P. 1
22570545 Sukrija Pandzo Iznad Gore Vjetri Zbore Amira Idrizbegovic

22570545 Sukrija Pandzo Iznad Gore Vjetri Zbore Amira Idrizbegovic

|Views: 644|Likes:
Published by djevojcica123

More info:

Published by: djevojcica123 on Sep 03, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/16/2015

pdf

text

original

Amira Idrizbegovic SUKRIJA PANDZO: GORE VJETRI ZBORE (Metodieki pristup) Sve veee O'bilje pO'ezije za djecu kO'd nas

predstavlja svO'jevrsnu dragO'cjenO'sta istO'vremeno obavezuje na izbirIjivO'st u pogledu literarnih i psihO'lO'skO'-pedagO'skih kvaliteta. Zbirka pjesama »Iznad gO're vjetri zbO're« svO'jim dometima zadovO'ljava sve kriterije kojih se nuznO' pridrZavamo kada je u pitanju skolska lektira. Sukrija Pandzo, njen autO'r, je vrlO' prisutan u savremenO'j be-ha knjizevnoj stvarnO'sti. NjegO'va pO'ezija- nepO'sredna, jednostavna, melO'diena i kristalno eista - u stanju je da privuee malO'gcitaO'cai da ga svO'jO'm tananoseu privO'li na O'predjeljenje za sebe kao za nestO' blisko, dragO' i svO'je. Nije eudo, dakle, stO'je upravo ova pjesnieka zbirka nasla odgO'varajuee mjesto u PirO'gramu skolske lektire i stO'je O'vdje uzeta kaO'pO'desan uzorak za pO'kazivanje O'dredenih interpretacijskih pO'stupaka. U svO'joj knjizi »Od Zmaja dO'Viteza« (izbor i tumaeenje pO'ezije za djecu), ZavO'd za izdavanje udzbenika SRBiH, SarajevO', 1970. gO'dine, str. 119, Nasiha Kapidzie-Hadzie je vrlO' precizno okarakterisala Pandzinu pO'eziju i svrstala O'vogautO'ra medu istinske pjesnike, koji ne plijene snagO'm nametljivO'sti, nego pO'staju i ostaju nezaboravni suptilnim dubinama svojiit treperenja i poruka:
63

IZNAD

mogucnosti i predznanja ucenika i sposobnosti prosjeene veCine nastavnika . ovdje je potrebno naglasiti prisutnu namjeru da se daju izvjesne orijentaeije koje mogu. Analiza ce zato biti zasnovana na nekoliko temeljnih postavki koje ce joj odrediti pravac. III. bez preinaka. Cinjenica da prvi susret djeteta s knjizevnoscu nije susret s bajkom ili pricom. je potvrda da djeci ovog uzrasta poezija stoji blize no sto se pretpostavlja. 64 IV. 19621 to afirmativno iskazala: 5 . nemaju smisla ni strpljenja da u trkama za uspjeh i oni budu takmicari. Stihovi ovakvih pjesnika cesto ne dobivaju ono mjesto i onu ocjenu koju zasltiZuju. premda se nalaze u periodu u kome pocinje mala otudenost od poezije ili. ni potrebe da se istieu. vole poeziju nasuprot tvrdnjama onih koji nedostatak vlastitih afiniteta i iskustava pripisuju djeei.Metodicki pristup . Najraniji kontakti s poezijom uspostavljaju se slusanjem. Oni ne znaju sta znaci i cemu vodi ona rijec . da se istaknu. Uvazavajuci kao polaziste istinu o autohtonosti svakog poetskog djela. Djeea osnovnoskolskog uzrasta. oni koji zele mogu uvijek doci na jezero i potraziti skoljke. dozivljavaju i poimaju poeziju jeste eilj zasnovan na uvjeIrenju da je poezija neophodna ne sarno kao trajni pratilac sazrijevanja. OBRAZLOZENJE OSNOVNIH POSTA VKI I KRlTERIJA INTERPRETACIJE Koneepcija i metodologija interpretacije Pandzine zbiJrke uvjetovana je. Napomene 0 pripremama nastavnika i motivaciji ucenika. Povrsni posmatraci nece. do 13. u svojim opstim konturama. Prvenstveno ce uvazavati ove postavke: 1. VI. Zakljucna uopstavanja. posluziti kao uzorak odiredenih pristupa pri analizi pjesnicke zbirke u okvirima lektire u osnovnoj skoli. u zivotu covjekovom uloga poezije je vrlo znacajna. napomene. 65 . VII.« Kao i svaka druga sliena pjesnicka zbirka i ova Pandzina jeste svijet za sebe. Obrazlozenje osnovnih postavki i kriterija interpretaeije.ucitelja. koji i u krugu najbliZih vjecito zive u sjenci jer nemaju zelje. u prvom redu njom samom. ne posjeduje svaki animator i realizator zadataka lektire u skoli. da svakom i svugdje govore 0 sebi. bolje Ireceno. zahtjevi savremene nastavne teorije i prakse. a skoli je ostavljeno da obueava citanje poezije. ali u mnogome ovisi i od drugih cinilaea kao sto su: programski zahtjevi. primjenjivo. u svakom slucaju.»postaviti se«. Razrada tokova analize odabranih pjesama iz zbirke.. godine/. Njujork. Nauciti. kratkotrajne zasicenosti njome lod 10. Pokusaj izvodenja doZivljajno-spoznajnih sinteza 0 zbirci. Oni podsjecaju na one ljude koji veoma sporo osvajaju simpatije. mora se priznati. kao sto je vec naglaseno. u njihove tihe dubine. Rijeci uspavanki. Njena metodicka obrada zahtijeva zato ne sarno solidna teorijska znanja i didakticke vjestine. pjevanjem i recitovanjem.»Ovakvi pjesniei ne znaju i ne zele da se namecu svojom pjesmom.. nego i kao sastavni dio kasnijeg zivota. odnosno ueeniei kojima je nasa zbirka namijenjena. sto. razinu i dubinu. ucenike da citaju. II. gotovo sudbonosna. Helen Ploc je u jednom odjeljku knjige »Djecija lektira« IAmericko drustvo za izucavanje djeteta. Tako njihova skrovita blaga ostaju neotkrivena poput bisernih skoljki na dnu jezera. stihovi koji prate igru. jer za to treba vremena. Prijedlog organizacione strukture dva skolska casa. 2. Srecom. a ponekad i ne znaju da udu u njihovo fino. s druge. sugestije i literatura 1. Mogucnosti primjene stecenih iskustava u drugim podrucjima nastave srpskohrvatskog jezika. Zamisljeni pristup Pandzinoj zbirci pjesama »Iznad gore vjetri zbore«predvida ovakav redoslijed: 1. delikatan zadatak pa valja pretpostaviti da ni sve ono sto bude ponudeno u predstojecem modelu interpretacije nece biti do kraja prihvatljivo i u praksi. pak. vec i poseban senzibilitet. prve suptilne tekstualne pouke nisu nista drugo do oblici lirske poezije. prefinjeno poetsko tkivo. i individualnosti u njegovom dozivljavanju i tumacenju. Jer. OsigUirati blagotvorni uticaj Pandzine po€zije je. vec s pjesmom. V. s jedne strane.

tehnicke. Svijet poezije je suptilan.« Sukrija Pandzo je rod en u Ulogu kraj Kalinovika 1910. godine. sav u sjecanjima na minulo djetinjstvo koje je bilo ni veselo ni odvec tuzno. Poznate su mu zbirke pripovjedaka i pjesama: »Ljudi smo«. u Jajcu/. Veselin Maslesa. Svoje radove objavljuje po casopisima i kao posebne knjige. Rogatice. onako jednostavno kao sto i piSe. Uvertira za abradu zbirke »Iznad gOirevjetri zbore« sastojat ce se: u ponovnom citanju pjesama. Istakao je ranije izjavsarno da djeciji pisac nije ranG postao. ali sam vec ranije pisao 0 djeci. U razgovoru koji sam s njim vodila pricao je. Odlicno poznaje i voli djecu i zna da im odskrine prozor u jedan zanimljiv svijet. »Iznad gore vjetri zbore« i ostale. srusi. iako s pauzom od desetak godina. prrevidi. pisao pjesme i pripovjetke. sirocetom.SarajevO'. livadama i njivama. a. Sukrija Pandzo je. Tuga i radost mijesale su se kao i u zivotu. kao i za odrasle. u pronalaZenju nacina da se prilikom obrade iskariste znanja i vjestine stecene u drrugim podrucjima nastave i drugim predmetima. Brckam se u rijeci i razgovaram sa svojim nekadasnjim drugovima iz djetinjstva. Poezija nece abavezno pomoei nasaj djeci da napreduju u skoli ili zivotu. Za mlade nastavnike i za one koji nemaju pri ruoi adekvatnu literaturu nece biti na ovdje. NAPOMENE 0 PRIPREMAMA NASTAVNIKA I MOTIVACIJI UCENIKA Bez obzirra na iscrpnost rjesenja koja mu se nude. TO' iziskuje opreznost u pracesu dozivljajno-spaznajne analize. i 5* 67 . u izboru i izradi ilustrativnog materijala. Zavrsio je uciteljsku skolu u Mostaru i VPS u Beogradu. zatim. Da bi se pravilno pristupilo toj lirici. u pjesmi 0 djecaku koji place za svojim janjetom. »Samo jos kosovi zvizducu«. u prikupljanju i odabiranju informacija a piscu i njegovom radu. I u slucaju poezije Sukrije Pandze mora uvijek biti prisutna briga da se cjelokupnim tokam analize odrZava ravnateza izmedu onoga sta je nuzno i onoga sto je moguee realizavati od zamisljenog. Za njih sam. i koju je rodio i koju je ucio. Potrebno je zata izmedu djece i poezije strpljivO' izgradivati nevidljive ali cvrste mostove. oko dvadeset i pet godina kao jedan od urednika Kulturno-zabavnog programa Radio-Sarajeva. U nasem drustvu bile su tad i domace zivotinje koje smo voljeli i zbog njih strahovali od sumskih zvijeri. 0 svemu i svacemu sarno ne 0 sebi. 1963. Pogotovo kad sam kao otac. »Blize su postale zvijezde«. 0 tome je ljivao: »Za djecu sam poceo da piSem veoma kasno. Pjesme sam pisao tako kao da sam opet u svom rodnom mjestu pa hodam po onim gajevima. pedagoske.»Poezija nam pomaZe da dozivimo cjelinu zivota intenzivnije i da iskusimo. To je pjesnik osjecajan i osj etlj iv. stvorio dosta proznih i pjesnickih radova. raznovrsne i viSesmjerne: strucne. kao. Sukrija Pandzo nerado govori 0 sebi i u tome je gotovo stidljiv. kaji odgovaraju odredenom uzrastu djeteta. I od toga nije bio tezak prelaz na djeciju knjizevnost. zaljubljen u prirodu i njene jednostavne ljepote. Bio-bibliografski podaci nisu bitni za poimanje svakog knjizevnoumjetnickog astvarenja. dobro je imati u 66 vidu neke informacije kaje ee pomoei rasvjetljavanju tematskih i pedagosko-psiholoskih preokupacija avag pjesnika. Odnedavno je u penziji. ciju majku odvlaci zeleni vuk. pa ce veselje i bol i divljenje obogatiti nas i nasu djecu. I na mnogo mjesta. Za knjigu »Razgovori« dobio je nagradu Udruzenja knjizevnika Bosne i Hercegovine. otkrivajuei uvijek sama one slajeve njene koji su dostupni uceniku. cudesnast nasih pet cula. svaki nastavnik mora da se pripremi za nastavni rad i da na podesan nacin motivise ucenike na citanje zbirke i ucesce u interpretaciji. ranjiv.« 3. pa makar i za trenutak. 0 svom zavicaju i mjestima sluzbovanja. I tu nisam izmjenio svoj ton. metodicke. Pripreme nastavnika ce biti.1 admet nekoliko neophodnih informacija i 1 Sukrija Pandzo spada u onu generaciju pisaca koji su se pojavili u nasoj meduratnoj knjizevnosti. svijet koji cuva djecije tajne i ljepote nevidljive svacijem oku. gadine i u na pocetku spomenutoj »Od Zmaja dO'Viteza« Nasihe Kapidzic-Hadzic. II. 0 nestaslucima svojih unucica. Radio je kao uCitelj i nastavnik u raznim krajevima Bosne/kod Foce. Podaci 0 Sukriji Pandzi magu se naci u knjizi »Djeciji pisci 0 sebi« . 0 svoj svojoj djeci. Ono stO' poezija moze uciniti za nas jeste da postanemO' svjesniji zivota oko sebe i zivota u sebi i da produbimo svaka iskustvo. i u nasem slucaju. u tacnom predvidanju vremenskih i drugih tokova analize> u odredivanju odgajno-obrazavnih zadataka. Uvijek postoji opasnost da se nesta poremeti. na primjer. ali imaju svoj znacaj kada je u pitanju dosta intimna lirika kao sta je Pandzina. naslikao sam sebe kao djecaka. a zatim kao nastavnik bio stalno sa mladima.

luciniti. budenje smisla za ocuvanje svjeze i ekspresivne narodne rijeCi koja je cesto u upotrebi kod ovag pisca. mogu i preciznije i drugacije definisati.Iz sume podataka. nastavnik ce odabrati najzanimljivije i to u pogodnom trenutku Ini prerano . svakako. vec vjestim izazivanjem zelje da se bas konkretno djelo pracita. Izvanredno je pogodno da se 68 od nekog casa. na ucenike. izrazajno procita jedna od zanimljivih pjesama i pruzi ucenicima mogucnost da 0 tome iskazu svaje neposredne impresije. Obrada zbirke »Iznad gore vjetri zbore« moze imati svoje bHie i dalje domete i posljedice sto je uslovljenO' kvalitetima zbirke i programSikim zahtjevima. Ciljevi i zadaci se. Pandzinu zbirku »Iznad gore vjetri zbore« mozema popularisati na vise nacina. Nije svejedno kako cemo i kada cemo uputiti ucenike na citanje neke zbirke pjesarna. pa ce nastavniku ostati sarno da dade konkretnija usmjerenja i eventualne posebne zadatke. To ce izazvati interesovanje. uzme 7 likovnih ilustracija iz nje. odnasna nastavnik bio u mogucnosti da nabavi mUl'Jickusnimku jedne ad spamenutih pjesama. »Oskara. Definisim. lirskim slikama Icjelinarnal. To. Pazljivo citajte zbirku »Iznad gare vjetri zbore« i neka svako odabere po jednu pjesmu kaja mu se ucini najljepsam. Ima jos nekoliko interesantnih motivacionih rjesenja. pakusajte adrediti: . petnaest do mjesec. glasiti: 1. usmeno. nastojeci da pri Citanju uacavaju adredene elemente knjige kaji ce biM u centru predstojecih analiza. koje posjeduje 0 PandZi. 2. Kaa prilog popularizaciji moze se dodati i pokoji znacajan podatak iz pjesnikavog zivota ili citirati neka od Pandzinih izjava 0 svajoj paeziji i djeci. njegavanje senzibiliteta za paeziju. ili je pjesnikova djetinjstvo bilo sasvim drugacije ad vaseg? 0 cemu sve 8ukrija Pandza pjeva? -10 69 .ovne zadatke i cilj kojima ce biti usmjeren Irad na casovima lektire. podsticanje stvaralacke maste.da li ste u pj esmama atkriLi nesto sta i sami u svam djetinjstvu dazivljavate. navikavanje na samastalniji rad i kalektivni rad lu grupama/ i na usmjelreno citanje paetskih djela. usmjerena citanje. Na istam casu kada se dala adekvatna preparuka za citanje. abjasnite lobrazlazitel zbag cega ste odredenu pjesmu odabrali. Kaa blizi cilj magli bismo odrediti: otkrivanje smisla za lijepo. pobuditi teznju da se procita cijela zbirka. ne bi bila patrebna nikakva druga popularizacija zbirke »Iznad gare vjetri zbore«. pokaze knjiga.o kao dalji cHj: budenje dozivljajno-spoznajnih reakcija. Kada je u pitanju paezija. Jedva da je igdje drugdje mativacija ucenika na odredene dozivljajna-spaznajne i druge aktivnasti toliko znacajna kao u padrucju lektire. sto nije neizvedivo. Kada pracitate zbirku.ni prekasnal prenijetd. ovo dobiva jas vise na znacaju. opiSe neka od obrade. nastavnik bi magao ucenike uputiti na pazljivije. piskora« jDevzela/ i »Uspavanka«. Za Obrazovni program Radio-Sarajeva i za Mali slager kompanovane su pjesme: »List na putu« (najstarija pjesma pa postanku) dva pollta. bilo da se dati prosire ili suze. ucvrscivanje elementarnih znanja 0 motivima Ipredmetima/. Zadaci bi magli.za pirVu verziju napisao je muziku Prebanda. Djecu bi privukla knjizi i citanju to kada bi prva saslusali neku ad pjesama u muzickoj obradi. lagano i skladno u PandZinoj poeziji. otprilike. Konstatovali smo da je u toku pripremanja nastavnik duzan ne sarno da prikupi neophodne podatke 0 piscu i djelu vec i da blagovremeno i konkretno odredi odgojno-obraz. Psihicka motivacija ucenika. da one budu pazitivnel. naravna. Pripremite se da ukratko. Ovdje je osobito vazno stimulisanje kO'jeutice na odluku Citanja. To ce ovisiti ad tumacenja realnosti pO'stavljenoga u kontekstu kankretnih mogucnosti skale i pajedinih nastavnika. upoznavanje zivota u priradi i igara seO'skedjece lova je pasebno vaZno za djecu iz urbane sredine kojoj je sve manje poznat zivot u nepasrednam dadiru s prirodom/. dana prije predvidene minuta. ne smije biti dato sarnO'u vidu jedne skolske obaveze. a jas balje nekaliika dana kasnije. Jedno od njih palazi od cinjenice da su pjesme 8ukrije Pandze rijetko melodicne i ritmicki skladne pa zato cesto komponovane i pjevane. uacavanje asnavnih asjecanja i ugadaja latmO'sferel u lirskom djelu. prije svega. AIm bi skola.

5. Tajfun kraj rijeke. 3. cas radosni? . Medvjed i drijen. Cetvrta grupa bi ucinila slican posao kao i ostaIe. obavljati odredene radnje.. Prvi cas bi imao ovakvu strukturu: 1. Zagonetka. III. Kucan CuIe. grupne zadatke. uvijek je dominantan jedan. drugarsku saradnju te da nesigurniji ucenici postanu odvazniji isamostalniji./ Treea grupa bi pronalazila i popisivala pjesme koje govore 0 zivotinjama. mi im mozemo dati pojedinacne iIi.cas/. Prisluskivanje. Proljetni dan./ Predlozeni usmjereni zadaci ne zahtijevaju od nastavnika da se priddava date podjele i da od ucenika trazi potpuno nepogresiva rjesenja. u krajnjoj liniji. Svakoj pojedinoj grupi dacemo zadatak da izvrsi izbor i popise pjesme sa zajednickim motivom /predmetom/. Bata i kanta. bolje rem. opste podatke 0 djelu i piscu kao i kratka zapazanja 0 nekim pjesmama. sumama. u 1-2 recenice/. kao i obicno. prvi koraci. Gora prica. za njenu kompletnu obradu neophodna su dva potpuna skolska casa. skrivene tajne. IOvdje bi se otprilike svrstale pjesme: List na putu. Bastovani. ucenicima necemo ovako strucno formulisati zadatke. Dana i slana. Vrlo kratak uvodni razgovor lu njemu bi 1-2 ucenika iskazala svoje neposredne impresije 0 zbirci/. Rugalica. U pripremnom periodu ucenike mozemo podsjetiti da u svoje biljeznice· unesu. radostima. nestaslucima. PripremajuCi ih za predstojece casove lektire.prekratke onolike kolike rado citamo? Prethodni zadaci . Nagovestaj predstojecih upoznavanja s nekoliko pjesama. 4. vec sasvim jednostavno. Dud u vrtu. Veliki majski dan. Sa aspekta cilja i efikasnosti najbolje bi bilo da casovi slijede neposredno jedan iza drugoga Iblok . moze ih pojednostaviti i smanjiti njihov obim. IOvu grupu pjesama sacinjavaju: Koncert kraj rijeke. Obrazlozenje samostalnog izbora najljepse pjesme 11-2 ucenika na osnovu ranijih priprema. PRIJEDLOG ORGANIZACIONE STRUKTURE DVA SKOLSKA CASA Ma kako zbirka »Iznad gore vjetri zbore« bila po obimu mala i djelovala po tematskoj strukturi i melodijskoj organizaciji jednostavna. njihovim jezikom. 6. Interpretativno citanje i obrada pjesme »Prisluskivanje«.smjernice . Telegraf u sumi. Mada se motivi u istim pjesmama iz nase zbirke cesto ispreplicu. Sinteza svih zapazanja stecenih do tog trenutka i upotpunjavanje dozivljaja do kojih se doslo ranijim samostalnim pristupom. 2.1 Druga grupa bi trebala da pronade i popiSe pjesme u kojima se spominje skola. Nezgoda. Evo jos jedne napomene! U koliko se nekom nastavniku cini da predlozeni zadaci prevazilaze mogucnosti njegovih ucenika i predvideno vrijeme. Oskora-piskora. brige. 2uti cvijet. Iznosenje zanimljivih pojedinolSti 0 piscu koje ce probuditi interes za predstojece interpretacije i predstavljati dopunu onoga sto se vec zna. izdvojila bi i popisala pjesme 0 djecijim igrama. izrazajno Citanje i interpretacija pjesme »List na putu«.cas tuzni. prica 0 zekinoj smrti.kom citanja bivali: sve radosniji sve tuzniji . djecja radoznalost. !Ovdje bi spadale: Vesela suma. Nesto je susnulo. Ju ovu grupu pjesama bi usle: Nedorasli dak. rijekama i slicnom. znacajni datumi i zbivanja. Mali deklamator. 71 . Ovim se zeli postici sarno paz70 l]ivije citanje i da se uoci inspirativna podloga Pandzine poezije a. masta. naviknu ucenici na pripremanje za casove lektire. Pretpostavimo da ce biti cetiri grupe unutar kojih ce se ucenici zajednicki pripremati. Posljednje laste. Kad smo posli u jagode.su zajednicki za sve ucenike. Put na jug.da li ste prild. Mama maca!. Mati i s1.da li su Pandzine pjesme: preduge . na izvjesnu odgovornost. Prva grupa hi dobila u zadatak da izdvoji i popise sve pjesme iz zbirke u kojima se spominju godisnja doba i prirodne pojave vezane za njih. Naravno. dogovarati.

Davanje zadataka pojedinim grupama za sljedeci cas u koliko to nije ucinjeno u priprernnom periodu. Rana je jesen. stavlja svoja raspolozenja u njen kontekst. »Koncert kraj rijeke« i »Oskora. sta je osnovno osjecanje. Razina interpretacije nase zbilrke ce se zasnivati na cinjenici da ucenici ovog razreda. »Iznad gore vjetri zbOlre«.strofa! i. sarno sto se prosiruje zadatak na svrstavanje pojedinih pjesama u kontekst cjeline. redak stih. Zamisljena strukturadrugog casa po redu je: 1. 4. 1n1Jerpretaciju cemo.u se: »List na putu«. tj.) 73 . Kao centralne pjesme. svojim rijecima iskazati vlastiti dozivljaj i prema. kao objekti posebne interpretacije predlaz. a. Osvjezavanje zadataka i konstatacija do kojih se doslo na prethodnom casu. Narocito ga privlace jesenji motivi.temama. Ona svojim kvalitetima na to upucuje. raspolozenje/. Usredsredenje na citanje i interpretaciju preostale dvije odabrane pjesme . Odredivanje zadataka s ciljem primjene stecenih iskustava na druge oblasti srpskohrvatskog jezika. motivima! Pandzine poezije. da se obrade. takoder. naglasenim rijecima imenovati cjelinu /sliku. 5. (I crven i zut. 7. tri do cetiri pjesme iz.usmjerenja ce se kretati u ovim okvirima: ProCitajmo jos jednom prvu kiticu (strofu)! Kakva se slika stvara pred nama. zato. 3. a nije ni potrebno. Napomena! Ako neki od nastavnika zakljuci da pripreme nisu tekle kako treba i da su mogucnosti njegovih ucenika manje od pretpostavljenih.»Koncert kraj rijeke« i »Oskora. sliku! Kakav je list i zasto je takav? ~. sta vidimo kada maIko sklopimo oCi? (Na utrtom putu seka se saginje i podize opali list. Zakljucna uopstavanja 0 zbirci »Iznad gore vjetri zbore« /nanivou ucenickih mogucnostiJ. 1nterpretacija pjesnicke zbirke u okvirima lektire zasniva se na vec postignutim znanjima 0 poeziji i na me72 todama i principima koji se primjenjuju u radu na tekstu. Izlaganje.) 1menujmo ovu cjelinu. po obimu male. »Prisluskivanje«. kitica . Pocecemo od rijeCi nekog ucenika kojima je on iskazao svoju impresiju poslije izraz. Dovoljno je. zatim. Odgovarajucim pitanjima usmjeravacemo ucenike na uocavanje prethodno istaknutih elemenata pjesme »List na putu«.slika. koji je analizira. piskora«.7. otprilike. s1JrofuJ. na neki naCin. Ta pitanja . Oni znaju. naglasiti osnovni motiv. ProCitati lako preostane vremenal jos neku od pjesama iz zbirke ill ponovno slusanje muzickog snimka. skrenuti u tom smjeru. Sukrija Pandzo voli prirodu. izvjestavanje predstavnika radnih grupa o izvrsenom izboru i popisu pjesama prema zadliZenjima. ona boji prirodu zivim bojama. LIST NA PUTU U ovoj pjesmi cemo sa ucenicima posmatrati i uocavati prvenstveno lirske cjeline (pjesnicke slike). IV. 2. ali se gotovo sve od nabrojenih mogu zamijeniti nekim drugim.ajnog citanja pjesme. moze se oglraniciti na svega dvije pjesme. 6. zato. znaju najelementarnije teorij:ske pojmove sarno bez njihovog preciznog imenovanja Ipjesnicka cjelina .Uvazavace se i istina da u njihovim godinama preovladuje spontano te slusno i vizuelno dozivljavanje pjesnickih ostvarenja. piskora«. Dopunska obrazlozenja nastavnika 'S najnuznijim korekcijama i zakljuccima 0 centralnim predmetima J. dozivljaj te ugodaj /atmosfera. na nivou nastavnih zahtjeva i sposobnosti ucenika. interpretirati veliki broj pjesama iz neke pjesnicke zbirke. temu. RAZRADA TOKOVA ANALIZE ODABRAN1H PJESAMA IZ ZBIRKE Prakticno je nemoguce. nalazi u njoj inspiraciju.

Koje je doba godine i dana opisano u njoj? 3. spustila sletio. vali priJradu. NaSa seka je njezna. rasplakan 74 sagnula se.) Odredimo sada da Ii su pakreti iskazani glagaIima: bucni. nagli. Sta u varna budi ova pjesma? Kakva osjecanja. . pjesnitkovo sanjarsko raspolozenje. punog ljubavi i strepnje za drage zivotinje. tihi.: zali. Odredimo drugu sliku! Pokusajmo ocijeniti zbag cega je ta slika vrlo lijepa! Kaji stih (redak) najvise doprinosi taj ljepoti? (Seka stavlja na dlan uveli list dak joj se smijesi jesenji dan. kakva raspolozenja? 2. vidi ljepate u njoj. izraze Hi rijeci koji su u opi5ima najljepsi! 75 mala erven. bIagi. Evo pitanja! 1. saosjecajna. pogode osnovno Pandiino osjecanje. Kako izgleda soba u kojoj se mala Lejla sprema na pocinak? 4.) Procitajma i trecu kitieu! Opisimo sliku koju ona izaziva u nama! (Seka nalazi kap kise na listu. enterijell') i psiholoska stanja male Lejle. cini joj se kao da je plakao pa ga blago ljubi. I pristup ovoj pjesmi mora biti delikatan.) Kako je list zaspao? Ko je zasluzan za to? Kakva je seka? (Zaspao je dubokim snom sta je sekina zasluga.) Pracitajmo i zadnju kitieu i odredimo kakvu je sliku naS pjesnik dao u njoj! ' (List je sletio na put i zaspao uplakan. voli prirodu. Vrlo je vazno ovu pjesmu procitati toplo. metla smijesia se pognula se.) Zar se dan maze smijesiti? Objasnimo svojim rijecima izraz »smijesio se tih jesenji dan«! (Pjesniei ponekad. stvari i zivotinje panasaju kao ljudi.) Na kraju zakljucima kakav je nas pjesnik i kakav je odnas p1remapriradi! (On je asjecajan.) Pronadimo sada u pjesmi i izdvojima pridjeve (atribute) i glagole Pridjevi Glagoli Sta je istaknuta upotrijebljenim pridjevima? (Jesen je slikavita i pamalo tuzna. uveli. Bitno je da uceniei osjete.Procitajmo drugu strofu. blaga. naglasavajuci drugacije opisna mjesta (eksterijer. dozvoljavaju da se prirada. brzi ili: lagani.t na putu. zut utrti. jesenji blag. dato kroz fine nijanse nevidljive tuge pomalo osamljenog i njeznog djecijeg srea. podigla pomisli. kaa sta smo vec zakljucili. da bi sto zivapisnije nesto prika:. najsuptilnijih pjesama izzbirke.a nad njima smijesio se tih jesenji dan. a na to nas upucuje i sam naslov. Kakva je slika zimske noCi? Procitajmo stihove. njezni! Sta bismo sada naveli kaa glavni predmet pjesme i prema cemu bisma· to' ucinili? (TO' je opali lis. seja je. grubi.) PRISLUSKIV ANJE Ovo je jedna od najpoeticnijih. zaspao .

tiha.) KONCERT KRAJ RIJEKE plavam bojicam i isprekidanam linijam one kojima je iskazan zvuk! Citajuei tiha. pa iznad sume i niz polje prosuti pjesmu i i svirku. ana prosapta sva blijeda: »Cuj. steknu povoIjan utisak a njegovim izrazajnim sposabnostima. pomalo bajaZljiva. uz nasu pomoc. kudrav. Njoj je tapIo. glasno iz trave. skladan ritam.svirala jeca. pa kad je majka rukam tace. krajnje rijeCi u stihovima. u sebi. a omjer samoglasnika i suglasnika je ravnomjeran u svim strofama . melodican ritam sa idilicnam staticnam slikam.5. i cute . (U pjesmi ima vise rijeci koje oznacavaju zvuk jer pjesnik zeli da prikaze koncert. Kakva je mala Lejla? Procitajma jas jedanput zadnju kiticu da bismo tacnije adgovarili na pitanje. ta maca jadna. Zasto Lejla ne maze da zaspi? Sta ana. stihove u svakoj ad njih. ptice. mama. gadine. a Tad cVlrcak zice takne rukom. tu je i njena brizna mama.sajma otkriti kaka je to nas pjesnik uspia? podvucimo crvenam bojicom i lI'avnom Pranadimo linijom (u tekama i na tabli) rijeci kaje pokazuju boju.) (Krajnje rijeci se u stihovima unakrsno glasovno podudaraju rimuju. Ona glasi: A Lejla suti u nae gleda. gledaju blago u moje lice. ali ona zna da svakame nij e taka pa njeno malo mekano srce pati zbog tude boIi koju naslueuje. i jeste Ii zamislili ucesnike tag koncerta? Paku. Evo moguCih pitanja i zadataka! 1. koIiko je ona sto smo zapaziIi uticalo na to da pjesma bude muzikalni.34:41.) 8. negdje maca place!« (Lejla je asjeeajna. da je. n]ezna. prema tame. ZaSto se pjesma zove »Prisluskivanje«? 7. Pokusajma zakljuciti.) (Znaci zapjevati i zasvirati) 77 76 . nastajmo da osjetima koje se ad njih medusobno glasovno padudaraju. izgubljena. da Ii yam se Cinilo da cujete kancert. koji nam je pjesnik dacaravaa. k'o da su mala djeca. Obiljezima' viti com (povezimo zaabljenam linijam) te rijeci! Pobrajmo kitice u pjesmi. slagove u dva prva retka (stiha) te suglasnike i samoglasnike u jednaj strofi. Svi se trudima ka ee bolje. Ovdje ee pomoei komparacija izmedu pjesme i Iikovne ilustracije kaju je daa Hasan Sueeska uz izdanje »Veselina Maslese« ad 1973. asamljena. kraj plave rijeke svira. Taj kvalitet pjesme valja iskoristiti da bi ucenici zapazili akusticne i vizuelne ljepote poezije avog pjesnika ida. Dok je citana ava pjesma.) (Po svemu sudeci i ova Pandzina pjesma bi se mogla komponovati i pjevati. mozda a nekaj davno izgubljenaj maci. ugodno u njenoj sabi.ja! Cini Ii yam se da bi se i ava pjesma mogla uglazbiti i pjevati? Eva nekoIiko orijentacianih rjesenja kaje mOTama vezati za sam tekst pjesme! I KONCERT KRAJ RIJEKE Svirala moja od rakite. dirnuti u zicu i dirku. Ovo upucuje na muzikalnost. a ne da opise sliku. zapjeva Ovo je jedna ad Pandzinih pjesama u kajima je uskladen blag. 0 cemu Lejla sanjari? Sta prisluskuje? Sta joj se pricinjava? (0 nekom svom dragam hicu. a vj ertar kosu dira. na asnavu svih prethadnih poslava. a za njim odmah sa zviidukom kosovi crni se jave. Cini pred spavanje? (Ona sanjarL) Da Ii i vi to panekad cinite? 6. Cini joj se da negdje maca place. dadu leptiri da me zakite. kaa i mnoga druga djeca kada se asame. I to doprinosi muzikalnijem ritmu.) (U pjesmi su cetiri strofe sa po cetiri stiha skoro potpuno ista po broju slogova: 9+8+ +10+7. nesebicna. Slusaju ovce.

mangupska. askora. Ucenici su mali i mOira im se mnoga sta sugerisati! »To su stihovi koji se panavljaju: Kisni. Sada pa. Da Ii znate sta znaee i da li uopste nesto znace rijeei »oskora. nesto sta zvuci kao mali tva i kaa izazivanj e). druga bi skandirala.ova pjesma je zanimljiva po svajim ritmickim elementima i djelimicnam ohrednam karakteru. zivahna.nas pjesnik kao djeeak. opet. potkisni. ptice. pjesma .. Sta se.dira u zice i dirke kako kaze pjesnik? (Svi!) 6. Ueenicima se mogu postaviti sljedeca pitanja: 1.) 4. Pjesma se razlikuje od slike po tome sio nam maze doearati i ona sta se vidi i ono sta se euje. Mozemo li zakljueiti da pjesma koju smo analizirali djeluje kao prijatna muzika. Da Ii ova pjesma u vama stvara zelju da nesta radite zanimljiva.«) 3. igru. u stvari. zeleci da se kara ne pokvari. tebi drva. konji 'SIllnam korisni. da budete bezbrizni. rijeOi koje prate rad. papir i sliena. 5. drvece. svilI'a. kojom se zeli potpo'ffioei da se uspjesnije dade do cilja.2. rijeka u daljini.zima da li sma zamiSljali istu ill sIienu sliku dak sma eitali pjesmu i razgovarali a njaj. piskara.. UporedujuCi pjesmu i sliku. uvijek istim ritmom. u ovaj pjesmi apiSIllje? (Ona eime se zabavljaju seoska djeca. U njoj ima dasta arhaicnaga ipak tako djetinjastog. na78 . oblik. piskora«? Pakusajma ih abjasniti! (Pravog smisla nemaju. zapjevaju: tebi drvo (ana sto je manje vazna) meni kara (bez cega nema prave borije). Sukrija Pandzo pisuCripjesmu? (Baja. kudrov. da se s drugavima nadmecete? Navedite kajim je to dijelavima pjesme narocita istaknuta! (Odgovar bi magao biti: »Da. Najbalje bi bilo kad bi mjesto nastavnikovag Citanja magla da se cuje muzicka snimka pjesme Hi da se ucenici podijele u dvije grupe i citaju uzastopno horski: jedna grupa bi citala obienim tonom prva cetiri stiha u svakaj strafi. Ta je nestasna. Naporedo navedimo sta se i k'Q1 vidi na slici i spominje u pjesmi! (Vidi se: djecak. tekst nabrajalice. 5. PI SKORA brajala.zljivo pagledajmo likavnu ilustraciju koja je uz pjesmu data! Iska. leptiri. strofe i dr.Ona je zbog taga vaznija ad sdi drveta i zata djeca. zakljueimo: eime se ilustratar (slikar) sluzia pri stvaranju svag likavnag prilaga. u pjesmi »Kancert kraj rijeke« pjeva. stihovi. sviJrka.ueesnici u koncertu koje je nas pjesnik »euo«). prisnag i leprsavag.zvizduce . 79 i . vragalasta. Ovo posljednje je. livada. Ko sve. cvreak. U pristupu mOIraupravo to biti naglasena. Zakljucima kakva je ova pjesma? (To je pjesma kaja u ravnomjernom ritmu prati adredeni pasaa ill igru. Sta ta najcesce djeca prave od rakite (vrbe) i kako to ani cine? (Prave svirale (barije) dubeci kQlru. I citanje bi trebalo da bude posebno. u stvari. 4. Spominje se sve sto je videno ali i: vjetar. Pandzo je inspirisan izvornim narodnim bajalicama i ritmam im se priblizava. pravljenje igracki ad drveta). uprava taka«. Pravite li i vi sebi slicne igracke Hi yam ih roditelji kupuju? Sta mislite da je slade: ill sam naeiniti igracku ili je dabiti? 6. druga eetiri stiha u strofama koji su ilsti. cudnavato. meni kara. 3. a eime. kisni. i da naslov odgovara oname sto u nama bude stihovi? Naueimo ovu pjesmicu napamet! OSKORA. kosovi. ovce. da zaigrate. rijeei. 2. Objasnima svojim rijeeima stili »prosuti pjesmu i svirku«! 7. ali doearavaju nestQl izmaStano. koju izvodi djeeak sa svojim druStvam kraj rijeke.

IskaZite svojim rijecima kakav je utisak ostavila na vas ova knjiga i zasto biste rado procitali jos neko djelo istog pisca! I 2. uciniti na nekom od naJrednih casova. probudili interes i ljubav prema njoj i tako utrli put za njeno intenzivnije dozivljavanje i spoznavanje. 8ta je navelo mnoge muzicrure da kamponuju Pandzine pjesme? ' 7. Za to je najpodesnija primjena zadataka objektivnog tipa. Pjesme iz:zbirke koju su nasi ucenici citali i upoznavali otkrivale su prvenstveno pjesnikovo intimno bice i bile prenosilac njegovih licnih ispovije. uz kratku analizu rezultata. pirocitali ste zbirkru 8ukrije Pandze »Iznad gore vjetri zbore« i dobl1Oupoznali nekoliko najljepsih pjesama iz nje. ProCitajte jos jednu pjesmu iz zbirke po svojoj zelji! Dozivljajno-spoznajnu sintezu a zbirci mozemo izvrsiti i pismenim put em. Kojim su svojim osobinama vas najvise privlacile pjesme iz ove zbirke? 8.ju.. Time blagovremeno otkrivarno i vlastite propuste i omogucavarno intervenisanje u smislu korekcija i nadopuna. zbirci. nema fabule ni naglasenih likova kao pasrednika pa pojedine pjesme mogu ostati neopipljive za djecu kojoj je apstraktno miSljenje jos strano.pomalo i podrugljiva pjesma bajalica i brojalica. nastavnik ce pripremljene zadatke umnoziti i u odredenom trenutku casa dati ucenicima na rjesavanje. V. nemire.anja 0. U nj oj nema do. korak po korak. mozda. Kakva osjecanja. POKU8AJ IZVOOENJA DOZIVLJ'AJNO-SPOZN AJNIH SINTEZA 0 ZBIRCI Ako smo tokom cjelokiupne obrade uVaZavali one bitne. strepnje i radosti sto cemo pfOivjeriti objedinjavanjem u odredene dozivljajno-spoznajne sintez. Takvim naNnom sistematizacije stedi se vrijeme i lakse provjerava kako su i koliko su pojedini ucenici dozivjeli i shvatili neku poeziju. na pocetku istaknute. Nama je bio cilj da t. predvidajuci tacno koliko mu treba vremena za obavljanje tog posla. narocito ona koja zive u selu). Slicnih pjesarna ima dasta. U frontalnom razgovoro nek pitanja teku ovim redom! ' '! 1. ovome. Glavna okosnica i jedine konkretnije veze izmedu djece-primalaca i odredene pjesnicke zbirke u stvari su motivi.. avo se posebnO' odnosi na lirsku poeziju kakva je u vecini Pandzina. roopolozenja brude u nama pjesme iz procitane zbirke? 6. Zakljucna uopstaza:snivace se na v.gadaja kaa pokretaca.sti. istovremeno. kriterije i postavke i aka smo isli postupno. Kakvesu slike koje daje naS pjesnik u svojim pjesmama? 4.e.e pjeva 8ukrija Pandzo u svojaj zbirci. Eto. Ako se opredijeli za ovu varijantu sinteze. njegovih sjecanja na djetinjstvo. i to' vrlo nepretenciozna.o ucenici prepoznaju i transformisu u svoje dozivljaje. postoje odredene teskoce kada je potrebno sintetizirati saznanja 0 njoj. ka realizaciji PO'stavljenih zadataka. Znaju ih sva djeca. slike i Iritmicka organizacija pjesama. odnosno koji su najcesci predmeti njegovih pjesama? ' 3. Nadajmo se da smo svojim postupcima sacuvali integritet Pandzine poezije a. Sintetiziranje mozemo zapoceti i izvrsiti ohracajuci se cijelom razredu pitanjima koja ce insistirati prvenstveno na tome da ucenici iskaZu svojim rijecima utiske i i misljenja a zbirci. a cemu sv. 81 80 . i ocijeniti. Neophodnu intervenciju ce. Ma koliko ucenici osnovnoskolskog uzrasta (i to' ranijeg) bili emocionalno osjetljivi i sposobni da culno primaju poe:zJi. Na kraju casa ce zadatke pokupiti i poslije pregledati a. Navedite naslove pjesama koje ste zapamtili! 9. tad a smo stvarno pripremili teren za dozivljajno-spoznajnu sintezu 0 zbirci pjesarna »Iznad gore vjetri zbore«. Evo jednog od moguCih nizova zadataka uz Ciju cerna pomoc izvrsiti dozivljajno-spoznajnu sintezu 0 nasoj zbirci! 6 Metodicki pristup . Kakav je odnos pjesnika prema prirodi ~ kakav prema djeci?' ' 5.

a PQgotQVU ne sve Qdjednom. procitaj dva puta pjesmicu nastojeci da uz pomoc znakova koje si ubiljezio istaknes smisao pjesme. Zasto se mnoge PandZine pjesme pjevaju? a) jer su zanimljive. treba posebno pri Citanju naglasavati. Moze ih dati pojedincima. 7. Podvuci lrijeci u stihovima koje. Objasnjenje potraZi u Pravopisu ili nekom drugom 6* 2. tvoje ce citanje biti iZJraZajnije! Drugi zadatak 1z pjesme »Rugalica« povadi. Pronadi rijeci na kiraju stihova koje se medusobno glasovno podudaraju i povezi ih zaobljenim linijama kao sto smo to Cinili pri analizi pjesme »Koncert kraj rijeke«. Koja pjesma zavrsava stihovima: Cuj. c) jer su melodicne. grupama ili svima kada se za tQ ukaZe PQtreba. Kada sve urad is sto ti je predlozeno. Pronadi i podvuci tacno rjesenje. 4. 01 d) Samo su tIri odgovQra potpuno tacna. mama. Podvuci ih. Zakljuci da li je bolje pjesmu citati vrlQ sporo ili brzo Hi naizmjenicno: cas brZe . 1spiSi dva stiha (retka) iz pjesme koju si zapamtio: 5. c) 01 proslQsti naSeg narQda.1. Glagoli: . Nastavnik ne mOiraucenicima ponuditi sve zadatke. 0 cemu Sukrija Pandzo najcesce pjeva U SVQjoj zbirci? MQgIQbi biti: a) b) cudnQvatim zgodama. tada. f) 0 dQmacim t sumskim zivotinj ama. po tvom misljenju. e) 0 zivQtu djece u gradu. Navedi po tri pridjeva. 3. i ispisi jednu ispod druge. Pokusaj. PQdvuci ih. jednoj po jednoj odrediti znacenje i to zabiIjezi. rijeci koje su neobicne ili tebi manje poznate. 1menice: . b) jer se lako pamte. Obiljezi uspravnim crticama mjesta u pjesmi gdje bi trebalo malko zastati. prQcitaj prvo glasnQ. a moze i cim se zavrsi obrada zbiJrke. MOGUCNOST1 PR1MJENE S'TECEN1H 1SKUSTAVA U DRUG1M PODRUCJ1MA NASTA VE SRPSKOHRV ATSKOG JEZlKA Nastavnik ce mQtivirati ucenike na primjenu stecenih iskustava dajuci im odredene zadatke. Vidjeces. Pridj evi: . 01 01 prirodi i gQdisnjim dobima. Sta je najljepse u stihovima Sukrije Pandze? jednQstavnost vedrina zivQst iskrenost raznovrsnost osjecajnost Tri rjesenja su tacna. odahnuti. Prvi zadatak Da bi se pripremiQ za cas izrazajnQg citanja. a zatim u sebi pjesmu »Rugalica« koja se nalazi na 65.cas sporije. Navedi naslove sest pjesama iz zbirke »1znad gOire vjetti zbore«: VI. 82 83 . glagola i imenice koje Pandzo cesto upotrebljava. igrama seoskih dj ecaka. strani zbirke. negdje maca place? To je pjesma: 6. Obracajuci im se Qn ce naglasiti da su citajuci i interpretirajuci zbirku »1znad gQre vjetri zbQre« ne samQ uzivali i stekli lijepe utiske vec i mnQgQtQga naucili sto valja dokazati izvrSavajuci neke zadatke.

ritet paezije. a. IZVlrsavajuci ovaj zadatak. Od tebe se ne ocekuje. naravno. Banja Luka. Djecji pisci 0 sebi (autobiografije nasih djecjih pisaca) Veselin Maslesa. Ona ce ti pomoci u tome. Nekame ce trebati nesta vise. Markovic: Zapisi 0 knjizevnosti za djecu. pri tom. ne treba stedjeti. Skolska knjiga. Joza Skok: Interpretacija i metodicki pristup pjesnickom djelu Vladimira Nazora u osnovnoj skoli. br.Potocic. ostvare i brojni zadaci nastave. Bukvalna primjena. ' 4. 6. 1963. sva akvirna i pojedinacna rjesenja u njemu usmjerena Sillk tome da se pruz. 2 . pokusaj pisati u obliku stihova. 1970. Tajna uspjeha. Zavod za izdavanje udzbenika. Zagreb. takoder. a nekome i manje vremena da postigne zeljeno. u budenju i njegovanju trajne ljubavi prema poeziji. SUGESTIJE I LITERATURA Ponudeni model irrterpretacije. Sarajevo. Sarajevo. vrsta aktivnosti i primjene pitanja i zadataka. 2. Ako zeliS.zi pomoc i od roditelja i starije brace i sestara. Prije toga jos jedanput procitaj Pandzinu pjesmu »Rugalica«. Daleko je bolje obraditi manje zbirki u lektiri nego biti povrsan i ici na kvantitet. Vrijeme i napOlr. Milan Crnkovic: Djecja knjizevnost. Prilozi. moze biti vise stetna no karisna. VII. obagatices svaj rjecnik pa ces se u buduce Ijepse izrazavati u govarui pisanju.rjecniku ill im sam odredi smisaa onaka kaka ih shvataS. Nasiha Kapidzic-Hadzic: Od Zmaja do Viteza. vec budi samostalan i duhovit.e sire i Iraznovrsnije mogucnosti za obradu pjesnicke zbirke »Iznad gare vjetri zbore« i drugih koje su joj slicne. Slobodan Z. znace sarna orijentaciju. NAPOMENE. pa ces to u skali upotpruniti. da budes pravi pjesnik. Potra.1973/74. Svjetlost. 1967. 1971. Valja jos jedanput podvuci da se dati model nudi sarna kao arijentacija koja se moze u potpunosti i u pojedinostima prihvatiti i prilagoditi konkretnim potrebarna i uslovima rada u skoli i adjeljenju. Treci zadatak se ne narusi svijet djetinjstva i sacuva integ. Vladimir Milaric: Dragan Kulidzan . naravno. Pared rijeci za koje ne nades objasnjenje ostavi praznlll liniju. Pod naslovom Rugalica opiSi jednu svoju zgodu kada sizbog neke mane ili greske bio izvrgnut bockanjima drugova ili clanavaporodice.i koji se ticu neophodnog vremena. 5. Prijedloz. Sarajevo. Prilozi 3 1973/74. ali pazi da je doslovno ne usvojis. ako ona ne znaCi nastavnikovo iskreno usaglasavanje. ZAKLJUCNA UOPSTAVANJA. lezi u nalazenju mjere i uvijek prisutnoj budnosti da 84 85 . LITiERATURA 1. 3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->