nabavu (opi-
sati predmet nabave, grupu ili dijelove predmeta nabave). Izvješćujemo Vas da smo dana (unijeti datum)
2006. godine donijeli Odluku o odabiru najpovoljnije ponude, koju Vam dostavljamo u privitku pismena.
Na temelju provedenog postupka pregleda, ocjene i usporedbe ponuda, Vaša je ponuda odabrana kao
najpovoljnija.
S poštovanjem,
Dostaviti:
1. Naslovu
2. Pismohrani, ovdje
(Ime i prezime odgovorne osobe)
(Funkcija)
M.P.
(Potpis)
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Mjesto:
PRILOG 9
Klasa:
Ur. broj:
Datum:
Evidencijski broj nabave:
Poštovani,
zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u postupku nadmetanja broj ______ od _________ za nabavu [opi-
sati predmet nabave, grupu ili dijelove predmeta nabave]. Izvješćujemo Vas da smo dana [unijeti datum]
2006. godine donijeli Odluku o odabiru najpovoljnije ponude, koju Vam dostavljamo u privitku pismena.
Na temelju provedenog postupka pregleda, ocjene i usporedbe ponuda, Vaša ponuda nije odabrana kao
najpovoljnija iz sljedećih razloga:
Na temelju provjere sadržaja i oblika Vaše ponude, stručno je povjerenstvo zaključilo da Vaša ponuda nije
sukladna dokumentaciji za nadmetanje i uvjetima nadmetanja te je ista, sukladno čl. 60. st. 1. Zakona o
javnoj nabavi, ocijenjena kao neprihvatljiva zbog sljedećih razloga:
Na temelju provjere priloženih dokaza o sposobnosti, stručno je povjerenstvo zaključilo da niste dostavili
tražene dokaze o sposobnosti, odnosno niste ispunili uvjete sposobnosti propisane dokumentacijom za
nadmetanje te se Vaša ponuda nije razmatrala u daljnjem postupku pregleda, ocjene i usporedbe ponuda
zbog sljedećih razloga:
2. DOKAZI O SPOSOBNOSTI
Označiti s X OPIS
1. Pravna i poslovna sposobnost
I. Ponuditelj nije dostavio izvadak iz sudskoga registra Trgovačkog suda, Obrtnog ili drugog strukovnog registra
države sjedišta ili u državi sjedišta propisanu potvrdu ili izjavu umjesto potvrde ne stariju od šest (6) mjeseci.
1
Jamstvo mora biti u skladu s čl. 43. Zakona o javnoj nabavi.
PRILOG 9
I. Ponuditelj nije dostavio potvrdu Porezne uprave o stanju duga, potvrdu mjerodavne ustanove mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja, izvješće porezne uprave ili jednakovrijedne dokumente države sjedišta ne starije od
30 dana..
II. Ponuditelj nije dostavio bankovnu garanciju ili drugi odgovarajući financijski instrument na __% od ukupne
vrijednosti ponude kao jamstvo za ozbiljnost ponude.
III. Ponuditelj nije dostavio pismo namjere banke ili druge financijske institucije da će ponuditelju izdati jamstvo
za dobro izvršenje obveza iz ugovora ako ponuda bude odabrana kao najpovoljnija.
IV. Ponuditelj nije dostavio račun dobiti i gubitka ili obrazac BON 1 za godine poslovanja kako je navedeno u
dokumentaciji za nadmetanje.
V. Ponuditelj nije dostavio bilancu ili obrazac BON 1 za godine poslovanja kako je navedeno u dokumentaciji
za nadmetanje.
VI. Ponuditelj nije dostavio obrazac BON 1 za godine poslovanja kako je navedeno u dokumentaciji za nadme-
tanje.
4. Tehnička i kadrovska sposobnost
A. Radovi i usluge:
Tehnička sposobnost
I. Ponuditelj nije dostavio popis ugovora o radovima izvedenima tijekom posljednjih pet godina s potvrdama
naručitelja o zadovoljavajućoj izvedbi radova koje sadržavaju vrijednost, datum i mjesto izvršenja radova te
podatak da su završeni i izvedeni prema pravilima struke.
II. Ponuditelj nije dostavio popis ugovora o uslugama sklopljenih u posljednje tri godine koji sadržavaju vrijed-
nost, datum i naziv naručitelja s potvrdom naručitelja o uredno izvršenim ugovornim obvezama.
III. Ponuditelj nije dostavio popis i opis tehničkih postrojenja ponuditelja i mjera za osiguravanje kvalitete te
istraživačkih postrojenja ponuditelja.
IV. Ponuditelj nije dostavio dokaz o provjeri proizvodnih ili tehničkih kapaciteta, studija i istraživanje ili mjere
kontrole koje su na raspolaganju, a koju provodi naručitelj ili u njegovo ime nadležno službeno tijelo zemlje u
kojoj ponuditelj ima sjedište.
V. Ponuditelj nije dostavio izjavu o mjerama ekološkog upravljanja koje će ponuditelj ili natjecatelj primijeniti
tijekom izvršenja ugovora o radovima ili ugovora o uslugama.
VI. Ponuditelj nije dostavio izjavu s popisom alata, postrojenja ili tehničke opreme koja je na raspolaganju natje-
catelju ili ponuditelju usluga ili radova.
Kadrovska sposobnost
I. Ponuditelj nije dostavio popis stručnih osoba ili stručnih službi, osobito onih odgovornih za kontrolu kvalitete,
koje su na raspolaganju ponuditelju ili natjecatelju.
II. Ponuditelj nije dostavio popis zaposlenika davatelja usluge ili izvođača radova s obrazovnom i stručnom kvali-
fikacijom te kvalifikacijom osobe ili osoba odgovornih za davanje usluga i vođenje radova.
III. Ponuditelj nije dostavio izjavu o prosječnom godišnjem broju zaposlenika natjecatelja ili ponuditelja radova,
odnosno usluga, te o broju osoba u upravi za posljednje tri godine.
IV. Ponuditelj nije dostavio izjavu o dijelu ugovora koji ponuditelj namjerava ustupiti podisporučiteljima.
u dokumentaciji za nadmetanje.
II. Ponuditelj nije dostavio uzorke zahtijevane u dokumentaciji za nadmetanje.
III. Ponuditelj nije dostavio opise zahtijevane u dokumentaciji za nadmetanje.
IV. Ponuditelj nije dostavio fotografije zahtijevane u dokumentaciji za nadmetanje.
V. Ponuditelj nije dostavio potvrde mjerodavnih institucija o kontroli kvalitete koje potvrđuju usklađenost proi-
zvoda s tehničkim specifikacijama i normama, ako je zahtijevano u dokumentaciji za nadmetanje.
Na temelju provjere računskih pogrešaka Vaše ponude, stručno je povjerenstvo zaključilo da Vaša ponuda nije prihvat-
ljiva te se nije razmatrala u daljnjem postupku pregleda, ocjene i usporedbe ponuda zbog sljedećih razloga:
Sukladno čl. 46. Zakona o javnoj nabavi, a na osnovi kriterija utvrđenih u pozivu za nadmetanje i dokumentaciji za
nadmetanje, najpovoljnija ponuda jest prihvatljiva:
Sukladno dokumentaciji za nadmetanje, kao najpovoljnija ponuda odabrana je prihvatljiva ponuda s najnižom cijenom.
Nažalost, nakon usporedbe cijena svih prihvatljivih ponuda, Vaša ponuda nije bila najpovoljnija.
PRILOG 9
Ponderirani rezultat 0,70 0,80
Kriterij III, vrijednost 10% Ocjena 7,00 6,00
Ponderirani rezultat 0,70 0,60
Ukupno dodatni kriteriji, vrijednost 40 % 3,20 3,00
3,2x10/3,45 3,0x10/3,45
Normalizacija vrijednosti dodatnih kriterija
9,28 8,70
Razmjerna vrijednost dodatnih kriterija 40% 3,71 3,48
Ponuđena cijena ponude 1.282.000 1.333.000
Normalizirana cijena 10,00 9,62
Razmjerna vrijednost cijene 60% 6,00 5,77
UKUPNO 100% 9,71 9,25
S poštovanjem,
Dostaviti:
1. Naslovu
2. Pismohrani, ovdje
(Ime i prezime odgovorne osobe)
(Funkcija)
M.P.
(Potpis)
1. NARUČITELJ:
Naziv:
Sjedište:
Mjesto:
PRILOG 10
Klasa:
Ur. broj:
Datum:
Naručitelj (upisati naziv naručitelja) na temelju članka 63. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine 117/01 i 92/05), u po-
stupku (upisati način nabave) broj __________, objavljenom u Oglasniku javne nabave broj _________ od ___________
za nabavu (upisati predmet nabave, grupu ili dijelove predmeta nabave) donosi sljedeću
Obrazloženje
1. TEMELJNI PODACI O PROVEDENOM POSTUPKU NABAVE
NAZIV OPIS
1. NARUČITELJ
I. Naziv
II. Sjedište
III. Matični broj
2. PODACI O NABAVI
I. Broj nadmetanja
II. Evidencijski broj nabave
III. Javno oglašavanje
• datum
• Narodne novine broj __.
IV. Način nabave
V. Zakonska osnova članak ___ Zakona o javnoj nabavi
VI. Predmet nabave
VII. Oznaka grupe ili dijela predmeta nabave
grupa ili dio 1
grupa ili dio 2
grupa ili dio 3
3. PODACI O NABAVI
Sukladno članku 64. Zakona o javnoj nabavi, predmetno nadmetanje poništeno je iz sljedećih razloga:
PRILOG 10
• Nisu pristigle najmanje dvije prihvatljive ponude.
• Dokumentacija za nadmetanje morala se bitno mijenjati prije roka za podnošenje ponuda.
• Cijena najpovoljnije ponude veća je od planiranih ili osiguranih sredstava za nabavu.
• Postoje druge izmijenjene okolnosti pa sklapanje ugovora nije više u javnom interesu i neće se
ponavljati nadmetanje tijekom proračunske godine zbog sljedećih razloga:
3.1 Sukladno članku 70. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi, ponuditelj koji je sudjelovao u postupku
javne nabave može, radi zaštite svojih prava, u roku od tri dana od primitka ove odluke uložiti
naručitelju prigovor u pisanom obliku zbog nepravilnosti u postupku nabave.
3.2 U prigovoru je potrebno navesti nepravilnosti s obrazloženjem i prijedlog za otklanjanje nepra-
vilnosti.
Dostaviti:
1. Svim ponuditeljima
2. Odjelu nabave
3. Pismohrani, ovdje
(Ime i prezime odgovorne osobe)
(Funkcija)
M.P.
(Potpis)