P. 1
Oslobođenje [broj 23715, 20.12.2012]

Oslobođenje [broj 23715, 20.12.2012]

|Views: 76|Likes:
Published by Tiskarnica
Oslobođenje [broj 23715, 20.12.2012]
Oslobođenje [broj 23715, 20.12.2012]

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 28, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/24/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 20. 12. 2012.

Godina LXIX • Broj 23.715

Tihi} na sjednici Kluba Bo{njaka GV-a

MOSTAR ISPA[TA ZBOG NARU[ENIH ODNOSA SDA I HDZ-a
Sam Radon~i} je kazao da blindirano vozilo koristi hotel Radon Plaza “u koji dolazi visoka klijentela”

9. strana

Od ure|enja Mostara ne ovisi samo polo`aj Bo{njaka nego i pozicija i budu}nost BiH Naftni terminali Federacije Plo~e

Mi{kovi} je na sigurnom: {ta ~eka njegove suradnike?

VRA]A LI SE JOSIP TOMI]?!
7. strana

Istraga federalnog MUP-a u poodmakloj fazi

OD BLINDIRANOG CHEROKEEJA
2-3. strana

SPREMNA AFERA MI[KOVI] I KELJMENDIJEVI D@IPOVI OPTU@NICA ZA MUHAMEDA BUDIMLI]A

8. strana

DO MINISTRA RADON^I]A
Humanitarna katastrofa u Siriji Prvo mjesto na takmi~enju u Tokiju

MUZI^KI UN TRA@I 1,5 MILIJARDI ZEMLJOTRES SANELA RED@I]A DOLARA
16. strana

38. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Ko otkazuje pretplate na Oslobo|enje?

2

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

AFERA MI[KOVI] I KELJM

Poziv na 70. ro|endan
Bosni i Hercegovini i regionu nudimo izvje{taje, teme i komentare po samo jednom klju~u - novinarskom
Po~etkom sedmice, novinari Oslobo|enja su s jednog ovda{njeg portala saznali ekskluzivnu vijest: Oslobo|enje se gasi u srijedu, 19. decembra! Neki je {aljivd`ija, saznali smo, na forumu plasirao tvrdnju kako na{a novina prestaje da izlazi, a on, kao dobro informirani, i osobno je do`ivio “otkazivanje pretplate” , te je, valjda no{en istinoljubivo{}u, odlu~io da tu najtajniju tajnu podijeli na internetu. Dan kasnije saznali smo da je na Saraj-Polju obijen kiosk i iz njega nestali samo svi primjerci Oslobo|enja, namijenjeni za prodaju. snu i Hercegovinu i uspjela doprijeti do svojih ~itatelja ba{ svaki dan. Zbog toga, ali i zbog ure|iva~ke politike koja nije pozivala na smrt, ubijanje i zlo~ine, upravo je Oslobo|enje progla{eno listom godine u svijetu 1992. Mi ljude ne dijelimo po njihovim nacionalnim, vjerskim ili politi~kim opredjeljenjima: na{ je posao informacija, kvalitetna, provjerena i sagledana iz vi{e uglova. Dragi su nam prijatelji, ali istina nam je dra`a: upravo zato i jesmo ve} dosta dugo na meti brojnih ataka, nasrtaja, pritisaka i prijetnji. Svake vrste.

OD BLINDIRANOG DO MINISTRA RAD
Sam Radon~i} je kazao da blindirano vozilo koristi hotel Radon Plaza “u koji dolazi visoka klijentela” Kako je Cherokee dospio u BiH Mi{kovi} je na sigurnom: {ta ~eka njegove suradnike?
Naser Keljmendi, najpoznatiji bh. bjegunac i ~ovjek s crne liste State Departmenta, po osobnom opisu ljubitelj je `ena i dobrih auta. Poznat je i kao prijatelj i poslovni partner aktualnog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudina Radon~i}a, ali i kao neko ko je uspio gotovo pa nemogu}e: i pored zabrane, uvezao je iz SAD-a blindirane d`ipove! dr`avne, poslovne i koje li ve} svrhe koristi moderni auto za koji se pouzdano ne zna ~iji je. [to se ti~e Keljmendija, njega je, utvrdimo jo{ jednom, isti dan kad je Zlatko Lagumd`ija, lider SDP-a, potpisivao protokol sa Fahrudinom Radon~i}em, osniva~em SBB-a, o novoj podjeli vlasti u BiH i dogovarao njegovu kandidaturu za ministra sigurnosti BiH, Barack Obama, predsjednik za potra`ili smo, a gdje drugo, nego u Agenciji za istrage i za{titu BiH (SIPA). Operativnim radom SIPA je do{la do podataka da je Keljmendi iz SAD-a i pored zabrane vlasti SADa, uvezao tri blindirana (balisti~ka za{tita) Jeep Cherokeeja, te da je jedan dao Fahrudinu Radon~i}u. Tragom te informacije vr{ene su provjere u vezi s vozilima koja koriste ~lanovi grupe Nasera Keljmendija te saradni~kim vezama u BiH i inostranstvu koje se mogu dovesti u vezu sa nabavkom, odnosno uvozom takvih vozila. No, kako su uop}e vozila mogla u}i u BiH!? U slu~aju blindiranih vozila, carinski slu`benici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nisu obavili svoj posao, te su direktno ili posredno pomogli Keljmendijevima. Carinici ne samo da nisu primijetili ve}u te`inu dva blindirana terenca nego su ih evidentirali kao obi~na vozila i prihvatili njihovu vrijednost od 15.000 dolara. Me|utim, prema depe{i pravnog ata{ea ameri~ke ambasade u Sarajevu, samo jedno od vozila pla}eno je 23.700 dolara - i to sa dva ~eka, jednim na 14.700 dolara, a drugim na oko 9.000 dolara. Blindiranjem je

Ne}emo odustati
No, na{a ure|iva~ka politika je jasna i od nje ne}emo odustati: vjerujemo da Bosna i Hercegovina mo`e biti sretna zemlja, da ima resursa koji joj mogu obezbijediti ubrzan ekonomski razvoj, da ima dovoljno sposobnih ljudi koji trebaju dobiti priliku da se doka`u sposobnostima umjesto politi~kim podobnostima, da ima svoje mjesto u Europskoj uniji i NATOu, pa ma {ta o tome mislili politi-

Prljava kampanja
Kolege s portala, nakon {to smo ih obavijestili da je u pitanju ortodoksna la`, odustali su od forumske debate (svima koji su za nama u me|uvremenu pustili suzu, hvala!), no ju~er, kada je osvanula ta famozna obe}ana srijeda a Oslobo|enje na kioscima, javili su se na{i vjerni ~itatelji: nekima od njih, zaposlenim u javnim institucijama, telefonskim se putem obratila izvjesna

15.000 umjesto 58.000 KM
Da su mu automobili strast, potvrdio je i sam Keljmendi, opisuju}i sebe kao biznismena koji planira da se bavim automobilima, “jer mi je to hobi i slaba ta~ka. Volim aute, volim `ene i ako mi ko do|e glave, to }e biti samo `ene” , pri~ao je onomad Keljmendi, ba{ u vrijeme kada su s drugog kontinenta stigli famozni d`ipovi. Mo`da nekome nije jasno za{to su va`ni ba{ ti d`ipovi, danas razli~itih u BiH ima na svakom koraku, ali za razliku od drugih, jedan od tri Naserova d`ipa je u vlasni{tvu kompanije Avaz (koja nije Radon~i}eva?!), ve} njegove (biv{e) supruge Azre. Radon~i} je, podsjetimo, u svom imovinskom kartonu naveo da ne posjeduje auto te da nema firmu, a danas u

Amela, predstavljaju}i se kao uposlenica Oslobo|enja, uredno ih “zamolila” da ne obnavljaju pretplatu na na{ list, upozoravaju}i ih kako }e Oslobo|enje prestati da izlazi prvog januara 2013. godine. Sli~ni pozivi upu}uju se i ogla{iva~ima, te je vi{e no jasno da se u ovom ~asu vodi jedna od prljavijih kampanja s ciljem da se na svaki na~in ~itatelji, kupci i suradnici Oslobo|enja dovedu u zabludu. Kome smeta Oslobo|enje? Spisak je, vjerovatno, poduga~ak i na njemu su rame uz rame i ratni i poratni zlo~inci, i kriminalci i politi~ari, i oni koji bi da zaborave {ta su radili i oni koji tek planiraju da se bace u kriminal (a i politiku). Ima i onih kojima Oslobo|enje smeta iz posve banalnog razloga: ne pristajemo na trgovinu informacijama i ugledom. Ne tvrdimo ni da smo najve}i ni da smo najja~i: Bosni i Hercegovini i regionu nudimo izvje{taje, teme i komentare po samo jednom klju~u - novinarskom. I tako }e i ostati. Oslobo|enje je osnovano davne 1943. godine, 30. augusta, i ve} sada planiramo kako }emo proslaviti 70. ro|endan. Novina koja je nastala u Drugom svjetskom ratu opstala je i tokom agresije na Bo-

OSLOBO\ENJE

UPOZORENJE Operacija uvoza d`ipova je nezakonita. Ameri~ki istra`itelji su o svemu upoznali Tu`ila{tvo BiH i dostavili kompletnu dokumentaciju s upozorenjem
SAD-a, stavio na ameri~ku crnu listu na koju je te{ko do}i bez zna~ajnih referenci me|u velikim kriminalcima! Da ne bismo (opet) bili optu`eni za “biltensko, la`ljivo informiranje malobrojne javnosti koja nema pametnijeg posla nego da ~ita Oslobo|enje” , dokaze o razmjeni dobara, u ovom slu~aju auta, izme|u Keljmendija i tada Radon~i}evog Ava-

~ari. Nemamo uop}e dileme: najve}i problem ove zemlje nisu razlike me|u ljudima, ve} sli~nosti me|u politi~arima. I znamo da }e nam svima biti bolje kada tu`itelji i policijske agencije smognu snagu da krenu u obra~un sa korupcijom i kriminalom. Riba se ~isti od glave, uvjerili su se u to i u Hrvatskoj i u Srbiji. Ni na{a zemlja nije izuzetak. Prijatelje }emo obradovati, a Amelu i njezine nalogodavce dodatno oneraspolo`iti: teku}u poslovnu godinu zavr{avamo zadovoljni rezultatom. Na{ tira` raste, a raste i tira` magazina Dani, koji je ve} dvije godine pod krovom na{e ku}e. Na{ portal je svakoga dana sve posje}eniji. Oslobo|enje je novina koja neprekidno izlazi du`e od 69 godina i izlazit }e i dalje. Prvog januara 2013. u prodaji }e biti na{ novogodi{nji trobroj. ^itateljima }emo izme|u bo`i}nih i novogodi{njih praznika pokloniti kalendar. Do 30. augusta, kada planiramo obilje`iti 70. ro|endan Oslobo|enja, vjerujemo da }emo imati jo{ zavidnije rezultate. Do|ite na ro|endan i uvjerite se sami.
Vildana SELIMBEGOVI], glavna i odgovorna urednica

V I J E S T I

DELEGACIJA EU U BiH

Odgoda popisa za oktobar 2013.
Popis stanovni{tva u Bosni i Hercegovini treba biti ura|en slijede}e godine, ali je EUROSTAT u novom izvje{taju preporu~io da popis bude odgo|en za {est mjeseci, odnosno da umjesto u aprilu bude odr`an u oktobru 2013. godine, ka zao je ju~er novinarima u Sarajevu otpravnik poslova Delegacije Evropske unije u BiH Renzo Daviddi. Dodao je da ova preporuka nije ra zlog za dramu, ve} je preporuka rezultat tehni~kih prepreka koje bi trebale biti rije{ene, javlja Fena. - Ovo vri je me tre ba mu dro i pro du kti vno is ko ristiti. Popis mora biti izvr{en na osnovu me|unaro dnih stan dar da, stan dar da EU i UN-a. Da bi smo to u~i ni li mo ra mo se do bro pri pre mi ti - is ta kao je David di. Razlozi za odgodu su, kazao je, tehni~ke prirode. - Jo{ nije zavr{en upitnik, nu mera cij ske oblasti nisu fina lizira ne, a ne ke zone koje su na gra ni ~nim linija ma poje dinih oblas ti nisu ra zja {njene poja snio je.

Svi ovi problemi su povezani i moraju biti rije{eni u nizu. Daviddi je dodao i da odre|ena politi~ka pitanja nisu iskristalizirana. - Ukoliko je potrebno politi~ko nadziranje procesa popisa, a koji je sam po sebi tehni~ka operacija, onda treba rije{iti nekoliko pitanja koje generiraju politi~ke tenzije. Ali, jasno je da ukoliko `elimo da rije{imo tehni~ka pitanja, moramo imati minimum politi~ke saglasnosti - ka zao je on. Istakao je da se nada da }e sve prepreke uskoro biti rije{ene, jer je popis stanovni{tva u Bosni i Hercegovini od fundamentalne va`nosti za sve aspekte `ivota u ovoj zemlji.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

U @I@I

3

ENDIJEVI D@IPOVI

CHEROKEEJA DON^I]A
Klan Keljmendi za neupu}ene
Ukoliko ministar Radon~i} i dalje ne zna ko su Keljmendiji, pojasnimo: Ne samo Naser Keljmendi nego i njegova tri sina Elvis, Liridon i Besnik dobro su poznati sad ve} planetarno. Zajedno sa ocem, u proteklih nekoliko godina, u Tu`ila{tvu Sarajevskog kantona “prikupili” su vi{e od deset krivi~nih prijava, uklju~uju}i i one za ubistvo, poku{aj ubistva i nasilni~ko pona{anje. [u{kalo se u gradu, a u medijima i javno, jo{ od 2009, da je Naser Keljmendi jedan od najve}ih trgovaca drogom na Balkanu. Sve ovo poznato je i SIPA. U prezentaciji pod nazivom “Zlo~ina~ka organizacija Naser Keljmendi” - koja je predstavljena na sastanku Generalnog sekretarijata Interpola u Lionu, u Francuskoj, 2008. SIPA navodi da je Keljmendi na ~elu jedne od najbolje organizovanih zlo~ina~kih grupa, ne samo u BiH ve} i u regionu, koja je umije{ana u krijum~arenje droge i cigareta, trgovinu ljudima, pranje novca i zelena{enje. U istom je izvje{taju SIPA navela da je Radon~i} Keljmendiju odmah uz sinove: danas Radon~i} tvrdi da mu se SIPA, tj. njezin tada{nji direktor Mirko Luji} izvinio! vrijednost vozila uve}ana za dodatnih 50.000 do 58.000 dolara. Pri~a o vozilima po~ela je ranije. Naser Keljmendi je 2005. preko Arbera Keljmendija iz Brooklina u New Yorku naru~io tri crna Jeep Cherokeeja stara godinu. Vozila su nabavljena kod autodilera u SAD-u i dopremljena ArmorTek Internationalu, koji ih je trebao blindirati, s tim da su na kraju umjesto tri, blindirana dva d`ipa. U ArmorTek Internationalu su, po zahtjevu naru~ilaca, napravili pancirnu za{titu od pu{~anih metaka, odnosno preuredili cjelokupnu {asiju i ugradili neprobojna stakla. Cijena ovih radova se obi~no kre}e izme|u 50.000 i 58.000 ameri~kih dolara. Na carini je vrijednost jednog vozila, prema tada{njem kursu dolara, procijenjena na 25.000 KM, a tro{kovi blindiranja, izme|u 76.000 i 88.000 KM, nisu uzeti u obzir. vembru 2005. vlasti SAD-a, Ured za industriju i bezbjednost, obavijestile su ArmorTek International da su zahtjevi za izvoz Keljmendijevih vozila odbijeni na osnovu toga {to su krajnji primatelji vozila umije{ani u kriminalne radnje. Keljmendi je obavije{ten o odbijanju zahtjeva za dozvole za izvoz vozila i ArmorTek International je ponudio da mu pomogne da proda vozila u zemlji, {to je on odbio i vozila su preba~ena u New Jersey. Unato~ upozorenju, vozila je u julu 2006. za BiH poslala firma Flexi Lease iz Toms Rivera u ameri~koj dr`avi New Jersey. Na carinskim deklaracijama Carinarnice u Zenici pi{e da su uvoznici Naserov sin Besnik, te Agim Vo{a i Aslan Peci. Prema informacijama SIPA, Vo{a i Peci su saradnici porodice Keljmendi. Jedan od blindiranih d`ipova je ostao u vlasni{tvu Naserovog sina Besnika, a drugi je registrovan na novinsko-izdava~ku ku}u Avaz, u tada{njem vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a. Tre}i d`ip, koji nije blindiran, u vlasni{tvu je Nasera Keljmendija. Najzanimljivije je to {to je sam Radon~i} kazao da blindirano vozilo koristi hotel Radon Plaza u koji dolazi visoka klijentela kojoj se ono iznajmljuje. S obzirom na to da jo{ nema pristup strogo povjerljivim podacima Ministarstva sigurnosti BiH, mo`da Radon~i} i ne zna da mu je automobil kupio/poklonio/prodao najve}i balkanski kriminalac! Onaj isti Keljmendi za kojeg je u septembru 2011. kazao: “Vidite, godinama je policija pratila stvarno pogre{ne ljude. Mo`da je taj nesretni Keljmendi sitni kriminalac” . Radon~i} je i Mi{kovi}a ukivao u zvijezde, s njim sklapao poslove (o Prezident nekretninama smo ve} pisali), a istra`itelji SIPA do{li su do saznanja da im je jedan od zajedni~kih suradnika upravo Keljmendi. Sve u svemu, cijela operacija uvoza d`ipova bila je apsolutno nezakonita. Ameri~ki istra`itelji zvani~no su o svemu upoznali Tu`ila{tvo BiH i dostavili kompletnu dokumentaciju s upozorenjem da su blindirani d`ipovi zavr{ili kod osoba s kriminalnim dosjeima i da ih te osobe u Sarajevu koriste?! Me|utim, Tu`ila{tvo BiH i dalje {uti o ovom slu~aju, a iz Uprave za indirektno oporezivanje su dali informaciju da }e ispraviti gre{ke pri~injene prilikom carinjenja vozila i na tome je sve zavr{eno. Lana RIZVANOVI]

U svijetu ilegalno, u BiH legalno
UIO je, kada je ovaj problem iza{ao na vidjelo, proveo internu istragu i saop{tio da carinici nisu mogli na osnovu vlasni~ke knji`ice i fakture zaklju~iti da se radi o blindiranim vozilima te da ih niko nije usmeno obavijestio da je na vozilima ura|ena bilo kakva prepravka. Ipak, priznali su da je u me|unarodnom tovarnom listu stajalo da su vozila te{ka po 3.090 kg, {to odstupa od realne te`ine ovakvih vozila, koja iznosi oko 1.850 kg, te da carinska slu`ba koja je vr{ila carinjenje nije uzela u obzir ovaj element. Na kraju blindirani Jeepovi nisu ni smjeli napustiti SAD. Naime, u no-

TANJA FAJON

MAJKI] - LORD

HDZ 1990

Vize ponovo na prolje}e?
Izvjestiteljica Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju i evropska parlamentarka Tanja Fajon izjavila je za Anadoliju da nakon {to je u novembru ove godine podneseno ukupno 8.849 zahtjeva za azil, od kojih je 1.306 molbi iz Srbije, postoji realna opasnost da }e naredne godine ponovno biti uvedene vize za gra|ane zapadnog Balkana. - Mi u EP-u raspravljamo, zajedno sa vladama zemalja EU, oko uredbe mehanizma suspenzije bezviznog re`ima. Kad taj mehanizam usvojimo, onda postoji velika mogu}nost da }e neke zemlje tra`iti brzu suspenziju bezviznog re`ima. Posebno u slu~aju neke politi~ke, odnosno predizborne kampanje, kao {to }e biti slu~aj u Njema~koj, gdje }e se u prolje}e 2013. odr`ati parlamentarni izbori, kazala je Fajon. Fajon je, tako|er, kazala da je po~etkom ove sedmice odr`ana sjednica Odbora stalnih predstavnika, to jeste pomo}nog tijela Vije}a EU, gdje se, tako|er, raspravljalo o pitanju bezviznog re`ima. - Ju~er smo imali raspravu u Vije}u i odba~en je prijedlog EP-a. Nemamo, dakle, dogovora, {to zna~i da }e najvjerojatnije po~eti drugi krug pregovora slje-

de}e godine. Ja ne o~ekujem da }emo brzo na}i neko rje{enje, jer su na{i stavovi razli~iti, tvrdi Fajon. Na pitanje koje zemlje bi najprije mogle izgubiti bezvizni re`im, Fajon je ukazala na ~injenice: - Prema informacijama o broju la`nih azilanata, to su naj~e{}e gra|ani Srbije i Makedonije, a u posljednje vrijeme i BiH. Tako|er, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao je ju~er kako vlasti u BiH moraju vratiti tra`ioce azila kako bi ostao na snazi bezvizni re`im. - Molim i doma}e vlasti da u~ine sve da se oni koji su tra`ili azil, a ima ih oko dvije hiljade, svi vrate o tro{ku dr`ave, da bi BiH kao dr`ava ostala ~ista, te da ostane na snazi bezvizni re`im, kazao je Inzko.

Saradnja s NATO-om
Predsjedavaju}a Zajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost BiH Du{anka Majki} ju~er se susrela sa komandantom NATO-{taba u Sarajevu brigadnim generalom Walterom Lordom. Stanje personala, izrada dokumenta Pregled odbrane, uni{tavanje vi{kova zastarjele municije, minsko-eksplozivnih sredstava, sigurnost skladi{ta, pitanja transparentnog tro{enja bud`etskih sredstava i javnih nabavki u sektoru odbrane, anga`ovanje jedinica OSBiH u procesu deminiranja samo su neka od pitanja koja }e biti tema narednih sastanaka Majki} i generala Lorda.

Izborni in`enjering
HDZ 1990 protivi se izbornom in`enjeringu bilo koje vrste, jer to ne}e doprinijeti vra}anju povjerenja i stabilnosti u BiH, rekao je za Srnu por tparol te stranke Veso Vegar, povodom osnivanja Gra|anske koalicije 1. mart. Vegar je rekao da HDZ 1990 pozdravlja sve inicijative koje }e pove}ati broj ljudi koji }e glasati na izborima i registrovati se u mjestima prijeratnog `ivljenja, ali se protivi izbornom in`enjeringu bilo koje vrste. Prema informacijama koje imamo, ovdje je poku{aj postizanja ne~eg vi{eg od `elje za procesom demokratizacije i toga da se ljudi registruju tamo gdje su `ivjeli prije rata, rekao je Vegar.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Za{to bi Radio-televizija RS-a predstavljala BiH na Eurosongu, kad BiH nigdje i ni u ~emu ne predstavlja Republiku Srpsku

Studija o procedurama anga`ovanja OSBiH u za{titi i spa{avanju

Treba ubrzati postupak anga`ovanja Oru`anih snaga

Foto. A. KAJMOVI]

Raj ko Vasi}, izvr{ni sekretar SNSD-a

Katastrofa ne pita za organizaciju
ZAO
Ovo je sna`na kritika sada{njeg stanja i davanje sugestija kako treba dalje da se radi, smatra Abazovi}
Federalna uprava Civilne za{tite prezentovala je studiju pod nazivom Izrada i operacionalizacija procedura u postupku anga`ovanja Oru`anih snaga BiH u pomo}i civilnim vlastima u za{titi i spa{avanju. Radi se o jednom od ukupno dvadesetak projekata iz oblasti za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara, ~ija je izrada predvi|ena programom razvoja za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a. Nosilac izrade studije je Fakultet politi~kih nauka u Sarajevu. nesre}e, odnosno manje {tete. Ono {to je studija rekla i {to je jasno jeste da ove procedure treba malo doraditi, pojednostaviti, da se ubrza postupak anga`ovanja OS-a, te obezbijediti da se on ne anga`uje ako to nije potrebno, kad imamo civilne resurse, ka zao je di re ktor Fe de ral ne uprave Civilne za{tite Alija Tihi}. Tihi} je naglasio kako tra`e da se OS, u velikim katastrofama bez poziva anga`uje u spa{avanju ljudi, ali kako sve to zahtijeva i neku promjenu propisa. - Fakultet je po mom sudu izradio izvanrednu studiju koja je vrlo upotrebljiva, to je jedna sna`na kritika sada{njeg stanja i davanje sugestija kako treba dalje da se radi. Stanje nije toliko lo{e, ali mo`e biti i bolje. Najefikasnije rje{enje je da se prvo urede politi~ki, zakonski, dru{tveni, administrativni i drugi odnosi u BiH kada je rije~ o upotrebi OS-a u ovim aktivnostima, a vrlo je va`no da se usaglasi i zakonodavstvo jer operativnost sama po sebi, kapaciteti koje mi imamo u BiH, nisu upitni ni sporni, kazao je Mirsad Abazovi}, ~lan stru~ne komisije za izradu studije i profesor na Fakultetu politi~kih nauka.

DOBAR LO[

@IVKO BUDIMIR
To {to je federalni Ustavni sud presudio u korist predsjednika Federacije, nije samo dobra vijest za ovog haespeovca osobno i(li) za 1.500 boraca koje je njihov (?!) ministar Zukan Helez nezakonito izveo iz prava, nego (valjda!) navje{}uje nova vremena. Dakle, kada vi{e ne}e pobje|ivati sila i galama, nego pravna dr`ava na kojoj je Budimir insistirao (i) u ovom slu~aju.

Problem su kantoni
Abazovi} smatra kako za stanje pro{le zime nisu krive Oru`ane snage, ve} je problem {to me|u dr`avnim institucionalnim subjektima nije bilo koordinacije, subordinacije ni sinhronizacije i ono {to je jedan od va`nih problema u svemu ovome jeste da je ~esto na nivou kantonalnog odnosa pitanje ho}e li ne{to kvalitetno raditi ili ne}e. - Katastrofa ne pita za va{u organizaciju, posljedice katastrofe ne pitaju za va{u situaciju, one su takve kakve jesu, a mi smo du`ni institucionalno da odgovorimo na ono {to zovemo nesre}ama i katastrofama. Studija }e biti upotrebljiva u OS-u, civilnoj za{titi, institucijama BiH, a bi}e predata Vije}u ministara, Predsjedni{tvu, entitetskim vladama i svim subjektima koji imaju obaveze.
M. PAMUK

VINKO PULJI]
Kardinalovo zalaganje za su`ivot (ma koliko taj termin sugerirao na{e nekakve paralelne `ivote) nikada nije bilo samo deklarativno; Zato njegove poruke, poput prekju~era{nje vezane za sve ~e{}e napade na vjerske objekte, imaju posebnu snagu. Bogomolje, kazao je, treba po{tovati kao ne{to sveto, kao izraz identiteta i simbola - ljudskog! Kao nekad, dodali bismo.

Pobolj{ati procedure
- Nijedna dr`ava nije toliko bogata da mo`e imati sve civilne resurse da odgovori na velike katastrofe kojih u posljednje vrijeme ima sve vi{e i vi{e. Ova studija je ura|ena ne zbog toga {to mi nemamo tih procedura nego da ocijenimo kakve su, {ta mo`emo uraditi da ih pobolj{amo i {ta treba revidirati, kroz nabavke kojih resursa kako bismo pomogli da imamo manje `rtava kada se dese prirodne i druge

FARUK TOKUMBO SHOKUNBI
Biha}ki je Obama simpati~an ve} na prvi (vidi sliku!) pogled. No, va`niji je od toga njegov veliki optimizam koji nastoji {iriti po rodnom Biha}u. Pa i, kazali bismo, {ire! Preduvjeti, sre}om, postoje, jer je Biha}, po iskustvima ovoga op}inskog vije}nika, tolerantna sredina, otvorena za sve. Uostalom, ~ak 1.500 njegovih sugra|ana dalo mu je glas na lokalnim izborima.

VIJEST U OBJEKTIVU

VJEKOSLAV BEVANDA
Nakon premijerovog (ve}) novogodi{njeg domjenka, postavlja se samo jedno pitanje: Vjerovati svojim o~ima (a neki i `elucu) ili Bevandi koji je obznanio kako je BiH ovu godinu zavr{ila u suficitu. Usto, tvrdi kako ostaje jo{ jedna ta~ka (valjda na i) pa da nam se {irom otvore vrata Evropske unije. Imali smo raznih ~elnika Vije}a ministara, ali aktuelni je k'o Djed Mraz.

Nu`an popis u BiH
Renzo Daviddi, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH, upoznao se sa ranije odr`anim popisom u BiH prilikom ju~era{nje posjete izlo`bi Popis stanovni{tva u Sarajevu 1910. Izlo`bu po drugi put organizuje Historijski arhiv Sarajeva u Muzeju Sarajevo, u Brusa-bezistanu. Daviddi je bio impresioniran izlo`enom i sa~uvanom arhivskom gra|om od popisa koji je proveden u Sarajevu za vrijeme austrougarske vlasti te je iskoristio priliku da istakne va`nost provo|enja popisa stanovni{tva 2013. - EU je uklju~ena i zainteresirana za popis, naro~ito zbog procesa evropskih integracija.

VIJEST U

konvertibilnih maraka ko{ta dan zatvorenika u bosanskohercegova~kim zatvorima.

BROJU

50

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

INTERVJU

5

Davor ^orda{, ministar za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske

U BISKUPIJI NE ^ITAJU MOJE PODATKE?!
U ovoj i pro{loj godini mi smo obnovili vi{e imovine na podru~ju Banjalu~ke biskupije nego na{i prethodnici za cijeli mandat. Nijedna regija nije presko~ena, pa ni banjalu~ka, tako da kada govorimo o projektima na tom prostoru, ja ne mogu re}i da sam previ{e zadovoljan, ali nisam ni nezadovoljan
Razgovarala: Gordana KATANA

• Ekonomska kriza poga|a u pravilu socijalno najugro`enije kategorije stanovni{tva, me|u koje spadaju izbjegla i raseljena lica, te povratnici. Da li su se njene posljedice i u kojoj mjeri, s limitiranim bud`etom kojim ste raspolagali, odrazile na rad va{eg ministarstva? - Svakako da ekonomska kriza poga|a one najugro`enije, pa i ova sada ne samo u BiH nego i znatno {ire. Kod nas ona traje na neki na~in ve} dvadesetak godina, s nekim boljim i manje boljim vremenima, tako da je i ova populacija o kojoj se brine na{e ministarstvo bila pod njenim utjecajem. [to se ti~e prora~una, on je u ovoj godini bio ne{to ve}i nego u prethodnoj, jer smo imali i jedan projekt u Bratuncu vanredno. Ipak, on je manji nego u ranijim periodima kada smo imali 20 ili 30 miliona KM i sada se kre}e na razini od 11 miliona KM. I za narednu godinu poslanici su se izborili za dodatnih pola miliona KM, pa }e na raspolaganju biti 11 miliona i 600 tisu}a KM. Naravno da to nisu sredstva koja su dostatna da se rije{i prognani~ka i izbjegli~ka kriza ni u RS-u, a kamoli na razini BiH. Potrebna sredstva za vi{e od 50 tisu}a prijavljenih korisnika na nivou BiH se kre}u oko milijardu maraka. I ja govorim isklju~ivo o sredstvima koja su ovdje odobrena i ~ime mi, kao entitetsko ministarstvo, mo`emo raspolagati. Sva sredstva koja smo imali su planski utro{ena za povratak u RS, kolektivne i individualne centre, pla}anje zakupa, povratak u Federaciju BiH i taj projekt za Bratunac, gdje smo uradili ukupno 43 nova objekta. [to se ti~e sredstava, nama je najmanji problem da ih utro{imo, jer imamo veliki broj zahtjeva i ljudi su, neovisno o tome {to je pro{lo po 17 do 20 godina od progonstva, jo{ zainteresirani za obnovu. Ne ve`e se to uvijek za povratak, jer te{ko je u ovoj krizi na}i posao, pogotovo populaciji koja se vra}a, a nije zapo~ela neki vlastiti biznis.

centrima, s tim {to mi imamo jedan broj lica koja su solidno zbrinuta. Rije~ je o 124 obitelji u Doboju, koje se nalaze u Domu penzionera. Uglavnom su to stariji ljudi, koji ili ne `ele povratak, a kada im se imovina i obnovi, jako bi te{ko `ivjeli sami. To zna~i da taj vid stanovanja nije poput kolektivnih centara kakvi su bili u Srebrenici, Bratuncu, Tesli}u, Kotor-Varo{i i Vlasenici, a koji su raspu{teni u ovoj godini. • U javnosti se ~esto ~uje negodovanje {to Vlada RS-a i dalje izdvaja novac za finansiranje takozvanog alternativnog

godine, ili sami ili uz pomo} institucija, rije{iti svoje stambene probleme. Na`alost, od povrataka u Federaciju nije bilo ni{ta, tako da i dan-danas Ministarstvo, istina na simboli~noj razini od 50 do 60 maraka mjese~no, pla}a zakup, ali kada se uzme broj korisnika, za~as se do|e do dva miliona na godi{njoj razini. U zadnjih {est godina u tu svrhu je Ministarstvo utro{ilo vi{e od 20 miliona maraka. Ne}u re}i da mi nismo pomogli tim ljudima, ali s vremenom i mi i oni moramo na}i druga rje{enja. Za to su predvi|ena kreditna sredstva od oko 50 miliona eura, u koja bi bila uklju~ena

- Kada je u pitanju donatorska konferencija odr`ana u ~etvrtom mjesecu u Sarajevu, to su samo obe}ana sredstva od kojih jo{ nema ni{ta, ali prema najavama ameri~ke vlade, iznos od 10 miliona dolara po~etkom naredne godine bi trebao biti operativan. Ostala su na razini obe}anja i pripremaju se projekti da bi se realizirala obnova oko 5.400 stambenih jedinica za pripadnike sva tri naroda u oba entiteta. Ja bih volio da to krene ve} po~etkom godine, jer ako ne bude tako, bojim se da }e se to razvu}i najesen i pitanje je koliko }e se tada mo}i toga implementirati. @elim ista}i da je to zna~ajan projekt ne samo kada je u pitanju povratni~ka populacija nego i na{a gra|evinska operativa koja je u veoma te{koj situaciji. ^esto se za nas smatra da smo potro{a~ko ministarstvo, ali kada nema takvih projekata, onda i na{e firme nemaju posla.

Odr`ivi povratak
• Banjalu~ki biskup Franjo Komarica prije nekoliko dana upozorio je kako je na podru~ju njegove biskupije Hrvata danas manje nego 1995, te da u ovoj godini od 850 zahtjeva za povratak i obnovu imovine koji su proslije|eni u va{e ministarstvo nijedan nije realiziran. Va{ komentar. - Meni su uvijek drage izjave na{eg biskupa jer su pune emocija. Biskupija nije samo u RSu nego i Federaciji, pa ne bih komentirao taj dio za{to i kako nema Hrvata. Naravno da ima puno razloga za iseljavanje, jedan je i ekonomske naravi i ljudi danas iz tih razloga napu{taju ovaj prostor. O~ito je da, neovisno o tome {to sam ja dostavio u Biskupiju sve podatke koliko smo i {to radili u ovoj godini, da se ti podaci mo`da i ne ~itaju. U ovoj i pro{loj godini mi smo obnovili vi{e imovine na podru~ju Banjalu~ke biskupije nego na{i prethodnici za cijeli mandat. Nijedna regija nije presko~ena, pa ni banjalu~ka, tako da kada govorimo o projektima na tom prostoru, ja ne mogu re}i da sam previ{e zadovoljan, ali nisam ni nezadovoljan. Tu mislim na obnovu infrastrukture, stambenih objekata i projekata za odr`ivi povratak. Ono {to biskup spominje, rije~ je o zahtjevima koji su njemu do{li uglavnom iz posavskog dijela, koje }emo morati, ako bude sredstava na razini Dr`avne komisije, ponovno uzeti na rje{avanje. Jer najlak{e je to odnijeti u Sarajevo, nakon {to mu ka`u da }e to ministar ^orda{ rije{iti. Sve {to je u zadnje dvije godine ra|eno za Hrvate banjalu~ke regije, ra|eno je isklju~ivo iz prora~una Vlade RS-a.

PARE Sva sredstva koja smo imali su planski utro{ena za povratak u RS, kolektivne i individualne centre, pla}anje zakupa, povratak u Federaciju BiH i taj projekt za Bratunac, gdje smo uradili ukupno 43 nova objekta
smje{taja. Ko su danas korisnici tog prava i koliko se sredstava za te namjene izdvaja na godi{njem nivou? - Sve vidove alternativnog smje{taja u RS-u koristi 3.769 obitelji, a jedna od najve}ih boljki je taj individualni zakup koji koriste 1.454 obitelji. To su ljudi koji su 2001. godine u vremenu velikog implementiranja imovinskih zakona bili u tu|im ku}ama. Me|unarodna zajednica je dala da se oni moraju iseliti iz imovine koja nije bila njihova, a njihova imovina nije bila obnovljena, pa bi ti ljudi zavr{ili na ulici. Tada je postojala nada da }e oni za dvije tri i ova populacija. Ali to je projekcija za narednu godinu ili naredne godine i sve to u okviru odluke dr`avnog Parlamenta o zadu`enju od 400 miliona maraka za rje{avanje izbjegli~ke problematike. • Hroni~ni nedostatak novca u BiH doveo je do toga da i dalje hiljade gra|ana ~ekaju na obnovu svoje imovine. Ove godine odr`ana je u Sarajevu regionalna donatorska konferencija namijenjena prikupljanju sredstava za izbjegli~ku populaciju. Da li su sredstva postala operativna?

Pla}anje zakupa
• Prema evidenciji va{eg ministarstva, koliko gra|ana jo{ ima status izbjeglih i raseljenih lica, koliko ih `ivi u kolektivnim centrima, koliko imovine ~eka na obnovu? - U RS-u su registrirane 196.532 obitelji ili 61.426 osoba raseljenih i 2.842 obitelji, odnosno 8.881 osoba kao izbjeglice. [to se ti~e RSa, jo{ oko 200 obitelji je ostalo u kolektivnim

TAKORE]I... CIK
Odluke donesene na dvije posljednje sjednice Centralne izborne komisije BiH pokazale su da su ~lanovi ove institucije u slu`bi politi~kih stranaka na vlasti, ka`e se u saop}enju Transparency Internationala BiH. U TIBiH smatraju da to najbolje pokazuje ~injenica da uprkos tome {to je Slu`ba za reviziju finansijskih izvje{taja stranaka predlo`ila nov~ano sankcioniranje SNSD-a s 30.000 i SDP-a s 15.000 KM, {to su ujedno dvije najve}e kazne koje treba izre}i za kr{enje Zakona o finansiranju politi~kih stranka u BiH za 2010, ova dva slu~aja nisu ni razmatrana na posljednjoj sjednici CIKa. TI apeluje da se funkcioniranje ove institucije postavi u okvir propisan zakonom, jer }e u protivnom, u potpunosti izgubiti svrhu.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Sadik Ahmetovi} o formiranju vlasti u Srebrenici

HSP HNK-a tra`i ostavku Heleza
Kantonalno vije}e Hrvatske stranke prava HNK-a pozdravlja odluku Ustavnog suda FBiH, kojom je revizija braniteljskih prava i selektivno oduzimanje prava, posebno pripadnicima HVO-a, vra}ena u zakonske okvire, javlja Fena. “Na`alost, ova presuda dolazi s dozom gor~ine, jer su u me|uvremenu brojni branitelji ali i njihove obitelji pro{li kroz mnoge te{ko}e i razo~arenja. Nakon presude u korist predsjednika FBiH @ivka Budimira HSP o~ekuje da ~lan Vlade Zukan Helez, ne mo`emo ga nazvati ministrom, jer ministar u prijevodu s latinskog zna~i slu`iti a on nikako nije slu`io populaciji za koju je odre|en, podnese neopozivu ostavku. Ukoliko on osobno ne `eli podnijeti ostavku, neka ga premijer Vlade FBiH Nermin Nik{i}, shodno svojim ovlastima, razrije{i te du`nosti, stoji u saop}enju.

BO[NJACI NE]E BITI MANJINA U SKUP[TINSKOJ VE]INI
Odr`ali smo konstruktivan sastanak, ali nije do SDA, ve} do SDP-a, ~iji je predsjednik rekao kako ne}e u koaliciju s nama, ka`e Ahmetovi}
Sadik Ahmetovi}, predsjednik Op}inskog odbora Stranke demokratske akcije u Srebrenici, ju~er je u izjavi za na{ list kazao da }e se do kraja ove sedmice razgovarati o formiranju vlasti u ovom gradu. - Dodatno }emo razgovarati. Mislim da se pribli`avaju stavovi politi~kih stranaka i vjerujem u dobar ishod. Optimista sam, kazao nam je Ahmetovi}. Prema njegovim rije~ima, u Srebrenici je pro{le sedmice odr`an konstruktivan sastanak na kojem su predstavnici probo{nja~kih stranaka razgovarali o formiranju vlasti. - Rekao sam da je najbolji koncept za formiranje vlasti u Srebrenici da se na bo{nja~kom po li ti ~kom blo ku oku pe sve stranke zajedno (SDA, SBiH, SDP i SBB), koje su podr`ale na~elnika ]amila Durakovi}a i da se tra`i partner u srpskim strankama koje imaju izborni legitimitet. Dakle, koliko }e njih biti, mi ne}emo o tome odlu~ivati, kazao nam je Ahmetovi}, dodaju}i da je to u ovom trenutku najbolja varijanta za Srebrenicu i sve njene gra|ane. - Nije do SDA, nego do SDP-a, ~iji je predsjednik nakon tog sastanka izjavio da oni ne}e sa SDA. Da li se {ta u me|uvremenu promijenilo, ne znam, kazao nam je Ahmetovi}. On je napomenuo da Savez SDA - SBiH, koji ima sedam odbornika i jednog iz reda nacionalnih manjina, ne}e u}i ni u kakvu koaliciju sa srpskim strankama u kojoj }e Bo{njaci biti manjina u skup{tinskoj ve}ini. Ina~e, SDP i SBB (imaju zajedno ~etiri odbornika) nedavno su zajedno sa SNSD-om i SDS-om predstavili platformu o zajedni~kom djelovanju u Skup{tini op{tine, ~ime bi SDA i SBiH izbacili iz ve}ine. Najava ovakve koalicije je izazvala reakcije na~elnika Durakovi}a i srebreni~kih udru`enja, ali i ~lanova Gra|anske inicijative Glasa}u za Srebrenicu, koji su ovaj potez nazvali izdajni~kim. Nakon burnih reakcija, kako se moglo ~uti, od ove ideje se odustalo.
S. K. Ahmetovi}: Tra`imo partnera u srpskim strankama koje imaju izborni legitimitet

Segregacija u {kolama
Zamjenica ministra civilnih poslova Denisa Sarajli} - Magli} razgovarala je ju~er s delegacijom Komiteta ministara Savjeta Evrope. Delegacija Komiteta ministara Savjeta Evrope, koju predvode zamjenik direktora za politi~ko savjetovanje Daniil Khoshabo i {efica kancelarije Savjeta Evrope u BiH Mary Ann Hannessy, boravi u BiH u okviru redovnog nadgledanja ispunjavanja postprijemnih uslova koje je BiH prihvatila kao obavezu prilikom ulaska u ~lanstvo Savjeta Evrope. Tokom razgovora nagla{eno je da }e obrazovanje i dalje biti jedna od najva`nijih oblasti djelovanja Savjeta Evrope u BiH. Istaknuto je da su jo{ prisutni slu~ajevi segregacije i diskriminacije u {kolama u svim dijelovima BiH, te da treba nastaviti provo|enje aktivnosti u oblasti visokog obrazovanja i inkluzivne nastave.

Klub delegata hrvatskog naroda Vije}a naroda RS-a
Klub Hrvata u Vije}u naroda RS-a u uobi~ajenom maniru i posljednju ovogodi{nju sjednicu okon~ao je konstatacijom da u aktima usvojenim na 23. sjednici Narodne skup{tine RS-a nije naru{en nacionalni interes hrvatskog naroda. Predsjednik Kluba Josip Jerkovi} je, obra}aju}i se novinarima na hodniku sjedi{ta Vije}a naroda, konstatirao da je Klub, nakon {to je razmatrao informaciju o pravu izbjeglica i raseljenih lica, jednoglasno zaklju~io da ministar za izbjeglice i raseljena lica Srpske Davor ^orda{ dobro obavlja svoj posao, te da }e saradnja Kluba i

Rada nema, ali tu je ru~ak
Ministarstva ostati uspje{na i konstruktivna. Pravdaju}i se nedostatkom vremena, Jerkovi} je odbio dati ocjenu rada Kluba hrvatskog naroda u ovoj godini, ali mu vremena nije nedostajalo da, i to u ve} uobi~ajenom maniru, ode na ru~ak sa ostalim delegatima Kluba. Vije}e naroda RS-a broji 28 delegata, po osam iz reda tri konstitutivna naroda i ~etiri iz reda ostalih i ove godine raspolagalo je bud`etom od 3.600.000 KM. U toku godine odr`e manje od 30 sjednica, pa je izra~unato da svaki delegat mjese~no potro{i tri hiljade KM. Gra|ani hrvatske nacionalnos-

Jerkovi}: Odbio dati ocjenu rada Kluba

ti, predstavnici Crkve i nevladine udruge koje okupljaju Hrvate nezadovoljni su radom hrvatskog Kluba u Vije}u naroda RS-a i spo~itavaju mu da ne radi ni{ta na za{titi nacionalnog interesa naroda koji predstavlja. Ovakvo ne{to i ne ~udi ima li se u vidu ~injenica da ~ak pet delegata ~ine ~lanovi SNSD-a, a i sam Jerkovi}, ~lan HDZBiH, iako je zvani~no prijavljen u Brodu, stalno je nastanjen u Hrvatskoj. U Banjoj Luci i RS-u mo`e ga se vidjeti ili kada su sjednice Vije}a naroda i Kluba Hrvata ili prigodom odre|enih praznika na prijemima.
G. K.

Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH

Nastavak saradnje na polju nauke
Me|unarodno savjetovanje o unapre|enju regionalne nau~noistra`iva~ke saradnje izme|u Slovenije i BiH odr`ano je ju~er u Zenici. - Saradnja na planu nauke i istra`ivanja svakako je jedna od najzna~ajnijih. Slovenija je ovu saradnju sa BiH po~ela u vrijeme rata, kazao je Andrej Gasseli, ambasador Slovenije u na{oj zemlji. Gasseli je dodao da je najve}i dosada{nji projekt mjeriteljstvo, gdje je Slovenija u proteklim godinama donirala oko milion eura. U sljede}im godinama o~ekuje se oko 800.000 eura donacije na podru~ju naf tnih derivata. Skup je uveli~an promocijom monografije Instituta “Sve na{e godine”, izdate u povodu 50 godina MI “Kemal Kapetanovi}”. Mi. D.

26 poslanika dalo krv
Najve}i zna~aj ju~era{njeg zasjedanja Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH je taj {to je od 98 poslanika njih 26 ju~er dobrovoljno dalo krv. Naime, u organizaciji Odbora za zdravstvo i sa poslanikom Josipom Juri{i}em na ~elu, ju~er je u Parlamentu FBiH odr`ana akcija dobrovoljnog darivanja krvi. - Cilj nam je bio podi}i svijest poslanika i delegata o tome koliki zna~aj ima dobrovoljno davanje krvi. Mnogo ve}i broj od 26 poslanika bio je zainteresovan danas za davanje krvi, ali, na`alost, nakon pretraga nisu mogli to u~initi. Na`alost, niko od delegata iz Doma naroda nije se prijavio za darivanje krvi, kazao je Juri{i} ju~er, najaviv{i opet ovakvu humanu akciju za maj ili juni naredne godine. Ina~e, sa ju~era{njeg dnevnog reda od 11 predvi|enih ta~aka njih pet je skinuto. Izme|u ostalih na prijedlog predlaga~a skinut je zakon o za{titi `iranata, te izmjene i dopune zakona o izvr{nom postupku. Na zahtjev Kluba HDZ-a BiH skinut je nacrt zakona o privrednim komorama i nacrt regulacionog plana istorijskog gradskog podru~ja Po~itelj za period 2008 - 2018. “dok se ne o~ita Op}insko vije}e ^apljine” . Ju~er je utvr|en nacrt nomotehni~kih pravila za izradu zakona i drugih popisa FBiH uz zaklju~ak da Vlada ispita nadle`ne o izradi tog materijala i utro{ku sredstava u tom poslu od ~ak 780.000 KM!? Poslanici su prihvatili i izvje{taj o radu Agencije za bankarstvo FBiH za 2011. godinu. Direktor ove agencije Zlatko
Juri{i} darivao krv
Foto: D@. KRIJE[TORAC

Bar{ u izvje{taju je naveo da u FBiH radi 19 banaka, 16 mikrokreditnih organizacija i sedam lizinga sa ukupnim kapitalom 16,5 milijardi KM. Lani je poslovanje banaka, uglavnom, stagniralo, dok su mikrokreditne organizacije imale pad u poslovanju. No, {tednja gra|ana je porasla lani za 7,8 posto, a gra|ani u FBiH ukupno su do kraja pro{le godine u bankama {tedjeli 5,4 mi-

lijardi KM. Poslanici su usvojili nacrt izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednom zemlji{tu, a prihva}en je i godi{nji izvje{taj o VSTV-u za 2011. Usvojen je i izvje{taj o pro{logodi{njem radu Komisije za koncesije, uz zaklju~ak da se odr`i tematska sjednica iz ove oblasti. Za danas je najavljen nastavak pro{le i nova redovna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH. M. \. R.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Naftni terminali Federacije (NTF) Plo~e

Br~kom struja iz RS-a
Distrikt Br~ko BiH u 2013. godini bit }e snabdijevan elektri~nom energijom iz RS-a pod istim uslovima kao i ove godine, istaknuto je na konferenciji za medije na kojoj su se obratili gradona~elnik distrikta Br~ko Anto Domi}, predsjednik Skup{tine \or|e Koji} i direktor JP Komunalno Br~ko Admir Nukovi}. - Ministar energetike RS-a potvrdio je da je Vlada Republike Srpske prihvatila na{u molbu za isporuku elektri~ne energije u narednoj godini putem JP Komunalno Br~ko, istakao je Domi} i dodao da je prvobitni prijedlog bio da se elektri~na energija nabavlja {est mjeseci iz RS-a, a {est mjeseci iz FBiH, u kojoj je cijena znatno ve}a. - U tom slu~aju morali bismo tra`iti alternativne izvore sufinansiranja ili bi elektri~na energija morala poskupjeti, kazao je Domi}.

Vra}a li se Josip Tomi}?!
Dio radnika NTF-a u Plo~ama poslao je pismo nadle`nim u Terminalima FBiH i resornom ministru podsje}aju}i na hronologiju zbivanja od 2006. Isti izvori tvrde da se tri godine neprestano pri~a o povratku Josipa Tomi}a na ~elo NTF-a
Dok su ra~uni NTF-a Plo~e, firme k}erke Terminala Federacije d.o.o. Sarajevo u Hrvatskoj, blokirani zbog presude Arbitra`nog suda me|unarodne trgovinske komore iz Pariza (ICC), u sporu koji je izgubljen od Deltagrip Tradinga u visini od 12 miliona KM, sve ~e{}e se spominje mogu}nost povratka Josipa Tomi}a, jednog od biv{ih direktora na ~elo ove plo~anske firme. Iz Sindikata SING radnici ka`u da se radi o politi~kim kompenzacijama, te da je Tomi} favorit HDZ-a BiH.

Poslani~ko pitanje
Federalna zastupnica DNZ-a Hafeza Sabljakovi} ju~er je postavila pitanje {ta se de{ava sa sudbinom Terminala, jer se odavno ni{ta ne spominje. - Problem NTF-a je {to imovina nije uknji`ena i NTF ne mo`e tra`iti kredite kojima bi mogao isplatiti presudu i deblokirati ra~une. Blokirani ra~uni mogu dovesti u opasnost cijelu imovinu NTF-a, kazao je resorni ministar Trhulj, odgovaraju}i na pitanje.
Faksimil poziva za ro~i{te

RTVFBiH ~eka pravosna`nost
Radio-televizija FBiH i generalni direktor D`emal [abi} provest }e svaku sudsku presudu i rje{enje kada ona postanu pravosna`na i izvr{na, pa tako i rje{enje Op}inskog suda u Sarajevu o privremenoj mjeri osiguranja za Bakira Had`iomerovi}a, saop}eno je iz RTVFBiH. Uposlenik, i u ovom slu~aju tu`itelj RTVFBiH, Had`iomerovi} je sa pozicije urednika tv-programa i multimedije razrije{en prije {est mjeseci i 19 dana poslije ~ega je sa RTVFBiH potpisao ponu|eni novi ugovor o radu na radno mjesto komentator. Od tada pa do danas redovno mu je upla}ivana mjese~na pla}a koja iznosi 1.455,33 KM neto, te i ostale zakonom propisane nadoknade, a Had`iomerovi} nije bilo {ta konkretno uradio iz opisa i popisa uredni~kih poslova koji mu stoje u ugovoru.

HDZBiH nije pri~ao o Tomi}u
- Ve} tri godine se konstantno pri~a da }e Tomi} ponovo biti postavljen, u zadnje vrijeme se to i poja~ava. Mislim da se sad radi o politi~kim kompenzacijama i sramotno je da se uprava koja je stavila ovaj terminal na noge ru{i. Mislim da bi to bila katastrofa i najsramotniji ~in i za NTF i za Plo~e, ka`e Ton~i Marinovi} [tuk, povjerenik Sindikata naftnog gospodarstva (SING) u NTF-u Plo~e, za Oslobo|enje. Iz ovog sindikata ka`u da je poznato kako Tomi}a podr`ava vrh HDZ-a BiH. No, podsjetimo da je Finansijska policija FBiH 2008. podnijela krivi~nu prijavu protiv biv{ih direktora NTF-a Drage Bur|eleza i Josipa Tomi}a, te jo{ pet osoba, me|u kojima su i biv{i federalni premijer Ned`ad Brankovi} i tada{nji ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vahid He}o. Bur|elez i Tomi} su, izme|u ostalog, osumnji~eni za prevare u slu`bi i sklapanje {tetnih ugovora sa britanskom fir-

Ugovori s Deltagripom
Sporne ugovore NTF-a sa Deltagripom o najmu skladi{ta potpisali su svojevremeno Drago Bur|elez i D`evad Gani}, tada{nji direktor NTF-a i predsjednik NO NTF-a. Za potpisivanje ugovora nisu imali saglasnost tada{njeg ministra energije, rudarstva i industrije Izeta @igi}a. Iste ugovore kasnije je, tako|er bez potrebnih saglasnosti, dopunjavao sljede}i direktor NTF-a Josip Tomi}. Tomi}a je 2007. smijenio tada{nji direktor Terminala Federacije Zijad D`emi}, ali ga je NO NTF-a nakon samo nekoliko mjeseci vratio na funkciju. Ugovor sa Deltagripom bio je potpisan na 30 godina, raskinut je zbog veoma niskih cijena najamnine. Prvim ugovorom iz mar ta 2005. najam skladi{ta od 10.000 kubika izdat je za 50.000 dolara mjese~no plus 1,5 dolara po toni naf te. Drugim ugovorom iz 2006. izdata su jo{ dva rezer voara iste zapremine po cijeni od 40.000 dolara mjese~no plus 1,75 dolara za skladi{tenje tone naf te. mom Deltagrip, a ~elnici Vlade zato {to nisu poduzeli ni{ta da za{tite NTF od {tetnih poteza njegovog vodstva. Tomi}a je Op}insko dr`avno odvjetni{tvo u Metkovi}u, u decembru 2008, optu`ilo za sklapanje {tetnih ugovora i kupovinu opreme po znatno ve}im cijenama od realnih. Protiv Tomi}a jo{ se vodi postupak pred Op}inskim sudom u Splitu za neovla{teno uzimanje novca iz kase NTF-a, a ro~i{te u tom sporu zakazano je za 28. januar 2013. godine. Marinko ^avara, potpredsjednik HDZ-a BiH, ka`e da ne zna za pri~u o Tomi}u ponovo na mjestu direktora NTF-a Plo~e, te da HDZBiH ni na jednom strana~kom tijelu nije odlu~ivao o tom pitanju. - Ne znam ko je plasirao takvu pri~u. ^injenica je da je NTF u Plo~ama u velikim problemima i da su oni nastali kad su osobe koje su do{le na rukovode}e polo`aje raskinule ugovore sa Deltagripom koji su ve} postojali i to na {tetu NTF-a i Terminala Federacije. Sad bi oni koji su raskinuli ugovore trebali odgovarati. Istra`no povjerenstvo Zastupni~kog doma tada je utvrdilo da je NTF poslovao pozitivno za vrijeme kad ih je Tomi} vodio. O~igledno postoje veliki interesi za Terminale i da se to lomi preko ~elnih ljudi. U kona~nici, imamo milionsku presudu i blokirane ra~une NTF-a. Negativno se ne spominju ljudi koji su raskinuli ugovore i na~inili vi{estruku {tetu, a spominje osoba koja je, dok je bila na ~elu, pozitivno djelovala. Gospodin Tomi} se nastoji predstaviti kao negativac, a u su{tini treba pogledati ono {to je radio i kako je NTF funkcionirao dok je on radio, kazao je ^avara za Oslobo|enje. Kratak presjek de{avanja u za-

dnjih {est godina prije dva dana pisano je na adrese direktora Terminala Federacije d.o.o. Sarajevo Rasima Kadi}a, predsjednika NO Terminala Federacije Rifata Feti}a i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Erdala Trhulja uputio Ton~i Marinovi} [tuk kao sindikalni povjerenik i ~lan Radni~kog vije}a.

Mogu raditi
- Ovim pismom `elimo pokazati pravo stanje od 2006. godine, a iz svega se mo`e vidjeti {ta je Tomi} radio i {ta bi njegovo vra}anje zna~ilo, ka`e Marinovi} dodav{i da Tomi}eva struja u NTF-u stalno `eli uni{titi zdravo tkivo NTF-a. Pored hronolo{kog prikaza de{avanja u NTF-u od 2006. do 2012, Marinovi} u pismu napominje da mu je drago {to direktor Kadi} razmi{lja i o deblokadi ra~una NTF-a, ali i podsje}a da je ve}ina radnika iz Sindikata EKN-a NTF-a s Josipom Tomi}em na ~elu 2009. nelegalno obustavila rad 39 dana i tako napravila {tetu firmi. Na kraju isti~e da po{tuje odluke vlasnika kapitala, te smatra kako firma mo`e opstati i ubudu}e u radnoj funkciji. NTF-u u Plo~ama nakon aprilske presude Arbitra`nog suda u Londonu su blokirani svi ra~uni, a Marinovi} ka`e da i pored toga radnici svaki dan dolaze na posao. Osim pokrenute ovrhe, NTF potresa i podjela radnika, od kojih je njih 30-ak pri SING-u, a vi{e od 60 pri Samostalnom sindikatu energetike, kemije i nemetala Hrvatske.
M. \UROVI] RUKAVINA

Promocija magistara u Mostaru
Na Filozofskom fakultetu u Mostaru ju~er je uprili~ena sve~ana promocija magistara znanosti te magistara specijalista s tog fakulteta, javlja Fena. Tom prigodom promovirana su dva magistra znanosti koji su magistrirali na poslijediplomskom studiju Jezici i kulture u kontaktu, jedan magistar specijalista za diplomaciju i diplomatsko komuniciranje te tri magistra specijaliste za odnose s javno{}u. - Ovo je potvrda da se na{ ulo`eni trud isplati i da ostvarujemo svoju viziju, kazala je dekanica Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru Slavica Juka, te ~estitala promoviranim magistrima. Nakon promocije magistara, uru~ene su dekanove nagrade za najbolje redovne studente u protekloj akademskoj godini.

Imenovanja
Na~elno, imenovanja u Federaciji su zale|ena dok se ne izvr{i kompletna promjena vlasti nakon raskida koalicije platforme (SDA, SDP, HSP, NS Radom za boljitak) i formiranja nove parlamentarne ve}ine (SDP, SBB, HDZBiH, HDZ 1990). Poznat je, tako|er, i na~elan stav nove ve}ine da niti jedan funkcioner ne}e biti imenovan ukoliko se protiv njega vodi neki sudski spor.

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Istraga federalnog MUP-a u poodmakloj fazi

Privremeno finansiranje u distriktu
^lanovi Vlade distrikta Br~ko usvojili su ju~er na vanrednom zasjedanju odluku o privremenom finansiranju odjeljenja i institucija za period od 1. januara do 31. mar ta 2013. u ukupnom iznosu od 54.417.471,47 KM. Privremeno finansiranje utvr|eno je na ba zi ostvarenih rashoda za period juli - septembar teku}e godine. Osman Osmanovi}, direktor Trezora distrikta Br~ko, rekao je da je ova odluka predlo`ena zbog toga {to bud`et za narednu godinu nije usvojen te da }e ona biti proslije|ena Skup{tini distrikta u daljnju proceduru. Gradona~elnik Anto Domi} istakao je da odluka o privremenom finansiranju osigurava kontinuirano funkcionisanje svih odjeljenja Vlade i institucija distrikta.

Spremna optu`nica za Muhameda Budimli}a
Uz upo{ljavanje savjetnika mimo zakona, namje{tanje tendera, nekoliko tu`ilaca analizira i dokumentaciju sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, kao i nekretnine u vlasni{tvu biv{eg ministra
Do po~etka 2013. godine o~ekuje se podizanje optu`nice protiv biv{eg SDP-ovog ministra unutra{njih poslova KS-a Muhameda Budimli}a, saznaje Oslobo|enje. Naime, pripadnici federalnog MUP-a u poodmakloj su fazi istrage, kako kada je rije~ o nezakonitom upo{ljavanju savjetnika biv{eg ministra, tako i u istrazi o finansijskom poslovanju Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Na slu~aju Budimli} anga`ovano je nekoliko tu`ilaca, a istraga obuhvata ~ak i nekretnine koje se nalaze u vlasni{tvu porodice Budimli}. Aerodromskom Naselju biv{eg ministra Budimli}a, u me|uvremenu je uz pomo} prije svih Damira Had`i}a, dr`avnog ministra prometa i komunikacija i Budimli}evog bad`e, pretvorena u supermoderan dupleks od nekoliko stotina kvadrata. Jedna od firmi koja se pominjala u ovom kontekstu bila je Unigradnja, koja je i pobjednik tendera za izgradnju PS Vogo{}a. Ocjena tenderske komisije (koju je izabrao Budimli}) bila je da Unigradnja jeste najskuplja, ali i najkvalitetnija. Kada je rije~ o FKN-u, izuzeta dokumentacija pokazat }e kako je poslovala biv{a uprava sa prof. dr. Ramom Masle{om na ~elu, a uz podr{ku Budimli}a i jo{ nekoliko docenata sa ovog fakulteta.

Ocjena komisije
Podsje}amo, iz Uprave policije u nekoliko navrata su upozoravali Budimli}a na nezakonito upo{ljavanje, da njegovi savjetnici nisu ispo{tovali ni op{te ni posebne uslove Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta Ministarstva unutra{njih poslova KS-a ni Zakon o unutra{njim poslovima Kantona Sarajevo. Istraga }e pokazati i koliko je ovim upo{ljavanjem o{te}en bud`et kantonalnog MUP-a, odnosno da li je rije~ o 90.000 maraka, o ~emu se ve} odavno govori. Inspektori federalnog MUP-a ispituju i tendere koje je Budimli} namje{tao u izgradnji objekta Policijske stanice Vogo{}a. Prema saznanjima Oslobo|enja, radovi su ugovoreni, ali bi ih trebao platiti novi saziv Vlade KS-a i to tek sredstvima iz bud`eta za narednu godinu. Inspektori }e utvrditi da li je istina i to da je ku}a u Ulici Andreja Andrejevi}a u sarajevskom

Uklju~iti javnost u dono{enje odluka
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH osu|uje netransparentnost djelovanja vladaju}e koalicije na nivou Parlamentarne skup{tine BiH, posebno imaju}i u vidu posljednje dostavljanje prijedloga izmjena zakonskih rje{enja od SDPBiH, a na postupanje Vije}u ministara BiH. Upozoravamo izabrane predstavnike u zakonodavnim tijelima BiH, da prije dono{enja izmjena bilo kojeg od najavljenih zakonskih rje{enja, po{tuju procedure, te istovremeno podvla~imo da je potpuno protivno interesima dr`ave, gra|ana i dru{tva, izmjene {irokog spektra zakona od onih koji se ti~u dr`avne slu`be, izbornog procesa, ustroja pravovsu|a, javnih nabavki do onih koji se ti~u sukoba interesa, vr{iti u paketu, umanjuju}i prostor gra|anskom dru{tvu da reagira na svaki od navedenih pitanja pojedina~no i u punom kapacitetu. Od SDPBiH tra`imo da prijedloge promjena postoje}ih zakonskih rje{enja dostave javnosti, kao {to su iste dostavili Vije}u ministara, kako bi se otvorio prostor za {iru diskusiju, te kako bi gra|ansko dru{tvo imalo vremena konstruktivno doprinijeti procesu promjena u BiH, navodi se izme|u ostalog u saop}enju Inicijative mladih za ljudska prava u BiH

Visina {kolarine
Oslobo|enje je pisalo kako su postdiplomski studij 2009/2010. godine upisala 83 studenta sa Kosova, od kojih je njih vi{e od 50 diplomiralo tek naredne 2010/2011. godine. Otkriveno je i to da su studenti postdiplomski studij umjesto 800 maraka (koliko on po Bolonji ko{ta), pla}ali nevjerovatnih 2.900 eura. Prema podacima do kojih smo do{li, pod lupom inspektora je upis studenata na tri smjera: me|unarodna diplomatija i bezbjednost, kriminalistika i privredni kriminal. Velika je mogu}nost da }e FUP otkriti kako je uprava Fakulteta samovoljno utvrdila visinu {kolarine, bez saglasnosti Vlade KS-a, a {to }e predstavljati krivi~no djelo nesavjesnog poslovanja, ~lan 242, i zloupotrebe polo`aja, ~lan 247. Krivi~nog zakona FBiH. J. MILANOVI]

Budimli}: O{tetio bud`et kantonalnog MUP-a

Ba{i} i [ijak: Zavr{ne rije~i odbrane

Podmetanje zbog imovinske koristi
Odbrana zatra`ila osloba|aju}u presudu Ja, Sude, nikada nisam sumnjao u sebe, pa ni sada, rekao je optu`eni Ba{i}
Pred Odjelom I za ratne zlo~ine Suda BiH ju~er su iznesene zavr{ne rije~i odbrane u predmetu Muhidin Ba{i} i Mirsad [ijak koji se terete za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva. Njih dvojica su optu`eni da su 25. januara 1994. godine, zajedno sa jo{ dva neidentifikovana pripadnika Armije BiH, silovali jednu `ensku osobu hrvatske nacionalnosti koja je dolazila u posjetu bratu u zatvoru u Vare{u. imovinsku korist, ali i proglasiti optu`enog krivim za zatvaranje njenog brata koji je, ina~e, bio pripadnik HVO-a. Odbrana navodi da je za{ti}ena svjedokinja A jedini navodni svjedok u ovom slu~aju, a da svi ostali imaju zna~aj posebnih svjedoka. U vi{e navrata, iskaz osobe A se mo`e tretirati kao nelogi~an jer je njihova pouzdanost poljuljana drugim dokazima, smatra odbrana. Osvr}u}i se na zavr{ne rije~i Tu`ila{tva, ^elik je kazao kako su ostali svjedoci u svojim iskazima jasno dali do znanja da se silovanje nije moglo desiti u zatvoru u Vare{u, a da za to niko nije znao. To je potvrdio i svjedok Tu`ila{tva Elvedin Bi{i}, komandant vojne policije, ali i Alija

Potpisan WTO bilateralni sporazum
U sjedi{tu Evropske komisije u Bruxellesu ju~er je potpisan WTO bilateralni sporazum o pristupu tr`i{tu izme|u BiH i Evropske unije. Ovaj sporazum je u ime BiH potpisao ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko [arovi}, a u ime EU Karel de Gucht, evropski komesar za trgovinu. - BiH se obavezala da }e postati aktivan ~lan multilateralnog trgovinskog sistema i ulo`ila je ozbiljne napore u tom pogledu. Neprocjenjiva pomo} EU osigurala je pozitivne rezultate. Dana{nji doga|aj predstavlja korak bli`e ka na{em kona~nom zajedni~kom cilju. Ako prona|emo isti konstruktivan odnos sa drugim partnerima, mogli bismo postati ~lanica WTO-a 2013, istakao je [arovi}.

Advokat Kerim ^elik i optu`eni Muhidin Ba{i}

Foto: A. KAJMOVI]

^izmo, nekada{nji zamjenik upravnika zatvora.

Borba s vje{ticom
Govore}i o psihi~kim smetnjama osobe A, [efika Karahmetovi}, tako|er svjedokinja Tu`ila{tva, rekla je kako nije primijetila nikakve psihi~ke tegobe kod osobe A nakon silovanja. Interesantan je podatak, navodi odbrana, to {to osoba A o ovom doga|aju nije govorila sve do 2000. godine. Tada se povjerila suprugu, a kasnije i

Nelogi~ni iskazi
Ba{i}ev advokat Kerim ^elik, tokom izno{enja zavr{nih rije~i, zatra`io je osloba|aju}u presudu, naglasiv{i da je njegov branilac nevin te da mu je `enska osoba (u optu`nici poznata kao za{ti}ena svjedokinja A) podvalila `ele}i ste}i

svojoj doktorici u Zenici. - Osoba A je imala motive za dobijanje penzije od 800 maraka i znam da je rije~ o osobi s visokom inteligencijom. Ja, Sude, nikada nisam sumnjao u sebe, pa ni sada, rekao je optu`eni Ba{i}, te dodao da nikada nije imao problema, a sada se “bori s vje{ticom” . Nastavak su|enja je zakazan za 25. decembar, kada }e zavr{nu rije~ iznijeti odbrana drugooptu`enog Mirsada [ijaka.
E. GODINJAK

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Tihi} na sjednici Kluba Bo{njaka GV-a

MOSTAR ISPA[TA ZBOG NARU[ENIH ODNOSA SDA I HDZ-a

Za{to ne bismo dozvolili formiranje op}ina s hrvatskom ve}inom u Tuzlanskom ili Srednjobosanskom kantonu, ka`e predsjednik SDA
U pregovorima o provedbi presude Ustavnoga suda BiH, kojom su nalo`ene izmjene Izbornoga zakona BiH u dijelu koji se odnosi za Mostar, te sukladno tomu i mostarskoga Statuta, SDA }e biti zastupljena kroz Klub Bo{njaka Gradskog vije}a Mostara. Zaklju~ak je to pro{irene sjednice Kluba Bo{njaka u Gradskom vije}u Mostara na kojoj je bio nazo~an vrh stranke, predvo|en predsjednikom Sulejmanom Tihi}em, ali i mostarski muftija Seid ef. Smajki}. Tako|er, Klub Bo{njaka je donio zaklju~ak kojim “poziva sve bo{nja~ke i probosanske stranke da podr`e Klub Bo{njaka u rje{avanju pitanja Statuta Grada Mostara i Izbornoga zakona BiH” . Za sada se ovom pozivu odazvala samo SDA, a Klub Bo{njaka je uputio isti poziv SDP-u, SBB-u i SBiH.

Inzku uru~ena Ahdnama
Povodom 28. maja, Dana Ahdname, u zgradi Op}ine Stari Grad u Sarajevu odr`ana je sve~ana manifestacija dodjele godi{njeg priznanja Ahdname visokom predstavniku me|unarodne zajednice u BiH Valentinu Inzku. Ahdnama je jedna od najstarijih i najve}ih povelja o ljudskim pravima i slobodama. Povelja nije mogla ranije biti uru~ena Inzku zbog njegovih preuzetih obaveza. Na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri} kazao je da me|unarodna zajednica i OHR treba da ostanu u BiH dok ne budu rije{ena krucijalna politi~ka pitanja u BiH. Inzko je kazao da mu je velika ~ast {to mo`e primiti Ahdnamu sultana Mehmeta Fatiha. - Ovdje se uvijek `ivjelo zajedno, bilo je napetosti, mo`da i nekih diskriminacija, ali u su{tini je narod pravedan. Ovdje je bio su`ivot prije nego {to je postojao u Evropi, kazao je Inzko.

Od ure|enja Mostara ne ovisi samo polo`aj Bo{njaka, nego i pozicija i budu}nost BiH

Poni{tenje reformi
- Ne}emo dozvoliti usvajanje rje{enja koja bi i{la na {tetu Bo{njaka i ostalih gra|ana Mostara. Koristit }emo sve mehanizme koji nam stoje na raspolaganju. U BiH imamo politi~ke sporazume koji zna~e poni{tenje dosada provedenih reformi. Tada smo rekli da }emo koristiti sve raspolo`ive mehanizme uklju~uju}i i onaj za{tite vitalnoga nacionalnog interesa, ali i mehanizam za{tite dr`ave i demokratskih dostignu}a, tj. napu{tanje sjednice Doma naroda BiH. Tako mo`emo zaustaviti ona rje{enja koja zna~e korak nazad i koja su na {tetu Bo{njaka, rekao je Tihi} nakon sjednice.

On je naveo kako su u SDA svjesni da “pitanje Mostara nije samo pitanje Bo{njaka u Mostaru nego i drugih naroda” . Trebamo tragati, izjavio je Tihi}, za rje{enjem koje u Mostaru podrazumijeva vi{e op}ina, dok sam broj njih treba dogovoriti kroz pregovore. - Od ure|enja Mostara ne ovisi samo polo`aj Bo{njaka, nego i pozicija i budu}nost BiH. Ako ovdje do|emo do nekih rje{enja koja su na {tetu bo{nja~koga naroda, onda je zavr{ena i pri~a o tre}em entitetu. Ako, pak, i tre}i entitet postane zavr{ena pri~a, onda znamo kakve su posljedice. O~ekujemo da i druge stranke daju svoj stav povodom ovih prijedloga koji su nam prezentirani. Podr`ali smo ideju da u pregovorima u OHR-u Klub Bo{njaka zastupa i SDA. Predla`emo da zastupa i druge stranke, rekao je Tihi}. Govore}i o provedbi odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar, Tihi} je rekao kako je “pitanje Mostara

iznimno komplicirano” , te kako je rije~ o piramidi propisa. - Imamo Va{ingtonski i Dejtonski sporazum, Ustav FBiH i Izborni zakon BiH. To je piramida koja je me|usobno uskla|ena i napravljen je politi~ki balans i oko za{tite etni~kih interesa. Ako sada izvla~imo jednu ciglicu iz Izbornoga zakona BiH ili Statuta Mostara, ta piramida }e se poremetiti i mo`e se napraviti debalans na {tetu Bo{njaka. Zbog toga presudu Ustavnoga suda BiH za Mostar treba rje{avati u cjelini, a ne samo u segmentu izvr{enja same presude, izjavio je Tihi}.

Dejtonska kategorija
On je rekao i kako se naru{eni odnosi SDA i HDZ-a BiH reflektiraju na Mostar te kako u SDA smatraju da Grad Mostar treba imati vi{e jedinica lokalne samouprave. Op}ine bi, prema tom rje{enju, imale oko 60 posto nadle`nosti a Grad 40 posto. Tako|er, naveo je kako je SDA

spremna pregovarati o reorganizaciji i u drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji. - Mostar se ne mo`e porediti s drugim mjestima jer je ovaj grad dejtonska kategorija. No, mi u SDA smo otvoreni za razgovore o druga~ijoj organizaciji na nivou lokalne samouprave. Me|utim, to ne treba uvjetovati pitanjem Mostara. Za{to ne bismo dozvolili formiranje op}ina s hrvatskom ve}inom na podru~jima gdje su Bo{njaci ve}inski narod, poput Tuzlanskog ili Srednjobosanskog kantona, izjavio je Tihi}, te dodao kako se “trebamo pozabaviti pitanjem druga~ije teritorijalne reorganizacije, kako na nivou FBiH, tako i na nivou RS-a” . - U Mostaru ne mo`emo odjednom izbrisati sve linije jer one postoje u glavama ljudi. Taj proces trebamo voditi i kroz Gradsko vije}e i kroz jedinice lokalne samouprave, rekao je predsjednik SDA.
J. GUDELJ

Mondenski `ivot nau{trb gra|ana
Narodna stranka Radom za boljitak godinama je upozoravala na preveliku rastro{nost preglomazne i neefikasne administracije na svim nivoima, a revizorski izvje{taj rada institucija na dr`avnom nivou samo je ponovo aktuelizovao ovaj goru}i problem. “[okantni podaci o milionskim iznosima za reprezentaciju, tro{kove kori{tenja mobilnih i fiksnih telefona, pau{alno navo|enje putnih tro{kova i ~injenica da samo na nivou dr`avnih institucija postoji preko tri i po hiljade slu`benih vozila, pokazuju koliko su odgovorni za vo|enje dr`avnih poslova izgubili kompas, kao da ne znaju da zemlja grca u ekonomskoj stagnaciji, da je poljoprivreda na koljenima i da svakim danom pristi`u pokazatelji koji nam jasno govore kako se sigurno pribli`avamo finansijskom kolapsu, stoji u saop}enju NSRB-a.

Drama sa bora~kom zgradom u Biha}u

Useljenje pred smak svijeta
Prije ~etiri godine 65 biha}kih porodica, iz kategorija porodica poginulih boraca, {ehida i ratnih invalida, po~elo je uzimati kredite i pla}ati rate za stanove na papiru. Prije tri godine u Op}ini Biha} potpisan je ugovor o izgradnji stambeno-poslovne zgrade u biha}kom naselju Ozimice, a obe}ano im je da }e klju~eve u ruke dobiti jo{ do kraja 2010. godine, pa su taj rok prolongirali za sredinu 2011, a stanovi ni do danas jo{ nisu zavr{eni.

Milion KM za 13 op}ina
Trinaest op}ina u FBiH dobilo je milion KM poticajnih sredstava za izgradnju poduzetni~ke infrastrukture za 2012. Ugovore za izgradnju poduzetni~ke infrastrukture s federalnim Ministarstvom razvoja, poduzetni{tva i obrta potpisali su na~elnici op}ina Vitez, Ilija{, @ep~e, Stolac, Cazin, Sanski Most, Livno, Usora, Biha}, Ora{je, Od`ak, Ljubu{ki i [iroki Brijeg. - Ovo je skromni poticaj federalne Vlade da ovim sredstvima pomogne op}inama u izgradnji industrijskih zona i tehnolo{kih parkova da bi se prostor FBiH u~inio konkurentnijim za strana i doma}a ulaganja. To je i preduvjet za razvoj malih i srednjih poduze}a i, prije svega, otvaranje novih radnih mjesta. Pro{le godine zahvaljuju}i ovim sredstvima otvoreno je 130 novih radnih mjesta, izjavio je Sanjin Halimovi}, ministar razvoja, poduzetni{tva i obrta FBiH.

Halilagi}: Da ~asno umremo

Sve ostalo na obe}anjima i slikanju

Crveni {ljem
Za{to je to tako, odgovor je koji, kako smatraju nesu|eni stanari, trebaju dati SIPA i Finansijska policija. U me|uvremenu, mnogi od njih `ive kao podstanari i pla}aju visoke kirije, dok istovremeno pla}aju i rate kredita. Da su kojim slu~ajem negdje drugdje poku{ali, do sada su mogli rije{iti svoje stambeno pitanje.

Ogor~eni stanari po~eli su sami da najavljuju otvorenje zgrade, i to u ~etvrtak. - U 11 sati je sve~ano otvorenje i primopredaja klju~eva stanarima zgrade, a pozvani su svi koji su pomogli i odmogli da uveli~aju sve~anost. Sve~anost organiziramo dan prije najavljenog smaka svijeta (21. 12. 2012) i to da bismo barem ~asno umrli u svojim stanovima, poziva stanar Ekrem Halilagi}, dodaju}i da ispod silnog hladnog betona ima-

ju i skloni{te u vrijednosti od 500.000 maraka za sve Bi{}ane. Kada pozivaju sve one koji su pomogli-odmogli, misle i na najvi{e zvani~nike vlasti koji su im toliko puta slali la`na obe}anja, a na gradili{tu zgrade slikalo se i nekoliko premijera.

Poziv na istragu
Bili su tu i biv{i premijer SDA [emsudin Dedi} i SDP-a Hamdija Lipova~a, koji se tom prilikom i otimao

za radni~ki {ljem crvene boje, u tonu sa strana~kom zastavom. I bora~ke organizacije najavljuju u skorije vrijeme pres-konferenciju ispred ove zgrade, jer su zabrinute za sudbinu svojih ~lanova. - Imamo saznanja da je ovaj na{ slu~aj iskorumpiran od vrha vlasti, i mi }emo insistirati da se istra`ni organi pozabave ovim pitanjem, kazao nam je Besim Dizdari}, predsjednik Patriotske lige USK-a.
F. BENDER

10

KOMENTARI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Nova klasa
K
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Mahom nesposobna, korumpirana i povezana s kriminalom, nova politi~ka klasa stvorena je na moralnim razvalinama ratne i poslijeratne politike, koja je uspjela uni{titi gotovo sve industrijske grane i privredne gigante iz “mra~nog socijalizma”, a privatnicima omogu}ila uvo|enje robovlasni~kog poretka. O~ekivati od njenih znanih i neznanih aktera da se sami po~nu javljati najbli`em tu`ila{tvu, prili~no je naivno. Bila bi to za njih prevelika patnja

rajem juna ove godine, nakon {to je Zlatko Lagumd`ija prakti~no raskinuo koalicioni ugovor sa Sulejmanom Tihi}em i uveo zemlju u politi~ku krizu sa jo{ uvijek nejasnim ishodom, Bakir Izetbegovi} je dao intervju Slobodnoj Bosni. Jedno od pitanja koja mu je novinar postavio, glasilo je: “Mo`da vi{e nego ijedan drugi politi~ar u BiH poznajete ‘lik i djelo’ vlasnika Avaza Fahrudina Radon~i}a. Koji su njegovi pokreta~ki motivi? Za{to je u{ao u politi~ku arenu?” “Dobio je sve, preostala mu je vlast da to ‘sve’ i sa~uva.” Ako se ima u vidu priroda politi~kog esnafa kome istina naj~e{}e nije u interesu, ovakva otvorenost Bakira Izetbegovi}a je bila konfuzna i nesmotrena. Naime, ako je motiv Radon~i}evog ulaska u politiku bio da politika sa~uva ono {to je pod sumnjivim okolnostima stekao, onda to zna~i da je bo{nja~ka oligarhija, u kojoj Izetbegovi} zauzima jedno od vode}ih mjesta, ~ista od ratnih i poratnih profitera, tajkuna, uzurpatora dr`avne imovine i poslovnih prostora, ~ista od korumpiranih kadrova i veza sa organizovanim kriminalom, pa }e Fahrudin Radon~i}, ulaskom u to dru{tvo, uprljati njeno po{tenje i dovesti u pitanje njen moral? [to je, naravno, posve nevjerovatno i u totalnoj suprotnosti sa stvarno{}u. Jedan vi{e ili jedan manje profiter tranzicije u tom dru{tvu ne zna~i ni{ta. A jedino {to je u svemu tome istina jeste da }e ti vladaju}a oligarhija, ako postane{ njen punopravni ~lan, sve {to si stekao pod sumnjivim okolnostima - sa~uvati.

Z

Fahrudin Radon~i} je voljom Zlatka Lagumd`ije postao dr`avni ministar sigurnosti, a za manje od dvije godine mo`da }e sjediti tamo gdje danas sjedi Bakir Izetbegovi}. To su paradoksi bo{nja~ke politike, koja se jo{ od smrti Alije Izetbegovi}a nalazi u stanju pometenosti. Za{to je ba{ SDA godinama sabotirala usvajanje zakona o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine? Za{to je vode}a bo{nja~ka stranka najmanje glasna u osudi korupcije i organizovanog kriminala, dru{tvenog zla koje je postalo glavna tema u regionu? Kao da se iz sarajevskih politi~kih kabineta ne vi di {ta se de {a va u Hrvatskoj i Srbiji. Sli~an scenario u Bosni i Hercegovini te{ko je i zamisliti. na se da je za Milorada Dodika frustriraju}a svaka ideja o transformaciji dejtonske Bosne i Hercegovine u ne{to {to }e nalikovati normalnoj dr`avi. Poznato je politi~ko lukavstvo Dragana ^ovi}a, koji ni ka da ni je ma ni fes ti rao hrvatski secesionizam, ali koji je politi~ki vrlo blizak sa Dodikom. Ali, ako zanemarimo njihove politi~ke platforme, u kojima su korupcija, organizovani kriminal i nepotizam zastra{uju}ih razmjera tek deveta rupa na svirali, za{to SDA ne `eli, ili nije u stanju, da sredi stanje u vlastitoj avliji, tamo gdje ima vlast? Za{to je Sarajevo, u kome `ivi 90 posto Bo{njaka, postalo leglo i korupcije, i kriminala, i nasilja nad gra|anima? Biti politi~ki i moralno slijep pred tim ~injenicama, a deklarativno brinuti brigu o ja~anju dr`ave i ulasku ze-

P

mlje u EU, u najmanju ruku je licemjerno. Iz takve strukture nikada ne}e izniknuti lider koji }e sa stra{}u Eliota Nesa otvoriti politi~ki, policijski i pravosudni front protiv korupcije i kriminala. aradoksalno je da i Srbi, i Hrvati, i Bo{njaci svoj dana{nji politi~ki status do`ivljavaju kao ratom ste~enu slobodu. U to su ih uspjeli uvjeriti njihovi politi~ki i vjerski lideri, kako bi na{li opravdanje za vi{e od sto hiljada poginulih i ko zna koliko ranjenih, kao i za sva druga zla koja je ovaj rat donio. Niko od ratnika, na kojoj god strani bio, ne}e re}i da se borio za tajkuniziranu dr`avu u kojoj }e biti izlo`en siroma{tvu i ekonomskom poni`enju. A upravo su takvu dr`avu dobili. Njena tri etni~ki podijeljena dru{tva li{ena su svake humanosti. Zemlja je feudalizirana, sa strogo podijeljenim stale`ima. Na gornjoj palubi su pripadnici nove klase, a u potpa lu blju os ta li. Sre dnja, gra|anska klasa, ki~ma svakog razvijenog dru{tva, prakti~no ne postoji. Nova klasa stvorena je na moralnim razvalinama ratne i poslijeratne politike, a ~ine je politi~ke i tajkunske elite, “zaslu`ni” kriminalci najvi{eg ranga i sli~ni tipovi. Ona je bahata prema javnosti i medijima, zato {to zna da javnost ne postoji. Komunisti su ~etrdesetih godina pro{log stolje}a u Jugoslaviji izveli socijalnu revoluciju. S te ta~ke gledi{ta, ru{enje komunisti~kog re`ima pola stolje}a kasnije predstavljalo je socijalnu kontrarevoluciju. Novi nacionalni lideri dobili su mandat masa da uspostave

N

demokratski sistem i njihov `ivot u~ine boljim. Umjesto toga, narodi su dobili rat, patnje i stradanja. Za manje od dvije decenije nacionalisti~ke vlasti u Bosni i Hercegovini uspjele su uni{titi ili dovesti na rub propasti gotovo sve industrijske grane i privredne gigante iz “mra~nog socijalizma” . Preko no}i su umirale cijele fabrike, a u privatnim firmama svih vrsta, od kafi}a i hotela do industrijskih pogona uveden je robovlasni~ki poredak. Umjesto ekonomskog i socijalnog prosperiteta, novi re`im uspostavio je novi poredak vrijednosti i razvio cvjetaju}u industriju politi~kih parazita. a Zapadu je uvrije`eno mi{ljenje da ljevi ~ar ska ide olo gi ja predstavlja utopizam. Osvr}u}i se na tu tezu, slovena~ki filozof Slavuj @i`ek, po mnogima jedan od vode}ih u svijetu, smatra kako je vjera da kapitalizam mo`e imati humano lice socijalne pravde i demokrati~nosti, ustvari pravi utopizam. “Ja sam lenjinista, ka`e @i`ek. Jer, Lenjin je napisao kako vam je kapitalista spreman prodati i u`e kojim }ete ga objesiti.” Naravno, na{e kapitaliste ne mo`emo vje{ati. Jednom je to na ovim prostorima ve} ra|eno “u ime naroda” , ali je {teta po narod bila mnogo ve}a od koristi. Ovdje je u prvom redu rije~ o nesposobnoj politi~koj klasi, korumpiranoj i povezanoj s kriminalom. O~ekivati od njenih znanih i neznanih aktera da se sami po~nu javljati najbli`em tu`ila{tvu, prili~no je naivno. Bila bi to za njih prevelika patnja.

MINI ANALIZA

Neprofesionalno i profesionalno
Kako god, ali odskora BHT1 ne samo iznesenim primjerom nego i {ire posmatrano zapravo djeluje antidejtonski. Ostaje da se naga|a koja je politi~ka opcija ili partija preuzela ulogu patrona nad BHT1

D

oista je tanju{na linija izme|u informacije i manipulacije. Za ilustraciju neka poslu`e dva javna emitera. U nedjeljnom ve~ernjem Dnevniku BHT1 (16. decembar) udarna vijest je bila o antidejtonskoj retorici iz Republike Srpske (RS), uz formulaciju kako “intelektualci Bosne i Hercegovine osu|uju antidejtonsku retoriku iz RS-a” . U geo-prostornom smislu ni{ta nije sporno, jer se doista radi o intelektualcima iz BiH. Me|utim, ovdje se o~ito ciljalo na ne{to posve drugo, na poku{aj dokazivanja kako bh. intelektualci osu|uju antidejtonsku retoriku RS-a, {to naprosto nije ta~no, odnosno predstavlja ~istu manipulaciju, ili neprofesionalizam na djelu. U Dnevniku 2 FTV-a od iste ve~eri re~eno je kako “intelektualci Kruga 99 osu|uju antidejtonsku retoriku iz RS-a” , {to je ta~no i profesionalno ura|eno.

Mnogima }e ova opaska zvu~ati kao cjepidla~enje, ali smje{tena u kontekst komplikovane i slo`ene dr`ave i duboko podijeljenog dru{tva, ~ak i apotekar-

ska vaganja su nu`no zlo. U poku{aju transformacije sistema i servisa javnog emitovanja u BiH, po evropskim medijskim standardima, me|una-

rodna zajednica je uz dva entitetska javna emitera uvela i krovnu instituciju - BHRT. Motivi su bili apsolutno opravdani, jer se tragalo za javnim emiterom ~ija }e primar na ulo ga bi ti da pro gram skom i ure|iva~kom koncepcijom djeluje kao kohezioni faktor u razdrobljenom postdejtonskom ambijentu. Upori{te se, naravno, o~ekivalo od BHT1. Kako god, ali odskora BHT1 ne samo gore iznesenim primjerom nego i {ire posmatrano zapravo djeluje antidejtonski. Ostaje da se naga|a koja je politi~ka opcija ili partija preuzela ulogu patrona nad BHT1. Kod FTV-a, s druge strane, uo~ljiva je programska izbalansiranost i korektnost u izvje{tavanju, u pore|enju sa periodom, ne tako davno, dominacije jedne politi~ke opcije u kreiranju, pa ~ak i u ure|ivanju programa.
Du{an BABI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Danas u Afganistanu, sutra u Zlajinom stanu

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Nekad davno, sjetit }ete se, za zemana Leonida Bre`njeva i stra{nog Sovjetskog Saveza popularna je bila dosjetka “Danas u Afganistanu, sutra u va{em stanu”. Otkako se, me|utim, onomad cijela povijest izokrenula, pa u Aleksandrovom i Leonidovom Afganistanu Amerikanci organizirali izbore, a Zlatko Lagumd`ija na njima kao me|unarodni promatra~ u~io za ministra vanjskih poslova, ta je dosko~ica neznatno izmijenjena: “Danas u Afganistanu, sutra u svome stanu”

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, nazvao Bobi Baricu telefonom, “do|i do mene ve~eras u osam” , veli, “ne}e mi bit nikoga doma.” Nave~er, jasno, to~no u osam Barica do{la kod Bobija, pozvonila na vrata jednom, pozvonila dvaput, kad stvarno - nema nikoga doma. Doga|aju se takve stvari u Ko`inim vicevima, ali doga|aju se i u takozvanom `ivotu. Zlatko Lagumd`ija, recimo, pozove Zorana Milanovi}a da gledaju utakmicu Barcelona - Chelsea, “do|i do mene u osam, ne}e bit nikoga” , to~no u osam pozvoni na vratima Zoran s kartonom piva, i stvarno - ne bude nikoga. [ta je bilo? Zoki zvonio na vratima stana u ]emalu{i, a Zlaja ga ~ekao u svojoj ku}i u Poljinama. “Polje, polje...” , ponavljao onda Zoki da zapamti, pa sljede}i put zvonio u Poljinama, a Zlaja bio u svom stanu na Alipa{inom Polju. Jebo ga polje. “Pa{a, pa{a...” , ponavljao onda Zoki da zapamti, pa tre}i put zvonio u Alipa{inoj, a Zlaja bio u svom stanu u Skenderpa{inoj. Jebo ga pa{a. “Skenderija, Skenderija...” , ponavljao Zoki da zapamti, pa ~etvrti put zvonio u Skenderpa{inoj, a Zlaja bio u svom stanu u Skenderpa{inoj. Zaboravio mu re}i da u toj zgradi ima dva stana. Doga|aju se, ka`em, te stvari. Pa se dogodi onda i da popizdi Zoran Milanovi} {to ga Lagumd`ija izbjegava, i da popizdi bosanskohercegova~ka javnost {to ministar vanjskih poslova na pla}i ne{to ve}oj od ~etiri hiljade maraka ima nekretnina u vrijednosti od dva miliona. ^etrdeset godina da je radio kao ministar vanjskih poslova, da ga je dakle jo{ kao pri{tavog balavca, ~im je maturirao u Detroitu, predsjednik Saveznog izvr{nog vije}a D`emal Bijedi} imenovao saveznim sekretarom za vanjske poslove, da je dakle bio {ef diplomacije i kod Bijedi}a i kod Veselina \uranovi}a i kod Milke Planinc i kod Branka Mikuli}a i kod Ante Markovi}a, da je bio ministar kod svih bosanskih premijera od Pelivana i Akmad`i}a do [piri}a i Bevande, i svih tih ~etrdeset godina da je svoju ministarsku pla}u cijelu stavljao u onu Podravkinu teglu mije{ane marmelade od deset kilograma, jo{ Lagumd`ija ne bi pri-

{tedio dva milijuna maraka. A on u Vladi sakupio sve zajedno par godina sta`a. I ve} ona tegla puna. ^udo je kako vrijeme leti u Bosni i Hercegovini. Svi tako ljuti na Zlaju, ljut Zoki, ljuta Bosna, a meni, jebiga - `ao. @ao mi Zlaje, `ao mi nas sjebanih na {to smo spali, sjebanih nam vremena i sjebane takve Bosne kad se ~ovjek, eto, mora do~epati vlasti da bi se sku}io. Za krov nad glavom ~ovjek se u ono doba mraka trebao tek zaposliti kao voza~ vilju{kara ili referent u op}ini, pa sa~ekati koju godinu dok mu stambena komisija na|e kakav zgodan stan na Alipa{inom Polju. Danas pak isti taj referent, za isti jebeni stan na Alipa{inom, mora pobijediti na parlamentarnim izborima i formirati vladu. Eto na {to je spala na{a slavna historija. Otkad je svijeta i vijeka, ne ka`em, povijesne okolnosti `iva ~ovjeka ponesu da preko mrtvih gazi do vlasti, samo {to je horizont toga zavodljivog sna ipak bio malo dalje. Ubijali su se carevi, dogovarali se dr`avni udari, dizale revolucije, la`irali izbori i organizirale urote slo`ene kao zimske olimpijade, sve da bi se do{lo do vlasti, pa namjestilo po svome i svijet i vijek. Najbolji i najgori, najlukaviji i najlu|i me|u nama vapili su za vla{}u da u njoj `iva udave moloha mo}i u sebi, silne su ih ambicije gonile do prijestolja i dr`ale na njemu: Josif Visarionovi~ je najozbiljnije htio promijeniti povijest ~ovje~anstva, Napoleon vladati cijelim poznatim svijetom, a Adolf Hitler istrijebiti sve svjetske @idove i uspostaviti veli~anstveni Reich, ju`noameri~ki revolucionari htjeli su svijet napraviti boljim, indokineski gorim, ameri~ki predsjednici ovladati svjetskim zalihama energenata, a arapski diktatori cijelu planetu privesti milostivom Allahu. Ni na ovom malom kamenom poluotoku nije nedostajalo {irokih ambicija: bosanski kralj Tvrtko o`enio se bugarskom princezom ne bi li nekako pokorio cijeli Balkan, dok se Josip Broz Tito, recimo, na vlast popeo s idejom da se pored `ivih Amerikanaca i Rusa umije{a u interesnu podjelu svijeta. ^udo je ona Nietzcheova volja za mo}, pa svrdla insanu po glavi, gura ga najprije na vlast, pa u savez s crnim |avlom da je sa~uva, sve da pro{iri granice dr`ave, osvoji drugu, istrijebi tre}u, osigura naftne rezerve ili izlaz na toplo more, pronese slavu ro-

da i pokori ~itav svijet, ili pak da ga pravednije preslo`i, oslobodi porobljene, vrati dostojanstvo prezrenima i skrene tok historije ~ovje~anstva. A Zlatko Lagumd`ija se otelio do}i na vlast, pa }e i s Radon~i}em i s Dodikom u savez da je sa~uva, i sve to da bi za deset hiljada maraka otkupio stan dobijen od fakulteta, pa novcem od najma vratio puncu depozit kredita za stan u Alipa{inoj. Bjednije historijske ambicije dunjaluk nije vidio jo{ od onoga Brandysova nesretnika {to nije bio lijen organizirati pokret otpora u Var{avi, pa krenuti osloba|ati Poljsku od nacista, a sve samo da bi impresionirao i zaveo jednu `enu, lijepu glumicu Tolu Mohoczy. A i to je bilo samo u literaturi. I bila je, jebiga, `ena. Zabilje`ila je, istina, i `iva povijest takvih slu~ajeva, nije ba{ posve nepoznata stvar da bi netko osvajao vlast tek kako bi do{ao do tri-~etiri stana na pun~evo ime - Aleksandar Veliki, recimo, i njegov punac, perzijski kralj - samo {to su ~etiri stana u koja je uselio Darijev zet Aca Makedonac ipak bila malo ve}a. Danas se zovu Afganistan, Pakistan, Uzbekistan i Kirgistan. Takav je, eto, adrenalin mo}i hiljadama godina tjerao ljude na vlast, da mijenjaju svijet i dobiju duplericu u Enyclopaediji Britannici. A na{ Zlaja osvajao vlast u dr`avi samo da bi dobio ono {to je mogao dobiti i u Avazovoj nagradnoj igri. [to je sljede}e? Na izborima 2014. dijelit }e se televizori, mobiteli, skuteri i [koda Fabia? Nekad davno, sjetit }ete se, za zemana Leonida Bre`njeva i stra{nog Sovjetskog Saveza popularna je bila dosjetka - “Danas u Afganistanu, sutra u va{em stanu” . Otkako se, me|utim, onomad cijela povijest izokrenula, pa u Aleksandrovom i Leonidovom Afganistanu Amerikanci organizirali izbore, a Zlatko Lagumd`ija na njima kao me|unarodni promatra~ u~io za ministra vanjskih poslova, ta je dosko~ica neznatno izmijenjena: “Danas u Afganistanu, sutra u svome stanu.” Pa mi, velim, `ao nas sjebanih na {to smo spali, sjebanog nam vakta i sjebane Bosne, u kojoj se nekad borilo za vlast da se u kakvoj veli~anstvenoj bitci osvoji Bugarska, a danas tek da se u nagradnoj igri osvoji opremljeni stan u Sarajevu. O jebem te, slavna historijo, dabogda te Fadil Mandal pisao!

U OBJEKTIVU Prva `ena na ~elu Ju`ne Koreje
Park Guen-Hye postala je prva `ena koja }e biti predsjednica Ju`ne Koreje. Pobjedu je proglasila nakon {to je izborno povjerenstvo objavilo da je nakon prebrojavanja 84 posto glasa~kih listi}a dobila 50,1 posto glasova, a njezin protivnik Moon Jae-in 48,9 posto. Kako je izborno povjerenstvo priop}ilo da prebrojavanje ostalih 16 posto listi}a mo`e donijeti promjenu manju od 0,8 posto glasova, Moon Jae-in priznao je poraz, a njegova protivnica proglasila pobjedu. Park je k}i biv{eg diktatora i lidera vladaju}e stranke Saenuri Park Chung-heeja. U septembru se naciji ispri~ala zbog svega {to je za svoje vladavine ~inio njezin otac.

Reuters

12

CRNA HRONIKA
Slu`benici Grani~ne policije BiH uhapsili su i Sudskoj policiji predali tri osobe za kojima su raspisane potjernice. P. M. (1981), za kojim se tragalo zbog te{ke kra|e, otkriven je na Me|unarodnom grani~nom prijelazu Ra~a, dok je dr`avljanin Srbije J. @. (1969), po potjernici zbog falsifikovanja isprava, uhap{en na Grani~nom prijelazu [amac. Tre}i bjegunac od zakona, M. D. (1989), osumnji~en za nasilni~ko pona{anje, priveden je na Grani~nom prelazu Karakaj.

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Uhap{eni po potragama

Ukradeni pi{tolj, novac, nakit i alat

Slu`benicima bijeljinske policije u utorak je B. M. (1951) iz Bijeljine prijavio da su nepoznate osobe u proteklih mjesec provalile u njegovu ku}u. Tom prilikom su, prema izjavi vlasnika, ukradeni pi{tolj CZ-M88 kalibra 9 mm, oko 600 eura, manja koli~ina zlatnog nakita, plazma TV, trimer, dvije motorne pile i manja koli~ina raznog alata. Policija je, kako je potvr|eno iz CJB-a Bijeljina, izvr{ila uvi|aj te radi na rasvjetljavanju ove te{ke kra|e.

Optu`eni u predmetu Ramo Brki} uhap{eni u Sudu BiH

Nakon prevrtanja autobusa sa banjalu~kim studentima u Hrvatskoj

Keki} i [abi} nastavili

sa starim poslom
Pored Satka Keki}a i Senada [abi}a, privedeno jo{ {est osoba, nova laboratorija za uzgoj skanka otkrivena u mjestu Glavice
Satko Keki} i Senad [abi}, optu`eni u predmetu Ramo Brki} i drugi, uhap{eni su ju~er u Sudu BiH jer su i pored procesa koji se vodi protiv njih u tom Sudu, nastavili sa vr{enjem istog krivi~nog djela za koje im se ve} sudi - organizovanim kriminalom, preciznije neovla{tenom proizvodnjom i stavljanjem u promet opojnih droga. Naime tokom sudskog procesa protiv Brki}a i drugih, Tu`ila{tvo BiH i SIPA do{li su do saznanja da su neki od optu`enih nastavili sa me|unarodnim {vercom droge, te da se na podru~ju USK-a, na vi{e lokacija, proizvodi skank radi dalje prodaje u zemlje EU. S tim u vezu direktno su dovedeni optu`eni [abi} i Keki}, te su i uhap{eni nakon ju~era{njeg ro~i{ta. Tako|er, u USK-u su privedeni i F. A, P. D@, P. M, K. A, K. Z. i K. M, te je pretreseno 10 lokacija, a na lokalitetu Glavice, mjesto Grahovo, op{tina Velika Kladu{a, prona|ena laboratorija za uzgoj skanka. Tokom ju~era{njeg dana uhap{eni su ispitivani u prostorijama SIPA, u Banjoj Luci. Ina~e, Keki} i [abi} se, u okviru predmeta Ramo Brki}, terete da su kao pripadnici povezane i organizirane grupe, a s ciljem pribavljanja imovinske koristi, organizirano proizvodili, kupovali, prodavali i prebacivali drogu. Nekim od optu`enih se na teret stavlja i zloupotreba slu`benog polo`aja u policijskim strukturama, te nezakonito posredovanje pri zapo{ljavanju.
E. F.

Krivi~na prijava protiv voza~a
Te`e povrije|ene Nikolina Kondi} i Vanja Glamo~ak danas }e iz Siska biti preba~ene na daljnje lije~enje u banjalu~ki Klini~ki centar • Marija Drobac operisana i u stabilnom stanju
Protiv Dragana Te{anovi}a, voza~a Te{a tursa iz Lakta{a, podnesena je krivi~na prijava zbog izazivanja saobra}ajne nesre}e koja se dogodila u no}i sa ponedjeljka na utorak, kada se kod Kutine u Hrvatskoj prevrnuo autobus kojim je upravljao. Tom prilikom tri studentice iz Banje Luke, i to Marija Drobac, Nikolina Kondi} i Vanja Glamo~ak, te{ko su povrije|ene, dok su lak{e povrede zadobila jo{ 33 studenta.

Slijetanje u kanal
Iz Policijske uprave sisa~ko-moslava~ke saop}eno je da je do nesre}e do{lo zbog nedr`anja strane kretanja, zbog ~ega je autobus pre{ao u zaustavnu traku, a nakon toga sletio u odvodni kanal, gdje se prevrnuo. Policija je utvrdila i to da nije bilo alkohola u krvi voza~a, te da je autobus izuzet radi vje{ta~enja. Dvije te{ko povrije|ene studentice Glamo~ak i Kondi} su zadr`ane na lije~enju u Op}oj bolnici “Dr. Ivo Kondi}” u Sisku, dok je Drobac na vlastiti zahtjev preba~ena u Klini~ki centar Banja Luka, gdje joj je i operisana nadlaktica. - Operativni zahvat je trajao dva sata i njeno zdravstveno stanje je stabilno. Prema rije~ima de`urnog ljekara Klinike za traumatologiju dr. Zorana Bjelogrli}a, pacijentica nije vitalno ugro`ena i njeno zdravstveno stanje je stabilno. Sve dalje prognoze u smislu rehabilitacije su preuranjene, kazala nam je Nata{a Strki}, portparol Klini~kog centra u Banjoj Luci. Vanja Glamo~ak i Nikolina Kondi} }e iz Siska, {to je za Oslobo|enje potvrdio i doktor Franjo Lovrav-

Autobus izuzet radi vje{ta~enja

~i} iz tamo{nje Op}e bolnice, danas biti preba~ene u banjalu~ki Klini~ki centar.

55 putnika
- Glamo~ak je imala operaciju ruke zbog loma koji je zadobila i operativni zahvat je pro{ao u najboljem redu, dok je Kondi} bila na posmatranju. Obje pacijentice su dobro i ostvareni su uvjeti da se one kolima Hitne pomo}i prebace na daljnje lije~enje u Banju Luku, kazao je doktor Lovrav~i}. U vozilu prevoznika Te{a turs iz Lakta{a bilo je 55 putnika, od kojih najvi{e studenata Arhitektonsko-gra|evinskog fakulteta Banja Luka, ali i iz drugih obrazovnih ustanova, uklju~uju}i i Pedago{ku akademiju iz Bijeljine. Lak{e povrije|eni su zbrinuti u lokalnim bolnicama, te su ve} u utorak doputovali u Banju Luku. E. F.

Maloljetnik napao poznanicu
Dvije osobe obratile su se sarajevskoj policiji nakon {to su u utorak zadobile te`e povrede u sa ra jev skim op}i na ma No vi Grad i Ilid`a. Mirsad S. (44) iz Biha}a kazao je policiji da ga je neko napao u Ulici Mala aleja u naselju Ilid`a. U ve~ernjim satima u utorak u Tre}u PU u prisustvu roditelja do{la je maloljetna A. S. i prijavila da ju je te ve~eri u Geteovoj ulici napao maloljetni poznanik D`enis M. iz Sarajeva. Ljekarska pomo} maloljetnici je ukazana u bolnici Ko{evo, gdje je zadr`ana na lije~enju. De`urni tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu nalo`io je da se sa D`enisom M. obavi razgovor u prisustvu roditelja, a prikupljeni materijal dostavi nadle`nom tu`ila{tvu. D. P.

Banja Luka

Nepoznate osobe ju~e oko tri sata iza pono}i bacile su bombu u sportsku kladionicu Williams u Ulici Skendera Kulenovi}a u naselju Ko~i}ev Vijenac u Banjoj Luci. Povrije|enih, sre}om, nije bilo, ali je na objektu pri~injena ve}a materijalna {teta. Stanari zgrade u kojoj se nalazi kladionica uo~i eksplozije ~uli su lomljavu, te se pretpostavlja da su po~inioci prvo polupali prozorsko staklo, te ubacili bombu u objekat. D. P.

U kladionicu uba~ena bomba

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

CRNA HRONIKA
Dva de se t{es to go di {nja N.P. iz Srebrenika te{ko je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u utorak na regionalnom putu Srebrenik - Gra~anica. Naime, prema informaciji MUP-a TK-a, do nesre}e je do{lo prilikom slijetanja sa ceste {kode kojom je upravljala J. M. (1983) iz Srebrenika, a ~ija je saputnica bila N.P. Te{ko povrije|ena je upu}ena u UKC Tuzla, a uvi|aj na mjestu udesa izvr{ili su slu`benici PU Grada~ac.

13

[koda sletjela sa ceste

Ostao bez mobitela i novca

Dvije nepoznate osobe u utorak kasno poslijepodne u Ulici Topal Osmanpa{e izvr{ile su razbojni{tvo nad G. A. iz Sarajeva. Tom prilikom, kako je saop}eno iz sarajevske policije, napada~i su uz prijetnju no`em i upotrebu fizi~ke snage od G. A. oteli mobitel i manju sumu novca. O doga|aju je obavije{ten de`urni tu`ilac, a policijski slu`benici rade na rasvjetljavanju ovog razbojni{tva, te identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca.

SARAJEVO Na|eni oru`je i droga

JASMIN [ABANOVI] PREDAT TU@ILA[TVU
Tokom pretresa [abanovi}evog stana na|eni oru`je i droga, kao i pribor za konzumiranje i prepakivanje narkotika
Jasmin [abanovi} (21) iz Sarajeva predat je ju~er u nadle`nost sarajevskog Tu`ila{tva, a nakon saslu{anja u policijskim prostorijama koje je uslijedilo zbog pronalaska ve}e koli~ine oru`ja i droge u njegovom stanu u sarajevskoj Ulici [erifa Loje. Njemu se na teret stavlja da je po~inio krivi~na djela nedozvoljeno posjera}a Sanel i Amel Kreho, Amel Sejfovi}, Muamer Had`i}, Almir Grevo, Almir Neradin, Amil Bajrovi}, Almir Li~ina, Elvir Ma{ovi} i Imsad Spahi} predati su ju~er ujutro nadle`nom tu`iocu Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo. Protiv njih je otvorena istraga, te im je odre|eno 24-satno zadr`avanje. Nakon saslu{anja i uvida u dokazni materijal, nadle`ni tu`ilac }e odlu~iti za koga od njih }e zatra`iti odre|ivanje pritvora. Oni su, podsjetimo, uhap{eni u akciji sarajevske policije kodnog imena Market, zbog sumnje da su se kao organizovana grupa bavili razbojni{tvima i te{kim kra|ama. Za ista djela se tereti i Dino Mufti}, koji se trenutno nalazi u KPZ-u Zenica. Dodajmo da svi uhap{eni imaju debele policijske dosjee, a Mufti} je jedan od onih koje je Nermin Pe}anac, ministar MUPa KS-a, nazvao vikend-lopovom, jer je i{ao u akcije vikendom - tokom zatvorskih pogodnosti. Prema onome {to je prezentovano medijima tokom preskon fe ren ci je u sa ra jev skom MUP-u, a {to smo ve} objavili, pretreseni su objekti i vozila na 16 lokacija u KS-u i na jednoj lokaciji u ZDK-u, te prona|ene dvije lova~ke pu{ke, pi{tolj, dvidovanje oru`ja i eksplozivnih materija, te nedozvoljena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Protiv njega je, kako nam je potvr|eno iz Tu`ila{tva, otvo re na is tra ga, te mu je odre|eno 24-satno zadr`avanje. Sarajevska policija uhapsila je [abanovi}a u ponedjeljak i to nakon {to je pretresen njegov stan u naselju Bu~a Potok. Tada su prona|eni i zaplijenjeni automatska pu{ka argentinka sa okvirom, automat zagi sa okvirom, pi{tolj {korpion sa tri okvira, okvir za automatsku pu{ku nepoznate marke, 111 metaka raznih kalibara, ali i odre|ena suma novca koja poti~e od preprodaje droge. Tako|er je prona|eno sedam
Oduzeti pu{ka, {korpion, municija, manja koli~ina marihuane te novac koji poti~e od prodaje droge Foto: MUPKS

paketi}a marihuane, te predmeti koji se dovode u vezu sa krivi~nim djelom koje se [abanovi}u stavlja na teret; jedna drvena drobilica, dvije digitalne vage te pribor za konzumiranje i prepakivanje droge. Zaplijenjen je mobitel. Ina~e, [abanovi} je policiji dobro poznat odranije po drugim krivi~nim djelima, ali i {iroj javnosti, a

sve zahvaljuju}i doga|aju iz jula 2009. Naime, tada je [abanovi} izbo no`em maloljetnog [erifa M, nakon {to su se posva|ali na ulici. [abanovi} je izrevoltiran potegao za no` i [erifa ubo u grudni ko{. Na svu sre}u, mladi} je pro{ao bez te`ih posljedica, a [abanovi} se tada na mjestu doga|aja predao policiji. E. F.

B

Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo

Danas odluka o pritvoru
uhap{enih u akciji Market
Desetorica osumnji~enih za te{ke kra|e i razbojni{tva predata Tu`ila{tvu, 11. ~lan ove grupe u zatvoru
Zeljkovi} sa pripadnicima MUP-a KS-a

Gra|ani se moraju osje}ati za{ti}enijim
Premijer Kantona Sarajevo Suad Zeljkovi} uputio je ~estitke i podr{ku pripadnicima MUP-a KS-a, policijskom komesaru Vahidu ]osi}u te ministru MUPa u Vladi KS-a Nerminu Pe}ancu na uspje{no izvedenoj akciji privo|enja lica koja, kao dio organizirane grupe, ve} du`e vrijeme vr{e razbojni{tva i te{ke kra|e na podru~ju Kantona. - Ova akcija je dokaz i poruka na{eg zajedni~kog opredjeljenja da sklonimo kriminal sa na{ih ulica, da poja~amo borbu protiv svih vrsta i oblika kriminala i nasilni{tva nad ljudima i imovinom. Svaki zastoj u toj borbi otvara ve}i prostor za svaku vrstu razbojni{tva i kriminala, a to ne mo`emo i ne smijemo dozvoliti. Na{a policija je u svakom pogledu osposobljena da stane ukraj ovakvim i sli~nim grupama kriminalaca, {to je ovom akcijom jo{ jednom dokazala. Gra|ani Sarajeva se moraju osje}ati vi{e za{ti}eni, a to je dio na{e zajedni~ke misije, kazao je Zekljovi}. je bombe, ve}a koli~ina municije, garderoba koja je kori{tena prilikom plja~ki (kape, jakne, rukavice), telefoni, skupocjeni satovi, SIM kartice i drugi predmeti koje se dovode u vezu s izvr{enjem ovih djela. Akcija je pokrenuta nakon {to je na podru~ju KS-a izvr{en ve}i broj te`ih krivi~nih djela razbojni{tava u trgova~ke centre i prodavnice, sportske kladionice, apoteke, benzinske pumpe i trgovine koje posluju s ve}om koli~inom novca.
D. P.

Sa privo|enja ~lanova organizovane grupe

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

ZAGREB: Objavljen Registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Ashton zadovoljna dogovorom o prelazima
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton zadovoljna je rezultatima sastanka radnih grupa Beograda i Pri{tine za primjenu sporazuma o prelazima (IBM). Navode}i da se 10. januara nastavlja tehni~ki dijalog o tim pitanjima, uo~i sastanka 17. januara premijera Srbije Ivice Da~i}a i kosovskog premijera Ha{ima Ta~ija, u saop}enju se navodi da Ashton o~ekuje da }e dogovor od utorka omogu}iti nesmetano funkcionisanje dva prelaza, otvorena 10. decembra, kao i otvaranje jo{ dva prelaza do kraja godine. Radne grupe Beograda i Pri{tine postigle su u Bruxellesu saglasnost o naplati carina na integrisanim prelazima na administrativnoj liniji i sporazum }e po~eti da va`i od danas, rekao je {ef beogradskog pregovara~kog tima Dejan Pavi}evi}.

Hrvatsku branilo pola miliona ljudi
Ministar Mati} je za Registar rekao da je naj~asniji popis iz povijesti Hrvatske, a za imena iz Registra da su sama povijest, sam temelj moderne Hrvatske
Registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata dostupan je od ju~er u 13 sati na internetskoj adresi registar.branitelji.hr. Registar je slu`beno objavilo Ministarstvo branitelja RH, a objava je startala na prigodnoj sve~anosti u dvorani Gorgona, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Objava Registra u kojem su imena 501.666 osoba sa statusom hrvatskih branitelja ve} gotovo 8 godina intenzivno zaokuplja doma}u javnost, no javno aktiviranje internetske stranice s Registrom potrajalo je ju~er svega 30-ak minuta. Sve se odvijalo pred o~ima visokih uzvanika i objektivima mnogobrojnih kamera. Stranicu su otvorili i na svoje podatke prvi kliknuli ministar branitelja Predrag Mati}, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostoji} i ministar obrane Ante Kotromanovi}. Prisjetili su se istovremeno i klju~nih momenata iz svog ratnog puta.

Neustavan referendum u Sloveniji
Slovenski ustavni sud objavio je ju~er da bi referendumi o na~inu sanacije bankarskog sustava i o upravljanju dr`avnom imovinom mogli rezultirati protuustavnim posljedicama te tako zabranio njihovo odr`avanje, javlja Fena. Inicijatorima referenduma tako je onemogu}eno da u parlamentu ve} potvr|ena zakonska rje{enja poku{aju osporiti putem izja{njavanja gra|ana. Referendum je zahtijevalo 30 zastupnika oporbe, najvi{e iz stranke Pozitivna Slovenija. Oporba smatra da je zakon uvod u rasprodaju preostale dr`avne imovine, odnosno temelj za zadnju fazu privatizacije. Vlada pak taj zakon smatra va`nim za bolju kontrolu poslovanja dr`avnih tvrtki i tvrdi da se dr`avna imovina ne}e prodavati ako se prije toga u parlamentu ne donese strategija prodaje.

Imena za vje~nost

Pisana suglasnost
Za objavljivanje podataka o ratnom putu svaki branitelj mora dati pisanu suglasnost, {to su trojica ministara uradila. U ovom dijelu Registra dostupni su nazivi postrojbi kojima je branitelj pripadao i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu. Osim ovih podataka, dostupni su ime i prezime branitelja, ime jednog od roditelja, godina i mjesto ro|enja, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, podatak o pripadnosti borbenom ili neborbenom sektoru, odnosno MORH-u ili MUP-u i to po broju dana. Prvim sve~anim klikovima na internetsku formu Registra prisustvovali su predsjednik dr`ave Ivo Josipovi}, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministri Vlade RH, saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u RH i brojni

ugledni gosti, me|u ostalim i ministar za bora~ka pitanje Federacije Bosne i Hercegovine Zukan Helez. "Imena za vje~nost", ovo je bio svojevrsni slogan ove sve~anosti ispisan na velikom screenu u dvorani, ali i na novinarskim akreditacijama. Rije~ima: imena za vje~nost i ministar branitelja Mati} zaklju~io je svoj kratki efektni govor,

kom interesu javnosti da se objave imena ~asnih ljudi koji su sudjelovali u obrani zemlje, kazao je. "Branili su svoja sela i svoje gradove, svoje supruge, svoje majke i svoju djecu, pred kojima danas mogu ponosno stajati", istaknuo je. Na kritike objave Registra po kojima bi "prava stvar" bila objaviti popis tzv. la`nih branitelja, Mati} je

baviti policija i pravosu|e, a nikako Ministarstvo branitelja", poru~io je.

Jastreb "uhvatio" ministra
Svi zainteresirani mogli su odmah provjeriti kako funkcionira internetska adresa Registra u praksi na kompjuterima postavljenim za ovu priliku ispred ulaza u dvoranu Gorgona. Veliku novinarsku gu`vu izazvala je pojava Branka Borkovi}a Mladog Jastreba, zadnjeg zapovjednika obrane Vukovara. Borkovi} je odmah nakon sve~anosti komentirao datume iz ratnog puta ministra Mati}a, ina~e vukovarskog branitelja. Tvrdi da je po njegovoj evidenciji Mati} raspore|en po~etkom oktobra 1991. na prostor Trpinjske ceste (dok se na screenu u dvorani prilikom objave mogao vidjeti 15. 6. 1991. kao po~etak Mati}evog ratnog puta). Na ju~era{nju sve~anost nisu do{li predstavnici 6 braniteljskih udruga bliskih HDZ-u, jer su protiv objavljivanja ovog popisa, dok su objavu Registra podr`ale gotovo sve parlamentarne stranke te veliki broj branitelja i ratnih vojnih inJadranka DIZDAR valida.

LA@NJACI Na kritike objave Registra po kojima bi prava stvar bila objaviti popis tzv. la`nih branitelja, Mati} je odgovorio da }e se la`njacima "koji su iskoristili tu|u krv, suze tu|ih majki i tu|e smrti za vlastito financijsko zbrinjavanje" pozabaviti nadle`na tijela
koji je prethodio oficijelnoj objavi Registra na internetu. Mati} je za Registar rekao da je "naj~asniji popis iz povijesti Hrvatske", a za imena iz Registra da su "sama povijest, sam temelj moderne Hrvatske". Registar hrvatskih branitelja je i zahvala RH ljudima koji su je stvarali, a to su hrvatski branitelji, ali i iskaz po{tovanja prema veliodgovorio da }e se la`njacima "koji su iskoristili tu|u krv, suze tu|ih majki i tu|e smrti za vlastito financijsko zbrinjavanje" pozabaviti nadle`na tijela. "Svi oni koji su prije svega na nemoralan a onda i ilegalan na~in do{li do statusa hrvatskog branitelja trebaju znati da taj njihov ~in predstavlja kazneno djelo i da }e se njima

Sanader na sudu
Nakon {to mu je u utorak pozlilo, biv{i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader pojavio se ju~er na sudu gdje se protiv njega, HDZ-a i ostalih vodi postupak zbog izvla~enja milionskih iznosa iz javnih poduze}a i ustanova u tzv. crni fond HDZ-a. Tri Sanaderova BMW-a bila su ju~er glavna tema na @upanijskom sudu. Radi se o obi~noj staroj "sedmici" koju je HDZ i predsjednik te stranke koristio do 2004, te o blindiranim vozilima kupljenim 2004. i 2008. godine izravno od prozivo|a~a u Njema~koj. Prema optu`bi, novac za blindirani auto 2004. godine, oko 300.000 eura, dao je makarski poduzetnik Marijan Primorac uplativ{i sredstva u gotovini u crnu blagajnu HDZ-a. Prakti~no identi~an BMW 2008. kupio je Robert Je`i} preko svoje tvrtke u Luxsemburgu, ali je novac, oko 330.000 eura, dobio od tada{njeg rizni~ara HDZ-a Mladena Bari{i}a iz crnog strana~kog fonda.

Pri{tina odbila mogu}i prijedlog Beograda

Reagiraju}i na informacije da Srbija u svojoj platformi predla`e neku vrstu entiteta za Kosovo, glasnogovornik predsjednice Kosova Atifete Jahjage ocijenio je da je platforma institucija Srbije za rje{enje pitanja Kosova nelegalna i nelegitimna jer se odnosi na teritoriju nezavisne dr`ave. Arber Vlahiu je u izjavi za elektronsko izdanje pri{tinskog dnevnika Ekspres ocijenio da je to prepreka dijalogu Beograda i Pri{tine. Beograd jo{ nije usvojio dr`avnu platformu za Kosovo, a prema saznanjima Ve~ernjih novosti, u njenom sredi{tu nalazi se status sjevera ju`ne pokrajine i ideja da sjever dobije naj{iru mogu}u teritorijalnu, su{tinsku autonomiju i da bude neka vrsta entiteta, poput Republike Srpske.

Ni{ta od modela RS-a

Jahjaga: Platforma Srbije nelegalna i nelegitimna

- To bi podstaklo iseljavanje Srba prema sjeveru. Ne `elimo da uni{timo ono {to smo do sada stvarali, uklju~ivanje zajednica i srpske u institucije Republike Kosovo, rekao je glasnogovornik kosovske predsjednice. Takva rje{enja, prema njemu, ometaju normalizaciju odnosa i stvaraju dvostruke standarde za srpsku zajednicu na Kosovu. - Prijedlog Srbije nije legalan niti legitiman jer se odnosi na teritoriju druge, nezavisne i suverene dr`ave. Ovaj prijedlog predstavlja prepreku i procesu dijaloga koji se vodi u Bruxellesu uz posredovanje EU i podr{ku SAD-a, kazao je Vlahiu i dodao da se o unutra{njim problemima Kosova ne}e raspravljati ni s kim, a posebno ne sa Srbijom.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OGLASI

15

16

SVIJET
VIJESTI
Humanitarna katastrofa u Siriji

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

UN tra`i 1,5 milijardi dolara
Hollande u Al`iru
Francuski predsjednik Francois Hollande ju~er je doputovao u Al`ir, u nastojanju da ubla`i neraspolo`enje te zemlje prema francuskoj kolonijalnoj vladavini i da oja~a veze s tom ~lanicom OPEC-a, javila je Fena. Hollandeova prva posjeta biv{oj francuskoj koloniji u svojstvu predsjednika dr`ave uslijedila je nakon perioda hladnih odnosa izme|u dvije zemlje u vrijeme mandata njegovog prethodnika Nicolasa Sarkozya, i u godini kada Al`ir slavi 50 godina nezavisnosti. - U obje zemlje postoje, me|utim, velike nade da }e Hollandeova dvodnevna posjeta Al`iru ozna~iti novu fazu, izjavio je al`irski predsjednik Abdelaziz Bouteflika u inter vjuu za AFP pro{le sedmice. Boutefklika, poput svog francuskog kolege, poku{ava da se okrene budu}nosti, i pozvao je na jake i dinami~ne veze s Francuskom.

Potrebno je 519,6 miliona dolara pomo}i za Sirijce koji su raseljeni unutar zemlje, a milijarda dolara za skoro milion sirijskih izbjeglica u pet zemalja
U napadima sirijske vojske pod kontrolom Ba{ara al-Asada ubijena je jo{ 91 osoba. Kako je saop}ila Organizacija za ljudska prava u Siriji sa sjedi{tem u Londonu, u predgra|u Damaska ubijeno je 36 osoba, Deri 20, Hami 12, Deyru'z Zoru sedam, Halepu i Homsu po {est, a u Idlibu ~etiri osobe, javlja dopisnik agencije Anadolija. Sirijsko revolucionarno vije}e je saop}ilo da se sukobi nastavljaju u mnogim gradovima Sirije, a da su naj`e{}i u Homsu i Halepu.

O~ajni uslovi
Ujedinjene nacije (UN) uputile su ju~er apel za pomo} Sirijcima u vrijednosti 1,5 milijardi dolara zbog "dramati~ne" humanitarne situacije, prenijela je Fena. UN navodi da je potrebno 519,6 miliona dolara pomo}i za Sirijce koji su raseljeni unutar zemlje, a milijarda dolara za skoro milion sirijskih izbjeglica u pet zemalja, navodi u saop}enju Svjetska organizacija, prenosi Reuters. Ve} je registrovano vi{e od 525.000 sirijskih izbjeglica, a posljednje procjene pokazuju da }e u prvoj polovini 2013. biti i do

Smrtna kazna zbog primanja mita
U pokrajini Ciangsi na jugu Kine biv{i za mje nik gu ver ne ra Vu Ci ming osu|en je na smrtnu ka znu zbog zloupotrebe polo`aja i primanja mita u vrijednosti od 47,3 miliona juana (oko 13,5 miliona KM), javila je agencija Anadolija. Na su|enju na sudu u gradu Ciuciang Ciming je ka`njen smrtnom kaznom, jer je od 2002. do 2011. godine, dok se nalazio na guvernerskoj funkciji, primio mito u vrijednosti od 47,3 miliona juana. - Vu Ciming je ilegalno primio novac te po~inio ozbiljne nepravilnosti u obavljanju zvani~nih poslova, ~ime je zloupotrijebio polo`aj, navedeno je u sudskoj presudi.

Ve} je registrovano vi{e od 525.000 sirijskih izbjeglica

Reuters

Kodmani: Paraliza me|unarodne zajednice
Sirija predstavlja nevjerovatan slu~aj paralize me|unarodne zajednice, izjavila je za Fenu biv{a {efica za me|unarodne odnose Sirijskog nacionalnog vije}a Bassma Kodmani. Ona je boravila u Sarajevu kao u~esnica dvodnevne me|unarodne konferencije o temi Me|unarodna zajednica i BiH: Kakve su lekcije za Siriju, koju su organizirali Vanjskopoliti~ka inicijativa i Arapska reformska inicijativa. Kada se govori o ulozi me|unarodne zajednice u Siriji, posebno velikih sila, nagla{ava da je Sirija jedna od strate{ki najva`nijih zemalja u regionu, vjerovatno i najva`nija. - Nijedna druga zemlja nema takvu strate{ku kompleksnost. Tu regionalnu konfrontaciju druge zemlje unose u Siriju, ~ime "zaga|uju" revoluciju za slobodu, kazala je. U zemlju se prenosi regionalni sukob {iita i sunita, a odra`ava se i globalna konfrontacija Sjedinjenih Dr`ava i Rusije, koju slijede jo{ neke zemlje.

Zuckerberg donira 500 miliona dolara
Osniva~ dru{tvene mre`e Facebook Mark Zuckerberg je na svom profilu objavio da }e donirati skoro 500 miliona dolara u dobrotvorne svrhe za Fondaciju zajednice silikonske doline, javila je agencija Anadolija. Zuckerberg je odranije poznat po dobrotvornim donacijama, a iz Fondacije zajednice silikonske doline, koja je neprofitabilna institucija i radi na bazi dobrovoljnih donacija, kazali su da }e ova donacija biti najve}a u istoriji postojanja ove fondacije. Donacija }e, kako je ka zao Zuckerberg, biti kori{tena za realizaciju socijalnih, obra zovnih i zdravstvenih projekata Fondacije, ~iji je osnovni cilj da svijet u~ini ljep{im mjestom za `ivot. Osniva~ Facebooka je i 2010. donirao 100 miliona dolara za javne {kole u New Yorku.

milion izbjeglica u pet zemalja, uklju~uju}i i Egipat prvi put, saop}io je Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR). - Ukoliko se ta sredstva ne osiguraju brzo, mi ne}emo biti u potpunosti da odgovorimo na urgentne potrebe civila koji svakodnevno bje`e iz Sirije - od kojih mnogi `ive u istinski o~ajnim uslovima, izjavio je regionalni koordinator UNHCR-a za Siriju Panos Moumtzis. Palestinski predsjednik Mahmud Abas izrazio je ju~er spremnost da primi palestinske izbjeglice koje bje`e od rata u Siriji. Abas je rekao da je zatra`io od generalnog tajnika Ujedinjenih nacija (UN) Ban Ki-moona da mu pomogne u namjeri da se

izbjeglice dovedu na palestinsku teritoriju.

Izbjegli~ki logori
Pod tim podrazumijeva, kako se vjeruje, Zapadnu obalu, koja je pod njegovom vla{}u, kao i pojas Gaze pod vla{}u Hamasa, prenosi AP izvje{taje palestinske novinske agencije Wafa. Zahtjev je uslijedio nakon napada sirijskih ratnih aviona na palestinski izbjegli~ki logor u Damasku. U saop}enju se navodi da ima 450.000 palestinskih izbjeglica koje `ive u 10 logora u Siriji, a Abas ka`e da najve}i logor Jarmuk "prolazi kroz te{ku situaciju zbog eskalacije sukoba u Siriji". Za svaki dolazak izbjeglica na Zapadnu obalu potreban je pristanak Izraela.

Premijer Cameron najavio

Iz Afganistana odlazi 3.800 britanskih vojnika
Oko 3.800 od 9.000 britanskih vojnika trenutno raspore|enih u Afganistanu napustit }e ovu zemlju do kraja 2013. godine, izjavio je ju~er britanski premijer David Cameron pred poslanicima, prenijela je Fena. Trupe }e se vratiti u dvije etape, raspore|ene u manje-vi{e istom broju u 2013. a u 2014. godini }e ostati najvjerovatnije oko 5.200 vojnika poslije 2013. godine, izjavio je Cameron, ~ija zemlja je dala drugi najve}i doprinos snagama NATO-a u Afganistanu, poslije Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Britanski premijer dodao je da nije donesena nikakva odluka o broju britanskih vojnika koji }e ostati u Afganistanu poslije 2014. godine, kad se zavr{ava NATO-ova borbena misija u ovoj zemlji. Me|utim, on je dodao da bi Velikoj Britaniji bila ~ast da bude anga`irana da pomogne na uspostavljanju centra za vojnu obuku Afganistanaca. Britanski vojnici su stacionirani u Helmandu, najnestabilnijoj afganistanskoj pokrajini gdje je velika prisutnost talibana. Od po~etka vojne intervencije u Afganistanu, u oktobru 2001. godine, 438 britanskih vojnika je poginulo, od kojih najmanje 395 u borbama.

David Cameron: Povratak u dvije etape

Reuters

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

SERIJA SMRTONOSNIH NAPADA U PAKISTANU

KRVAVO VAKCINISANJE
Tri osobe ubijene su ju~er u najnovijim napadima na zdravstvene radnike koji vr{e vakcinaciju protiv dje~ije paralize u Pakistanu, a od ponedjeljka, kada je imunizacija zapo~ela, ubijeno je ukupno devet zdravstvenih radnika, saop}ili su pakistanski zvani~nici, prenijela je Fena. Zbog serije smrtonosnih napada u posljednja tri dana, UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obustavili su kampanju vakcinacije protiv dje~ije paralize u Pakistanu, javlja AFP. - Jedna `ena, zdravstveni radnik, i njen voza~ ubijeni su ju~er u ^arsadi, u blizini Pe{avara. Zdravstveni radnik, koji je te{ko ranjen u predgra|u Pe{avara, preminuo je od zadobijenih rana, rekao je doktor u bolnici Ahmad Saklein. Napada~i su izveli nekoliko napada na zdravstvene radnike u Pakistanu koji vr{e vakcinaciju protiv dje~ije paralize, dan nakon {to su ubili ~etiri `ene uklju-

UNICEF i WHO obustavili kampanju imunizacije protiv dje~ije paralize nakon {to je ubijeno devet zdravstvenih radnika

Obama li~nost godine
Predsjednik Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Barack Obama progla{en je ju~er za li~nost godine u izboru ameri~kog ~asopis Time, koji mu je to priznanje dodijelio drugi put. Obama ne samo da je simbol ve} i pokreta~ka snaga, navodi Time. Obama, koji je ove godine ponovo pobijedio na predsjedni~kim izborima u SAD-u, prethodno je bio li~nost godine Timea 2008. godine, kada je prvi put izabran za {efa dr`ave, kao prvi crnac na tom polo`aju. Na listi Timea za ovogodi{nju li~nost godine bili su i Malala Jusufzai, pakistanska djevoj~ica, kojoj su talibani pucali u glavu, direktor kompanije Apple Tim Cook, egipatski predsjednik Muhamed Morsi i nau~nica CERN-a Fabiola Gianot ti, prenose agencije.

Na meti talibana

Reuters

~ene u kampanju vakcinacije, a kojoj se protive talibani. Pakistan je jedna od tri zemlje u svi-

jetu gdje se javlja dje~ija paraliza, ali napori da se iskorijeni ta visoko zarazna bolest ote`ani

su zbog otpora talibana, koji brane dolazak timova za vakcinaciju u pojedina podru~ja.

Amerika podijelila Rusiju
Ruski parlament je ju~er prvobitno odobrio zakon kojim se zabranjuje Amerikancima da usvajaju rusku siro~ad, {to je reakcija na usvajanje ameri~kog zakona kojim se ka`njavaju ruski kr{itelji ljudskih prava, {to je zategnulo odnose izme|u ove dvije dr`ave, prenijela je Fena. Uprkos tome {to je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kritikovao ovaj potez, ve}ina parlamentarnih poslanika je glasala u korist ovog zakona. Samo se 15 od 450 poslanika protivilo ovom zakonu, prenio je Reuters. Predsjednik Vladimir Putin mora odobriti ovaj zakon kako bi stupio na snagu. Kremlj, zabrinut da bi zakon mogao dodatno zategnuti odnose s Washingtonom, distancirao se ju~er od ove mjere {to je dovelo u sumnju Putinovo odobravanje ovog zakona.

Okupirano turisti~ko mjesto Sirince u Turskoj

Tra`e spas od smaka svijeta
Turisti iz cijelog svijeta pohrlili su u malo turisti~ko mjesto Sirince, u blizini Izmira u Turskoj, javila je Fena. Desetine hiljada ljudi pristi`u u ovo selo vjeruju}i da je ono jedino koje }e, uz selo Bugarach na jugu Francuske, ostati netaknuto za vrijeme apokalipse koja bi, prema nekim vjerovanjima, trebala nastupiti sutra, kada se zavr{ava kalendar drevne civilizacije Maja. U selu Sirince traju posljednje pripreme za sudnji dan. Ovo malo turisti~ko mjesto je za sada mirno, a turisti jo{ mogu prona}i prazne pansione. Pored policije i osiguranja, na ulicama Sirincea mogu}e je vidjeti i veliki broj predstavnika doma}ih i stranih medija, javlja agencija Anadolija. Kassie Welch do{la je iz Njema~ke, a u izjavi za Anadoliju rekla je da je u Tursku stigla kako bi jednu sedmicu provela u Kusadasiju, ali je istakla da }e 21. decembra biti u Sirinceu. - Ne vjerujemo da }e taj dan nastati smak svijeta, ali }emo u petak biti ovdje kako bismo se dobro zabavili, rekla Welch. Novinar Wall Street Journala Joe Parkinson, koji je stigao u Sirince kako bi napravio reporta`u o predstoje}em sudnjem danu, kazao je novinaru Anadolije da je selo veoma dobro pripremljeno za dolazak turista.

Selo pripremljeno za dolazak turista

1.250.000,00 KM

OČEKIVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 78. KOLA SuperLOTO-a UZ 78. KOLO SuperLOTO-a OD 18. 12. 2012. godine OD 18. 12. 2012. godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
OČEKIVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45......................................................................................750.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................500.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

02 09 10 12 35 39

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

12 09 39 35 02 10
2 4 9 5 9 2 5 5 2 4 0 0

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................76.303,50 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.172,18 KM Fond dobitaka 50%:.............................................38.151,75 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 381.097,13 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................386.269,31 KM Odaberi boju je: .......................................7.957,20 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ..................11.445,53 KM Akumulirano u fondu za jackpot:................731.709,90 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:................... 743.155,43 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ................ 5.722,76 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ............ 6.676,56 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .... 14.306,91 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.720,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.360,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........872,00 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 0 197 3.558

Iznos 0,00 KM 0,00 KM 0,00 KM 48,40 KM 4,80 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 19. 12. 2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:............... 43.920,20 KM Jackpot ukupno:................................................................. 44.792,20 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.488,00 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 15 96,70 KM Iznos: 132 11,00 KM Iznos: 588 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 19. 12. 2012.

18

OGLASI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

PREMIJER SLOVENIJE JANEZ JAN[A

Dr`ava u bitno boljem stanju
Oporavak }e, tvrdi Jan{a, po~eti kada se ponovo pove}a broj zaposlenih, a to se mo`e o~ekivati kad do|u strani investitori
Slovena~ki premijer Janez Jan{a je izjavio da je njegova vlada mjerama {tednje i rezanja prora~unskih tro{kova u ovoj godini uspjela donekle stabilizirati javne finansije jer se prora~unski deficit smanjuje, prenosi portal business.hr. Prvi put od 2009, od kada se Slovenija nalazi u evropskom mehanizmu kontrole za dr`ave s prevelikim deficitom, Slovenija je dala znak da se na tom planu ne{to doga|a, rekao je Jan{a u razgovoru za Slovensku televiziju. Dodao je da su u Bruxellesu iznena|eni {to je nakon neuspjeha u 2011. ipak do{lo do prihva}anja mirovinske reforme koju je bez glasa protiv parlament ve} potvrdio.

BiH

EU

Za obnovljivu energiju 1,2 milijarde eura
Evropska komisija objavila je da }e ulo`iti 1,2 milijarde eura u 23 visoko inovativna projekta obnovljive energije u okviru prvog poziva za podno{enje prijedloga za takozvani program NER300, najavljeno je iz Bruxellesa, prenose agencije. Novac }e djelimi~no do}i iz EU sistema za trgovinu stakleni~kim plinovima, dok }e privatni sektor ulo`iti dodatne dvije milijarde eura. Projekti uklju~uju {iroku lepezu obnovljivih tehnologija, me|u ostalim bioenergiju, solarnu i geotermalnu energiju, energiju vjetra i okeana. Jednom kada budu zavr{eni, projekti }e zajedno pove}ati godi{nju proizvodnju obnovljive energije u Evropi za oko 10 TWh, {to je koli~ina energije koja odgovara godi{njoj potro{nji goriva od vi{e od milion osobnih vozila. Osim toga, projekti }e anga`irati nekoliko hiljada radnika tokom faze izgradnje (sljede}e tri godine), a kada projekti postanu operativni, oko hiljadu radnika radit }e na njima sljede}ih 15 do 20 godina. Rast i zapo{ljavanje o~ekuju se i kroz mre`u opskrbe sektora. Connie Hedegaard iz Evropske komisije je kazala da je {teta {to projekti hvatanja i skladi{tenja uglji~nog dioksida u ovom stepenu ne}e u}i u program finansiranja. Svota od 275 miliona predvi|enih za te projekte ostaje na raspolaganju za finansiranje projekata u drugoj fazi NER300 programa.

Jan{a: Ne{to se doga|a

Ve}a fleksibilnost
Ako opozicija omogu}i dvotre}insku ve}inu potrebnu za upisivanje zlatnog fiskalnog pravila o maksimalno dopu{tenoj zadu`enosti u ustav, te ako se uklone prijetnje referendumima zakonu o sanaciji bankarskog sustava i upravljanju portfeljom dr`avne imovine, u drugoj polovici idu}e godine bi po Jan{i u Sloveniji moglo do}i do po~etka izlaza iz krize, osobito ako parlament vrlo brzo prihvati novi zakon o radu koji bi omogu}io ve}u fleksibilnost pri otpu{tanju i novom zapo{ljavanju. Pozitivni rezultati sada{nje vlade s po~etkom izlaska iz krize mogu}i su u drugoj polovici slijede}e godine “i {teta bi bilo blokirati tu mogu}nost” , rekao je Jan{a. Istaknuo je kako }e oporavak po~eti kad se ponovo pove}a broj zaposlenih, a to se mo`e o~ekivati kad do|u strani investitori koje sada onemogu}ava rigidno

slovena~ko tr`i{te rada. Dr`ava mora preuzeti brigu za socijalnu politiku, a poduzetnici se moraju baviti zapo{ljavanjem i novim rastom, poru~io je Jan{a. Slovena~ki premijer je rekao da je Slovenija “iako se to prema vani ne ~ini” na kraju ove godine “u bitno boljem stanju” nego {to je bila prije nekoliko mjeseci, kad je i sam spominjao negativni scenarij i mogu}nost da zemlja bude prisiljena tra`iti financijsku pomo} Evropske unije zbog pada kreditnog rejtinga i prevelike javne potro{nje, te lo{eg stanja u bankama. Jan{a je priznao da su najve}i problem s kojim se njegova vlada jo{ suo~ava lo{i krediti koje su u pro{losti davale banke u dr`avnom vlasni{tvu. Dodao je da se osobno zala`e da se u javnosti objavi povjerljivo izvje{}e Slovenske sredi{nje banke iz kojeg proizlazi da su za vi{e milijardi nenaplativih potra`ivanja tih banaka krivi oni koji su “te le fon skim po zi vom” upravama banaka mogli osigu-

rati stotine miliona eura kredita za odre|ena poduze}a. Radi se po Jan{inim rije~ima, o kreditima datim za deset do najvi{e 20 poduze}a u vrijeme prije krize, najvi{e u gra|evinskoj industriji.

[tednja sigurna
Jan{a je rekao da se iza mnogih stvari koje se u zadnje vrijeme doga|aju u slovena~koj politici krije upravo nastojanje onih koji su krivi za “golemu finansijsku rupu” nastalu na taj na~in u slovena~kim bankama da se od tog problema odvrati pa`nja, te da iza dijela prosvjeda protiv vlade na slovenskim ulicama stoje politi~ari koji `ele da ne do|e do istraga i otkrivanja tokova novca koji me|u ostalim vode u porezne oaze i na Kipar iako bi dio tog novca, prema njegovim rije~ima, mogao biti vra}en. Jan{a je, me|utim, istaknuo da je {tednja Slovenaca u doma}im bankama sigurna jer za nju do visine 100.000 eura jam~i dr`ava.

Porastao kreditni rejting Gr~ke
Me|unarodna organizacija za kreditni rejtng Standard & Poor’s pove}ala je kreditni rejting Gr~ke za {est podioka i to s potencijalne (SD) na stabilnu (B-). Kao razlog navedeni su veliki napori Evropske unije da zadr`i Gr~ku u eurozoni. I ovaj porast kreditnog rejtinga Gr~ke mogao bi biti jedan od signala da se ova zemlja nalazi na dobrom putu rje{avanja duboke ekonomske krize kojom je pogo|ena. Iz S&P-a poru~uju da je gr~ka vlast pokazala veliku dosljednost i odlu~nost u borbi za finansijsku konsolidaciju zemlje uvo|enjem niza mjera pove}anja poreza i mjera {tednje u javnom sektoru, {to je u kona~nici prepoznala me|unarodna finansijska zajednica. Vladaju}a koalicija u Gr~koj koju ~ine Nova demokratija (ND), Panhelenski socijalisti~ki pokret (PASOK) i Demokratska ljevica (DIMAR) najavila je promjenu kursa gr~ke politike ka razvojnim programima, a u tome im su im pomogli i Evropska unija i Me|unarodni monetarni fond odobriv{i im novu tran{u dugoro~nog kredita.

Srbija

Vanjski dug 24,83 milijarde eura
Vanjski dug Srbije na kraju septembra iznosio je 24,83 milijarde eura i tokom tog mjeseca pove}an je za 620 miliona eura, navedeno je u novom broju ~asopisa Konjunkturni trendovi, koji izdaje Privredna komora Srbije, prenosi Fena. U pore|enju s posljednjim danom prethodnog mjeseca, ukupan vanjski dug pove}an je uslijed rasta dugoro~nog duga za 616,4 miliona eura i kratkoro~nog duga za 3,5 miliona. To zna~i i da je pove}an vanjski dug privatnog se kto ra za 776,3 mi li ona eura, a smanjen vanjski dug javnog sektora za 156,4 miliona. Od ukupnog vanjskog duga 24,58 milijardi predstavlja dug po glavnici, a 248 miliona redovna kamata. Vanjski dug javnog sektora iznosio je 10,94 milijarde eura, ili 44,1 posto, a vanjski dug privatnog sektora 13,89 milijardi, odnosno 55,9 posto.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

PREGOVORI BiH, HRVATSKE I EVROPSKE UNIJE

BiH NE @ELI IZGUBITI
BITKU ZA LUKU PLO^E
U februaru 2013. godine odr`a}e se sastanak na ministarskoj razini BiH i Hrvatske i nakon toga se o~ekuje potpisivanje sporazuma o grani~nim prelazima i o pograni~nom prometu
Sastanak delegacija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Evropske unije na kojem se razgovaralo o pristupu BiH Luci Plo~e, izgradnji grani~nih prelaza s inspekcijskim nadzorom, te izvozu bosanskohercegova~kih proizvoda u Hrvatsku nakon {to ova zemlja u|e u EU naredne godine, odr`an je ju~er u Bruxellesu. Nakon sastanka predsjedavaju}i Komisije za integrirano upravljanje granicom BiH i {ef bh. delegacije Miro D`akula je kazao da je sastanak veoma uspje{no okon~an na zadovoljstvo svih u~esnika. Iako je postignut napredak u pregovorima, ~ini se da je pitanje slobodnog pristupa Luci Plo~e jedno od najte`ih u ovim pregovorima. I pored toga {to su Hrvatska i BiH za to da se na{oj zemlji omogu}i slobodan pristup Luci, Evropska komisija je protiv toga. Pomo}nik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amer Kapetanovi} ka`e da na{a zemlja insistira na tome da koristi Luku Plo~e u duhu sporazuma o slobodnom prolazu kroz Neum i slobodnom prilazu Luci Plo ~e, ko ji je po tpi san 1999. izme|u BiH i Hrvatske. “Za nas su Neum i Plo~e dio istog pitanja, ono {to Hrvatska dobija, a dobila je slobodan prolaz kroz Neum, treba da dobije i BiH, a to je slobodan prilaz Luci Plo~e za uvoz i izvoz roba. Problem nije u Hrvatskoj nego u Evropskoj komisiji koja na{ izvoz i uvoz preko Luke Plo~e smatra uvozom i izvozom u EU, to je sr` problema. Mi poku{avamo u na{im razgovorima da objasnimo kolegama iz EU da je Luka Plo~e na{a vrata u svijet, jer danas sve {to `elite izvoziti i uvoziti sa dobrim dijelom svijeta ide morem, ne ide kopnom zbog daljine i velikih tro{kova niti zrakom” , rekao je Kapetanovi}. Prema njegovim rije~ima, ulaskom Hrvatske u EU i progla{avaBiH tra`i u Plo~ama {to je Hrvatska dobila u Neumu

Pregovori uznapredovali
- Prije trilateralnog sastanka, delegacije BiH i Hrvatske odr`ale su svoj sastanak. Razgovarali smo o grani~nim prijelazima i prelasku u Hrvatsku gra|ana BiH s li~nom kartom. U svakom slu~aju, napravili smo vidan napredak. Zajedni~ki stav je da se Bosni i Hercegovini omogu}i nesmetan protok robe u Luku i iz Luke Plo~e, izjavio je D`akula. - Zaklju~eno je da se u februaru 2013. godine odr`i sastanak na ministarskoj razini BiH i Hrvatske i nakon toga se o~ekuje potpisivanje sporazuma o grani~nim prijelazima i o pograni~nom prometu i sigurno }emo uspje{no na ovaj na~in zavr{iti pregovore s Hrvatskom i Evropskom komisijom, pojasnio je D`akula.

Amer Kapetanovi}

SPORAZUMI Ukoliko EU ostane tako rigorozna, prvo }e nam dovesti u pitanje sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, ne}emo ga mo}i konzumirati, a onda i sve preferencijalne sporazume sa Kanadom, Novim Zelandom, SAD-om, Australijom, Japanom...

njem Luke Plo~e dijelom tog teritorija ne zna~i da se Bosni i Hercegovini treba staviti tako strog re`im provoza kroz Luku Plo~e. Imamo primjer kaliningradskog koridora gdje je Rusiji dozvoljeno da preko teritorije EU pove`e ostatak svoje teritorije sa lukom u Kaliningradu, koja je, istina, suverena teritorija Rusije, ali bez obzira na to, Rusiji je data kompletna derogacija pa ~ak i za `ivu stoku. A BiH se uslovljava i {ta }e izvesti i {ta }e uvesti. “Ukoliko EU ostane tako rigorozna, prvo }e nam dovesti u pitanje sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, ne}emo ga mo}i konzumirati, a onda i sve preferencijalne sporazume sa Kanadom, Novim Zelandom, SAD-om, Australijom, Japanom... Jednosatvno `elimo kolege u Bruxellesu ubijediti da mi ne}emo zloupotrebljavati Luku Plo~e, mi je `elimo koristiti” , kazao je Kapetanovi}. Stav Ministarstva vanjskih poslova BiH je da se ovdje ne radi o hirovima nego o principu za{tite interesa BiH.

Zape~a}eni kontejneri
“Mi smo mnoge bitke izgubili, dobrim dijelom zbog nas samih. To {to ne mo`emo izvoziti mlijeko i mlije~ne proizvode u EU i nemamo certificirane laboratorije nije kriva ni Hrvatska ni EU, ali ne

`elimo na sve te poraze dodati jo{ jedan i dozvoliti da se zatvore ili samo malo od{krinu vrata u Plo~ama za BiH pa da onda za dvije godine, kada budemo razmi{ljali o investiranju u pro{irenje pogona ili neke nove proizvode, moramo moliti da se pokrenu sve te birokratske procedure i da se na listu roba unese odre|eni proizvod, koji mi mo`emo izvoziti kroz Luku Plo~e. Mi na to ne mo`emo pristati” , rekao je Kapetanovi}. Zahtjev BiH je jasan, `elimo u Plo~ama ono {to je Hrvatska dobila u Neumu. Naime, Hrvatska je ispregovarala sa EU da njene po{iljke, koje idu iz Plo~a u Dubrovnik preko Neuma, pogotovo proizvodi `ivotinjskog porijekla, budu zape~a}ene u kontejnerima, natovarene na kamion i da bh. carinski, inspekcijski i sanitarni organi nemaju pravo to otvarati, da se toj po{iljci mjeri vrijeme prolaza kroz Neum te da se na ulasku u Hrvatsku pregledaju plombe i ako nisu otvarane mo`e i}i dalje. To je uredu, treba iza}i Hrvatskoj u susret, ali tra`imo isto i za BiH, kazao je Kapetanovi} i dodao da ako ne{to treba plombirati do Luke Plo~e, uradi}emo to, ali to onda iz Plo~a ide u neku tre}u zemlju i to po standardima te zemlje.
J. Sa.

Nova Uprava Moje banke d.d. Sarajevo
Moja Banka d.d. Sarajevo nastavlja razvoj i uspje{no poslovanje sa novim rukovodstvom, na ~elu sa dosada{njim izvr{nim direktorom, ~lanom Uprave Moje banke Mirzom Huremom. Novi direktor i predsjednik Uprave Banke Mirza Hurem }e na ovoj poziciji zamijeniti dosada{njeg direktora Ognjena Samar- ^lanovi Uprave Banke: mr.sci. Emir Salihovi}, Aida Had`igrahi} i Mirza Hurem d`i}a. Upravu Moje banke d.d. Sarajevo, svakog pojedina~nog klijenta", isti~e Hupored predsjednika, ~ine jo{ dva ~lana i to rem i dodaje: "Pred nama je jo{ mnogo poizvr{ni direktori: Aida Had`igrahi} i mr. sla, ali imamo energi~an i ambiciozan tim stru~njaka koji mo`e odgovoriti na izazove sci. Emir Salihovi}. "Nastavi}emo sa usavr{avanjem poslo- modernog vremena. ^ak i u ovakvim uslovnog modela u kojem je klijent u fokusu vima uspjeh je mogu}", ka`e Hurem, istina{eg djelovanja kroz inovativan pristup ~u}i snagu vode}e bh. ASA i Prevent Gruposlovanju sa bogatom paletom proizvoda pacije, koja kao ve}inski vlasnik stoji iza i usluga koji ulijeva sigurnost i povjerenje ove Banke.

PPDIVUT u Mercatoru

Ja~anje socijalnog dijaloga
U sjedi{tu Mercatora BiH u Sarajevu ju~er je odr`an sastanak ~lanova sindikalnog odbora te kompanije sa predstavnicima Samostalnog sindikata PPDIVUTBiH, koje je predvodio predsjednik Mehmed Avdagi}, i predstavnicima poslodavca, koje je predstavljao Neven Had`isulejmanovi}, direktor, javila je Fena. Kako se navodi u saop}enju Sindikata PPDIVUT, tema ovog sastanka je bila primjena postoje}eg aneksa kolektivnog ugovora kompanije, s ciljem da se obave pripreme potpisivanja novog aneksa za 2013. godinu. Had`isulejmanovi} je istakao da je Mercator BiH za posljednju godinu pro{irivanjem prodajnih kapaciteta udvostru~io

Mehmed Avdagi}

broj zaposlenih te da sada za po {lja va vi {e od 1.600 radnika. Iako je izuzetno te{ka situacija zbog slabljenja kupovne mo}i gra|ana, poslovna politika Mercatora BiH ide u pravcu da se i dalje razvi-

ja ovaj trgova~ki lanac te da se zadr`i postoje}i broj zaposlenih. Predsjednik PPDIVUT-a Mehmed Avdagi} izrazio je zahvalnost upravi Mercatora BiH na spremnosti za ja~anje socijalnog dijaloga.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

BIZNIS/BERZE
1.591,71 836,89
BIRS BIFX

21

Privredna kretanja u 2012. godini

Recesija u USK-u biće dugo prisutna
U Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona ju~er je odr`ana pro{irena sjednica nakon koje je odmah odr`ana i tematska sjednica s ciljem da se analiziraju privredna kretanja u USK-u na kraju godine. - Dugo smo u stanju recesije i negativni trendovi se drasti~no uve}avaju. Ako uzmemo za primjer da se svake godine na tr`i{tu rada pojavi novih 3.500 svr{enika {kola, a to je ogroman broj novih nezaposlenih, onda nam je jasno da je nemogu}a misija zaustaviti rast nezaposlenosti. Obna{atelji vlasti se ne upu{taju u zna~ajne reforme, a sama rije~ strategija je devalvirana u tolikoj mjeri da se na svaku novu gleda sa sumnjom, kazao je direktor Privredne komore USK-a Ismet Pa{ali}. Me|utim, i dalje ostaje problem nepokrivenosti uvoza izvozom, koji je u padu, a sve izra`enija je potpuna trgovinska liberalizacija s jedne strane, a sve ve}a ograni~enja za izvoz. - Ulaskom Hrvatske u EU mo`emo samo o~ekivati ve}e pote{ko}e, barem one tehni~ke prirode. Me|utim, mi imamo i subjektivnih pote{ko}a, jer smo se vi{e puta mogli uvjeriti da me|u na{im predstavnicima vlasti postoje lobiji koji ometaju na{ izvoz, a u korist uvozne robe. Proizvodnja je najva`nija za na{u ekonomiju i ako ne bude na{a dr`ava uz nas, gotovi smo, kazao je Pa{ali}.

752,74 1.856,13
FIRS

SASX-10

905,01 767,85
ERS10

SASX-30

Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 216.370,63 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 5.600 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovano je 400 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 14 KM. Na kotaciji fon-

SASE: Promet 216.370 KM

dova najve}i promet ostvaren je dionicama ZIF Mi group d.d. Sarajevo u iznosu od 5.633,36 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,19 KM. Obveznicama ratnih potra`ivanja FBiH trgovalo se u iznosu od 28.549,04 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet od 53.871,18 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 19. decembar/prosinac 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Prevent invest dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. B FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija F PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo Hidrogradnja d.d. Sarajevo IK Banka dd Zenica Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Vakufska Banka d.d. Sarajevo Famos d.d. Sarajevo 39,56 3,00 -2,94 0,00 39,56 3,00 39,56 3,00 1.220 53 48.263,20 159,00 1 1 192,41 18,51 22,98 1,55 64,37 64,00 -3,00 192,41 -0,66 18,53 6,88 22,98 0,00 1,55 0,58 65,00 1,59 64,00 192,41 18,50 22,98 1,55 64,00 64,00 10 2.470 50 10 100 254 1.924,10 45.720,20 1.149,00 15,50 6.437,00 16.256,00 1 8 1 1 5 3 43,50 37,77 36,45 33,00 97,80 94,40 0,00 0,00 -2,98 3,42 0,31 0,43 43,50 37,77 36,45 33,00 97,80 94,50 43,50 939 37,77 819 36,45 53.000 32,10 26.303 97,80 31.013 94,00 24.937 408,46 309,34 19.318,50 8.512,74 30.330,72 23.540,46 1 1 5 3 2 2 4,19 3,75 3,88 2,08 0,00 -3,00 4,30 3,75 3,88 4,03 3,75 3,88 1.346 631 110 5.633,36 2.366,25 426,80 5 2 1 14,00 0,00 14,00 14,00 400 5.600,00 1

Ako dr`ava ne stane uz privrednike, gotovo je

Stru~njak iz Vlade Unsko-sanskog kantona Kemal Hamedovi} kazao je da Vlada ~ini odre|ene napore, garantuju}i izdvajanja do dva posto bud`eta za poticaje privredi, a u ovoj godini plasirali su 400.000 KM za infrastrukturu poduzetni~kih zona u Kantonu. S obzirom na to da bud`et nije razvojnog karaktera, a takvom se privrednici ne mogu nadati ni narednih godina, o~ekivano je da recesija u ovom kantonu bude priF. BENDER sutna jo{ jako dugo.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 249 - 20. 12. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR Australija 036 AUD Kanada 124 CAD Hrvatska 191 HRK Ceska R 203 CZK Danska 208 DKK Madarska 348 HUF Japan 392 JPY Litvanija 440 LTL Norveska 578 NOK Svedska 752 SEK Svicarska 756 CHF Turska 949 TRY V.Britanija 826 GBP SAD 840 USD Rusija 643 RUB Kina 156 CNY Srbija 941 RSD SDR (Special Drawing Rights) na dan 18. 12. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 18. 12. 2012 =

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.540176 1.486318 25.889993 0.077252 0.261492 0.680220 1.736330 0.565032 0.264516 0.225121 1.612881 0.823807 2.390566 1.466652 0.047829 0.235331 1.722997

1.955830 1.544036 1.490043 25.954880 0.077446 0.262147 0.681925 1.740682 0.566448 0.265179 0.225685 1.616923 0.825872 2.396557 1.470328 0.047949 0.235921 1.727315

1.955830 1.547896 1.493768 26.019767 0.077640 0.262802 0.683630 1.745034 0.567864 0.265842 0.226249 1.620965 0.827937 2.402548 1.474004 0.048069 0.236511 1.731633 USD 1.54163 BAM 2.288028

Banjalu~ka berza Kursna lista za 19. decembar 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Bira~ a.d Zvornik Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Dunav osiguranje a.d. Banja Luka RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka 0,024 0,44 60,85(A) 0,194 1,65 -4 0 -3 0 0 0,024 0,44 60,85 0,194 1,65 0,024 0,44 60,85 0,194 1,65 13.271 5.985 6 1.000 5.586 318,50 2.633,40 365,10 194,00 9.216,90

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 3,3 2,57 8,6(A) 0,043 3,99 5,12 3,81 7,01 10 0 2,14 2,38 14 -0,39 -1,55 0,29 3,3 2,57 8,6 0,043 3,99 5,14 3,81 7,03 3,2 2,57 8,6 0,042 3,5 5,1 3,81 7 7.710 20 2.286 96.420 50.304 40 20 172 25.422,00 51,40 19.659,60 4.099,64 200.566,49 204,80 76,20 1.205,40

Dobitnici koji su u @ep~u uplatili listi} TV Binga 15/90 i na izvla~enju 48. kola igre osvojili najve}i iznos JACKPOT od 2.241.741,60 KM danas nisu krili osmijeh i zadovoljstvo na svojim licima. Oni su nakon 10 godina igranja igara na sre}u Lutrije BiH kona~no do~ekali Jackpot i danas su uz prisustvo ovla{tenih slu`benih lica u centrali Lutrije BiH podigli svoj dobitak. Podsjetimo da su njihov dobitni listi} odigrali u @ep~u, u petak, 30.11.2012. godine, na sam dan izvla~enja, na prodajnom mjestu Lutrije BiH u Ulici Stjepana Toma{evi}a bb. Uz njihovu `elju da ostanu anonimni, ipak su nam rekli da sa dijelom novca planiraju pomo}i i onima kojima je to najpotrebnije, javnim kuhinjama i humanitarnim organizacijama, posebno onima najsiroma{nijima, starijim i nemo}nim osobama u BiH. Rekli su tako|er da }e i dalje igrati igre na sre}u Lutrije BiH i da i dalje vjeruju u mogu}nost dobitka.

TVBINGO: Dobitnici podigli JACKPOT od oko dva miliona konvertibilnih maraka

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Vitinka a.d. Kozluk Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 3 90,22 54,6 53 53,98 49 46,13 46 7,14 0,19 -0,04 0,08 1,66 0 -1,85 -1,52 3 90,22 54,6 53 54 49,01 46,9 46,01 3 90,22 54,6 53 53,1 49 46,12 46 920 5.317 1.000 8.129 95.697 17.000 3.046 43.000 2.760,00 2.878,20 546,00 4.308,37 51.655,99 8.330,10 1.405,17 19.780,16

Kao i ve}ina na{ih igra~a koji osvoje velike iznose i Jackpotove, na{i dobitnici `ele ostati anonimni, a prema Zakonu o za{titi li~nih podataka i pravilima igara na sre}u, Lutrija BiH po{tuje njihove odluke. Najve}i ostvareni dobitak u igri TV TOMBOLA BINGO do sada je 3.771.523,60 KM iz 2003. godine u ^apljini, drugi po visini Jackpot ostvaren je 2011. godine u visini od 3.296.279,00 KM u Tuzli, dok je Jackpot ostvaren u ovom 48. kolu igre TV TOMBOLA BINGO tre}i najve}i osvojeni Jackpot u istoriji ove igre. Jackpot u igri TV TOMBOLA BINGO ostvaren je do sada devet puta. TVBINGO Show je jedna od najgledanijih TV emisija na ovim prostorima, a Jackpot je izvu~en u studiju Federalne televizije na kojoj se, u`ivo svakog petka, realizira izvla~enje brojeva igre TV TOMBOLA BINGO 15 od 90. Jo{ jednom ~estitamo na{im sretnim igra~ima i ~lanovima njihovih porodica, `elimo im mnogo sre}e u `ivotu i u daljnjim igrama na sre}u Lutrije BiH.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

109,74

$ 0,83 %

1.668,40

$ 0,12 %

818,50

$ 0,89 %

PLIN

SREBRO

KUKURUZ

3,31

$ 3,16 %

31,36 $
0,90 %

719,50

$ 0,10 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Hrenovica posjetio Op}inu Had`i}i

Nelegalni nastavak konstituiraju}e sjednice OV Centar

NA SJEDNICI 14 VIJE]NIKA
Razviti turisti~ki potencijal
U Op}ini Had`i}i ju~er je odr`an radni sastanak na~elnika Hamde Ejubovi}a i ministra privrede KS-a Emira Hrenovice. Teme sastanka bili su modeli unapre|enja saradnje izme|u Op}ine i Ministarstva privrede KS-a, mogu}nost otvaranja novih industrijskih zona, razvoj malog i srednjeg poduzetni{tva te razvoj turisti~kih potencijala. Sastanku su prisustvovali i poslanici u Skup{tini KS-a Eldar ^omor, Damir ^ard`i}, te ~lanovi OV Had`i}i. - Prioritet u ovom momentu Ministarstvu privrede bile bi mape potencijalnih industrijskih zona na podru~ju Had`i}a. S obzirom na blizinu budu}eg autoputa te blizine ogromnog tr`i{ta Sarajeva, ova op}ina je itekako interesantna za budu}e investicije. Svakako tu je tema razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva te turisti~ki potencijali Igmana i Bjela{nice. Bilo bi dobro razmi{ljati i o nacionalnom parku ~iji bi ulaz bio na putu prema Igmanu. Naravno, svjesni smo trenutnih neuskla|enosti zakonskih regulativa koje tretiraju ovo pitanje, kazao je ministar Hrenovica. Na~elnik Ejubovi} istakao je da ovakvi sastanci mogu pobolj{ati odnose izme|u vi{ih nivoa vlasti i lokalne zajednice. - Problemi na{e op}ine, u ~ijem rje{avanju Ministarstvo privrede KS-a mo`e pomo}i, jesu lo{e privatizirani privredni subjekti poput Bjela{nice ~iji potencijali danas le`e neiskori{teni. Potrebno je dobrom poreskom politikom natjerati te vlasnike da pokrenu proizvodnju ili da pla}aju visoke naknade ako se ne radi ni{ta. Ministarstvo privrede i Skup{tina KS-a mogu kroz Zakon o koncesijama za{tititi lokalnu zajednicu tako {to }e obezbijediti ve}a sredstva op}inama na ~ijim teritorijama se vr{i eksploatacija vode, {ume i kamena, naglaS. Hu. sio je Ejubovi}.

Prema svemu sude}i, SDP-u i SBB-u BiH le|a okrenuo i Ahmed Gerin iz Stranke penzionera, dok je njegova kolegica iz stranke Zora Ostoji} ostala vjerna manjini u Vije}u
Nastavak konstituiraju}e sjednice Op}inskog vije}a Centar, koju je sazvao Slaven Kova~evi}, prekinut je odmah na po~etku. Prekid je Kova~evi} opravdao time {to ne `eli da u|e u bilo kakav pravni postupak, koji je neizvjestan ili koji potencira mogu}u gre{ku. Na sjednici se pojavilo 14 vije}nika iz SDP-a i SBB-a, te jedan vije}nik iz Stranke penzionera. Sa 14 prisutnih vije}nika nije bilo kvoruma, a bitno je napomenuti da je, prema svemu sude}i, SDP-u i SBB-u BiH le|a okrenuo i Ahmed Gerin iz Stranke penzionera, dok je njegova kolegica iz stranke Zora Ostoji} ostala vjerna manjini u Vije}u.

Opozicija se ne miri sa svojom ulogom

Pravni status
- Nastavak ove sjednice se odga|a sve dok ne dobijem mi{ljenje nadle`nih institucija {ta je, ustvari, pravni status ove ili one konstituiraju}e sjednice. Smatra}u da sam u pravu sve dok neko od nadle`nih to ne opovrgne. Pro{log ~etvrtka tra`io sam mi{ljenje nadle`nih institucija, jer ne `elim da bilo ko ovdje daje ocjene da li je konstituiraju}a sjednica ova ili ona legalna jer za to ipak postoje nadle`ne institucije, kazao je Kova~evi}. Kojim se institucijama biv{i

predsjedavaju}i Kova~evi} obratio, nije htio re}i. Vije}nici koji pripadaju ve}ini kazali su kako je ju~era{nja sjednica bila samo poku{aj da SDP i SBB obezbijede ve}inu, {to im, evidentno je, nije uspjelo.

La`no predstavljanje
- Ne vidim razloga da se vi{e prave mu~ne atmosfere jer treba da nastavimo da radimo po{to smo od naroda izabrani, naglasio je D`evad Topi}, vije}nik SDU. Parlamentarna ve}ina bila je sigurna u svoje vije}nike, i nijednog trenutka nije imala straha da }e neko promijeniti mi{ljenje i pre}i na drugu stranu.

Oslobo|enje vas vodi u Narodno
Autor predstave “Kad bi ovo bio film...” Almir Im{irevi} dramu o opsadi Sarajeva smje{ta u dom prosje~ne gra|anske porodice kroz koju se prelama sav u`as rata. Jedna tipi~na sarajevska porodica, otac Ibro, majka Esma, tetka Indira, sinovi Aladin i Irfan. Im{irevi} ovu porodicu oslikava uz blage nijanse humora, rat do~ekuje potpuno nespremno, jer ne vjeruje da je on mogu} u sredini u kojoj `ive cijeli svoj `ivotni vijek. Tek kad kom{ija Du{an, Srbin, odlazi u Kru{evac i kada Indira nazove aerodrom kako bi rezervisala kartu za let iz nadolaze}eg pakla i umjesto operatera s druge strane telefonske linije dobije otetog predsjednika Aliju Izetbegovi}a,

Kad bi ovo bio film

- Konstituiraju}a sjednica Op}inskog vije}a Centar je zavr{ena pro{le sedmice. Danas (srijeda, op. a) je opozicija u OV Centar samo poku{ala napraviti ve}inu. Mi smo smatrali da je konstituiraju}a sjednica zavr{ena u skladu sa Poslovnikom, Ustavom i da je rukovodstvo Op}inskog vije}a apsolutno legalno i legitimno. Slavenovo sazivanje sjednice je protivzakonito. Sugeri{em vije}niku Kova~evi}u da pogleda tekst Krivi~nog zakona FBiH, ~lan 369, koji tretira pitanje la`nog predstavljanja. On je samo vije}nik, a ni u kojem slu~aju predsjedavaju}i, istakao je dopredsjedavaju}i OV Centar NeM. T. d`ad Ajnad`i}.

Kova~evi} ispraznio prostoriju predsjedavaju}eg
porodica iz drame Almira Im{irevi}a postaje svjesna da je u Sarajevu po~eo rat. ^itatelj Oslobo|enja koji se prvi od 11 sati javi na na{ de`urni telefon 276 982 mo}i }e prisustvovati ovoj predstavi. Dobitnik karte mo`e podi}i najkasnije pola sata prije po~etka predstave.

Nikoli} preuzela kabinet
I dok je Ned`ad Ajnad`i}, dopredsjedavaju}i OV Centar, nesmetano preuzeo svoj kabinet prije nekoliko dana, predsjedavaju}a Centra Varja Nikoli} tek ju~er je u{la u prostorije koje su joj zakonski pripale. - Ne bih komentirala ono {to se de{avalo danas (srijeda, op. a) u sali za vije}nike. Mi smo 13. decembra imali konstituiraju}u sjednicu, kada sam ja ve}inom glasova izabrana predsjedavaju}u. U tom smislu krenuli smo u neke aktivnosti, jer nas ~ekaju poslovi za pripremu naredne sjednice vije}a. Vije}ni ci ma }e mo to kom da na upu ti ti po ziv, vri je me je da usvajamo program, bud`et i jo{ neke va`ne stvari. @elim da se sa dopredsjedavaju}im i vije}nicima pripremim za sjednicu i da svi zajedno donesemo one akte koji su potrebni da bi se pokrenule procedura i ja-

Sa nama u Kamerni

Pri~a o sasvim obi~noj porodici
Kamen je pri~a o sasvim obi~noj porodici, u sasvim neobi~nim vremenima. Tekst govori o la`i koja se prenosi iz generacije u generaciju. Kamen, kao simbol te la`i, ima zna~enje doma, ku}e, otpora, krivnje - dramaturgija vremena mijenja mu zna~enje kroz komad. Postepeno se otkriva falsificiranje `ivota pojedinca, odnosno porodice pritisnute okolnostima i politi~kim promjenama kojima su se poku{ali prilagoditi. Prema rije~ima reditelja Dine Mustafi}a, tekst predstave je veoma slo`en, emotivan i dirljiv, napisan fragmentarnom dramaturgijom i obuhvata period od nekoliko historijski zna~ajnih godina. ^itatelj Oslobo|enja koji se prvi od 10 sati javi na na{ de`urni telefon 276 982 mo}i }e prisustvovati ovoj predstavi. Dobitnik karte mo`e podi}i najkasnije do 19 sati.

Varja Nikoli}

vna rasprava, te da se aktivnosti odvijaju u roku, kako je i planirano, kazala je Nikoli}. Ka ko je is ta kla pred sje da vaju}a Nikoli}, da ju~er nije u{la u kabinet, nastavila bi raditi kao i da sada, u drugim kancelarijama. - Sa mo mjesto jeste simbo -

lika, ali bih isto radila kao i ju~er u nekim drugim kancelari ja ma i za vr{a va la po slo ve. Prihvatili smo izbor i pre uze li poslove ve} od polovine decembra, iako nismo ra dili u ovoj kancelariji, ve} u drugima, zaklju~ila je Nikoli}.
M. T.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

Raspodjela rukovode}ih mjesta me|u skup{tinskom ve}inom

276-982

KJP ZOI ‘84 pripao biv{im esbihovcima
Finalni dokument treba sadr`avati koalicionu platformu po svim funkcijama u svim ministarstvima {to ukupno iznosi vi{e od 80 pozicija Ne postoji mogu}nost da do|e do mimoila`enja u razmi{ljanjima i pucanja koalicije
Dogovor predstavnika ve}ine u Skup{tini Kantona Sarajevo oko ra spo dje le ru ko vo de }ih mjesta u kantonalnim javnim preduze}ima jo{ nije postignut, ali prema nezvani~nim informacijama, pregovori su u zavr{noj fazi.
Drekovi} na ~elu ViK-a?

VA@NIJI TELEFONI

skup{tinska ve}ina nije zadovoljna je i KJKP Vodovod i kanalizacija. Menad`mentu ovog preduze}a se najvi{e zamjera to {to su pla}ali kamate u visini od nekoliko stotina hiljada maraka na kredite koje nisu realizovali.

Velike kamate
Prema rije~ima na{eg sagovornika i ovo preduze}e bi moglo pripasti biv{im esbihovcima, a ve} se i pominje potencijalni kandidat koji bi mogao preuzeti vo|enje KJKP Vodovod i kanalizacija. Rije~ je o Jakubu Drekovi}u, biv{em direkotru KJKP Vodovod i kanalizacija u kojem na{ sagovornik iz skup{tinske ve}ine vidi idealnu osobu koja }e prekinuti dosada{nju praksu vo|enja preduze}a, a koja se svodila na zahtjeve za pove}anje cijena bez ikakvih konkretnih poteza da se normalizuje stanje sa vodosnabdijevanjem, te poslovanjam. S. Hu.

Skup{tine preduze}a
Kako je kazao na{ sagovornik, na~elno se nazire kona~ni dogovor oko raspodjele funkcija, a u tom slu~aju, preduze}e sa vjerovatno najve}im ostvarenim gubitkom u posljednjih nekoliko mjeseci, KJP ZOI ‘84, trebao bi pripasti samostalnim zastupnicima koji su prije nekoliko dana istupili iz SBiH, dok bi KJKP Tr`nice trebale pripasti SDU. Finalni dokument, prema rije~ima na{eg sagovornika, treba sadr`avati koalicionu platformu po svim funkcijama u svim ministarstvima {to ukupno izno-

Ve}ina u Skup{tini se dodatno u~vrstila

si vi{e od 80 mjesta. Na{ sagovornik je naglasio kako je najva`nije to {to se ve}ina u Skup{tini dodatno u~vrstila, te da ne postoji mogu}nost da do|e do mimoila`enja u razmi{ljanjima i pucanja koalicije. Odlukom o smanjenju broja ~lanova skup{tina preduze}a,

kako je naglasio na{ sagovornik, pokazalo se da u ovoj situaciji nije na sceni nikakva pijaca i trgovina mjestima u preduze}ima, ve} da se sve radi kako bi se smanjili tro{kovi, a preduze}a po~ela ostvarivati bolje rezultate. Jedno od interesantnijih preduze}a ~ijim menad`mentom

Protesti protiv smaka svijeta

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Po fa li }i 2, Ka hri ma ni, Mlinska, Stari Ilija{, Hotonj 5, od 9 do 10.30 Juki}eva 2, 4, od 10.30 do 12 Juki}eva 6, 7, od 12 do 13.30 Ko {ev sko Brdo 2, Livanjska 1, od 13.30 do 15 Ko{evsko Brdo 8, Voje Kecmanovi}a, od 9 do 16 Centar BiH, od 8 do 16 Zmajevac 2, Prijepolj~eva, od 8.30 do 15.30 Rakovica 2, 6, 7, Rakovica podgaj, Zenik.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 HITNA 716-331 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Foto: Anadolija

PORODILI[TA

Povodom smaka svijeta, koji bi prema kalendaru drevnih Maya trebao nastupiti u petak 21. decembra, na Trgu djece Sarajeva odr`an je protest. Desetak mla|ih Sarajlija, u znak protesta na dru{tvenoj mre-

`i Facebook osnovali su grupu kojoj se pridru`ilo oko 500 ljudi, a njihov zajedni~ki cilj je boriti se protiv smaka svijeta. Sa {aljivim transparentima ju~er su privukli pa`nju na{ih su-

gra|ana ali i gostiju Sarajeva koji su im iskazali podr{ku na akciji koju su pokrenuli. Na transparentima koje su nosili pisale su poruke “Svak’ smeta” , “Majo, ti si kriva za sve” ...
dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30,

8 5

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 11.17, Plo~e 6.51, Zenica 4.47, 7.09, 12 i 19.24, Konjic 7.17, 15.30 i 19.26, Banja Luka 15.54

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30, Vienna 7.40 i 15.05, Istanbul 11.20, 17.00 i 18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Ancona 17.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 18.12, Plo~e 21.13, Zenica 6.45, 9.26, 13.57 i 20.57, Konjic 6.40, 10.43 i 18.55, Banja Luka 9.48

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki

AVIONI Dolasci:
Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.40, Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i 21.40, Zagreb 22.00

kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

24

OGLASI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj: 35/05) i ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj: 49/05), ministar poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede u Vladi Tuzlanskog kantona o b j a v lj u j e

za prikupljanje informacija o prodaji kablovske kanalizacije na relacijama Bosanski Novi-Br~ko, Jezero-Jajce, Ustikolina-Fo~a, Gora`de-Vi{egrad i Kalesija-Zvornik-Srebrenica za potrebe izgradnje opti~kih spojnih puteva BH Telecoma d.d. Sarajevo Predmet poziva: BH Telecom d.d Sarajevo, Obala Kulina bana br. 8, Sarajevo, zainteresovan je za kupovinu kablovske kanalizacije na relacijama Bosanski Novi-Br~ko, Jezero-Jajce, Ustikolina-Fo~a, Gora`de-Vi{egrad i Kalesija-ZvornikSrebrenica za potrebe izgradnje opti~kih spojnih puteva BH Telecoma d.d.Sarajevo. BH Telecom d.d. Sarajevo obavje{tava sva pravna lica da mogu dostaviti podatke o raspolo`ivosti i vlasni{tvu kablovske kanalizacije na relacijama Bosanski Novi-Br~ko, Jezero-Jajce, Ustikolina-Fo~a, Gora`de-Vi{egrad i Kalesija-Zvornik-Srebrenica, u svrhu mogu}e prodaje. Karakteristike kablovske kanalizacije: - BH Telecom je zainteresovan za kupovinu jedne PEHD cijevi promjera Φ32, Φ40 ili Φ50 na cjelokupnim du`inama navedenih relacija. - Promjer PEHD cijevi ne mora biti isti na cijeloj du`ini trase. - Mogu}e je dostaviti informacije i za nekompletne relacije, ukoliko se planira izgradnja kablovske kanalizacije na relacijama koje nedostaju. Specifikacija trasa: - Potrebno je da ponu|ena kablovska kanalizacija obezbje|uje vezu sljede}ih gradova na predmetnim relacijama: Bosanski Novi-Prijedor-Banja Luka-Lakta{i-Srbac-Derventa-Doboj-Modri~a-Grada~ac-Br~ko, Jezero-Jajce, Ustikolina-Fo~a, Gora`de-Vi{egrad i Kalesija-Zvornik-Srebrenica. Dokumentacija koju je potrebno dostaviti: - Dozvola za uspostavljanje javne telekomunikacijske mre`e, odnosno pru`anje telekomunikacijskih usluga. - Kra}i opis trase kablovske kanalizacije, koji treba da sadr`i i vrste PEHD cijevi koje su kori{tene na pojedinim relacijama, vlasni{tvo kompanija nad cijevima, ukoliko vi{e kompanija dostavlja zajedni~ki informaciju, udaljenosti izme|u kablovskih okana na trasi, dionice koje nisu izgra|ene, a planiraju se izgraditi, te mogu}nost iznajmljivanja kolokacijskih prostorija. - Dokaz o vlasni{tvu izgra|ene kablovske kanalizacije (odobrenje za gra|enje i odobrenje za upotrebu). - Po`eljno je dostaviti cijenu izgra|ene kablovske kanalizacije po du`nom metru. Dostavljanje dokumentacije: Zatvorenu kovertu sa gore navedenim potrebnim informacijama, sa prilo`enom dokumentacijom, sa naznakom "Dostava informacija o prodaji kablovske kanalizacije za potrebe izgradnje opti~kih spojnih puteva BH Telecoma d.d. Sarajevo - NE OTVARAJ" dostaviti po{tom ili li~no na Protokol, na slijede}u adresu: BH Telecom d.d. Sarajevo-Direkcija BH Line, Obala Kulina bana br. 8, 71000 Sarajevo. Rok za dostavu informacija je 25.1.2013. godine. Dodatne informacije: U postupku dostave informacija BH Telecom d.d. Sarajevo ne snosi nikakve tro{kove dostave. Istovremeno, zadr`ava pravo da koristi prikupljenje informacije samo u svrhu daljeg postupka kupovine. BH Telecom d.d. Sarajevo zadr`ava pravo da zatra`i na uvid dodatnu dokumentaciju, provjeru dokumentacije i eventualno dodatna poja{njenja. BH Telecom d.d. Sarajevo }e u razumnom roku razmotriti prispjele informacije. Dostava informacija BH Telecom d.d. Sarajevo ne obavezuje ni po kojem osnovu. Kontakt-telefon za sve dodatne informacije je: 033 211 604.

JAV NI P O Z IV

za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, na odre|eno vrijeme 1. Vi{i referent - voza~ motornog vozila i recepcioner - 1 izvr{itelj, na odre|eno vrijeme, do povratka odsutnog namje{tenika sa bolovanja. Opis poslova: - preuzimanje i zadu`ivanje vozila sa opremom za potrebe Ministarstva; - staranje o tehni~koj ispravnosti i higijeni vozila, o servisiranju i odr`avanju vozila, u skladu sa njegovim tehni~kim uputstvom; - uredno vo|enje putnih naloga i evidencije pre|enih kilometara; - kontroliranje ulaza i izlaza u/iz Ministarstva i o tome vo|enje utvr|ene evidencije. 2. Kandidat koji se prijavljuje na javni oglas mora ispunjavati sljede}e op}e uvjete: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; - da je punoljetan; - da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta; - da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta, prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji Ministarstva; - da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be, kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno u Bosni i Hercegovini; - da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. 3. Pored op}ih uvjeta, kandidat koji se prijavljuje na javni oglas mora ispunjavati i sljede}e posebne uvjete: - da je KV voza~; - da ima polo`en voza~ki ispit B kategorije; - da ima 3 godine radnog sta`a na istim poslovima. 4. Uz prijavu kandidat treba prilo`iti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerenu fotokopiju): 1. Kratku biografiju, sa brojem kontakt-telefona; 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci); 3. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci); 4. Dokaz o ste~enom zvanju KV voza~a; 5. Dokaz o polo`enom voza~kom ispitu B kategorije; 6. Dokaz o radnom sta`u; 7. Ovjerenu izjavu o ispunjavanju uvjeta iz ta~ke 2. alineja 5. ovog javnog oglasa; 8. Ovjerenu izjavu o ispunjavanju uvjeta iz ta~ke 2. alineja 6. ovog javnog oglasa. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti du`an je dostaviti kandidat koji bude izabran. Javni oglas }e biti objavljen u dnevnim listovima "Dnevni avaz", "Oslobo|enje" i "Dnevni list". Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijava, sa tra`enom dokumentacijom, dostavlja se najkasnije u roku od 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja u dnevnom listu, putem po{te, preporu~eno, na slijede}u adresu: TUZLANSKI KANTON Ul. Slatina br. 2 75000 Tuzla Sa naznakom: "Za Komisiju za provo|enje Javnog oglasa za prijem vi{eg referenta - voza~a motornog vozila i recepcionera u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede "

J AV N I O G LA S

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Promocija u SPKD Prosvjeta

Bosanska vila
Ve~eras }e se u 19 sati u prostorijama SPKD Prosvjeta (Sime Milutinovi}a Sarajlije 1) odr`ati promocija lista za knji`evnost, kulturu i dru{tvena pitanja Bosanska vila. Rije~ je o dvobroju 53-54. Promotori }e biti: @ivana Jovan~i}, glavna i odgovorna urednica, te knji`evnici Stevan Tonti} i @eljko Ivankovi}. Ovaj dvobroj Bosanske vile ve}inu tekstova posve}uje Ivi Andri}u, na{em nobelovcu, odnosno pedesetogodi{njici od kada je primio ovu najve}u nagradu za knji`evnost. U ovom broju o Andri}u su pisali: prof. dr. Dejan \uri~kovi} - "Ram za sliku mladog Andri}a", akademik Radovan Vu~kovi} - "Najzna~ajnije strane studije o Andri}u", prof. dr. Svetozar Koljevi} - "Susreti razli~itih kultura u Andri}evom delu", ^edo Kisi} - "Od Rima do Stokholma - vje~na pri~a ~ovje~anstva", Slobodan Staji} - "Andri}evo pismo poetesi Marini Trumi}"... Na stranicama Bosanske vile nalaze se i nagra|ene pjesme knji`evnika @eljka Ivankovi}a i Jasmine Hanjali} na konkursu podru`nice HKD Napredak u Travniku, inspirisane likom i djelom Ive Andri}a. O zna~ajnom jubileju 110 godina postojanja Prosvjete pisao je prof. dr. Dejan \uri~kovi}. Jubilej 100-godi{njice smrti Ade-

Sutra premijera nove predstave Harisa Pa{ovi}a

Spektakl u Zenici
"Mujo, Suljo i Fata u dru{tvu spektakla" pri~a je o nama, kakvi smo, {ta `elimo i u {ta se pretvaramo

line Pauline Irbi popra}en je tekstom knji`evnice Dragane Toma{evi} - "Mis Irbi - majka bosanske sirotinje". Na stranicama Vile mogu se pro~itati i tekstovi o onima koji su nas iznenada napustili, a tako bili zna~ajni: o Dragoslavu Janji}u, knji`evniku, koji je 10 godina bio glavni i odgovorni urednik Bosanske vile, kao i o Zlatku Risti}u, koji je prelamao list i grafi~ki ga ure|ivao. @ivana Jovan~i} je pisala o odlasku velike glumice koja }e ostati nezaboravna u sje}anju sarajevske pozori{ne publike - "Olivera Markovi}Kosti} u `ivotu i na sceni dama".
Mr. S.

U Sarajevskom ratnom teatru SARTR

Taj se ro|endan mora zajedno proslaviti jer uz bajke bra}e Grimm odrasli smo ne samo mi nego i na{i roditelji, i mnogi prije nas, pa tako Francuski kulturni centar "Andre Malraux", Ambasada Njema~ke u BiH, agencija Diwan i Sarajevski ratni teatar organiziraju danas proslavu 200. ro|endana bajki bra}e Grimm prigodnim programom pod nazivom "Bajke za djecu i odrasle". Pri~e bra}e Grimm }e pripovijedati Jasna Held, jedina profesionalna pripovjeda~ica bajki u na{em dijelu svijeta, koja `ivi u Dubrovniku. Bra}a Grimm su objavljivala pri~e i za djecu i za odrasle, tako da }e one biti pri~ane odvojeno: u 18 sati su za djecu (od pet i vi{e godina) i u 20 sati za odrasle. Ulaz na proslavu ovog ro|endana je besplatan, no da bi se izbjegla gu`va broj posjetitelja }e biti ograni~en,

Bajke za djecu i odrasle

U Bosanskom narodnom pozori{tu u Zenici sutra }e se odr`ati premijera predstave Harisa Pa{ovi}a "Mujo, Suljo i Fata u dru{tvu spektakla", pri~a o nama i prokletstvu vremena u kojem `ivimo, u kojem je sve fokusirano na spektakl, koji u su{tini pokre}e svijet. Pa{ovi} je po~etkom ove sedmice za na{ list izjavio da je ideja potekla od teorije francuskog filozofa Guya Deborda koji je, potpuno suprotno Marxovoj teoriji da je kapital pokreta~ dru{tvenih odnosa, ustvrdio da to umjesto kapitala ~ine spektakli, i da su oni pokreta~i odnosa izme|u ljudi. - Ako si obi~an ~ovjek, nikog ne zanima{, ali ako si manekenka koja `eli pove}ati usne, onda su sve o~i uprte u tebe, obja snio je Pa {o vi} mo ti ve predstave.

Pri~a iz tri dijela
Tehni~ki, nju tvore tri zasebna dijela - prvi je baziran na eseju "Stavisky" Miroslava Krle`e o usponu i padu jednog ruskog tajkuna ukrajinskog projekta u Francuskoj; drugi je inspirisan kratkom pri~om "Jedan lijep film" Gulliaumea Appolinaira o brutalnoj manipulaciji putem filma (i televizije); dok tre}i tvori kratka pri~a Harisa Pa{ovi}a o Bosancima i Hercegovcima.

Sva tri dijela su postavljena u kontekst `ivota mladog ljubavnog para danas u Bosni i Hercegovini. Predstava nije komedija kako bi to naslov sugerirao, no satiri~na kontekstualizacija savremenih politi~kih, ekonomskih i socijalnih procesa. Pa{ovi} je specijalno za predstavu snimio i kratki igrani film koji upravo govori o manipulaciji javnosti putem filma. Film je ustvari drugi dio predstave i Pa{ovi} ga je bazirao na pomenutoj Appolinairevoj pri~i, koja je napisana prije vi{e od jednog stolje}a, ali govori o stvarima koje kao da se de{avaju danas. - Obzirom na to da cijela predstava govori o dru{tvu u kojem caruje spektakl i o kojem ljudi postaju ovisni, film koji govori o manipulaciji realnosti tu nalazi svoje pravo mjesto, ka`e Pa{ovi}.

Neafirmisani glumci
Pa{ovi} je u izboru glumaca za predstavu nastavio dosada{nju praksu East West Centra omogu}avanja da se mladi glumci u BiH zaposle u dobre

projekte, da sti~u iskustvo, u~e i razvijaju se. U ovom slu~aju postoji i poseban aspekt vezan za dvoje glavnih glumaca. Sa{a Hand`i} `ivi i radi u Zenici, izniman je glumac i borac u vlastitom `ivotu. D`ana D`ani} `ivi u Srebreniku i radi u Zenici i Tuzli, izvrsna je glumica, nezaposlena je i nema skora{nju perspektivu zaposlenja iako se radi o jednoj od najdarovitijih mladih glumica u BiH. Me|u ostalim u~esnicima su glumci iz zeni~kog Bosanskog narodnog pozori{ta i nezaposleni glumci iz manjih bh. gradova. Zanimljivo je kako su specijalno za predstavu muziku napisali momci iz benda S.A.R.S., koji su tako|er boravili u Zenici tokom proba. Iza kulisa, na predstavi je radio oprobani autorski tim: Irma Saje i Vanja Ciraj (kostimi), Lada Maglajli} (scenografija), Danijel @ontar (muzika) Enes Husein}ehaji} (grafi~ki dizajn) i Ismar Had`iabdi} (izvr{ni producent). Nakon zeni~ke, 25. decembra uslijedi}e i sarajevska premijera predstave, u Narodnom N. SELIMOVI] pozori{tu.

CD Muharema Osmi}a

tako da je potrebno nazvati SARTR i rezervirati karte. Svi oni koji `ele mogu do}i preru{eni u likove iz bajki, a da im izgled bude potpun potrudit }e se i {minkerice koje }e biti tu. Tako|er, mogu se o~ekivati i pokloni i razna An. [. druga iznena|enja.

Doajen glumi{ta govori prozu i poeziju
U Ateljeu Figure (Danijela Ozme 12) ve~eras u 19 sati bit }e promovisan CD "Govorim tebi i... Bosni", na kojem se nalazi zbirka tekstova najpoznatijih bh. pisaca proze i poezije u izvo|enju doajena bh. glumi{ta Muharema Osmi}a. O ovom jedinstvenom kulturnom projektu govorit }e Ferida Durakovi}, Almir Ba{ovi} i Izet Ale~kovi}. U~estvovat }e i ~lanovi AKCUS "Seljo" i Ornela Velad`i} - violina. Voditelj promocije je Leila Kurbegovi}. Na CD-u }e se na}i tekstovi i pjesme dvadesetak pisaca koji su obilje`ili bh. knji`evnost. To su: Dervi{ Su{i}, Miroslav Jan~i}, Ivo Andri}, Me{a Selimovi}, Isak Samokovlija, Petar Ko~i}, D`evad

Predavanje

Aktualnosti bh. pravosu|a
U Maloj galeriji Samostana sv. Ante na Bistriku, u organizaciji Hrvatskog dru{tva za znanost i umjetnost, ve~eras u 18.30 sati, prof. dr. Borislav Petrovi}, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i profesor kaznenog prava, odr`at }e predavanje pod nazivom "Aktualnosti bosanskohercegova~kog pravosu|a". An. [.

Karahasan, Ned`ad Ibri{imovi}, Muhamed Kond`i}, Tvrtko Kulenovi}, Branko ]opi}, Mehmedalija Mak Dizdar, Musa ]azim ]a-

ti}, Skender Kulenovi}, Abdulah Sidran, Nikola [op, Ahmed Muratbegovi}, Jovan Du~i}, Avdo Mujki} i Aleksa [anti}. D`. B.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

KULTURA

27

"Adam i Eva" u re`iji Gradimira Gojera

Rana Krle`ina legenda
Nova postavka }e se desiti u tuzlanskoj Galeriji "GM", a bi}e svojesvrstan nastavak projekta vra}anja Miroslava Krle`e u bh. teatar - cilj koji je Gojer po~eo ostvarivati ove godine
Miroslav Krle`a je jedan od najuglednijih pisaca sa balkanskih prostora i mnogi teatarski autori su se oprobali u postavljanju njegovih tekstova na daske koje `ivot zna~e. Gradimir Gojer je oti{ao ~ak i dalje od toga, postaviv{i Krle`u prije nekoliko mjeseci u prostor hotela Evropa u Sarajevu, ~ime je `elio vratiti ovog pisca u Sarajevo i mjesto gdje je provodio puno svog vremena.

Proslava 20 godina Ars Aevi kolekcije

Scena iz filma "Put ljepote `ivota"

Platforma za emocije
- Ovim smo projektom vratili Miroslava Krle`u u Sarajevo nakon deset godina, kao i teatarski osvijestili prostor hotela Evropa, zbog ~ega sam jako zadovoljan, kazao je Gojer u augustu, kada je projekt "Krle`a, hotel Evropa, Stari Grad" i realiziran. Za narednu godinu, najavio je tada Gojer, potrudi}e se da Sarajevo dobije i cijeli festival posve}en Krle`i. Kako nam se 2013. bli`i, ostaje da vidimo da li }e na{ ugledni teatarski stru~njak to uspjeti i realizovati. Ali, da je na dobrom putu, govori i ~injenica da je ve} krenuo u novi projekt pod nazivom "Adam i Eva", koji }e biti baziran na "ranoj Krle`inoj legendi",
Gradimir Gojer

kako ka`e Gojer. - Predstava bi trebala biti izazovna na prostornom planu, jer }e biti izvedena u Galeriji "GM" u Tuzli, obja{njava Gojer. - Fasciniraju me te bijele plohe u samoj galeriji, koje }e slu`iti kao platforma za prijenos gluma~kih emocija, a samim tim }emo apsolutno minimizirati likovni okvir predstave, govori Gojer.

Poetska zdravica
Minimalisti~ki, ali svejedno ambiciozan projekt premijeru bi trebao do`ivjeti u februaru slijede}e godine, a Gojer je oko nje-

ga okupio zavidnu ekipu. Likovno ure|enje predstave radit }e zajedno sa uglednim Fikretom Libovcem, dok je glavne uloge povjerio veteranu Milenku Iliktarevi}u i tuzlanskoj glumici Jasmini ]elebi}. Gradimir Gojer je za Oslobo|enje otkrio i da }e povodom bo`i}nih blagdana, u saradnji sa izdava~kom ku}om Svjetlost, za prijatelje organizovati i "Ve~er predbo`i}ne poetske zdravice". No} posve}ena poeziji odr`a}e se u sarajevskom cafeu Manhattan, 23. decembra u 22 sata.
N. SELIMOVI]

U Buybooku

Knji`evna ve~er
Ognjena Spahi}a

Proslava 20 godina od osnivanja kolekcije Ars Aevi po~ela je sino} susretom prijatelja projekta u depou u Domu mladih. U saradnji sa centrom Skenderija, predstavljena su ostvarenja "realiziranih utopija" u periodu 1992-2012, kao i vizije budu}nosti i dugoro~nih planova razvoja Ars Aevijeve kolekcije. Tako|er, kako i prili~i jednoj godi{njici, uru~ena su priznanja ~lanovima stru~nog tima i saradnicima projekta. U ve~ernjim satima odr`ana je i projekcija dokumentarnog filma "Put ljepote `ivota" Amele ]uhare, koji je premijeru do`ivio na ovogodi{njem Sarajevo Film Festivalu. Film ina~e govori o Enveru Had`iomerspahi}u, direktoru Ars Aevija, koji je posvetio 20 godina svog `ivota nastojanju da Sarajevo dobije Muzej savremene umjetnosti. Jedino oru`je kojim se mo`e boriti protiv mnogih prepreka na svom putu ljepote `ivota, jeste ljubav. Njegova energija le`i u predanosti da ostavi na{oj djeci u

PUT LJEPOTE @IVOTA

naslije|e vrijednosti koje nemaju niti nacionalni niti ideolo{ki predznak, nego samu esenciju stvarala~ke ljepote. Danas }e u okviru obilje`avanja dvije decenije postojanja Ars Aevija, za sve one koji nisu stigli ju~er, tako|er biti organiziran isti program, uz malu izmjenu - u 16 sati }e biti prezentirana ostvarenja i vizija ekonomsko-razvojnih, kulturnih i eti~kih komponenti projekta za politi~ke i javne djelatnike. Ova estimacija je vrlo bitna, s obzirom na to da Ars Aevi trenutno ovisi o dobroj volji vlastodr`aca kako bi svoje vizije realizirao do kraja. Od krucijalne je va`nosti shvatiti ne samo kulturni nego i ekonomski zna~aj projekta i njegovog dovr{etka, koji bi trebao biti ozna~en izgradnjom Muzeja suvremene umjetnosti na Vilsonovom {etali{tu. Nakon prezentacije pomenute procjene, u 16.30 sati, gosti }e mo}i prisustvovati jo{ jednoj projekciji filma "Put ljepote `ivota". N. S.

Muzi~ko-poetski performans FACT OFF
Ambrosia je realizirala preko 150 projekata

Dobitnik Nagrade "Me{a Selimovi}" u BiH i Sarajevu boravi u sklopu Evropskog rezidencijalnog programa za pisce i knji`evne prevoditelje
Ognjen Spahi}, dobitnik Nagrade "Me{a Selimovi}" za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH 2005. "Hansenova djeca" (izdava~: Durieux, Otvoreni kulturni forum, Zagreb/Cetinje 2004), imat }e knji`evnu ve~er ve~eras, u knji`ari Buybook (Radi}eva 4). Desit }e se u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra i Knji`evne mre`e Traduki, s po~etkom u 20 sati, a moderator je knji`evnik Faruk [ehi}. Ognjen Spahi} ro|en je 1977. u Podgorici, gdje i `ivi, i do sada su mu objavljene knjige pri~a "Sve to" (Plima, Ulcinj 2001) i "Zimska potraga" (Durieux, Zagreb 2007), a za roman "Hansenova djeca", pored Nagrade "Me{a Selimovi}", dobio je me|unarodnu knji`evnu nagradu Ovid Festival Prize za 2011. koja se dodjeljuje za prevedenu knji`evnost objavljenu u Rumuniji. Ovaj roman objavljen je za sada na francuskom, engleskom, italijanskom, slovenskom, rumunjskom, ma|arskom i makedonskom jeziku, a njego-

Autenti~ni ~in
Ognjen Spahi}

ve kratke pri~e su prevo|ene na francuski, ~e{ki, gr~ki, turski, rumunjski, italijanski, bugarski, engleski, albanski i njema~ki jezik. Kratka pri~a Ognjena Spahi}a "Rejmond je mrtav. Karver je umro, rekoh" uvr{tena je u godi{nju antologiju Best European Fiction 2011, koju objavljuje Dalkey Archive Press iz Chicaga. Ognjen Spahi} u BiH i Sarajevu boravi u sklopu Evropskog rezidencijalnog programa za pisce i knji`evne prevoditelje koji je

zajedni~ki program Knji`evne mre`e Traduki i Sarajevskog otvorenog centra. Ideja programa je autorima i prevoditeljima pru`iti mogu}nost da mjesec dana intenzivno rade na svojim rukopisima, da se upoznaju s dru{tvenim i knji`evnim prilikama u BiH, te da se istovremeno njihov knji`evni i prevoditeljski rad predstavi bh. publici. Tijekom protekle i teku}e godine Sarajevo je bilo doma}in velikom broju autora iz cijele Evrope. An. [IMI]

U art-kinu Kriterion ve~eras u 22 sata sarajevska publika mo`e prisustvovati muzi~ko-poetskom performansu FACT OFF, koji predstavlja dio nove, {ire umjetni~ke zamisli kojom Ambrosia propituje i revalorizira vlastitu poziciju u pankatastrofi~nom svijetu. Kakav je to subjektivni sklop i estetika u pozadini Ambrosijina vje~nog opstanka kao same granice dru{tva i njegove kulture? U fenomenologiji tih pitanja i odgovora pojavljuje se Ambrosia kao nepobitan off-FAKT koji permanentno oscilira, disonantno i beskompromisno, uvijek nesamjerljiva samoj sebi i vlastitoj okolini.

FACT OFF pripremaju i izvode: Igor Banjac, Elvir [ahi}, Neboj{a [avija Valha i Ognjen [avija. Ambrosia je realizirala preko 150 vlastitih umjetni~kih, interdisciplinarnih i multimedijalnih projekata - art-performansa, koncerata, teatarskih predstava, izlo`bi, predavanja, koncerata, radioemisija. Organizirala nekoliko me|unarodnih festivala i konferencija, te izdala nekoliko tekstualnih i audio-publikacija. Svoje djelovanje i kreacije Ambrosia je realizirala u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Italiji, Holandiji, ^e{koj, Austriji i Ma|arskoj, Norve{koj i Njema~koj. Mr. S.

28

OGLASI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj

S

usan Sontag ro|ena je u New Yorku {esnaestog januara 1933. (U New Yorku je i umrla devetnaest dana uo~i svog sedamdeset drugog ro|endana). Pravo ime joj je bilo Susan Rosenblatt. Otac joj je umro jo{ dok je bila petogodi{nja djevoj~ica. Nakon nekoliko godina majka joj se preudala, a prezime njezinog novog mu`a ponijela je i mala Susan. O~uh se, naravno, prezivao Sontag. Godine u~enja Sontagove najprije su vezane za zapadnu obalu SAD-a: maturirala je u srednjoj {koli North Hollywood, odmah zatim se upisala na Berkeley, a sa {esnaest godina ve} je na ~ika{kom Sveu~ili{tu.

Popularna kultura
Tamo je kao sedamnaestogodi{nja studentica upoznala jedanaest godina starijeg profesora Phillipa Rieffa. Deset dana nakon {to su se upoznali uslijedilo je vjen~anje, a dvije godine kasnije ra|a im se sin. Tro~lana obitelj `ivjet }e u Bostonu, a tamo }e mlada majka poha|ati filozofiju na Harvardu. Ipak, brak }e propasti nakon devet godina te Susan sa sedmogodi{njim sinom preseljava u rodni grad. Tamo }e isprva predavati na Columbia univerzitetu, a ne{to kasnije po~inje objavljivati svoje eseje u kultnom The Partisan Review. Tu je negdje zapravo pravi po~etak njezine goleme intelektualne slave. Teme njezinih eseja bili su Albert Camus i Simone Weil, ali i Jean-Luc Godard i The Supremes. Danas kad svi osim naj ri gi dni jih kon zer va ti va ca pri zna ju umjetni~ke vrijednosti popularne kulture, te{ko se mo`e i pojmiti svojevrsna revolucionarnost ovih eseja Sontagove. Njezina knjiga Protiv interpretacije bila je apsolutno kultno {tivo me|u pametnim studentima u {ezdesetim. Susan Sontag je u svojim knjigama pisala o najva`nijim piscima dvadesetog stolje}a: o Czeslawu Miloszu, Danilu Ki{u, Milanu Kunderi, Gyorgyu Konradu, Emilu Cioranu, Eliasu Canettiju, Walteru Benjaminu. Neke od njih je ona zapravo i otkrila ameri~kim ~itateljima.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 20. 12. 2012. godine

KNJI@EVNOST

BIJELA RASA Susan Sontag je u svojim knjigama pisala o najva`nijim piscima dvadesetog stolje}a: o Czeslawu Miloszu, Danilu Ki{u, Milanu Kunderi, Gyorgyu Konradu, Emilu Cioranu, Eliasu Canettiju, Walteru Benjaminu. Neke od njih je ona zapravo i otkrila ameri~kim ~itateljima. U svojim politi~kim esejima bila je radikalna i kontroverzna: glasovit je onaj njezin pasus u kojem bijelu rasu naziva rakom ~ovje~anstva i ka`e da Mozart, Newton i Shakespeare ne mogu iskupiti grijehe koje je zapadna civilizacija nanijela svijetu. Kasnije se ispri~ala: kazala je kako je tom usporedbom uvrijedila one koji boluju od raka
nekle razumjeti otkud joj reputacija kakvu je imala. Sve ju je zanimalo: film, muzika, knji`evnost, restorani, fotografija, politika. U razgovoru za Rolling Stone citirala je Goethea: “Cilj je znati sve” . Susan Sontag je dobila valjda sve mogu}e va`nije knji`evne nagrade osim Nobelove: od Nagrade Jeruzalem, preko Mirovne nagrade njema~kih knji`ara do Ameri~ke nacionalne nagrade za knji`evnost. Svjetska knji`evna elita joj se divila, no njezina je slava prevazilazila knji`evnost: od reklama za Absolut Vodku do filmova Woody Allena. I danas postoji veliki interes za njenim opusom. Nedavno su, recimo, objavljene dvije za-

Anga`man i intelektualna svestranost

Politi~nost
U svojim politi~kim esejima bila je radikalna i kontroverzna: glasovit je onaj njezin pasus u kojem bijelu rasu naziva rakom ~ovje~anstva i ka`e da Mozart, Newton i Shakespeare ne mogu iskupiti grijehe koje je zapadna civilizacija nanijela svijetu. Kasnije se ispri~ala: kazala je kako je tom usporedbom uvrijedila one koji boluju od raka. I samoj Sontagovoj rak je dijagnosticiran jo{ 1976. Lije~nici su prognozirali da ima tek 25 posto {ansi da pre`ivi narednih pet godina, a ona je `ivjela jo{ gotovo trideset. Napisala je, me|u ostalim, i ~uvenu knjigu Bolest kao metafora. Ve}u slavu su joj donijeli eseji i non-fiction, mada je ona, ka`u, najvi{e voljela pisati pri~e i romane. Napisala je ~etiri romana, od kojih je vjerovatno najpoznatiji (i po mnogima najbolji) onaj posljednji - In America, koji je posvetila “prijateljima u Sarajevu” . Njezin sarajevski anga`man svima nam je dobro poznat, a on ponajbolje i simbolizira posljednju deceniju dvadesetog stolje}a u `ivotu Sontagove. Ona nikad nije bila apoliti~na: zalagala se za ameri~ku intervenciju na Balkanu i do smrti je ostala jedan od najo{trijih kriti~ara Bushove vladavine. Nije bila sklona otkrivati svoj privatni `ivot medijima. Poznata je, me|utim, njezina dugogodi{nja veza sa legendarnom fotografkinjom Annie Liebovitz. Ipak, po vlastitom priznanju, najsmisleniji odnos u njezinom `ivotu bio je odnos sa sinom.

I osam godina nakon {to je umrla, Susan Sontag se pojavljuje kao autorica novih knjiga. Pro{le godine je objavljen prvi tom njezinih dnevnika, a ove godine, evo, i drugi. Tako|er, aktivna je i Fondacija koja nosi njezino ime, a koja, recimo, nagra|uje najbolji prijevod s portugalskog na engleski jezik. Iz bh. i sarajevske perspektive, lik i djelo Susan Sontag prizivaju i sje}anje na rat te opsadu. Zbog njenog anga`mana u tom periodu, trg ispred sarajevskog Narodnog pozori{ta nosi ime Susan Sontag
promocije, u poku{aju da o`ivi svoje glory days - kako je napisala Camille Paglia. Me|utim, sama ~injenica da veza Sontagove i Sarajeva nije presje~ena zavr{etkom opsade i dolaskom mira tu je dovoljan demanti. I nakon rata Susan Sontag je razmjerno ~esto dolazila u Sarajevo, a izme|u nekoliko njezinih poslijeratnih boravaka u ovom gradu kao simboli~ki najzna~ajniji nesumnjivo se name}e onaj na prelazu stolje}a i milenija. Susan Sontag je, naime, u Sarajevu do~ekala novu 2000. Do{la je zajedno sa svojim sinom, uglednim novinarom i publicistom Davidom Rieffom. Elisabeth Hardwick opisala je Susan Sontag kao neobi~no lijepu, srda~nu i jedinstveno darovitu osobu. U harizmi Sontagove nedvojbenu je ulogu igrao i njezin image. Markantnog lica, kose i figure - Susan Sontag je bila osoba koju je nemogu}e ne primijetiti. Ako ovome pridodamo i upravo nevjerovatno energiju, radoznalost te intelektualnu {irinu, mo`emo makar donimljive knjige. Alice Kaplan autorica je knjige “Dreaming in French” o tri mlade Amerikanke koje su neko vrijeme `ivjele u Parizu. Jedna od njih je, naravno, Susan Sontag. (Druge dvije su Angela Davis i Jacqueline Kennedy). Phillip Lopate je napisao knjigu “Notes on Sontag” koja ve} u naslovu aludira na ~uveni esej Sontagove “Notes on Camp” . Rije~ je o dva skoro slu~ajno izabrana primjera koja ilustruju trajnost interesa za djelo ove zna~ajne knji`evnice.

Sarajevo
Njezin sin bio je i jedna od klju~nih osoba za do la zak Son ta go ve u Sa ra je vo. Skeptici su Susan Sontag zamjerali svojevrsnu teatralnost, tj. tvrdili su da ona odlazi u Sarajevo radi nekakve samo-

30

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. godine

Umjetnost nastaje u prostorima kao {to je Zvono

Svaki novi Had`ifejzovi}ev rad novo je osvajanje galerijskog prostora

Izlo`ba u Zvonu
Kristina Ljevak n sti tu ci ona li zu ju }i svo ju strast pre ma sa ku pljan ju odba~enih predmeta kroz pos tav ku Dran gu la ri jum unutar Centra kulturnih aktivnosti Charlama, Jusuf Had`ifejzovi} polako nas navikava da druga~ije posmatramo i do`ivljavamo umjetnost. Kroz svoje depografije, kombinuju}i ono {to su drugi odbacili sa djelima klasi~nih umjetnika i radovima savremenih, Jusuf Had`ifejzovi} prkosi nametnutim obrascima i kao da poru~uje da je umjetnost na svakom mjestu gdje se on nalazi. Na jednak na~in i `ivi. Kao pokretna instalacija. Dobar dio onoga {to posjeduje i nosi sa sobom. Uz neobi~an odjevni stil i netipi~ne modne dodatke kao da je u vje~nom performansu, odlu~an da posmatra~a zaintrigira, zadivi ili barem nasmije.

Rad sa puno gu{ta
Jusuf Had`ifejzovi} prkosi nametnutim obrascima i kao da poru~uje da je umjetnost na svakom mjestu gdje se on nalazi

I

Novo osvajanje
Pred otvaranje izlo`be u Zvonu zanimalo nas je po ~emu se razlikuje formalni nastup od onoga {to je njegova svakodnevnica. - Razlika je samo u publici. Vi{e je publike, svjetla, kad si u velikim muzejima i galerijama, sve je pompeznije i onda ti je malo lak{e jer i publika napravi distancu pa mi je lak{e raditi. Ovako kada radim u komornim prostorima vrlo je te{ko nazna~iti po~etak, kad je performans - kada nije... ali toliko dugo to ve} radim da se usu|ujem performans uraditi bilo gdje, ka`e Had`ifejzovi}. Svaki novi rad Jusufa Had`ifejzovi}a novo je osvajanje galerijskog prostora ili muzeja, a nakon osvajanja svjetskih galerija i muzeja ponovo se vratio u Zvono gdje je prije gotovo trideset godina izlagao. - Rad u Zvonu osje}am kao rad kod ku}e zato {to tu galeriju vodi moj prijatelj Sa{a Bukvi} sa kojim sara|ujem od svojih po~etaka, bez obzira {to je prostor mali i nema distance, ovdje radim rad sa puno gu{ta jer publika koja dolazi ovdje zna {ta ja radim i ne doJusuf Had`ifejzovi}: Rad u Zvonu osje}am kao rad kod ku}e

lazi zbog pomodnih razloga ve} iz `elje da vide {ta }u to novo napraviti, poja{njava umjetnik. Otvaranju izlo`be u Zvonu prethodio je performans Ne bojse. To je umjetnikov oma` Jozefu Bojsu, Rene Bloku i Lu}iji Pjanto. Kolekcionarki Lu}iji Pjanto zbog utjecaja koji je imala na Jusufa Had`ifejzovi}a tokom njegove odluke da se posveti galerijskim aktivnostima, rekav{i da ako to on ne uradi na na~in na koji je organizovana Charlama, niko ne}e u narednih pedeset godina na na{em prostoru. Posveta jednom od najzna~ajnijih konceptualnih umjetnika (Jozefu Bojsu) i najve}em `ivu}em galeristi Rene Bloku je sublimirana kroz elemente Had`ifejzovi}evog performansa koji se referiraju na Bojsovu i Blokovu saradnju. Naime, Jozef Bojs je uradio rad Ja volim Ameriku, Amerika voli mene, koji je bio klju~an za pri jem nje ma ~ke avan gar dne umjetnosti u SAD-u. Kada ga je Rene Blok pozvao da

izla`e u njegovoj galeriji na Istoku Brodveja, imao je samo jedan uslov, da ne vidi Ameriku. Po dolasku u Ameriku na aerodromu su ga do~ekala ambulantna kola, umotali su ga u }ebe od filca i tako je u galeriji proveo tri dana i osam sati, na vlastiti zahtjev borave}i samo sa kojotom (koji je mnogo prije evropskih doseljenika stigao u Ameriku). Poslije tri dana je zagrlio kojota. Odvezli su ga natrag na aerodrom. Boravak u Americi je zaista pro{ao na na~in da umjetnik nije dotakao tlo zemlje u kojoj je boravio.

Bosanski }ilim
Umjesto }ebeta od filca, Jusuf Had`ifejzovi} je uzeo bosanski }ilim, a Bojsovog kojota zamijenio je francuski bu{on Toti kojem je ovo ve} drugi performans i za kojeg Had`ifejzovi} ka`e da je najdra`esniji i najumiljatiji pas, a uz to je i Francuz, {to poma`e prilikom putovanja van BiH, gdje u njegovom dru{tvu umjetnici koji jo{ formalno nisu Evropljani,

u`ivaju bolji status. Toti je u~estvovao i u performansu Razveselite va{e u tu|ini koji je Jusuf Had`ifejzovi} izveo sa Emirom Muteveli}em i D`enanon Had`ihasanovi}em u Istri na bije nal noj ma ni fes ta ci ji Tre }e me|unarodne izlo`be u Puli za koji su i nagra|eni u konkurenciji velikog broja u~esnika iz Hrvatske i koji je nastao uz pomo} {tapa i kanapa, kako ka`e Jusuf Had`ifejzovi}. Referiraju}i se na Bojsa i `elju da ne vidi Ameriku zanimalo nas je kako je Jusufu Had`ifejzovi}u danas gledati Sarajevo u svjetlu pro{losedmi~ne akcije za spas Centra kulturnih aktivnosti Charlama i ostanak u Skenderiji nakon jednostrano prekinutog sporazuma o saradnji. Odgovorio je: - Stalno mislim da sam malo u~inio za Bosnu i bosanski narod i ovo je moja misija, moja `ivotna misija. Iako nemam skoro nikakve uslove, borim se i ta borba mi nekako do|e kao sastavni dio mog

rada. Uvijek se sjetim natpisa koji sam vidio u jednoj kafani u Parizu, a rije~i su [arla de Gola, koji je rekao da je "jadan onaj narod kojem drugi kroji umjetnost i kulturu". - Ljudi trebaju dolaziti vi{e na umjetni~ke doga|aje savremenog tipa. Nedavno sam na televiziji gledao neke doma}e d`etsetere koji su tvrdili da su jedini umjetni~ki doga|aji u BiH upravo ti koji poku{avaju biti d`etseterski, koji u osnovi pokazuju mnogo vi{e poku{aja glamura ve} umjetnosti. U d`et setu nema umje tnos ti ni ti je ika da bi lo. Umjetnost nastaje u prostorima kao {to je Zvono i CeKa Charlama. To su alternativni prostori i od kada je modernog svijeta to je tako, naglasit }e Had`ifejzovi}. U kafe-galeriji Zvono izlo`eno je skoro osamdeset fotografija na platnu na kojima su dokumentovani performansi koje je autor izvodio diljem svijeta ili fotografije dijelova postavkih po svjetskim galerijama i muzejima poput Amsterdam, Antverpen, Istanbul, Venecija, Rim, Madrid, Solun, Milano, Insbruk i Denkerek depoa.

Kao partizani
- Ja ne mogu da ponavljam svoje performanse, zato izla`em foto gra fi je mo jih per for man sa {tampane na platnu, kao {to su partizani {tampali novine na primitivnim strojevima, ali su ih ljudi ~itali. Nije bitan kvalitet fotografije ili prezentacije. Kad jednog dana budu visjeli u muzejima, vjerovatno }e biti od{tampani na samo za nijansu boljem platnu, isti~e Jusuf Had`ifejzovi}. Za razliku od njegove prijateljice i kolegice Marine Abramovi}, koja ka`e kako joj je dosta {to je u tridesetim, ~etrdesetim i pedesetim bila alternativna te kako ne `eli da je u {ezdesetim vi{e tako do`ivljavaju, Had`ifejzovi} ne brine brigu zbog statusa znaju}i da su danas u francuskim muzejima na primjer postavljena djela onih umjetnika koji su bili odbijeni na selektivnim salonima.

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. godine

31

Srpsko narodno pozori{te iz Novog Sada u Zagreba~kom kazali{tu mladih
Mladen Bi}ani}

U

jasnu, odre|enu misao. Vi morate znati za{to pi{ete, jer, ina~e, ako ^itanje ^ehova krenete tim `ivopisnim putem Na samom po~etku redatelj nas bez odre|enog cilja, vi }ete zaluupozorava na krhkost pozori{ne tati i va{ talenat }e vas upropasiluzije, kao na igru na koju mora- titi, ubiti". Jasno, tu je onaj neizmo pristati ako `elimo u potpu- bje`ni ^ehovljev humor, tako ranosti do`ivjeti njegovo "~itanje" zaraju}i a tako to~an kada `eli opi^ehova: "Predstava je proba i sati neko stanje, situaciju, lik: uvek }e da bude proba", da bi od- "Svaka budala mo`e da se suo~i sa mah potom publiku po~eo zavo- krizom, ali ono {to te stvarno isditi tom istom iluzijom pred ko- crpljuje je svakodnevni `ivot". jom nestaju granice u teatru isBa{ taj, na{, mali, svakodnevni pred i iza rampe. On sam dirigu- `ivot nekako je u sredi{tu zanije tom veli~anstvenom "probom", manja svih aktera projekta - od renetko ~ita didaskalije, onaj tko je datelja do glumaca. Predstava "prozvan", uz pomo} {apta~ica, puno duguje psihodrami, koja je kre}e sa svojim replikama, pred- na~elno oblik grupne psihoterastava se sve vrijeme, sa razli~itim pije. Iz nje kre}e, koristi, kao saintenzitetom, ritmom i tempom, stavni dio proba, odre|ene vje`be vodi po tom kolosijeku "probe" i zagrijavanja, tehnike i postupke glavnog toka radnje, svaki ~in koje korijen vuku iz psihodrame. igra se poput predstave za sebe, Trigorin, igra ga maestralno Bouvijek na toj samo ^ehovu svoj- ris Lije{evi}, ka`e na jednom mjestvenoj nevidljivoj granici izme|u stu: "Svako pi{e onako kako ho}e komedije i tragedije, ljubavi i i kako mo`e". Parafraziramo li te mr`nje, o~aja i strepnje, tuge i rije~i, mogli bismo kazati da u smijeha. Naravno, mnogo se "fi- predstavi "svako glumi kako holozofira" i teoretizira o umjetno- }e i kako mo`e", {to jeste dijelom sti i `ivotu, {to autor tako nepri- to~no. Naime, svako u ovoj predmjetno uvijek zna postaviti u prvi stavi daje kompletnog sebe, tih 16 plan, poput misli kao {to su: "@i- mjeseci zajedni~kog rada u gruvot ne treba prikazivati onakav ka- pi ali i individualno dalo je jednu kav je, niti onakav kakav treba da posebnu vrijednost, taj novosadbude, nego onakav kakav se jav- ski "Galeb" di{e punim plu}ima, lja u snovima", {to }e izre}i Kost- sna`no i mo}no progovara dodija, igra ga vrlo precizno, kre}u}i se ruju}i ^ehova tamo gdje je najjapo svim skrivenim zakucima svog ~i, u sr` njegovog pozori{nog nelika Filip \uri}. Ili one druge mi- rva i osje}aja da kazali{tem ka`e sli, tako|er o umjetnosti, ~ujemo ono bitno o ~ovjeku i svijetu. Poje od Borisa Isakovi}a, tuma~i tvr|uju to i sami glumci, citiramo Dorna sa svom snagom svog ta- nekoliko misli zabilje`enih u prolenta i donose}i ga u svoj punini: gramskoj knji`ici predstave: "Mo"Umetni~ko delo mora da ima `da je zato meni uvek bilo mu~no

pozori{nom `ivotu na prostoru regiona nije ba{ svakodnevna pojava da kazali{na predstava, uz tri pauze, traje gotovo sedam sati, a jo{ je nepojmljivije da bi jedan umjetni~ki ansambl tu istu predstavu pripremao ~ak 16 mjeseci: od juna 2011. do oktobra 2012. A upravo to se dogodilo "Galebu" A. P. ^ehova na sceni "Pera Dobrinovi}" Srpskog narodnog pozori{ta u Novom Sadu. Kreativni proces te nesvakida{nje pozori{ne avanture obuhvatio je ~ak dvije sezone, a protagonisti su bili glumci, profesori i postdiplomski studenti Akademije umetnosti u tom gradu. Projekt potpisuje, kao redatelj, scenograf ali i dizajner svjetla, gost iz Slovenije Tomi Jane`i~, uz pomo} dramaturginje Katje Legin, nastoje}i, kristalno jasno i uz puno uva`avanje velikog dramskog pisca, slijediti ono {to je on sam rekao o komadu: "To je komedija u kojoj su tri `enske uloge, {est mu{kih, ~etiri ~ina, pejza` (pogled na jezero), mnogo pri~e o knji`evnosti, malo radnje i gomila ljubavi". Kako to "malo radnje" rasporediti u tih pet i pol sati ~iste igre na pozornici pokazao je Jane`i~ u svoj jednostavnosti ali i bogatstvu kori{tenja najraznorodnijih elemenata kazali{ne igre, ne zaboravljaju}i pritom onu "gomilu ljubavi" {to je okosnica predstave, izvor na kome se napaja, u{}e u kojem nestaje.

Kabinet pozori{nih ~uda Tomija Jane`i~a
To je komedija u kojoj su tri `enske uloge, {est mu{kih, ~etiri ~ina, pejza` (pogled na jezero), mnogo pri~e o knji`evnosti, malo radnje i gomila ljubavi, ka`e redatelj Jane`i~
pru`a psihodrama: "Psihodrama kao celovit ~in - terapeutski i kreativno / umetni~ki: smela ideja, stara stotinak godina. Protagonista ne radi ni{ta samo za sebe, va`no je da drugima iskomunicira pri~u, iskustvo, itd... Nema pritisaka, `elja je da se podstakne njegova slobodna volja, odluke, daju se samo predlozi u kom pravcu treba i}i. Upravo u psihodrami je spoj onoga {to bi se imenovalo kao predstavljanje (protagonista prezentuje doga|aj, lik i onda ulazi u razli~ite uloge, ali u komunikaciji sa grupom) i veoma intenzivnog do`ivljaja / emocije. S druge strane, uvek se nagla{ava akcija - ne podsti~e se rasprava, ve} inscenacija doga|aja i onog {to se de{ava s protagonistom. Akcija je sabirno mesto...".

Gomila ljubavi
"Galeb": Pet i pol sati ~iste igre na pozornici

Klju~no mjesto u predstavi je, dakle, komunikacija. I to se proda radim u pozori{tu, jer redite- da ga nazovem radioni~ki, meni vodi dosljedno kroz sva ~etiri ~ilji su radili sa glumcima ne sa lju- je ~ini mi se najkorisniji, jer, za- na - u prvom gdje dominiraju dima, a ovde se radi ljudski, ne ra- pravo, imala sam malo vremena teme iz kazali{ne sfere i `ivota di se pozori{ni, gluma~ki posao, da u~im i posmatram metodu, a umjetnosti, u drugom prepunom nego ljudski posao" (Dene{ De- pogotovo psihodramu". tog "obilja, gomile ljubavi", fantabrei, uloga [amrajeva, u jednom "Galeb" u inscenaciji Tomija zmagori~nog i snovitog, punog potpuno novom svjetlu) ili, kako Jane`i~a i izvedbi gluma~kog an- neke silovite, samo pozori{tu pri}e to izre}i mladi Dimitrije Dini} sambla Srpskog narodnog pozo- ro|ene energije, tre}eg, bliskog (u komadu markira, izuzetno us- ri{ta te studenata postdiplomaca nekoj "radijskoj koreodrami" gdje pje{no, Medvedenka): "Mislim i njihovih profesora sa Akade- replike sti`u iz Off-a a pripovijeda je retkost, a taj proces je to mije umetnosti iz Novoga Sada da se o nekoj neumitnoj i nepoomogu}io jer toliko dugo traje, da ozbiljna je i velika predstava, pot- jamnoj ulozi sudbine i kobi u je toliko svet svakog lika otvo- puno u skladu sa poimanjem tea- ljudskim `ivotima, sve do finala u ren, da svako zna o ~emu ta~no tra tog uzbudljivog i avangar- ~etvrtom ~inu, gdje to vo|enje prekida Smrt sama, a posljednji dijalog pred tu objavu smrti, koji se igra iza tog doga|aja, dakle vremenski nakon samoubojstva Kostje, "odvrti" se filmski (re`ija i monta`a filma tako|er Tomi Jane`i~). Sve se na kraju poslo`i poput Anton Pavlovi~ ^ehov, "Galeb", re`ija, scenografija, dizajn {arenih stakalaca u nestvarnom svjetla Tomi Jane`i~. Dramaturg je Katja Legin, kostimograf Makaleidoskopu {to nam sabira i na rina Sremac, kompozitor - Isidora @ebeljan, dizajn zvuka - Tojednom mjestu predstavlja teatar ma` Grom. Igra gluma~ka ekipa: Jasna \uri~i}, Filip \uri}, Dui `ivot - glumci igraju ^ehova, mi {an Jaki~i}, Milica Janevski, Dene{ Debrei, Draginja Voganjac, slu{amo njegove mudre misli, Ivana Vukovi}, Boris Lije{evi}, Boris Isakovi} i drugi. Prva proredatelj nas sigurnom rukom voba - juni 2011, a premijera - 26. oktobar. di u samo sredi{te tajne zvane pozori{te - a opet sve nam se nekako ~ini da to gledamo na{e `ivopri~a i {ta radi i koji je njegov pro- dnog redatelja: "Teatar je feno- te, tamo, na bini, da to na{i strablem. [to je retkost u pozori{tu. menalan u svojoj kompleksnos- hovi, ljubavi i ~e`nje progovaraDa vidi{ da neko zna u svakom ti, to je u nekom aspektu prostor ju sa pozornice, da smo na~as u trenutku {ta je njegov problem, ko u kome nemogu}e postaje mogu- toj zagonetnoj i za~udnoj igri {to je on, da je `iv, da je `iv... da ima }e, a s druge strane ~udesno je u teatar se zove zamijenili uloge i sva ose}anja. Eto, to...", Jasna pak svojoj prepoznatljivoj jednosta- sada mi prolije}emo scenom, go\uri~i}, njena je rola Arkadine, vnosti. Kada deluje". On, koji po- vorimo i `ivimo svoje `ivote, a ^emajke koja voli, mrzi, uni{tava to zori{te kao i glumu shva}a kao put hov nas negdje iz prikrajka pro{to voli, ali ne mo`e pobijediti se- u nepoznato, u otkrivanje i do`iv- matra i mrmlja sebi u bradu: "Zabe i izdi}i se iznad toga {to jeste, ljaj ne~eg {to ne znamo i ne poz- {to se Hamlet brine oko duhova uloga donesena bravurozno, do- najemo, jer ne znamo {ta i kako posle smrti, kada je `ivot ispunjen daje: "Sa Tomijem sam svaki put treba da se dogodi, jer je teatar mnogo stra{nijim duhovima?". radila na neki drugi na~in. Ovo "ekstremno neobi~na situacija", Zaista, od ove jeseni, ^ehov stasad je ipak radionica. Ovaj na~in, posebno cijeni mogu}nosti {to ih nuje u Novom Sadu.

O predstavi

32
Josip [kerlj u Franjeva~koj galeriji u [irokom Brijegu

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. godine

33

Slikar koji ne da potopiti grad
Nisu li nakon njujor{ke tragedije, ve} sat nakon {to je glavna snaga uragana pro{la dalje, revnosni pratitelji tragedije sve odmah pretvorili u nov~anu {tetu. Ta {teta u ovo predblagdansko vrijeme ostat }e upam}ena kao jedina koja je do sada, eto u SAD-u, uspjela ostvariti ve}i iznos negoli je potro{a~ko ludilo
planove evakuacija, ~itave vojske su bili ni svjesni. Pa samo su mostru~njaka i volontera za zbrinja- dernizirali nuklearne programe i ranjeva~ka galerija u [iro- vanje le{eva, ga{enje po`ara, pa i razvijali stakleni~ke plinove; ta nekom Brijegu, likovnom izlo- evakuaciju ku}nih ljubimaca. Da- }e valjda zbog znanosti koje se `bom dubrova~kog umjet- kako, to nije neva`no. Ali u tome u~inke ~asti nobelovim i inim nanika Josipa [kerlja naziva- nije bit. Nisu li nakon njujor{ke tra- gradama, jer unapre|uje kvalitetu nom "Potonuli gradovi", odjavila je gedije, ve} sat nakon {to je glavna `ivota ~ovje~anstva na zemlji, pa ovu izlaga~ku godinu, ali i vi{e od snaga uragana pro{la dalje, re- kojoj budali uop}e na pamet modesetlje}a, dakle vrijeme koje su vnosni pratitelji tragedije sve od- `e pasti pomisao da bi taj humani obilje`ile brojne prirodne i ele- mah pretvorili u nov~anu {tetu! Ta posao jednom mogao donijeti nementarne katastrofe, nestanci ~i- {teta u ovo predblagdansko vrije- sre}u. Zemljotres? Tsunami? Pa, tavih gradova, atak prirode na mje- me ostat }e upam}ena kao jedina {to! Jednom }emo na}i na~ina i to sta u svijetu koja se, ni sami ne zna- koja je do sada, eto u SAD-u, uspje- sprije~iti. Di`e s razina mora, pomo kako i za{to, smatrali nedodirljivima, valjda zbog golemih tehnolo{kih dostignu}a naroda i zemalja gdje se ti gradovi nalaze; od ribarskih mjesta{ca na pacifi~kim oto~jima pa do samoga New Yorka, sirotinjskih golemih prostranJosip [kerlj ro|en je 1941. u Dubrovniku. Eto, i kao fetus je prestava du` golemih oceana, indijdo sjetio nesre}u! Godine 1965. diplomirao je slikarstvo na ALU skih, japanskih i kineskih mora, pa u Za grebu u klasi prof. Otona Postra`nika. Po povratku u Dubroje o~ito da se ovaj originalni umjetvnik, sve do umirovljenja 2006, bavi se pedago{kim radom. Osim nik tematski pozabavio civiliza{to je slikar i pedagog, Josip [kerlj je i pjesnik te kroni~ar kojecijskom nemo}i pred istinskom i mu je Dubrovnik opsesija. Pjesme i pripovijetke objavio je u dedestruktivnom snagom prirode, a se tak knji ga. Do danas je izlagao na stotinjak samostalnih izloako se itko pita je li ba{ ~ovjek svo`a ba i bio sudionikom brojnih grupnih izlo`bi u zemlji i inozemjim nadmenim pona{anjem uporstvu. @i vi i stvara u Dubrovniku. no izazivao katastrofe, onda su to svakako umjetnici. Umjetnici vide ono {to uzro~i te stra{ne statistike, a oni koji ih pi{u la ostvariti ve}i iznos negoli je po- topit }e gradove? Ma, dajte, molim vas, eno Venecije, {to fali Veneciemotivno ne ulaze u niti samo na- tro{a~ko ludilo. ji? Ili Nizozemskoj... tehnolozi, izgled nevidljivih priprema koje ~o[to fali Veneciji? ulaga~i i anga`irani znanstvenici i vje~anstvo obavlja, tkaju}i mre`u od tankih niti nesre}e, koja }e se E, umjetnike zanima samo ono izvo|a~i i cijela ta arhitektura koeto ra{iriti svijetom, i svako malo {to je postojalo prije signala uzbu- ja se uzdi`e iznad samoga ~ovjeka progovoriti stra{nim kaznama, ko- ne koje {alju radari, i ono {to se do- ne osje}a strah. Strah je osje}anje je ~ovjek jo{ ne do`ivljava kaznom, ga|a nakon svega {to je ve} odavno koje upozorava, prije~i put do glune, za{to bi, pa zaboga miloga, izra`eno u broju mrtvih glava i posti, a pravi umjetnici uvijek `ive na{i radari su sve na vrijeme otkri- broju milijardi kojima se izra`ava u strahu. Evo, Josip [kerlj Dubrovli, mi smo ~ak ispravno ocijenili i i procjenjuje {teta. Umjetnike za- ~anin je. I strah ga je za Dubrovnik. stupanj opasnosti i sukladno nje- nima kako i kada su ti gradovi po- Dr`i on, i stanovnicima Atlantide mu propisali i stupanj pripra- tonuli u ljudskim glavama, a da oni su govorili da se ne pla{e, a danas vnosti, imali smo i blagovremene koji ih nose na ramenima toga ni- nitko ne zna gdje bija{e taj grad. Dragan Marijanovi}

F

O umjetniku

Josip [kerlj

Nevolja je kada se udru`i destruktivno u ~ovjeku i prirodi. Pa nastaju - nestaju Atlantide, i psi traga~e tjednima tra`e preostale `ive du{e pod armiranim betonom. O [kerlju }e Antun Karaman re}i da je on zapravo hegedu{i}evski slikar. Zbog tematike koju pretva-

ra u cikluse, jer je sam Hegedu{i} izjavio da ideje ne padaju s neba svaki dan, te da ih prema tome treba potpuno iskoristiti. Ciklus "Potonuli gradovi" okrenut je k apstrakciji i nosi odre|enu likovnost. Spomenuo je i razoriteljsku snagu ~ovjeka, ali i prirode, pri ~emu se

Iz ciklusa "Potonuli gradovi"

Izlo`bu je otvorio ugledni odvjetnik Josip Muselimovi}, podsjetiv{i njezine brojne posjetitelje da dvojicu Josipa ve`e vi{edesetljetno prijateljstvo i zajedni~ka ljubav za Dubrovnik.

Dvojica Josipa

otkriva da [kerlj pomno prou~ava razorene gradove u pijesku ili moru, i preta~e ih u sliku. U samom predgovoru ka`e: "Registriraju}i posljedice nedavnih prirodnih kataklizmi koje su pogodile naseljene ameri~ke (New Orleans) i dalekoisto~ne prostore (Japan, Indonezija) na{eg planeta i izazvali velike urbane {tete i ljudska stradanja, te prisje}aju}i se i pro{losti tijekom koje su brojna veli~anstve-

na zdanja i gradovi bilo ljudskom rukom bilo prirodnim kataklizmama nesmiljeno poru{eni, i u kojoj je, uostalom, i njegov rodni grad - Dubrovnik, vi{e puta bio izlo`en razaranjima koje su izazivali sna`ni potresi, osobito "velika tre{nja" iz 1667. koja je razorila gotovo dvije tre}ine grada i uni{tila veliko materijalno i kulturno blago.

Put u avanturu
Kao i veliki dio gradskog stanovni{tva, Josip [kerlj je gotovo impulzivno odlu~io uroniti u ovu tematiku. Ona mu je omogu}ila o~itovanje autoreferencijalnog odnosa prema zatiranju vrijednih tragova ~ovjekova povijesnog postojanja i analizu op}enitosti teme na globalnoj razini. I svoj slikarski pristup prilagodio je tomu. Na put u avanturu otkrivanja zatrtih svjetova ponio je vrlo malu poputbinu: rije~ je tek o manjem dijelu ranije apsolviranih znakovnih struktura - o razdrtosti povr{ine slike razvidnoj u ranijem ciklusu slika "Valovi" i sna`nim valovitim ili o{tro lomljenim crnim {irim ili tanjim crtama - vrpcama/trakama - koje se prote`u od ruba do ruba povr{ine slike, samo s tom razlikom {to su na aktualnim slikama ove crne trake nagla{enije strukturirane. Dodatno ispunjene kru`i}ima, trokuti}ima te o{tro lomljenim crtama i crticama

Znakovi i simboli urbanih matrica

Razoriteljska snaga ~ovjeka, ali i prirode u [kerljevom djelu

Sa otvorenja likovne izlo`be dubrova~kog umjetnika Josipa [kerlja u [irokom Brijegu

crne, a na mjestima obojene crvenom ili zelenom bojom (ili su pak ostavljene obojene bojom podloge ili preparacije osnove na kojoj se slika), ovdje u ciklusu "Potonuli gradovi", re~ene vrpce su promaknute u znakove i simbole urbanih

matrica, cestovnih pravaca, strukturiranosti gradske izgra|enosti… Sve ostalo je "novo" - obojene plohe tretirane su plo{no i u maniri apstraktnog ekspresionizma, s naglaskom na komplementarnoj su~eljenosti crvene i zelene te naran-

~aste i modre boje, a nije nimalo slu~ajno (zbog psiholo{kih i estetskih razloga) {to je nagla{en njihov suodnos s plohama obojenima `utom i tirkizno plavom bojom. [kerlj zapravo sla`e puzle od straha, barem mi se tako ~ini…

34 Prikaz

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. godine

(Ljubica Ostoji}, “An|eli u snijegu”, Zalihica, Sarajevo, 2012)
Jasmin Agi}

Knjiga nostalgija

S

je}ate li se svog djetinjstva? Svakog detalja vjerovatno ne, ali u trenucima kada `ivot postane skoro pa nepodno{ljiv, svako od nas prisjeti se vremena u kome smo `ivjeli bezbri`no, sretno i opu{teno poku{avaju}i shvatiti {ta djetinje zadovoljstvo ~ini toliko sadr`ajnim da ga se cijeli `ivot sje}amo kao utjelovljenja onog najboljeg {to nam `ivot nudi. Baviti se djetinjstvom nikada nije bio jednostavan knji`evni posao najvi{e zbog toga {to su autori morali voditi ra~una da nikada ne prekora~e tanku granicu koja dijeli knji`evnost o djeci i djetinjstvu od dje~ije knji`evnosti. Oba ova knji`evna roda imaju svoje unutarnje zakonitosti i unikatnu estetiku, ali najvi{e se razlikuju po opredijeljenosti prema razli~itim grupama ~itatelja. Kona~ni adresat dje~ije knji`evnosti su, naravno, djeca dok kraj komunikacijskog lanca u slu~aju kada se knji`evna poruka prenosi medijem knji`evnosti o djeci ipak odrasle i psiho-socijalno formirane osobe. Ono o ~emu autori moraju strogo voditi ra~una jeste da su u oba slu~aja likovi takvih knjiga mahom djeca ili odrasle osobe koje svoje pona{anje u potpunosti prilago|avaju dje~ijoj svijesti.

Ljubica Ostoji}

Promi{ljena proza
“An|eli u snijegu” bosanskohercegova~ke spisateljice Ljubice Ostoji} svakako je knjiga proza u kojoj su djetinjstvo i djetinji svijet predstavljeni na na~in da kod odraslog ~itaoca probudi nostalgi~ne osje}aje prema tom jedinstvenom `ivotnom dobu. Ljubica Ostoji} vje{tinom iskusnog spisatelja balansira na granici izme|u dva roda ne dopu{taju}i materiji niti jednog trenutka da ~itaoca dovede u bilo kakvu nedoumicu - kod nje uvijek je rije~ o promi{ljenoj prozi koja ima cilj da probudi osje}aj simpatije za likove, mjesta i doga|aje s kojima se veoma lako mo`e poistovjetiti. Kada krene u potragu za prizorima iz vlastitog djetinjstva, Ljubica Ostoji} ra~una na ~itao~evu emotivnu stranu i `elju da u pripovijestima drugih ljudi prepoznaju prizore iz vlastitog `ivota. Zato njena proza nosi u sebi tu zagonetnu i enigmati~nu ambivalentnost koja omogu}ava da se pri~e iz knjige u svakom trenutku mogu dvojako interpretirati. Jednom to je pseudoistinita proza koja se `anrom koristi na veoma “lukav” na~in nastoje}i potpuno fiktivnoj gra|i utisnuti pe~at vjerodostojnog i autenti~no autobiografskog poja~avaju}i na taj na~in njenu apelativnu i izra`ajnu snagu. S druge strane, to je podjednako i autobiografska proza realizirana kroz formu kratke pri~e gdje se procesom literatizacije prolaznost i frivolnost ljudskog `ivota pretvaraju u vje~no i neprolazno. Umjetnost se koristi, da pojednostavimo, da bi se trajnim u~inio doga|aj ili gesta koji po prirodi trajnosti nu`no bivaju okon~ani i zaboravljeni. “An|eli u snijegu” knjiga je kratkih proznih zapisa u kojima autorica otkriva jedan davno zaboravljeni i potisnuti svijet djetinj-

ZASEBNI @IVOTI “An|eli u snijegu” knjiga je kratkih proznih zapisa u kojima autorica otkriva jedan davno zaboravljeni i potisnuti svijet djetinjstva ponovo se prisje}aju}i li~nosti iz najbli`eg porodi~nog okru`ja koje su neprimjetno nestale iz vidokruga formiraju}i negdje na periferiji autori~inog interesovanja svoje zasebne `ivote

stva ponovo se prisje}aju}i li~nosti iz najbli`eg porodi~nog okru`ja koje su neprimjetno nestale iz vidokruga formiraju}i negdje na periferiji autori~inog interesovanja svoje zasebne `ivote. A taj intimni porodi~ni krug sada se otkriva kao jedan smislen svijet u kome je `ivot tekao s lako}om

i u kome je svako znao svoje mjesto. Ba{ kao {to je je francuski kriti~ar @an Pule svojevremeno tvrdio da je djetinjstvo najva`niji doga|aj u `ivotu ~ovjeka, tako i Ljubica Ostoji} od godina provedenih u porodi~nom krugu gradi jednu li~nu, ali zato ni{ta manje univerzalnu mitologiju. Centralna li~nost te mitologije, je naravno, ona sama kakvom sebe vidi nakon skoro pa pro`ivljenog `ivota. Va`no mjesto zauzimaju i sve one li~nosti kojih se prisje}a kao neiskvarenih i nekompromitiranih a koje se sada u pri~ama vra}aju upravo onakvi kakvim ih se autorica sje}a. Upravo je ta su{tinska ambivalentnost, koja se uspostavlja na planu realizacije knji`evnog lika, ono {to se mora izdvojiti kao esencijalna vrijednost proze Ljubice Ostoji}. Naime, junaci njenih pri~a posjeduju interpretativnu {irinu koja omogu}ava da iz jedne ~itala~ke optike budu tuma~eni kao djeca - junaci u pripovijesti za djecu, a drugi put kada se ~itala~ka optika promijeni to su djeca - junaci iz perspektive jednog vremenski udaljenijeg sagledavatelja fabularnih zbivanja. U drugom slu~aju, ti likovi nu`no bivaju oblikovani svije{}u zrele osobe i njenim sopstvenim projekcijama na vlastitu pro{lost a zbivanja koja se opisuju u pri~ama dobivaju dodatnu hermeneuti~ku vrijednost jer se dijapazon zna~enja umnogome pro{irio i uslo`io. Odluka knji`evnice da, ogoljene, objelodani najdragocjenije trenutke privatne povijesti nije ni~im isprovocirana i u krajnjoj liniji interpretacije ta odluka nema namjeru da u odnos usporedbe stavlja svijet koji je do otkrivanja bio dio najintimnije povijesti i svijet i vrijeme u kojem se pri~e iz davne pro{losti zapisuju. Svijet djetinjstva, u jednoj veoma {irokoj interpretacijskoj ravni, kod Ljubice Ostoji} arhetipsko je podneblje gdje se svaki zapamtiv detalj podi`e na vri-

jednosti pijedestal, jer kako se iz pripovjedaka jasno vidi, autorica dr`i da je djetinjstvo u rusoovskom smislu doba nevinosti i infantilnosti i da kao takvo predstavlja svjetionik koji cijeli `ivot obasjava ~ovjekovo kretanje kroz li~no i povijesno vrijeme. Upravo zato nu`na je mitologizacija vlastitog sje}anja, jer se samo tim procesom preobrazbe zna~enja mogu li~na historija i vlastito pam}enje ustrojiti u sistem koji }e imati jednu {iru i sveobuhvatniju semanti~ku snagu utjecaja na okolinu bez straha da se postupak ne proskribira kao narcisoidno samoisticanje. Pisanjem literature o sopstvenom djetinjstvu Ljubica Ostoji} nastoji, zapravo, u vremenu dru{tvene krize definisati stanovit moralni kompas koji }e mo}i koristiti svaki ~italac njene knjige. Jer, njeno podtekstualno implicira da je svaki potencijalni ~italac imao djetinjstvo i da ga se sje}a sa sjetom, {to je, da budemo iskreni, hrabra, smjela, ali mo`da i pogre{na pretpostavka.

Jedan pogled
Ljubica Ostoji} knji`evnica je sa dugim sta`om na bosanskohercegova~koj knji`evnoj sceni poznata najvi{e po svojim knjigama poezije i svom radu u teatru. Iako je i ranije pisala prozu, doima se da je tek knjigom “An|eli u snijegu” prona{la svoju temu i svoju proznu formu. Poetika sje}anja ne{to je {to karakteri{e poslijeratnu bosanskohercegova~ku knji`evnost svih knji`evnih rodova, kako je primi je tio te ore ti ~ar knji `e vnos ti Ni had Agi}, ali ono {to je specifi~no za Ljubicu Ostoji} jeste da je njen retrospektivni pogled u vlastitu pro{lost ne{to dublji i sentimentalniji. Ljubica Ostoji} potragu za vlastitim identitetom ne po~inje tra`iti u velikom povijesnom lomu koje je na{e dru{tvo pre`ivjelo devedesetih godina ve} u doba kada se li~nost tek formira i kada je jedan opa`aj, jedan pogled i jedna gesta dovoljna da vas obilje`i za cijeli `ivot.

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. godine

35

Istra`ivanja i osporavanja

Gurden iz ruku {vedskog monarha primio najzna~ajnije svjetsko priznanje

POKORAVANJE GENA
Nobelova nagrada za medicinu 2012. ponovo je pripala istra`iva~ima iz oblasti genetike nauke o zakonima i mehanizmima organskog naslje|ivanja
Akademik Ljubomir Berberovi}

O

vogodi{nju Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju podijelili su Britanac John B. Gurdon i Japanac Shinya Namanaka “za otkri}e (kako stoji u odluci o dodjeli nagrade) da zrele }elije/stanice mogu biti reprogramirane da postanu pluripotentne” . Iako dijele istu nagradu, Gurdon i Namanaka osim zajedni~kog istra`iva~kog interesovanja, nemaju mnogo drugih dodirnih ta~aka. Namanaka je ro|en u godini kada je tridesetogodi{nji Gurdon objavio najva`niji rezultat svojih pokusa - teorijski zaklju~ak o geneti~koj omnipotentnosti svih }elija jednog organizma. Dok se Gurdonov nalaz jednoglasno ocjenjuje kao epohalan i fundamentalan, Namanakin doprinos se ti~e podataka o na~inima kontrole rada gena u “zrelim” }elijama i nekako je stavljen u pitanje odmah poslije objave da mu je dodijeljena nagrada. Naime, nevelik, ali kompetentan dio nau~ne javnosti, upozorava da jedan njegov poznat i ugledan kolega javno ukazuje na metodolo{ke slabosti koje dobrim dijelom obezvre|uju rad na osnovu kojeg je Namanaka nagra|en. Me|utim, Nobelov komitet iz Karolinske bolnice je zavr{io posao, pa su Gurden i Namanaka 10. decembra iz ruku {vedskog monarha primili najzna~ajnije svjetsko priznanje za pojedina~na dostignu}a u nau~nom radu. Sir John Gurden, aktuelni nobelovac izvan svakog spora, ve} prije vi{e od pola vijeka je pokazao da sve }elije odraslog organizma zadr`avaju svoju omnipotentnost, kapacitet karakteristi~an za embrionalne }elije, tj. mogu postati funkcionalne }elije bilo kog tkiva ili organa. Iz jednostavnih, ali lo-

gi~no postavljenih i precizno izvedenih pokusa sa `abom Xenopus leavis, ju`noameri~kom vodenom krasta~om, koja sada slu`i kao modelni sistem za prou~avanje raznih segmenata razvojne biologije, Gurdon je izvukao kapitalni teorijski zaklju~ak da svaka }elija fizi~ki konstantno sadr`i sve radno sposobne gene. Geni su pod programski utvr|enom kontrolom aktivni ili nekativni, zavisno od njihovog mjesta i uloge }elija u kojima se nalaze.

Svemogu}e }elije
Kao {to je i ina~e ~est slu~aj u istoriji nau~nih otkri}a, Gurdonovo otkri}e iz ranih {ezdesetih godina pro{log vijeka bilo je do~ekano s mnogo skepticizma, jer je proturje~ilo dogmi da }elije odraslog organizma nepovratno gube svoju nekada{nju “sveop{tu” sposobnost. Me|utim, svi potencijali definitivnih, zrelih }elija mogu se adekvatnim metodama aktivirati, onako kako se to de{ava u tokovima razvi}a, {to je, izgleda, makar dijelom dokazao Namanaka. Tokom razvi}a me|usobno jednakih embrionalnih }elija nastaju razli~ito specijalizirane zrele }elije odraslog organizma. Rast i razvoj novog organizma po~inje od jedne jedine }elije - zigota i na ranim stupnjevima ga ~ine nediferencirane }elije. Za njih se ka`e da su omnipotentne (svemogu}e), u tom smislu {to svaka mo`e uzeti bilo koji pravac specijalizacije. Dovr{en organizam ~ine }elije istog porijekla, ali razli~ite po svojim aktivnostima. Na kraju razvojnog puta }elije su sposobne samo za odre|en, strogo ograni~en izbor funkcija, u odre|enom tkivu, u odre|enom organu. Diferencijacija }elija u toku razvi}a odvija se prema programiranom sistemu “uklju~ivanja” i “isklju~ivanja” djelatnosti pojediJohn B. Gurdon i Shinya Namanaka

EPOHALNO I SUMNJIVO Dok se Gurdonov nalaz jednoglasno ocjenjuje kao epohalan i fundamentalan, Namanakin doprinos ti~e se detaljnih podataka o na~inima kontrole rada gena u “zrelim” }elijama i nekako je stavljen u pitanje odmah poslije objave da mu je dodijeljena nagrada

nih gena. Svaka }elija sadr`i potpunu garnituru gena kao i svaka druga, ali neki od njenih gena djeluju, a neki {ute. Diferenciranje gena po djelovanju je osnova funkcionalne diferencijacije }elija. Samo uklju~ivanje i isklju~ivanje gena proizilazi iz vrlo slo`ene interakcije mnogih faktora. Me|u velike teme savremene medicine svakako spada i pitanje zamjene istro{enih tkiva, odnosno organa. Transplantacija je prvi odgovor na pitanje, odgovor koji otvara nove izglede na znatno i kvalitetno produ`enje individualnog `ivota. Iz spoznaje o na~inu rada gena za vrijeme razvi}a ponikla je nova grana medicine regenerativna medicina.

Otac kloniranja
Odgovaraju}im geneti~ko-in`enjerskim manipulacijama mogu}e je uputiti }elije na odabrane posebne pravce razvoja koji oblikuju razvoj organizma. Radom gena je u eksperimentalnim uslovima mogu}e upravljati, pojedine gene mogu}e je “probuditi” ili “uspavati” , onako kako se to doga|a na putevima razvoja orga-

nizma. Bitno su pobolj{ane perspektive ciljane proizvodnje odabranih tkiva i organa, koji su geneti~ki potpuno identi~ni sa }elijama organizma - recipijenta, koji }e ih primiti u svoj sastav. Na taj na~in se u transplantacijskim operacijama zaobilazi klju~ni biolo{ki problem - problem odbacivanja stranog transplantata uslijed imunolo{kog odgovora organizma-recipijenta (primaoca). Drugim rije~ima, mo`e se ostvariti zamjena istro{enih ili bolesnih dijelova organizma bez te{ko}a izazvanih imunobiolo{kim reakcijama. Tako se zaobilaze svi problemi uslijed imunih reakcija na transplantante. Zahvaljuju}i mogu}nosti da se neograni~eno umno`avaju me|usobno jednake zrele }elije odre|enog tkiva ili organa, transplantat mo`e biti napravljen u kulturi }elija tog istog or ga ni zma ko jem je na mi je njen. Navr{ilo se pedeset godina otkad je John Gurdon sa kolegama iz Oxforda i sa drugih univerziteta objavio fundamentalno otkri}e geneti~ke omnipotentnosti }elija. Njegovi istra`iva~ki rezultati u nau~ne temelje tehnologije kloniranja, va`ne grane geneti~kog (genetskog) in`enjerstva, iz koje poti~u krupna dostignu}a u istra`iva~kom radu i ujedno kre}u (pored ostalog i) novi kapaciteti prakti~ne regenerativne medicine - lije~enje putem zamjenjivanja organa. Gurdena ne nazivaju uzalud kumom, ili ~ak ocem kloniranja, dragocjene tehnike za manipulisanje gena, }elija i organizama u smislu njihovog identi~nog umno`avanja. ^injenica je da su njegova otkri}a otvorila bogat spektar novih perspektiva mnogim pravcima medicinskih i biolo{kih istra`ivanja.

36
PJESMA POBJEDNICA NATJE^AJA

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. godine

Franci Novak

GRAH ZA ILIJU LADINA 2011.
Ferida Durakovi}

LJUDI KAO BILJKE
^udo kako drhtimo i treperimo na visinskom vjetru na vrhu neke planine, na stijeni nad provalijom dr`e}i se za ruke da ne padnemo. Mi - `ena, mu{karac i dijete - gledamo dolje u obilje zraka {to se di`e sve do hrasta, koji prikriven raste uz sam rub stijena. - Pogledaj dolje, kako je duboko, ka`e `ena djetetu i njegov je pogled neko vrijeme u njenom pogledu poput sjemena u ljusci, u `iru, dok, dijete bez straha, samo za~u|eno gleda u malene kro{nje i kamene stupove koji se di`u duboko dolje u kotlini. Dr`imo se za ruke poput nepomi~nih plesa~a. Tako se vodimo s dlanom u dlanu - na{e }e se ruke sje}ati drugih ruku, njihovih oblika, njihovog drhtanja, njihove vla`nosti i topline,

NEMOJ JESTI SAM
Iliji Ladinu
Nemoj jesti sam. Ali ni u dru{tvu! Najbolje u prirodi S prijateljima Kraj izvora `ive vode Gdje ne}e{ piti sam Ali ni u dru{tvu Nabolje u prirodi S prijateljima Jo{ ako ne puca top! Nemoj jesti sam. Ali ni u dru{tvu! Najbolje u sebi Kad ve} nema{ dom S prijateljima Kraj izvora `ive vode Gdje puca pogled Gdje ne puca top! Nemoj piti sam Ali ni u dru{tvu Najbolje u prirodi S prijateljima Kraj izvora `ive vode Gdje ne}e{ jesti sam Ali ni u dru{tvu Najbolje u sebi Kad ve} nema{ dom S prijateljima Najbolje Kad Ve} Nema{ Dom Dom svoj Dom svoj an|ele Jesti Piti U sebi Da Ne ^uje Top

@IVI
Ivan Lovrenovi}

ILIJA
@

LADIN
ivi Ilija Ladin! - pro~itaj ovo na svatri na~ina, sa svatri naglaska {to ih, blago nama, nudi akcenatski sustav {tokavski: @ívī Ilija Ladin (uzlazno, kratko, s du`inom na zadnjem vokalu), kao kad se pita: {to radi Ilija Ladin, a odgovara: `ívī. Pa, i `ivi! Jer, iako je umro, nije umro Ilija Ladin, trajno je `iv. Kako? Evo kako: kao mogu}nost da bude tako `ivo reinkarniran u pjesmi drugoga - recimo, ove pjesnikinje koja ga se sje}a njegovim a opet svojim jezikom, slikama, ritmom, tonom. @îvi Ilija Ladin (silazno, dugo), kao kad se pita: koji Ilija Ladin, a odgovara: ne mrtvi, nego `îvi Ilija Ladin, onaj kojemu i nije su|eno da mo`e umrijeti, kad je mogu}e da ga pjesma, tu|a, na ovakav na~in sklanja od smrti. @ívi, Ilija Ladin! (uzlazno, dugo), kao zapovjedni na~in. Taj imperativ pjesnikinjina pjesma, sva, saop}ava iznutra, neizravno; ne grubo kao zapovijed, nego nje`no i obuhvatno kao ljubav: `ívi, Ilija Ladin, ne {ali se!, jer ima nas kojima si potreban `iv i rje~it; rje~it svojim zaumnim, magijskim jezikom, kojim te, evo, dozivamo! njihovih stisaka, njihove glatko}e i hrapavosti, pohranjivat }emo oblike drugih tijela kao nevidljive zapise u korice, u listove, u `ile. Sje}anje na njih sada isti~e iz nas poput vijugave sjene kro{nje ispod na{ih nogu, i kada opet isprepletemo svoje prste, njima oblikujemo prazne prostore kao prostore izme|u grana. Na{e ko`e miri{u na prah bilja i eteri~na ulja, pri~amo s kamenjem prekrivenim li{ajem kao da je na{ govor bijela mekana eksplozija na tvrdom stijenjaku. Gledamo druge kako dolaze vidimo talasanje bezbrojnih crnih stabala po obroncima s bezbrojnim granama i gran~icama, s viticama i li{}em, s pogledima u pogledima, sa sjemenjem u ljuskama, s hrastovim i bukovim `irom i kako onda odlaze na druge, suncem opaljene vrhove. Sitan crni trag zemlje, koji te~e me|u stijenama blizu nas, poput neizre~ene je re~enice, poput zabilje{ke u prostoru onoga {to smo, mu{karac i `ena, htjeli re}i djetetu, a {to dijete mo`da ve} i zna; morat }emo kao ljudi poput bilja preuzeti odgovornost da od raspadnutog kamenja nastane nova zemlja, ostaviti prostor za sadnju, za ki{u, za raspuknute ljuske plodova, ostaviti prostor za one koji dolaze. Preveo sa slovena~kog Juraj Martinovi}

U sarajevskoj Skenderiji, u prostoru Charlame, u subotu, 22. decembra, odr`at }e se umjetni~ki performans pod nazivom “Grah za Iliju Ladina” . Po~etak je zakazan za 12 sati, kada }e sudionici, nakon sve~anog otvaranja, obi}i aktualni Zimski salon knjige. Program se nastavlja u 13 sati dodjelom nagrade “Grah za Iliju Ladina 2011” , koju je dobila pjesnikinja Ferida Durakovi}, te prikazivanjem snimka s jedne davne knji`evne ve~eri Ilije Ladina u kultnom Zvonu. Potom, pjesnici ~itaju svoje radove. Performans zavr{ava u 16 sati. Na skup se dolazi bez posebnog osobnog pozivanja. Svi umjetnici koji do|u u Charlamu i koji napi{u pjesmu na okvirnu temu jednog Ilijinog stiha “Pi{e{ li?” sudjeluju u natjecanju za nagradu “Grah za Iliju Ladina” .

Umjetni~ki performans

Pobjednik ovogodi{njeg Evropskog pjesni~kog turnira, koji je pokrenula Zalo`ba Pivec iz Maribora, u partnerskom odnosu sa knji`evnim udrugama iz Italije, Austrije, Ma|arske, Slova~ke i BiH (PEN Centar u BiH), u okviru evropskog programa Kultura 2007-2013, slovena~ki je pjesnik Franci Novak.

Evropski pjesni~ki turnir u Mariboru

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OGLASI

37

38

SCENA

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

PRVO MJESTO NA TAKMI^ENJU U TOKIJU

Muzi~ki zemljotres

Sanela Red`i}a
Gitaristi stigle brojne ponude za koncerte u Evropi i za veliku turneju u Americi Potpisao ugovor za 12 koncerata {irom Japana
Tuzlanski virtuoz na gitari Sanel Red`i} osvojio je prvo mjesto na 55. internacionalnom takmi~enju gitare u Tokiju. Red`i} je progla{en najboljim nakon troetapnog takmi~enja u ~ijem finalu je u~estvovalo {est gitarista. Jo{ ne mo`e da vjeruje da je on jedini Bosanac kojem je po{lo za rukom da osvoji prvu nagradu na ovom takmi~enju koje spada me|u tri najve}a takmi~enja za klasi~nu gitaru u svijetu. - Jo{ nisam ni svjestan {ta mi se desilo jer sam oti{ao potpuno opu{teno u Tokio sa namjerom da sviram najbolje {to mogu, bez ikakvog optere}enja {ta }e se desiti na kraju. Takmi~enje se odvija od 1949. i za sada sam jedini Bosanac kojem je po{lo za rukom da ga osvoji, ka`e Red`i}, koji se vratio u Njema~ku, gdje studira.

Red`i} se `eli posvetiti koncertima

Tuzla - Antwerpen
Red`i} iz Njema~ke uskoro putuje u rodni grad, Tuzlu, gdje }e narednih dana odr`ati radionicu sa u~enicima Srednje muzi~ke {kole. - Imat }u i nekoliko snimanja, a onda slijede pripreme pred sljede}i koncert u Belgiji koji }e se odr`ati 1. februara 2013. Pored toga }u, tako|er, odr`ati master-~asove te biti ~lan `irija u okviru festivala u Antwerpenu, rekao je Red`i}.
Progla{enje najboljih

Otvorena vrata
Kako ka`e za Oslobo|enje, ovo takmi~enje mu je ve} otvorilo mnoga vrata u muzi~kom svijetu. - Ovih dana dobivam mnogo-

brojne ponude za koncerte u Evropi i stigla mi je ponuda za jednu veliku turneju u Americi. Pored toga, ve} je potpisan ugovor za 12 koncerata {irom Japana, od sjevera do juga, koji }e se desiti u 15 dana krajem novembra i po~etkom decembra 2013, {to me jako raduje. Pored toga, postoje i

drugi pozivi iz Azije: Kina, Tajland, Dubai..., nagla{ava Red`i}. Na na{e pitanje da li je u Tokiju osjetio zemljotres koji ve} izvjesno vrijeme potresa ovu oto~nu zemlju, Red`i} se malo na{alio.

Pregovori u toku
- Zemljotresa nije bilo, osim na

sceni dok sam svirao, na{alio se on. Ovaj mladi muzi~ar ozbiljno razmi{lja da prekine s takmi~enjima, nije ni ~udo jer je do sada osvojio nagrade da im ni sam broj ne zna i `eli da se posveti samo koncertima i snimanjima CD-ova. - U februaru imam snimanje novog CD-a u Njema~koj za je-

dnu veliku izdava~ku ku}u koja se bavi samo CD-ovima klasi~ne gitare KSG ExAudio. Imam i jako va`ne kontakte i pregovore sa jednom od najve}ih izdava~kih ku }a na svi je tu - De ut sche Grammophonom, istakao je SaD`. BUSNOV nel Red`i}.

SARAJEVO HOLIDAY MARKET

NASTUPAJU BLAVORSI
Snijeg koji je pao po~etkom sedmice nije omeo aktivnosti na Sarajevo Holiday Marketu. Dje~ija igraonica Argeta Junior Play House je i prethodnih dana bila puna sarajevskih mali{ana koji su se zabavljali raznim aktivnostima. I danas }e igraonica za njih biti otvorena od od 10 do 22 sata, uz sve planirane zabavne aktivnosti. Na Happy: ))) Stageu je u utorak nastupio tinejd`erski rock trio Mak, koji je prisutne odu{evio obradama najboljih stranih rock’n’roll hitova, dok su zvijezde ove pozornice ju~er bili ~lanovi [kole gitare Pink Panter, koju vodi poznati gitarista Almir Hukeli} Aka. U Sarajevsko pivo Holiday Pubu u utorak je u okviru Bruno Banani ve~eri nastupio poznati klupski sastav Lana Hamza & Band, koji se energi~nim repertoarom muzike u house i disco pop-ritmovima pobrinuo za odli~an provod svih prisutnih. Sino} je Dobru zabavu u utorak osigurali Lana Hamza & Band sjajnu zabavu osigurao Selam Tufek~i} Trio, koji je publiku zabavio repertoarom najboljih pop i rock hitova. Ve~eras je u Sarajevsko pivo Holiday Pubu odli~an provod osiguran uz nastup rok-benda Blavors. N. S.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OGLASI

39

Na osnovu ~lana 207. Pravila JU Prva bo{nja~ka gimnazija u Sarajevu, Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo broj: 11-38-22633-7-2/12 i odluke [kolskog odbora, Prva bo{nja~ka gimnazija u Sarajevu raspisuje

Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o radu, ~lana 5. Uputstva o postupku zasnivanja radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH Telecom Sarajevo i Odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa koju je donijela Uprava Dioni~kog dru{tva, raspisuje se

JAVNI KONKURS
za prijem zaposlenika na upra`njene poslove 1. Nastavnik matematike 12 ~asova sedmi~no i informatike 7 ~asova sedmi~no, jedan izvr{ilac, na odre|eno vrijeme, do 15.8.2013. godine Uslovi: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove za obavljanje poslova nastavnika predvi|ene Zakonom o srednjem obrazovanju i Nastavnim planom i programom za gimnazije u Kantonu Sarajevo: zavr{en odgovaraju}i fakultet ili zavr{en najmanje drugi ciklus bolonjskog studija odgovaraju}eg smjera i zvanja. Kandidati treba da imaju aktivno znanje engleskog jezika sa vokabularom koji obezbje|uje kvalitetnu realizaciju nastave u me|unarodnom programu IGCSE i AS/A Level Mathematics. Radi utvr|ivanja posjedovanja tra`enih uslova sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa }e se obaviti intervju i testiranje. Javni konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave se podnose li~no u sekretarijatu ili na adresu gimnazije, Sarajevo, ul. Petrakijina 22. Uz prijavu i kra}u biografiju (CV), kandidat treba da prilo`i: Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, diplomu o zavr{enom fakultetu i druge dokaze o ispunjavanju uslova konkursa (original ili ovjerene kopije). Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Izabrani kandidati }e stupiti na posao po pravosna`nosti odluke o izboru, nakon ~ega su du`ni dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju i uvjerenje o neka`njavanju i nevo|enju krivi~nog postupka. Sve informacije se mogu dobiti u sekretarijatu Gimnazije ili na tel. broj: 033 227 096.

za prijem zaposlenika na radno mjesto operator za fakturisanje i naplatu u Direkciji Tuzla U Direkciji Tuzla u Odjeljenju za kontrolu prihoda BH Mobile, Sektoru za ekonomsko finansijske poslove, zasnovat }e se radni odnos na radno mjesto operator za fakturisanje i naplatu sa jednim zaposlenikom na odre|eno vrijeme, u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci, uz probni rad u trajanju od 3 mjeseca. Operator za fakturisanje i naplatu }e obavljati slijede}e poslove: - Prijem i knji`enje svih vrsta uplata, - Priprema dokumentacije po reklamacijama - Unos prenaplata, stalnih i jednokratnih zadu`enja, - Obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca, a u okviru stru~ne spreme POSEBNI USLOVI: - Zavr{ena srednja {kola IV stepena (ekonomska {kola, srednja PTT {kola, gimnazija, druga {kola dru{tvenog ili informati~kog smjera) - Najmanje 6 mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme - Poznavanje rada na ra~unaru (Word-Excel) Pored posebnih uslova, kandidat treba da ispunjava i op}e uslove i to: 1. Da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine 2. Da je stariji od 18 godina Uz prijavu na oglas kandidati moraju dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerena fotokopija) - Kra}a biografija, adresa i kontakt-telefon - Uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 6 mjeseci - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih ne stariji od 6 mjeseci - Svjedo~anstvo o zavr{enom IV razredu srednje {kole - Diplomu o zavr{enoj srednjoj {koli - Dokaz o radnom iskustvu (radno iskustvo se dokazuje potvrdom o radnom iskustvu u kojoj su navedeni poslovi koje je obavljao) - Dokaz o poznavanju rada na ra~unaru Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova javnog oglasa mogu se dostaviti neposredno na protokol Direkcije Tuzla ili preporu~eno putem po{te na adresu: Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo Direkcija Tuzla Aleja Alije Izetbegovi}a 29 75000 TUZLA Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. O rezultatima oglasa kandidati }e biti pisano obavije{teni, a prilo`ena dokumentacija }e se vratiti. DIREKTOR DIREKCIJE TUZLA Miralem Jahi}, dipl. ecc.

J AV N I O G L A S

Povodom Skup{tine dioni~ara Rudnik mrkog uglja "Kamengrad" d.d. Sanski Most koja je sazvana za 27. 12. 2012. godine u sjedi{tu dru{tva u Sanskom Mostu, Gornji Kamengrad bb, sa po~etkom u 11 sati, ta~ke 7. Dono{enje odluke o imenovanju ~lana Nadzornog odbora i ta~ke 9. Dono{enje odluke o imenovanju Odbora za reviziju, Nadzorni odbor Rudnika mrkog uglja "Kamengrad" d.d. Sanski Most objavljuje

o prijedlozima kandidata za ~lana Nadzornog odbora i ~lanove Odbora za reviziju Rudnika mrkog uglja "Kamengrad" d.d. Sanski Most Obavje{tavaju se dioni~ari dru{tva Rudnik mrkog uglja "Kamengrad" d.d. Sanski Most da su u skladu sa ~lanom 261. Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH, broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08 i 7/09) dostavljeni prijedlozi dioni~ara od ovla{tenih dioni~ara, u zakonom predvi|enom roku, za ~lana Nadzornog odbora i ~lanove Odbora za reviziju i to: Za ~lana Nadzornog odbora: 1. Leonard Kova~ Za ~lanove Odbora za reviziju: 1. Refika Duri} 2. Maida Bi{~evi} 3. Mersija Osmi} Predsjednik Nadzornog odbora Sadik DURI], s.r.

O B AV J E [ T E N J E

Na osnovu Odluke broj 06-03-1048-08/56/12 donesene na XXII redovnoj sjednici odr`anoj u Mostaru 18.12.2012. godine, Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

Dobro jutro uz na va{em ekranu! PO[TOVANI ^ITAOCI!
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{i se preko Raiffeisen e-pay usluge, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije.

OBAVJE[TAVA JAVNOST O OP[TOJ RASPRAVI
FERK je 25.9.2012. godine primio od PMWELT-SOLAR d.o.o. Posu{je zahtjev za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "SE-01 PMWELT-SOLAR", op{tina Posu{je, instalisane snage 961,855 kWp DC (947,5 kW AC) i predvi|ene godi{nje proizvodnje 1.244,457 MWh pod brojem 06-03-1048/56/12, o ~emu je javnost bila obavije{tena 30.11.2012. godine u "Oslobo|enju" i "Ve~ernjem listu", kao i web stranice FERK-a. FERK je pripremio nacrt prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "SE-01 PMWELT-SOLAR" za PMWELT-SOLAR d.o.o. Posu{je, te se pozivaju sva zainteresovana lica da prisustvuju i daju usmene komentare na op{toj raspravi o nacrtu ove dozvole, koja }e se odr`ati u Op{tinskoj vije}nici u Posu{ju, 9.1.2013. godine u 10 sati. Zainteresovana lica imaju mogu}nost dostaviti svoje i pisane komentare FERK-u od dana objave ovog obavje{tenja do 10.1.2013. godine do 10 sati, po{tom na adresu Blajbur{kih `rtava br. 33, Mostar, kao i na elektronsku adresu kontakt@ferk.ba. Pisani komentari moraju biti potpisani. Pisani i usmeni komentari }e se analizirati i bit }e pa`ljivo razmotreni. Tekst nacrta prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "SE-01 PMWELT-SOLAR" mo`ete dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedi{tu FERK-a, na protokolu, Blajbur{kih `rtava br. 33 u Mostaru ili na web stranici FERK-a, www.ferk.ba.

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE

6 MJESECI 12 MJESECI
UPLATE U INOSTRANSTVU:

30 KM 60 KM

15 EUR 30 EUR

U skladu sa ~lanom 11. Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/05), Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

OBAVJE[TAVA JAVNOST
da je 3.12.2012. godine primila od "TOTAL CONCEPT" d.o.o. Sarajevo zahtjev za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "TOTAL CONCEPT MOSTAR", Grad Mostar, instalisane snage 93,5 kWp DC (85 kW AC) i predvi|ene godi{nje proizvodnje 123,19 MWh pod brojem 06-03-1270/72/12, uz koji je podnosilac zahtjeva prilo`io potrebne dokumente, u skladu sa ~lanom 10. stav (2), odnosno ~lanom 36. Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci. Postupaju}i po ~lanu 10. Pravilnika za izdavanje dozvola - licenci, FERK je pregledao zahtjev i utvrdio da je potpun. Vi{e informacija o podnesenom zahtjevu zainteresovana lica mogu dobiti u prostorijama FERK-a, u Ul. blajbur{kih `rtava br. 33, Mostar. Pozivaju se sva zainteresovana lica da daju pisane komentare na podneseni zahtjev. Pisani komentari moraju biti potpisani. Lica koja imaju direktan interes u~estvovati u postupku izdavanja dozvole pod uslovom da im je interes razli~it od op{teg javnog interesa, mogu podnijeti zahtjev za sticanje statusa umje{a~a, o ~emu odlu~uje FERK u svakom pojedina~nom slu~aju. Ukoliko FERK odobri status umje{a~a, odr`ava se formalna rasprava na kojoj mogu u~estvovati zaposlenici FERK-a, podnosilac zahtjeva i umje{a~i, a prisustvo javnosti je dobrodo{lo. Pisani komentari i zahtjevi za sticanje statusa umje{a~a podnose se do 3.1.2013. godine do 12 sati, na adresu FERK-a, a pisani komentari mogu se dostaviti i faksom na brojeve: 036/333-507 i 036/333-508, odnosno na elektronsku adresu kontakt@ferk.ba. FERK }e obavje{tavati javnost o daljem toku postupka izdavanja dozvole.

- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE

UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI: UNICREDIT BANK KM
DD MOSTAR

3383202250044019 1602000000317116

Broj ra~una Broj ra~una

VAKUFSKA BANKA
DD SARAJEVO

KM

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu online@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail online@oslobodjenje.ba

40

OGLASI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKOPODRINJSKI KANTON JP "BOSANSKO-PODRINJSKE [UME" d.o.o. GORA@DE BROJ: 924/2012. DATUM, 18.12.2012. godine

O B AV J E [ T E N J E
Na osnovu Odluke Nadzornog odbora broj 97/2012. od 29.12.2012. godine i Odluke broj 127/2011. od 2.12.2011. godine, za prodaju putem licitacije motornih vozila vlasni{tvo JP "Bosansko-podrinjske {ume" d.o.o. Gora`de, objavljuje se

JAVNI OGLAS - LICITACIJA
za prodaju motornih vozila putem prikupljanja pisanih ponuda Predmet oglasa: prodaja motornih vozila vlasni{tvo JP "Bosansko-podrinjske {ume" d.o.o. Gora`de putem prikupljanja pisanih ponuda - licitacije i to R/b Vrsta vozila 1. 2. Teretno motorno vozilo Teretno motorno vozilo Marka Scania 15 MERCEDES BENZ Godina Po~etna Kaucija Stanje proizvodnje cijena (KM) 1993 10.000,00 10% Ispravno 1980 9.314,96 10% Ispravno

Rok za podno{enje ponuda: Ponude slati u zatvorenoj koverti najkasnije do 25.12.2012. godine do 14 sati putem po{te ili na protokol JP "Bosansko-podrinjske {ume" d.o.o. Gora`de, sa naznakom "Ponuda za javni oglas - licitaciju za prodaju motornih vozila - __________". Prijave slati na adresu JP "Bosansko-podrinjske {ume" d.o.o. Gora`de, Ibrahima Popovi}a broj 17. Otvaranje ponuda: Javno otvaranje ponuda }e se obaviti 25.12.2012. godine u 14.30 sati u prostorijama JP "Bosansko-podrinjske {ume" d.o.o. Gora`de. Tekst ove licitacije mo`ete pogledati na web stranici JP "Bosansko-podrinjske {ume" d.o.o. Gora`de: www.sumebpk.com Za informacije obratite se na broj: 038/ 221-040, kontakt-osoba Nud`eim D`ihani}. DIREKTOR mr. Kenan Kanli}

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

O B AV J E [ T E N J E
EMIR BE^I], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"PROJEKTIRANJE VI[ESLOJNOG DISTRIBUIRANOG SISTEMA INDUSTRIJSKE AUTOMATIZACIJE"
24. januara 2013. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 11 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE[TENJE
EDIN D@EMID@I], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

"KRITERIJI ZA IZBOR ELEKTROMOTORNOG POGONA NAPOJNE PUMPE GENERATORA PARE NADKRITI^NIH PARAMETARA"
23. januara 2013. godine (srijeda) sa po~etkom u 11 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 - prizemlje Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

POMO] U KU]I

41

Da li je novac najbolji poklon?

NOVOSTI I PREPORUKE

Za vjen~anja veoma prakti~an
Neki smatraju da je najbolji mogu}i poklon - novac. Onda ta osoba sama bira {ta }e da kupi, a ne da vi naga|ate i rizikujete da kupite pogre{no. U nekim prilikama novac jeste zgodan kao poklon, ali ima kada je jednostavno neprikladan. Kada vam roditelji umjesto poklona daju novac, to mo`e da bude sasvim uredu, naro~ito ako imaju obi~aj da vam daju

U nekim prilikama novac jeste zgodan kao poklon, ali nekad je jednostavno neprikladan
klon kakav niko od vas pojedina~no ne bi mogao da priu{ti da kupi. To je ne{to drugo, jer to i dalje uklju~uje biranje poklona i trud da se prona|e ne{to {to bi se toj osobi dopalo. Ukratko: novac mo`e da poslu`i umjesto poklona i u nekim prilikama je veoma prakti~an (posebno na vjen~anju, bolje je dati novac nego da novope~eni mladenci dobiju osam servisa za ru~avanje, sedam pegli i tri kompleta vinskih ~a{a), ali ako se radi o bliskim odnosima, kao {to je darivanje voljene osobe, ipak bi se trebalo potruditi i odabrati poklon. Napravite listu svojih prioriteta, nemojte kupovati ono {to vam nije neophodno, podmirite goru}e potrebe, a tek onda one luksuzne, nemojte kupovati u jeku sezone ako ve} znate da postoje sni`enja, odredite svoje realne potrebe.

Oprezno sa teflon tavom
U ve}ini doma}instava obroci se spremaju u teflonskim tavama koje su lak{e za odr`avanje i prakti~nije za kori{tenje, prije svega, zbog manje potrebe za kori{tenje ulja pri kuhanju u njima. Perfluorkarbon (PFC) podloga na ovom posu|u se povezuje sa o{te}enjem jetre i pojavom drugim zdravstvenih problema. Zbog toga, evo nekoliko stvari koje treba da znate o teflonskom posu|u. PFC osloba|a u vazduh otrovni gas kada se previ{e zagrije. Zato, izbjegavajte upotrebu teflonskih tava na visokim temperaturama i nikada je ne zagrijavajte kada je prazna. PFC lako mo`e da se oslobodi ukoliko se povr{ina tave izgrebe. Iz tog razloga, prilikom kuhanja koristite isklju~ivo drveni ili silikonski pribor za mije{anje i va|enje hrane. Ma{ine za pranje posu|a su pre`estoke za teflon. Tokom pranja u ma{ini za su|a, osloba|a se vi{e PFC-a nego kada se pere na ruke (s tim da pazite da ga ne izgrebete grubom stranom spu`vom ili `icom).

stvari koje uop{te ne `elite niti vam se svi|aju. Novac mo`e da bude upotrebljiv kao poklon i u nekim prijateljstvima ili, naprimjer, za vjen~anje. Ali, kada se radi o ne~emu intimnijem, lo{a je ideja dati novac umjesto poklona. Razumije se, ovdje ne govorimo o situacijama kada se vas nekoliko skupi, svako da ne{to novca, i od tog novca kupite zajedni~ki poklon nekom za ro|endan, po-

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Prakti~ne i neodoljive
Svi oni koji su imali otpor prema gumenim ~izmama koje posljednjih godina postaju jedan od klju~nih komada svakodnevnog looka, nesumnjivo }e pokleknuti pred najnovijim elegantnim modelima na visoku petu. Gotovo da nema modne ku}e koja ih nije uvrstila u svoju ponudu, a zahvaljuju}i renomiranim dizajnerskim imenima, oslikane su stotinama razli~itih boja i uzoraka, ali jedino {to su zadr`ale kroz godine postojanja je ravna potplata. Bilo je stoga samo pitanje vremena kada }e ova obu}a osvanuti s poja~anjem u obliku visoke pete, ~ime je njihova pri~a dobila sasvim novi smisao. Kultna britanska marka Hunter me|u prvima je po kre nu la novi trend, pa su njihovi prepoznatljivi modeli dobili punu petu, dok ih je Givenchy u potpunosti transformisao u kaubojske modele. Donna Karan inspirisala se sedamdesetima daju}i trendi ~izmi ca ma de be lu pe tu i moderni zaobljeni vrh, dok ih je Marc Jacobs osvje`io razli~itim oblicima za sva~iji ukus.

Sjenilo za obrve dobro rje{enje
Sjenilo za obrve je jedno od revolucionarnih rje{enja kada je u pitanju oblikovanje obrva i prekrivanje nedostataka. Pomo}u sjenila za obrve lako se mo`e imitirati njihova proporcionalnost i dobra oblikovanost. Tako|er, sjenilo je dizajnirano da osim oblika obrvama daje volumen. Obavezno ga nanosite s kistom za obrve, a boja mora biti u nijansi ili vrlo blizu nijanse va{ih prirodnih obrva. Nanosite sjenilo laganim potezima niz dlaku obrve, te ujedno lagano obuhvatite dijelove koje ste previ{e po~upali, ali ne smijete prelaziti granice sada{njih obrva. Pazite da lagano nanosite sjenilo za obrve kako ne bi izgledale umjetno. Apliciranje ograni~ite na malu koli~inu.

Bijela ~orba sa mlijekom
Potrebno:
1 litar pile}e osnove za supu 1 struk praziluka 1 glavica celera 1 glavica crnog luka malo |umbira 2 ka{ike kisele pavlake 3 dl mlijeka so, biber, za~in ulje

Priprema:
Sitno nasjeckajte crni luk i praziluk, pa ih zajedno propr`ite na zagrijanom ulju. Povremeno dolijevajte supu i uz mije{anje ostavite da se sve prodinsta. Celer i |umbir nasjeckajte na kockice, pa i njih dodajte luku. Za~inite po ukusu, dolijte ostatak supe i ostavite da se kuha pola sata. Razmutite pavlaku u mlijeku, pa je dodajte gotovoj ~orbi. Ukrasite nasjeckanim per{unom.

42

OGLASI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Broj: 02-27/12 Datum: 18.12. 2012. godine Na osnovu ~lana 3. Odluke o raspisivanju javnog konkursa za izbor Odbora za reviziju JP Televizija Kantona Sarajevo d.o.o. Sarajevo, broj 02-26/12 od 18.12.2012. godine, Nadzorni odbor Preduze}a raspisuje

Broj: 02-29/12 Datum: 18.12.2012. godine Na osnovu ~lana 3. Odluke o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje Programskog savjeta (Uredni~kog vije}a) JP Televizija Kantona Sarajevo d.o.o. Sarajevo, broj 02-28/12 od 18.12.2012. godine, Nadzorni odbor Preduze}a raspisuje:

JAVNI KON KURS
za izbor kandidata Odbora za reviziju JP TVSA d.o.o. Sarajevo I Ogla{avaju se pozicije: 1. Predsjednik Odbora za reviziju - 1 izvr{ilac 2. ^lan Odbora za reviziju - 2 izvr{ioca Opis pozicije: Odbor za reviziju ima obavezu i odgovornost: - imenovati vanjskog revizora, - imenovati direktora Odjela za internu reviziju, - razmotriti godi{nju studiju rizika i plan revizije u kojima su prikazane pojedinosti u pogledu rizi~nih podru~ja i revizija koje }e se izvr{iti, - osigurati da Odjel za internu reviziju izvr{i svoj posao u skladu sa planom revizije, - osigurati da interne kontrole u Preduze}u budu adekvatne i da funkcioniraju kako je predvi|eno, - vr{i druge poslove u skladu sa Zakonom. II Imenovanje Odjela za reviziju vr{i se na mandatni period u trajanju od ~etiri (4) godine. Izbor i predlaganje ~lanova Odbora za reviziju vr{i Nadzorni odbor, a imenovanje Skup{tina Preduze}a. III Kandidat za izbor mora ispuniti sljede}e op}e uvjete: a) da je dr`avljanin BiH, b) da je stariji od 18 godina, c) da presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadle`nosti Odbora za reviziju, d) da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak (uvjerenje nadle`nog suda da protiv kandidata nije potvr|ena optu`nica), e) da nije na funkciji ili ~lan organa politi~ke stranke, f) da nije ~lan Skup{tine, Nadzornog odbora ili Uprave Preduze}a. Kandidat pored op}ih uvjeta, mora ispunjavati i posebne uvjete: a) da ima univerzitetsku diploma (VII stepen stru~ne spreme) ekonomskog ili drugog dru{tvenog smjera, b) da ima najmanje tri (3) godine radnog iskustva na poslovima ra~unovodstva. IV Prilikom procjene kvalifikacije i iskustva kandidata uze}e se u obzir sljede}e: a) sposobnost prepoznavanja, zastupanja i za{tite interesa Preduze}a, b) sposobnost za odgovorno obavljanje du`nosti ~lana Odbora za reviziju, c) izra`ene inicijativnost i nezavisnost u radu i dono{enju odluka, d) znanje i sposobnost razumijevanja finansijskih, poslovnih izvje{taja, e) poznavanje propisa vezanih za djelatnost i rad Preduze}a, f) komunikacijske i organizacijske sposobnosti, g) rezultati rada ostvareni tokom dosada{njeg rada, h) posjedovanje certifikata za samostalnog ra~unovo|u i neovisnog revizora. V U vezi s op}im i posebnim uvjetima kandidati trebaju prilo`iti: - biografiju sa adresom i kontakt-telefonom, - rodni list (original ne stariji od {est mjeseci), - uvjerenje o dr`avljanstvu (original ne stariji od {est mjeseci), - uvjerenja nadle`nog suda za ta~ke b) i c) op}ih uvjeta, - izjavu da kandidat nije na funkciji ili ~lan organa politi~ke stranke, - izjavu da kandidat nije ~lan Skup{tine, Nadzornog odbora ili Uprave JP TVSA, - dokaz o stru~noj spremi (univerzitetska diploma VII stepen ili ovjerena kopija iste), - dokaz o radnom iskustvu nakon sticanja VSS (potvrda poslodavca), - potvrda poslodavca o radnom iskustvu na poslovima ra~unovodstva u trajanju od najmanje tri (3) godine, Napomena: Sve izjave moraju biti ovjerene kod nadle`nog op}inskog organa ili notara, kao i kopije dokumenata. VI U slu~aju eventualne potrebe Nadzorni odbor zadr`ava pravo da za kandidate koji ispune formalnopravne uvjete iz javnog konkursa, po slu`benoj du`nosti zatra`i od nadle`nog organa izdavanje uvjerenja iz kaznene evidencije (uvjerenje da kandidat nije osu|ivan). VII Konkurs }e biti objavljen u dnevnim listovima: "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje", te na slu`benoj web stranici JP TVSA - www.tvsa.ba. Prijave dostaviti na adresu: JP Televizija Kantona Sarajevo d.o.o. Sarajevo, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 12, 71 000 Sarajevo, sa naznakom "Prijava na javni konkurs za izbor kandidata Odbora za reviziju JP TVSA NE OTVARAJ". Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objave konkursa u dnevnim listovima: "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Nakon {to Komisija ispita formalnopravnu ispravnost prijava, Nadzorni odbor JP TVSA }e obaviti intervjue sa kandidatima, a imenovanje }e izvr{iti Skup{tina JP TVSA. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Ismet Velad`i}

za izbor i imenovanje Programskog savjeta (Uredni~kog vije}a) JP TVSA d.o.o. Sarajevo I Objavljuje se javni konkurs za izbor i imenovanje sedam (7) ~lanova Programskog savjeta (Uredni~kog vije}a) JP Televizija Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Preduze}e). Izbor i imenovanje izvr{it }e Nadzorni odbor, u skladu sa RAK pravilom 57/2011 ("Slu`beni glasnik BiH", broj 98/11), nakon provedenog konkursa. Kona~nu saglasnost na imenovanje daje Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Imenovanje se vr{i na period od dvije (2) godine, sa mogu}no{}u reizbora. II Kandidati moraju ispuniti sljede}e uvjete: A. Op}i uvjeti: • da je stariji od 18 godina (dokaz: izvod iz mati~ne knjige ro|enih), • da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu). B. Posebni: • da ima univerzitetsku diplomu (VII/VI stepen stru~ne spreme) (dokaz: ovjerena fotokopija diplome), • da ima vi{egodi{nje iskustvo u radu (dokaz: CV sa odgovaraju}om potvrdom ili uvjerenjem), • da posjeduje znanja i sposobnosti za savjesno, odlu~no i odgovorno obavljanje povjerenje funkcije, • da posjeduje sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, • da je naklonjen timskom radu, • da nije ~lan Skup{tine, Nadzornog odbora, i/ili zaposlenik Preduze}a (dokaz: izjava ovjerena od nadle`nog op}inskog organa ili notara), • izjavu da nije izabrani vr{ilac javne du`nosti ili osoba koja ima odgovornost unutar politi~ke stranke (dokaz: izjava ovjerena od nadle`nog op}inskog organa uprave ili notara), • izjavu da nije ~lan programskog savjeta (ure|iva~kog vije}a u drugoj javnoj radio ili televizijskoj stanici) III Prijava kandidata treba da sadr`i: • izvod iz mati~ne knjige ro|enih, • uvjerenje o dr`avljanstvu, • ovjerenu fotokopiju dokaza o stru~noj spremi, • dokaz o radnom iskustvu (potvrde/uvjerenja poslodavaca), • ovjerenu izjavu na iz alineje 6, 7 i 8 posebnih uvjeta). IV Programski savjet }e savjetovati stanicu po pitanjima programske sadr`ine ili {eme kako bi se osigurao rad stanice, u skladu sa kodeksima i pravilima Regulatorne agencije za komunikacije BiH koji se odnose na radio i/ili TV stanice. Programski savjet (Uredni~ko vije}e) bira predsjedavaju}eg iz reda svojih ~lanova, a za svoj rad ima nov~anu naknadu. V Konkurs }e biti objavljen u dnevnim listovima: "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje", te na slu`benoj web stranici JP TVSA - www.tvsa.ba. Prijave dostaviti na adresu: JP Televizija Kantona Sarajevo d.o.o. Sarajevo, Bulevar Me{e Selimovi}a br. 12, 71 000 Sarajevo, sa naznakom "Prijava na Javni konkurs za izbor i imenovanje Programskog savjeta (Uredni~kog vije}a) JP TVSA - NE OTVARAJ". Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objave konkursa u dnevnim listovima: "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Nakon {to Komisija ispita formalno-pravnu ispravnost prijava, Nadzorni odbor JP TVSA }e obaviti intervju sa kandidatima. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Ismet Velad`i}

JAVNI K O N K URS

OP]INSKI SUD U @EP^U Zemlji{noknji`ni ured Broj: 044-0-DN-12-000 168 @ep~e, 10. 12. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u @ep~u USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj 044-0-DN-12-000 168, po zahtjevu TTUPD "Henkoprom" d.o.o. @ep~e, Zeni~ki put br. 53, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak upisane su u posjedovni list broj 37 katastarska op}ina @eljezno Polje, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 583/138 naziv parcele "[i{a~a" kulture {uma 2. klase povr{ine 800 m2 - katastarska ~estica broj 2143/1 naziv parcele "[i{a~a" kulture njiva 6. klase povr{ine 2.520 m2 - katastarska ~estica broj 2143/3 naziv parcele "[i{a~a" kulture vo}njak 3. klase povr{ine 1.410 m2 - katastarska ~estica bro 2143/4 naziv parcele "[i{a~a" kulture pa{njak 2. klase povr{ine 4.242 m2 - katastarska ~estica broj 2143/5 naziv parcele "[i{a~a" kulture {uma 3. klase povr{ine 5.708 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je TTUPD "Henkoprom" d.o.o. @ep~e, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Edina Mem~i}

NA JAV LJU JE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

KORAK NAPRIJED
Cisco prodaje Linksys
Najnovije informacije ukazuju na to da je Cisco Systems odlu~io da proda Linksys kompaniju koja se bavi proizvodnjom be`i~nih rutera. Cisco je Linksys kupio 2003. po cijeni od pola miliona dolara sa `eljom da sebi olak{a ulazak za tr`i{te ure|aja za umre`avanje. Sada, gotovo deset godina kasnije, Cisco izgleda `eli da napusti ovo tr`i{te. Ve} je zatvorio nekoliko svojih poslovnih odjeljenja u proteklih nekoliko godina, me|u kojima je i Flip Video, a kao posljedica toga otpu{tene su i hiljade radnika sa ciljem da se smanji broj zaposlenih za 14 posto ili za 11.500 radnika.

43

VLC Media Player 2.0.5.
VLC Media Player je portabl multimedijalni plejer za razli~ite audio i videoformate, kao i DVD, VCD i razli~ite streaming protokole bez potrebe za kori{tenjem eksternih kodeka ili programa, a mo`e se koristiti i kao server za streaming. Najnovije izdanje koje je objavljeno nosi oznaku VLC Media Player 2.0.5 i donosi zakrpu za detekciju DVBS sistema, zakrpu za slabu ta~ku koja je dovodila do krahiranja prilikom upotrebe nekih od ugra|enih fontova, unaprije|enu pouzdanost za RTSP streaming poslat od nekih IP kamera, zakrpu za Time Counter UI, zakrpu za slabu ta~ku koja je dovodila do krahiranja u okviru rada sa Freetype i druge prednosti.

Iso buster 3.1.
IsoBuster je alat za oporavak podataka zapisanih na CD, DVD i Blu-ray diskovima. Ovaj softver pru`a podr{ku za sve CD/DVD/BD/HD DVD formate i sve uobi~ajene sisteme datoteka, omogu}uje povratak izgubljenih dokumenata, ~uvanje va`nih fajlova, fotografija, videosadr`aja i drugih dokumenata. IsoBuster 3.1 verzija je najnovije izdanje koje je objavljeno i sa sobom donosi veliki broj modifikacija i izmjena, me|u kojima su podr{ka za GPT Partition formatiranje, dodatnu opciju odabira na~ina na koji se VIDEO_TS\VTS_0x_0x.VOB veli~ina fajla odre|uje u okviru VIDEO sistema datoteka i druga unapre|enja.

Windows 8 aplikacije se mogu hakovati
U toku protekle sedmice nekada{nji ~lan Microsoftovog kolektiva Justin Angel naglasio je veliki broj problema sa aplikacijama koje su dostupne u okviru Windows Store koje, izme|u ostalog, omogu}avaju i neovla{}enu konverziju probnih verzija u potpuno funkcionalne verzije, modifikaciju cijena aplikacija, kao i uklanjanje ugra|enih reklamnih sadr`aja. Integritet Windows Store aplikacija je veoma va`an budu}i da do nekog opsega obezbje|uje za{titu od piraterije i razli~itih vrsta iskori{tavanja. Angel navodi da je Windows 8 aplikacije mogu}e hakovati isto kao {to je to slu~aj sa iOS-om i Android operativnim sistemom.

Bez naknade i dozvole autora

Instagram }e mo}i unov~iti va{e fotografije
Omogu}ena je razmjena informacija o korisnicima s Facebookom, ina~e vlasnikom Instagrama, kao i s ostalim zainteresiranim stranama i ogla{iva~ima
Instagram je objavio nove uvjete kori{tenja. Novost koja je privukla najvi{e pa`nje je uvo|enje mogu}nosti unov~avanja postavljenog sadr`aja kroz prodaju prava na kori{tenje fotografija zainteresiranim stranama - naravno, bez pitanja, naknade i dozvole autora. Osim ovoga, omogu}ena je razmjena informacija o korisnicima s Facebookom, ina~e vlasnikom Instagrama, kao i s ostalim zainteresiranim stranama, a u prvom redu ogla{iva~ima. Nova pravila na snagu stupaju 16. januara, a zasad jedini na~in za zaobilazak ovoga je zatvaranje korisni~kog ra~una. Fotografije objavljene na Instagramu nakon tog datuma, ~ak i u slu~aju brisanja korisni~kog ra~una, podlije`u novim pravilima. Nova pravila odbit }e velik broj korisnika od Instagrama, a oni agilniji ve} su najavili odlazak s mre`e. Ipak, uz preko 100 miliona korisnika ovog servisa, od kojih ogromna ve}ina ne obra}a pa`nju na uvjete kori{tenja, Facebook realno nema razloga za zabrinutost. Jedino {to bi Facebook mogao izgubiti je povjerenje dijela korisnika, no koje je kroz dosada{nje afere oko za{tite privatnosti na ovoj dru{tvenoj mre`i ve} dovoljno naru{eno. Instagram bilje`i ogroman rast broja korisnika - jo{ u martu servis je koristilo manje od 30 miliona korisnika, u maju se broj popeo na 50 miliona, a krajem jula imao je 80 miliona korisnika. Facebook je kupio Instagram u aprilu ove godine za iznos od milijardu dolara. Prvi stvarni efekt akvizicije - naru{avanje privatnosti i nepo{tivanje autorskih prava - mnogima se ne}e svidjeti.

Namijenjen za iPhone 5 i iPad Mini
Apple je u distribuciju pustio manju nadogradnju mobilnog operacijskog sistema iOS. Prema slu`benim informacijama, iOS 6.0.2 namijenjen je vlasnicima iPhonea 5 i iPada Mini i ispravlja neke pote{ko}e prilikom upotrebe Wi-Fi veze na navedenim ure|ajima, premda nije objavljeno koje konkretno probleme ova nadogradnja ispravlja. Nadogradnja ne uklju~uje ni sigurnosne zakrpe ili neke dru ge mo di fi ka ci je, ko je se ipak o~ekuju u iOS-u 6.1 krajem ove ili po~etkom sljede}e godine. Veliki broj korisnika prijavljuje nemogu}nost instaliranja iOS 6.0.2 zakrpe putem update funkcije na samom ure|aju, tako da je potrebno softver prvo preuzeti kroz iTunes i instalaciju obaviti sinhroniziranjem mobil-

iOS 6.0.2 u distribuciji

Nokijin tablet na MWC-u?
nog ure|aja s ra~unalom. Apple je developerima ve} prezentirao i ~etvrtu beta-verziju iOS-a 6.1, zna~ajnije nadogradnje ovog mobilnog operacijskog sistema. iOS 6.1 }e imati neke nove mogu}nosti za Passbook i Siri, modifikacije u kontroli reprodukcije muzike s po~etnog ekrana zaklju~anog ure|aja te odre|ene ispravke u Appleovim kartama. Nokia }e svoj 10-in~ni Windows RT tablet predstaviti u februaru na Mobile World Congressu, tvrde tajvanski proizvo|a~i hardvera. Prema izvorima, Nokia je ponovno pokrenula saradnju s Microsoftom, Qualcommom i Compal Electronicsom oko razvoja 10-in~nog tableta, koji je izvorno trebao biti predstavljen jo{ u prvom kvartalu ove godine i zasnovan na Snapdragonu S4. Isti je tako|er trebao proizvoditi Compal u po~etnih 200.000 primjeraka za testno tr`i{te, no predstavljanje je odgo|eno zbog Microsoftovog najavljivanja Surface tableta i ~ekanja na odgovor tr`i{ta oko (ne)prihva}anja ove platforme. Nokia je tada svu pa`nju usmjerila na Windows Phone pametne telefone, dok je razvoj tableta pao u drugi plan.

44

OGLASI

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.
DR. FADIL ADEMOVI]: USTA[KI POKRET I USTA[KA VLAST U NDH (28)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Umro srpski car Du{an Stefan Nemanji}, 1355. sin kralja Stefana De~anskog, kralj Srbije od 1331. U Skoplju je 1346. krunisan za cara Srba, Grka i Arbanasa. U vrijeme njegove vladavine Srbija je bila na vrhuncu mo}i, prostirala se od Korintskog zaliva na jugu do Dunava na sjeveru i od Jadrana na zapadu do Egejskog mora na istoku.

45

Zabranjene

knjige
U kulturnome i umjetni~kom `ivotu nastao je - u vrijeme poziva na stvaranje novog ~ovjeka - spisak zabranjenih knjiga svih pisaca srpskoga i jevrejskog porijekla, te autora ljevi~ara bez obzira na knji`evne vrijednosti njihovih djela. Stalno prizivana “nova knji`evnost” i pripadnici inteligencije nisu ba{ osiguravali osobito {irok krug onih koji bi za tim pozivima pristajali. Usto je re`im me|u prvima pogubio vi{e poznatih hrvatskih intelektualaca. U skladu s takvom orijentacijom djelovao je i Munir [ahinovi} Ekremov u svojstvu urednika Hrvatske Sviesti, lista koji je u predratnim godinama nosio ime Muslimanska Svijest. On u broju 120-121 pi{e opse`an prilog “Sarajevski kulturni krug kao kulturno-politi~ka tvorevina” . Ka`e da je “usta{ka Hrvatska, ne samo kao dr`avno-politi~ka tvorevina, nego i kao kulturno-politi~ki i duhovni fenomen, u stvari o`ivotvorena ideja kakvu je duboko u sebi `elio, kakvu je u svom intimnom du{evnom htienju stvorio i kakvu je kroz stolje}a svestrano razvio kulturni krug, ~ije je `ari{te stolje}ima bilo Sarajevo… I tako, prolaze}i sliedom stolje}a kroz najraznolikije obrate u ku{nje, te dva toliko razli~na kulturna kruga, koji obilje`avaju bit i prirodu hrvatskog nacionalizma i njegove kulture u ~itavoj njihovoj {irini i dubini - onaj zagreba~ki, kr{}anski i humanisti~ki, s veli~anstvenim europskim duhom Star~evi}a, Mato{a, [ufflaya, i onaj sarajevski, bogomilski, krvavo-rasni, biolo`ko-hrvatski protkan lepr{avim dahom Orienta i misti~nim nazorom turskog islama, buntovan do samozatora i predan krahnostima do tragi~nosti, rezolutivan do nepoimanja, samosviestan do izklju~ivosti, koga tako duboko u svojim stvaranjima osjeti{e Musa ]azim, Mirza Safvet, Silvije Strahimir Kranj~evi} i Ekrem (rije~ je o Hamidu [ahinovi}u Ekremovu, autoru komedije “Dva na~elnika” , ina~e ocu Munira [ahinovi}a - op. a) - kona~no su se, poslije jednog tisu}lje}a, susreli na jednoj to~ci, kojoj su nesviestno hrlili kroz ~itav svoj `ivot, oba, neko} davno, polaze}i s dvaju opre~nih izhodi{ta… Usta{ka dr`ava, onakva kakva je ostvarena - razumije se, kada se iz nje izlu~e one neprirodne pojave, {to remete sklad, a koje neminovno sliede zveket ma~a i nadljudske napore naroda zakovitlanog u ratu, kakvog do sada ne vidje sviet - bila je odista posljednji vrhovni ideal pokoljenja iz obaju ovih kulturnih krugova, ~ak i onda, kada je taj ideal bio jo{ nedovoljno oblikovan, ~ak i onda kada se u dnevnom `ivotu nije ni osje}ao…”

Pri~a o vremenu usta{tva i njegove kratkovjeke dr`ave u kojoj se moralo usta{ki misliti, usta{ki govoriti i usta{ki raditi; jednom rije~ju, ~itav `ivot u NDH morao je biti usta{ki
konskom odredbom o hrvatskom jeziku, o njegovoj ~isto}i i pravopisu” iz kolovoza 1941. zabranjeno je “u izgovoru i pisanju upotrebljavati rie~i, koje ne odgovaraju duhu hrvatskog jezika” . Propisano je pisanje po korienskom, a ne po zvu~nom pravopisu. Propisane su i kazne za za{titu ~isto}e jezika i pravopisa. Pravopis ima biti iekavski i korienski. Novi knji`evni jezik je ~i{}en od tu|ica - “srbskih rie~i” i “srbizama” , a pravljene su kovanice i novi izrazi u hrvatskome jeziku. Nije telefon nego brzoglas, pa automobil - samovoz, umjesto film - slikopis, a revolver - samokres, policija - redarstvo, literati knji`evnici, fotografija - svjetlopis, rezervni oficir - pri~uvni ~asnik, li~no - osobno itd. - sve u duhu razlika izme|u hrvatskog i srpskog knji`evnog jezika. Ispravke su nametane i piscu i nakladniku. Cenzori su iz rukopisa izbacivali rije~i avion, radio, auto, sekretarica, ma{ina, generalni direktor, univerza, taksa, internacionalan, depe{a, telegraf, `andar i dr. Nije se smjela napisati rije~ pend`er, iako tako govore i pi{u Muslimani ili Hrvati islamske vjere, kako Muslimane zvani~no oslovljavaju u NDH. Tako su izbacivane rije~i }ebe, ~ak{ire, {araf, hartija, palanka ~ak kad ih pisac stavlja u usta knji`evnih junaka prido{lica koji ne govore zagreba~ko-kajkavski. Jedno je gramati~ka ispravnost, a drugo stil, ali se s cenzorima o tome nije moglo raspravljati. Sve je to podvo|eno pod zahtjeve poglavnika kao “tvorca usta{kog jezika. U tisku je bilo i rasprava o razlozima “uvedbe korienskoga pravopisa” . I {tampa u BiH pisala je etimolo{kim hrvatskim pravopisom. Motrilo se i u odnosu novinara prema novome jeziku, posebno onih koji su iz redova “Hrvata islamske vjere.”

Francuskoj prihva}en gregorijanski ka1582.U lendar. Ro|en njema~ki istori~ar Leopold fon 1795. Ranke, osniva~ moderne gra|anske istoriografije. Pored romansko-germanske, bavio se i istorijom jugoisto~ne Evrope, posebno istorijom Srba i Turaka.

1937. 1945. 1960.

Umro njema~ki general Erih Ludendorf, jedan od klju~nih njema~kih komandanata u Prvom svjetskom ratu. Smijenjen je 1918. nakon neuspjelih ofanziva u prolje}e i ljeto te godine. Bio je poslanik Nacionalsocijalisti~ke stranke u Rajhstagu (1924-28) i jedan je od ideologa kasnije nacisti~ke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata.

1970. injene radni~ke partije (komunisti) Vladislav Gomulka.
Naslijedio ga je Edvard Gjerek. (Banglade{) i predao vlast Zulfikaru Ali Butu.

Umro ameri~ki pisac D`on Stajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1962. Postao slavan tridesetih goKarl Rener izabran za prvog predsjednika dina 20. vijeka s austrijske Druge republike. romanima koji se Osnovan Front nacionalnog oslobo|enja bave posljedicama Ju`nog Vijetnama, komunisti~ko politi~ko velike ekonomske krilo antiameri~kih gerilskih snaga Vijetkong. krize i pobunom Pod pritiskom radni~kih nemira i {trajkova, nekonformisti~ke ostavku podnio {ef vladaju}e Poljske ujedmlade generacije.

1968.

D`on Stajnbek

Predsjednik Pakistana Aga Mohamed Ja1971. hja Kan podnio ostavku poslije poraza pakistanskih trupa u ratu s Indijom u Isto~nom Pakistanu U Madridu je ubijen {panski premijer i blizak saradnik generala Franka Luis Karero 1973. Blanko u eksploziji bombe aktivirane kad je nai{ao njegov automobil. U najve}im demonstracijama od po~etka 1986. Kulturne revolucije u Kini, preko 30.000 studenata protestovalo je u [angaju tra`e}i demokratske slobode. U najte`oj mirnodopskoj nesre}i na moru, sudar filipinskog feribota Dona Paz i jednog tankera pre`ivjelo je samo 11 od 4.397 putnika i ~lanova posade feribota. Feribot Dona Paz bio je registrovan za prevoz najvi{e 1.500 ljudi. SAD po~ele invaziju Paname s 12.000 voj1989. nika, kojima se pridru`ilo jo{ toliko ameri~kih vojnika stacioniranih u Panami, radi zbacivanja biv{eg ameri~kog {ti}enika premijera Manuela Antonija Norijege. [ef sovjetske diplomatije Eduard [evar1990. dnadze, klju~na li~nost sovjetskih reformi koje su dovele do okon~anja hladnog rata, podnio ostavku upozoriv{i parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji. Ameri~ki avion boing 757 sa 164 putnika i 1995. ~lana posade, koji je letio od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali, sru{io se u planinama jugozapadne Kolumbije. Nesre}u je pre`ivelo ~etvoro ljudi i jedan pas. Amerikanka nigerijskog porijekla Nkem 1998. ^ukvu rodila osmorke, {to je bio prvi takav poznat slu~aj. Najmanja beba umrla je sedam dana kasnije. Na osnovu optu`nice Me|unarodnog su1999. da za ratne zlo~ine, pripadnici mirovnih snaga SFOR-a uhapsili su general-potpukovnika Vojske Artur Rubin{tajn

1982.

Uz novog ~ovjeka novi jezik
Uz novog ~ovjeka spada i novi knji`evni jezik. Isticano je kako se usta{tvo jako odrazilo i u razvoju svoga narodnog knji`evnog jezika. Pripisano je to u zaslugu “prava{kousta{kog duha” . Taj duh je zaslu`an {to vi{estoljetni razvoj tog jezika nije gotovo bio “prekinut silovitim poku{ajem Srba, da mu nametnu svoj jezi~ni osje}aj i rje~nik” - javljao je usta{ki tisak. Re`im je tra`io njegovu dalju izgradnju i o~i{}enje od stranih utjecaja. Cilj je bio da se pove}a razlika izme|u hrvatskoga i srpskog jezika. Paveli}evom “Za-

1987.

U 95. godini umro Artur Rubin{tajn, ameri~ki pijanista poljskog porijekla, jedan od naj~uvenijih u 20. vijeku, posebno poznat po interpretacijama [opena i novije {panske klavirske muzike.

Usta{tvo je bilo dio fa{isti~koga svijeta. Taj svijet je pogazio sva temeljna na~ela liberalne demokratije: od ljudske li~nosti, preko njenih osnovnih prava, do prava na `ivot. Nije priznavao ni jednakost i jednakopravnost ljudi i naroda. Usta{tvo je sa cjelokupnom svojom politikom i propagandom razaralo afirmaciju slobode ~ovjeka kao dru{tvenoga temelja svega postoje}eg. Krvave tragove njegovih u~inaka, a naro~ito primjene njegovih na~ela kao ustavne osnove usta{koga pokreta u dru{tvenoj praksi, povijest je izjedna~ila sa najokrutnijim zlo~inima u ljudskome rodu. U ocjenama i pristupu tom fenomenu uo~ljive su nekriti~ke pohvale za sve {to se doga|alo u Nezavisnoj dr`avi Hrvatskoj. Sve se opravdava i sve brani. Nosioci takvoga pristupa skloni su ku|enju svih koji su insistirali na odgovornosti nosilaca po~injenih zlodjela koja su imanentna nacifa{izmu i usta{tvu. Usta{tvo i njegova promid`ba, pod okriljem okupacionih sila, vuku korijene iz nacifa{isti~ke propagande u temelju pro`ete rasisti~kom teorijom sve do veli~anja nat~ovjeka arijevske krvi. Nosili su oznaku obra~una sa “otpadni{tvom”, {to je zna~ilo sa pravoslavljem i jevrejstvom. Karakteristike su joj u konstrukcijama; surovom raspirivanju mr`nje; bahatom ispoljavanju sile i vlasti; u promoviranju genocidnih zlo~ina i terora; u uzdizanju Vo|e voljom “Provi|enja”; u negiranju tekovina ljudske civilizacije i kulture; u teoretiziranju o “judeokomunizmu” i bjesomu~nom razjarivanju antisemitizma i antisrpstva; u nacionalnoj ideologiji glorifikacije postulata jedan narod, jedan pokret, jedna dr`ava i jedan vo|a potirano je pravo na postojanje drugih; veli~an je kult usta{ke dr`ave i njenog re`ima, kultura i povijest, rasa i krv jednoga, nepriznavanja prava na to drugima; sna`no i do krajnosti je politizirano sve {to se ti~e usta{koga pokreta, kulta dr`avnosti i dr`ave oli~ene u NDH, rasi, jeziku, ~istoj naciji...

Ante Markovi}

Indeks nepo`eljnih
Kontrola izdava~ke djelatnosti organizirana je u sklopu Dr`avnoga izvje{tajnog i promi~benog ureda pri Predsjedni{tvu vlade. Time je centralizirano uplitanje u poslove izdava{tva, te birokratsko dirigiranje svojstveno totalitarnim sistemima. Shodno svojim kriterijima, cenzura je desetkovala izdava~ku produkciju. I ona je vr{ena u Glavnome ravnateljstvu za promi~bu. U memoarskim zabilje{kama sudionika zabrana i zapljena rukopisa i knjiga u izdava~kim poduze}ima nabrajaju se deseci pisaca i njihovih djela koja su stavljena na indeks nepo`eljnih, te nisu mogla biti objavljena. (Sutra: Totalna kontrola cjelokupnog tiska)

Predsjednik reformske vlade SFR Republike Srpske Stanislava Gali}a, komandanta SaraJugoslavije Ante jevsko-romanijskog korpusa od oktobra 1992. do penMar kovi} podnio zionisanja u maju 1994. Gali}a je 5. decembra 2003. ostavku zbog opHa{ki tribunal osudio na 20 godina zatvora zbog zlo~ina strukcije reforprotiv ~ovje~nosti nad civilima u Sarajevu od 1992. do mskog programa 1994. godine. savezne vlade koSavjet bezbjednosti UN-a usvojio rezoluciju su provodili reju o slanju Me|unarodnih bezbjednosnih publi~ki politi~ki snaga za pomo} Afganistanu - ISAF pod komandom Velilideri. Markovi} ke Britanije. nije `elio da priU 95. godini umro biv{i predsjednik Senehvati savezni bugala (1960-80) Leopold Sedar Sengor. Poznat i kao jedan od najzna~ajnijih frankofonskih pjesni- d`et koji je nazvao “ratnim bud`eka, Sengor je bio prvi Afrikanac koji je postao ~lan frantom” . Nakon njecuske Akademije nauka i umjetnosti. gove ostavke reU Njema~koj je, na osnovu potjernice Interpola, uhap{ena vlasnica propale pirami- forme su zaustavdalne Dafiment banke Dafina Milanovi} i izru~ena Beogra- ljene, a Jugoslavija du, gdje je optu`ena za pronevjeru oko 19 miliona njema- se ubrzo raspala u krvavom ratu. ~kih maraka.

1991.

2001. 2001. 2002.

46

SPORT

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Sjajni nastupi bh. internacionalca u Izraelu
din Cocali}, nekada{nji kapiten @eljezni~ara, napros to bri lji ra u dre su Maccabija iz Haife. Kada smo prije nekoliko sedmica razgovarali sa stoperom izraelskog tima, njegova ekipa se nalazila bli`e dnu nego vrhu, zbog ~ega je uslijedila i smjena trenera. Cocali} nam je kazao kako vjeruje da je to tek prolazna kriza, a njegove rije~i su se veoma brzo obistinile.

E

Su{i} mora probati Cocali}a!
Edin Cocali} briljira u dresu Maccabija iz Haife, koji je u velikom derbiju izraelskog nogometa slavio protiv imenjaka iz Tel Aviva sa 1:0, a na{ internacionalac bio jedan od najboljih na terenu • Cocali}: Cilj Maccabija se uvijek zna - titula
kom postali organizovaniji i disciplinovaniji. Ne mo`e se pobje|ivati bez dobre odbrane. Kad je zadnja linija ~vr{}a, ofanzivci imaju vi{e slobode u napadu", smatra Cocali}, koji nije zadovoljan sedmom pozicijom na tabeli, ali vjeruje da Maccbi u nastavku mo`e u borbu za lidersku poziciju. "Mi smo Maccabi Haifa i na{ cilj je titula. Devet bodova razlike mo`emo susti}i. Istina, Maccabi iz Tel Aviva ima najbolji tim u ligi i na vrhu tabele nalaze se nekoliko sedmica. Igraju napada~ki nogomet i imaju dobrog trenera, ali sada je sve mo-

U pet me~eva primili samo gol
Od tada, za Maccabi je krenulo sve nabolje, pa tako iza sebe imaju i ~etiri uzastopne pobjede, a u posljednjem duelu, rezultatom 1:0, savladali su imenjaka iz Tel Aviva, koji je do 14. kola dr`ao lidersku poziciju na tabeli (Hapoel iz Tel Aviva preuzeo vrh). Za hva lju ju }i ovoj po bje di, Maccabi iz Haife, ~iji je Cocali} standardni igra~, i to na mjestu stopera, stigao je na sedmo mjesto, sa svega devet bodova zaostatka za Hapoelom, {to im otvara mogu}nost, s obzirom na du`inu sezone i trenutnu formu, da se dokopaju i mjesta koje vodi u Evropu... Cocali}, koji je prije dolaska u Izrael nosio dres gr~kog Panionisa, istakao je kako je sretan {to je za trenera Maccabija stigao Arik Benado, koji je vi{e orijentisan na defanzivni dio igre. "U posljednjih pet utakmica primili smo samo jedan gol, {to je mnogo manje nego u proteklom periodu, tako da kao stoper imam jako velikog razloga za zadovoljstvo", ka`e Cocali} i dodaje kako svaki trener ima svoj stil, ali... "Biv{i trener je bio vi{e napada~ki orijentisan od Arika. Vjerujem da smo njegovim dolas-

Nekada{nji igra~ @elje slavi pobjedu u derbiju sa suigra~ima

gu}e", optimisti~an je Cocali}, koji je u izjavi za izraelske medije potvrdio da ne}e napu{tati ekipu sve dok ne osvoji prvenstvo. "Imam jako mnogo ponuda, ali ne}u oti}i iz Haife prije negoli osvojimo titulu. Moram osvojiti izraelsko prvenstvo. Imamo ekipu za taj korak", dodao je Edin Cocali}, bh. internacionalac koji je pro{ao sve mla|e re-

prezentativne selekcije BiH i neshvatljivo je za{to jo{ nije dobio priliku za dokazivanje u A selekciji.

Vidjeti ga na djelu
Mo`da je prijateljski susret protiv Slovenije u Kopru idealna prilika da Safet Su{i} isproba kvalitete ovog stopera, s obzirom na to da je jedan od najkvalitetnijih odbrambenih igra~a izra-

elske lige, a kao takav uvjereni smo da bi imao {ta pokazati i u najboljem timu Bosne i Hercegovine. Uostalom, Cocali} je, prema izvje{tajima izraelskih kolega, najbolje ocijenjeni igra~ Maccabija, a uz sve du`no po{tovanje Zukanovi}u, Pand`i, Vranje{u i [unji}u, Cocali} je igra~ koji zaslu`uje priliku da ga se vidi na J. LIGATA djelu.

Iz FK Sarajevo

Danas `rijeb {esnaestine i osmine finala Evropske lige

Luli} povla{ten, Ibi{evi} nije nosilac
Me|u nenosioce su svrstani i aktuelni osvaja~ ovog takmi~enja Atletico Madrid, te nekada{nji prvaci Evrope Inter i Ajax
[vicarski Nyon danas }e biti doma}in `rijeba parova {esnaestina finala Evropske lige. Klubovi }e biti podijeljeni u dva bubnja, odnosno na nosioce i nenosioce, a me|u njima su i dvije ekipe ~ije dresove nose na{i reprezentativci Senad Luli} i Vedad Ibi{evi}. Luli}ev Lazio je nositelj, dok }e popularne {vabe na{eg Ibi{evi}a biti u grupi me|u nepovla{tenim ekipama. Osim Lazia, odlukom UEFA me|u nosioce su svrstani i: Liverpool, Viktoria Plzen, Fenerbahce, Bordeaux, Steaua, Dnipro Dnipropetrovsk, Genk, Rubin Kazan, Lyon, Metalist Kharkiv, Hannover 96, Chelsea, Cluj, Olympiacos i Benfica. I u grupi nenositelja je nekoliko ekipa koje bi mogle pomrsiti ra~une papirnatim favoritima. Tu se, prije svega, misli na aktuelnog osva-

Dodjela bordo paketi}a 26. decembra
Iz FK Sarajevo pozivaju starije navija~e da obraduju mali{ane bordo paketi}em, koji mogu naru~iti u ku}ici na Sarajevo Holiday Marketu. Dodjela paketi}a bi}e uprili~ena na ilid`anskoj Termalnoj rivijeri u srijedu, 26. decembra, u 17 sati, gdje }e biti pripremljen program i zabava sa bordo Djeda Mrazom, pi{e na oficijelnoj klupskoj stranici.

Mogu} je novi duel Lazia i Atletico Madrida

ja~a ovog takmi~enja Atletico Madrid, kao i nekada{nji prvaci Evrope milanski Inter i Ajax. Osim ove dvije ekipe, u grupi nenosilaca su jo{: Anji Makhachkala, Atletico Madrid, Borussia M'gladbach, Newcastle United, Stuttgart, Napoli, Basel, Inter, Sparta Prag, Tottenham, Bayer, Levante, Dynamo Kyiv, Zenit St. Petersburg, Ajax i BATE Borisov.

Prve utakmice {esnaestine finala Evropske lige igraju se 14. februara, dok su revan{i na rasporedu sedam dana kasnije. Danas }e biti obavljen i `rijeb osmine finala u kojem ne}e biti nosilaca, a utakmice ovog stepena takmi~enja igrat }e se 7. i 14. marta. Podsjetimo, finale Evropske lige bit }e odigrano 15. maja S. [. u Amsterdamu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. FIFA RANG-LISTA BiH napredovala ~etiri pozicije

SPORT
Miroslav ]iro Bla`evi} vi{e nije trener Zagreba. Nakon sastanka s predsjednikom kluba Dra`enom Medi}em, nekada{nji selektor BiH otkrio je da vi{e ne}e sjediti na klupi pjesnika. Razlog su, naveo je, neispunjene obaveze iz ugovora. "Predsjedniku sam rekao da sam biv{i trener Zagreba. @ao mi je {to odlazim, ovdje bih napravio ~udo, ali, na`alost, na to sam prisiljen", izjavio je Bla`evi}. ]iro je po drugi put na klupu Zagreba do{ao 6. novembra, a u tom vremenu je vodio samo pet utakmica. Najzna~ajnija pobjeda mu je protiv Dinama 1:0, a savladao je jo{ i Istru, remizirao s Cibalijom te izgubio od Hajduka i Slaven Belupa. Klub iz Kranj~evi}eve prvi put je vodio od 2006. do 2008. godine i u te dvije sezone s pjesnicima je osvojio odli~no tre}e i

47

]iro vi{e nije trener Zagreba

BiH je pobjedom protiv Al`ira stigla sa 31. na 27. poziciju

{esto mjesto. Medi}ev klub tako je u nekoliko dana do`ivio dva ogromna udarca u borbi za opstanak. Prvo je sjajni mladi stoper Mateo Pavlovi} prodan u Werder, a zatim je oti{ao i tvorac trenerskog preporoda.

Na krilima Svrake

do 27. mjesta
Nogometna selekcija BiH 2012. godinu }e zavr{iti na 27. mjestu FIFA rang-liste najboljih selekcija svijeta. U odnosu na novembarski poredak, na{a selekcija je napredovala za ~etiri pozicije i tako se pribli`ila najboljem rezultatu u historiji bh. fudbala (19. mjesto). Do skoka od ~etiri mjesta stigli smo zahvaljuju}i pobjedi nad Al`irom rezultatom od 1:0, a jedini gol na ovom susretu, koji se igrao u gotovo nemogu}im uslovima, postigao je kapiten @eljezni~ara Muamer Svraka. Ina~e, na samom vrhu poretka nije bilo promjena, pa su tako najbolje tri provoplasirane selekcije i dalje [panija, Njema~ka i Argentina, dok se na ~etvrto mjesto probila Italija. Kolumbijci su stigli sa osmog na peto mjesto, a pad su do`ivjele selekcije Portugala (sa ~etvrtog na sedmo) i Holandije (sa sedmog na osmo mjesto). Najve}e iznena|enje je Brazil, koji je u novembru bio 13. selekcija svijeta, a kraj godine }e do~ekati na 18. mjestu FIFA rang-liste. Kada je u pitanju na{a kvalifikaciona grupa, ka`imo da je na{ slijede}i protivnik - Gr~ka, koja tako|er ima 10 bodova iz ~etiri utakmice, sada na 11. mjestu, ~ime je popravila svoj

Zahvaljuju}i pobjedi nad Al`irom od 1:0, na{a nogometna reprezentacija popravila je svoj plasman, u odnosu na novembar, za ~etiri pozicije Brazil pao sa 13. na 18. mjesto, Grci godinu zavr{avaju kao 11.
plasman za jedno mjesto. Slova~ka je ostala na 49, dok je Latvija na 106. mjestu (na pre dak dvi je po zi ci je). Deset mjesta iza Latvije je Litvanija (napredak tri pozicije), a najlo{ije od na{ih protivnika stoji Lihten{tajn, koji je na 154. mjestu (napredak tri pozicije). Poredak: 1. [panija 1.606 (0), 2. Njema~ka 1.437 (0), 3. Argentina 1.290 (0), 4. Italija 1.165 (+1), 5. Kolumbija 1.164 (+3), 6. Engleska 1.151 (0), 7. Portugal 1.144 (-3), 8. Holandija 1.124 (-1), 9. Rusija 1.070 (0), 10. Hrvatska 1.064 (0)... ...27. Bosna i Hercegovina 788 (+4)... J. Li.

Vilanovi se vratio tumor, Barca tra`i trenera
Trener Barcelona Tito Vilanova sprema se oti}i s klupe Barcelone nakon {to mu se vratio rak na parotidnoj `lijezdi, jednoj od najve}ih `lijezda slinovnica. Klupu je preuzeo ove sezone nakon ostavke Pepa Guardiole, a ve} je imao operaciju istog tumora, koji mu je uklonjen pro{log novembra. Na`alost, tumor se ponovo vratio i bi}e mu potreban dodatni ljekarski tretman. Zbog ovih je doga|aja odgo|ena ju~era{nja konferencija za medije, kao i bo`i}na zabava za zaposlenike. U Barceloni su objavili kako ne planiraju promjene na mjestu trenera sve dok Vilanova na porazgovara s igra~ima. Ipak, kako stvari stoje, promjena se ~ini neminovnom. Podsjetimo, Barcelona je ove sezone pod vodstvom Vilanove ostvarila 16 pobjeda u 17 utakmica Primere, uz tek jedan remi, s Real Madridom kod ku}e. Katalonska ekipa s lako}om se plasirala i u osminu finala Lige prvaka, a odli~no gura i u Kupu kralja. Vilanova je fantasti~no vodio klub i ako }e morati napustiti klupu, bi}e to ozbiljan udarac za Barcelonu uo~i klju~nog zimsko-proljetnog dijela sezone. Prema prvim naga|anjima svjetskih medija, Vilanovu }e do kraja sezone zamijeniti neko ko ve} ima iskustva u vo|enju katalonskog kluba. Pep Guardiola, s kojim je Barca osvojila sve {to se mo`e osvojiti, prvi je favorit za preuzimanje Barcelone.

UEFA birala najbolje u prvoj rundi Lige prvaka

Burak Yilmaz obilje`io grupnu fazu
Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) objavila je listu najboljih igra~a i klubova u grupnoj fazi Lige prvaka. Napada~ Galatasaraya Burak Yilmaz ocijenjen je kao najbolji igra~ u grupnim me~evima ovog takmi~enja. Turski napada~ je postigao {est od ukupno sedam golova Galatasaraya u {est odigranih me~eva, a turski tim je zavr{io drugi u grupi H te tako pro{ao u {esnaestinu finala. Yilmaz je sa postignutih {est golova, do sada, prvi turski fudbaler koji je u jednoj sezoni Lige prvaka postigao najvi{e golova. Gol koji je postigao odbrambeni igra~ Milana, Francuz Philippe Mexes, u utakmici protiv Anderlechta, gdje je njegov tim pobijedio rezultatom 3:1, progla{en je najljep{im golom. Za najbolju utakmicu progla{en je duel Real Madrida i Manchester Citya (Real gubio pet minuta prije kraja 1:2, da bi na kraju slavio sa 3:2), a najupe~atljiviji lik je {vedski napada~ i fudbaler PSG-a Zlatan Ibrahimovi}, koji je nosio dres {est razli~itih ekipa i u svakom dresu postigao je gol u Ligi prvaka.

Yilmaz je postigao {est od ukupno sedam golova Galate

48

SPORT

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Me|unarodni pliva~ki miting ORKA Zenica

Najuspje{niji sarajevski GKVS i Bosna
Na tradicionalnoj pliva~koj manifestaciji predstavilo se oko 250 dje~aka i djevoj~ica iz 15 bh. klubova Dr`avni rekord mu{ke {tafete 4x100 m slobodno sarajevskog Sport Timea
U organizaciji Gradskog kluba vodenih sportova ^elik @eljezara, proteklog vikenda u Zenici je odr`an 14. pliva~ki miting za naj mla|e pli va ~e Or ka 2012. Predstavilo se oko 250 dje~aka i djevoj~ica iz 15 bh. klubova. Zbog vremenskih prilika nastup su otkazali takmi~ari iz Kikinde, ali to ni u kom slu~aju nije umanjilo kvalitet plivanja. ^ast da otvori takmi~enje pripala je Selveru Kele{turi u ime na~elnika Op}ine Husejina Smajlovi}a, te predsjedavaju}em Op}inskog vije}a Zenica Neboj{i Nikoli}u i prijatelju kluba, poznatom privredniku i sportskom radniku Mirsadu ^izmi. za 4:37,29, {to je najbolji rezultat ikad ostvaren u kategoriji do 12 godina. Predsjednik kluba organizatora Elvir Haski} je istakao da je sve pro{lo po planu i da je zadovoljan rezultatima takmi~ara. Uskoro bi zatvoreni bazen u Zenici po njegovim rije~ima trebao dobiti ljep{i izgled, a i popratne stvari kao {to su svla~ionice.

Zadovoljni doma}ini
"Prezadovoljni smo i rezultatima na{ih takmi~ara, plasmanom, ali i saradnjom sa roditeljima. Nastupilo je 20 mladih pliva~a koji su budu}nost zeni~kog i bh. plivanja. Raduje nas {to smo imali sve najmla|e kategorije. Jer bogatstvo je kluba kada ima ovakve mlade talentovane pliva~e", kazao je Aldin \erahovi}, glavni trener GKVS ^elik - @eljezara. Ina~e, doma}in je u kona~nici zauzeo ~etvrto mjesto, iza Bosne i GKVS Sarajevo, te tuzlanske Slobode. Sedmogodi{nja Adna Trebo u kategoriji 2004/05. bila je u ukupnom poretku drugoplasirana, a 12-godi{nja Lea Miku{ u kategoriji 2000/01. godi{ta bila je tre}eplasirana. [tafeta ^elika, u kojoj se ina~e takmi~ilo osam pliva~a, po ~etiri djevoj~ice i dje~aka raznih godi{ta, zavr{ila je kao tre}eplasirana. Zeni~ki pliva~i osvojili su ukupno pet medalja - jednu zlatnu te po Mi. D. dvije srebrene i bronzane.

Rekordna {tafeta
Najuspje{niji kod dje~aka u kategoriji 1999/2000. godi{ta bio je An|elo [imi} iz sarajevske Bosne, u kategoriji 2001/02. godi{ta Luka La{i} iz GKVS Sarajevo, kod godi{ta 2003/04. Kerim Sadikovi} iz mostarskog Vele`a, a u konkurenciji godi{ta 2005. i mla|i Amar Karasalihovi} iz sarajevskih Sharksa. Kod djevoj~ica u konkurenciji 2000/01. godi{ta slavila je Danijela Pao~i} iz Slobode, kod godi{ta 2002/03. Nafja Brodovi} iz GKVS Sa ra je vo, kod go di {ta 2004/05. Teodora Stankovi} iz Orke Mostar, dok je u kategoriji 2006. godi{ta i mla|i najbolja bila Asja Sabirovi} iz GKVS Sarajevo. Ina~e, radi se o rezulta-

Uspje{an nastup bh. pliva~kih nada na zeni~kom bazenu

\ERAHOVI]: BUDU]NOST PLIVANJA Prezadovoljni smo i rezultatima na{ih takmi~ara, plasmanom, ali i saradnjom sa roditeljima. Nastupilo je 20 mladih pliva~a koji su budu}nost zeni~kog i bh. plivanja. Raduje nas {to smo imali sve najmla|e kategorije
tima ostvarenim nakon ~etiri utrke prsno, le|no, delfin i slobodno (kraul). Na ovogodi{njem izdanju Orke ostvaren je i jedan dr`avni rekord. ^lanovi mu{ke {tafete 4x100 m slobodno sarajevskog Sport Timea u sastavu Amer Voljevica, Edi ^omi}, Aldemar Alikavazovi} i Amar [ap~anin isplivali su utrku

U povodu nastupaju}ih bo`i}nih blagdana, [ahovski klub Mostar organizira tradicionalni Bo`i}ni turnir. Turnir }e biti odigran u prostorijama kluba u ~etvrtak, 20. decembra, s po~etkom u 17 sati. Igrat }e se devet kola po pravilima FIDE za ubrzani {ah uz tempo od 10 minuta po igra~u za cijelu partiju. Organizator je uz pomo} BH Telecoma, BUS-a, Sport kluba Bolni~ar i Unije studenata Univerziteta "D`emal Bijedi}" obezbijedio pet redovnih i dvije specijalne nov~ane nagrade.

Bo`i}ni {ahovski turnir u Mostaru

Antidoping kontrola zvoni rano ujutro

Nadal kontrolisan

dva puta za dan
istu stvar u~inili i sljede}eg dana u 6.30. Dva dana zaredom. Tako se ne pona{a prema jednom sportisti. To {to mi zvone na vrata tako rano ponekad me prepla{i na smrt, jer mo`e zna~iti da mi neko dolazi re}i neku veoma lo{u vijest i to mi prvo pada na pamet. Uz to, `ivim s roditeljima, a njima nije svejedno, jer zadiru u moju privatnost. Ali, izdr`at }u nekako jer znam da sam ~ist i da nikada nisam koristio doping", rekao je Nadal.

O~ekuje se sudjelovanje ponajboljih {ahista HNK-a i okru`enja, predvo|enih Arapovi}em, Dumporom, Mrn|i}em, @. M. Matarad`i}em itd.

Nije lako biti vrhunski sportista. To je na svojoj ko`i najbolje osjetio {panski teniser Rafael Nadal koji se po`alio zbog ~estih antidoping kontrola, a kao glavni razlog naveo je da su mu protekle sedmice u roku 24 sata na vrata do{li ~ak dva puta. Zbog toga se ne osje}a ugodno. "Naravno, cijela procedura je potrebna, ali me dovodi u neugodnu situaciju i nije mi lako podnijeti i izdr`ati sve to. Do{li su mi u 6.30 sati da dam urin, a onda su

Rafael Nadal: Nije lako, ali }u izdr`ati

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

SPORT

49

NBA Spursi upisali ~etvrti poraz u posljednjih pet utakmica

Lakersi jedva slomili Charlotte
Miami je sa 103:92 bio bolji od Minnesote na doma}em parketu uz 22 poena, {est skokova i 11 asistencija LeBrona Jamesa, koji je tako 27. put zaredom ubacio 20 ili vi{e poena na utakmici
Ko{arka{i Los Angeles Lakersa do{li su u no}i sa utorka na srijedu do tre}e pobjede zaredom. Ujedno je to najdu`i pobjedni~ki niz ovosezonskog velikog razo~aranja NBA lige. Nakon dva gostuju}a uspjeha, kod Washingtona i Philadelphije, Lakersi su na doma}em parketu uz veliku muku savladali Charlotte 101:100. Za Charlotte je to bio dvanaesti poraz zaredom, a vrlo lako su gosti mogli izbje}i takav scenarij budu}i su tokom tre}e ~etvrtine vodili sa ~ak 18 poena prednosti! Ipak, takva im zaliha nije bila dovoljna do kraja jer su u posljednjih 12 minuta posebno stisnuli gas Kobe Bryant (26 poena, po {est skokova i asistencija) i Dwight Howard (16 poena, 18 skokova i ~etiri blokade). U lo{em su ritmu ina~e odli~ni Spursi iz San Antonija koji su ovom prilikom pali kod Denvera (112:106). Za San Antonio je to bio ~etvrti poraz u posljednjih pet utakmica, a spasiti ih nije uspio niti sjajni Tim Duncan. Vreme{ni centar ubacio je ~ak 31 poen (rekord sezone), uz 18 skokova, {est dodavanja i pet blokada. Miami je sa 103:92 bio bolji od Minnesote na doma}em parketu uz 22 poena, {est skokova i 11 asistencija LeBrona Jamesa, koji je tako 27. put zaredom ubacio 20 ili vi{e poena na utakmici. On i Wade (24 poena, tri skoka i ~etiri asista) bili su previ{e za Minnesotu koja je, zanimljivo, u ovom me~u debelo prednja~ila u skokovima (53-24), ali je taj podatak na kraju ostao neiskori{ten u vidu pozitivnog rezultata. Chicago je pobijedio Boston 100:89, uz 11 poena, 13 skokova i deset asistencija Joakima Noaha, koji je drugi put u karijeri ostvario triple-double. Nastavlja se i lo{a serija Brooklyna, koji je do{ao do omjera 2-7 tokom decembra. U utorak nave~er je Utah slavio kod Brooklyna 92:90, a dvije sekunde prije kraja je tricu za pobjedu doma}ina proma{io Gerald Wallace. Bh. reprezentativac Mirza Teletovi} nije igrao u ovom susretu. NBA liga, utorak: Cleveland Toronto 99:113, Washington Atlanta 95:100, produ`etak, Miami - Minnesota 103:92, Brooklyn - Utah 90:92, Milwaukee - Indiana 98:93, Chicago - Boston 100:89, Dallas - Philadelphia 107:100, Denver - San Antonio 112:106, LA Lakers - Charlotte 101:100, Golden State - New Orleans 103:96.

Chicago je pobijedio Boston

Reuters

Sana Musli} svjetska prvakinja u bodybuildingu

LIGA 12
Ko{arka{i Bosne sino} su u dvorani Ramiz Sal~in na Mojmilu savladali posljednjeplasiranu ekipu na tabeli, Servitium iz Bosanske Gradi{ke sa 76:70 (27:19, 26:19, 17:21, 6:11). Do zaslu`ene pobjede sarajevske studente predvodili su Ramo Rizvi} sa 14 poena i isto toliko skokova uz {est asistencija, te Sindis Demi} sa 13 i Ne- Studenti opravdali ulogu favorita rmin Buza sa 12 poena. Kod gostiju najzapa`eniji je bio Damjan Stojkanovi} sa 24 poena. Poredak: ^apljina 18, Mladost, Radnik i Bosna 17, Borac 16, Vogo{}a i Varda 14, Kakanj (-1), Leotar i Posu{je 13, te Zrinjski (1) i Servitium po 12 bodova. M. K.

Najva`niji dan u `ivotu Bosna bolja od Servitiuma
Ostvarila sam svoj san, ali idem dalje jer moje vrijeme tek dolazi, kazala je fenomenalna bh. predstavnica • Druga Njemica Melisa Geimer
Bosanskohercegova~ka takmi~arka u bodybuildingu i fitnessu Sana Musli}, balkanska prvakinja i pobjednica svih turnira u 2011. godini u na{oj dr`avi u bikini-modelu, osvojila je zlatnu medalju na Svjetskom amaterskom prvenstvu za juniore u bodybuildingu, cllasic bodybuildingu, fitnessu, body-fitnessu i bikiniju u kategoriji bodybuilding open za `ene, koji je organizovan pod pokroviteljstvom Svjetske bodybuilding federacije uz odli~nu tehni~ku organizaciju ma|arskog bodybuliding saveza u Budimpe{ti. Drugo mjesto osvojila je njema~ka predstavnica Melisa Geimer, a tre}e Mihaela Serban iz Rumunije. Kako je i najavila pred odlazak, Sana Musli} je, prema dobro provjerenim podacima, o~ekivala plasman od najmanje drugog mjesta, ali je prvi put u historiji bodybuilding sporta uop}e, dakle i u mu{koj i `enskoj konkurenciji u Bosnu i Hercegovinu donijela najsjajniju medalju. "S obzirom na to da je ovaj sport moja prva i jedina strast, za mene je dan kada sam osvojila naslov svjetske juniorske prvakinje svijeta izuzetno va`an, ako ne i najva`niji datum u mom `ivotu. Ostvarila sam svoj san, ali idem dalje jer moje vrijeme tek dolazi. Mislim da }e mi trebati nekoliko dana da shvatim koji sam uspjeh postigla jer jo{ mi je sve svje`e", kazala nam je fenomenalna Sana Musli}. Na svjetskom prvenstvu nastupilo je 350 takmi~ara iz 50 zemalja svijeta, pa to bez sumnje predstavlja i najbrojnije takmi~enje ove kategorije, {to postignuti rezultat podi`e na najvi{u razinu.
A. MEHANOVI] Sana Musli} zaslu`eno najbolja u Budimpe{ti

ABA Bh. predstavnici igraju derbi 14. kola

[iroki zaustavlja Igokeu?
Derbi 14. kola regionalne lige ve~eras (20 sati) }e odigrati bh. predstavnici Igokea i [iroki. Doma}in u ovoj sezoni igra fenomenalno i sasvim se zaslu`eno nalazi na ~elu tabele. Tako|er, ve} je jednom u teku}oj sezoni skinuo skalp aktuelnom bh. prvaku i to u [irokom Brijegu pa svi u Lakta{ima o~ekuju nastavak pobjedonosne serije. "[iroki je, bez obzira na ne{to lo{iji start ove sezone, veoma dobra ekipa i sigurno }e ovo biti pravi derbi. Na{a prednost je jaka klupa i imamo mnogo vi{e kvalitetnih igra~a u rotaciji", rekao je ko{arka{ doma}e ekipe Milo{ Komatina. [irokobrije`ani su u posljednje vrijeme odigrali nekoliko lo{ih partija i pravili bespotrebne gre{ke, te su svjesni da moraju ne{to mijenjati jer Igokea ne mo`e druga~ije pasti. "Jaki su na svim pozicijama i igraju odli~no, ali ne}emo se previ{e fokusirati na njihovu igru. Moramo poku{ati igrati na tragu drugog poluvremena prve utakmice s njima ove sezone, kada smo skoro dostigli visok zaostatak iz prvog poluvremena. To }emo poku{ati primijeniti u mjeri koliko god bude mogu}e. Pravili smo dosta pogre{aka u posljednje vrijeme, znamo gdje smo ih radili i to }emo poku{ati ispraviti", kazao je trener [irokog Ivan Veli}. A. M.

Foto: D. TORCHE

50

SPORT

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Zavr{ena obuka planinarskih vodi~a na Igmanu
Novih 36 planinarsko-turisti~kih vodi~a u BiH • Obilje`eno obnavljanje rada HPD Bjela{nica u Sarajevu • [kola skijanja za najmla|e na Smetovima • Nova bolder-sala za penja~e u glavnom gradu dr`ave
Ure|uje: Ramo KOLAR S obilje`avanja 14. godi{njice HPD Bjela{nica Sarajevo

OBU KA PLA NI NAR SKIH VODI^A A i B kategorije zavr{ena je na Igmanu. Ovu {kolu organizirala je Asocijacija za avanturisti~ki turizam u Bosni i Hercegovini (ATABiH), u saradnji sa Planinarskim savezom Bosne i Hercegovine i uz podr{ku USAID-Sida FIRMA projekta. Obuka je odr`ana tokom protekle ~etiri sedmice u Bosanskom Petrovcu, Centru za obuku Smetovi pored Zenice, te na planinama Konjuh i Igman. Svi polaznici pro{li su kroz program koji je u potpunosti uskla|en sa standardima Me|unarodne federacije planinarskih vodi~a, {to je uspje{nim kandidatima (36) omogu}ilo sticanje me|unarodno priznatog certifikata neophodnog za vo|enje turisti~kih grupa planinarskim stazama razli~itih te`ina i kompleksnosti na profesionalan i siguran na~in. Od 2004. godine do danas broj stranih posjetilaca u BiH je zabilje`io rast za vi{e od

Nova bolder-sala u centru Sarajeva

80 posto, a u porastu je i njihov interes za ponude BiH u oblasti turizma na otvorenom. Posebnu popularnost kod inostranih posjetilaca u`iva pje{a~enje uz pratnju vodi~a. Unazad desetak godina samo mali broj stranih turista prepoznavao je BiH kao destinaciju za avanturisti~ki turizam. Me|utim, 2012. svjetski poznati ~asopis National Geographic svrstao je BiH u vrh najboljih svjetskih destinacija za avanturisti~ki turizam, te se u narednoj godini o~ekuje porast

interesa za ovu vrstu posjeta. Obuka planinarskih vodi~a dio je redovnih aktivnosti koje, uz podr{ku USAID-Sida FIRMA projekta, provodi ATABiH u cilju unapre|enja kvaliteta sadr`aja turisti~ke ponude i ja~anja profesionalizma razli~itih pru`alaca usluga u ovoj oblasti... • OBNAVLJANJE RADA HPD BJELA[NICA iz Sarajeva - 14. godi{njica - sve~ano je obilje`ena nedavno u prepunoj sali Napretkovog kluba Lira. Tom su prigodom istaknute brojne

aktivnosti ovoga dru{tva. ^lanice Poetskog kutka, koji djeluje pri Dru{tvu, govorile su svoje stihove posve}ene prirodi i planini. Davor Cigankovi} je, uz prekrasne slajdove, pri~ao o na{im visokogorcima i njihovom osvajanju planinskih vrhova. Veliki aplauz dobio je Drago Bozja, doajen bh. planinarstva, nakon prigodnih rije~i koje je uputio prisutnima, javila je Sad`ida Vite{ki} - Majstorovi}... • [KOLU SKIJANJA SCORPIO - SMETOVI 2013. organizira ovaj zeni~ki klub i ove zimske sezone za najmla|e sugra|ane. Kroz ovu jedinstvenu {kolu, koja uspje{no radi ve} 17 godina, pro{lo je i proskijalo vi{e od 2.500 mali{ana, do`ivljavaju}i ljepotu Smetova i skija{kih radosti na poseban na~in. SCORPIO se potrudio da svima omogu}i i olak{a zimske radosti tako {to je obezbijedio svakodnevni prevoz i ugodan boravak djece u svom centru na Smetovima, kompletnu skija{ku opremu, kvalifikovane instruktore skijanja, pedagoge

za rad sa najmla|ima, osiguranje, kao i diplome, nagrade i uspomene za sve u~esnike {kole. [kola se organizuje tokom zimskog {kolskog raspusta u petodnevnim smjenama od ponedjeljka do petka, sa svakodnevnim prevozom u centar. Prijave i informacije u Klubu... • VIJESTI IZ STIJENE... NOVU BOLDER-SALU za svoje (a i druge) penja~e osigurali su u sarajevskom klubu No Comment. Time su kona~no rije{ili problem prostora za ovaj sport, jer sala ima kapacitet, visinu, kvadrate, parking i jo{ se nalazi u centru grada. Ostalo nam je samo na}i sponzora koji }e nam pomo}i da ga opremimo, ka`u skromno iz ovoga kluba. Prostor je toliki da 50 penja~a mo`e penjati u isto vrijeme. Nadamo se da }e u sljede}oj godini sve kategorije imati zajedni~ke treninge. Prvi korak napravili smo prije 6 godina, sada pravimo drugi, malo ve}i i veselimo se budu}nosti, zaklju~uju u No Commentu.

Ve~eras Sarajevo Fight 2

Bh. brzokliza~i na takmi~enju u Slova~koj
Nema predaha u Savezu kliza~kih sportova. Nakon perioda priprema, sada kre}u takmi~enja. U utorak su Nihad Ba{i} i Tarik Omeragi}, reprezentativci BiH u brzom klizanju, otputovali na me|unarodno takmi~enje iz Danubia serije, koje se odr`ava od 20. do 23. decembra ove godine u Slova~koj. Od Tarika Omeragi}a se o~ekuje da osvoji dovoljan broj bodova kako bi mogao nastupiti na Juniorskom Europa Cupu u Italiji, a ve} je osigurao u~e{}e na Svjetskom juniorskom prvenstvu, koje se odr`ava u Poljskoj u februaru 2013. godine. Nihadu Ba{i}u }e u~e{}e na ovom me|unarodnom takmi~enju poslu`iti kao dobar trening za nastup na Evropskom seniorskom prvenstvu koje }e se odr`ati polovinom januara naredne godine u [vedskoj. Treba ista}i da je na{ reprezentativac ve} ispunio normu za u~e{}e na ovom najve}em evropskom takmi~enju u brzom klizanju. Ako je suditi prrema trenutnoj formi, od Nihada i Tarika se

Trke za normu i formu

Borci su spremni za spektakl u Domu mladih

Foto: A. KAJMOVI]

Najbolji protiv najboljih
Nakon mukotrpnih priprema oko organizacije, borila~ka manifestacija Sarajevo Fight 2 ve~eras }e se napokon odr`ati u Domu mladih Skenderija sa po~etkom u 20 sati. Osam boraca za jednu no} mora pobijediti po tri protivnika ako `ele biti kraljevi ringa Sarajevo Fighta 2 a prema rije~ima organizatora Harisa Sipovi}a o~ekuju se vrhunske borbe iz kojih }e samo jedan iza}i kao najbolji od najboljih. Tako|er, uz turnir osmorice, u Domu mladih bi}e odr`ana i dva superfighta u K1 i MMA kategorijama, a sude}i po ju~era{njoj pres-konferenciji koja je bila otvorenog tipa i na koju su do{li svi borci, o~ekuje nas zaista spektakl. Naime, borci su tokom predstavljanja izazivali jedan drugog, tako da je za o~ekivati da energiju sa konferencije prenesu u ring, {to garantuje istinski spektakl, koji }e u pauzama borbi biti za~injen muzikom. J. Li.

Nihad Ba{i} i Tarik Omeragi}, reprezentativci BiH

mo`e o~ekivati zapa`en nastup i dobar rezultat, i da, kao u ve}ini slu~ajeva do sada, dostoj-

no predstavljaju BiH i reprezentuju ovaj sport u svijetu.
S. K.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM gara`u u Ulici Jovana Bjeli}a.Tel:061/160-609. 1808 IZDAJEM jednoiposoban stan Ko{evsko brdo. Tel: 066/ 310-159.sms IZDAJEM namje{ten stan, naselje Otes-Ilid`a, 250 KM bez re`ija. Tel. 061/132-027.sms IZDAJEM namje{ten jednosoban stan kod Op{tine Stari grad, stan posjeduje kablovsku i internet, priklju~ak, parking. Stan se izdaje na du`i vremenski period uz ugovor i mogu~nost produ`enja ugovora. Cijena najma stana je 250KM, plus re`iski tro{kovi. Stan je useljiv od 10.01.2013 zbog osvje`enja stana i sitnih popravki, ali se stan mo`e pogledati u me|uvremenu. Mob. 061/132-277.sms IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u Barama,cijena 250 KM. Tel.061/766-026.sms IZDAJEM polunamje{ten petosoban stan u Mis Irbinoj ulici, mjese~na zakupnina 800 KM. Mob. 061/194-641.sms IZDAJEM poslovni prostor 60m2, ~ar{ija kod po{te - S. B. Ba{agi}a, extra sre|en. Mob. 061/609-735.k IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, grijanje, kablovska, kod socjalnog. Tel. 033/659-895 ili 062/619-677.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Grbavici, ul. Zagreba~ka. Tel. 061/224-704.k IZDAJEM dvokrevetnu komfornu sobu, Bjelave, upotreba kuhiinje i interneta. Tel. 443-938, 062/224-836.k IZDAJEM sprat ku}e u Donjm Vele{i}ima sve zasebno voda, struja, plin i ulaz tek renoviran namje{ten komplet cjena 200 KM. Tel.061/305-132.k IZDAJEM dom odmora i oporavka u prirodi u Ledi}ima, 8 le`aja, kamin sala, dnevni boravak, kuhinja, sanitarije. Mob. 061/131-726.k IZDAJEM gara`u u centru grada. Mob. 061/908-587.k CENTAR, izdajem ~etvorosoban renoviran namje{ten stan 80m2, zaposlenim. Mob. 061/350-448.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842-989.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, studentima ili zaposlenoj `eni, Aerodromsko naselje. Tel. 033/656-327.k IZDAJEM smje{taj za studentice ili uposlene `ene, 150 i 200KM, uklju~eni re`ijski tro{kovi. Mob. 061/130348.k JEDNOKREVETNA soba za `ensku osobu, cijena 200KM, pla}ene re`ije, upotreba kuhinje. Mob. 061/130-348.k IZDAJEM dvokrevetnu sobu studenticama ili uposlene `ene, cijena 150KM, uklju~ene re`ije. Mob. 061/130-348.k IZDAJEM posolovni prostor na Aneksu. Mob. 061/508-404.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na ^obaniji, cijena 300KM + re`ija. Mob. 061/209-334.k IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k IZDAJEM poslovni prostor preko puta Suda 36m2 [enoina. Tel. 062/326-886.k IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k ZIDANA gara`a sa kanalom, iza Poljoprivrednog fakulteta, na Grbavici. Mob. 061/227-801.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak interneta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM gara`u, Avde Hume, Ciglane, objekat. Tel: 062/967-192.k NAMJE[TEN veoma udoban stan, [oping, Grbavica, 86m2, povoljno. Mob. 061/325-077.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa grijanjem Trebevi~ka br. 64. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k IZDAJEM dva poslovna prostora Papagajci povr{ine 40m2 i 20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa grijanjem Trebevi~ka br. 64. Tel. 033/443-620.k IZDAJEM ku}u przemlje +sprat sve namje{teno 4sobe kuhinja veliko kupatilo. Tel. 061/869-396.k

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.
IZDAJEM manji dvosoban stan Ba{~ar{ija Mihrivode 13 A namje{teno poseban ulaz. Tel. 063/557037.k POFALI]I kod tramvajske stanice izdajem sobu-povoljno. Tel. 063/601-526.k IZDAJEM namje{ten 1,5 stan u privatnoj ku}i u blizini MUP-a. Tel. 061/764-022.k IZDAJEM 2 soban namje{ten na Grbavici grijanje trosoban kd politi~kih nauka. Tel. 061/812-046.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan u centru grada. Tel. 070/201487.k IZDAJEM gara`u sakanalom ul. Grbavi~ka 27 Sarajevo. Tel. 219798.k IZDAJEM konfornu prostranu namje{tenu garsonjeru u Centru grada. Tel. 061/869-396.k IZDAJEM garsonjeru naAlfakovcu, poseban ulaz. Tel. 061/809-763.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za ssve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu stobu, blizina studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru `enama ili bra~no paru 150 KM. Tel: 061/358-772.k IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenih beretki 12. Mob. 061/252663.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k

OSLOBO\ENJE

IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

PRODAJA
PRODAJEM dvosoban stan, ^engi} Vila I, 67,5m2+dva balkona, povoljno. Mob: 065/233-671. 1801 PRODAJEM garsonjere na Stupu, novogradnja-Tibra Pacific, cijena povoljna. Mob. 061/245-976.sms PRODAJEM hitno i povoljno stan 63m2, Dobrinja, prvi sprat. Mob. 061/102-212.sms NAJPOVOLJNIJE tr`isne cijene u novogradnji za useljive stanove, na Stupu od 56-72m2, cijena 1m21.399 KM sa PDV, gratis parking, ugrun~eni. Tel: 061/548-023.sms GRA\EVINSKO zemlji{te na Stupu, 45.000 m2, odli~na lokacija, pogodno za izgradnju velikog poslovnog objekta. Isklju~ivo u komadu. Mob. 061/172-925.sms GRBAVICA, kod Kapu}ina, trosoban, 73m2, V sprat, 149.000 KM. Mob. 061/072-845.sms KU]A Bu}a potok 2 eta`e 150m2. 300m2 oku}nice. Tel. 062/619-361.k STAN Dobrinja 2, Esada Pali}a 78m2 3 sprat, sre|en 119.000KM. Tel. 063/732-410.k KU]A Soukbunar 200m2 stanbenog, 800 m2 oku}nice. Tel. 062/619361.k STAN Paromlinska 68m2 pr. potrebna adaptacija 126.000KM. Tel:062/959-129.k VOJNI^KO Polje ul. Hasana Su}eska 6 spr. nije zadnji ima lift 102.00KM. Tel:063/034-355.k DOBRINJA 2. ul. Janka Jolovi}a 1 sprat 67m2=97,000KM Aerodromsko naselje 1 spr. Tel:065/819-136.k VOGO[]A B. Kr{o troiposoban 77m2 1 spr. c. grijanje. Tel:061/702881.k STAN u centru Vogo{}e, 113m2, cijena 1050KM/m2, petosoban, dvoeta`ni. Tel. 061/733-956.k STAN u Sarajevu, ~etverosoban (94m2+42m2), sa dva wc i terasom. Tel. 061/733-956.k EKSTRA povoljno - ku}a i 1,5 dunum zemlje u Bla`uju, papiri uredni, cijena 65.000 KM. Mob. 061/913-140.k PRODAJEM stan 135m2, pos. prost. 22m2, D`id`ikovac-^ekalu{a. Mob. 061/150-126.k PRODAJEM trosoban stan 80m2, Ilid`a kod Pejtona. Mob. 061/101950.k PRODAJEM dvospratnu ku}u u Naselju Sokolje. Tel. 062/868-328.k DALMATINSKA strogi centar, stan 121m2 visoko prizemlje mogu}a stambeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533.k STAN u centru 64m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Tel. 617-742, 061/649-797.k BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Mob. 061/199-845, 665-966.k PRODAJEM dulum zemlje (ima mogu}nosti: voda, gas, struja, kanalizacija, telefon), mogu}nost i u parcelama po 500 m2. Ugorsko, (iznad d`amije), Vogo{}a. Tel. 063/692101.k PRODAJEM manji stan u Centru, pored BBJ. Mob. 063/009-964.k PRODAJEM stan, Malta, Envera [ehovi}a, 60 m2, dvije sobe, zajedno kuhinja + dnevni boravak, balkon, centralno grijanje, 1 sprat, ju`na strana. Tel. 061/183-425.k

ZAMJENA
MIJENJAM trosoban stan, Centar, I sprat, u Banjoj Luci, za sli~an u Sarajevu. Mob. 062/425-886. 1767 SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62279-428, 00387/33-214-595.k

POTRA@NJA
AGENCIJI Sigenx potrebno vi{e stanova u Vogo{}i, za poznate klijente. Mob. 061/579-493.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova za poznate klijente. Tel. 033/654-793.k POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM+re`ije. Kontakt: 033/211-101. 000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.
PRODAJA
PRODAJEM ku}u sa oku}nicom Hladivode Stari grad. Tel. 061/534319.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju, A faza, 39m2. Mob. 061/905-051.k STAN u ^ekalu{i od 70m2 + terasa na III spratu. Tel. 061/370-207.k STAN na Ciglanama od 33m2+balkon i na Vi{njiku od 40m2 prvom spratu. Tel. 061/370-207.k STAN u strogom centru ul. ^umurija od 55m2 sa balkonom na II spratu renoviran. Tel. 061/370207.k PRODAJA ku}e prodajem vilu dvokatnicu oko 400m2 toplotna zvu~na izolacija. Tel. 033/534-087 i 062/682-690.k STAN u Centru ul. Josipa Vanca{a, od 50m2 na III spratu, renoviran. Tel. 061/370-207.k STAN na bjelavama Derebent. ul. od 50m2 +balkn na I spratu. Tel. 061/370-207.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod doma armije. tel. 445-370. poslije 15 sati.k TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili 061/235-257. ^ENGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan 52m2, na Alipa{inom polju, mo`e i zamjena za Banja luku. Tel. 542-668.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2, I sprat, eta`no grijanje, na Ba{~ar{iji, pogodan za kan. poslovanje. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod Doma armije. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k PRODAJEM trosoban stan 70m2, Hrasno, Aleja lipa, I sprat, centralno grijanje. Tel. 445-371 poslije 15 sati.k DALMATINSKA, strogi centar, stan 121m2, visoko prizemlje. Mogu}a i stambeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533.k ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383064.k KU]A stamb. poslovnog karaktera, oku}nice 422m2, povoljno, Ilija{. Mob. 061/552-547.k CENTAR, stan 75m2, 2 kat, povoljno. Mob. 061/299-911.k CENTAR, ^obanija, 96m2, 16 kat, povoljno. Mob. 063/157-832.k ^ENGI] V. ul. F. Be}irbega, 60m2. Mob. 061/299-911.k BREKA, stanovi 105m2, 79m2, 49m2. Mob. 062/758-330.k CIGLANE 79m2, H. Kulenovi}a. Mob. 061/299-911.k KU]A, Stari Grad, 150m2, gara`a, ba{ta, ul. Srebreni~ka, Kova~i. Mob. 063/157-832.k ^ENGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM useljivu ku}u na Ba{~ar{iji 170m2, 300m od sebilja, sa ba{tom, papiri uredni. Mob. 061/713-168.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284875.k STAMBENO poslovni prostor dim. 12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid`a. Mob:061/552-542.k VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500m2 Tel. 061/299.-911.k PRODAJEM povoljno gara`u 12,5m2, Centar, Kranj~evi}a, vl. 1/1. Mob. 061/869-396.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383064.k POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, povoljno. Mob. 066/669-696.k DVOSOBAN stan 54m2, 3 sprat, adaptiran, D`. Bijedi}a, ^. Vila. Mob. 063/595-406.k PRODAJEM lukcuznu ku}u 240m2, kod OHR-aili mijenjam za stan uz doplatu. Mob. 061/136705.k PRODAJEM stan novi, jeftino, 60m2, 2 balkona. Tel. 066/843-158.k DOBRINJA I, jednoiposoban sre|en stan, sa o~uvanim stvarima, 1.600 KM/m2. Mob. 062/325-987.k MUSE ]. ]ati}a, 57m2+terasa, trosoban, useljiv. Mob. 061/214-852.k CIGLANE, H. Red`i}a/A. Hume, odli~an trosoban stan, 79m2, 2 terase 25m2, 2 ostave, povoljno. Mob. 061/214-856.k PRODAJEM stan 67m2, u najstro`ijem centru grada. Mob. 062/119-403.k MALE[I]I donji, dva duluma zemlje pod vo}em, mo`e i gradnja, voda, struja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje+sprat+pot krov lje+ba {ta 350m2, urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 543-043.k PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k ^EKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k CENTAR, Buka, 2 kat, 64m2, ju`na stana. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM trosoban stan sa 2 balkona, ekstra lokacija, pogodan za sve namjene. Tel. 070/203-976.k STARI Grad, ^ekalu{a, 55m2, generalno renoviran+balkon, izuzetna lokacija. Mob. 061/148-810.k ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k TITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4 kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148810.k PRODAJEM stan 66m2, veoma povoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo`e i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel. 033/810-572, 061/438-855.k PRODAJEM dvosoban stan 53m2 sa centralnm grijanjem, Otoka, Grada~a~ka. Tel. 061/319-540.k PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222-508.k PRODAJEM stan 85m2 Kralja Tvrtka I sprat. Tel. 062/232-378.k TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33m2, 2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k PRODAJEM zemlji{te u ^elebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. Vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170254.k PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznad Vrbanje mosta, dvoeta`na 120m2+100m2, vi{enamjenskog prostora, uredni papiri, cijena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70m2, dvije eta`e sa 345m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061966.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95.000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat, 68m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, Trg Sarajev. olimp. 33m2, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM gra|. zemlji{te kod d`amije, na Plandi{tu-Ilid`a, 1.260m2, 59.000 KM. Mob. 061/170-254.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445612.k

MALI OGLASI
PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k PRODAJEM stan u velikoj aleji, 75m2, 105.000 KM, 60m2 podrum (vila), vl. 1/1. Mob. 061/170-254.k DVOSOBAN stan 5m2, 3 sprat, ^. Vila, D`. Bijedi}a. Mob. 063/959-406.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k NOVOGRADNJAul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170254.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/317-731.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k PRODAJEM-izdajem plac na Ilid`i, 580m2, ogra|en, 1/1. Tel. 621-119, 062/006-319.k MARIJIN Dvor, V. Peri}a 2/3, 106m2, trosoban stan, dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, povoljno. Mob. 062/254-859.k PORODI^NA ku}a sa prate}im objektima, [iroka~a, Lipe, Sarajevo. Mob. 061/870-083.k PRODAJEM stan 87m2, centar, plin, terasa 12m2, 1 sprat, stara gradnja. Mob. 062/605-489.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k SOKOLOVI] Kolonija, stan na 3 eta`e+ba{ta, djelimi~no adaptiran, 115.000 KM. Mob. 061/170-254.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM staru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k

53

PRODAJEM dje~iji kreveti} na rasklapanje, 40 KM. Tel. 061/716070.k PRODAJEM 2 ormara stara 6 mjeseci, novi. Tel. 033/665-091.k

VOZILA
GOLF 4 TDI, 4x4 4 motion, pogon sva 4 to~ka, karavan 2001 g. 6 brzina, di crveno, 85 kw, registrovan do 8.2013., servisna knjiga, 10.500 KM. Mob. 063/895-561.sms PE@O 307 karavan, 2.0 HDI, 66 kw, 2005. godina, dizel, klimatronik, nove zimske gume, tek uvezen sve pla~eno do registracije, cijena 8.700 KM. Mob. 061/156-652.sms PRODAJEM Ford Fiestu 1,3 benzin, 2005. god. pre{la 67.000 km, tek registrovana, cijena 7.500 KM. Mob. 061/171-897.k PRODAJEM Opel kadet, 88. god. nije registrovan. Tel. 214-090.k PRODAJEM [kodu feliciju, proiz. 98. cijena 2.600 KM. Mob. 061/502340.k PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201200.k POLO 1,4 benzinac 2005. decembar prvi vlasni, i pre{ao 60.000Km. ful oprema. Tel. 061/555-270.k PRODAJEM za Golfa 2,3,4 alnaser alternator i za ostala vozila mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693470.k

OSTALO
PLINSKU pe} 7,5 kw, za dimnjak, ma|arska proizvodnja, kao nova, povoljno. Mob. 061/488-559.k Prodajem sadnice lipe 1,5 KM/kom. Na ve}u koli~inu cijena niza. Sarajevo. Tel. 066/092-978.sms PRODAJEM plinsku pe} Emina i plinski {poret i {poret na drva. Tel. 062/480-365.k PRODAJEM plinsku fasadnu pe}. Tel. 061/515-235.k PRODAJEM bukova iscjepana drva 75KM/1m. Tel. 061/691621.Edin.k PRODAJEM plinsku u odli~nom stanju pe} mo`e na zid i u dimnjak cijena 100KM. Tel:061/553-633.k ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106-540.k

NAMJE[TAJ
STARINSKO ogledalo u kombinaciji mramor-mesing, starinsku spava}u sobu, vitrinu. Mob. 061/916-737.k

54

MALI OGLASI
OSTALO
PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745586 Ilid`a.k PRODAJEM bojler 50 l. kori{ten 3 mjeseca jeftino. Tel. 061/909320.k PRODAJEM {iva}e ma{ine Bagat, Pfaff i Bernina, nova u koferu, garancija 2 godine, dovozim li~no i 2. plinske grijalice. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM za brijanje patrone Mach 3 i fusion Gilite povoljno. Tel. 061/323-906.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje. Tel: 0617323-906.k PRODAJEM vrata harmonika. Mob. 061/199-845, 665-966.k PRO DA JEM 100% efi ka sno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/243-891.k KNJIGU "Fo~a, `rtva genocida XX vijeka", od poznatog vojnog histori~ara i brigadira, Muja Kafed`i}a povoljna cijena. Tel. 660431.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315540.k PRODAJEM neispravan fotoaparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRO DA JA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k AGENCIJA kupuje ili izdaje stanove, uz proviziju 3/%, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723731.k

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.
SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k "DOM VITALIS" smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k "KIRBY" - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma "GLANZ". Tel. 061/350-688.k RADIM zidarske, poslove malterisanje, kre~enje, keramiku, laminat, zvati na Tel: 062/693-066.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku }na dos ta va). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k KOM BI JEM ve }im po vo ljno vr{im prevoz kabastog otpada, selidbe i {ute. Mob. 061/268-847.k ^UVALA bi i opslu`bila staro iznemoglo lice. Tel. 062/569-444.k MOLER moluje stanove 1 sobni oko 100KM 2 sobni oko 150 KM 3 sobni oko 200K. Tel. 062/073760 i 033/630-332.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764 i 061/108-779.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kom pju ter ska obra da. Tel. 061/533-326.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k INSTRUKCIJE, matematika za {kole i fakultete, dolazak na adrese. Mob. 062/391-715.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Mob. 065/572-966.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Groninga, me di cin ski do ka zi vo. Mob. 062/256-376.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k ^ISTIM i odr`avam urednim va{ stambeno-poslovni prostor, brzo, pre dan tno, po {te no. Mob. 062/760-012.k VODOINSTALATER vr{i sve vrste opravki, monta`a, stare i nove sanitarije, ~i{}enje kanala. Mob. 061/779-969.k ^ISTIM stanove ili poslovne pros to re, 3 KM po sa tu. Mob. 062/525-268.k PROFESORICA engleskog sa velikim iskustvom u prevo|enju daje instrukcije. Mob. 062/119403. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije eko plastika, sanitarija, servis bojlera, itd. Tel. 061/132149.k MOLERSKO farbarske usluge kvalitetno i povoljno. Tel: 061/323906.k ELEKTRO servis viklovanje rotora, statora za bu{ilice, brusilice, ru~ni alat, aparati za varenje, uz garanciju. Tel. 213-040. 066/889246.k

OSLOBO\ENJE

DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Mob. 061/202840.k RADIMO cen. grijanje, plinske instalacije, mijenjamo konvektore gusanim radijatorima, materijal obezbije|en. Mob. 061/922476.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, poslovne prostore. Tel. 440-747.k i 065/327-328.k NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542.k MATEMATIKA, instrukcije osnovcima, srednjo{kolcima, studentima. Mob. 062/703-740.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654941.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108779.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k ^UVALA bih dijete, imam preporuku. Mob. 062/657-144.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLIN DI RA NA vra ta, ko va ne ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188410.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, garancija tri godine. Mob. 061/605-437.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i be`i~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim des ti na ci ja ma. Mob: 062/214-690.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljn ispomo} radne snage. Tel. 061/513-948.k INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Tel. 061/536973.k MOLERSKE usluge nudimo gletovanje, moleraj, tepte stolarja. Tel:061/219-768 i 033/456-979.k PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog, ve}im kombijem sa radnom snagom. Mob. 061/227-189.k VODOINSTALATER opravlja kotli}e, ventile, sifone, {olje, penzionerima jeftinije usluge. Mob. 061/205-803, 066/973-793.k MOLER moluje stanove: jednosoban oko 100 KM, dvosoban oko 150 KM, trosoban oko 250 KM. Mob. 062/073-760, 630-332.

PRODAJEM dobro o~uvanu garnituru dvosjed, trosjed, fotelja cijena 200KM. Tel. 033/468-915.k PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob: 061/515-235.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PLINSKA grijalica na plin, boca, elek. kerami~ka grijalica. Mob. 061/916-737.k PRODAJEM plinsku grijalicu bez boce. Mob. 061/202-840.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRODAJEM komplet po{tanskih maraka 1993-2011. u albumima.BiH 1000KM i HB 400KM. Mob:061/194-220.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532497.k BUNDE prodajem od nerca i zeca 440-74A. Tel. 064/4484-083.k PRODAJEM kurs englsekog jezika sa CD plejrom KM 250. Tel. 033/810-190.k AKUMULATOR 12V 100 Ah "Silverhorsse" nov, pvoljno. prodajem. Tel. 062/054-858.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povo ljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k

KUPOVINA
AKO imate zlato, kupujem u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, dukate, {orvane, zubno zlato, cijene do 80KM, fine gold. Isplata odmah! Dolazak na adresu. Mob. 062/375-771.sms AGENCIJA kupuje stanove za svo je po zna te kli jen te. Tel. 033/654-793.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505.k KUPUJEM stare satove zidne, |epne, ru~ne,ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214405.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188488.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323906.k

ZAPOSLENJE
RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob. 061/537-555.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k RESTORANU Op{tina S. Grad potrebna kuharica. Tel. 061/173835.k POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225466, od 8-16 sati.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH, za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel/fax: 070/235236, 061/225-424.k POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Tel. 033/717-061.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001 MIKADO trakaste, rimske, panele, plise zavjese i dekore, vanjske PVC i alu, roletne, gara`na rolo i harmnka vrata. Tel: 033/789-99 061/551-515. Mostar 063/592-556, 060/3946704. 1889 MOLER radi molersko farbarske radove ~isto kvalitetno i povoljno.Tel: 062/419-501.sms MATEMATIKA, instrukcije za srednjo{kolce i studente. Mob. 061/135-748.sms MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k "VITALIS" ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

oglasi, smrtov nice, sje}an ja...) tel/fax : ++387 (0)33205-93 8

OGLAS NA SLU @BA: (mali

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj sestri i tetki na{em bratu POSLJEDNJI SELAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI SELAM na{em saborcu i pripadniku Udru`enja

55

prof. dr. SAFETI KOVO
U na{im srcima }e{ uvijek biti voljena, a u mislima nikada zaboravljena. Tvoji: Rabija, Sead, Zibija, Sanela, Lejla, Sejla i Hami
1849

ERMIRU (SALKANA) KE^I
Bio si veliki ~ovjek, kakav }e{ i ostati u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji [eta Hazim, Neira i Adna
1843

ERMIRU KE^I

EL-FATIHA Udru`enje veterana OPSN - Lasta
1894

Dvadesetog decembra 2012. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od kada nije sa nama na{a draga supruga i majka

SJE]ANJE na na{eg dragog supruga, tatu, punca, svekra i dedu

SJE]ANJE Dvadesetog decembra 2012. godine navr{ava se sedam dana od smrti na{eg dragog tate i dede

SLAVICA @EGER
Tvoja dobrota i plemeniti lik ostat }e vje~no u na{im srcima. O`alo{}ena obitelj
1838

OMERA (MUSTAFE) KUKI]A
20. 12. 2008 - 20. 12. 2012.

MIJO MI]O KRAJINA

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
1786

S tugom: Suzana, Sara, Ema, Luna, Lukas Filip, Nurija i Darko
1842

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

Dvadesetog decembra 2012. navr{ava se 19 godina od smrti na{eg dragog

SJE]ANJE Dvadesetog decembra 2012. navr{ava se deset godina otkako je na ahiret preselio

SAFETI

ISMETA PA[AGI]A

FARUK (KJAZIMA) HALIMI]
20. 12. 2002 - 20. 12. 2012.

Od Jasne Juri~i}
1844

Tvoji supruga i djeca
1776

S tugom i po{tovanjem, porodica
1831

USLUGE
PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma {i nom uz ga ran ci ju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k KE RA MI ^AR, zva ti na tel: 061/460-606.k

VODOINSTALATER sa 30 god iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarni ure|aja i pro~epljuje odvode. Tel. 033/535659, 062/139-034.k STA KLO RE ZA ^KA ra dnja "Edo" uramljumemo slike, ogledala vr{imo sve staklarske poslove. Tel. 033/221-902 i 061/130034.k TAPETAR dekorater presvla~i i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz ga ran ci ju. Tel. 061/156-728 i 061/926-560.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PREVOZ putnika u Neum na je dno dne vni izlet, za sa mo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k

TU@NO SJE]ANJE na na{e najmilije

SJE]ANJE

SAJDA [KREBO, ro|. HIDI]
3. 5. 1931 - 20. 12. 2009.

IBRAHIM [KREBO
5. 7. 1926 - 8. 8. 2000.

Vje~no }ete biti u na{im srcima i na{im mislima... Rahmet alejhi ve sel-lem! Va{e k}erke Sabina i Sakiba, sinovi Sakib i Mehmed sa porodicama
040

JOVO PEDALO
20. 12. 1995 - 20. 12. 2012.

BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141659.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k

BRA^NE PONUDE
Tra`im da mi se javi djevojka, udovica ili raspu{tenica starosti od 35 do 70 godina. Tel. 449-902.k

IZGUBJENO - NA\ENO
ISPAO mi je nov~anik iz d`epa. Molim po{tenog nalaza~a da mi javi na te. 062/007-253, 033/651-522.k

Godine prolaze, a sje}anje na njegov dragi lik, dobrotu i plemenitost `ive zauvijek u na{im mislima i srcima. Porodica
1841

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo zdravstvenu i {iru javnost da smo pro{le sedmice izgubili jo{ jednog vrijednog sarajevskog ljekara

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka

dr. ISMETA ([UKRIJE) LON^AREVI]A
ljekar Doma staraca u Ned`ari}ima

HATID@A ([U]RIJE) BRKI], ro|. JAKI]

preselila na ahiret u utorak, 18. decembra 2012, u 82. godini. Doktor Ismet je bio human ljekar, dobre, profinjene du{e, a to je pokazao i time {to se opredijelio da ~uva zdravlje onima kojima je ljekarska njega i pa`nja najpotrebnija - korisnicima Doma staraca u Ned`ari}ima. Nije imao sre}e da ga sudbina bolje nagradi, umro je ne do~ekav{i starost, u punom naponu `ivota, sa svega 50 godina. Pamtit }emo ga po njegovoj dobroti i iskazanoj humanosti u poslu! Neka mu je navijek slava i Hvala! Ljekarska - Lije~ni~ka komora Kantona Sarajeva
001

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Mirsad i Edin, k}erka Alma, unu~ad Sanda, Mirza, Aldin, Almir i Emina, te porodice Brki}, Jaki}, Maksi}, Sadikovi}, Maksumi}, Zvizdi}, Selimovi}, Asani, Hozi}, Safner, Dizdarevi}, Alispahi}, Ko{ari}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Begovoj d`amiji. Ku}e `alosti: Ul. Mitra [u}ura br. 88 i Ul. bra}e Ribara br. 47/V.
002

SJE]ANJE
Obilje`avaju}i jubilarnih 60 godina uspje{nog rada Stonoteniskog kluba Bosna, sa neizmjernim po{tovanjem i zahvalno{}u sje}amo se na{ih ~lanova koji su ugradili neizbrisiv trag u cjelokupnim aktivnostima i rezultatima Kluba.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Veliko hvala:

[AHZA (OSMANA) MRZI]

AN\ELI] GRGURU AN\I] BRANKU BEGOVI] JUSUFU BEKAVAC MIROSLAVU BA[I] ZORANU BEGI] SELMI COLI] RADMILU ^E^AR DRAGANU \OKOVI] VLAJKU

\URETI] LJUDEVITU FABIJAN LADISLAVU GACKO ENESU IBRAHIMAGI] ZUVDIJI KARAVDI] ZLATANU KAPETANOVI] SEADU KUZMANOVI] TOMISLAVU

KATURI] MIRU LEKI] HASANU NOVAKOVI] VELJKU OPRA[I] AVDI RADLOVI] OBRADU SALOM RAFAELU STAN^I] FRANJI STARI] ALOJZU [UMAR RANKI U[TOVI] FIKRETU
IN MEMORIAM

preselila na ahiret u srijedu, 19. decembra 2012, u 92. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. decembra 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice TMP br. 4 sa polaskom u 12.45 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sin Fatih, k}erke Ned`mina i Sidreta, snahe Slavica, D`emila i Esma, unuci Nedim, Eldin, Armin, Tarik i Reuf sa porodicama, unuke Eldina, Alisa, Alida, Amina, Selma i Semra sa porodicama, porodice Mrzi}, Begi}, Huskanovi}, Jorg, Hamzi}, Had`i}, Mirojevi}, Kr{o, @olji}, Glavi{ki}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i `alosti u, Trg me|unarodnog prijateljstva br. 4/VIII.
000

1837

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Danas je sedamnaest godina od prerane smrti na{eg dragog supruga i oca

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

doc. dr. SAFETI KOVO

FERIDA (TOSUNA) ZUKORLI], ro|. OMEROVI]
preselila na ahiret u utorak, 18. decembra 2012, u 80. godini.
1836

S po{tovanjem, Nijaz Musabegovi}

mr. ILIJA GAD@E
20. 12. 1995 - 20. 12. 2012.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. decembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Safet, k}erke Fadila i Nafija, snaha Evica, zetovi Ekrem i Sabahudin, unu~ad Leana, Enir, [ejla, Samin, Samina i Lina, te porodice Zukorli}, Omerovi}, Lon~arevi}, D`ud`evi}, Maruki}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13 sati, Ul. grbavi~ka br. 95. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
1830 000

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

Sve godine bez Tebe, ali u mislima sa Tobom, uz drage uspomene koje ~uvaju ljubav, ponos i toplinu u srcu. Supruga Milena i sin Goran

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV dragom i mnogo po{tovanom prijatelju i kom{iji

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
emeritus prof. dr. ANTUN LOVRIN^EVI]

57

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i susjedima da je na{ voljeni suprug, otac, djed i brat

prof. dr. ANTUNU LOVRIN^EVI]U

preminuo 18. decembra 2012. godine. Datum sahrane bi}e naknadno objavljen. O`alo{}eni: supruga Vlasta, sin Igor, unuka Andrea, snaha Mirjana, sestre Katica, Mandica i Zorica, sestri} Dubravko s porodicom, brati}i Dragan i Lidija sa porodicama, {ura Fe|a, te porodice Lovrin~evi}, Milati}, Star~evi}, Batini}, Ivani{evi} i ostala rodbina i prijatelji.
1835 1834

Od Hajre Balorde sa djecom Mirom, Vedranom i Pe|om

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ALIJA (MEHE) MUHAREMOVI]
iz Rudog

ERMIR (SALKANA) KE^O

preselio na ahiret u utorak, 18. decembra 2012, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. decembra 2012. godine, u 14 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: supruga Ai{a, sin Fuad, k}eri Mediha i Meliha, snaha Enesa, zet Hajrudin, unu~ad Fahrudin, Faruk, Bakir i Haris, sestra Hana, sestri}i Mirsad, Jusuf i Hamid sa porodicama, sestri~ne Hamida, Mirsa, Mevla i Hida sa porodicama, amid`i}i Fehim i Nurija sa porodicama, amid`i~ne Fehima, Zekija i Raza sa porodicama, {urak Mujo sa porodicom, bad`enozi Adil i Smail, svastike Ifeta, Nisveta, Dervi{a i Hedija sa porodicama, te porodice Muharemovi}, Hajdarevi}, [orlija, Ajanovi}, Tabakovi}, Muhi}, Terzi}, Kos, Kustura, Ke{an, Hamzi}, Hod`i}, Me{anovi}, Me{evi}, ^ovrk, Bu~o, Dardagan, Valjev~i}, Peljto, Pita, Svraka, Zorni}, Gu{o, Bo{kovi}, D`ambasovi}, Me|useljac, Krivca, Hrvat, Demir, Muslim, Pendek, Stankovi}, Kapid`i}, Mujezinovi}, Mujaki}, ]osovi}, [ebo, Bajramovi}, Rid`al, Skorupan, [abanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14 sati) u d`amiji [vrakino Selo. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred kapije Zraka - Bu~a Potok sa polaskom u 12.45 sati, sa usputnim zaustavljanjem kod granapa “Bra}a Ma{i}” - [vrakino Selo. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

KASIM (BEGE) TALOVI]

preselio na ahiret u utorak, 18. decembra 2012, u 39. godini. D`enaza }e se klanjati i ukop obaviti u ~etvrtak, 20. decembra 2012. godine, poslije ikindija-namaza (14 sati) u haremu d`amije Binje`evo. O`alo{}eni: otac Salkan, majka Fazila, supruga Almira, sinovi Jasmin i Aldin, brat Amir, sestra Amira, snaha Zana, amid`e Zaim, Vejsil i Esad sa porodicama, daid`e Hasib, Murat, Mirsad, Nijaz i Zijad sa porodicama, tetke Saliha, Fazila i Sabaheta sa porodicama, punac Ibrahim, punica [emsa, svastike Selvedina i Zilha, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Binje`evo 105. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u utorak, 18. decembra 2012, u 62. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 21. decembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Slavojka, sinovi Denis i Damir, snaha Mea, brat Asim sa porodicom, sestre Taiba, Semka, Dila i Vahida Hida sa porodicama, te porodice Talovi}, Te{anovi}, Bogdani}, Peljto, Ivkovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Ku}a `alosti: ul. Skendera Kulenovi}a 30, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nog srca obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SEVDA (BEGE) BUNGUR, ro|. TURULJA
preselila na ahiret u utorak, 18. decembra 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 21. decembra 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

SELMO (SULEJMANA) EMINOVI]

preselio na ahiret u nedjelju, 16. decembra 2012, u Holandiji, u 53. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 20. decembra 2012. godine, u 13.30 sati na gradskom mezarju Bare. O`alo{}eni: otac Sulejman, supruga Sadeta, sin Damir, k}erka Elma, unuka Najla, brat Sadik sa porodicom, snaha Elma, amid`e, tetke, daid`e, amid`i}i, teti}i, daid`i}i, te porodice Eminovi}, Skoko, [aboti}, Cucak, Begovi}, Baba~i}, Sijari}, Musi}, Sadovi}, ^okovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Ku}a `alosti: ul. Gornji Vele{i}i 289. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

DESANKA PULI], ro|. RISTANOVI]
nakon duge i te{ke bolesti preminula 18. decembra 2012. u 82. godini. Sahrana }e se obaviti 20. decembra 2012. godine u 10.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}ena porodica
000

O`alo{}eni: suprug Mu{an, sinovi [evko, D`evad, Mirsad i Suljo, sestra [emsa, snahe Raza, Biserka, Tima, Sabina i Nejla, unuci Haris, Adis, Elvedin, Nijaz, Adem i Irhad, unuke Emila, D`enita, Fatima i Elvedina, praunu~ad Amer i Danin, te porodice Bungur, Turulja, \ozo, Alihod`i}, Odoba{i}, Ramovi}, Li~ina, Paratu{i}, Ho{o, Begi}, Ba`dar, [ehi}, Bungurevi}, Nokto, Pita, Peljto, Kaim, Ligata, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i ku}i merhume u 14 sati, ul. Zahira Panjete do br. 155, Pofali}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

58

PREDAH

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ostvarivat }ete uspjeh u svakom projektu koji zapo~nete. Podjednako dobro }ete se snalaziti u raznim podru~jima. Plijenit }ete pa`nju okoline ne samo privla~nim izgledom ve} i pristupa~no{}u. Samci }e rado sklapati nova poznanstva. Tajna dobrog zdravlja le`at }e u redovitom kretanju i biranju zdravijih namirnica. Provodite {to vi{e vremena u prirodi. Poslodavac }e imati suvi{e visoka o~ekivanja, {to }e na vas djelovati demotiviraju}e. Ne}ete se dobro snalaziti u stresnim situacijama. Nesigurni u sebe, bli`njima }ete prire|ivati scene. Partneru }ete provjeravati svaki korak, a ako uo~ite da je samo pogledao nekog drugog, odmah }ete zapo~eti sva|u. Za borbu protiv stresa naju~inkovitije su discipline koje ne zahtijevaju ve}e fizi~ke napore. Primit }ete pozitivne vijesti vezane uz inozemstvo. Bavite li se trgovinom ili izdava{tvom, suradnja sa stranim klijentima pokazat }e se najisplativijom. Mu~it }e vas brige vezane uz nesta{icu novca i poslovne probleme. Razgovor s bliskim prijateljem pomo}i }e vam da prona|ete izlaz iz problema koji vas ti{te. Nastojte voditi {to zdraviji i mirniji `ivot te se klonite stresnih situacija. Zatrpani raspored navest }e vas da istovremeno obavljate nekoliko poslova, {to ne}e pro}i bez gre{aka. Posvetite se obavljanju obaveza koje zbog rokova ne mo`ete odgoditi. ^itava }e se porodica oslanjati na vas, a niko vas ne}e pitati imate li uop}e vremena. Budete li previ{e uslu`ni, bli`nji }e vas sasvim sigurno poku{ati iskoristiti. Uko~enost i bol u le|ima bit }e posljedica lo{eg spavanja. S kolegama }ete se nepotrebno sukobljavati oko raznih sitnica. Odre|eni problemi pravne ili birokratske prirode zahtijevat }e va{u punu pa`nju. Premda iznimno privla~ni, ne}ete imati obilje udvara~a. Ostavljat }ete dojam neosvojive osobe koja zahtijeva mnogo truda. Osim povremenih glavobolja, ne}ete imati drugih zdravstvenih tegoba. Zatrpani ste poslom, {to vam ne}e ostaviti vremena ni za predah. Neodgodive obaveze mnoge }e natjerati da se u uredu zadr`e i nakon radnog vremena. Premda }ete osje}ati privla~nost prema zgodnom kolegi, zaklju~it }ete da nije povoljno vrijeme za upu{tanje u romansu. Bit }ete uvjereni da }e vam zlobni tra~evi suradnika ugroziti reputaciju. Skloni ste prehladama i virozama. Na ra~un {arma izvu}i }ete se iz mnogih neugodnih situacija. Bavite li se odnosima s javno{}u, ostvarivat }ete zapa`ene rezultate. Raskinut }ete odnose koji vas ne usre}uju i okrenuti se ka novim iskustvima. @eljni ste romantike i nje`nosti, pa }ete ih potra`iti kod nekoga ko vam to mo`e pru`iti. Provedite {to vi{e vremena u aktivnoj tjelovje`bi. Partnerstva od kojih ste mnogo o~ekivali mogla bi vas razo~arati. Druga }e stana biti neodlu~na ili lijena, pa }ete po`aliti {to ste se uop}e udru`ivali. Oko sebe }ete {iriti nervozu pa }e vas ve}ina ljudi izbjegavati. Odvojite se od svih i posvetite se sebi i svojim hobijima. Razdra`ljivi ste i nervozni. Izbjegavajte piti velike koli~ine kafe. Dana{nji }e dan obilovati sastancima, poslovnim susretima ili kra}im putovanjima. Budite stalno dostupni, jer }e informiranost biti klju~ uspjeha. Okru`it }ete se porodicom i prijateljima. Pred samcima je dan ispunjen novim poznanstvima i susretima sa zanimljivim osobama suprotnog sola. Rado }ete kupovati kvalitetne kozmeti~ke preparate kojima }ete nastojati odr`ati mladena~ki izgled. Izbjegavajte ishitrene odluke koje biste mogli po`aliti. Ako niste zadovoljni svojim poslovnim statusom, pri~ekajte povoljnije vrijeme za obra}anje nadre|enima. Skloni ste idealiziranju biv{ih ljubavi. Nemojte se zbog trenutnog osje}aja usamljenosti javiti osobi koja vas je u pro{losti povrijedila. Promjene po pitanju izgleda popravit }e vam raspolo`enje. Ako djelujete unutar udru`enja ili organizacije, o~ekujte pozitivne vijesti. Mogli biste primiti zanimljivu poslovnu ponudu ili do}i do sponzorskog novca koji }e vam pomo}i u ostvarenju ciljeva. U`ivat }ete u dru{tvu vedrih i pozitivnih ljudi. Neki }e se upustiti u avanturu s mla|om osobom, a razlika u godinama ne}e se pokazati preprekom. Pravo je vrijeme da najavite rat suvi{nim kilogramima. Svoje zadatke najradije }ete izvr{avati daleko od oka javnosti. Bit }ete osjetljivi na kritike pa }ete izbjegavati javna izlaganja. Samo}a }e vas nagnati da se upu{tate u veze s osobama koje nisu dobre za vas. U`ivat }ete u njihovoj pa`nji, a neki }e ~ak pomisliti da su se zaljubili. Prona|ite unutarnji mir laganom rekreacijom i boravkom na svje`em zraku.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI]

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: transakcijski ra~un broj: Sadat BEGI] 1602000000317116, DIREKTOR: UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: Ned`ad [ADI] 3383202250044019, UREDNI[TVO: SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Safet HUREMOVI], Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], transakcijski ra~un broj: Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela 1990490005630121, SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, PRODAJA: KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, Fax: 465-727, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: Tel: 276-967, 455-558 5715000000017279 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a MARKETING: Meliha Hod`i} [tampa: Unioninvestplastika dd, Fax: 472-901 Semizovac bb Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: nju jork, edamer, gomile, ova, ep, vi, ajo, acis, smaragd, talentovan, a, e, eso, jastog, ljetopis, noma, in, ralica, or, cecilija, ara, amo, inertni, okani, irska, gnom, joga, at, l, jen, krpa, i, arabeska, kol, so, asa, drama.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas prije podne obla~no sa susnje`icom i slabim snijegom, krajem dana smanjenje obla~nosti i prestanak padavina, u Hercegovini tokom cijelog dana prete`no sun~ano. Prije podne na sjeveru zemlje puha}e slab do umjeren sjeverozapadni, u Hercegovini umjeren sjeveroisto~ni vjetar. Poslije podne vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -3 do 1, maksimalna dnevna od 0 do 5, u Hercegovini do 8 stepeni C. No}as ja~e naobla~enje i pad temperature. Sutra obla~no, na sjeverozapadu i jugu zemlje sa slabom ki{om. U subotu umjereno obla~no. U nedjelju i ponedjeljak umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om, susnje`icom i snijegom. U Sarajevu obla~no sa susnje`icom. Puha}e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -2, maksimalna dnevna 2 stepena C.

U Evropi danas obla~no sa ki{om iznad Britanskih ostrva, ponegdje u centralnim i isto~nim dijelovima kontinenta i Balkanskog poluostrva sa susnje`icom i snijegom, samo u pojedinim predjelima Apeninskog i Pirinejskog poluostrva prete`no sun~ano. Jak vjetar olujne ja~ine puha}e u oblasti Atlantika, Sredozemnog i Crnog mora. Najhladniji evropski grad bit }e Moskva sa maksimalnom temperaturom do -14, a najtopliji Lisabon sa 18 stepeni C. Iznad isto~nih i centralnih predjela Balkana danas obla~no sa susnje`icom i snijegom, na jugoistoku sa slabom ki{om. Jak vjetar puha}e u oblasti Jadranskog i Crnog mora. Maksimalna temperatura od -4 do 4, na jugu do 10 stepeni C.

60

KULTURNI VODI^
KAMERNI
KAMEN
autor: Marius von Mayenburg, re`ija: Dino Mustafi}, igraju: Jasna Dikli}, Dragan Jovi~i}, Gordana Boban, Zana Marjanovi}. Tatjana [oji}, Jelena Kordi} po~etak u 20 sati. otvarena je izlo`ba umjetni~kih radova studenata Akademije likovnih umjetnosti. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 31. decembra.

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

po~etak u 13, 16.15, 19.30 i 22.45 sati.

DEDA MRAZ JE PAO NA ZEMLJU
komedija, porodi~ni re`ija: Oliver Dieckmann, uloge: Alexander Scheer, Noah Kraus, Mercedes Jadea Diaz... po~etak u 16 sati.

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZAMBEZIA 3D
animirana avantura, re`ija: Wayne Thornley, glasovi: Leonard Nimoy, Abigail Breslin, Jeff Goldblum… po~etak u 15.30 sati.

KINA
CINEMA CITY
HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D
fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak u 15.25, 16.40, 18.10, 20 i 21.45 sati.

SARTR
OBILJE@AVANJE 200 GODINA OD RO\ENJA BRA]E GRIM
~itanje bajki za djecu i odrasle, ~ita: Jasna Held, po~etak u 18, 19, 20 i 21 sat.

BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

BIHA]

PIJEV @IVOT 3D

GALERIJE
ARS AEVI ART DEPO

SKYFALL

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

KINA
UNA
HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE
fantazijski spektakl, premijera, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage… po~etak u 17 i 20.15 sati. avanturisti~ka drama, re`ija: Ang Lee, uloge: Suraj Sharma, Irrfan Khan, Adil Hussain… po~etak u 17.15, 19.45 i 22.15 sati.

SARAJEVO
triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 20.30 sati. Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

UBIJ IH NJE@NO
akcioni triler, re`ija: Andrew Dominik, uloge: Brad Pitt, Ray Liotta, Richard Jenkins... po~etak u 21.30 sati.

Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnije kolekcije internacionalne savremene umjetnosti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul. Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

ATLAS OBLAKA
drama, SF re`ija: Tom Tykwer, Andy Wachowski i Lana Wachowsk, uloge: Tom Hanks, Halle Berry, Hugh Grant… po~etak u 18 i 21.15 sati.

TUZLA

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

ZAMBEZIA 3D
animirana avantura, re`ija: Wayne Thornley, glasovi: Leonard Nimoy, Abigail Breslin, Jeff Goldblum… po~etak u 16 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA

SVETI MOTORI

ZENICA GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati. Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

PIJEV @IVOT 3D
avanturisti~ka drama, re`ija: Ang Lee, uloge: Suraj Sharma, Irrfan Khan, Adil Hussain… po~etak u 15.30, 17.50, 18 i 20.20 sati.

KINOTEKA
RIM, OTVORENI GRAD
ratni, re`ija: Roberto Rossellini, uloge: Aldo Fabrizi, Anna Maganani, Marcello Pagliero... po~etak u 19 sati.

CENTAR ZA KULTURU

110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D
fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak u 14, 17.15 i 20.15 sati.

KRITERION
KRALJEVSTVO IZLAZE]EG MJESECA
komedija, re`ija: Wes Anderson, uloge: Jared Gilman, Kara Hayward, Bruce Willis... po~etak u 20.20 sati.

Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

drama, SF re`ija: Leos Carax, uloge: Denis Lavant, Edith Scob, Eva Mendes… po~etak u 17.30 i 19.45 sati.

SVI IZ NA[E PORODICE
drama, re`ija: Radu Jude, uloge: Serban Pavlu, Sofia Nicolaescu, Gabriel Spahiu… po~etak u 22 sata, ulaz slobodan.

BANJA LUKA

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

ZEMLJA
re`ija: Alastair Fothergill i Mark Linfield, po~etak u 15 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
HASANAGINICA

METTING POINT
TABU
drama, re`ija: Miguel Gomez, uloge: Teresa Madruga, Laura Soveral, Ana Moreira... po~etak u 20 sati.

SMRT ^OVJEKA NA BALKANU
komedija, re`ija: Miroslav Mom~ilovi}, uloge: Emir Had`ihafizbegovi}, Radoslav Milenkovi}, Nata{a Ninkovi}... po~etak u 17 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D

ALU

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
avanturisti~ka komedija, re`ija: Laurent Tirard, uloge: Gerard Depardieu, Edouard Baer, Gulliaume Gallienne… po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

POZORI[TA
NARODNO
KAD BI OVO BIO FILM
autor: Almir Im{irevi}, re`ija: Dino Mustafi}, igraju: Miralem Zup~evi}, Nada \urevska, Aleksandar Seksan, Aldin Omerovi}, Jasna @alica, Izudin Bajrovi}, Ermin Sijamija po~etak u 19.30 sati.

drama, prva repriza, autor: Ljubomir Simovi}, re`ija: Olja \or|evi}, igraju @eljko Erki}, Nikolina Jelisavac, Nata{a Ivan~evi}, Stevan [erbed`ija, Ljiljana ^eki}, Goran Joki}, Boris [avija, Branko Jankovi}, Vladan Popovi}, Bojan Kolopi}, Rajko Mar~eta, Dejan Andi}, Koviljka [ipka, Gordana Milinovi}, Svetlana Tanja Popovi} po~etak u 20 sati.

MEDO
komedija, re`ija: Seth MacFarlane, uloge: Mark Wahlber, Mila Kunis, Seth MacFarlane… po~etak u 19 i 21 sat. fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage...

U okviru obilje`avanja “Univerzitetskih decembarskih dana” i 63. godi{njice postojanja i rada Univerziteta u Sarajevu

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012. Larin izbor
20.00 OBN

TV PROGRAM

61

SE

RI

JE

Lara je saznala da je trudna. Nakon prvog ushi}enja uhvati je strah. Jakov se vra}a u Larinu }eliju i ona mu objavljuje vijest. Jakov je tako|er ponesen nevjericom i sre}om. Lara i Jakov odlaze zajedno na ultrazvu~ni pregled. Ana je zabrinuta za svoj i Ja{in odnos. Saznaje da je Jakov oti{ao u posjet k Lari i odlu~i po}i tamo, gdje svjedo~i bliskosti Jakova i Lare koji se vesele svom djetetu. Ana je potpuno shrvana.

Sva moja djeca
17.15 TV1/MRE@A

63. Ponovo dolazi do pre pir ke izme|u Bah{ende i Alija Yahye. Ba h{en de `e li abor ti ra ti. Ali Yahya saop{tava djeci da se ipak ne }e o`e ni ti. Gonca nastavlja da se dopisuje sa De ni zo vim bratom, te po~inju se zaljubljivati jedno u drugo. Ahmet i Feryal su ponovo u dobrim odnosima. Sabri `eli razgovarati sa Nazo.

Francuska veza
French Connection, 1971.

23.50 HRT1

AKCIJA

Re`ija: William Friedkin Uloge: Gene Hackman, Fernando Rey, Roy Scheider, Tony Lo Bianco, Marcel Bozzuffi

Jimmy Popeye Doyle i Buddy Cloudy Russo su njujor{ki detektivi zaposleni u odjelu za narkotike. Dopadne ih zadatak da prekinu lanac transporta heroina iz Francuske u SAD. Trag ih dovede do njujor{ke trgovine slatki{ima ~iji bi vlasnici mogli biti umije{ani u slu~aj. Istodobno, u francuskom gradu Marseilleu, otmjeni bogata{ Alain Charnier, kralj mjesnoga narkomiljea, organizira poslove vezane uz prodaju heroina...

Nje`ni ubojica
20.00 BHT 1 AKCIJA
Re`ija: Max Makowski Uloge: Francis Ng, Ti Lung, Vivian Hsu, Harvey Keitel One Last Dance, 2006.

FIL

M

Sekunda za smrt
01.30 PINK TRILER
Re`ija: Brad Marlowe Uloge: Erika Eleniak, Jerry Kroll, Colleen Camp Second To Die, 2002.

FIL

M

Asi

20.55 FTV

Iako je Defne u po~etku `eljela iskoristiti Zefera kako bi Kerima napravila ljubomornim zbog boli koju joj je nanio, ona duboko u sebi pati zbog njihovog raskida. Demir, svjestan ~injenice koliko je zanemario svoju suprugu, odlu~uje svojoj ljubljenoj prirediti iznena|enje. On, tako|er, uspijeva pomiriti oca i Asi, ne primje}uju}i koliko njegova sestra Melek pati. Ali, ne mogav{i vi{e `ivjeti u la`i, priznaje Melek da i dalje voli Asi. Kad sazna za to, Asi daje Aluju nekoliko dana da napusti ku}u ili }e ona u suprotnom sve ispri~ati Demiru.

Pla}eni ubica T je anga`iran da oslobodi otetog sina jedinca mo}nog bogata{a. T kre}e u akciju nemilosrdno i u~inkovito, likvidiraju}i sve koji su povezani s otmicom. Njegov prijatelj, mladi gangster Ko se spetlja s mafija{ima predvo|enim Terrtanom, dok se T zaljubi u Koovu sestru, konobaricu Mae.

Slom
Fracture, 2007.

FIL

Sara Morgan se nadala kako }e u braku s bogatim, situiranim ~ovjekom napokon prona}i toliko `eljenu sre}u.No brak Sare i Jima se pokazao totalno suprotnim od onoga {to je Sara o~ekivala. Ispostavilo se kako njen dragi ima k}i, invalida. To je samo po~etak novosti koje je nakon sudbonosnog "da" otkrila o svom `ivotnom suputniku...

23.35 NOVA TRILER
Re`ija: Gregory Hoblit Uloge: Anthony Hopkins, Ryan Gosling, David Strathairn, Rosamund Pike, Embeth Davidtz

M

Snjeguljica
13.39 HRT2 PORODI^NI
Re`ija: Caroline Thompson Uloge: Miranda Richardson, Kristen Kreuk, Tom Irvin, Jose Zuniga, Tyron Leitso, Vera Farmiga, Clancy Brown The Fairest Of Them All, 2001.

FIL

M

Sulejman Veli~anstveni
21.00 OBN

Majka sultanija jo{ jednom predbaci Hurem da se lo{e pona{a prema njoj i ostalim dvoranima. Kada ~uje da je Mahidevran povodom otvaranja dobrotvorne usta no ve do bi la mnogo pohvala, Hu rem odlu ~i postati dobro~initeljica.

Kada Ted Crawford otkrije da ga njegova mlada `ena Jennifer vara, on isplanira njezino ubojstvo. Savr{eno ubojstvo. Me|u policajcima koji su stigli na mjesto zlo~ina je i pregovara~ detektiv Rob Nunally, jedini policajac kojemu je dopu{teno u}i u ku}u. Crawford, za~u|uju}e, priznaje da je ubio svoju `enu, ali Nunally je previ{e zaprepa{ten da bi pazio kada prepozna svoju ljubavnicu, ~iji pravi identitet nikada nije znao, kako le`i na podu u lokvi krvi. Iako je Jennifer upucana iz neposredne blizine, Nunally primje}uje da nije mrtva. Crawford je odmah uhi}en i optu`en nakon priznanja...

Trumanov show
20.00 HRT2 KOMEDIJA
Re`ija: Peter Weir Uloge: Jim Carrey, Ed Harris, Laura Linney, Noah Emmerich, Natacha McElhone, Holand Taylor The Truman Show, 1998.

FIL

Kad je Jospehine zanijela dijete, bilo je to kao da se za~elo iz kapljice krvi {to se crvenjela na ru`i~astim laticama cvijeta jabuke, pa je Josephine zamislila djevoj~icu s usnama crvenim kao krv, kosom crnom kao ebanovina, a obrazima ru`i~astima poput latica cvijeta. I takvu je djevoj~icu i rodila, pa je ona i njezin voljeni mu` John nazva{e Snjeguljicom. Josephine je umrla odmah nakon poroda, a John je ostao neutje{an i sam. Slu~aj je htio da nehotice oslobodi ~ovjeka koji je bio zarobljen s one strane Tame, pa mu je ovaj za nagradu ispunio `elje. ^ak mu je i svoju zlu sestru Elspeth dao za `enu. Godine su prolazile, a Elspeth se nije mijenjala...

M

Prevrnuta kolijevka
17.32 HRT2 DRAMA
Re`ija: Rob King Uloge: Angie Everhart, John Ralston, Philippe Brenninkmeyer, Wiliam B. Davis, Stephen Spender Cradle Will Fall, 2004.

FIL

M

Robinja Isaura
18.00 BHT 1

Leoncio nare|uje Rosi da obu~e Isaurinu haljinu i da se po~e{lja poput nje. Ali, kada je vidi, bude razo~aran i tjera je iz sobe. Da bi Isauri dao vode, Belchior uspavljuje Chica. Andre dolazi kod Miguela s tri mu{karaca da pripremi Isaurin bijeg...

Tridesetogodi{nji Truman Burbank `ivi idili~nim `ivotom: radi dobro pla}en posao trgovca osiguravaju}eg dru{tva, stanuje u slikovitom Seahavenu na jugu zemlje, a o`enjen je lijepom i bri`nom Meryl. Me|utim, svijet je oko dobrodu{nog Trumana najobi~niji privid. Naime, Truman je od djetinjstva zvijezda najpopularnijeg TV showa na planetu u kojem milijuni gledatelja 24 sata na dan prate njegovu svakodnevicu...

Okru`na tu`iteljica Katie DeMaio do`ivi lak{u prometnu nesre}u nakon koje je zbog najbli`eg smje{taja prima dr. Edgar Highley, ina~e stru~njak u bolnici za lije~enje neplodnosti. Te no}i Katie se u~ini kako kroz prozor vidi mu{karca koji stavlja tijelo mrtve `ene u prtlja`nik automobila, no sljede}e jutro sve pripi{e omamljenosti i stresu zbog nesre}e...

62
BHT

TV PROGRAM
07.00 Dobro jutro 08.00 Vijesti Program za djecu 08.10 [ta ste danas uradili 08.20 Pingu, crtani film 08.25 Poko, crtani film 08.45 Super {pijunke, crtani film 09.05 Pocoyo, crtani film 09.10 Pingu, crtani film 09.15 Ku}ni svemirci, crtani film 09.35 Harveytoons, crtani film 09.50 Vijesti 09.55 Mu}ke, humoristi~ka serija 11.30 Zauvijek susjedi, humoristi~ka serija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Asi, igrana serija 13.05 Larin izbor, serija

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Dobro jutro 08.00 Vijesti 08.15 Sjaj Pariza, serija (r) Program za djecu i mlade 08.45 Pustolovine Marka i Goge, animirana serija, 5/26 09.10 Velika, drama 09.25 Pjevanje, dok. film 09.40 Mini school 10.00 Vijesti 10.10 Obalska stra`a, igrana serija, 29/61 11.00 Interview 20: Valentin Inzko (r) 12.00 Vijesti 12.15 Euroimpuls, magazin (r) 12.40 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.10 Djeca crvenih o~iju, dokumentarni film (r) 13.45 Biznis magazin (r) 14.15 Vijesti Program za djecu i mlade 14.30 Pustolovine Marka i Goge, animirana serija, 6/26 14.55 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 15.00 Trolove bajke, animirana serija, 11/25 15.25 Mini school 15.40 Robinja Isaura, igrana serija, 46/167 (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 16.55 Vijesti 17.00 Ekologika 17.30 BHT popodne, dnevni magazin 18.00 Robinja Isaura, serija 18.50 Business News 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Sjaj Pariza, igrana serija, 74/80 20.00 Nje`ni ubojica, film 21.50 Business News 22.00 Dnevnik 22.25 Popularna muzika stolje}a: Zvjezdana pra{ina, 2/8 23.15 Anini snovi, igrani film 00.40 Hronika regija: Centralna Bosna (r) 01.05 BHT popodne, dnevni magazin (r) 01.35 Pregled programa za petak

FTV

06.00 Info kanal 06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Bili jednom jedni pronalaza~i, crtana serija 09.35 Viva pinjata, crtana serija 10.00 Nid`o radoznalac, program za djecu (r) 10.20 Za. Druga, emisija za mlade (r) 10.45 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce, dokumentarni program (r) 11.15 Enciklopedija velikih li~nosti, obrazovni program 11.30 Ljetne ljubavi, omladinska serija

RTRS

06.10 Zakon ljubavi, igrana serija, 181/187 (r) 07.00 Najava programa 07.05 Red magazin, showbiz magazin 07.35 Promo/Music box 08.05 Tali~ni Tom, igrana serija, 10/13 09.00 Promo 09.05 Put za Avonlea, igrana serija, 78. ep. (r) 10.00 Promo 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, 62. ep. (r) 11.00 Bliznakinje, igrana serija, 12. ep. (r) 12.00 Promo / Music box 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, 48. ep.

TV1

06.00 06.45 07.55 08.10 08.30 08.35 08.41 08.46 08.57 09.00 09.15 09.30 09.51 10.15 10.38 10.52 11.30 11.45

HAYAT

Bandini, serija, 222. ep. Kad li{}e pada, 86. ep. TV izlog Take{ijev dvorac, TV show Hayatovci Bumba, crtani film Hayatovci Nodi, crtani film Najljep{e `eljice Hello, Kitty, crtani film Garfield, crtani film Lijeni grad, crtani film Bakugan, crtani film Monsuno, crtani film Virus attack, crtani film Winx, crtani film TV izlog Vijesti

06.00 Nasljednici, telenovela (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 09.45 Ljubav, navika, panika, serija 10.55 Info top, vijesti 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Simar,indijska, serija (r) 12.30 Brze pare, kviz 13.30 Preljubnici, reality emisija 14.30 Nasljednici, telenovela 15 30 Akademci, humoristi~ni, serijal 15.40 Info top, vijesti 16.05 Mala nevjesta, indijska, serija (r)

PINK

06.30 Wolverine and x-man, crtani film 07.00 Metajets, crtani film 07.20 Kornja~a Hero, crtani film 07.45 Bebe dinosaurusi, crtani film 08.00 Tko drugom jamu kopa, crtani film 08.10 U zemlji snova, crtani film 08.20 Casper u {koli strave, crtani film 08.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija (r) 09.20 Gorki `ivot, turska serija 10.20 Stol za 4, kulinarski show 11.00 @rijeb osmine finala Lige prvaka, prijenos 11.50 Crime time, crtani film

OBN

Odgovorite ljudima

Strasti

13.55

13.05

Red magazin

Ispuni mi `elju
18.15

20.59

Brze pare

12.30

Vox populi
11.55 12.05 12.55 13.15 14.00 15.00 16.00 17.00 17.10 17.55 18.50 19.10 19.15 20.00 21.00 22.00 22.55 23.05 00.05 01.00

22.55

13.55 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija (r) 15.00 Vijesti 15.10 Zauvijek susjedi, humoristi~ka serija 15.40 MasterChef, reality show (r) 16.40 Poko, crtana serija 17.00 Federacija danas 17.20 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 18.05 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Dnevnik D 20.30 Dokumentarni ~etvrtak: Politi~ka ubistva, dokumentarni film 20.55 Asi, igrana serija 21.45 MasterChef, reality show 22.45 Dnevnik 3 Finansijske novosti Stanje na putevima 23.15 Mu}ke, humoristi~ka serija 00.50 Larin izbor, igrana serija, 173. ep. (r)

12.00 Dnevnik 1 12.15 Biblijske misterije, dokumentarna serija 13.05 Strasti, serija (r) 14.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 14.10 Dragi Mopasane, serija 14.45 Muzi~ki spotovi 15.00 U fokusu 15.50 Kvadrat na znanje, obrazovni program 16.30 Srpska danas 17.10 Strasti, serija 18.00 Dragi Mopasane, serija 19.05 Malac znalac, kviz za djecu 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.00 Ko{arka, ABA liga: Igokea - [iroki, direktan prenos 22.00 Crno more, dok. film 22.30 Dnevnik 3 Sport 23.05 Pri~a o Ip menu 2, film 00.55 Dragi Mopasane, serija (r) 01.25 Dragi Mopasane, serija (r)

13.00 Promo 13.05 Tali~ni Tom, igrana serija, 10/13 (r) 14.00 Promo 14.05 Zakon ljubavi, igrana serija, 182/187 15.00 Promo 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, 79/90 16.00 Junska no}, igrana serija, 54/103 (r) 17.00 Vijesti u 17 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 63 18.15 Red magazin, showbiz magazin 19.00 Dnevnik TV1 20.00 Bliznakinje, igrana serija, 13. ep. 21.00 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.25 Ve~ernje vijesti 22.40 CSI (s12), igrana serija, 16. ep. 23.35 CSI (s11), igrana serija, 16. ep. 00.30 Dnevnik TV1 (r) 01.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija (r) 03.00 No}ni program

11.58 Stanje na putevima 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Bandini, 222. ep. 13.01 Kad li{}e pada, 87. ep. 14.30 Tiha oluja, serija, 19. ep. 15.35 TV izlog 16.10 ZMBT profili 16.30 Sport centar 16.36 Take{ijev dvorac, TV show 17.05 Krv nije voda, 24. ep. 18.05 ZMBT 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.55 Bandini, serija, 223. ep. 20.54 Jingl ZMBT televoting 20.59 Ispuni mi `elju 22.00 Sarajevo Fight 2, sportski program 00.00 Tiha oluja, serija 00.49 Sport centar 00.51 ZMBT televoting 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a

17.00 Simar, indijska, serija 17.45 24 sata s kraljevstvom, dok. emisija 18.00 Info top, centralne vijesti 18.20 Preljubnici, reality emisija 19.30 Mala nevjesta, indijska, serija 21.00 Trenutak istine, kviz 22.00 Zabranjeni forum, talk show emisija 23.45 Akademci, humoristi~ni, serijal 23.55 City Exclusive, show biz emisija (r) 00.10 Preljubnici, reality emsiiaj (r) 01.30 Sekunda za smrt, ameri~ki film

OBN Info Ru`a vjetrova, serija (r) Top Shop Izgubljeni, turska serija (r) Odba~ena, indijska serija Larin izbor 2, serija (r) Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) OBN Info Stol za 4, kulinarski show Ru`a vjetrova, hrvatska sapunica OBN Info OBN Sport In Magazin, show magazine Larin izbor 2, hrvatska serija Sulejman Veli~anstveni, turska serija Odba~ena, serija Vox populi Telering, talk show (r) Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) Odba~ena, serija

Ekologika
17.00 BHT 1
U emisiji govorimo o tome koliko federalne institucije podr`avaju realizaciju ekolo{kih projekata. Na{ gost je premijer FBiH Nermin Nik{i}. U rubrici Ekozanimljivost o globalnom zagrijavanju, a u rubrici Ekosavjet korisne informacije o u{tedi energije. Rubrika Ekopozitiv je posve}ena otvaranju prve biblioteke energetske efikasnosti.

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Pingu (r) 10.5 Graditelj Bob (r) 10.15 An|elina balerina (r) 10.25 Barimba (r) 10.40 Pusti muziku (glasajte) 11.00 Voda, (r) 11.50 Ulica, (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Na{i strejnd`eri (r) 13.40 @ivi pijesak, film (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Strasti, (r) 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Pingu 19.05 Graditelj Bob 19.15 An|elina balerina 19.25 Barimba 20.00 Sarajevo plus, inf. program, u`ivo 21.00 Vijesti TVSA 21.05 TVSA dokumenti 22.00 Strasti, 23.00 Voice of America 23.15 Pusti muziku, revijalno-muzi~ki program 23.45 Dnevnik TVSA (r) 00.15 Odjava programa

TV TK

11.00 Bliznakinje, serija (r) 12.00 Vijesti 12.05 Top shop 12.20 Glas Amerike 12.45 Top shop 13.00 Dijagnoza 14.00 U no}nom vrtu 14.15 Fragolanija, dje~iji program 14.45 Top shop 15.00 Put za Avonlea, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Za svaku bolest trava raste 16.30 Mozaik, iz kulture 17.15 Sva moja djeca, serija 18.15 Hod vijekova 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Top shop 20.00 Bliznakinje, serija 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Lavirint 21.45 Dnevnik 3 22.00 Bojno polje, dok. program 22.40 CSI: Las Vegas, serija 23.30 CSI: Las Vegas, serija (11. sezona) 00.30 Sva moja djeca, serija (r) 01.30 Glas Amerike

MRE@A

09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 78 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 62 (r) 11.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 12 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 79/90 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 63 20.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 13 22.40 CSI (s12), igrana serija, ep. 16 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 16

TV MOSTAR

09.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 78 (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 62 (r) 11.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 12 (r) 15.05 Put za Avonlea, igrana serija, ep. 79/90 17.15 Sva moja djeca, igrana serija, ep. 63 20.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 13 22.40 CSI (s12), igrana serija, ep. 16 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 16

TV ZENICA

08.00 Jutarnji program 09.05 Zenica danas (r) 09.30 Glas Amerike, repriza 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Bonaventura 14.00 Iz dana u dan 14.05 Nije te{ko biti ja 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.05 Popodne s vama 17.00 Iz dana u dan, servisne informacije Mali oglas 17.15 Igrana serija 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 O tome se govori 22.00 Mali oglasi 22.40 Igrana serija 00.00 Zenica danas (r)

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Djevojke, serija 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 Ludo srce, serija 11.00 Dom2 11.30 Svako mo`e kuhati 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Djevojke, serija 13.00 Majstori kuhinje 13.30 Auto Shop Magazin 14.00 BH RITAM 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Ludo srce, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Odjeljenje za istragu, serija 18.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Zorro, crtani film 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 [ta urokuje bolest 21.15 Puls 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Glas Amerike

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Sedam dana u @ivinicama 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 13.00 Sand`a~ki velikani 14.00 Sedam dana u @ivinicama 14.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 15.00 Tvoja sam sudbina, serija (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Hronika Jablanice 21.00 Tvoja sam sudbina, serija 21.50 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 Otvoreni program (r) 01.30 Vogo{}anska hronika (r) 02.00 Tvoja sam sudbina, serija (r)

TV USK

08.00 Igrana serija 09.00 Put za Anvoli, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Od deset do dvanaest, revijalni program, `ivo 12.00 Vijesti 12.09 Divlja ostrva, dok. program 13.00 Svijet tajni, serija 13.40 Tv Liberty 14.30 Vijesti 14.35 Kultura (r) 15.00 Put za Anvoli, serija 16.00 Musolini i ja, serija 4/4 16.53 Najvoljenije `ene svijeta, dok. program 17.16 Sva moja djeca, serija 18.15 Istina, dok. program 18.50 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Bliznakinje, serija 21.00 U fokusu 22.20 Dnevnik 2 22.40 CSI Las Vegas (dvanaesta sezona) 23.35 CSI Las Vegas (jedanaesta sezona)

TV SLON

16.00 Pregled programa 16.02 Vijesti 16.15 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dokumentarni program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 19.50 Robot, mjesto ugodnog `ivljenja 20.00 Kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info 23.29 Pregled programa za sutra

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Rije~ vi{e 13.00 Nijesmo mi od ju~e 14.00 Novosti 14.05 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Larin izbor, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija 17.10 Ru`a vjetrova, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Larin izbor, serija 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Zabranjena ljubav, serija 23.45 Kraj nevinosti, igrani film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.55 Vijesti 09.00 Hello Kitty 09.15 Garfild 09.30 Lijeni grad 09.50 Bakugan 10.10 Monsuno 10.30 Virus Attack 11.00 Winx 11.55 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.30 Tiha oluja, serija 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.35 Take{i zamak, nind`a ratnici 17.05 Krv nije voda, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Privatno 22.00 Vijesti 22.20 Apostrof 23.00 Ljudi rata, film 00.35 Zauvijek susjedi, serija 01

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.20 09.25 10.00 10.15 11.05 11.30 12.00 12.15 12.17 12.22 12.43 13.38 14.20 14.29 14.30 14.55 15.35 16.05 16.40 16.58 17.00 17.10 18.00 18.15 18.20 19.10 19.30 19.59 20.04 20.06 20.10 21.05 21.55 22.30 23.10 23.30 23.38 23.41 23.50 01.30 01.50 03.30

TV PROGRAM
08.00 Druga strana Srbije, (r) 08.30 Kontekst, talk-show (r) 09.00 [irom svijeta Povratak,dok. program 10.00 Moj `ivot, ep.31, dok. program 10.30 Kontekst, talk-show (r) 11.00 AJE program 14.00 Moj `ivot - Mamin kola~, dok. program 15.00 Druga strana Srbije, dok. program 15.30 Kontekst, talk-show (r) 16.00 Vijesti, info. program 17.00 Sitno jato krupan ulov, dok. program 17.30 Kontekst, talk-show (r) 18.00 Vijesti, info. program 19.05 Ubijte Meshaala!, II dio, (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show (r) 23.30 Razglednice iz Centralne Azije - Uzbekistan, dok. program 00.00 Moj `ivot - Mamin kola~ (r) 01.00 Kontekst, talk-show (r) 01.30 Pri~e sa Istoka Sitno jato krupan ulov, dok. program

63
SE RI JA

HRT1

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Wild River Journeys by Craig Potton, dok. serija Homes of Morocco, dokumentarna serija Homes of Morocco, dokumentarna serija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) Prkosna ljubav, serija Dr. Oz 2, talk show Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Hrvatska kronika BiH (r) Trenutak spoznaje Pozitivno Luda ku}a 2, humoristi~na serija TV kalendar (r) Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo Kontakt: Va{e pri~e Znanstvene vijesti 8. kat, talk-show Tema dana Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme Hrvatska, 2012. dokumentarni film Spektar, unutra{njopoliti~ki magazin Paralele Pola ure kulture Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme sutra Ciklus kultnih filmova: Francuska veza, film Regionalni dnevnik (r) Strani igrani film dnevna repriza Dr. Oz 2, talk show (r)

06.11 Prkosna ljubav, serija 06.56 Mala TV: TV vrti}: Snjegovi} 07.17 Baltazar: Zvjezdani kvartet, crtana serija 07.26 Vesele trojke, crtana serija 07.51 Pri~am ti o Bo`i}u, crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 @ivot s Derekom 2, serija za djecu 08.45 Fantasti~ni prijatelji 2, serija za mlade 09.10 [kolski sat Kokice 10.00 Merlin 1, serija za djecu i mlade (r) 10.45 Kraljevi} i ja 4: Azijska avantura, ameri~ki film (r) 12.15 Idemo na put s Goranom Mili}em - A sad u Europu 13.20 Eko zona (r) 13.39 Snjeguljica, film (r) 15.10 [kolski sat (r) Kokice (r) 16.00 Regionalni dnevnik 16.20 @upanijska panorama 16.40 Dva i pol mu{karca 7, humoristi~na serija 17.05 Globalno sijelo (r) 17.32 Mary Higgins Clark: Prevrnuta kolijevka, film 19.05 Teletubbies, animirana serija (r) 19.30 Slatki svijet Charlyjevih an|ela, dok. serija 20.00 Trumanov show, film 21.45 Top Gear 13, dok. serija 22.35 Nove avanture stare Christine 5, serija 23.00 Nove avanture stare Christine 5, serija 23.25 Zakon i red: UK, serija 00.10 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija 00.55 Retrovizor: CSI: Miami 9, serija 01.38 Kojak 3, serija 02.26 Sestra Jackie 2, serija 02.56 No}ni glazbeni program

HRT2

07.30 Moja majka, serija 08.30 TV izlog 08.45 Moja majka, serija 09.45 TV izlog 10.00 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 11.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.00 Ninja ratnici, serija (r) 12.35 IN magazin (r) 13.20 Larin izbor, serija (r) 14.20 Masterchef, reality show (r) 15.25 Walker, teksa{ki rend`er, serija 16.25 Ninja ratnici, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kako vrijeme prolazi, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Larin izbor, serija 21.00 Lud, zbunjen, normalan, serija 3 22.05 Provjereno, info-magazin 23.15 Ve~ernje vijesti 23.35 Slom, igrani film 01.45 Ljubav u ~etrdesetoj, igrani film (r)

NOVA

AL-JAZEERA B.

09.00 Vijesti 09.05 Volim i ja nerand`e, no trpim, serija (r) 09.50 Gastronomad (r) 10.10 Sasvim prirodno, (r) 10.40 Moja lijepa Srbija 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 Srbija na vezi (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.30 Trezor (r) 13.30 [kolski program (r) 14.00 Trend setter, (r) 14.45 7 RTS dana 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Moj ro|ak sa sela, serija 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Slagalica, kviz 18.45 Magazin Srbije na vezi 19.30 Dnevnik 20.05 Moj ro|ak sa sela, serija 21.05 Da, mo`da 22.05 7 RTS dana (r) 22.20 @eljko Joksimovi}, muzi~ki program (r) 22.50 Antisemitizam: A{kenazi i Sefardi, nau~ni program 23.15 Oko magazin, info

RTS

10.15 Muzika 10.30 Znam da zna{, kviz (r) 11.00 Vijesti 11.05 Program za djecu 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Dokumentarna emisija 12.35 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 U centar (r) 13.30 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija 14.35 Muzika 15.10 Lajmet, vijesti na albanskom 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat tvdijaspora vijesti 16.00 Muzika 16.30 Dokumentarna emisija 17.00 Crna Gora - u`ivo 18.00 Vijesti 18.05 Sat tv 18.30 Obrazovna emisija 18.55 Znam da zna{, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Sat tv 20.30 Muzika 21.00 Obrazovna emisija 21.30 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Sat TV 23.30 Ekologija

RTCG

Sjaj Pariza

19.35 BHT 1

Pred sam kraj isteka Philippeovog pritvora, policija dobija dokaze o njegovoj nevinosti. Amaury se u kafeu sastaje sa Antoineom kako bi ra{~istio neke nejasno}e u vezi sa Valerie.

Politi~ka FILMK. ubistva: Irfan Ljubijanki}
20.30 FTV
Prije vi{e od 15 godina, iznad Slunja u Republici Hrvatskoj, oboren je helikopter u kojem se, sa jo{ {est osoba, nalazio tada{nji ministar vanjskih poslova Republike BiH Irfan Ljubijanki}. Okolnosti pogibije i danas djeluju misteriozno, ne samo zbog ratnih okolnosti nego i zbog tada{njih politi~kih vrenja u biha}kom regionu. U drugoj epizodi dokumentarnog serijala “Politi~ka ubistva” o ubistvu dr. Irfana Ljubijanki}a, o kojem svjedo~e i autenti~ni videosnimci, govore predstavnici tada{njeg politi~kog vrha dr`ave i biha}kog regiona, o~evici, ~lanovi porodice, obavje{tajci i prijatelji tada{njeg ministra vanjskih poslova RBiH.

DO

08.30 Olimpijski magazin 09.00 Konji~ki sport 09.15 Fudbal, omladinci, Paris Saint Germain Juventus 10.30 Watts 12.00 Alpsko skijanje, Italija, u`ivo 13.30 Alpsko skijanje, SK Are, [vedska

EUROSPORT

06.30 Watts 07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Umjetni~ko klizanje, Francuska 11.30 Fudbal, omladinci, Paris Saint Germain Juventus 12.30 Fudbal, Bundesliga 13.30 GTA Race to Dubaï 13.45 Ekstremni sportovi

EUROSPORT 2

Alpsko skijanje

Kuglanje

18.45

20.30

DISCOVERY

08.10 Prljavi poslovi 09.05 Opasan lov 09.55 Pre`ivljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Automobili: @uti taksi 13.30 Trgovci automobilima, 2 epizode 14.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Pre`ivljavanje: Afri~ka savana 19.00 Kako se pravi?, 2 epizode 20.00 Ribolova~ki izazovi Robsona Grina 21.00 ^udovi{ta iz rijeke 22.00 Pecanje golim rukama 23.00 Kako pre`iveti katastrofu 00.00 Najbolji ostaju: Marinci snajperisti

N. GEOGRAPHIC

07.57 Sekunde do katastrofe 08.52 Ameri~ki cigani 09.45 Gra|evinska zona 10.10 Sekunde do katastrofe 10.40 Drevni iks fajlovi 11.35 Nisam znao da, 2 ep. 12.30 Sekunde do katastrofe 13.25 Opasni susreti 14.20 Gra|evinska zona 14.50 Sekunde do katastrofe 15.15 Drevni iks fajlovi: @ivi vampiri 16.10 Megagra|evine 17.05 Avionske nesre}e 18.00 Opasni susreti 19.00 Sekunde do katastrofe 20.00 Ameri~ki cigani 21.00 Posljedice: Izdaja Sunca 22.00 Pripreme u Velikoj Britaniji 23.00 Pripreme za sudnji dan 23.55 Posljedice: Izdaja Sunca

14.00 Ski-skokovi, SK Engelberg, [vajcarska 15.00 Tenis, Australian Open, finale mu{karci 15.45 Alpsko skijanje, SK Are, [vedska, u`ivo 17.00 Biatlon, SK Pokljuka, Slovenija 17.45 Alpsko skijanje, Italija 18.45 Alpsko skijanje, SK Are, [vedska, u`ivo 19.45 Najja~i ~ovjek 20.45 Fight Club 23.00 Poker 00.05 Watts 01.00 Alpsko skijanje, SK Are, [vedska

15.15 Tenis, Australian Open, finale mu{karci 17.00 Watts 18.00 Fudbal, omladinci, Paris Saint Germain Juventus 19.00 Fudbal, UEFA L[, Best of Finals 1993-2000 20.00 Obaranje ruku 20.30 Kuglanje 22.30 Double dutch 23.00 Borila~ki sportovi, The Battle 00.00 Surf 00.30 Fudbal, Bundesliga 02.00 Alpsko skijanje, Italija

06.30 Euroleague Magazin 07.00 Pregled ruske lige 07.30 Pregled Championship 09.30 M7 - Multisport 10.00 Na dana{nji dan 10.15 Turski kup: Bursa 1461 Trabzon 12.10 Kosarka VTB liga: Enisey - Zalgiris, direktno 14.00 NBA Live 14.15 Najava {panske lige 14.45 KHL: Atlant Metallurg Mg 16.45 Turski kup: Trabzon Eskisehir, direktno 18.30 Premier League Magazin 19.00 Premier League News 19.15 NBA Live 19.20 Najava {panske lige 20.00 Holandski kup: Groningen - Ajax, direktno 22.00 [panska liga: Sociedad - Sevilla, direktno 00.00 NBA Action 00.30 Turski kup: Mersin Antalya 02.15 Svijet fudbala 02.45 Road to Dreams 03.45 Najbolja utakmica Turski kup 05.45 Na dana{nji dan

SPORT KLUB

09.00 Ko{arka Aba: Zadar Partizan 11.30 Liga [ampiona: @reb 1/16 Finala prenos 12.00 Fudbal Njema~ki Kup: Borussia Dortmund Hannover 96

ARENASPORT 1

Ko{arka

20.00

14.00 Liga Evrope: @reb 1/32 Finala prenos 15.30 Ac Milan Report 16.00 Fudbal Italija: Highlights 18.00 Fudbal: Leeds Chelsea 20.00 Ko{arka Aba: Igokea - [iroki prenos 22.00 Fudbal Prijateljska: Match Against Poverty 00.00 Poker Big Game 6 02.00 Ameri~ki Fudbal Ncaa prijenos

06.00 Ko{arka, ABA Liga: Crvena Zvezda - Split 08.00 The Football Review 08.30 Fudbal Nemacki Kup: Kickers Offenbach Fortuna Düsseldorf 10.30 Rukomet Bundes Liga: Lubbecke Flensburg 12.00 Ameri~ki fudbal NFL: Pittsburgh - Dallas 14.30 Olympic Series: Episode 32 15.30 Motosport Mundial: Magazin 16.00 Sinhronizacija 18:00 Ko{arka, Endesa Liga: Barcelona - Blusens Monbús 18.00 Ko{arka, ABA Liga: Cedevita - Budu}nost 20.00 Ko{arka, ABA Liga: Olimpija - Radni~ki 22.00 Box: Donaire - Arce 00.00 Ameri~ki fudbal NFL: Green Bay - Chicago 02.00 Magazin - Sporting Greats: Rafael Nadal

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

08.00 42 na~ina da se ubije Hitler 09.00 ]elija 10.00 Ratnici 11.00 Vu~ice 12.00 Viktorijanska apoteka 13.00 Ko si zapravo ti? 14.00 Belensijaga - izdr`ljivost u prolaznom svetu 15.00 Uskr{nje ostrvo - povratak u pro{lost 16.00 ]elija 17.00 Putovanja i otkri}a 18.00 Viktorijanska apoteka 19.00 Vu~ice 20.00 Hrvatski vladari 21.00 Lovci na mitove 22.00 42 na~ina da se ubije Hitler 23.00 Putovanja i otkri}a 00.00 Tajm tim godina X 01.00 Uskr{nje ostrvo - povratak u pro{lost

ANIMAL PLANET

10.55 Slu`ba za Spa{avanje aligatora 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.15 Veterinar sa pla`e Bondaj 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Odrastanje malog pande 14.35 Kraljevstvo geparda 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Izuzetni psi, 2 epizode 16.25 Veterinar sa pla`e Bondaj, 2 epizode 17.20 Sve o ma~kama 18.15 @ivot majmuna 18.40 Veterinar sa pla`e Bondaj 19.10 Spasilac iz divljine 19.35 Kraljevstvo geparda 20.05 Danijel i na{e ma~ke 21.00 Avanture Ostina Stivensa 21.55 U ~oporu 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Ljudo`deri

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Erika 08.20 Bra}a i sestre 09.20 Bo`i}na po{ta, igrani film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Vidovnjak 13.20 Monk 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Erika 16.20 Bra}a i sestre 17.20 Bo`i} u velikom stilu, igrani film 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Kraljevski bolesnici 23.20 D`ek Hanter i nebeska zvijezda, igrani film 01.20 Voker, teksa{ki rend`er 02.20 Dijagnoza ubistvo 03.20 Bra}a i sestre 04.15 Erika 05.10 ^injenice i la`i: Dosijei o paranormalnom

TV1000

06.00 Velika jeza, igrani film 08.00 Bat 21, igrani film 09.40 Eni, igrani film 12.00 Plava laguna, igrani film 14.00 Pegi Su se udaje, igrani film 16.00 Slu{kinjina pri~a, igrani film 18.00 EdTV, igrani film 20.00 Mladi revolvera{i 2., igrani film 22.00 @ena pod ucjenom, igrani film 00.00 Sre}ne sise, igrani film 01.15 Nevaljale `enske, igrani film 02.30 Vru}e djevojke, igrani film

FOX LIFE

10.20 Seks i grad 10.50 Nova djevojka 11.20 Ludnica u Klivlendu 11.50 [apat duhova 12.40 Uvod u anatomiju 13.35 Tori i Din: Vjen~anje iz bajki 14.30 Porodi~no blago D`ina Simonsa 15.00 Porodi~no blago D`ina Simonsa 15.30 Superzvijezde plesa 16.25 [kola za parove 16.55 Razvedeni Gari 17.25 Melisa i D`oi 17.55 Nova djevojka 18.25 Ludnica u Klivlendu 18.55 Seks i grad 19.25 Seks i grad 19.55 Uvod u anatomiju 20.55 Tijelo je dokaz 21.55 D`ordan 22.55 [apat duhova 23.55 Seks i grad 00.25 Seks i grad 00.55 Melisa i D`oi 01.25 Zatrpani |ubretom

FOX CRIME

06.05 Novi stari slu~ajevi 06.55 Imitator 07.50 Pariski forenzi~ari 08.45 Monk 09.35 Frikovi 10.25 Pisac i detektiv 11.20 Novi stari slu~ajevi 12.15 Imitator 13.10 Pariski forenzi~ari 14.10 Mladi Montalbano 16.15 Pisac i detektiv 17.10 Monk 18.05 Frikovi 19.00 Red i zakon 19.55 Novi stari slu~ajevi 20.55 Pri~e iz podzemlja 22.00 Kraljevi bjekstva 23.05 Imitator 00.10 Red i zakon 01.05 Jedinica 01.55 Frikovi 02.45 Monk 03.30 Pariski forenzi~ari 04.25 Jedinica 05.10 Pisac i detektiv

HBO

06.00 Nezaustavljivi, film 07.35 Martovske ide, film 09.15 Preskakanje metle, film 11.05 Ta luda ljubav, film 13.00 Tri mu{karca i kolijevka, film 14.40 Harry Potter i darovi smrti, 2. dio, film 16.50 Europske filmske nagrade 2012., film 18.20 Sestre, film 20.05 Majke i k}eri, film 21.35 Izgubljeni raj 3: ^istili{te, film 23.40 ^arobni grad, ep. 7, serija 00.35 ^arobni grad, ep. 8, serija 01.25 Divlje sestre, film 03.05 Zemljovid tokijskih zvukova, film 04.50 Soba za posjete, film

CINESTAR

09.00 Izvan zakona, igrani film 11.00 Superdragon, igrani film 13.00 Zrak koji di{em, igrani film 15.00 Vra`ja sre}a, igrani film 17.00 Turnir smrti, igrani film 19.00 Bra}a, igrani film 21.00 Jednog vedrog dana, igrani film 23.00 @eljezni grad, igrani film 01.00 U~ionica, igrani film

FIFA RANG-LISTA

BiH napredovala ~etiri pozicije

Na krilima Svrake DO 27. MJESTA

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
47. strana

~etvrtak, 20. decembar/prosinac 2012.

63 GODINE SARAJEVSKOG UNIVERZITETA

INTEGRACIJA KAO PRIORITET
Na sve~anoj sjednici Senata promovirani profesori - emeritusi te doktori nauka
Povodom 63 godine postojanja Univerziteta u Sarajevu, u Rektoratu UNSA ju~er je uprili~ena sve~ana sjednica Senata Univerziteta na kojoj su promovirani profesori - emeritusi te doktori nauka. Zvanje profesor - emeritus dobili su: Metka Krajger - Hozo (Akademija likovnih umjetnosti), Mira [unji} - Beus (Ekonomski fakultet), Lidija Lincender - Cvijeti} (Fakultet zdravstvenih studija), Hajrija Konjhod`i} - Ra{~i} (Stomatolo{ki fakultet) i Mustafa Pod`o (Veterinarski fakultet). Na ~ast doktora nauka promovirani su: Lejla Mu{i} (sociolo{ke nauke), Sabina @uni} (politi~ke nauke), Fatima Had`i} (muzikolo{ke nauke), Amela Sofi} i Nermana Mehi} - Basara (medicinske nauke), Alma Konjhod`i} - Prci} (stomatolo{ke nauke) i Naida Ademovi} i Hamza [ehovi} (tehni~ke nauke) Ismet Kali} (ekonomske nauke), te Velid Halilovi} ({umarske nauke). Rektor prof. dr. Muharem Avdispahi} izrazio je nadu da }e ova institucija u narednim mjesecima sveobuhvatnije predstaviti dostignu}a profesora, saradnika UNSA. Tako }e biti prikupljeni radovi i kategorizirane reference nau~nog kadra Univerziteta u Sarajevu, a njihovi radovi }e biti dostupni. Profesor Avdispahi} podsjetio je na va`nost integracije te autonomije Univerziteta. Ministar obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo Damir Marjanovi}, koji je prisustvo-

Bo`i} u Banjoj Luci
U povodu bo`i}nih blagdana `upa Pohoda Bl. Djevice Marije ve~eras prire|uje prvi put kulturno-vjersku manifestaciju Bo`i} u Banjoj Luci. U sklopu programa, pu~kim bo`i}nim pjesmama predstavit }e se razli~iti zborovi formirani za tu prigodu, dok }e prigodnu bo`i}nu poeziju ~itati u~enici banjalu~kog K[C-a. Obi~aj bo`i}nog koledanja Poljaka u selu ]elinovac predstavit }e KUD iz tog mjesta `upe Nova Topola. Vrhunac programa bit }e uprizorenje `ivih betlehemskih jaslica s likovima i `ivotinjama prema evan|eoskim izvje{tajima i kr{}anskoj tradiciji, u izvedbi katoli~ke studentske mlade`i. U dvori{tu `upne crkve odr`at }e se mali bo`i}ni sajam na kojem }e se mo}i kupiti i ku{ati doma}i proizvodi iz banjalu~kog kraja. G. K.

Rektor, ministar i prorektori

Foto: S. GUBELI]

Uz nova zvanja i ru`e

vao sjednici Senata, rekao je da Univerzitet kao svoj krajnji proizvod nudi akademske gra|ane, ali je napomenuo i kako ve}ina tih gra|ana ima problema u pronalasku posla nakon zavr{enih studija. - Vjerujem i nadam se. O~ekujem od Univerziteta u Sarajevu, pod vodstvom rektora Avdispahi}a, da se uhvati uko{tac s tim. Ministarstvo }e stajati na raspolaganju i dati svoj doprinos, rekao je prof. dr. Marjanovi}, napominju}i kako treba razgovarati o Zakonu o visokom obrazovanju KS-a, o nacrtima ovog akta od kojih je jedan pao a drugi povu~en sa sjednice Skup{tine Kantona Sarajevo, te istakao potrebu nastavka rada na integraciji Univerziteta. J. M.

Zima odnijela 21 `ivot
U Rusiji u valu hladno}e umrla je 21 osoba u 24 sata, a do{lo je i do prekida snabdijevanja elektri~nom energijom i pucanja kanalizacije. Val hladno}e nije po{tedio ~ak ni ju`ne regije, gdje je klima tradicionalno blaga, prenijela je Fena. Od pro{le sedmice temperature ne prestaju da padaju {irom zemlje, spu{taju}i se do minus 20 stepeni u Moskvi. Na ruskom Dalekom istoku, posljednjih dana `iva ostaje ispod minus 50 stepeni.

POSLJEDNJE VIJESTI
SISAK: SMRTNO STRADALA DESETOMJESE^NA BEBA - Desetomjese~na djevoj~ica smrtno je ju~e stradala u po`aru u selu Hrastelnica kod Siska. Djevoj~ica je le`ala u krevecu, u sobi koju je zahvatio po`ar, kada se na nju sru{io zapaljeni strop. U po`aru, koji je izbio oko 17 sati, ne{to stariji brat djevoj~ice zadobio je opekotine. Izgorio je krov ku}e i unutra{njost, a uzrok po`ara se istra`uje. OSTOJI] KANDIDAT ZA GRADONA^ELNIKA ZAGREBA - Predsjedni{tvo SDP-a RH odlu~ilo je sino} kandidirati za mjesto zagreba~kog gradona~elnik ministra zdravlja Rajka Ostoji}a. Drugi kandidat Davor Bernardi} povu~en je iz utrke. Predsjedni{tvo SDP-a nije obrazlo`ilo ~ime su bili potaknuti da pet mjeseci prije izbora promijene kandidata za gradona~elnika. Gradski odbor SDP-a Zagreba ~iji je kandidat bio Bernardi}, o~itova}e se o ovoj odluci Predsjedni{tva SDP-a. [VEDSKI SUD OSLOBODIO MARTINOVI]A [vedski apelacioni sud poni{tio je ju~e presudu Srbinu Mili}u Martinovi}u koji je bio osu|en za ratne zlo~ine po~injene na Kosovu 1999, uz konstataciju da nema dokaza da je u~estvovao u ubistvu 40 ljudi. Sud je ukinuo kaznu do`ivotnog zatvora koja je bila izre~ena Martinovi}u (35) u januaru, jer je utvr|eno da ga je nekoliko svjedoka identifikovalo iako su ga vidjeli samo na fotografijama.

Komemorativni centar u Tuzli

Sutra identifikacija deset `rtava
U Komemorativnom centru u Tuzli sutra }e, pod rukovodstvom vje{taka sudske medicine i uz prisustvo porodica, biti identifikovano deset osoba stradalih na podru~ju op{tina Srebrenica, Bratunac, Koraj i Br~ko. Bi}e identifikovane i ~etiri `rtve koje su u avgustu 2012. godine ekshumirane iz masovne grobnice u krugu Memorijalnog centra u Poto~arima. Radi se o Behari \elilovi}, Hajri Mulali}, Dautu Mustafi}u i Hedibu Dizdarevi}u. Jedina `rtva, od pet ekshumiranih u Poto~arima, koja ne}e biti sutra zvani~no identifikovana je bezimena beba, ~ija majka Hava Muhi} `ivi u Francuskoj.

Prvi digitalni univerzitet
Ameri~ki univerzitet u BiH (AUBiH) pokrenuo je program digitalizacije kompletnog obrazovnog procesa i time postao prvi digitalni univerzitet u BiH i jugoisto~noj Evropi. - AUBiH prati savremena svjetske tehnolo{ka dostignu}a u oblasti univerzitetske edukacije. O~ekujemo da }e i druge visoko{kolske ustanove u regiji slijediti taj trend, istakao je predsjednik AUBiH Esmir Gani}. Ameri~ki univerzitet je u nastavni proces uveo tzv. pametne u~ionice, te tablet-ra~unare i elektronske knjige, kao i program u~enja na daljinu putem interneta. U nastavi se koriste i tzv. interaktivne elektronske table s internet-vezom, a sva predavanja se snimaju i studenti mogu da ih gledaju putem online sistema. Svi studenti primarno koriste digitalne ud`benike eminentnih svjetskih autora.

- Bi}e identifikovani i supru`nici Derva i [e}o Alagi} iz Koraja. Oni su prona|eni spaljeni u svojoj ku}i, i trebali bi biti identifikovani klasi~nom metodom. Radi se o metodi prepoznavanja i po izjavama svjedoka, po{to nije bilo mogu}e izvr{iti iden-

tifikaciju DNK analizom jer su kosti potpuno spaljene, kazala nam je Lejla ^engi}, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH. U Komemorativnom centru bit }e identifikovani i Hasib Kari}, Petar D`ombi}, Rizah [ari} S. K. i Fata Ibrahimovi}.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->