Amira Idrizbegovic SUKRIJA PANDZO: GORE VJETRI ZBORE (Metodieki pristup) Sve veee O'bilje pO'ezije za djecu kO'd

nas predstavlja svO'jevrsnu dragO'cjenO'sta istO'vremeno obavezuje na izbirIjivO'st u pogledu literarnih i psihO'lO'skO'-pedagO'skih kvaliteta. Zbirka pjesama Iznad gO're vjetri zbO're svO'jim dometima zadovO'ljava sve kriterije kojih se nuznO' pridrZavamo kada je u pitanju skolska lektira. Sukrija Pandzo, njen autO'r, je vrlO' prisutan u savremenO'j be-ha knjizevnoj stvarnO'sti. NjegO'va pO'ezija- nepO'sredna, jednostavna, melO'diena i kristalno eista - u stanju je da privuee malO'gcitaO'cai da ga svO'jO'm tananoseu privO'li na O'predjeljenje za sebe kao za nestO' blisko, dragO' i svO'je. Nije eudo, dakle, stO'je upravo ova pjesnieka zbirka nasla odgO'varajuee mjesto u PirO'gramu skolske lektire i stO'je O'vdje uzeta kaO'pO'desan uzorak za pO'kazivanje O'dredenih interpretacijskih pO'stupaka. U svO'joj knjizi Od Zmaja dO'Viteza (izbor i tumaeenje pO'ezije za djecu), ZavO'd za izdavanje udzbenika SRBiH, SarajevO', 1970. gO'dine, str. 119, Nasiha Kapidzie-Hadzie je vrlO' precizno okarakterisala Pandzinu pO'eziju i svrstala O'vogautO'ra medu istinske pjesnike, koji ne plijene snagO'm nametljivO'sti, nego pO'staju i ostaju nezaboravni suptilnim dubinama svojiit treperenja i poruka:
63

IZNAD

Ovakvi pjesniei ne znaju i ne zele da se namecu svojom pjesmom, da se istaknu. Oni ne znaju sta znaci i cemu vodi ona rijec - postaviti se. Oni podsjecaju na one ljude koji veoma sporo osvajaju simpatije, koji i u krugu najbliZih vjecito zive u sjenci jer nemaju zelje, ni potrebe da se istieu, da svakom i svugdje govore 0 sebi, nemaju smisla ni strpljenja da u trkama za uspjeh i oni budu takmicari. Stihovi ovakvih pjesnika cesto ne dobivaju ono mjesto i onu ocjenu koju zasltiZuju. Povrsni posmatraci nece, jer za to treba vremena, a ponekad i ne znaju da udu u njihovo fino, prefinjeno poetsko tkivo, u njihove tihe dubine. Tako njihova skrovita blaga ostaju neotkrivena poput bisernih skoljki na dnu jezera. Srecom, oni koji zele mogu uvijek doci na jezero i potraziti skoljke. Kao i svaka druga sliena pjesnicka zbirka i ova Pandzina jeste svijet za sebe. Njena metodicka obrada zahtijeva zato ne sarno solidna teorijska znanja i didakticke vjestine, vec i poseban senzibilitet, sto, mora se priznati, ne posjeduje svaki animator i realizator zadataka lektire u skoli. OsigUirati blagotvorni uticaj Pandzine pozije je, u svakom slucaju, delikatan zadatak pa valja pretpostaviti da ni sve ono sto bude ponudeno u predstojecem modelu interpretacije nece biti do kraja prihvatljivo i u praksi, bez preinaka, primjenjivo. Uvazavajuci kao polaziste istinu o autohtonosti svakog poetskog djela, s jedne strane, i individualnosti u njegovom dozivljavanju i tumacenju, s druge, ovdje je potrebno naglasiti prisutnu namjeru da se daju izvjesne orijentaeije koje mogu, u svojim opstim konturama, posluziti kao uzorak odiredenih pristupa pri analizi pjesnicke zbirke u okvirima lektire u osnovnoj skoli. Zamisljeni pristup Pandzinoj zbirci pjesama Iznad gore vjetri zborepredvida ovakav redoslijed: 1. Obrazlozenje osnovnih postavki i kriterija interpretaeije; II. Napomene 0 pripremama nastavnika i motivaciji ucenika; III. Prijedlog organizacione strukture dva skolska casa;
64

IV. Razrada tokova analize odabranih pjesama iz zbirke; V. Pokusaj izvodenja doZivljajno-spoznajnih sinteza 0 zbirci; VI. Mogucnosti primjene stecenih iskustava u drugim podrucjima nastave srpskohrvatskog jezika; VII. Zakljucna uopstavanja, napomene, sugestije i literatura 1. OBRAZLOZENJE OSNOVNIH POSTA VKI I KRlTERIJA INTERPRETACIJE Koneepcija i metodologija interpretacije Pandzine zbiJrke uvjetovana je, kao sto je vec naglaseno, u prvom redu njom samom, ali u mnogome ovisi i od drugih cinilaea kao sto su: programski zahtjevi, zahtjevi savremene nastavne teorije i prakse, mogucnosti i predznanja ucenika i sposobnosti prosjeene veCine nastavnika - ucitelja. Analiza ce zato biti zasnovana na nekoliko temeljnih postavki koje ce joj odrediti pravac, razinu i dubinu. Prvenstveno ce uvazavati ove postavke: 1. Djeea osnovnoskolskog uzrasta, odnosno ueeniei kojima je nasa zbirka namijenjena, premda se nalaze u periodu u kome pocinje mala otudenost od poezije ili, bolje Ireceno, kratkotrajne zasicenosti njome lod 10. do 13. godine/, vole poeziju nasuprot tvrdnjama onih koji nedostatak vlastitih afiniteta i iskustava pripisuju djeei. Cinjenica da prvi susret djeteta s knjizevnoscu nije susret s bajkom ili pricom, vec s pjesmom, je potvrda da djeci ovog uzrasta poezija stoji blize no sto se pretpostavlja. Rijeci uspavanki, stihovi koji prate igru, prve suptilne tekstualne pouke nisu nista drugo do oblici lirske poezije. 2. Najraniji kontakti s poezijom uspostavljaju se slusanjem, pjevanjem i recitovanjem, a skoli je ostavljeno da obueava citanje poezije. Nauciti, pak, ucenike da citaju, dozivljavaju i poimaju poeziju jeste eilj zasnovan na uvjeIrenju da je poezija neophodna ne sarno kao trajni pratilac sazrijevanja, nego i kao sastavni dio kasnijeg zivota. Jer, u zivotu covjekovom uloga poezije je vrlo znacajna, gotovo sudbonosna. Helen Ploc je u jednom odjeljku knjige Djecija lektira IAmericko drustvo za izucavanje djeteta, Njujork, 19621 to afirmativno iskazala:
5 - Metodicki pristup ...
65

Poezija nam pomaZe da dozivimo cjelinu zivota intenzivnije i da iskusimo, pa makar i za trenutak, cudesnast nasih pet cula. Poezija nece abavezno pomoei nasaj djeci da napreduju u skoli ili zivotu. Ono stO' poezija moze uciniti za nas jeste da postanemO' svjesniji zivota oko sebe i zivota u sebi i da produbimo svaka iskustvo, pa ce veselje i bol i divljenje obogatiti nas i nasu djecu. 3. Svijet poezije je suptilan, ranjiv. TO' iziskuje opreznost u pracesu dozivljajno-spaznajne analize. Uvijek postoji opasnost da se nesta poremeti, srusi, prrevidi. Potrebno je zata izmedu djece i poezije strpljivO' izgradivati nevidljive ali cvrste mostove, otkrivajuei uvijek sama one slajeve njene koji su dostupni uceniku, kaji odgovaraju odredenom uzrastu djeteta. I u slucaju poezije Sukrije Pandze mora uvijek biti prisutna briga da se cjelokupnim tokam analize odrZava ravnateza izmedu onoga sta je nuzno i onoga sto je moguee realizavati od zamisljenog. II. NAPOMENE 0 PRIPREMAMA NASTAVNIKA I MOTIVACIJI UCENIKA Bez obzirra na iscrpnost rjesenja koja mu se nude, svaki nastavnik mora da se pripremi za nastavni rad i da na podesan nacin motivise ucenike na citanje zbirke i ucesce u interpretaciji. Pripreme nastavnika ce biti, i u nasem slucaju, raznovrsne i viSesmjerne: strucne, pedagoske, metodicke, tehnicke. Uvertira za abradu zbirke Iznad gOirevjetri zbore sastojat ce se: u ponovnom citanju pjesama, u prikupljanju i odabiranju informacija a piscu i njegovom radu, u izboru i izradi ilustrativnog materijala, u tacnom predvidanju vremenskih i drugih tokova analize> u odredivanju odgajno-obrazavnih zadataka, u pronalaZenju nacina da se prilikom obrade iskariste znanja i vjestine stecene u drrugim podrucjima nastave i drugim predmetima. Bio-bibliografski podaci nisu bitni za poimanje svakog knjizevnoumjetnickog astvarenja, ali imaju svoj znacaj kada je u pitanju dosta intimna lirika kao sta je Pandzina. Da bi se pravilno pristupilo toj lirici, dobro je imati u
66

vidu neke informacije kaje ee pomoei rasvjetljavanju tematskih i pedagosko-psiholoskih preokupacija avag pjesnika. Podaci 0 Sukriji Pandzi magu se naci u knjizi Djeciji pisci 0 sebi - SarajevO', Veselin Maslesa, 1963. gadine i u na pocetku spomenutoj Od Zmaja dO'Viteza Nasihe Kapidzic-Hadzic. Za mlade nastavnike i za one koji nemaju pri ruoi adekvatnu literaturu nece biti na ovdje.1 admet nekoliko neophodnih informacija

1 Sukrija Pandzo spada u onu generaciju pisaca koji su se pojavili u nasoj meduratnoj knjizevnosti. To je pjesnik osjecajan i osj etlj iv, zaljubljen u prirodu i njene jednostavne ljepote, sav u sjecanjima na minulo djetinjstvo koje je bilo ni veselo ni odvec tuzno. Odlicno poznaje i voli djecu i zna da im odskrine prozor u jedan zanimljiv svijet, svijet koji cuva djecije tajne i ljepote nevidljive svacijem oku. Sukrija Pandzo nerado govori 0 sebi i u tome je gotovo stidljiv. U razgovoru koji sam s njim vodila pricao je, onako jednostavno kao sto i piSe, 0 svoj svojoj djeci, i koju je rodio i koju je ucio, 0 nestaslucima svojih unucica, 0 svom zavicaju i mjestima sluzbovanja, 0 svemu i svacemu sarno ne 0 sebi. Istakao je ranije izjavsarno da djeciji pisac nije ranG postao. 0 tome je ljivao: Za djecu sam poceo da piSem veoma kasno, ali sam vec ranije pisao 0 djeci. I od toga nije bio tezak prelaz na djeciju knjizevnost. Pogotovo kad sam kao otac, a zatim kao nastavnik bio stalno sa mladima. Za njih sam, kao i za odrasle, pisao pjesme i pripovjetke. I tu nisam izmjenio svoj ton. Tuga i radost mijesale su se kao i u zivotu. Pjesme sam pisao tako kao da sam opet u svom rodnom mjestu pa hodam po onim gajevima, livadama i njivama. Brckam se u rijeci i razgovaram sa svojim nekadasnjim drugovima iz djetinjstva. U nasem drustvu bile su tad i domace zivotinje koje smo voljeli i zbog njih strahovali od sumskih zvijeri. I na mnogo mjesta, kao, na primjer, u pjesmi 0 djecaku koji place za svojim janjetom, sirocetom, ciju majku odvlaci zeleni vuk, naslikao sam sebe kao djecaka. Sukrija Pandzo je rod en u Ulogu kraj Kalinovika 1910. godine. Zavrsio je uciteljsku skolu u Mostaru i VPS u Beogradu. Radio je kao uCitelj i nastavnik u raznim krajevima Bosne/kod Foce, Rogatice, u Jajcu/, a, zatim, oko dvadeset i pet godina kao jedan od urednika Kulturno-zabavnog programa Radio-Sarajeva. Odnedavno je u penziji. Sukrija Pandzo je, iako s pauzom od desetak godina, stvorio dosta proznih i pjesnickih radova. Svoje radove objavljuje po casopisima i kao posebne knjige. Poznate su mu zbirke pripovjedaka i pjesama: Ljudi smo, Samo jos kosovi zvizducu, Blize su postale zvijezde, Iznad gore vjetri zbore i ostale. Za knjigu Razgovori dobio je nagradu Udruzenja knjizevnika Bosne i Hercegovine.

5*

67

Iz sume podataka, koje posjeduje 0 PandZi, nastavnik ce odabrati najzanimljivije i to u pogodnom trenutku Ini prerano - ni prekasnal prenijetd. na ucenike. Konstatovali smo da je u toku pripremanja nastavnik duzan ne sarno da prikupi neophodne podatke 0 piscu i djelu vec i da blagovremeno i konkretno odredi odgojno-obraz.ovne zadatke i cilj kojima ce biti usmjeren Irad na casovima lektire. Obrada zbirke Iznad gore vjetri zbore moze imati svoje bHie i dalje domete i posljedice sto je uslovljenO' kvalitetima zbirke i programSikim zahtjevima. Kaa blizi cilj magli bismo odrediti: otkrivanje smisla za lijepo, lagano i skladno u PandZinoj poeziji, budenje smisla za ocuvanje svjeze i ekspresivne narodne rijeCi koja je cesto u upotrebi kod ovag pisca, upoznavanje zivota u priradi i igara seO'skedjece lova je pasebno vaZno za djecu iz urbane sredine kojoj je sve manje poznat zivot u nepasrednam dadiru s prirodom/. Definisim.o kao dalji cHj: budenje dozivljajno-spoznajnih reakcija, njegavanje senzibiliteta za paeziju, podsticanje stvaralacke maste, ucvrscivanje elementarnih znanja 0 motivima Ipredmetima/, lirskim slikama Icjelinarnal, uacavanje asnavnih asjecanja i ugadaja latmO'sferel u lirskom djelu, navikavanje na samastalniji rad i kalektivni rad lu grupama/ i na usmjelreno citanje paetskih djela. Ciljevi i zadaci se, naravna, mogu i preciznije i drugacije definisati, bilo da se dati prosire ili suze. To ce ovisiti ad tumacenja realnosti pO'stavljenoga u kontekstu kankretnih mogucnosti skale i pajedinih nastavnika. Psihicka motivacija ucenika. Jedva da je igdje drugdje mativacija ucenika na odredene dozivljajna-spaznajne i druge aktivnasti toliko znacajna kao u padrucju lektire. Kada je u pitanju paezija, ovo dobiva jas vise na znacaju. Ovdje je osobito vazno stimulisanje kO'jeutice na odluku Citanja. Nije svejedno kako cemo i kada cemo uputiti ucenike na citanje neke zbirke pjesarna. To, prije svega, ne smije biti dato sarnO'u vidu jedne skolske obaveze, vec vjestim izazivanjem zelje da se bas konkretno djelo pracita. Pandzinu zbirku Iznad gore vjetri zbore mozema popularisati na vise nacina. Izvanredno je pogodno da se
68

od nekog casa, petnaest do mjesec. dana prije predvidene minuta, pokaze knjiga, opiSe neka od obrade, uzme 7 likovnih ilustracija iz nje, izrazajno procita jedna od zanimljivih pjesama i pruzi ucenicima mogucnost da 0 tome iskazu svaje neposredne impresije, luciniti, svakako, da one budu pazitivnel. To ce izazvati interesovanje, pobuditi teznju da se procita cijela zbirka, pa ce nastavniku ostati sarno da dade konkretnija usmjerenja i eventualne posebne zadatke. Kaa prilog popularizaciji moze se dodati i pokoji znacajan podatak iz pjesnikavog zivota ili citirati neka od Pandzinih izjava 0 svajoj paeziji i djeci. Ima jos nekoliko interesantnih motivacionih rjesenja. Jedno od njih palazi od cinjenice da su pjesme 8ukrije Pandze rijetko melodicne i ritmicki skladne pa zato cesto komponovane i pjevane. Za Obrazovni program Radio-Sarajeva i za Mali slager kompanovane su pjesme: List na putu (najstarija pjesma pa postanku) dva pollta- za pirVu verziju napisao je muziku Prebanda, Oskara, piskora jDevzela/ i Uspavanka. Djecu bi privukla knjizi i citanju to kada bi prva saslusali neku ad pjesama u muzickoj obradi. AIm bi skola, odnasna nastavnik bio u mogucnosti da nabavi mUl'Jickusnimku jedne ad spamenutih pjesama, sto nije neizvedivo, ne bi bila patrebna nikakva druga popularizacija zbirke Iznad gare vjetri zbore. Na istam casu kada se dala adekvatna preparuka za citanje, a jas balje nekaliika dana kasnije, nastavnik bi magao ucenike uputiti na pazljivije, usmjerena citanje, nastojeci da pri Citanju uacavaju adredene elemente knjige kaji ce biM u centru predstojecih analiza. Zadaci bi magli, otprilike, glasiti: 1. Pazljivo citajte zbirku Iznad gare vjetri zbore i neka svako odabere po jednu pjesmu kaja mu se ucini najljepsam. Pripremite se da ukratko, usmeno, abjasnite lobrazlazitel zbag cega ste odredenu pjesmu odabrali. 2. Kada pracitate zbirku, pakusajte adrediti: - da li ste u pj esmama atkriLi nesto sta i sami u svam djetinjstvu dazivljavate, ili je pjesnikova djetinjstvo bilo sasvim drugacije ad vaseg? 0 cemu sve 8ukrija Pandza pjeva?

-10

69

- da li ste prild.kom citanja bivali: sve radosniji sve tuzniji - cas tuzni, cas radosni? - da li su Pandzine pjesme: preduge - prekratke onolike kolike rado citamo? Prethodni zadaci - smjernice - su zajednicki za sve ucenike. PripremajuCi ih za predstojece casove lektire, mi im mozemo dati pojedinacne iIi, bolje rem, grupne zadatke. Pretpostavimo da ce biti cetiri grupe unutar kojih ce se ucenici zajednicki pripremati, dogovarati, obavljati odredene radnje. Svakoj pojedinoj grupi dacemo zadatak da izvrsi izbor i popise pjesme sa zajednickim motivom /predmetom/. Mada se motivi u istim pjesmama iz nase zbirke cesto ispreplicu, uvijek je dominantan jedan. Naravno, ucenicima necemo ovako strucno formulisati zadatke, vec sasvim jednostavno, njihovim jezikom. Prva grupa hi dobila u zadatak da izdvoji i popise sve pjesme iz zbirke u kojima se spominju godisnja doba i prirodne pojave vezane za njih, znacajni datumi i zbivanja. IOvdje bi se otprilike svrstale pjesme: List na putu, Posljednje laste, Put na jug, Proljetni dan, Veliki majski dan, Mati i s1.1 Druga grupa bi trebala da pronade i popiSe pjesme u kojima se spominje skola, prvi koraci, djecja radoznalost, masta, brige, skrivene tajne. Ju ovu grupu pjesama bi usle: Nedorasli dak, Mali deklamator, Prisluskivanje, Nesto je susnulo, Zagonetka, Dana i slana, 2uti cvijet, Bastovani./ Treea grupa bi pronalazila i popisivala pjesme koje govore 0 zivotinjama, sumama, rijekama i slicnom. !Ovdje bi spadale: Vesela suma, Telegraf u sumi, Gora prica, prica 0 zekinoj smrti, Medvjed i drijen, Kucan CuIe, Mama maca!. Cetvrta grupa bi ucinila slican posao kao i ostaIe, izdvojila bi i popisala pjesme 0 djecijim igrama, nestaslucima, radostima. IOvu grupu pjesama sacinjavaju: Koncert kraj rijeke, Oskora-piskora, Kad smo posli u jagode; Tajfun kraj rijeke, Dud u vrtu, Bata i kanta, Rugalica, Nezgoda./ Predlozeni usmjereni zadaci ne zahtijevaju od nastavnika da se priddava date podjele i da od ucenika trazi potpuno nepogresiva rjesenja. Ovim se zeli postici sarno paz70

l]ivije citanje i da se uoci inspirativna podloga Pandzine poezije a, u krajnjoj liniji, naviknu ucenici na pripremanje za casove lektire, na izvjesnu odgovornost, drugarsku saradnju te da nesigurniji ucenici postanu odvazniji isamostalniji. U pripremnom periodu ucenike mozemo podsjetiti da u svoje biljeznice unesu, kao i obicno, opste podatke 0 djelu i piscu kao i kratka zapazanja 0 nekim pjesmama. Evo jos jedne napomene! U koliko se nekom nastavniku cini da predlozeni zadaci prevazilaze mogucnosti njegovih ucenika i predvideno vrijeme, moze ih pojednostaviti i smanjiti njihov obim. III. PRIJEDLOG ORGANIZACIONE STRUKTURE DVA SKOLSKA CASA Ma kako zbirka Iznad gore vjetri zbore bila po obimu mala i djelovala po tematskoj strukturi i melodijskoj organizaciji jednostavna, za njenu kompletnu obradu neophodna su dva potpuna skolska casa. Sa aspekta cilja i efikasnosti najbolje bi bilo da casovi slijede neposredno jedan iza drugoga Iblok - cas/. Prvi cas bi imao ovakvu strukturu: 1. Vrlo kratak uvodni razgovor lu njemu bi 1-2 ucenika iskazala svoje neposredne impresije 0 zbirci/; 2. Obrazlozenje samostalnog izbora najljepse pjesme 11-2 ucenika na osnovu ranijih priprema, u 1-2 recenice/; 3. Iznosenje zanimljivih pojedinolSti 0 piscu koje ce probuditi interes za predstojece interpretacije i predstavljati dopunu onoga sto se vec zna; 4. Nagovestaj predstojecih upoznavanja s nekoliko pjesama, izrazajno Citanje i interpretacija pjesme List na putu; 5. Interpretativno citanje i obrada pjesme Prisluskivanje; 6. Sinteza svih zapazanja stecenih do tog trenutka i upotpunjavanje dozivljaja do kojih se doslo ranijim samostalnim pristupom;
71

7. Davanje zadataka pojedinim grupama za sljedeci cas u koliko to nije ucinjeno u priprernnom periodu. Zamisljena strukturadrugog casa po redu je: 1. Osvjezavanje zadataka i konstatacija do kojih se doslo na prethodnom casu; 2. Izlaganje, izvjestavanje predstavnika radnih grupa o izvrsenom izboru i popisu pjesama prema zadliZenjima; 3. Dopunska obrazlozenja nastavnika 'S najnuznijim korekcijama i zakljuccima 0 centralnim predmetima J.temama, motivima! Pandzine poezije; 4. Usredsredenje na citanje i interpretaciju preostale dvije odabrane pjesme - Koncert kraj rijeke i Oskora, piskora; 5. Zakljucna uopstavanja 0 zbirci Iznad gore vjetri zbore /nanivou ucenickih mogucnostiJ; 6. Odredivanje zadataka s ciljem primjene stecenih iskustava na druge oblasti srpskohrvatskog jezika; 7. ProCitati lako preostane vremenal jos neku od pjesama iz zbirke ill ponovno slusanje muzickog snimka. IV. RAZRADA TOKOVA ANALIZE ODABRAN1H PJESAMA IZ ZBIRKE Prakticno je nemoguce, a nije ni potrebno, interpretirati veliki broj pjesama iz neke pjesnicke zbirke. Dovoljno je, zato, da se obrade, na nivou nastavnih zahtjeva i sposobnosti ucenika, tri do cetiri pjesme iz, po obimu male, Iznad gore vjetri zbOlre. Kao centralne pjesme, tj. kao objekti posebne interpretacije predlaz.u se: List na putu, Prisluskivanje, Koncert kraj rijeke i Oskora, piskora, ali se gotovo sve od nabrojenih mogu zamijeniti nekim drugim. Napomena! Ako neki od nastavnika zakljuci da pripreme nisu tekle kako treba i da su mogucnosti njegovih ucenika manje od pretpostavljenih, moze se oglraniciti na svega dvije pjesme. 1nterpretacija pjesnicke zbirke u okvirima lektire zasniva se na vec postignutim znanjima 0 poeziji i na me72

todama i principima koji se primjenjuju u radu na tekstu, sarno sto se prosiruje zadatak na svrstavanje pojedinih pjesama u kontekst cjeline. Razina interpretacije nase zbilrke ce se zasnivati na cinjenici da ucenici ovog razreda, koji je analizira, znaju najelementarnije teorij:ske pojmove sarno bez njihovog preciznog imenovanja Ipjesnicka cjelina - slika, redak stih, kitica - strofa! i, otprilike, sta je osnovno osjecanje, dozivljaj te ugodaj /atmosfera, raspolozenje/. Oni znaju, takoder, svojim rijecima iskazati vlastiti dozivljaj i prema, na neki naCin, naglasenim rijecima imenovati cjelinu /sliku, s1JrofuJ.Uvazavace se i istina da u njihovim godinama preovladuje spontano te slusno i vizuelno dozivljavanje pjesnickih ostvarenja.
LIST NA PUTU

U ovoj pjesmi cemo sa ucenicima posmatrati i uocavati prvenstveno lirske cjeline (pjesnicke slike), a, zatim, naglasiti osnovni motiv, temu. Ona svojim kvalitetima na to upucuje. Sukrija Pandzo voli prirodu, nalazi u njoj inspiraciju, stavlja svoja raspolozenja u njen kontekst. Narocito ga privlace jesenji motivi. 1n1Jerpretaciju cemo, zato, skrenuti u tom smjeru. Pocecemo od rijeCi nekog ucenika kojima je on iskazao svoju impresiju poslije izraz.ajnog citanja pjesme. Odgovarajucim pitanjima usmjeravacemo ucenike na uocavanje prethodno istaknutih elemenata pjesme List na putu. Ta pitanja - usmjerenja ce se kretati u ovim okvirima: ProCitajmo jos jednom prvu kiticu (strofu)! Kakva se slika stvara pred nama, sta vidimo kada maIko sklopimo oCi? (Na utrtom putu seka se saginje i podize opali list.) 1menujmo ovu cjelinu, sliku! Kakav je list i zasto je takav?
~.

(I crven i zut. Rana je jesen; ona boji prirodu zivim bojama.)

73

Procitajmo drugu strofu. Odredimo drugu sliku! Pokusajmo ocijeniti zbag cega je ta slika vrlo lijepa! Kaji stih (redak) najvise doprinosi taj ljepoti? (Seka stavlja na dlan uveli list dak joj se smijesi jesenji dan. - a nad njima smijesio se tih jesenji dan.) Zar se dan maze smijesiti? Objasnimo svojim rijecima izraz smijesio se tih jesenji dan! (Pjesniei ponekad, da bi sto zivapisnije nesto prika:.: zali, dozvoljavaju da se prirada, stvari i zivotinje panasaju kao ljudi.) Procitajma i trecu kitieu! Opisimo sliku koju ona izaziva u nama! (Seka nalazi kap kise na listu, cini joj se kao da je plakao pa ga blago ljubi.) Pracitajmo i zadnju kitieu i odredimo kakvu je sliku naS pjesnik dao u njoj! ' (List je sletio na put i zaspao uplakan.) Kako je list zaspao? Ko je zasluzan za to? Kakva je seka? (Zaspao je dubokim snom sta je sekina zasluga. NaSa seka je njezna, saosjecajna, vali priJradu.) Pronadimo sada u pjesmi i izdvojima pridjeve (atribute) i glagole
Pridjevi Glagoli

Sta je istaknuta upotrijebljenim

pridjevima?

(Jesen je slikavita i pamalo tuzna; seja je, kaa sta smo vec zakljucili, blaga.) Odredimo sada da Ii su pakreti iskazani glagaIima: bucni, nagli, grubi, brzi ili: lagani, bIagi, tihi, njezni! Sta bismo sada naveli kaa glavni predmet pjesme i prema cemu bisma to' ucinili?
(TO'

je opali lis.t na putu, a na to nas upucuje i sam naslov.)

Na kraju zakljucima kakav je nas pjesnik i kakav je odnas p1remapriradi! (On je asjecajan, voli prirodu, vidi ljepate u njoj.)
PRISLUSKIV ANJE

Ovo je jedna od najpoeticnijih, najsuptilnijih pjesama izzbirke. I pristup ovoj pjesmi mora biti delikatan. Bitno je da uceniei osjete, pogode osnovno Pandiino osjecanje, pjesnitkovo sanjarsko raspolozenje, dato kroz fine nijanse nevidljive tuge pomalo osamljenog i njeznog djecijeg srea, punog ljubavi i strepnje za drage zivotinje. Vrlo je vazno ovu pjesmu procitati toplo, naglasavajuci drugacije opisna mjesta (eksterijer, enterijell') i psiholoska stanja male Lejle. Evo pitanja! 1. Sta u varna budi ova pjesma? Kakva osjecanja, kakva raspolozenja? 2. Koje je doba godine i dana opisano u njoj? 3. Kako izgleda soba u kojoj se mala Lejla sprema na pocinak? 4. Kakva je slika zimske noCi? Procitajmo stihove, izraze Hi rijeci koji su u opi5ima najljepsi!
75

mala erven, zut utrti, jesenji blag, uveli, rasplakan

74

sagnula se, podigla pomisli, metla smijesia se pognula se, spustila sletio, zaspao

5. Zasto Lejla ne maze da zaspi? Sta ana, kaa i mnoga druga djeca kada se asame, Cini pred spavanje? (Ona sanjarL) Da Ii i vi to panekad cinite? 6. ZaSto se pjesma zove Prisluskivanje? 7. 0 cemu Lejla sanjari? Sta prisluskuje? Sta joj se pricinjava? (0 nekom svom dragam hicu, mozda a nekaj davno izgubljenaj maci. Cini joj se da negdje maca place, da je, prema tame, ta maca jadna, asamljena, izgubljena.) 8. Kakva je mala Lejla? Procitajma jas jedanput zadnju kiticu da bismo tacnije adgovarili na pitanje. Ona glasi: A Lejla suti u nae gleda, pa kad je majka rukam tace, ana prosapta sva blijeda: Cuj, mama, negdje maca place! (Lejla je asjeeajna, pomalo bajaZljiva, tiha, n]ezna, nesebicna. Njoj je tapIo, ugodno u njenoj sabi, tu je i njena brizna mama, ali ona zna da svakame nij e taka pa njeno malo mekano srce pati zbog tude boIi koju naslueuje.)
KONCERT KRAJ RIJEKE

plavam bojicam i isprekidanam linijam one kojima je iskazan zvuk! Citajuei tiha, u sebi, krajnje rijeCi u stihovima, nastajmo da osjetima koje se ad njih medusobno glasovno padudaraju. Obiljezima' viti com (povezimo zaabljenam linijam) te rijeci! Pobrajmo kitice u pjesmi, stihove u svakoj ad njih, slagove u dva prva retka (stiha) te suglasnike i samoglasnike u jednaj strofi. Pokusajma zakljuciti, na asnavu svih prethadnih poslava, koIiko je ona sto smo zapaziIi uticalo na to da pjesma bude muzikalni.ja! Cini Ii yam se da bi se i ava pjesma mogla uglazbiti i pjevati? Eva nekoIiko orijentacianih rjesenja kaje mOTama vezati za sam tekst pjesme!
I

KONCERT KRAJ RIJEKE

Svirala moja od rakite, kraj plave rijeke svira, dadu leptiri da me zakite, a vj ertar kosu dira.
Slusaju ovce, kudrav, ptice, i cute - svirala jeca, gledaju blago u moje lice, k'o da su mala djeca. zapjeva

Ovo je jedna ad Pandzinih pjesama u kajima je uskladen blag, melodican ritam sa idilicnam staticnam slikam. Taj kvalitet pjesme valja iskoristiti da bi ucenici zapazili akusticne i vizuelne ljepote poezije avog pjesnika ida, uz nasu pomoc, steknu povoIjan utisak a njegovim izrazajnim sposabnostima. Ovdje ee pomoei komparacija izmedu pjesme i Iikovne ilustracije kaju je daa Hasan Sueeska uz izdanje Veselina Maslese ad 1973. gadine. Evo moguCih pitanja i zadataka! 1. Dok je citana ava pjesma, da Ii yam se Cinilo da cujete kancert, koji nam je pjesnik dacaravaa, i jeste Ii zamislili ucesnike tag koncerta? Paku.sajma otkriti kaka je to nas pjesnik uspia? podvucimo crvenam bojicom i lI'avnom Pranadimo linijom (u tekama i na tabli) rijeci kaje pokazuju boju, a

Tad cVlrcak zice takne rukom, glasno iz trave, a za njim odmah sa zviidukom kosovi crni se jave. Svi se trudima ka ee bolje, dirnuti u zicu i dirku, pa iznad sume i niz polje
prosuti pjesmu

i svirku.

(U pjesmi ima vise rijeci koje oznacavaju zvuk jer pjesnik zeli da prikaze koncert, a ne da opise sliku.) (U pjesmi su cetiri strofe sa po cetiri stiha skoro potpuno ista po broju slogova: 9+8+ +10+7, a omjer samoglasnika i suglasnika je ravnomjeran u svim strofama - 34:41. Ovo upucuje na muzikalnost, skladan ritam.) (Krajnje rijeci se u stihovima unakrsno glasovno podudaraju rimuju. I to doprinosi muzikalnijem ritmu.) (Po svemu sudeci i ova Pandzina pjesma bi se mogla komponovati i pjevati.)

(Znaci zapjevati i zasvirati)

77

76

2. Sada pa.zljivo pagledajmo likavnu ilustraciju koja je uz pjesmu data! Iska.zima da li sma zamiSljali istu ill sIienu sliku dak sma eitali pjesmu i razgovarali a njaj. 3. UporedujuCi pjesmu i sliku, zakljueimo: eime se ilustratar (slikar) sluzia pri stvaranju svag likavnag prilaga, a eime, opet, Sukrija Pandzo pisuCripjesmu? (Baja, oblik, papir i sliena; rijeei, stihovi, strofe i dr.) 4. Naporedo navedimo sta se i k'Q1 vidi na slici i spominje u pjesmi! (Vidi se: djecak,.- nas pjesnik kao djeeak, ovce, kudrov, ptice, leptiri, drvece, livada, rijeka u daljini. Spominje se sve sto je videno ali i: vjetar, cvreak, kosovi, sviJrka, pjesma - ueesnici u koncertu koje je nas pjesnik euo). Pjesma se razlikuje od slike po tome sio nam maze doearati i ona sta se vidi i ono sta se euje. 5. Ko sve. u pjesmi Kancert kraj rijeke pjeva, svilI'a,zvizduce - dira u zice i dirke kako kaze pjesnik? (Svi!) 6. Objasnima svojim rijeeima stili prosuti pjesmu i svirku! 7. Mozemo li zakljueiti da pjesma koju smo analizirali djeluje kao prijatna muzika, koju izvodi djeeak sa svojim druStvam kraj rijeke, i da naslov odgovara oname sto u nama bude stihovi? Naueimo ovu pjesmicu napamet!
OSKORA, PI SKORA

brajala, uvijek istim ritmom, druga eetiri stiha u strofama koji su ilsti. Ovo posljednje je, u stvari, tekst nabrajalice, rijeOi koje prate rad, igru. Pandzo je inspirisan izvornim narodnim bajalicama i ritmam im se priblizava. Ueenicima se mogu postaviti sljedeca pitanja: 1. Da Ii znate sta znaee i da li uopste nesto znace rijeei oskora, piskora? Pakusajma ih abjasniti! (Pravog smisla nemaju, ali doearavaju nestQl izmaStano, cudnavato, vragalasta, mangupska, nesto sta zvuci kao mali tva i kaa izazivanj e). 2. Da Ii ova pjesma u vama stvara zelju da nesta radite zanimljiva, da budete bezbrizni, da zaigrate, da se s drugavima nadmecete? Navedite kajim je to dijelavima pjesme narocita istaknuta! (Odgovar bi magao biti: Da, uprava taka. Ucenici su mali i mOira im se mnoga sta sugerisati! To su stihovi koji se panavljaju: Kisni, kisni, potkisni, konji 'SIllnam korisni, askora, piskara, tebi drva, meni kara.) 3. Sta se, u stvari, u ovaj pjesmi apiSIllje? (Ona eime se zabavljaju seoska djeca, pravljenje igracki ad drveta). 4. Sta ta najcesce djeca prave od rakite (vrbe) i kako to ani cine? (Prave svirale (barije) dubeci kQlru.Ona je zbog taga vaznija ad sdi drveta i zata djeca, zeleci da se kara ne pokvari, zapjevaju: tebi drvo (ana sto je manje vazna) meni kara (bez cega nema prave borije). 5. Pravite li i vi sebi slicne igracke Hi yam ih roditelji kupuju? Sta mislite da je slade: ill sam naeiniti igracku ili je dabiti? 6. Zakljucima kakva je ova pjesma? (To je pjesma kaja u ravnomjernom ritmu prati adredeni pasaa ill igru, kojom se zeli potpo'ffioei da se uspjesnije dade do cilja. Ta je nestasna, zivahna,
79

.ova pjesma je zanimljiva po svajim ritmickim elementima i djelimicnam ohrednam karakteru. U njoj ima dasta arhaicnaga ipak tako djetinjastog, prisnag i leprsavag. U pristupu mOIraupravo to biti naglasena. I citanje bi trebalo da bude posebno. Najbalje bi bilo kad bi mjesto nastavnikovag Citanja magla da se cuje muzicka snimka pjesme Hi da se ucenici podijele u dvije grupe i citaju uzastopno horski: jedna grupa bi citala obienim tonom prva cetiri stiha u svakaj strafi; druga bi skandirala, na78

pomalo i podrugljiva pjesma bajalica i brojalica. Slicnih pjesarna ima dasta. Znaju ih sva djeca, narocito ona koja zive u selu). V. POKU8AJ IZVOOENJA DOZIVLJ'AJNO-SPOZN AJNIH SINTEZA 0 ZBIRCI Ako smo tokom cjelokiupne obrade uVaZavali one bitne, na pocetku istaknute, kriterije i postavke i aka smo isli postupno, korak po korak, ka realizaciji PO'stavljenih zadataka, tad a smo stvarno pripremili teren za dozivljajno-spoznajnu sintezu 0 zbirci pjesarna Iznad gore vjetri zbore. Nadajmo se da smo svojim postupcima sacuvali integritet Pandzine poezije a, istovremeno, probudili interes i ljubav prema njoj i tako utrli put za njeno intenzivnije dozivljavanje i spoznavanje. Pjesme iz:zbirke koju su nasi ucenici citali i upoznavali otkrivale su prvenstveno pjesnikovo intimno bice i bile prenosilac njegovih licnih ispovije,sti, njegovih sjecanja na djetinjstvo. Nama je bio cilj da t.o ucenici prepoznaju i transformisu u svoje dozivljaje, nemire, strepnje i radosti sto cemo pfOivjeriti objedinjavanjem u odredene dozivljajno-spoznajne sintez.e. Ma koliko ucenici osnovnoskolskog uzrasta (i to' ranijeg) bili emocionalno osjetljivi i sposobni da culno primaju poe:zJi.ju, postoje odredene teskoce kada je potrebno sintetizirati saznanja 0 njoj. avo se posebnO' odnosi na lirsku poeziju kakva je u vecini Pandzina. U nj oj nema do.gadaja kaa pokretaca, nema fabule ni naglasenih likova kao pasrednika pa pojedine pjesme mogu ostati neopipljive za djecu kojoj je apstraktno miSljenje jos strano. Glavna okosnica i jedine konkretnije veze izmedu djece-primalaca i odredene pjesnicke zbirke u stvari su motivi, slike i Iritmicka organizacija pjesama. Zakljucna uopstaza:snivace se na v,anja 0. zbirci, i to' vrlo nepretenciozna, ovome. Sintetiziranje mozemo zapoceti i izvrsiti ohracajuci se cijelom razredu pitanjima koja ce insistirati prvenstveno na tome da ucenici iskaZu svojim rijecima utiske

i misljenja a zbirci. U frontalnom razgovoro nek pitanja teku ovim redom! ' '! 1. Eto, pirocitali ste zbirkru 8ukrije Pandze Iznad gore vjetri zbore i dobl1Oupoznali nekoliko najljepsih pjesama iz nje. IskaZite svojim rijecima kakav je utisak ostavila na vas ova knjiga i zasto biste rado procitali jos neko djelo istog pisca! I 2. a cemu sv,e pjeva 8ukrija Pandzo u svojaj zbirci, odnosno koji su najcesci predmeti njegovih pjesama? ' 3. Kakvesu slike koje daje naS pjesnik u svojim pjesmama? 4. Kakav je odnos pjesnika prema prirodi ~ kakav prema djeci?' ' 5. Kakva osjecanja, roopolozenja brude u nama pjesme iz procitane zbirke? 6. 8ta je navelo mnoge muzicrure da kamponuju Pandzine pjesme? ' 7. Kojim su svojim osobinama vas najvise privlacile pjesme iz ove zbirke? 8. Navedite naslove pjesama koje ste zapamtili! 9. ProCitajte jos jednu pjesmu iz zbirke po svojoj zelji! Dozivljajno-spoznajnu sintezu a zbirci mozemo izvrsiti i pismenim put em. Za to je najpodesnija primjena zadataka objektivnog tipa. Takvim naNnom sistematizacije stedi se vrijeme i lakse provjerava kako su i koliko su pojedini ucenici dozivjeli i shvatili neku poeziju. Time blagovremeno otkrivarno i vlastite propuste i omogucavarno intervenisanje u smislu korekcija i nadopuna. Ako se opredijeli za ovu varijantu sinteze, nastavnik ce pripremljene zadatke umnoziti i u odredenom trenutku casa dati ucenicima na rjesavanje, predvidajuci tacno koliko mu treba vremena za obavljanje tog posla. Na kraju casa ce zadatke pokupiti i poslije pregledati a, mozda, i ocijeniti. Neophodnu intervenciju ce, uz kratku analizu rezultata, uciniti na nekom od naJrednih casova. Evo jednog od moguCih nizova zadataka uz Ciju cerna pomoc izvrsiti dozivljajno-spoznajnu sintezu 0 nasoj zbirci!
6 Metodicki pristup ...
81

80

1. Navedi naslove sest pjesama iz zbirke 1znad gOire vjetti zbore:

VI. MOGUCNOST1 PR1MJENE S'TECEN1H 1SKUSTAVA U DRUG1M PODRUCJ1MA NASTA VE SRPSKOHRV ATSKOG JEZlKA Nastavnik ce mQtivirati ucenike na primjenu stecenih iskustava dajuci im odredene zadatke. Obracajuci im se Qn ce naglasiti da su citajuci i interpretirajuci zbirku 1znad gQre vjetri zbQre ne samQ uzivali i stekli lijepe utiske vec i mnQgQtQga naucili sto valja dokazati izvrSavajuci neke zadatke. Nastavnik ne mOiraucenicima ponuditi sve zadatke, a PQgotQVU ne sve Qdjednom. Moze ih dati pojedincima, grupama ili svima kada se za tQ ukaZe PQtreba, a moze i cim se zavrsi obrada zbiJrke. Prvi zadatak Da bi se pripremiQ za cas izrazajnQg citanja, prQcitaj prvo glasnQ, a zatim u sebi pjesmu Rugalica koja se nalazi na 65. strani zbirke. Zakljuci da li je bolje pjesmu citati vrlQ sporo ili brzo Hi naizmjenicno: cas brZe - cas sporije. Podvuci lrijeci u stihovima koje, po tvom misljenju, treba posebno pri Citanju naglasavati. Obiljezi uspravnim crticama mjesta u pjesmi gdje bi trebalo malko zastati, odahnuti. Pronadi rijeci na kiraju stihova koje se medusobno glasovno podudaraju i povezi ih zaobljenim linijama kao sto smo to Cinili pri analizi pjesme Koncert kraj rijeke. Kada sve urad is sto ti je predlozeno, procitaj dva puta pjesmicu nastojeci da uz pomoc znakova koje si ubiljezio istaknes smisao pjesme. Vidjeces, tvoje ce citanje biti iZJraZajnije! Drugi zadatak 1z pjesme Rugalica povadi, i ispisi jednu ispod druge, rijeci koje su neobicne ili tebi manje poznate. Pokusaj, tada, jednoj po jednoj odrediti znacenje i to zabiIjezi. Objasnjenje potraZi u Pravopisu ili nekom drugom
6*

2. 0 cemu Sukrija Pandzo najcesce pjeva U SVQjoj zbirci? MQgIQbi biti: a) b) cudnQvatim zgodama, igrama seoskih dj ecaka, c) 01 proslQsti naSeg narQda,
01

01

prirodi i gQdisnjim dobima, e) 0 zivQtu djece u gradu, f) 0 dQmacim t sumskim zivotinj ama,
01

d)

Samo su tIri odgovQra potpuno tacna. PQdvuci ih. 3. Sta je najljepse u stihovima Sukrije Pandze? jednQstavnost vedrina zivQst iskrenost raznovrsnost osjecajnost

Tri rjesenja su tacna. Podvuci ih. 4. 1spiSi dva stiha (retka) iz pjesme koju si zapamtio:

5. Koja pjesma zavrsava stihovima: Cuj, mama, negdje maca place? To je pjesma: 6. Zasto se mnoge PandZine pjesme pjevaju? a) jer su zanimljive, b) jer se lako pamte, c) jer su melodicne. Pronadi i podvuci tacno rjesenje. 7. Navedi po tri pridjeva, glagola i imenice koje Pandzo cesto upotrebljava. 1menice: . Pridj evi: . Glagoli: .
82

83

rjecniku ill im sam odredi smisaa onaka kaka ih shvataS. Potra.zi pomoc i od roditelja i starije brace i sestara. Pared rijeci za koje ne nades objasnjenje ostavi praznlll liniju, pa ces to u skali upotpruniti. IZVlrsavajuci ovaj zadatak, obagatices svaj rjecnik pa ces se u buduce Ijepse izrazavati u govarui pisanju.
Treci zadatak

se ne narusi svijet djetinjstva i sacuva integ;ritet paezije, a, pri tom, ostvare i brojni zadaci nastave.
LITiERATURA 1. Djecji pisci 0 sebi (autobiografije nasih djecjih pisaca) Veselin Maslesa, Sarajevo, 1963. 2. Nasiha Kapidzic-Hadzic: Od Zmaja do Viteza, Zavod za izdavanje udzbenika, Sarajevo, 1970. 3. Milan Crnkovic: Djecja knjizevnost, Skolska knjiga, Zagreb, 1967. ' 4. Slobodan Z. Markovic: Zapisi 0 knjizevnosti za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1971. 5. Joza Skok: Interpretacija i metodicki pristup pjesnickom djelu Vladimira Nazora u osnovnoj skoli, Prilozi, Banja Luka, br. 2 - 1973/74. 6. Vladimir Milaric: Dragan Kulidzan - Potocic, Prilozi 3 1973/74.

Pod naslovom Rugalica opiSi jednu svoju zgodu kada sizbog neke mane ili greske bio izvrgnut bockanjima drugova ili clanavaporodice. Prije toga jos jedanput procitaj Pandzinu pjesmu Rugalica. Ona ce ti pomoci u tome, ali pazi da je doslovno ne usvojis, vec budi samostalan i duhovit. Ako zeliS, pokusaj pisati u obliku stihova. Od tebe se ne ocekuje, naravno, da budes pravi pjesnik. VII. ZAKLJUCNA UOPSTAVANJA, NAPOMENE, SUGESTIJE I LITERATURA Ponudeni model irrterpretacije, sva akvirna i pojedinacna rjesenja u njemu usmjerena Sillk tome da se pruz,e sire i Iraznovrsnije mogucnosti za obradu pjesnicke zbirke Iznad gare vjetri zbore i drugih koje su joj slicne. Valja jos jedanput podvuci da se dati model nudi sarna kao arijentacija koja se moze u potpunosti i u pojedinostima prihvatiti i prilagoditi konkretnim potrebarna i uslovima rada u skoli i adjeljenju. Bukvalna primjena, ako ona ne znaCi nastavnikovo iskreno usaglasavanje, moze biti vise stetna no karisna. Prijedloz,i koji se ticu neophodnog vremena, vrsta aktivnosti i primjene pitanja i zadataka, takoder, znace sarna orijentaciju. Nekame ce trebati nesta vise, a nekome i manje vremena da postigne zeljeno. Vrijeme i napOlr, naravno, ne treba stedjeti. Daleko je bolje obraditi manje zbirki u lektiri nego biti povrsan i ici na kvantitet. Tajna uspjeha, u budenju i njegovanju trajne ljubavi prema poeziji, lezi u nalazenju mjere i uvijek prisutnoj budnosti da
84

85