P. 1
Slobodna Bosna [broj 875, 15.8.2013]

Slobodna Bosna [broj 875, 15.8.2013]

|Views: 102|Likes:
Published by Tiskarnica
Slobodna Bosna [broj 875, 15.8.2013]
Slobodna Bosna [broj 875, 15.8.2013]

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 22, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/24/2015

pdf

text

original

ALMIR ^EHAJI] BATKO: MOJA BITKA ZA DJECU

NA[E TREBINJE
www.slobodna-bosna.ba

I

SADR@AJ
12 CARINSKA HAJDU^IJA
^AU[EVI] OTI[AO, KRIMINAL OSTAO
Dramati~an pad bud`etskih prihoda BiH 24 posljedica je rasprostranjenog kriminala carinskih slu`benika i njihovih {efova; Slobodna Bosna do{la je u posjed obimne dokumentacije koja svjedo~i o organiziranoj plja~ki carinskih prihoda dr`ave koji dugogodi{nju robiju ovoga ljeta provodi navodno saniraju}i tobo`e ugro`enu obiteljsku ku}u u Sarajevu; sve po zakonu, naravno

www.slobodna-bosna.ba

38 „NA MLIJE^NOM PUTU“
SLAVNI RE@ISER JE U NA[EM GRADU
Na nekoliko lokacija u Hercegovini prije tri sedmice po~elo je snimanje igranog filma „NA MLIJE^NOM PUTU“ reditelja EMIRA KUSTURICE, u kojem glavne uloge tuma~e Kusturica i italijanska filmska zvijezda MONICA BELLUCCI; ekipa „SB“ posjetila ih je u Trebinju, gdje su ekskluzivno za na{ magazin Kusturica i Belluccijeva govorili o ovom filmskom projektu

DVADESET GODINA HA[KOG TRIBUNALA
RATNI ZLO^INI I PRAVDA
Profesor dr. GORAN [IMI], stru~njak za kazneno pravo i tranzicijsku pravdu, gostuju}i predava~ na Cambridgeu i autor nekoliko knjiga o ratnim zlo~inima, za na{ list govori o najve}im skandalima u radu Ha{kog tribunala i njegovim najkrupnijim propustima

16 HAJKA NA KLJU^NOG HA[KOG SVJEDOKA
VITOMIR @EPINI] U CENTRU SKANDALA
VITOMIR @EPINI], biv{i zamjenik ministra unutra{njih poslova BiH, u posljednjih desetak godina tokom kojih je bio jedan 29 od klju~nih svjedoka protiv MOM^ILA KRAJI[NIKA, MI]E STANI[I]A, STOJANA @UPLJANINA I RADOVANA KARAD@I]A, bio je izlo`en nevi|enoj medijskoj i profesionalnoj diskreditaciji, Slobodna Bosna donosi profil jedinog zvani~nika SDS-a koji je odbio da u~estvuje u Karad`i}evim zlo~ina~kim poduhvatima

“SNAGA” CARUJE
PAMETNA, [KOLOVANA, ODVA@NA
Ona je uspjela dobiti {iroku podr{ku obje stranke u ameri~kom Senatu, a njeno imenovanje za ambasadoricu SAD-a u UNu potvr|eno sa ~ak 87 glasova za i samo 10 protiv; ona je SAMANTHA POWER, novinarka, ratna reporterka iz opkoljenog Sarajeva, potom Ruande i autorica knjige “Problem iz pakla”

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

20 GLEDAJ OD ^EGA @IVI[
ZATVORSKI DANI TEKU

32 NOGOMET
OPTU@ENI, BRANITE SE
Menad`er nekoliko bh. nogometa{a GORAN GAKOVI] u pismu redakciji iznio je niz te{kih optu`bi na ra~un selektora mladih nogometnih kategorija; selektor mlade reprezentacije BiH VLADO JAGODI] u razgovoru za SB odlu~no demantira ove tvrdnje

Kao prilog aktuelnoj raspravi o funkcioniranju pravosudno-kaznenog sistema u BiH, „SB“ izdvaja slu~aj NIHADA VLAHOVLJAKA, osu|enika za najte`e ratne zlo~ine nad Hrvatima u Grabovici,

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
HASI] SE POHASIO

BANKA PO MJERI DODIKA

Sead Hasi}, biv{i ministar u Vladi Tuzlanskog kantona, prona{ao novu unosnu funkciju
Sead Hasi}, biv{i ministar za rad, socijalnu politiku i povratak u Vladi Tuzlanskog kantona, priprema sebi novu, unosnu du`nost. Naime, ~lanovi Upravnog odbora tamo{njeg Doma za djecu bez roditeljskog staranja, pod pritiskom Ante Iljki}a, sekretara biv{eg Hasi}evog ministarstva, izglasali su poprili~no sramotnu odluku da se direktoru Doma pove}a koeficijent za pla}u sa 2,7 na 5,5, {to u prevodu zna~i pla}u ve}u od 2.000 maraka. U isto vrijeme, ostali uposlenici Doma imaju pla}u od 800 maraka i jedva nalaze sredstva da napu{tenoj djeci kupe hranu i odje}u. Kako tvrde sugovornici SB, pozadina odluke o pove}anju pla}e direktora jeste `elja biv{eg ministra Hasi}a da do|e na direktorsku du`nost iako je rije~, kako ka`u, o kompromitiranoj li~nosti prozivanoj za nepotizam. Hasi} je, kako se tvrdi, uposlio bez konkursa i k}erku Ante Iljki}a a Iljki} je zauzvrat urgirao kod ~lanova UO da se podigne koeficijent na platu direktoru Doma kako bi se kasnije na tu du`nost imenovalo Hasi}a. (N.H.)

Republika Srpska dobija Prvu državnu banku
EVO EVO BANKE BANKE NARODE NARODE MOJ MOJ
Milorad Milorad Dodik, Dodik, prvi prvi bankar bankar RS-a RS-a

Sead Hasi}

Skup{tina akcionara Balkan investment banke (BIB), koju je nedavno preuzela Republika Srpska, 30. avgusta }e imenovati novu upravu i promijeniti naziv banke u Prva dr`avna banka. Dodikovi bliski saradnici osnivanje ove banke najavljuju kao novu eru u bankarstvu Republike Srpske. Vlada RS-a je nedavno preko IRB-a i Garantnog fonda RS-a dokapitalizovala BiB banku sa 30 miliona KM i postala vlasnik 99,95 posto kapitala. Agencija za bankarstvo uvela je banku u privremenu upravu, suspendovala privremenog upravnika Edvinasa Navickasa i za privremenog upravnika imenovala Dejana Radmanovi}a. Me|utim, upu}eni izvori tvrde kako odlukom da formira dr`avna banka sa srpskim predznakom Dodik poku{ava u drugi plan staviti kriminal koji je zadnjih nekoliko godina po~injen u BIB banci, odnosno sakriju informacije koji su sve prvaci SNSD-a podizali kredite koje nikad nisu vratili. Za ovu banku se smatra da je najve}a perionica novca u RS-u i da je imala potpunu podr{ku Vlade RS-a, koja je posredstvom Investiciono-razvojne banke RS-a izda{no pomagala privilegovane prijatelje ~elni{tva SNSD-a, a to su, izme|u ostalih, Vladimir Romanov, vlasnik Ukio grupe, i Milenko ^i~i}, vlasnik Kaldera Company iz Lakta{a. U bilansu stanja Balkan investment banke na kraju 2012. godine prikazan je ukupan gubitak od 33,6 milion KM. Ovu banku su nemilosrdno oplja~kali njeni raniji vlasnici i pri tom odnijeli i 70 miliona

KM bud`etskog novca, a vlasti RS-a nisu ni prstom mrdnule da ih u tome sprije~e. Klju~ni igra~ preko kojeg su i{li gotovo svi nezakoniti poslovi je Edvin Navickas, donedavni direktor BIB-a. Navickas je, po nalogu svog gazde Vladimira Romanova, odobravao sumnjive kredite pravnim licima izvan RS-a. Osim toga, podijelio je dosta kredita za koje Romanov nije ni znao. Prije nego {to }e BIB objaviti negativno poslovanje od 33 miliona KM, Romanov je bio u Banjoj Luci i tada analizirao poslovanje banke. Kada je saznao za brojne malverzacije koje je Navickas po~inio, optu`io ga je za propast banke. Edvinas je odobravao brojne kredite koji su bili nenaplativi zbog politi~kih pritisaka SNSD-a, kao i kredita fiktivnim firmama, za koje je uzimao veliku proviziju. Kako bi sve to zata{kao, Navickas je osnovao tri preduze}a kojima je BIB banke odobrava kredite. On je milionska sredstva ulo`io u kupovinu nekretnina u hrvatskom primorju, kojima gazduje firma Baltik d.o.o. ~iji je on osniva~. BiB je Navickasovoj firmi dala kredit od 700 hiljada KM. Njega je u nezakonitim poslovima slijedila Mirjana ^omi}, direktorica Direkcije za upravljanje rizicima u BiB-u, koja je uz pomo} Navickasa kupila stan u Sarajevu, i to od svoje majke, kojeg je platila oko 300 hiljada KM. Uprkos brojnim malverzacijama istraga u ovoj banci sporo te~e. Razlog za to mo`da le`i u ~injenici da su krediti Dodikovom sinu i zetu za vo}arsku proizvodnju dati upravo preko BIB banke. (M.D.)
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]

Džeko, Pjanić i Begović obradovali slijepu djecu

KAKADEMSKA ZAJEDNICA

Potpredsjednik SBB-a Mirsad \onlagi} na mjesto rektora Tuzlanskog univerziteta poku{ava dovesti suprugu
Potpredsjednik Saveza za bolju budu}nost Mirsad \onlagi} naumio je na mjesto rektora Tuzlanskog univerziteta imenovati svoju suprugu Nusretu \onlagi}, profesoricu na tamo{njem Tehnolo{kom fakultetu. \onlagi}eva je dala ostavku na mjesto ~lanice Upravnog odbora Univerziteta, {to je prvi korak ka preuzimanju rektorske pozicije, a sve kako bi Mirsad \onlagi} i dalje nastavio kontrolirati Univerzitet. Ina~e, obje k}erke Nusrete i Mirsada \onlagi}a, rade na Tuzlanskom univerzitetu. Pri~a se da su posljednjih dana studenti Ekonomskog fakulteta predali nekoliko prijava protiv Sabine \onlagi}, u kojima se `ale na njeno pona{anje tokom predavanja. Tvrde da ~esto propu{ta predavanja, da je nekoliko puta na fakultet dolazila u alkoholiziranom stanju. No, puno je revnosnija kad je u pitanju akademska karija: doktorsku disertaciju je odbranila samo godinu i pol nakon {to je magistrirala. (N.H.)

Asmir BegovI}

Edin D`eko

Miralem Pjani}
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

GORI, GORI, MOJA JABLANICE
Pi{e: SENAD AVDI]

Siroti, unezvijereni stanovnici „opožarenog“ područja Jablanice danima i nedjeljama apeliraju za pomoć u gašenju požara. Dva aviona Oružanih snaga Bosne i Hercegovine svakodnevno/svakonoćno istresaju očito nedovoljne količine vode nad „vatrenom stihijom“ na brdima oko Jablanice. U svim bi normalnim državama, u ovako alarmantnoj situaciji, bio formiran Krizni štab koji bi koordinirao protupožarne aktivnosti. Okupio bi ljude različitih struka i širokog spektra interesiranja. Ovdje, kod nas taj je model preventive i zaštite potcijenjen, potpuno nepoznat

D

obro i uvjerljvo neki me dan naru`i, izre{eta kolegica iz jednog regionalnog medija: kako mogu biti ravnodu{an prema jezivim, kataklizmi~nim po`arima koji su opkolili Jablanicu, pita me. Jesam li, uistinu, ravnodu{an, prema toj elementarnoj prirodnoj nepogodi; bojim se da postajem, kao i, manje-vi{e, svi oko mene, krajnje indiferentan. Nije da mi nije stalo do {umskog blaga koje danima nestaje u buktinji na planinskim obroncima oko Jablanice. Znam ja ta~no {ta vatra bespovratno, nezaustavljivo guta dok pr`i planinu

nezaustavljiva elementarna nepogoda nije prenula, mobilizirala na akciju onog birokratskog gmaza Aliju Tihi}a (ve} sam sli~nim povodom, dodu{e tada smo bili zameteni snijegom, napisao da taj direktor Civilne za{tite u imenu i prezimenu sadr`ava vizionarstvo Alije Izetbegovi}a i poduzetnost/energi~nost Sulejmana Tihi}a), onda je Civilna za{tita Federacije potpuno izli{na, nepotrebna institucija. Koja, na godi{njem nivou kr~mi preko deset miliona maraka. Siroti, unezvijereni stanovnici „opo`arenog“ podru~ja Jablanice danima i nedjeljama apeliraju za pomo} u ga{enju po`ara. Dva

Odgovor vlasti na k
Prenj. Barem sam tri puta u „turisti~koj sezoni“ jesenljeto 1993. godine laganim korakom prepje{a~io put od Jablanice do Mostara i nazad. Petnaest sati tamo, petnaest sati ‘vamo; barem tri dana svog `ivota sam ostavio po vrletima ~udesne, opasne, zavodljive planine Prenj. Samo jedan izvor vode, negdje na pola puta postoji; kraj izvora hladne vode, prije ta~no dvadeset godina sreo sam se sa sarajevskom doktoricom Bubom Todorovi}; ona i{la da pomogne kolegama iz Mostara, a ja `urio da „{irim istinu“ o ratu u tom dijelu Hercegovine. vo bi trebalo zna~iti, ukazivati na moj (u najgorem i najboljem slu~aju, istodobno) neadekvatan emotivni odnos prema gorama i planinama na{e zemlje ponosne, koji je ohla|en, nepristrasan. Mjesec dana, iz dana u dan, gore planine i „{umsko rastinje“ oko Jablanice a da niko ko je pla}en i to dobro, bud`etski redovno, nije guzicom mrdnuo da taj u`as umanji, lokalizira, preduprijedi, sprije~i. Ako ta stra{na, o~ito
6

O

aviona Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine svakodnevno/svakono}no istresaju o~ito nedovoljne koli~ine vode nad „vatrenom stihijom“ na brdima oko Jablanice. U svim bi normalnim dr`avama, u ovako alarmantnoj situaciji, bio formiran Krizni {tab koji bi koordinirao protupo`arne aktivnosti. Okupio bi ljude razli~itih struka i {irokog spektra interesiranja. Ovdje, kod nas, taj je model preventive i za{tite potcijenjen, potpuno nepoznat. Na ~elu toga fantomskog Kriznog {taba u Federaciji Bosne i Hercegovine je ozloga{eni dopremijer Jerko Ivankovi} Lijanovi} koji jo{ nije pogasio obiteljske financijsko- kriminalne po`are: ko }e u njegovom slu~aju jo{ razbijati glavu sitnim, provincijskim, marginalnim vremenskim nepogodoma. Kada se god ovdje, kod nas, desi takva vrsta nepogode, vanrednog stanja, ljeti-zimi, neva`no, reakcija vlasti je, tako|er, vanredna, odnosno pani~na, navrat-nanos iznu|ena. Ako ne do|u kanaderi iz Hrvatske, ili avioni koje je Ministarstvo za krizne situacije Ruske Federacije
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: klix

NA VISINI ZADATKA
Helikopteri Oru`anih snaga BiH ve} danima gase buktinju na Prenju

rizne situacije: Nije do nas
stacioniralo na aerodromu u Ni{u, da spase {to se spasiti dade, odosmo u vra`iju mater, sve }e izgorjeti, u pepeo i prah biti pretvoreno. Mogao bi elegantno supstituirati hrvatske kanadere i robusne ruske letjelice. Navodno bi za osposobljavanje helikoptera trebalo nekih dvjesto hiljada eura, {to i nije neki te`ak prora~unski izdatak. ada je prije mjesc dana skoro do temelja izgorjela Kantonalna bolnice u Biha}u, u~as su se na licu mjesta pojavila „prva pomo}“ iz Sarajeva, {to je u osnovi u redu, samo da nije strana~ki usmjereno i konotirano. Lijepo je to i odgovorno prema nesre}i koja se desila biha}koj bolnici, samo se bojim da u pozadini stoje strana~ki interesi, da je u pitanju strana~ka eksploatacija te tragedije. U imalo pristojnoj, sre|enoj, ure|enoj profesionalizaranoj dr`avi, ne bi smio biti problem kako lokalizirati „goru}i problem“te se stvari rade i obavljaju sistemski ~vrsto i organizacijski uhodano. Ali, na`alost, trajni problem na{ega dru{tva je demokratski kontrolirana efikasnost. Zato i zbog toga imamo te`ak i nepremostiv problem sa vatrom koja prijeti Jablanici. Hercegova~ke gore i dalje gore zbog nemogu}nosti vlasti da pravovremeno, adekvatno, efikasno reagira.
7

T

reba se diviti i svaku vrstu javne zahvalnosti odati Oru`anim snagama BiH, i jedino njima, koji danima i nedjeljama nadlije}u buktinju na Prenju i istresaju na nju vodu iz Jablani~kog jezera. Da nije njih, ako ni{ta drugo, ne bismo znali da zra~na flota Bosne i Hercegovine iznosi ukupno i cirka dva helikoptera! Ministarstvo unutra{njih poslova Federacije posjeduje neki mali helikopter, zovu ga „prdavac“, koji u osnovi ni~em i nikome ne slu`i. Prije tri godine vlasti Srbije su, napokon, vratile na{im vlastima helikopter „Long Ranger“ koje su odmetnuti srpski specijalci na po~etku rata „dislocirali“ u Srbiju iz baze Specijalne jedinice MUP-a BiH u Krteljima, op}ina Ilid`a. Taj se, i dan-danas vrlo solidan helikopter godinama „kiseli“u federalnim policijskim hangarima, onako bezveze. Perfomanse, tehni~ke, uop}e mu nisu za potcijeniti - prima 12 putnika, a ako mu se ugrade, dodaju adapteri, kliza~i (ma {ta to zna~ilo), vi{estruko je upotrebljiv taj na{ helikopter.

K

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 8. AUGUST
Nekog su domoljuba u Kninu priveli nadle`ni policijski organi jer je verbalno nasrnuo na premijera Hrvatske ZORANA MILANOVI]A tokom proslave u Kninu. To ni na koji na~in nije dobro, hap{enje ljudi ofrlje, nazor, nekriti~no. Navodno se radi o ekstremnoj, nacionalisti~koj desnici, koja hrvatskom premijeru sva{ta zamjera i spo~itava. Pretresam posljednjih dana biografiju najve}eg na{eg re`isera HAJRUDINA [IBE KRVAVCA; pita ga neko za{to se u svojim filmovima nije bavio usta{ama, ~etnicima, a dobri [iba odgovara: „Mene nisu zanimali {uftovi, nego karakteri“

Mo Faraha i USAINA BOLTA na atipi~nih 600 metara. To }e biti, ako ga bude, spektakl.

NEDJELJA, 11. AUGUST
Izvrstan je de~ko Semir Halilovi}, Harry Potter, analiti~ar, istra`iva~, kriti~ar svega nepostoje}eg. Otac mu je Sefer Halilovi} odbio sudjelovati na nekoj oslobodila~koodbrambenoj manifestaciji. „Ne}u da budem sa podruma{ima“, poru~io je prvi, komandant Oru`anih snaga BiH Sefer Halilovi}. Potpuno slu~ajno, logikom posla, usred rata zatekao se u nekom podrumu sa proslavljenim generalom Seferom Halilovi}em; nemam pojma kako je taj u`as sa stradanjem njegove familije okon~an, ali ve}e kukavice, mi{a, u `ivotu nisam vidio.

nepovratnoj buli, federalnim ministarstvima se isklju~uje struja i plin zbog vi{emjese~nog nepla}anja, trezor BiH ima astronomske dugove prema brojnim prora~unskim korisnicima i ostalim „vjerovnicima“, sarajevski gradski bud`et ne mo`e pokriti pla}e uposlenima. Me|utim, MIRSAD PURIVATRA, direktor Sarajevo film festivala, gdje god stigne i gdje god mo`e (a stigne svugdje i mo`e /mu se/ gdje god ho}e) cvili, cmizdri, kako su ga, kao i svake prethodne godine, iznevjerile, na cjedilu ostavile „nadle`ne vlasti“ koje su njegovom porodi~nom festivalu, profitabilnoj ku}noj radinosti, skresala bud`etske injekcije; pri~a je u osnovi dobra, samo da je ta~na.

UTORAK, 13. AUGUST PONEDJELJAK, 12. AUGUST
U posljednja dva-tri dana sjedio sam sa barem desetak razli~ito rangiranih dr`avnih ~inovnika (op}inskih, kantonalnih, federalnih, dr`avnih) i svi se `ale kako im kasni pla}a, li~ni dohodak. Sarajevski kantonalni prora~un je u Da bi barem ugrubo bio dostojan temi, pogledam ~vrst, ozbiljan film Hemingway & Gellhorn u produkciji HBO-a. Pri~a je, vjerujem, u osnovi ta~na i govori o tre}oj i vjerovatno najve}oj ljubavi velikog pisca. Sjedim danas sa kolegicom Mirjanom Hrgom, ne{to joj se brak raspuko, i sva{ta bi tu moglo biti da sam ja ublizu Hemingway.

PETAK, 9. AUGUST
Ozbiljnim se poslovima danas bavim, ili barem poku{avam. Valja mi snimiti emisiju Reflex na OBN-u; serioznu, odgovornu. “Ho}e{ li na ^evljanovi}e?”, zna~ajno me pita prijatelj. Kako je to sve skupa izgledalo na ^evljanovi}ima, te{ko mi je re}i, ali krhanje bikova zvani~no i definitivno nije dio moje tradicije. Jedino znam da je pobijedio izvjesni bik Goronja, koji se zove kao jedan moj drug...

SRIJEDA, 14. AUGUST
Nije stra{no, ali nije ni neva`no to {to je no}as nogometna selekcija BiH izgubila od Amerike. Neki dan sam kratko sa selektorom/izbornikom Safetom Su{i}em razmijenio poneku pametnu re~enicu. Ni{ta ni va`no, ni bitno u tom kroki dijalogu nije bilo, osim {to sam ispoljio trajnu zabrinutost kako }e izgledati reprezentacija, njen defanzivni dio, kada se sa scene povuku Elvir Rahimi} i Edin Spahi}. Ministri odbrane Spahi} i Rahimi} ve~eras su se iz nekih razloga nakon poluvremena povukli u svla~ionicu, s njima i neumorni Sejo Salihovi}... i to vi{e nije ista reprezentacija.
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

SUBOTA, 10. AUGUST
Stra{no je, impresivno kako je svoju dionicu na deset hiljada metara istr~ao Mohamed Mo Farah na Svjetskom prvenstvu. Neponovljivo je danas USAIN BOLT pomeo sve pretendente na najbr`oj trci na sto metara. Razli~ite su tehnike brzinskih i srednjepruga{kih atletskih disciplina. Neko je pametan, pri tom, nadam se, odgovoran smislio trku izme|u
8

MINI MARKET
DODIKOV ODGOVOR NA FEDERALNI DOGOVOR

NESTRANAČKI BUFFET

Na pomolu dogovor ~elnika federalnih stranaka, ~eka se reakcija Dodika
^elnici vode}ih stranaka bo{nja~kog i hrvatskog naroda Sulejman Tihi} i Dragan ^ovi} na~elno su dogovorili da se problem presude „Sejdi} i Finci“ razrije{i na krajnje jednostavan na~in promjenom izbornih pravila prema kojim bi se tri ~lana Predsjedni{tva BiH ubudu}e birali posredno, iz reda izabranih zastupnika Parlamenta BiH. Svi izabrani zastupnici, uklju~uju}i i pripadnike nacionalnih manjina, imali bi formalno pravo da se kandidiraju za funkciju ~lana Predsjedni{tva BiH, mada je posve jasno da ne bi imali nikakve realne {anse u srazu s kandidatima iz tri konstitutivna naroda. Rje{enje Tihi}a i ^ovi}a na~elno je prihvatljivo i Lagumd`iji, Ragu`u, Radon~i}u, Jerlagi}u, Pe}encu, ali pod uvjetom da identi~an izborni model primijeni i Republika Srpska, kako bi se izbjegla tzv. asimetri~na izborna rje{enja. Predsjednik RS-a Milorad Dodik nebrojeno puta je ponovio da rje{enje presude „Sejdi} i Finci“ zavisi isklju~ivo od dogovora federalnih stranaka. No, na sastanku strana~kih ~elnika koji }e se po~etkom oktobra odr`ati u Briselu moglo bi se pokazati da su federalni partneri prona{li dogovor i da primjena presude „Sejdi} i Finci“ zavisi od dogovora lidera iz RS-a Dodika i Bosi}a. (M.A.)

Predsjednik KO SDP Sarajevo Fikret Musić negira da „Klub SDP“ pripada ovoj stranci
Fikret Musi}

Porezna uprava Federacije BiH zatvorila je sedam ugostiteljskih objakata u Sarajevu „zbog kr{enja odredbi Zakona o fiskalnom sistemu“. Me|u sedam zape~a}enih objekata nalazi se i „Buffet klub SDP“ smje{ten u prostorijama Kantonalnog odbora SDP-a Sarajevo. Samo koji sat nakon zatvaranja SDP-ovog buffeta, oglasio se predsjednik KO SDP Sarajevo Fikret Musi} poja{njenjem da zatvoreni objekat jeste smje{ten u prostorijama SDP-a, ali da ne pripada ovoj stranci nego privatnom ugostitelju Enveru Muhi}u. Ostaje, me|utim, nejasno za{to je SDP dozvolio ugostitelju Muhi}u da svoj privatni buffet nazove „Klub SDP“?! (M.A.)

MULTI-KULTIVATOR

U Zvorniku otvorena fabrika za preradu vo}a i povr}a u srpskobo{nja~ko-hrvatskom vlasni{tvu
^uda se ipak de{avaju: u Glumini kod Zvornika otvorena je fabrika za preradu vo}a i povr}a Vo}ar promet vrijedna 5 miliona KM. Rije~ je vjerovatno o prvoj multietni~koj, srpsko-bo{nja~ko-hrvatskoj investiciji nakon rata, koja je dobila i materijalnu i moralnu podr{ku lokalnih vlasti Zvornika i dvije entitetske vlade. Fabriku su sve~ano otvorili Bakir Izetbegovi}, bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH, i Zoran Stevanovi}, na~elnik op}ine Zvornik. Fabrika upo{ljava 30 stalnih i 50 sezonskih radnika, a repromaterijalom }e je snabdijevati oko 1.200 lokalnih i kooperanata iz Podrinja, me|u kojima je i znatan broj bo{nja~kih povratnika. (S.B.)

Zvornik

10

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

LAGUMD@IJINA BLATFORMA

Slažete li se sa procjenom studije iz Berlina da nijedna zemlja neće biti primljena u EU u narednih 10 godina?
BERIZ BELKI]
Poslanik Stranke za BiH
Procjenjuju}i situaciju i tempo kojim mi ispunjavamo zadate uslove, sla`em se sa procjenom studije iz Berlina {to se ti~e BiH. Mi{ljenja sam da se stvar mo`e promijeniti ako bi se odnos prema obavezama koje je EU stavila prema nama radikalno promijenio.

FADILA MEMI[EVI]
Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

ikakve {anse da postanemo ~lanica EU-a u narednom periodu.

DENNIS GRATZ
Predsjednik Na{e stranke
Mi{ljenja sam da sa sada{njom vlasti Bosna i Hercegovina ne}e u EU ni u slijede}ih pedeset godina. BiH bi mogla biti primljena u EU ukoliko se promijeni proevropska politika.

DA

DA Ovo je jedna realna procjena i
smatram da BiH sa ovom vladaju}om garniturom na ~elu ni{ta nije uradila po tom pitanju, te da je politi~ki vrh jo{ vi{e unazadio proces prijema BiH u EU.

Predsjedni{tvo BiH slo`no protiv Lagumd`ijine platforme za nastup bh. delegacije u Generalnoj skup{tini UN-a
Tro~lano Predsjedni{tvo BiH jednoglasno je odbacilo tekst platforme za nastup delegacije BiH na predstoje}em zasjedanju Generalne skup{tine UN-a, koji je predlo`ilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Za ponu|eni tekst Lagumd`ijinog ministarstva Kom{i} je rekao da je jako lo{, Izetbegovi} da je o~ajan, a Radmanovi} da je neozbiljan - „kao da su se djeca igrala“. Ponu|eni tekst platforme nije branila ~ak i Lagumd`ijina zamjenica Ana Tri{i}-Babi}, koja je prisustvovala sjednici Predsjedni{tva i na po~etku rasprave o tekstu platforme rekla da je u pitanju „najobi~niji {lamperaj“! (S.B.)

DA/NE

LAMIJA TANOVI]
Profesor na PMF-u
BiH treba jo{ puno vremena s obzirom na brzinu kojom je u svojim EU integracijama do sada i{la. Te{ko mi je da procjenjujem koliko je u tom smislu daleko bilo koja druga zemlja iz regiona, ali nama }e sigurno trebati zna~ajan period ako nastavimo ovim pu`evim hodom.

ALEN MEHANOVI]
Novinar „Oslobo|enja“
Izgledno je da u narednih deset godina ne}e biti promjena unutar EU-a s obzirom na to da pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a atmosfera i raspolo`enje u EU ne idu u prilog pro{irenja. Podru~je zapadnog Balkana je najkriti~nije, a nefunkcionisanje BiH te{ko da nam ostavlja

GORDANA BOBAN

DA

DA

Glumica
Sla`em se sa procjenom studije iz Berlina u vezi s na{om zemljom jer ukoliko na{i politi~ari nastave ovim pravcem i na ovakav na~in da vode BiH, {anse da budemo primljeni u EU su nam ravne nuli.

DA

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

CARINSKA HAJDU^IJA

Dramatičan pad budžetskih prihoda BiH posljedica je rasprostranjenog kriminala carinskih službenika i njihovih šefova; Slobodna Bosna došla je u posjed obimne dokumentacije koja svjedoči o organiziranoj pljački carinskih prihoda države

[EFOVI CARINE REKETIRAJU KORUMPIRANE CARINIKE
Pi{e: ASIM METILJEVI]

P

rije nepun mjesec dana u maloprodajnom objektu u Br~kom, ~iji je vlasnik kineski dr`avljanin Chen Yi, direktor firme Continental Group, otkrivena je zapanjuju}a koli~ina nelegalno uvezene robe: 11.400 grudnjaka, 5.000 sijalica, 2.000 `enskih torbi i 234 pumpe za vodu. Istragom je utvr|eno da je navedena roba u BiH u{la preko grani~nog prijelaza Gradi{ka bez pla}ene carine, pa ~ak i bez formalnog carinskog evidentiranja. Sva navedena roba, natovarena u dva kamina, u{la je u BiH „na mahanje“, kako carinski radnici u `argonu nazivaju propu{tanje kamiona bez carinskog pregleda i obra~una carinskih da`bina. Naravno, ova carinska pogodnost ima cijenu: kre}e se u rasponu do 10 do 50 hiljada eura, u zavisnosti od vrste i koli~ine krijum~arene robe.

PAD BUD@ETSKIH PRIHODA
Nelagalni uvoz robe u BiH posljednjih je mjeseci poprimio kolosalne razmjere, {to se, uostalom, vidi i po drasti~nom padu bud`etskih prihoda, prvenstveno od carine i PDV-a. Uprava za indirektno oporezivanje, u ~ijem se sastavu nalazi i carina, nedavno je priznala „produbljavanje negativnih trendova iz protekle godine“, {to je zapravo drugi naziv za alarmantan pad bud`etskih prihoda: samo u prvih pet mjeseci ove godine prikupljeno je 43 miliona KM manje nego u istom periodu protekle godine. Korupcija na grani~nim prijelazima BiH ima sva obilje`ja organiziranog kriminala koji se odvija uz punu suglasnost znatnog broja carinskih {efova. Delagat u Domu naroda Parlamenta BiH Mehmed Bradari} nedavno je inicirao formiranje

parlamentarne komisije ~iji je zadatak da ispita „indicije i saznanja“ o rasprostranjenom kriminalu u pojedinim sektorima Uprave za indirektno oporezivanje. Bradari} je za parlamentarnom govornicom rekao da je do{ao u posjed pisma {efa carinske ispostave u Br~kom Danka Bogdani}a, u kojem ovaj tvrdi da mu je pretpostavljeni {ef Dragan Dragi} tra`io da od carinika prikuplja novac za „potrebe kabineta glavnog {efa“ Zdravka Cvjetinovi}a! „Krajem februara i po~etkom marta pred moju zgradu dolazio je tada{nji {ef Odsjeka za carine RC Tuzla Dragan Dragi} i saop{tio mi da trebam prikupiti novac za potrebe kabineta i da to tra`i po nalogu pomo}nika direktora Sektora za carine, Zdravka Cvjetinovi}a... O ovim aktivnostima Drage Dragi}a upoznat je i vo|a smjene na Grani~nom prelazu Pavlovi}a most Vlado Ili}. On mi je saop{tio da je Drago Dragi} vodio razgovor na istu temu i sa drugim {efovima“, stoji, pored ostalog, u pismu koje je {ef carinske ispostave u Br~kom Danko Bogdani}

uputio direktoru Uprave za indirektno oporezivanje Miri D`akuli.

[EFOVIMA DIO TALA
Pismo Danka Bogdani}a upu}eno D`akuli svjedo~i da je uspostavljen cijeli korupcijski lanac od vrha do dna Carinske slu`be: {efovi u Carinskoj upravi ne samo da ne poduzimaju ni{ta da suzbiju korupciju i nelegalni uvoz robe nego od svojih pot~injenih tra`e da im ustupe dio oplja~kanog bud`etskog novca! O razmjerama kriminala carinske slu`be BiH, svjedo~i i primjer s uvozom 138 {lepera kafe koja je iz Hrvatske u BiH uvezena preko grani~nih prelaza Gradi{ka i Biha} u razdoblju od 2009. do 2011. godine. Svih 138 {lepera uvezeno je na isti trik koji carinici u `argonu nazivaju „roba pod robom“: kafa je bila skrivena u paletama opeke, pa je cijeli tovar, uz pre{utnu suglasnost i odgovaraju}u proviziju carinika i njihovih {efova, deklariran kao uvoz opeke! Na ovaj na~in, bud`et dr`ave je o{te}en za oko 30 miliona KM. Kriminal je dokumentiran, istraga je

PARLAMENT U AKCIJI

Istražna komisija formirana u maju još se nije sastala
U maju ove godine, na inicijativu delegata Mehmeda Bradari}a, formirana je istra`na komisija oba doma Parlamenta BiH sa zadatkom da provjeri navode o rasprostranjenom kriminalu u Upravi za indirektno oporezivanje. „Poznata je ~injenica da se firmama koje se bave tzv. fiktivnim izvozom na ime PDV-a samo u toku jedne godine izvr{i povrat nekoliko stotina miliona maraka. U nedavno izvedenoj akciji kodnog naziova Panama, uhap{eno je 11 carinskih slu`benika koji su o{tetili bud`et za vi{e miliona KM“, obrazlo`io je delegat Bradari} svoj zahtjev za formiranje parlamentarne komisije. Njegov zahtjev je prihva}en, Komisija je formirana, no ni tri puna mjeseca nakon formiranja Komisija nije odr`ala niti jednu sjednicu niti je istraga pomaknuta s mjesta.

Preko grani~nih prelaza Gradi{ka i Biha} pro{vercovano 138 {lepera kafe
12
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

^AU[EVI] OTI[AO, KRIMINAL OSTAO

POROZNE GRANICE
Korupcija u Carinskoj upravi BiH poprimila je dramati~ne razmjere
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

CARINSKA HAJDU^IJA

pokrenuta, no u cijeloj carinskoj hijerarhiji jo{ nikome nije falila ni dlaka s glave.

CARINJENJE „ODOKA“
Rasprostranjeni kriminal carinske slu`be BiH ne pravi samo probleme dr`avnom bud`etu nego i ~itavim granama industrijske proizvodnje BiH koja je izlo`ena nelojalnoj konkurenciji iz uvoza. Bescarinski uvoz odjevnih predmeta iz Kine potpuno je uni{tio doma}u industriju tekstila i obu}e: goleme palete obu}e i UNOSAN FIKTIVNI IZVOZ OZBILJNE OPTU@BE
Kopija iskaza biv{eg {efa Carinske ispostave u Br~kom Danka Bogdanovi}a u kojoj tvrdi da ga je reketirao njegov pretpostavljeni Dragan Dragi}

odje}e iz Kine u pravilu se carine „odoka“, po cijenama koje su vi{estruko ni`e od tr`i{nih. Cijeli {leper cipela uvezenih iz

Banjalučki zlatar „izvezao“ nekoliko hiljada skupocjenih satova
Prema zvani~nom izvje{taju Uprave za indirektno oporezivanje, u posljednjih pet mjeseci dramati~no je porastao povrat PDV-a (16,7 posto), {to je rezultat sve rasprostranjenijeg fiktivnog izvoza. Kako se preko fiktivnog (nepostoje}eg) izvoza plja~ka bud`etski novac, ilustrira primjer jednog zlatara iz Banje Luke ~ije ime ne otkrivamo zbog istrage koja je u toku. Samo u posljednjih desetak mjeseci neimenovani banjalu~ki zlatar izdao je stranim kupcima nekoliko hiljada fiktivnih ra~una za skupocjene satove koje im je navodno prodao. Na osnovu izdatih ra~una kupci su ostvarili pravo na povrat PDV-a u iznosu ve}em od milion KM. Ispostavilo se da niti jedan skupocjeni sat nije prodat i da su „strani kupci“ svi odreda bliski saradnici banjalu~kog zlatara koji je sa svojim „kupcima“ na ravne ~asti dijelio novac ostvaren na temelju povrata PDV-a.

Kine u pravilu se procjenjuje na 10 do 15 hiljada KM, mada je stvarna vrijednost uvezenih cipela desetak puta ve}a. Na isti na~in preko granice BiH svakodnevno sti`u goleme koli~ine visokotarifnih proizvoda (cigareta, alkohola, kafe...) skrivenih u paletama opeke i deklariranih kao uvoz opeke. Prema pisanoj izjavi Mehmedalije Osmi}a, inspektora za reviziju i kontrolu RC Tuzla i predsjednika Sindikata u Upravi za neizravno oporezivanje, kriminal carinskih slu`benika nije nimalo smanjen nakon smjene biv{eg direktora UIO Kemala ^au{evi}a. „Cvjetinovi} je nastavio raditi tamo gdje je ^au{evi} stao, samo je preuzeo njegove prljave poslove“, stoji i pismenoj izjavi koju je Mehmedalija Osmi} uputio ~elni{tvu Uprave za indirektno oporezivanje, kao znak solidarnosti i podr{ke Danku Bogdanovi}u, koji je ekspresno smijenjen zbog „dugog jezika“!
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

14

SKANDAL NEDJELJE

Dodik ne odustaje od sulude ideje da u Trebinju izgradi aerodrom

Aerodrom u Trebinju imao bi neuporedivo manje šanse za uspjeh od Banjalučkog aerodroma koji je u kolapsu

Pi{e: Asim METILJEVI]

T
15

ri me|unarodna aerodroma u Federaciji BiH - sarajevski, tuzlanski i mostarski - bilje`e rekordan promet putnika i me|unarodnih avio-letova. Mostarski aerodrom je prakti~no dostigao svoj maksimum od 80.000 putnika godi{inje i daljnji rast je nezamisliv bez zna~ajnih ulaganja u pro{irenje aerodromske infrastrukture. Tuzlanski aerodrom je u sna`nom usponu - za posljednjih {est mjeseci broj putnika je u~etverostru~en. Sarajevski aerodrom ubrzano se pribli`ava povijesnom rekordu - milion putnika godi{nje.

Jedini me|unarodni aerodrom u BiH na kome je evidentan suprotan trend - pad broja putnika i aviooperacija - jeste onaj u Banjoj Luci u vlasni{tvu Vlade RS-a s oko 8.000 putnika na godinu, {to je dakle ravno deset puta manje od broja putnika mostarskog aerodroma! Pa ipak, predsjednik RS-a Milorad Dodik ne odustaje od ranijeg obe}anja da }e izgraditi aerodrom na jugu Hercegovine, u Trebinju, koje s nekoliko op}ina koje mu gravitiraju ima vi{estruko manje stanovnika,pa dakle i potencijalnih putnika, od Banje Luke. Svoje obe}anje o izgradnji aerodroma u Trebinju ponovio je i prije nekoliko dana, na sve~anom otvaranju dionice magistralne ceste preko ^emerna. Vi{egodi{nje propadanje banjalu~kog

aerodroma i najava izgradnje novog aerodroma na jugu etni~ki ispra`njene Hercegovine, najbolja je ilustracija kratkovidosti politike aktuelnog vo|stva RS-a predvo|enog Dodikom. Ono {to Dodik misli da najvi{e ja~a Republiku Srpsku, dakle sveprisutno zatvaranje, samoizolacija, samodovoljnost i podebljavanje entitetskih granica, to je ustvari najvi{e slabi. ^ak i cijela BiH, pod uvjetom da razrije{i politi~ke napetosti i prevlada unutarnje podjele, suo~ila bi se s vrlo ozbiljnim ekonomskim deficitom, a sama Republika Srpska s jedva milion stanovnika nema apsolutno nikakvih {ansi da izbjegne ekonomsku besperspektivnost i socijalno bezna|e.
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

HAJKA NA KLJU^NOG HA[KOG SVJEDOKA

VITOMIR ŽEPINIĆ, bivši zamjenik ministra unutrašnjih poslova BiH, u posljednjih desetak godina tokom kojih je bio jedan od ključnih svjedoka protiv MOMČILA KRAJIŠNIKA, MIĆE STANIŠIĆA, STOJANA ŽUPLJANINA i RADOVANA KARADŽIĆA, bio je izložen neviđenoj medijskoj i profesionalnoj diskreditaciji, Slobodna Bosna donosi profil jedinog zvaničnika SDS-a koji je odbio da učestvuje u Karadžićevim zločinačkim poduhvatima

VITOMIR @EPINI]
“JA SAM IDIOT JER NISAM LIKVIDIRAO KARAD@I]A!“
Pi{e: MIRHA DEDI]

itomira @epini}a, predratnog zamjenika ministra policije BiH, pro{le nedjelje je sud u Londonu proglasio krivim za prevaru na Univerzitetu Kraljice Mary u Londonu, gdje se, la`no se predstavljaju}i, u oktobru 2009. godine zaposlio kao docent psihijatrije. Tokom su|enja @epini} je rekao da je siguran da se sudski proces odvija u sklopu “zavjere” kako bi bio diskreditovan kao svjedok odbrane na su|enju biv{em lideru RS-a Radovanu Karad`i}u. @epini}evi dugogodi{nji sarajevski prijatelji koji ga dobro poznaju za na{ list tvrde da u avanturu sa la`nim predstavljanjem ili falsifikovanjem diplome @epini} nikada ne bi upao jer je stabilna i dosljedna li~nost. Upravo takav je bio i tokom svjedo~enja na su|enju Radovanu Karad`i}u, sredinom februara ove godine. Naime, svi Karad`i}evi svjedoci odbrane su u Ha{kom tribunalu potvrdili gotove sve njegove teze, osim jednog - Vitomira @epini}a. Kada je Karad`i} pro~itao sa`etak izjave koju je @epini} dao njegovom timu

V

odbrane, izgledalo je kao da je biv{i zamjenik ministra policije RBiH spreman da se odrekne ranijih navoda, ali se takva slika tokom unakrsnog ispitivanja u potpunosti promijenila. U sa`etku izjave se navodi da @epini} za po~etak rata optu`uje Aliju Izetbegovi}a i muslimansko rukovodstvo, me|utim tokom svjedo~enja @epini} je rekao da je Karad`i} izjavio da }e “Bosna nestati za dva dana i da }e 400.000 ljudi poginuti u Sarajevu”. On je nekoliko puta odbio da odgovori na Karad`i}evo pitanje da li je on kao lider SDS-a bio netolerantan i da li je mrzio Bo{njake i Hrvate. “To je pitanje, doktore Karad`i}u, na koje je vrlo te{ko odgovoriti. Da li ste vi li~no nekog mrzili, to je va{a stvar”, odgovorio je @epini}. On je tom prilikom opisao da je Karad`i} kao politi~ki lider bilo sklon agresivnom pona{anju, prijetnjama i psovkama, {to je bilo suprotno njegovom privatnom pona{anju.

NAPADI I PRIJETNJE
@epini} se tada suprotstavljao svakoj podjeli policije na srpsku, bo{nja~ku i hrvatsku, zbog ~ega je bio izlo`en napadima i prijetnjama vrha Srpske demokratske stranke i samog Karad`i}a. Prema njegovim rije~ima, oni su ve} od jeseni 1991. nasto-

jali da nasiljem i ratom Srbe odvoje od drugih naroda u Bosni i Hercegovini. “Sve {to se nakon oktobra 1991. de{avalo u Bosni i Hercegovini bilo je protivzakonito. Vi ste, gospodine Karad`i}u, formirali protivzakonitu skup{tinu srpskog naroda, formirali ste neku republiku koju niko nije priznavao, jer je to bilo neregularno. Prema tome, sve {to ste vi radili bilo je protivzakonito”, rekao je @epini}. “Ja sam bio i ostao principijelan u ~injenici da podjela MUP-a BiH na nacionalnoj osnovi je bure baruta ili fitilj za rat koji }e nastati u mojoj dr`avi.” Vitomir @epini} suprotstavio se toj podjeli, {to se ni najmanje nije dopalo Karad`i}u, Mom~ilu Kraji{niku, Nikoli Koljevi}u i budu}em ministru MUP-a RS-a Mi}i Stani{i}u, koji su ga 4. aprila 1992. godine pozvali na sastanak. Mi}o Stani{i} je na tom sastanku optu`io @epini}a da on svojim pona{anjem uni{tava njihov koncept, a kada je @epini} upitao koji koncept, Stani{i} je rekao — koncept da se podijeli MUP BiH. @epini} im je uzvratio da }e, ukoliko to u~ine, biti odgovorni za predstoje}i sukob jer je to nemogu}e izvesti na miran na~in i upozorio ih da oni s tom odlukom preuzimaju odgovornost za katastrofu koja }e nastati u BiH. Kada im se

“Doktore Karad`i}u, ubistvo majke u pravoslavlju je najve}i zlo~in. Vi i ja smo mnogo puta pri~ali o ljubavi koju ste imali prema svojoj majci i ne mogu da shvatim za{to je moja morala biti ubijena“
16
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

VITOMIR @EPINI] U CENTRU SKANDALA
GODINAMA GODINAMA U U CENTRU CENTRU MEDIJSKE I PRAVOSUDNE MEDIJSKE I PRAVOSUDNE PA@NJE PA@NJE
Vitomir Vitomir @epini} @epini} je je nakon nakon svakog svakog svjedo~enja svjedo~enja u u Ha{kom Ha{kom tribunalu tribunalu izazivao izazivao veliki veliki interes interes javnosti javnosti

@epini} nije `elio pridru`iti i nastavio pru`ati otpor, oni su mu po~eli prijetiti i vrije|ati ga. Karad`i} i Koljevi} rekli su @epini}u da je idiot. @epini} je tokom svjedo~enja Karad`i}u potvrdio da su ga nazvali idiotom. “Ja priznajem da sam idiot zato {to ih nisam eliminisao prije tog sastanka”, kazao je u sudnici @epini}.

POKU[AJ LIKVIDACIJE U KRAJI[NIKOVOM KABINETU
Nakon salvi uvreda Mi}o Stani{i}, kojem se trenutno sudi u Haagu, na @epini}a je potegao pi{tolj. Me|utim, @epini} mu je hladno ponudio da odu u podrum zgrade Predsjedni{tva BiH ako Stani{i} ve} `eli da ga ubije, da to ne bi morao da ~ini u kabinetu Mom~ila Kraji{nika. @epini} je Karad`i}a dobro poznavao i smatrao ga opasnim psihopatom. “Stavio sam Radovana u istu ravan kao i Hitlera zbog njegovog narcisoidnog i destruktivnog pona{anja”, kazao je jednom prilikom. Pored nelojalnosti, Karad`i} mu nikada nije mogao oprostiti {to ga je tajno prislu{kivao. Naime, @epini} je izdao seriju naredbi istaknutim obavje{tajcima da presre}u razgovore njegovih saradnika iz SDS-a. Po~eo je graditi svoju bazu obavje{tajnih podataka koji su te{ko kompromitovale tada{nje najvi{e srpske zvani~nike iz BiH za korupciju, {verc oru`jem i potpirivanje mr`nje i nasilja. Namjeravao je javno obznaniti inkriminiraju}e razgovore Karad`i}a sa Milo{evi}em kako bi se vidjele njihove tajne namjere. @epini} je 4. aprila 1992. godine na sastanku sa srpskim liderima bio primoran da podnese ostavku. Nakon toga, Mom~ilo Mandi}, tako|er zamjenik ministra MUP-a BiH, posebnom depe{om nalo`io je formiranje MUP-a RS-a. Ubrzo potom @epini} s porodicom odlazi u Beograd odakle poku{ava da emigrira. Me|utim, krajem ljeta 1992. godine @epini}a ispred kanadske ambasade u Beogradu, gdje je poku{avao dobiti neophodne dokumente za useljenje u ovu dr`avu, kidnapuje Mi}o Stani{i}. Po nalogu Radovana Karad`i}a, bio je zato~en u nekoliko zatvora koje su dr`ali Srbi, u kojima je pre`ivio te{ka poni`enja, turturu i mu~enja strujom. Kada ga je Radovan Karad`i} posjetio u zatvoru, @epini} mu je kazao da mo`e preuzeti njegovu du`nost jer ima vi{e istomi{ljenika iza sebe. Karad`i} mu je tom prilikom postavio samo jedno pitanje: ‘Gdje ti je porodica?’ @epini}eva majka je tako|er mu~ena. Uslijed maltretiranja je do`ivjela sr~ani udar i umrla. Krajem 1992. godine @epini}u je dozvoljeno da posjeti porodicu, ali pod uslovom da prije odlaska iz zatvora
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

HAJKA NA KLJU^NOG HA[KOG SVJEDOKA
za TV Srnu da izjavu protiv biv{ih kolega Bo{njaka s kojim je radio u MUP-u BiH. @epini} je, sav izmu~en, u pocijepanoj vojnoj uniformi uspio pred kamerama da sro~i nekoliko neuvjerljivih re~enica. Na su|enju u Haagu, Mom~ilo Kraji{nik je kazao kako je upravo on pomogao @epini}u da pobjegne. “Moji bliski ro|aci izvukli su ga iz Sarajeva u prtlja`niku kola. Oni su ga spasili”, kazao je Kraji{nik, poja{njavaju}i da je tako @epini} spa{en iz zatvora na Kuli, u blizini Sarajeva, nakon {to je prvo bio zato~en i mu~en negdje na Romaniji. U februaru 1993. godine @epini} sa porodicom emigrira u Australiju.Tri godine kasnije postaje jedan od klju~nih saradnika Ha{kog tribunala, svjedok koji je svojim iskazima i obavje{tajnim podacima koje je prikupio u vrijeme dok je bio zamjenik ministra unutarnjih poslova Republike BiH pomogao u procesuiranju nekolicine ha{kih optu`enika. Pored njegovih iskaza, najva`niji dijelovi ha{kih optu`nica bili su snimljeni telefonski razgovori koje su neposredno pred po~etak agresije na BiH vodili Radovan Karad`i} i Slobodan Milo{evi}, a ~ije je snimanje naredio upravo @epini}. Dvadeset godina kasnije uloge su promijenjene: @epini} je na slobodi, a Karad`i} je u pritvoru. Zvao ga je da svjedo~i u njegovu odbranu, me|utim Karad`i} o~ito nije ra~unao da }e se @epini} tom prilikom pretvoriti u svjedoka Tu`ila{tva. “Presudnim danom za BiH” @epini} je nazvao 15. oktobar 1991. godine, kada je SDS “demonstrativno” napustio Skup{tinu RBiH, nakon {to je, uprkos njegovom protivljenju, donijeta odluka o raspisivanju referenduma o nezavisnosti BiH. @epini} je posvjedo~io da su oni bili “na dvije potpuno suprotne strane”. @epini}eva strana, kako je opisao, nastupala je “s tezom zajedni{tva i obezbje|ivanja mira po svaku cijenu u BiH, a time i na prostorima ~itave Jugoslavije”. Na Karad`i}evo pitanje kakav je njegov stav bio o nezavisnosti BiH, on je odgovorio da je optu`eni podrazumijevao da BiH ne mo`e biti nezavisna dr`ava, nego da mora biti sastavni dio Jugoslavije bez Hrvatske i Slovenije. [to je tu`ilac @epini}a vi{e podsje}ao na nesuglasice i sukobe sa rukovodstvom sa Pala, on je postajao sve o{triji prema Karad`i}u i u jednom momentu njegovo svjedo~enje je pretvoreno u pravi obra~un sa Karad`i}em. @epini} je rekao da ga je tokom vi{emjese~nog zato~eni{tva Karad`i} dva puta posjetio i da nije `elio da mu ka`e gdje su mu `ena i djeca, pla{e}i se da }e pro}i kao njegovi roditelji koji su bili u~estalo maltretirani, uslijed ~ega mu je majka dobi18

BUMERANG U HAAGU
Radovan Karad`i} bio je {okiran @epini}evim svjedo~enjem protiv njega

la sr~ani udar i preminula. Rekao je da Karad`i} to “dobro zna” i direktno mu se obratio: “Doktore Karad`i}u, ubistvo majke u pravoslavlju je najve}i zlo~in. Vi i ja smo mnogo puta pri~ali o ljubavi koju ste imali prema svojoj majci i ne mogu da shvatim za{to je moja morala biti ubijena.” @epini} je tom prilikom otkrio da se predsjednik RS-a Radovan Karad`i} nakon sastanka sa Milo{evi}em “kockao sa Arkanom” u Beogradu dok su u Sarajevu u martu podizane barikade, i da je tu informaciju dobio od Fikreta Abdi}a.

BOSANSKI BORO I RAMIZ
Vitomir @epini} izabran je za zamjenika ministra MUP-a BiH nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine. Bio je zamjenik Aliji Delimustafi}u. @epini} i Delimustafi} su u mjesecima prije rata obilazili krizna podru~ja u BiH poku{avaju}i sprije~iti nadolaze}e zlo. Mediji su ih u to vrijeme nazivali “bosanski Boro i Ramiz”. Me|utim, na ra~un njih dvojice bilo je i prozivki da rade za KOS. Tokom svjedo~enja protiv Stojana @upljanina, biv{eg na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti u Banjoj Luci, i Mi}e Stani{i}a, njihova odbrana je tako|e tvrdila da je @epini} radio za Vojnu bezbjednost Republike Srpske, a ne da je od septembra do novembra 1992. godine bio u zatvoru, kako je naveo u glavnom ispitivanju, tvrde}i da ga je li~no Stani{i} uhapsio u Beogradu i prebacio u zatvor na Pale. @epini} je negirao veze sa vojnom slu`bom bezbjednosti tvrde}i da mu je jednom prilikom u zatvoru data uniforma i da je u pratnji upravnika zatvora odveden do Grbavice, da prona|e i izvede nekog Muslimana koji je bio na~elnik Sekretarijata unutra{njih

poslova Jugoslavije. Po obavljenom zadatku @epini} je, ka`e, vra}en u }eliju vojnog zatvora na Palama. Pored svjedo~enja, i @epini}evi iskazi dati protiv Mom~ila Kraji{nika kori{teni su i tokom su|enja Stani{i}u i @upljaninu. Po zavr{etku svjedo~enje protiv @upljanina i Stani{i}a, @epini} se obratio Tribunalu sa molbom da svojim radom pomogne oporavak “njegove biv{e zemlje” u kojoj je, kako je istakao, “svaki osamnaesti ~ovjek poginuo, 40 procenata je protjerano, a 750.000 stanovnika treba stru~nu pomo} zbog posttraumatskog stresa”. “Pomozite da se u mojoj zemlji vrati osmijeh djeci na lice”, rekao je @epini} na kraju obra}anja Vije}u. Tokom ‘80-ih godina @epini} je radio u zatvoru kao psiholo{ki savjetnik koji je pravio profile pritvorenika za su|enja. Nakon {to je oti{ao raditi u policijskoj akademiji, objavio je knjigu i pojavljivao se ~esto u medijima kao komentator. Kada je 1993. godine do{ao u Australiju, prvo je po~eo raditi kao moler, nekoliko godina kasnije otvorio je privatnu praksu i radio kao psihoterapeut sa pacijentima oboljelim od PTSP-a sa podru~ja biv{e Jugoslavije. “Nakon mnogo muke i dokazivanja da sam zaista osposobljen za rad s pacijentima i nakon nekoliko godina rada u dr`avnim bolnicama, po~eo sam privatnu praksu. Uvijek sam htio raditi sa ljudima koji pate od posttraumatskog stresa i uspio sam u tome. Objavio sam na desetine ~lanaka u stru~nim ~asopisima vezanih za rezultate prakse sa mojim zemljacima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 750 hiljada ljudi sa prostora biv{e Jugoslavije treba pomo} kada je u pitanju PTSP. Moja je sre}a ili nesre}a {to sam se
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

VITOMIR @EPINI] U CENTRU SKANDALA

KLJU^NO SVJEDO^ENJE INSAJDERA
@epini} je dao va`ne iskaze i presretnute razgovore na su|enju Stojanu @upljaninu, Mi}i Stani{i}u i Mom~ilu Kraji{niku

na{ao me|u svojim ljudima koji dolaze na terapiju i ponosan sam {to u moju ambulantu dolaze ljudi svih nacionalnosti i boje ko`e. Lije~e}i ljude koji su patili u ratu, VITOMIR @EPINI] ZA “SB”

ljude koji su bili zato~eni u koncentracijskim logorima, lije~im vlastite traume”, kazao je @epini} u intervjuu za na{ list po~etkom 2008. godine.

“Moji snimci prisluškivanih razgovora rukovodstva RS-a vjerovatno su bili povod zbog kojeg su me uhapsili”
“Preko mog profesora Maksima [terni}a, vrlo uglednog ~ovjeka, na~elnika sudske psihologije, poku{ao sam do}i do tada{njeg predsjednika SR Jugoslavije Dobrice ]osi}a, bez obzira {to sam u to vrijeme u Beogradu bio niko i ni{ta. Kada sam do{ao na razgovor, zamolio sam ga da u~ini sve {to mo`e kako bi rat u BiH stao. ]osi} mi je samo kratko kazao kako ovo vi{e nije zemlja za mene i shvatio sam da moram na}i na~in da idem bilo gdje. Na{li smo se u Palati Federacije i pri kraju razgovora nam se pridru`io i Pavle Bulatovi}, savezni ministar odbrane. Popri~ao sam sa njim i dogovorio se da se na|emo kasnije. Bio sam gladan, danima nisam jeo ni{ta i poku{avao sam se spasiti na sve mogu}e na~ine. Kada sam krenuo do njega, na ulici me je presreo automobil u kojem su bili Stani{i} i jo{ dva ~ovjeka. Sko~ili su na mene s pi{toljima i utrpali me u auto. Odvezli su me najprije u Vilu Bosanka a odatle na Pale, gdje sam ispitivan. Sa Pala sam nakon tri sedmice preba~en u zatvor Kula, gdje sam ostao zato~en do kraja 1992. godine. S Kule sam pobjegao krajem decembra. Krio sam se na Dunavu, u Velikom Gradi{tu, jednom seocetu sa jedva pet ku}a. Tu sam imao prijatelje koji su me skrivali, dok je supruga na sve na~ine poku{avala na}i izlaz iz Srbije. Vjerovatno su moji snimci prislu{kivanih razgovora rukovodstva RS-a bili razlog zbog kojeg je Karad`i} naredio da me uhapse”, kazao je @epini} u razgovoru za na{ list.

Presuda u Londonu nije jedina koja je @epini}a dovela u centar medijske i pravosudne pa`nje. Po~etkom 2008. godine, neposredno prije svjedo~enja Stani{i}u i @upljaninu, , dnevni list Sydney Morning Herald optu`io je Vitomira @epini}a da je bio “najbli`i saradnik ratnog zlo~inca Karad`i}a, te da je falsifikovao fakultetsku diplomu”, a u Australiji se povela `estoka polemika oko njegove uloge u agresiji na BiH. @epini} je tu`io sidnejski list zbog klevete, a u njegovu su odbranu stali vode}i australski pravni autoriteti i ha{ki istra`itelji, koji su utvrdili kako su @epini}eva svjedo~enja, te transkripti prislu{kivanih razgovora najvi{ih srbijanskih du`nosnika sa njihovim poslu{nicima u BiH koje je on pribavio u vrijeme dok je bio zamjenik ministra unutarnjih poslova bili krucijalni dokazi na su|enjima u Tribunalu. U istragu ko stoji iza tih la`nih navoda tom prilikom su se uklju~ili i australski istra`ni organi i federalna policija. Otkriveno je da je brutalna kampanja koja se vodila protiv @epini}a bila tijesno povezana sa njegovom dugogodi{njom saradnjom sa Tu`ila{tvom Tribunala i da je iza nje stajala jaka ~etni~ka emigracija. Poznavaoci prilika tvrde da se odluka porote u Londonu tako|er mo`e povezati sa poku{ajem pojeftinjenja @epini}evog svjedo~enja na su|enju Radovanu Karad`i}u.
19

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

GLEDAJ OD ^EGA @IVI[

Kao prilog aktuelnoj raspravi o funkcioniranju pravosudno-kaznenog sistema u BiH, „SB“ izdvaja slučaj NIHADA VLAHOVLJAKA, osuđenika za najteže ratne zločine nad Hrvatima u Grabovici, koji dugogodišnju robiju ovoga ljeta provodi navodno sanirajući tobože ugroženu obiteljsku kuću u Sarajevu; sve po zakonu, naravno

A KOLIKO JE KU]A PRE[LA
Pi{e: EMIR HOD@I]

ihad Vlahovljak je presu|eni ratni zlo~inac. Biv{i pripadnik 9. motorizovane brigade Prvog korpusa Armije BiH, sa jo{ dvojicom svojih suboraca, prije pet godina osu|en je na zatvorsku kaznu od 13 godina zbog ubistva civila u hercegova~kom selu Grabovica. Najstariji ubijeni, Marko Mari}, u no}i ubistva imao je 87 godina. Porodice ubijenih i dalje tragaju za tijelima `rtava. Vlahovljak je osu|en kao zapovjednik voda i direktni nalogodavac zlo~ina. Kao komandir naredio je svojim suborcima da idu u Grabovicu, provjere ima li koga i naredio: “Nijedna glava ne smije ostati `iva.“ Poslije ove naredbe ubijeno je troje ~lanova obitelji Zadro. Ovih dana ratnom je zlo~incu Vlahovljaku, koji kaznu izdr`ava u zatvoru u Zenici, odobren dvomjese~ni godi{nji odmor iako za to nema nikakvog zakonskog osnova. No, Vlahovljakovoj porodi~noj ku}i u Sarajevu prijeti klizi{te, pa je neophodno da on izi|e van i sve to sanira. Za {alovanje, armiranje i izljevanje potpornog zida koji }e zaustaviti zemlju koja prijeti njegovoj ku}i trebaju mu, minimalno, dva mjeseca. Kada okon~a gra|evinske radove, mora se vratiti u Zenicu. Barem je tako odlu~io Kantonalni sud u Mostaru koji je, na preporuku nadle`nih iz KPZ Zenica, dopustio Vlahovljaku „slobodne dane“, tj. izlazak iz zatvora.

N

dopu{teno da na privremenoj slobodi boravi od desetog jula do desetog septembra ove godine, kada bi se trebao vratiti u Zenicu gdje izdr`ava zatvorsku kaznu do 2022. godine. Izvori SB iz Ministarstva pravde tvrde kako je rje{enje mostarskog suda izdato na osnovu la`nih dokumenata poslatih iz KPZ Zenica, odakle

su im prezentirani fingirani formalnopravni uslovi. Vlahovljak je i prije ovoga rje{enja dobijao nekoliko slobodnih dana kako bi se uvjerio u stanje potpornog zida u svojoj avliji, {to je, kako tvrde na{i sugovornici, u direktnoj suprotnosti sa odredbama ~lana 9. ZIKS-a BiH. Naime, prema odredbama ~lana sedam

ZLO^INAC LO[IJEG STANJA
Ratnom zlo~incu Nihadu Vlahovljaku, naime, odlukom Kantonalnog suda u Mostaru odobren je dvomjese~ni dopust kako bi sanirao potporni zid iza svoje porodi~ne ku}e u Sarajevu?! Vlahovljaku je VLAHOVLJAK VLAHOVLJAK I I OSTALI OSTALI
U U augustu augustu 2008. 2008. godine godine presu|eni presu|eni za za pokolj pokolj hercegova~kih hercegova~kih Hrvata Hrvata

Zbog upitnog klizi{ta na obiteljskoj ku}i, ratnom zlo~incu odobreno dva mjeseca “godi{njeg odmora“!?
20
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

ZATVORSKI DANI TEKU

SKANDALOZNA ODLUKA
Mostarski Kantonalni sud je, na osnovu “dokaza” iz KPZ Zenica Vlahovljaku odobrio dvomjese~no odsustvo od desetog jula ove godine

GRABOVICA, RANA LJUTA

Vlahovljak, Rajkić i Karagić osuđeni su na ukupno 39 godina zatvora
Sudsko vije}e Kantonalnog suda u Mostaru, pod predsjedanjem suca Hame Kebe, osmog avgusta 2007. godine izreklo je ukupno 39 godina zatvora za trojicu pripadnika Armije BiH koji su u selu Grabovica, sjeverno od Mostara, ubili tri ~lana hrvatske obitelji Zadro, i to Ivana, Matiju i Mladena. To troje civila mu~ki je ubijeno 9. septembra 1993. godine u dvori{tu obiteljske ku}e. Osu|eni Nihad Vlahovljak, Haris Rajki} i Sead Karagi} u vrijeme po~injenoga zlo~ina bili su pripadnici Devete motorizirane brigade Prvoga korpusa Armije BiH, a osu|eni su na po trinaest godina zatvora zbog ratnog zlo~ina. Glavni svjedok na su|enju protiv ove trojice bio je Enes [akrak, tako|er pripadnik Devete motorizirane brigade koji je ve} ranije na @upanijskom sudu u Sarajevu osu|en na deset godina zatvora za ubojstvo Ljubice (37) i Mladenke (3) Zadro, koja je i najmla|a `rtva grabovi~kog pokolja. Kako je obrazlo`io sudac Kebo, Nihad Vlahovljak je kao zapovjednik voda naredio Rajki}u, Karagi}u i [akraku da idu u selo i provjere ima li u njemu itko `iv, prenose}i im nare|enje da ni jedna glava ne smije ostati `iva. Nakon toga Karagi} i Rajki} su u obiteljskom domu prona{li troje ~lanova obitelji Zadro i ubili ih. „Dakle, jasno je da je Vlahovljak naredio ubojstva, a da su Karagi} i Rajki} izvr{ili to djelo“, kazao je sudac Kebo obrazla`u}i donesenu presudu. Nakon izricanja presude odvjetnik trojice osu|enih Fahrija Karkin presudu nije `elio komentirati, isti~u}i tek kako }e podnijeti `albu Vrhovnom sudu Federacije BiH. Izricanju presude Vlahovljaku, Rajki}u i Karagi}u nazo~ili su i pre`ivjeli gra|ani sela Grabovice koji su

tek dijelom zadovoljni presudom. „Presuda je izre~ena samo za ubojstvo tri ~lana jedne obitelji, a u Grabovici je ubijeno 33 ljudi. Za mnoge od njih jo{ uvijek ne znamo gdje su“, kazao je Josip Dre`njak. I mje{tanin Stojan ^uljak kazao je kako je neshvatljivo parcijalno su|enje za zlo~in u Grabovici. „Nije mi jasno da se procesi protiv

okrivljenih za zlo~ine vode parcijalno iako ih je naredio isti zapovjednik, po~injeni su u istoj op}ini i na isti dan su svi ubijeni“, istaknuo je ^uljak. Do danas su prona|ena tijela samo nekolicine pobijenih, dok tijela ostalih ubijenih na taj dan nisu otkrivena, pa se pretpostavlja da su ba~ena u Neretvu.

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

GLEDAJ OD ^EGA @IVI[
Zakona o izvr{avanju krivi~nih sankcija, osu|eniku se mo`e odobriti „dopust do sedam dana u toku jedne godine izdr`avanja kazne zatvora u slu~aju te{ke bolesti ili smrti ~lana porodice, elementarnih nepogoda ili te{kih socijalnih slu~ajeva.“ Istovremeno, ~lan devet istog zakona propisuje kojim se osobama ne}e odobriti „kori{tenje pogodnosti izvan ustanove prije isteka jedne polovine zatvorske kazne“. A to su osobe „osu|ene na kaznu zatvora u trajanju do deset godina za krivi~no djelo genocida, zlo~ina protiv ~ovje~nosti, ratnog zlo~ina, terorizma, neovla{tene proizvodnje i prometa opojnim drogama, spre~avanja povratka izbjeglih i raseljenih osoba“. Sve je to me|utim prekr{eno, a dokaz o takozvanoj elementarnoj nepogodi zasnovan je na urgenciji predsjednika Vlahovljakove mjesne zajednice Muje Mirvi}a koju je on poslao nadle`nim organima sarajevske PUSTITE ME DA GA VIDIM

(NE)KAŽNJENI ZLOČIN: Vlahovljak, prijeratni radnik sarajevskog TAS-a, poratni vlasnik nekoliko ugostiteljskih objekata u blizini sarajevskog stadiona Koševo, je, zajedno sa Harisom Rajkićem i Seadom Karagićem, osuđen na trinaest godina zatvora zbog ratnog zločina u selu Grabovica kod Jablanice

Poslovi Anesa Sadikovića ne trpe zbog njegovog hapšenja
Na`alost, slu~aj Nihada Vlahovljaka nije jedinstven. Onaj Anesa Sadikovi}a, „kontroverznog veletrgovca tekstilom“ uhap{enoj u velikoj policijskoj operaciji BOSS, zorno dokazuje kako zaprao funkcionira ovda{nje pravosu|e. Posljednjih mjeseci, koliko se nalazi na privremenoj slobodi, Sadikovi} je na{ao zgodnu priliku da, unato~ sudskoj zabrani, kontaktira s poslovnim partnerima. Sadikovi} je, podsjetimo, uhap{en u septembru pro{le godine, zbog sumnje da je carinskim prevarama i poreznim utajama o{tetio dr`avni prora~un za najmanje 3,5 miliona KM. Iz pritvora je pu{ten nakon pla}ene kaucije, uz mjere ograni~enog kretanja, zbog ~ega ne bi smio napu{tati op}inu Doboj Jug, gdje ima prijavljeno prebivali{te. No, kako se protiv Anesa Sadikovi}a na Op}inskom sudu u Sarajevu vodi maratonski proces, po optu`nici da je prije {est godina naru~io paljenje kamiona s robom u vlasni{tvu konkurentske tvrtke Urgent, on svaki poziv za ro~i{te vje{to koristi za odr`avanje poslovnih sastanaka. Tako je bilo i prije nekoliko dana kada je Sadikovi} do{ao u Sarajevo da se vidi s familijom i poslovnim suradnicima, iako je znao da se njegov odvjetnik Fahrija Karkin ozlijedio i da ne}e do}i na su|enje.

op}ine Centar. Mirvi} je sa~inio i ovjerenu potvrdu nakon molbe Vlahovljakove supruge Amre, koja je uposlenica ove sarajevske op}ine, koja, zanimljivo, nije registrirala nikakvo klizi{te niti elementarnu nepogodu u ovoj mjesnoj zajednici. Kantonalni sud u Mostaru je, u obrazlo`enju rje{enja o dopustu Vlahovljaku, naveo da je osu|enik dobrog vladanja i da je ranije koristio ~etiri slobodna dana, da je potrebno izvr{iti gra|evinske radove koje osu|enik mora sam napraviti, da je slabijeg imovinskog stanja i sli~no... Jo{ je skandaloznija ~injenica da u spisu koji je poslan mostarskom sudu iz KPZ Zenica, uz dokumentaciju koja je kori{tena prilikom molbe za raniji izlazak iz zatvora na ~etiri dana, nije napisano ni slova o pona{anju Vlahovljaka u ovoj pritvorskoj jedinici, prijavama protiv njega nakon {to je, kada je izlazio na slobodu, prijetio Nihadi Zuli}, vlasnici poslovnog prostora u Sarajevu na koji „tipuje“ ve} du`e vrijeme. Sugovornici SB tvrde kako je Vlahovljak zbog poslovnog prostora Bordo Grill u ulici Patriotske lige prijetio na~elniku sarajevske Op}ine Centar D`evadu Be}irevi}u.

ZAKONOM PROTIV PRAVDE
U isto vrijeme, tvrde izvori „SB“, Vlahovljak boravak na slobodi koristi kako bi „zavr{io“ poslove oko ovog poslovnog prostora, ali i oko prodaje stanova koje u jednom od ljep{ih dijelova Sarajeva gradi BOOC, firma koju su osnovala bora~ka udru`enja kako bi rije{ili stambene probleme bora~ke populacije, a u kojoj Vlahovljak tako|er ima upetljane svoje prste. Istovremeno, Vlahovljak boravak na slobodi koristi da bi dobio dokumenta po kojima bi ga se proglasilo te{kim sr~anim bolesnikom i psihi~ki neura~unljivom osobom, kako bi, naravno, u dogledno vrijeme mogao ~es{}e izlaziti van zatvora a kasnije bi mu se kazna mogla i umanjiti. Rje{enje o pu{tanju na dvomjese~ni odmor Vlahovljaku je potpisao Zoran Krtali}. Tvrdnje da je Krtali} za taj potpis adekvatno financijski nagra|en, nemogu}e je dokazati, Vlahovljak, prijeratni radnik sarajevskog TAS-a, poratni vlasnik nekoliko ugostiteljskih objekata u blizini sarajevskog stadiona Ko{evo, je, zajedno sa Harisom Rajki}em i Seadom Karagi}em, osu|en na trinaest godina zatvora zbog ratnog zlo~ina u selu Grabovica kod Jablanice. Sva trojica su bili pripadnici Devete motorizirane brigade Prvoga korpusa Armije BiH, a osu|eni su zbog ubistva tri ~lana porodice Zadro, Ivana, Matije i Mladena, koji su ubijeni u dvori{tu svoje porodi~ne ku}e. Zlo~in je po~injen 9. septembra 1993. godine.
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

KRALJ TEKSTILA

Hap{enje Hap{enje Anesa Anesa Sadikovi}a Sadikovi}a

22

DVADESET GODINA HA[KOG TRIBUNALA

INTERVIEW

Profesor dr. GORAN ŠIMIĆ,
stručnjak za kazneno pravo i tranzicijsku pravdu, gostujući predavač na Cambridgeu i autor nekoliko knjiga o ratnim zločinima, za naš list govori o najvećim skandalima u radu Haškog tribunala i njegovim najkrupnijim propustima

Ha{ki tribunal je godinama naklonjen Srbiji
Razgovarala MIRHA DEDI] Foto: MARIO ILI^I]

rije mjesec dana iz {tampe je iza{la knjiga dr. Gorana [imi}a pod naslovom “Su|enja za ratne zlo~ine u Bosni i Hercegovini”. U njoj autor daje odgovore na pitanja koliko su su|enja u Ha{kom tribunalu bila ispolitizovana, pristrasna, a kazne neodmejerene i neadekvatne. Prof dr. [imi} za Slobodnu Bosnu govori o najve}im proma{ajima u dvadesetogodi{njem radu Ha{kog tribunala, njegovoj politizaciji i pristrasnosti. Profesoru [imi}u, nakon ha{kih presuda Jovici Stani{i}u, Frenkiju Simatovi}u i Mom~ilu Peri{i}u, generalu Anti Gotovini i ostalima postavlja se pitanje da li je Ha{ki tribunal doprinio utvr|ivanju istine i ispunio svoj osnovni zadatak? Sigurno da je to jedno od elementarnih pitanja koje se uop{te ti~u Ha{kog tribunala. U svojoj knjizi biv{a tu`iteljica Carla del Ponte isti~e da me|unarodni ~imbenici koji su ustanovili Ha{ki tribunal mo`da nisu ni htjeli da on radi. Pored toga, moramo shvatiti da se on bavi pitanjima koji su strahovito bolna i koja se ne ti~u samo biv{e Jugoslavije nego uspostavljaju standarde za neka budu}a su|enja. Ha{ki tribunal nije idealan sud. Nema apsolutno nikakve dileme da je on u posljednih dvadeset godina mogao raditi bolje. Me|utim, ima i neke svoje dobre strane. Prije svega, ~injenica je, da Ha{ki tribunal nije postojao, mi svojim generalima i pred24

P

sjednicima nikada ne bismo sudili. Vjerovatno se ljudi poput Slobodana Milo{evi}a ili Ratka Mladi}a ili hrvatskih i srpskih generala koji su osu|eni nikada ne bi na{li u sudovima. Pored toga, Ha{ki tribunal je prikupio ogromnu koli~inu podataka, informacija, dokumenata, audio i video zapisa… Svega onoga {to mi sami nikada ne bismo u~inili, jer mi smo zemlja koja se 20 godina nakon zavr{etka rata nije potrudila da popi{e sve one koji su poginuli u ratu. Dakle, mi sami nikada ne bismo uradili ono {to je uradio Ha{ki tribunal. Treba imati u vidu i to da su zemlje iz regiona malo u~inile kako bi rad Tribunala bio u~inkovitiji. Recimo, obavje{tajne slu`be dr`ava u regionu sakrivale su dokumente od Ha{kog tribunala i falsificifirale iskaze. Drasti~an primjer je slu~aj generala Tihomira Bla{ki}a, koji je prvostepeno osu|en na drasti~no visoku kaznu od 45 godina zatvora, a kada je umro biv{i predsjednik Hrvatske Franjo Tu|man, u njegov-

om sefu su prona|eni dokumenti koji su omogu}ili da se ta kazna vi{estruko smanji, na devet godina. Republika Hrvatska i Tu|man nisu htjeli dostaviti dokumente koji bi dokazali Bla{kli}evu nevinost po odre|enim ta~kama optu`nice. Kada je rije~ o presudama Stani{i}u i Simatovi}u, ja bih sa~ekao drugostepene presude, iz razloga {to su mnoge presude suca Alphonsa Orieja u posljednje vrijeme preina~ene. Florence Hartmman, biv{a glasnogovornica Ha{kog tribunala, kazala je da je zbog politi~kih uticaja Ha{ki tribunal stao na pola puta i nije pred sud doveo najodgovornije osobe. Koji su, prema Va{em mi{ljenju, najve}i propusti u radu Ha{kog tribunala? Ha{ki tribunal je, po mom mi{ljenju, napravio dvije velike stvari, a to su adresiranje onih koji su po~inili zlo~ine i utvr|ivanje onih koji su bili `rtve. Me|utim, mo`da je najve}i nedostatak Ha{kog tribunala {to nije u mogu}nosti da utvrdi istinu. Moja najve}a zamjerka radu Tribunala, ali i sudova koji tretiraju ratne zlo~ine, jeste ta {to u centru pozornosti stoji po~initelj zlo~ina, a ne `rtva. Po~initelj ima velika prava, ima ~ak pravo da la`e. S druge strane, `rtva nema pravo na bilo kakvu nadoknadu. Tribunal nije uspostavio nikakav fond iz kojeg bi `rtve dobile reparaciju za ono {to im se dogodilo. Jedan od propusta je i taj da osobe kojima se godinama sudilo, a na koncu nisu bili osu|eni, nisu dobili nadoknadu {to su, recimo, i po deset godina proveli u zatvoru. Politi~ki utjecaj je tako|er ne{to {to je vidljivo u radu Ha{kog tribunala. Kada govorimo o visini kazni, za
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

PLAVŠIĆKA TREBA DA ČISTI MEZARJA: Ako je već Haag želio poštedjeti Plavšićku koja je priznala ratne zločine, trebao ju je poslati na društveno koristan rad - čišćenje Memorijalnog centra u Potočarima, a ne u zatvor u Švedskoj!

RATNI ZLO^INI I PRAVDA
NEOBJA[NJIVI POTEZI HA[KOG TRIBUNALA
“Po svemu {to je utvrdio Ha{ki tribunal, ispada da Srbija nije imala ni{ta sa doga|ajima u BiH, a da je Hrvatska bila najve}i i jedini agresor prema BiH”

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

25

DVADESET GODINA HA[KOG TRIBUNALA
mnoge je pet ili sedam godina zatvora niska kazna. Me|utim, ja mislim da je kazna zatvora neadekvatna bez obzira na njenu visinu. Tom kaznom se za `rtvu ni{ta ne}e popraviti. Po~initelj }e biti u nekom prvoklasnom {vedskom zatvoru i u`ivati kao u nekom stara~kom domu, a `rtva }e se svaki dan na ulicama Gora`da, Sarajeva, Mostara ili Banje Luke suo~iti sa svakodnevnim neda}ama, boriti se da dobije posao kako bi prehranila porodicu. Potrebno je, po mom mi{ljenju, da Ha{ki tribunal ili Sud u BiH uvede druga~iji standard ka`njavanja. Kazna treba da omogu}i satisfakciju `rtvi i omogu}i joj egzistenciju tako {to }e osoba koja je po~inila zlo~in nakon {to iza|e iz zatvora svakog mjeseca u Fond za `rtve u BiH izdvajati odre|eni dio svojih primanja. Siguran sam, ukoliko bi se provela anketa me|u `rtvama, da bi radije prihvatili takav na~in ka`njavanja nego da po~initelj zlo~ina dobije, recimo, 300 godina zatvora. @rtva mo`e dobiti satisfakciju samo na na~in da se popravi njegova {teta nastala time {to mu je neko nekoga ubio, silovao, napravio ga invalidom, onemogu}io mu da radi i egzistira. Tu godine zatvora ne mogu pomo}i. [ta zna~i majci koja je ove godine ukopala u Srebrenici svog ~etvrtog sina to {to je Biljana Plav{i} odle`ala osam godine zatvora? Zar za nekog koga je desetine ljudi silovalo i kome je `ivot potpuno uni{ten mo`e biti satisfakcija to {to je jedan od njih dobio pet godina zatvora? Sudovi ne vode ra~una o stotinama hiljada ljudi ~iji su `ivoti potpuno uni{teni.

NERAZUMNI USTUPCI SRBIJI
Biv{a tu`iteljica Carla del Ponte donosila je odluke koje su Srbiji pomogle da sakrije svoje zlo~ine

KAZNE, POMILOVANJA
Vi u svojoj knjizi navodite da ono {to uistinu brine u kaznenoj politici Ha{kog tribunala jeste njegova nekonzistentnost i vrlo upitni kriteriji koji su kori{teni u odmjeravanju kazni. Tako navodite primjer Dra`ena Erdemovi}a, koji je u~estvovao u masovnom strijeljanju Srebreni~ana, a osu|en na samo pet godina zatvora nakon priznanja krivice, dok je Zdravko Muci} dobio sedam godina zatvora jer su njegovi podre|eni po~inili nekoliko prebijanja i ubistava, zatim Biljanu Plav{i} koja je bila organizator progona u 20 op{tina i dobila 11 godina, a zatvor napustila nakon osam? Da li su kazne koje izri~e Tribunal adekvatne i razmjerne po~injenom kaznenom djelu? Ovdje kod nas ima slu~ajeva da se za ubistvo dosudi kazna od 15 godina zatvora, a u Tribunalu Erdemovi} koji je priznao strijeljanje vi{e stotina ljudi dobije pet godina. Naro~ito je iritantno i zastra{uju}e {to u obrazlo`enju te kazne stoji da je Erdemovi} dobio tako nisku kaznu jer je priznanjem svoje krivice u{tedio vrijeme, novac i trud sudu. Da li je taj sud ustanovljen da bi se nekom u{tedio novac? To staviti kao olak{avaju}u okolnost masovnom ubojici vi{e je nego skandalozno. Ili druga
26

olak{avaju}a okolnost koja se navodi jeste, da on nije strijeljao, ustrijelili bi njega?! Zar nije bolje da je on jedan stradao i time po{tedio `ivot mnogima? Ili, recimo, Biljana Plav{i}, koja je priznala da je u~estvovala u masovnom progonu nesrpskog stanovni{tva u 20 op}ina u BiH i za sve to znala, dobije 11 godina zatvora. Za mene nije problem {to je skala ka`njavanja upitna, ve} {to sudovi nemaju vi{e mogu}nosti da osobu kazne. Da sud, recimo, ka`e da }e Biljana Plav{i} nakon odle`ane kazne u zatvoru jo{ pet godina ~istiti mezarje u Poto~arima. Jednostavno, cijela ta pri~a oko kaznene politike ne samo Ha{kog tribunala nego i ovdje kod nas, pred doma}im sudovima, polazi od toga da je u centru pa`nje po~initelj. Pismo danskog sudije Frederica Harhoffa koje je uputio kolegama, a u kome tvrdi da su mnoge presude donesene pod pritiskom predsjednika suda Theodora Merona, prili~no je u javnosti diskreditova-

lo Ha{ki tribunal. Da li mislite da }e njegovo pismo, koje je u velikoj mjeri ogolilo rad Tribunala, doprinijeti da neke presude do`ive reviziju? Nisam siguran da }e se to dogoditi jer bi to zahtijevalo puno vremena. Sve te presude koje on navodi su donijete nakon procesa koji su trajali po desetak godina. Me|utim, ~injenica je da ovo pismo baca novo svjetlo na rad Tribunala, koje smo mi mo`da naslu}ivali. Ja bih volio da, kao pravnik, mogu re}i da postoji neutralan sud na svijetu, me|utim ja smatram da takav ne postoji. Mislim da ovo pismo treba ozbiljno tretirati, naro~ito u situacijama kada sudije, koje Harhoff navodi, budu donosile presude u nekim drugim predmetima. Mislim da je jedan od propusta i taj {to u Ha{kom tribunalu nema ni jedan sudac niti tu`itelj sa prostora biv{e Jugoslavije, a o~ekuju da presude budu tretirane kao da su donesene na ovim prostorima. Nikada nisam mogao prihvatiti ~injenicu da je neki sudac koji je iz Konga ili Jamajke bolji samo zato jer }e navodno biti neutralan. To je iluzija od koje me|unarodna zajednica treba da odustane. Tokom su|enja po tu`bi BiH protiv Srbije za genocid pred Me|unarodnom sudom pravde, Srbija nikada nije pristala na otkrivanju istine o stvarnim doga|ajima i `rtvama, kako bi za{titila svoje nacionalne interese… Ono {to je pora`avaju}e jeste to {to Srbija nije htjela Me|unarodnom sudu dati zapisnike za sjednica Vrhovnog savjeta odbrane. Pora`avaju}e je da sud nije imao sve dokumente i informacije na osnovu kojih je mogao donijeti takvu presudu. Da je Me|unarodni sud pravde posjedovao dokaze da je Srbija imala pod kontrolom nadle`na tijela u Republici Srpskoj i Vojsku RS-a, Sud ne bi mogao izbrisati Srbiji krivicu za genocid u Srebrenici. Dakle, sve je bilo dostupno sudu osim tih transkripta za koje mnogi tvrde da su krucijalni.
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

Theodor Meron

RATNI ZLO^INI I PRAVDA
SPORO DO PRAVDE U BiH Pora`avaju}e je i to {to je Ha{ki tribunal stao na stranu zemlje koja je optu`ena da je po~inila genocid u susjednoj dr`avi i da je izvr{ila agresiju na jednu suverenu dr`avu, tako {to nije skinuo oznaku tajnosti na dokumente koji bi zna~ajno rasvijetlili doga|aje. Da bi se dokazala uloga Srbije u ratu u BiH, nije potrebno biti pravni ekspert. Dovoljno je na You Tubeu pogledati snimak na kojem pripadnici jedinice [korpioni sa oznakama Vojske Jugoslavije koje nose na svojim ramenima ubijaju nevine ljude po {umama u BiH. Na kraju, i sud je rekao da je Jugoslavija slala pomo} Srbima u Bosni u oru`ju, ali ne da bi ~inili genocid?! Klju~ni problem je {to sud ni pribli`no nije odradio posao na prikupljanju potrebnih dokumenata i dokaza protiv Srbije. Zamislite da za dvadesetak godina, kada ne bude postojala mogu}nost da se taj proces obnovi, isplivaju klju~na dokumenta koji dokazuju da je Srbija u BiH slala vojsku i naoru`anje, kakvu }e to reakciju u BiH izazvati.

Suđenja za ratne zločine u BiH ovim tempom neće biti završena za nekoliko decenija
Vi smatrate da su Tu`ila{tvo BiH i Sud BiH, kada je rije~ o predmetima ratnih zlo~ina, dosta neefikasni? Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini postoji 1.300 predmeta kada su u pitanju ratni zlo~ini koje treba suditi. Na{i sudovi zajedno sa Ha{kim tribunalom do sada su rije{ili samo oko 300 predmeta. To je isto kao da imamo puzzle od 1.300 dijelova, a mi smo sastavili samo 300. Nemogu}e je re}i {ta se nalazi na tri ~etvrtine slike sve dok se svi dijelovi ne sastave. Zbog tako malog broja obra|enih predmeta mi jo{ u potpunosti ne znamo {ta se sve dogodilo u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Problem je {to zainteresiranost za su|enja za ratne zlo~ine drasti~no opada. Sud u BiH godi{nje rije{i samo dvadeset predmeta. Za deset godina u ovoj zemlji niko vi{e ne}e ni pri~ati o ratnim zlo~inima. Ovim tempom su|enja za ratne zlo~ine u BiH ne}e biti zavr{ena u narednih nekoliko decenija. To mo`e da izazove transgeneracijski uzrok mr`nje. Mi kao dru{tvo imamo problem da se suo~imo sa ratnim zlo~inima. Ovdje se sve ~e{}e mogu ~uti fraze - gledajmo u budu}nost i okrenimo se evropskoj perspektivi. Me|utim, zaboravljamo da stotine ljudi koji su ostali bez ~lanova svojih obitelji nemaju budu}nost. Treba biti realan i re}i da ~ovjek kome je slomljena ki~ma u logoru ne}e raditi ni u BiH ni u Evropi, odnosno da nema nikakvu evropsku perspektivu. U posljednjih nekoliko godina potpisani su me|udr`avni sporazumi izme|u BiH i Srbije, Crne Gore i Hrvatske, kako bi se olak{alo preocesuiranje osoba koje `ive u jednoj dr`avi a zlo~in su po~inili na teritoriji druge. [ta u praksi zna~e ti ugovori? Ja ne znam zbog ~ega su ti sporazumi uop}e potpisani, jer mi imamo niz me|unarodnih konvencija i protokola koji govore da zemlje jedne drugoj moraju ustupati po~initelje. Meni je problemati~no ustupanje predmeta drugim dr`avama. Zamislite situaciju u kojoj }e BiH predmet Srebrenica dati Beogradu da sudi potencijalnim po~initeljima. Zar neko zaista o~ekuje da }e sud u Beogradu biti neutralan i re}i – jeste, Srbija je po~inila genocid. Mislim da se ti predmeti mogu suditi isklju~ivo u Bosni i Hercegovini i da je su|enje za ratne zlo~ine po~injene u BiH isuvi{e va`no za BiH da bismo mi nekom drugom dali da to radi umjesto nas. Dosada{nja praksa sudova u Srbiji i Hrvatskoj ne daje nam razlog da mo`emo vjerovati da }e ti sudovi biti u potpunosti neutralni i kvalitetno obaviti svoj posao.

USTUPCI ZA SRBIJU ME\UNARODNI SKANDAL
Biv{a glavna tu`iteljica Carla del Ponte se 2003. godine slo`ila sa Goranom Svilanovi}em, tada{njim ministrom inostranih poslova, da Srbija stavi za{titne mjere na pojedina dokumenta sa sjednica VSO. Gotovo istovremeno je progla{ena tajnost za li~ne dokumente nekih generala, uklju~uju}i i Ratka Mladi}a, koji su dokazivali da su oni bili pripadnici jugoslovenske vojske. Zanimljivo, iako su samo suci a ne tu`itelji bili ovla{teni da odlu~uju o za{titnim mjerama tajnosti, Del Ponteova je u ovom slu~aju napravila presedan. Nije mi jasno za{to se takvi ustupci pravljeni samo Srbiji, a ne recimo Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ne raspola`em sa dovoljno podataka {ta se nalazi u pozadini toga. Sud koji daje ustupak nekoj zemlji vi{e nije neutralan sud. Prosto je nevjerovatna situacija u kojoj je Tribunal uzeo ta dokumenta i rekao mi }emo njih zacrniti i ne}e niko znati {ta u njima. Ja smatram da je skandalozno {to je sa dr`avom koja je optu`ena za genocid i agresiju napravljen deal za krucijalne dokumente koji govore o njenoj krivnji. Ne mogu da vidim opravdan razloge za to. Po ovome svemu {to je utvrdio Ha{ki tribunal, ispada da Srbija nije imala ni{ta sa doga|anjima u BiH, a da je Hrvatska bila najve}i/jedini agresor prema BiH?! Da je Tribunal ispolitiziran govori i ono {to se desilo biv{oj glasnogovornici Florence Hartmann, koju je sud kaznio zbog toga {to je u javnosti iznijela informacije za koje je Sud odlu~io da se ne smiju iznositi. U tom slu~aju sud ne utvr|uje istinu nego ~uva tajne. Za mene je to ~isto bavljenje politikom.
27

NIKO NE VODI RA^UNA O @RTVAMA
“[ta “[ta majci majci iz iz Srebrenice Srebrenice koja koja ukopala ukopala svog svog ~etvrtog ~etvrtog sina sina zna~i zna~i {to {to je je Plav{i}ka Plav{i}ka odle`ala odle`ala osam osam godina” godina”

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

“SNAGA” CARUJE

28

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

PAMETNA, [KOLOVANA, ODVA@NA

Ona je uspjela dobiti široku podršku obje stranke u američkom Senatu, a njeno imenovanje za ambasadoricu SAD-a u UN-u potvrđeno sa čak 87 glasova za i samo 10 protiv; ona je SAMANTHA POWER, novinarka, ratna reporterka iz opkoljenog Sarajeva, potom Ruande i autorica knjige “Problem iz pakla”

SAMANTHA POWER
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

“Dijete Bosne” - američka ambasadorica pri UN-u
29

“SNAGA” CARUJE
Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

a~uv{i nove eksplozije granata, kada su poslije kra}eg zati{ja Karad`i}evi i Mladi}evi “junaci” obnovili ubila~ko i mu~ila~ko i`ivljavanje na onima koji su pre`ivjeli dotada{nje tri godine opsade, Samantha Power potr~ala je u zaklon prema obli`njoj zgradi u Sarajevu. U prolazu je na dje~jem igrali{tu vidjela prizore tako stra{ne da su je opet gurnuli u o~aj i nakon brojnih groznih iskustava nemo}nog jada koje je pro`ivjela u dvije godine koliko je ve} izvje{tavala iz Bosne i Hercegovine. ^etiri djevoj~ice ubijene su usred igre. Otac jedne od `rtava, devetogodi{njakinje, izbezumljen `alo{}u i osje}ajem krivnje, priznao je ameri~koj reporterki da je k}er pustio pred ku}u nakon {to je to opetovano molila i sam nakratko uvjeren da }e dan biti miran nakon {to su SAD i NATO jo{ jednom “po posljednji put” o{tro zaprijetili Milo{evi}evim kvislinzima da novih napada ne smije biti.

Z

intelektualno ozbiljan na~in prikazuje kako su se ameri~ke vlade odnosile prema nekima od najte`ih zlo~ina protiv ~ovje~nosti u proteklom stolje}u. Tu je i prikaz jalovih napora onda{njeg ameri~kog ambasadora u Turskoj Henryja Morgenthaua, da Washington izvr{i pritisak za prekid istrebljivanja Ermena. Opse`no je podsje}anje i na trud Raphaela Lemkina, jevrejskog lingvista ~iju su porodicu u Poljskoj poubijali njema~ki nacisti, da rije~ genocid postane globalno relevantna. Glavni je naglasak ipak na slu~ajevima u kojima niti nakon holokausta i obe}anja “nikad vi{e” ni SAD ni ostale velike sile nisu `urile sprije~iti ili zaustaviti u`ase poput crvenokmerskog istrebljivanja Kambod`anaca, “kona~nog rje{enja” za Tutsije u Ruandi, ili masovnih zlo~ina po raspadu Jugoslavije, pogotovo u BiH. Sam naslov, Problem iz pakla, preuzela je iz re~enice Warrena Christophera, koji je u prvom predsjedni~kom mandatu Billa Clintona vodio State Department.

GEST DOBRODO[LICE
Samantha Power i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon

POSTDIPLOMSKI STUDIJ PRAVA
Kada se godinu kasnije vratila u Sjedinjene Dr`ave iz tada ve} poslijeratne BiH, nije Samantha Power te emocionalne o`iljke utopila u alkoholu, prebolijevala ih tabletama, niti upala u cikli~ni vrtlog PTSP-a, nego je napravila novi mali zaokret u `ivotu i karijeru, a opet i dalje ostaju}i u okvirima dotada{njih zacrtanih ciljeva. Kao {to je u `urnalizmu skrenula iz planiranog sportskog novinarstva (i majka joj je svojedobno bila sporta{ica) u politi~ko i ratno reporterstvo, ali ipak ostaju}i novinarka, tako je bolna svjetska iskustva iz prve polovice zadnje decenije 20. vijeka, ponajprije bosanski ali i jo{ stra{niji ruandski genocid, stavila u sredi{te svojih akademskih napora koji su se dotad uop}eno ticali vanjske politike SAD-a. Prethodno je nakon zavr{ene srednje {kole Lakeside u Atlanti, gradu Olimpijskih igara, Coca-Cole i CNN-a, stekla diplomu Yalea, univerziteta od kojeg je u Americi i svijetu presti`niji samo jedan - Harvard. A zatim je uspje{no zavr{ila i Law School na Harvardu, najugledniji postdiplomski studij prava. U sklopu harvardskog Kennedy fakulteta za studije vladanja osnovala je Carr centar za ljudska prava, posve}uju}i glavninu svojih interesa tra`enju mehanizama za sprje~avanje genocida i drugih masovnih zlodjela te za pomo} `rtvama. Va`an plod njenih napora bila je knjiga Problem iz pakla, za koju je nagra|ena i presti`nom Pulitzerovom nagradom. Na vi{e od {est stotina stranica, Power u toj knjizi na {iroj publici prilago|en, ali i
30

CRTICE IZ DJETINJSTVA: Rođena je u Irskoj, imala je devet godina kad je njena porodica odselila u SAD, najprije u Pittsburg, zatim u Georgiju, odakle je otišla na školovanje u Novu Englesku
Christopher, koji je umro prije dvije i po godine, nije bio me|u “nestrpljivim” zagovornicima vojnog mije{anja “u tu situaciju”, a dok je bio `iv, Power ga je ~esto uzimala kao ilustraciju kojom bi popratila svoje prezrive komentare o takvoj varijanti vo|enja ameri~ke vanjske politike. Tako je prije deset godina, u tekstu o humanitarnom intervencionizmu objavljenom u ~asopisu New Republic, prepri~ala jedan slu~aj koji se dogodio deset godina prije toga. Warren Christopher je, na povratku s jo{ jednih neuspje{nih i ~esto besmislenih balkanskih pregovora, zastao sa ameri~kom delegacijom u Irskoj da bi im avion bio napunjen dodatnim gorivom za prelet Atlantika. U toj pauzi na aerodromu Shannon naru~io je “Irish Coffee, ali molim bez kofeina i s jedva imalo viskija” - takva je, li{ena ve}ine osnovnih predvi|enih sastojaka, ustvrdila je Power prisje}aju}i se te anegdote koju joj je ispri~ala jedna kolegica, bila i vo|ena politika, pa i kada je u internim izvje{tajima unutar State Departmenta o Ruandi bila zabranjena rije~ genocid da se time ne bi slu~ajno

impliciralo imperativnost mije{anja izvana. Sada, deset godina nakon teksta u kojem je to opisala, naslovljenog Full Force (Punom snagom), a dvadeset godina nakon Christopherove “Irish Coffee” iz vremena kad je sama stigla u Sarajevo, postala je Samantha Power ambasadorica Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava pri glavnoj svjetskoj organizaciji, Ujedinjenim narodima, ~ije je glavno sjedi{te u New Yorku i ~iji glavni financijer je upravo Amerika, a sada{nja ameri~ka vlada znatno je sklonija tra`enju rje{enja i kroz UN, te o`ivljavanju te organizacije, nego {to je to bila administracija Georgea W. Busha, koja je za ambasadora pri UN-u bila odabrala Johna Boltona, neokonzervativca koji je velik dio svojih intelektualnih potencijala bio dotad usmjerio u sastavljanje teza o tome za{to UN {to prije treba - ukinuti. U prethodne ~etiri i pol godine delegaciju UN-a u SAD-u vodila je Susan Rice, koju je predsjednik Barack Obama krajem pro{le i po~etkom ove godine razmatrao kao mogu}u novu {eficu diplomacije, nakon odlaska Hillary Clinton, ali je na ~elo State Departmenta ipak doveo Johna Kerryja, nedavno postaviv{i Rice za svoju savjetnicu za nacionalnu sigurnost, a Power na njenu dotada{nju poziciju. Kao i Susan Rice, Power je me|u velikim zagovornicima svakovrsne (pa i vojne, kad je potrebno) intervencije s humanitarnim ciljevima, te je bila i me|u prista{ama zra~nih udara koji su pomogli ru{enje Muamera Gadafija u Libiji, a i sada je sklonija ve}oj pomo}i umjerenijem dijelu sirijskih pobunjenika. Me|utim, za razliku od Susan Rice i Hillary Clinton, pa i samog Obame, kojima republikanci prigovaraju nesnala`enje i
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

PAMETNA, [KOLOVANA, ODVA@NA
u Georgiju, odakle je oti{la na {kolovanje u Novu Englesku. Dijete Bosne nije dakle porijeklom, rodom niti odrastanjem, nego po tome {to ju je bosanski rat oblikovao. Ona isti~e da je to sli~no kao {to je prethodnu generaciju Amerikanaca uobli~io vijetnamski, a onu prije njih Drugi svjetski rat. Za razliku od tih ratova s masovnim sudjelovanjima i pogibijama i Amerikanaca, pa i zlo~inima kojih je bilo i s njihove strane (u Vijetnamu), u bosanskom i sli~nim slu~ajevima je dominantan bio osje}aj senzibilnijeg dijela elite i {ire javnosti da su iznevjerili druge iako su imali veliku mo} pomo}i im, te iako im na kraju i jesu pomogli - bar na Balkanu, dok su u slu~aju Ruande Clinton i ostali naknadno izra`avali `aljenje i pomagali obnovu `ivota. To da “nikad vi{e”, izre~eno nakon nacisti~kog “kona~nog rje{enja jevrejskog pitanja u Evropi”, ali i nakon kasnijih genocida na jugoistoku Azije, jugoistoku Evrope i u centralnoj Africi, da to obe}anje ubudu}e bude odr`ano, da se na neiskrenost u vezi s teroristi~kim napadom na ameri~ke diplomate u Bengaziju, Samantha Power uspjela je dobiti {iroku podr{ku obje stranke u Senatu, pa je njeno imenovanje potvr|eno sa ~ak 87 glasova za i samo 10 protiv. Me|u onima koji su `urili pozdraviti ovaj Obamin izbor bili su Lindsay Graham, Saxby Chambliss, Bob Corker, pa i najugledniji me|u njima, biv{i predsjedni~ki kandidat i veteran vijetnamskog rata i ratnog zarobljeni{tva John McCain. zemalja - Ugandi, Ju`nom Sudanu, Srednjoafri~koj Republici i DR Kongu, uklju~uju}i masovno regrutiranje djece i maloljetnika. Nesporni su zlo~ini koje je po~inila LRA, ~iji vrhovni autoritet Joseph Rao Kony tvrdi da je Bo`ji glasnik i posrednik izme|u 13 duhova sa svih strana svijeta, te da krvoproli}a ~iste narod i zemlju i dovode do uspostave savr{ene teokracije njegovog kulta koji sadr`i i smjesu jevrejstva, kr{}anstva, islama i misti~nih tradicija sjevernougandskog plemena Akoli, te jo{ koje~ega. No, mnogi humanitarci i analiti~ari upozoravaju da je internetska kampanja, popra}ena politi~kim lobiranjem, koje je Invisible Children pokrenuo pro{le godine protiv Konyja i LRA, bila pro`eta mnogim poluinformacijama, pojednostavljivanjima i namjernim pre{u}ivanjem svega {to bi “zakompliciralo” crno-bijeli prikaz situacije, poput ~injenice da su i neke druge sukobljene strane u tim ratovima bile prisilno regrutirale djecu, ~inile zlo~ine itd. Zato je i odluka Samanthe Power da se obrati toj nevladinoj organizaciji, gdje je do~ekana s masovnim odu{evljenjem kao da je velika rock-zvijezda, izazvala kritike da se time potpuno svrstala uz njihov ipak kontroverzan pristup. Me|u onima koji su joj to ovih dana prigovorili ima i onih koji joj ujedno odaju i priznanje za to, kao John Allen Gay u magazinu National Interest, pi{u}i da Invisible Children nisu najefikasnija humanitarna organizacija, niti najbogatija, ali imaju veliku javnu prisutnost, najbolje se znaju probiti do medija, dokazali su se sposobno{}u mobiliziranja velikog broja aktivista i {iroke publike, spremniji su od mnogih zagovarati vojnu intervenciju, a u pridobivanju podr{ke nisu se ograni~ili samo na jednu ideolo{ku i politi~ku stranu, pa mogu ra~unati i na ljevi~arsku populaciju me|u studentima podjednako kao i na fanati~ne kr{}anske evangeliste. Ve} i odabirom takve platforme za svoj inicijalni nastup Samantha Power potvrdila je ono {to su i pretpostavljali neki koji je poznaju izbliza - ona jest biv{a reporterka, idealisti~ka aktivistica, zagovornica solidarnosti i empatije, ona jest `ena knjige i po kvaliteti pisanja i po neumornosti ~itanja, univerzitetska nau~nica, i dosad nije bila na nekoj politi~koj funkciji, ali bez obzira na sve te druge osobine, a donekle i zahvaljuju}i njima, po svojoj prirodi ona ve} raspola`e i strate{kim uvidima, takti~kim lukavstvom, komunikacijskom odmjereno{}u, odabirom tajminga i mjesta, a sve bi joj to trebalo biti dragocjeno za uspje{no veslanje na neprozirnim i varljivo mirnim vodama visoke diplomacije.
31

KAO ROCK ZVIJEZDA
Kako navodi Owen Alterman u analizi za Times of Israel, takvo savezni{tvo lijevih i desnih “jastrebova”, liberalnih i konzervativnih “internacionalista”, posljedica je ~injenice da se i jedni i drugi osje}aju “pod udarom” u vlastitim strankama. Me|u demokratima opet je sve vi{e pacifista, sumnji~avih prema svakoj vojnoj sili, uvjerenih da bi Amerika trebala zbog svog ugleda i `ivota svojih ljudi biti suzdr`ana gdje god mo`e jer se u pro{losti znala na}i i na strani diktatora i represije. Me|u republikancima opet ja~aju izolacionisti, uvjereni da SAD treba voditi ra~una samo o sebi, okrenuti se unutra{njim problemima, baviti se ekonomijom i sprje~avanjem masovne imigracije s juga, te svesti veze sa UN-om, pa i saveznicima na minimum. Oni koji vjeruju da je ameri~ka uloga na svjetskoj sceni potrebna i SAD-u i svijetu, kao Power i McCain, zato “zbijaju redove” i kad u drugim pitanjima imaju razli~ita mi{ljenja. Samantha Power sama se predstavlja i kao “dijete Bosne”. Ro|ena je u Irskoj, imala je devet godina kad je njena porodica odselila u SAD, najprije u Pittsburg, zatim
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SAMANTHA ZNA ŠTA HOĆE: Već i njeni prvi nastupi na sadašnjem položaju izazvali su prigovore i pohvale, a nerijetko i oboje odjednom; za svoj prvi govor odabrala je konferenciju nevladine organizacije Nevidljiva djeca
vrijeme uo~e i hitno sprije~e najte`i zlo~ini, te pomogne napadnutima, to je cilj koji Samantha Power sebi zadaje, od novinarskih i aktivisti~kih, preko publicisti~kih i profesorskih dana i godina, pa i sada na mjestu najva`nije ambasadorice u glavnoj planetarnoj organizaciji. Ve} i njeni prvi nastupi na sada{njem polo`aju izazvali su prigovore i pohvale, a nerijetko i oboje odjednom. Odnosi se to i na ~injenicu da je za svoj prvi govor odabrala konferenciju nevladine organizacije Invisible Children (Nevidljiva djeca). Osnovana prije devet godina u Kaliforniji, najve}oj i najbogatijoj saveznoj dr`avi SAD-a, ta organizacija je posve}ena kampanjama za upoznavanje naj{ire javnosti sa stradanjima ljudi, pogotovo djece, u nekim od najsiroma{nijih i ratom i zlo~inima najpogo|enijih dijelova Afrike i svijeta. To se ponajvi{e odnosi na nedjela paravojske LRA (Lord’s Resistance Army = Gospodarova tj. Bo`ja vojska otpora) u nekoliko centralnoafri~kih

NOGOMET

Menadžer nekoliko bh. nogometaša GORAN GAKOVIĆ u pismu našem listu iznio je niz teških optužbi na račun selektora mladih nogometnih kategorija; selektor mlade reprezentacije BiH VLADO JAGODIĆ u razgovoru za SB odlučno demantira ove tvrdnje

REPREZENTACIJA U RALJAMA MENADŽERA
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

M

islili smo kako su ta vremena definitivno iza nas. No, ako je suditi po tvrdnjama menad`era, ~ini se da vrijeme pozivanja igra~a za novac u nogometne selekcije BiH definitivno nije pro{lost. Goran Gakovi} je nogometni menad`er iz Mostara. Uglavnom svoje pulene transferira u ^e{ku Republiku. Jedan od njih, Dobojlija Mladen Veselinovi}, nedavno je potpisao ugovor sa Viktorijom iz Plzena. Gakovi} tvrdi da mu je obe}ano da }e de~ko igrati za reprezentaciju BiH ~im ozvani~i ugovor sa ~e{kim prvacima. To se nije desilo, a Gakovi} sada tvrdi kako je razlog to {to za poziv nije pla}eno?!

POZIV ZA TRI HILJADE EURA
„Javna je tajna da su pojedini selektori mla|ih selekcija podobro pove}ali svoj imetak nakon vi{egodi{njih mandata na toj du`nosti a u pravilu nisu napravili gotovo

ni{ta“, po~inje Goran Gakovi}. Tvrdi da je najgori u tim poslovima bio Branimir Tuli}, biv{i selektor mlade nogometne reprezentacije BiH. „Za mandata Tuli}a kroz mladu reprezentaciju je pro{lo manje-vi{e 50 igra~a, ve}inom anonimaca, a pozivi su se dijelili ~ak i igra~ima iz pete njema~ke lige. Za poziv je dovoljno bilo da se plati 3.000 eura a Tuli} bi se roditeljima koji bi rekli da je to veliki iznos pravdao SMS porukom u kojoj bi pisalo da i on mora ispo{tovati Ilju i Sulju.“ Rije~ je, naravno, o biv{im ~elnicima NS BiH Ilji Dominkovi}u i Sulejmanu ^olakovi}u. „Javna je tajna da je menad`er iz Tuzlanskog kantona kupio Tuli}u Golf 5 a Ilji Dominkovi}u Passat za usluge oko pozivanja igra~a. Tuli}ev pomo}nik iz tog vremena Abdulah Ibrakovi} je u vi{e navrata odlazio ili napu{tao selekciju upravo zato {to je Tuli} ve}inu novca grabio samo za sebe“, ka`e Gakovi} i dodaje: „Tuli} je imenovan za selektora mlade reprezentacije na samo jedan telefonski poziv Milorada Dodika a sve zahvaljuju}i dugogodi{njem poznanstvu sa Goranom Dodikom, bratom

32

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

OPTU@ENI, BRANITE SE
lakta{kog vo`da. O kakvom se trenerskom diletantu radi, najbolje pokazuje primjer da je uo~i jedne od kvalifikacionih utakmica igra~ima dr`ao predavanje kako je najbolje stisnuti desnog beka protivni~ke selekcije jer se posva|ao sa curom da bi se u toku utakmice pokazalo da je taj igra~ bio najja~a karika protivnika.“ Neuspje{nog Tuli}a zamijenio je uspje{niji Vlado Jagodi}, koji u isto vrijeme obavlja du`nost i trenera zeni~kog ^elika, no Gakovi} tvrdi da se nije mnogo toga promijenilo kada su u pitanju pozivi igra~ima u reprezentaciju. „Nedavno se puno pisalo o tome da bi suspendirani igra~ mostarskog Zrinjskog Filip Are`ina karijeru trebao nastaviti u ^eliku, a sve kako bi zadr`ao reprezentativni status! Nakon pro~itane re~enice sti~e se dojam da je dovoljno igrati u ^eliku kod Vlade Jagodi}a da bi bio ~lan mladih Zmajeva.“ Gakovi} tvrdi kako mu

Menad`eri mladih reprezentativaca tvrde da se igra~i pozivaju za novac; selektor Jagodi} tvrdi da su to gluposti me{etara i robovlasnika igra~a

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

33

NOGOMET
Jagodi} obe}ao da }e igra~a kojeg zastupa, Mladena Veselinovi}a, koji je nedavno postao nogometa{ ~e{ke Viktorije iz Plzena, pozvati u reprezentaciju. Ka`e kako mu je Jagodi} obe}ao poziv jo{ u maju ove godine, ukoliko Veselinovi} zaista i potpi{e ugovor sa timom koji je ovoga ljeta igrao u pretkolu Lige prvaka protiv sarajevskog @eljezni~ara. „Veselinovi} je u prva ~etiri kola U-21 lige ^e{ke tri puta bio strijelac a ve} je bio i u kadru za prvi tim. Jagodi} je obe}ao pozv, ne samo meni nego i biv{em Mladenovom treneru Zoranu ]urguzu. Poziv nikada nije stigao jer je selektor ~ekao kovertu“, tvrdi Gakovi} i nastavlja: „Nejasno je kako su pojedini igra~i iz puno lo{ijih klubova i sa puno lo{ijim u~inkom dobivali pozive. Mladi} iz Doboja, koji se izborio za status igra~a prvotimca Viktorije, u kojoj igra sedam ~e{kih i ~etiri slova~ka reprezentativca ostavljen je na ~ekanju. Ukoliko je ve} `elio isprobati ovog igra~a, selektor je imao prijateljski me~ sa Crnogorcima u Mostaru.“ Zbog ovakvog Jagodi}evog stava, tvrdi Gakovi}, moglo bi se lako desiti da Veselinovi} ve} na jesen zaigra za reprezentaciju Srbije, ~iji se NS ve} raspituje za njega. „Za{to se ~ekalo pune tri godine sa pozivanjem Behrudina Ataji}a, ~lana {kotskog Celtica? Da li je u pitanju koverta ili je i on igrao u slabom klubu? Pred Jagodi}em je vrijeme u kojem mo`e pokazati da igra po{teno i da je u stanju napraviti bolje rezultate od svog prethodnika, ali s obzirom da ima iza sebe menad`erski lobi iz Tuzlanskog kantona, kao i njegov prethodnik, te{ko je vjerovati da je u stanju napraviti rezultatski iskorak kao Su{i}“, zaklju~uje Gakovi}.

GAKOVI] PRI^A GLUPOSTI
„To {to o meni pri~a ta osoba je smije{no i ne znam nikoga ko }e povjerovati u njegove gluposti“, ogor~eno

GORAN GAKOVIĆ: “Za mandata Tulića kroz mladu reprezentaciju je prošlo manje-više 50 igrača, većinom anonimaca, a pozivi su se dijelili čak i igračima iz pete njemačke lige. Za poziv je dovoljno bilo da se plati 3.000 eura”

}e za SB Vlado Jagodi}. Selektor mlade nogometne reprezentacije BiH tvrdi kako ga nisu nimalo iznenadile optu`be koje je na njegov ra~un izrekao Gakovi}, jer je to, kako ka`e, njegov na~in komuniciranja. „Pazite, mogu vam pokazati na desetine poruka koje ~uvam u svom mobitelu a koje mi je Gakovi} slao. U njima su prijetnje, psovke, uvrede i tako on komunicira kada se u reprezentaciju ne pozove igra~ za kojeg on misli da tu ima mjesta ili koga on zastupa. To je njegov na~in komuniciranja i rada na koji ja ne pristajem niti }u ikada pristati. Takvim osobama uop}e ne treba pridavati nikakav zna~aj.“ Jagodi} ka`e da se, nakon prijete}ih poruka koje mu je slao Gakovi}, o njemu raspitao u Hercegovini. „Prije utakmice sa Crnogorcima raspitao

34

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

OPTU@ENI, BRANITE SE
upravom minhenskog kluba ne znam niti me zanimaju. Zbog toga je i izgubio mjesto u timu i tako }e i biti sve dok ne bude imao klub“, tvrdi Jagodi}. „Isti je slu~aj i sa Filipom Are`inom. Sjajan igra~, ali je zbog nesporazuma sa upravom Zrinjskog napustio taj klub. On ima problema koji nisu fudbalske prirode, ali kada bude imao klub, i dalje }e biti dio reprezentacije.“ Selektor reprezentacije, vidno ogor~en Gakovi}evim navodima koje smo mu prezentirali, ka`e kako nikada ni za jednog igra~a nije tra`io novac, niti bi to ikada napravio. „Taj de~ko kojeg on spominje, Veselinovi}, sve donedavno je igrao u dobojskoj Slogi. Moji suradnici i ja smo ga pratili, ima tu kvaliteta, ali smo mu otvoreno rekli da jo{ uvijek nije za reprezentaciju. Ni to {to je sada oti{ao u ^e{ku ni{ta ne zna~i, sve dok ne bude imao kontinuitet dobrih igara. Tek tada se mo`e nadati pozivu u reprezentaciju“, odlu~no }e Jagodi}, dodaju}i: „To je moj princip i tako }e biti sve dok budem na ovoj du`nosti. Igrat }e samo najbolji i na to ne mo`e niko uticati. Pritisci i ucjene bilo koje vrste ne}e pro}i niti }u ikada dopustiti da bilo ko na bilo kakav na~in natura svoje igra~e. Svi koji misle druga~ije, varaju se i to `estoko.“

sam se malo o njemu u Mostaru. Gakovi} je osoba koja zbog svojih aferima ne smije uop}e ni do}i u svoj grad. Sjedi u ^e{koj, tamo obavlja poslove i nema hrabrosti suo~iti se sa ljudima koje optu`uje, nego {alje poruke telefonom ili preko Facebooka.“ Du{an Jevti} je jedan od nogometa{a koji je dobijao pozive za igranje u

reprezentaciji BiH u vrijeme dok nije imao klub. Rije~ je o nekada{njem ~lanu drugog tima njema~kog Duisburga. „Ta~no je, Jevti} je pozivan u vrijeme kada je igrao za Duisburg jer mislim da ima kvalitet za reprezentaciju. Kasnije je dogovorio prelazak u Munchen 1860, me|utim, to se nije desilo a razloge nesporazuma sa

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

SA DRINE REPREZENTACIJA

Dvadesettrogodišnji ERMIN BIČAKČIĆ, igrač njemačkog BRAUNSCHWEIGA, novi je nogometni reprezentativac BiH; SB donosi profil mladog Zvorničanina kojeg su njemački mediji, zbog korpulentnosti, uporedili sa kultnom zvijezdom akcijskih filmova

ERMIN BIČAKČIĆ, PAPETOV CHUCK NORRIS
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]

ema~ki su mu novinari dali nadimak Chuck Norris. Nije znao da ga tako zovu i navija~i sve dok u nekim lokalnim novinama nije pro~itao tekst u kojem je pored njegovog imena stajao i taj nadimak. „Vidi{, nisam imao pojma da me tako zovu, slu~ajno sam to saznao kada sam pro~itao ~lanak u novinama“, pri~a nam Ermin Bi~ak~i}, debitant u reprezentaciji BiH. Kada su ~uli za Erminov nadimak i da ga pitamo o tome, Elvir Rahimi} i Senad Luli} su, dok su pili kafu nakon okupljanja u Sarajevu, „oplakali“ od smijeha. „Pa nemojte ga zezat‘ prvi dan, nije se jo{ uvijek ni upoznao sa svima. Pustite ga malo, makar do sutra“, smijao se Luli} grle}i svog novog suigra~a. Smije se i Ermin. „Ka`u da je taj nadimak izazvan mojim stilom igre, na~inom i pona{anjem na terenu. Na mene gledaju kao na Chucka iz viceva. Ali dobro, nije to daleko od istine. To je moj na~in igre, uvijek igram borbeno, postavljam se korpulentno, uvijek je takva svaka moja utakmica. Ljudi to valjda vole pa je neko do{ao na ideju da me uporedi sa Chuckom.“ Prve sate po dolasku u Sarajevo Ermin je proveo pomalo zbunjen svom tom pa`njom i srda~no{}u oko njega. No, brzo se navikao, suigra~i su ga prihvatili kao da je tu ve} godinama. Nekolicina nogometa{a svo slobodne vrijeme provodi uz play station, tako da je i tu na{ao sebi sli~ne. Na prvi dolazak podsje}alo ga je tek bjesomu~no potpisivanje autograma i slikanje sa navija~ima koji su htjeli izbliza upoznati novu zvijezdu najboljeg bh. tima. Ermin je jedan od rijetkih bh. reprezentativaca sa golemom tetova`om. On je zove „mamina tetova`a“, posvetio ju je majci Jasmini. „S majkom ima poseban odnos, jaku vezu koja je postajala ~vr{}a svih ovih godina. Zato sam i odlu~io staviti njeno ime na desno rame. Tu su, uz datum ro|enja, ljiljani i
36

Nj

njeno ime.“ Ermin je ro|en u Zvorniku 1990. godine. U Njema~ku su Bi~ak~i}i izbjegli tri godine kasnije. Nastanili se u Heillbronu, blizu Stuttgarta, i tu `ive i danas. „Otac je uvijek volio fudbal, igrao je u manjim klubovima, ni{ta posebno, ali sam valjda taj talenat naslijedio od njega“, pri~a Ermin. U Heillbronu je i po~eo trenirati, tu su ga zapazili skauti Stuttgarta i

Dvije godine sam sanjao dolazak u reprezentaciju BiH

ponudili mu prelazak ovaj veliki klub. Nije odbio. Karijera je krenula uzlazno, postao je kapiten juniora, stigao je i do prvog tima Stuttgarta. „Situacija je postala te{ka kada sam u{ao u prvi tim. Po~eo sam igrati standardno, dao sam gol u Kupu i, na`alost, povrijedim se upravo na toj utakmici. Poslije je bilo te{ko vratiti se u prvih jedanaest. Sjedio sam na klupi i jednog sam dana sam sebi rekao da nema smisla sa dvadeset i kusur godina biti rezerva, ne igrati u najva`nijim godinama za razvoj igra~a. Tako nisam mogao napredovati. Zato sam odlu~io i}i iz Stuttgarta.“ Ostao je u kontaktu sa svojim nekada{njim suigra~ima, najvi{e sa Serdarom Tascijem, no Braunschweig je bio njegova slijede}a stanica. Ona na kojoj }e ostati do 2015. godine. Barem do tada ima ugovor. „Tu mi je super krenulo od prvog dana“, s osmijehom }e Ermin. „Kasnije, kada sam se ustalio u timu, bilo je pri~a, nekakvih poziva da se vratim, ali zaista nisam nikada razmi{ljao o tome. Ko zna, mo`da odem u Stuttgart jednog dana, ali sada ne. Sada sam i malo skuplji“, ka`e kroz smijeh. Idol mu je, ka`e Realov Sergio Ramos, nogometa{ koji se kao i on na terenu postavlja veoma agresivno. No, najdra`i mu je, ipak, Emir Spahi} kojeg je uvijek pozorno pratio. Reprezentacija BiH mu je bila ono {to ga je posljednjih godina nosilo u `ivotu. Dvije godne je, zbog dokumenata, ~ekao poziv u reprezentaciju i do~ekao da ove nedjelje zaigra za nju, u prijateljskom me~u protiv Amerikanaca. „Uvijek sam strepio i navijao kada igramo, nisam nikada propu{tao niti jedan me~. Sje}am se da sam jednom prilikom utr~ao u neki kafi} jer sam kasnio na prenos utakmice. Bila je gu`va, puno ljudi, i prestajao sam kraj vrata gledaju}i. I nisam se obazirao na bilo {to oko sebe. Sanjao sam ovaj dan, jednostavno, ne mogu opisati kako se osje}am. Nisam mogao do~ekati da dobijem poziv. Radio sam mukotrpno, davao sve od sebe da zaslu`im poziv. I sada }u raditi jo{ i vi{e da opravdam to {to me je selektor Su{i} pozvao.“
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

BI^AK^I], ALI PRAVI

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

37

„NA MLIJE^NOM PUTU“

EMIR KUSTURICA
„Ovaj film je drugačiji od svih mojih prošlih filmova; to je priča o ljubavi i žrtvovanju“
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

Na nekoliko lokacija u Hercegovini prije tri sedmice počelo je snimanje igranog filma „NA MLIJEČNOM PUTU“ reditelja EMIRA KUSTURICE, u kojem glavne uloge tumače Kusturica i italijanska filmska zvijezda MONICA BELLUCCI; ekipa „SB“ posjetila ih je u Trebinju, gdje su ekskluzivno za naš magazin Kusturica i Belluccijeva govorili o ovom filmskom projektu

e{ko je odrediti {ta je zapravo su{tina novog filma Emira Kusturice Na mlije~nom putu, ~ije je snimanje ovih dana po~elo u Hercegovini. Kusturica, koji je scenarij za film pisao zajedno sa svojom k}erkom Dunjom, ka`e da je to, prije svega,

T

pri~a o dobroti. Radi se o triptihu, obja{njava reditelj: prva pri~a govori o zmiji i njenoj simbolici u ljudskim `ivotima, religijskim i duhovnim spisima, druga je o ljubavi, a tre}a o `rtvovanju i mona{tvu... Sve to „na prvu“ zvu~i pomalo konfuzno, ali za nadati se da }e na kraju ispasti neka smislena cjelina. Film se radi u meksi~ko-ameri~ko-srpskoj koprodukciji, a Emir Kusturica o~ekuje svjetsku premijeru idu}e godine u Cannesu. U OBILASKU LOKACIJA
Film }e se snimati na Zelengori, Mokroj Gori, Hutovom blatu...

38

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

SLAVNI RE@ISER JE U NA[EM GRADU
PRVI PUT ZAJEDNO NA FILMU
“Kada pomislite na idealnu `enu, mislite na Monicu Bellucci”, ka`e Emir Kusturica

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

39

„NA MLIJE^NOM PUTU“

Slavna glumica nakon dolaska u Trebinje samo se novinarki SB povjerila i ispričala razloge, motive sudjelovanja u novom filmu Emira Kusturice

MONICA BELLUCCI
EKSKLUZIVNO ZA „SLOBODNU BOSNU“
Emir mi je ispri~ao da je ta `ena stvarno postojala. A kada govorite o odgovornosti, pa... filmovi uvijek crpe inspiraciju iz stvarnog `ivota. Glumila sam u filmovima koje su neki smatrali pretjerano brutalnima, prepunim scena nasilja, ali mislim da nikakva fikcija ne mo`e biti brutalnija od realnosti. Zbog toga se osje}am slobodno u tuma~enju takvih likova. Iako je film dijelom zasnovan na istinitoj pri~i, mi }emo ga zajedno napraviti svojim, onako kako mislimo da treba. ^ini mi se da Emir ima jednako povjerenje u mene kao i ja u njega, jer nije tra`io da radimo probna snimanja. Zar Vi uop}e idete na probna snimanja? Pa svakako, mo`e se desiti... Ponekad vas neki reditelj zamisli u odre|enoj ulozi, ali kada uradite probno snimanje, ispostavi se da vi jednostavno niste prava osoba za to. De{avale su mi se takve stvari i nije to ni{ta ~udno. Naravno, imam tu privilegiju da mogu odbiti projekte koji mi se ne svi|aju, ali isto tako po{tujem i slobodu re`isera da mi ne dodijeli neku ulogu, iako je u po~etku mo`da razmi{ljao o tome. Rekli ste na konferenciji za novinare kako je pri~a filma Na

„Lako je suditi o ratu kada posmatrate stvari izvana, ali samo oni koji su ga preživjeli znaju kako im je bilo“
Karijeru je po~ela kao model, sa nepunih 16 godina. Imala je ambiciju da postane pravnica pa je na Sveu~ili{tu u Peru|i upisala studij prava, ali uspjeh u manekenstvu i gluma odveli su je u drugom smjeru. Svjetsku slavu stekla je 2000. godine ulogom u filmu Malena reditelja Giuseppea Tornatorea. Drama o `eni italijanskog vojnika u Drugom svjetskom ratu, koja postaje glavnom temom ogovaranja u maloj sredini, donijela joj je status seks-simbola i jedne od najljep{ih `ena svijeta. Sa Monicom Bellucci (49), italijanskom filmskom zvijezdom, razgovarali smo u Trebinju uo~i po~etka snimanja filma Na mlije~nom putu reditelja Emira Kusturice, u kojem joj je pripala glavna `enska uloga. [ta je bilo presudno da prihvatite ulogu u ovom filmu? Glavni razlog bio je Emir i njegov rad. Gledala sam njegove filmove i jako cijenim ono {to radi, odli~an je re`iser. Op}enito, kada biram koje }u uloge igrati, u ve}ini slu~ajeva presudi to {to `elim da sara|ujem sa odre|enim re`iserom. Mislim da kad imate jako dobrog reditelja, onda i film mora na kraju ispasti dobar, ~ak bez obzira na scenarij. Dobar re`iser zna kako da i od lo{eg scenarija napravi pristojan film. S druge strane, mo`ete imati najbolji scenarij na svijetu, ali ako re`iser nema pojma {ta radi, ni film ne}e ispasti dobar. Sa Emirom se osje}am sigurno i imam veliko povjerenje u njega. Veoma ga po{tujem i drago mi je {to sam dobila priliku da radim s njim. Naravno, kada sam pro~itala scenarij, pri~a mi se jako svidjela. mlije~nom putu istovremeno nasilna i poeti~na. U tom smislu, pomalo podsje}a na film Malena, koji Vam je donio svjetsku slavu? Mo`da u smislu atmosfere, ali sam lik je potpuno druga~iji od Malene, ustvari je njena su{ta suprotnost. Malena jeste bio vrlo nasilan i poeti~an film, ali ona je `ena koja je bila vi{e `rtva situacije. To je bila pri~a o `eni koja ne mo`e postojati bez mu{karca. Bilo je to jednostavno takvo vrijeme, u kojem `ene nisu mogle opstati bez mu{karaca. Mu{karci su bili ti koji su imali dru{tveni ugled, `ene nisu imale pravo glasa... Bio je to mu{ki svijet. A sa ovom `enom u Emirovom filmu je druga~ije. Uprkos tome {to se na|e u veoma te{kim okolnostima, ona ima izuzetnu snagu. Na~in na koji reaguje na neke situacije, iako je `enstvena, ima neku mu{ku crtu u sebi. Ona ne dozvoljava da je tretiraju kao objekat. ^esto ste glumili `ene koje su `rtve nasilja. Mo`da jedan od najzna~ajnijih evropskih filmova ikada snimljenih o toj temi je Irreversible (Nepovratno) reditelja Gaspara Noea, u kojem ste igrali zajedno sa Va{im suprugom, Vincentom Casselom... Da, to je bio veoma sna`an film jer govori o silovanju, o slu~ajnostima koje nam ponekad odre|uju `ivot... Njegova upe~atljivost tako|er je proiza{la iz na~ina na koji je film snimljen i tih neobi~nih pokreta kamere. Bio je to svojevrstan filmski eksperiment i postigao je zaista veliki uspjeh. Radili smo ga prije samo osam, devet godina, a danas ga ve} nazivaju kultnim filmom. Za mene je to bilo jedno od najva`nijih iskustava u karijeri. Kada razmi{ljam o filmovima koji su najzna~ajniji za mene i koji su me najvi{e obilje`ili, to su svakako Malena, Irreversible i Pasija Mela Gibsona, u kojem sam glumila Mariju Magdalenu. Ti filmovi su odredili moju karijeru. Volim da igram u tako sna`nim filmovima. Ima ne~eg veoma
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

RAT I (E)MIR
Kusturica je otkrio da je dio filma zasnovan na istinitim doga|ajima, a to se prvenstveno odnosi na lik koji Vi tuma~ite. Je li za Vas na neki na~in ve}a odgovornost igrati li~nost koja nije isklju~ivo plod fikcije?

BILO JE TO JEDNOSTAVNO TAKVO VRIJEME, U KOJEM @ENE NISU MOGLE OPSTATI BEZ MU[KARACA. MU[KARCI SU BILI TI KOJI SU IMALI DRU[TVENI UGLED, @ENE NISU IMALE PRAVO GLASA... BIO JE TO MU[KI SVIJET

40

SLAVNI RE@ISER JE U NA[EM GRADU
FILM KAO ISTRA@IVANJE
“Volim “Volim da da glumim glumim u u filmovima filmovima koji koji nose nose sna`ne sna`ne poruke poruke ii odraz odraz su su realnosti” realnosti”

terapeutskog u glumi i snimanju filmova. Sa svakim novim filmom otkrivate neke stvari o sebi kojih ranije niste bili svjesni. Zato u`ivam da radim sa rediteljima koji imaju ne{to da ka`u, bez obzira na to da li vam se taj njihov izraz svi|a ili ne. Kroz sve te ljude poku{avam prona}i odgovore o sebi, o `ivotu, o ljudskoj prirodi...

KO SAM JA DA VAM SUDIM
Koliko znate o raspadu Jugoslavije i ratovima koji su se dogodili na ovim prostorima ’90-ih godina? Kao Evropljanki, jako mi je te{ko da sudim o tome. Mislim da ljudi generalno previ{e olako donose mi{ljenja i svrstavaju se na jednu, drugu, ili tre}u stranu. Lako je to raditi kada posmatrate stvari izvana. Bosna je zemlja koja ima nevjerovatno te{ku istoriju. Pri tome ne mislim samo na posljednji rat, nego na sve istorijske okolnosti koje su dovele do toga da na ovom prostoru imate toliko razli~itih etni~kih skupina. Prvo ste imali Turke 500 godina, pa onda austrougarsku okupaciju... I svi ti okupatori su na neki na~in silovali zemlju. Bez obzira na to {ta su mogli donijeti u nekom kulturolo{kom smislu, ~injenica je da je okupator - okupator. Nasilje je tu neizbje`no. Zato mi je te{ko da sudim, ali mislim da ve}ina Evropljana ne poznaje dovoljno istoriju Bosne i ~ak se prili~no ignorantski odnose prema svemu tome. Emir Kusturica je prije nekoliko godina na svom Festivalu simboli~no „sahranjivao“ holivudske blockbustere. Uvijek je postojao taj svojevrstan animozitet izme|u evropskih i ameri~kih filmskih stvaralaca. Mnogi evropski autori tvrde kako je Hollywood napravio sedmu umjetnost povr{nom i besmislenom... [ta Vi mislite o tome? Uh... Za mene je uvijek bilo va`no da budem dio evropske kinematografije i da radim sa re`iserima iz Evrope. Ali opet, kada govorimo o Hollywoodu, mislim da ne treba generalizovati stvari. Sva{ta mo`e biti interesantno, zavisi od toga kako postavite svoje izbore i prioritete. Volim oti}i u Ameriku s vremena na vrijeme, snimiti neki film i onda se vratiti ku}i. Kao glumica, otvorena sam prema svemu {to je zanimljivo, bez obzira o kojem dijelu svijeta govorimo. Nikada niste razmi{ljali da se trajno preselite u SAD? Ne. Dopada mi se energija ljudi tamo, ali ponekad to mo`e biti pomalo optere}uju}e za nekoga poput mene. U Evropi su stvari mnogo opu{tenije i mogu da `ivim obi~an, normalan `ivot sa svojom porodicom, bez takve vrste pritiska.

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

41

„NA MLIJE^NOM PUTU“
„To je pri~a koja se dijelom desila u stvarnom `ivotu, a dijelom je plod fikcije. Pri~a o ljubavi, o ratu i o jednoj mitolo{koj dimenziji koju zmija ima u ljudskim `ivotima jo{ od vremena prije Starog zavjeta naovamo“, ka`e Kusturica. Pored toga {to je reditelj, koscenarista i producent, Emir Kusturica sebi je dodijelio i glavnu mu{ku ulogu u filmu. Partnerica }e mu biti Monica Bellucci. „Njena uloga je veoma zanimljiva. Glumi `enu koja je bila obavje{tajac u posljednjem ratu i sa padom Kninske krajine mijenja identitet. Ja igram lik Koste, preko kojeg ona poku{ava da se domogne paso{a i ode u drugu zemlju. Izme|u njih dvoje ra|a se velika ljubav...“, obja{njava Kusturica. Prema njegovim rije~ima, ideja o filmu nastala je prije skoro tri godine: „Te{ko je snimiti lo{ film, a kamoli dobar, posebno u vrijeme u kojem se potpuno promijenila tehnologija, u kojem brutalnost digitalne slike smanjuje iluziju koju ~ovjek ima dok je snimao film. Nisam radio igrani film ve} pet godina, ali to vam je kao plivanje i sankanje - ~ovjek nau~i da pravi film, ali pitanje je samo do koje mjere je sposoban da izrazi svoju emociju i ono {to je zamislio.“ U razgovoru za „SB“, Emir Kusturica ka`e kako nije mislio da }e vi{e ikada raditi igrani film: „Ne zbog toga {to sam navikao da `ivim dobro, pa mi to ne treba, ve} zato {to su filmovi slika `ivota, refleksija koja je pomu}ena dana{njom idejom o tome {ta je film. Sve ~e{}e imate situacije u kojima se realnost zamjenjuje fikcijom, a trebalo bi biti obrnuto. Ja sam, ipak, ~ovjek koji jednom nogom stoji u pro{lom vijeku. Sva moja estetika i sve {to znam o filmskoj umjetnosti poti~e iz tog vremena. Ali, i dalje postoji ta neka pokreta~ka sila, uzbu|enje koje stvara ra|anje novog filma i to je ono {to me dr`i.“ Vi{egodi{nja pauza u snimanja filmova s jedne strane jeste teret, ali ipak se brzo vra}a u formu, ka`e Kusturica: „Sre}a je {to se u mom slu~aju jo{ uvijek sje}aju ko sam. Zamislite kako je nekom mladom reditelju, koji tek kre}e u borbu s tim holivudskim, SARAJEVO I JA: UGRIZ ZMIJE

Ubijeđen sam da većina Sarajlija ne misli negativno o meni
Pod naslovom “Oru`ane snage BiH na Mlije~nom putu Emira Kusturice: Vojnici, topovi, prage, haubice pod Nemanjinom komandom”, sarajevsko Oslobo|enje ove sedmice objavilo je kako je Operativna komanda Oru`anih snaga BiH odobrila Kusturici dio arsenala te{kog naoru`anja za potrebe snimanja filma. Emir Kusturica ka`e da je to ta~no, ali ne vidi u tome ni{ta sporno. Dodaje kako mu to {to se sve {to radi u proteklih 20 godina u njegovom rodnom gradu uporno stavlja u politi~ki kontekst ve} pomalo postaje smije{no. „Ma i nije to samo u ovih 20 godina, nego jo{ od 1981. kada je sarajevski tabloid As napisao da sam dobio stan od 90 kvadrata od dr`ave, a da sam zaradio tada{njih 180.000 dinara. Sve je utrostru~eno, slagano, isto kao {to 95 posto stvari koje su o meni pisali od rata do danas nisu istinite. Izme|u mene i Sarajeva postoji taj simboli~ki odnos koji je sli~an pri~i o odnosu ~ovjeka i zmije u ovom filmu. Nikad nisam radio protiv Sarajeva, niti sam ikad i{ta imao protiv tog grada, ali neki su radili protiv mene i to je tako. Iskreno, ubije|en sam da tako ne misli ve}ina Sarajlija, nego je to negativno mi{ljenje o meni proizvod propagande nove vladaju}e elite, koja je danas od mnogih ~asnih, uglednih, po{tenih gra|ana Sarajeva napravila bijednike koji bukvalno nemaju pet maraka u d`epu... Eto, to mi je tu`no“, govori Kusturica.

Kusturica u razgovoru s novinarkom SB

globalisti~kim a`dajama, koje su upropastile film...“ Scenarij za prvu pri~u iz triptiha Kusturica je pisao zajedno sa DO^EK ZA FILMSKU ZVIJEZDU
Trebinjci su odu{evljeno pozdravili italijansku glumicu

k}erkom Dunjom. O tome kako je izgledala ta saradnja, ka`e nam: „Dunja je vrlo tanko}utna, ima tu neku osjetljivost za detalje koju imam i ja, ali kod nje je to dovedeno do elegancije. Pomogla mi je da se sve to artikuli{e kao ideja i da shvatim da ovaj film ne mora da bude kao moji pro{li filmovi, u kojima su se ljudi uglavnom {amarali, psovali, pljuvali i sli~no. Ovo je malo druga~ija pri~a.“ U fokusu filma Na mlije~nom putu su ljubav i `rtvovanje za drugoga, nagla{ava Kusturica. @anrovski je to, kako ka`e, istorijsko-avanturisti~ki film. U narednih nekoliko sedmica snima}e se na lokacijama Zelengore, Mokre Gore, Kamene Gore kod Prijepolja i Hutovog blata, a film bi trebao biti zavr{en do kraja novembra.
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

42

POVRATAK U PRO[LOST

Ona je hedonista i uživa u prirodi, ispijanju čaja, gledanju filmova, čitanju, putovanjima, šivenju, šoping avanturama, plivanju, te vremenu koje provodi uz prijatelje i njoj voljene osobe; to je AIDA ÐAPO, odnosno IDDA VAN MUNSTER, najtraženiji PIN-UP model i najcjenjenija VINTAGE djevojka u Bosni i Hercegovini

NAJLJEP[A DJEVOJKA NA SVIJETU U “SB”-u

(Snimljeno u Galeriji “Bela Vida” u Sarajevu, 14. augusta 2013. godine)
44
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

SENZACIONALNA DJEVOJKA IZ SUSJEDSTVA

Usre}uje me svako pore|enje sa mojim idolima ELISABETH TAYLOR i MARLENE DIETRICH

AIDA \APO KAKVA SAM, TAKVA SAM
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

POVRATAK U PRO[LOST
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

ida \apo najljep{a je `ena na svijetu! Tako je, barem, ocijenjeno, objavljeno i promovisano na web stranici i u ~asopisu Beautiful Women Pedia: “Bila sam iznena|ena kada sam prije mjesec dana dobila email od art direktorice BWP-a Alexandre Jones, da sam ba{ ja odabrana za najljep{u `enu 2013. godine, na listi ispred imena poput Monice Bellucci, Megan Fox, Irine Shayk itd. Nisam znala ni da postoji takva web stranica, koja po kontinentima i regijama ima liste prelijepih `ena i njihove profile li~nosti, te da sam ja uvr{tena me|u European women, ta~nije Bosnian women. Kroz nekoliko razmijenjenih e-mailova sa gospo|om Jones, otkrila sam da prate profile uspje{nih i zanimljivih `ena iz svih krajeva svijeta, a mene su otkrili putem mog bloga: www.iddavanmunster.blogspot.com. Moj `ivotni stil, na~in odijevanja i zanimanje im je veoma interesantno, pa je, mislim, to bio i klju~ni razlog za{to sam uvr{tena me|u ljepotice na njihovoj stranici. Pokrenuli su i ~asopis Beautiful Women Pedia, a sjedi{te im je u Americi”, govori Aida \apo za Slobodnu Bosnu, u svom prvom intervjuu nakon izbora BWP-a za najljep{u `enu svijeta.

A

BILE]ANKA, \AK GENERACIJE

Djevojka koja pokušava uživati u malim stvarima kako bi mogla cijeniti veće
“Ro|ena sam u Trebinju, 5. juna 1990., a ina~e sam iz Bile}e. Tog grada se i ne sje}am. Kada sam imala samo dvije godine, napustila sam svoju domovinu. Roditelji, brat i ja izbjegli smo u Njema~ku, gdje sam provela svoje djetinjstvo”, govori nam Aida \apo. Kada je imala deset godina doselila se u Sarajevo i upisala u ~etvrti razred osnovne {kole: “U po~etku je bilo izuzetno te{ko, ali sam uz ambiciju i rad zavr{ila osmi razred kao |ak generacije. U Dobrinjskoj gimnaziji sam tako|er bila |ak generacije. Ina~e, ne volim mnogo otkrivati o sebi, niti se hvaliti. ^etvrta sam godina Farmacije. Voljela sam biologiju i hemiju u srednjoj {koli, pa sam `eljela bazirati karijeru na tim predmetima - i zdravstvu. Edukacija je va`an dio uspjeha, ali sa druge strane, ne mislim da je uvijek neophodno biti edukovan kako bi bio sre}an u `ivotu. Poku{avam da u`ivam u malim stvarima kako bih mogla cijeniti ve}e. Na taj na~in olak{avam sebi `ivot, jer koliko god nekada bilo te{ko, uvijek na|em razlog da se smijem.” Po prirodi je, re}i }e, hedonista. “U`ivam u prirodi: gledanje u nebo, ispijanje ~aja, gledanje filmova, ~itanje, putovanje, {ivenje, {oping avanture, plivanje, u`ivanje uz prijatelje i svaku sekundu uz meni voljene osobe. Mnogo mi zna~i podr{ka roditelja, brata i momka Harisa u svemu {to radim i bez njih ja ne bih bila ja.”

PUTENA @ENSTVENOST
Iza sebe je, u toj “utrci” Aida, izme|u ostalih, ostavila, ve} re~e, Monicu Bellucci, Megan Fox i Irinu Shayk. A, da li je dobila i neku nagradu, osim {to je ovo, ve} re~eno, nagrada sama po sebi: “Nakon progla{enja dobila sam priliku da radim sa dva najpoznatija vintage reproduction brenda What Katie Did i Collectif Clothing. San mi je bio da jednog dana sara|ujem sa tako velikim ku}ama, koje prodaju stvari kakve ja nosim i obo`avam. I, eto... ostvario mi se san!” Aida \apo je najpoznatiji, bez konkurencije, pin-up model, ali i vintage djevojka u na{oj dr`avi. Mo`da bi, za bolje razumijevanje i ovog teksta i percepcije Aide u ovom dru{tvu, bilo dobro da nam pojasni termine: pin-up i vintage, termine koji su se nekako uvukli u na{e `ivote, a mnogi ni ne znaju {ta zapravo zna~e. Dobro, znaju `ene koje interesuju {opinzi, kastinzi, pilinzi, futinzi i {utinzi, a malo koju to ne interesuje. No, ima ovdje pone{to i mu{kog roda. “Termin pin-up izvorno poti~e iz Engleske jo{ iz 1940., a odnosi se na sliku atraktivne `enske osobe, koja je ‘prika~ena o zid’. Vintage pin-up djevojke uglavnom su bili glamurozni modeli i filmske glumice. Takve slike bile su objavljivane u ~asopisima, novinama, kalendarima ili na razglednicama. Kako su postajale popularne, kroz sljede}u dekadu termin se po~eo koristiti za sve djevojke,
46
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

SENZACIONALNA DJEVOJKA IZ SUSJEDSTVA
lijepo u onome {to nosite, drugi ljudi }e ‘pokupiti’ taj osje}aj. Kada vas ljudi osu|uju ili ismijavaju, to obi~no rade zbog sopstvene nesigurnosti”, odgovara Aida na na{e pitanje. A, {ta je to tako ~arobno, strastveno i beskrajno romanti~no u tom crno-bijelom svijetu? Bez obzira da li se radi o filmu, fotografiji, ili snimcima sa dodjele Oscara tih godina. “Nostalgija. Sanjati pro{lost ~ini dana{nju svakodnevnicu mnogo romanti~nijom. Opsjednuta sam vintage stvarima jo{ iz djetinjstva. Volim historiju, a naravno, odje}a je dio nje. Kada sam odjevena u vintage, ja nosim historiju. Zami{ljam osobu koja je nosila taj komad prije mene, njen `ivot, pa sve do smrti. Zaista je to izazov za mene, jer postajem jedino na taj na~in kreativnija i ma{tovitija. Ta ljubav je u dubini moje du{e, strast prema vintage stilu mi je jednostavno uro|ena. Volim sve u vezi s tim dobom - perje, bisere, T-strap cipele, ~arlston i automobile 1920-ih. Obo`avam swing ples, kao i muziku u pratnji velikih bendova. Ljubav je tada bila tako velika i jedinstvena, i to je glavni problem koji vidim u `ivotu danas - koliko su stvari postale kompleksne i neemocionalne”, veli Aida \apo.

DEVIZA AIDE \APO
Svaki dan je specijalna prilika

modele, starlete ili pak imaginarne ‘idealne’ ljepotice koje su se nalazile na takvim slikama, crte`ima, ilustracijama, fotografijama... Pin-up djevojke simbol su glamura i putene `enstvenosti, a stil koji su dovele do kultnog statusa pop kulture po`eljni je retro look koji je intenzivno za`ivio unazad nekoliko godina i koji uspje{no pronalazi put do aktualnih modnih i make-up kolekcija”, obja{njava na{a sagovornica. Voli Aida da je u medijima predstavljaju kao vintage djevojku. Kao djevojku, dakle, koja voli, ali i `ivi “stil” karakteristi~an za period od dvadesetih do {ezdesetih godina pro{log vijeka. Pa, kako je u Bosni i Hercegovini `ivjeti taj stil u 21. vijeku? “Nikada nije bilo negativnih reakcija, ali pojedinci jednostavno ne razumiju taj stil. Ljudi obi~no reaguju pozitivno, kada su i nepoznati i moji prijatelji u pitanju, odu{evljeni su, bar po mojim zadnjim saznanjima. Obla~im se za sebe, ni za koga drugog. Ne pretvaram se, niti se izdvajam zato {to to `elim, nego zato {to to stvarno jesam. Ljudi ne kriju odu{evljenje i uvijek dobijem simpati~an kompliment ili drag smje{ak. No ipak, najljep{e je kad starijim generacijama izmamim suze i vratim ih u njihovu zlatnu mladost. Moj svakodnevni stil je kao isje~ak stare fotografije. Biti obu~en staromodno ~esto zna~i biti ‘previ{e’ obu~en za dana{nje modne standarde. [to se mene ti~e, nije potrebna posebna prilika da bi se obukla neka lijepa haljina. Svaki dan je specijalna prilika. Svako bi trebalo da obla~i ono {to `eli i, kada to obu~e, da nosi sa samopouzdanjem. Niko ne bi trebalo da kritikuje bilo koga ko izgleda dobro i osje}a se dobro. Obucite ono {to vas ~ini lijepima. I ako se osje}ate
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVE JE JEDNOSTAVNO: “‘Vintage‘ je posljednjih godina zloupotrijebljen kao općepopularni trend. Koliko god izmišljali ‘toplu vodu‘ i nove trendove, činjenica je da su ‘vintage‘ i ‘retro trend‘ u posljednjih nekoliko godina sve prisutniji”

DRUGA^IJA OD DRUGIH
“Najljep{u djevojku na svijetu” telefonom smo “prona{li” u Sarajevu. A, mislili smo ko zna kad }emo je i ko zna gdje dobiti. Ipak, pretpostavljamo da je ovo ljeto bilo radno, i kod nas, a i u inostranstvu: “Ja sam osoba koja se ne voli previ{e eksponirati u javnosti. Ovo je prvi intervju na koji sam pristala otkako je po svim na{im portalima i ~asopisima objavljena vijest da sam izabrana za najljep{u `enu svijeta. Isprva, ~ak nisam htjela ni s kim podijeliti tu vijest, me|utim na twitter profilu sam objavila link i onda su svi portali to preuzimali jedni od drugih. Ne smatram se najljep{om, niti najinteligentnijom, samo znam da sam druga~ija i da me to ~ini posebnom. Ljeto je kod mene uvijek radno. Po prvi put sam odr`ala radionicu {minkanja i frizura u stilu zlatne ere Hollywooda i van Sarajeva, ovog puta u neobi~nom ambijentu Street Cafe - Coffee and Tea Housea u Zenici. Snimila sam i set fotografija u Njema~koj, za Rags2Vintage, odje}u iz New Yorka, sa uspje{nim i talentovanim fotografom Tomom Maurerom.” Safet Had`imusi} je jednu od njenih fotografija, koju je i snimio, poslao redakciji italijanskog Voguea, a oni su joj ponudili ugovor: “Vogue je nedavno dao mogu}nost da, kako profesionalni tako i amateri u fotografiji, mogu da ponude svoje radove njima za rubriku Ph o toVogue. Sama ideja je bila da na taj na~in
47

POVRATAK U PRO[LOST
promovi{u nova lica {irom svijeta i da ponude mogu}nost da se i za nas ~uje, kao i da zaradimo ne{to novca u slu~aju prodaje istih fotki koje oni prethodno odobre. Safet trenutno ima ugovor za Vogue i Art+Commerce na godinu dana, a za poslije }emo vidjeti kako }e se odvijati stvari. Sav kontakt sa Vogueom je sveden na minimum. Fotografija se uploaduje, oni odobre ili odbiju zavisno od standarda i teme fotografije”, isti~e Aida \apo. Je li danas skupo biti “vintage djevojka” u BiH? “Da i ne. Zavisi od toga gdje kupujete i koliko prodava~ zna vrijednost onog {to prodaje. ‘Vintage‘ je posljednjih godina zloupotrijebljen kao op}epopularni trend. Koliko god izmi{ljali ‘toplu vodu‘ i nove trendove, ~injenica je da su ‘vintage‘ i ‘retro trend‘ u posljednjih nekoliko godina sve prisutniji. Povratak u pro{lost izuzetno je popularan. Danas mo`ete zapaziti sve vi{e djevojaka koje prodaju ‘retro‘ odje}u kao ‘vintage‘ putem svojih Facebook stranica. Popularno je prodavati bluze, suknje, torbe i haljine iz ‘80-ih i ranih ‘90-ih kao ‘vintage‘ komade. Op}enito govore}i, odje}a koja je proizvedena prije ‘20-ih je ‘antique‘, a iz razdoblja od 1920. do 1960. je ‘vintage‘. Odje}a i stvari iz ‘80-ih i ‘90-ih ozna~avaju se kao ‘retro’, isti~e Aida \apo. Radi i kao make-up artist i hairstylist, specijalizirana je za {minku i frizure starog Hollywooda. A zna raditi i druge stilove. Radi i styling za editorijale, posebne prilike i svadbe. Pi{e blog na engleskom jeziku i tako dijeli svoju strast sa ostalim vintage entuzijastima iz svih UZDIZANJE ELEGANCIJE

“Burleska je umjetnost koja ženi dozvoljava da postane sigurnija u sebe”
U subotu, 17. augusta, navr{i}e se ~etiri godine od izvedbe prvog Burlesque Showa u Sarajevu, u Coloseum Clubu, u kojem je Aida \apo sudjelovala kao pin-up model. No, Burlesque Show u ovom gradu tada, u organizaciji Lade “Redstar” Tvrtkovi}, i nikad vi{e. Za{to? Jer to zaista treba vidjeti! “Lada Redstar je jedina burleska iz Bosne i Hercegovine, dodu{e sa adresom u Berlinu, i po mom mi{ljenju ~ak jedna i od najboljih u svijetu. Ona je jedina nada da nekad mo`da burleska za`ivi u Bosni, jer tu`no je da takva vrsta umjetnosti potpuno i{~ezne samo zato {to sredina nije dovoljno upu}ena o ~emu je zapravo rije~. Burleska je teatralna umjetnost, izra`ajnost koja `eni dozvoljava da, bez obzira na fizi~ke karakteristike, postane sigurnija u sebe”, ka`e Aida. Da li su se na{e djevojke u nekom ve}em broju od tada po~ele interesovati za burlesku, pitamo je: “Po~ele su se interesovati za pin-up, za vintage stil, {minku i frizure, dok za takvu vrstu umjetnosti nisu, jer na{a sredina to ne ’dozvoljava’. Me|utim, zato trebate i biti ro|eni! Lada je ro|ena da ple{e burlesku! Istina da u~e{}em na burlesk radionicama svaka `ena mo`e osjetiti uzdizanje elegancije, ljepote i `enstvenosti u sebi, ali da se odlu~i baviti time - te{ko.”

SPREMAJU]I SE ZA SPEKTAKL
Sudionice Burlesque Showa u dru{tvu Aide \apo snimljene prije ~etiri godine u ba{ti restorana ^etiri sobe gospo|e Safije u Sarajevu

krajeva svijeta. Tako|er, kreira i odjevne predmete, {e{ire i ukrase za kosu. Aida \apo i Idda van Munster su jedna osoba. Postoje li, ipak, neke razlike? “U oba slu~aja djevoj~ica koja je zaljubljena u dobra stara vremena. Oduvijek sam gledala crno-bijele filmove, a moja omiljena serija iz djetinjstva je The Munsters. Tada me fascinirala uloga Marilyn Munster, slatkaste, glamurozne djevojke, na koju sam `eljela sli~iti kao djevoj~ica. Dio mog umjetni~kog imena Idda van Munster upravo potje~e odatle i u potpunosti odgovara mojoj li~nosti. Takav na~in `ivota je uro|en u meni. Od malih nogu sam `eljela izgledati kao glumice starog
48

Hollywooda. Osje}ala sam se kao obi~na djevojka, sa ogromnom `eljom da izgledam kao Elizabeth Taylor ili Marlene Dietrich crvene usne, crni tu{ na o~ima i pravilno olovkom iscrtane obrve - to je bilo kao stvoreno za mene, prirodno su izgledale, a meni se to dopadalo. Zanimao me ne samo njihov izgled ve} i socijalni aspekt tog razdoblja te `ivot `ene: njihova svakodnevnica, njihova uloga u dru{tvu i njihove ljubavi. Ja ne mogu izgledati kao supermodel koji izgleda odli~no dok tr~i na pla`i, bez {minke na licu sa preplanulim tenom”, izjavila je Aida \apo na kraju na{eg razgovora. [ta jo{ re}i, kakvu sliku poslati? Imamo rje{enje. By Mario Ili~i}.
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

RO\EN DA BUDE GLUMAC

Mladi bosanskohercegovački glumac EDIN GALI, koji je proboj napravio ulogom u popularnoj američkoj TV seriji „MOMCI S MEDISONA“, nedavno je završio snimanje filma „HEMINGWAY I GELLHORN“ sa NICOLE KIDMAN i CLIVOM OWENOM u naslovnim ulogama; za „SB“ Edin govori o svom životnom putu od rodne Velike Kladuše, preko Njemačke, do Los Angelesa i saradnji sa velikim holivudskim „facama“...

E

JAVA HOLIVUDSKOG SNA

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

iljade mladih ljudi iz cijelog svijeta svake godine dolaze u Los Angeles sa samo jednim ciljem: postati uspje{an glumac/glumica. U takvoj hiperprodukciji „filmski“ lijepih, manje ili vi{e talentiranih lica, savr{ene gra|e i manekenskih proporcija, rijetki su oni koji }e taj san i ostvariti. Bosanskohercegova~ki glumac Edin Galija{evi}, koji u Hollywoodu koristi ime Edin Gali (prekomplikovana su ta na{a prezimena za strance), jedan je od tih rijetkih sretnika. Prije nekoliko mjeseci Edin je zavr{io snimanje filma Hemingway i Gellhorn, biografske drame o vezi Ernesta Hemingwayja i njegove tre}e supruge, ratne dopisnice Marthe Gellhorn, koja je slavnom piscu bila inspiracija za roman Za kim zvona zvone. Gali se u filmu pojavljuje rame uz rame sa holivudskim zvijezdama Nicole Kidman i Clivom Owenom, a pod rediteljskom palicom ~uvenog ameri~kog re`isera i scenariste Philipa Kaufmana.

H

AMERI^KI USPJEH MLADOG BOSANCA
“Sretan sam {to mogu da radim ono {to volim i da pristojno `ivim od toga”, ka`e Edin

PRVI GLUMA^KI KORACI
„Kada smo bili na premijeri, Philip Kaufman mi je rekao: ‘Edine, posebno obrati pa`nju na kraj filma.‘ Nisam znao na {ta misli. To je zadnja scena u filmu u kojoj jedna novinarka intervjui{e sada ve} ostarjelu Marthu Gellhorn, spominje ratne zone iz kojih je izvje{tavala i onda joj ka`e: ‘Bili ste i u Bosni...’ (rat u Bosni jedna je od rijetkih o kojem Gellhornova nije izvje{tavala, uz obja{njenje da je ve} „prestara“, op.a.). . Eto, ubacili su to u scenarij kao neki mali tribute za mene i sve Bosance i bio sam jako sretan zbog toga“, pri~a Edin. Razgovaramo u sarajevskoj Ku}i sevdaha na Ba{~ar{iji, u dru{tvu

Edinovog dobrog prijatelja, novinara i publiciste Vehida Guni}a, koji je nedavno kod njega u Americi boravio mjesec dana. Edin je na zakazani intervju do{ao sa suprugom, Viso~ankom Semirom Had`imehmedagi} i jednogodi{njim sin~i}em Alijem. ^esto su u Bosni, dolaze kad god imaju priliku, ka`e Gali. Mladi bosanski glumac ro|en je u Velikoj Kladu{i. Kada je imao sedam godina, u Bosni je po~eo rat i cijela porodica preselila se u Njema~ku. „Otac mi je iz Velike Kladu{e, a majka iz Bu`ima. Kad se u Bosni zaratilo, s porodicom sam oti{ao prvo u Njema~ku i tamo smo `ivjeli {est godina. Uvijek sam

bio imitator u porodici i volio sam biti u centru pa`nje. Ljudi su mi rano po~eli govoriti da bi trebalo da se bavim glumom. Tako sam prvo oti{ao u jedno dje~ije pozori{te i tamo sam napravio prve gluma~ke korake. Nekako sam se odmah prona{ao u tome, to je bilo ne{to {to me ~inilo sretnim“, govori Edin. U Ameriku, ta~nije u St. Louis, prvi put je do{ao prije trinaest godina, sa planom da se profesionalno bavi glumom. „Bio sam svjestan da }e biti te{ko ‘probiti’ se, ali odlu~io sam da poku{am, pa {ta bude... Vikendom sam i{ao na predavanja na gluma~koj akademiji u St. Louisu i tu sam dobio poziv da odem u Los Angeles na

”Po~eo sam od reklama i spotova, a sada dobijam glavne uloge u ozbiljnim filmovima”
50
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

KRAJI[NIK U HOLLYWOODU
neke audicije. Oti{ao sam i od svih kandidata koje su poslali sa Akademije, dobio sam najve}i broj glasova i za modeling i za glumu. Javila su se 44 agenta koji su `eljeli da rade sa mnom“, pri~a Edin i dodaje kako su mu roditelji bili ogromna podr{ka: „Vratio sam se u St. Louis i rekao mami: ‘Sad je ve} postalo ozbiljno, `elim ovo da radim, to je moj san.’ Roditelji su me podr`avali od prvog dana. Tata je, dodu{e, u po~etku bio malo skepti~an, govorio mi je da je to lutrija, a od mame sam imao bezrezervnu podr{ku. Imala je {esnaest godina kad me je rodila, jedinac sam, i `eljela je za mene da ostvarim sve ono {to ona nikad nije mogla da ima, da mi priu{ti sve {to mo`e. Tako sam po~eo da `ivim u LA. Prvih godinu dana nisam ni{ta radio. Vi{e me je brinulo to da }u iznevjeriti roditelje, nego sam sebe. Zna{ kakav je na{ narod, odmah krenu neke pri~e, ismijavanja, kao ‘{ta }e on, glumac’... Onda sam kona~no dobio jednu audiciju i krenulo je.“ Kao i kod ve}ine glumaca na samom po~etku karijere, Edinovi prvi anga`mani u Hollywoodu bili su vezani za snimanje reklama i muzi~kih spotova. Radio je reklame za velike brendove - Maxwell House Coffee, Dr. Pepper, Wrigley’s..., a glumio je i u muzi~kom spotu starlete Paris Hilton, prisje}a se sa smijehom: „E, to niko `iv ne bi trebao vidjetii!“ Prvi veliki gluma~ki proboj do{ao je sa ulogom u popularnoj seriji Mad Men (Momci s Medisona). „Da sam dobio ulogu, saznao sam na svoj 20. ro|endan. Bio je to ogroman korak za mene i poslije toga sam po~eo stalno dobijati anga`mane“, ka`e Edin Gali. „U po~etku je bilo planirano da se lik Kurta Smitha koji igram u seriji pojavi u samo nekoliko epizoda. Ali, onda su me stalno zvali da snimamo nove nastavke i na kraju sam ostao u seriji tri sezone.“ Edin s ponosom isti~e da je u Hollywoodu za veoma kratko vrijeme stekao status „radnog glumca“ - {to zna~i da mo`e pristojno `ivjeti isklju~ivo bave}i se glumom. A u gradu koji `ivi od filmskog biznisa, {ta je zapravo presudno za uspjeh: talenat, sre}a, dobar agent? „Sve to zajedno“, odgovara Edin. „Potrebno je jednostavno da se neke ‘kockice’ poklope. Treba biti iskren pa re}i, mo`da je, ipak, sre}a tu najva`niji faktor. Mo`e{ biti najtalentovaniji glumac na svijetu, ali ako se ne na|e{ na pravom mjestu u pravo vrijeme, ako ne upozna{ prave ljude, onda od toga nema ni{ta. Ima u LA-u sigurno i boljih i talentovanijih glumaca od, recimo, Leonarda DiCaprija, ali vrijeme, sre}a, tajming, sve je to jako va`no. A posebno poznanstva. Tamo mora{ biti ‘dobar’ sa svima, od producenata do {minkera na setu,
51

EDIN GALI

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

RO\EN DA BUDE GLUMAC
jer i taj {minker mo`da poznaje nekog va`nog producenta, koji je opet dobar sa nekim rediteljem, i tako to ide. Izlasci na razli~ite evente, dru`enja... sve je to dio posla. S druge strane, lako je dozvoliti da vas ‘zavede’ sav taj holivudski glamur. Ja sam otkrio da, {to se manje fokusira{ na taj svijet, vi{e }e{ raditi. Gluma je tamo biznis i to je tako. De{ava se, naravno, i da ostanem bez nekih uloga koje sam `elio, jednostavno ne pro|e{ na audiciji, ali ide{ dalje i to je to.“ IDEALNI GLUMA^KI PARTNERI

„Volio bih raditi s Jackom Nicholsonom“
Edin ka`e da u`iva u filmovima koji imaju dobru pri~u, bez obzira na `anr. „Volim istorijske filmove, valjda zato {to mi je i u {koli istorija bila najdra`i predmet. Volim vidjeti te kostime iz pro{losti, kako su se ljudi obla~ili, kako su govorili, kakvi su bili obi~aji nekog vremena...“. Gali posebno cijeni rad holivudskog producenta Jerryja Bruckheimera, a jedan od najve}ih gluma~kih uzora mu je pokojni Heath Ledger. „Volio bih da jednog dana sara|ujem s Jackom Nicholsonom. Nicholson, kad glumi... jednostavno vas potpuno uvu~e u to. Ro|eni je glumac“, zaklju~uje Edin.

OD DRAME I HORORA
Zahvaljuju}i svojoj imitatorskoj vje{tini (koju nam je, uzgred, kratko demonstrirao i zaista je impresivna) Edinu se otvaraju mogu}nosti za razli~ite uloge i nije, poput mnogih glumaca sa ovih prostora, ograni~en samo na to da glumi likove iz isto~ne Evrope ili ruske kriminalce: „S druge strane, puno sam radio i na tome da usavr{im svoj engleski, kako bih govorio bez akcenta. To mi je jako pomoglo. Recimo, u posljednjem filmu koji sam radio MOJA BOLJA POLOVICA

glumim ‘sto posto‘ Amerikanca. Radi se o hororu The Passengers (Putnici), koji bi se trebao pojaviti u kinima u novembru. Film je snimljen po istinitom doga|aju. Govori o jednom pastoru koji je `ivio pedesetih godina pro{log vijeka u Massachusettsu i kojem je `ena umrla na poro|aju, a on ostao

„U Semiru sam se zaljubio na prvi pogled: lijepa je, pametna, zna heklati, pravi pitu...“
Suprugu Semiru, manekenku koja je 2011. ponijela titulu prve pratilje na svjetskom izboru Miss Global International, Edin je upoznao u Los Angelesu, na jednom bosanskom „eventu“. „Zaljubio sam se ~im sam je vidio, osmijeh od uha do uha... A onda, kad sam je upoznao, vidio sam da nije samo lijepa, nego i pametna, sjajna cura. I {to je jako va`no, sve je znala, od A do @: znala heklati, napraviti pitu... Pa kako da to propustite?“, kroz smijeh govori Edin. „To je sudbina. Nas dvoje smo zajedno non-stop, 24 sata, sedam dana u nedjelji. @ivimo obi~nim `ivotom, ujutro ustanemo, popijemo na{u bosansku kafu, doru~kujemo i svako svojim poslom. Semira i Ali idu sa mnom na snimanja kad god je to mogu}e. U njoj sam na{ao svoju polovicu i to ne bih mijenjao niza{ta na svijetu.“

PRVA VELIKA ULOGA
U nagra|ivanoj TV seriji Momci s Medisona Gali je tri sezone tuma~io lik Kurta Smitha

MLADI, LIJEPI, USPJE[NI
Semira Had`imehmedagi} i Edin Galija{evi}

sa djetetom koje je ubio i prijavio da je nestalo... I... da ne otkrivam sad sve, ko voli horore — gleda}e! Pri~a je jako dobra.“ Edin ka`e da je ponosan na svoje porijeklo i voli to isticati. „Kad ~uju da sam iz Kladu{e, ljudi to odmah ve`u za neke politi~ke pri~e... Mene politika nikad nije zanimala, bio sam dijete kad sam oti{ao odavde. Ali, uvijek i svugdje }u punog srca re}i da sam Bosanac i Hercegovac. Ve}i mi je ponos kada nekog upoznam u Los Angelesu re}i da sam Bosanac, nego da sam radio sa Nicole Kidman, ili bilo kojom drugom holivudskom zvijezdom. Ponosan sam jer danas u Holivudu mogu da se bavim isklju~ivo glumom i `ivim od toga, a nisam Amerikanac“, ka`e Edin Gali i zaklju~uje : „Jo{ mi sve ovo izgleda pomalo nestvarno. Neprijatno mi je kad me novinari zovu da dajem intervjue, jer ne `elim da neko pomisli da sam neskroman, da se ne{to hvalim... Sretan sam {to mogu da radim ono {to volim, ali daleko od toga da sanjam da }u postati neka megazvijezda...“.
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

52

NAJPRODAVANIJA KNJIGA MJESECA

ALMIR ^EHAJI] BATKO

U okviru Takmičarskog programa predstojećeg, 19. „Sarajevo Film Festivala“ biće premijerno prikazan dokumentarni film „ROB“ reditelja PJERA ŽALICE, potresna ispovijest popularnog bh. voditelja, glumca i osnivača NVO „Otvorena mreža“ ALMIRA ČEHAJIĆA BATKA, koji se u borbi za život svoje kćerke za pomoć obratio kamatarima i zapao u višegodišnje dužničko ropstvo; o životu koji se preko noći pretvorio u pakao, gubitku slobode i tragediji nakon koje je spašeno stotine života, za „SB“ govori Almir Čehajić

U SVAKOM PREŽIVJELOM DJETETU VIDIM SVOJE DIJETE
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

„Najbogatiji na svijetu su oni ljudi koji u ovom trenutku sjede za ru~kom, jedu krompir i svi su zdravi. Imaju deset zdravih bubrega, deset zdravih srca, jetri, plu}a i to je sve {to im treba. Kad nema{ zdravlje, materijalno bogatstvo ne zna~i apsolutno ni{ta“, ka`e Almir ^ehaji} Batko. Prvi put pred filmskim kamerama ispri~ao je svoju `ivotnu pri~u, u dokumentarcu Pjera @alice Rob, koji }e svjetsku premijeru imati na 19. Sarajevo Film Festivalu. ^ehaji}a uglavnom poznaju kao ~ovjeka koji poma`e drugima. Putem nevladine organizacije Otvorena mre`a, ~iji je Batko osniva~ i predsjednik, zahvaljuju}i humanitarnim akcijama i uspje{noj saradnji sa nekoliko velikih evropskih klini~kih centara do sada je spa{eno stotine `ivota Bosanaca i Hercegovaca koji su doslovno bili na korak od smrti. U istoj situaciji 1999. godine na{la se i Batkova k}erkica Asja, koja je ro|ena sa te{kom sr~anom manom. Nada je ipak postojala: operacija i lije~enje na klinici u Njema~koj. „Kad ti saop{te da }e ti dijete umrijeti, kao roditelj, spreman si da uradi{ sve.
54

Pretvara{ se u zvijer ako treba, a ako treba, moli{ na koljenima“, pri~a Batko. „Moja k}erka imala je te{ku uro|enu sr~anu manu, koja je gotovo i hirur{ki neizlje~iva. Dijagnozu smo dobili 1999., a takva operacija ko{ta izme|u 50 i 100.000 KM. Ali, s obzirom da je Asja imala neke

KAD NOVAC ZNA^I @IVOT
“Odlu~io sam da ispri~am svoju pri~u zbog svih ljudi koji }e se mo`da sutra na}i u istoj situaciji”, ka`e Almir ^ehaji} Batko

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

BORBA PROTIV SMRTNIH PRESUDA

„^itave porodice danas u BiH zarobljene su du`ni~kim ropstvom. Ali dr`avu ba{ briga za pojedina~ne ljudske sudbine, nikog to ne zanima. Tek kada u tvoju porodicu u|e bolest djeteta i bolest ropstva, onda to mo`e{ da shvati{“
komplikacije, sve je ko{talo puno vi{e. Uglavnom, uspio sam sakupiti potrebni novac za njen transport avionom u Njema~ku i operaciju uz pomo} ljudi koje sam smatrao dragim prijateljima. I desila se divna stvar: moja k}erka je pre`ivjela, po~ela je da se oporavlja, da napreduje… Me|utim, u isto vrijeme, svi ti moji
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

‘prijatelji’ po~eli su da me zovu i zahtijevaju da im hitno vratim novac koji sam posudio. Bilo je to toliko surovo, brutalno, odvratno, da sam mislio samo o tome kako da im {to prije vratim te pare. Nekako su mi bogohulili: eto ti, ima{ sad zdravo dijete, ali nam duguje{ novac. Na`alost, moja k}erka je umrla nedugo

nakon toga i ja sam, u svoj toj nesre}i i bijesu, posudio novac od kamatara, misle}i da sam svemogu} i da }u mo}i vratiti taj dug. I tu je nastao pakao.“ Posu|ena suma od 50.000 maraka se sa kamatama uskoro pove}ala na stotinu hiljada, a onda i na dvjesto, pa na tristo hiljada KM. “Nebitno je od koga
55

ALMIR ^EHAJI] BATKO
posu|ujete. Potpuno je ista pri~a i kada dignete kredit od 50.000 KM u banci ili u mikrokreditnoj organizaciji. Meni su iz banke do{li radi dijela neotpla}enog kredita od 30.000 KM da mi uzmu stan. E, tako je i s kamatarima. Oni postanu vlasnici tvog `ivota i gospodari tvoje sudbine“, govori ^ehaji}. „Mogu da te maltretiraju do mile volje, da ti ne daju da radi{, da ti narede da do|e{ na neko mjesto u bilo koje doba dana ili no}i, prijete da }e te ubiti, da }e ti silovati dijete, pa sve do toga da ‘prodaju’ tvoj dug me|usobno, pa odjednom vi{e ne duguje{ onome od koga si posudio, nego nekom sasvim desetom liku… Ja sam ~ovjek koji veoma pristojno zara|uje. Anga`uju me da vodim razli~ite doga|aje, radim na radiju, u inostranstvu snimam TV serije, stomatolog sam, imam svoju ordinaciju… Ali, sve da radi{ i po 20 sati dnevno, to je jednostavno nemogu}e zaraditi i dug se samo penje.“

DOBRE VIJESTI IZ NICE
Ljubo Tadi} iz Isto~nog Sarajeva nedavno je imao uspje{nu transplantaciju u centru “Archet”

VLASNICI TU\IH @IVOTA
^ehaji} ka`e da je svoju pri~u odlu~io ispri~ati zbog svih ljudi koji }e se sutra mo`da na}i u istoj situaciji, kao i zbog onih kojima Otvorena mre`a poma`e. „Milion puta sam dolazio na rub ludila. Ljudi sva{ta pri~aju. Kao, ‘vidjeli smo ga izlazi iz kazina u tri ujutro, kocka, drogira se, tro{i enormne pare, ima luksuzan stan na Ciglanama’… Nisam `elio da se pravdam, niti da dokazujem nekome ne{to. Htio sam samo da ljudi saznaju pravu istinu. Niko se ne pita kako se dogodi to da neko ko je zavr{io neke {kole, bavi se javnim poslovima, ljekar je i ima svoju ordinaciju, odjednom hoda ulicama lud i du`an. Kad se to desilo meni, kojeg pola grada poznaje, {ta se onda tek de{ava ljudima koji su totalno marginalizirani?!“, pita ^ehaji} i dodaje: „Zamislite kako je ljudima koji u ovom trenutku nekome duguju 2.700 maraka, a u petak moraju da mu vrate 3.300. Jednom su mi iz Br~kog do{li mu` i `ena, pokazuju na nekog ~ovjeka na ulici i ka`u: ‘Sine, vidi{ li ovog ~ovjeka? Ovo je sloboda.’ Oni nisu slobodni. Zbog duga od 3.000 maraka, maltretirali su ih, pucali im na ku}u, policija do|e, naprave uvi|aj i ka`u: mi tu ne mo`emo ni{ta. ^itave porodice danas u BiH zarobljene su du`ni~kim ropstvom. Ali dr`avu ba{ briga za pojedina~ne ljudske sudbine, nikog to ne zanima. Tek kada u tvoju porodicu u|e bolest djeteta i bolest ropstva, onda to mo`e{ da shvati{. To je jedna dokumentarna pri~a koja nije usko vezana za mene, nego za jako veliki broj ljudi koji `ive u Bosni i Hercegovini. Ona je ujedno vezana za sve one koji idu da podignu kredit u banci, kao i za MMF, za du`ni~ko ropstvo koje se u svijetu kreira… Ista pri~a mo`e se desiti u bilo kojem dijelu planete.“
56

Motiviran li~nom tragedijom i dramom kroz koju je pro{ao, ^ehaji} je osnovao Otvorenu mre`u, nevladinu organizaciju koja se bavi organiziranjem humanitarnih akcija i lije~enja bh. gra|ana u inostranstvu. Nakon smrti njegove k}erke, u Sarajevu je zahvaljuju}i doktoru Gregoru Wolloneku besplatno operirano vi{e od pet stotina djece. „Pomno`ite svaku od tih operacija sa 100.000 KM - toliko je novca ostalo u Bosni i Hercergovini. Ne prisvajam takve zasluge sebi, nego svim humanim ljudima i ljekarima koji su do{li iz Austrije ovdje da pomognu. I vjerujte, veli~anstveni smo kao ljudi, zato {to }emo ipak reagovati kad je neko u nevolji... Mnogo ljudi ima velike probleme, ali za njih nikada ne}ete ~uti, jer oni o tome ne govore. A danas u BiH, kad ne{to ne ka`e{, kad ~uva{ ne{to u sebi, kao da si mrtav.” Pri~a o Otvorenoj mre`i krenula je od

emisije Udri mu{ki na Radiju Kameleon, koju je vodio ^ehaji}. Emisija je bila zabavnog karaktera, zami{ljena sa jedinim ciljem da nasmije ljude i barem na trenutak skrene pa`nju od sumorne svakodnevnice. Slu{aoci su se javljali iz cijele BiH, pri~ali viceve i {ale, a „predsjednik“ Batko koordinirao je cijeli proces iz rajskog ambijenta zami{ljenih Djevi~anskih ostrva... Onda je jednog dana u studio Kameleona u{la je jedna od redovnih slu{ateljki, 38- godi{nja Sarajka Ljiljana Krajnc. Rekla je da je do{la da se oprosti. “U prvi momenat nisam shvatio o ~emu govori, mislio sam da ide na neki put. Onda je rekla da se opra{ta, jer ima cirozu jetre i uskoro }e umrijeti. Okrenuo sam se prema mikrofonu i rekao: ‘Ako me iko ~uje, dajte da pomognemo ovoj `eni.’ Rekao sam sebi da ne}u oti}i ku}i dok se ne skupi novac. Zvao sam Predsjedni{tvo, premijere,

PRVA KORISNICA “OTVORENE MRE@E”
^ehaji} sa Sarajkom Ljiljanom Krajnc koja je izlije~ena od te{kog oblika ciroze jetre
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

BORBA PROTIV SMRTNIH PRESUDA
svakog `ivog, koga god sam znao…“ ^lanovi Predsjedni{tva su po voza~u poslali po 100 eura, sje}a se Batko: „Zna{ kako to izgleda: zove{ prve ljude ove zemlje i ka`e{ im: treba nam 50 ili 100 hiljada maraka za tu operaciju, a oni se onda odazovu i daju 100 eura. To jeste lijepo i plemenito od njih, ali u takvom kontekstu ne zna~i mnogo. Nekako ~ovjek misli da kad su takve stvari u pitanju, posebno ako se radi o `ivotu djeteta, mora postojati neka vrsta koordinacije i saradnje na nivou dr`ave. I postoji crveni telefon, ali samo za odabrane, gdje se odmah, za pet minuta, sve zavr{i. A za ove koji nemaju para…“ DONORSKA MRE@A U BIH

Hiljade Bosanaca i Hercegovaca čekaju na nove organe
„Pro{le godine, u aprilu, umrla je novinarka Oslobo|enja Jasmina Durakovi}. Kada su se potpisivale donorske kartice u Sarajevu, ona je do{la sa svojim ocem i rekla: ’Tata, ako mi ne{to bude, `elja mi je da moji organi budu donirani.’ Nekoliko mjeseci kasnije, dobila je mo`dani udar i umrla. Njenim organima spa{eno je pet ljudi u BiH“, pri~a Batko. „^ovjek iz Kozarske Dubice, kojem je sin poginuo, insistirao je da se organi njegovog sina hitno prebace u Tuzlu. I tako je spa{eno jo{ pet `ivota. Taj ~ovjek danas se dru`i i sastaje sa svim ljudima kojima su transplantirani organi njegovog sina. I, ka`e, ima osje}aj kao da je njegovo dijete jo{ `ivo.“ U BiH, na`alost, jo{ uvijek nije dovoljno razvijen sistem, a ni svijest ljudi o va`nosti darivanja organa. Mnogi i ne znaju {ta zapravo zna~i mo`dana smrt i zato porodice ~esto odbijaju da doniraju organe svojih srodnika koji su na aparatima. Otvorena mre`a }e u narednom periodu pokrenuti kampanju i kroz nekoliko edukativnih filmova poku{ati da objasni {ta zna~i donirati organe, kako kad su u pitanju kadaveri~ne transplantacije, tako i od `ivih donora, ka`e ^ehaji}.

LJUDI BEZ NADE
Otvorena mre`a ima ugovore za transplantacije organa sa ~etiri svjetske klinike. Sve je transparentno, nema “preskakanja” i {tela, radi se isklju~ivo po medicinskim parametrima, isti~e Batko. Uspjeli su ugovoriti da cijena jedne transplantacije bude 22.000 eura, a dio tro{kova nakon operacija bh. pacijenata u inostranstvu pokrivaju fondovi zdravstvenog osiguranja. A iznosi su enormni. Trenutno u bolnici u Tibingenu le`i petoro Bosanaca i Hercegovaca - za svakog od njih faktura lije~enja je po 200.000 eura. U 273 slu~aja Mre`a je do sada pomogla ljudima koji su bili `ivotno ugro`eni, a kroz humanitarne akcije prikupljeno je blizu tri miliona KM. Rekord je 144.000 eura sakupljenih za samo jedan dan, za lije~enje dje~aka iz Trebinja. Na poziv da joj se pomogne, pet hiljada ljudi do{lo je pred ku}u 15-godi{nje Ivane iz Mostara, koja je operisana i spa{ena. Iz Beograda je sletio privatni avion kako bi Ivana mogla oti}i na lije~enje u Njema~ku, poslao ga je Emir Kusturica... I mnogo je sli~nih pri~a, koje se mogu opisati samo jednom rije~ju - humanost, ka`e ^ehaji}: „Borimo se protiv smrtnih presuda. Za pomo} nam se obra}aju ljudi koji su prakti~no izgubili svaku nadu i koji se nemaju vi{e kome obratiti. U ovoj zemlji, svako ko ima vi{e od 18 godina, a boluje od leukemije je mrtav. Fondovi zdravstvenog osiguranja jednostavno nemaju novac da pokriju sve to, ~ak je i za djecu u posljednje vrijeme postao problem... Ljudi nam poma`u, vjeruju nam, i nikada ne}emo prokockati to povjerenje. Nemamo toliku mo} da mo`emo spasiti sve, a prioritete, na`alost, odre|uju pare, jer nijedna te klinika ne}e primiti ako prethodno ne napravi{ uplatu.“ Kada je rije~ o ve}em anga`manu dr`ave i pobolj{anju sistema zdravstvenih usluga, posebno iz oblasti transplantacija organa, Batko je uprkos svemu optimista. Ka`e kako su se u posljednje vrijeme
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

HUMANOST NA DJELU
U BiH nu`no je podi}i svijest o va`nosti darivanja organa

nadle`na ministarstva i fondovi zdravstvenog osiguranja iz Republike Srpske i Federacije aktivnije uklju~ili u saradnju s Otvorenom mre`om, spremni su da rade i to je ohrabruju}e. Otvorena mre`a danas ima svoje podru`nice u gradovima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za ovu nevladinu organizaciju rade ve}inom volonteri koji su i sami izgubili djecu zbog bolesti, kao i biv{i pacijenti koji su pro{li kroz proces transplantacije organa. Novac se sakuplja isklju~ivo preko ra~una pacijenata, te putem humanitarnih telefona. Mre`a ima jedinstven humanitarni telefon u BiH koji va`i za sve operatere, a jednim pozivom iz bilo kojeg dijela zemlje donira se dvije KM. Brojevi su 1330 i 1350. Pozivom na 1330 u narednih mjesec dana sakuplja}e se novac

za obnovu bolnice Irfan Ljubijanki} u Biha}u. “Napravili smo jedan broj zato {to smo dobijali ogroman broj mejlova i pitanja tipa za{to mi iz Banjaluke ne mo`emo da pomognemo Ameli iz Sarajeva, ili za{to se iz Sarajeva ne mo`e pomo}i Ivani iz Mostara…“, ka`e Batko. Kad umre dijete, ve}ina nas }e gotovo po automatizmu pomisliti kako je to besmisleno, neizrecivo tragi~no i nepravedno. Takve stvari se nikada i nikome ne bi smjele doga|ati. Ipak, neki `ivoti, ma koliko kratki bili, vrijede mnogo i nakon {to se ugase. „Za sedam dana, troje djece se vra}a sa lije~enja. To mi je kao da se moja k}erka vratila“, zaklju~uje Almir ^ehaji} Batko.
57

KULT MARKET
JAY Z

MUZIKA Album “Pro bono” grupe “Alexandria”

Magna Carta... Holy Grail
Za sve poklonike glazbe Jay Z-ja, glazbe koju, dakle, stvara, sklada i izvodi suprug megapopularne glazbene zvijezde Beyonce, dobre vijesti. Popularni reper snimio je studijski album pod nazivom Magna Carta... Holy Grail, na kojem se nalazi 16 pjesama. Na album je uvrstio i brojne duete, na kojima su gostovali Justin Timbelake, Rick Ross, Nas i, naravno, supruga Beyonce.

Pop-rock s banjalučkog “Kastela”

U.D.O.

Steelhammer
Poklonici te{kometalnog zvuka, barem oni malo stariji, sigurno se sje}aju legendarnog njema~kog heavy metal banda Accept, kojeg je predvodio Udo Dirkschneider. Nakon odlaska iz banda 2005. Udo, stari metalac iz Wuppertala, posvetio se samostalnoj karijeri, a nedavno je objavio i novi studijski album pod nazivom Steelhammer.

ODLU^NO I ^VRSTO
^lanovi grupe Alexandria

BLUR

Parklive
Zanimljivo glazbeno izdanje odnedavno je u prodaji. Rije~ je o koncertnom albumu Parklive grupe Blur, dvostrukom CD i DVD izdanju s njihovog nastupa u ~uvenom londonskom Hyde Parku, za koji mnogi glazbeni kriti~ari tvrde da je njihov najbolji koncert ikad. Ina~e, Blur pamtimo po lanjskom nastupu na otvaranju OI u Londonu.
58

Ovoga puta predstavljamo novi studijski album banjalu~kog banda Alexandria. Pro Bono je objavljen po~etkom pro{loga mjeseca a sadr`i devet pjesama. Band je u Australiji 2006. osnovao gitarist, klavijaturist i pjeva~ Tibor Ti{ma, a tamo je snimljen i album na engleskom jeziku, s njegovim autorskim pjesmama. Nakon povratka u BiH Tibor je oformio novu Alexandriju, koju osim Tibora ~ine solo gitarist Dragan Moconja, basist Bojan Jok{i} i bubnjar Dra`enko Kopuz. Pet godina kasnije snimili su prvijenac Aktivni radio materijal koji je pokupio jako dobre kritike, u prvom redu zbog njihovih autorskih pjesma. Nesebi~nu pomo} i potporu pri snimanju prvijenca banjalu~ki rockeri imali su u Jadranki Stojakovi} i Maji Tati}, a darovite Banjalu~ane prepoznali su iz Muzi~ke produkcije RTRS-a. Najzna~ajniji nastupi banda vezani su za Sarajevo Film Festival, Lolipop Festival u Banjoj Luci i Adrenalin DJ Fest na Jahorini, a svirali su i na novosadskom Exitu. Alexandria je zabilje`ila i nastup kao predgrupa srbijanskog Van Gogha, a Zvonimir \uki} \ule, njegov frontman, gostovao je u pjesmi Dar, za koju su momci iz banda odlu~ili snimiti i videouradak. Album Pro Bono otvara pjesma Ljubav, koja ~vrstim riffom najavljuje nove pri~e banjalu~kih glazbenika. U sli~nom ritmu, odlu~no i ~vrsto, nastavljaju i u pjesmi Vatra, a stihovima poru~uju: “Preko no}i odra{}e{, zamijeniti igre brigama... Ne daj da `ar izgubi se, da vatra

iz srca nikada ne prestane...” Nakon solidnih Nemam snage i Ruke slijedi izvrsna pjesma Heroji ulica: “Gdje su ljudi koje volim, na{i uli~ni heroji, iza le|a mrak je, isped nas, ponekad ne vidim, nebo tako visoko je, u gradu koji volim...” To su stihovi koji pri~aju pri~u o nekim pro{lim, boljim vremenima. Vrijedi izdvojiti i pjesme N.P.I. i Dar, koja produkcijski, s razlogom, vu~e na uratke Van Gogha. Album Pro Bono zatvara akusti~na uspavanka [ri Lanka. Kona~no, nakon preslu{avanja drugog studijskog albuma grupe Alexandria mo`e se sa sigurno{}u re}i kako je bh. glazbena scena dobila kvalitetan i perspektivan band pred kojim je svijetla budu}nost. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Franz Ferdinand: Love Illumination 2. Bloc Party: Ratchet 3. Gamu: Shake the room 4. Empire of the Sun: Alive 5. Muse: Panic Station 6. Miss Kittin: Bassline 7. Kings of Leon: Supersoaker 8. Visage: Shameless Fashion 9. Hot Natured feat Anabel Englund: Reverse Skydiving 10. Pet Shop Boys: Axis

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Disconnect” (SAD, 2012.), reditelja Henryja Alexa Rubina
OTOCI

Nove tehnologije

Stefano Chiantini
Otoci su suvremeni talijanski film za koji je scenario napisao, te ga re`irao Stefano Chiantini, 2011. godine. Direktor fotografije je Vladan Radovi}. Tri osobe, koje svaka iz svog razloga `ive daleko, na margini, susre}u se na Tremiti otocima. Oni su jako usamljeni. Zanimljiva filmska pri~a. Ocjena: 4

OBRA^UN S GANGSTERIMA
GLEDAJMO SE U O^I
Disconnect je vizualna pri~a o usamljenosti i otu|enosti

Jules Dassin
ljude. Korijen rije~i `ivot(inje), tj. njegovo zna~enje smo zaboravili. Ono u ~emu pristajemo da sudjelujemo, podsje}amo, zove se “mre`a”. Popustimo distancu koju nam name}u i koju mi, na`alost, ~esto objeru~ke prihva}amo. Vratimo se prirodi i svim njenim dobrim i pa`nje vrijednim `ivim bi}ima, naspram virtualnih. Gledajmo se u o~i, a ne u ekranske profile. Odspojimo se da bi se spojili. Budimo `ivi kad ve} jesmo i zaobi|imo zamke i nesporazume. I, naravno, volimo se. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2 Guns (Baltasar Kormakur) 2. Wolverine (James Mangold) 3. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell) 4. Prizivanja (James Wan) 5. Gru na supertajnom zadatku (Pierre Louis Padang Coffin, Chris Renaud)

Disconnect je igrani film, triler, iz 2012., koji nam dolazi iz SAD-a. Re`iju filma potpisuje Henry Alex Rubin, a autor scenarija je Andrew Stern. U ovom ostvarenju prvi puta u ulozi glumca pojavljuje se modni dizajner Marc Jacobs. Ovo je pri~a o ljudima koji negativnost komunikacije do`ivljavaju novim tehnologijama. Vizualna je to pri~a o usamljenosti i otu|enosti. Dramatur{ki, film je sa~injen od nekoliko pri~a, koje prikazuju nekoliko razli~itih karaktera koji, dakle, nastoje da usamljenost prevazi|u putem moderne tehnologije. Jedan odvjetnik bolji odnos ima s telefonom nego sa svojom obitelji... Jedan dje~ak je prevaren u iskrenoj komunikaciji. Tu|a zlo~esto}a ga dovodi skoro do samoubojstva... Neki od likova su prekr{ili zakon upla}uju}i novac nekima koji su se la`no predstavljali... Njihove pri~e }e se “susresti i sudariti” neobi~nim spletom okolnosti. Disconnect nema “standardne glavne uloge”, ve} je film gluma~kog ansambla. Iznimne pohvale glumacima! Jason Bateman, Hope Davis, Frank Grillo, Andrea Riseborough, Paula Patton, Michael Nyqvist, Alexander Skarsgard, Max Thieriot ~estitke zaslu`uju zbog preciznih gluma~kih kreacija. Istaknuo bih i sjajnu glazbu Maxa Richtera, koja iznimno to~no prati dramsku radnju, nadopunjuje ju, a uz sve to je nenametljiva. Za fotografiju je bio zadu`en direktor fotografije Ken Seng. Ovo je zna~ajna i upozoravaju}a pri~a o utjecaju novih medija na ionako otu|ene
15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Obra~un s gangsterima je crno-bijeli igrani film iz 1955. godine. Scenarij za film napisali su Jules Dassin, Rene Wheeler te Auguste Le Breton (prema vlastitom romanu). Nekoliko kriminalaca se okuplja radi komplikovane plja~ke draguljarnice. Zanimljivost ovog filma, koji traje 28 minuta, u ti{ini, bez dijaloga, bez glazbe, le`i u detaljnom prikazu plja~ke. Ocjena: 4

LJUBAV BEZ GRANICE

Pouran Derakhshandeh
Ljubav bez granice je igrani film iz 1998., za koji je scenario napisao, te film re`irao Pouran Derakhshandeh. Pri~a o djeci. Toby jednog dana ne dolazi u {kolu. Prijatelj mu `eli odnijeti materijale iz {kole ku}i, no sre}e ga na ulici. Tamo Toby prodaje drogu, mijenjaju}i brata dok se on ne oporavi a da bi sa~uvao lokaciju. No, uskoro dolazi suparni~ka banda. Pazimo i ~uvajmo djecu! Ocjena: 4
59

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Iron Man 3 (Shane Black, Marvel Studios, Paramount Pictures) 2. Vjen~anje godine (Justin Zackham, Millennium Films) 3. Pain and Gain (Michael Bay, Paramount Pictures) 4. Avanture neustra{ivog Teda (Enrique Gato, Telefonica Producciones, Ikiru Films, Lightbox Entertainment) 5. Croods (Kirk De Micco, Chris Sanders, Twentieth Century Fox)

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini bi}e otvorena izlo`ba EU u umjetnosti, u ~etvrtak, 15. augusta. Mjesto doga|aja je Galerija Boris Smoje u Sarajevu, a otvaranje je zakazano za 20 sati. Do|ite i podr`ite Evropsku uniju, ako Boga znate! U petak, 16. augusta, po~inje 19. Sarajevo Film Festival, projekcijom filma Epizoda u `ivotu bera~a `eljeza Danisa Tanovi}a. Ukupno }e, u devet dana trajanja SFF-a, biti prikazano 241. filmsko ostvarenje. Direktor SFF-a Mirsad Purivatra ponovo kuka da je dobio manje novca nego {to je o~ekivao. E, kome je danas lako, crni Mirsade! Istog dana, HKUD Na{a ba{tina iz Globarice organizuje 3. Globari~ku no}. Njihov cilj je okupiti dijasporu, {to u augustu i nije toliko te{ko, ali i one koji nisu bili te sre}e da `ive vani... I sada `ive uz `eljezni~ku prugu od @ep~a do Maglaja. Mjesna zajednica Globarica kod @ep~a ovog je ljeta organizovala brojne kulturnosportske doga|aje, me|u njima i Prvu globari~ku motorijadu. HT Eronet, generalni sponzor SFF-a, bi}e vrlo aktivan u organizaciji evenata u Sarajevu od 16. do 24. augusta. Spomenimo koncert hrvatske violon~elistice Ane Rucner u Bosanskom kulturnom centru 23. augusta u 21 sat i, iste ve~eri, u 22.30 sati, Tradicionalni prijem za sve prijatelje i partnere. Do|ite, da im sve pojedemo i popijemo! E, mo`ete tu no} oti}i na taj koncert, mo`ete prisustvovati koncertima u Domu mladih, mo`ete gledati i filmove, a mogu}e je i da do|ete na party Casting&Talent agencije Zona iz Sarajeva. Zabava }e biti uprili~ena u Studiju 1 u Kolodvorskoj ulici br. 12, s po~etkom u 20 sati. Spremni na {iz? Yes! Bujrum! Me|unarodni filmski festival Kratkofil Plus koji se odr`ava u Banjoj Luci i Ambasada SAD-a u Sarajevu organizuju Radionicu o dokumentarnom filmu: Dokumentarizam kao aktivni kreator dru{tva ili: Kako biti nominovan za Oskara? Datum je 18. august, to je nedjelja, a sve u Muzi~kom paviljonu, u banjalu~kom parku Petar Ko~i}.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MIRAŠ MARTINOVIĆ, crnogorski književnik

Sijari}ev magijski realizam
Pro{le sedmice je u Crnoj Gori obilje`ena stota godi{njica ro|enja knji`evnog velikana ]amila Sijari}a. I to u [ipovicama kod Bijelog Polja, ba{ tamo gdje je i ro|en. O njemu i njegovom djelu govorili su dr. Asim Dizdarevi} i knji`evnici Faruk Dizdarevi} i Mira{ Martinovi}. “]amil je pisac koji je prije Latinoamerikanaca izmislio magijski realizam i ~ija literatura mo`e stati rame sa literaturom Andri}a, Selimovi}a, Crnjanskog i drugih velikana ju`noslovenske literature”, posu|ujemo informaciju od dnevnog lista Vijesti iz Podgorice. “Uranjaju}i u knji`evni opus Sijari}a, Martinovi} je kao najprikladnije rje{enje knji`evnikovom djelu, za besjedu izabrao temu voda i vrijeme, “~ije proticanje je prisutno u svakoj Sijari}evoj pri~i”. U okviru obilje`avanja jubileja organizovana je i posjeta Biblioteci ]amil Sijari} u Godijevu, naselju u op{tini Bijelo Polje.

ORHAN MASLO, menadžer “Mostar Rock Schoola”

ORHAN MASLO
“Mi pratimo redovnu {kolsku godinu, i tako se i prilago|avamo slobodnom vremenu polaznika”

60

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

EDIM ŠATOR, predsjednik UO-a manifestacije “Slovo Gorčina” u Stocu

S obzirom na finansije, program nam je vi{e nego solidan
Slovo Gor~ina ove }e godine biti odr`ano u augustu, od 23. do 25., za razliku od pro{le, kada ste ga organizovali u septembru. To je zato {to «zli jezici» tvrde da kad je Slovo Gor~ina u Stocu uvijek pada ki{a, ili? Ideja je bila da pomjerimo manifestaciju na po~etak augusta, na ljetni period kada Stolac vrvi raznim posjetiteljima i dijasporom. Drugi razlog je bio i ~injenica da nas je proteklih godina ki{a znala omesti. Me|utim, s obzirom na ove vru}ine, razmislit }emo do idu}e godine da li da manifestaciju vratimo u septembar ili na po~etak augusta. I, bud`et nam je ove godine prepolovljen, a nemamo podr{ku ni kantona ni Op}ine Stolac! Na`alost!
[ta ste ove godine uspjeli pripremiti za manifestaciju koja se od 1971., naravno, organizuje u slavu i ~ast velikog Sto~anina Maka Dizdara? Rekao bih da je program vi{e nego solidan, s obzirom na finansije koje su nam na raspolaganju. Dakle, otvaranje je 23. avgusta. Manifestaciju }e otvoriti akademik D`evad Karahasan, a na otvaranju }e glumica Hasija Bori} izvesti recital Makove poezije. Nakon toga na Radimlji slijedi ve~er poezije ovogodi{njeg gosta-pjesnika Feride Durakovi} i dodjela nagrade

Mak Dizdar mladom pjesniku. U subotu promovi{emo zbornik radova Slovo o Maku, sa istoimenog skupa koji je odr`an pro{le godine u organizaciji Slova Gor~ina i Fakulteta humanisti~kih nauka Univerziteta D`emal Bijedi} u Mostaru, a potom organiziramo okrugli sto o knji`evnosti Pjevati o ratu nakon rata na kojem u~estvuju mladi pjesnici iz BiH i regiona. U popodnevnim satima razgovor sa D`evadom Karahasanom i promocija njegovog zadnjeg romana Sjeme smrti, nakon toga predstava Bio je lijep i sun~an dan (SARTR) i poslije toga ve~er poezije gostiju okruglog stola. U nedjelju ujutro promocija knjige Velida Beganovi}a (lanjski dobitnik nagrade Mak Dizdar) Priru~nik za levitiranje, nakon toga promocija knjige Jezik i stil Maka Dizdara rahmetli Muhameda [atora. Popodne promocija knjige Dubravski lekiskon Alije Piri}a. U ve~ernjem terminu lutkarska predstava Odkamena pri~a (SARTR), a manifestacija se zatvara koncertom Edina Karamazova. Spomenut }u jo{ da }e i ove godine, kao i svake godine, uz manifestaciju iza}i iz {tampe godi{njak Slovo Gor~ina sa nizom kvalitetnih tekstova iz razli~itih oblasti. Svi koji su zainteresirani godi{njak }e uskoro mo}i skinuti i sa na{e stranice www.slovogorcina.ba.

Pet novih timskih snaga u Mostaru
U toku je upis na drugu godinu programa Mostar Rock School, i traja}e do 2. septembra. Orhana Maslu, menad`era Mostar Rock Schoola, pitamo da li je zadovoljan pro{logodi{njim odazivom: “Pro{logodi{nji odaziv je bio ve}i od o~ekivanog ali na`alost, zbog limitiranog kapaciteta, mogli smo servisirati samo 55 polaznika od ukupno prijavljenih stotinu. Interesantno je spomenuti da je starosna dob prijavljenih u pro{loj godini bila izme|u 6 i 32 godine. A ono {to je jo{ interesantnije jeste to da su prijavljeni bili sa adresama iz drugih mjesta i gradova BiH, pa smo imali i aplikante iz Nevesinja, ^itluka, ^apljine, Me|ugorja, Kupresa, Travnika, [irokog Brijega, Jablanice itd. A onda jo{ na sve ovo smo, u suradnji sa Koled`om ujedinjenog svijeta, imali i mlade muzi~are iz Austrije, Njema~ke, Izraela i Egipta. Uzimaju}i u obzir da je Mostar skoro dvadeset godina bio na koljenima po pitanju muzi~ke scene neruralnog oblika, sada imamo fakt da u gradu djeluje pet novih timskih snaga koje imaju ozbiljna uvjerenja i ambicije da idu prema naprijed. A broj individualaca koji su krenuli na ovaj put je i peterostruko ve}i.” Trebaju li kandidati ispunjavati neke uslove za upis i koliko }e trajati druga godina? “Mi pratimo redovnu {kolsku godinu, i tako se i prilago|avamo slobodnom vremenu polaznika. Dakle, po~injemo u septembru, imamo zimsku pauzu i godinu zavr{avamo sredinom juna. Naravno, {kola je otvorena sa svojim opremljenim prostorima za vje`be i probe i u toku ljetnog i zimskog raspusta, ali redovni nastavni program ima pauzu”, veli Maslo. Predava~i }e biti: \enan Muji} (bubnjevi), Atilla Aksoj (bass elektri~na gitara), Dado [ari} gitara), Danijel Raspudi} (e (klavijature), Vjekoslava Raspudi} (vokal) i Orhan Maslo (music business & connections). “Na mojim predavanjima polaznici }e se informisati o tokovima ovog posla koji se ne doga|a na sceni dok traje show. Marketing benda, menad`ment, booking, autorstvo, scenski nastupi, itd., a onda i spajanja bendova sa tr`i{tem”, veli Orhan Maslo.

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

od n a d je , A T R O P H S L L O R E : u n re z ri P u ” ta s fe u k o D osnivača “ volim tange”
by DINO BAJRAMOVIC

Foto: Mario Ili~i}

“Ne znam tango, ali zato

1. Kada }e biti odr`an naredni Dokufest u Prizrenu? Od 17. do 25. augusta.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti organizator bilo ka kvog festivala? Ne, kao mali nika d, pa ~ak ni kao m alo ve}i.
ica? 3. Je li hladna rijeka Bistr Hladna i mutna!

14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bolje je biti pametan, a jo{ biti i lep. Da ne bude mnogo?

15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih gubio vreme. Pa, imam samo 15 minuta. 16. Opi{ite predsjednicu Kosova Atifete Jahjaga u tri rije~i? Marioneta. Jednom policajka, uvek policajka!

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Nikad nisam bio u Sarajevu.

5. [ta ne morate imati u fri`ideru? Pastu za zube.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Mnoge, pa bi ih tamo i ostavio, a ja bih se vratio.

7. [ta obavezno nosite na pla`u? Kupa}e ga}e.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Bio bih to {to nisam.

17. S kim biste voljeli otplesati tango? Ne znam da ple{em, ali na jednom filmu sam video da Jennifer Lopez dobro ple{e.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ne se}am se. 10. Jeste li meteoropata? Ako ne uvek, onda dosta ~esto. Zavisi od vremena, hehe. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ko je sretan ni u hali nije gladan?” Nemam pojma! To mora da je neka bosanska izre~ica ili fora. 12. Da li je {utnja zlato? Nije. Jer da jeste, onda bi nemi ljudi bili najbogatiji na svetu.

18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Lista bi bila preduga~ka.

i badi}? 19. Tange il , ali go Ne znam tan ge. n zato volim ta

20. A begova ili {kembe ~orba? Ne znam kakva je begova, a {kembe ne volim.

13. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Nisam tip koji `eli da izgleda moderno, vi{e volim patike, majice i jeans.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Imatel‘ posla?
SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

62

KLIN ^ORBA

NARGILA I KORIDA
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Tako će jednom, akobogda, i ova divna zemlja postati stjecište raznoraznih ovisnika. Uzmimo samo hiljade ljubitelja španske koride, kojoj su dohakali etički rigorozni evropski propisi. Tad će najpoznatiji u svijetu biti naši Šaronja, Rudonja, Sisoje, Mudonja...
ta bi dao Hemingway da se mo`e ponovo roditi pa postati pisac u dana{njoj Bosni i Hercegovini? Iz na{e prelijepe perspektive, njegove su knjige danas u najmanju ruku smije{ne, tako siroma{ne obiljem planetarne masovne kulture kakva je posljednjih godina zapljusnula na{u sretnu zemlju. Napokon nam se isplatila na{a uro|ena dobrohotna otvorenost ka svim kulturnim trendovima, postali smo svijet u malom. Drugim rije~ima: kulturni raj, na granici u~male Evrope, pune zabrana, a opet smo relativno blizu onog albanskog sela Lazaret, koje jo{ nazivaju i fabrika marihuane, stoga jer godi{nje proizvede i izveze narkotika u vrijednosti od 4,5 milijardi eura. U TV programu koji se svakodnevno emitirao u ~ast najdra`eg nam gosta ramazana, kazuje nam (sve sa svojim uro|enim {irokim osmijehom i bo{nja~kim {armom) federalni ministar kulture i sporta kako ramazan u Istanbulu nije ni blizu tako ~aroban kao u Sarajevu. Nema te atmosfere, prisnosti, mirisa... Eto, nije ni Carigrad {to je nekad bio. Samo je Sarajevo postalo sve {to je ijedan grad na svijetu ikad bio. Da ne spominjemo sela. U istom tipu programa zaviruju voditelji u javne objekte na{eg milog glavnog grada da vide, okom kamere, kako se mladi ljudi u Sarajevu zabavljaju i dru`e u mjesecu ramazanu. Evo, do|emo svake ve~eri ovdje na {{{{i{{{u. Pu{{{imo, dru```imo se, pri}}}amo, buraz... [{{‘a da ka``em, super nam je, {i{ti u kameru jedan oznojeni plavu{an. Pa svi redom ponove isto.

[

osvanule blje{tavo naki}ene fotografijama najve}eg kulturnog doga|aja u BiH, s naslovima: Odr`ana 66. korida u ^evljanovi}ima/Borbe bikova pratilo vi{e od 50 hiljada posjetilaca. Aferim, jarane! Na slikama sve sama mladost, do{li, vele u tekstu, da vide svijeta, da poigraju kolo, pojedu janjetinu s ra`nja i popiju koju rakiju... ego, kad }e |avo, i moja je k}i Iris s rajom i{la u ^evljanovi}e. [to, crno dijete? - pitam. Iz radoznalosti, veli. I{la sam da vidim kako se zabavlja hiljade sretnih Bosanaca, {ta je to zbog ~ega im se `ivot u ovoj zemlji mili. Fino, ka`em (nakon kra}eg razmi{ljanja). Bit }e od tebe ne{to. Ne}e{ ostati vje~ito kulturno zatucana kao mati ti, kojoj su promocije knjiga i poneka pozori{na predstava jo{ uvijek jedini kulturni sadr`aji kojima se raduje. Bit }e od tebe ne{to, ponavljam. Jednom }e se ta {irokogrudnost isplatiti. Jednom, kad Bosna i Hercegovina postane ~lanica Evropske unije. Varaju se svi koji zadrto misle kako se to nikad ne}e desiti. Ho}e, ja{ta }e. Bila sam prije par godina u Budimpe{ti, i od tamo{nje prijateljice Viktorije saznala da je ma|arska prijestolnica alkoholni raj za vikendalkoholi~are iz zemalja Zapadne Evrope. Nit‘ je skupo, nit‘ je zabranjeno. Tako }e jednom, akobogda, i ova divna zemlja postati stjeci{te raznoraznih ovisnika. Uzmimo samo hiljade ljubitelja {panske koride, kojoj su dohakali eti~ki rigorozni evropski propisi. Tad }e najpoznatiji u svijetu biti na{i [aronja, Rudonja, Sisoje, Mudonja... I sve tako. Najzna~ajnije evropske novine kitit }e naslovi: Sarajevo kod ^evljanovi}a - egzoti~ni raj na zemlji! Na Trgu ispred BBI-a, milioni posjetitelja iz cijelog svijeta u`ivali u nargili i direktnom prijenosu koride u ^evljanovi}ima.

N

V

oditelj zaklju~uje kako su nargila klubovi u Sarajevu postali vrlo popularni, i da je ba{ dobro i lijepo {to se na{a omladina ima kud skloniti od zapadnih poroka: alkohola i droge. [i{o moja, pre|i na drugoga, rekao bi pa`ljiviji analiti~ar, pogotovo nakon {to poslu{a i stru~njake koji upozoravaju da jedna «ispu{ena» nargila sadr`i jednako otrovnih gasova kao i cijela kutija cigareta. I to pod uvjetom da je rije~ samo o legalnim supstancama, a vrlo ~esto nije. Koga briga? Va`no je da se na tim mjestima pri~a o islamu koji se prakticira na na~in koji je Bosni doskora bio sasvim stran. Neki pustinjski islam uvukao se u grad. Jo{ malo pa }e nam i karavane s dvogrbim devama, obilno natovarene proizvodima iz Lazareta, osvanuti pred Kolobara hanom. Nakon serije bajramskih pucnjava, divljanja i razbojni{tava, naslovnice dnevnih novina napokon su

V

e} vidim na svim svjetskim TV kanalima kako [irok Osmijeh, iliti federalni ministar kulture, upu}uje internacionalni javni poziv: Molim vas, blagovremeno rezervirajte svoje mjesto u pustinjskoj karavani koja svakog jutra, s hajrom hairli, kre}e u blagoslovljenu zemlju Bosnu. A Bosna je, kao {to znate, raj u kojem se dnevno pokolju tri janjca po glavi stanovnika. Potom se u Sarajevu kod ^evljanovi}a svakodnevno organizira javno sune}enje veselih bo{nja~kih kitica. U`ivajte u najatraktivnijim bh. kulturnim doga|ajima. Prijatno!
63

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Priredio: Nedim Hasi}

Jeep Grand Cherokee:
vo je bio jedan od prvih ameri~kih terenaca koji su stigli u Evropu. Njegova ~etvrta generacija nedavno je tehni~ki i vizuelno obnovljena, ali je ovaj gotovo pet metara dugi SUV i u najnovijem izdanju zadr`ao robusnost. Najuo~ljivije izmjene su novodizajnirani prednji dio vozila sa maskom od sedam uzdu`nih polja, modifikovani branik, a posebno u o~i upadaju uski farovi koji sada imaju i upe~atljive LED trake. Pozadi se isti~u velike svjetlosne grupe. Ipak, najva`niji novitet je uvo|enje osmostepenog automatskog mjenja~a, koji je zamijenio automatike sa pet i {est stepena prenosa koje je koristio prethodnik. Provjerena transmisija iz ZF-a se odli~no uklopila u karakter “velikog poglavice”. Promjena brzina se odvija vrlo brzo, te~no i uvijek u pravo vrijeme. Cherokee pod

O

haubom ima trolitarski turbodizel sa 250 konja porijeklom iz FIAT-a. Osim {to pru`a ve}u udobnost, novi mjenja~ uti~e i na smanjenje potro{nje. U pore|enju sa prethodnikom, u{teda ide i do 10 odsto, {to zna~i da je fabri~ki prosjek 7,5 litara. Najbogatiji paket opreme Summit sa sobom donosi i izuzetno luksuzan enterijer. Ve}i dio kabine je presvu~en ko`om, a jedine povr{ine od tvrde plastike su u donjim djelovima komandne table, koju i dalje krasi jednostavnost. Eleganciju dodaju drveni detalji, a ~ak je i gornji dio volana oblo`en drvetom. LCD displej `ivih boja je zamijenio klasi~nu instrument tablu, a osim brzinomjera i obrtomjera, sada su voza~u na raspolaganju i podaci o navigaciji ili odabranom na~inu rada terenske vo`nje. Pored toga, zna~ajnu ulogu ima i veliki 8,4-in~ni displej osjetljiv na dodir, u koji su integrisane ~ak i

funkcije grijanja sjedi{ta. Potomak ~uvenog Jeep Willisa MB mo}an je i u terenskim uslovima. U vi{im paketima opreme ima zra~no ogibljenje, uz pomo} kojeg voza~ mo`e da ga podigne toliko da omogu}i prelazak prepreke visoke 28 cm. Tu je i sistem kontrole trakcije koji se mo`e prilagoditi vo`nji u nekoliko razli~itih uslova (pijesak, blato, snijeg, kamenjar i automatski mod), a tu je i pomo} pri spu{tanju nizbrdo. Naravno, pogon na sve to~kove se serijski ugra|uje, a sve ovo ~ini ovaj automobil pravim terenskim ~udovi{tem. Na asfaltu Grand Cherokee, me|utim, pokazuje svoju drugu prirodu. Na otvorenom putu je vrlo udoban, a njegovo mekano ogibljenje izoluje putnike od gotovo svih nepravilnosti podloge. Kad je rije~ o pona{anju u krivinama, tu se od ovakvog vozila ne mogu o~ekivati ~uda.

64

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2013.

REAGIRANJA

Muhamed Čengić, Adnan Poturak, Ibrahim i Amra Međitoski - Uredništvu Ogorčeni smo na tekst pun neistina o Aliji Hasanoviću
(„Ko nisko leti, visoko pada; Po{tena ciganska posla“, SB, br. 871) Po{tovani, Gospodina Aliju Hasanovi}a poznajem vi{e od 25 godina. Nerazdvojni smo od vremena kada je izlije~io moju najstariju k}erku. Za novac nije htio ni da ~uje, mada sam u to vrijeme bio vlasnik ugostiteljskih objekata i mogao da platim usluge lije~enja. Vi{e puta sam prisustvovao njegovim bioenergetskim tretmanima i uvjerio se da je rije~ o pozitivcu i humanitarcu koji ne samo da je lije~io ljude, nego davao i novac onim koji su lije~eni. Nedavno je lije~io moju k}erku i zeta od steriliteta, tako da sam drugog avgusta ove godine Bo`jim davanjem i zaslugom Alije Hasanovi}a postao i djed. Zato `elim da demantujem sve neistine iznesene u va{oj novini i ka`em pravu istinu. Moja kompletna porodica je ogor~ena kao i moji brojni prijatelji kojima je pomogao. ^udim se kako je ozbiljna novina poput Va{e mogla tako nisko pasti i baciti ljagu na ~ovjeka na osnovu insinuacija i naga|anja i to bez ikakvih argumenata. Mi smo svi uz na{eg prijatelja Aliju Hasanovi}a i ne}emo se smiriti dok ovaj na{ demant ne objavite. Muhamed ^engi}, Sarajevo Gospodina Aliju Hasanovi}a sam upoznao prije 12 godina. Bio sam u braku i zbog zdravstvenih problema tri godine supruga i ja nismo mogli imati djece. Nakon tretmana koje smo imali kod Alije Hasanovi}a dobili smo zahvaljuju}i dragom Bogu, pa Alji, sina Denina koji sada jedan zdrav i veseo dje~ak. Mojoj bli`oj i {iroj porodici, kao i brojnim prijateljima je promijenio `ivot nabolje. Svi gospodina Alija Hasanovi}a sada smatramo svojom obitelji, kao najbli`i rod, a i kada do|emo kod njega u posjetu, osje}amo se kao u svojoj ku}i. Danima bih Vam mogao pisati i pri~ati o tom pozitivcu i humanitarcu. Van svake pameti je protiv ovog ~ovjeka izgovoriti i jednu ru`nu rije~. Ipak, kako `ivimo u takvom svijetu podlosti, ljubomore i pakosti o~igledno je Va{ novinar nasjeo na pri~e nekih grje{nika. Adnan Poturak, Sarajevo @ivim u Sarajevu. Prije deset godina, dok sam radio na kiosku za prodaju novina, upoznao sam Aliju Hasanovi}a koji mi je ponudio svoju pomo} za suprugu koja je bila jako bolesna. Godinama smo lutali od doktora do doktora i spas prona{li u Visokom. Vi{e mi je pomogao Alija Hasanovi} nego silne klinike koje je obi{la. To je na{ veliki prijatelj i brat i neistine koje ste iznijeli u va{oj novini moraju biti demantovane. Ibrahim Me|itoski Prije tretmana na{eg prijatelja Alije Hasanovi}a ja sam bukvalno le`ala, gledala u jednu ta~ku. Ni svoje dijete nisam mogla da gledam. Poslije tre}eg tretmana bilo mi je puno bolje. Imala sam u`asne glavobolje, nisam mogla da spavam i svaku no} sam bila u Hitnoj pomo}i gdje su mi davali raznorazne injekcije i tablete. Bila sam mr{ava. Ne znam da li sam imala i 45 kilograma. Sada sasvim normalno spavam, jedem i `ivim. Sve ovo vrijeme dok smo dolazili na tretmane na{ prijatelj Alija nam nije ni dinara uzeo. I dan danas nam poma`e na sve na~ine. Amra Me|itoski

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

65

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 200 EUR Polugodi{nja: 100 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->