You are on page 1of 3

N

epotpisivanje OKU poslodavcima proizvodi oteano sprovoenje

otkaza ugovora o radu i novanih kazni Nepostojanje Opteg kolektivnog ugovora (OKU), koji nije na snazi od 30. septembra 2012. godine, prouzrokovalo je brojne probleme privrednicima i zaposlenima, i teta je to nakom viemjesenog rada socijalni partneri nijesu potpisali novi akt, ocijenio je predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrovi. On navodi da prekovremeni rad mora da se plati, ali, i pored te injenice, ukoliko nije regulisan granskim ili kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili ugovorom o radu, nema utvrenog obaveznog procenta poveanja zarade po tom osnovu. Slina je situacija i sa pravom na plaeno i neplaeno odsustvo, uveanjem dana godinjeg odmora, gdje, ukoliko ta pitanja nisu regulisana granskim, kolektivnim kod poslodavca ili ugovorom o radu, zaposleni ima samo obim prava utvren Zakonom o radu. Takoe, prema starom OKU-u pravo na isplatu otpremnine prilikom odlaska u penziju bilo je regulisano u iznosu od dvije minimalne zarade, dok je predlogom novog OKU-a poveano na tri minimalne zarade. Kako OKU u ovom trenutku ne postoji, zaposleni nemaju pravo na takvo primanje. Takoe, u predlogu novog OKU-a veoma su dobro bili definisani i uslovi za rad sindikata. Meutim, i to pitanje je sada problematino. Posledice nepotpisivanja OKU-a po poslodavce su oteano sprovoenje otkaza ugovora o radu i novanih kazni, jer je na OKU i druge nivoe kolektivnih ugovora prenijeto blie definisanje razloga za otkaz ugovora o radu od strane poslodavca, ponaanja zaposlenog zbog kojih isti ne moe da nastavi rad kod poslodavca, disciplinski postupak, teih i lakih povreda radnih obaveza kae Mitrovi za Dan. Radnici u Crnoj Gori ve 10 mjeseci ne mogu raunati na iri spektar prava, koja se, prije svega, odnose na pitanje zarade, minulog rada, otpremnina, duine godinjeg odmora i jednokratne novane pomoi, a sve zbog nepostojanja OKU-a. Naime, taj akt je prestao da vai u septembru, a novi nije potpisan ni nakon viemjesenih pregovora Vlade, sindikata i poslodavaca, i to zbog Saveza sindikata Crne Gore (SSCG), koji je svaki put minirao potpisivanje tog akta. Zaposleni jedinu zatitu imaju u Zakonu o radu, kojim je, meutim, propisano da e pojedina

prava biti regulisana kroz donoenje OKU-a. Uz to, svaki ugovor o radu poziva se na taj dokument i prava koja proizilaze iz njega, a ona vie ne vae, s im su saglasni Vlada, Unija poslodavaca i Unija slobodnih sindikata, dok iz SSCG tvrde da stari OKU vai i da je van snage samo jedan njegov aneks. Mitrovi podsjea da su poslodavci inicirali da se umjesto donoenja OKU izmijeni Zakon o radu, kako bi se u njega inkorporirala prava iz radnikog ustava. Predlogom OKU-a bila su veoma precizno definisana vana pitanja ureenja odnosa izmeu poslodavaca i zaposlenih, kao to je pitanje uveanja zarade po osnovu prekovremenog, nonog i rada za vrijeme dravnih i vjerskih praznika, plaenog i neplaenog odsustva, probnog rada i pripravnikog staa, aneksa ugovora o radu, naknade zarada, ostalih primanja i naknada uveanih trokova zaposlenih i otpremnine prilikom odlaska u penziju. Smatram da je teta to taj dokument nije potpisan, jer je u njegovu izradu uloeno mnogo truda istakao je Mitrovi. M.S. U dravnim institucijama kre prava zaposlenih Mitrovi istie da je Zakon o radu u velikoj mjeri nedoreen, neusklaen i da je pojedine noreme veoma teko primijeniti u praksi. To je, kako kae, uz navedene probleme sa OKU-om, bio razlog to su inicirali hitne izmjene tog akta. U javnosti je, a naroito od strane sindikata i nadlenih organa uprave zaduenih za kontrolu poslovanja privrednih subjekata, nekako uvijek akcenat na poslodavce iz privatnog sektora kada se radi o nepotovanju prava iz radnih odnosa. Meutim, iskustva iz rada Agencije za mirno rjeavanje radnih sporova pokazuju da se toj instituciji najvie ale zaposleni u dravnim organima i institucijama. U tim sporovima radi se o povredama prava zaposlenih po osnovu prekovremenog, nonog i rada za vrijeme dravnih i vjerskih praznika, onemoguavanje korienja godinjeg odmora Posebno je simptomatina zloupotreba ugovora o djelu, koji je isti obligacioni odnos, i na taj nain izbjegavanje zakljuivanja ugovora o radu. Ugovor o djelu ne moe biti zakljuen za one poslove koji predstavljaju osnovnu djelatnost poslodavca, a koristei taj institut suprotno zakonu, mnogi dravni organi su angaovali

zaposlene na jako dug period, sa prekidima ak i do 10 godina kae Mitrovi. On kae da se za ovakve i sline prekraje poslodavcima iz privatnog sektora izriu drakonske kazne, pa i od strane upravo onih organa koji sami ne potuju propise upravo u onom dijelu u kom vre nadzor kod privrednih subjekata.

You might also like