P. 1
Sigurnosne i Mirovne Studije Sigurnosne i Mirovne Studije

Sigurnosne i Mirovne Studije Sigurnosne i Mirovne Studije

|Views: 136|Likes:
Published by Anto Josipović
Sigurnosne i Mirovne Studije Sigurnosne i Mirovne Studije
Sigurnosne i Mirovne Studije Sigurnosne i Mirovne Studije

More info:

Published by: Anto Josipović on Aug 06, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/26/2013

pdf

text

original

SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE

Sigurosne i mirovne studije

Nastavni plan master studija Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija
Sedmi semestar Civilno društvo Mirovne operacije Politike i strategije nacionalne sigurnosti Pedagogija Psihologija Osmi semestar Nauka o miru Demokratska kontrola sistema sigurnosti Proliferacija, razoruţanje i zabranjena oruţja Terorizam i savremeni svijet Izborni predmet Deveti semestar Zaštita i spašavanje Rodne studije i mir MeĊunarodna zajednica i upravljanje konfliktima Prevencija društvenih konflikata Metodika nastave Deseti semestar Projektovanje nauĉnih istraţivanja u oblasti sigurnosti i mira Prijava, izrada i odbrana magistarskog rada 3+3 5 30 25 UKUPNO ECTS 120 3+1 3+1 3+1 3+1 3+1 6 6 6 6 6 30 3+1 3+1 3+1 3+1 6 6 6 6 6 30 Predavanje vježbe 3+1 3+1 3+1 3+1 3+1 ECTS 6 6 6 6 6 30 Ukupno ECTS

Izborni predmeti: 1. Izborne predmete studenti biraju sa drugih odsjeka Fakulteta politiĉkih nauka na nivou master studija

2

) . nastanak i razvoj civilnog društva . identiteti) .Privatno i javno .seminari iz literature. kao i borbom politiĉkih subjekata za javni prostor i pozicioniranje unutar njega. 2. b/h/s .interaktivno uĉenje u grupi – grupni rad i prezentacije. profesionalizam. Obavezan 6 30 sati predavanja. 2007). Javne vrline (Beograd: Libertas. (Beograd: Filip Višnjić. . Civilno društvo. 2004). . odgovornost.Modeli graĊanskog društva (otvoreno i riziĉno društvo. D (7).interaktivna predavanja.GraĊanske vrline (solidarnost. . Civilno društvo i demokratija (Beograd: Politeia..Savremeni koncepti civilnog društva . A (10).prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa pouĉavanja.Civilno društvo i drţava . 3. Studenti će biti takoĊer upoznati s isprobanim i alternativnim modelima graĊanskog društva kroz eminentne interpretatore iz ove oblasti.CIVILNO DRUŠTVO Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Upoznavanje studenata s problematikom definiranja civilnog društva kao i njegovim savremenim kritikama. . 80 sati individualnog / grupnog rada. Studenti će imati teorijske uvide u savremene polemike u vezi distinkcije izmeĊu civilnog društva i drţave (odnos privatno i javnog).procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i završna provjera znanja. Godina Semestar Ishodi učenja Sadržaj IV VII Student će moći kritiĉki problematizirati i prepoznavanati diskriminatorne i autoritarne prakse.Definiranje pojma. 2003). nudeći svoje vlastite doprinose u znanstvenim i prakseološkim alternativnim pravcima jaĉanja pluralizma civilnog društva. . Dţon Kin.Civilno društvo u BiH kontekstu .izrada samostalnog ili grupnog pismenog rada i usmena prezentacija. B (9). E (6). tolerancija. C (8).kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Cilj je kod studenata razviti senzibilitet i emancipatorsku imaginaciju koja će im omogućiti da detektiraju diskriminatorne i autoritarne prakse i nude alternativne pravce u jaĉanju pluralizma graĊanskog društva. Fx (5/6). 15 sati vjeţbi. Viktorija Kampas. F (5) Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: 1. 3 . dobro obrazovanje. . .Civilno društvo i konflikti . Vukašin Pavlović.samoevaluacija profesora..

C (8). njihova organizacija i zadaće u pogledu oĉuvanja mira u svijetu . kako u samoj Bosni i Hercegovini. vrste i njihove perspektive . od njihova formiranja do danas.generisati zajedniĉke karakteristike i uslove u kojima se mirovne operacije realiziraju . sila i njena uloga u meĊunarodnim odnosima .Rat i mir. D (7). E (6).samostalna priprema studije sluĉaj Obavezan za studente Odsjeka sigurnosti – smjer Sigurnosti i smjer Mirovne studije. uloge velikih sila i drugih meĊunarodnih faktora u oĉuvanju mira u svijetu.razumjeti širi meĊunarodno-pravni i geopolitiĉki kontekst u kojem otpoĉinju i odvijaju se mirovne operacije .Ideje o svjetskom miru .Pravni okvir Ujedinjenih nacija.Mirovne operacije do devedesetih godina XX stoljeća i poslije – uloga pojedinih regionalnih organizacija u njima .Oblici meĊunarodnog organiziranja i djelovanja u meĊunarodnim konfliktima . Godina Semestar Ishodi učenja IV VII Student će moći: . B (9).Liga naroda i Ujedinjene nacije . tako i u regionu Zapadnog Balkana / Jugoistoĉne Evrope . uvjeti. F (5) 4 . uvjeta za mirovne operacije.MIROVNE OPERACIJE Odgovorni nastavnik: Cilj modula: Komparativno izuĉavanje mirovnih procesa i mirovnih operacija Organizacije Ujedinjenih nacija.eksterna evaluacija A (10).procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i završna provjera znanja .Mirovne operacije.kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata . demokratija i ljudska prava 6 30 sati predavanja b/h/s .Mirovne operacije na Balkanu .Mirovne operacije u Bosni i Hercegovini i njihovi dometi interaktivna predavanja interaktivno uĉenje u grupi – radionica seminari iz literature te studije sluĉaja Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje .adekvatnije razumjeti mirovnu operaciju u Bosni i Hercegovini i njenu vezu sa budućim dešavanjima.samoevaluacija predavaĉa . Fx (5/6).prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa pouĉavanja .

2003 2.-1996. BiH od Vens-Ovenovog plan do Dejtonskog sporazuma (1991. Izet Beridan. Vladimir Đuro Degan. 2002. Kasim Begić. MeĊunarodno pravo. 6. Prevencija konflikata u meĊunarodnim odnosima. Bosanska knjiga. 1996. Travnik. 2000. Geopolitika kao sudbina. Sarajevo.Literatura: 1.). Mirovne operacije Organizacije Ujedinjenih nacija. Sarajevo. 5 . Muhamed Smajić. FMO. Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci. Sarajevo. KZB Preporod. 5. 3. Konflikti. 4. 2003. 2007. Sarajevo. Nerzuk Ćurak. FPN. Rijeka. Kenan Dautović. FPN.

B (9). Samoevaluacija odgovornog profesora i profesora u nastavi Procjena znanja studenata. regionalnom i globalnom pl anu u tokovima novog svjetskog poretka i globalizacije Godina IV Semestar VII Ishodi učenja kontinuirano praćenje rada studenata u svim oblicima nastavnog rada Sadržaj Prvi dio: Opšta razmatranja o politici i strategiji nacionalne sigurnosti Teorije politika i strategija u memoriji znanja Pojam politike i strategije Teorija politiĉkih sistema i strategije Odnos politike i strategije Odnos politike. U ovom kontekstu naglasiti njihov meĊusobni odnos kao i uticaj politike na strategiju sigurnosti ali i strategije sigurnosti na politiĉka kretanja na nacionalnom. izlaganje. diskusija Kontinuirano praćenje rada studenata u svim oblicima nastavnog rada Obavezan 6 3+1 b/h/s Razgovor sa studentima i evidentiranje njihovih mišljenja o kvalitetu modula. D (7). E (6). C (8).POLITIKE I STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI Odgovorni nastavnik: Cilj modula: Produbiti i proširiti opšta i posebna znanja o politikama i strategijama nacionalne sigurnosti. vrednovanje pisanih radnji i priprema za završnu verifikaciju znanja. A (10). ekonomije i strategije Drugi dio: Sigurnosne politike i strategije Teorijske osnove strategije nacionalne sigurnosti Pojam strategije nacionalne sigurnosti Društvena i nauĉna ishodišta strategije nacionalne sigurnosti Osnovna koncepcijska odreĊenja strategije nacionalne sigurnosti Sadrţaj strategije nacionalne sigurnosti Modeli izrade i primjene strategije nacionalne sigurnosti Treći dio: Savremene globalne strategije sigurnosti Pojam i sadrţaj strategije drţave Strategija i geopolitika Strategije instrument uspostavljanja dominacije krajem XX vijeka i poĉetkom XXI vijeka Strategija paradijastola globalizacije Strategija posibilizma globalnih alijansi sigurnosti -interaktivna nastava -grupni rad na prouĉavanju i analizi tekstova -seminarski rad. Fx (5/6). F (5) Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje 6 .

Zagreb. Teorija strategije. Bijela kuća. London Barry Buzan: People States & Fear. 1995) Sorensen Georg: Individual Security and Nacional Security: The State Remains the Principal Problem. Tatalović. V. An Agenda for International security in the Post Cold War Era. Sarajevo. FPZ. 1991 Zbigniew Brzezinski: Velika šahovska ploĉa: Ameriĉka nadmoć i njeni geostrategijski imperativi. December 1996 Grizold. (From the Modern State to Cosmopoliten governance. Konflikti.Literatura: Colin S. Zagreb 1998 Slavko Kulić: Strategija nasilja kao strategija razvoja Jagoš Dujović. Zagreb. 1995 Strategija nacionalne sigurnosti za novo stoljeće (SAD). Stanford. Colorado. Zagreb 1999 Zbigniew Brzezinski. Cvrtila: Savremeni sistemi nacionalne sigurnosti. Security Dialoge. 1999 7 . FPN. Vol. 1998. Izvan kontrole. 3-4/2000 Radovan Vukadinović: MeĊunarodni politiĉki odnosi. S. No4. 27. 2003 David Held: Democracy and the global order. Gray: Explorations in strategy/1996. 2002 Beridan Izet. Odbrana (s. 2005 Nacionalna strategija sigurnosti za novo stoleće. 137 -237) br. Sarajevo. FPN. California.

multikulturalnost i razumijevanje meĊu ljudima. obrazovanje i nastava.Seminari iz literature i prezentacije . sistematski graditi lik savremenog odgajatelja i pomagati studentima u razumijevanju i razvoju njihove vlastite liĉnosti . 15 sati vjeţbi. . Svi studenti su obavezni uĉestvovati u realiziranju najmanje jednog grupnog istraţivaĉkog zadatka.promovirati demokratske vrijednosti . Razvojne karakteristike ĉovjeka: podruĉja razvoja liĉnosti (kognitivno. potrebu za samouĉenjem i vlastitim razvojem.Izrada samostalnog ili timskog pisanog rada i usmena prezentacija obavezan 6 2+1 (30 sati predavanja. voljno). odgoj i obrazovanje u budućnosti. poticati i promovirati samostalnost u radu studenata. razumijevanje i uvaţavanje individualnih razvojnih potreba. analiziranje. vanškolski odgoj i odgoj u slobodnom vremenu. Globalizacija i individualizacija odgoja/pouĉavanja: problemi i izazovi savremenog doba i odgoj. odgoj.usvaja znanje . ili najmanje 80% ĉasova. obitelji i lokalne zajednice. Pijaţe. operativno uĉenje. budućih nastavnika pretpostavke za razumijevanje. kultura i odgoj. .90 sati samostalnog rada) b/h/s Završni ispit se sastoji od pismenog rada. Profesija odgajatelja-nastavnika:ja kao budući odgajatelj/nastavnik/. ĉije rezultate treba da prezentiraju 8 Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija . emocionalno.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Metodika odgojnog rada: naĉela i metode odgojnog rada. obrazovni sistemi drugih zemalja. uĉenik i uĉenje. znanje i saznavanje.kako kreira znanje. predškolski odgoj.Psihopedagoške zakonitosti procesa uĉenja i odgajanja: uĉenje uslovljavanjem. poticati i pomagati razvoj kritiĉkog mišljenja u analiziranju odgojne prakse kod nas i u svijetu. Bruner.afirmirati raznovrsnost.Interaktivno predavanje . tj. moć i granice odgajanja /optimizam ili pesimizam u odgoju/. promjena poloţaja uĉenika u procesu nastave. uĉitelj i pouĉavanje. unapreĊenje i inoviranje odgojne prakse. upravljanje i finansiranje škole i školski menadţment. Kolberg. Erikson. riziĉne grupe uĉenika i odgojni rad.Ĉovjek znanje i odgoj: ĉovjekova uroĊena potreba za usvajanjem znanja i za “stvaranjem” znanja.PEDAGOGIJA Godina Semestar Ishodi učenja IV VII Usvajanjem teorijskih znanja iz pedagoške znanosti stvarati kod studenata. kognitivno uĉenje. Osnove znanosti o odgoju / osnove pedagogije/:historijski razvoj znanosti o odgoju /najznaĉajniji pedagozi/.uvaţavanje i poštovanje odgajanika. U toku nastave obavezno je redovno prisustvo. uĉenje po modelu. Blum). odgoj i obrazovanje uĉenika s posebnim potrebama. Svaki student je duţan napisati jedan esej ili jedno saopštenje na neku od tema koje su naznaĉene u programu. Faktori odgojno-obrazovnog djelovanja: porodiĉni odgoj. društvo. Vigotski.Uĉenik/Student/Polaznik: raznovrsnost meĊu uĉenicima/polaznicima. teorije o psihiĉkom razvoju ĉovjeka i njihov utjecaj na odgoj (Frojd. škola i školovanje. školski odgoj. nauĉno istraţivaĉke metode. Škola i školski sistem: struktura odgojno-obrazovnog i školskog sistema u BiH. partnerstvo škole. testa znanja koji se boduje prema utvrĊenim kriterijumima.osnovni pojmovi u pedagogiji. odgojne s trategije u prevazilaţenju netrpeljivosti i netolerancije.kako ĉovjek uĉi . Bronfenbrener.

Ocjenjivanje na ĉasovima vjeţbi. F (5) Literatura: Giesecke H. Školska knjiga. "Didaktiĉki putokazi" i "Prosvjetni list" 9 . Zagreb 1996. Fx (5/6). A (10). Bratanić M. E (6). D (7). Educa. Educa. Zagreb. Gudjons. 1995. Zagreb. Zagreb.Temeljna znanja. H.: Pedagogija . B (9).: Uvod u pedagogiju. Sveuĉilišna naklada. Bratanić M.: Paradoks odgoja. "Obrazovanje odraslih".: Mikropedagogija. O temama za esej ili saopštenja.: Pedagogija. 1993. te o definiranju zadataka za grupni rad studenti se dogovaraju s predmetnim nastavnikom. C (8). 1994. Vukasović A. Zagreb. 1993. Ĉasopisi: "Naša škola".

(1998). Ĉovjekov psihiĉki razvoj. Godina IV Semestar VII Ishodi učenja Student će moći: . I. Šiber. R. M. I. Liĉnost. Vasta. F (5) Ocjenjivanje Obvezna literatura: Rathus. C (8). Zagreb. Miller. etiĉka naĉela istraţivanja u psihologiji. Socijalne osnove doţivljavanja i ponašanja. Ĉudina-Obradović. B.procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i završna provjera znanja . B (9).definirati i razumjeti baziĉne pojmove i procese psihologije . Školska knjiga.seminari iz literature Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija . 10 . S.teorijski izloţiti i kritiĉki analizirati fenomene i probleme koji su predmet psihologije . (2001). učenja .interaktivno uĉenje u grupi – grupni rad i prezentacije. Osnovni psihiĉki doţivljaji i zakonitosti razvoja (biološki i okolinski faktori razvoja).interaktivna predavanja poučavanja i . Prosvjeta.kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata . (155-228 str.razumjeti razvoj psihiĉkih procesa i ponašanja .. Psihologija..primjenjivati steĉeno znanje pri razlikovanju razliĉitih razvojnih faza i stupnja razvoja odreĊene psihiĉke pojave Sadržaj OdreĊenje psihologije. Haith. emocionalni. B. Zagreb. (1998) Djeĉja psihologija. V. Politiĉka psihologija. 1992 ili izdanje 2005. Školska knjiga. (2006). Metode . Temelji psihologije. (1991). S. Povijesni pregled. metodama i teorijama iz suvremene psihologije koji su nuţni za uĉinkovito razumijevanje i primjenu psihologijske znanosti. konativni i socijalni razvoj. Naklada Slap. Naklada Slap. Zagreb.. Uvod u psihologiju.prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa poduĉavanja . istraţivanjima. Kohlberg i drugi. S. metodologija istraţivanja u psihologiji (longitudinalni i transverzalni nacrti istraţivanja). E (6). B. Zagreb. (1994) Osnove opće i razvojne psihologije.PSIHOLOGIJA Odgovorni profesor: Cilj modula: Upoznavanje s temeljnim pojmovima. Šira literatura: Petz. Politiĉka kultura. razvojne i socijalne psihologije. J.procjena znanja studenata: polusemetralni (midterm) i završni ispit. Šverko. Obavezan 6 45 sati predavanja i 15 sati vjeţbi h/b/s . Ciljevi i problemi opće. Psihiĉki razvoj. Školska knjiga. Jastrebarsko. Biološke osnove doţivljavanja i ponašanja. Naklada Slap. Bronfenbrener. Zagreb. D (7). Erikson.) Psihologijski rjeĉnik. M.eksterna evaluacija A (10). Jastrebarsko Andrilović. kognitivni. Mali rjeĉnik iz psihologije – Osnovni pojmovi iz Petz. Fx (5/6).) Furlan. (2001). Najpoznati je teorije u psihologiji: E. (ur. Freud.samoevaluacija profesora . Jastrebarsko.

Uvod u disciplinu i njeno društveno i znanstveno porijeklo.) MeĊunarodne organizacije i istraţivanje mira Rat-nerat-mir Mirovni proces Filozofija mira Ideologija mirovnih formi u dvadesetom stoljeću Mirovne forme u dvadeset prvom stoljeću Distribucija politiĉke moći i konstitucionalni mir Medijsko pokrivanje mira Mirovno pregovaranje Nobelova nagrada za mir Zakljuĉna razmatranja o mogućnostima razvoja akademskih curriculuma iz irenologije Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. Pioniri u istraţivanju mira (Grotius.NAUKA O MIRU Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Student će: Ovladati kategorijalnim aparatom nauke o miru kroz teorijsku elaboraciju povijesnog razvoja discipline. Teorijske i praktiĉne pretpostavke razvoja nauke o miru. 11 . Steći afinitet za izgraĊivanje mirovne kulture sa posebnim akcentom na razvoj mirovne kulture u regiji Jugoistoĉna Evropa. Russell. Upoznati se sa razliĉitim organizacijama. Osposobiti se za interdisciplinarno razumijevanje mirovnih procesa u razliĉitim regionalnim krizama.. Osposobiti se za kritiĉko motrenje razliĉitih mirovnih formi kao otvorenih i zatvorenih ideoloških projekata. Pagvaški pokret. - Sadržaj - Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja - . institutima i mirovnim pokretima koji istraţuju i praktiĉno uĉestvuju u proizvodnji mira kao lokalnog i svjetskog dobra. Problemska pitanja i odgovori. Transformacija mirovnih studija u nauku o miru (od deskripcije ka analizi) Historijski razvoj teorijskog izuĉavanja mira u kontinentalnoj i anglosaksonskoj zajednici. Protokol seminara iz literature.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Galtung. Kroz prezentacijske vjeţbe upoznati dihotomiju nasilje-mir i steći pretpostavke za razumijevanje sukoba i aktivno mirovno posredovanje. Upoznati se sa suvremenim interpretacijama u istraţivanju mira..

u: Pravno-politiĉki spisi. Str. 26 -61. 131-137. Beograd. 2. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. Beograd.samoevaluacija . Obavezan 6 120 ( 60 sati PiV. 2. Polemos. 1999. Robert Kagan: O raju i moći. Politiĉka kultura. 6. B (9). 2003.Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja . sijeĉanj 2008. 5. Rat ili mir. Zagreb. 2000. Zagreb. Zagreb. Synopsis.Individualno i grupno debatiranje odreĊenog mirovnog problema.evaluacija modula A (10). Nerzuk Ćurak: Vjeĉni mir i Bosna kao ja i Ti: Postmodertno ĉitanje Kantovog republikanskog traktata. u: Obnova bosanskih utopija. 4. 2006. Immanuel Kant: Prema Vjeĉnom miru. Ĉasopis Geo. 12 . Ĉarobna knjiga. . F (5) 1.Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: . Amerika i Evropa u novom svetskom poretku. 60 sati individualni rad) . Biljana Vankovska Cvetkovska: Vojska i mir poslije hladnog rata: U potrazi za novom misijom vojske. br.Završni ispit. Sarajevo-Zagreb. Grupa autora: Svetska enciklopedija mira I-II. D (7). 3. temat u broju 1. E (6). Fx (5/6). 1998. str. C (8).

1957. 60 sati individualni rad) b/h/s/ . 1994. 3.Završni ispit obavezan 6 120 ( 60 sati PiV. Soroš. 2002.Specifiĉnosti civilno – vojnih odnosa u BiH .Oblici kontrole . 5. S. . Demokratska kontrola sektora sigurnosti. F (5) Literatura: 1.razumjevati osnovne pojmove koje definira ovaj predmet. Sarajevo. B (9). 2. C (8). Fx (5/6). Protokol seminara iz literature. 1990.OdreĊenje pojma „demokratska kontrola“ i „kontrola“ . 4.Vrste demokratske kontrole . Demokratija i ljudska prava (Zbornik radova).Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja . Osposobiti studente za samostalno prosuĊivanje i prouĉavanje politiĉkih sistema i oblika kontrole sistema sigurnosti u okviru njih. sarajevo.prepoznavati specifiĉnosti sistema sigurnosti BiH i pretpostavke za njegovu demokratsku kontrolu. 2003.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Sadržaj Metode poučavanja i Učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje . The Soldier and the State: The Theory and Politics of Civil-Military Relations.Pretpostavke za demokratsku kontrolu sistema sigurnostri u BiH Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. ABCeda demokratije. Problemska pitanja i odgovori. David: Modeli demokracije. Civitas.evaluacija modula A (10). . Zagreb: Školska knjiga. 6.OdreĊenje pojma sistem nacionalne sigurnosti . CSS. Dejtonski mirovni sporazum 7.Civilno – vojni odnosi . Sarajevo. E (6).prouĉavati i praviti distinkciju izmeĊu demokratskih i nedemokratskih reţima i njihovog odnosa spram sistema sigurnosti. D (7). .samoevaluacija . . Huntington. Held. Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine 13 .Pretpostavke za demokratsku kontrolu sistema sigurnosti .DEMOKRATSKA KONTROLA SISTEMA SIGURNOSTI Cilj modula: Studente upoznati sa temeljnim pojmovima vezanim za demokratsku kontrolu sistema sigurnosti. Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Studenti će moći: .

Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. F (5) obavezan Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Status 14 . Fx (5/6). Omogućiti studentima da steknu politiĉke. Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Studenti će moći: razluĉivati vrste naoruţanja . razoruţanja i zabranjenih oruţja u suvremenim meĊunarodnim odnosima. RAZORUŽANJE I ZABRANJENA ORUŽJA Cilj modula: Upoznati studente sa vaţnošću pitanja proliferacije. B (9). Protokol seminara iz literature. 6 120 ( 60 sati PiV. Pojam oruţja. 60 sati individualni rad) b/h/s samoevaluacija evaluacija modula A (10). proliferacije i razoruţanja. prepoznavati ulogu meĊunarodnih organizacija. pravne i druge pretpostavke za prouĉavanje pitanja proliferacije. proliferacije i razoruţanja. C (8). D (7). mjere za oĉuvanje mira i razoruţanje Konvencije i drugi ugovori iz podruĉja kontrole. njihovu moć i nemoć u reguliranju pitanja zabranjenih oruţja. Problemska pitanja i odgovori. Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja Završni ispit.PROLIFERACIJA. samostalno prouĉavati historiju meĊunarodnih odnosa sa stanovništva ugovora i sporazuma o naoruţanju. pa i na primjerima netom završenih balkanskih ratova. neproliferacije i zabrane oruţja OESS i kontrola Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. E (6). prouĉavati primjenu meĊunarodnih ugovora i konvencija o zabrani pojedinih vrsta oruţja. Konvencionalno naoruţanje Nekonvencionalno naoruţanje Oruţje za masovno uništavanje Zabranjena sredstva Neproliferacija oruţja Povelja Ujedinjenih nacija. zabranjenog oruţja. razoruţanja i zabranjenih oruţja.

Nacionalna i meĊunarodna sigurnost. 2. godine. 2007. NATO priruĉnik.538 stranica. godina. godine. 260 stranica. Vladimir-Đuro Degan: MeĊunarodno pravo i meĊunarodna sigurnost.10. Izvor: http://www.osce. 1999. Milenijska deklaracija Opće skupštine UN-a 15. Zagreb. Department for Disarmament Affairs. IAEA Safety Glossary: Terminology used in nuclear safety and radiation protection: 2007 edition. 436 stranica. Izet. 6.osce. Grizold. Ivo M. godina.org/item/13550.org/item/1538.osce. 12. OSCE Press and Public Information Section.LITERATURA: 1. 2006. Lisica. godina. godina.org/About/statute_text. FSC Support Unit.2007. Zagreb. Kodeks ponašanja o vojno-politiĉkim apektima sigurnosti. Interanational Atomic Energy Agency.org/item/2076. Conflict Prevention Centre. 14. godina. i Z. godine 23. Taylor M. 161 stranica. godina.html?ch=29. 128 stranica.osce. godine. Handbook of Best Practices on Small Arms and Light Weapons. 3. 145 stranica.. UN Department for Disarmament Affairs. OSCEBiH. godine. 2000. 24. datum pristupa: 22. Zagr eb. 15 . Politiĉka kultura. datum pristupa 1. 2006. Maastricht 2003. Izvor: http://www. 20. 13.2007. 5.org/item/17497. 8.10. Golden marketing.2007. godina. 2006. (ur). godina.10. OSCE Strategy to Address Threats to Security and Stability in the Twenty-First Century. 2006. 16 stranica. 17. 9.iaea.2007. 10. Ministarstvo civilnih poslova BiH-International Trust Fund. Beć. 1999. Pravni domašaj helsinškog Završnog akta. 4. Forum for Security Co-operation. Sarajevo. datum pristupa 17. Medium Term Strategy 2006–2011. 61 stranica. Beĉ. 7.osce. godina.osce. 2006. godine. 1996. 2007. 238 stranica. New York. Sporazum o sub-regionalnoj kontroli naoruţanja 22. 20 stranica.. godina. godina. OSCE Secretariat. i Horgan J. Beĉ. 2003.html. Forum for Security Co-operation. 20 stranica. Terzić: MeĊunarodni dokumenti o ljudskim pravima. godine. godina. The United nations Disarmament Yearbook 2006. “Svjetlost”. Tomić i Muharem Kreso: Leksikon sigurnosti. Tatalović i V. 475 stranica.html.10. IAEA Safeguards: Staying Ahead of the Game. datum pristupa 20.html. godina. Izvor: http://www. A. Sali. datum pristupa 1.org/item/4163. Interanational Atomic Energy Agency. S.org/item/22286. Izvor: http://www. godina. Istanbul. OSCE Document on stockpiles of conventional ammunition. Cvrtila: Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti. Izvor: http://www.10. Sarajevo. Beĉ. godine.10. Darvin: Upravljanje rizicima u planiranju protuminskih akcija. OSCE Handbook. Beridan. 2003. OSCE Document on Small Arms and Light Weapons. 18 strana. godine 21. 392 stranica. Menon. datum pristupa 1. 2007. Lodding. 2005. Terorizam u budućnosti.10. 18. Interanational Atomic Energy Agency. 1982. 19. godina . 11. Eleventh Meeting of the Ministerial Council.html. Statute of the IAEA. 185 stranica. Beĉ. 25 stranica. Sarajevo.. Bashar: Disarmament – A Basic Guide. Beĉ. Izvor : http://www. „DES“ Sarajevo. 2003.html.html.. 16. Charter for European Security. 2007. Pravni centar Fond otvoreno društvo BiH. Brussels. S. Izvor: http://www. godine. Sarajevo. 2006.2007. 2001. Jan and Bernardo Ribeiro: Non-proliferation of Nuclear Weapons & Nuclear Security: Overview of Safeguards Requirements or States with Limited Nuclear Material and Activities. Public Diplomacy Division NATO.2007. datum pristupa 20. S. 24 stranice. New York. Instrumenti Ustava Federacije BiH. 2007. godina. Interanational Atomic Energy Agency. Tatalović. 34 stranice. OSCE. 17 stranica.

. motivima Terorizma u savremenom svijetu. što će zavisiti od uvjeta utvrĊenog reţima polaganja.Terorizam kroz histroiju. -MeĊunarodno pravo i terorizam. Web stranica: http://www. -Objkti. vrstama. . politika i dr. -Vrste terorizma.osposobiti za rad u drţavnim organima koji se bave pitanjima sigurno stima i borbe protiv terorizma -Višeznaĉnost pojmova teror i terorizam.iaea. .Uspješnost studenata u savladavanju sadrţaja modula kontinuirano se prati tokom nastave i izraţava se odgovarajućim bodovima /Kreditima/. C (8).kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. seminari iz literature Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: .oscebih. E (6).Ideologija i terorizam. osnovnim pojmovima u vezi sa terorizmom i terorom (nasilje.Znanje studenata se provjerava jednim testom koji će se raditi na predavanjima. uzrocima. Praćenja uspješnosti nastave se i anketiranjem studenata pomoću odgovarajućih upitnika.Ispit se polaţe usmeno ili pismeno. . interaktivno uĉenje u grupi. D (7).25. A (10). F (5) 16 . -Uzroci terorizma. -Terorizam i savremeni svijet.ovladati osnovnim elementima kako definiranja tako i višeznaĉenja pojmova teorizam i teror . sredstva i posljedice teroristiĉkih aktivnosti.Nasilje i politika.izrada samostalnog pisemnog rada i usmena prezentacije.grupni rad i prezentacije rada. .org TERORIZAM I SAVREMENI SVIJET Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Studenti će moći: .org 27.org 26. 1 sat vjeţbi B/H/S .osce. interaktivna predavanja.ovladati osnovnim znanjima o historijatu. . Web stranica: http://www. Obaveza za Odsjek sigurnosnih i mirovnih studija 6 3 sata predavanja. Fx (5/6). B (9). -Drţavni teror. Web stranica: http://www. .) . što će 50% uticati na konaĉnu ocjenu koja se utvrĊuje na završnom ispitu.

Zbornik radova sa nauĉne konferencije FKN Sarajevo „Terorizam i savremeni konflikti“. 7. Aktualitet teroizma u BiH – identifikacija i ambijentalnost. 12. Sarajevo. 10. Terorizam. Zagreb. Vojin Dimitrijević. Beograd. Teror i terorizam-višeznaĉnost pojmova. Savremene kamikaze. Terorizam. DES.SrĊanović. 9. Mirsad Abazović. Dosje. CIP Podgorica. Zbornik radova sa nauĉne konferencije FKN Sarajevo „Terorizam i savremeni konflikti“. 4. Beograd. NIN Sveske. JP Sluţbeni list SRJ. 1978. Grafomark. Beograd. 2002. Savremeni terorizam. Semjuel Hantington. Sarajevo. Gloden marketing. 2. 1997. NIRO Knjiţevne novine. Beograd. Branislav R. Izet Beridan. Brus Hofman. 1998.1. meĊunarodni terorizam. Unutrašnji terorizam. 5. 13. 2002. Leksikon sigurnosti. 1978. 8. O terorizmu s kriviĉno-pravnog i drugih aspekata. Sarajevo. Terorizam danas. 17 . Beograd. 3. (terorizam iznutra). 2002. 2000. Zagreb. 2002. Christopher C. Sukob civilizacija. Milan Pašinski. Rusmir Tanović. Radoslav Gaĉinović. 6. Romanov Banja Luka. Beograd. Vojin Dimitrijević. Strahovlada. 2000. 2001. Beograd. Mirko Klarin. Harman. Narodna knjiga Alfa. 11. Grupa autora. 2000. 1997.

regionalnih i Euroatlantskih organizacija. godine. C (8). 4. Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti. -eksterna evaluacija A (10). London. 2007. Grizold A. planiranju. F (5) Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: l. -samoevaluacija profesora. Sarajevo.NATO i regionalnih organizacija. -Pozicija BiH u odnosu na drţave u okruţenju i integracija u EA sistem sigurnosti. Husejnbašić Ć. i dr. -RukovoĊenje i upravljanje sistemom zaštite i spašavanja. -Mogućnosti nacionalnih sistema sigurnosti da preveniraju. Switzerland. organizaciju i mogućnosti suprotstavljanja tim opasnostima. The limits of Civil defence i the USA. programiranju. NATO. -Izvori i vrste ugroţavanja ljudi i materijalnih dobara u društvu. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti. Britain and Soviet Union. The Cive.ZAŠTITA I SPAŠAVANJE Cilj modula: Na osnovu teorijsko-pravnih postavki razvoja sistema zaštite i spašavanja u svijetu (posebno u Europi) i Bosni i Hercegovini razvijati spoznaje o opasnostima prirodnog i antropološkog porijekla. Zagreb. -Organizacija ZiS u nacionalnim sistemima sigurnosti (pozicija CO – CZ). Godina Semestar Ishodi učenja V IX Studenti će moći: -razumjeti nacinalne i meĊunarodne sisteme zaštite i spašavanja. te upotrrebi . Osposobiti studente za timski rad na procjenjivanju. E (6). 3.V. -Procjnjivanje.Posebno potencirati meĊuzavisnost drţava i naroda u katastrofama koje prevazilaze mogućnosti nacionalnih sistema sigurnosti. -interaktivna nastava -grupni rad na testovima -seminarski rad. 1999. rukovoĊenje i upravljanje u takvim uvjetima te problem prelaska drţavne granice. diskusija -kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata -samostalna priprema studije sluĉaja Obavezan za Master sigurnosnih i mirovnih studija 6 b/h/s -prikupljanje mišljenja studenata o naĉinu rada. FPN. Hobes T. 1978. Regionalno i euroatlntsko povezivanje drţava u katastrofama je nuţnost savremenih drţava i njihovih sistema sigurnosti. D (7). ublaţe i otklone posljedice prirodnih i drugih nesreća (vladin i nevladin sektor). izlaganje.ublaţavanja i asanacije. Oslonac na pomoć OUN. Glouchester. FKZ. Lawrence J. -razumjeti potrebu povezivanja drţava i naroda u zajedniĉkom djelovanju. rukovoĊenju i upravljanju sistemom zaštite. planiranje i programiranje po fazama:preven cije. Fx (5/6). -Organiacija ZiS u Bosni i Hercegovini (CO_ CZ). -Civilno-vojna saradnja. 2. snage i subjekti sistema. pomoć UN. godine. -Teorijski i meĊunarodno-pravni aspekti zaštite i spašavanja. B (9). 18 . London. -spoznati procedure prijeme ili pruţanja meĊunarodne pomoći u katastrofama. godine.1987. godine.

minimalni standardi vitalnih resursa za preţivljavanje stanovništva u katastrofama.DEK i FUCZ. 2004.SFERA Projekt. Sarajevo. Sarajevo. IP Sejtarija. Sarajevo. RukovoĊenje i upravljanje u katastrofama.Strategijski koncept NATO iz 1991. Sarajevo.g.Tihić A. FPN. 2004. 12. FUCZ.g. 19 . Rjeĉnik civilne zaštite. godine.Pomoć NATO u katastrofama.MeĊunarodna C-V koordinacija pomoći u odgovoru na katastrofe. 7. 6. i 1999. Huseinbašić S.godine. 9.i dr. Sarajevo. 2000.god. Matijašec R. RukovoĊenje akcijama zaštite i spašavanja u prir. Humanitarna povelja MFCK. godine. 13. 2006. Dujović J. 1992. Husejnbašić Ć.SA. 2002. 11.Husejnbašić Ć. Sarajevo. 10. 2006. 14. DEK.godine.5 . nesrećama. 2006. Otvoreno sveuĉilište.Suvremeni sustavi civilne obrane.Terenski priruĉnik o procjeni katastrofa i koordinaciji OUN.g.2006. DEK. Zagreb. godine. 8.FUCZ. RukovoĊenje i upravljanje sistemima sigurnosti.

rodne s tudije i mir.. Zagreb. Ţrtve rata po rodnim kategorijama.samoevaluacija . Ţrtve rata po rodnim kategorijama u poratnom periodu. evropsko i meĊunarodno pravo. Stanje porodiĉnoga sistema Bosne i Hercegovine u poratnom periodu. Kultura.RODNE STUDIJE I MIR Cilj: Prouĉavanje fenomena rata i mira i razliĉitih uloga generacija po rodu u njima.Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja . Istorija seksualnosti. Civilno društvo i rodne studije. 1998. 20 . 1982.Problemska pitanja i odgovori. analizirati uloge ţene i djeteta. C (8). F (5) Literatura: Vera Erlih: Jugoslovenska porodica u transformaciji. . Ideologija.evaluacija modula A (10).Protokol seminara iz literature. E (6). naroĉito uloge ţene i djeteta. Drugi pol. 1971.Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa.. D (7).Završni ispit. BIGZ. 60 sati individualni rad) b/h/s . Beograd. bavljenje socijalnim i politiĉkim okruţenjima u kontekstu kršenja osnovnih ljudskih prava. bavljenje socijalnim i politiĉkim okruţenjima u kontekstu kršenja osnovnih ljudskih prava. Prosveta. Simon de Bovoar. Godina Semestar Ishodi učenja V IX Student će moći: Sadržaj samostalno prouĉavati fenomene rata i mira i razliĉitih uloga generacija po rodu u njima. . Mišel Fuko. rodne studije i mir. Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Politika kao dominantna društvena djelatnost i participacija rodova u njoj.. Beograd. B (9). . obavezan 6 120 ( 60 sati PiV. Fx (5/6). pravna i socijalna zaštita rodova u odnosu na nacionalno. Zakoni i drugi propisi Bosne i Hercegovine neophodni za rodne studije i ljudska prava. .Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. .

Mjesto i uloga meĊunarodne zajednice u meĊunarodnim odnosima.spoznati vezu i odnose izmeĊu meĊunarodne zajednice i drugih subjekata meĊunarodnih odnosa unutar nje. . konstruktivistiĉki pristup.analizirati utjecaj meĊunarodne zajednice na kreiranje meĊunarodne sigurnosti.analizirati djelovanje meĊunarodne zajednice u razliĉitim konfliktima. kao jedne od kljuĉnih kategorija suvremenih meĊunarodnih odnosa. kao i spoznaju njezin utjecaj na kreiranje meĊunarodne sigurnosti. Teškoće u definiranju meĊunarodne zajednice (realistiĉki/neorealistiĉka perspektiva. u upravljanju konfliktima razliĉitih nivoa i intenziteta. MeĊunarodna zajednica i drugi instrumenti upravljanja konfliktima. Afganistan.prepoznati ne/djelotvornost razliĉitih instrumenata konfliktnog managmenta koji primjenjuju institucije meĊunarodne zajednice Pojam i sadrţaj predmeta. Promjena globalnog konteksta konflikata (sistemski nivo. postmodernistiĉki uvid.MEĐUNARODNA ZAJEDNICA I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA Cilj modula: Upoznati studente sa teorijskim kontroverzama oko definiranja pojma meĊunarodne zajednice. Bliski Istok.liberalna/neoliberalna perspektiva. kvizovi i završna provjera znanja 21 Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija .razumjevati mjesto i ulogu meĊunarodne zajednice u upravljanju konfliktima. 15 sati vjeţbi.. te im omogućiti da steknu znanja o teorijskim. Irak.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata.. Institucije i reţimi upravljanja konfliktima. Bosna i Hercegovina. vjeţbe. grupni i individualni studentski rad i razradu studija sluĉaja (case studies) osposobiti studente da svoje znanje mogu primjeniti u razliĉitim meĊunarodnim institucionalnim okvirima za upravljanje konfliktima. Procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm). Interaktivno predavanje Seminari iz literature i prezentacije Rad na studijama sluĉaja (case studies) . Ponuditi studentima razliĉita interdisciplinarna znanja o institucijama meĊunarodne zajednice i instrumentima konfliktnog managmenta Kroz predavanja.90 sati samostalnog rada) b/h/s Prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa pouĉavanja Samoevaluacija profesora. institucionalizam i teorije meĊunarodnih reţima). normativnim i praktiĉnim aspektima djelovanja meĊunarodne zajednice. . nivo drţave i društva). . Omogućiti studentima da spoznaju vezu izmeĊu meĊunarodne zajednice i drugih subjekata meĊunarodnih odnosa unutar nje. MeĊunarodna zajednica i mirovni procesi.Izrada samostalnog ili timskog pisanog rada i usmena prezentacija Obavezan 6 2 + 1 (30 sati predavanja. Studije sluĉaja (case studies): disolucija Jugoslavije i medjunarodna zajednica. Kosovo. MeĊunarodna zajednica i strategije intervencija. . Razvoj meĊunarodne zajednice. Godina Semestar Ishodi učenja V IX Student će moći: . .

E (6). Fx (5/6). D (7). F (5) 22 . C (8).Ocjenjivanje Eksterna evaluacije A (10). B (9).

Politiĉka kultura. Kasim (1997): Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma. LeRoy i Oliver K. Sarajevo: Šahinpašić 24. Zagreb:Golden marketing 2. New York: St. Faking Democracy after Dayton. do danas. Dejvid (1997): Demokratija i globalni poredak. Sarajevo:MeĊunarodni forum Bosna 8. (2007): The Beginner's Guide to Nation – Building. Ćurak Nerzuk (2002): Geopolitika kao sudbina. Zagreb:Izvori 20. Bieber. Globalizacija i denacionalizacija kao šansa. Rijeka: Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci 17.Beograd: Stubovi kulture 23 . Aron Raymond (2001): Mir i rat meĎu narodima. Naj S. Gromes Thorsten (2007): Demokratisierung nach Bürgerkriegen. institucije i regionalni i etnički sukobi u: Naj S.Politologija. Evropska unija i Bosna i Hercegovina: IzmeĊu upravljanja krizom i izgradnje drţave (2005). Beograd:Filip Višnjić 22. Frankfurt/New York: Campus 21. Mihael (2003): Dvostruka uloga meĎunarodnih institucija – Upravljanje danas u: Cirn. Paddy (2007): Swords And Ploughshares: Building Peace in the 21st Century: Bringing Peace to the 21st Century. Bose. The Challenges of Managing International Conflict. Nerzuk (2006): Obnova bosanskih utopija. Zagreb 5. stoljeću. Held. United States Policy in Bosnia 1991 – 1995. Dţozef (2006): Kako razumevati meĎunarodne sukobe. Ćurak. Ćurak. Chester et al. Sarajevo: VPI 16. Dobbins. Begić. Završiti rat. London: Weidenfeld & Nicholson 3. Bennet A. Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell 19.Literatura: 1.: United States Institute of Peace Press 13. Zagreb 6. Nationalist Partition and International Intervention. Chandler. London:Pluto Press 10. David (1999):Bosnia. Degan.C. Wayne (1997): The Reluctant Superpower. LeRoy i Oliver K. Dţozef (2006): Intervencije. Nerzuk (2008): MeĎunarodna zajednica i upravljanje “zarobljenom“ državom. Zagreb: Golden marketing 11. politička filozofija i sociologija Dejtonske države i društva. Ashdown. Zagreb:Detecta 23. LeRoy i Oliver K.(2002): MeĎunarodno pravo. James et al. Martin Press 7. Derek (2007): Tajna povijest Daytona. James (2004): MeĎunarodno organiziranje i upravljanje u turbulentnim vremenima u: Bennet A. Chollet. Bennet A. Nerzuk (2002): Geopolitika meĎunarodne zajednice u. Francis (2005): Izgradnja države. Ćurak. Washington D. Fukuyama. Sumantra (2002): Bosnia after Dayton. James (2004): MeĎunarodne organizacije. Sanata Monica: RAND Corporation 18. Sarajevo/Zagreb: Synopsis 15. Sarajevo. James (2004): MeĎunarodni odnosi. Kosovu i Makedoniji. Beograd: Filip Višnjić 12. Bert. Sarajevo: Bosanska knjiga 4. Crocker A. Holbrook Richard (1998). Mihael (2003): Upravljanje sa one strane nacionalne države. Fakultet politiĉkih nauka 14.Vlada i svjetski poredak u 21. Vladimir Đ. Das Beispiel Bosnien und Herzegowina. Od moderne države ka kosmopolitskoj vladavini. Slučaj Bosna: postmodernistički ogled o perifernoj zemlji. Hodge. Florian (2004): Institucionaliziranje etničnosti: postignuća i neuspjesi nakon ratova u Bosni i Hercegovini.): Turbulent Peace. James (2004): MeĎunarodne organizacije. Cirn. London: Hurst & Company 9. Politiĉka kultura. globalizacija i globalno upravljanje u: Bennet A. LeRoy i Oliver K. Carol (2007): Velika Britanija I Balkan od 1991.(ur.

Ţarko (2001): MeĎunarodne politike podrške zemljama Jugoistočne Evrope: lekcije (ne)naučene u BiH. Dţozef (2006): MeĎunarodni sistemi i nivoi uzročnosti u: Naj S.europarl.europa. Zagreb:Barbat 30.esiweb.eusrbih. Primjer Bosne i Hercegovine:Održivi koncept ili stranputice meĎunarodne zajednice? (2007).25.org http://www.int/DefaultEN.eu/index_en. Dţozef (2006): Kako razumevati meĎunarodne sukobe.eu/cms3_applications/applications/solana/index.asp http://www.ohr.asp?lang=EN&cm sid=246 http://www.consilium.org/ http://www.ba/ http://www.europa. država. Sarajevo: Müller 27.oscebih.eu/ http://ec.org/oscebih_eng.asp http://www. Vukadinović. Naj S.org/eufor/ http://www.htm 24 .europa.eupm. Sarajevo: Fondacija Heinrich Böll 29.ba/ http://euforbih.org/ http://www.europa.Beograd: Stubovi kulture 26. Radovan (1998): MeĎunarodna zajednica u: Vukadinović. Kenneth N.coe. (1998): Čovjek.eu/europe2004/index_en. Sarajevo:Svjetlost 28.org http://www.undp.int/ http://www.eupm.htm http://www.unmikonline.org/kosovo/ http://www. Petritsch Wolfgang (2002). Zagreb:Barbat Relevantne web stranice: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) http://www. Radovan (1998): MeĎunarodni politički odnosi. Waltz.crisisgroup.org/ http://www. Papić. rat.osce. Bosna i Hercegovina od Daytona do Evrope.

Beridan. 4. Travnik: KZB Preporod. E (6).J. Kreso.samoevaluacija . Sarajevo: Fakultet kriminalistiĉkih nauka. Ivo M. C (8). analizirati društvene konflikte na nacionalnom i meĊunarodnom nivou. Izet. Beridan. 2001. politika i konflikt).Završni ispit. 5. 60 sati individualni rad) b/h/s . obavezan 6 120 ( 60 sati PiV. (Društvo. 2. Coser. Teorije o društvenim konfliktima Društveni konflikti – pojam. B (9).2003. Godina Semestar Ishodi učenja V IX Student će moći: Sadržaj samostalno prouĉavati suvremene teorije o društvenim konfliktima. Rummel. dimenzijama društvenih konflikata. Prevencija konflikata u meĎunarodnim odnosima. 2001 3.Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja .Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Kenan. 2001. R. Tomić. 2007. Metode poučavanja i Učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje . Lewis. Protokol seminara iz literature. Dautović. Sarajevo: DES. 25 . A. vrste i dimenzije Društveni konflikti – struktura. Sarajevo: Fakultet politiĉkih nauka. Sarajevo: Fakultet politiĉkih nauka. F (5) LITERATURA: 1.PREVENCIJA DRUŠTVENIH KONFLIKATA Cilj modula: Omogućiti studentima da ovladaju kljuĉnim teorijama društvenih konflikata i pojmovima koji se odnose na ovaj predmet. Muharem. funkcijama i dinamikom. prouĉavati modele prevencije konflikata. Izet. te njihovom strukturom. Upoznati studente sa pojmom. Shvatanje konflikta i rata. funkcije i dinamika Analiza društvenih konflikata Nastanak i razvoj prevencije društvenih konflikata Multidimenzionalni karakter prevencije društvenih konflikata Prevencija konflikata na nacionalnom nivou i u meĊunarodnim odnosima Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. vrstama. Leksikon sigurnosti. Funkcije društvenog konflikta. Fx (5/6). . Konflikti.evaluacija modula A (10). Problemska pitanja i odgovori. D (7).

Umijeća pedagoškog djelovanja. Zagreb. skala stavova i sl. C (8). 5. o pismeni ispit (ZOT – zadaci objektivnog tipa) samoocjenjivanje i meĊusobno ocjenjivanje: sumiranje postignutih rezultata Ocjenjivanje Načini provjere znanja: . B (9). Temeljna nastavna umijeća. C. 3. metodike medija. Uspješno učenje i podučavanje. dr. Filozofski fakultet 1. »Educa« Neill. Osnovni cilj ove nastave je da studentima omogući uvid u temeljna nastavna umijeća (teaching skills) koja predstavljaju rezultat najnovijih nauĉnih dostignuća kako bi se stekle osnovne nastavne kompetencije. skaler. Studenti će se upoznati sa modelima odnosa teorije i nastavne prakse i razviti temeljna nastavna umijeća. 26 . E (6). Svaki učenik može uspjeti. W. upitnik. Metodike kao konkretizacije didaktike. Interes za nastavu i motivacija za uĉenje. o kolokvij . Sadržaj Povezanost didaktike i metodika. (1999). metodike nastavnih predmeta. Zagreb. »Educa« Kyriacou. Zdravlje nastavnika. individualni projekti i zadaci. Zagreb. Sarajevo.). Godina Semestar Ishodi učenja V IX Ishodi će biti opće i specifiĉne kompetencije nastavnika.A (10). 1994. inventar interesovanja. Kriteriji dobre nastave.pismeni i usmeni oblici provjeravanja u procesu nastave. Zagreb. Nastavni metod – Prilog pedagoškoj moći suĎenja. Profesionalne kompetencije nastavnika. Izvori stresa u radu nastavnika i naĉini borbe protiv stresa. internet. M.: Neverbalna komunikacija u razredu. ĉeklista. S. odnosno profesionalne kompetencije nastavnika. Temeljna nastavna umijeća.METODIKA NASTAVE Cilj modula: Ovaj predmet je u funkciji obrazovanja/formiranja sposobnosti i umijeća poduĉvanja i uĉenja drugih. metodiĉka podruĉja. mentorski rad. Metode učenja i Predavanja. »Alinea« Grupa autora. nastavna poučavanja praksa i akcijska istraţivanja Procjena Kontinuirano praćenje rada – stupanj steĉenih nastavnih kompetencija ishoda učenja Status Obavezni ECTS 6 Sati 2+1 Jezik Bosanski Evaluacija o ocjena aktivnosti na predavanjima i vjeţbama (). Razumljivost izraţavanja i razumljivost tekstova. Metodika stupnjeva. o ocjena izraĊene skice izvoĊenja nastave o ocjena jednog izraĊenog mjernog instrumenta (test znanja. mezo i mikrometodika. Metodika kao predmetom odreĊena didaktika (didaktika nastavnog predmeta). Slatina. 4. D (7). Pedagoški mediji. 2. (1995). (2001). F (5) Literatura: Glaser. vjeţbe. Makro. Fx (5/6). (2001). Teorijsko zasnivanje metodika kao povezivanje predmetnog supstrata i didaktiĉkog modela.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->