You are on page 1of 72

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Beograd, Septembar 2012.

Izradio tim Nacionalne slube za zapoljavanje u saradnji sa dr Mihailom Arandarenkom, uz podrku USAID Projekta odrivog lokalnog razvoja

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Sadraj
Rezime..................................................................................................................................................................... 4 1. Uvod..................................................................................................................................................................... 7 2. Ekonomski kontekst.............................................................................................................................................. 8 2.1. Makroekonomsko okruenje......................................................................................................................... 8 2.2. Trite rada................................................................................................................................................ 10 3. Metodologija sprovoenja anketnog istraivanja................................................................................................. 16 3.1. Instrument za sprovoenje ankete obrazac upitnika................................................................................ 16 3.2. Kompozicija i reprezentativnost uzorka...................................................................................................... 17 3.2.1. Osnovni skup......................................................................................................................................................17 3.2.2. Stratifikacija.......................................................................................................................................................17 3.2.3. Okvir za izbor uzorka...........................................................................................................................................18 3.3. Realizacija istraivanja............................................................................................................................... 21 4. Mikro i makro perspektive dinamike zaposlenosti i nezaposlenosti....................................................................... 23 4.1. Kreiranje i gaenje poslova......................................................................................................................... 23 4.1.1. Sektori delatnosti...............................................................................................................................................23 4.1.2. Veliina preduzea..............................................................................................................................................25 4.1.3. Tip vlasnitva......................................................................................................................................................26 4.1.4. Regioni...............................................................................................................................................................27 4.2. Razvojne perspektive privrednih subjekata................................................................................................. 28 5. Analiza podataka i rezultati ankete...................................................................................................................... 31 5.1. Kretanje zaposlenosti u 2011. godini.......................................................................................................... 31 5.2. Oekivano kretanje zaposlenosti do kraja 2012. godine............................................................................... 34 5.3. Dinamika analiza potreba poslodavaca za zanimanjima i vetinama.......................................................... 38 5.4. Procena kratkorone dinamike priliva zaposlenih po zanimanjima i sektorima delatnosti............................. 41 5.5. Procena kratkorone dinamike odliva zaposlenih po zanimanjima i sektorima delatnosti............................. 49 5.6. Potrebe za posebnim znanjima i vetinama................................................................................................ 57 5.7. Zapoljavanje osoba sa invaliditetom......................................................................................................... 59 5.8. Problemi u zapoljavanju novih radnika...................................................................................................... 61 5.9. Nedostajua znanja i vetine i obuke zaposlenih......................................................................................... 64 6. Zakljuci i preporuke............................................................................................................................................ 68 6.1. Zakljuci.................................................................................................................................................... 68 6.2. Preporuke.................................................................................................................................................. 69 7. Literatura............................................................................................................................................................ 71

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Rezime
Analiza trita rada i prognoza potreba poslodavaca na tritu rada u Republici Srbiji za 2012. godinu bazira se na anketnom istraivanju sprovedenom u aprilu i maju 2012. godine na uzorku od 4.029 poslodavca. Anketiranje su sproveli obueni anketari i koordinatori, a analizu podataka i pripremu izvetaja obavili su obueni analitiari koji rade u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje (NSZ). Za unos, obradu i analizu podataka korien je softver kreiran za prologodinje anketiranje poslodavaca, koje je sprovedeno u okviru i po metodologiji projekta EUNES. Planirani uzorak poslodavaca realizovan je 73,9 odsto, to predstavlja visoku stopu realizacije i garantuje pouzdanost i validnost rezultata analize podataka, naroito na nacionalnom nivou. Meutim, procenat realizacije na nivou pojedinih pitanja iz ankete nije uvek mogao biti ouvan zato to neki anketirani predstavnici poslodavaca nisu pripremili podatke koji su im bili potrebni da bi odgovorili na pitanja ili su bili oprezni i neodreeni u proceni pojedinih aspekata oekivanog zapoljavanja u 2012. godini. Uzorak na kome je sprovedeno istraivanje obuhvata privredne subjekte koji zapoljavaju 10 i vie zaposlenih, ukljuujui javna preduzea. Iz ankete su iskljueni javna administracija i druge javne slube (npr. obrazovne i zdravstvene ustanove), kao i vlasnici preduzetnikih radnji i zaposleni kod njih. Istraivanjem se ne obuhvata zaposlenost u poljoprivredi koja ukljuuje individualne poljoprivrednike i pomaue lanove u domainstvu, izuzev zaposlenih u privrednim subjektima koji su registrovani za obavljanje delatnosti u sektoru Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo sa 10 i vie zaposlenih. Na osnovu analize podataka iz Ankete poslodavaca izvedeni su sledei zakljuci: U 2011. godini neto stopa kreiranja poslova na nacionalnom nivou za populaciju privrednih subjekata obuhvaenu anketom iznosila je 2,03%. Procenjuje se da bi u 2012. godini ukupan broj zaposlenih u populaciji privrednih subjekata obuhvaenih anketom trebalo da bude vei za 1,7% nego u 2011. godini. Posmatrano po obliku svojine privrednih subjekata, u 2012. godini najvea neto stopa kreiranja poslova od 3,38% oekuje se u sektoru javnih preduzea, dok e neto stopa kreiranja novih poslova u privatnom sektoru biti 1,46%. Kad se preduzea posmatraju po veliini, najvei porast otvaranja novih radnih mesta u 2012. godini oekuje se u malim privrednim subjektima, koji zapoljavaju od 10 do 49 lica. Oekivana neto stopa kreiranja poslova u malim privrednim subjektima za 2012. godinu iznosi 2,67%. Posmatrano po makrosektorima, najvei generatori nove zaposlenosti u 2012. godini bili bi makrosektori trgovine, poljoprivrede i saobraaja sa neto stopama kreiranja poslova od 3,63%, 2,35% i 1,76%. Uoene su i velike regionalne razlike u neto stopama kreiranja novih poslova. Ohrabruju je podatak da se u 2012. godini u Junoj i Istonoj Srbiji, kao i u regionu umadije i Zapadne Srbije, oekuje neto rast zaposlenosti vii od nacionalnog proseka. Neto stope kreiranja poslova u 2012. godini u regionu June i Istone Srbije i u regionu umadije i Zapadne Srbije iznosile bi 2,77% i 2,36%, dok je nacionalni prosek procenjen na 1,7%. Ako se ostvare, ovo e biti izrazito pozitivne tendencije budui da su u regionu umadije
4

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

i Zapadne Srbije i regionu June i Istone Srbije u 2011. godini, prema Anketi o radnoj snazi, izmerene najvie stope nezaposlenosti, tj. 23,2% i 26,6% respektivno. U Beogradskom regionu i regionu Vojvodine u 2012. godini procenjene neto stope kreiranja poslova bile bi ispod nacionalnog proseka i iznosile bi 1,36% i 1,18%. Preduzea planiraju da u 2012. godini zaposle veoma mali broj osoba sa invaliditetom, i to uglavnom lica sa srednjim stepenom strune spreme, sa nedovoljno jasnim predstavama o zahtevanim dodatnim vetinama tih lica. Iako su nedostajua znanja i vetine jedan od problema sa kojima se poslodavci sreu na tritu rada, oni ne mogu da ih identifikuju na adekvatan nain. To se posebno odnosi na struna i prenosiva posebna znanja i vetine. Mali broj preduzea je iskazao potrebu za obukom zaposlenih, a najee su to mala privatna preduzea. Po miljenju poslodavaca, obuke i dodatna usavravanja najee su potrebni zaposlenima koji imaju III i IV stepen strune spreme, kao i zaposlenima sa visokim obrazovanjem, sa VII-1 stepenom strune spreme. ire kompetencije i line karakteristike, kao i struna znanja i vetine, najee nedostaju zaposlenima sa III i IV stepenom strunosti. Struna znanja su najmanje zastupljena meu nedostajuim vetinama, ali su najpotrebnija zanimanjima sa III stepenom strune spreme.

Iz analize podataka prikupljenih na osnovu Ankete poslodavaca u 2012. godini mogu se izvui opte preporuke. Uprkos tome to prognoze esto nisu sasvim pouzdane (naroito kad se sprovode u ekonomski nestabilnim sistemima poput privrednog sistema Srbije, koji prolazi kroz snane transformacione procese i strukturne reforme, nalazi se u spoljnoj i unutranjoj neravnotei i u ekonomskoj je krizi), one mogu biti koristan izvor informacija za kreatore ekonomske politike i donosioce odluka. Konkretno, u sluaju kratkoronih oekivanja i praenja potreba na tritu rada analize zasnovane na prognozama mogu da pomognu kreatorima relevantnih politika da reaguju adekvatno na zahteve trita i da svoje odluke prilagoavaju ne samo ex post, ve da budu korak ispred, te da konkretnim merama i aktivnostima deluju preventivno i anticipativno. Anketa poslodavaca je koristan izvor informacija o osetljivosti tranje za odreenim zanimanjima i posebnim znanjima i vetinama, naroito na lokalnom i regionalnom nivou. Zahvaljujui permanentnom uzorku (panelu) privrednih subjekata, Anketu poslodavaca kao instrument za praenje promena treba koristiti za poboljanje usluga slube za zapoljavanje i kreiranje i prilagoavanje aktivnih programa trita rada, naroito na nivou oblasti i regiona. Kontinuitet u sprovoenju ankete omoguie i preciznije ocene pokazatelja koji ukazuju na potrebe (tranju) i promene na tritu rada u narednom periodu. Podatke o ostvarenim i oekivanim stopama kreiranja i gaenja poslova i podatke o potrebama za odreenim zanimanjima, do kojih se dolo zahvaljujui ovoj anketi, naroito na lokalnom i regionalnom nivou, treba koristiti kao smernicu za regionalno usmeravanje finansijske podrke i usmeravanje subvencija za podrku profesionalnom osposobljavanju. Takoe, analiza podataka ankete omoguava da se na agregatnom nivou prati uticaj tih subvencija na zapoljavanje. Da bi mogla preciznije da sagleda aktuelne trine tendencije u zahtevima za specifinim zanimanjima, vetinama i strunim zvanjima, Srbija treba da harmonizuje svoj Nacionalni sistem klasifikacije zanimanja (koji je u dobroj meri zastareo, npr. prema ocenama ETF, 2010) sa meunarodnim standardima i principima za razvoj sistema klasifikacije zanimanja ISCO-08.

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Imajui u vidu strukturu zaposlenih po sektorima delatnosti i sve vei udeo sektora usluga u ukupnoj zaposlenosti, na tritu rada sve su vanija prenosiva znanja i vetine, kao i ire kompetencije i line karakteristike. Ukoliko se izuzmu lica koja ne poseduju kvalifikacije, ili poseduju veoma nizak nivo kvalifikacija (I i II stepen strune spreme), zabrinjavajue je saznanje da su lica sa srednjim nivoom strunosti (III, IV i V stepen strune spreme) izloena relativno visokom riziku od gubitka posla. Ovo saznanje relevantno je i za sagledavanje buduih strategija aktivne politike zapoljavanja koje treba da budu usmerene ka permanentnom unapreenju linih kompetencija ponude radne snage, polazei od lokalnog i regionalnog nivoa ka nacionalnom. Ovome treba dodati i to da Srbija ima nezadovoljavajuu obrazovnu strukturu zaposlenih, u kojoj veliki deo ine lica bez zanimanja (oni ine otprilike 1/5 zaposlenih). Rezultati Ankete poslodavaca predviaju da e sve vei broj posebnih znanja i vetina biti traen najvie od zanimanja u okviru III i IV stepena strunosti. Vei broj strunih znanja i vetina bie potreban zaposlenima sa III stepenom strune spreme, dok e u okviru zanimanja koja zahtevaju IV stepen rasti potreba za strunim i prenosivim znanjima i vetinama, ali i za irim kompetencijama i linim karakteristikama zaposlenih.

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

1. Uvod
Cilj istraivanja potreba trita rada jeste identifikovanje tranje poslodavaca za radnom snagom odreenih zanimanja, kvalifikacija i vetina. Takoe, cilj je i uspostavljanje kontinuiteta u prikupljanju podataka o osnovnim karakteristikama uesnika na tritu rada. Ovim istraivanjem uspostavlja se kontinuirano praenje potreba trita rada za odreenim zanimanjima, vetinama i kompetencijama. Redovno godinje praenje, sa komponentom panela u uzorku, omoguava pouzdanije zakljuivanje o trendovima i promenama nivoa i strukture tranje za radom, ak i ako se vrednosti dobijene istraivanjem sistematski razlikuju od aktuelnih. Istraivanje koje se sprovodi na godinjem nivou omoguava prikupljanje podataka od za to obuenih zaposlenih u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, a na osnovu intervjuisanja poslodavaca putem anketnog upitnika. Analiza i rezultati istraivanja u ovom izvetaju predstavljeni su u sledeim celinama: metodologija sprovoenja istraivanja, analiza podataka i rezultati ankete, zakljuci i preporuke. U delu koji se bavi metodologijom sprovoenja istraivanja prikazan je nain prikupljanja podataka, a zatim je objanjen instrument za sprovoenje istraivanja (upitnik za poslodavce). U ovom delu objanjen je i uzorak na osnovu kog su podaci prikupljeni. Uzorak i metodologiju za izbor jedinica posmatranja u uzorku kreirao je Republiki zavod za statistiku. Deo o analizi podataka i rezultatima ankete predstavlja kljuni deo izvetaja. Ovaj deo sadri rezultate do kojih se dolo obradom podataka prikupljenih na osnovu ankete poslodavaca. Takoe, ovaj deo se sastoji od vie tabelarnih prikaza podataka, kao i saetih objanjenja osnovnih rezultata istraivanja. Zbog obimnosti i sloenosti ovaj deo je podeljen na sledee celine: kretanje zaposlenosti u 2011. godini, oekivano kretanje zaposlenosti do kraja 2012. godine, dinamika analiza potrebe poslodavaca za zanimanjima i vetinama, zapoljavanje osoba sa invaliditetom, problemi u zapoljavanju novih radnika i nedostajua znanja i vetine i obuke zaposlenih. Ovaj izvetaj sadri i deo koji saima osnovne zakljuke i preporuke. U njemu se prezentuju rezultati do kojih se dolo u istraivanju. Daju se i preporuke za poboljanja i aktivnosti koje bi trebalo da uslede na osnovu analize sprovedenog istraivanja.

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

2. Ekonomski kontekst
Prognoze potreba trita rada razmatraju se u kontekstu ekonomskog okruenja koje se jo uvek prilagoava i menja pod uticajem tranzicionih reformi i institucionalnih promena. Kad se analiziraju promene u ekonomskom okruenju na osnovu indikatora kojima se meri poboljanje ili pogoranje uslovljeno tim promenama, obino se polazi od 2000. godine. Tada su se, naime, desile znaajne politike promene koje su omoguile Srbiji da bre sprovodi zakasnele tranzicione reforme. I zaista, ukoliko se analizira stepen dostignutog ekonomskog razvoja praenjem stopa realnog rasta bruto domaeg proizvoda, moe se uvideti da je Srbija bila na dobrom putu da prvu dekadu 21. veka zavri visokim stopama ekonomskog rasta. Meutim, ekonomska i finansijska kriza koja je 2008. godine izazvala duboku recesiju u svetskim okvirima, usporila je i ekonomski napredak Srbije. U ovom poglavlju emo analizirati osnovne makroekonomske pokazatelje i identifikovati probleme na tritu rada kako bi se rezultati Ankete poslodavaca i kratkorone prognoze kretanja na tritu rada mogli analizirati u irem kontekstu.

2.1. Makroekonomsko okruenje


Prema izvetajima meunarodnih organizacija, u poslednjih desetak godina tranzicione reforme u Srbiji ocenjivane su tako da se mogao identifikovati odreeni reformski napredak. Uspostavljanje makroekonomske stabilnosti sa relativno predvidivim ekonomskim pokazateljima bilo je jedan od preduslova za pokretanje i napredak reformi u drugim oblastima drave i drutva. Prvi reformski rezultati postignuti su na polju liberalizacije cena i trgovine na unutranjem tritu i spoljnoekonomske liberalizacije. To je doprinelo inicijalnom sniavanju inflacije i kratkoronoj stabilnosti deviznog kursa. Meutim, reforma realnog sektora ocenjivana je kao veoma spora, a naroito je tome doprinosila usporena i odlagana privatizacija velikih privrednih sistema.1 Takoe, Srbija sporo napreduje u izgradnji meunarodne konkurentske pozicije, koju dodatno usporavaju nedovoljno brz tehnoloki razvoj, zastarela infrastruktura i spor razvoj institucija.2 Srbija je uinila vaan napredak u pogledu unapreenja procedura, snienja trokova i pojednostavljivanja drugih administrativnih koraka koje je potrebno preduzeti kod registracije pravnih i fizikih lica i zapoinjanja poslovanja. To je u izvetajima meunarodnih organizacija identifikovano kao znaajan reformski korak. Meutim, uslovi poslovanja koji slede nakon registracije privrednih subjekata i dalje su optereeni procedurama koje prate izdavanje dozvola, uknjiavanje imovine, plaanje i povraaj poreza, naplatu potraivanja, duinu trajanja sudskih sporova i slino.3 Da bi unapreivala lokalno ekonomsko okruenje, stvarala uslove za bri rast zaposlenosti i poboljavala svoju meunarodnu poziciju, Srbija mora da nastavi sa sprovoenjem brojnih reformskih zahvata. Veliki priliv stranih direktnih investicija u Srbiju, zatim ekonomske mere koje su dovodile do smanjenja poreskih optereenja (naroito kada je re o poreskim olakicama kod novog zapoljavanja i zapoljavanja odreenih socijalno osetljivih kategorija stanovnitva), kao i subvencije

1 EBRD (2010), Transition Report 2010. 2 World Economic Forum (2010), Global Competitiveness Index 2010-2011. 3 World Bank (2010), Doing Business 2010. 8

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

kojima je direktno potpomagano kreiranje novih poslova ublaavali su negativne efekte restrukturiranja privrede i tranzicionih reformi. Prema podacima Narodne banke Srbije, do 2009. godine u Srbiju je pristiglo 13,2 milijarde evra neto stranih direktnih investicija. Ove investicije nisu samo pomogle restrukturiranje i modernizaciju postojeih velikih privrednih sistema i dolazak novih kompanija nego su, zbog pretene orijentacije ka izvoznim tritima, doprinosile makroekonomskoj stabilnosti, ekonomskom rastu, promeni strukture platnog bilansa i kratkoronoj stabilizaciji, a esto i realnom jaanju nacionalne valute. Povrh toga, Republiki fond za razvoj je do 2009. godine odobrio 1,3 milijarde evra kredita namenjenih stimulisanju ekonomskog rasta, dok je posredstvom Ministarstva finansija Republike Srbije ukupno izdvojeno 4,3 milijarde evra dravne pomoi, takoe u naelu namenjenih podsticanju privrednog razvoja. Meutim, priliv stranih direktnih investicija nije bio naroito visok, posebno u domenu potpuno novih (greenfield) investicija, niti se domai korporativni sektor razvijao takvom dinamikom da bi apsorbovao stalni veliki priliv nezaposlenih, kako mladih koji su tek doli na trite rada iz obrazovnog sistema, tako i onih koji su gubili posao u preduzeima koja su prolazila kroz privatizaciju i tranziciono restrukturiranje, bankrotstva i steaje. Analizom trita rada baviemo se u narednoj taki. U 2001. godini u Srbiji je ostvaren realan rast bruto domaeg proizvoda od 5,3 odsto. Dinamika tranzicionog ekonomskog razvoja Srbije nastavljena je i u narednim godinama s tim da su stope realnog rasta pokazivale usporavanje ekonomskog oporavka, da bi u 2004. ponovo bio ostvaren vanredno visok realni rast bruto domaeg proizvoda od 9,3 odsto. Nakon toga, od 2005. do 2007. godine, usledio je trogodinji period sa realnim stopama rasta bruto domaeg proizvoda od 5,4, 3,6 i 5,4 odsto, redom. Uticaji globalne ekonomske i finansijske krize nisu bitnije uticali na rast ni u 2008. godini, mada je realan rast bruto domaeg proizvoda usporen, naroito u poslednjem kvartalu, to je rezultiralo realnom stopom rasta u toj godini od 3,8 odsto. U 2009. godini bruto domai proizvod je realno smanjen za 3,5 odsto, ali je u 2010. godini ekonomija poela polako da se oporavlja, tako da je ponovo ostvaren skroman rast bruto domaeg proizvoda od 1,8 odsto. Ukupna godinja vrednost BDP-a u 2011. godini, u poreenju sa 2010, pokazuje rast od 1,5 odsto. Fle procena za kvartalni bruto domai proizvod pokazuje da je realan pad BDP-a u cenama prethodne godine, u prvom kvartalu 2012. godine u odnosu na isti period prethodne godine, iznosio 1,3 odsto4. Najnovije procene relevantnih meunarodnih i domaih institucija kau da e Srbija zabeleiti nulti ili minimalan negativan rast tokom 2012. godine. Analiza strukture stvaranja bruto dodate vrednosti po sektorima delatnosti ukazuje na sve nepovoljniji odnos izmeu razmenjivih i nerazmenjivih sektora, odnosno stalno smanjenje udela sektora koji proizvode razmenjiva dobra. U periodu od 2001. do 2009. godine najznaajniji pad udela delatnosti u bruto dodatoj vrednosti ostvaren je u poljoprivredi udeo ove delatnosti u bruto dodatoj vrednosti je smanjen sa 19,5 na 9,4 odsto. Udeo makrosektora Industrija, koji obuhvata rudarstvo, preraivaku industriju i snabdevanje elektrinom energijom, gasom i parom, smanjen je sa 24,6 odsto na 22,3 odsto. Negativan trend udela ovog makrosektora usporen je usled rasta udela sektora snabdevanja elektrinom energijom, gasom i parom. Doprinos ovog sektora u ukupnoj ostvarenoj bruto dodatoj vrednosti je povean sa 0,6 u 2001. na 3,7 odsto u 2009. godini, dok je u istom periodu udeo preraivake industrije smanjen sa 21,7 na 15,8 odsto . Udeo sektora Graevinarstvo i usluge rastao je tokom posmatranog perioda, tako da je udeo

Podaci o realnim stopama rasta bruto domaeg proizvoda preuzeti su iz saoptenja Republikog zavoda za statistiku i Revidiranog memoranduma o budetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2011. godinu sa projekcijama za 2012. i 2013. godinu, Vlada Republike Srbije, Beograd, decembar 2010. 9

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

graevinarstva u bruto dodanoj vrednosti porastao sa 3,3 na 4,8 odsto, a usluga sa 52,6 na 63,5 odsto.5 Na osnovu podataka Republikog zavoda za statistiku, Narodna banka Srbije je procenila da je u prvom kvartalu 2012. godine smanjena domaa tranja.6 Najvei doprinos smanjenju tranje je dao pad privatnih investicija. S druge strane, ponovo je dolo do usporavanja izvoza roba i usluga. Tendencije u kretanju spoljnotrgovinske aktivnosti u velikoj meri su se promenile nakon 2009. godine. Do 2009. spoljnotrgovinska neravnotea se permanentno produbljivala, da bi u 2009. godini, usled manje negativne stope rasta izvoza (-16,5%) u odnosu na uvoz (-28,0%), bilo zabeleeno smanjenje spoljnotrgovinskog deficita i ponovo, nakon dueg vremena, smanjenje deficita tekueg rauna platnog bilansa, koji je u 2009. godini iznosio -7,2% odsto u odnosu na bruto domai proizvod i zadrao se na tom nivou i u 2010. godini. U 2010. godini spoljnotrgovinski deficit je u apsolutnim izrazima blago povean, ali uz visok rast izvoza (18,8%) i porast uvoza od 9,3 odsto. Cenovna nestabilnost je ponovo dola do izraaja, ali tek od 2010. godine. Naime, u 2008, 2009, 2010. i 2011. godini stopa inflacije iznosila je redom 8,6, 6,6, 10,3, 7,0 odsto, dok je u prvom kvartalu 2012. godine inflacija iznosila 2 odsto, to Narodna banka Srbije u kvartalnom Izvetaju o inflaciji objanjava rastom cena hrane i naftnih derivata.

2.2. Trite rada


Tranzicione reforme dovele su do porasta broja nezaposlenih i velikog smanjenja broja zaposlenih. Ovi negativni trendovi bili su pojaani porastom neaktivnosti stanovnitva u radnom uzrastu. Prema podacima Ankete o radnoj snazi iz aprila i oktobra (Republiki zavod za statistiku, 2008), 2008. godine su, nakon veoma dugog perioda, ponovo zabeleeni pozitivni trendovi na tritu rada. Naime, u aprilu i oktobru 2008. stope zaposlenosti stanovnitva radnog uzrasta od 15 do 64 godine iznosile su 54,0 i 53,4 odsto, a stope nezaposlenosti 14,0 i 14,7 odsto. Treba navesti i da se te godine nastavio trend smanjenja aktivnog stanovnitva, tako da su uoena poboljanja samo kratkorono bila rezultat prelaska radno aktivnog stanovnitva iz statusa nezaposlenih u status zaposlenih. Meutim, vei deo ovog poboljanja bio je prividan. On je bio pre izazvan metodolokim unapreenjem Ankete o radnoj snazi nego rezultat stvarnog preokreta na tritu rada. Naime, u aprilu 2008. godine razreen je metodoloki problem razgranienja nekih granino aktivnih, odnosno granino zaposlenih, kategorija promenom anketnog upitnika. Uvedena su nova pitanja koja su doprinela da koncept zaposlenosti u srpskoj Anketi o radnoj snazi bude u potpunosti usaglaen sa preporukama Meunarodne organizacije rada. To je rezultiralo primetnim rastom odreenih graninih oblika zaposlenosti (pre svega boljim obuhvatanjem zaposlenosti pomauih lanova porodice i osoba koje preduzimaju korake da otponu sopstveni posao) i posledinim metodoloki izazvanim poboljanjem svih osnovnih indikatora trita rada. Podaci Ankete o radnoj snazi iz oktobra 2008. godine ve su najavili pogoranje pozitivnih tendencija s poetka godine i nastavak nepovoljnog razvoja pokazatelja trita rada. Kao to pokazuju podaci u tabeli 1, ispod, nepovoljna globalna kretanja, nedovoljna investiciona aktivnost privrede i usporen priliv stranih direktnih investicija uticali su na produbljivanje loih tendencija na tritu rada.
Podaci Republikog zavoda za statistiku preuzeti iz Strategije i politike razvoja industrije Republike Srbije od 2011. do 2020. godine, Vlada Republike Srbije, Beograd, jun 2011. 6 Narodna banka Srbije (2012), Izvetaj o inflaciji, Beograd, maj 2012. 5 10

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Tabela 1 Stope zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti u Srbiji prema polu, starosnim grupama i nivou obrazovanja u procentima Stanovnitvo radnog uzrasta od 15 do 64 godine starosti
Ukupno ene Mukarci Starosne grupe 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 Tip naselja Urbano Ruralno Region Beogradski region Region Vojvodine Region umadije i Zapadne Srbije Region June i Istone Srbije Region Kosova i Metohije ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... 50,8 44,0 49,1 45,0 ... 46,7 44,4 46,8 43,0 ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... 15,1 20,9 20,5 23,3 ... 20,9 24,5 24,3 27,6 ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... 59,9 55,6 61,8 58,6 ... 59,0 58,9 61,9 59,4 ... 50,7 58,1 47,9 54,0 45,4 49,8 43,8 47,3 16,1 12,1 18,6 14,7 21,6 17,8 25,6 22,8 60,4 66,1 58,8 63,2 57,8 60,6 58,8 61,3 21,1 64,3 76,6 67,5 37,6 16,9 61,7 74,0 64,0 35,4 15,2 56,9 71,1 62,2 32,8 13,9 55,0 68,5 61,6 31,0 35,2 18,7 11,1 10,3 7,4 41,6 21,1 13,8 12,8 10,0 46,2 27,1 15,8 14,7 11,9 51,9 32,0 20,3 19,4 15,1 32,5 79,1 86,2 75,2 40,6 28,9 78,2 85,8 73,4 39,3 28,2 78,0 84,5 73,0 37,3 28,8 80,9 86,0 76,4 36,5 2008 53,7 45,3 62,3 Stopa zaposlenosti 2009 50,4 43,0 58,1 2010 47,2 40,1 50,8 2011 45,3 37,9 52,5 Stopa nezaposlenosti 2008 14,4 16,7 12,6 2009 16,9 18,6 15,5 2010 20,0 21,0 19,2 2011 24,4 25,6 23,5 2008 62,7 54,4 71,2 Stopa aktivnosti 2009 60,6 52,8 68,7 2010 59,0 50,8 67,3 2011 59,9 50,9 68,7

Izvor: Republiki zavod za statistiku, Bilten: Anketa o radnoj snazi za 2008, 2009, 2010. i 2011. godinu

Trite rada u Srbiji veoma brzo reaguje na privredne kontrakcije i na negativne tendencije u meunarodnom okruenju. Iskustvo zemalja u tranziciji pokazalo je da se bruto domai proizvod bre od zaposlenosti vraa na putanju rasta posle perioda tranzicione recesije. Meutim, u veini njih je posle izvesnog perioda pada zaposlenosti, kao posledica privatizacije i smanjivanja zaposlenosti u javnom sektoru, dolo do oporavka i ponovnog rasta zaposlenosti. Sluaj Srbije je vaan izuzetak. U protekloj deceniji BDP je rastao u devet od deset godina (opao je samo u 2009. godini za oko 3%). U istom periodu zaposlenost je, ako se posmatraju uporedivi podaci, porasla samo tokom dve godine (2001. i 2007), oba puta za zanemarljiv procenat. Dok je BDP od 2004. do 2010. godine rastao po prosenoj stopi od oko pet odsto, zaposlenost je u istom periodu opadala po prosenoj stopi od skoro tri odsto godinje. Avlija i Brerevi7 su prikupili podatke o kretanju zaposlenosti u nizu uporedivih evropskih zemalja tokom ekonomske krize od 2008. do 2010. godine. Operativno su definisali krizu kao sukcesiju tromesenih perioda gde je stopa rasta bruto domaeg proizvoda u tim zemljama bila negativna.

7 Avlija, S. i D.Brerevi, 2010. Zaposlenost i plate, Kvartalni monitor br. 21, FREN. 11

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 2. Kretanje zaposlenosti u zemljama Centralne i Istone Evrope u periodu ekonomske krize
Zemlja Kumulativan pad BDP-a1) Ukupan pad zaposlenosti2) Elasticitet zaposlenosti3)

Bugarska 7.0 6.1 0.9 eka 4.9 3.0 0.6 Hrvatska 9.7 2.0 0.2 Maarska 7.9 2.9 0.4 Poljska -4.8 -0.3 0.1 Rumunija 9.7 1.2 0.1 Slovenija 7.0 1.2 0.2 Slovaka 7.6 5.4 0.7 Srbija 4.7 12.5 2.6 Napomene: 1) Kako recesija nije jednako trajala u svakoj zemlji, prikazani indeksi predstavljaju kumulativan pad BDP-a za konkretnu zemlju od poetka krize do trenutka izlaska iz nje. 2) Ukupan pad zaposlenosti odnosi se na period izmeu Q1 2008. i Q1 2010. 3) Elasticitet zaposlenosti predstavlja kretanje zaposlenosti u odnosu na BDP i tumai se kao procentualna promena zaposlenosti za svaki procenat promene u BDP-u. Izvor: Avlija i Brerevi, 2010, na osnovu podataka ARS i Eurostata

Tabela 2. jasno ukazuje na to da je u Srbiji pad BDP-a imao znatno vei uticaj na pad zaposlenosti nego u drugim zemljama. Naime, dok je BDP za vreme krize ukupno opao za 4,7 odsto, zaposlenost je ukupno opala za 12,5, to daje elasticitet zaposlenosti od ak 2,6. U svim ostalim zemljama iz tabele 2. elasticitet zaposlenosti, u skladu sa oekivanjima, nije preao 1. U Hrvatskoj je, na primer, uprkos mnogo dubljoj recesiji nego u Srbiji, dolo tek do blagog pada zaposlenosti, sa vrednou elasticiteta od 0,2 (tj. na 1 poen pada BDP-a 0,2 poena pada zaposlenosti). Ovako negativan efekat krize na trite rada u Srbiji ukazuje na to da je kriza bila i katalizator za ubrzavanje dovretka tranzicionog restrukturiranja. To je ipak samo deo objanjenja. Naime, ak i da je pad zaposlenosti bio ogranien samo na neformalnu zaposlenost, elastinost zaposlenosti bila bi veoma visoka. Iz navedenih podataka za proteklu deceniju vidi se da je upotreba termina besposleni rast (jobless growth) za Srbiju ak eufemizam. Izraz je nastao da opie zabrinjavajue niske, ali ipak normalne (pozitivne) vrednosti elastinosti zaposlenosti u odnosu na rast u Evropskoj uniji. U Srbiji su te vrednosti negativne ve itavu deceniju, sa malim izuzetkom 2007. godine. Premda je privredni rast uz smanjenje zaposlenosti poznata pojava, u zemljama u tranziciji uglavnom se radilo o kraem prelaznom periodu tokom srednje faze tranzicije od najvie nekoliko godina, posle kog bi sledila normalizacija vrednosti radne intenzivnosti rasta. Kao izraz kontinuiteta sa prvom Nacionalnom strategijom zapoljavanja koja je sprovoena u periodu od 2005. do 2010. godine, potrebe da se nova strategija uskladi sa strategijom Evropa 2020, ali i da se odgovori na specifine i teke izazove na tritu rada (demografske, obrazovne, institucionalne probleme, kao i probleme dualnosti na tritu rada) Srbija je 2011. godine donela novu Nacionalnu strategiju zapoljavanja.8 Ova strategija, zajedno sa godinjim akcionim

8 Vlada Republike Srbije (2011), Nacionalna strategija zapoljavanja za period 2011-2020. godine, Beograd, maj 2011. 12

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

planovima9 koje sredinom svake kalendarske godine u saradnji sa Nacionalnom slubom za zapoljavanje priprema i donosi resorno Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, predstavlja okvir za sprovoenje politika na tritu rada. Usvojena dravna dokumenta imaju za cilj da putem aktivnosti i politika spree udaljavanje Srbije od smernica koje su definisane u slinim dokumentima Evropske unije, naravno, uz uvaavanje specifinosti lokalnog trita rada. Nacionalnom strategijom zapoljavanja Srbije predvieno je da stopa zaposlenosti do 2020. godine skoi na 61,4 odsto za stanovnitvo radnog uzrasta od 15 do 64 godine, a da stopa nezaposlenosti padne na 10,8 odsto. Ovo bi obezbedilo konvergenciju prema odgovarajuim ciljevima Evropske unije, u smislu primetnog smanjenja razlika u vrednostima pokazatelja trita rada na kraju sprovoenja Strategije. Naglaavajui strukturne uzroke dugoronih negativnih tendencija na tritu rada, novodefinisane politike su pole od utvrenih specifinih problema. Aktivnosti i mere u nacionalnim razvojnim dokumentima fokusiraju se na pojedinane kategorije uesnika na tritu rada, kategorije lica iskljuenih sa trita rada ili na geografske i profesionalne specifinosti koje lica sa ovim obelejima svrstavaju u grupu lica sa tekoama da pronau i zadre pristojan posao. Dakle, posebna panja u predstojeem periodu mora se posvetiti poboljanju poloaja mladih, starih, ena, itelja ruralnih sredina, Roma, osoba sa invaliditetom na tritu rada. Takoe, zadatak je da se smanje regionalne disproporcije i promeni nezadovoljavajua profesionalna struktura uesnika na tritu rada. U svetlu usvajanja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba sa invaliditetom (2009) i poetnih iskustava u njegovoj primeni, Anketa poslodavaca se posebno bavi mogunostima zapoljavanja ovih lica i sagledavanjem eventualnih nedostajuih posebnih znanja i vetina. Istraivanja o poloaju osoba sa invaliditetom koja su uraena pre usvajanja ovog zakona ukazuju na veoma nepovoljan ekonomski i profesionalni poloaj ovih osoba, ali i na brojna ogranienja u okruenju koja usporavaju njihovu socijalnu integraciju.10 Podaci iz Ankete o radnoj snazi za etvorogodinji period od 2008. do 2011. ukazuju na izvesna pomeranja u obrazovnoj strukturi zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih lica starosti iznad 15 godina, to se vidi na grafikonu 1 (Republiki zavod za statistiku, 2008, 2009, 2010, 2011). Meu zaposlenima je prisutan trend stalnog porasta uea lica sa viim i visokim obrazovanjem, stagnacije udela lica sa srednjim strunim i optim obrazovanjem, kao i trend opadanja uea lica sa osnovnom kolom i bez kole. Tokom 2011. godine udeo lica sa niim, srednjim, viim i visokim obrazovanjem u strukturi zaposlenih iznosio je 21,5, 56,8 i 21,7 odsto. U odnosu na prethodnu godinu, u 2011. se i u obrazovnoj strukturi nezaposlenih uoava poveanje udela lica bez obrazovanja i sa zavrenom osnovnom kolom, kao i udeo lica sa viim i visokim obrazovanjem, dok se udeo lica sa srednjom kolom smanjuje. Ovi trendovi u strukturi zaposlenosti i nezaposlenosti s jedne strane se mogu protumaiti u pozitivnom kljuu. Naime, efikasnost trita rada se poveava jer se u veoj meri angauju radnici ija je produktivnost (oekivano pozitivno korelirana sa nivoom obrazovanja) vea, dok se iskljuuju uglavnom radnici sa niom produktivnou. U negativnom kljuu ovakvi trendovi sugeriu da s produbljivanjem krize raste rizik od potpunog isklju-

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja (2012), Nacionalni akcioni plan zapoljavanja za 2012. godinu, Beograd, oktobar 2011. 10 Dinki, M., Ljubinkovi B., Ognjenovi, K., Rajkov, G. (2008), Servisi socijalne zatite namenjeni osobama sa invaliditetom: usklaivanje politike i prakse, Centar za samostalni ivot invalida Srbije i UNDP, Beograd. 13

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

ivanja odreenih ranjivih grupa sa trita rada. Obrazovna struktura nezaposlenog stanovnitva starijeg od 15 godina u 2011. godini je izgledala ovako: 19,1 odsto inila su lica sa obrazovanjem niim od srednjeg, 67,2 odsto lica sa srednjim obrazovanjem, a 13,7 odsto lica sa viim i visokim obrazovanjem. Grafikon 1. Struktura zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih prema nivou obrazovanja

Stanovnitvo od 15 i vie godina starosti Meu aktivnim stanovnitvom najvei udeo imaju lica sa zavrenom srednjom kolom, a meu neaktivnim lica bez kvalifikacija (bez formalnog obrazovanja i sa zavrenom osnovnom kolom). Obrazovna struktura neaktivnih lica mnogo je manje povoljna nego obrazovna struktura opte populacije. Dok je u oktobru 2011. godine meu neaktivnima bilo 45,3 odsto osoba bez kole ili sa osnovnom kolom, ovaj procenat u optoj populaciji uzrasta od 15 do 74 godine iznosio je svega 32 odsto (tabela 3). S druge strane, meu neaktivnom populacijom uzrasta od 15 do 74 godine ree su zastupljeni oni sa srednjom kolom (za 7,4 procentnih poena, tj. 45,2 naspram 52,6 odsto) i oni koji imaju zavrenu viu kolu ili fakultet (za 5,5 procentnih poena, tj. 9,4 naspram 15,1 odsto). Posebno je nepovoljna obrazovna struktura meu neaktivnim enama. Neto vie od polovine njih ili nema nikakvu kolu ili ima samo osnovnu, a 41,4 odsto zavrilo je srednju kolu. Za razliku od opte populacije, gde viu kolu ili fakultet ima vie ena nego mukaraca, meu neaktivnima sa viom kolom ili fakultetom ima 3,5 procentna poena vie mukaraca nego ena (11,5 naspram 8 odsto, tabela 3).

14

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Tabela 3. Obrazovna struktura neaktivnih lica u procentima


Nivo obrazovanja Osnovna kola ili bez kole Srednja kola Visoka kola Neaktivni (15-74) Mukarci 37,5 51,0 11,5 ene 50,5 41,4 8,0 Ukupno 45,3 45,2 9,4 Mukarci 27,1 58,0 14,8 Populacija 15 - 74 ene 37,3 47,4 15,3 Ukupno 32,3 52,6 15,1

Izvor: kalkulacija FREN-a prema podacima iz ARS, oktobar 2011.

Struktura zaposlenih u Srbiji prema nivou obrazovanja verovatno e usporeno konvergirati strukturi koju je Evropska unija predvidela za svoje lanice do 2020. godine. Predvia se da e strukturu zaposlenih prema stepenu obrazovanja u 2020. godini u proseku initi 31,1 odsto visokostrunih, 49,9 odsto sa srednjim stepenom strunosti i 19 odsto nestrunih lica (CEDEFOP, 2010). Meutim, za ovu strukturu je karakteristino to da Evropska unija predvia progresivnu dinamiku smanjenja nestrunih kadrova, uz istovremeno poveanje udela visokostrunih kadrova u desetogodinjem periodu.

15

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

3. Metodologija sprovoenja anketnog istraivanja


Istraivanje kratkoronih prognoza potreba trita rada sprovedeno je na osnovu anketiranja poslodavaca. Za potrebe sprovoenja anketiranja korien je instrument u formi upitnika i odabran je reprezentativan uzorak jedinica posmatranja.

3.1. Instrument za sprovoenje ankete obrazac upitnika


Analiza i prognoze potreba trita rada treba da poslue za praenje i predvianje potreba poslodavaca za odreenim zanimanjima, vetinama i kompetencijama. Dati instrument za sprovoenje ankete kreiran je u saradnji sa lanovima radne grupe koju su inili predstavnici NSZ, MERR, drugih ministarstava i socijalnih partnera. Da bi sve relevantne oblasti date analize bile obuhvaene, upitnikom za poslodavce treba prikupiti mnogo razliitih informacija o samim poslodavcima i njihovim potrebama za radnom snagom. Zato je upitnikom za poslodavce, na osnovu jedanaest definisanih pitanja, obezbeeno prikupljanje sledeih standardnih podataka: Podaci o poslodavcu: naziv, adresa, jedinstven matini broj poslodavca, ifra pretene delatnosti. Zaposlenost u prethodne dve godine: broj zaposlenih (na odreeno i neodreeno vreme) na kraju 2010. i 2011. godine. Odliv i priliv zaposlenih u prethodnoj godini: broj zaposlenih lica koja su napustila preduzee u 2011. godini (strukturirano po zanimanjima, s naglaenim ueem onih koji su otili zbog smanjenja obima aktivnosti preduzea) i broj lica koja su zaposlena u 2011. godini (struktuirano po zanimanjima, sa evidentiranim posebnim znanjima i vetinama i naglaenim ueem onih koji su doli zbog poveanja obima aktivnosti preduzea). Planirani odliv i priliv zaposlenih u tekuoj godini: planirani broj zaposlenih na kraju tekue godine (na odreeno i neodreeno vreme); broj zaposlenih koji e napustiti preduzee u 2012. godini (struktuirano po zanimanjima, s naglaenim ueem onih koji su otili zbog smanjenja obima aktivnosti preduzea) i broj lica koja bi bila zaposlena u 2012. godini (struktuirano po zanimanjima, sa evidentiranim posebnim znanjima i vetinama, i naglaenim ueem onih koji su doli zbog poveanja obima aktivnosti preduzea). Zapoljavanje osoba s invaliditetom: broj zaposlenih osoba s invaliditetom (na odreeno i neodreeno vreme) na kraju 2011. godine i broj lica sa invaliditetom koja e biti zaposlena u 2012. godini (struktuirano po zanimanjima, sa evidentiranim posebnim znanjima i vetinama). Problemi prilikom zapoljavanja novih radnika: da li su postojali problemi sa nedostatkom radne snage prilikom popunjavanja slobodnih radnih mesta u 2011. godini; navoenje zanimanja (sa posebnim znanjima i vetinama) koja su teko nali na tritu rada, kao i ukazivanje na razloge nezadovoljenih potreba za radnicima. Nedostajue vetine i potrebe za obukama zaposlenih u preduzeima: pobrojana su posebna znanja, vetine i ire kompetencije koje nedostaju zaposlenima u preduzeu. Celovit upitnik za poslodavce prikazan je u Aneksu* D.

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 16

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

3.2. Kompozicija i reprezentativnost uzorka


Izbor uzorka za 2012. godinu, kao i za 2011, izvren je u Republikom zavodu za statistiku (RZS)11, pri emu je za 2012. koriena ve definisana specifikacija okvira za izbor uzorka i plan uzorka za 2011. Na taj nain obezbeena je uporedivost podataka. Osim toga, metod izbora uzorka omoguio je veliko preklapanje uzoraka za 2012. i 2011. i auriranje uzorka na osnovu podataka iz tekueg stanja Statistikog poslovnog registra (SPR) i podataka o broju zaposlenih zavrnih rauna za 2010.

3.2.1. Osnovni skup


Osnovni skup jedinica ine poslovni subjekti (u daljem tekstu: preduzea) iz Statistikog poslovnog registra (SPR) tekueg stanja (7. 3. 2012) sledeih karakteristika: Odgovarajua pravna lica su: predala finansijski izvetaj za 2010. ili su korisnici budeta Republike Srbije u 2009.12 Preduzetnici su iskljueni ekonomski aktivna prema tekuem stanju SPR po obliku svojine privatna (domaa), strana, meovita, zadruna. Od pravnih jedinica koja su po obliku svojine javna ukljuena su samo javna preduzea (po obliku organizovanja) ona koja imaju 10 i vie zaposlenih ona koja su sa teritorije Republike Srbije (sa Kosova i Metohije ukljuena su samo preduzea iz Kosovsko-mitrovakog okruga) ona koja su prema ekonomskoj aktivnosti razvrstana po pretenoj delatnosti koju obavljaju u skladu sa vaeom Klasifikacijom delatnosti KD (2010) (eng. NACE rev. 2), koja se primenjuje na nacionalnom nivou. Iskljuena su preduzea iz sektora: O Dravna uprava i obavezno socijalno osiguranje P Obrazovanje S Ostale uslune delatnosti T Delatnost domainstva kao poslodavca U Delatnost eksteritorijalnih organizacija i tela.

3.2.2. Stratifikacija
Osnovni skup jedinica stratifikovan je prema: Okruzima u Republici Srbiji na 26 oblasti, 25 okruga sa teritorije Srbije bez Kosova i Metohije i Kosovsko-mitrovaki okrug sa teritorije Kosova i Metohije Sektorima delatnosti klasifikacije KD (2010), s tim to se preduzea iz sektora O, P, S ,T i U ne obuhvataju, a ostala su grupisana u osam makrosektora: 1. A Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo 2. B+D+E Rudarstvo, Snabdevanje elektrinom energijom, gasom i parom, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama
11 Pripremile Olga Melovski Trpinac, Marija Panovi i Marija Klisari 12 Za istraivanje u 2012. nisu bili raspoloivi podaci o budetskim korisnicima i njihovom broju zaposlenih u 2010. Zbog toga je koriena baza budetskih korisnika za 2009. 17

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

C Preraivaka industrija F Graevinarstvo G Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila H+I+J Saobraaj i skladitenje, Usluge smetaja i ishrane, Informisanje i komunikacije 7. K+L Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja, Poslovanje nekretninama 8. M+N+Q+R Strune, naune, inovacijske i tehnike delatnosti, Administrativne i pomone uslune delatnosti, Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru, Umetnost, zabava i rekreacija Preduzea se po veliini dele na: 1. Mala 1049 zaposlenih 2. Srednja 5049 zaposlenih 3. Velika 250 i vie zaposlenih

3. 4. 5. 6.

Veliinska stratifikacija je implicitno ukljuena izborom uzorka ps, tj. proporcionalno veliini bez ponavljanja.

3.2.3. Okvir za izbor uzorka


Okvir za izbor uzorka formiran je iz osnovnog skupa tako to su iskljuena preduzea sa najmanjim prometom iz okruga. Iskljuene su jedinice (preduzea) koje su imale promet manji ili jednak p5 (petom percentilu). Na ovaj nain izbegava se rasipanje uzorka na najmanje aktivna preduzea od kojih je najslabiji odziv oekivan13. Izuzetno, u okviru su zadrane sve banke, osiguravajua drutva i berze. Zadrana su sva preduzea iz osnovnog skupa iz Kosovsko-mitrovakog okruga. U tabeli 4 date su osnovne karakteristike osnovnog skupa i okvira za izbor uzorka. Kao to se primeuje, izostavljen je mali broj preduzea sa malim ueem u ukupnom prometu i broju zaposlenih.

13 Treba imati u vidu da je verovatno da se u grupi preduzea sa najmanjim prometom u uzorakom okviru, koja zbog toga nisu ula u uzorak, potencijalno nalazi natproporcionalan broj preduzea koja imaju neto destrukciju radnih mesta, odnosno u kojima je vei broj otputenih od broja novoprimljenih radnika. U preduzeima iz uzorakog okvira koja nisu ula u uzorak zaposleno je oko 230.000 radnika. Time se delimino moe objasniti precenjivanje neto kreiranih poslova na osnovu ove ankete poslodavaca na makronivou. 18

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Tabela 4. Broj preduzea u osnovnom skupu i uzorakom okviru po okruzima


Broj jedinica u osnovnom skupu 12.329 4.642 414 240 228 357 241 1.362 487 383 237 181 172 366 290 125 108 412 393 365 264 484 76 112 182 181 27 Broj jedinica u okviru 11.669 4395 391 228 216 338 228 1.289 462 361 225 170 163 347 275 117 108 390 372 344 248 457 71 105 171 171 27 Broj zaposlenih u osnovnom skupu 876.939 389.014 18.815 16.679 13.910 20.084 13.603 95.246 23.020 18.590 14.152 16.922 12.112 29.655 19.245 12.924 6.356 23.395 22.083 20.376 19159 29.145 4.155 9.268 8.892 15.933 4.206 Broj zaposlenih u okviru 862.131 383.146 18.303 16.460 13.736 19.745 13.429 93.854 22.652 18.114 13.945 16.710 11.981 29.166 18.719 12.751 6.356 23.005 21.627 19.831 18795 28.467 3.882 9.151 8.456 15.644 4.206 Udeo jedinica okvira u osnovnom skupu (%) 94,65 94,68 94,44 95,00 94,74 94,68 94,61 94,64 94,87 94,26 94,94 93,92 94,77 94,81 94.83 93,60 100,00 94,66 94,66 94.25 93.94 94.42 93,42 93,75 93,96 94,48 100,00 Udeo prometa okvira u osnovnom skupu (%) 99,95 99,96 99,93 99,92 99,88 99,96 99,95 99,96 99,91 99,92 99,92 99,98 99,94 99,94 99,95 99,96 100,00 99,90 99,91 99,94 99,88 99,94 99,98 99,89 99,94 99,97 100,00 Udeo broja zaposlenih okvira u osnovnom skupu (%) 98,31 98,49 97,28 98,69 98,75 98,31 98,72 98,54 98,40 97,44 98,54 98,75 98,92 98,35 97,27 98,66 100,00 98,33 97,94 97,33 98,10 97,67 93,43 98,74 95,10 98,19 100,00

Naziv okruga

UKUPNO GRAD BEOGRAD SEVERNOBAKI OKRUG SREDNjEBANATSKI OKRUG SEVERNOBANATSKI OKRUG JUNOBANATSKI OKRUG ZAPADNOBAKI OKRUG JUNOBAKI OKRUG SREMSKI OKRUG MAVANSKI OKRUG KOLUBARSKI OKRUG PODUNAVSKI OKRUG BRANIEVSKI OKRUG UMADIJSKI OKRUG POMORAVSKI OKRUG BORSKI OKRUG ZAJEARSKI OKRUG ZLATIBORSKI OKRUG MORAVIKI OKRUG RAKI OKRUG RASINSKI OKRUG NIAVSKI OKRUG TOPLIKI OKRUG PIROTSKIOKRUG JABLANIKI OKRUG PINjSKI OKRUG KOSOVSKO-MITROVAKI OKRUG

Izvor: Republiki zavod za statistiku

U tabelama 5 i 6 prikazane su osnovne karakteristike alociranog uzorka po okruzima i makrosektorima. Kao to je prikazano tabelom 5, uoava se da najvie preduzea iz uzorakog okvira i uzorka pripada okruzima Beograd i Juna Baka, to je i prirodno. Ovi okruzi takoe imaju najvei broj zaposlenih. to se tie udela (zastupljenosti) preduzea iz uzorakog okvira u uzorku, najvei obuhvat je u Zajearskom, Toplikom i Kosovsko-mitrovakom okrugu. U tim okruzima udeo
19

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

uzorka u uzorakom okviru je 100 odsto. Okruzi u kojima je udeo preduzea iz uzorka u uzorakom okviru preko 90 odsto su Borski i Pirotski. Ukupni udeo preduzea iz uzorka u uzorakom okviru je 46,7 odsto, dok je udeo zaposlenih iz uzorka u uzorakom okviru 74,6 odsto. Tabela 5. B  roj preduzea i broj zaposlenih u uzorakom okviru i uzorku i udeo preduzea i broja zaposlenih iz uzorka u uzorakom okviru po okruzima
Broj jedinica u okviru 11.669 4.395 391 228 216 338 228 1.289 462 361 225 170 163 347 275 117 108 390 372 344 248 457 71 105 171 171 27 Broj zaposlenih u okviru 862.131 383.146 18.303 16.460 13.736 19.745 13.429 93.854 22.652 18.114 13.945 16.710 11.981 29.166 18.719 12.751 6.356 23.005 21.627 19.831 18.795 28.467 3.882 9.151 8.456 15.644 4.206 Broj jedinica u uzorku 5.450 704 257 184 180 245 177 470 280 242 171 147 146 236 193 106 108 242 222 226 177 263 71 97 143 136 27 Broj zaposlenih u uzorku 643.430 228.172 15.556 15.696 12.889 17.764 12.560 70.282 17.217 15.488 12.660 16.277 11.725 26.232 17.112 12.614 6.356 18.977 18.286 16.450 17.345 23.681 3.882 9.005 7.943 15.055 4.206 Udeo jedinica uzorka u okviru (%) 46,70 16,02 65,73 80,70 83,33 72,49 77,63 36,46 60,61 67,04 76,00 86,47 89,57 68,01 70,18 90,60 100,00 62,05 59,68 65,70 71,37 57,55 100,00 92,38 83,63 79,53 100,00 Udeo zaposlenih iz uzorka u okviru (%) 74,63 59,55 84,99 95,36 93,83 89,97 93,53 74,88 76,01 85,50 90,79 97,41 97,86 89,94 91,42 98,93 100,00 82,49 84,55 82,95 92,29 83,19 100,00 98,40 93,93 96,23 100,00

Okrug

Ukupno GRAD BEOGRAD SEVERNO-BAKI OKRUG SREDNjEBANATSKI OKRUG SEVERNO-BANATSKI OKRUG JUNO-BANATSKI OKRUG ZAPADNO-BAKI OKRUG JUNO-BAKI OKRUG SREMSKI OKRUG MAVANSKI OKRUG KOLUBARSKI OKRUG PODUNAVSKI OKRUG BRANIEVSKI OKRUG UMADIJSKI OKRUG POMORAVSKI OKRUG BORSKI OKRUG ZAJEARSKI KRUG ZLATIBORSKI OKRUG MORAVIKI OKRUG RAKI OKRUG RASINSKI OKRUG NIAVSKI OKRUG TOPLIKI OKRUG PIROTSKI OKRUG JABLANIKI OKRUG PINjSKI OKRUG KOSOVSKO-MITROVAKI OKRUG

Izvor: Republiki zavod za statistiku

to se tie broja preduzea u uzorku (u odnosu na sektore delatnosti) najzastupljenija su preduzea preraivake industrije i trgovine (tabela 6). Udelom preduzea iz uzorka u uzorakom okvi20

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

ru najzastupljeniji su energetski sektori (97,1%). Sektori delatnosti kod kojih je udeo zaposlenih iz uzorka u uzorakom okviru najzastupljeniji (preko 90%) su delatnosti energetskih sektora (sa 99,8%), zatim delatnosti prualaca finansijskih usluga i usluga osiguranja (97,4%) i sektor poljoprivrede, umarstva i ribarstva (93,9%). Tabela 6. B  roj preduzea i broj zaposlenih u uzorakom okviru i uzorku i udeo preduzea i broja zaposlenih iz uzorka u uzorakom okviru po sektorima klasifikacije delatnosti KD2010
Sektori KD2010 Ukupno A B+D+E C F G H+I+J K+L M+N+Q+R Broj jedinica u okviru 11.669 502 410 3.529 1.083 3.190 1.465 157 1.333 Broj zaposlenih u okviru 862.131 30.233 84.779 293.263 64.869 137.568 130.949 45.861 74.609 Broj jedinica u uzorku 5.450 412 398 1.406 652 1.133 726 110 613 Broj zaposlenih u uzorku 643.430 28.378 84.607 213.487 49.898 72.936 104.706 44.693 44.725 Udeo jedinica uzorka u okviru (%) 46,70 82,07 97,07 39,84 60,20 35,52 49,56 70,06 45,99 Udeo zaposlenih iz uzorka u okviru (%) 74,63 93,86 99,80 72,80 76,92 53,02 79,96 97,45 59,95

Izvor: Republiki zavod za statistiku

Detalji o alokaciji i dizajnu uzorka, kao i o sistemu ocenjivanja raznih parametara obeleja koje je pripremio Republiki zavod za statistiku, nalaze se u Aneksu* B.

3.3. Realizacija istraivanja


Na osnovu tabele 7 zakljuuje se da je od 5.452 preduzea iz uzorka anketirano njih 4.029. Registrovana stopa realizacije iznosi 73,9 odsto, to predstavlja visoku stopu realizacije i daje potrebnu pouzdanost i validnost rezultatima analize podataka. Stopa realizacije, u zavisnosti od sektora delatnosti, varira u intervalu od 58,2 odsto, to se odnosi na sektore delatnosti prualaca finansijskih usluga i usluga osiguranja, pa do 85,1 odsto, to se odnosi na energetske sektore delatnosti. U odnosu na veliinu preduzea registrovana stopa realizacije kree se u intervalu od 65,17 odsto za velika preduzea, pa do 74,88 odsto za mala preduzea.

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 21

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 7. Stopa realizacije ankete prema veliini preduzea i sektoru delatnosti


Realizovani uzorak Planirani uzorak Broj preduzea Sektor delatnosti Stopa realizacije % Realizacija uzorka u zavisnosti od veliine preduzea 1049 zaposlenih Stopa realizacije % Broj preduzea 50249 zaposlenih Stopa realizacije % Broj preduzea 250 i vie zaposlenih Stopa realizacije % 8 39 121 27 24 31 21 19 290 61,54 76,47 66,48 58,70 60,00 67,39 55,26 65,52 65,17 89 39 0 90 72 290 Stopa realizacije % 63,57 60,00 0,00 76,92 59,02 65,17 Broj preduzea Broj preduzea

A B+D+E C F G H+I+J K+L M+N+Q+R Ukupno:

407 395 1.421 647 1.140 727 110 605 5.452

331 336 1.053 447 838 523 64 437 4.029

81,33 85,06 74,10 69,09 73,51 71,94 58,18 72,23 73,90

229 153 548 320 670 399 31 351 2.701

82,37 85,00 76,97 68,52 74,28 73,89 64,58 73,13 74,88

94 144 384 100 144 93 12 67 1.038

81,03 87,80 72,87 74,63 72,73 65,96 50,00 69,79 74,14

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Tabela 8. Stopa realizacije ankete prema regionu i veliini preduzea


Realizovani uzorak Planirani uzorak Stopa realizacije % Region, Sektor delatnosti Broj preduzea Realizacija uzorka u zavisnosti od veliine preduzea 1049 zaposlenih Stopa realizacije % Broj preduzea 50249 zaposlenih Stopa realizacije % 63,16 81,64 0,00 77,46 72,38 74,14 Broj preduzea 250 i vie zaposlenih

Beogradski region Region June i Istone Srbije Region Kosovo i Metohija Region umadije i Zapadne Srbije Region Vojvodine Ukupno:

704 1.218 27 1.710 1.793 5.452

454 964 0 1.329 1.282 4.029

64,49 79,15 0,00 77,72 71,50 73,90

245 676 0 916 864 2.701

65,51 79,72 0,00 77,89 72,42 74,88

120 249 0 323 346 1.038

Pregled stope realizacije Ankete prema veliini preduzea i sektorima delatnosti u odnosu na regione dat je u tabeli 8. Na osnovu tabele moe se zakljuiti da je stopa realizacije za Beogradski region bila ispod nacionalnog proseka i iznosila je 64,49 odsto. Isto vai za region Vojvodine, gde je stopa realizacije iznosila 71,50 odsto. U regionu umadije i Zapadne Srbije stopa realizacije bila je iznad proseka i iznosila je 77,72 odsto, dok je za region June i Istone Srbije iznosila 79,15 odsto. Uvia se da je najvii stepen odziva na anketu poslodavaca bio u regionu June i Istone Srbije, dok je najnii bio u Beogradskom regionu. Ove tabele su od izuzetnog znaaja za kompletnu analizu, jer osim to ukazuju na stope realizacije, ukazuju i na broj preduzea po pojedinim delatnostima (u apsolutnom broju), koja su uestvovala u anketi. Ovi apsolutni brojevi preduzea koja su uestvovala u anketi su vani za tumaenje veine narednih tabela ovog izvetaja, u kom e odreene veliine biti prikazane u relativnim izrazima.
22

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

4. Mikro i makro perspektive dinamike zaposlenosti i nezaposlenosti


4.1. Kreiranje i gaenje poslova
Anketa poslodavaca sadri informacije o ukupnoj zaposlenosti u prethodnom periodu, oekivanom kretanju zaposlenosti do kraja 2012. godine, kao i o prethodnom i oekivanom zapoljavanju i smanjenju broja zaposlenih. Ti podaci su nam omoguili da sagledamo bruto i neto stope kreiranja i gaenja poslova na nacionalnom i regionalnom nivou, na nivou pojedinih sektora delatnosti, kao i prema tipu vlasnitva i veliini privrednih subjekata. Bruto stope kreiranja (gaenja) poslova predstavljaju odnos izmeu ukupnog broja novozaposlenih (ugaenih poslova) u privrednim subjektima sa rastuim (opadajuim) obimom aktivnosti i stanja broja zaposlenih na poetku posmatranog perioda. Neto stopa kreiranja poslova proizlazi iz razlike ovih dveju stopa i uzima pozitivnu vrednost ukoliko bruto stopa kreiranja prevazilazi bruto stopu gaenja poslova i obrnuto. Pri tumaenju dobijenih stopa treba imati u vidu da one odraavaju stvarno i oekivano kretanje zaposlenosti samo privrednih subjekata, tj. pravnih lica koja zapoljavaju najmanje 10 radnika, dok preduzetnici i zaposleni kod njih nisu ukljueni u izraunavanja ovih stopa.14 Na osnovu Ankete poslodavaca procenjeno je da su u 2011. godini na nacionalnom nivou bruto stope kreiranja i gaenja poslova iznosile 7,45 i 5,42 odsto respektivno, to je doprinelo pozitivnoj neto stopi kreiranja poslova od 2,03 odsto. Ove stope treba tumaiti sa oprezom. Prevashodno treba imati u vidu da je jedan deo privrednih subjekata iskljuen iz istraivanja. Osim toga, injenica da su anketom prikupljani podaci o prilivu i odlivu lica zaposlenih sa ugovorom o radu na neodreeno i odreeno vreme moe dovesti do precenjivanja ovih stopa u odnosu na stvarne vrednosti. Realno je pretpostaviti da se u grupi preduzea s najmanjim prometom u uzorakom okviru, koja zbog toga nisu ula u uzorak, nalaze uglavnom preduzea koja imaju neto destrukciju radnih mesta, odnosno u kojima je broj otputenih vei od broja novoprimljenih radnika. U preduzeima iz uzorakog okvira koja nisu ula u uzorak zaposleno je oko 230.000 radnika, odnosno oko etvrtina ukupnog okvira, to je veoma znaajan broj. Najzad, mogue je da iz reputacijskih razloga neka preduzea u uzorku, odgovarajui na anketu, tee da sistematski precenjuju broj kreiranih i/ili potcenjuju broj ugaenih poslova ne samo kad je re o planovima za naredni period nego i kada se radi o stvarnom ponaanju u zapoljavanju i otputanju u prethodnom periodu.

4.1.1. Sektori delatnosti


U svetlu definisanja nacionalnih prioriteta razvoja ekonomskih sektora, Vlada Republike Srbije je usvojila strateki dokument kojim se utvruju politike, pravci i smernice razvoja industrije.15 Ovom strategijom definisano je trinaest prioriteta, a u prvom od njih se naglaava da je odriv i dinamian

14 Pogledati deo o metodologiji izbora uzorka 15 Strategija i politika razvoja industrije Republike Srbije od 2011. do 2020. godine, Vlada Republike Srbije, Beograd, jun 2011. 23

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

razvoj industrije primarni strateki razvojni cilj zemlje. U kontekstu praenja industrijskog razvoja veoma je bitno pratiti potencijale i doprinos pojedinih ekonomskih sektora ukupnoj zaposlenosti. Anketa poslodavaca, na osnovu koje se izraunavaju stope kreiranja i gaenja poslova, svrstava privredne subjekte u osam makrosektora, tako da nee biti mogue izraunavanje dinamike kreiranja i gaenja poslova na nivou pojedinanih sektora i grana industrije. U sprovoenju narednih anketa to bi zahtevalo poveanje uzorka preduzea koja posluju u industrijskim sektorima kako bi se postigla statistika reprezentativnost obuhvata industrijskih sektora i grana. I pored pomenutih ogranienja uzorka i njegove uoene pozitivne nagnutosti u smislu precenjivanja kreiranih i potcenjivanja ugaenih poslova, sagledavanje stopa kreiranja i destrukcije poslova je nesumnjivo korisno jer ukazuje na potencijalne pravce kretanja zaposlenosti u datim sektorima delatnosti. Posmatrano po sektorima delatnosti, najvei skepticizam je prisutan kod preduzea koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, pa se oekuje bra dinamika gaenja od kreiranja poslova u sektoru Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo (A). Ohrabrujua je pozitivna tendencija bre dinamike priliva od odliva zaposlenih u industrijskim makrosektorima: Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (G), Strune, naune, inovacijske i tehnike delatnosti, Administrativne i pomone uslune delatnosti, Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru, Umetnost, zabava i rekreacija (M+N+Q+R), Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja, Poslovanje nekretninama (K+L). Tabela 9. Bruto i neto stope kreiranja i gaenja poslova po sektorima delatnosti u procentima
2011. godina Neto stopa kreiranja poslova (+/-) Bruto stopa kreiranja poslova Bruto stopa kreiranja poslova Bruto stopa gaenja poslova Sektor delatnosti: Prognoza za 2012. godinu Neto stopa kreiranja poslova (+/-) Bruto stopa gaenja poslova

A B+D+E C F G H+I+J K+L M+N+Q+R Ukupno:

8,85 2,13 7,20 11,54 11,10 5,67 3,58 8,36 7,45

9,88 1,18 5,55 11,44 6,68 3,76 1,42 5,23 5,42

-1,03 0,95 1,65 0,10 4,42 1,91 2,16 3,13 2,03

5,30 1,62 3,75 6,97 5,41 2,80 0,53 4,28 3,87

2,95 0,73 2,02 6,44 1,78 1,03 1,09 3,45 2,18

2,35 0,89 1,73 0,52 3,63 1,76 -0,56 0,84 1,70

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2011.

Procenjene stope kreiranja i gaenja poslova za 2012. godinu svakako sadre oprezno izjanjavanje anketiranih poslodavaca, naroito kada je re o planiranom odlivu zaposlenih zbog smanjenja obima poslovanja do kraja posmatrane godine. Validnost izraunavanja ovih indikatora na osnovu podataka Ankete svakako e biti potvrena narednim ciklusima istraivanja na izabranom uzorku privrednih subjekata. Kad se anketa ponovi nekoliko puta, bie mogue kalibrirati procene o kreiranju poslova na osnovu uzorka makropodacima o stvarnom kreiranju poslova u uzorakom okviru i privredi kao celini.
24

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Stope kreiranja i gaenja poslova treba posmatrati pojedinano kao odraz tendencije priliva i odliva zaposlenih u datom ekonomskom sektoru, ali i u svetlu apsorpcione moi zapoljavanja odreenog sektora koje se posmatra kroz njegov udeo u ukupnoj zaposlenosti. Stoga sledei grafikon prikazuje strukturu zaposlenosti po posmatranim makrosektorima u trogodinjem periodu, ukljuujui i prognozu za 2012. godinu. Grafikon 2. Struktura broja zaposlenih po sektorima delatnosti u procentima

Iz grafikona 2 vidi se da preraivaka industrija (C) pojedinano ima najvei udeo u ukupnoj strukturi zaposlenih u anketiranom skupu preduzea. Takoe se nazire tendencija blagog smanjenja zaposlenosti u ovom sektoru, to je stvarna karakteristika ove privredne grane, posmatrano u odnosu na ukupnu zaposlenost prema podacima Ankete o radnoj snazi. Slina tendencija se uoava i u sektoru Graevinarstvo (F) i makrosektoru Rudarstvo, Snabdevanje elektrinom energijom, gasom i parom, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama (B,D,E). Udeo sektora Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo (A) u ukupnoj zaposlenosti u uzorku je viestruko manji od uea poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti zato to su u anketi uestvovala samo pravna lica. S druge strane, u sektoru Trgovina (G) uoava se trend blagog porasta zaposlenosti, to takoe pokazuju i zvanini podaci Ankete o radnoj snazi za posmatrane godine. Zaposlenost u makrosektoru Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja i Poslovanje nekretninama (K,L) ima skromno uee u ukupnoj zaposlenosti, koje stagnira na godinjem nivou. Udeo zaposlenih u preduzeima koja posluju u makrosektoru Saobraaj i skladitenje, Usluge smetaja i ishrane i Informisanje i komunikacije (H,I,J) vei je nego udeo ovog sektora u ukupnoj zaposlenosti na nacionalnom nivou. Meutim, stagnacija zaposlenosti koja od 2011. godine pokazuje blagi pad odraava stvarnu dinamiku zaposlenosti ovih sektora delatnosti.

4.1.2. Veliina preduzea


Na osnovu Ankete poslodavaca procenjuje se da privredni subjekti koji zapoljavaju od 50 do 249 lica imaju najviu neto stopu kreiranja poslova (3,26%). Oekuje se da e tokom 2012. godine neto stopa kreiranja poslova biti najvea u preduzeima koja zapoljavaju do 50 lica, to je rezultat viestruko breg priliva od odliva zaposlenih. Ukoliko se posmatraju apsolutne promene u broju zaposlenih prema veliini privrednih subjekata, dobijene vrednosti ukazuju na bri oporavak malih i srednjih privrednih subjekata, a time i na njihovu fleksibilnost kada je re o fluktuacijama ukupnog broja zaposlenih. Na zapoljavanje kod malih privrednih subjekata otpada 33,9 odsto, kod srednjih 38,6, a kod velikih 27,5 odsto ukupnog oekivanog zapoljavanja u 2012.
25

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

godini zbog porasta obima aktivnosti. Privredni subjekti koji zapoljavaju od 10 do 49 ljudi ine oko 23 odsto ukupnog broja zaposlenih u grupi anketiranih preduzea; 29 odsto ine subjekti koji zapoljavaju od 50 do 249 lica; a 48 odsto zapoljavaju veliki privredni subjekti. Stoga, priliv i odliv zaposlenih u velikim preduzeima ima najznaajniji uticaj na ukupna kretanja zaposlenosti u uzorku. Grafikon 3. Bruto i neto stope kreiranja i gaenja poslova prema veliini preduzea u procentima

Ponovo se moe zakljuiti da je uzdranost poslodavaca u davanju podataka o oekivanom odlivu zaposlenih u 2012. godini zbog mogueg pada obima aktivnosti rezultirala porastom oekivanih neto stopa kreiranja poslova u grupi malih privrednih subjekata. Srednji i veliki poslovni sistemi procenili su da e neto porast zaposlenosti u 2012. godini biti manji nego 2011. godine, dok e porast neto stope kreiranja poslova biti zabeleen samo kod malih privrednih subjekata. Izraunate neto stope kreiranja poslova za 2011. i 2012. godinu iznose 2,29 i 2,67 odsto.

4.1.3. Tip vlasnitva


Analiza kreiranja i gaenja poslova u 2011. godini ne ukazuje na vea odstupanja u okviru posmatranih sektora vlasnike strukture. Javna preduzea u 2011. godini imaju visoke stope priliva i odliva zaposlenih na godinjem nivou, dok su privredni subjekti u privatnom vlasnitvu, kao i privredni subjekti u meovitom, zadrunom i drugim oblicima vlasnitva imali samo neto vee stope kreiranja nego gaenja poslova. Na nivou sva tri posmatrana vlasnika sektora u 2011. godini broj kreiranih poslova je prevazilazio broj ugaenih poslova, to je proizvelo pozitivne neto stope kreiranja poslova od 1,90, 3,13 i 2,11 odsto u privatnom, javnom i ostalim sektorima vlasnitva. Oekivanja poslodavaca od privatnih preduzea i privrednih subjekata u meovitom, zadrunom i drugim oblicima vlasnitva privredni su i pozitivni i u 2012. godini, s tim da svi privredni subjekti oekuju skromniji rast zaposlenosti, manji broj ugaenih poslova, ali i manji broj kreiranih. S druge strane, poslodavci u javnom sektoru oekuju gotovo trostruko bru dinamiku kreiranja poslova, uz neto stopu kreiranih poslova od 3,38 odsto. Privredni subjekti koji su po vlasnikoj strukturi razvrstani u meoviti i zadruni oblik svojine takoe u 2012. oekuju pozitivnu neto stopu kreiranja poslova od 2,14 odsto, dok privatna preduzea predviaju da e neto stopa kreiranja poslova u 2012. zabeleiti pad u odnosu na 2011. i iznositi 1,46 odsto.
26

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Grafikon 4. Bruto i neto stope kreiranja i gaenja poslova prema tipu vlasnitva u procentima

4.1.4. Regioni
Region Vojvodine je u 2011. godini imao najviu bruto stopu kreiranja poslova. Meutim, u ovom regionu je istovremeno ostvaren i najvei odliv zaposlenih, tako da je naizgled znaajan rast zaposlenosti doprineo stopi novootvorenih poslova od 2,02 odsto, to je otprilike odgovara nivou republikog proseka. S druge strane, Beogradski region je imao najnie bruto stope kreiranja i gaenja poslova, tako da je neto stopa kreiranja poslova iznosila 2,07 odsto, to je neto vie od prosene neto stope kreiranih poslova u Republici Srbiji. U regionu umadije i Zapadne Srbije ocenjena je najvia neto stopa kreiranja poslova, koja iznosi 2,25 odsto u 2011. godini, te bi to mogao biti vaan indikator oporavka regionalnih ekonomija. Tabela 10. Bruto i neto stope kreiranja i gaenja poslova po regionima u procentima
2011. godina Neto stopa kreiranja poslova (+/-) Bruto stopa kreiranja poslova Bruto stopa kreiranja poslova Bruto stopa gaenja poslova Prognoza za 2012. godina Neto stopa kreiranja poslova (+/-) Bruto stopa gaenja poslova

Region

Beogradski region Region June i Istone Srbije Region Kosova i Metohije Region umadije i Zapadne Srbije Region Vojvodine Ukupno:

7,00 7,05 0,00 7,50 8,52 7,45

4,93 5,46 0,00 5,25 6,51 5,42

2,07 1,59 0,00 2,25 2,02 2,03

2,89 4,96 0,00 4,81 4,43 3,87

1,53 2,19 0,00 2,45 3,25 2,18

1,36 2,77 0,00 2,36 1,18 1,7

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

27

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Na osnovu prognoziranih vrednosti odliva i priliva zaposlenih i neto kreiranih stopa zapoljavanja za 2012. godinu moe se zakljuiti da se najbri oporavak ekonomije oekuje u regionu June i Istone Srbije, regionu umadije i Zapadne Srbije i u Beogradskom regionu. Najnia oekivana neto stopa kreiranja poslova procenjena je za region Vojvodine i znatno je nia od nacionalnog proseka. Analiza podataka iz gornje tabele navodi na zakljuak da su poslodavci bili mnogo umereniji u procenjivanju priliva i odliva zaposlenih za 2012. godinu, i to kako ukupnog broja zaposlenih, tako i broja zaposlenih usled porasta ili pada obima poslovanja. Tek poto se sprovede sledea anketa, moi e da se proceni validnost dobijenih ocena.

4.2. Razvojne perspektive privrednih subjekata


Prema podacima Republikog zavoda za statistiku ukupan broj privrednih subjekata u Srbiji je u periodu od 2004. do 2009. godine kumulativno povean za 10,3 odsto. U 2004. godini bilo je 285.139 privrednih subjekata koji ukljuuju mala i srednja preduzea i preduzetnike, dok je velikih preduzea bilo 769. U periodu od 2004. do 2006. godine je dolo do pada ukupnog broja malih i srednjih preduzea i preduzetnika, da bi se zatim taj opadajui trend prekinuo, tako da je do 2009. godine ukupan broj malih i srednjih preduzea i preduzetnika porastao na 314.827. Istovremeno, broj velikih preduzea permanentno se smanjivao. U 2009. godini bilo ih je svega 529. Da bi se sagledale razvojne perspektive privrednih subjekata u Srbiji, korisno je pratiti dinamiku njihovog otvaranja i gaenja. Na osnovu podataka Agencije za privredne registre u periodu od 2006. do 2009. godine uoava se trend opadanja broja novoosnovanih preduzea, uz istovremeni porast broja ugaenih preduzea. Odnos izmeu broja novoosnovanih i ugaenih preduzea smanjen je sa 7,5 u 2006. na svega 2,8 u 2009. godini. Istovremeno je odnos izmeu novoosnovanih i ugaenih preduzetnikih radnji opao sa 1,7 na 1,1.16 Iako se ovi podaci odnose na mala i srednja preduzea i preduzetnike, oni odraavaju veoma nepovoljnu dinamiku. Kao to je prethodno navedeno, trend smanjenja velikih privrednih subjekata jo je izraeniji. Zakljuci koji su navedeni u prethodnom paragrafu ilustrativno se mogu prikazati na grafikonu koji prikazuje stope otvaranja (gaenja) privrednih subjekata. Podaci se odnose na mala i srednja preduzea i preduzetnike radnje kao procenat novoosnovanih (ugaenih) privrednih subjekata u odnosu na ukupan broj aktivnih privrednih subjekata u posmatranom periodu. Stopa novoosnovanih privrednih subjekata je drastino opala, sa 22,3 odsto u 2006. na 14,9 odsto u 2009. godini, dok je istovremeno stopa gaenja privrednih subjekata poveana sa 10,6 na 12,1 odsto, s tim da je 2009. godine usporena dinamika gaenja privrednih subjekata. Preduzetnike radnje mnogo bre nastaju i povlae se sa trita nego preduzea, tako da je i fluktuacija zaposlenosti u preduzetnikom sektoru daleko vea nego u sektoru malih i srednjih preduzea. Meutim, veoma je nepovoljna slika koju prikazuje stopa otvaranja preduzea. Budui da je stopa otvaranja preduzea u posmatranom periodu vie nego prepolovljena, to su i perspektive veeg porasta novog zapoljavanja u ovom sektoru znatno umanjene.

16 Prema podacima Agencije za privredne registre u Izvetaju o malim i srednjim preduzeima i preduzetnitvu za 2009. godinu, str. 32, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja et al., Beograd, novembar 2010. 28

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Grafikon 5. Stope otvaranja i gaenja privrednih subjekata u procentima

Ukoliko se posmatra 2009. godina, kao godina koja odraava negativne posledice krize i godina koja prethodi Anketi poslodavaca, iz donje tabele se moe uoiti da je u gotovo svim ekonomskim pokazateljima poslovanja privrednih subjekata (ukljueni su samo privredni subjekti u nefinansijskom sektoru) ostvareno pogoranje u odnosu na 2008. godinu. Najrezistentnija na krizu su bila mikropreduzea i preduzetnici, iji apsolutni broj se nije smanjio nego se ak i poveao, dok je u grupi srednjih i velikih preduzea dolo do znaajnog pada ukupnog broja privrednih subjekata. Ovakve tendencije su se negativno odrazile i na kretanja broja zaposlenih u posmatranim kategorijama privrednih subjekata, tako da je, izraeno u apsolutnim brojevima, daleko vei odliv zaposlenih zabeleen u srednjim i velikim preduzeima, nego u mikro preduzeima i preduzetnikim radnjama. Bruto dodata vrednost je manje opala u velikim preduzeima, ali spoljnotrgovinska aktivnost velikih preduzea je daleko znaajnije pogorana nego kod ostalih privrednih subjekata. Meutim, mikro preduzea i preduzetnici su podneli znaajan rizik gubitka profita u poreenju sa velikim preduzeima kod kojih je u 2009. godini izmeren porast profita. Tabela 11. Stope rasta (pada) pokazatelja poslovanja nefinansijskog sektora, u % Promena 2009. u odnosu na 2008. godinu
Preduzetnici Broj preduzea Broj zaposlenih Promet BDV Izvoz Uvoz Spoljnotrgovinski deficit Profit Stopa profitabilnosti 5,3 -10,7 -12,2 -9,0 -13,3 -18,4 -56,4 -10,1 -1,1 Mikro 0,9 -0,3 -15,1 -14,7 -6,0 -25,4 -34,1 -25,3 -12,3 Mala -5,2 -6,2 -19,9 -12,5 -17,8 -32,6 -37,8 -16,5 -4,6 Srednja -7,7 -8,1 -10,6 -9,8 -4,9 -14,1 -23,8 -10,8 -1,0 MSPP 3,7 -7,2 -14,7 -11,2 -8,9 -24,2 -33,1 -15,6 -5,0 Velika -6,9 -5,0 -19,4 -4,8 -24,2 -25,5 -28,1 1,8 6,8 Ukupno 3,7 -6,5 -16,2 -8,6 -17,2 -24,7 -31,8 -8,4 0,1

Izvor: Republiki zavod za razvoj na osnovu podataka Republikog zavoda za statistiku u Izvetaju o malim i srednjim preduzeima i preduzetnitvu za 2009. godinu, str. 6, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja et al., Beograd, novembar 2010.

29

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Potkraj 2009. godine, Vlada Republike Srbije je donela Odluku o maksimalnom broju zaposlenih u organima dravne uprave, javnim agencijama i organizacijama za obavezno socijalno osiguranje. Ova Odluka je trebalo da bude smernica za utvrivanje ukupnog (i potrebnog) broja zaposlenih u navedenim dravnim slubama, naroito usled pojaanog pritiska javnih izdataka na rast budetskog deficita. Donja tabela prikazuje dinamiku kretanja broja zaposlenih u organima dravne uprave i javnim preduzeima. Naime, Anketom poslodavaca nije obuhvaena drava kao poslodavac, izuzev kada je re o javnim preduzeima. Dinamika kretanja zaposlenosti u javnom sektoru, usled pomenutih budetskih ogranienja, je donekle predvidiva, a Anketom poslodavaca su bili obuhvaeni oni segmenti privrede ije poslovanje je podlonije unutranjim i spoljnim trinim uticajima. Tabela 12. Zaposleni u dravnoj upravi i javnim preduzeima*, u hiljadama
Budet Administracija svi nivoi Obrazovanje i kultura Zdravstvo i socijalni rad Javna preduzea Javna dravna Javna lokalna 2006 316 59 117 140 164 103 61 2007 318 59 121 138 159 100 59 2008 325 60 124 141 158 100 58 2009 330 64 124 142 147 90 57

Izvor: Republiki zavod za razvoj na osnovu podataka Republikog zavoda za statistiku u Izvetaju o malim i srednjim preduzeima i preduzetnitvu za 2009. godinu, str. 176, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja et al., Beograd, novembar 2010. * Nisu ukljuena lica zaposlena u vojsci, policiji i drugim bezbednosnim slubama.

Stope kreiranja i gaenja poslova koje smo analizirali na poetku ovog poglavlja, kao i sagledavanje njihove pozitivne ili negative razlike, odraavaju prve pozitivne ili negativne signale u pravcima kretanja privrede koji su uslovljeni ostvarenim ili oekivanim rastom odnosno padom obima poslovanja. Stoga, stope kreiranja i gaenja poslova odraavaju trino prilagoavanje privrednih subjekata i nisu nuno potcenjene time to je iz ukupne zaposlenosti iskljuen deo koji se odnosi na dravnu administraciju i pratee javne slube.

30

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

5. Analiza podataka i rezultati ankete


5.1. Kretanje zaposlenosti u 2011. godini
Na osnovu Ankete poslodavaca koja je sprovedena na teritoriji cele Republike i dobijenih podataka prikazanih u tabelama 13 i 14, moe se zakljuiti da je u 2011. godini ostvarena priblina ravnotea u kretanju ukupnog broja radnika koji su napustili preduzee i ukupnog broja radnika koji su se zapoljavali. Podaci o broju lica koja su napustila anketirana preduzea u periodu od jedne godine (Tabela 13) pokazuju da je najvei odliv zabeleen u grupi treeg i etvrtog stepena strune spreme, zatim u grupi sa prvim stepenom strune spreme. Analiza podataka o smanjenju ukupnog broja zaposlenih po sektorima delatnosti pokazuje da je do najveeg pada zaposlenosti dolo u onim preduzeima koja obavljaju delatnost u preraivakoj industriji, trgovini i popravci motornih vozila, kao i u sektoru poslovnih usluga. U ovim sektorima delatnosti je zabeleeno i znaajno smanjenje broja zaposlenih usled pada obima aktivnosti, i to naroito u preraivakoj industriji. Meutim, znaajan udeo pada broja zaposlenih, usled ovih razloga, zabeleen je jo i u sektoru graevinarstva. Posmatrano po sektorima delatnosti i regionima (Tabela A2 u aneksu*) smanjenja zaposlenih najvie je bilo (redom) u regionu Vojvodine, zatim u Beogradskom regionu, zatim regionu umadije i Zapadne Srbije, i na kraju u regionu June i Istone Srbije. Dati redosled smanjenja broja zaposlenih po regionima je oekivan, shodno broju zaposlenih lica u tim regionima. Isti je i redosled po regionima, ali za poveanje broja zaposlenih (dato u Tabeli A3 aneksa*). Kada se istovremeno uporede podaci o smanjenju i poveanju broja zaposlenih po regionima moemo konstatovati da je do umerenog pada dolo u Beogradskom regionu i regionu Vojvodine, dok je u regionu umadije i Zapadne Srbije, kao i u regionu June i Istone Srbije zabeleen porast broja zaposlenih.

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 31

Tabela 13. Smanjenje broja zaposlenih po sektorima delatnosti i stepenu strune spreme
I 1.775 1.257 1.457 472 7.791 3.448 3.883 2.765 1.866 993 1.387 618 38 8 5.090 1.383 23.287 8.711 169 824 36.791 310 2.392 7 47 38 120 2.812 160 4.170 742 23.531 444 1.455 1.551 1.120 4.604 3.367 213 42 12 12 93 74 1.047 138 3.468 3.376 67 245 278 73 295 59 236 128 3.315 464 10.747 6.699 115 1.075 1.399 2.743 402 13 65 7 39 5 9 5 41 10 19 9 224 1.882 4.251 1.033 18 318 21 1.612 6.202 2.259 372 555 53 406 579 238 1.246 602 902 161 1.023 303 1.348 455 6.845 4.021 12.951 4.493 527 959 86 1.391 3 0 10 0 0 0 30 6 28 11 46 3 127 21 281 89 2 20 0 44 0 268 951 546 66 82 8 178 0 0 0 0 0 0 0 26 0 7 0 0 0 6 0 40 370 403 239 0 43 2 59 1 0 608 776 410 2 72 2 180 11 1 3.836 2.373 3.556 929 32.222 14.907 11.994 7.633 22.275 8.895 11.915 4.355 4.406 615 13.712 3.787 103.917 II III IV V VI-1 VI-2 VII-1 VII-2 VIII Ukupno:

Stepen strune spreme

Ukupno

Pad obima aktivnosti

B+D+E

Ukupno

Pad obima aktivnosti

Ukupno

Pad obima aktivnosti

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Ukupno

Pad obima aktivnosti

Sektor delatnosti

Ukupno

32

Pad obima aktivnosti

H+I+J

Ukupno

Pad obima aktivnosti

K+L

Ukupno

Pad obima aktivnosti

M+N+Q+R

Ukupno

Pad obima aktivnosti

Ukupno

Tabela 14. Poveanje broja zaposlenih po sektorima delatnosti i stepenu strune spreme
I 1.170 857 1.439 793 7.288 4.012 2.930 2.232 1.597 1.061 1.909 1.257 73 65 4.311 2.495 20.718 9.298 318 1.660 41.372 453 2.468 5 194 895 2.667 844 22.664 30 262 3.443 323 2.393 1.457 37 9 0 48 16 706 680 5.335 2.811 171 317 7.470 4.150 68 506 351 122 192 23 172 109 2.928 645 13.648 7.695 139 982 34 20 15 11 51 25 20 10 228 1.459 3.435 224 10 63 11 1.785 4.550 670 13 204 21 566 265 2.291 1.190 1.576 956 1.553 342 1.421 509 9.588 2.932 8.576 2.581 128 386 12 706 4.994 13.338 4.520 303 851 67 1.648 16 9 19 0 0 0 30 9 9 0 112 97 199 92 479 130 8 60 5 115 1 227 930 526 22 140 12 336 7 0 0 0 0 0 0 1 1 7 3 4 0 2 0 13 361 551 219 0 17 7 110 6 0 484 840 331 1 37 8 197 6 0 3.074 2.127 3.640 1.683 33.026 19.343 10.758 7.700 27.033 14.783 12.885 6.568 5.627 1.549 11.672 6.058 107.715 II III IV V VI-1 VI-2 VII-1 VII-2 VIII Ukupno:

Stepen strune spreme

Ukupno

Rast obima aktivnosti

B+D+E

Ukupno

Rast obima aktivnosti

Ukupno

Rast obima aktivnosti

Ukupno

Rast obima aktivnosti

Sektor delatnosti

Ukupno

33

Rast obima aktivnosti

H+I+J

Ukupno

Rast obima aktivnosti

K+L

Ukupno

Rast obima aktivnosti

M+N+Q+R

Ukupno

Rast obima aktivnosti

Ukupno

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2011.

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Istovremeno, analiza zapoljavanja lica po stepenu strunosti ukazuje na to da je i najvei priliv zaposlenih u 2011. godini zabeleen u grupi zanimanja treeg i etvrtog, zatim i u okviru prvog stepena strune spreme (Tabela 14). Najvea fluktuacija zaposlenih je zabeleena u sektorima preraivake industrije (C) i trgovine (G). Takoe, znaajno poveanje zaposlenosti, usled rasta obima aktivnosti anketiranih preduzea, zabeleeno je prevashodno u preraivakoj industriji (C), trgovini (G) i graevinarstvu (F). to se tie potrebe poslodavaca za posebnim znanjima i vetinama i kompetencijama lica zaposlenih u prethodnoj godini (dato tabelama A4, A5 i A6 u aneksu*) najvie dominiraju prenosiva znanja i vetine, kao i ire kompetencije i line karakteristike. Zahteve vezane za posebna struna, prenosiva znanja i vetine, kao i ire kompetencije i line karakteristike poslodavci su uglavnom vezivali za zanimanja III, IV, i VII stepena strune spreme. U grupi strunih posebnih znanja i vetina, najzastupljenija su bila tehniko-tehnoloka, kao i drutveno-humanistika znanja i vetine. Od prenosivih znanja i vetina, najvie su traena znanja i vetine iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, strani jezici i posedovanje razliitih vrsta dozvola. U odnosu na stepen strune spreme, u III, IV, VI-1 i VII-1 stepenu najtraenija su bila znanja i vetine iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, a u III i IV stepenu razliite vrste dozvola. U pogledu irih kompetencija i linih karakteristika najzastupljeniji zahtevi su se odnosili na: spremnost na timski rad, preciznost, uslunost i komunikativnost. U odnosu na stepen strune spreme, najtraenije osobine u okviru I stepena su: motivisanost i spremnost na timski rad, u okviru II stepena: preciznost, III stepena: uslunost, IV i V stepena: komunikativnost, VI-1 stepena: orijentisanost ka klijentima i VII-1 stepena: inicijativnost i preduzimljivost.

5.2. Oekivano kretanje zaposlenosti do kraja 2012. godine


Podaci prikazani u tabelama 15 i 16 ukazuju na znaajan optimizam anketiranih preduzea u pogledu oekivanog kretanja zaposlenosti do kraja 2012. godine. Permanentan uzorak preduzea u narednom ciklusu ankete e biti znaajna potvrda validnosti odgovora anketiranih preduzea u smislu poreenja oekivanog i stvarnog kretanja zaposlenosti u prethodnoj godini, tj. godini za koju je raena kratkorona prognoza. Tendencije u pogledu odliva zaposlenih prema strunoj spremi iz 2011. godine prenose se i u 2012. godinu. Posmatrano po sektorima delatnosti, najvei odliv oekuje se u preraivakoj industriji (C), sektoru graevinarstva (F) i trgovinskom sektoru (G). Ova tendencija se zadrava i kod smanjenja zaposlenosti usled oekivanog pada obima aktivnosti, s tim to se navedenim sektorima pridruuje i sektor ostalih poslovnih usluga.

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 34

Tabela 15. Planirano smanjenje broja zaposlenih po sektorima delatnosti i stepenu strune spreme
I 601 489 841 352 2.889 1.883 1.474 1.120 836 669 309 152 73 0 1.985 1.043 9.008 3.572 6 699 11.250 46 1.017 0 0 437 1.164 316 8.121 2 52 2.138 119 468 293 0 2 0 3 0 188 511 1.349 591 26 40 994 491 19 142 96 38 70 19 60 35 1.132 95 2.906 1.283 21 390 11 9 0 0 0 0 44 44 70 536 1.225 1.160 1 192 1 608 1.609 1.336 15 252 8 153 21 211 94 492 130 350 19 721 287 2.399 651 1.837 737 25 112 0 161 2.098 3.646 1.272 57 207 0 361 0 0 0 0 2 1 47 0 5 0 0 0 57 18 131 42 6 8 3 19 0 68 337 245 65 43 6 88 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 3 3 54 102 35 0 5 0 6 2 0 144 334 93 0 14 1 24 4 0 1.214 691 1.692 578 10.531 5.406 5.457 4.257 5.753 2.460 3.420 1.200 2.691 476 5.042 2.431 35.800 II III IV V VI-1 VI-2 VII-1 VII-2 VIII Ukupno:

Stepen strune spreme

Ukupno

Pad obima aktivnosti

B+D+E

Ukupno

Pad obima aktivnosti

Ukupno

Pad obima aktivnosti

Ukupno

Pad obima aktivnosti

Sektor delatnosti Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Ukupno

35

Pad obima aktivnosti

H+I+J

Ukupno

Pad obima aktivnosti

K+L

Ukupno

Pad obima aktivnosti

M+N+Q+R

Ukupno

Pad obima aktivnosti

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Ukupno

Tabela 16. Planirano poveanje broja zaposlenih po sektorima delatnosti i stepenu strune spreme
I 532 452 1.053 574 2.914 2.031 1.411 1.106 1.466 1.347 304 182 31 3 2.645 1.536 10.357 5.204 87 731 18.982 138 1.059 0 48 27 574 233 8.871 6 57 1.745 227 953 814 17 0 0 67 19 236 536 2.029 1.092 54 148 3.504 1.511 1 180 287 247 91 16 35 20 1.136 230 5.167 2.978 6 361 837 2.435 73 42 11 0 14 13 6 6 1 0 10 6 52 967 2.834 185 50 42 0 1.263 4.767 1.402 9 141 11 423 302 99 1.158 763 1.131 798 705 136 836 389 5.267 2.685 6.837 1.871 41 266 18 830 0 0 0 0 0 0 18 3 2 0 11 0 32 174 245 163 2 16 0 106 0 212 477 317 14 34 3 219 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 371 319 37 5 9 0 47 0 0 429 523 110 5 20 0 85 0 0 1.703 1.241 2.331 1.281 15.462 10.047 5.791 4.603 11.380 7.466 5.457 3.247 2.638 229 5.375 3.021 50.137 II III IV V VI-1 VI-2 VII-1 VII-2 VIII Ukupno:

Stepen strune spreme

Ukupno

Rast obima aktivnosti

B+D+E

Ukupno

Rast obima aktivnosti

Ukupno

Rast obima aktivnosti

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Ukupno

Rast obima aktivnosti

Sektor delatnosti Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

36

Ukupno

Rast obima aktivnosti

H+I+J

Ukupno

Rast obima aktivnosti

K+L

Ukupno

Rast obima aktivnosti

M+N+Q+R

Ukupno

Rast obima aktivnosti

Ukupno

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Preduzea koja posluju u delatnostima preraivake industrije, graevinarstva i trgovine oekuju visok priliv zaposlenih (Tabela 16). Istovremeno, taj priliv zaposlenih e u znaajnoj meri biti uslovljen oekivanim porastom obima privredne aktivnosti u ovim sektorima. Meutim, u pogledu odnosa izmeu ukupnog oekivanog zapoljavanja i zapoljavanja oekivanog zbog rasta obima aktivnosti, najpovoljnije tendencije oekuju preduzea koja posluju u sektorima graevinarstva i poljoprivrede. to se tie planiranog smanjenja i poveanja broja zaposlenih po sektorima delatnosti i regionima, u svakom regionu se planira vee poveanje u odnosu na smanjenje broja zaposlenih, osim u regionu Vojvodine, gde se u sektoru graevinarstva oekuje smanjenje broja zaposlenih kao rezultat velikog pada obima aktivnosti u ovom sektoru (Tabele A7 i A8 iz aneksa*). Kod planiranog smanjenja broja zaposlenih po regionima, u Beogradskom regionu se oekuje ukupno najvee smanjenje po sektorima finansijskih usluga. U Beogradu se i inae po osnovu pada obima aktivnosti oekuje najvee planirano smanjenje broja zaposlenih. U ostalim regionima, preduzea planiraju ukupno smanjenje broja zaposlenih u sektoru preraivake industrije. Takoe, u ovim regionima, u sektoru preraivake industrije, bie najvee planirano smanjenje broja zaposlenih i kada je pokazatelj obima aktivnosti u pitanju. to se tie planiranog poveanja broja zaposlenih po sektorima delatnosti i regionima, situacija je sledea: u regionu Vojvodine, umadije i Zapadne Srbije, June i Istone Srbije, planirano ukupno poveanje oekuje se u sektoru preraivake industrije. U ovim regionima i u ovom sektoru oekuje se najvee poveanje po osnovu rasta obima aktivnosti. U Beogradskom regionu, najvee planirano ukupno poveanje broja zaposlenih oekuje se u sektoru trgovine. U ovom regionu i u ovom sektoru oekuje se najvee poveanje broja zaposlenih, kada je u pitanju rast obima aktivnosti. Kod planiranog poveanja broja zaposlenih prema veliini preduzea i stepenu strune spreme (Tabela A9 u aneksu*) moemo konstatovati da se najvee planirano poveanje oekuje u tranji za zaposlenima III i I stepenu strune spreme. Kod poveanja zaposlenosti prema veliinu preduzea, postoje dva aspekta: ukupno planirano poveanje broja zaposlenih; i poveanje broja zaposlenih u odnosu na rast obima aktivnosti preduzea. U odnosu na rast obima aktivnosti, kao i u odnosu na ukupno planirano poveanje, najvei broj planiranih zapoljavanja se oekuje kod srednjih preduzea. Ako posmatramo rast obima zaposlenosti u odnosu na ukupno poveanje broja zaposlenih, taj odnos polako opada sa rastom veliine preduzea. Naime, kod malih preduzea taj odnos iznosi blizu 66%, kod srednjih preduzea iznosi oko 62%, a kod velikih preduzea oko 58%. U pogledu potreba poslodavaca za posebnim znanjima i vetinama i kompetencijama lica ije zapoljavanje oekuju tokom 2011. godine (Tabela 17), u odgovorima poslodavaca dominiraju ire kompetencije i line karakteristike, prenosiva posebna znanja i vetine, a najslabije su zastupljena struna posebna znanja i vetine. Najvei broj odgovora preduzea se vezuje za oekivanja za dodatnim znanjima i vetinama lica sa III i IV stepenom strune spreme i lica sa fakultetskim
* Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 37

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

obrazovanjem, dok se ire kompetencije i line karakteristike sve vie oekuju i kod lica sa viim obrazovanjem. Tabela 17. P  otrebe poslodavca za strunim i prenosivim znanjima i vetinama i irim kompetencijama kod planiranog zapoljavanja prema strunoj spremi
Stepen strune spreme I II III IV V VI 1 VI 2 VII 1 Ukupno: Struna posebna znanja i vetine 6 14 77 65 2 1 0 68 233 Prenosiva posebna znanja i vetine 0 7 208 357 11 97 5 278 964 ire kompetencije i line karakteristike 8 54 321 459 10 97 5 185 1.140

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Ako posmatramo posebno struna znanja i vetine dolazimo do zakljuka, da su najzastupljeniji zahtevi iz oblasti tehniko-tehnolokih i drutveno-humanistikih znanja i vetina (tabele A10, A11 i A12 u Aneksu*). Ukoliko posebno analiziramo prenosiva znanja i vetine, poslodavci su najvie iskazali potrebe za znanjima iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, zatim stranih jezika, kao i za posedovanjem razliitih vrsta dozvola. Od irih kompetencija i linih karakteristika, kod potreba poslodavaca za posebnim znanjima i vetinama kod planiranog zapoljavanja, najzastupljenije su sledee karakteristike: 1. preciznost 2. komunikativnost 3. uslunost 4. spremnost na timski rad 5. motivisanost.

5.3. Dinamika analiza potreba poslodavaca za zanimanjima i vetinama


U ovom delu emo se baviti analizom kratkoronih potreba poslodavaca za specifinim zanimanjima i u manjoj meri analizom posebnih znanja i vetina. Naime, poslodavci nisu u dovoljnoj meri identifikovali posebnosti koje se vezuju za kompetencije i posebna znanja i vetine. To se naroito uoava kroz analizu potreba trita na nivou pojedinih oblasti. Analizu pojedinanih zanimanja emo zasnivati na iskazima potreba poslodavaca uzimajui priliv i odliv zaposlenih po zanimanjima u 2011. godini kao bazu za praenje kratkoronih potreba koje se prenose i u 2012. godinu. Da bismo ujednaili tumaenje iskazanih potreba za specifinim zanimanjima, poi emo od jedne od definicija koja pod zanimanjima podrazumeva opis konkretnog posla

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 38

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

sa svim zadacima koje taj posao podrazumeva, zahtevima, pozicijom, funkcijom i sl. (CEDEFOP, 2010). S druge strane, pod posebnim znanjima i vetinama se podrazumeva odreeni (najvii) nivo kvalifikacija (kompetencija) koje treba da poseduju lica koja se zapoljavaju radi obavljanja odreenog posla (CEDEFOP, 2010). Prilagoavanje potrebama savremenog trita rada zahteva sistematino praenje i analizu planiranja potreba za odreenim zanimanjima i vetinama, kao i gledanje unapred da bi se odgovorilo na zahteve privrede. Dakle, za rezultate tih analiza trebalo bi da budu podjednako zainteresovani i poslodavci i oni koji se bave kreiranjem i sprovoenjem relevantnih politika. Stoga, jedna od najvanijih karakteristika radne snage jeste njena kvalifikaciona odnosno obrazovna struktura. Zemlje Evropske unije pomno analiziraju i predviaju kvalifikacionu strukturu ponude radne snage i promene u potrebama za kvalifikacijama. Posmatrano prema stepenu strunosti, analiza uraena za 27 zemalja Evropske unije (EU-27) ukazuje na promene u strukturi ponude radne snage populacije starosti 15 godina i vie koje e se deavati do 2020. godine. Udeo nestrunih lica e se 2020. godine smanjiti na 16,1%, sa 22,5% koliko je iznosio 2010. godine, dok e se udeo lica sa srednjim nivoom strunosti i visokostrunih lica poveati sa 49,9% na 50,4% i sa 27,7% na 35,5% u 2020. godini.17 U Nacionalnoj strategiji zapoljavanja Republike Srbije za period do 2020. godine se ne predvia budua obrazovna struktura ponude radne snage u Srbiji, ali se predvia struktura zaposlenih prema agregiranim sektorima delatnosti. Prema projekcijama datim za 2020. godinu, predvia se da e u Srbiji poljoprivreda ukupno zapoljavati 21,6%, industrija 26,4%, a usluge 52,1%. Ove projekcije se zasnivaju na podacima iz 2010. godine kada je struktura zaposlenosti po sektorima bila sledea: poljoprivreda 24,4%, industrija 24,2% i usluge 51,4%% zaposlenih.18 Srbija jo uvek nije usvojila Nacionalni sistem klasifikacije zanimanja koji predvia harmonizaciju sa meunarodnim standardima i principima za razvoj sistema klasifikacije zanimanja ISCO-08. I sama Nacionalna strategija zapoljavanja do 2020. godine, postojee nazive zanimanja i struna zvanja naziva zastarelim i prevazienim. Meutim, do usvajanja novog harmonizovanog sistema klasifikacije zanimanja, u Anketi poslodavaca i u analizi koja predstoji, koristie se nazivi zanimanja iz vaeeg ifrarnika zanimanja i stepena strune spreme.19 Tabela 18 prikazuje procenu kratkorone dinamike priliva zaposlenih na osnovu Ankete poslodavaca, i to ukupnog broja zaposlenih, zamene zaposlenih na postojeim poslovima (usled odlaska u penziju, sporazumnog prekida radnog odnosa, isteka ugovora o radu na odreeno vreme i sl.) i novog zapoljavanja usled porasta obima poslovanja (otvaranje novih poslova). U 2011. godini vei priliv zaposlenih je ostvaren kao rezultat otvaranja novih radnih mesta 56%, dok je 44% ukupnog priliva bio rezultat zamene zaposlenih na postojeim poslova. Podaci za 2012. godinu pokazuju da se oekuje mnogo manji priliv zaposlenih, ali da e vei deo priliva biti rezultat novog zapoljavanja (62%). Ukoliko se posmatra struktura priliva zaposlenih po stepenu strunosti, izmeu dve posmatrane godine oekuje se smanjenje zapoljavanja lica u svim stepenima obrazovanja. Ove podatke treba tumaiti sa oprezom. Tek kada se uspostavi kontinuitet u sprovoenju ankete, moi e se pristupiti njihovom tumaenju sa veom preciznou.

17 CEDEFOP (2010), Skills Supply and Demand in Europe: Medium-Term Forecast up to 2020. 18 Vlada Republike Srbije (2011), Nacionalna strategija zapoljavanja za period 2011-2020. godine, Beograd, maj 2011. 19 Republiki zavod za trite rada Srbije i Zavod za zapoljavanje Crne Gore, Prirunik o evidencijama u oblasti zapoljavanja: uputstvo, obrasci prijava i izvetaja i kodeks ifara, Savremena administracija, 1998. 39

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 18. Kratkorona dinamika priliva zaposlenih prema stepenu strune spreme
2011. godina Stepen strune spreme Zamena postojeih poslova 7.946 3.491 16.614 12.164 439 1.642 127 5.395 77 9 47.904 Prognoza za 2012. godinu Zamena postojeih poslova 3.126 2.097 5.980 4.611 141 496 16 2.506 29 1 19.002

Ukupno

Novi poslovi

Ukupno

Novi poslovi

I II III IV V VI 1 VI 2 VII 1 VII 2 VIII Ukupno:

20.718 9.298 41.372 22.664 706 2.928 228 9.588 199 13 107.715

12.772 5.807 24.758 10.500 267 1.286 101 4.193 122 4 59.811

10.357 5.204 18.982 8.871 236 1.136 52 5.267 32 1 50.137

7.231 3.107 13.002 4.260 95 640 36 2.761 3 0 31.135

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Tabela 19 prikazuje kratkoronu dinamiku odliva zaposlenih u 2011. i oekivani odliv u 2012. godini na nivou ukupnog broja lica. Ona predstavlja prikaz ugaenih poslova koji se objanjavaju kao odliv zaposlenih usled zatvaranja preduzea, steaja, prelaska zaposlenih kod drugog poslodavca i sl, kao i gubitak poslova zbog pada obima aktivnosti. Od ukupnog procenjenog odliva zaposlenih u 2011. godini 42 odsto posledica su gubitka poslova zbog privrednih kontrakcija, a ostalih 58 odsto su poslovi ugaeni usled ostalih navedenih razloga. Prema kratkoronim oekivanjima za 2012. godinu, udeo gubitka poslova bio bi podjednak i zbog pada obima poslovanja i zbog privrednih kontrakcija. Oekivani odliv zaposlenih u 2012. godini iznosi skoro 1/3 u odnosu na odliv procenjen u 2011. godini. Kvalifikaciona struktura odliva zaposlenih izmeu dve posmatrane godine vie se menja nego kvalifikaciona struktura priliva zaposlenih. Naime, u strukturi odliva zaposlenih uoava se blagi porast udela nestrunih i lica sa srednjim nivoom strunosti, dok se istovremeno blago smanjuje udeo lica sa viim i visokim obrazovanjem. U ukupnom planiranom odlivu zaposlenih nestruna lica ine 31 odsto, lica sa srednjim nivoom strunosti 59 odsto, a lica sa viim i visokim obrazovanjem 10 odsto. Ukoliko izuzmemo lica koja ne poseduju nikakve kvalifikacije ili poseduju veoma nizak nivo kvalifikacija, zabrinjavajue je saznanje da su lica sa srednjim nivoom strunosti (III, IV i V stepen strune spreme) izloena visokom riziku od gubitka posla. Ovo saznanje je takoe relevantno za sagledavanje buduih strategija aktivne politike zapoljavanja koja e biti usmerena ka permanentnom unapreivanju linih kompetencija ponude radne snage.

40

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Tabela 19. Kratkorona dinamika odliva zaposlenih prema stepenu strune spreme
2011. godina Stepen strune spreme Pad obima aktivnosti 10.944 4.160 15.423 8.818 582 1.188 91 2.268 21 0 43.494 Prognoza za 2012. godinu Pad obima aktivnosti 5.708 1.424 5.456 3.511 51 551 57 737 3 3 17.499

Ukupno

Ugaeni poslovi

Ukupno

Ugaeni poslovi

I II III IV V VI-1 VI-2 VII-1 VII-2 VIII Ukupno:

23.287 8.711 36.791 23.531 1.047 3.315 224 6.845 127 40 103.917

12.343 4.551 21.368 14.713 465 2.127 133 4.577 106 40 60.423

9.008 3.572 11.250 8.121 188 1.132 70 2.399 57 3 35.800

3.300 2.148 5.794 4.610 137 581 13 1.662 54 0 18.301

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

5.4. Procena kratkorone dinamike priliva zaposlenih po zanimanjima i sektorima delatnosti


U nastavku ovog poglavlja bie analizirana kratkorona dinamika priliva zaposlenih u 2011. godini sa oekivanjima za 2012. godinu po sektorima delatnosti. U analizi koja predstoji osvrnuemo se na tranju za pojedinanim zanimanjima u nekoliko izabranih sektora delatnosti koji imaju znaajan udeo u strukturi ukupnog broja zaposlenih. Kretanje priliva zaposlenih po zanimanjima za ostale sektore delatnosti prikazali smo u tabelama 20, 21, 22 i 23. U svim tabelama smo prikazali do tri najfrekventnija zanimanja na nivou svakog stepena strune spreme, polazei od rangiranja priliva lica u odreenom zanimanju. Pritom je 2011. godina bazna godina, u odnosu na koju posmatramo promene u kretanjima potreba za pojedinim zanimanjima. Ovaj prikaz potreba za zanimanjima zasnovan je na oslukivanju stavova poslodavaca kroz anketu i predstavlja nain da se kroz naredne cikluse anketa uspostavi barometar zanimanja i vetina, naroito na nivou oblasti i regiona. U sektoru Preraivaka industrija (C) najvei priliv, bilo ukupan bilo na nivou pojedinanih zanimanja, ostvaren je u grupi lica bez zanimanja i strune spreme (I SSS-NK), i to kako u 2011. godini, tako i u oekivanjima za 2012. godinu. Takoe je interesantno uoiti da se ova lica zapoljavaju najee na novim poslovima. Kada je re o II stepenu strune spreme, najtraenija zanimanja u 2011. godini bila su iva tekstila, paker i pomoni priueni elektromonter, dok su se u grupi strunih zanimanja III stepena najee zapoljavala lica sa zanimanjima bravar, prodavac (III SSS i KV) i iva konfekcije. Za zanimanja koja zahtevaju IV stepen strune spreme kao to su prodavac i ekonomski tehniar, koja su se najee zapoljavala u 2011. godini, u 2012. godini nee postojati proirena tranja, izuzev za zanimanjem mainski tehniar konstruktor. Zanimanja koja zahtevaju VII-1 stepen strunosti kao to su diplomirani ekonomista za optu ekonomiju,
41

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

bankarstvo i finansije i diplomirani mainski inenjer/diplomirani inenjer mainstva master na vrhu su traenih zanimanja u 2011. godini. Tu e ostati i u 2012, samo to e se poveati tranja za diplomiranim inenjerima elektrotehnike za elektroniku. U 2012. godini pojavie se i potreba za zapoljavanjem lica sa I stepenom strune spreme, zanimanje elektromehaniarski manipulant, kao i lica sa II stepenom strune spreme, zanimanja posluilac maina i ureaja za preradu polimera i pomoni konfekcionar. S III stepenom strune spreme najee e se traiti obraiva metala, a sa IV stepenom tekstilni tehniar i komercijalni tehniar, dok e najvea tranja kada je u pitanju V stepen strune spreme biti za zanimanjima livac sivog liva i metalogloda specijalista. Tokom 2012. godine nastavie se tranja za zanimanjima ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo, komercijalista i mainski inenjer, koja podrazumevaju VI-1 stepen strune spreme. Poveae se tranja za zanimanjima strukovni pravnik i strukovni informatiar VI-2 stepena strune spreme. Tabela 20. Kratkorona dinamika zapoljavanja najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Preraivaka industrija (C)
2011. god. Stepen strune spreme Zamena postojeih poslova ifra zanimanja Naziv zanimanja ifra zanimanja Naziv zanimanja Novi poslovi Ukupno Prognoza za 2012. god. Zamena postojeih poslova 657 24 128 537 171 103 256 185 74 0 72 60 21 0 0 Novi poslovi 1.631 162 0 250 80 63 314 381 299 203 128 115 0 5 4 Ukupno 2.288 186 128 787 251 166 570 566 373 203 200 175 21 5 4

109900 I 100501 104502 204023 II 206402 202400 III 301813 306400 304023 406400 406700 402000 502231 V 507121 504002

Lica bez zanimanja i strune spreme Manipulant u prehrambenoj proizvodnji ista prostorija iva tekstila Paker Pomoni - priueni elektromonter Bravar Prodavac iva konfekcije Prodavac Ekonomski tehniar Mainski tehniar konstruktor Vazduhoplovni mehaniar za motorne sisteme specijalista Poslovni sekretar Modelar konfekcije

5.893 680 124 1.406 494 430 1.474 1.328 939 337 330 322 83 54 25

2.767 3.126 98 62 582 62

109900 100501 102501 204023 203211 204000 306400 301813 301800 403900 406453 402000 502231 501665 501802

Lica bez zanimanja i strune spreme Manipulant u prehrambenoj proizvodnji Elektromehaniarski manipulant iva tekstila Posluilac maina i ureaja za preradu polimera Pomoni konfekcionar Prodavac Bravar Obraiva metala Tekstilni tehniar Komercijalni tehniar Mainski tehniar konstruktor Vazduhoplovni mehaniar za motorne sisteme specijalista Livac sivog liva Metalogloda - specijalista

98 1.308 324 178 512 565 168 117 127 156 51 6 22 170 252 962 763 771 220 203 166 32 48 3
42

IV

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

616700 VI/1 616453 611800 626930 VI/2 626710 626709

Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Komercijalista Mainski inenjer Poslovni informatiar Ekonomista Strukovni ekonomista Diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani mainski inenjer / Diplomirani inenjer mainstva master Diplomirani mainski inenjer konstruktor Farmaceutski tehnolog primene proizvoda specijalista Tehnolog grafiarstva specijalista Politikolog specijalista / Diplomirani politikolog specijalista

198 191 109 19 9 9

154 42 50 19 6 5

44 149 59 0 3 4

616453 611800 616700 626809 626924 626710

Komercijalista Mainski inenjer Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Strukovni pravnik Strukovni informatiar Ekonomista Diplomirani mainski inenjer/Diplomirani inenjer mainstva master Diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani inenjer elektrotehnike za elektroniku

142 38 33 8 3 2

57 24 23 0 3 0

85 14 10 8 0 2

716700

448

305

143

711800

145

87

58

VII/1

711800

210

78

132

716700

121

78

43

712000

74

38

36

712600

70

70

729202

VII/2

723601

728230

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Sektor Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (G) u I stepenu strune spreme najee zapoljava lica bez zanimanja i strune spreme (I SSS - NK), kao i lica sa zanimanjem trgovinski manipulant. Tranja za ovim zanimanjima e se nastaviti i u 2012. godini. U II stepenu strune spreme najvie traeno zanimanje je rukovalac robom pomoni prodavac. Potreba za zapoljavanjem lica ovog profila znatno e se smanjiti u 2012. godini. Najtraenija zanimanja u okviru ovog sektora i stepena strunosti su i etkar metlar i dostavlja robe. Oekuje se da e ta zanimanja biti najtraenija i tokom 2012. godine. Najvei broj zapoljavanja u 2011, ali i u 2012. godini, u sektoru Trgovina oekuje se kod zanimanja u III stepenu strune spreme, i to prodavaca (III SSS i KV). Kada je re o III stepenu strunosti, najtraenija zanimanja tokom 2011. godine bila su elektromonter instalater (najvei broj lica zapoljavao se zahvaljujui otvaranju novih poslova), i kasir. U IV stepenu strune spreme najee se zapoljavaju lica sa zanimanjem prodavac (IV SSS) i farmaceutski tehniar. U VI-1 stepenu strune spreme najee se zapoljavaju komer43

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

cijalisti, ekonomisti za finansije, raunovodstvo i bankarstvo. Najee zapoljavana zanimanja u 2011. godini u VII-1 stepenu bila su diplomirani farmaceut (VII-1 SSS) i diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII-1 SSS), kao i diplomirani inenjer elektrotehnike za elektroniku. U 2012. godini u sektoru Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (G) otvorena je tranja i za novim zanimanjima. U I stepenu strune spreme otvaraju se mogunosti za zapoljavanje montersko instalaterskih manipulanata, a u II stepenu spreme za pakere. Prognozira se da e tokom 2012. na listi najtraenijih zanimanja u III stepenu strune spreme biti magacioneri i prodavci naftnih derivata i gasa u maloprodaji. U IV stepenu strunosti se oekuje zapoljavanje konobara, u V stepenu prodavaca specijalista, a u VI-1 inenjera elektrotehnike za elektroniku. U VI-2 stepenu strune spreme oekuje se najvee zapoljavanje ekonomista i pravnika, dok se u VII-1 oekuje poveana tranja za klasinim filolozima. Tabela 21. Kratkorona dinamika zapoljavanja najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (G)
2011. god. Stepen strune spreme Zamena postojeih poslova ifra zanimanja Naziv zanimanja ifra zanimanja Novi poslovi Naziv zanimanja Prognoza za 2012. god. Zamena postojeih poslova 0 0 105 0 16 111 881 8 215 4 0
Novi poslovi 537 416 239 56 410 179 878 311 7 0 1

Ukupno

109900 I 106401 105601 206400 II 209911 206401 306400 302400 306702 406400 406453 409200 507121 501855 506455

Lica bez zanimanja i strune spreme Trgovinski manipulant Saobraajnotransportni manipulant Rukovalac robom pomoni prodavac etkar metlar Dostavlja robe Prodavac ( III SSS i KV ) Elektromonter instalater ( III SSS i KV ) Kasir Prodavac Komercijalni tehniar Farmaceutski tehniar Poslovni sekretar Tehniar kontrolor kvaliteta mainskih materijala specijalista Trgovaki putnik

909 425 125 188 91 67

457 22 5 145

452 403 120 43

106401 101901 109900 209911 206402 206401 306400 306427 306461 406400 406513 409200 506400 506455

Trgovinski manipulant Montersko-instalaterski manipulant Lica bez zanimanja i strune spreme etkar metlar Paker Dostavlja robe Prodavac Prodavac u maloprodaji naftnih derivata i gasa Magacioner Prodavac Konobar Farmaceutski tehniar Prodavac specijalista Trgovaki putnik

0 91 56 11 2.934 2.839 58 1.214 1.239 25 2.591 2.772 154 246 168 228 66 22 0 4 33 4

36 24 2.911 426 290 1.759 319 222 4 1

Ukupno 537 416 344 56

9 27 24 0 913 1.998

III

IV

400 396 88 33 8

44

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

616453 VI/1 616700 616400 626600 VI/2 625630 622800 719200

Komercijalista Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Ekonomista za robni promet u trgovini Menader Inenjer saobraaja Inenjer elektrotehnike i raunarstva Diplomirani farmaceut Diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani inenjer elektrotehnike za elektroniku

751 67 43 20 9 3 851

375 30 33 8 4 0 489

376 37 10 12 5 3 362

616453 616700 612600 626710 629423 626800 716700

Komercijalista Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Inenjer elektrotehnike za elektroniku Ekonomista Organizator sportske rekreacije Pravnik Diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani farmaceut

265 40 24 5 4 3 355

136 24 3 0 0 0 15

129 16

21 5 4 3 340

VII/1

716700

348

78

270

719200

294

282

12

712600

269

248

21

718212

Klasini filolog

94

94

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Najea zapoljavanja u makrosektoru Saobraaj i skladitenje, Usluge smetaja i ishrane, Informisanje i komunikacije (H,I,J) su u zanimanjima u III stepenu strunosti i u I stepenu strunosti. U I stepenu strune spreme najvie se zapoljavaju lica bez zanimanja i strune spreme. Takoe, najtraenija zanimanja su hemijski i elektromehaniarski manipulant, i to kao rezultat novootvorenih radnih mesta. U II stepenu strune spreme najtraenija su lica sa zanimanjem kurir i sobarica. Zanimanje dostavlja robe spada u tri najfrekventnija zanimanja u II stepenu, i to prevashodno radi popunjavanja postojeih radnih mesta. U III stepenu strune spreme, pored zanimanja voza drumskog vozila, najtraeniji su magacioneri i vozai teretnog vozila. U IV stepenu strune spreme najvie se trae zanimanja konobar i kuvar, u V prodavac specijalista, a u manjoj meri i tehniar odravanja telekomunikacionih ureaja, i to kao rezultat otvaranja novih radnih mesta. U VI-1 stepenu najtraenija su zanimanja inenjer statistike i informatike, ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo, kao i komercijalista. Zanimanja VI-2 stepena strune spreme slabo su traena u okviru ovog sektora uglavnom se trae strukovni ekonomisti. U VII-1 stepenu strune spreme najvie se trae diplomirani inenjeri elektrotehnike za energetiku usled otvaranja novih radnih mesta, zatim programeri informacionog sistema i diplomirani inenjeri elektrotehnike za raunarsku tehniku (VII-1 SSS)/diplomirani inenjeri elektrotehnike i raunarstva master. Najvei broj novih radnih mesta otvoreno je za poslove na kojima se zapoljavaju lica sa III stepenom strune spreme, voza drumskog vozila. Meu traenim zanimanjima u makrosektoru Saobraaj i skladitenje, Usluge smetaja i ishrane i Informisanje i komunikacije u 2012. godini e se nai i zanimanje kurir u II stepenu strune spreme, voza drumskog vozila (III SSS i KV), voza teretnjaka, konobar u IV stepenu strune spreme, kao i programer informacionog sistema u VII-1 stepenu strunosti.

45

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 22. Kratkorona dinamika zapoljavanja najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Saobraaj i skladitenje; Usluge smetaja i ishrane; Informisanje i komunikacije (H,I,J)
2011. god. Stepen strune spreme Zamena postojeih poslova ifra zanimanja ifra zanimanja Naziv zanimanja Novi poslovi Naziv zanimanja Prognoza za 2012. god. Zamena postojeih poslova 115 7 0 107 128 47 455 159 59 22 41 44 34 3 0 3 19 9 0 0 0

Ukupno

109900 I 103101 102501 II 207102 206401 206522 305600 III 306461 305604 406513 409900 406515 506400 V 502741 505600 616900 616700

IV

VI/1

Lica bez zanimanja i strune spreme Hemijski manipulant Elektromehaniarski manipulant Kurir Dostavlja robe Sobarica Voza drumskog vozila Magacioner Voza teretnjaka Konobar Maturant gimnazije Kuvar Prodavac specijalista Tehniar odravanja telekomunikacionih ureaja specijalista Tehniar drumskog saobraaja specijalista Inenjer statistike i informatike Ekonomista za finansije/ raunovodstvo i bankarstvo Komercijalista Strukovni ekonomista Menader Ekonomista

Ukupno

844 312 306 291 123 82 1904 645 574 354 330 296 103 15 12 95 57

548 0 0 47 121 52 1177 30 356 62 111 93 103 0 8 93 26

296 109900 312 104502 306 106401 244 207102 2 206513 30 206522 727 305600 615 218 292 219 203 305604 306461 406513 406515 405605

Lica bez zanimanja i strune spreme ista prostorija Trgovinski manipulant Kurir Servir Sobarica Voza drumskog vozila Voza teretnjaka Magacioner Konobar Kuvar Voza autobusa Prodavac specijalista Kuvar specijalista Kamerman snimatelj Inenjer statistike i informatike Komercijalista Ekonomista za finansije/ raunovodstvo i bankarstvo Dizajner Ekonomista Novinar/ urnalista

280 13 9 239 129 77 714 298 187 304 80 80 34 10 10 180 42

0 506400 15 506515 4 508732 2 616900 31 616453

616453 626709 626600 626710

41 6 2 2

37 0 0 2

4 616700 6 628530 2 626710 0 628720

23 2 1 1

VI/2

46

Ukupno 165 6 9 132 1 30 259 139 128 282 39 36 0 7 10 177 23 14 2 1 1

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

712400

Diplomirani inenjer elektrotehnike za energetiku Programer informacionog sistema Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku/ diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master Tehnolog proizvodnje elektronskih proizvoda specijalista Tehnolog drumskog saobraaja za meunarodni transport i pediciju specijalista Organizator trgovinskog poslovanja specijalista marketinga Doktor nauka kulturoloke nauke/ komunikologija/ novinarstvo/ urnalistika

370

370 716921

Programer informacionog sistema Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku, diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master Informatiar/ diplomirani informatiar master

410

265

145

716921 VII/1

216

107

109 712800

132

132

712800

159

62

97 716923

82

82

722601

12

12

0 722607

Projektant elektronskih sistema specijalista Tehnolog drumskog saobraaja za meunarodni transport i pediciju specijalista

15

15

VII/2

725614

5 725614

726491

VIII

808255

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

U makrosektoru Struna, nauna, inovacijska i tehnika delatnost, Administrativne i pomone uslune delatnosti, Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru, Umetnost, zabava i rekreacija (M,N,Q,R) najvei broj zapoljavanja ostvarenih u 2011. i oekivanih zapoljavanja u 2012. godini, posmatrano na nivou tranje za pojedinanim zanimanjima, belei se u I, III i IV stepenu strune spreme. Pored toga, zapoljavanje lica sa zanimanjima ista prostorija (I SSS - NK), koje je najtraenije u ovom sektoru, kao i zatitar imovine portir, poslodavci najee navode kao novo zapoljavanje. Pored ovih zanimanja, najtraenija su zanimanja lica bez zanimanja i strune spreme u I stepenu strunosti, uvar u II stepenu, kao i raunarski operater u IV stepenu strune spreme. Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku (VII-1 SSS)/diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master, kao i diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije najtraenija su zanimanja u VII-1 stepenu. U posmatranom makrosektoru meu traenim zanimanjima u 2012. godini nalaze se lica bez zanimanja i strune spreme, zanimanje ista prostorija, i to kao rezultat otvaranja novih radnih mesta, zatim zatitar imovine portir u III stepenu strune spreme, raunarski operater u IV ste47

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

penu, diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku (VII-1 SSS)/diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master, i to iskljuivo zbog otvaranja novih radnih mesta. Tabela 23. Kratkorona dinamika zapoljavanja najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Strune, naune, inovacijske i tehnike delatnosti; Administrativne i pomone uslune delatnosti; Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru; Umetnost, zabava i rekreacija (M,N,Q,R)
2011. god. Naziv zanimanja Stepen strune spreme Zamena postojeih poslova Stepen strune spreme ifra zanimanja Novi poslovi ifra zanimanja Prognoza za 2012. god. Zamena postojeih poslova 921 23 50 16 1 18 55 14 57 117 115 23 34 13 0 0 8 0 Novi poslovi 647 838 0 35 36 0 380 96 7 45 12 19 6 1 7 8 0 5

Ukupno

104502 I 109900 101801 207201 II 207100 205200 307201 III 301972 303200 406901 409900 406700 505931 V 506400 506515 616700 VI/1 616600 616531

ista prostorija Lica bez zanimanja i strune spreme Manipulant u obradi metala uvar Pomoni administrativni radnik Pomoni graevinski radnik Zatitar imovine portir Vodoinstalater Gumar i plastiar Raunarski operater Maturant gimnazije Ekonomski tehniar Vazduhoplovna stjuardesa specijalista Prodavac specijalista Kuvar specijalista Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Menader Operativni turistiki organizator

1.718 1.565 423 302 94 12 1.377 232 175 1.064 572 195 29 9 5 94 18 15

122 969 423 65 37 12 294 0 175 977 464 65 20 9 0 15 16 0

1.596 109900

Lica bez zanimanja i strune spreme

1.568 861 50 51 37 18 435 110 64 162 127 42 40 14 7 8 8 5

596 104502 ista prostorija Manipulant u obradi metala Pomoni administrativni 237 207100 radnik 0 101801 57 207201 uvar 0 206511 Priprema namirnica 1.083 307201 Zatitar imovine portir 232 0 87 108 130 309951 301813 406901 409900 409002 Krupije Bravar Raunarski operater Maturant gimnazije Medicinska sestra Vazduhoplovna stjuardesa specijalista

IV

9 505931

0 507121 Poslovni sekretar 5 506515 Kuvar specijalista 79 612500 Inenjer elektrotehnike za elektromehaniku

2 613600 Inenjer grafiarstva Inenjer za hemijsku 15 613100 tehnologiju

48

Ukupno

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

626709 VI/2 625100 625200

Strukovni ekonomista Inenjer arhitekture Inenjer graevinarstva Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku/ diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master Diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Programer informacionog sistema Specijalista radioloke zatite Specijalista ginekologije i akuerstva Specijalista neonatologije Nauni istraiva biljne proizvodnje

8 3 3

8 0 0

0 626923 Informatiar 3 622800 Inenjer elektrotehnike i raunarstva

5 3 1

0 3 1

5 0 0

3 626600 Menader Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku/ 134 712800 diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master

712800

173

39

138

138

VII/1 716700

148

115

33 717532 Profesor vedskog jezika

99

99

716921 729093 729049 VII/2 729022

119 52 30

103 0 0

16 716921 52 729047 30 722607

Programer informacionog sistema Specijalista oftalmologije Projektant elektronskih sistema specijalista

70 11 0

36 11 0

34 0 0

15

Tehnolog drumskog saobraaja za 15 725614 meunarodni transport i pediciju specijalista 0

VIII

800181

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

5.5. Procena kratkorone dinamike odliva zaposlenih po zanimanjima i sektorima delatnosti


U ovoj taki analiziraemo odliv zaposlenih po zanimanjima u 2011. godini, kao i planirani odliv u 2012. godini, i to za etiri izabrana sektora delatnosti: Preraivaka industrija (C), Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (G), Saobraaj i skladitenje, Usluge smetaja i ishrane, Informisanje i komunikacije (H,I,J) i Strune, naune, inovacijske i tehnike delatnosti, Administrativne i pomone uslune delatnosti, Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru, Umetnost, zabava i rekreacija (M,N,Q,R). Dok preraivaka industrija tradicionalno obuhvata veliki udeo u ukupnoj zaposlenosti, fluktuacije zaposlenosti su meu najizraenijima i u preostala tri izabrana sektora. Odliv zaposlenih u 2011. i planirani odliv u 2012. godini po zanimanjima koja su karakteristina za ostale makrosektore delatnosti nalaze se u tabelama 20, 21, 22 i 23. U Preraivakoj industriji (C) najvei deo odliva u 2011. godini odnosi se na lica bez zanimanja i strune spreme (I SSS - NK). U 55 odsto sluajeva razlog je gaenje postojeih poslova, dok je pad
49

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

aktivnosti razlog u preostalih 45 odsto sluajeva. Pored toga, veliki odliv u 2011. godini pripisuje se zanimanjima u III stepenu strune spreme bravar i prodavac. Odliv zanimanja u II stepenu strune spreme uoava se kod zanimanja iva tekstila, a u IV stepenu kod zanimanja ekonomski tehniar i mainski tehniar konstruktor. U grupi zanimanja sa VII-1 stepenom strune spreme najvei broj odlazaka zabeleen je kod zanimanja diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII-1 SSS) i diplomirani mainski inenjer (VII-1 SSS)/diplomirani inenjer mainstva master, uglavnom zbog gaenja poslova usled smanjenog obima poslovanja. Pored gorenavedenih zanimanja, u 2012. godini se oekuje znatno manji odliv zaposlenih i najvee smanjenje se oekuje u I stepenu strune spreme, kod lica bez zanimanja i strune spreme. U II stepenu strune spreme se dodatno oekuje odliv zanimanja pakera, i to uglavnom zbog gaenja postojeih radnih mesta, dok se oekuje manji odliv ivaa tekstila. U III stepenu strunosti u 2012. godini planiran je odliv zaposlenih kod zanimanja bravar, prodavac, izraiva gornjih delova obue. U IV stepenu strunosti oekuje se odliv za zanimanje prodavac tekstilne robe, i to zbog pada aktivnosti, kao i za zanimanje mainski tehniar konstruktor. Zbog gaenja radnih mesta najvei odliv za zanimanja u V stepenu strune spreme oekuje se za zanimanja vazduhoplovni mehaniar za motorne sisteme specijalista i za zanimanje u VI-1 stepenu menader. U VII-1 stepenu strune spreme najvei odliv se oekuje kod zanimanja diplomirani mainski inenjer/diplomirani inenjer mainstva master i diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII-1 SSS). Tabela 24. Kratkorona dinamika odliva najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Preraivaka industrija (C)
2011. god. Naziv zanimanja Gubitak zbog pada aktivnosti Naziv zanimanja Stepen strune spreme ifra zanimanja Ugaeni poslovi ifra zanimanja Prognoza za 2012. god. Gubitak zbog pada aktivnosti 1.592 11 47 50 133 17 95 147 123 Ugaeni poslovi 778 87 44 268 172 171 191 137 119

Ukupno

109900 I 100501 104502 204023 II 203211 206402 301813 306400 304023

Lica bez zanimanja i strune 6.014 spreme Manipulant u prehrambenoj 690 proizvodnji ista prostorija iva tekstila Posluilac maina i ureaja za preradu polimera Paker Bravar Prodavac iva konfekcije 169 581 373 316 1.485 1.080 753

3.623 135 84 308 352 190 890 786 293

2.391 109900

Lica bez zanimanja i strune spreme Manipulant u obradi 555 101801 metala Manipulant u 85 100501 prehrambenoj proizvodnji 273 206402 Paker 21 204023 iva tekstila Posluilac maina i 126 203211 ureaja za preradu polimera 595 301813 Bravar 294 306400 Prodavac Izraiva gornjih 460 304223 delova obue

2.370 98 91 318 305 188 286 284 242

III

50

Ukupno

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

406700 IV 402000 406453 507021 V 502231 506400 616453 VI/1 616700 611800 626710 621800 622099

Ekonomski tehniar Mainski tehniar konstruktor Komercijalni tehniar Kadrovski administrator specijalista Vazduhoplovni mehaniar za motorne sisteme specijalista Prodavac specijalista Komercijalista Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Mainski inenjer Ekonomista Inenjer mainstva Nerazvrstani mainski konstruktori i projektanti VI-2 kategorije sloenosti Diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani mainski inenjer/ diplomirani inenjer mainstva master Diplomirani pravnik/ diplomirani pravnik master Politikolog specijalista/ diplomirani politikolog specijalista

472 449 284 184 51 41 276 148 138 38 14 12

215 212 166 26 51 10 83 76 36 19 9 0

257 406434 237 402000 118 406700 158 502231 0 502200 31 501801 193 616453

Prodavac tekstilne robe Mainski tehniar konstruktor Ekonomski tehniar Vazduhoplovni mehaniar za motorne sisteme specijalista Mehaniar, mainista, mainbravar specijalista Metalostrugar specijalista Komercijalista

164 109 94 21 8 7 63 55 20

0 37 46 21 1 1 12 10 20

164 72 48 0 7 6 51 45 0

72 611800 Mainski inenjer 102 616600 Menader 19 5 12 Diplomirani mainski inenjer/diplomirani 109 711800 inenjer mainstva master Diplomirani ekonomista za 62 716700 optu ekonomiju, bankarstvo i finansije 43 712000 0
0

VI/2

716700

357

248

97

44

53

VII/1

711800

178

116

64

24

40

716800 728230
VII/2

100 2
1

57 2
1

Diplomirani mainski inenjer konstruktor

32

22

10

Magistar tehnikih 722000 nauka za mainske konstrukcije

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Analiza kratkorone dinamike odliva najfrekventnijih zanimanja u sektoru Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (G) pokazuje da su to uglavnom zanimanja u III i IV stepenu strunosti. Odliv zaposlenih u zanimanjima III stepena strunosti najee se javlja zbog regularnih uslova poslovanja, a u zanimanjima IV stepena strunosti ee zbog privrednih kontrakcija, posebno kod prodavaca. Meutim, polazei od analize zanimanja u I stepenu strune spreme, uoava se da je odliv zanimanja lica bez zanimanja i strune spreme (I SSS - NK) zastupljen u najveem broju. U III stepenu strune spreme najzastupljenija su zanimanja prodavac (III SSS i KV), magacioner i kasir, a u IV prodavac (IV SSS) i u manjoj meri komercijalni i administrativni tehniar. U VI-1 stepenu strune spreme najvei odliv je zabeleen kod zanimanja komercijalista, a u VII-1
51

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

kod zanimanja diplomirani farmaceut (VII-1 SSS) i diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII-1 SSS). Mnogo manji odliv zanimanja planiran je za 2012. godinu. U trgovini se u 2012. godini oekuje najvei odliv u III stepenu strune spreme za zanimanje prodavac, i to u neto veoj meri zbog gaenja postojeih radnih mesta. U I stepenu strune spreme oekuje se odliv zaposlenih trgovinskih manipulanata, kao i lica bez zanimanja i strune spreme. U IV stepenu strune spreme oekuje se bri odliv zaposlenih u zanimanju prodavac. U VI-1 stepenu strune spreme oekuje se vei odliv zaposlenih u zanimanju komercijalista, i to uglavnom zbog gaenja radnih mesta. Planira se manji odliv u VII-1 stepenu strunosti za zanimanja diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII-1 SSS), diplomirani farmaceut (VII-1 SSS), kao i za zanimanje organizator komercijalnog poslovanja (VII-1 SSS). Tabela 25. Kratkorona dinamika odliva najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (G)
2011. god. Naziv zanimanja Gubitak zbog pada aktivnosti Naziv zanimanja Stepen strune spreme ifra zanimanja Ugaeni poslovi ifra zanimanja Prognoza za 2012. god. Gubitak zbog pada aktivnosti 4 150 0 0 16 3 778 552 141 566 37 16 500 81 33 20 0 12 517 93 2 175 77 93 Ugaeni poslovi

Ukupno

109900 I 106401 105601 206400 II 206401

Lica bez zanimanja i strune spreme Trgovinski manipulant Saobraajno transportni manipulant Rukovalac robom pomoni prodavac Dostavlja robe

1.138 264 214 145 56 32 4.874 1.247 893 4.649 335 275

733 29 4 130 35 32 3.439 639 818 1.945 238 173

405 235 210 15 21 0 1.435 608 75 2.704 97 102

106401 Trgovinski manipulant 109900 102401 Lica bez zanimanja i strune spreme Elektroenergetski manipulant

209911 etkar metlar 206401 Dostavlja robe Rukovalac robom 206400 pomoni prodavac 306400 Prodavac Elektromonter 302400 instalater 302220 Automehaniar 406400 Prodavac Elektrotehniar 402600 elektronike 407100 Administrativni tehniar

206402 Paker 306400 Prodavac III 306461 Magacioner 306702 Kasir 406400 Prodavac Komercijalni 406453 tehniar Administrativni 407100 tehniar

1.295 645 143 741 114 109

IV

52

Ukupno 504 231 33 20 16 15

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

506400

Prodavac specijalista

59 29

5 29

54 0

506400 Prodavac specijalista, procesni organizator 506454 nabavke, prodaje i skladitenja robe

14 4

0 2

14 2

507121 Poslovni sekretar V 502627 Tehniar odravanja elektronskih mernih i upravljakih ureaja specijalista Komercijalista Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Ekonomista za robni promet u trgovini Menader Inenjer saobraaja

507121 Poslovni sekretar

616453 616700

845 119

697 74

148 45

616453 Komercijalista 616454 Organizator nabavnih i prodajnih poslova

331 21

211 21

120 0

VI/1

616400 626600 625630 VI/2

41 22 14 1

14 18 14 1

27 4 0 0

621500 Inenjer rudarstva Diplomirani farmaceut Diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani inenjer elektrotehnike za elektroniku

719200

308

124

184

Ekonomista za finansije, 616700 raunovodstvo i bankarstvo 626661 Strukovni menader 621317 Geolog Elektroenergetski operativni tehnolog 622407 zatite od elektrine struje specijalista Diplomirani ekonomista 716700 za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani farmaceut

12 8 1 1

7 0 1 0

5 8 0 1

56

39

17

VII/1

716700

178

94

84 719200

53

43

10

712600 VII/2

174

174

0 716492 720513 726792

Organizator komercijalnog poslovanja Tehnolog prerade mesa i ribe specijalista, savetnik za ekonomska pitanja

52 1 1

2 0 1

50 1 0

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

U makrosektoru Saobraaj i skladitenje, Usluge smetaja i ishrane, Informisanje i komunikacije (H,I,J) najvei odliv zaposlenih karakteristian je za zanimanja u III stepenu strune spreme. Zbog gaenja radnih mesta u 2011, ali i u 2012. godini, u ovoj grupi zanimanja posebno se izdvajaju vozai drumskih vozila, teretnjaka i autobusa. U I stepenu strune spreme najvei odliv prisutan je kod lica bez zanimanja i strune spreme i u neto manjoj meri kod zanimanja elektroenergetski manipulant. Ovakav trend se oekuje i u 2012. godini, dok je u II stepenu prisutan odliv kod zanimanja voza viljukara, pomoni gumar i plastiar i kurir. U IV stepenu strunosti najvei odliv se oekuje kod zanimanja konobar, kuvar i administrativni tehniar. Prognoze su da e ova zanima53

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

nja u IV stepenu i 2012. godine imati najvei odliv. Veliki odliv u VII-1 stepenu strune spreme prisutan je kod zanimanja programer informacionog sistema i oekuje se da e i u 2012. godini ovo zanimanje imati najvei odliv kada je VII-1 stepen strunosti u pitanju. Takoe, zanimanja novinar i diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku/diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master, uglavnom zbog gaenja radnih mesta, imaju najvei odliv. Ovakav trend se prognozira i za 2012. godinu. Tabela 26. Kratkorona dinamika odliva najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Saobraaj i skladitenje; Usluge smetaja i ishrane; Informisanje i komunikacije (H,I,J)
2011. god. Naziv zanimanja Gubitak zbog pada aktivnosti Naziv zanimanja Stepen strune spreme ifra zanimanja Ugaeni poslovi ifra zanimanja Prognoza za 2012. god. Gubitak zbog pada aktivnosti 85 28 28 77 0 34 56 169 44 99 33 35 0 0 0 Ugaeni poslovi 145 0 0 100 100 34 344 90 112 34 61 51 10 8 7

Ukupno

109900 I 102401 102501 206111 II 203200 207102 305600 III 305604 305605 406513 406515 407100 506400 V 506721 502741

IV

Lica bez zanimanja i strune spreme Elektroenergetski manipulant Elektromehaniarski manipulant Voza viljukara Pomoni gumar i plastiar Kurir Voza drumskog vozila Voza teretnjaka Voza autobusa Konobar Kuvar Administrativni tehniar Prodavac specijalista Knjigovodstveni likvidator Tehniar odravanja telekomunikacionih ureaja specijalista

868 278 84 251 213 212 1.290 653 509 588 364 274 103 32 16

679 0 0 251 0 58 1.050 419 417 126 109 237 103 8 0

189 278 84 0 213 154 240 234 92 462 255 37 0 24 16

Lica bez zanimanja i strune spreme Elektromehaniarski 102501 manipulant Elektroenergetski 102401 manipulant 207102 Kurir 109900 206500 Pomoni ugostitelj 206522 Sobarica 305600 Voza drumskog vozila 305604 305605 406513 407100 Voza teretnjaka Voza autobusa Konobar Administrativni tehniar

406515 Kuvar 504501 Procesni organizator za komunalne objekte

507121 Poslovni sekretar 508732 Kamerman snimatelj

54

Ukupno 230 28 28 177 100 68 400 259 156 133 94 86 10 8 7

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

VI/1

616453 Komercijalista Ekonomista za finansije, 616700 raunovodstvo i bankarstvo 616453 Komercijalista

79 48 30 6 3 225

70 37 29 4 0 199

9 11 1 2 3 26

616453 Komercijalista 616751 616700 Organizator carinskih poslova

30 27

29 0 8 264

1 27 3

VI/2

VII/1

626710 Ekonomista 628720 Novinar/urnalista Programer 716921 informacionog sistema Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku/ 712800 diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master

Ekonomista za finansije, 11 raunovodstvo i bankarstvo Programer informacionog sistema 335

716921

71

104

104

718721 Novinar

50

16

34

718721 Novinar

70

64

Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku tehniku/ 712800 diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master 726921 Projektant za informacioni sistem specijalista Projektant elektronskih sistema specijalista

31

31

VII/2

VIII

Tehnolog proizvodnje elektronskih proizvoda specijalista Projektant 722607 elektronskih sistema specijalista Tehnolog elektronskih 722609 komponenata specijalista Doktor nauka kulturoloke nauke/ 808255 komunikologija/ novinarstvo/ urnalistika 722601

12

12

32

32

9 6

9 6

0 0

722607

15

15

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Visok ostvareni i planirani odliv zaposlenih u makrosektorima Strune, naune, inovacijske i tehnike delatnosti, Administrativne i pomone uslune delatnosti, Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru i Umetnost, zabava i rekreacija (M,N,Q,R) odnosi se na lica bez zanimanja i strune spreme (I SSS-NK) koja su angaovana na jednostavnim neproduktivnim poslovima. Pored njih, u I stepenu strune spreme tu su i istai prostorija. U III stepenu strune spreme najvei broj pojedinanih odlazaka iz preduzea je zabeleen kod zanimanja zatitar imovine portir. Najvei broj ovih odlazaka odnosi se na redovnu fluktuaciju zaposlenih. U IV stepenu strune spreme zanimanja maturant gimnazije (IV SSS) i raunarski operater zabeleila su najvei odliv zaposlenih, a takav trend se prognozira i u 2012. godini, dok u VII-1 stepenu gaenje radnih mesta i pad

55

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

aktivnosti najvie belee zanimanja diplomirani ekonomista za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije i diplomirani mainski inenjer/diplomirani inenjer mainstva master. Takoe, u makrosektorima Strune, naune, inovacijske i tehnike delatnosti, Administrativne i pomone uslune delatnosti, Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru i Umetnost, zabava i rekreacija (M,N,Q,R) u 2012. godini najvee smanjenje oekuje se za grupu zanimanja u I stepenu. Prema prognozama, trend iz 2011. e se nastaviti i u 2012. godini. Najvei odliv oekuje se kod zanimanja lica bez zanimanja i strune spreme, kao i kod zanimanja ista prostorija i manipulant u obradi metala. U III stepenu strune spreme najvei odliv oekuje se kod zanimanja zatitar imovine portir i vodoinstalater, a u IV stepenu maturant gimnazije, mada u znatno manjoj meri nego to je to bilo tokom 2011. godine. Znatno manji odliv zaposlenih oekuje se kod zanimanja u VII-1 stepenu strune spreme, a visok za profesore vedskog jezika. Tabela 27. Kratkorona dinamika odliva najfrekventnijih zanimanja Sektor delatnosti: Strune, naune, inovacijske i tehnike delatnosti; Administrativne i pomone uslune delatnosti; Zdravstvena i socijalna zatita u privatnom sektoru; Umetnost, zabava i rekreacija (M,N,Q,R)
2011. god. Naziv zanimanja Gubitak zbog pada aktivnosti Naziv zanimanja Stepen strune spreme ifra zanimanja Ugaeni poslovi ifra zanimanja Prognoza za 2012. god. Gubitak zbog pada aktivnosti 312 702 0 0 0 6 288 210 126 44 9 67 0 0 Ugaeni poslovi 870 2 50 16 13 0 29 3 0 598 90 0 2 1

Ukupno

Lica bez zanimanja i strune 2.524 1.886 spreme 104502 ista prostorija 1.811 1.173 101801 Manipulant u obradi metala 367 367 109900 207201 uvar 115 97 30 67 0 30

638 109900 638 104502 0 101801 48 207100 97 206515

II

III

IV

207102 Kurir Pomoni administrativni 207100 radnik 307201 Zatitar imovine portir 300504 Konditor 309951 Krupije 409900 Maturant gimnazije 406901 Raunarski operater 407201 Tehniar zatite imovine 507121 Poslovni sekretar Ekonomski tehniar 506700 specijalista 502600 Elektroniar specijalista

Lica bez zanimanja i strune spreme ( I SSS - NK ) ista prostorija Manipulant u obradi metala Pomoni administrativni radnik Pomoni kuvar

1.182 704 50 16 13 6 317 213 126 642 99 67 2 1

0 200121 Pomonik cveara vrtlara 406 31 94 59 4 24 37 307201 301972 302431 409900 406901 405021 507765 Zatitar imovine portir Vodoinstalater Elektroinstalater Maturant gimnazije Raunarski operater Geometar Instruktor vonje

1.223 817 157 126 135 41 1.847 1.788 756 752 276 252 48 11 29 6 0 6

29 506721 Knjigovodstveni likvidator 0

56

Ukupno

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

616700 VI/1

Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo

78 30 23 8 5 3 250

13 14 23 8 0 0 100

65 616600 Menader 16 616700 Ekonomista za finansije, raunovodstvo i bankarstvo Inenjer elektrotehnike za 0 612800 raunarsku tehniku 0 625000 Inenjer geodezije 5 3

16 16 13 44 99

16 6 0 0 99

0 10 13 44

616453 Komercijalista 616600 Menader 623120 Inenjer tehnologije Strukovni sanitarno629066 ekoloki inenjer 626710 Ekonomista Diplomirani ekonomista 716700 za optu ekonomiju, bankarstvo i finansije Diplomirani mainski inenjer/diplomirani 711800 inenjer mainstva master Diplomirani inenjer graevinarstva/ diplomirani inenjer graevinarstva master 729047 Specijalista oftalmologije Magistar tehnikih nauka za 722500 elektrotehniku Projektant raunarskih 722805 sistema specijalista 715200

VI/2

150 717532 Profesor vedskog jezika Diplomirani inenjer elektrotehnike za raunarsku 25 712800 tehniku/diplomirani inenjer elektrotehnike i raunarstva master 65 717533 Profesor norvekog jezika 0 0 3

VII/1

122

97

70

57

13

87 30 10 3

22 30 10 0

66

66

VII/2

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

5.6. Potrebe za posebnim znanjima i vetinama


Tehnolokim napretkom i uslonjavanjem zadataka koje je potrebno obavljati na odreenom poslu znaaj posebnih znanja i vetina je evoluirao. Pored osnovnih strunih znanja koja su potrebna za odreena zanimanja i poslove, sve vie se trae i prenosiva znanja i vetine, ali i posedovanje irih kompetencija i linih karakteristika. U Nacionalnoj strategiji zapoljavanja do 2020. godine takoe se pridaje znaaj vetinama, te se pritom ova strategija poziva na dokumente Evropske unije koji u prvi plan istiu izlaenje u susret stalnim potrebama za novim vetinama i unapreenju kvaliteta radne snage.20 Anketa poslodavaca prvi put omoguava sistematino prikupljanje podataka o potrebama trita rada za pojedinanim vetinama. Meutim, kao to je ve istaknuto, poslodavci nisu uvek bili u mogunosti da prepoznaju sve sofisticirane karakteristike i znanja koje lica zaposlena na obavljanju odreenih poslova treba da imaju. Podaci prikupljeni na osnovu Ankete poslodavaca ukazuju na to da su licima koja trenutno rade u anketiranim preduzeima, kao i buduim zaposlenim licima, najpotrebnije vetine koje smo nazvali irim kompetencijama i linim karakteristikama. Udeo ove grupe vetina u ukupno na-

20 Vlada Republike Srbije (2011), Nacionalna strategija zapoljavanja za period 2011-2020. godine, Beograd, maj 2012. 57

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

vedenim vetinama lica koja su se zaposlila u anketiranim preduzeima u 2011. godini iznosio je 46,7 odsto, a u vetinama koje e biti potrebne licima koja poslodavci planiraju da zaposle u 2012. godini taj udeo se poveava na 48,8 odsto. U ovu grupu vetina ubrajaju se karakteristike poput preciznosti, uslunosti, spremnosti na timski rad, komunikativnosti, orijentisanosti ka klijentima. Istovremeno, te karakteristike prepoznate su kao najtraenije. Prema prognozama za 2012. godinu ove karakteristike bie najpotrebnije i naredne godine. Druga grupa vetina po znaaju meu vetinama lica koja su se zaposlila u 2011. godini su prenosiva posebna znanja i vetine. Njihov udeo iznosio je 43,0 odsto, da bi meu vetinama lica koja poslodavci planiraju da zaposle u 2012. godini udeo ove grupe vetina porastao na 41,2 odsto, ime one postaju sve vanije poslodavcima. U grupi vetina prenosiva posebna znanja i vetine koje poslodavci identifikuju kao najbitnije nalaze se informaciono-komunikacione tehnologije, razliite vrte dozvola, jezici, ostala prenosiva znanja, bezbednost i zatita na radu. Prema prognozama za 2012. godinu redosled vetina kojima e se poslodavci najee upravljati prilikom zapoljavanja lica nee biti promenjen. Struna znanja i vetine potisnute su razvojem sofisticiranih prenosivih znanja i vetina i irih kompetencija i linih karakteristika. Naime, udeo ovih vetina bio je 10,3 odsto za lica koja su se zaposlila u 2011. godini i blago e opasti na 10,0 odsto za lica koja e se zapoljavati tokom 2012. godine. Najvei broj vetina iz grupe strunih znanja i vetina odnosi se na zanimanja iz tehnikotehnoloke struke. Od zanimanja u III, IV i VII-1 stepenu strunosti oekuje se da poseduju najvei broj identifikovanih vetina, kao to pokazuje tabela 28. Pritom e se od najveeg broja zanimanja u III stepenu strune spreme, bilo da je re o licima koja su se zapoljavala u 2011. ili e se zapoljavati u 2012. godini, traiti posedovanje neke od vetina iz grupe ire kompetencije i linih karakteristika. Za zanimanja u ovom stepenu strunosti ne uoavaju se znaajnije razlike u strukturi zahtevanih vetina u dve posmatrane godine. Za zanimanja u IV stepenu strune spreme najee se trae prenosiva posebna znanja i vetine. Uz lica koja se zapoljavaju na poslovima za koje su potrebna zanimanja u VII-1 stepenu strune spreme najee se dodatno trae i vetine iz grupe strunih posebnih znanja i vetina. Tabela 28. Struktura posebnih znanja i vetina prema stepenu strune spreme u procentima
Stepen strune spreme I II III IV V VI-1 VI-2 VII-1 VII-2 VIII Ukupno 2011. god. struna Prenosiva Prognoza za 2012. god. ire kompetencije i line arakteristike 0,7 4,7 28,2 40,3 0,9 8,5 0,4 16,2 0,0 0,0 100,0 ire kompetencije Struna Prenosiva i line arakteristike 8,3 0,0 8,3 2,6 0,0 6,2 0,5 6,7 6,0 0,7 24,0 24,6 29,0 33,0 21,6 23,8 35,7 26,2 27,9 37,0 6,2 2,7 1,5 0,9 1,1 0,4 8,6 5,4 0,4 10,1 1,9 0,5 0,5 0,0 0,5 29,4 25,9 21,9 29,2 28,8 0,0 1,5 0,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.
58

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Poslednje tri kolone u gornjoj tabeli pokazatelj su pravca u kom se kreu zahtevi poslodavaca za odreenim vetinama. Podaci prikupljeni za dui vremenski period i na osnovu njih izraunate stope rasta ukazivali bi na promenu u zahtevima poslodavaca za vetinama zaposlenih u odnosu na period koji se utvrdi kao poetna taka praenja tih promena. Na osnovu izraunatih pokazatelja vidi se da poslodavci oekuju manji broj dodatnih vetina uz zanimanja u I i II stepenu strune spreme, koja e initi deo planiranog priliva zaposlenih u 2012. godini. Bie to struna znanja i vetine, kao i ire kompetencije i line karakteristike za lica koja e se zapoljavati na poslovima u I i II stepenu strune spreme. Na osnovu ovih pokazatelja mogu da se predviaju potrebe trita rada u pogledu znanja i vetina lica koja se zapoljavaju.

5.7. Zapoljavanje osoba sa invaliditetom


U grupi anketiranih preduzea nije bilo mnogo onih koja zapoljavaju osobe sa invaliditetom. Planirani broj novozaposlenih lica iz ove kategorije u 2012. godini nije veliki, bez obzira na obaveze koje proizlaze iz zakona. Od ukupnog broja lica koja su zaposlena 2011. godine vie od 2/5 ih je radilo u sektoru preraivake industrije. Najvei broj novozaposlenih osoba sa invaliditetom u toku 2011. godine zaposleno je u granama preraivake industrije, u sektoru Trgovina, kao i u sektoru ostalih usluga (tabela 29). Tabela 29. Zapoljavanje osoba sa invaliditetom po sektorima delatnosti
Sektor delatnosti A B+D+E C F G H+I+J K+L M+N+Q+R Ukupno: Osobe sa invaliditetom Ukupan broj zaposlenih Oekivani broj novozaposlenih u 2012. u 2011. Broj % Broj % 401 2,9 21 1,4 1.925 13,9 46 3,0 5.491 39,7 677 44,1 1.020 7,4 63 4,1 1.324 9,6 251 16,4 1.545 11,2 149 9,7 491 3,6 124 8,1 1.644 11,9 203 13,2 13.839 100,0 1.535 100,0

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

U pogledu planiranog zapoljavanje osoba sa invaliditetom prema nivoima strunosti uoava se da se najvei broj (70 odsto planiranog broja novozaposlenih u 2012. godini) odnosi na III i IV stepen strune spreme (tabela 30). Moe se primetiti da je iskazani broj planiranih novozaposlenih osoba sa invaliditetom u 2012. prema stepenu strune spreme prikazanog u tabeli 30 manji od iskazanog ukupnog planiranog broja novozaposlenih osoba sa invaliditetom prikazanog u tabeli 29 zato to anketirana preduzea nisu rasporedila sva planirana zapoljavanja prema zahtevanom stepenu strune spreme.

59

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 30. Planirano zapoljavanje osoba sa invaliditetom prema strunoj spremi i sektoru delatnosti
Sektor delatnosti Stepen strune spreme A Novozaposleni B+D+E Novozaposleni Novozaposleni C Novozaposleni F Novozaposleni G H+I+J Novozaposleni K+L Novozaposleni M+N+Q+R Novozaposleni Ukupno % 23,0 7,5 39,5 16,7 0,0 1,3 12,0 178 102 444 431 1 13 89 100 1.258 3 9 34 0 0 0 8 0 56

I II III IV V VI 1 VII 1 Ukupno:

4 23,9 1 8,2

17 3 6 5 1 0 1 33

50,4 9,5 17,2 16,5 3,1 0,0 3,3 100

77 62 226 203 0 1 6 575

13,4 10,9 39,3 35,3 0,0 0,2 1,0 100

7 5 6 12 0 0 0 30

23,3 16,2 20,7 39,9 0,0 0,0 0,0 100

18 13 71 87 0 4 30 223

8,2 5,6 31,6 39,1 0,0 1,9 13,6 100

24 8 45 10 0 0 36 124

19,6 6,3 36,6 8,2 0,0 0,0 29,3 100

0 0 26 91 0 6 0 122

% 0,0 0,0 21,3 74,0 0,0 4,8 0,0 100

31 10 54 23 0 2 16 136

10 67,9 0 0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0

15 100

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Kad je re o planiranom zapoljavanju osoba sa invaliditetom u 2012. godini, anketirana preduzea nemaju precizne stavove o tome koja dodatna znanja i vetine oekuju od novozaposlenih. Kao i kod ukupnog planiranog zapoljavanja, struna znanja najee nisu pominjana. ire kompetencije i line karakteristike, kao i prenosiva znanja i vetine, poslodavci su ee oekivali od lica sa IV i III stepenom strune spreme. Tabela 31. P  otrebe poslodavca za strunim i prenosivim znanjima i vetinama i irim kompetencijama kod planiranog zapoljavanja osoba sa invaliditetom prema strunoj spremi
Stepen strune spreme I II III IV V VI 1 VI-2 VII 1 VII 2 Ukupno: Struna posebna znanja i vetine 0 1 0 0 0 0 0 6 0 7 Prenosiva posebna znanja i vetine 0 0 11 87 0 0 0 2 0 100 ire kompetencije i line karakteristike 1

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

60

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Kao i kod planiranog ukupnog zapoljavanja lica u 2012. godini, kod planiranog zapoljavanja osoba sa invaliditetom (tabele A15, A16 i A17 u Aneksu*) od strunih posebnih znanja i vetina jedino se pominju potrebe za tehniko-tehnolokim znanjima i vetinama. Od prenosivih znanja i vetina navode se potrebe za informaciono-komunikaciono tehnolokim znanjima i vetinama, kao i znanjima stranih jezika. Kad je re o irim kompetencijama i linim karakteristikama, najizraenije potrebe poslodavca su za sledeim karakteristikama: komunikativnost, fleksibilnost i elokventnost.

5.8. Problemi u zapoljavanju novih radnika


Mali broj anketiranih preduzea (tabela A18 u Aneksu*) ukazao je na probleme pri pronalaenju lica adekvatnih kvalifikacija. U grupi ovih preduzea najvee probleme u zapoljavanju novih radnika imaju poslodavci koji posluju u odreenim granama preraivake industrije skoro 40 odsto anketiranih preduzea je ukazalo na specifinosti izazvane problemima u zapoljavanju novih radnika. Preduzea koja se bave trgovinom takoe ukazuju na odreene probleme, ali u daleko manjoj meri. S druge strane, u grupi preduzea koja nisu ukazala na postojanje problema pri zapoljavanju novih radnika nalaze se preduzea koja posluju u preraivakoj industriji i trgovini. Posmatrano prema veliini i tipu vlasnitva, meu preduzeima koja imaju najvie problema da zadovolje trenutnu tranju nalaze se privatni poslodavci koji imaju manje od 50 zaposlenih (grafikon 6). Grafikon 6. S  truktura poslodavaca sa problemima pri zapoljavanju novih radnika prema sektoru delatnosti, veliini preduzea i tipu vlasnitva u procentima

Na nivou Republike identifikovano je preko 1.346 zanimanja za koja poslodavci tvrde da izazivaju izvesne probleme pri zadovoljenju tranje. Kao to pokazuje tabela 32, najvei broj ovih zanimanja je u okviru III i VII-1 stepena strune spreme, ali tee pronalaenje adekvatnih zanimanja karakteristino je i za lica sa srednjim obrazovanjem.

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 61

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 32. Stavovi poslodavaca o problemima pri zapoljavanju novih radnika prema strunoj spremi
Stepen strune spreme I II III IV V VI - 1 VI - 2 VII - 1 VII - 2 Ukupno: Problemi u zapoljavanju Da 23 39 553 195 16 60 7 438 15 1.346 Da (%) 1,7 2,9 41,1 14,5 1,2 4,5 0,6 32,5 1,1 100,0

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

U pogledu stepena strune spreme najei razlozi nezadovoljenih potreba za radnicima na nivou III stepena strunosti su nedostatak znanja i vetina, deficitarna zanimanja, kao i injenica da zanimanje ne postoji u obrazovnom sistemu. Na nivou VII-1 stepena strune spreme najee se kao razlog navodi nedostatak radnog iskustva i deficitarno zanimanje. Na nivou IV stepena strune spreme dominantan razlog je nedostatak znanja i vetina (tabela A19 iz Aneksa*). Nedostatak adekvatnih znanja i vetina, nedostatak radnog iskustva i deficitarnost zanimanja najei su razlozi to poslodavci ne mogu da pokriju svoje potrebe za novozaposlenima na zadovoljavaju nain (tabela 33). Posmatrano po sektorima delatnosti, u ovoj grupi izdvajaju se preduzea koja posluju u preraivakoj industriji, trgovini, saobraaju, informisanju i turizmu, a koja imaju do 50 zaposlenih i u privatnom su vlasnitvu.

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 62

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Tabela 33. Najei razlozi nezadovoljenih potreba za radnicima prema sektoru delatnosti, veliini preduzea i tipu vlasnitva
Razlozi Deficitarno zanimanje Ukupno Ne postoji u Neodgovaraju obrazovnom nivo sistemu obrazovanja Ukupno Ukupno % % Nedostatak znanja i vetina Ukupno % Nedostatak radnog iskustva Ukupno % Nezadovoljavajui uslovi rada Ukupno Ostali razlozi Ukupno 0,0 3,4 22,1 25,9 25,8 16,8 3,3 2,8 50,2 39,5 10,4 96,7 0,0 3,3 4 8 43 17 54 15 3 3 95 36 15 95 51 0

Sektor delatnosti: A B+D+E C F G H+I+J K+L M+N+Q+R Veliina preduzea: 1049 zaposlenih 50249 zaposlenih 250 i vie zaposlenih Tip vlasnitva: Privatno Javno Ostalo

12 15 172 48 42 40 4 56 204 138 47 323 40 26

3,0 3,9 44,2 12,4 10,9 10,2 1,0 14,3 52,4 35,4 12,2 83,1 10,4 6,6

0 2 31 38 2 11 2 8 62 16 17 77 16 2

0,0 2,5 32,8 40,2 2,3 11,9 2,0 8,4 65,2 16,7 18,1 80,8 17,2 2,0

0 0 24 18 29 14 2 2 89 72 7 10 89 75 9 4 89

0,0 0,0 20,1 16,0 2,2 2,4

8 11 44 83 11 78

1,3 1,8 7,2

10 6 56

1,7 0,9 36,9 9,1 24,4 17,9 1,6 7,4 72,3 22,3 5,4 81,2 14,5 4,3

0 2 13 15 15 10 2 2 59 30 23 6 59 57 0 2 59

26,6 236 32,7 144

38,4 226 23,4 150 13,5 110 1,7 12,7 10 46

Ukupno: 389 100,0 96 100,0

100,0 614 100,0 613 100,0 80,3 424 8,0 144 11,7 10,4 4,9 45 82 52 69,1 443 23,5 137 7,4 13,3 8,4 33 89 26

100,0 146 64,8 24,7 10,5 64,9 35,1 0,0

Ukupno: 389 100,0 96 100,0

100,0 614 100,0 613 100,0 84,8 481 78,3 498

100,0 146

Ukupno: 389 100,0 96 100,0

100,0 614 100,0 613 100,0

100,0 146

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2011.

Potrebe poslodavaca za posebnim znanjima i vetinama kod nedostajue radne snage najee se svode na nedostatak irih kompetencija i linih karakteristika, kao i prenosivih znanja i vetina. Strunim znanjima i vetinama pridaje se najmanja panja.

63

% 3,0 5,2 29,2 11,6 37,1 10,2 2,2 1,7

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 34. Potrebe poslodavaca za posebnim znanjima i vetinama kod nedostajue radne snage prema stepenu strune spreme
Stepen strune spreme I II III IV V VI - 1 VI - 2 VII - 1 VII - 2 Ukupno: Struna posebna znanja i vetine 3 2 0 38 13 2 3 0 64 125 Prenosiva posebna znanja i vetine 0 0 21 20 4 14 0 101 0 160 ire kompetencije i line karakteristike 1 3 58 15 0 34 1 133 2 248

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Ako posmatramo potrebe poslodavaca kod nedostajue radne snage u pogledu posebnih strunih znanja i vetina, moemo zakljuiti da su najzastupljenije potrebe za znanjima i vetinama iz tehniko-tehnoloke i drutveno-humanistike oblasti. Od prenosivih znanja i vetina najzastupljenije su potrebe za znanjima stranih jezika i za informaciono-komunikacionim tehnolokim znanjima i vetinama. Od irih kompetencija i linih karakteristika najzastupljenije su potrebe za karakteristikama kao to su komunikativnost, vetina pregovaranja i ubeivanja i spremnost za uenjem i profesionalnim usavravanjem (tabele A20, A21 i A22 iz Aneksa*).

5.9. Nedostajua znanja i vetine i obuke zaposlenih


Od ukupnog broja preduzea iz uzorakog okvira njih 1.047 (tabela A23 u Aneksu*) iskazala su potrebe za obukama zaposlenih. Skoro 36 odsto ovih preduzea posluje u nekoj od grana preraivake industrije, a isto toliko pripada sektorima trgovine i saobraaja, komunikacija i turizma. Poslodavci u sektorima finansijskih usluga, poljoprivrede, energetike i vodoprivrede nisu pokazali veliko interesovanje i potrebu za dodatnim obukama svojih zaposlenih. Posmatrano po veliini preduzea i tipu vlasnitva, mala preduzea u privatnom vlasnitvu najzainteresovanija su za dodatna usavravanja svojih radnika (grafikon 7).

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 64

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Grafikon 7. S  truktura preduzea koja imaju potrebu za obukama zaposlenih prema sektoru delatnosti, veliini i tipu vlasnitva u procentima

Posmatrano prema stepenu strune spreme, najee su iskazivane potrebe za dodatnim usavravanjima zaposlenih koji imaju zanimanjima u okviru III i IV stepena, kao i lica sa visokim obrazovanjem, sa VII-1 stepenom strune spreme (tabela 35). Zanimanja u okviru vie kole i niskih nivoa strunosti (I i II stepen strune spreme) manje su zastupljena kad je re o potrebama za dodatnim usavravanjem, to se moe dovesti u vezu sa konkretnim radnim mestom, tj. poslovima koja ta lica obavljaju u anketiranim preduzeima. Preko 50 odsto preduzea koja su odgovorila na pitanja o dodatnom usavravanju svojih zaposlenih pripada grupi malih preduzea, koja imaju manje od 50 zaposlenih. U malim preduzeima najpotrebnije su obuke kod zanimanja III i VII-1 stepena strune spreme. U srednjim i velikim preduzeima najee su potrebne obuke zaposlenih u VII-1 stepenu strune spreme (tabela A24 iz Aneksa*).

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 65

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

Tabela 35. B  roj i struktura zaposlenih u preduzeima kojima su potrebne obuke prema stepenu strune spreme i sektoru delatnosti
Stepen strune spreme Sektor delatnosti Ukupno 265 186 56 402 8 37 5 A Ukupno % B+D+E Ukupno Ukupno % C Ukupno % F Ukupno % G % H+I+J Ukupno Ukupno % K+L % M+N+Q+R Ukupno 0 2 16 0 3 1 93 3 5 % 0,0 0,6 4,2 1.377 68,2 1.325 0,0 0,7 0,3 23,9 1.475 0,8 1,3

I II III IV V VI 1 VI 2 VII 1 VII 2 VIII

120 12 47 5 0 10 0 8 0 0

59,3 6,0

0 0

0,0 0,0 49,7 37,1 1,0 2,0 1,1 9,1 0,0 0,0

145 142 479 446 44 185 0 549 32 0

7,2 7,0

0 15

0,0 3,8 71,4 6,9 1,7 7,5 0,3 8,4 0,0 0,0

0 12 304 329 2 133 0 472 0 0

0,0 0,9

1 3

0,3 0,6 40,6

0 0 0

0,0 0,0 0,0

23,4 49 2,6 36 0,0 4,9 0,0 4,0 0,0 0,0 1 2 1 9 0 0

23,7 279 22,1 2,2 9,2 0,0 27,2 1,6 0,0 27 7 29 1 33 0 0

24,3 205 26,3 118 0,1 10,6 0,0 2 40 4

23,5 100 0,5 8,0 0,9 0 0 0

35,3 264 0,0 0,0 0,0 64,7 0,0 0,0

37,7 128 0,0 0,0 2 0

25,4 183 0,4 0,0 0 0

Ukupno: 202 100,0 98 100,0 2.022 100,0 390 100,0 1.251 100,0 504 100,0 283 100,0 387 100,0 5.137 Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Zaposlenima sa III, IV i VII-1 stepenom strunosti najee nedostaju ire kompetencije i line karakteristike. Prenosiva znanja i vetine su najpotrebnija za zanimanja sa VII-1 i IV stepenom strunosti. Struna znanja su najmanje zastupljena meu nedostajuim vetinama, a najpotrebnija su zanimanjima sa III stepenom strune spreme.

66

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Tabela 36. Nedostajua posebna znanja i vetine i ire kompetencije zaposlenih u preduzeima prema stepenu strune spreme
Stepen strune Spreme I II III IV V VI - 1 VI - 2 VII - 1 VII - 2 Ukupno: Struna posebna znanja i vetine 1 13 202 25 4 34 2 85 11 277 Prenosiva posebna znanja i vetine 3 3 68 120 1 26 0 152 0 373 ire kompetencije i line karakteristike 1 9 331 216 7 141 8 251 2 966

Izvor: Nacionalna sluba za zapoljavanje, Anketa poslodavaca, 2012.

Od nedostajuih strunih znanja i vetina zaposlenih u preduzeima najvie su izraena tehniko-tehnoloka i drutveno-humanistika znanja i vetine. Od prenosivih posebnih znanja i vetina najvee su potrebe za znanjem stranih jezika i vladanje informaciono-komunikacionim tehnolokim vetinama i znanjima. Najizraenija nedostajua posebna znanja i vetine u oblasti irih kompetencija i linih karakteristika su komunikativnost, spremnost za uenje i profesionalno usavravanje, motivisanost i uslunost (tabele A25, A26 i A27 iz Aneksa*).

Svi aneksi koji se navode u tekstu ovog dokumenta su dostupni u Nacionalnoj slubi za zapoljavanje, u elektronskoj formi. 67

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

6. Zakljuci i preporuke
6.1. Zakljuci
Unutranje trite Srbije nije izolovan sistem, otporan na spoljne uticaje. Meutim, sagledavanje promena koje su se u domaem ekonomskom sistemu desile pod uticajem globalne ekonomske i finansijske krize nakon 2008. godine ukazuje na to da su ekonomski pokazatelji poeli da se oporavljaju ve 2010. godine. Ovo dodatno potvruje da su spoljni tranzitorni okovi imali mnogo manji uticaj na ekonomska kretanja nego to su to strukturne slabosti domaeg ekonomskog sistema koje su praene brojnim neravnoteama. Trite rada je samo jedan od podsistema na kojem se uoavaju slabosti celokupnog ekonomskog sistema, to je izraeno i nepovoljnim pokazateljima njegove strukture. Sagledavanje ekonomskih kretanja je veoma vano za tumaenje rezultata Ankete poslodavaca, na kojoj se zasnivaju kratkorona oekivana kretanja na tritu rada Srbije u 2012. godini. Na osnovu podataka iz Ankete poslodavaca procenjeno je da je u 2011. godini neto stopa kreiranja poslova na nacionalnom nivou iznosila 2,03 odsto. Ova stopa je bila rezultat bruto stopa kreiranja i gaenja poslova kao posledice privrednih kontrakcija koje su u 2011. godini iznosile 7,45 i 5,42 odsto respektivno, kao i poveanja ukupnog broja zaposlenih u 2011. u odnosu na 2010. godinu od 0,25 odsto. Meutim, stope koje su procenjene za 2012. godinu ukazuju na prekid blagog trenda kreiranja novih poslova i neto smanjenje kreiranja novih radnih mesta od 1,70 odsto. Bruto stope kreiranja i gaenja poslova procenjene za 2012. godinu nie su i iznose 3,87 i 2,18 odsto respektivno. Na osnovu Ankete poslodavaca se procenjuje i da bi u 2012. godini ukupan broj zaposlenih u osam posmatranih makrosektora mogao da bude vei za 1,70 odsto nego u 2011. godini. Pri izvoenju ovih zakljuaka treba naglasiti da su ove stope procenjene na osnovu uzorka privrednih subjekata koji zapoljavaju 10 i vie radnika, kao i da su iz ankete iskljueni javna administracija, ustanove i druge dravne slube izuzev javnih preduzea, kao i vlasnici preduzetnikih radnji i zaposleni kod njih. Naravno, na ovaj nain se ne prati ni ukupna zaposlenost u poljoprivredi, koja ukljuuje individualne poljoprivrednike i pomaue lanove u domainstvu, izuzev zaposlenih u privrednim subjektima koji su registrovani za obavljanje delatnosti u sektoru Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo sa 10 i vie zaposlenih. Na kraju treba naglasiti i to da su makrosektori koje pratimo kroz Anketu poslodavaca osetljivi na trine uticaje i da su to nosioci ekonomskog rasta. Generator nove zaposlenosti u 2012. godini bio bi javni sektor sa neto stopom kreiranja poslova od 3,38 odsto, ali isto tako se oekuje i visoka stopa kreiranja novih poslova u sektoru zadrunog i meovitog vlasnitva od 2,14 odsto. Najpropulzivniji porast otvaranja novih radnih mesta u 2012. godini oekuje se u malim privrednim subjektima, koji zapoljavaju od 10 do 49 lica (oekivana neto stopa kreiranja poslova u 2012. godini iznosi 2,67 odsto). Nadalje, posmatrano po sektorima delatnosti, generatori nove zaposlenosti u 2012. godini bili bi makrosektori Trgovina, Poljoprivreda i Saobraaj, usluge smetaja i informisanje sa neto stopama kreiranja poslova od 3,63, 2,35 i 1,76 odsto redom.

68

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

Prisutne su i znaajne regionalne razlike u neto stopama kreiranja novih poslova. Ohrabruju je podatak da se u 2012. godini u regionu June i Istone Srbije i regionu umadije i Zapadne Srbije oekuje porast neto zaposlenosti kao rezultat veeg broja otvorenih nego ugaenih poslova. U ova dva regiona bio bi ostvaren neto rast zaposlenosti vii od nacionalnog proseka. Neto stope kreiranja poslova u 2012. godini u ovim regionima iznosile bi 2,77 i 2,36 odsto, dok je nacionalni prosek procenjen na 1,70 odsto. Ovo su naroito pozitivne tendencije budui da je u regionu June i Istone Srbije u 2011. godini, prema Anketi o radnoj snazi, izmerena najvia stopa nezaposlenosti od 27,6 odsto, dok je u regionu umadije i Zapadne Srbije prisutna takoe visoka stopa nezaposlenosti od 24,3 odsto. U Beogradskom regionu i Regionu Vojvodine u 2012. godini procenjene neto stope kreiranja poslova iznosile bi 1,36 i 1,18 odsto. Anketirana preduzea generalno ne planiraju veliki broj zapoljavanja osoba sa invaliditetom uprkos zakonskoj obavezi. U 2011 godini osobe sa invaliditetom su dominantno zaposlene u velikim preduzeima, sa preko 250 zaposlenih (51,17%) dok u 2012. godini zapoljavanje osoba sa invaliditetom planiraju uglavnom mala (42,65%) i srednja preduzea (34,74%). Zapoljavanje osoba sa invaliditetom oekuje se u granama preraivake industrije, u sektoru trgovine i ostalih usluga. U pogledu stepena strune spreme, planirano zapoljavanje osoba sa invaliditetom obuhvata uglavnom lica sa zavrenom srednjom strunom spremom, sa vrlo retko definisanim dodatnim znanjima i vetinama. Bitno je naglasiti da poslodavci, iako se na tritu rada sreu s problemom nedostajuih znanja i vetina, ne mogu da ih identifikuju adekvatno. Ovo se naroito odnosi na struna i prenosiva posebna znanja i vetine. Mali broj anketiranih preduzea iskazalo je potrebe za obukama svojih zaposlenih, a najee su to mala privatna preduzea. Obuke i dodatna usavravanja su najee potrebni zaposlenima koji imaju zanimanja u okviru III i IV stepena strune spreme, kao i zaposlenima sa visokim obrazovanjem, sa VII-1 stepenom strune spreme. Zaposlenima u anketiranim preduzeima, veinom sa VII-1 i III stepenom strunosti, najee nedostaju ire kompetencije i line karakteristike. Prenosiva znanja i vetine najvie nedostaju zaposlenima sa VII-1 stepenom strunosti, dok su struna znanja najmanje zastupljena meu nedostajuim vetinama, a najpotrebnija su zanimanjima sa III i VII-1 stepenom strune spreme.

6.2. Preporuke
Iz analize podataka prikupljenih na osnovu Ankete poslodavaca u 2012. godini mogu se izvui opte preporuke. Uprkos tome to prognoze esto nisu sasvim pouzdane (naroito kad se sprovode u ekonomski nestabilnim sistemima poput privrednog sistema Srbije, koji prolazi kroz snane transformacione procese i strukturne reforme, nalazi se u spoljnoj i unutranjoj neravnotei i u ekonomskoj je krizi), one mogu biti koristan izvor informacija za kreatore ekonomske politike i donosioce odluka. Konkretno, u sluaju kratkoronih oekivanja i praenja potreba na tritu rada analize zasnovane na prognozama mogu da pomognu kreatorima relevantnih politika da reaguju adekvatno na zahteve trita i da svoje odluke prilagoavaju ne samo ex post, ve da budu korak ispred, te da konkretnim merama i aktivnostima deluju preventivno i anticipativno. Anketa poslodavaca je koristan izvor informacija o osetljivosti tranje za odreenim zanimanjima i posebnim znanjima i vetinama, naroito na lokalnom i regionalnom nivou. Zahvaljujui perma69

USAID Projekat odrivog lokalnog razvoja

nentnom uzorku (panelu) privrednih subjekata, Anketu poslodavaca kao instrument za praenje promena treba koristiti za poboljanje usluga slube za zapoljavanje i kreiranje i prilagoavanje aktivnih programa trita rada, naroito na nivou oblasti i regiona. Kontinuitet u sprovoenju ankete omoguie i preciznije ocene pokazatelja koji ukazuju na potrebe (tranju) i promene na tritu rada u narednom periodu. Podatke o ostvarenim i oekivanim stopama kreiranja i gaenja poslova i podatke o potrebama za odreenim zanimanjima, do kojih se dolo zahvaljujui ovoj anketi, naroito na lokalnom i regionalnom nivou, treba koristiti kao smernicu za regionalno usmeravanje finansijske podrke i usmeravanje subvencija za podrku profesionalnom osposobljavanju. Takoe, analiza podataka ankete omoguava da se na agregatnom nivou prati uticaj tih subvencija na zapoljavanje. Da bi mogla preciznije da sagleda aktuelne trine tendencije u zahtevima za specifinim zanimanjima, vetinama i strunim zvanjima, Srbija treba da harmonizuje svoj Nacionalni sistem klasifikacije zanimanja (koji je u dobroj meri zastareo, npr. prema ocenama ETF, 2010) sa meunarodnim standardima i principima za razvoj sistema klasifikacije zanimanja ISCO-08. Imajui u vidu strukturu zaposlenih po sektorima delatnosti i sve vei udeo sektora usluga u ukupnoj zaposlenosti, na tritu rada sve su vanija prenosiva znanja i vetine, kao i ire kompetencije i line karakteristike. Ukoliko se izuzmu lica koja ne poseduju kvalifikacije, ili poseduju veoma nizak nivo kvalifikacija (I i II stepen strune spreme), zabrinjavajue je saznanje da su lica sa srednjim nivoom strunosti (III, IV i V stepen strune spreme) izloena relativno visokom riziku od gubitka posla. Ovo saznanje relevantno je i za sagledavanje buduih strategija aktivne politike zapoljavanja koje treba da budu usmerene ka permanentnom unapreenju linih kompetencija ponude radne snage, polazei od lokalnog i regionalnog nivoa ka nacionalnom. Ovome treba dodati i to da Srbija ima nezadovoljavajuu obrazovnu strukturu zaposlenih, u kojoj veliki deo ine lica bez zanimanja (oni ine otprilike 1/5 zaposlenih). Rezultati Ankete poslodavaca predviaju da e sve vei broj posebnih znanja i vetina biti traen najvie od zanimanja u okviru III i IV stepena strunosti. Vei broj strunih znanja i vetina bie potreban zaposlenima sa III stepenom strune spreme, dok e u okviru zanimanja koja zahtevaju IV stepen rasti potreba za strunim i prenosivim znanjima i vetinama, ali i za irim kompetencijama i linim karakteristikama zaposlenih Preporuka koja proizilazi iz analize Ankete poslodavaca na nivou Republike Srbije jeste da poslodavcima treba predoiti mogunosti za kreiranje i korienje programa dodatnog obrazovanja i obuka. Ovo posebno vai za zanimanja koja su poslodavci u anketi (na osnovu analize pojedinanih zanimanja) svrstali u deficitarna, ali i za zanimanja kod kojih su identifikovana nedostajua struna i prenosiva posebna znanja i vetine, te nedostatak potrebnog radnog iskustva ponude radne snage na nivou datog regiona ili oblasti.

70

Analiza trita rada i prognoziranje potreba na tritu rada u Republici Srbiji

7. Literatura
EUNES projekat, Analiza trita rada i prognoziranje potreba trita rada u Republici Srbiji, Vasi V., Tanccioni M., Ognjanovi K., septembar 2011. Avlija, S. i D.Brerevi, Zaposlenost i plate, Kvartalni monitor br. 21, FREN, 2010. CEDEFOP (2010), Skills Supply and Demand in Europe: Medium-Term Forecast up to 2020. Dinki, M., Ljubinkovi B., Ognjenovi, K., Rajkov, G. (2008), Servisi socijalne zatite namenjeni osobama sa invaliditetom: usklaivanje politike i prakse, Centar za samostalni ivot invalida Srbije i UNDP, Beograd. EBRD (2010), Transition Report 2010. ETF, Core and Entrepreneurial Skills in Vocational Education and Training: From Concept and Theory to Practical Applicaiton, pripremio Mansfield, Bob, april 2003. Institut za ekonomska i socijalna istraivanja (2008), Analysis of Demand for Skills of Serbian Firms and Economic Sectors. Radni dokument pripremljen za Svetsku banku, Beograd, jun 2008. Klasifikacija delatnosti NACE Rev. 2, Zakon o Klasifikaciji delatnosti, Slubeni glasnik RS, br. 104/09. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja (2012), Nacionalni akcioni plan zapoljavanja za 2012. godinu, Beograd, oktobar 2011. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja et al. (2010), Izvetaj o malim i srednjim preduzeima i preduzetnitvu za 2009. godinu, Beograd, novembar 2010. Ministarstvo finansija Republike Srbije MF Vlada Republike Srbije (2011). Revidiran Memorandum o budetskoj i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2011. sa predvianjima za 2012. i 2013. Vlada Republike Srbije, Beograd Nacionalna sluba za zapoljavanje Srbije, Spisak posebnih znanja i vetina, interni dokument Narodna banka Srbije (2011), Izvetaj o inflaciji, Beograd, maj 2011. Republiki zavod za statistiku (2009), Bilten 499: Anketa o radnoj snazi 2008, Beograd, 2009. Republiki zavod za statistiku (2010), Bilten 517: Anketa o radnoj snazi 2009, Beograd, 2010. Republiki zavod za statistiku (2011), Bilten 533: Anketa o radnoj snazi 2010, Beograd, 2011. Republiki zavod za statistiku, Soptenje: Fle procena rasta bruto domaeg proizvoda, Beograd, jul 2011. Republiki zavod za trite rada Srbije i Zavod za zapoljavanje Crne Gore (1998), Prirunik o evidencijama u oblasti zapoljavanja: uputstvo, obrasci prijava i izvetaja i kodeks ifara, Savremena administracija Vlada Republike Srbije (2010), Revidirani memorandum o budetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2011. godinu sa projekcijama za 2012. i 2013. godinu, Beograd, decembar 2010. Vlada Republike Srbije (2011), Nacionalna strategija zapoljavanja za period 2011-2020. godine, Beograd, maj 2011. Vlada Republike Srbije (2011), Strategija i politika razvoja industrije Republike Srbije od 2011. do 2020. godine, Beograd, jun 2011. World Bank (2010), Doing Business 2010. World Economic Forum (2010), Global Competitiveness Index 2010-2011. Zakon o zapoljavanju i osiguranju za sluaj nezaposlenosti, Slubeni glasnik RS, br. 3

71

Izrada ove publikacije omoguena je uz pomo amerikog naroda preko Agencije Sjedinjenih Amerikih Drava za meunarodni razvoj (USAID). Nacionalna sluba za zapoljavanje je u potpunosti odgovorna za sadraj ove publikacije, koji ne mora nuno odraavati stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.

You might also like