P. 1
9. Osnove Anatomije i Fiziologije Covjeka

9. Osnove Anatomije i Fiziologije Covjeka

|Views: 171|Likes:
Published by spletes
anatomija ljudskog tijela
anatomija ljudskog tijela

More info:

Published by: spletes on Aug 01, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/30/2013

pdf

text

original

Osnove anatomije i fiziologije čovjeka

mr. sc. Ivana Dujmovid

Anatomija
• Znanost o obliku i građi tijela • grč. anatemnein – rezati, rastavljati u dijelove • Dio znanosti o živim bidima – Biologija • Podijela:
– Antropotomija – Zootomija – Fitotomija

• Sustavna anatomija – istražuje pojedinačne organske sustave • Embriologija – razvitak ljudskog tijela • Kauzalna morfologija – razvoj oblika tijela

• Histologija – znanost o tkivima • Citologija – znanost o stanici

Fiziologija
• Znanost o funkcijama organizma • Proučava mehanizme koji omogudavaju i reguliraju životne procese • Proučava održavanje homeostaze

Fiziologija čovjeka obuhvada:
• Fiziologiju stanice • Fiziologiju krvnih stanica, imuniteta i zgrušavanja krvi • Fiziologiju srca • Fiziologiju cirkulacije • Fiziologiju tjelesnih tekudina i bubrega • Fiziologiju respiracije • Fiziologiju letenja, putovanja u svemir i ronjenja • Fiziologiju živčanog sistema i osjetila • Fiziologiju probavnog trakta • Fiziologiju metabolizma i regulacije temperature • Fiziologiju endokrinologije i reprodukcije

Od atoma do organizma atom molekula stanica tkivo organ sustav organa organizam .

Vrste tkiva u ljudskom organizmu Hrskavično tkivo Pokrovno tkivo Mišidno tkivo Živčano tkivo Koštano tkivo .

Organski sustavi u ljudskom tijelu Reproduktivni sustav Živčani sustav Sustav organa za pokretanje .

Organski sustavi u ljudskom tijelu Hormonski sustav Sustav organa za izlučivanje Probavni sustav Krvožilni sustav Sustav organa za disanje .

Sustav organa za kretanje • Mišidni sustav Koštani sustav .

Osteologija • Znanost o kostima • Lokomotorni sustav – Kosti – Spojevi među kostima – Mišidi Kostur • Jedinsrvena cjelina kostiju • Međusobno povezane zglobovima .

Kostur čovjeka • Osnovni potporanj tijela • Omoguduje uspravan hod • Štiti osjetljive unutrašnje organe • Omoguduje pokrete Koštana stanica Koštano tkivo .

prsni koš. zdjelica kosti udova • ruke i noge .Kostur čovjeka kosti glave • lubanja i lice kosti trupa • kralježnica.

Kostur čovjeka
• Novorođenče – 270 kostiju • Odrasla osoba -260 kostiju • Bedrena kost
– Najveda kost u tijelu – Može se utrostručiti tijekom života

Kralježnica
• Zakrivljena • Oblik dvostrukog “S”
– Omoguduje uspravan hod – ublažava udarce
Atlas prvi kralješak

• 33- 34 kralješka
– spojeni elastičnim, hrskavičnim pločicama
Axis drugi vratni kralješak

POKOSNICA • izvana • obavija kost ČVRSTO KOŠTANO TKIVO • ispod pokosnice • čini kost čvrstom SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO • u unutrašnjosti i na krajevima kostiju • smanjuje masu kostima uz zadržanu čvrstodu KOŠTANA SRŽ • ispunjava šupljine u kostima • proizvodi krvne stanice HRSKAVICA • na mjestu dodira dviju kostiju • ublažava udarce i smanjuje trenje

Građa kosti

stopalo Sastav kosti • 20% vode • 25% organske tvari .osein – Kolagen – elastičnost i gipkost • 55% mineralne tvari – spojevi kalcija i fosfora – čvrstoda i tvrdoda . šaka. zdjelične kosti • Kratke – kubične – Kralježnica.Građa kosti • koštana srž – skladište masti – stvaranje krvnih stanica Oblik kosti • Cjevaste – duge – Kosti ruku i nogu • Plosnate – široke – Lopatice.

Veze među kostima • Zglobovi • Hrskavica • Šavovi .

Konstitucija žena .muškarac • Konstitucija žene – manja.oko 16 % – muškarci .oko 18 % • specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa – Žene – široka i niska – Porođajni kanal . lakša i nežnija • Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini – žene .

Mišidni sustav čovjeka • • Miiologija – znanost o mišidima Mišidi – sposobnost kontrahiranja i opuštanja Zajedno s kostima tijelu daju oblik Omoguduju pokretanje • • .

Mišidni sustav čovjeka Mišidno tkivo • Poprečno prugasto – Poprečno prugasti mišidi – Mišidi kostura • Glatko – Mišidi unutrašnjih organa • Srčano – Srčani mišid .

Mišidi čovjeka .

slabo rastezljive – Udružena u mišidne snopide . čvrste.Poprečno prugasti mišidi • Svjetle i tamne poprečne pruge • Pod utjecajem naše volje – voljni mišidi • Izdužene stanice s mnogo staničnih jezgri (nukleusa) • Izdužena mišidna vlakna • Mišidni snopidi – snop – mišid • Obavijeni mišidnom ovojnicom • Tetive – veze s kostima – elastične.

Poprečno prugasti mišidi • Krvne žile – Donose kisik i hranu mišidu • Živci – Upravljaju radom mišida .

. crijevo. • Nisu pod utjecajem naše volje • Čine stijenku unutrašnjih organa – želudac.Glatki mišidi Srčani mišid • Stanice koje se "granaju" s jednom jezgrom smještenom u sredini stanice • Šupalj poprečno-prugasti mišid – vidljiva ispruganost – međusobno povezana vlakna mokradni mjehur • Stanice vretenastog oblika • Jedna stanična jezgra (nukleus) u sredini stanice... • Nije pod utjecajem naše volje • Kontrahiraju se slično kao i skeletni mišidi – kontrakcija traje duže .

ispruži ruku • mišidi za rad troše energiju • mišidni umor – MLIJEČNA KISELINA .Pokretanje mišida • pokretima mišidi upravljaju u parovima • dvoglavi i troglavi mišid nadlaktice – podiže ruku .

Unutrašnji organi • Utroba – viscera – Zajednički naziv za sve organe u visceralnoj šupljini • Vegetativna uloga organa – Omoguduju kemijsku pretvorbu hrane – Izmjenu tvari – Izlučuju nepotrebne ostatke • • • • • Dišni sustav Probavni sustav Mokradni sustav Spolni sustav Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem .

dušnik. dušnice • Sustav pludnih mjehurida .Sustav Uloga: • Prenošenje zraka do pluda • Pludni mjehuridi – Izmjena plinova – Kisik i ugljikov dioksid organa za disanje Podjela: • Gornji dišni putevi: – Nos i gornji dijelovi ždrijela • Donji dišni putevi: – Grkljan.

Organi za disanje: • nosna šupljina – zrak se vlaži.tri režnja – obavijena opnom popludnica Sustav organa za disanje .dva režnja – desno krilo. pročišduje. zagrijava • ždrijelo • grkljan • dušnik • dvije dušnice • pludni mjehuridi – obavijeni krvnim kapilarama • pluda – lijevo krilo .

Pokreti disanja
Pokreti disanja: • Udisaj – ulazi 21% kisika i 0,035% CO2 • Izdisaj – izlazi 16% kisika i 4% CO2 • U pokretima disanja sudjeluju:
– ošit – trbušni mišidi – međurebreni mišidi

Pludno i stanično disanje
• Pludno disanje
– izmjena plinova između organizma i okoline

• Stanično disanje ili biološka oksidacija
– u stanicama – iz hranjivih tvari i kisika – oslobađa se energija, voda i ugljikov dioksid

Organi za glas
Grkljan • građen od hrskavice • gornji dio dušnika • glasnice – dva elastična mišidna nabora • glas nastaje titranjem glasnica • stvaranje glasa – glasnice jako blizu (zatvorene)

Probavni sustav Uloga: • Prima hranu • Probavlja • Prerađuje u hranjive sastojke • Odstranjuje neprobavljene i nepotrebne sastojke .

zubi i jezik jednjak i želudac dvanaesnik.Probavni sustav • • Probavni sustav – probavna cijev i probavne žlijezde Probavna cijev: – – – usta . tanko i debelo crijevo crijevni otvor (čmar) slinovnice želučane žlijezde gušterača i jetra • luče probavne sokove u dvanaesnik – • Probavne žlijezde – – – • Probava – u probavnome sustavu – hrana se mijenja mehanički i kemijski .

• žvakanjem usitnjuju hranu Zubi mliječno zubalo (20) Građa zuba: • • • • • kruna vrat caklina pulpa Korijen trajno zubalo (32) Vrste zuba: • • • • sjekutidi 8 (4+4) očnjaci 4 (2+2) pretkutnjaci 8 (4+4) kutnjaci 12 (6+6) .

bioktalizatori ŽUČ GUŠTERAČA više različitih enzima raspršuje masti bjelančevina. žvakanje. ugljikohidrati CRIJEVNI SOK Više različitih enzima lipaza bjelančevine.PROBAVA SLINA ŽELUČANI SOK ptijalin pepsin i HCl škroba bjelančevina • Probava – u probavnome sustavu – hrana se mijenja mehanički i kemijski • Usitnjavanje. ugljikohidrati . masti. potiskivanje • Složene molekule – enzimi – jednostavne molekule • Enzimi . miješanje. masti.

šuplji organ – Spremnik hrane (2 L) • Jetra – Proizvodi žuč – razgradnja masti .Probava hrane • Usna šupljina – Jezik – miješanje hrane – Žlijezde slinovnice – luče slinu • Ždrijelo – Provodi hranu u jednjak • Želudac – Elastičan.

Probava hrane • Gušterača – luči enzime u dvanaesnik • Dvanaesnik – početni dio tankog crijeva – Razgradnja bjelančevina. ugljikohidrata i masti • Tanko crijevo – Završava se kemijska razgradnja svih sastojaka – Ugljikohidrati – glukoza – Bjelančevine – AK – Masti – masne kiseline i glicerol – Crijevne resice – upijaju hranjive tvari • Debelo crijevo – neprobavljive tvari – izmet .

Zdrava prehrana .

Mokradno – spolni sustav • Urogenitalni trakt • Mokradni i spolni sustav • Usko povezani .

Sustav organa za izlučivanje Uloga: • Izlučivanje štetnih. otpadnih tvari urinom Građa: • Dva bubrega – Filtracijom proizvode urin bubrežna arterija bubreg • Dva mokradovoda – Cijevi koje odvode mokradu iz bubrega bubrežna vena mokraćovod • Mokradni mjehur – Mišični organ – Sakupljanje mokrade mokraćni mjehur • Mokradna cijev – Izvodi mokradu iz organizma mokraćna cijev .

• • • • • • • Parni organ Smješteni na leđnoj strani trbušne šupljine Dugi oko 12 cm Oblikom slični zrnu graha Nefroni – osnovne jedinice bubrega Hormoni nadbubrežne žlijezde i hipotalamus – kontrola rada bubrega Građa bubrega ovojnica bubrežna arterija bubrežna kora • Pročišdivanjem iz krvi izlučuju mokradu Održavaju unutrašnju ravnotežu – bubrežna vena bubrežna srž nefron Stalna količina vode i soli u organizmu .

glukoza i dio soli dobiveni filtracijom vradaju se u krv • Preostala vodena otopina – mokrada (urin) – Nakuplja se u bubrežnoj nakapnici • Mokradni mjehur vena – Pražnjenje urina – Prstenast mišid – Poticaj iz leđne moždine i velikog mozga sabirna cijev .Nefron bubrežno tjelešce Građa: • Bubrežno tjelešce – U kori bubrega – Filtriranje krvi s otpadnim tvarima – Krv prolazi kroz kapilare bubrežnog tjelešca • Cjevasti dio arterija – Voda.

Spolni sustav Uloga: • Održavanje i produljenje vrste • Spolni organi – primarna obilježja muškarca i žene – zajednička osnova iz koje se razvijau samo jedni sponi organi .

Pubertet Muškarac hipofiza Žena Izlučuju ženske spolne hormone Izlučuju muške spolne hormone jajnici sjemenici spermij jajna stanica .

Spolni organi čovjeka Muški spolni organi vanjski: • mošnja • spolni ud unutarnji: • sjemenik • pasjemenik • sjemenovod • sjemena vredica • prostata • mokradna cijev spermiji .

SPOLNI UD • omoguduje prijenos spermija u žensko tijelo DOSJEMENIK • mjesto sazrijevanja spermija • izlučuje muške spolne hormone SJEMENOVOD • provodi spermije do mokradne cijevi MOKRAĆNA CIJEV • provodi mokradu i spermu MOŠNJA • štiti sjemenike SJEMENIK • žlijezda u kojoj nastaju spermiji PROSTATA I SJEMENA VREĆICA • nastaje tekudina koja je dio sperme Muški spolni organi .

grlid maternice • rodnica Jajna stanica .Spolni organi čovjeka Ženski spolni organi vanjski: • stidnica (velike i male stidne usne) • vanjski otvor rodnice • dražica unutarnji: • jajnik • jajovod • maternica.

Menstruacijski ciklus 1 – 6 dan sluznica maternice se ljušti 7 – 12 dan razvoj nove jajne stanice oljuštena sluznica se obnavlja 15 – 28 dan 13 – 14 dan ovulacija jajna stanica u jajovodu .

Menstruacijski ciklus .

Menstruacijski ciklus • Menstruacijski kalendar • sazrijevanje jajne stanice – ovulacija rast sluznice maternice mjesečnica • Klimakterij – menopauza • Od prvog dana mjesečnice • Do zadnjeg dana prije sljedede mjesečnice .

Oplodnja .

Razvitak od oplodnje do rođenja Ugnježđenje zametka u maternicu .

jajovod Dioba oplođene jajne stanice (morula – blastula – gastrula) BRAZDANJE .Razvitak od oplodnje do rođenja • • • • • • Oplodnja . pupkovina.dijeljenje (dioba) stanica zametka Zametak – ugnježđenje u maternici (nakon 8 tjedana) Plod – posteljica. vodenjak. plodna voda Porođaj .novorođenče .

Funkcija placente .

Razvitak od oplodnje do rođenja Trudnoda Porođaj Trudnoća .40 tjedana (280 dana) .

nadzire rad žlijezda .Žlijezde s u nutrašnjim izlučivanjem • održava organizam u stanju unutarnje ravnoteže • prilagođava organizam promjenama u okolišu Suradnja sustava: • živčani sustav električni impulsi • hormonski sustav kemijske poruke • mozak .

Žlijezde S vanjskim izlučivanjem (egzokrine): • slinovnice • znojnice • lojnice • izlučuju sokove na površinu ili unutar tijela S unutarnjim izlučivanjem (endokrine): • hipofiza • štitna žlijezda • nadbubrežne žlijezde • gušterača • sjemenici (testisi) • jajnici (ovariji) • hormone izlučuju u krv .

izmjenu tvari... spolni razvoj.HORMONI • • • • prenose kemijske poruke organima djeluju sporo i dugotrajno potiču rast i razvoj. POVRATNA SPREGA (veza) – održavanje hormonske ravnoteže u organizmu .

hipofiza hormon rasta Regulira rast tijela hormoni hipofize -izravno utječu na tijelo stvaranje mlijeka. poticanje trudova i održavanje razine vode u tijelu Tiroksin održava sustave u tijelu aktivnima Adrenalin potiče tijelo na akciju Hormoni nadbubrežnih žlijezda Suzbijaju stres Kontrola razine soli u tijelu hipofiza štitna žlijezda štitna žlijezda nadbubrežne žlijezde nadbubrežne žlijezde gušterača Inzulin i glukagon održavaju razinu šećera u krvi Estrogen i progesteron ženska spolna obilježja stvaranje jajnih stanica Testosteron muška spolna obilježja stvaranje spremija gušterača jajnici sjemenici .

Krvožilni sustav • Angiologija – znanost o krvožilnom sustavu • Proučava sustav kanala i kanalida kojima kola krv • Središnji organ – srce • Krvne žile: – Arterije • od srca prema periferiji tijela – Vene • od periferije tijela prema srcu .

otopljene tvari i bjelančevine • krvne stanice .45% krvi – crvene krvne stanice eritrociti – bijele krvne stanice leukociti – krvne pločice trombociti Krv ULOGA KRVI • prenosi korisne (hranjive tvari.55% krvi – voda. produkte izmjene tvari • održava stalnu temperaturu tijela • raznosi kisik po tijelu • brani organizam od bolesti • sprječava krvarenje .SASTAV KRVI • krvna plazma . hormone) i štetne tvari (ugljiko dioksid.

ERITROCITI • nemaju jezgru • bjelančevina hemoglobin s ionom željeza • prenose kisik iz pludnih mjehurida do stanica tijela (hemoglobin) • odnose ugljikov dioksid u pludne mjehuride • svake sekunde stvaraju se i propadaju milijuni eritrocita LEUKOCITI • stanice s jezgrom • više tipova leukocita • uništavaju štetne mikroorganizme • limfociti .nositelji specifične otpornosti (imunosti) organizma Krvne stanice TROMBOCITI • bez jezgre • krvne pločice • nastaju raspadanjem posebnih stanica u koštanoj srži • sudjeluju u zgrušavanju krvi .

univerzalni primatelj • Krvna grupa O .univerzalni davatelj • Transfuzija krvi – pretakanje – Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji Krvna grupa Crvene krvne stanice protutijela nema protutijela .Krvne grupe • Krvna grupa AB .

Krvne žile Arterije: • debele. rastezljive stijenke • imaju zaliske • otpremaju iz stanice štetne tvari i ugljikov dioksid • dovode nečistu krv u srce Kapilare: • tanke stijenke • izmjena tvari između krvi i stanica • izmjena plinova u pludima • povezuju arterije i vene . elastične stijenke • vlastiti mišidi • odvode krv iz srca • donose stanicama kisik i hranjive tvari Vene: • tanje.

2 klijetke.Srce – građa i funkcija • • • • • U prsnom košu Pumpa krv po tijelu Veličine stisnute šake Težine 300 – 500 g Izvana zaštićeno opnom – srčana ovojnica • 2 predklijetke. srčani zalisci • Aorta – najveća arterija u tijelu .

tzv. Mišićni zid.Srce – građa i funkcija Venska krv iz tijela ulazi u desnu pretklijetku. osiguravaju jednosmjerni protok krvi. . Krv bogata kisikom iz pluća ulazi u lijevu pretklijetku i ulijeva se u lijevu klijetku. pregrada. Nabori na srcu zalisci. Srce se sastoji od četiri šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Nalaze se između pretklijetke i klijetke. dijeli srce uzdužno. U tijelo se potiskuje kroz aortu. po sredini. prolazi u desnu klijetku i istiskuje se u pluća. kao i na izlazu iz klijetaka u arterije. na lijevu i desnu stranu.

odupiru se protoku krvi • između otkucaja srca .• Bilo ili puls – 60 – 80 puta u minuti – vratna arterija ili arterija zapešća ruke Srce – građa i funkcija • Krvni tlak – Pritisak krvi na stijenke krvnih žila – Najveći u velikim arterijama – Normalan krvni tlak 120/80 mmHg – Sistola • pritisak srca pumpanjem krvi kroz arterije – Dijastola • pritisak stijenki arterija .

SRCE • izmjena plinova u pludima Veliki optok krvi: SRCE .Optok krvi Mali optok krvi: PLUĆA .TIJELO • stanice dobivaju hranu i kisik • iz stanica se odnose otpadne tvari i ugljikov dioksid .

Živčani sustav • Provođenje živčanih impulsa • Prenosi obavijesti iz unutrašnjosti tijela i okoline • Obrađuje informacije • Usklađuje informacije • Stvara motorički odgovor .

Živčani sustav Središnji • Kralježnička moždina • Mozak • Smješteni u lubanji • Zaštideni – Čvrstim koštanim ovojem – Ovojnicama mozga – Cerebrospinalnom tekudinom Periferni • Gangliji – skup tijela živčanih stanica – Strukture poput čvora • Snopovi živčanih vlakana – živci • Povezuju središnje dijelove sustava s osjetnim i izvršnim organima .

Živčani sustav Tjelesni (somatski) • Upravlja tjelesnim pokretima Vegetativni (autonomni) • Upravlja radom unutrašnjih organa • Bez utjecaja volje Podijela: • Simpatikus – Pomaže pri naporima • Parasimpatikus – Omoguduje odmor organizma • Djeluju antagonistički i usklađeno .

akson kratki ogranci tijelo živčane stanice s jezgrom mišićno vlakno .Živčani sustav Građa živčane stanice Tipovi živčanih stanica živčano vlakno .

Sinapsa .

.

električni • U sinapsi – postaju kemijski .Živčani impuls • Putuje duž živčane stanice .

Steže bronhe Usporava rad srca Simpatikus .Usporava mokrenje .Usporava rad crijeva . gušterače i crijeva .Autonomni živčani sustav Parasimpatikus .Stimulira rad debelog crijeva .Sužava zjenica .Ubrzava rad srca .Povećava zjenica .Opušta bronhe .Stimulira izlučivanje sline .Stimulira stvaranje -adrenalina -Stimulira otpuštanje glukoze .Usporava izlučivanje sline .Usporava aktivnost gušterače .Stimulira mokrenje .Usporava rad želuca .Stimulira rad želuca.

4 kg • Troši 20% krvi – kisik • Glavni dijelovi: – veliki mozak – mali mozak – produžena moždina .Mozak • Građa mozga • Smješten u lubanji • Zaštiden ovojnicama i • Tekudina između ovojnica • Mase oko 1.

Veliki mozak veliki mozak • Građa moždana kora moždana srž – brazde i vijuge – naborana površina – lijeva i desna polovica mali mozak • Površina mozga – moždana kora – Siva tvar – Tijela živčanih stanica – Bijela tvar – Živčana vlakna produžena moždina • Unutrašnjost – moždana srž .

energetsko gorivo moždanih stanica • Obilježena radioaktivnim tvarima • Monitor u boji drugačija boja prilikom aktivnosti određenog dijela mozga Ozljedom moždanog središta gubi se funkcija organa kojim upravlja.Moždana središta PET .pozitron emisijska tomografija • Glukoza . iako je organ zdrav .

veliki mozak GRAĐA MOZGA • siva tvar izvana. zaključivanje. svijest produžena moždina • povezuje mozak i leđnu moždinu • upravlja refleksima važnim za život • rad srca • disanje • gutanje • kihanje • sužavanje zjenica mali mozak • usklađuje voljne i precizne pokrete • održava ravnotežu tijela . prerađuje. bijela tvar iznutra • upravlja voljnim pokretima • prima. sprema i koristi informacije • mišljenje. pamćenje.

gutanje. kihanje..disanje. ...Produžena moždina • Križanje živčanih vlakana iz jedne starne mozga u suprotnu stanu tijela • Upravlja refleksima važnima za održavanje životnih funkcija . rad srca.

Leđna moždina lubanja bijela tvar mozak kralježnjak siva tvar kralježnica leđna moždina Građa leđne moždine Smještaj leđne moždine .

Leđna moždina bijela tvar GRAĐA LEĐNE MOŽDINE • siva tvar u središnjem dijelu – oblik raskriljena leptira • bijela tvar oko sive tvari ULOGA LEĐNE MOŽDINE kralježnjak siva tvar • upravlja jednostavnim refleksnim pokretima – trenutačna reakcija – smanjuje mogude ozljede • povezuje mozak s periferijom tijela – obavljanjem jednostavnih pokreta rastereduje mozak .

Refleksni luk Osjetilna živčana vlakna Motorička živčana vlakna SIVA TVAR BIJELA TVAR • Podražaj – ubod u prst • Leđna moždina – nastajanje refleksa • Mišid noge se steže – noga se pomakne • Refleksni put – put podražaja do reakcije mišida na podražaj .

Osjetni živac 3. pritiska. temperature i boli – Proprioceptivni osjet . Središnji živčani sustav – Percepcija osjetnih organa Osjetni organi: • Vidni • Slušni • Njušni • Osjetni – Senzorna vlakna – provode podražaje iz osjetnih organa • Osjet dodira.Osjetilni organi Osjetila • Recetori živčanog sustav • Primaju kemijske i fizikalne podražaje iz vanjske sredine Put podražaja: 1. Receptor 2.

Osjetila Nastajanje osjeta: OSJETILNI ORGAN Osjetilo vida OSJETILNI ŽIVAC SREDIŠTE U MOZGU Osjetilo njuha Osjetilo sluha .

Osjetilo vida Glavni dijelovi oka – očna jabučica: – – – – – – rožnica bjeloočnica zjenica leda žilnica mrežnica • • • • žuta pjega slijepa pjega šarenica staklovina Građa oka • pomodni dijelovi oka: – – – – – trepavice kapak suzna žlijezda očni mišidi vidni živac .

vidni živac središte za vid u velikom mozgu • Leda lomi zrake svjetlosti • Slika u mozgu – obrnuta i umanjena • Okom gledamo – mozgom vidimo .Nastajanje slike u oku • Oko .

Svojstva oka Prilagođavanje oka • Vidne stanice u mrežnici (žuta pjega) • Trodimenzionalna slika – Gledanje s oba oka • Daleko – blizu Plastičnost slike .

Svojstva oka • Svjetlo – tama – Širenje i sužavanje zjenice • Boje – Štapidi • reagiraju na svjetlost – čunjidi • odgovorni za boju • najgušdi u žutoj pjegi .

Poremedaji vida Mane oka • Kratkovidnost – Osoba ne vidi daleke predmete • Dalekovidnost – Osoba ne vidi predmet blizu • Slabovidnost – Zamagljen vid Dalekovidni – konveksne leće Kratkovidni – konkavne leće .

Osjetilo sluha .

Osjetilo sluha • Uho – organ za sluh i ravnotežu • Detektira vibraciju. frekvenciju i amplitudu (glasnodu) zvuka .

Kako nastaje zvuk u uhu? • Uške hvataju zvukove • Slušne košdice prenose zvuk na pužnicu • Zvukovod provodi – Slušne stanice s dlačicama titraje zvučnih valova – Udaraju u bubnjid • Bubnjid prenosi titraje na slušne košdice – Čekid. nakovanj i stremen – Pojačavaju zvuk titranjem – Pretvaraju podražaj u električni impuls – Slušni živac – središte u mozgu .

Organ za ravnotežu Vestibularni aparat • Kontrolira ravnotežu • Receptori detektiraju • U srednjem uhu je li glava uspravna ili • Sastoji se od tri nije polukružna kanalidai • Šalju impulse mozgu ispunjena tekudinom • Ušne vredice sa stanicama s dlačicama – Bilježe promjene položaja .

Osjetilo okusa • Receptori za okus • Smješteni na jeziku – Vrh i strane • Okusni pupoljci – Okusne bradavice • 4 receptora: – Slatko – Slano – Gorko – Kiselo .

Osjetilo okusa Osjetu okusa doprinose: • Miris • Tekstura • Temperatura Kemijski podražaj – električni signal – okusni živac – središte za okus u velikom mozgu .

Osjetilo mirisa • Njušne stanice u nosu • Mirisi podražuju živčane završetke njušnih stanica • Električni signali putuju u središte za njuh u mozgu .

• Smješteni u koži Kožna • Receptori za dodir i temperaturu – Opip. bol.rame osjetila . toplo. nekoliko receptora za dodir – peta – mnogo receptora za toplinu . hladno – Različite količine receptora – Različita mjesta u tijelu – pr.

bol. toplinu. osjetilni živci i krvne žile – Žlijezde znojnice i lojnice – Dublji slojevi – osjetila za dodir.Koža Građa kože: • Pousmina – vanjski sloj – – – – – Sloj živaca Sloj odumrlih stanica Neprestano se obnavlja Sloj živih stanica Melanin – pigment • Usmina – unutrašnji sloj – Elastična vlakna – Vezivno tkivo. hladnodu .

6 – 1.9 četvornih metara • Organ za izlučivanje – Znoj i loj • Regulira tjelesnu temperaturu – Vručina – koža se znoji – hladi se • Osjetilni organ – Tijelo osjeda okolinu .Koža Uloga kože: • Zaštitni organ cijelog tijela • Površine 1.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->