SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE

Sigurosne i mirovne studije

Nastavni plan master studija Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija

Sedmi semestar Civilno drutvo Mirovne operacije Politike i strategije nacionalne sigurnosti Pedagogija Psihologija Osmi semestar Nauka o miru Demokratska kontrola sistema sigurnosti Proliferacija, razoruanje i zabranjena oruja Terorizam i savremeni svijet Izborni predmet Deveti semestar Zatita i spaavanje Rodne studije i mir Meunarodna zajednica i upravljanje konfliktima Prevencija drutvenih konflikata Metodika nastave Deseti semestar Projektovanje naunih istraivanja u oblasti sigurnosti i mira Prijava, izrada i odbrana magistarskog rada 3+3 5 30 25 UKUPNO ECTS 120 3+1 3+1 3+1 3+1 3+1 6 6 6 6 6 30 3+1 3+1 3+1 3+1 6 6 6 6 6 30 Predavanje vjebe 3+1 3+1 3+1 3+1 3+1 ECTS 6 6 6 6 6 30 Ukupno ECTS

Izborni predmeti: 1. Izborne predmete studenti biraju sa drugih odsjeka Fakulteta politikih nauka na nivou master studija

CIVILNO DRUTVO
Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Upoznavanje studenata s problematikom definiranja civilnog drutva kao i njegovim savremenim kritikama. Studenti e imati teorijske uvide u savremene polemike u vezi distinkcije izmeu civilnog drutva i drave (odnos privatno i javnog). Cilj je kod studenata razviti senzibilitet i emancipatorsku imaginaciju koja e im omoguiti da detektiraju diskriminatorne i autoritarne prakse i nude alternativne pravce u jaanju pluralizma graanskog drutva. Studenti e biti takoer upoznati s isprobanim i alternativnim modelima graanskog drutva kroz eminentne interpretatore iz ove oblasti, kao i borbom politikih subjekata za javni prostor i pozicioniranje unutar njega. Godina Semestar Ishodi uenja Sadraj IV VII Student e moi kritiki problematizirati i prepoznavanati diskriminatorne i autoritarne prakse, nudei svoje vlastite doprinose u znanstvenim i prakseolokim alternativnim pravcima jaanja pluralizma civilnog drutva. - Definiranje pojma, nastanak i razvoj civilnog drutva - Savremeni koncepti civilnog drutva - Modeli graanskog drutva (otvoreno i rizino drutvo...) - Graanske vrline (solidarnost, odgovornost, tolerancija, profesionalizam, dobro obrazovanje, identiteti) - Privatno i javno - Civilno drutvo i drava - Civilno drutvo i konflikti - Civilno drutvo u BiH kontekstu - interaktivna predavanja, - interaktivno uenje u grupi grupni rad i prezentacije, - seminari iz literature, - kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata, - izrada samostalnog ili grupnog pismenog rada i usmena prezentacija. Obavezan 6 30 sati predavanja, 15 sati vjebi, 80 sati individualnog / grupnog rada; b/h/s - prikupljanje miljenja studenata o kvalitetu procesa pouavanja; - samoevaluacija profesora; - procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i zavrna provjera znanja; A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija

Ocjenjivanje

Literatura: 1. Vukain Pavlovi, Civilno drutvo i demokratija (Beograd: Politeia, 2004); 2. Don Kin, Civilno drutvo, (Beograd: Filip Vinji, 2003); 3. Viktorija Kampas, Javne vrline (Beograd: Libertas, 2007);

MIROVNE OPERACIJE
Odgovorni nastavnik: Cilj modula: Komparativno izuavanje mirovnih procesa i mirovnih operacija Organizacije Ujedinjenih nacija, od njihova formiranja do danas, uvjeta za mirovne operacije, uloge velikih sila i drugih meunarodnih faktora u ouvanju mira u svijetu. Godina Semestar Ishodi uenja IV VII Student e moi: - razumjeti iri meunarodno-pravni i geopolitiki kontekst u kojem otpoinju i odvijaju se mirovne operacije - generisati zajednike karakteristike i uslove u kojima se mirovne operacije realiziraju - adekvatnije razumjeti mirovnu operaciju u Bosni i Hercegovini i njenu vezu sa buduim deavanjima, kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i u regionu Zapadnog Balkana / Jugoistone Evrope - Rat i mir, sila i njena uloga u meunarodnim odnosima - Ideje o svjetskom miru - Liga naroda i Ujedinjene nacije - Pravni okvir Ujedinjenih nacija, njihova organizacija i zadae u pogledu ouvanja mira u svijetu - Oblici meunarodnog organiziranja i djelovanja u meunarodnim konfliktima - Mirovne operacije, uvjeti, vrste i njihove perspektive - Mirovne operacije do devedesetih godina XX stoljea i poslije uloga pojedinih regionalnih organizacija u njima - Mirovne operacije na Balkanu - Mirovne operacije u Bosni i Hercegovini i njihovi dometi interaktivna predavanja interaktivno uenje u grupi radionica seminari iz literature te studije sluaja

Sadraj

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija

Ocjenjivanje

- kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata - samostalna priprema studije sluaj Obavezan za studente Odsjeka sigurnosti smjer Sigurnosti i smjer Mirovne studije, demokratija i ljudska prava 6 30 sati predavanja b/h/s - prikupljanje miljenja studenata o kvalitetu procesa pouavanja - samoevaluacija predavaa - procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i zavrna provjera znanja - eksterna evaluacija A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Literatura: 1. Izet Beridan, Konflikti, FPN, Sarajevo, 2003 2. Muhamed Smaji, Mirovne operacije Organizacije Ujedinjenih nacija, FMO, Sarajevo, 2003. 3. Kenan Dautovi, Prevencija konflikata u meunarodnim odnosima, KZB Preporod, Travnik, 2007. 4. Vladimir uro Degan, Meunarodno pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2000. 5. Kasim Begi, BiH od Vens-Ovenovog plan do Dejtonskog sporazuma (1991.-1996.), Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996. 6. Nerzuk urak, Geopolitika kao sudbina, FPN, Sarajevo, 2002.

POLITIKE I STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI

Odgovorni nastavnik: Cilj modula: Produbiti i proiriti opta i posebna znanja o politikama i strategijama nacionalne sigurnosti. U ovom kontekstu naglasiti njihov meusobni odnos kao i uticaj politike na strategiju sigurnosti ali i strategije sigurnosti na politika kretanja na nacionalnom, regionalnom i globalnom pl anu u tokovima novog svjetskog poretka i globalizacije Godina IV Semestar VII Ishodi uenja kontinuirano praenje rada studenata u svim oblicima nastavnog rada Sadraj Prvi dio: Opta razmatranja o politici i strategiji nacionalne sigurnosti Teorije politika i strategija u memoriji znanja Pojam politike i strategije Teorija politikih sistema i strategije Odnos politike i strategije Odnos politike, ekonomije i strategije Drugi dio: Sigurnosne politike i strategije Teorijske osnove strategije nacionalne sigurnosti Pojam strategije nacionalne sigurnosti Drutvena i nauna ishodita strategije nacionalne sigurnosti Osnovna koncepcijska odreenja strategije nacionalne sigurnosti Sadraj strategije nacionalne sigurnosti Modeli izrade i primjene strategije nacionalne sigurnosti Trei dio: Savremene globalne strategije sigurnosti Pojam i sadraj strategije drave Strategija i geopolitika Strategije instrument uspostavljanja dominacije krajem XX vijeka i poetkom XXI vijeka Strategija paradijastola globalizacije Strategija posibilizma globalnih alijansi sigurnosti -interaktivna nastava -grupni rad na prouavanju i analizi tekstova -seminarski rad, izlaganje, diskusija Kontinuirano praenje rada studenata u svim oblicima nastavnog rada Obavezan 6 3+1 b/h/s Razgovor sa studentima i evidentiranje njihovih miljenja o kvalitetu modula, Samoevaluacija odgovornog profesora i profesora u nastavi Procjena znanja studenata, vrednovanje pisanih radnji i priprema za zavrnu verifikaciju znanja. A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija

Ocjenjivanje

Literatura: Colin S. Gray: Explorations in strategy/1996, 1998. London Barry Buzan: People States & Fear, An Agenda for International security in the Post Cold War Era, Colorado, 1991 Zbigniew Brzezinski: Velika ahovska ploa: Amerika nadmo i njeni geostrategijski imperativi, Zagreb 1999 Zbigniew Brzezinski; Izvan kontrole, Zagreb, 1995 Strategija nacionalne sigurnosti za novo stoljee (SAD), Odbrana (s. 137 -237) br. 3-4/2000 Radovan Vukadinovi: Meunarodni politiki odnosi, Zagreb 1998 Slavko Kuli: Strategija nasilja kao strategija razvoja Jago Dujovi, Teorija strategije, FPN, Sarajevo, 2005 Nacionalna strategija sigurnosti za novo stolee, Bijela kua, 2002 Beridan Izet, Konflikti, FPN, Sarajevo, 2003 David Held: Democracy and the global order, (From the Modern State to Cosmopoliten governance, Stanford, California, 1995) Sorensen Georg: Individual Security and Nacional Security: The State Remains the Principal Problem, Security Dialoge, Vol. 27. No4, December 1996 Grizold, S. Tatalovi, V. Cvrtila: Savremeni sistemi nacionalne sigurnosti, FPZ, Zagreb, 1999

PEDAGOGIJA
Godina Semestar Ishodi uenja IV VII Usvajanjem teorijskih znanja iz pedagoke znanosti stvarati kod studenata, buduih nastavnika pretpostavke za razumijevanje, analiziranje, unapreenje i inoviranje odgojne prakse; sistematski graditi lik savremenog odgajatelja i pomagati studentima u razumijevanju i razvoju njihove vlastite linosti ;promovirati demokratske vrijednosti - afirmirati raznovrsnost, multikulturalnost i razumijevanje meu ljudima; poticati i pomagati razvoj kritikog miljenja u analiziranju odgojne prakse kod nas i u svijetu; poticati i promovirati samostalnost u radu studenata, potrebu za samouenjem i vlastitim razvojem. Osnove znanosti o odgoju / osnove pedagogije/:historijski razvoj znanosti o odgoju /najznaajniji pedagozi/,osnovni pojmovi u pedagogiji, nauno istraivake metode; Profesija odgajatelja-nastavnika:ja kao budui odgajatelj/nastavnik/,uvaavanje i potovanje odgajanika, mo i granice odgajanja /optimizam ili pesimizam u odgoju/;ovjek znanje i odgoj: ovjekova uroena potreba za usvajanjem znanja i za stvaranjem znanja,kako ovjek ui - usvaja znanje - kako kreira znanje, odgoj, obrazovanje i nastava;Psihopedagoke zakonitosti procesa uenja i odgajanja: uenje uslovljavanjem, operativno uenje, uenje po modelu, kognitivno uenje, uenik i uenje; znanje i saznavanje, uitelj i pouavanje; kola i kolovanje; Razvojne karakteristike ovjeka: podruja razvoja linosti (kognitivno, emocionalno, voljno), teorije o psihikom razvoju ovjeka i njihov utjecaj na odgoj (Frojd, Erikson, Pijae, Kolberg, Vigotski, Bronfenbrener, Bruner, Blum);Uenik/Student/Polaznik: raznovrsnost meu uenicima/polaznicima, promjena poloaja uenika u procesu nastave, odgoj i obrazovanje uenika s posebnim potrebama; Faktori odgojno-obrazovnog djelovanja: porodini odgoj, predkolski odgoj, kolski odgoj, vankolski odgoj i odgoj u slobodnom vremenu; kola i kolski sistem: struktura odgojno-obrazovnog i kolskog sistema u BiH, upravljanje i finansiranje kole i kolski menadment, partnerstvo kole, obitelji i lokalne zajednice; Metodika odgojnog rada: naela i metode odgojnog rada, razumijevanje i uvaavanje individualnih razvojnih potreba, rizine grupe uenika i odgojni rad; Globalizacija i individualizacija odgoja/pouavanja: problemi i izazovi savremenog doba i odgoj, odgoj i obrazovanje u budunosti, obrazovni sistemi drugih zemalja, drutvo, kultura i odgoj, odgojne s trategije u prevazilaenju netrpeljivosti i netolerancije. - Interaktivno predavanje - Seminari iz literature i prezentacije - Kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata, - Izrada samostalnog ili timskog pisanog rada i usmena prezentacija obavezan 6 2+1 (30 sati predavanja; 15 sati vjebi;90 sati samostalnog rada) b/h/s Zavrni ispit se sastoji od pismenog rada, tj. testa znanja koji se boduje prema utvrenim kriterijumima. U toku nastave obavezno je redovno prisustvo, ili najmanje 80% asova. Svaki student je duan napisati jedan esej ili jedno saoptenje na neku od tema koje su naznaene u programu. Svi studenti su obavezni uestvovati u realiziranju najmanje jednog grupnog istraivakog zadatka, ije rezultate treba da prezentiraju
8

Sadraj

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija

Ocjenjivanje

na asovima vjebi. O temama za esej ili saoptenja, te o definiranju zadataka za grupni rad studenti se dogovaraju s predmetnim nastavnikom. A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Literatura: Giesecke H.: Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb, 1995; Vukasovi A.: Pedagogija, Zagreb, 1993; Gudjons, H.: Pedagogija - Temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994; Bratani M.: Mikropedagogija, kolska knjiga, Zagreb, 1993; Bratani M.: Paradoks odgoja, Sveuilina naklada, Zagreb 1996; asopisi: "Naa kola", "Obrazovanje odraslih", "Didaktiki putokazi" i "Prosvjetni list"

PSIHOLOGIJA
Odgovorni profesor: Cilj modula: Upoznavanje s temeljnim pojmovima, istraivanjima, metodama i teorijama iz suvremene psihologije koji su nuni za uinkovito razumijevanje i primjenu psihologijske znanosti. Godina IV Semestar VII Ishodi uenja Student e moi: - teorijski izloiti i kritiki analizirati fenomene i probleme koji su predmet psihologije - definirati i razumjeti bazine pojmove i procese psihologije - razumjeti razvoj psihikih procesa i ponaanja - primjenjivati steeno znanje pri razlikovanju razliitih razvojnih faza i stupnja razvoja odreene psihike pojave Sadraj Odreenje psihologije, Ciljevi i problemi ope, razvojne i socijalne psihologije; Povijesni pregled; Osnovni psihiki doivljaji i zakonitosti razvoja (bioloki i okolinski faktori razvoja); metodologija istraivanja u psihologiji (longitudinalni i transverzalni nacrti istraivanja); etika naela istraivanja u psihologiji; Bioloke osnove doivljavanja i ponaanja; kognitivni, emocionalni, konativni i socijalni razvoj; Linost; Psihiki razvoj; Socijalne osnove doivljavanja i ponaanja; Najpoznati je teorije u psihologiji: E. Erikson, J. Bronfenbrener, S. Freud, Kohlberg i drugi. Metode - interaktivna predavanja pouavanja i - interaktivno uenje u grupi grupni rad i prezentacije, uenja - seminari iz literature Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija - kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata - procjena znanja studenata: polusemetralni (midterm) i zavrni ispit. Obavezan 6 45 sati predavanja i 15 sati vjebi h/b/s - prikupljanje miljenja studenata o kvalitetu procesa poduavanja - samoevaluacija profesora - procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i zavrna provjera znanja - eksterna evaluacija A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Ocjenjivanje

Obvezna literatura: Rathus, S. (2001). Temelji psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko. Mali rjenik iz psihologije Osnovni pojmovi iz Petz, B. (ur.) Psihologijski rjenik, Prosvjeta, Zagreb, 1992 ili izdanje 2005. ira literatura: Petz, B. (2001). Uvod u psihologiju, Naklada Slap, Jastrebarsko. verko, B. (2006). Psihologija, kolska knjiga, Zagreb. iber, I. (1998). Politika psihologija, Politika kultura, Zagreb. Vasta, R., Haith, M., Miller, S. (1998) Djeja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko Andrilovi, V., udina-Obradovi, M. (1994) Osnove ope i razvojne psihologije, kolska knjiga, Zagreb. (155-228 str.) Furlan, I. (1991). ovjekov psihiki razvoj, kolska knjiga, Zagreb.
10

NAUKA O MIRU
Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Godina Semestar Ishodi uenja IV VIII Student e: Ovladati kategorijalnim aparatom nauke o miru kroz teorijsku elaboraciju povijesnog razvoja discipline; Upoznati se sa suvremenim interpretacijama u istraivanju mira; Osposobiti se za kritiko motrenje razliitih mirovnih formi kao otvorenih i zatvorenih ideolokih projekata; Kroz prezentacijske vjebe upoznati dihotomiju nasilje-mir i stei pretpostavke za razumijevanje sukoba i aktivno mirovno posredovanje; Upoznati se sa razliitim organizacijama, institutima i mirovnim pokretima koji istrauju i praktino uestvuju u proizvodnji mira kao lokalnog i svjetskog dobra; Osposobiti se za interdisciplinarno razumijevanje mirovnih procesa u razliitim regionalnim krizama; Stei afinitet za izgraivanje mirovne kulture sa posebnim akcentom na razvoj mirovne kulture u regiji Jugoistona Evropa. Uvod u disciplinu i njeno drutveno i znanstveno porijeklo; Teorijske i praktine pretpostavke razvoja nauke o miru; Transformacija mirovnih studija u nauku o miru (od deskripcije ka analizi) Historijski razvoj teorijskog izuavanja mira u kontinentalnoj i anglosaksonskoj zajednici; Pioniri u istraivanju mira (Grotius, Galtung, Russell, Pagvaki pokret...) Meunarodne organizacije i istraivanje mira Rat-nerat-mir Mirovni proces Filozofija mira Ideologija mirovnih formi u dvadesetom stoljeu Mirovne forme u dvadeset prvom stoljeu Distribucija politike moi i konstitucionalni mir Medijsko pokrivanje mira Mirovno pregovaranje Nobelova nagrada za mir Zakljuna razmatranja o mogunostima razvoja akademskih curriculuma iz irenologije Interaktivno predavanje sa prethodnim odreivanjem fokusa; Problemska pitanja i odgovori; Protokol seminara iz literature;

Sadraj

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja

- Kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata;

11

Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura:

- Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja - Individualno i grupno debatiranje odreenog mirovnog problema; - Zavrni ispit; Obavezan 6 120 ( 60 sati PiV, 60 sati individualni rad) - samoevaluacija - evaluacija modula A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

1. Grupa autora: Svetska enciklopedija mira I-II, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1998. 2. Robert Kagan: O raju i moi. Amerika i Evropa u novom svetskom poretku, arobna knjiga, Beograd, 2003. 3. Biljana Vankovska Cvetkovska: Vojska i mir poslije hladnog rata: U potrazi za novom misijom vojske, Polemos, br. 2. Zagreb, 1999. 4. Immanuel Kant: Prema Vjenom miru, u: Pravno-politiki spisi, Politika kultura, Zagreb, 2000. 5. Nerzuk urak: Vjeni mir i Bosna kao ja i Ti: Postmodertno itanje Kantovog republikanskog traktata, u: Obnova bosanskih utopija, str. 131-137. Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2006. 6. Rat ili mir, asopis Geo, temat u broju 1, sijeanj 2008. Zagreb. Str. 26 -61.

12

DEMOKRATSKA KONTROLA SISTEMA SIGURNOSTI

Cilj modula: Studente upoznati sa temeljnim pojmovima vezanim za demokratsku kontrolu sistema sigurnosti. Osposobiti studente za samostalno prosuivanje i prouavanje politikih sistema i oblika kontrole sistema sigurnosti u okviru njih. Godina Semestar Ishodi uenja IV VIII Studenti e moi: - razumjevati osnovne pojmove koje definira ovaj predmet; - prouavati i praviti distinkciju izmeu demokratskih i nedemokratskih reima i njihovog odnosa spram sistema sigurnosti; - prepoznavati specifinosti sistema sigurnosti BiH i pretpostavke za njegovu demokratsku kontrolu. - Odreenje pojma demokratska kontrola i kontrola - Odreenje pojma sistem nacionalne sigurnosti - Pretpostavke za demokratsku kontrolu sistema sigurnosti - Oblici kontrole - Vrste demokratske kontrole - Civilno vojni odnosi - Specifinosti civilno vojnih odnosa u BiH - Pretpostavke za demokratsku kontrolu sistema sigurnostri u BiH Interaktivno predavanje sa prethodnim odreivanjem fokusa; Problemska pitanja i odgovori; Protokol seminara iz literature;

Sadraj

Metode pouavanja i Uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje

- Kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata; - Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja - Zavrni ispit obavezan 6 120 ( 60 sati PiV, 60 sati individualni rad) b/h/s/ - samoevaluacija - evaluacija modula A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Literatura: 1. Huntington, S. The Soldier and the State: The Theory and Politics of Civil-Military Relations, 1957. 2. Held, David: Modeli demokracije. Zagreb: kolska knjiga, 1990. 3. Demokratija i ljudska prava (Zbornik radova). Civitas, Sarajevo, 2002. 4. Demokratska kontrola sektora sigurnosti, CSS, Sarajevo, 2003. 5. ABCeda demokratije, Soro, sarajevo, 1994. 6. Dejtonski mirovni sporazum 7. Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine

13

PROLIFERACIJA, RAZORUANJE I ZABRANJENA ORUJA

Cilj modula: Upoznati studente sa vanou pitanja proliferacije, razoruanja i zabranjenih oruja u suvremenim meunarodnim odnosima. Omoguiti studentima da steknu politike, pravne i druge pretpostavke za prouavanje pitanja proliferacije, razoruanja i zabranjenih oruja. Godina Semestar Ishodi uenja IV VIII Studenti e moi: razluivati vrste naoruanja ; samostalno prouavati historiju meunarodnih odnosa sa stanovnitva ugovora i sporazuma o naoruanju; prouavati primjenu meunarodnih ugovora i konvencija o zabrani pojedinih vrsta oruja, pa i na primjerima netom zavrenih balkanskih ratova; prepoznavati ulogu meunarodnih organizacija, njihovu mo i nemo u reguliranju pitanja zabranjenih oruja, proliferacije i razoruanja. Pojam oruja, zabranjenog oruja, proliferacije i razoruanja. Konvencionalno naoruanje Nekonvencionalno naoruanje Oruje za masovno unitavanje Zabranjena sredstva Neproliferacija oruja Povelja Ujedinjenih nacija, mjere za ouvanje mira i razoruanje Konvencije i drugi ugovori iz podruja kontrole, neproliferacije i zabrane oruja OESS i kontrola Interaktivno predavanje sa prethodnim odreivanjem fokusa; Problemska pitanja i odgovori; Protokol seminara iz literature; Kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata; Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja Zavrni ispit; 6 120 ( 60 sati PiV, 60 sati individualni rad) b/h/s samoevaluacija evaluacija modula A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5) obavezan

Sadraj

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja

ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Status

14

LITERATURA: 1. Tatalovi, S., Nacionalna i meunarodna sigurnost, Politika kultura, Zagreb, 2006. 2. Taylor M. i Horgan J., (ur), Terorizam u budunosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. 3. Charter for European Security, OSCE, Istanbul, 1999. godina, 18 strana. Izvor: http://www.osce.org/item/17497.html, datum pristupa 20.10.2007. godine. 4. Beridan, Izet, Ivo M. Tomi i Muharem Kreso: Leksikon sigurnosti, DES Sarajevo, 2001. godina, 475 stranica. 5. Grizold, A., S. Tatalovi i V. Cvrtila: Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, Zagr eb, 1999. godine, 436 stranica. 6. Handbook of Best Practices on Small Arms and Light Weapons, FSC Support Unit, Conflict Prevention Centre, OSCE Secretariat, Be, 2003. godina, 145 stranica. Izvor: http://www.osce.org/item/13550.html?ch=29, datum pristupa 1.10.2007. godine. 7. IAEA Safeguards: Staying Ahead of the Game, Interanational Atomic Energy Agency, 2007. godina, 34 stranice. 8. IAEA Safety Glossary: Terminology used in nuclear safety and radiation protection: 2007 edition, Interanational Atomic Energy Agency, Be, 2007. godina, 238 stranica. 9. Kodeks ponaanja o vojno-politikim apektima sigurnosti, OSCEBiH, Sarajevo, 2007. godina, 24 stranice. 10. Lisica, Darvin: Upravljanje rizicima u planiranju protuminskih akcija, Ministarstvo civilnih poslova BiH-International Trust Fund, Sarajevo, 2006. godina, 260 stranica. 11. Lodding, Jan and Bernardo Ribeiro: Non-proliferation of Nuclear Weapons & Nuclear Security: Overview of Safeguards Requirements or States with Limited Nuclear Material and Activities, Interanational Atomic Energy Agency, Be, 2006. godina, 20 stranica. 12. Medium Term Strategy 20062011, Interanational Atomic Energy Agency, 2005. godina, 25 stranica. 13. Menon, Bashar: Disarmament A Basic Guide, UN Department for Disarmament Affairs, New York, 2006. godina, 61 stranica. 14. Milenijska deklaracija Ope skuptine UN-a 15. NATO prirunik, Public Diplomacy Division NATO, Brussels, 2006. godina , 392 stranica. 16. OSCE Document on Small Arms and Light Weapons, Forum for Security Co-operation, Be, 2000. godina, 16 stranica. Izvor: http://www.osce.org/item/2076.html, datum pristupa 1.10.2007. godine. 17. OSCE Document on stockpiles of conventional ammunition, Forum for Security Co-operation, Be, 2003. godina, 17 stranica. Izvor: http://www.osce.org/item/1538.html, datum pristupa 1.10.2007. godine. 18. OSCE Handbook, OSCE Press and Public Information Section, Be, 2007. godina, 128 stranica, Izvor: http://www.osce.org/item/22286.html, datum pristupa 17.10.2007. godine. 19. OSCE Strategy to Address Threats to Security and Stability in the Twenty-First Century, Eleventh Meeting of the Ministerial Council, Maastricht 2003. godina, 185 stranica. Izvor: http://www.osce.org/item/4163.html, datum pristupa 20.10. 2007. godine. 20. Sali, S. i Z. Terzi: Meunarodni dokumenti o ljudskim pravima. Instrumenti Ustava Federacije BiH, Pravni centar Fond otvoreno drutvo BiH, Sarajevo, 1996. godine 21. Sporazum o sub-regionalnoj kontroli naoruanja 22. Statute of the IAEA, 20 stranica, Izvor : http://www.iaea.org/About/statute_text.html,. datum pristupa: 22.10.2007. godine 23. The United nations Disarmament Yearbook 2006, Department for Disarmament Affairs, New York, 2006. godina,538 stranica. 24. Vladimir-uro Degan: Meunarodno pravo i meunarodna sigurnost. Pravni domaaj helsinkog Zavrnog akta, Svjetlost, Sarajevo, 1982. godine, 161 stranica.
15

25. Web stranica: http://www.iaea.org 26. Web stranica: http://www.osce.org 27. Web stranica: http://www.oscebih.org

TERORIZAM I SAVREMENI SVIJET

Godina Semestar Ishodi uenja IV VIII Studenti e moi: - ovladati osnovnim elementima kako definiranja tako i vieznaenja pojmova teorizam i teror ; - ovladati osnovnim znanjima o historijatu, vrstama, uzrocima, motivima Terorizma u savremenom svijetu, osnovnim pojmovima u vezi sa terorizmom i terorom (nasilje, politika i dr.) - osposobiti za rad u dravnim organima koji se bave pitanjima sigurno stima i borbe protiv terorizma -Vieznanost pojmova teror i terorizam; - Nasilje i politika; - Ideologija i terorizam; - Terorizam kroz histroiju; -Vrste terorizma; -Uzroci terorizma; -Meunarodno pravo i terorizam; -Dravni teror; -Objkti, sredstva i posljedice teroristikih aktivnosti, -Terorizam i savremeni svijet; interaktivna predavanja, interaktivno uenje u grupi- grupni rad i prezentacije rada, seminari iz literature

Sadraj

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija

Ocjenjivanje Literatura:

- kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata, - izrada samostalnog pisemnog rada i usmena prezentacije, Obaveza za Odsjek sigurnosnih i mirovnih studija 6 3 sata predavanja, 1 sat vjebi B/H/S - Uspjenost studenata u savladavanju sadraja modula kontinuirano se prati tokom nastave i izraava se odgovarajuim bodovima /Kreditima/. - Znanje studenata se provjerava jednim testom koji e se raditi na predavanjima, to e 50% uticati na konanu ocjenu koja se utvruje na zavrnom ispitu; - Ispit se polae usmeno ili pismeno, to e zavisiti od uvjeta utvrenog reima polaganja; Praenja uspjenosti nastave se i anketiranjem studenata pomou odgovarajuih upitnika, A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

16

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Vojin Dimitrijevi, Strahovlada, Dosje, Beograd, 1997; Vojin Dimitrijevi, Terorizam, Beograd, 2000; Radoslav Gainovi, Savremeni terorizam, Grafomark, Beograd, 1998; Semjuel Hantington, Sukob civilizacija, CIP Podgorica, Romanov Banja Luka, 2000; Brus Hofman, Unutranji terorizam, (terorizam iznutra), Narodna knjiga Alfa, Beograd, 2000; Mirko Klarin, Terorizam, NIN Sveske, Beograd, 1978; Milan Painski, Savremene kamikaze, NIRO Knjievne novine, Beograd, 1978; Branislav R.Sranovi, meunarodni terorizam; JP Slubeni list SRJ, Beograd, 2002; Rusmir Tanovi; O terorizmu s krivino-pravnog i drugih aspekata, Zagreb, 1997; Christopher C. Harman, Terorizam danas, Gloden marketing, Zagreb, 2002; Grupa autora, Leksikon sigurnosti, DES, Sarajevo, 2001; Mirsad Abazovi, Aktualitet teroizma u BiH identifikacija i ambijentalnost, Zbornik radova sa naune konferencije FKN Sarajevo Terorizam i savremeni konflikti, Sarajevo, 2002; 13. Izet Beridan, Teror i terorizam-vieznanost pojmova, Zbornik radova sa naune konferencije FKN Sarajevo Terorizam i savremeni konflikti, Sarajevo, 2002.

17

ZATITA I SPAAVANJE
Cilj modula: Na osnovu teorijsko-pravnih postavki razvoja sistema zatite i spaavanja u svijetu (posebno u Europi) i Bosni i Hercegovini razvijati spoznaje o opasnostima prirodnog i antropolokog porijekla, organizaciju i mogunosti suprotstavljanja tim opasnostima.Posebno potencirati meuzavisnost drava i naroda u katastrofama koje prevazilaze mogunosti nacionalnih sistema sigurnosti. Regionalno i euroatlntsko povezivanje drava u katastrofama je nunost savremenih drava i njihovih sistema sigurnosti. Osposobiti studente za timski rad na procjenjivanju, planiranju, programiranju, te upotrrebi , rukovoenju i upravljanju sistemom zatite. Oslonac na pomo OUN, NATO, regionalnih i Euroatlantskih organizacija. Godina Semestar Ishodi uenja V IX Studenti e moi: -razumjeti nacinalne i meunarodne sisteme zatite i spaavanja, -razumjeti potrebu povezivanja drava i naroda u zajednikom djelovanju, -spoznati procedure prijeme ili pruanja meunarodne pomoi u katastrofama, rukovoenje i upravljanje u takvim uvjetima te problem prelaska dravne granice. -Teorijski i meunarodno-pravni aspekti zatite i spaavanja, -Izvori i vrste ugroavanja ljudi i materijalnih dobara u drutvu, -Mogunosti nacionalnih sistema sigurnosti da preveniraju, ublae i otklone posljedice prirodnih i drugih nesrea (vladin i nevladin sektor), -Organizacija ZiS u nacionalnim sistemima sigurnosti (pozicija CO CZ), -Organiacija ZiS u Bosni i Hercegovini (CO_ CZ), snage i subjekti sistema, -Rukovoenje i upravljanje sistemom zatite i spaavanja, -Procjnjivanje, planiranje i programiranje po fazama:preven cije,ublaavanja i asanacije, -Pozicija BiH u odnosu na drave u okruenju i integracija u EA sistem sigurnosti, -Civilno-vojna saradnja, pomo UN,NATO i regionalnih organizacija. -interaktivna nastava -grupni rad na testovima -seminarski rad, izlaganje, diskusija -kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata -samostalna priprema studije sluaja Obavezan za Master sigurnosnih i mirovnih studija 6 b/h/s -prikupljanje miljenja studenata o nainu rada; -samoevaluacija profesora; -eksterna evaluacija A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Sadraj

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Jezik Evaluacija Ocjenjivanje

Literatura: l. Lawrence J.V, The limits of Civil defence i the USA, Switzerland, Britain and Soviet Union, London,1987. godine, 2. Hobes T. The Cive, Glouchester, London, 1978. godine, 3. Grizold A, i dr. Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, FKZ, Zagreb, 1999. godine, 4. Husejnbai , Civilna zatita u sistemu sigurnosti, FPN, Sarajevo, 2007. godine,
18

5 .Husejnbai , Rukovoenje i upravljanje u katastrofama, IP Sejtarija, Sarajevo, 2006.g. 6. Husejnbai , Rjenik civilne zatite,DEK i FUCZ, Sarajevo, 2004. godine, 7. Huseinbai S.Meunarodna C-V koordinacija pomoi u odgovoru na katastrofe, FUCZ, Sarajevo, 2006.godine, 8. Matijaec R,Suvremeni sustavi civilne obrane, Otvoreno sveuilite, Zagreb, 1992.g. 9. Dujovi J, Rukovoenje i upravljanje sistemima sigurnosti, FPN, Sarajevo, 2006.g. 10.Tihi A, Rukovoenje akcijama zatite i spaavanja u prir.i dr. nesreama,FUCZ,SA,2006. 11.Pomo NATO u katastrofama, DEK, Sarajevo, 2004. godine, 12.Terenski prirunik o procjeni katastrofa i koordinaciji OUN, DEK, Sarajevo, 2000.god. 13.Strategijski koncept NATO iz 1991. i 1999.godine, 14.SFERA Projekt, minimalni standardi vitalnih resursa za preivljavanje stanovnitva u katastrofama, Humanitarna povelja MFCK, 2002. godine,

19

RODNE STUDIJE I MIR

Cilj: Prouavanje fenomena rata i mira i razliitih uloga generacija po rodu u njima, naroito uloge ene i djeteta, bavljenje socijalnim i politikim okruenjima u kontekstu krenja osnovnih ljudskih prava. Godina Semestar Ishodi uenja V IX Student e moi: Sadraj samostalno prouavati fenomene rata i mira i razliitih uloga generacija po rodu u njima; analizirati uloge ene i djeteta, bavljenje socijalnim i politikim okruenjima u kontekstu krenja osnovnih ljudskih prava.

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje

Politika kao dominantna drutvena djelatnost i participacija rodova u njoj; rtve rata po rodnim kategorijama; rtve rata po rodnim kategorijama u poratnom periodu; Stanje porodinoga sistema Bosne i Hercegovine u poratnom periodu, pravna i socijalna zatita rodova u odnosu na nacionalno, evropsko i meunarodno pravo; Kultura, rodne studije i mir; Ideologija, rodne s tudije i mir; Civilno drutvo i rodne studije; - Interaktivno predavanje sa prethodnim odreivanjem fokusa; - Problemska pitanja i odgovori; - Protokol seminara iz literature; - Kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata; - Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja - Zavrni ispit; obavezan 6 120 ( 60 sati PiV, 60 sati individualni rad) b/h/s - samoevaluacija - evaluacija modula A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

Literatura: Vera Erlih: Jugoslovenska porodica u transformaciji, Zagreb, 1971.; Simon de Bovoar, Drugi pol, BIGZ, Beograd, 1982.; Miel Fuko, Istorija seksualnosti, Prosveta, Beograd, 1998.; Zakoni i drugi propisi Bosne i Hercegovine neophodni za rodne studije i ljudska prava.

20

MEUNARODNA ZAJEDNICA I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA

Cilj modula: Upoznati studente sa teorijskim kontroverzama oko definiranja pojma meunarodne zajednice, te im omoguiti da steknu znanja o teorijskim, normativnim i praktinim aspektima djelovanja meunarodne zajednice, kao jedne od kljunih kategorija suvremenih meunarodnih odnosa, u upravljanju konfliktima razliitih nivoa i intenziteta. Omoguiti studentima da spoznaju vezu izmeu meunarodne zajednice i drugih subjekata meunarodnih odnosa unutar nje, kao i spoznaju njezin utjecaj na kreiranje meunarodne sigurnosti. Ponuditi studentima razliita interdisciplinarna znanja o institucijama meunarodne zajednice i instrumentima konfliktnog managmenta Kroz predavanja, vjebe, grupni i individualni studentski rad i razradu studija sluaja (case studies) osposobiti studente da svoje znanje mogu primjeniti u razliitim meunarodnim institucionalnim okvirima za upravljanje konfliktima. Godina Semestar Ishodi uenja V IX Student e moi: - razumjevati mjesto i ulogu meunarodne zajednice u upravljanju konfliktima; - spoznati vezu i odnose izmeu meunarodne zajednice i drugih subjekata meunarodnih odnosa unutar nje; - analizirati utjecaj meunarodne zajednice na kreiranje meunarodne sigurnosti; - analizirati djelovanje meunarodne zajednice u razliitim konfliktima; - prepoznati ne/djelotvornost razliitih instrumenata konfliktnog managmenta koji primjenjuju institucije meunarodne zajednice Pojam i sadraj predmeta; Mjesto i uloga meunarodne zajednice u meunarodnim odnosima; Tekoe u definiranju meunarodne zajednice (realistiki/neorealistika perspektiva;liberalna/neoliberalna perspektiva; konstruktivistiki pristup; postmodernistiki uvid; institucionalizam i teorije meunarodnih reima); Razvoj meunarodne zajednice; Promjena globalnog konteksta konflikata (sistemski nivo; nivo drave i drutva); Institucije i reimi upravljanja konfliktima; Meunarodna zajednica i strategije intervencija; Meunarodna zajednica i drugi instrumenti upravljanja konfliktima; Meunarodna zajednica i mirovni procesi; Studije sluaja (case studies): disolucija Jugoslavije i medjunarodna zajednica, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Irak, Afganistan, Bliski Istok... Interaktivno predavanje Seminari iz literature i prezentacije Rad na studijama sluaja (case studies) - Kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata, - Izrada samostalnog ili timskog pisanog rada i usmena prezentacija Obavezan 6 2 + 1 (30 sati predavanja; 15 sati vjebi;90 sati samostalnog rada) b/h/s Prikupljanje miljenja studenata o kvalitetu procesa pouavanja Samoevaluacija profesora, Procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm), kvizovi i zavrna provjera znanja
21

Sadraj

Metode pouavanja i uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija

Ocjenjivanje

Eksterna evaluacije A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

22

Literatura: 1. Aron Raymond (2001): Mir i rat meu narodima, Zagreb:Golden marketing 2. Ashdown, Paddy (2007): Swords And Ploughshares: Building Peace in the 21st Century: Bringing Peace to the 21st Century, London: Weidenfeld & Nicholson 3. Begi, Kasim (1997): Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma, Sarajevo: Bosanska knjiga 4. Bennet A. LeRoy i Oliver K. James (2004): Meunarodni odnosi, globalizacija i globalno upravljanje u: Bennet A. LeRoy i Oliver K. James (2004): Meunarodne organizacije, Politika kultura, Zagreb 5. Bennet A. LeRoy i Oliver K. James (2004): Meunarodno organiziranje i upravljanje u turbulentnim vremenima u: Bennet A. LeRoy i Oliver K. James (2004): Meunarodne organizacije, Politika kultura, Zagreb 6. Bert, Wayne (1997): The Reluctant Superpower. United States Policy in Bosnia 1991 1995, New York: St. Martin Press 7. Bieber, Florian (2004): Institucionaliziranje etninosti: postignua i neuspjesi nakon ratova u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji, Sarajevo:Meunarodni forum Bosna 8. Bose, Sumantra (2002): Bosnia after Dayton. Nationalist Partition and International Intervention, London: Hurst & Company 9. Chandler, David (1999):Bosnia. Faking Democracy after Dayton, London:Pluto Press 10. Chollet, Derek (2007): Tajna povijest Daytona, Zagreb: Golden marketing 11. Cirn, Mihael (2003): Dvostruka uloga meunarodnih institucija Upravljanje danas u: Cirn, Mihael (2003): Upravljanje sa one strane nacionalne drave. Globalizacija i denacionalizacija kao ansa, Beograd: Filip Vinji 12. Crocker A. Chester et al.(ur.): Turbulent Peace. The Challenges of Managing International Conflict, Washington D.C.: United States Institute of Peace Press 13. urak, Nerzuk (2002): Geopolitika meunarodne zajednice u. urak Nerzuk (2002): Geopolitika kao sudbina. Sluaj Bosna: postmodernistiki ogled o perifernoj zemlji, Sarajevo, Fakultet politikih nauka 14. urak, Nerzuk (2006): Obnova bosanskih utopija.Politologija, politika filozofija i sociologija Dejtonske drave i drutva, Sarajevo/Zagreb: Synopsis 15. urak, Nerzuk (2008): Meunarodna zajednica i upravljanje zarobljenom dravom, Sarajevo: VPI 16. Degan, Vladimir .(2002): Meunarodno pravo, Rijeka: Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci 17. Dobbins, James et al. (2007): The Beginner's Guide to Nation Building, Sanata Monica: RAND Corporation 18. Evropska unija i Bosna i Hercegovina: Izmeu upravljanja krizom i izgradnje drave (2005), Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell 19. Fukuyama, Francis (2005): Izgradnja drave.Vlada i svjetski poredak u 21. stoljeu, Zagreb:Izvori 20. Gromes Thorsten (2007): Demokratisierung nach Brgerkriegen. Das Beispiel Bosnien und Herzegowina, Frankfurt/New York: Campus 21. Held, Dejvid (1997): Demokratija i globalni poredak. Od moderne drave ka kosmopolitskoj vladavini, Beograd:Filip Vinji 22. Hodge, Carol (2007): Velika Britanija I Balkan od 1991. do danas, Zagreb:Detecta 23. Holbrook Richard (1998), Zavriti rat, Sarajevo: ahinpai 24. Naj S. Dozef (2006): Intervencije, institucije i regionalni i etniki sukobi u: Naj S. Dozef (2006): Kako razumevati meunarodne sukobe,Beograd: Stubovi kulture

23

25. Naj S. Dozef (2006): Meunarodni sistemi i nivoi uzronosti u: Naj S. Dozef (2006): Kako razumevati meunarodne sukobe,Beograd: Stubovi kulture 26. Papi, arko (2001): Meunarodne politike podrke zemljama Jugoistone Evrope: lekcije (ne)nauene u BiH, Sarajevo: Mller 27. Petritsch Wolfgang (2002), Bosna i Hercegovina od Daytona do Evrope, Sarajevo:Svjetlost 28. Primjer Bosne i Hercegovine:Odrivi koncept ili stranputice meunarodne zajednice? (2007), Sarajevo: Fondacija Heinrich Bll 29. Vukadinovi, Radovan (1998): Meunarodna zajednica u: Vukadinovi, Radovan (1998): Meunarodni politiki odnosi, Zagreb:Barbat 30. Waltz, Kenneth N. (1998): ovjek, drava, rat, Zagreb:Barbat Relevantne web stranice: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) http://www.crisisgroup.org http://www.esiweb.org http://www.ohr.int/ http://www.eusrbih.eu/ http://ec.europa.eu/index_en.htm http://www.coe.int/DefaultEN.asp http://www.europa.ba/ http://www.eupm.org/ http://www.undp.ba/ http://euforbih.org/eufor/ http://www.consilium.europa.eu/cms3_applications/applications/solana/index.asp?lang=EN&cm sid=246 http://www.oscebih.org/oscebih_eng.asp http://www.osce.org/kosovo/ http://www.unmikonline.org/ http://www.eupm.org/ http://www.europarl.europa.eu/europe2004/index_en.htm

24

PREVENCIJA DRUTVENIH KONFLIKATA

Cilj modula: Omoguiti studentima da ovladaju kljunim teorijama drutvenih konflikata i pojmovima koji se odnose na ovaj predmet. Upoznati studente sa pojmom, vrstama, dimenzijama drutvenih konflikata, te njihovom strukturom, funkcijama i dinamikom. Godina Semestar Ishodi uenja V IX Student e moi: Sadraj samostalno prouavati suvremene teorije o drutvenim konfliktima; analizirati drutvene konflikte na nacionalnom i meunarodnom nivou; prouavati modele prevencije konflikata. Teorije o drutvenim konfliktima Drutveni konflikti pojam, vrste i dimenzije Drutveni konflikti struktura, funkcije i dinamika Analiza drutvenih konflikata Nastanak i razvoj prevencije drutvenih konflikata Multidimenzionalni karakter prevencije drutvenih konflikata Prevencija konflikata na nacionalnom nivou i u meunarodnim odnosima Interaktivno predavanje sa prethodnim odreivanjem fokusa; Problemska pitanja i odgovori; Protokol seminara iz literature;

Metode pouavanja i Uenja Procjena ishoda uenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje

- Kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata; - Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja - Zavrni ispit; obavezan 6 120 ( 60 sati PiV, 60 sati individualni rad) b/h/s - samoevaluacija - evaluacija modula A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)

LITERATURA: 1. Beridan, Izet. Konflikti. Sarajevo: Fakultet politikih nauka,2003. 2. Beridan, Izet; Tomi, Ivo M; Kreso, Muharem. Leksikon sigurnosti. Sarajevo: DES, 2001 3. Coser, A. Lewis. Funkcije drutvenog konflikta. Sarajevo: Fakultet kriminalistikih nauka, 2001. 4. Dautovi, Kenan. Prevencija konflikata u meunarodnim odnosima. Travnik: KZB Preporod, 2007. 5. Rummel, R.J. Shvatanje konflikta i rata. (Drutvo, politika i konflikt), Sarajevo: Fakultet politikih nauka, 2001.

25

METODIKA NASTAVE

Cilj modula: Ovaj predmet je u funkciji obrazovanja/formiranja sposobnosti i umijea poduvanja i uenja drugih. Osnovni cilj ove nastave je da studentima omogui uvid u temeljna nastavna umijea (teaching skills) koja predstavljaju rezultat najnovijih naunih dostignua kako bi se stekle osnovne nastavne kompetencije. Godina Semestar Ishodi uenja V IX Ishodi e biti ope i specifine kompetencije nastavnika. Studenti e se upoznati sa modelima odnosa teorije i nastavne prakse i razviti temeljna nastavna umijea, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika. Sadraj Povezanost didaktike i metodika. Teorijsko zasnivanje metodika kao povezivanje predmetnog supstrata i didaktikog modela. Makro, mezo i mikrometodika. Metodika kao predmetom odreena didaktika (didaktika nastavnog predmeta). Metodika stupnjeva, metodika podruja, metodike nastavnih predmeta, metodike medija. Metodike kao konkretizacije didaktike. Kriteriji dobre nastave. Temeljna nastavna umijea. Profesionalne kompetencije nastavnika. Zdravlje nastavnika. Izvori stresa u radu nastavnika i naini borbe protiv stresa. Pedagoki mediji. Razumljivost izraavanja i razumljivost tekstova. Interes za nastavu i motivacija za uenje. Umijea pedagokog djelovanja. Metode uenja i Predavanja, vjebe, individualni projekti i zadaci, mentorski rad, internet, nastavna pouavanja praksa i akcijska istraivanja Procjena Kontinuirano praenje rada stupanj steenih nastavnih kompetencija ishoda uenja Status Obavezni ECTS 6 Sati 2+1 Jezik Bosanski Evaluacija o ocjena aktivnosti na predavanjima i vjebama (); o kolokvij - pismeni i usmeni oblici provjeravanja u procesu nastave. o ocjena izraene skice izvoenja nastave o ocjena jednog izraenog mjernog instrumenta (test znanja, upitnik, skaler, eklista, inventar interesovanja, skala stavova i sl.). o pismeni ispit (ZOT zadaci objektivnog tipa) samoocjenjivanje i meusobno ocjenjivanje: sumiranje postignutih rezultata Ocjenjivanje Naini provjere znanja: .A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5) Literatura: Glaser, dr. W. (2001), Svaki uenik moe uspjeti, Zagreb, Alinea Grupa autora, (2001), Uspjeno uenje i poduavanje, Zagreb, Educa Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijea, Zagreb, Educa Neill, S.: Neverbalna komunikacija u razredu, Zagreb, 1994. Slatina, M. (1999), Nastavni metod Prilog pedagokoj moi suenja, Sarajevo, Filozofski fakultet

1. 2. 3. 4. 5.

26