Professional Documents
Culture Documents
Na osnovu lana 24. stav 1. taka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00 i 14/02), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 22. 4. 2004. godine, donosi
ZAKON
O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuje se obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja, osnivanje, organizacija i finansiranje osnovne kole, prava i obaveze uenika i njihovih roditeljastaratelja, upravne strukture osnovnih kola i procedure izbora nastavnika i drugih zaposlenika u koli, status nastavnika i drugih zaposlenika kole, struni razvoj i nadzor nad radom nastavnika i druga pitanja od znaaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja. Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za lica u mukom rodu su neutralni i odnose se na muka i enska lica.
Svrha obrazovanja lan 2. Svrha osnovnog odgoja i obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fiziki, moralni i drutveni razvoj pojedinca, u skladu sa njegovim mogunostima i sposobnostima, doprinese stvaranju drutva zasnovanog na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava i unapreenju ivotnog standarda graana. Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog drutvenog interesa.
Opti ciljevi obrazovanja lan 3. Opti ciljevi osnovnog odgoja i obrazovanja proizilaze iz opteprihvaenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog drutva, te vlastitih vrijednosti sistema zasnovanog na specifinostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje ive na podruju Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Opti ciljevi obrazovanja su: - omoguavanje pristupa izvorima znanja kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ivi; - osiguravanje optimalnog razvoja za svako lice ukljuujui i one s posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogunostima i mentalnim i fizikim sposobnostima; -promocija potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, ipriprema svakog lica za ivot u drutvu koje potuje principe demokratije i vladavine zakona; -razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini,vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na nain primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajui ih i uvaavajui druge i drugaije; - osiguranje jednakih mogunosti za obrazovanje i mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodini status, vjeroispovijest, psihofizike i druge line osobine; -postizanje kvalitetnog obrazovanja za graane; -postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati nameunarodnom, odnosno evropskom nivou, koji osiguravaju ukljuivanje i nastavak kolovanja u evropskom obrazovnom sistemu; - sticanje i razvijanje svijesti o potrebi uvanja zdravlja i zatite prirode i ovjekove sredine; - sticanje osnovnih saznanja i navika lijepog ponaanja i razvijanje sposobnosti i kulture komunikacije; -podsticanje cjeloivotnog uenja; -promocija ekonomskog razvoja; -ukljuivanje u proces evropskih integracija.
1/29
2/29
3/29
4/29
lan 17. Osnovna kola brie se iz Registra kada prestane da ispunjava uslove propisane ovim zakonom. Blii propis o postupku utvrivanja uslova za upis u Registar, trokovima postupka, sadraju i nainu voenja Registra i brisanju iz Registra, donosi ministar. lan 18. Osnovna kola ima status pravnog lica. Osnovna kola moe vriti statusne promjene. Odluku o statusnim promjenama osnovne kole donosi osniva. lan 19. Ministarstvo, na prijedlog opinskog vijea, utvruje kolsko podruje sa kojeg je redovna osnovna kola obavezna da primi kolske obveznike. Svi uenici u dobi obaveznog pohaanja nastave upisuju se u kolu na kolskom podruju na kojem imaju mjesto prebivalita, odnosno kolu koja je najblia njihovom mjestu stanovanja. U izuzetnim sluajevima, Ministarstvo moe na zahtjev roditelja dijete izuzeti od obaveze pohaanja kole iz stava 2. ovog lana, ako je to potrebno da bi se zatitila prava djeteta i ako se nae da je to u najboljem interesu djeteta, ako postoje prostorne mogunosti kole. Osnovna kola moe na svom kolskom podruju organizovati podrune kole sa jednim ili vie odjeljenja, u skladu sa Pedagokim standardima. Osnovna kola koja nema status javne ustanove upisuje kolske obveznike na osnovu ugovora s roditeljima kolskih obveznika nezavisno o kolskom podruju, o emu je obavezna izvijestiti osnovnu kolu sa ijeg su kolskog podruja upisani uenici. lan 20. Kada uenik promijeni prebivalite, osnovna kola u novom mjestu prebivalita duna je upisati uenika na osnovu pisanog akta - prijevodnice, koja se dostavlja slubenim putem. Uenik koji se obrazovao u drugom kantonu odnosno entitetu upisuje se i nastavlja obrazovanje pod istim uslovima kao i uenik u Kantonu. U spornim sluajevima, o nainu upisa i nastavljanja obrazovanja, odluuje Ministarstvo. Uenik koji se obrazovao u inozemstvu uslovno se upisuje, dok se u Ministarstvu ne izvri ekvivalencija dokumenata o njegovom obrazovanju. U postupku ekvivalencije, ueniku se ne moe utvrditi obaveza polaganja dopunskih ispita.
5/29
III - PRAVA I OBAVEZE RODITELJA lan 24. Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece. Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj osnovnoj koli. Privatne kole, u pogledu uslova i procedura, osiguravaju jednake mogunosti za upis svim uenicima. U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograniiti prava svoje djece da imaju pristup i uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima. Svoje pravo na izbor osnovne kole, roditelji ne mogu ostvarivati na nain kojim se promoviu predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi, kao i na nain protivan ovom zakonu. 6/29
IV - ULOGA I OBAVEZE KOLE lan 26. kola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruenju koje razvija motivaciju za sticanje znanja koje potuje i podrava individualnost svakog uenika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest, koje je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav oblik zastraivanja, zlostavljanja, fizikog kanjavanja, vrijeanja, poniavanja, degradiranja ili tete po zdravlje, ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih sredstava. lan 27. kola ne smije vriti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom ueu u obrazovnom procesu na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga to su djeca sa posebnim potrebama ili na bilo kojoj drugoj osnovi. Osniva osnovne kole, zajedno sa osnovnom kolom, osigurava funkcionalni smjetaj i prateu infrastrukturu za nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu djeci s posebnim obrazovnim potrebama, mladima i odraslima. lan 28. Osnovna kola promovie jednake mogunosti za sve svoje uenike, nastavnike i ostale zaposlenike, uvaavajui i promoviui istovremeno i pravo na razliitosti meu njima. U tom cilju, osnovna kola, promovie i podrava razvoj graanskih inicijativa kod uenika i uz saglasnost Ministarstva, utvruje i provodi vlastite programe koji podravaju i njeguju razliite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih uenika i zaposlenika. lan 29. Osnovna kola promovie i razvija stalno i dinamino partnerstvo kole, roditelja i sredine u kojoj ive, u svim pitanjima od znaaja i interesa za ostvarivanje funkcije kole i potreba uenika. Osnovna kola, roditelji, uenici i lokalna zajednica naroito, promoviu i provode programe zajednikog i organizovanog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, borbi protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, puenja i maloljetnike delikvencije, te svih drugih pojava koje ugroavaju zdravlje i ivot uenika.
V - AUTONOMIJA KOLE lan 30. U osnovnoj koli je zabranjeno organizovanje i djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka. U prostorije osnovne kole je zabranjen pristup i boravak naoruanih lica, bez prethodnog odobrenja direktora kole. Osnovna kola ima odgovarajui stepen autonomije, u skladu sa vaeim propisima, a naroito u pogledu zapoljavanja nastavnog, strunog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika i strunih saradnika. Osnovna kola potuje slobodu i kreativnost nastavnika da izvode nastavu na nain koji obezbjeuje efikasnost u ostvarivanju planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i primjena novih metoda rada u nastavnom procesu. Osnovna kola kroz samoevaluaciju i eksternu evaluaciju prua dokaze o efikasnosti rada nastavnika u koli.
7/29
lan 38. Osnovna kola duna je da u toku kolske godine ostvari nastavni plan i program, odnosno godinji fond nastavnih asova. Ako se utvrdi da osnovna kola nije ostvarila u okviru predvienog broja nastavnih dana godinji fond nastavnih asova, mora produiti nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih asova. lan 39. Osnovna kola ne smije prekidati odgojno-obrazovni rad u toku polugodita, odnosno kolske godine, izuzev uslijed elementarnih nepogoda, epidemije zarazne bolesti i drugih posebno opravdanih razloga, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Ministarstvo moe odobriti, u zavisnosti od klimatskih ili drugih uslova, produetak zimskog odmora najdue jednu radnu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond nastavnih asova, predvien nastavnim planom i programom i realizovani programski sadraji. Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike osnovnih kola na podruju Kantona je, u pravilu istovremeno i regulie se kolskim kalendarom. 9/29
lan 50. Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na trajanje kolovanja kako je propisano lanom 6. ovog zakona. kola je odgovorna za omoguavanje sticanja osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Opis posebnih obrazovnih potreba, cilj i opi plan zadovoljenja obrazovnih potreba, utvruje kola u saradnji sa roditeljima uenika, a na osnovu nalaza komisije iz lana 49. ovog zakona. kola moe, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, angaovati nastavnike i strune saradnike radi realizacije posebnih programa osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama, u skladu sa stavom 3. ovog lana, imaju pravo na individualni nastavni plan i program, kojim se utvruju aktivnosti i ciljevi obrazovnih potreba uenika. Blii propis o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama donosi ministar Roditelji svakog polugodita dobijaju pismeni izvjetaj, kojim se opisuju postignuti rezultati uenika u odnosu na ciljeve iz plana zadovoljenja obrazovnih potreba. lan 51. Ustanove koje obrazuju djecu sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budetska sredstva da bi se pokrili trokovi posebnog programa ili da bi se kolsko okruenje prilagodilo fizikim potrebama uenika. lan 52. U realizaciji posebnih programa iz lana 48. ovog zakona, redovna kola moe ostvariti saradnju sa specijalnom kolom radi edukacije nastavnika putem seminara, obuke na radnom mjestu u kraim ili duim periodima, pojedinanim instrukcijama i drugim aktivnostima koje za cilj imaju da pomognu redovnim kolama u obrazovanju uenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Osnovno obrazovanje odraslih lan 53. Lica starija od 15 godina koja ne pohaaju redovno osnovnu kolu (u daljem tekstu: odrasli), mogu osnovno obrazovanje sticati po nastavnom planu i programu za odrasle. Nastavni plan i program za odrasle donosi Ministarstvo uz saglasnost Agencije za nastavne planove i programe. Nastavnim planom i programom za odrasle utvruju se ciljevi, zadaci, sadraj i trajanje obrazovanja, sedmini i godinji fond asova i drugi oblici obrazovnog rada, kao i nain i oblik izvoenja nastave. Osnovno obrazovanje odrasli mogu stei pohaanjem nastave ili polaganjem ispita. Vrijeme upisa ili prijave za ispite odreuje kolski odbor. Redovna osnovna kola podnosi osnivau izvjetaj o upisu odraslih najkasnije deset dana nakon poetka nastave. Finansijska sredstva potrebna za odravanje nastave i polaganje ispita osiguravaju kandidati stariji od 18 godina koji stiu obrazovanje ili drugo pravno ili fiziko lice za ije potrebe se vri obrazovanje, u skladu sa propisima koje donosi ministar. Finansijska sredstva potrebna za odravanje nastave i polaganje ispita za kandidate mlae od 18 godina 12/29
16/29
lan 73. Osnovna kola je obavezna osigurati da zaposlenici kole izvre ljekarski pregled najkasnije do 30. septembra tekue kolske godine. Osnovna kola je obavezna osigurati da zaposlenici kole izvre sistematski pregled najmanje jednom u etiri godine u skladu sa kolektivnim ugovorom. Trokovi ljekarskog i sistematskog pregleda padaju na teret osnivaa. Lica koja boluju od zarazne ili duevne bolesti ne mogu raditi u osnovnoj koli. Lice koje je pravosnanom presudom osueno za krivino djelo koje, obzirom na prirodu krivinog djela, to lice ini nepodobnim za rad sa djecom, nee biti izabrano za nastavnika odnosno zaposlenika kole. Zaposlenici osnovne kole koji na osnovu spola vre diskriminaciju, odnosno nasilje, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje podlijeu kaznenim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik obolio od zarazne ili duevne bolesti ili ima ozbiljne psihike poremeaje, utvrene od strane nadlene zdravstvene ustanove, bie osloboen izvoenja nastave, odnosno obavljanja poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom do izljeenja. lan 73a. U sluaju osnovane sumnje da je zaposleniku kole psihofiziko zdravlje narueno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, direktor kole moe donijeti odluku o upuivanju zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti. Na odluku o upuivanju zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti nezadovoljni zaposlenik ima pravo podnijeti albu kolskom odboru. Odluka kolskog odbora po podnesenoj albi je konana. Zaposlenik je obavezan na osnovu konane odluke kolskog odbora podvrgnuti se ocjeni radne sposobnosti. Trokovi vezani za ocjenu radne sposobnosti padaju na teret kole. Zaposlenik koji odbije izvriti odluku iz stava 4. ovog lana, ini povredu radne obaveze. Ako se ocjenom radne sposobnosti ovlatene ustanove utvrdi da zaposlenik nije u mogunosti uredno izvravati obaveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno naruenog psihofizikog zdravlja, ponudit e mu se odgovarajui poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti, ako za to postoje uslovi. lan 73b. Za rad sa djecom nepodoban je zaposlenik kole koji je pravosnanom presudom osuen na kaznu zatvora za krivino djelo protiv ustavnog poretka, protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv ivota i tijela, protiv dostojanstva lica i morala, protiv braka i porodice, protiv slubene i druge odgovorne dunosti osim ako je nastupila rehabilitacija po posebnom zakonu.
17/29
18/29
lan 80. Nastavnik moe izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako nastavniko vijee, Pedagoki zavod ili inspekcija za obrazovanje, utvrde da nastavnik ne izvrava svoje obaveze u skladu sa nastavnim planom i programom, ovim zakonom, drugim propisima i pravilima kole. Lice iz prethodnog stava ovog lana moe uputiti zahtjev ministru za povratak u nastavu. Ministar moe dozvoliti povratak tog lica u nastavu uzevi u obzir relevantne injenice navedene u zahtjevu. lan 81. U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredno odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli, iz lana 80. stav 1., nastavnik se moe rasporediti na druge poslove, odnosno radne zadatke koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi. Kada nastavnik kome je prestalo pravo da izvodi nastavu ne bude rasporeen na druge poslove, otkazuje mu se ugovor o radu, s tim da ima pravo na otkazni rok u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja. Radno-pravni status zaposlenika za ijim radom je prestala potreba, rjeava se u skladu sa odredbama Zakona o radu, ovim zakonom i programom zbrinjavanja vika zaposlenika.
IX - STRUNI NADZOR I NADZOR NAD ZAKONITOU RADA lan 82. Struni nadzor se vri nad radom, organizacijom, izvoenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, radom nastavnika, strunih saradnika i saradnika u svim osnovnim kolama radi kontinuiranog unapreenja odgojno-obrazovnog rada, a u cilju provjere da li uenici dostiu standarde uspjeha koje utvrdi Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Struni nadzor, pored ostalog, obuhvata: -praenje primjene nastavnih planova i programa, odnosnociljeva i zadataka, sadraja, obima, oblika, metoda i postupaka odgojno-obrazovnog rada, -praenje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika unastavi, kao i rada direktora osnovne kole, -pruanje strune pomoi u planiranju, programiranju iorganizovanju odgojno-obrazovnog rada, Osnovna kola duna je omoguiti nesmetano obavljanje strunog nadzora i uvid u dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u koli. 19/29
20/29
21/29
25/29
28/29
29/29