SAFF broj 298

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka: Dr. Salih b. Abdullah b. Humejd Najbolji pokazatelj straha od Allaha je ustrajnost u injenju dobrih djela

8 18 21 24 28 36 50

Kolumna
Pederizam je faizam 21. stoljea

Religija i drutvo
Corona stellarum duodecim Zvijezde Djevice Marije na zastavi Evropske unije

Drutvo
Ramazanska pria ta emo za iftar?

Ramazan
Propisi posta Post je nijet i odricanje

Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: kabur i kaburski azab Kua u kojoj nema razlike izmeu noi i dana

Islamnet
Velika Britanija Na islam preao Juwel Haward, dekan Kraljevske akademije britanskih zranih snaga

Islambosna
Svijet Neobian projekat u Turskoj: Doli smo da vam pokvarimo ukus hrane u ustima
12. august - 12. ramazan

58

Uvodnik

Islamske zajednice da nije... Impressum

roao je jo jedan u nizu velikosrpskih napada na Islamsku zajednicu, a da je Islamska zajednica morala samu sebe braniti, kao da je ona sama sebi svrha, a ne kima svega to je u Bonjaka iz islama proizalo, od politike, do obrazovanja i kulture. Kako uope ita bonjako moe raunati na opstanak bez islama, i bez Islamske zajednice kao najstarijeg i najsnanijeg institucionalnog staratelja nad bonjakim biem?! Ipak, novo baljezganje Karadievog nasljednika, Milorada Dodika, protiv Islamske zajednice, i to u beogradskoj Politici, i to na poetku ramazana, nije ponukalo nikoga izvan Islamske zajednice da ustane u zatitu najstarije bonjake institucije. Nije to patrijarh napao reisul-ulemu, pa da se radi o meureligijskom pitanju, ve je predsjednik Republike Srpske, iz Beograda, oklevetao reisu-l-ulemu Ceria, pa bi sukladno tome i reakcija morala biti ira od vjerske. Ali, reakcije, opet, nema. A da je obrnuta situacija, da je neki bonjaki politiar za Boi oklevetao nekog kranskog poglavara, digli bi se momentalno srpski ili hrvatski politiari i javni radnici da odbrane svoga vjerskog velikodostojnika. U Bonjaka je ovaj problem jo drastiniji, jer je Islamska zajednica uradila i pospremila mnoge poslove koje je trebala uraditi, a nije, ta tzv. bonjaka politika. Ta injenica iziskuje jo vee potovanje svih bonjakih instanci prema Islamskoj zajednici, namjesto ove sramne utnje. Bez uvijanja treba rei da nije Islamske zajednice Bonjaci ne bi imali nikakvu institucionalnu panju nad svojim nacionalnim interesima i identitetom. Bonjaka politika se takvom zove samo zato to ivi od bonjakih glasova, a ta politika vie nema nikakve veze sa bonjakim potrebama. Za razliku od Islamske zajednice koja vodi rauna i o kulturi pamenja, i o dijaspori, i o povratnicima, i o gladnima... Voljela bi Islamska zajednica da nije usamljena na ovom historijskom zadatku borbe za opstanak naroda, ali nije ona kriva to je na njena plea pala borba za povratnike ili iseljenike. Oni koji bi to trebali raditi

odve su dokazali da nemaju sluha, ili hrabrosti, da budu uz svoj narod. Islamska zajednica, predvoena reisul-ulemom dr. Mustafom ef. Ceriem, uradila je historijski posao sakupljanja i organiziranja razasutih i po svijetu izgubljenih Bonjaka. Lahko je sada praviti kongrese Bonjaka, kad je umreen temelj, i kad su svi Bonjaci svijeta, putem Islamske zajednice, dobili i prijavili adresu. Lijepo je doi u povratnike sredine, vidjeti obnovljene damije, pa i Bonjake koji su obnovili kue, i u njima ive, ali, trebalo je imati viziju pa odmah iza rata pokrenuti te procese, a bajrak Islamske zajednice je bio prvi koji je krenuo ka ovim ciljevima. Godinama ve Bonjaci na kolektivnim denazama ukopavaju svoje rtve, i jo e godinama, a pitanje je da li bi to tako bilo da nije bilo Islamske zajednice koja se postavila kao organizator ove velike moralne i vjerske obaveze da bonjake rtve dobiju smiraj. A da se ovo pitanje oslanjalo na preporuku da zaboravimo rtve, u ime budunosti, sigurno je da danas ne bismo kulturu pamenja ivjeli kao dio svoje nacionalne duhovnosti. Danas i omladina, koja je roena u ratnim i poratnim godinama, dolazi na denaze, obilazi mezarja, zna za Srebrenicu, Viegrad, Prijedor... Nisu tome doprinijele kole, iz kojih je protjerano pamenje, niti bonjaka politika koja bjei od bonjakih rtava, to je iskljuivi doprinos Islamske zajednice opstanku bonjakog naroda, kroz opstanak bonjakog pamenja. Jedna od najplodonosnijih vizija Islamske zajednice je obnova poruenih i izgradnja novih damija. Pokazalo se: gdje god ima damije, ima i odrivog povratka. Snagu i znaaj Islamske zajednice izgleda da bolje vide neprijatelji Bonjaka, nego mnogi Bonjaci. Oni znaju da od Bonjaka ne bi ostalo nita da nije portvovane i aktivne brige Islamske zajednice. U ove mubarek ramazanske dane Bonjaci treba da jo jednom osjete ponos to imaju luku u kojoj se osjeaju sigurni i dostojanstveni. I treba da tu luku uvaju, iz straha pred pitanjem Islamske zajednice da nije, da li bi nas uope bilo?
12. august - 12. ramazan

Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Zenica (KM) 1610550001210010 (DV) 502012000550080 swift: RZBABA2S Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi

Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opa in, Nedim Hara i, Adem Zalihi, Nedim Makarevi Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra aju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com

www.saff.ba

asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Hutba

Hutba povodom Bitke na Bedru

Ostvarite la ilahe illallah i pobijedit ete!

Zato je Bedr tako vaan simbol ramazana? Zato to ramazan u sebi nosi znaenje pobjede i trijumfa upute nad zabludom, svjetla nad mrakom, slobode nad ropstvom, pravde nad nepravdom, a pobjeda muslimana na Bedru, praktina je manifestacija i dokaz tog trijumfa
Hatib: Abdusamed Nasuf Buatli zvieni Allah je objavio u Kuranu: Allah vas je pomogao i na Bedru, kada ste bili malobrojni zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni. (Ali Imran, 123.). Govoriti o ramazanu i njegovim blagodatima, g a ne spomenuti Bitku na Bedru, znai preutiti jedno od glavnih znaenja, pa ako hoemo i simbola, tog mubarek mjeseca, bez kojeg njegova blagodat ne bi bila potpuna. Zato je Bedr tako vaan simbol ramazana? Zato to ramazan u sebi nosi znaenje pobjede i trijumfa upute nad zabludom, svjetla nad mrakom, slobode nad ropstvom, pravde nad nepravdom, a pobjeda muslimana na Bedru, praktina je manifestacija i dokaz tog trijumfa. Bitka na Bedru je bila i ostala inspiracija svim potlaenim i obespravljenim muslimanima kroz njihovu burnu povijest, i praktini primjer kako se osloboditi tiranije, i zuluma, nepravde, i kako sruiti jaram ropstva i potlaenosti. Ona je izvor optimizma i nade u bolje sutra, i nepobitan dokaz da u sukobu izmeu Istine i lai nije presudan broj niti oruje (jesu oni znaajni i vani, ali ne i presudni), ve to na kojoj si strani i kojem taboru pripada. Meutim, bedranska pobjeda nije dola sama od sebe, njoj su prethodili uvjeti bez kojih bi takav trijumf bio nezamisliv. Zbog toga emo u ovoj hutbi, radi pouke i ibreta, govoriti o preduvjetima i uzrocima velike pobjede na Bedru. Uvjeti pobjede Pobjeda na Bedru, uostalom kao i sve druge pobjede i uspjesi muslimana, utemeljena je na nekoliko principa. Prvi i najvaniji princip, a samim tim i uzrok pobjede, jeste iskreno i vrsto vjerovanje u Allaha, d... Istinsko ubjeenje u Njegovu svemo, mudrost i sveznanje, te pokornost rijei Sad ibn Muaza, r.a., koje je upravo Njemu kroz ibadet i dobra djela. Zatim, na Bedru rekao Muhammedu, sallallahu vjerovanje da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem: Mi smo povjerovali u tvoje alejhi ve sellem, Allahov poslanik, preko poslanstvo i posvjedoili da je Istina ono s kojeg je On ljudima objavio Svoju ime si nam doao. I dali smo ti prisegu posljednju objavu, Kuran, kao uputu na vjernost i pokornost. Zato, Allahov svim svjetovima, i vjerovanje u Sudnji Poslanie, idi kud god hoe mi smo s dan i susret sa Allahom pred Kojim e tobom. Tako mi Onoga koji te je poslao ljudi polagati raun za ono to su radili na sa Istinom, kada bi se pred nas isprijeilo dunjaluku. more, a ti krenuo preko mora i mi bismo s Sa rijeju la ilahe illellah h, Poslanik, tobom, i nijedan od nas ne bi izostao. Mi se sallallahu alejhi ve sellem, je ivio od ne bojimo sutranjeg susreta s neprijateljem. poetka svog poslanstva do smrti, i Mi smo strpljivi i pouzdani u borbi. Pa tu rije je usadio u srca svojih ashaba. povedi nas uz Allahov blagoslov. Odmah na poetku svoje misije u Mekki, To vjerovanje im je omoguilo da Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, ostvare potpunu slobodu i otvorilo im svojim sugraanima koji je oi, vratilo ljudski ponos i su bili ogrezli u bezbotvu, dostojanstvo, tako da su svojim paganizmu i nemoralu, obeava jueranjim gospodarima Bedr, obeava trijumf, ovim (mnogi ashabi su bukvalno bili rijeima: Ljudi, recite la ilahe roblje u rukama mekkanske illallah h, uspjet ete! Recite la vlastele), odluno i hrabro rekli: ilahe illallah h, zavladat ete nad Ne! Neemo vie biti vae Arapima i nearapima. I stalno roblje, neemo trpiti zulum! ih je upozoravao na smrt i Borit emo se protiv vas i vae susret sa Allahom na Sudnjem tiranije! danu. Govorio im je: Tako U tim rijeima se krije mi Allaha umrijet ete kao to Govoriti o odgovor na pitanje zato su zaspete, i biete proivljeni kao ramazanu se mekkanske glaveine tako to se iz sna probudite, a onda i njegovim estoko suprotstavili Poslaniku, slijedi, ili vjeni Dennet, ili blagodatima, a sallallahu alejhi ve sellem, vjena Vatra. ne spomenuti iako su znali da je on suta Trinaest godina u Mekki, Bitku na estitost, i zato su napali na Poslanik, sallallahu alejhi ve Bedru, znai islam, kao i odgovor na pitanje, sellem, usaivao je ove principe u preutiti jedno zato dananji tirani, oni koji od glavnih nose muslimanska imena, srca ashaba, i na tim principima znaenja, pa a pogotovo nemuslimani, izgraivao njihove linosti, oivljavao i jaao duh bratstva i ako hoemo napadaju na islam. A odgovor jedinstva zasnovanog na vjeri u i simbola, je, zato to im la ilahe Allaha, odgajao ih na principima tog mubarek illellah h oduzima nepravedno islamskog morala koji je u znaku mjeseca, bez prisvojene titule gospodara i potenja, pravednosti, altruizma, kojeg njegova bogova na zemlji kojima se solidarnosti, meusobnog blagodat ne bi ljudi slijepo pokoravaju i slue. pratanja, hrabrosti i spremnosti bila potpuna. Kuran spominje da je osnovni na rtvu i odricanje. j Sve dok uzrok faraonske tiranije, upravo nisu shvatili sutinu erijata i prihvatanje i pristajanje ljudi da dok se to vjerovanje nije organski budu roblje drugim ljudima, povezalo s njima. p j Dok nisu kao i strah od njihove tiranije shvatili da filozofija islamskog erijata nije i utnja na njihov zulum i nasilje. U suri utemeljena samo na preciznosti njegovih Ez-Zuhruf, u pedeset i etvrtom ajetu, zakona i propisa, ve na stalnom osjeaju da Allah, d.., za faraona kae: I on zavede nas Allah vidi i uje, u tajnosti i javnosti, da narod svoj, pa mu se pokori; oni su, doista, postoji Sudnji dan, i Dennet i Dehennem, bili narod grjeni. U tome se krije i odgovor kao nagrada, odnosno kazna, za ono to je na pitanje koje, nakon revolucija u arapskoovjek uradio. islamskom svijetu, postavljaju mnogi, a ono To vjerovanje im je pomoglo da se glasi: kako je mogue da osamdeset miliona samo Allaha, Stvoritelja boje, a da se ne muslimana u Egiptu, trideset godina trpi boje stvorenja, odnosno ljudi, ma kako zulum i tiraniju diktatora Mubareka, ili im izgledali snani i moni. Potvruju to kako je mogue da u Siriji u kojoj ivi 90%
12. august - 12. ramazan

muslimana sunija, dozvole da njima vlada i njihovim ivotima upravlja alevitsko-iitski otpadnik p Baar, i p prije j njega, j g njegov j g otac Hafiz Esed? ta je uzrok takvog stanja? Uzrok je u samim muslimanima i njihovim milionskim masama koje su pristale da budu roblje takvim tiranima i koje su im omoguile da ine nad njima najgore vidove nasilja. A omoguili su im to onda kada su okrenuli lea Allahovoj uputi i kada su dunjaluku sreu i progres pokuali nai u socijalizmu, komunizmu i raznim drugim izmima, pa su, umjesto progresa, demokratije i ljudskih prava, ostvarili samo pravo na potlaenost i ponienje. Omoguili su im to onda kada su muslimani strah od Allaha, zamijenili strahom od razliitih tirana kojih su se bojali kao to se Boga treba bojati, i koji su bili ubijeeni da drugaije ne moe, pa im je tiranija postala prirodno stanje s kojim su potpuno pomirili, ubijeeni da su tirani svemoni i da e vjeno vladati. Omoguila im je to i utnja uleme, posebno one oficijelne, koja je pokuala obmanuti vlastiti narod i ubijediti ih da se pobonost krije u velikim ahmedijama, hodinskim mantijama i diplomama, a ne slijeenju Kurana i sunneta, pa su, prodavajui vjeru i zloupotrebljavajui vjerski poloaj, izdavali fetve koje su od njih naruivali zulumari i samozvani gospodari ivota i smrti, tako da su na osnovu tih fetvi i uz blagoslov zvanine uleme, na faraonskim stratitima stradali najvei intelektualci i dokazani vjernici i borci za slobodu, poput Sejida Kutba, Hasana el-Benaa, ejha Kika, Mervana Hadida i mnogih drugih. Duh Bedra u arapsko-islamskom svijetu Meutim, kad su shvatili da nema goreg ponienja od toga da se ljudi koje je Allah stvorio slobodnim, ponize i predaju volji ljudi koji nemaju nikakvih moralnih skrupula p niti ljudskih j vrijednosti, j i da su naputanjem islamskog puta i erijata postali mulj koji voda nosi bez obzira koliko ga ima, Allah je dao da progledaju kao to slijepac progleda nakon izljeenja, i dao je da se, sa ovogodinjim ramazanom, vrati duh Bedra u Egipat, Tunis, ali i u Siriju, Libiju i Jemen takoer. Odavno se u ramazanu nije osjeao duh bedranske pobjede kao to se osjea ove godine u skoro cijelom arapsko-islamskom svijetu. U Egiptu se sada sudi tiraninu koji je trideset godina tlaio osamdeset miliona ljudi. On i njegovi sinovi se sada nalaze u

kavezima. Onim istim kavezima koje je uz njega, a ta sigurnost poraa ljubav, sam dao sagraditi i u koje je, kao stoku, potovanje i pokornost. A kako da ga ne zatvarao iskrene vjernike da bi ih nakon vole i da ne budu sigurni u njega, kada je montiranih procesa zatvarao u tamnice, s njima dijelio dobro i zlo i na putu islama svirepo muio i ubijao. Sada je diktator podnosio iskuenja vea od njih. Vidimo Mubarak u kavezu i eka presudu od ga, dok su putovali prema Bedru, kako strane naroda koji se vratio na stazu islama, Aliji i Mikdadu, r.a., s kojima je dijelio na stazu Bedra, i koji se uvjerio da je tiranin devu, na njihov prijedlog da on stalno jae, kojeg su se toliko bojali i od kojeg su strepili a da oni idu pjeice, odgovara: Vi niste - ranjiv, ljigav, strahljiv i nemoan. Dok u izdrljiviji od mene niti ja imam manju isto vrijeme, ujedinjene vjerske i politike potrebu za sevabima od vas. Nepovjerenje voe, ihvanije i selefije, na mnogobrojnim i nezadovoljstvo s voom dovodi do TV stanicama dre predavanja i podsjeaju smutnje, nestabilnosti i nereda u dravi egipatsku, ali i svjetsku javnost, da se na njih i kad-tad e poroditi i pokrenuti narodni ozbiljno mora raunati. Iako se u Siriji vri bunt. Narodne revolucije u arapskostravian pokolj nad golorukim islamskom svijetu najbolja su narodom, njihova revolucija je potvrda za to. Tamo muslimani ipak dokaz da su muslimani Odavno se u ne samo da nemaju povjerenja Sirije takoe izabrali put Bedra, ramazanu nije u svoje voe, ve su im oni koji jeste teak, ali je jedini osjeao duh najomraeniji ljudi protiv put do konanog osloboenja bedranske kojih neprestalno upuuju od Baarove tiranije koju pobjede kao dove Allahu i ne odustaju podjednako pomau i Istok i to se osjea od njihovog svrgavanja. I Zapad. Ovogodinji ramazan ove godine u ako je suditi po dananjim je uzdrmao zulumarski tron skoro cijelom muslimanskim voama, onda i podigao zastavu Istine i arapskoe muslimani morati jo ekati islamskom pobjede, tako da teravije u Siriji na svoju pobjedu. svijetu. ove godine imaju poseban okus Nita manje vaan i miris. Kao da su to oprotajne preduvjet za pobjedu, a koji teravije, koje se klanjaju prije je posebno doao do izraaja nego se postai svijetlih lica, na Bedru, jeste jedinstvo goloruki suprotstave okrutnom muslimanskog safa. Koliko su tiraninu, traei svoja prava na slobodu su se ashabi meusobno voljeli i pomagali, i dostojanstven j ivot. Slina je j situacija j u koliko su imali povjerenja i lijepo miljenje Libiji i Jemenu. ak ako diktatorske vlade jedni o drugima, potvruje izjava Sada i ne padnu u toku ramazana, sigurno je ibn Muaza koju je takoer izrekao na da ovogodinji ramazan ima posebno dan Bedra. On se pred bitku obratio znaenje za muslimane irom svijeta, i da Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ovim e on u njihova srca uliti dodatnu snagu i rijeima: Allahov Poslanie, smatram volju da nastave i uspjeno okonaju borbu da bi mi trebali tebi napraviti nosiljku protiv zuluma i da skinu jaram i speru i staviti je na tvoju devu. Pa, ako nam sramotu koju su decenijama trpili. Allah da pobjedu protiv neprijatelja, to je ono to oekujemo i emu se nadamo. Bez uzornog voe i islamskog bratstva A ako bude drugaije, ti se onda moe nema ni pobjede bezbjedno i brzo vratiti u Medinu, gdje te ekaju ljudi ija ljubav prema tebi nije Da bi se ostvarila pobjeda na Bedru, nita manja od nae. Da su znali da e osim spomenutih, morao je biti ispunjen jo krenuti u borbu niko od njih ne bi izostao. jedan bitan preduvjet, a taj preduvjet zove Allah e te pomoi s njima, mogu ti biti se istinsko i ispravno vostvo i voa koji je savjetnici i mogu se boriti s tobom protiv u svakom pogledu bio najljepi uzor onima neprijatelja islama. Dakle, ukoliko mi koje je predvodio. A koliko su povjerenje kao muslimani elimo ostvariti istinsku ashabi imali u Poslanika, sallallahu alejhi pobjedu i dostojanstveno ivjeti, onda ve sellem, najbolje svjedoe rijei Sada ibn moramo znati da to neemo ostvariti Muaza: Allahov Poslanie, idi kud god bez mekkanskog odgoja na principima hoe mi smo uz tebe. To je jasan dokaz tevhida, i vjerovanja u Sudnji dan, zatim maksimalnog povjerenja vojnika u svog odgoja na strpljivosti, postojanosti, komandanta, graanina islamske drave u hrabrosti, rtvi i meusobnoj ljubavi i svog vou. On se potpuno sigurno osjea pomaganju u ime Allaha.

12. august - 12. ramazan

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: Dr. Salih b. Abdullah b. Humejd

Najbolji pokazatelj straha od Allaha Graevina imana je ustrajnost u injenju dobrih djela
Preveo i saeo: Semir Imamovi Preveo i saeo: Semir Imamovi

Medina: Dr. Abdulmuhsin ibn Muhammed el-Kasim

judska srca nee biti istinski osvijetena, niti e biti u potpunosti budna osim onda kada se ispune strahom i strepnjom od Uzvienog Allaha. Strah od Allaha ljude vodi ka onom to je za Strah od Allaha njih dobro i korisno, i kod ovjeka udaljava ih od onoga to budi elju da se natjee u je za njih loe i pogubno. ne smije dozvoliti da ga injenju dobra, On ih vodi ka ispravnom strah od Allaha odvede u poveava znanju i dobrim djelima, oaj pa da izgubi nadu u njegove a uz sve to, strah od AllaAllahovu milost i prestaambicije za ha ovjekove organe i ekne izvravati Allahove naahiretom i on u stremitete sputava i suzredbe, smatrajui da nema njemu unitava drava od injenja grijeha nikakve anse za uspjeh i i najmanji i raznih prijestupa. Stralijepu konanicu. Najbooblik oholosti hopotovanje koje vjernik lji pokazatelji ispravnog i i zadivljenosti osjea prema Allahu, ini poeljnog straha od Allasamim sobom. ga Njegovim pokornim ha su ustrajnost u injerobom koji izvrava Njenju dobrih djela i stalgove naredbe i kontrolie na svijest o toma da nas svoje strasti. Obraajui Allah prati i da vrlo dose vjernicima, Gospodar bro zna nae stanje. Strah svjetova je rekao: I Mene se bojte! od Allaha vjernika stalno odrava (En-Nahl, 51.). Strah od Allaha budnim i ozbiljnim i nikada mu ne kod ovjeka budi elju da se natjee prua garanciju da se spasio i da je u injenju dobra, poveava njegove u potpunosti uspio. O onima koji ambicije za ahiretom i on u njemu Ga se istinski boje, Uzvieni je reunitava i najmanji oblik oholosti i kao: ...ljudi koje kupovina i prodaja zadivljenosti samim sobom. Sve u ne ometaju da Allaha spominju i koji svemu, bojazan koju rob osjea pred molitvu obavljaju i milostinju udjesvojim Gospodarom mu pomae u ljuju, i koji strepe od Dana u kom svakom pogledu. O tome je Uzvi- e srca i pogledi biti uznemireni. eni rekao: Allah objavljuje najljepi (En-Nur). Znajte draga brao da govor, Knjigu slinu po smislu, ije se onome ko se Allaha bude bojao, pouke ponavljaju, zbog koji podilazi takvome niko nee moi nikakvu jeza one koji se Gospodara svoga boje, tetu nanijeti, a onaj ko bude od a kada se spomene ime Allahovo, koe nekog drugog mimo Njega strepio, njihove i srca njihova se smiruju. takvome niko nee moi pomoi. Ona je Allahov pravi put na koji On Kada se istinski strah od Allaha ukazuje onome kome On hoe... (Ez- ustali u srcu vjernika, on e svoZumer, 23.). Potovana brao, strah jom snagom ponititi sve ono to od Allaha je poeljan sve onda dok je loe i to je u suprotnosti s njenas on ini boljim vjernicima i sve govom vjerom. Na kraju, budite dok nas navodi da inimo ono ime svjesni da je jedna suza koju vjernas je Uzvieni Allah zaduio i da nik pusti iz straha pred Svevinjim se klonimo onoga to nam je zabra- Allahom dovoljna do utrne i najenio. Meutim, vjernik sebi nikada u vrelinu grijeha.
12. august - 12. ramazan

llah Uzvieni je posebno vrednovao neke noi i dane u toku godine, a ramazan je uinio predvodnikom mjeseci, u njemu objavio Kuran, otvorio dennetske kapije, zatvorio dehennemske i povezao ejtane u okove. Onaj ko bude postio njegove dane a noi provodio u namazu, bit e mu oproteni proli grijesi. U njemu je no koja je bolja od hiljadu mjeseci. Allah, delle anuhu, je uinio ramazan sezonom za brisanje i oprost grijeha, mjesecom dobra i milosti, koji se doekuje sa radou i ushienjem: Reci: Neka se zato Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od onoga to gomilaju. (Prijevod znaenja, Junus, 58.). Cilj ramazanskog posta je postizanje bogobojaznosti: O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili (da bi ste bogobojazni bili). (El-Bekare, 183.). Iskrenost je temeljni uvjet za ispravnost i prihvatanje djela kod Allaha, delle anuhu. Ako u njemu bude i najmanje primjese rija (pretvaranja i dodvoravanja ljudima), ili dozivanja nekoga drugoga mimo Allaha i traenja pomoi od njega, bit e poniteno i odbaeno, jer Allah, delle anuhu, ne prima djelo koje je uinjeno radi nekoga drugog osim (pored) Njega, na to, nedvosmisleno, ukazuje hadisikudsijj: Ja nemam nikakve potrebe za tim da Mi nekoga, kao druga, pripiete. Onaj ko to uradi, ostavit u i njega i onoga koga Mi je, kao druga, pripisao. (Muslim). Dobro djelo, kojeg prati bogobojaznost, uveava se i traje, a dobro djelo, koje je utemeljeno na neispravnom nijetu, slabi i iezava. Uzvieni, u prijevodu znaenja, kae: I Mi emo pristupiti djelima njihovim koja su uinili u prah i pepeo ih pretvoriti. (El-Furkan, 23.). Namaz je stub islama i njegov drugi temelj na kojem on poiva; ko ga u potpunosti ostavi i zanemari, nee mu biti primljena ostala djela: post, had, dobroinstvo. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Izmeu

Kuds: Muhammed Husejn

Post je Moj i Ja za njega nagraujem

Dobro djelo, kojeg prati bogobojaznost, uveava se i traje, a dobro djelo, koje je utemeljeno na neispravnom nijetu, slabi i iezava.

ovjeka, irka (idolop ok lonstva, politeizma) i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza. (Muslim). Onaj ko popravi svoj nijet, bude obavljao namaze, u skladus a propisima, i isposti mjesec ramazan onako kako to dolikuje i prilii ovom uzvienom mjesecu, doista je uspio. Zekat se u mnogim kuranskim ajetima spominje zajedno sa namazom, on je njegov nerazdvojni drug, i jedna od temeljnih vjerskih dunosti, koja duu isti od krtosti i pohlepe, unapreuje i uva imetak, i ovjeka svrstava u red plemenitih i odabranih Allahovih robova: Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini, i pomoli se za njih, molitva tvoja e ih sigurno smiriti. A Allah sve uje i sve zna. (Et-Tevba, 103.). Zekat ovjeka uva od Allahove kazne kojom On kanjava grjenike, i udaljava od njega velike nedae i nesree, kao to Uzvieni, u prijevodu znaenja, kae: ...onome koji udjeljuje i ne grijei, i ono najljepe smatra istinitim njemu emo Dennet pripremiti; a onome koji tvrdii i osjea se neovisnim i ono najljepe smatra lanim njemu emo Dehennem pripremiti. (El-Lejl, 5.-10.). Izvravanje zekata je znak ovjekovog uspjeha, i dokaz njegovog ubjeenja. On je pravo siromanih u imetku bogatih, koji su ovu obavezu duni izvriti, bez i najmanjeg prigovora ili omalovaavanja potrebnih, njome upotpunjavaju svoju vjeru i uvaju svoj imetak.

Preveo i saeo: Esad Mahovac

llahovi robovi, oporuujem vam bogobojaznost i injenje dobrih djela osobito u ovim plemenitim danima kada je va Gospodar posebno milostiv i obilno nagrauje. Ne propustite priliku da sevape svoga ibadeta u ovom mjesecu uveliate dolaskom u ovaj sveti mesdid. Time ne samo da ete postii poznatu nagradu, nego ete pokazati neprijatelju da ovaj mesdid pripada muslimanima i da smo se spremni boriti za njega. Allahovi robovi, ovo je mjesec posta i mjesec Kurana. U njemu se otvaraju vrata Denneta i zatvaraju vrata Dehennema. Postom ovog mjeseca pruate sebi ansu da budete pozvani sa dennetskih vrata Rejjan koja su pripremljena za postae i na koja niko drugi nee ui. Radujte se zbog ibadeta koje inite u ovim danima i znajte da je post tit koji vas treba tititi od svega to je runo - od runog govora i runih postupaka. Ako vas neko bude psovao recite: Ja postim, i ne ogovorajte druge kako od svoga posta ne bi imali samo glad i e.
12. august - 12. ramazan

Radujte se zbog ibadeta koje inite u ovim danima i znajte da je post tit koji vas treba tititi od svega to je runo - od runog govora i runih postupaka.

Allahovi robovi, nadajte se velikoj Allahovoj nagradi koju je priredio postaima, jer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Uzvieni Allah je rekao: Svako ovjekovo djelo pripada njemu, osim posta; on pripada Meni i Ja za njega (posebno) nagraujem. Takoer, pojanjavajui nagradu postaa, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Posta ima dvije radosti: kada iftari, raduje se svome iftaru, a kade sretne svoga Gospodara, radovat e se svome postu. Neka vas ne zabrinjava to su dani posta dugi i vreli, jer nai dobri prethodnici su birali dane sline ovima kako bi postili dobrovoljni post i govorili su: Postom u ovom vrelom danu elimo se zatititi od vreline Sudnjega dana. Takoer, njihova je praksa bila da su est mjeseci nakon ramazan uzastopno molili Allaha da primi njihov post i ostali ibadet, a onda bi nakon toga est mjeseci Allaha molili da im omogui da doekaju naredni ramazan zbog veliine nagrade koju su poznavali.

Polumjesec
Evropsko nogometno prvenstvo 2012. Stranka demokratske akcije

Bonjaci ne glasaju za SDA zbog dobre politike ve zbog Da je Poljska muslimanska uvjerenja da je ova stranka najmanje loa politika opcija zemlja itav svijet bi se digao a kon prolih opih izbora u nemaju bolje a lternative. Druge N naoj zemlji je odrano est politike stranke ne ulijevaju na noge protiv nametanja vanrednih izbora za naelnike dovoljno povjerenja kod veine opina. U pet od opina pobije- bonjakog naroda. Jednostavno zabrane ispijanja alkohola dili su kandidati iz reda Stranke reeno, izmeu vie loih opcija
demokratske a kcije. U ovim vanrednim izborima SDA je uglavnom pobjeiva la SDP. Ia ko se SDA hva li zbog navedenih pobjeda ipa k bi se u ovoj stranci treba li zapitati nad svojom politikom. SDA navedene uspjehe eli prikazati u kontekstu dobrog voenja politike. Na a lost, to je da leko od istine. SDA ima najstabilnije glasako tijelo. R azlog zbog ega Bonjaci, uglavnom seljaci, jo uvijek najvie vjeruju u SDA nije u njihovoj dobroj politici ve u injenici to ti isti Bonjaci Republika Srpska SDA bonjak i glasai biraju, po njima, najmanje lou politiku opciju. Ta ko e biti sve dok se na politikoj sceni ne pojavi neka uvjerljiva, potena i odgovorna stranka. A ko je to uope mogue u ova k voj Bosni i Hercegovini!

ledatelji Evropskog nogometnog prvenstva sljedee godine nee moi uivati u alkoholnim piima tokom utakmica, barem tokom onih na poljskim stadionima. Naime, zabranu konzumacije alkohola na tribinama izglasao je poljski parlament, a odlueno je i da e svaka utakmica biti pomno praena elektronskim nadzorom kako bi se sankcionirali bilo kakvi navijaki incidenti. Evropsku nogometnu smotru sljedee e godine zajednikim snagama ugostiti Poljska i Ukrajina. Poljski huligani poznati su po svojim nasilnim ispadima, a novi zakon bi organizatorima i snagama reda i mira trebao pomoi da takmienje proe bez incidenata. Nakon objave spomenute zabrane niko se nije oglasio, tj. nikome ne smeta to e u Poljskoj tokom Evropskog nogometnog prvenstva biti zabranjeno ispijanje alkohola. Da se radi o nekoj od muslimanskih zemalja uvjereni smo da bi se digla velika galama. Uostalom, vidjet emo kad se priblii odravanje Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru. Sve mogue organizacije za zatitu ovog i onog e se ujediniti kako bi natjerali Katar da se ne smije zabraniti toenje i ispijanje alkohola.

Strateki cilj diplomatske politike RS-a osvajanje Ministarstva vanjskih poslova BiH

S je otila daleko na putu uspostavljanja vlastite diplomatske mree u svijetu. Svakim danom RS poveava broj svojih predstavnitava u svijetu. Naravno, RS svoju diplomatsku mreu razvija kao nezavisna drava, kao da Bosna i Hercegovina ne postoji. Spomenuta diplomatija RS-a prioritetno radi na ruenju Bosne i Hercegovine i stvaranju osnova za postizanje nezavisnosti RS-a. Meutim,
12. august - 12. ramazan

za ozbiljniji uspjeh svoje diplomatije RS-u je ipak potrebna drava Bosna i Hercegovina. Zato je Milorad Dodik zacrtao da poto-poto osvoji Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Sa ovladavanjem MVP-a BiH, Milorad Dodik bi dravnim ugledom davao potrebna krila svojoj srpskoj diplomatiji na putu ruenja BiH. Naalost, sve su prilike da e Dodik uspjeti u svojim namjerama.

10

Vlada Federacije BiH

Pravo i pravda u BiH

Poljoprivredna pljakaka politika Jerka Lijanovia

erko Ivankovi Lijanovi je godinama vodio bitku da se domogne poljoprivrednog sektora. Lijanovii nas godinama ubjeuju u svoje dobre namjere i veliku pamet kada je u pitanju briga za bh. poljoprivredu i poljoprivrednike. Na kraju, Lijanovii su zavladali poljoprivredom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Odmah po zauzimanju eljene pozicije u vlasti Jerko Lijanovi se dao na posao. Naalost, Lijanovi je odmah u startu pokazao pravo lice. Prema planu raspodjele dravnog novca koji mu je na raspolaganju Jerko Lijanovi je pokazao kako se misli brinuti o poljoprivredi i poljoprivrednicima. Tako je Lijanovi udruenju poljoprivrednika koje vodi njegov stranaki Apel za pomo

kolega Miro Peji poklonio 250 hiljada KM i to na ime trokova nekakvog bespotrebnog prikupljanja informacija. Ovakvih novanih poklona ima jo. Lijanovi je svjestan da mu je dovoljan jedan mandat da obezbijedi i sebe i svoju familiju i sve svoje potomke dok god su ivi.

Sluaj Vase Todorovia dokaz da Sud BiH nagrauje ratne zloince nad Bonjacima

K
Banka korisnika NLB TUZLANSK A BANK A D.D. TUZLA SWIFT CODE: TB TUBA 22 Adresa MARALA TITA 34, TUZLA, BIH Podaci korisnika: Naziv korisnika: UDRUENJE GR AANA OMLADINSKI KULTURNI CENTAR GR ADAAC Adresa: Sviraka bb R AUN No KORISNIK A: 5337120-103283124 IBAN: BA3913 2191 0328 312 419 SWIFT: TB TUBA 22 UPLATE U KM na .r. 1321902010231358 OMLADISNKI KULTURNI CENTAR GR ADAAC UG SVIR AK A BB GR ADAAC 4210023560002.
12. august - 12. ramazan

Pomozimo sestri Kevser i njenoj porodici

a Saffov email je prije nekoliko dana dolo pismo sljedeeg sadraja: Selam alejkum Uvijek sam cijenio trud ove ene muslimanke koja pred Fa hdovom prodaje kolae ka ko bi prehranila svoju porodicu. Ono to nisam znao jeste da ima mua epileptiara, koji ne radi, i dvoje djece koji trebaju krenuti u kolu. Borila se da ne bi tra ila od ljudi - i doao je i taj trenuta k da vie ne moe izdrati. R amazan je vrijeme kada se dobro koje uinimo uveava stotinama puta. Dajte joj pomozite a ko moete ma kar neim: na sajtu imate slike u kak vim uvjetima ive i njen broj a ko je nekome mrsko uplaivati preko rauna. h t t p : // w w w. n u r- i s l a m . c o m / index.php?option=com _co ntent& v ie w= a r t ic le& id=1 071:apel-z a-pomo-se strikewser&catid=208:huma nita rneakcije&Itemid=615

omisija za uvjetni otpust BiH donijela je rjeenje da se iz zatvora oslobodi Vaso Todorovi, ovjek koji je priznao zloin nad Bonjacima u Srebrenici i koji je uestvovao u zarobljavanju srebrenikih Bonjaka, a potom ubijanju oko 1.000 njih u Zemljoradnikoj zadruzi u Kravici. U oktobru 2008. Todorovi je proglaen krivim za zloin protiv ovjenosti zbog pomaganja u ubistvima, deportaciji i prisilnom preseljenju bonjakog stanovnitva s podruja Srebrenice u julu 1995. godine za ta je dobio est godina zatvora. Tako e Todorovi nakon odleanih neto vie od tri godine biti slobodan ovjek. Ovakva sramota se moe dogoditi samo u Bosni i Hercegovini. Zloinca Todorovia je neko pametan iz Suda BiH nasavjetovao da prizna zloin, odlei tri do etiri godine i bude slobodan ovjek. Jasno je da od njegovog priznanja nema niko koristi, a najmanje koristi imaju oni Bonjaci ije najmilije je Todorovi pomogao da se ubiju. Koga je briga to je njegovim zaslugama ubijeno hiljadu ljudi. Sud Bosne i Hercegovine ovakvim suenjem i otputanjem na slobodu nagrauje zloin nad Bonjacima.

11

Sudski obrauni

Bosna i Hercegovina

Kako god je Dodik sredio U BiH je sve prihvatljivo, osim onoga to ima presudu u Banjaluci isto to islamski predznak radi Bakir Hadiomerovi V lasti u Republici Srpskoj u sa- zacije i pojedinci u domaim meradnji sa Srpskom pravoslav- dijima pokreu estoku kampanju i njegov SDP u Sarajevu nom crkvom planiraju uvoenje protiv vjeronauke. Meutim, ovaj pravoslavne vjeronauke, kao obave- put, na ovu vijest o obaveznoj praznog predmeta u srednjim kolama u RS-u. Takoer, spomenute institucije pripremaju da se broj asova pravoslavne vjeronauke u osnovnim kolama povea na dva. Poznato je da je bosanskohercegovaka javnost izuzetno osjetljiva kada je u pitanju vjeronauka u osnovnim i srednjim j kolama. im se spomene mogunost poveanja broja asova vjeronauke ili uvoenje vjeronauke kao obaveznog predmeta odmah se digne sve na noge. Brojne nevladine organivoslavnoj vjeronauci u srednjim kolama u RS-u niko ne zbori ni slova. Kao da nikoga vie nije briga za temu vjeronauke u obrazovnom sistemu BiH. Naravno, u pitanju je neto sasvim drugo. Stvar je u tome to se ovdje radi o pr avo s l av noj vjeronauci a ne islamskoj. Da je slina vijest objavljena kada je u pitanju islamski vjeronauk sve bi se diglo na noge. Danima bi itali i sluali velike rijei raznih faca. Sve moe proi to nema i sl a m sk i predznak.

snovni sud u Banjaluci presudio je u korist predsjednika RS Milorada Dodika u parninom postupku protiv zaposlenih u Radio-televiziji RTV FBiH Bakira Hadiomerovia, Slobodana Vaskovia i Damira Kaletovia i naloio im naknadu tete zbog klevete i za pretrpljene duevne bolove zbog povrede ugleda-klevete u emisiji 60 minuta emitovanoj na ovoj televiziji. Nakon ove presude Bakir Hadiomerovi je rekao da je Milorad Dodik uticao na odluku Osnovnog suda u Banja Luci i da je Dodik izgubio sve sporove protiv njega u Sarajevu. Slaemo se da je Milorad Dodik naredio Osnovnom sudu u Banja Luci kakvu presudu da izreknu protiv Bakira Hadiomerovia, Slobodana Vaskovia i Damira Kaletovia. I mala djeca znaju da je bh. pravosue potpuno pod kontrolom domaih politiara. Kako god je Milorad Dodik sredio presudu na Osnovnom sudu u Banja Luci isto to je uradio Bakir Hadiomerovi i njegov SDP u Sarajevu. U Sarajevu jo niko nije uspio niti e ikada uspjeti dobiti presudu protiv Bakira Hadiomerovia i emisije 60 minuta. Sve dok je Bakir Hadiomerovi jedan od glavnih igraa Lagumdijinog SDP-a. Onog trenutka kada se Hadiomerovi okrene protiv SDP-a, kao to je to uradio Senad Avdi, istog trenutka sarajevsko sudstvo e protiv njega postupiti kao u Avdievom sluaju. Dakle, bit e kriv. Do tada, Bakir Hadiomerovi e pobjeivati u Sarajevu a Milorad Dodik u Banja Luci.

Poraz web portala Depo.ba na svom terenu

Naslov: 91% italaca uz kolumnistu Saffa

eb portal Depo.ba je uinio sve da ocrni i oljaga naeg kolumnistu Fatmira Alispahia. U toj kampanju ak su snimili i grafit koji je, oito po narudbi, ispisan negdje na perfireriji Sarajeva, a glasi Fatmir Alispahi peder, i tu fotografiju stavili su kao udarnu vijest, kako bi utjecali na javnost. Nisu ni svjesni da su tako samo potvrdili svoj primitivizam. Potom su postavili anektu oekujui da e itaoci Depo. ba izglasati da je Fatmir Alispahi
12. august - 12. ramazan

nacionalista i faista. Dogodio se neoekivani obrt, a urednici Depo.ba su doivjeli poraz na vlastitom terenu. Naime, meu ponuenim odgovorima 91 odsto je glasalo da je Fatmir Alispahi vrsni intelektualac. Pogledajte rezultate ankete. Rezultati ankete R Fatmir Alispahi je: 1. Vrsni intelektualac 91 % 2. Nacionalista i faista 4% 3. Hrabri Bonjak 2% 4. Intelektualni bolesnik 2% 5. On me ne zanima 1%.

12

Udruenje Izvor Selsebil ivinice

Dennis Gratz

Ljetni raspust u zajednikom uenju, druenju

organizaciji j Udruenja j Izvor Selsebil ivinice tokom mjeseca jula odrano je tradicionalno djeije druenje pod nazivom Ljetna kola. Udruenje ovaj projekat realizira a ve 5 godina zaredom. Cilj ovog projekta je da djeca uzrasta od 5 do 13 godina provedu ljetni raspust u zajednikom uenju, druenju i rekreativnim aktivnostima. Ove godine na ljetnoj koli je bilo 60 djece. Sadraj programa se sastojao iz sljedeeg: kola Kurana, poduavanje pounim priama iz ivota odabranih ashaba Allahovog poslanika Muhammeda,

s.a.v.s., ahlak (ponaanje) muslimana i muslimanke, kviz znanja iz oblasti islama, uenje ilahija i kasida, dramska i literarna sekcija, test nauenog i takmienje u uenju Kurana i na kraju priredba i dodjela priznanja i nagrada svim uesnicima. Nakon zavretka ljetne kole, za sve uesnike organizirana je jednodnevna ekskurzija u Sarajevo gdje su posjeene sljedee destinacije: Pionirska dolina, Baarija, Kulturni centar Kralj Fahd i Vrelo Bosne. Djeca su prezadovoljna ueem na ljetnoj koli i mnogi ale to ista nije jo trajala.

ta se drugo moe oekivati od ovjeka koji se stidi svog vlastitiog imena Muhamed!?

Foto polumjeseca
Ljetni raspust u ramazanskom raspoloenju i u rodnoj grudi Bosanska Kostajnica: Solidan broj bonjake omladine iz dijaspore ove godine svoj ljetni raspust sprovodi u ramazanskom raspoloenju u rodnoj Bosni i Hercegovini. Slikovit primjer su ovi mladii iz Bosanske e Kostajnice koji u velikom broju svake noi prisustvuju teravih-namazu u Aziziji damiji.

atmir Alispahi je u prolom broju Saffa napisao odlian tekst koji je naslovio Pederizam rat protiv Boga i ovjeka. Ovaj Fatmirov tekst izazvao je ogromnu panju domae javnosti. Veina reakcija na spomenuti tekst Fatmira Alispahia su pozitivne, tj. veina onih koji su proitali Fatmirov tekst podravaju njegove stavove i misle da je tekst argumentiran i veoma korektan. Meu manjinom koja je reagirala negativno na tekst Fatmira Alispahia bio je i predsjednik pro pederske Nae stranke, Dennis Gratz koji je u nedostatku valjanih argumenata, a u elji da sebe i svoju stranku dodvori domaim i stranim pederima, iznio niz uvreda i neprimjerenih optubi na raun Fatmira Alispahia. Dennis Gratz je Fatmira Alispahia uporedio ak sa Hitlerom i sa teroristom Andersom Breivikom. Uope nije potrebno braniti Fatmira Alispahia od ovih Gratzovih bljuvotina. uj, Fatmira uporediti sa Hitlerom! Pa dobro, ta se drugo moe oekivati od ovjeka koji se stidi svog vlastitiog imena Muhamed ( Dennis Gratz se nekada zvao Muhamed Graci)!?

12. august - 12. ramazan

13

Ramazanska reportaa
Saff na iftaru u Mahali, prvom povratnikom mjestu u manjem entitetu

Bosna ovdje die cijelim pluima

Tokom iftara posebno je bila dirljiva jedna scena. Naime, Aljo Jusi, ovdanji Baeskija, ovjek koji biljei i pie historiju Mahale i ovoga demata, ustao je, priao Enveru ef. Aliu i skruenim rijeima zatraio halala. Enver-efendija, mubarek je mjesec i ovo mi je najbolja prilika da ja od Vas zatraim halala jer sam pogrijeio prema vama nekad davno. Znate i sami kako je tad bilo u komunistiki vakat. Pa, eto, ako moete da mi halalite, govorio je Aljo Jusi. Enver-efendija je isprve prvihvatio Aljino izvinjenje. Ja ne bih bio musliman kada ti ne bih halalio. Pravo da ti kaem pozitivno si me iznenadio, ali to se mene tie, halala nisi morao ni traiti. Svjesni smo svi kakvo je tada bilo vrijeme i da su ljudi pod raznim pritiscima morali mnogo tota da urade ili kau. Eto, i ovo tvoje izvinjenje je primjer da je, hvala Bogu, dolo do islamske insanizacije naih ljudi, kazao je efendija Ali
planirano je da lanovi Izvrnog od- Ilmije Medlisa IZ-e Kalesija, mubora Medlisa posjete veinu kalesij- tevelija hadija Ibrahim Kavazovi, skih demata, te da se prije, tokom Hasan Kari, Aljo Jusi, Mustafa iftara i poslije iftara sa Kavazovi, Vehid Hendi i dematlijama porazgovaostali dematlije su se plara o aktuelnim problemiZa Mahalu je ho potrudili da se musafiri ma sa kojima se susreu. zanimljiva i na iftaru lijepo osjeaju. Jedan od tih radnih iftara injenica da u U radnom dijelu j iftauprilien je i u Mahali, pr- ovome selu ima ra evala Alia, vlasnika vom povratnikom mjestu dosta roene stolarske samostalne radu manjem entitetu. Imali brae koji nje, je interesiralo moe smo zadovoljstvo da i sami imaju razliito li se na podruju Medisa prisustvujemo tom iftaru. prezime. Tako uvesti jedinstvena visina Nakon akam-namase jedan sin imamije za sve demate. za, iftarilo se u mjesnoj rahmetli Hariza Odgovoreno mu je da to za damiji Mahaljskoj Alia preziva sada ne moe jer vei deAli, a drugi mati nisu za to. Muharem ljepotici, kako je sami Alji. Kako mjetani zovu. Ovdanji ef. Meanovi Vahidin, smo saznali, imam Nevres ef. Fati, predsjednik Medlisa, je do te zabune je koji je i predsjednik obeao mjetanima da e dolo grekom matiara.

Pie: Fahrudin Sinanovi edna od novina na podruju Medlisa Islamske zajednice Kalesija, koji obuhvata demate sa podruja p j opina Kalesija, Osmaci i ekovi i, a koju je uveo nedavno izabrani predsjednik MIZ Kalesija Muharem ef. Meanovi Vahidin, jesu i takozvani radni iftari. Naime, tokom ovoga ramazana

Aljo Jusi, Baeskija iz Mahale

12. august - 12. ramazan

14

Mahala Medlis dematu Mahala platiti utroak struje za ovu godinu. Glavni imam MIZ-e Kalesija Enver ef. Ali Enver je kazao da prati rad ovoga demata od njegovog osnutka i da je prezadovoljan onim to vidi. itav svijet je danas u velikoj ekonomskoj krizi, u recesiji. Mi muslimani ne smijemo dozvoliti da zapadnemo u duhovnu recesiju. Moramo poraditi na islamskoj insanizaciji naih ljudi. Prezadovoljan sam ljudima u Mahali, to znai da se ovdje dobro radi, kazivao je Enver ef. Ali. Tokom iftara posebno je bila dirljiva jedna scena. Naime, Aljo Jusi, ovdanji Baeskija, ovjek koji biljei i pie historiju Mahale i ovoga demata, ustao je, priao Enveru ef. Aliu i skruenim rijeima zatraio halala. Enver-efendija, mubarek je mjesec i ovo mi je najbolja prilika da ja od V Vas zatraim halala jer sam pogrijeio prema vama nekad davno. Znate i sami kako je tad bilo u komunistiki vakat. Pa, eto, ako moete da mi halalite, govorio je Aljo Jusi. Enver-efendija je isprve prvihvatio Aljino izvinjenje. Ja ne bih bio musliman kada ti ne bih halalio. Pravo da ti kaem pozitivno si me iznenadio, ali to se mene tie, halala nisi morao ni traiti. Svjesni smo svi kakvo je tada bilo vrijeme i da su ljudi pod raznim pritiscima morali mnogo tota da urade ili kau. Eto, i ovo tvoje izvinjenje je primjer da je, hvala Bogu, dolo do islamske insanizacije naih ljudi, kazao je efendija Ali.

Enver-efendija halalio Alji Jusiu

12. august - 12. ramazan

15

E, sad mi je lake, othuknuo je Aljo Jusi, kao da mu je veliki teret pao sa srca. Niko od prisutnih nije pitao ta je to Aljo zgrijeio prema efendiji. Svi su bili pod nekim posebnim dojmom, dirnuti Aljinom spremnou da javno zatrai halala i efendijinom spremnou da halali. Muhadiri koji su se vratili Mahala se prostire na obrancima planine Majevice, uz gornji tok Spree. Pored sela prolazi magistralni put Zvornik Kalesija Tuzla i eljeznika pruga koja spaja Zvornik i ivinice. Prije agresije Mahala je pripadala opini Kalesija, a nakon Dejtonskog sporazuma postala je dio Republike Srpske. Naselje je formirano krajem 18. i poetkom 19. stoljea od muhadira koji su na ove prostore dolazili iz Srbije i Crne Gore. Prvi su doselili Alii iz okoline Pljevalja. Muhadirska sudbina je zadesila i dananje stanovnike ovog sela. Poetkom agresije etnici su spalili njihovo selo. Preivjeli

Bonjaci su opet morali u muha- Ibrahim ima 81 godinu. Nema pendirluk na p podruje j Kalesije, j Tuzle, zije. Nekad prije rata je pet godina ivinica, a mnogi su krenuli put radio u rudniku. Danas se bavi peEvrope. Ipak, za razliku od njihovih larstvom. Ima oko 60 drutava pela. predaka, nisu se mirili sa injenicom U izgradnju damije je uloio cijelog da ivot provedu izvan svog rodnog sebe, nije alio ni truda, ni vremena, kraja. Mjetani Mahale su pioniri ni para. Graevinski odbor, uz hapovratka. Prvi su poeli sa procesom diju Kavazovia, inili su i Mustafa vraanja. Dok se jo puaKavazovi, Avdo Sulji, ne cijevi nisu ni ohladile, Muharem Muratovi, 24. avgusta 1996. godine Jedna od Haso Ali i Agan Ali. Mahaljani su uli u svoje novina na Damija je otvorena 24. selo. podruju avgusta 2003. godine, a Medlisa ast da je prvi otvori imao Cijelo selo se diglo da Islamske je upravo hadija Ibrahim napravi damiju zajednice Kavazovi, koji kae da mu Kalesija, koji je to najsreniji dan u ivoMuftija Husejn ef. obuhvata tu. Jedan od veih vakifa Kavazovi mi je naredio da demate sa iz Mahale je i Tima Kari, pravimo damiju. Ja sam podruja koja je uvakufila zemljite mu rekao, kako da pra- opina Kalesija, na kojem se danas nalazi vimo kad nemamo para. Osmaci i damija, a gradnju je poMuftija mi je rekao, vi ekovii, a magala i novanim priloponite, bie para. I tako koju je uveo zima. Isto tako, rahmetli je krenulo. Cijelo selo se nedavno Himzo Kari i njegova izabrani diglo na noge i napravili hanuma Naila su uvakufili predsjednik smo nau damiju, kazuje MIZ Kalesija mutevelija hadija Ibrahim Muharem ef. Kavazovi. Hadija Meanovi Vahidin, jesu i takozvani radni iftari.

Mahala
12. august - 12. ramazan

16

Radni iftar zemljite preko puta damije gdje je sada musala i gdje dematlije klanjaju denazu. Od Navresa ef. Fatia, ovdanjeg imama, saznajemo da na vjerskoj pouci bude 45 polaznika, a na dumi je 50 ljudi. Hasan Kari nam veli da u Mahali ima oko 150 domainstava. Ovdje je povratak realiziran, da ne pretjeram, 98 posto. Dodue, mnogi rade u inostranstvu, ali su se vratili, obnovili kue. Ovdje su se vratili i djeca, i omladina i stariji. Naa djeca idu u osnovnu kolu u Memie, a u srednju u Kalesiju ili u Tuzlu, gdje su i prije rata ili, kazuje nam Hasan Kari, dodajui da su rijeena sva infrastrukturna pitanja, te da nemaju sigurnosnih problema. Udadoe nam se momci Jedan od problema u Mahali je to su mnogi koji ive u svom selu prijavljeni u opini Kalesija. Ali, to je problem za nae politiare, koji su donosili zakonska rjeenja koja su bila uperena protiv povratka. eval Ali, koji je napravio damijski mimber, nam veli da se nekad za Bajram sa 30 podijeljenih kurbana moglo podmiritti cijelo selo. Danas vie nije tako. Ima nas, hvala Bogu. Ali, opet, bojim se da ponovo ne bude ko prije. Udadoe nam se momci, odoe za curama i nevjestama u vicarsku, Njemaku, Austriju, pola u ali, pola u zbilji govori eval Ali. Za Mahalu je zanimljiva i injenica da u ovome selu ima dosta roene brae koji imaju razliito prezime. Tako se jedan sin rahmetli Hariza Alia preziva Ali, a drugi Alji. Rahman (41) je Ali, a njegov osam godina mlai brat Asmir je Alji. Slino je i sa braom Nijazom Aliem i Devadom Aljiem. Kako smo saznali, do te zabune je dolo grekom matiara. ehidi i civilne rtve iz Mahale U toku agresije, branei svoju domovinu ivot su dali: Rifet (Ejub) Ali, Emin (Selim) Kavazovi, Nedim (Agan) Beganovi, Vejsil (Abdulah) Ali, Hasib (Agan) Beganovi, Amir (Redo) Ali, emso (Smail) Ali, Mevludin (Adem) Jusi, Zurijad (ukrija) Jusi, Meho (aban) Kavazovi. Civilne rtve rata iz Mahale su: Smajo Salihovi, nestao 1992., Paa Alji, zapaljena u kui 1992, Hasan Kavazovi, poginuo, Redo Alji, uhvaen i odveden 1992. godine, aban Kavazovi, uhvaen i odveden 1992, Nesib Jusi, poginuo 1992. godine, Mustafa Kavazovi, zapaljen u tali u Hemlijaima, i Muradif Ali, ubijen 1996. godine prilikom povratka.

U Mahalu se vraaju svi

U svojoj Mahali i u svojoj damiji Mahalu spominjali i Bil Klinton i Alija Izetbegovi

ovratak su predvodili Fadil Banjanovi Bracika i tadanji kalesijski naelnik Devad Tosunbegovi. Srbi su ponovo pukama i bombama pokuali sprijeiti povratak, ali neustraivi Mahaljani nisu mogli biti zaustavljeni da se vrate svojim kuama. Bilo je i rtava. U borbama za povratak ubijen je Muradif Kavazovi, a mnogi povratnici su hapeni, privoeni i premlaivani.. Mahala je tih dana bila glavna vijest svih svjetskih medija. ak je i Bil Klinton, tadanji ameriki predsjednik, prilikom dolaska u Bosnu, u vojnoj bazi Orao u Dubravama pozdravio hrabre ljude iz Mahale. Neto malo kasnije, na predizbornom skupu SDA u Sarajevu na Koevu i predsjednik Alija Izetbegovi je 50 hiljada prisutnih pozvao da aplauzom pozdrave i podre povratnike u Mahalu. Kad su se ve vratili u svoje selo, uz obnovu kua, Mahaljani su odmah prionuli i na obnovu poruenog mekteba, koji je bio otvoren pred agresiju. Na zidovima poruenog mekteba, zatekli su ispisan krst. Ubrzo su obnovili mekteb u kojem su klanjali dumu. No, nije prolo dugo, poeli su graditi damiju. Akciju je poveo hadija Ibrahim Kavazovi.

12. august - 12. ramazan

17

Kolumna
Borba za opstanak

Pederizam je faizam 21. stoljea

Demokratska borba protiv pederizma je najvii stupanj antifaizma i humanizma, stoga to pederizam nastoji porobiti svijet i iz njega protjerati one moralne vrijednosti na kojima je ovjeanstvo trajalo do 21. stoljea
Pie: Fatmir Alispahi ederizam i pederi nisu isto, jer ideoloki pederizam manipulira pederima i tobonjom zatitom njihovih ljudskih prava. Tako komunizam manipulira radnicima, hitlerizam njemakim graanima, a ideja globalizacije svima nama. Kazati komunistima da je komunizam porobio narod, isto je to danas kazati kako je pederizam porobio i pedere i sve druge koji proraunato ili nesvjesno, u neznanju ili u strahu, stoje po strani u odnosu na injenicu da je lik pedera postao zatien kao lik Staljina u Sovjetskom Savezu. Staljina si morao gledati sa ljubavlju i poniznou, kako bi uope opstao, kao to nam se danas sugerira da je gledanje u pedera gledanje u bolju budunost. Peder je tu da se voli, kao sinonim demokratije i humanizma. U povijesti civilizacije lik oca, lik majke, lik djeteta, nikad nisu imali takvu politiku zatitu kakvu danas ima lik pedera. Oinstvo i majinstvo nagruju se od divljeg kapitalizma, djetinjstvo postaje meta perverzne pohote potroakog uma, ali sistem ne smatra da su ugroeni ti stubovi porodice, jer im je namijenjeno da izumru, u ime svetinje novog doba pedera. On je ugroen i kad nije ugroen, jer pederizam preko izmiljotine o ugroenosti porobljava zakonski i drutveni sistem, u kome e na kraju biti ugroeni oni koji su

optueni da pedere ugroavaju. iz njega protjerati one vrijednosti Tako je komunizam pobio na kojima je ovjeanstvo trajalo buroaziju, hitlerizam je poinio do 21. stoljea. holokaust, a u Bosni je jedan narod gotovo istrebljen zato to je Diktatura pederizma muslimanski. Teza o ugroenosti i o zatiti osnovna je sprega za Sve to sam napisao u tekstu djelovanje totalitarnih ideologija, Pederizam rat protiv Boga pa je demaskiranje ove sprege ono i ovjeka (Saff f, broj 297, 29. ega se te ideologije, pa i juli 2011.) potvreno pederizam, najvie plae. je ekstremistikom Kazati danas da niko reakcijom web portala ne tlai pedere, ve da depo.ba i predsjednice pederizam tlai prirodni Helsinkog komiteta poredak, da unitava za ljudska prava BiH Vere Jovanovi. Oni su vjeru, kulturu i tradiciju, da okupira graanske praktino dokazali da slobode znai suoiti se je pederizam faistika sa gnjevom pederistikih ideologija, kojoj su ideologa i agenata. S svojstvene kriminalne druge strane, ideja zatite i represivne akcije u prirodnog poretka, sa cilju uklanjanja slobode porodicom kao centrom Pederizam govora i ljudi koji drukije svijeta, ne moe biti nee misle. Moje graansko totalitarna, jer potie ravnopravnost! i autorsko pravo da od Boga, a ne od ljudi. Pederizam pederluk ne smatram Pederizam je faizam 21. hoe diktaturu, prirodnim i normalnim, stoljea, to je ideologija apsolutnu da piem o pederizmu kao za porobljavanje i vlast, gdje e politikom projektu, uz degeneraciju ljudskog vladati pederi jasno zalaganje za zatitu roda, kroz represivno i oni koji slue pederskog opredjeljenja, ruenje vjerskih kompasa, pederizmu, a bilo je dovoljno da me porodinih svetinja biti progonjeni portal depo.ba, kroz svi koji i onih kulturolokih usta svojih sagovornika, obrazaca koji su svijet ne misle nazove Hitlerom i od malena dijelili na glavom novog Brejvikom, zaluenim princeze i kraljevie, na jednoumlja. rasistom i homofobom, tate i mame. Pederizam i da te potjernice danima ustanovljava bispolnost razvlai na naslovnici. i transeksualnost kao Hitler je skrivio smrt rodne kriterije, kojima se gradi miliona ljudi, Brejvik je ubio jedan degenerativni politiki i 77 ljudi, a Fatmir Alispahi je kulturalni poredak. Pedera je napisao sljedee: Ovaj tekst, bilo otkad je svijeta i vijeka, i evo i eksplicitno, ne poziva na protiv njih se ne vrijedi i ne treba nasilje prema pederima, jer pederi boriti. Ali, pederizma nije bilo imaju pravo da budu to to jesu... nikad, do uspostave globalnog Ovaj tekst je protiv svake vrste poretka koji insistira na vladavini proganjanja tih nesretnih ljudi, pederistikih ciljeva: istospolni koji nisu krivi to su se rodili u brakovi, ukidanje tradicionalnih drutvu koje nije spremno pederluk kulturnih kodova, prilagoavanje zakonski zatititi kao neije ljudsko odgojnih programa djeci bez opredjeljenje, ali ga istovremeno i roditelja, i sl. Demokratska borba distancirati od politikih utjecaja protiv pederizma je najvii stupanj na vjeru, tradiciju i budunost. antifaizma i humanizma, stoga to Neko ko eksplicitno trai pederizam nastoji porobiti svijet i zatitu pedera od nasilja, ko
12. august - 12. ramazan

18

se zalae za zakonsku zatitu pederluka kao privatnog opredjeljenja, biva optuen da je homofob, te poreen sa takvim zloincima kakvi su Hitler i Brejvik. Usto biva proglaen i rasistom, iako pederi, zasad, nisu rasa. Postoji neka opasna neloginost izmeu injenica i optubi. Gdje je odgovor? Upravo u tome to moj tekst nije pisan protiv pedera, ve protiv pederizma! Time su ogoljene pozicije i program vladajuih struktura koje nam u budunost naseljavaju pederske povorke razvrata, istospolne brakove, usvajanje djece od strane dva zaljubljena ouha, te u konanici, ambijent represije u kojoj e pederizam silom biti slavljen onako kako su slavljeni komunizam i faizam. A ta sila podrazumijeva i teror, u vidu javnih diskreditacija i fizikih likvidacija, po ugledu na Udbu, Mosad, KGB, CIA-u i druge uvare jednoumlja. Protivnici pederluka dosad su udarali po pederima, a ovo je bilo prvi put da neko udari po pederistima, toj crnoj ruci vladajueg poretka, a da izuzme pedere, koji uglavnom ive svoje j pederske p ivote izvan ovih manifestacija i rasprava. ak i sami pederisti tvrde da je vie pedera izvan tzv. parada ponosa i pederskih organizacija, to znai da veinu pedera ne zanima politika i javno djelovanje, jer im je pederluk stvar privatnog ivota.

U emu je onda problem? Zar se zbog takvog zalaganja moe biti proglaen Hitlerom i Brejvikom? Vidjeli smo da moe, kad se udari na sr ideologije pederizma, na njene podvale i protagoniste.

Zaprijetila je opasnost delegitimiziranja pederista, iza kojih ne stoji ni kritina masa pedera, onih koji bi se mogli suprotstaviti faizmu to se u njihovo ime sprovodi. Ako bi se dopustila medijska i drutvena sloboda za analizu i dokazivanje da je pederizam program globalne zavjere g j p protiv Boga i ovjeka, s ciljem unitenja porodice, nataliteta, morala, tradicije i kulture to bi rezultiralo otporom prema podizanju pederluka na nivo demokratske svetinje. Pederisti se toga najvie plae, jer bi se shvatilo kako je pria o ugroenosti pedera samo paravan za porobljavanje ovjeka i njegove porodice. Antipederizam (kao i antifaizam!) izrasta u ideju borbe za ljudska prava, pa i samih pedera, koji koegzistenciju sa heteroseksualcima mogu ostvarivati uz potovanje veine i tradicije koja je zasnovana na vjerovanju u Boga. Kao to antifaizam nije bio usmjeren protiv njemakog naroda, ve je bio i za njemaki narod, tako i antipederizam nije usmjeren protiv pedera, jer im istinski nudi pravo na razliitost, u okvirima slobode i demokratije. No, pederizam nee ravnopravnost! Pederizam hoe diktaturu, apsolutnu vlast, gdje e vladati pederi i oni koji slue pederizmu, a biti progonjeni
12. august - 12. ramazan

19

svi koji ne misle glavom novog jednoumlja. Taj pederistiki apsolutizam, monstruozniji od faizma i komunizma, ima za cilj istiskivanje prirodnog poretka iz prolosti i budunosti, iz familija, navika, odgoja, kulture. Tako e povijest civilizacije biti dopisana laima i prekrojena u greku, koja se, navodno, ispravlja sa uspostavom istospolakog poretka. Sva stoljea prije, sve to je bilo i to jeste vie nije, jer tek sada, sa uspostavom pederizma kao demokratske i humanistike norme, ovjeanstvo postaje normalno. Nema mogunosti za politiku koegzistenciju pederizma i tradicionalizma. Pederizam se ne moe ukljuiti u drutvene tokove, jer je on suprotstavljen ovom drutvu i njegovim vrijednostima. Pederizam, kao i komunizam, hoe da svijet gradi ispoetka, po svojoj mjeri. To pokazuju i razvratne pederske povorke, orgije na otvorenom, kakve upranjavaju psi na ulicama. Pederima je to lijepo, a veini je to runo, ali, veina nema mo da se tome suprotstavi, jer su politiki predstavnici i najjai mediji blokirani korupcijom morala ili ucjenom. Ambicija pederizma je da, po ugledu na ove povorke, istjera i ponizi patrijarhalnu i tradicionalnu kulturu, kako bi na pijedestal apsolutne vladavine duha i materije bila postavljena istospolnost. Stoga se nemojmo zavaravati da mogu koegzistirati dva suprotstavljena sistema, jer je ambicija pederizma da potpuno izbaci, zatre, satanizira sve to je dosad smatrano normalnim. To se u velikoj mjeri ve i dogodilo. Smutnja, korupcija i teror Reakcije na moj tekst Pederizam rat p protiv Boga g i ovjeka potvrdile su da je i u Sarajevu uspostavljena formacija ideolokih policajaca istreniranih da progone svakoga ko se usudi da javno govori protiv pederizma. Reakcija Vere Jovanovi, predsjednice Helsinkog komiteta za ljudska prava, dokazuje da ova organizacija ne moe bez pravnih i demokratskih duduka, za koje su ljudska prava pansko selo. Prije est godina, bivi lider ove organizacije, Sran Dizdarevi, u kampanji izmiljanja

antisemitizma u Sarajevu, izjavio je promptno krivino gonjenje za FTV da Fatmira Alispahia i autora teksta. Zastraujue je Kemala Bakovia (biveg urednika pomisliti kakve e razmjere u Saffa) treba uhapsiti kad god neko budunosti doivjeti ovaj faizam oskrnavi Jevrejsko groblje. On 21. stoljea, ako je danas spreman je, kao advokat ljudskih prava, tako brutalno progoniti pravo na procijenio da smo mi krivi i bez drukije miljenje. krivice. Slinu glupost upravo I u prolom, i u ovom tekstu, je izvalila i Vera Jovanovi, ponovo eksplicitno, bivamo protiv rekavi sljedee: Nisam sigurna svakog nasilja nad pederima. da u ovome postoji neto to Zalaemo se da peder na radnom bi bilo krivino djelo, mjestu, na fakultetu, ali u svakom sluaju kod ginekologa J, ima takve ljude bi trebalo Pederizam nije jednaka prava. Zalaemo sankcionisati, ako nita, opredjeljenje se i da kockar, narkoman, bar nekim novanim bosanskog lihvar i sve druge vrste kaznama i zabranom da graanina, ve otpadnika od drutvenih piu takve stvari. Vera je nametnut kroz normi imaju ljudska Jovanovi se dakle zalae organizacije prava. U emu je onda da ja budem sankcioniran i medije problem? Zar se zbog barem novano, a moda koje danas takvog zalaganja moe i zatvorom, zbog toga to predstavljaju biti proglaen Hitlerom u mome tekstu ne postoji civilno drutvo. i Brejvikom? Vidjeli smo neto to bi bilo krivino To je ista ona da moe, kad se udari na djelo. (!) Vrla zatitnica struktura sr ideologije pederizma, moi koja od na njene podvale i ljudskih prava time palestinske smatra da svaki ovjek, protagoniste. rtve pravi koji nije poinio neko Pederizam nije tzv. teroriste krivino djelo, moe opredjeljenje bosanskog i militante, a biti sankcioniran. Ona graanina, ve je od okupatora smatra da bi ta novana nametnut kroz Palestine kazna, za djelo koje nije organizacije i medije legaliste. krivino, meni zabranila koje danas predstavljaju da piem ovakve stvari. civilno drutvo. To je Zabrana pisanja, kao u ista ona struktura moi komunizmu, tako i u koja od palestinske rtve pederizmu, postaje legitiman cilj. pravi tzv. teroriste i militante, a A pederizam tei da sebe, i pedere, od okupatora Palestine legaliste. uini nedodirljivim za raspravu, Smutnja, korupcija i teror sistem onako kako ni sam Bog nije bio su njihovog djelovanja. Njihova nedodirljiv u zapadnim kulturama. direktiva da je pederluk mentalno Svi totalitarizmi svoje znakove i moralno zdrav, moe biti samo identiteta dre iznad slobode nametana i provoena silom i govora. Reakcije na moj tekst su ucjenom. Reakcije na moj tekst ivi dokaz da pederizam nema pomogle su u demaskiranju ovog demokratske kulture i tolerancije, projekta u naoj sredini, jer se da ne priznaje pravo na drukije javnost mogla uvjeriti kamo ide miljenje, niti pravo na raspravu, budunost u kojoj e peder biti jer faistikom strau trai vaniji od oca, majke i djeteta. Kako postati Do Iz redakcije Magazina Saff javili su mi kako je na moj tekst reagirao neki Dennis Gratz, nazvao mene Hitlerom, i svakako jo, a ja sam ih upitao: Kakve veze OHR ima s ovim?, pomislivi, ne znam zato, da je taj Dennis Gratz zamjenik visokog predstavnika. (Haman je Inzko iz Austrije, kao i Grac.) Rekli su mi: Ma nije on iz OHR-a, on je iz Nae stranke. Otkud stranac u toj stranci?, upitah. Nije stranac, na je, samo si je ime predjenuo, zvao se Muhamed obavijestie me oni. A mene ufati neka ega, sve mi smijeno to se ovaj zvao Muhamed pa si predjenuo ime u stranjsko, ne bi li izgledao modernije i opasnije. Bila je prije 30-tak godina u Sarajevu grupa Mirzino jato koja je pjevala pjesmu Kako se abrija prozvao Do. Taj Dennis Gratz jedino je za kakve smijene pjesme.

12. august - 12. ramazan

20

Religija i drutvo
Corona stellarum duodecim

Zvijezde Djevice Marije

na zastavi Evropsk vropske e unije
Pie: Sven Rustempai Sarajevo, 4.8.2011. a dan rimokatolikog praznika Bezgrjenog zaea Djevice Marije, 8.12.1955., ministri-delegati su usvojili evropsku zastavu sa dvanaest zvijezda u krugu, na plavoj pozadini, koju je osmislio umjetnik Arsen Heitz iz Strazbura. I sam oboavalac Djevice, Heitz ne proputa dnevne molitve; u osamdesetoj godini, francuskom magazinu je konano otkrio izvor inspiracije, Bezgrjeno zaee iz Apokalipse: I pojavilo se veliko udo na Nebesima; ena ogrnuta suncem i mjesecom pod stopalima, a iznad nje kruna od dvanaest zvijezda Revelacija 12:1. I tako je duboko rimokatoliki simbol iz Revelacije 12:1, postao zastavom Evropske unije. Nekadanji Generalni sekretar Vijea Evrope, Leon Marchal, potvrdio je da je zastava corona stellarum duodecim (kruna od 12 zvijezda) ene iz Apokalipse. Rimokatolika crkva je uvijek tvrdila, rekao je Marchal, da ta kruna predstavlja Djevicu Mariju. EU naglaava da e bez obzira na broj lanica, na zastavi biti uvijek 12 zvijezda, koje, dakle, ne predstavljaju drave, nego Mariju. Broura Zajedniko izgraivanje Evrope, za posjetitelje sjedita EU u Briselu, kae: Evropska zastava je zajednika zastava, plava sa 12 zlatnih zvijezda; simbolizira cjelovitost. Broj zvijezda e uvijek biti isti, bez obzira na broj lanica EU.
12. august - 12. ramazan

Marjanizam, oboavanje Djevice Marije (paganizam, praksa oboavanja boginje Semiramis iz Babilona), je, dakle, nametnut na svakoj registarskoj tablici, novanici i mnogo drugoga u EU. Vatikan je izdao Euro kovanice sa slikom pape i 12 zvijezda. Katolicima je Marija toliko vana, da je 2.9.1958., nadbiskup Milana Montini, kasnije papa Pius XII, podigao na planini Serenissima 20 metara visoku statuu Marije i nazvao je Naa voljena Dama, Vladarica Evrope. Papa Pius XII je zvao Mariju Majkom svih nacija i pozvao je 3.3.1953., na ponovno ujedinjenje nacija. Biskup dr. Graber, rekao je 9.9.1978.: Traio sam Marijansku Evropsku Internacionalu molimo i traimo u tiini, da zapadni svijet jednog dana bude ono to je bio, Imperium Marianum (Marijino Carstvo) .

Britanski financijski historiar Richard Bell, je o EU rekao: Prvo je stvoreno Zajedniko trite, pa Evropska zajednica, a sada imamo Evropsku uniju. Pri svakom Vatikan je izdao koraku je javnosti Euro kovanice reeno da je to dobar sa slikom pape i i ogranien koncept, 12 zvijezda. iako se ustvari postupno stvarala ogromna superdrava pod kontrolom nekoliko ljudi. Vatikan je bio sveprisutan u ovoj step-by-step operaciji, potiui uesnike idejom jedinstva - idejom koju ljudi vole. A to je podmukla prevara, jer ljudi u jedinstvu zaborave ko radi loe, a ko radi dobro. Ljudi su prevareni da niko nije doista lo, da se mogu praviti savezi sa svakim i da se sve treba stopiti u jedno. A to je u sutini pogubna politika praksa. To su jo i prije 20 godina, pronicljivi analitiari nazvali stvaranjem j etvrtog rajha - kojemu su tvorci na paganski oltar rtvovali krv stotina hiljada bosanskih muslimana!

21

Politika i drutvo
I.C. u ulici Drae Mihajlovia u Lukavici

Ramazan u Imigracionom Imigracionom centru centru

Svaka pomo zatoenim Arapima u Imigracionom centru u ovom svetom mjesecu je od izuzetne vanosti. Pridruimo se i pomozimo inicijativu djece Imada Al Husina - Abu Hamze i obradujmo nau brau zatoenike iz Imigracionog centra u ulici Drae Mihajlovia u Istonom Sarajevu
Pie: Ezher Beganovi oetkom ramazana primili smo pismo od djece Imada Al Husina - Abu Hamze. U spomenutom pismu djeca Imada Al Husina pozivaju nas i sve ostale ljude dobre volje da se prikljuimo akciji prikupljanja pomoi za organiziranje iftara u Imigracionom centru u Lukavici. Pismo U spomenutom pismu jo se navodi. Kada je na otac, Abu Hamza (Imad Al Husin) uhapen 6. oktobra 2008. godine i odveden u Imigracioni centar, nismo ni razmiljali o tome da bismo mogli doekati 2011. (i ko zna koliko jo) bez njega. Prolazili su dani, jedan za drugim, dolazili i odlazili svi lijepi i teki trenuci, a na babo jo uvijek nije s nama. To posebno osjetimo onda kada se porodice okupljaju i vesele, za ramazanske iftare i Bajrame, a kada mi imamo doputen samo jedan sat druenja s naim ocem i to u ulici Drae Mihajlovia u Istonom Sarajevu. Naa je situacija postajala tea kada su kod naeg oca zatvoreni njegovi prijatelji i drugi nepoznati ljudi koji, takoer, imaju malu djecu koja e odrastati bez svojih oeva. Dobro smo znali kako e im biti teko. Prvi ramazan kako je na otac odvojen od nas i sami smo bili zbunjeni i nismo znali kako e izgledati njihovi iftari. Uspjeli su se dogovoriti s Upravom da im ruak bude pomjeren za vrijeme iftara. Meutim, hrana koju jedu je jednolika i oni koji je prave na mare to su neki od njih zatvoreni gore danas (2. avgusta 2011.) ve 1030. dan (skoro pune tri godine). S obzirom na to da je pritvorenima u Imigracionom centru doputeno da naruuju hranu iz ugostiteljskih objekata iz kojih ele, ve sljedei ramazan (proli) odluili smo se aktivirati i nekako pomoi svim tim zatvorenim ljudima. Pokrenuli smo akciju skupljanja novane pomoi za organiziranje iftara u Imigracionom centru i to je prologodinje iftare ovim ljudima j uinilo ne podnoljivim, p j nego g nezaboravnim. ak su i mnogi nepostai poeljeli da poste. Novac koji je ostao od iftara utroen je za bajramsko veselje i konano su zatvorenici u Imigracionom centru mogli sebi, barem donekle, napraviti kunu atmosferu. Za to se iskreno zahvaljujemo Allahu, d.., koji je poslao sve koji su pomogli i zahvaljujemo se svima koji su se prikljuili naoj inicijativi i koji su sebi time osigurali jedan dio puta do Denneta. S obzirom na to veoma pozitivno prologodinje iskustvo, evo i sada smo se odluili pokrenuti istu akciju s istim ciljem da olakamo ove ramazanske dane postaima (jedanaestorici postaa) u Ulici Drae Mihajlovia i da im svojim novanim prilozima obezbijedimo iftare. Osim obezbjeivanja iftara vratit emo im osjeaj zajednitva i osjeaj da gore nisu zaboravljeni i prezreni, te da jo uvijek postoje oni koji, barem u ovim danima Milosti, misle i na njih. Napominjemo da je svim zatvorenicima sada obezbijeena odjea i ostale potrebne stvari. Iz tog razloga ove godine skupljamo iskljuivo novac za iftare. Na kraju, podsjetimo se rijei Allahovog Poslanik, s.a.v.s., kojima se obratio na kraju mjeseca abana, rekavi: Ljudi, dolazi vam veliki mubarek mjesec. U njemu je no vrjednija od hiljadu mjeseci. Allah, d.., je u tom mjesecu strogo naredio post, a noni namaz (teraviju) je uinio dobrovoljnim. Ko se Allahu, d.., priblii kakvim dobroinstvom, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu. Ko obavi farz u njemu, kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. On je mjesec strpljivosti, a nagrada za nju je Dennet. To je mjesec pomaganja i mjesec u kojem se poveava nafaka vjernika. Ko u njemu priredi iftar i nahrani postaa, bit e mu to uzrokom za oprost grijeha i oslobaanje od vatre, a dobit e i nagradu postaa bez umanjenja nagrade postau. Tada ashabi rekoe: Poslanie! Nismo svi u mogunosti nahraniti postaa. Muhammed, s.a.v.s., ree: : Ta nagrada pripada i onome kod koga se posta omrsi hurmom, gutljajem vode ili mlijeka... (Ibn Huzejme). Haraqa Ovo pismo nas je ponukalo da pokuamo stupiti u kontakt sa nekim od zatvorenika Imigracionog centra i da na taj nain ujemo njihovu priu, da vidimo kako oni doivljavaju i provode ove ramazanske dane. Naalost, zbog straha od sankcija, tj. gubljenja malobrojnih privilegija, niko se od nekadanjih bivih dravljana Bosne i Hercegovine arapskog porijekla, koji robijaju ve vie godina u Imigracionom centru, nije odazvao na nae pozive. Zahvaljujui upornosti uspjeli smo uspostaviti komunikaciju sa jednim Marokancem koji se u Imigracionom centru nalazi godinu dana, a koji je u Imigracioni centar zaglavio pri pokuaju da se preko nae zemlje domogne neke od zapadnih evropskih zemalja. U nastavku slijedi pria smomenutog Marokanca. Prije
12. august - 12. ramazan

22

ekonomske krize u Grkoj ja sam iz Maroka, preko Turske, doao u ovu zemlju. Nakon to je uslijedila ekonomska kriza u Grkoj, zajedno sa jo nekoliko ahbaba, odluio sam da krenem prema zapadnoj Evropi. Naalost, uhvatili su nas u Bosni i smjestili u nekakav zatvor za koji sam poslije saznao da se zove Imigracioni centar. Iznenadio sam se kada sam vidio koliko ima Arapa. U razgovoru sa njim, naroito sa jednim bradonjom iz Sirije, kasnije u saznati da se taj Sirijac zove Abu Hamza, saznao sam da se ti Arapi nalaze u Imigracionom centru ve nekoliko godina. Proao sam mnoge imigracione centre, ali nigdje nisam naiao da neko tu boravi vie godina kao to je to sluaj ovdje u Sarajevu. Naroito sam bio okiran kada sam doznao da su ti Arapi oenjeni u Bosni i da imaju djecu, a jedan od njih ak je u Bosni 32 godine, pa ipak se nalazi u istoj situaciji kao i ja koji sam kroz Bosnu samo prolazio. Nakon isprianih zgoda i nezgoda kroz koje je proao na Marokanac nam pria o ramazanskim doivljajima u Centru. U poetku je ivot u Imigracionom centru za nas haraqe, (haraqa je termin koji se kod nas u Maroku oznaavaju emigranti sa sjevera Afrike), bio veoma teak. Da nam nije bilo jetima, tako zovemo Arape kojima su oduzeta dravljanstva BiH i koji su sada sa nama zajedno zatvoreni u ovom centru, teko bi izdrali robovlasniki odnos straara. Poetkom ramazana za nas su doli lijepi dani. Jetimi su nas opskrbili hranom i odjeom, pa ak i novcima kojih nismo uope imali. Zaista je impresivno vidjeti takve ljude. Iako se nalaze u tekoj situaciji kao i mi, njih ne interesuju samo euri i

Evropa kao nas. Prvi put sam vidio kako i koliko ljudi trae Allahovo zadovoljstvo. Lijepo je vidjeti kako se slau i kako se njihovi prijatelji i njihove porodice brinu o njima. Ovaj ramazan e za mene ostati u posebnom sjeanju jer sam prvi put pao Allahu na seddu. Prvi put sam postio i klanjao teravijanamaz. Dugo u pamtiti milozvuni glas brata iz Iraka koji nam predvodi teraviju. Takoer, lijepo je vidjeti da nas na teraviji ima izmeu 20 i 30. Osim ovih Arapa koji su ivjeli u Bosni ima nas jo Arapa iz mog Maroka, Tunisa, Iraka, Alira, a ima i muslimana iz Albanije, Kosova i Sandaka. Za nas haraqe veoma je zanimljivo posmatrati druenje p j jetima j kada im dou porodice. udno nam je to vidjeti, njihova djeca i ene dolaze puni iekivanja a odlaze veoma tuni. Mi haraqe uvijek, nakon posjeta njihovih porodica, pitamo se kakvi su to ljudi

Mi haraqe uvijek, nakon posjeta njihovih porodica, pitamo se kakvi su to ljudi ti nai jetimi. Impresivno je koliko oni imaju sabura. Iako i meu njima ponekad bude problema, ipak se oni brzo srede i vrate izuzetnom meusobnom potovanju.

ti nai jetimi. Impresivno je koliko oni imaju sabura. Iako i meu njima ponekad bude problema, ipak se oni brzo srede i vrate izuzetnom meusobnom potovanju. Boravak u Imigracionom centru u Sarajevu nikada neu zaboraviti. Teko mi je to sam ovdje zatvoren godinu dana, meutim do kraja ivota u pamtiti ovu skupinu Arapa, odnosno jetima. Njihov sabur i snaga vjere za mene su neto ega u se veoma rado uvijek sjeati, zakljuuje na kraju na sagvoornik. Potovani itaoci, svaka pomo zatoenim Arapima u Imigracionom centru u ovom svetom mjesecu je od izuzetne vanosti. Pridruimo se i pomozimo inicijativu djece Imada Al Husina - Abu Hamze i obradujmo nau brau zatoenike iz Imigracionog centra u ulici Drae Mihajlovia u Istonom Sarajevu!

Prije nekoliko dana jedan straar, srpske nacionalnosti poastio je zatvorene Arape i ostale postae za sehur sa dvije kile janjentine orodice zatoenih Arapa u Imigracionom centru u Lukavici ne kriju, odnosno puni su rijei hvale za pojedine uposlenike Imigracionog centra, naroito za upravnika Imigracionog centra. Prije nekoliko dana jedan straar, srpske nacionalnosti poastio je zatvorene Arape i ostale postae za sehur sa dvije kile janjentine. Naalost, ima i negativnih primjera. Meu straarima ima Bonjaka koji su veoma rigorozni prema zatvorenim Arapima.

12. august - 12. ramazan

23

Drutvo
Ramazanska pria

ta emo za iiftar ftar? ?

Nefa je bila radosna, ne toliko zbog vree brana, koliko zbog saznanja da ih Dragi Allah nije ostavio bez opskrbe. Uvijek je djeci govorila da se pouzdaju u Allaha i da se nita ne brinu. Danas su se njezine kerke, Safija i Nizama, na najbolji nain u to uvjerile. Nefa je vreu brana nosila na ramenu i ne osjeajui nikakav teret
Pie: Fahrudin Sinanovi ruhalo je sa svih strana, tukli su vebeerovi, minobacai, haubice... Rat traje dovoljno dugo da su i djeca ve poela da razaznaju vrste ispaljenih projektila. Oito je da su etnici granata imali na pretek. Za razliku od naih. Smijeno jeste ovo to u vam rei, ali je i istinito. Helem, komandant jedne nae jedinice nazvao je svoj minobacaki vod i naredio glavnom minobacaliji da malo granatama proaraju po neprijateljskim linijama. Ali, komandante, imamo samo jednu granatu, uo se glas s druge strane motorole. Pa dobro, proaraj tom jednom, insistirao je j komandant. etnici, kaem, nisu imali ovakvih problema. Oni su ispaljivali granate, kako su to ratni izvjetai imali obiaj kazati, neselektivno, tukui po civilima i civilnim objektima. Da je svaka stota pogodila, nita od nas ne bi ostalo. Rat kao pouka Duboko u majevikim vrletima, u rovu ukopanom u zemlju, prekrivenom grabovim i bukovim stablima, preko kojih je nabacan sloj zemlje, samo tri stotine metara od etnikih poloaja, nalazili su se kalesijski borci. Njih est su u rovu; dvojica su izvan rova, u traneji, na strai. Zadnji je dan njihove smjene. Ujutro, ha svane, doi e im zamjena.

Uh, ali gruhaju. Sreom pa ne neu ja. Ali jok, mi smo govorili: ta znaju da gaaju, ree Mirsad u pauzi je ono Bogu skrivilo? Neuzubillahi, izmeu dvije detonacije. Boga smo optuivali. Vidite, svaki put kad ispale Dobro, ima toga to ti pria, ali granatu, etnici to urade sa namjerom kakve to veze ima sa ratom. da pogode na rov, neiju kuu, Lijepe veze ima. Kad se nakon bolnicu, grupu ljudi, ali, hvala Allahu, tih pojedinanih smrti, tih opomena, ne biva po njihovom, kazivao je Omer nismo opametili, onda nam je Allah svojim prijateljima i saborcima u rovu. dao rat. A u ratu se stalno gine, svaki Nemoj mi samo opet poet da dan, da ne reknem svaki sahat. U ratu dersi, Omere. Kad nas Allah toliko smo svi svjesni da svako od nas, ne voli, to je dozvolio rat, kazivao mu sutra, ve do veeri moe poginuti; ma je jedan na borac, koji ba i nije sa kakvi do veeri, prije nego to kaiku u usta stavi. Vidi sad kako je veina vjerom bio blizak. Imao je Omer spreman odgovor na ljudi dola tobe, boje se smrti, znaju i ovakvo miljenje: da mogu svaki as umrijeti, pa su se Allah najbolje zna zato to ini, poeli bojati sa kakvim e teretom pred ali, budi siguran, da nita Allaha izai, objanjavao je nije sluajno. Pravo da ti Omer. kaem, i ja sam o tome Omer je i to Kako je Omer zavrio mislio. I ja sam se ponekad doivljavao sa odgovorom, tako granate slino pitao i razmiljao kao milost opet poee da padaju okolo. sam o tome. I zna li ta Allahovu prema Saborci su u rovu nijemo mi je palo na pamet - smrt onima koji izmjenjivali poglede. djece. Kad god neko dijete poste svoje prvi Ako budu ovako tukli, umre, svi smo mi g govorili: ramazan; dao osta smo mi bez iftara, ree ta je ono Bogu skrivilo im je Gospodar jedan od njih. da ga Allah uzme!? Uvijek da njihov prvi Ramazan je mjesec. smo to govorili: i kad je ramazan bude Veina boraca posti. Pred mali Osmanov Vehid u januaru, akam im iz pozadine stigne praktino kad hrana. Tad dobiju i hranu za pao u kreanu, i kad je su najkrai sehur. Demilova curica poginula u saobraajnoj nesrei, i kad dani, tako da Omeraga, zna li ti je Jusufovo dijete palo sa im ustezanje ta je meni ovog ramazana balkona. Ko u j jedan g glas od jela ne pada najdrae? smo ponavljali: ta je ono teko. Ne znam, de reci! Bogu skrivilo da ga uzme!? Ma, bolan, najdrae E, vidi, nije ono nita mi je to to su ovi januarski skrivilo. Bog ga dao, Bog dani kratki. Dok se okrene, ga uzeo. Ono je svoju zadau na ovom dan proe i eto iftara. A, Boga mi, to dunjaluku odradilo. A koja je njegova je posebno dobro za nas koji smo skoro zadaa bila? Pa da nas opomene, doli tobe, pa nam nije teko postiti, bolan bio. Allah nam je uzimajui kazivao je jedan od boraca. tu djecu, koja su bila skroz mlaa od Omer je i to doivljavao kao nas, poruivao da i mi sutra moemo milost Allahovu prema onima koji umrijeti, poginuti, da nikome nije poste svoj prvi ramazan; dao im je zagarantovano da e ivjeti 80 godina. Gospodar da njihov prvi ramazan A svi smo bili ubijeeni da emo toliko bude u januaru, praktino kad su ivjeti; i planirali smo doi tobe kad najkrai dani, tako da im ustezanje sve iejfimo, kad vie ne budemo ni za od jela ne pada teko. Njemu, ta, tamo iza 70-te. I, kad dijete umre, Omeru, nije problem postiti; njegov umjesto da se zamislimo i kaemo problem je - ta iftariti. Omer je sami sebi: kad ono ovako mlado ode prognanik, iz Bratunca je rodom. sa ovog svijeta, ko kae da sutra moda Sa enom i dvoje djece, dvije kerke,
12. august - 12. ramazan

24

ivi u ivinicama. Kad god doe sa linije, kui donese neto hrane, sa saborcima mijenja cigare za hranu. Evo nama iftara, zau se glas jednog borca, koji je prvi opazio dvojicu pozadinaca sa manjerkama i hljebom u rukama kako se pribliavaju rovu. Sutra nee biti smjene. Zapravo, vaa smjena e doi, ali ete i vi ostati jer se oekuje etniki napad, tako mi je reeno iz Komande da vam prenesem. Borce ba i nije obradovala vijest, malo su gunali, ali kad se iz tranzistora zauo glas ezana, svi su prionuli za jelo. Vala, sad bi ja poljubio taj tranzistor, nikad mi nije dri ko kad iz njega zaui ezan, kazao je Ferid. I ostali borci su poneku dobacivali, alili se. Jedino je Omer utke jeo. ta je, ta si se ti uutio? Prpa je l, prepo si se etnika, obrati se Ferid Omeru. Omer se nasilu osmijehnu, da im da do znanja da se ne plai etnika. Ali... nije im rekao pravi razlog njegove utnje: zabrinutost. Znao je Omer da je kod kue ostavio enu i kerke sa zadnjim zalihama hrane. Za ovih sedam dana koliko je na smjeni, prikupio je neto konzervi, a ima neto i hljeba. Raunao je da e to sutra sa sobom ponijeti, ali, eto, iz Komande je stigla naredba da nee ii kui. Oslonite se na Allaha i nita ne brinite Bio je ikindijski vakat. Meu onima koji su ili u damiju bile su i Nefa Omerovca i njezine dvije kerke, Safija i Nizama. Jutros, kad su ustale na sehur, pojele su zadnje mrvice hljeba. Ali ba zadnje. Nakon sehura, mlaa kerka Nizama, koja je imala deset godina, pitala je majku. Mama, a ta emo mi iftariti? Ne brini se, dijete, doi e babo sa linije i donijeti neto. Nita se ti ne sikiraj. Tako je Nefa rekla Nizami poslije sehura. Poslije podne-namaza, dok su izlazili iz damije, ule su da se Omer nee vratiti sa linije jer se oekuje napad. Mama, ta emo iftariti?, opet je pitala Nizama. Nita se ti ne brini, zlato moje, govorila je Nefa, ali je sada i nju poela da hvata panika. Vie je mislila na kerke nego na sebe. Da ide da posudi od nekoga?

Kako? Nikada nisu bili u ovakvoj situaciji. Nije mogla zamisliti sebe da ode od nekoga traiti. A od koga bi i zatraila? Znala je i da se Allah brine za vjernike i za njihovu opskrbu, ali do iftara je ostalo tek par sati, a oni u kui, osim vode, nita drugo nemaju. Sa ovim mislima su i krenule u damiju na ikindiju. U damiji je, kao i uvijek uz ramazan, bilo dosta dematlija. Bilo je i mjetana, ali veina njih su bili prognanici. Dok su se redali u safove, Nefa je gledala u svakog od njih i razmiljala od koga

Prvo je donio vreu brana od 25 kila, a zatim se vratio i u dvije malo vee kese nosio po dva pakovanja rie, makarona, soli, dva litra ulja, tri konzerve, bilo je jo neega u vreicama. Spustio je to pred njih i rekao: Hoe li vam babo doi da ovo ponese ili ete vi ponijeti?, pitao je hoda. Nefa, Safija i Nizama su se pogledale. Na njihovim licima se primijetilo neto nalik na blagi osmijeh, a onda su im iz oiju krenule suze. Nisu ih mogle sakriti. Hodi nita nije bilo jasno.

bi mogla posuditi makar jednu-dvije kile brana, da imaju ta za iftar i za sefur. Ne, ne moe to ona, stid je; nikad nisu traili ni od koga. A, opet, ta e djeca iftariti? Lahko joj je za sebe, izdrat e ona. Popunite i poravnajte safove jer ispravnost safova upotpunjuje namaz, ula je glas imama. Klanjali su namaz, obavili zikr i krenuli ka izlazu. Nefu su opet spopale brige ta e za iftar. Svi su pourili kui. ula je neke ene kako priaju ta e spremiti za iftar. Pogledala je u svoje curice i vidjela njihove skoro plane oi. Safija i Nizama su se privile majci uz dimije i krenule kui. Ni Nefi nije bilo lahko. I ona je jedva suzdravala suze. Bile su odmakle od damije ve dvadesetak metara. Omerovce, Omerovce, saekajder, ula je hodin glas. Nefa je stala i okrenula se. Saekajte, dolo je danas neke hrane da podijelimo, kazao je hoda i otiao do jedne prostorije.
12. august - 12. ramazan

Duboko u majevikim vrletima, u rovu ukopanom u zemlju, prekrivenom grabovim i bukovim stablima, preko kojih je nabacan sloj zemlje, samo tri stotine metara od etnikih poloaja, nalazili su se kalesijski borci.

ta je, zato plaete? Da vam se ocu neto nije dogodilo? Nije, nije, sve je, elhamdulillah, dobro, rekla je kroz suze Nefa uzimajui vreu brana. Safija i Nizama su uzele po jednu kesu. Prestale su plakati, njihova lica su se ozarila. Mlaa Nizama je uzimajui kesu rekla: Hoda, mi nismo imali nita kod kue za jelo. Da nam ti ovo nisi dao, mi ne bi imale nita za iftar. Mama je rekla da emo se samo napiti vode. De uti, dijete. Efendija, fala ti, da si zdrav i iv. Hajmo djeco, hajmo, uskoro e iftar, govorila je Nefa. Nefa je bila radosna, ne toliko zbog vree brana, koliko zbog saznanja da ih Dragi Allah nije ostavio bez opskrbe. Uvijek je djeci govorila da se pouzdaju u Allaha i da se nita ne brinu. Danas su se njezine kerke, Safija i Nizama, na najbolji nain u to uvjerile. Nefa je vreu brana nosila na ramenu i ne osjeajui nikakav teret.

25

Apel
Udruenje SOLIDARNOST | Association SOLIDARITY

Akcija pomoi gladnima u Africi, d

druenje j Solidarnost j je pokrenulo akciju p j p prikupljanja p j j novanih sredstava namijenjenih gladnima Afrike. Dolazi nam mjesec j ramazan. Mjesec j kada emo djelomino j osjetiti j ono to godinama iz dana u dan osjeaju mij lioni ljudi j i djece j u Africi. Djeca umiru. Usjevi i stoka vie ne postoje. Kilopjemerti pj aenja j da bi se dolo do kampa p u kom se dijele j mrvice hrane i skrbi koju j daju humanitrne orgag nizacije, j ako se ima sree i ne umre do tog kampa. Naalost, mnogi g nemaju j tu p priliku i na p putu ili u svojim j selima umiru i pate p se nadajui j se Allahovoj, a zatim naoj milosti. Poaeni smo p prelijepom jp zemljom, j vodom koje j imamo u izobilju. j Ne smijemo j sebi dozvoliti da pate p oni koji j su za to najmanje j j krivi. Pogledajmo g oko sebe, svoje najmilije. Na trenutak p pogledajmo g j ta sve jedemo i u ta sve troimo novac. j Zapitajmo p j se zato smo mi to bolji j od onih u Africi pa oni nemaju ta da jedu i piju.

Ko j je taj j ko je j odredio da mi imamo ovakve blagodati, g a oni glad, bijedu i patnju svake vrste. Va novac e njima j mnogo znaiti ma koliko ga dali.

Ako im eli pomoi, ovo je velika prilika. Pomo e biti dostavljena j preko IHH- a organizacije iz p Turske IHH-a organizacija iz Turske je izuzetno razvijena j i sa svojom j p pomoi dolazi i u p podruja j Afrike. Za mjesec j ramazan ima poseban p program p g pomoi narodu Afrip ke. Pridruimo im se u toj j akciji! j Nama j je najjednostavnije jj j p poslati novac za koji j e oni kupiti p sredstva i odnijeti j u Afriku. Mnogi g su pokrenuli akciju p j p pomoi p pa ak i narod Palestine Gaze koji j i sam vapi p za pomoi ali znaju napraviti razliku.
12. august - 12. ramazan

Gaza j je p pokrenula kampap nju j p pomoi za p potporu p narodu Somalije.Unija j j arapskih p doktora j je p pokrenula kampanju p j u utorak kako bi se p pomoglo g somalijskom n a r o d u . Kampanja p j j je nazvana Iz Gaze ruku pod ruku da p se spase p djej ca Somalije i trajat j j e tokom cjelog ramazana. Kampanja j ima za cilj j da p pokae koliko postoji p j jaka fij zika povezanost izmeu okupirap ne Gaze i Somalije j te da je j palestinski narod sposoban p da p podri i stane uz narod Somalije j , rekao j je koordinator Maan (Maan j je internet p portal koji j p prenosi vijesti iz Gaze) Abdul Rahman j Haddad. Haddad j je p pojasnio j da e donacija j biti u g gotovini i bit e p prebaena u ured sindikata u Kairu, koji j e kupiti p hranu i lijekove j ip poslati g ga rtvama u Somaliji. j On j je dodao: Potrebno j je samo 10 dolara da se spasi p j jedan ivot. Istakao je da je j j Unija j arapskih p doktora otvorila bankovne raune u Zapadnoj p j obali i p pojasu j Gaze kako bi se olakao p proces dobrovoljnih j p priloga g za somalijj ski narod. Kad j je narod Palestine mogao g dati svoj doprinos, zato ne bismo i mi.

26

do 20 20.. augusta 2011. godine

j j g se navedena sredstva mogla g na vrijeme upotrijebiti u mjesecu ramazanu Sredstva koja namjerava kupiti IHH-a organizacija i odnijeti kao humanitarnu pomo su osnovne potreptine: kukuruz, eer, ulje, ria, mlijeko u prahu, keks za bebe, makaroni. Potrebne su tone ovih namirnica. Svi koji ele biti vakifi i pomoi izgradnju damija, kola, bunara u Africi mogu takoer poslati svoja sredstva sa naznakom za Vakuf u Africi. Putem IHH-a koja ima poseban program pomoi Africi i koordinatora za taj program Nalan Dal moe se postati vakif u Africi ili biti sponzor yetima siroadi u Africi. Svi koji ele uzeti uee u akciji novana sredstva neka uplate na iro raun udruenja sa naznakom za gladne u Africi. Sve uplate moete vriti na : IRO RAUN UDRUENJA SOLIDARNOST U KM. VALUTI: TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA d.d 186-0001053170055 DEVIZNI 5030120053170978401 SWIFT code :TZBBBA22 IBAN: BA391860001653170151 ONI NAS TREBAJU!
Ova ena je za nekoliko dana ukopala etvoro djece
12. august - 12. ramazan

27

Ramazan
Propisi posta

Post je nijet i odricanje

Donoenje nijeta u toku noi uvjet je za ispravnost obaveznog posta, dok je dobrovoljni post ispravan ukoliko se nijjet za njega donese u toku dana, pod uvjetom da onaj ko eli postiti dobrovoljni post, prije toga nije uinio nita to kvari post
Pripremio: Mr. Semir Imamovi ost se sastoji od dviju komponenti: unutarnje namjere (nijet) i ustezanja (suzdravanja, ostavljanja, imsk k), izostanak bilo koje od ove dvije komponente ini post nevaeim, osim u iznimnim situacijama, koje emo naknadno spomenuti. Nema posta bez nijeta Nijet podrazumijeva etiri stvari: a) vrsto uvjerenje (da je sutranji dan, kojeg namjerava postiti, od ramazana), to je suprotno kolebljivosti i nesigurnosti; b) namjeru odreene vrste posta (post ramazana, ili zavjetni post, ili iskupni post, ili napatanje i sl.), nije dovoljna uopena namjera; c) donoenje nijeta u toku noi, u periodu izmeu zalaska sunca i nastupanja zore, to je miljenje veine islamskih pravnika, koji svoj stav temelje na rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ko u toku noi ne uini nijet za post, njegov post je neispravan. (Ebu-Davud, 2454., Tirmizi, 730., Nesai, 4/196., Ibn Made, 1700. Vjerodostojnim ga je ocijenio Nasiruddin el-Albani u Sahihuldamiu, 6538.); d) obnavljanje nijeta za svaki dan ramazana, to potvruje prethodno citirani hadis. Ovo je, takoer, miljenje kojeg zastupa veina islamskih uenjaka. Kao dokaz za ovo miljenje navodi se i sljedee obrazloenje: svaki dan ramazana je zaseban ibadet, koji nije u uzrono-posljedinoj vezi sa onim prethodnim niti narednim, ispravnost jednog ne povlai za sobom ispravnost

drugog i obrnuto, a razdvaja ih period u vaiti od onog momenta kada je nijet kojem je dozvoljeno initi ono to kva- doneen. Ali, ako se radi o odreenoj ri post. (El-Medmuu, 6/302., Redul- vrsti dobrovoljnog posta, kao to je muhtar r, 2/87., Keaful-kinai, 2/315.). post ponedjeljkom i etvrtkom, ili biNasuprot ovom je miljenje malikijskih jelim danima u mjesecu, onome, ko u uenjaka, Zufera i Ahmeda prema jed- vezi s ovom vrstom posta, donese nijjet nom predanju, da je nijet na poetku u toku dana, nee biti upisan post tih ramazana dovoljan za cijeli ramazan, i dana, jer se za njega ne moe rei da ih da posta nije duan obnoviti nijet za je postio u cjelosti. Dakle, gore spomesvaki dan ramazana, analogno nama- nuti propis odnosi samo na onoga ko zu: kao to onaj koji obavlja namaz nije posti opu nafilu, a ne neku odreenu duan obnoviti nijjet na svakom rekatu, vrstu nafile, jer je za ovo drugo potretako posta nije duan obnoviti nijet ban nijet od poetka dana. Onaj ko svaki dan. Potporu ovom miljenju dali donese sranu odluku o prekidu posta su i neki savremeni uenjaci, kao to je u ramazanu, time je pokvario svoj post, ejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin, makar ne uinio nita to kvari post, Allah mu se smilovao, koji jer Poslanik, sallallahu alejhi je rekao: Ovo je, po meni, ve sellem, kae: Djela se vrispravnije miljenje, jer ako Nijet u jednuju prema namjerama, i upita bilo kojeg muslimana toku noi svakom ovjeku pripada ono ta je zanijetio na poetku ostvarujemo to je naumio. (Buharija, 1., ramazana, rei e ti da je zana jedan od Muslim, 1907.). Takoer, nijetio post cijelog mjeseca, a tri naina: post ne iziskuje nikakvu pone samo j jedan njegov j dio. sranom sebnu aktivnost, izuzev sra(E-erhul-mumti , 6/356.). odlukom da ne odluke, isto se moe rei Nijet u toku noi ostvarujeemo postiti i za prekid posta, dovoljno mo na jedan od tri naina: sutranji dan, je samo donijeti sranu odsranom odlukom da emo ustajanjem luku i na taj nain prekinuti postiti sutranji dan, ustana sehur i post. (Sahihu fikhi-s-sunneti, janjem na sehur i uzimauzimanjem jela 2/106.). Za razliku od pretnjem jela i pia (ustajanjem i pia, samohodne situacije, onaj ko zapodsjeanjem u periodu u kojem inae ne nijeti da e uiniti neto to ustajemo potvrujemo da da emo sutra je zabranjeno u vrijeme posta smo ustali radi posta), samopostiti ukoliko (to kvari post), pokvarit e podsjeanjem da emo sutra nas u tome ne post samo ukoliko to uini, postiti ukoliko nas u tome sprijei validan a ne i samom namjerom. ne sprijei validan erijatski erijatski Ovdje islamski pravnici sporazlog. (Fetava-s-sijam, 37.). razlog. minju pravilo: Ko zanijeti Donoenje nijeta u toku noi prekid (naputanje) ibadeta, uvjet je za ispravnost obavetime je pokvario taj ibadet, a znog posta, dok je dobrovoljonaj ko zanijeti da e uiniti ni post ispravan ukoliko se neto to je zabranjeno u toku nijet za njega donese u toku dana, pod tog ibadeta, i to ne uini, nije pokvario uvjetom da onaj ko eli postiti dobro- ibadet. (E-erhul-mumti , 6/364.). voljni post, prije toga nije uinio nita to kvari post. Dokaz za to je hadis u Ostavlja strasti i jelo zbog Mene kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uao jednog dana Druga komponenta posta je imsk kod Aie, radijallahu anha, i pitao je da (ustezanje, suzdravanje) od svega to li ima ta za jesti. Poto je od nje dobio kvari post, prije svega hrane i pia i negativan odgovor, Poslanik, sallallahu spolnog openja, koji kvare post prema alejhi ve sellem, je rekao: Onda, danas konsenzusu islamskih uenjaka i pravpostim. (Muslim, 1451.). U sluaju da nih kola. O obavezi ustezanja od jela, nijet za dobrovoljni post bude doneen pia i spolnog openja govori 187. ajet u toku dana, nagrada za post poinje sure El-Bekare: Zato se sada sastajte sa
12. august - 12. ramazan

28

njima u elji da dobijete ono to vam je Allah ve odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noi, kao i hadis: Ko u danu ramazana, iz zaborava, neto pojede ili popije, neka nastavi postiti, to ga je samo Allah nahranio i napojio. (Buharija, 1923., Muslim, 1155.). Propis jela i pia ima sve ono to ima funkciju hrane, kao to su hranjive injekcije, te ono to se uobiajenim putem (kroz usta i nos) unese ili dospije u tijelo (eludac), poput raznih vrsta lijekova (tableta, kapi, sirupa i sl.). Na to ukazuje hadis Lekita ibn Sabireta, radijallahu anhu, u kojem se kae: I dobro isperi nos, osim kada bude postio. (Ebu-Davud, 142., Nesai, 1/66., Tirmizi, 788. Vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Hibban, 1087. i Ibn Huzejme, 150.). Hadis, kao to vidimo, trai od postaa da se ustegne od prekomjernog ispiranja nosa, kako to ne bi bilo uzrokom dospijevanja vode u unutranjost tijela (eludac), a samim time pokvarilo post. Na temelju toga kaemo da sve to dospije u unutranjost tijela oralnim ili putem nosa, kvari post. (E-erhulmumti , 6/368.). Ovdje dolazimo do veoma vanog principa kada su u pitanju muftirati i (stvari koje kvare post), a koji bi se mogao formulisati na sljedei nain: post kvari namjerno konzumiranje hrane i pia, i onoga to ima funkciju hrane i pia, kao i ono to se unese u tijelo uobiajenim putem, na usta i nos, makar nemalo tu funkciju. Ovo miljenje zastupaju pravnici sve etiri poznate pravne kole (Tebjinul-hakaiki, 1/326., El-Medmu , 6/317., erhu zerkani ala halil l, 1/207., erhu muntehaliradat t, 1/448.). Nasuprot tome, sve to nije hrana i pie, i nema funkciju hrane

i pia, ili se unese u tijelo analnim, venoznim, konim, miinim ili nekim drugim putem, koji se ne smatra uobiajenim putem unosa, i ne dospije u eludac, kao to su razne vrste lijekova (injekcije koje ne sadre hranjive sastojke, pumpica za astmu, epii za temperaturu, kapi za ui i oi ukoliko ne postoji mogunost njihovog dospijevanja u eludac, primanje oksigena, lokalna anestezija, potpuna anestezija pod uvjetom da ne traje cijeli dan, razne kreme, mirisi, i sl.), sve to ne kvari post. (Pogledaj detaljnije: Muftiratu-s-savmi el-musire, Ahmed ibn Muhammed elHalil, 33. 99.). k (usteKao to je propisan imsk zanje) od spolnog openja, isto tako je propisano ustezanje od strasti uopeno, a o emu govori ranije citirani hadisi-kudsijj: Za svako dobro djelo ovjek ima izmeu desetorostruke i sedamstorostruke nagrade, osim posta, koji pripada Meni, i Ja za njega posebno nagraujem, jer ovjek u njemu ostavlja strasti i jelo samo zbog Mene. (Buharija, 503., Muslim, 862.). Miljenje je veine islamskih pravnika da se pod strau ovdje prvenstveno misli na izbacivanje sjemena, bilo putem onanisanja (samozadovoljavanja), bilo prilikom ljubavne igre meu suprunicima, ili usljed gledanja u ono to je zabranjeno, ili na bilo koji drugi nain, s izuzetkom polucije u snu. (Ed-derrulmuhtar r, 2/104., El-Kavaninul-fikhijje, 81., Revdatu-t-talibin, 2/361., El-Umm, 2/86., El-Mugni, 3/48.). Da je namjerno izbacivanje sjemena strast potvruje i
12. august - 12. ramazan

Post kvari namjerno konzumiranje hrane i pia, i onoga to ima funkciju hrane i pia, kao i ono to se unese u tijelo uobiajenim putem, na usta i nos, makar nemalo tu funkciju.

drugi hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: I za spolno openje bit e vam upisana sadaka, a kada je priupitan: Zar e, ako udovolji svojoj strasti, imati sadaku?, odgovorio je: Ako e mu, u sluaju da to uini na zabranjen nain, biti upisan grijeh, zato mu onda, ako to uini na dozvoljen nain, ne bi bila upisana sadaka? (Muslim, 1006.). Hadis pojanjava da se zadovoljavanje strasti ostvaruje icbacivanjem sjemena prilikom spolnog odnosa. (Sahihu fikhi-s-sunneti, 2/106.). Neki uenjaci smatraju da post, takoer, kvari izlazak mezja (sluzi koja se lui prije sjemena pri spolnom nadraaju), no ispravno je miljenje da mezj ne kvari post, jer izmeu njega i sperme postoje stanovite razlike u efektima koje uzrokuju (intenzitetu strasti, oputanju tijela), i u pravnim posljedicama (izlazak sperme iziskuje obredno kupanje gusul, dok je u sluaju izlaska mezja dovoljno oprati spolni organ i poprskati odjeu, kao to to sugeriraju g j vjerodostojj ni hadisi). (E-erhul-mumti , 6/374.). Osim navedenih muftirata, koji se tiu nijeta, jela, pia i strasti, u pravnim knjigama se spominju: namjerno povraanje (povraanje punim ustima); nastupanje menstrualnog i postporoajnog ciklusa; odmetnitvo od islama; gubitak svjesti; hidama (putanje krvi). Dokaz da namjerno povraanje kvari post su rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Koga nadvlada povraanje, nije duan napostiti dan u kome mu se to dogodilo, a ko namjerno povrati, neka naposti. (Ebu-Davud, 2380., Tirmizi

29

(716.), Ibn Made, 1676., Ahmed, 2/468. Vjerodostojnim ga je ocijenio El-Albani u El-Irvau, 923.). Nastupanje menstrualnog i postporoajnog ciklusa i odmetnitvo od islama kvari post po jednoglasnom miljenju islamskih uenjaka. (El-Mugni, 3/25.). Veina islamskih uenjaka (hanbelijski, malikijski i afijski mezheb), na stanovitu je da gubitak svijesti tokom cijelog dana ramazana kvari post, dok je miljenje hanefijskih i nekih afijskih uenjaka da gubitak svijesti, nakon to je uinjen nijjet za post, ne utjee na post, kao to je sluaj sa spavanjem. Meutim, postoji razlika izmeu spavanja i gubitka svijesti, jer spava reaguje na poziv, dok osoba koja je izgubila svijest, ne reaguje.

potvruje predaja koju je Abdurrahman ibn Ebi Lejla prenio od nekih ashaba: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio putanje krvi i neprekidni post do sehura, ne sa ciljem njihovog oharamljivanja, nego kako bi sauvao svoje ashabe od onoga to im moe nakoditi u vrijeme posta. (Ebu-Davud, 2374., Abdurrezzak, 7535.). Analogno putanju krvi, post nee pokvariti: dobrovoljno davanje krvi, uzimanje krvi u svrhu laboratorijske pretrage, dijaliza ukoliko u sebi ne sadri ubrizgavanje hranjivih sastojaka u krv, curenje krvi iz nosa. (Muftiratu-s-sijamil-muasire, Ahmed ibn Muhammed el-Halil, 75., 76., Sahihu fikhi-s-sunneti, 2/113., 114.).

Stav je hanefijske, malikijske i afijske pravne kole da hidama (putanje krvi) ne kvari post, suprotno hanbelijskim uenjacima koji hidamu ubrajaju u muftirate. Dva su temeljna dokaza na koja se oslanja prva grupa uenjaka: prvi je hadis Ibn Abbasa u kojem se jasno kae: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u vrijeme posta, putao krv (inio hidamu). (Buharija, 1939., Ebu-Davud, 2372., Tirmizi, 776.), a drugi je hadis Ebu-Seida, radijallahu anhu: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je dopustio (dao olakicu) postau da puta krv. (Sahih li gajrihi: Nesai, 3241., Darekutni, 2/182., Bejheki, 4/264, El-Irva, 4/74.). Hadis: Pokvarili su post i onaj koji puta i onaj kome se puta krv. (Tirmizi, 774., Ebu-Davud, 2367.), sugerira da bi njih dvojica u konanici, zbog efekata koje prouzrokuje hidama, mogli pokvariti svoj post, to

Napomena: Navedene stvari pokvarit e post samo ukoliko ih posta uini svojevoljno (amden), svjesno (fi hli-zzikri) i sa znanjem (ilm). Svojevoljnost iskljuuje ono to se dogodi mimo ovjekove volje, kao na primjer, da mu ue praina u usta, ili dim, ili proguta muicu, ili pljuvaku, ili mu prilikom ispiranja usta i nosa ue voda u usta, i ono to ovjek uini pod prisilom (prijetnjom smru, ili fizikim maltretiranjem). U tom smislu su rijei, Allah, delle anuhu, u prijevodu znaenja: Nije grijeh ako u tome pogrijeite, grijeh je ako to namjerno uinite; a Allah prata i samilostan je. Onoga koji zanijee Allaha, nakon to je u Njega vjerovao, - osim ako bude na to primoran, a srce mu ostane vrsto u vjeri -, eka Allahova kazna. One kojima se nevjerstvo bude mililo stii e srdba Allahova i njih eka patnja velika.(EnNahl, 106.). Svjesnost iskljuuje ono to
12. august - 12. ramazan

se uini iz zaborava, bez obzira da li se radilo o jelu i piu, spolnom openju, ili bilo emu drugom to kvari post. Dokaz za to su rijei Allah, delle anuhu, u prijevodu znaenja: Gospodaru na, ne kazni nas ako zaboravimo ili to nehotice uinimo! (El-Bekare, 286.). U hadisu kojeg je zabiljeio Muslim navodi se da je Allah, delle anuhu, usliio njihovu dovu. Ajet je opeg karaktera i svojim znaenjem obuhvata ono to se, u vrijeme posta, uradi iz zaborava. Na to da je zaborav opravdan razlog, koji postaa liava odgovornosti za konzumiranje hrane i pia u danu ramazana, ukazuje i hadis: Ko u danu ramazana, iz zaborava, neto pojede ili popije, neka nastavi postiti, to ga je samo Allah nahranio i napojio. (Buharija, 1923., Muslim, 1155.). U Hakimovoj verziji ovog hadisa kae se: Ko u danu ramazana uini neto to kvari post, iz zaborava, nije duan napostiti taj dan. Znanje iskljuuje ono to se uini zbog nepoznavanja propisa i nepoznavanja stvarnog (injeninog) stanja. Onaj ko iz neznanja prekri neku od zabrana posta, ili zbog nepoznavanja injeninog stanja (da li je jo uvijek dan ili je nastupilo vrijeme iftara), prekine post, nije pokvario svoj post, i nije duan napostiti taj dan. Esma bint Ebi Bekr, radijallahu anhuma, pripovijeda: Jednom smo, u Poslanikovo vrijeme, u oblanom danu prekinuli post, mislei da je nastupio iftar, ali se uskoro nakon toga pojavilo sunce. Nije zabiljeeno da im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da naposte taj dan. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zahtijevao ni od Adija ibn Hatima da naposti dan u kojem je, zbog pogrenog razumijevanja ajeta: Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noi, jeo due nego to mu je doputeno, i tako prekoraio vrijeme p j predvieno za sehur. (E-erhul-mumti , 6/384. 390.). Kategorije i stepeni obveznika u pogledu ramazanskog posta a) prva kategorija obveznici koji su duni postiti mjesec ramazan u njegovom vremenu, a u ovu kategoriju spada svaki sposoban, punoljetan i pametan musliman i muslimanka, koji se nalaze kod kue; b) druga kategorija obveznici koji, zbog opravdanog razloga (tekoe i sl.), nisu duni postiti u prvo vrijeme, ali su duni proputene dane ramazana napostiti im se za to stvore uvjeti, a uz to, su prema miljenju dijela uenjaka, duni platiti fidju (iskupninu). U ovu kategoriju spadaju trudnica, dojilja i laki bolesnik;

30

c) trea kategorija obveznici koji, toga, duni su, im se za to ukae zbog postojanja olakice ili zapreke, prilika, proputene dane napostiti, a nisu duni postiti u prvo vrijeme, ali su ukoliko su trudnica i dojilja ostavile duni napostiti proputene dane nakon post iz straha za plodom ili dojenetom prestanka olakice ili zapreke (koja post (tj. straha od pomanjkanja mlijeka, ili ini neispravnim), a u ovu kategoriju hrane embriju), obavezne su prema spadaju putnik i ena u vrijeme hajza i miljenju jednog dijela islamskih nifasa; uenjaka, pored napatanja, za svaki d) etvrta kategorija obveznici proputeni dan nahraniti po jednog koji su, zbog starosti ili teke bolesti, siromaha. Ispravno je, meutim, da u cijelosti osloboeni obaveze trudnica i dojilja imaju jednak pravni posta, a umjesto toga duni su za status kao i bolesnik dozvoljeno im svaki proputeni dan platiti fidju je da, zbog tekoe koju im uzrokuje (iskupninu). post, ostave post, a proputene dane Dokaz za prvu kategoriju su rijei naposte, u, za njih, povoljno vrijeme. Allaha, delle anuhu: Propisuje vam se Pojam bolesnik, spomenut u ajetu, post, kao to je propisan onima koji su bili obuhvata svojim znaenjem trudnicu prije vas, kako biste se grijeha sauvali. i dojilju. (Prijevod znaenja, El-Bekare: 183.); i rijei Allaha, delle anuhu: Ko se od vas kod kue zadesi, neka posti. (Prijevod znaenja, El-Bekare, 185.). Dokaz za drugu kategoriju su rijei Allaha, delle anuhu: Ko od vas bude bolestan, ili na putovanju, neka naposti isti broj drugih dana. (El-Bekare, 184.) i rijei Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem: Allah je musafira oslobodio polovine namaza (tj. etveroreketanog namaza) i posta, a trudnicu i dojilju je oslobodio od posta. (Ebu-Davud, 2408., Nesai, 2275., Ibn-Made, 1667., Bejheki, 4/231., 715.). Za treu kategoriju mogu se uzeti isti dokazi kao i za prethodnu kategoriju, stim da im se moe pridodati hadis Ebu-Seida el-Hudrija, u kojem Poslanik, sallalahu Stara i alejhi ve sellem, kae: Zar iznemogla ena u vrijeme hajza i nifasa, osoba ne ostavlja post i namaz. osloboena je (Buharija, 298., Muslim, 79.). obaveze posta u ramazanu, Dokaz za etvrtu kategoriju su rijei Ibna umjesto Putnik i ena u hajzu Abbasa: Stara iznemogla toga duna i nifasu u nisu duni postiti osoba osloboena je je, za svaki na putovanju i u vrijeme obaveze posta u ramazanu, dan, nahraniti trajanja hajza i nifasa, stim da a umjesto toga duna je, siromaha. su obavezni proputene dane za svaki dan, nahraniti napostiti. Bitno je istai i to siromaha. (Hadis je da je eni zabranjeno postiti zabiljeio Darekutni, i u vrijeme hajza i nifasa, i rekao je da je njegov sened/ ukoliko bi postila, njen post lanac vjerodostojan, takoer ga je e se smatrati nevaeim, i obavezna ga zabiljeio Bejheki, 4/271.). Prenosi je ponoviti. se da je Enes, radijallahu anhu, pred S druge strane, putniku je, ukoliko ne kraj ivota toliko fiziki oslabio, da osjea nikakvu potekou zbog posta, ili je ostavio post i umjesto toga, za je ona sasvim podnoljiva, bolje postiti, svaki proputeni dan, nahranjivao po jer je Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, jednog siromaha. (El-Mudemul- postio na putovanju, kao to prenosi EbuKebir, 1/242. Pogledaj ocjenu hadisa Derda: Bili smo s Poslanikom, sallallahu u Medmeuz-zevaid d, 3/164.). alejhi ve sellem, u vruem danu, toliko je Prema tome, trudnica, dojilja, bilo vrue da su ljudi pokrivali svoje glave i bolesnik k kojima post predstavlja rukama. Nisam vidio da je iko toga dana tekou, nisu duni postiti ramazan, postio, osim Poslanik i Abdullah ibnu njegovom prvom vremenu. Umjesto Revaha. (Muslim, 1122.).
12. august - 12. ramazan

Post se ne preporuuje putniku ukoliko mu stvara bilo kakav problem ili potekou, koja prevazilazi uobiajene okvire, to se moe razumjeti iz sljedeeg hadisa: Neki ljudi su rekli Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: Allahov Poslanie, ljudima je teko postiti na putovanju, samo ekaju ta e ti uraditi. Na to je on zatraio posudu s vodom i napio se vode, nakon ikindijanamaza. (Muslim, 1114.). Postoji i trea situacija u kojoj je zabranjeno postiti, a to je kada post na bilo koji nain teti putniku. Ugledavi ovjeka koji se, dok je putovao, onesvijestio zbog posta, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Post na putovanju (koji

uzrokuje ovakve posljedice) ne spada u dobroinstvo. (Buharija, 1844., Muslim, 1115.). Samo na ovaj nain, posmatrajui post putnika kroz tri navedene situacije, mogue je pomiriti naizgled suprotstavljene predaje koje tretiraju ovo pitanje. Stara i iznemogla osoba, i hronini bolesnik k u cijelosti su osloboeni obaveze posta kao i napatanja proputenih dana ramazana, a umjesto toga, duni su za svaki proputeni dan nahraniti po jednog siromaha. Ranije navedenim predajama od Ibn Abbasa i Enesa, radijallahu anhu, moemo dodati rijei Ibn Abbasa, da se rijei Uzvienog: Onima koji ga jedva podnose otkup je da jednog siromaha nahrane. (Prijevod znaenja, El-Bekare, 184.) odnose i na bolesnika koji s tekom mukom podnosi post. (Fetava-s-sijam, Ibn Dibrina: 81., 82.).

31

Ramazanske fetve
Aktuelna pitanja i dileme

Dozvoljeno je sadekatu-l-fitr usmjeriti

u pomo izgladnjelom narodu Somalije
Saff redovno prenosi fetve eminentnih islamskih uenjaka iz razliitih pravnih i drugih islamskih naunih oblasti i cjelina
Pripremio: mr. Semir Imamovi Sadekatu-l-fitr za stanovnike Somalije Da li je dozvoljeno dati sadekatu-lfitr u svrhu pomoi narodu Somalije? Dr. Salah es-Savi Hvala Allahu i neka je mir i spas na posljednjeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Osnova je, kada je sadakatu-l-fitr u pitanju, da se on daje u mjestu boravka, meutim dozvoljeno je u vanrednim okolnostima, stanju prijeke potrebe i ako to opi interesi nalau, njegovo transferiranje iz jednog u drugo mjesto, kao to je to u sluaju Somalije, koju je zahvatila nezapamena glad i sua, i ijim stanovnicima je svaka pomo, pa i ona data u svojstvu sadekatu-l-fitra, itekako dobrodola. Molim Uzvienog Allaha da od naroda Somalije otkloni nedau i njihovu tekou zamijeni olakanjem. Dakle, dozvoljeno je sadekatu-l-fitr, kao i ostale vrste dobrovoljne i obavezne milostinje (sadake), usmjeriti u projekat pomoi izgladnjelom narodu Somalije. A Allah najbolje zna. (www. el-wasat.com). Proputeni dani posta tokom hajza Selam alejkum. Imam jedno pitanje. Poto dane kad sam bila u hajzu nisam napostila, jer to nisam znala kao dijete da treba (a u pitanju je 8 ramazana ije dane nisam napostila), da li trebam sve te dane napostiti ili to treba drugaije? Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin Es-selamu alejkum! Dane koje ena propusti postiti tokom ramazana zbog hajza ili nifasa duna je napostiti kada to bude u stanju. Ti dani se ne moraju napostiti u kontinuitetu. Ukoliko osobe ne bude u stanju napostiti proputene dane zbog bolesti, slabosti i sl. moe umjesto posta platiti fidju: za svaki proputeni dan nahraniti jednog siromaha (oko 10 KM). (Izvor: www. rijaset.ba) Intimni odnos u ramazanu Da li se muu i eni, koji s opravdanim razlogom prekinu post u ramazanu, konkretno mislim na nepodnoljivu glad i e, umor, dozvoljava intimni odnos? Ako su ve imali intimni odnos, da li su time oskrnavili svetost mjeseca ramazana i da li su se duni iskupiti se zbog toga? Vijee za fetve islamskog portala www.islamweb.net e Nije dozvoljeno prekinuti ramazanski post osim u sluaju postojanja opravdanog razloga. Glad, e i umor smatraju se opravdanim razlogom samo ukoliko prevazilaze ljudske fizike mogunosti, ljudski ivot izlau opasnosti ili negativno djeluju na ovjekovo fiziko i mentalno zdravlje. Ako se, dakle, radi o spomenutom stepenu gladi i ei, a na to i samo pitanje aludira, u tom sluaju dozvoljeno je prekinuti post, i proputeni dan napostiti nakon ramazana, smatrajui da je time ispotovan princip postupanja u skladu sa vlastitim mogunostima, ustanovljen kuranskim ajetom: Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih. (prijevod znaenja, El-Bekare, 286.). Post je po svojoj prirodi takav da izaziva e, glad i umor, ali u prihvatljivoj i podnoljivoj mjeri, nerealno je oekivati od njega neto drugo, a erijatski neprihvatljivo je prekinuti post prilikom i najmanje fizike potekoe. Onaj ko to uradi, uinio je grijeh, zbog kojeg se mora iskreno pokajati, ostatak dana se ustegnuti od hrane i pia, a proputeni dan napostiti. U sluaju opravdanog prekida posta, posta, prema miljenju znaajnog dijela islamske uleme, nije duan ostatak dana ostavljati jelo i pie, i dozvoljeno mu je sve to je dozvoljeno nepostau, pa i intimni odnos, pod uvjetom da i mu i ena spadaju u jednu od kategorija kojima je dozvoljeno prekinuti post, ili su, u osnovi, osloboeni obaveze posta. Meutim, ako supruga posti, mu nema pravo od nje traiti intimni odnos, tavie time svjesno upada u grijeh, a ona je obavezna da mu
12. august - 12. ramazan

se, u skladu sa svojim mogunostima, usprotivi i odupre ukoliko bi to traio od nje, u protivnom smatrat e se njegovim sauesnikom u grijehu, i duna je, kao i on, u svrhu iskupa, postiti ezdeset uzastopnih dana. (Napomena: Pravnici afijske kole, i dio hanbelijskih pravnika smatra da ena, u sluaju da doe do odnosa, uz pristanak s njene strane, nije duna uiniti keffaret t, grjeniki iskup, obrazlaui to injenicom da se hadis, koji govori o keffaretu, ni nakoji nain ne dotie pitanja eninog iskupa. Naime, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio ovjeku koji je opio sa enom u ramazanu, da uini keffaret (oslobodi roba, ili posti dva mjeseca uzastopno ili nahrani 60 siromaha), a nije mu rekao da isto to prenese i svojoj suprugi. Upitan o tome Ahmed je rekao: Nismo uli da o tome postoji bilo kakva predaja. www.islamweb.net). t Post i pumpica za astmu Es-selamualejkum!Moelipostitiosoba koja koristi pumpicu za astmu, redovno ili u trenucima potrebe? Ako ne, ta je duna uraditi? Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin Es-selamu alejkum! Po pretenom miljenju uleme, upotreba pumpice za astmu ne kvari post, jer se njome ne ubacuje hrana, pie i sl. u eludac. Ona samo olakava disanje i nita drugo. (Izvor: www.rijaset.ba) a ena bez hidaba i post Es-selamu alejkum! Da li je ispravan post eni koja nee da nosi hidab odnosno nee da se oblaci po islamskim propisima ? Dr. Enes Ljevakovi, j fetva-i-emin Es-selamu alejkum! ena koja se ne oblai po islamskim propisima duna je postiti. Grijeh zbog neislamskog odijevanja ne povlai za sobom automatsku neispravnost posta, namaza i ostalih ibadeta. Bog nagrauje za dobra djela, oprata i kanjava j za g grijehe; j to j je u Njegovoj jg j ingerenciji. ije e djelo biti kabul samo On zna. Ne moemo onom ko grijei u neemu (a svako u neemu grijei) osporiti pravo i obavezu da izvrava bilo koji ibadet i da se nada Boijoj milosti. Bog nikoga nije

32

dok je bolesnik koji se nada ozdravljenju duan, proputene dane ramazana, napostiti, i u tome je razlika izmeu ove dvije vrste bolesti. Na ovu razliku jasno ukazuje 184. ajet sure El-Bekare, u kojem se pored bolesnika, spominje i kategorija onih koji Iznos i vrijeme davanja iskupa (fidje) nikako ne podnose post. Prema miljenju Ibn Abbasa, u ovu kategoriju, spadaju starac Bolujem od hroninog oboljenja i i starica i hronini bolesnik. Njima Kuran, prema miljenju medicinskih strunjaka, umjesto posta, propisuje fidju (iskupninu). koje sam konsultirao, post bi samo Kae Uzvieni, u prijevodu znaenja: ...i dodatno pogorao moje stanje. Da li to neznatan broj dana; a onome od vas koji mi je, poto sam svjestan da bude bolestan ili na putu isti neu moi postiti, dozvoljeno broj drugih dana. Onima koji unaprijed dati fidju Osnova je, kada ga jedva podnose otkup je da (iskupninu) za cijeli ramazan, je sadakatu-ljednog siromaha nahrane. A ko ili moram ekati da proe fitr u pitanju, drage volje d vie, za njega je ramazan pa tek onda dati da se on daje bolje. A bolje vam je, neka znate, fidju? Takoer me interesuje, u mjestu da postite. (El-Bekare, 184.). da li se kompletan iznos fidje boravka, Fidju u nije dozvoljeno dati prije moe dati samo jednoj osobi, meutim nastupanja vremena u kojem ili je ipak potrebno da to dozvoljeno je je dozvoljeno koristiti olakicu, bude 30 siromaha, za svaki u vanrednim tj. prije zore, jer sa pojavom dan ramazana po jedan? Da li okolnostima, zore nastupa i obaveza posta ali vielana siromana porodica stanju prijeke i olakica ostavljanja posta za ima status jednog siromaha ili potrebe i ako one koji iz opravdanog razloga to opi interesi vie njih? nisu duni postiti. Prema tome, Vijee za fetve islamskog nalau, njegovo osoba koja je trajno osloboena transferiranje portala www.islamweb.net obaveze posta, kao to je hronini iz jednog u Bolest, zbog koje je, umjesto bolesnik, kada je u pitanju fidja drugo mjesto, posta, dozvoljeno prei na fidju (iskup), moe postupiti na jedan kao to je (iskupninu), je bolest nakon koje od dva naina: prvi je, da svaki to u sluaju se ovjek ne nada ozdravljenju, dan, nakon nastupanja zore ili Somalije.

iskljuio iz Svoje milosti osim ejtana i onih koji o umru kao murici. On nee oprostiti, kako kae u Kuranu, da Mu se irk ini, a oprostit e kome hoe mimo toga grijeha. (Izvor: www.rijaset.ba) a

na kraju dana, d fidju u za taj dan, a drugi, da na kraju mjeseca ramazana d fidju za cijeli mjesec. O ovome govori poznati afijski pravnik Er-Remli u Nihajetul-muhtadu. Prema El-Merdaviju i Stalnoj komisiji za fetve, dozvoljeno je cjelokupnu fidju dati samo jednom siromahu, jer se svaki dan ramazana smatra zasebnim ibadetom. Iznos fidje, preteno je miljenje islamskih uenjaka, iznosi jedan pregrt hrane (otprilike 750 gr.) po jednom siromahu, a bolje je i opreznije dati dva pregrta, kako bi se izbjeglo razilaenje u ovom pitanju. A Allah najbolje zna! (www.islamweb.net t). Psovanje i post Selam alejkum! Da li psovka kvari post? Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin Es-selamu alejkum! Ukoliko se radi o psovci koja izvodi iz vjere, post e biti pokvaren i treba, uz obnovu imana, napostiti taj dan. Ako se, pak, radi o obinoj psovci (koja ne izvodi iz vjere), post nee biti pokvaren, ali e njegova vrijednost i sevap biti bitno umanjeni. Psovka tokom posta je znak da taj post ne postie svoju punu svrhu, ve zadovoljava samo formu. Mnogo je postaa - kae se u jednom hadisu - koji, osim gladi i ei, od svog posta nemaju nita drugo. Da nas Uzvieni sauva od takvog iskuenja i belaja. (Izvor: www.rijaset.ba w )

12. august - 12. ramazan

33

Duplerica
Fotopria

Ramazan irom svijeta u slikama

1. Chakbazaar, gradska pijaca u Dhaki u Bangladeu: Velika guva oko iftarskih specijaliteta 2. Libija: Pripadnik antigadafijevih pobunjenikih snaga straari na liniji u mjestu Zlitan iekujui iftar

3.Tunis: Vekne se u Tunisu dobro prodaju kao kod nas ramazanije

4. Nigerija: ene pripremaju iftarsku hranu za prodaju

5. Pakistan, grad Hyderabad: Pakistanski farmeri datula - hurmi su sa oduevljenjem doekali poetak ramazana. Potranja za hurmama je izuzetno velika
34

6. Indonezija: Indoneanski musliman uz pomo teleskopa pokuava vidjeti mjesec mlaak kako bi odredio poetak ramazanskog posta

12. august - 12. ramazan

7. Jemen: Top pue, vrijeme je iftaru

8. Afganistan: Priprema slatkog jela ( ovaj afganistanski specijalitet je neka vrsta kadaifa) za iftar

9. Pakistan: Pakistanci jedu puno rie. Ovaj mladi Pakistanac je spremio dovoljno rie za iftar

10. Afganistan, Kandahar: Mali Afganistanci na mektebskom asu uenja Kurana

11. Pakistan: Iftarska podjela pakistanskog Naan hljeba sirotinji

12. Saudijska Arabija, Medina: Iftar ispred damije poslanika Muhammeda, a.s.

13. Dedo ita Kuran ispod kiobrana dok pada kia

14. Somalija: Somalijci prolaze kroz najvee iskuenje. Ramazan u Somaliji prolazi u znaku ope gladi
12. august - 12. ramazan

15. Mali kineski muslimani s nestrpljenjem ekaju iftar

35

Pobonost
Putevi duhovnog uzdizanja: kabur i kaburski azab

Kua u kojoj nema razlike izmeu noi i dana

Hasan Basri je jedne prilike bio cijeli dan odsutan od kue, pa kad se vratio, pitali su ga: Gdje si bio? Odgovorio je: Bio sam sa prijateljima koji me podsjete kad zaboravim, i koji me ne ogovaraju ako ja njih ogovaram. Na to su mu ukuani rekli: Divni su to prijatelji! A ko su oni? Odgovorio je: To su stanovnici naeg mezarja.
Pie: Muhamed Nasirudin el-Uvejd Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli ovjee, da li si ikada razmiljao o trenutku kada e te tvoji najblii ponijeti iz tvoje postelje, i ukoenog i beivotnog tijela, odnijeti u gasulhanu da te posljednji put okupaju, da te zamotaju u efine, da ti nakon toga klanjaju denazu, a zatim, da te spuste u kabur u kojem e ostati sam, bez roditelja, djece, ene, mua, roaka i prijatelja?! Jesi li ikada razmiljao o tom trenutku kada e te roaci i prijatelji na rukama iznijeti iz toplog i osvijetljenog i doma i spustiti te u hladnu i mranu jamu, kada e napustiti bezbrini ivot u krugu svoje djece i porodice i ostati sam u kaburu u kojem caruje tama i grobna tiina? Svaki ovjek je ponekad u ivotu osjetio samou, ali znaj da je istinska samoa onda kad ostane sam u kaburu. ta si pripremio za prvu no u kaburu? Zar nisi uo da je to muna i strana no, zbog koje su plakali uenjaci, na koju su se alili mudraci i od nje strahovali pobonjaci?! Prva ahiretska stanica Prenosi se da je Rebia ibn Hejsem, pripremajui se za tu no, iskopao kabur u svojoj kui i kad god bi osjetio da mu je srce otvrdlo i zaboravilo na smrt, legao bi u kabur i zamiljao kao da je umro. Zatim bi se kajao i molio da se vrati na dunjaluk, uei kuranski ajet: Kada i ako se ovjek tu spasi, onda je ono to nekom od njih smrt doe, on uzvikne: nakon toga slijedi sve lake. A ako se tu Gospodaru moj, povrati me da uradim ne spasi, onda je ono to slijedi sve tee. kakvo dobro u onome to sam ostavio! (El-Muminun, 99.-100.). A onda je sam ta je to berzah? sebi odgovarao: Eto, vratio si se, Rebia, nakon ega bi ustrajavao u ibadetu i Kad god se govori o smrti i kaburu, dobrim djelima. spomene p se i tzv. berzeh, ili ivot u berzehu Jedanput je Hasan Basri pratio nakon smrti. ta je zapravo berzeh h i ta se denazu i kad su doli do mezarja, sjeo je pod tim podrazumijeva? Poznati islamski pored otvorenog kabura u koji je trebao uenjak, Ibn Redeb el-Hanbeli u svojoj biti ukopan mejt kojeg su nosili, i rekao: knjizi Ehvalul-kubur r (Strahote kabura a), o Stvar (tj. dunjaluki ivot) koja se ovako berzehu u je rekao sljedee: Allah je stvorio zavrava, u osnovi je bezvrijedna i tako ljude radi ostanka, a ne radi nestanka. je treba doivljavati, a stvar koja poinje On je uinio da nakon stvaranja, ljudi ovim (tj. smrt) zasluuje svaku panju prelaze iz jedne u drugu kuu. Nastanio i strah od onoga to e ona na kraju ih je u dunjalukoj kui da bi provjerio donijeti. ko e od njih bolje postupati A Omer ibn Abdul-Aziz je i raditi, zatim ih nastanjuje u jednom svom predavanju, Zbog svega u svijetu berzeha a i zadrava izmeu ostaloga, g rekao: toga, do Sudnjeg dana kada e ih ovjee, kad proe pored posjeujmo ponovo okupiti i kada e im kaburova, pozovi one koji su u mezarja i sviati raun kako bi svako njima ako ti se mogu odazvati, imajmo na dobio ono to je zaradio. No, i zastani malo pored njih i vidi umu da e ona prije toga, oni i u kui berzeha kako su blizu jedni drugih. sutra postati i osjeaju posljedice svojih Zatim, upitaj one meu njima na dom, htjeli djela. Govorei o berzehu, koji su na dunjaluku bili mi to ili ne, i Mudahid je rekao: Berzeh iznimno bogati, ta je ostalo pripremimo je prepreka izmeu smrti i od njihovog bogatstva? Upitaj ono to e nam povratka na dunjaluk, ili ih ta se desilo sa njihovim kabur uiniti berzeh h je stanje izmeu smrti jezicima kojima su govorili, prostranom i proivljenja. Hasan Basri i sa oima kojima su uivali dennetskom je kazao: To je kabur koji je u gledanju dunjalukih baom. izmeu ljudi j i ahireta. Imam blagodati? Upitaj ih o njenim abi je uo jednog ovjeka koama na njihovim tijelima, kako nakon denaze govori ta su s njima uradili crvi za ovjeka koji je umro: On ispod efina? Crvi su im pojeli jezike, je sad stanovnik ahireta, pa mu je rekao: unakazili lica, unitili ljepotu, polomili i Ne govori da je stanovnik ahireta, ve rastavili udove jedne od drugih. Sami su stanovnik kabura. ostali u nastambi u kojoj su noi i dani isti. Mjesto ljudskih dua dok su u berzehu Kabur je prva stanica ka ahiretu, pa kako je moemo zaboraviti kad nas od Pitanje koje se samo od sebe namee nje dijele samo rijei: taj i taj je umro! I jeste, gdje e biti ljudske due u vremenu ako uporedi kabur sa bilo im drugim, berzeha, odnosno u toku boravka tijela j u vidjee da nema nita stranije od njega. kaburu? to se tie Allahovih poslanika, Prenosi se da je hazreti Osman, r.a., a.s., nema nikakve sumnje da su njihove kada bi stani pored neijeg kabura, due kod Allaha, na najuzvienijem toliko plakao da bi mu se brada natopila p mjestu, u Illijjinu. U vjerodostojnim suzama, pa su mu ljudi govorili: udno predajama zabiljeeno je da su posljednje je to, kad ti se spomenu Dennet i rijei Muhammeda, sallallahu alejhi ve Dehennem, ti ne plae, a kad ti se sellem, bile: U uzvieno drutvo (skup, spomene kabur, ti plae? Odgovorio je: el-meleu-l-eala a) (tj. sada se pridruujem Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, uzvienom drutvu ili skupu) i to rekao je: Kabur je prva ahiretska stanica, je ponovio nekoliko puta prije nego
12. august - 12. ramazan

36

je preselio na ahiret. A kad je rije o ehidima, veina islamskih uenjaka dri da su njihove due u Dennetu. Prenosi se od Mesruka da je rekao: Pitali smo Abdullaha ibn Mesuda o ajetu: Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga. (Ali Imran, 169.). Na to je ibn Mesud odgovorio: Mi smo pitali Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome, pa je rekao: Njihove due su u zelenoj ptici koja je u kandilu, a koje je opet objeeno o Allahov Ar. One idu po Dennetu kuda ele, a zatim se opet vrate u kandila. Kada ih Allah upita: elite li jo neto, one e odgovoriti: ta jo da traimo kad imamo mogunost da idemo po Dennetu kuda elimo. To e ih upitati tri puta, pa kad vidi da nemaju potreba, ostavie ih. (Muslim) Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Vidio sam Dafera ibn Ebi Taliba u liku meleka sa dva krila kako zajedno s ostalim melekima leti po Dennetu. (Sahihuldami ). To je to se tie ehida, onih koji su poginuli u borbi na Allahovom putu, a to se tie ostalih muslimana, oni se dijele u dvije kategorije: muslimani koji nisu zadueni vjerskim obavezama (tj. djeca) i oni koji su zadueni vjerskim obavezama. Kad je rije o muslimanskoj djeci, veina uenjaka smatra da su

due muslimanske djece u Dennetu. Ebu Hurejre prenosi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Djeca vjernika su na brdu u Dennetu i on njima se brinu Ibrahim, a.s., i njegova supruga Sara, sve dok ne budu vraeni svojim oevima i majkama na Sudnjem danu. (Sahihul-dami ). A u predaji takoer r od Ebu Hurejre, stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kome umre troje malodobne djece, bit e mu to zatita od dehennemske vatre. (Buharija i Muslim). Ibn Redeb spominje predaju od Hilala ibn Jesafa koji je rekao: Sjedili smo s Kabom kada je doao Ibn Abbas, pa je rekao Kabu: Ja sam shvatio sve to je u Kuranu osim etiri rijei, pa me obavijesti o njihovom znaenju. Zatim ga je upitao o znaenju rijei Siddin S i I Illijjin , a Kab je odgovorio: Illijjun n je sedmo nebo na kojem su due vjernika, a siddin n je sedmi sloj zemlje i tu su due nevjernika. A to se pak tie odraslih muslimana, mnogi kuranski ajeti potvruju da su i njihove due nakon smrti u Dennetu. Tako u 26.27. ajetu sure Jasin, stoji: I rei e se: Ui u Dennet! D - a on e rei: Kamo sree
12. august - 12. ramazan

Kabur je iskuenje i obraun, i ivot u njemu je ili uitak ili teka kazna. ovjek umire na onome na emu je i ivio, a tako e biti i proivljen. A onda e jedna skupina u Dennet, a druga u Dehennem.

da narod moj zna zato mi je Gospodar moj oprostio i lijep mi prijem priredio! Vjernik kojeg su nevjernici ubili, jer je prihvatio poziv poslanika koji se spominju u suri Jasin, rekao je ovo neposredno nakon ubistva, to je jasan dokaz da je njegova dua Dennet nastanila.
Ispitivanje u kaburu

Jedno od temeljnih uenja islama, kad je rije o zagrobnom ivotu, jeste da e svaki ovjek, nakon smrti, biti ispitivan u kaburu, svejedno da li bio ukopan u kabur ili ne, pa makar ga pojele i divlje zvijeri ili izgorio u poaru ili se utopio u moru. Bera ibn Azib, r.a., prenosi sljedee: Izali smo s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na denazu jednom ensariji i kad smo doli do mezarja, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sjeo pored kabura, pa smo i mi sjeli oko njega i paljivo sluali ta e rei, kao da su nam na glavama bile ptice. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, drao je u ruci tap s kojim je eprkao po zemlji, a zatim je podigao glavu i rekao: Utjeite se Allahu od kaburskog azaba!

37

Ponovio je to dva ili tri puta, a zatim je rekao: Kada vjernik naputa dunjaluk, njemu siu meleki s nebesa svijetlih lica poput sunca i sa sobom nose dennetske efine i dennetski miris, pa sjednu pored njega na udaljenosti dokle ljudski pogled moe doprijeti, a onda doe Melek smrti, sjedne mu pored glave i kae: O ista i plemenita duo! Izai ka Allahovom oprostu i zadovoljstvu! Njegova dua e izai onako kao to se kap vode slije niz usnu dok ovjek pije vodu, a onda e je od Meleka smrti preuzeti meleki koji su bili u blizini i stavit e je u dennetske efine i namirisati dennetskim mirisom. Nakon toga e se s njom penjati prema nebesima, i kad g god naiu pored p neke skupine meleka, oni e rei: ija je ovo ista dua? Meleki koji je nose, odgovorit e: To je dua tog i tog, nazivajui ga najljepim imenima kojima su ga zvali na dunjaluku, sve dok ne dou do prvog neba. Tada joj se otvore kapije prvog neba i meleki je nose sve do sedmog neba. Kada dou do sedmog neba, Allah kae: Registrujte knjigu njegovih djela u Illijjun, a zatim je vratite na zemlju u njeno tijelo. Kada se dua ponovo vrati u tijelo i dou dva meleka, sjednu pored njega i pitaju ga: Ko ti je Gospodar? Odgovorit e: Allah. Zatim e ga upitati: Koja ti je vjera? j Islam, odgovorit g e. Na kraju j e ga pitati: ta kae o ovjeku koji vam je poslat? Odgovorit e: On je Allahov Poslanik. A kako si to saznao?, upitat p e ga meleki. Odgovorit e: itao sam Allahovu Knjigu i povjerovao da je od Allaha. Pa e glasnik s nebesa rei: Istinu je rekao, Moj rob! Ogrnite ga dennetskom odjeom i otvorite mu dennetsku kapiju. On e osjetiti miris Denneta i kabur e mu se proiriti dokle pogled dopire. Zatim e mu doi ovjek lijepog izgleda, lijepe i iste odjee i lijepog mirisa i rei e mu: Raduj se! Ovo je dan koji ti je obean. On e rei: A ko si ti? Lice ti je lijepo i dolazi sa dobrim vijestima. Odgovorit e: Ja sam tvoje dobro djelo. Nakon toga, ovjek e povikati (od radosti): Gospodaru, uini da ovog trenutka nastupi Sudnji dan, pa da se sretan vratim svojoj porodici! A kada nevjernik bude na samrti, sii e mu meleki crnih lica, a sa sobom e imati grubu suknenu odjeu i sjest e od njega na udaljenosti dokle ljudski pogled dopire. Zatim e mu doi Melek smrti, sjest e mu pored glave i rei: O pokvarena duo, izai ka srdbi Allahovoj! Onda e je iupati iz tijela i kao to se eravica upa iz vlane vune. Kada mu izvadi duu, preuzet e je meleki koji su sjedili blizu i staviti u

grubu odjeu, a iz nje e zaudarati kao iz leine. Nakon toga e je ponijeti prema nebesima, i kad god prou pored neke skupine meleka oni e rei: Kakav je ovo ruan miris? Bit e im reeno: To je taj i taj, i prozvat e ga po najrunijim imenima po kojima je nazivan na dunjaluku. Zatim e doi sa njim do kapije prvog neba, ali im se nee otvoriti. Tada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouio ajet: Onima koji dokaze Nae budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili kapije nebeske nee se otvoriti, i prije e debelo ue kroz iglene ui proi, nego to e oni u dennet ui. (El- Araf, 40.). Onda e Allah rei: Registrujte knjigu njegovih djela u Siddinu! Nakon toga e njegova dua biti baena na zemlju. Tada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouio ajet: A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan bit e kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio. (El-Hadd, 31.). Dua emu se ponovo vratiti u tijelo, a onda e mu doi dva meleka i sjest e pored njega i pitati ga: Ko ti je Gospodar? Odgovorit e: Ah, ah! Ne znam. Zatim e ga pitati: Koja ti je vjera? j j On e odgovorit: g Ah, ah! Ne znam. Zatim e ga upitati: ta kae o ovjeku koji vam je poslan? Odgovorit e: Ah, ah! Ne znam. Tada e glasnik s nebesa rei: Slagao je! Odjenite mu dehennemsku odjeu i otvorite mu kapije Dehennema! On e osjetiti smrad i estinu Dehennema, a zatim e mu se stjesniti u kaburu toliko da e mu udovi prei s jedne na drugu stranu. Onda e mu doi ovjek runog i unakaenog lica, prljave odjee i runog mirisa i rei e mu: Raduj se, ovo je tvoj dan koji ti je obean. Upitat e ga: A ko si ti, lice ti je runo i dolazi sa loim vijestima? Odgovorit e: Ja sam tvoje runo djelo. On e onda rei: Gospodaru, uini da se nikad ne desi Sudnji dan! Kaburski azab Kabur je iskuenje i obraun, i ivot u njemu je ili uitak ili teka kazna. j ovjek umire na onome na emu je i ivio, a tako e biti i proivljen. A onda e jedna skupina u Dennet, a druga u Deehennem. Kaburska kazna i nagrada potvreni su Kuranom i Sunnetom. Na to
12. august - 12. ramazan

aludira i sljedei ajet: Oni e se ujutro i navee u vatri priti, a kada nastupi as: Uvedite faraonove ljude u patnju najteu! (El-Mumin, 46.). To znai da se faraonova i due njegovih sljedbenika, izlau patnji dehennemskoj jutrom i veerom sve do Sudnjega dana. A na Sudnjem danu e se njihove due spojiti s tijelima u dehennemskoj vatri. A to se tie hadisa o toj temi, oni u pogledu vjerodostojnosti dostiu stepen tevatura (vjerodostojnosti u koju ne moe biti sumnje). Tako se prenosi od Aie, r.a., da je ona pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o kaburskom azabu, a on joj je odgovorio: Da, Aia. kaburski azab je istina. Nakon toga, kae Aia, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se poslije svakog namaza utjecao Allahu od kaburskog azaba. (Buharija i Muslim). Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada neko od vas bude na teehudu u (zadnjem sjedenju u namazu) neka trai utoite kod Allaha od etvero: Gospodaru, utjeem ti se od dehennemske vatre, od kaburskog azaba, od iskuenja ivota i smrti i od zla i smutnje mesiha Dedala. (Buharija i Muslim). Abdullah ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada neko od vas umre, predoava mu se jutrom

38

i veerom njegovo mjesto. Ako je od stanovnika Denneta pokazuje mu se njegovo mjesto u Dennetu, a ako je od stanovnika Dehennema prikazuje mu se njegovo mjesto u Dehennemu. Bit e mu reeno: To je tvoje mjesto i ekat e te na Sudnjem danu. (Buharija i Muslim).
Uzroci kaburskog azaba

Postoje mnogobrojne predaje o grijesima zbog kojih e onaj ko ih je inio trpiti kaznu u kaburu, a mi emo spomenuti neke: prenoenje tuih rijei, ogovaranje, neuvanje Tijela su im propala, ali su ostale od mokrae, klanjanje namaza bez vijesti o njima prethodne potpune istoe, ostavljanje namaza i nemaran odnos prema njemu, Zbog svega toga, posjeujmo la, zanemarivanje obaveze zekata, mezarja i imajmo na umu da e ona blud, kraa, izdaja, irenje smutnje sutra postati i na dom, htjeli mi to meu muslimanima, ili ne, i pripremimo ono uzimanje kamate, odbijanje to e nam kabur uiniti pomoi obespravljenom, Kabur je prva prostranom dennetskom konzumiranje alkohola, ahiretska baom. Neka nas na to stanica, i ako podstaknu i sljedee predaje. bespravno p ubistvo i drugo. g se ovjek tu to se tie vrsta kaburskog Ibn Redeb prenosi da spasi, onda je azaba i kazne, u hadisima je Sabit el-Bunani uao u ono to nakon koje smo citirali spominje se mezarje i rekao: Propala su toga slijedi sve udaranje eljeznim maljem, im tijela, a ostale vijesti o lake. A ako ili neim drugim, od strane njima. Uistinu je rastanak se tu ne spasi, meleka, i stjenjivanje blizu, a sastanak daleko. onda je ono kabura. Osim toga, Poslanik, Hasan Basri je jedne prilike to slijedi sve bio cijeli dan otsutan od kue, tee. pa kad se vratio, pitali su ga: Gdje si bio? Odgovorio je: Bio sam sa prijateljima koji me podsjete kad zaboravim, i koji me ne ogovaraju ako ja njih ogovaram. Na to su mu ukuani rekli: Divni su to prijatelji! A ko su oni? Odgovorio je: To su stanovnici naeg mezarja. Ibn Ebi Dunya prenosi od Abdullaha ibn Sadake ibn Mirdasa koji prenosi od svoga oca da su u jednom selu u Iraku ivjela trojica brae, od kojih je jedan bio namjesnik, drugi bogati trgovac, a trei je bio pobonjak. Kada je brat pobonjak bio na samrti, dola su mu braa u posjetu, a on im je rekao: Kada umrem okupajte a me i zamotajte u skromne efine i na mome kaburu napiite: Kakav uitak predstavljaju dunjaluke blagodati Onome ko zna da e pred Allahom raun polagati Kada e za svaku nepravdu kanjen biti A za svako dobro djelo u nagradi uivati.
12. august - 12. ramazan

sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo je i tzv. stisak u kaburu. Naime, Abdullah ibn Omer prenosi da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ovaj ovjek (Sad ibn Muaz), zbog kojeg se Ar zatresao, kojem su otvorene kapije nebesa i ijoj denazi je prisustvovalo 70.000 meleka, doivio je stisak u kaburu, pa mu je nakon toga olakano. (En-Nesai). U drugoj predaji stoji: Da se iko spasio stiska u kaburu spasio bi se Sad ibn Muaz. On je osjetio kaburski stisak nakon ega mu je olakano. (Sahihul-dami ).

Jo im je rekao da redovno posjeuju njegov mezar, ne bi li pouku primili. Oni su ga posluali, pa je brat koji je bio namjesnik, jedan dan sa svitom prolazio pored mezarja i svratio je na bratov kabur, ali kad se pribliio, uo je da se neto snano sruilo u njegovom mezaru i od straha je pobjegao. Navee je sanjao brata i u snu ga je pitao: Brate, ta je bilo ono to sam uo? Odgovorio mu je: To je bio eljezni malj koji je pao na mene. Reeno mi je: Vidio si tada i tada ovjeka kojem se inila nepravda, a nisi mu pritekao u pomo. Kad se probudio, pozvao je svoga brata i svoje prijatelje i rekao im: Ono to je na brat naredio da se napie na njegovom mezaru, trebalo je napisati na neijem drugom. Budite svjedoci da ja od danas ne elim biti namjesnik. O tome je obavijestio halifu Abdulmelika ibn Mervana i on se sloio s njegovom odlukom. Nakon izvjesnog vremena i njega je posjetio Melek smrti. Na samrti je svom bratu oporuio sljedee: Kada umrem ukopaj me pored naeg brata i na mom mezaru napii: Kako e u dunjalukim blagodatima uivati Onaj ko vjeruje da e mu Melek duu iupati I kome e tijesni kabur stvarni dom postati. Rekao mu je takoer da posjeuje njegov mezar i da ui dovu za njega ne bi li mu se Allah smilovao. Brat je izvrio oporuku i dok se, trei dan nakon bratove smrti, pribliavao njegovom mezaru, uo je takvu lupu u njegovom kabru da je zamalo skrenuo s pameti. Te noi je sanjao brata i u snu mu rekao: Brate, jesi li nam to doao u posjetu? Odgovorio mu je: Ne. Nakon odlaska nema vie vraanja na dunjaluk. A reci mi, kako si? Odgovorio mu je: Dobro sam, nakon tevbe i pokajanja koje sam uinio. Zaista je u tevbi sadrano svako dobro. Zatim ga je upitao: A kako je na brat? Odgovorio mu j je: On j je u odabranom drutvu. ta mi moe rei openito o vaem stanju?, ponovo je upitao. Brat mu je odgovorio: Ono to uradi sigurno e nai. Zato se pripremi za putovanje koje te eka. Nakon toga, njihov trei brat je ostavio trgovinu i posvetio se ibadetu. Allah mu je podario sina koji je bio vrlo sposoban trgovac tako da je brzo unaprijedio posao i poveao kapital. No, otac mu nije mario za tim, a kada mu je doao smrtni as, rekao je sinu: Nakon to me isprati s dunjaluka, mnogo se sjeaj smrti i razmiljaj o strahotama kabura.

39

Islam i nauka
Ramazanski post (II dio): Primjeri uinka posta na pojedine organe

Post je jedn jedna a od najjednostavniji najjednostavnijih h i najefikasnijih m metod etoda a lijeenja, i prevencija je mnogi mnogim m oboljenjima
Imuni sistem ima zadau da se bori protiv raznih materija i klica stranih naem organizmu koji velikim dijelom dospijevaju u na organizam putem hrane, pa za vrijeme posta tako rei imuni sistem nema posla sa tim materijama ve preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu
Pie: Dr. Adem Zalihi a fiziolokog aspekta post nastupa sa poetkom koritenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi smanjuje potrebe naeg tijela za inzulinom, a time se tedi guteraa to bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa. Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi velike koliine energije iz tijela! U toku posta ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem se regenerie: popravljaju se eventualna oteenja sluznice koja su podloga ulkusima, guteraa i jetra smanjuju luenje i regeneriu svoje kapacitete za luenje probavnih sokova. oko 85.000 puta dnevno, to znai da se sauva vie od 15.000 otkucaja srca u 24 Srce je popreno prugasti mii, organ sahata. Srce prosjeno pumpa 5 litara krvi koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 u minuti a to znai da kroz srani mii sahata dnevno, 365 dana u proe 300 litara krvi na sat, godini. Izmeu sistole i dijastole 7.200 litara na 24 h. Dok za srce hvata kratki interval za Post za vrijeme vrijeme posta 260 litra krvi na odmor. To znai da se srce ramazana, koji sat, 6.200 na 24 h to znai jednog sedamdesetogodinjaka je neodvojiv manje za 1.000 litra na 24 h. odmara oko sedam godina. od pet dnevnih Da bismo shvatili Taj najoptereeniji organ u namaza, vanost uticaja posta na rad tijelu u kuca oko 70 puta u blagotvorno srca, trebamo znati da su minuti, a oko 100.000 puta u djeluje na psihu metabolike potrebe odreenog samo 24 sata, za vrijeme posta i tijelo budui tkiva neuporedivo vee u srce kuca oko 60 puta u minuti, da je u pitanju fazi aktivnih metabolikih kombinacija procesa nego to je to sluaj duhovne i u fazi mirovanja, a materije blage fizike neophodne za te metabolike aktivnosti. procese tkivo dobija krvlju, koju kao to znamo pumpa srce. Uzeemo za primjer crijeva. 10% krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta. Poslije obroka raste motorna, sekretorna, i apsorptivna aktivnost crijevnih resica ija je povrina oko 250 m2, tj. otprilike povrina teniskog igralita. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije neto vie od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teko zakljuiti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mreu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica. To znai manji umor i vie odmora za srani mii. Takoer je vano naglasiti da sve preuzete hranjive materije iz krvi od strane crijevnih resica sada idu u jetru
12. august - 12. ramazan

Post tedi srce

40

koja je najvei unutranji organ, takoer sa svojim mnogobrojnim sitnim krvnim prostorima gdje e se te tvari preraivati, to predstavlja aktivnu fazu jetre, a to opet zamara srce. Jaanje vlastitih odbrambenih snaga Imuni sistem ima zadau da se bori protiv raznih materija i klica stranih naem organizmu koji velikim dijelom dospijevaju u na organizam putem hrane, pa za vrijeme posta tako rei imuni sistem nema posla sa tim materijama ve preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu. U toku posta poveano je luenje kortikosteroida, hormona nadbubrene lijezde, a poznat je njihov znaaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Moe se rei da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Takoer je dokazano poveano luenje interferona, posebne supstance koja se stvara u specijalnim elijama a znaajan je u borbi protiv virusnih infekcija. Prevencija gojaznosti Detoksikacija i smanjenje tjelesne teine je jo jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadanjim relevantnim medicinskim knjigama osuena kao riziko faktor (faktor koji pospjeuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega

srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnoilnog sistema (ateroskleroza, povien krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izluivanje mokrae, endokrinih lijezda (lijezda sa unutranjm luenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jer su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom. Naime, gojaznost u SAD-u je dravni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Unos hrane u organizam mora obezbijediti metabolike potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost. Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potronju. U lijeenju gojaznosti dizajnirane su razliite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u veem ili manjem stepenu, ustezanje od hrane. Svakako emo se sloiti da odrasla osoba, koja je po islamu duna postiti, svake godine proe neku vrstu dijete i time prevenira ili lijei gojaznost. Smanjenjem koliine masnog tkiva smanjujemo povrinu gdje se skladite otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog ovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, preraena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih
12. august - 12. ramazan

Taj najoptereeniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, to znai da se sauva vie od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata.

i drugih oboljenja. Takoer se smanjuje nivo masnoa u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najznaajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako sranog tako i modanog. Smanjuje opasnost od epileptinog napada

Podloga epilepsije je poveana razdraljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podraljivosti tokom posta putem tranzitornog poveanja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona. Post podmlauje organizam Do starenja organizma moe doi prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, to optereuje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Usljed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizike aktivnosti sve stanice poinju jae i jae degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za ivljenje. One umorne i zasiene, preoptereene - umiru. Za sprjeavanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se probude prema ivotu, da se aktiviraju, a to znai da se stanice ponukaju

41

na odbacivanje tvari koje su smetnja i optereenja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje tetnih tvari i stanici se tako otvara put rastereenja. Stare i istroene elije se uklanjaju, a mlae ih nadomjetaju - spremne za ivot pun aktivnosti. Volja za ivotom pobuena gladovanjem, osjeajem gladi, duboko zahvaa cijeli organizam. Osobitosti islamskog posta Islamska definicija posta glasi: Post je uzdravanje od jela, pia, spolnog openja i svega onoga to kvari post od zore do zalaska sunca. U novije vrijeme sve je vie ozbiljnih medicinskih studija koje potvruju koristi islamskog posta kako za tijelo tako i za psihu, budui da je islamski post puno vie od pukog gladovanja. Naime, islamski post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda lijeenja, a dugotrajan post prevencija je mnogim oboljenjima. Post bi ovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga ono to je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovaranja, lai, prenoenja tuih rijei s ciljem sijanja neprijateljstva meu ljudima, nepravde, nasilja a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pia i strasti, nego sticanje bogobojaznosti. Kae Uzvieni Allah: O vjernici propisuje vam se post kao to je bio propinan i onima prije vas, da bi bili bogobojazni. (Prijevod znaenja, ElBekara, 183.). Znai svrha posta i glavni njegov cilj je bogobojaznost, a to je opet uslov ovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Allah nije rekao propisuje vam se post da biste blili zdravi, ve bogobojazni. Meutim to ne iskluuje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polazei od jednog od osnovnih principa islama, da je u svemu onom to je Allah, d.., naredio dobro i u svemu onom to je Allah, d.., zabranio loe, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po postaa, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da ovjek moe ivjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do razliitih procesa koji dovode do nervnih poremeaja ishrane mozgu, to utie na endokrine lijezde, ponaanje i razdraljivost. Moe doi do tzv. trovanja vodom. Ovdje se vidi vanost ograniavanja posta na period od zore do zalaska sunca. Vano je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, to podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se unijele tvari od vitalne vanosti (vitamini

i minerali) i neophodne koliine kalorija, Zakljuci ega nema u samoj vodi. Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze Razmatrajui aspekt somatske ili posta sasvim je dovoljan dokaz iskrenim tjelesne komponente posta i uticaja posta i pametnim osobama da islam itekako na fiziko zdravlje postaa, moramo pazi da svojim propisima ne nanese poi sa stanovita da je post namijenjen tetu ljudima: djeca (pretpubertetske zdravim ljudima i da se preporuuje dobi), starije osobe, bolesnici, putnici, zdravima, te da se ne smije olahko trudnice, dojilje i ene s menstruacijom, prii preporuci da neko u odreenom svaka osoba koja bi poenjem svoje zdravstvenom stanju moe ili ne moe zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost, postiti. Smatramo da ramazanski npr. dijabetiari na insulinskoj terapiji, post ima korisne efekte u zatiti i teki bubreni bolesnici i sl. Njima unapreenju zdravlja zdravih postaa moe biti sa medicinskog gledita post a da se korisni efekti mogu nai i kod kontraindiciran, to je u islamu takoer nekih stanja organizma koja se mogu poznato i regulisano kroz mogunost okvalifikovati odstupanjem od punog naknadnog posta ili hranjenja zdravlja. Kod znaajnog broja bolesnih siromanih. stanja mogunost prakticiranja posta Islamski post pored toga to predstavlja moe biti zdravstveno dvojbena, te u ustezanje od jela i pia takoer pogledu zdravstvene odluke je i uzdravanje od seksualnog treba konsultovati ljekara odnosa, lai, ogovaranja, Detoksikacija specijalistu za dotino bestidnog govora, prevare itd. i smanjenje bolesno stanje, koji i sam Sve to dovodi do suosjeanja sa tjelesne teine posti, koji ima odreeno siromanim, jaanja linosti i je jo jedna vjersko znanje a zna i sklon je dobit koju samopouzdanja za podnoenja cijeniti vrijednost islamskog, ostvarujemo raznih ivotnih problema, a naroito ramazanskog putem posta. poveanja samodiscipline, posta. On e vam dati Gojaznost je unutranjeg j g mira i spokojstva p j savjete o tome kako moete u sadanjim u ovjeku. ovjek u sebi nadzirati svoju bolest relevantnim unapreuje sve one duhovne tijekom itavog razdoblja medicinskim vrijednosti koje ga uzdiu posta. Nakon toga trebalo bi knjigama iznad nivoa animalnog. Sa konsultirati vjerski autoritet osuena kao namazom predstavlja savrenu u svrhu donoenja konane riziko faktor kombinaciju. Post za vrijeme odluke da li postiti ili ne. (faktor koji ramazana, koji je neodvojiv Ipak, potpuno je jasno i pospjeuje od pet dnevnih namaza, poznato, da su milioni nastanak) blagotvorno djeluje na psihu zdravih muslimana postili i tijelo budui da je u pitanju mnogih opasnih kroz mnoge genaracije, bez kombinacija duhovne i blage i smrtonosnih oiglednih tetnih posljedica fizike aktivnosti. oboljenja. po zdravlje.

12. august - 12. ramazan

42

Zelena transferzala
Bonjaka zajednica Kosova

Pismo Predsjednitvu BiH

ahtjev predstavnika bonjake zajednice Kosova za priznavanjem putnih i drugih dokumenata Republike Kosova Potovani lanovi Predsjednitva, prolo je vie od tri godine od proglaenja nezavisnosti Republike Kosova. Kosovo je do sada priznalo vie od 75 zemalja svijeta meu kojima i 22 zemlje lanice EU te SAD, Kanada, Japan i mnoge druge zemlje irom svijeta. Sve zemlje bive Jugoslavije, izuzev Srbije i Bosne i Hercegovine, su takoer priznale Republiku Kosovo. Neke zemlje koje jo nisu priznale nezavisnost Kosova priznaju putne isprave i druga dokumenta Republike Kosovo. Meu takvim zemljama su Grka, Slovaka i mnoge druge zemlje. U pregovorima koji se u Briselu vode izmeu Kosova i Srbije pod pokroviteljstvom Evropske unije, postignuto je nekoliko dogovora meu kojima i dogovor o slobodi kretanja i obostranom priznavanju dokumenata. Jedina zemlja u regionu i ire koja do sada nije napravila nikakav pozitivan korak u pravcu normalizacije kontakata sa Kosovom je Bosna i Hercegovina. Nama su dobro poznate pozicije i dravno ustrojstvo Bosne i Hercegovine, ali se ne moe vjeno ostati na istim pozicijama kojima se ugroavaju osnovna ljudska prava, kao to su sloboda kretanja, razmjena intelektualnih i drugih dobara i sl.

Na Kosovu ivi znaajan broj pripadnika zajednica koji ine i veinu stanovnika Bosne i Hercegovine (Bonjaci, Srbi, Hrvati) a koji imaju rodbinske i druge veze sa graanima Bosne i Hercegovine. Nepriznavanjem dokumenata Kosova od strane Bosne i Hercegovine ove veze i kontakti su onemogueni. Posebno je ovaj problem izraen kod pripadnika bonjake zajednice, poto veina Srba sa Kosova posjeduje dokumenta Republike Srbije koja su priznata u BiH. Ovim dopisom se politki predstavnici, intelektualci i civilno drutvo Bonjaka Kosova opbraaju Predsjednitvu Republike BiH da ozbiljno razmotri nae zahtjeve i na njih poztivno odgovori. Ovom prilikom od vas, lanova Predsjednitva BiH, traimo da u najskorije vrijeme pozovete i primite u posjetu jednu delegaciju sa Kosova koja bi vam prezentirala probleme sa kojima se suoavaju pripadnici nae zajednice na Kosovu, navodi se u pismu iji su potpisnici predstavnici Demokratske stranke Bonjaka, Demokratske stranke Vatan, Nove bonjake stranke, Ujedinjene stranke Bosnjaka, Bonjakog savjeta Kosova (mrea NVO) i Konsultativnog Vijea zajednica Kosova.

Kosovo

Kosovski Bonjaci podrali Rezoluciju

U
usvojenoj Rezoluciji Skuptine Kosova obavezuje se Vladu Kosova da ostvari ustavnu vlast na cijeloj teritoriji zemlje te se poziva meunarodna zajednica da podri kosovske institucije u uspostavljanju reda i mira na cijeloj teritoriji Kosova i istovremeno poziva sve graane, bez obzira na nacionalnu pripadnost, da sauvaju mir, omogue ostvarivanje ustavnog poretka i vladavinu zakona. Predstavnici Pokreta Vetvendosje su insistirali da Rezolucija obuhvati i zahtjev da predsjednica zemlje proglasi vanredno stanje u zemlji i da se zaustave na slubeni nain pregovori sa Srbijom kao i da se razmotre odnosi izmeu Vlade i EULEX-a. Sva tri bonjaka zastupnika u Skuptini Kosova Rasim Demiri, koalicija Vakat, Emilija Redzepi, NDS i Hamza Balje, nezavisni zastupnik, dali su podrku mjerama koje je poduzela Vlada Kosova i glasali su za Rezoluciju.
12. august - 12. ramazan

44

Kosovo

Munara na 1.570 metara nadmorske visine

M
unara na mjestu zvanom Hajduka esma u ataru sela Planjane i nadmorskoj visini od 1.570 metara je sugurno na najveoj nadmorskoj visini na Kosovu. Visoka je oko osam metara a izgraena je 2004. godine od strane grupe entuzijasta i vjernika koji su stalno, naroito preko vikenda, odlazili na ovo mjesto nedaleko od planinarskog doma Kopane vode. Na vrhu je mesec i zvijezda koje se vide i nou kada je mjeseina. Odmah do munare je izvor sa izuzetno hladnom vodom, a malo udubljenje u kamenu, koje je naknadno ofarbano, slui ponekad za spavanje ili da se ljudi sklone ukoliko pada kia. Oni koji su i podigli munaru runo su poravnali zemlju i tu klanjaju namaze prilikom njihovog boravka na j p mjestu j ovom izuzetno atraktivnom i lijepom odakle se kao na dlanu vidi dobar dio arplanine.

Rifat ef. Fejzi, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori

Probleme sa vrhom drave nisam imao, ali kad to doe na neki nii nivo, imam osjeaj da slubenici esto glume i da nisu dobronamjerni
najnovijem j j intervjuu j za crnogorske g medijie j reis U Islamske zajednice j u Crnoj j Gori Rifat ef. Fejzi j poalio se na odnos crnogorskih p g vlasti spram p prava p i p potreba muslimana u ovoj j zemlji. j Sa p pozicije j p prvog g ovjeka j Islamske zajednice j moram da kaem da uvijek j imam bolje razumijevanje sa samim vrhom drave, nego sa slubenicima koji j su na niim nivoima. Probleme sa vrhom i rukovodstvom drave nisam imao, ali kad to doe na neki nii nivo, imam osjeaj j j da slubenici esto g glume i da nisu dobronamjerni... j U Bijelom j Polju j ne moemo da sagradimo g vjerski j objekat, j ap postoji j samo j jedna mala damija koja je davno sagraena g i sluila j je iskljuivo j za potrebe mahale kvarta g p gdje j se nalazi. Danas ni izbliza ne moe da zadovolji j potrebe muslimana u Bijelom p j Polju. j Godinama p pokuavamo da rijeimo j taj jp problem sa bjelopoljskom j p j lokalnom upravom, p sa bivim gradonaelnikom g i aktuelnim ministrom Tarzanom Miloeviem, on j je obeavao i nije j nita uradio. Takoe, u Baru, istovremeno se g grade tri velika hrama pravoslavni, p katoliki i islamski. Meutim, sutina pria je p j u tome to je j lokalna uprava p u Baru dodijelila j lokaciju j p pravoslavnoj j i katolikoj j crkvi, dok Islamska zajednica j g gradi svoj j objekat j na svom zemljitu. j Velike p probleme smo imali da dobijemo j graevinsku g dozvolu. Morao sam da se ukljuim j do samog g vrha drave da bismo dobili dozvolu za rad da radimo na svom zemljitu, j za razliku od druge dvije konfesije.

12. august - 12. ramazan

45

Sandak

Prizren

Novi Pazar pokree Optina Prizren svaki dan priredi iftar za 200 inicijativu za otvaranjem ekonomski nemonih ljudi okom c ije log s ve tog predstavnitva u Evropskoj T mje seca ramazana, op t i n a Pr i z r e n e pr ipr e m a t i uniji iftar za 200 e k onom s k i
n e m o n i h lju d i, a z a j o 5 0 o s o b a e s e p o br i nut i A K E A, d ok e Tu r s k i K F OR pr i r e d it i i f t a r z a 15 0 lju d i . G r a d on a e l n i k Pr i z r e n a , R a m a d a n Muj a i z j a v i o j e d a s u s t olov i p o s t a v lj e n i u hot e lu Te r a nd a , t ok om s v e t o g mj e s e c a op t i n s k i t i m op t i ne Pr i z r e n e s e p o br i nut i ok o s e r v i r a nj a t r p e z a z a i f t a r. O s i m op t i ne z a ne m o ne i

s i r om a ne i f t a r e pr i r e d it i i u d r u e nj e A K E A, z a 5 0 o s o b a , a t u r s k i K F OR- e s e p o br i nut i d a u v r ij e m e i f t a r a n a h r a n i 15 0 o s o b a .

Republika Srbija

Navijai Novog Pazara e zaklati kurban pred utakmicu

S
ojvodina e se poetkom oktobra pridruiti Niu i Kragujevcu i podii svoju zastavu u Briselu. Kako za Novosti kae Tomislav Stanti, pokrajinski sekretar za lokalnu samoupravu i meunarodnu saradnju, Novi Sad e tada otvoriti svoju kancelariju u EU, to e im omoguiti laki pristup sredstvima iz evropskih fondova i projekata. Grad Kragujevac i jo est opina iz tog kraja od prolog septembra predstavlja Borka Tomi, a Ni od 22. juna Aleksandra Lugovi, koja se u Briselu ve due bavi evropskim integracijama. I Novi Pazar sprema se da se uskoro pridrui Vojvodini, Niu i Kragujevcu. Kako smo uli od predsjednika Stranke za Sandak Fevzije Muria, dobili su podrku i od diplomata iz neformalne grupe Prijatelji Sandaka, koju ine ambasadori vodeih zap adnih zemalja u Srbiji.

ve su prilike da e nedavni zanimljivi dogaaj iz Turske, kada je turski nogometni klub Sivasspora na prijateljskom meu sa beogradskim fudbalskim klubom Rad zaklao kurban, dobiti svoje pristalice i u Sandaku. Naime, navijai Novog Pazara podstaknuti deavanjem na spomenutoj prijatelj l skoj utakmici izmeu beogradskog Rada i turskog Sivasspora doli su na ideju o klanju kurbana, da na taj nain otvore renovirani veleljepni objekat i poetak uspjene sezone u gradu u kojem su oekivanja

velika. Ako se ostvari ova zamisao navijaa Novog Pazara, ekipi beogradskog Rada, koji stiu u

Novi Pazar 20. avgusta, bie ovo drugi kurban u samo nekoliko dana.

Meihat Islamske zajednice u Srbiji

Festival islama u Sandaku

eihat Islamske zajednice u Srbiji, Islamski kulturni centar Altun alem, Bonjaka kulturna zajednica i Centar za humanitarni rad Hajrat organiziraali su ovog ramazana Festival islama. Festival se odrava gradovima Sandaka: Priboj, Nova Varo, Prijepolje, Sjenica i Tutin. Festival se sastoji od niza aktivnosti koje poinju jedan sahat prije iftara, zatim slijedi zajedniki iftar na otvorenom ili u
12. august - 12. ramazan

prigodnim zatvorenim objektima a poslije iftara se nastavlja prigodan program.

46

Pod pokroviteljstvom Evropske unije

Pokrenut magazin na bosanskom, francuskom i njemakom jeziku

Ovaj projekat ima za cilj da podstakne integraciju mladih Bonjaka u evropsko drutvo, njihovo aktivnije ukljuivanje u politika deavanja u Evropskoj uniji, dakle, integraciju uz ouvanje svog identiteta. To je zapravo jedini put, kojim emo na najbolji nain pomoi i Bosni i Sandaku, kae Mehoni
Pie: Ramiz Hodi od pokroviteljstvom Evropske unije i luksemburke Vlade pokrenut je prvi tampani magazin na bosanskom, francuskom i njemakom jeziku Diwan. asopis je okupio brojne ugledne linosti iz reda Bonjaka, a sjedite e mu biti u Luksemburgu, u prostorijama CCIN Nord. Glavni i odgovorni urednik ovog jedinstvenog asopisa Almir Mehoni istie da e se meu saradnicima Diwana nai Demaludin Lati, Ibrahim Kajan, Fatmir Alispahi, Muhamed Mahmutovi, Anes Dunuzovi, Nedib Vuelj, Bisera Suli Boskailo, Emir Rami, Albinot Maloku, Fahrudin Kladnianin, Velid Jusufovic, Elma Agovi, Saima Mehoni i brojni drugi autori. Meutim, saradnici ovog magazina su i znaajni evropski autori kao to su Enriko Boareto, dugogodinji parlamentarac E v r o p s k o g parlamenta u Briselu, Anita Helpiquet, jedna od istaknutih aktivista nevladinog sektora, Mehmet Alparslan Saygin, jedan od elnika organizacije turske Vlade u Briselu ... Mehoni kae da e glavni cilj magazina Diwan biti prezentacija Bonjaka i njihove kulture evropskoj javnosti, ali i problema koje ih prate, kako u Bosni, tako i u Sandaku. Naravno pored ovoga, jedan od Mehoni kae naih primarnih da e glavni ciljeva jeste da druga cilj magazina generacija Bonjaka Diwan biti u Zapadnoj Evropi prezentacija Bonjaka i sazna neto vie o sebi i Prvi broj Diwana e svojim korijenima. Ovaj njihove kulture donijeti mnoge zanimljive projekat ima za cilj da evropskoj teme i reportae, podstakne integraciju javnosti, ali i intervju sa akademikom mladih Bonjaka u evropsko problema koje Muhamedom Filipoviem, drutvo, njihovo aktivnije ih prate, kako u zatim tekst profesora ukljuivanje u politika Bosni, tako i u Latia o Ibn Hazmu i deavanja u Evropskoj Sandaku. muslimanskoj paniji, uniji, dakle, integraciju uz putopis iz Poitelja, ouvanje svog identiteta. dragulja bonjake To je zapravo jedini put, arhitekture, bit e kojim emo na najbolji nain pomoi predstavljen muzej Alije Izetbegovia i Bosni i Sandaku, kae Mehoni. i jo mnogo toga.

12. august - 12. ramazan

47

Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima

Miroslav Deronji Mogu misliti

kako su muslimani bili uplaeni
Nastavljamo objavljivanje svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sva svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima poinjemo od svjedoenja Miroslava Deronjia. Deronji je osueni ratni zloinac. On je je pred Hakim tribunalom priznao krivicu za ta je osuen na 10 godina zatvora za zloin u selu Glogova kod Bratunca, gde je 1992. ubijeno 65 bonjakih civila. Prije i u toku u agresije na BiH Miroslav Deronji je bio predsjednik Optinskog odbora Srpske ded mokratske stranke Bosne i Hercegovine u optini Bratunac i lan Ratne komisije optine Bratunac. Slijedi njegovo svjedoenje o zloinima nad Bonjacima u opinama Podrinja. Struktura napada 1992. godine U aprilu 1992. godine, izbili su sukobi u susjednim optinama. Mislim da je neosporiva injenica da je sukob izmeu Arkanove garde na jednoj strani i lokalnih Muslimana na drugoj strani izbio u Bijeljini, i mislim daje to bilo 1. aprila. Slini sukobi su izbili neto kasnije u Zvorniku. Odvijali su se na veoma slian nain. Arkan je doao u Zvornik, ja mislim negdje oko 4. aprila. Nisam stoposto siguran u to. Ali je tamo nastala slina situacija, slian sukob. Nedugo nakon toga, izbili su sukobi u Viegradu. Negdje oko 14-og ili 15. aprila, rano ujutro je kod mene doao jedan moj prijatelj, Milorad Popovi. Doao je da mi kae da je Goran Zeki otiao u Bajinu Batu i ostavio poruku da doem u Bajinu Batu gdje e me on ekati ispred zgrade Teritorijalne odbrane. d Kada sam stigao tamo, zgrada ima ispred neku vrstu dvorita, i kada sam stigao do tog dvorita ispred zgrade, uoio sam da ima mnogo ljudi, trupa. I tamo u tom dvoritu sam vidio trupe, vojnike da se obla a e. I osim toga, farbali su svoja lica i a u crno. Stoga je bilo oigledno da su se tamo odvijale neke pripreme. Upitao sam Gorana Zekia e o emu se zapravo radi i zato sam bio pozvan. On mi je rekao da je tu doveo dobrovoljce. Mislim da je to pojam koji je on upotrijebio, dobrovoljci, te da su te trupe, koje sam ja vidio da vre pripreme, zapravo bili i ti dobrovoljci. A onda mi je rekao da planira ui s njima u Srebrenicu. Tako sam vidio kolonu vozila ispred zgrade Teritorijalne obrane. To su uglavnom bila civilna vozila. Neka a su imali registarske tablice, a neka a nisu. Ali se ne sjeam da sam vidio bilo kakvo vojno vozilo u tom konvoju. Ti dobrovoljci, te trupe u su ulazile u vozila sa svojim naoruanjem, te je nakon toga kolona krenula i kretala se kroz centar Bajine Bate u pravcu prema Skelanima. Kada je kolona krenula, moglo se vidjeti da je policija bila obezbijedila i put, tu cestu kojom je kolona trebala da se kree. Semafori su se palili i gasili naizmjenino, to znai da su oni koloni obezbjeivali nesmetan prolaz. Policija je pratila kolonu sve do Skelana. Stanovnici su se nalazili u blizini i gledali kolonu, a dobrovoljci u koloni nisu pokuavali da sakriju svoja oruja. Mogla su se prilino lako uoiti. Kada smo doli do mosta na Drini, policijske patrole su se ve nalazile na obje strane. Digli su rampu ili, ne sjeam se da li je tamo uope bila rampa, ali kakogod bilo, prolaz je bio slobodan. Preli smo preko mosta. Niko nije pokuao da nas zaustavi niti na jednoj strani. Goran Zeki mi je rekao da e ui u Srebrenicu, ali da prije toga planiraju otii u Visonik, srpsko selo iznad Srebrenice. U tom sam trenutku odluio da se vratim u Bratunac s obzirom da sam na sebi imao civilnu odjeu i nisam bio naoruan. Znao sam ta se desilo u okolnim optinama, i znao sam da e Bratunac uskoro doivjeti sline stvari. ema onoga to se deavalo u susednim optinama je, u sutini, kopirana, reprodukovana u Bratuncu. Postojala je odreena hronologija, odreeni redoslijed i u tom sli ijedu dogaaja. Sline stvari su se desile u Bijeljini, Zvorniku i, u
12. august - 12. ramazan

mjeri koja meni nije poznata, u Viegradu. m Prvo bi u odreeno mesto stigli dobrovoljci a onda bi slijedilo i ostalo: ubistva, likvidacije, zastraivanje stanovnika, panika i tako dalje. Onda, nakon toga bi stigla armija, JNA sa prividnom namjerom da uspostavi red. Meutim, sve to bi prouzrokovalo zastraivanje stanovnika, Muslimana, nakon ega bi slijedilo i etniko ienje. injenica da je armija stigla u Bratunac dva do tri dana nakon to su doli dobrovo1jci ukazuje na to da je ista ema dogaaja trebalo da se odigra i u Bratuncu. Svi ovi dogaaji su osmiljeni sa ciljem da Srbi preuzmu vlast i sve je to povezano sa sprovoenjem u djelo plana A i plana B i stvaranjem Republike Srpske. ema napada kao dio stratekih ciljeva Prvi dio dogaaja odnosi se na april 92. i optine Zvornik, Bijeljina, Bratunac, Viegrad i Srebrenica i on se mora dovesti u vezu sa selidbom stanovnitva. Ovi dogaaji su faktiki prouzrokovali selidbu stanovnitva u Podrinjskom regionu. Ja sam apsolutno uvjeren da nijedan od ovih dogaaja nije bio sluajan. Svi ovi doga a aji su bili isplanirani, oni su bili integralni deo plana a ono to im je prethodilo je bilo sprovoenje drugih elemenata plana. Ovi dogaaji su posljednji dio projekta, odnosno zamisli, koja je predstavljena srpskom narodu Bosne i Hercegovine poetkom 1991., a on je u sebi sadravao podjelu j Bosne i Hercegovine. g injenica da su dobrovoljci stigli u te optine prije nego je sukob izbio, ide u prilog tezi da je ovo bila faza u implementaciji ovog projekta. Ponaanje JNA, koja je u to vrijeme bila zvanina vojska, takoe ide u prilog tome, a JNA je ostala u Bosni to 15. maja. Bilo je jasno da se JNA stavila na stranu Srba i da je ona pomagala sprovoenje plana. Uestvovanje dravnih organa Republike Srpske u ovome izmeu jeseni 91. i maja 92, pa i nadalje, je sasvim oigledno i moe se ilustrovati sljedeim primjerima. Kao prvo, kroz obrazovanje Narodne skuptine srpskog naroda, zatim kroz stvaranje Republike Srpske, dalje kroz Varijante A i B, i na kraju, kroz naredbe dravnih organa. Ja znam za naredbu policije o podeli policijskih organa u optinama, to potpada pod Varijantu B. Kontakti dravne vojske i politikog rukovodstva su bili oigledni tokom sastanka odranog 12. maja na Palama, kada sam objasnio dogaanja u Glogovoj. Sve ove injenice, uz jo

48

sigurno n i neke druge, jasno pokazuju da su dogaaji u Podrinju u bili isplanirani, da nisu bili spontani i da im je cilj bio da dovedu do preuzimanja vlasti od strane Srba a da u drugoj fazi dovedu do protj t erivanja nesrpskog stanovnitva sa ove teritorije, koje ukljuuje upotrebu sile u skoro svim ovim optinam a a. Drugi dio se odnosi na strateke ciljeve srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji su ili najavljeni ili objavljeni ili usvojeni 12. maja 1992. Nisam znao za te strateke ciljeve u vrijeme kada su najavljeni i1i usvojeni i nisam svakako znao nita o njima u fazi njihovog planiranja. Ja sam bio znaajnije upoznat sa tim stratekim ciljevima kada sam postao lan Glavnog odbora, to je bilo 93. i 94. Sjeam se nekih sastanaka Glavnog odbora gdje je primjena tih stratekih ciljeva diskutovana. Sjeam se da je jedan od ciljeva bio da rijeka Neretva bude granica a takoe, jedan od ciljeva je bio i izlaz na more. Ne sjeam se precizinijih detalja ali se sjeam da su ti strateki ciljevi bili diskutovani, tanije diskutovana je njihova primjena. Zakljuak do koga sam doao sadri u sebi slj l edee elemente. Kao prvo, strateki ciljevi koji su bili ili najavljeni ili usvojeni na sjednici 12. maja 1992., bili su dogovoreni znatno ranije i bili su dio plan koji je postojao ve dugo. Stvaranje Republike Srpske je vrlo komplikovan i ozbiljan zahvat i nije mogao da ne bude isplaniran unaprijed. Strateki ciljevi su sigumo bili dio plana, oni strateki ciljevi koji su objavljeni i usvojeni na toj sjednici Parlamenta. Zauzimanje Bratunca 1992. U petak, 17. aprila ujutru, probudio me je, ini mi se, Ljubo Simi, koji mi je rekao da je neka vojska stigla u hotel Fontana i da su traili da me hitno vide.

Ne sjeam se da li smo zajedno otili tamo. Mogue je da je on otiao tamo i da sam ja ubrzo poao za njim. Oko hotela Fontana, koji je na oko 300 do 500 metara od moje kue, naiao sam na neobinu scenu. Bilo je puno mladia tamo, ali je bilo i nekoliko mladih ena, u finim uniformama i sa oruj em, koji su stajali svuda oko hotela. Nisam znao ljude u uniformama. Naao sam Gorana Zekia, Miodraga Jokia, dvojicu ill trojicu mladih momaka u uniformi, kao i tri muslimanska predstavnika koje nisam poznavao iz Srebrenice. Mislim da je sastanak ve bio u toku i, kao to me je Goran Zeki obavijestio, oni su pregovarali sa Muslimanima iz Srebrenice. Tako sam ja doao tamo i pozdravio ih. Bio sam predstavljen ljudima u uniformi i pitao sam ih ta rade tamo a jedan od njih mi je rekao da su doli sa ciljem da tamo uspostave narodnu vladu. Ja sam ih pitao da li su na ovaj sastanak pozvali i predstavnike Muslimana iz Bratunca, na ta su mi oni rekli da e ili oni njima prenijeti ultimatum ili bi ja trebalo da to uradim. A ultimatum se sastojao u tome da im se kae da napuste sve organe vlasti i policijsku stanicu. Moda sam spomenuo Karadia. Moda sam rekao, recimo, da je stiglo nareenje od Karadia da se optina podijeli, ali nikada nisam rekao da oni, specijalno ta tri muslimanska predstavnilka, treba da budu ubijeni.
12. august - 12. ramazan

Prvo bi u odreeno mesto stigli dobrovoljci a onda bi sljedilo ostalo: ubistva, likvidacije, zastraivanje stanovnika, panika i tako dalje. Onda, nakon toga bi stigla armija, JNA sa prividnom namjerom da uspostavi red. Meutim, sve to bi prouzrokovalo zastraivanje stanovnika, Muslimana, nakon ega bi slijedilo etniko ienje.

Dobrovoljci su uli u policijsku stanicu. Niko ih nije zaustavio niti je pokuao da to uradi. Ljudi su stajali sa strane i samo posmatrali. I ja sam ostao napolju i samo posmatrao. Znam da je kasnije reeno da su oni pretraivali kancelarije i pregledali dokumenta u potrazi za ne znam ime, da li dozvole, oruje ili dokumenta vezana za automobile, nisam siguran. Ali onda su uzeli policijska kola i otili u Srebrenicu. Ne znam ko je tada bio voa te grupa, jer je veina tih ljudi kasnije pobijena. Te noi, dobrovoljci su se vratili u Bratunac, vozili su se ludaki kroz grad, pucajui, palei sirene i, u sutini, pravei haos cijele noi. Dogaaji 17. uvee, u koje sam opisao, su neto to se ponovilo i sljedeeg dana, 18. ili 19. aprila 1992. Jedinica koja je u startu otila u Srebrenicu bi se vratila u Bratunac, naroito u kasne sate, i onda bi se isti scenario ponovio. Jurili bi kroz grad kolima, ili u muslimanske dijelove grada, srpske dijelove grada, ukljuivali bi sirene, pucali u vazduh, tako da je stvarana atmosfera u kojoj bi Srbi i naroito Muslimani bili vrlo uplaeni. Bila je to vrlo loa atmosfera za sve stanovnike. Srbi su bili uplaeni a mogu samo da zamislim kako su se osjeali Muslimani. Bilo je puno panike i straha meu ljudima, a sve je to namjerno stvarano sa kolima koja su jurila kroz grad pravei buku, pucanjem u vazduh, sirenama i tako dalje. Sve je to stvaralo osjeaj ili utisak meu stanovnitvom da je borba u toku, da se deava sukob u blizini.

49

Islamnet
Kina Ujedinjeni Arapski Emirati

Kineski komunisti Moraju postiti dulje jer stanuju na vrhu najvie zabranjuju muslimanima zgrade na svijetu! Ahmed Abdul Aziz al- dulje j poste p - dvije j minuta. da poste I mam Haddad, g glavni muftija j u Toliko moraju j ekati stanari
Dubaiju j odluio je da muslimani koji j ive p pri vrhu najvie j zgrade g na svijetu, j Burj j Khalifa, koja j se nalazi u Dubaiju, j p poste dulje tokom ramazana. Naime, Burj j K h a l i f a see skoro kilometar u nebo i stanari na viim katovima j jo vide sunce iako je j onima dolje j ve mrak. Imam Ahmed Abdul Aziz alHaddad je i izraunao koliko koji ive do 80. sprata dok oni

ineski muslimani Uighuri su skoro svakodnevno na K udaru komunistikih vlasti Kine. Meutim, kako je poeo ramazan stanje Uighura se drastino pogoralo. Naime, kineske vlasti ine sve da ometu muslimane u ramazanskom postu. Kineske vlasti su smislile optubu kako da muslimanima oteaju ili bolje reeno zabrane ramazanski post, a rije je o navodnoj zabrani obavljanja ilegalnih vjerskih aktivnosti. Prije poetka ramazanskog posta svi uposleni muslimani u dravnim slubama morali su potpisati dokument kojim se obavezuju da nee postiti, ii na none - teravih-namaze u damije i da nee obavljati druge vjerske aktivnosti, kae Dilxat Raxit, glasnogovornik Svjetskog kongresa Uighura sa sjeditem u Minhenu. On jo dodaje da je slina situacija u privatnom biznisu gdje se muslimani primoravaju da jedu, oni muslimani koji odbiju da jedu tokom dana jednostavno dobiju otkaz. Raxit na kraju kae da kineske vlasti obavezno registriraju sve one koji idu u damiju. Na ulazu u damiju svi moraju pokazati linu kartu a nakon izlaska iz damije nikome od njih nije dozvoljeno da se drue ili meusobno razgovaraju, zakljuuje Dilxat Raxit.

do 150. sprata p moraju j ekati tri minute nakon to se proglasi dnevni kraj posta.

Saudijska Arabija

Mekkanski sahat obasjava 21 hiljada arulja

Mekki, pored svetog harema Kabe, na kraljevskom tornju nalazi se sahat sa posebnim svojstvima. Mekanski sahat obasjava 21 hiljada arulja. Po danu sahat obasjavaju bijele a po noi zelene arulje. Optiki, ovaj sahat

je mogue vidjeti sa udaljenosti od 30 kilometara. Iznad sahata, tokom noi, bljeti 16 svjetlosnih zraka koje daju specijalni efekat. Mekkanski sahat se svojom ljepotom odlino uklapa u prelijepi arhitektonski sklad Kabe.

12. august - 12. ramazan

50

Velika Britanija

Afganistan

Na islam preao Juwel Haward, dekan Kraljevske Jedna talibanska akademije britanskih zranih snaga RPG granata ubila 25 ako p pie El-Dezira amerikih specijalaca K Net, od 9. 8. 2011.,
j juer j je, osmoga g ramazana, na islam preao p j jedan od najpoznatijih jp j p pilota zranih snaga g Kraljevstva j Velike Britanije j Juwel Haward, dekan Kraljevske j akademije j zranih snaga, g poznat p p po otroj j kritici zranih bombardiranja j Libije. j Kako p pie londonski Daily y Star, Haward ima 47 godina i za njega g j g kolege g kau da j je g glavna faca svih zranih snaga g Velike Britanije. j On j je obuavao i princa Williama za vrijeme p j njegovog g g kolovanja j na Kraljevskoj akademiji.

Francuska

Trenutno se u Francuskoj gradi izmeu 100 i 150 damija

ako j javlja j RTL, trenutno se u K Francuskoj j g gradi izmeu 100 i 150 damija. j Ove informacije j RTL-u dao j je Mohammed Moussaoui, predsjednik p j Savjeta j francuskih muslimana. Mohammed Moussaoui je j j jo dodao da se spomenute p damije j grade novcima francuskih muslimana. g Prije tri mjeseca, Claude Gueant, ministar unutarnjih j p poslova Francuske je izjavio j j za francuske medije j da je j u posljednjih p j j deset godina g u Francuskoj j izgraeno g hiljadu j damija. j U Parizu danas ima 17 damija. j Mohammed Moussaoui kae da ovih 17 damija j u Parizu ne mogu g zadovoljiti j potrebe p muslimana. Potreba za izgradnjom g j novih i veih damija je evidentna.

a prvih deset dana mjeseca ramazana afganistanski talibani su ubili oko pedeset amerikih vojnika. Poseban uspjeh u borbi protiv amerikih okupatora talibani su postigli 5. ramazana kada su uspjeli oboriti jedan ameriki helikopter u kojem se nalazila specijalna jedinica amerike vojske SEAL. Prema pouzdanim informacijama u sruenom helikopteru su bili ameriki specijalci koji su uestvovali u ubistvu Osame bin Ladina. Takoer, specijalni tim SEAL je tog dana krenuo u jo jedan napad, ovaj put meta im je bio jedan od lidera talibana. Na njihovu nesreu talibani su ih otkrili i uz pomo svog omiljenog oruja RPG sruili. Prema zvaninom saopenju Pentagona talibani su pobili cijelu specijalnu jedinicu, odnosno talibani su u sruenom helikopteru ubili 25 specijalaca SEAL tima. Ubijanjem ovolikog broja specijalaca, specijalaca za iju obuku su Amerikanci potroili milione dolara, talibani su uspjeli Americi nanijeti jedan od najteih poraza u desetogodinjoj okupaciji Afganistana. Iako ovaj uspjeh talibana nee oslabiti odlunost Amerike da nastavi sa okupacijom Afganistana, talibani su ovim uspjehom dobili veliki motiv za nastavak svoje borbe.

12. august - 12. ramazan

51

Turska

panija

Turska obnavlja Hidasku Frederic Kanoute predvodi kampanju podizanja svijesti eljeznicu od Istanbula do panskih muslimana o vanosti klanjanja sabah namaza Kanoute, popularna fudbalska organizaciji koja dijeljenjem promotivnih Mekke i Medine Frederic zvijezda panskog prvoligaa Sevilje i letaka vodi kampanju podizanja svijesti
reprezentativac Malia, osim po fudbalskom umijeu, poznat je i kao i veliki radnik za islam. Frederic Kanoute je potroio mnogo svog novca na izgradnji n i islamskih objekata i na humanitarne projekte zbrinjavanja siromane djece. Ovih dana Kanute se prikljuio jednoj panskoj islamskoj

panskih muslimana o vanosti klanjanja sabahh namaza. Na spomenutom letku nalazi se fotografija Frederica Kanoutea sa porukom Sabahh namaz je mjera tvoje ljubavi prema Bogu. Ova kampanja je imala veliki odjek meu panskim muslimanima.

urska e otpoeti radove na obnovi Hidaske T eljeznice od Istanbula do

Mekke i Medine u duini od 2.241 kilometara. Hidasku eljeznicu izgradila je Osmanlijska Turska poetkom prologa stoljea. eljeznica je unitena u doba Prvog svjetskog rata i vie nikada nije obnovljena. Hidaska eljeznica e prolaziti kroz Tursku, Siriju i Jordan. Izmeu Istanbula i Mekke prometovat e brzi vlak koji e tu razdaljinu prelaziti za 24 sata. Oekuje se da e radovi na obnovi eljeznice trajati etiri godine, a kad se izgradi oekuje se da e godinje prevoziti dva miliona putnika. Voz e kretati iz Istanbula za Adanu Osmanliju, potom prelazi na sirijsku stranu u Halep, Hamu i Deru, a zatim prelazi u Jordan i iz Jordana stie u Medinu i konano u Mekku. Pripremni radovi su ve poeli u Turskoj, Siriji, Jordanu i Saudijskoj Arabiji. eljeznica e uz prijevoz putnika, hadija i mutemira, uveliko pomoi u ekonomskoj razmjeni zemalja kroz koje prolazi. Osmanlijski sultan, Abdul Hamid, potpisao je dekret o izgradnji Hidaske eljeznice 1900. godine, a prvi vlak za Mekku i Medinu poao je iz Istanbula osam godina kasnije, 1908. godine.

Italija

Mario Borghezio: U Evropi ima 100 miliona ljudi koji imaju iste ideje kao i Anders Breivik

talijanski politiar Mario Borghezio je predsjednik Sjeverne lige, politike partije koja je koalicioni partner Silvia Berlusconia. Borghezio je, takoer, lan Evropskog parlamenta. Spomenuti Mario Borghezio je nakon teroristikog napada u Norvekoj otvoreno stao u odbranu teroriste Andersa Breivika. On je putem italijanskih medija otvoreno pohvalio manifest koji je napisao Anders Breivik i sloio se sa Breivikom da je potrebno voditi kranski rat za istrebljenj n e islama iz Evrope. Takoer, Mario Borghezio je rekao da Breivik nije usamljen u Evropi i da je ta ista Evropa prepuna ljudi koji dijele zajednike ideje
12. august - 12. ramazan

sa Andersom Breivikom. Najmanje 100 miliona ljudi u Evropi ima iste ideje kao Anders Breivik. I sam sam miljenja da su neke ideje Breivika veoma dobre, kae Mario Borghezio.

52

Rusija

Albanija

Potranja za halal hranom me u Rusima Durres: Za vrijeme nemuslimanima porasla za 40 % ramazana izloba roizvodnja i prodaja halal hrane u konzumenti u Rusiji nisu muslimani P Rusiji biljei stalni godinji porast, nego nemuslimani. Potranja za halal nudistikih fotografija i navodi Tatarstan Halal Standard hranom je u stalnom porastu jer su Committee. Sa ovim informacijama potroai shvatili da su halal proizvodi skulptura pored gradske slae se i Mikhail Anshakov, predsjednik visoke kvalitete i sigurnosti. Zbog Unije za zatitu potroaa u Rusiji, toga potroai sve vie vjeruju u halal damije koji dodaje da je primjetno da najvei hranu, kae Mikhail Anshakov.

Foto islamneta
Ogledalo muslimanske svijesti
Somalija: Glad je poharala somalijske muslimane. Preko 30 hiljade djece je umrlo od gladi. Naalost, prognoze su veoma zabrinjavajue. Postoji opasnost da e zbog gladi jo desetine hiljada somalijskih m u s l i m a n a umrijeti od gladi. Somalija je najbolje ogledalo svijesti nas muslimana.
12. august - 12. ramazan

lbanski muslimani, odnosno muslimani u gradu Durres (Durres se nalazi na sjeveru Albanije, na obali Jadranskog mora i udaljen je od Tirane 50 kilometara) ovog ramazana su primorani na javni protest protiv lokalnih vlasti koje su dozvolile suludom albanskom umjetniku Mustafi Biduli da u ramazanu, samo nekoliko metara pored durreske gradske damije postavi otvorenu izlobu nudistikih fotografija i skulptura. Ova izloba je neprihvatljiva, ovoj izlobi nije mjesto pored nae damije, kae Redi Quku, muftija Islamske zajednice u Albaniji. Muftija Quku i ostali muslimani spomenutu izlobu doivljavaju kao jasan in provokacije lokalnih vlasti. Iako su muslimani u Albaniji velika veina, albanski vlasti sainjene od bivih komunista ne prezaju od ovakvih sramnih naina provokacija.

53

Razmiljanja
Muslimani i Oslo: Its the end of the world as we know it. (R.E.M.)

Antislamski rasizam i plavi teroristi

Mediji ne oslikavaju stvarnost, oni stvaraju stvarnost koja nije objektivna, nego predstavlja njihovu subjektivnu iluziju o realnosti koju bi htjeli nametnuti u sferu objektivnog
PIE: SEJFUDDIN DIZDAREVI prvim izvjetajima o teroristikom napadu u Oslu objektivna stvarnost nije zamijenila konstruisanu. Naprotiv, do veeri tog petka, kad e postati jasno da zloin nema veze s muslimanima, konstruisana stvarnost e doivjeti svoj vrhunac. U Njemakoj se to moglo vidjeti u stepenu uvjerenja koji je izbijao iz analiza strunjaka za terorizam koji su bez i jednog dokaza ve unaprijed znali da su muslimani krivi za atentat. Cijeli esnaf ovih nehljeba koji, okrueni aurom nepristrasnosti, pokuavaju uvjeriti javnost da su muslimani krivi za svaku anomaliju zapadnog drutva izblamirao se do sri. Kad znamo da njihova uloga nije da reflektuju objektivnu, nego da odre konstruisanu stvarnost, postavlja se pitanje odakle im informacije o nekakvim Al-Kaidinim teroristikim grupama koje su na internetu preuzele odgovornost? Da li one uope postoje ili su samo produkt fantazije raznih strunjaka za terorizam? (T)errorexperts Pogled na statistiku EUROPOL-a kae da su od 249 teroristiih napada u 2010. godini tek 3(!)izveli islamisti (a ovo je porast za 300%, jer u 2009. godini islamisti nisu izveli nijedan). Ali ta injenica bi bila nedopustivo zalaenje objektivnog u njihovu sferu konstruisane stvarnosti i zbog toga je i ne uzimaju u obzir, nego stalnim ponavljanjem to je najjae oruje propagande javnost bombarduju svojim ekspertizama koje su se nakon Osla pokazale tanim kao Azirino gledanje u kaike. Iako su imali tek nepunih 5 sati, koliko je prolo od prve bombe pa do sigurnosti u identitet teroriste maksimalno su ih iskoristili u to ko e se prije demaskirati i javnosti pokazati svoje pravo lice i sav dehl drutvu oslobaa krivice za to djelo koje za koji ubiru ogromne sume novca. je moglo biti izvedeno jer je demonizacija Konkurencija je bila jaka, tu je, npr., ef muslimana postala sport irokih masa. njemakog sindikata policajaca Bernhard Witthaut: Ako se pokae da je teroristiki Distanciranje napad djelo islamistikog terorizma, onda nije iskljueno da su i njemaki gradovi Nakon masakra u Oslu, austrijski u opasnosti. Ili briselski strunjak za satiriar Vikor Hermann je predloio terorizam Claude Moniquet koji za APA uvoenje nove olimpijske discipline jer se kae da je za napad: ... najvjerovatnije pokazalo da su odreeni krugovi od Osla odgovorna islamistika grupa povezana s obarali rekorde na tom polju. Disciplina bi Al-Kaidom. Od njega smo mogli uti i se zvala distanciranje od Breivika i njegovo duboka saznanja da teroristi izvode napad relativiziranje. Nakon to ih je ili poimenice kad su u stanju da to urade i ovaj napad prozvao u svom manifestu ili se pozvao se mogao desiti u Briselu ili u Beu. Ovaj na njihovu ideologiju koju je masakrom napad se mogao desiti svugdje u Evropi. u Oslu samo do kraja dosljedno proveo u Na njemakoj dravnoj TV ARD jo jedan djelo, itava plejada desnih populista, ali i strunjak za terorizam, Rainald Becker, je pripadnika graanskih stranki pouruju fabulirao o prilino sigurnoj se ograditi od Breivika. Cijela pretpostavci da su islamisti situacija sadri elemente poinioci. Breivik je u tragikomedije; isti oni evropski New York Times s odnosno kontekstu politiari koji od svakog zloina Jew York Times, kako ga zovu zli konanog koji poini jedan musliman jezici (u meuvremenu s njihove rjeenja krive sve pripadnike te vjere internet stranice uklonjenom muslimanskog sada odjednom imaju problem komentaru) netom nakon prve pitanja u Evropi da preuzmu odgovornost za eksplozije objavio je komentar opsjednut terorizam pojedinca koji je Al-Kaidina zahvala to e muslimanima inspirisan njihovim rijeima. Norveka priznati Palestinu. na Balkanu Nita im ne pada na pamet Ipak, prvo mjesto u utrci i oduevljen osim da kau da je degutantno najofirnije ekspertize zauzeo je reakcijom Srba: sada pokuavati izvui politiki britanski SUN N, vlasnika Ruperta rjeenje nije kapital optuujui kritiare Murdocha s naslovnicom u integraciji, islama za sukrivicu, kae subotnjeg tampanog izdanja nego u fizikom austrijski populist Strache. Ali tabloida SUN N od 23.7., gdje istrebljenju kad musliman uini kakav se preko cijele strane moglo muslimana. zloin, onda kod reciklae proitati: Al-Qaeda Massacre. izvlaenja politikog kapitala Norways 9/11. iste te osobe koje sada trae Meu prva tri mjesta kofer i odvagano izvjetavanje o se-danas-najvie-isprovaljivao nalazila masakrima u Oslu odjednom ne poznaju se i njemaka stanica NTV s popratnim granice uproavanja i uoptavanja. komentarom slika bombakog napada: Tako se Geert Wilders, hidrogenska Ovako izgleda kad Al-Kaida podmee bomba iz Holandije, odjednom nalazi bombe. A kako onda izgleda kad to rade u situaciji da javnosti iz defanzive mora IRA, ETA? Na koji nain kao strunjak objasniti odakle Breivikovo divljenje za terorizam po nainu ruevina nakon prema njemu. Ispunjava me ogavnou eksplozije moete zakljuiti ko je poinilac? da je zloinac u svom manifestu Da li bi prisutvo roze boje ugraene u spomenuo (moju stranku) PVV i mene. eksplozivne naprave bio znak da su poinioci Moda bi ga ogavnou jo vie trebalo militantni pederi? ispuniti to to je zloinac ubio preko A kad je postalo jasno da terorista nije 70 ljudi i to je pri tome bio inspirisan musliman, nego bijeli, plavokosi i plavooki Wildersovim nastupima. Norveanin, onda odjednom niko od tih Izaslanik u evropskom parlamentu, strunjaka vie nije priao o terorizmu i Mario Borghezio, ispred italijanske napadu na na nain ivota nego je sad neofaistike Lege Nord osuuje Breivikov pria bila o mentalno poremeenoj osobi. terorizam, ali 100% njegovih ideja su Verzija koja svakog pojedinca u zapadnom ispravne, a neke su odline.
12. august - 12. ramazan

54

Londonski gradonaelnik Boris Johnson je nekoliko dana nakon Osla za Daily Telegraph napisao: Breiviku nije stalo do imigracije, niti Eurabije, niti do hadisa, niti do zavjere eurokrata protiv naroda. Njemu nije stalo ni do kakve ideologije niti vjere. On je egocentrik Najjae oruje u raskrinkavanju ovih laova jeste google cache e funkcija koja im je u nekoliko sluajeva dohakala a i u kojoj je pohranjen internet sadraj ak i ako su ga izbrisali. Tako je u sjeanju dalekih prostranstava interneta ostao zabiljeen tekst istog tog Borisa (koji u sebi ima turske krvi, njegov pradjed je bio zadnji ministar unutranjih poslova Osmanskog carstva) koji je za britanski magazin Spectator u tekstu pod naslovom Eurabija izjavio: Moramo raskrstiti s najveim tabuom i prihvatiti da je islam problem. I ovo iz usta istog ovjeka koji sada tvrdi da je Breivik reagirao iz isto linih motiva! Breivik i Balkan Breivikov manifest koji je poslao na brojne e-mail adrese isti dan svog krvavog pohoda sadri pravu opsesiju Balkanom: pojam Kosovo se pojavljuje na 143 mjesta, Srbi na 341, Bosna na 343 i Albanija na 208. Simptomatino za ideologiju koju je zastupao, a to je da su muslimani uvijek zloinci, nikada rtve, Srebrenica - mjesto najveeg masakra muslimana u Evropi nakon Drugog svjetskog rata ne pojavljuje se ni na jednom mjestu u njegovom 1.500 stranica obimnom manifestu. Motiv demografske bombe koji je veomaestuevropskimantimuslimanskim rasistikim krugovima i koji je netaan statistike pokazuju da se broj djece kod muslimana vremenom prilagoava broju djece veinskog evropskog stanovnitva nalazi se i u manifestu. Tako Breivik pie da muslimani u bosanskoj Srbiji, ali i Albanci ve decenijama vode demografski rat ili indirektni genocid protiv Srba. Ovo je isto preslikavanje vienja memoranduma SANU-a iz 1986. godine koji je pripremio genocid u Bosni 1992.1995. Prema Breiviku, Bosna mora nestati s mape Evrope i mora biti podijeljena izmeu Hrvatske i Srbije. U svom manifestu on govori o srpsko-hrvatskoj teritoriji koja trenutno nosi ime Bosna i Hercegovina. Ona se mora podijeliti na srpski dio (60-70%) i hrvatski dio (30%-40%).

gr radu) Monroviji, kae Breivik za a jednog etnikog koljaa. Prevencija zloina P Nakon Osla vlasti diljem E Evrope su se poele pitati da li je ta akvo neto i kod nas mogue? Ali, njihova indolentnost prema A an ntimuslimanskom rasizmu je oh hrabrila autohtone Evropljane u miljenju da se radi o diskriminaciji koju drava tolerie. d Vlasti su se toliko fokusirale na V i islamizam da su postale slijepe n na desno oko. Ali vlasti nisu sa amo svojoj pasivnou doprinijele om masovljenju islamofobne at tmosfere - u mnogim sluajevima su u joj i aktivno doprinosile: Sadanja njemaka m ministrica za porodina pitanja, Kristina Schrder, neumorna je na polju borbe n protiv damija i muslimanskog ek kstremizma. Njenu tvrdnju da postoji porast nasilja stranaca nad Nijemcima demantovao n je Christian Pfeiffer, vodei njemaki kriminolog, na Oslo stoji na ije navodne studije se suprotnoj strani Schrderova pozivala u U jednom od ranijih dogaaja to predizbornoj kampanji za tekstova u svojoj hronici sam je katasrofa parlament pokrajine Hessen. ukazao na dvolinost evropske nakon koje Prije nego e je Merkelova javnosti prema takvim idejama: mora uslijediti pozvati u svoj kabinet, na Link: http://www.islambosna. dizanje svijesti internet stranici Schrderove ba/sejfudinova-hronika/25147ljudima ta se nalazio link na vodei kako-vjetar-pue antimuslimanski islamofobni njemaki blog Kad su komunisti osudili rasizam znai Politically incorrect (PI) koji eelja na robiju 1984. godine u svojoj istoj je u meuvremenu uklonila. zbog ideja koje u manifestu formi. Da li e Socijaldemokratska zastupa Breivik, tada je etnik zapadna drutva stranka Njemake je zbog bio simpatini disident, jer prihvatiti ovakvo straha od antimuslimanskog nikoga nije zanimalo ta vienje stvari raspoloenja koje vlada cijelim impliciraju ideje krojenja novih ostaje da se drutvom propustila priliku da dravnih granica. Gdje su sada vidi. iz svojih redova iskljui biveg isti ti politiari i novinari koji su berlinskog senatora finansija za te ideje govorili da su vrijedne Thila Sarrazina koji je napisao diskusije? knjigu u kojoj muslimanima dijagnosticira Breivik je u kontekstu konanog genetski poremeaj. Zbog preuivanja rjeenja muslimanskog pitanja u Evropi ovih otvorenih rasistikih teza mnogi opsjednut muslimanima na Balkanu i antimuslimanski rasisti imaju osjeaj da je oduevljen reakcijom Srba: rjeenje nije njihov rasizam u meuvremenu drutveno u integraciji, nego u fizikom istrebljenju prihvaen. muslimana. I ono to su Srbi radili na Poetkom 2006. godine njemaka Balkanu je Breivikova (i ne samo njegova) pokrajina Baden-Wrtemmberg je vizija za Evropu. za osobe koje apliciraju za njemako Imao sam privilegiju da upoznam dravljanstvo uvela test koji je jasno jednog od najveih junaka Evrope u to ciljao na diskriminaciju muslimana. vrijeme, srpskog kriara i ratnog heroja koji Budui njemaki dravljanin je morao je ubio mnoge muslimane u borbi. Zbog odgovoriti na pitanja tipa: Zamislite potjernica EU-a za navodne zloine protiv da vam va punoljetni sin kae da je muslimana ivio je u Liberiji (zapadna homoseksualac i da eli ivjeti s drugim Afrika). Ja sam ga posjetio u (glavnom mukarcem. Kako biste regovali?
12. august - 12. ramazan

55

Ovaj test je nastao pod vostvom izvjesnog Rainera Grella koji je do svog umirovljenja vodio referat za pravo dravljanstva u Ministarstvu unutranjih poslova te pokrajine. Isti taj Grell je na antiislamskom blogu Politically incorrect (PI) ekskluzivno objavio svoje vienje cijele afere oko uvoenja ovog testa. Kako je mogue da njemake vlasti, antimuslimanske rasiste koji se okupljaju oko bloga Politically incorrect, uope ne diraju niti imaju namjeru da u budunosti bace oko na ovu scenu? Ni mnogo upuenijim u materiju to nije jasno. Dvojica njemakih parlamentaraca, Sebastian Edathy (socijaldemokrati) i Ruprecht Polenz (kranski demokrati), takoer nemaju odgovora na to pitanje, iako su u prolosti pokuali od vlade dobiti objanjenje. Jedna glasnogovornica njemakog Zavoda za zatitu ustavnog poretka (Das Bundesamt fr Verfassungsschutz Bf V), institucije iji je najvaniji zadatak posmatranje tendencija protiv demokratskog poretka Savezne Republike Njemake, kae da ne namjeravaju posmatrati antimuslimanske aktivnosti jer je blog proizraelski i proameriki, to je pancir koji vas ini nepovredivim. Kao dodatni hendikep u krivinom gonjenju odgovornih koji po internetu postavljaju antimuslimanske pamf lete, njemaka vlada navodi injenicu da se serveri tih web sajtova nalaze u inostranstvu i time su van dometa njemakih vlasti. Ali kad je trebalo zatvoriti internet stranicu www.kino.to iji se hoster nalazi na otoku Tonga u Junom Pacifiku i na kojoj su se nalazili ilegalni streamovi najnovijih kino filmova, njemaka vlada je pod pritiskom lobija udruenja za zatitu copyrighta filmske industrije uspjela zatvoriti stranicu. Uspjeh nije u zatvaranju stranice, nego u signalu korisnicima interneta da je materijal na toj stranici ilegalan. Spominjanje antimuslimanskih blogova u izvjetaju BfV-a ili jasno upozorenje (kakvo sada imate kad odete na domenu kino.to) da surfanje po antimuslimanskim blogovima moe kulminirati zloinom protiv osoba koje se na dotinom blogu predstavljaju negativnim sigurno bi kod mnogih izazvalo procese razmiljanja o vlastitom rasizmu koji sada smatraju sasvim normalnim.

Zanimljivo je da je njemaki daija Pierre Vogel na radaru istih tih njemakih organa vlasti, ne iz razloga jer svojim djelovanjem kri zakon, nego jer njegove rijei mogu djelovati radikalizirajue na muslimane. Breivik je iz PI-u slinih antiislamskih blogova sastavio svoj manifest. Ako je vaei argument da e vas BfV posmatrati i ako ne krite zakone, ali vae rijei djeluju radikalizirajue onda je krajnje vrijeme da se probudi svijest o ovom problemu. Rasizam 2.0 Nakon masakra u Oslu mediji su imali dvije strategije u lociranju problema: Breivik je ili psihopatini pojedinac ili lan neonacistike grupe. Ni jedno ni drugo nema veze sa stvarnou i radi se samo o zatakavanju uzroka problema koje su stvorili isti ti mediji koji se sada protive njegovoj analizi. Evropska javnost uope ne posjeduje svijest da je rasizam protiv muslimana neto negativno naprotiv - ulaskom desnih populista u brojne parlamente Evrope, koji glasove dobijaju antimuslimanskim parolama, ovaj pokret uiva demokratsku notu. Za javnost su ksenofobi uvijek drugi: elavi nacisti koji razmiljaju u kategorijama rase iz 19. stoljea. U evropskim drutvima nakon Drugog

svjetskog rata oni su uvijek bili i ostali marginalni politiki pokret. Ono to e Evropi dohakati i jesu osobe kao to su Wilders, Fini, Le Pen kao teoretiari, odnosno Breivik kao praktiar, koji svoj rasizam ne baziraju na biolokim obiljejima rase (klasini rasizam kakav je Hitler zastupao) nego kulturolokim, pri emu mjeavinu kultura ine difuzni djelii iz kranske vjere, upadljivi proizraelski stavovi, monokulturalizam, antisocijalizam itd. Nigdje se kao na primjeru stava prema Jevrejima ne da demonstrirati razlika izmeu rasizma rase i antimuslimanskog rasizma baziranog na kulturi: dok je za oldschool l naciste antisemitizam sastavni dio identiteta, dotle je za nove antimuslimanske rasiste upravo njegova suprotnost filosemitizam identifikacioni element. Pogled naprijed Moda je masakr u Oslu poetak kraja poimanja antimuslimanskog rasizma kao drutveno prihvaene forme diskriminacije. Jer katastrofa koja se tamo odigrala moe doprinijeti da drutvo vidi kuda vodi ta diskriminacija; izljev mrnje i nasilja tog 22.7. moe za Evropu biti ono to je Fukushima bila za Njemaku; katastrofa ogromnih razmjera koja je uzdrmala drutvenu svijest o neopasnosti nuklearne energije. Kratko nakon Fukushime u konzervativnoj njemakoj pokrajini Baden Wrttemberg kao najjaa stranka su izali zeleni (kao prototip protivnika atomske energije) i jedan iz njihovih redova je sada premijer te pokrajine. Razne drutvene organizacije su u Njemakoj dugo godina lobirale protiv nuklearki i sjeme njihovih aktivnosti je u kolektivnu svijest ulo sa slikama iz Japana. Prosjeni Njemac nije moda bio otvoren za njihove argumente, ali je i zadnjem bilo jasno ta U KRAJNJOJ KONSEKVENCI znai podrka nukelarnoj energiji. Oslo stoji na suprotnoj strani dogaaja to je katastrofa nakon koje mora uslijediti dizanje svijesti ljudima ta antimuslimanski rasizam znai u svojoj istoj formi. Da li e zapadna drutva prihvatiti ovakvo vienje stvari ostaje da se vidi. Ali muslimani, kao primarna rtva, ne smiju propustiti priliku da aktivno uestvuju u tome, ukoliko ne ele da ih zadesi sudbina Jevreja na Starom kontinentu. Dobrim dijelom je do na s.

12. august - 12. ramazan

56

Oiljci vremena

Izet Nani - Sjeanje na heroja

rajika historija je historija borbe, otpora, prkosa, krvi i slave. Na braniku Bosne i islama, stoljeima su ljuti Krajinici kao lavovi uvali ovaj dio Bosne od najezde raznih neprijatelja. Na ovim podrujima poraene su sve mogue vojske koje su je napadale, a pria o ljutim Krajinicima i krajikim legendama prepriavala se irom Bosne i Hercegovine. U toj borbi Krajinici su iznjedrili mnoge junake, i Hrnjicu, i Mustaj bega, Husku Miljkovia i mnoge druge. A meu krajikim junacima i gazijama posebno mjesto zauzima gazija golubijeg srca- ehid Izet Nani ili jednostavno Komandant. Izet Nani je roen 04. oktobra 1965. godine u Buimu, od majke Rasime i oca Ibrahima, drugi od sedam sinova. Osnovnu kolu je zavrio u Buimu sa odlinim uspjehom, a srednju vojnu (optu) kolu je zavrio u Zagrebu 1984. godine. Po zavretku srednje kole upisuje Vojnu akademiju u Beogradu (smjer RV PVO) gdje provodi dvije godine (1984.-1986.) jednu godinu u Sarajevu, da bi Vojnu akademiju zavrio u Zagrebu 1987. godine. Oenio se 1987. godine Sefijom djev. Remeti iz Varoke Rijeke, a 1988. dobio kerku Leu, 1991. godine sina Nevzeta i 1993. godine sina Ibrahima. Nakon naputanja bive JNA dolazi sa porodicom u rodni Buim gde uzima aktivno uee u organizaciji odbrane i formiranju j p prvih vojnih j j jedinica. Formiranjem TO, 01.08.1992. godine postavljen g p j j je na dunost komandanta TO Buim. Idejni je voa i tvorac 105. BUKB ( Buimska udarna krajika brigada) koja je formirana 15.08.1992. godine ( kasnije 105. BUMB 505. viteka mtbr.) Brigadu uspjeno vodi kroz brojne bitke i briljantne pobjede, te izgrauju specifinu brigadu sa prepoznatljivim i jedinstvenim j nainom ratovanja. j Formira specijalne jedinice (SN-BSN

Hamza i DIV Gazije koje kroz brojne bitke izrastaju u najbolje jedinice 5. korpusa i A R BIH. Izet Nani je pao kao ehid u borbi za slobodu Republike Bosne i Hercegovine. Poginuo je u neprijateljskoj zasjedi, prilikom deblokade Krajine 4. augusta 1995. godine. Tako je govorio Komandantobraanje iz 1994. godine: ...Ja sam malo zakasnio, ali sam ipak stigao na vrijeme da ujem nekoliko rijei efendije koji vam se obratio prije mene. On je kazao da mi imamo jednog zatitnika Allaha, d.. Ja sam se u to juer i uvjerio. Spomenuo je i jueranju akciju koju smo imali. I juer smo pobijedili dumanina, ali vjerujte, nismo pobijedili zato to smo bili jai borci, jer smo bili popustili, ve nam je Dragi Bog pomogao i donio nam pobjedu i kao da je rekao: Vi morate pobijediti. Ako Bog da i ubudue e nam pomagati. Mi smo juer pobijedili i etnike i autonomae. Dakle, bilo je tu mijeanog sastava.
12. august - 12. ramazan

U jueranjoj borbi palo je, ako Bog da, nekoliko ehida. Prvi je bio komandir ete za specijalne namjene HAMZA (3x tekbir), a onda je pao i komandir jurinog voda, pa jo dva njegova borca, pa poslije jo jedan, Bila je to krvava borba. Ali kao to rekoh, uz Boiju pomo mi smo uspjeli pobijediti. etnici su odluili satrti ovu regiju i muslimanski narod, ali Bog Dragi ne da da se mi sataremo i sigurno nas titi. Bez obzira na ove obine smrtnike koji bjee na konju od smrti mi emo opet opstati i bez njih, a neka se svako od vas u ovome nae. I u Bihau je teko, ali ne samo u Bihau ve e sutra biti teko i u Sarajevu, Zenici, Tuzli, mi sebe ne moemo gledati kao zasebnu cjelinu. Ne moemo se gledati kao narod samo u Bosni i Hercegovini, nego sudbina muslimanskog naroda dosee i do nae Mekke, do centra. A ovdje se brati islam. Na din vjera. Na nama je da ga odbranimo. Ja znam i vjerujem sigurno da imamo snage da se odbranimo od ove etnike najezde, a u to sam se juer i ovih zadnjih dana uvjerio dok smo vodili borbe. Stvarno imamo snage, ali samo pod uslovom da oni siu sa konja i da stanu na svoja mjesta tamo gdje pripadaju i gdje im je mjesto i da shvate i da vjeruju da ni onaj etnik nee ostati i niko na kugli zemaljskoj. Ovo je samo jedno prolazno vrijeme zbog kojeg mi iz obinih ljudskih ovozemaljskih kojekakvih materijalnih razmiljanja, grambaimo za neim to je nestvarno i prolazno. Sve to pada u vatru i ne znam ti ni ja ta je to u pitanju. Valjda taj materijalizam. Vratimo se, kao to rekoh, tim svojim jedinicama, svojoj vojsci, svome narodu i svome duhu. I da onu puku seliimo u ake i ne samo da doekamo etnike nego da to uradimo onako kako smo to i juer odradili. Sa vrlo malim snagama mi smo totalno porazili njihove najelitnije jedinice: nike specijalce koji su doli preko SAO Krajine, jo jedan bataljon, Golubove (specijalna jedinica NO AP ZB), i jo neke autonomae, (tekbir).

58

Aktuelno
Ali sam ve rekao ko ih je to ustvari porazio. Mi smo bili u rukama, ako Bog da, Boga Dragoga koji nas pomae. Ja ne mogu nita drugo kazati, ali vjerujem da je to samo zbog nae pravde jer se mi borimo za pravdu i borimo se poteno. A ona pobjeda koja nam je juer donesena, nisam joj ja samo bio svjedok ve su tu bili i borci jedice HAMZA, prve jurine ete i druge starjeine. Svi smo svjedoci granata koje su padale, a nisu pogaale i to je bio znak da smo mi na pravom putu i da se ne trebamo aliti. Htio sam kazati i sljedee: Efendija je pitao hoemo li halaliti ovome ehidu koji je pred nama. Vjerovatno je njegova dua tu negdje oko nas. On vama nije nita duan. A vi razmislite ta ste vi njemu duni i ta ste duni svim ostalim ehidima koji su pali u borbi irom drave Bosne i Hercegovine. Ako vam je poznato ta ste im duni onda je svaka druga rije izlina. Prema tome, ja apelujem na svakoga od vas, iako nije prilika da se na denazama pozivaju ljudi na takve borbe, ali poto je ovo borba za zatitu muslimanskog naroda, borba na Allahovom putu, onda imamo pravo to initi nemojte se libiti stati u stroj. Vjerujem da borac nikada u ivotu nije sretniji nego kad pobijedi dumanina... Mi smo svjesni zbog ega se borimo, jer mi kao takvi ne moemo izgubiti. Pobjede nam se nude. Bog Dragi nam je dao ruke koje moemo opipati. Neka svako pipa svoje ruke i vidi da su zdrave i da mogu uzeti onu puku. Bog nam je dao i mozak i glavu i mjesto gdje ivimo i sve ostalo. Nae je samo da se stavimo u slubu i odradimo na zadatak, a Allah nam je dao i zadatak. Juer nam je pokazao kada su mnogi klonuli duhom, kada sam i ja bio klonuo duhom, jer sam vidio da vojska nije ba onakva kakva je bila. Tada kao da nam je reeno: Ne smijete klonuti, jer vi morate pobijediti. Stoga, mi moramo pobijediti i druga varijanta ne dolazi u obzir. Svi oni koji su na konjima trebaju sii i vratiti se u redove. Prouimo Elham pred due ehida irom Bosne i Hercegovine i da taj Elham bude zavjet svim ehidima da emo mi stati i da emo ii putovima borbe do slobode BiH i da etnik nikada nee ui u Bihaki okrug, a posebno da nee ui u Buim i druga podruja. Prouimo Elham kao zavjet da e svako od vas stati na svoje mjesto i u svoj stroj i da brani ono to nam je Allah, d.., dao da odbranimo i da pobijedimo na kraju.

Udrueni muslimani u odbrani Londona

slamBosna.ba - lanovi Odbora za graansku samozatitu bili su prisiljeni sino izai na ulice kako bi zatitilii svoje domove i poslovne objekte; nakon to su policijske snage zakazale u sprjeavanju nasilja i pljaki koje su zahvatile cijeli London. Nakon to su policijski slubenici izgubili kontrolu nad ulicama, mjetani su bili prisiljeni uzeti zakon u svoje ruke naoruavi se s palicama i jurei pljakae daleko od svoje imovine. U Dalstonu i Hackneyu, sjeveroistonom Londonu, turski trgovci i njihove porodice uzvratile su udarac razjarenim mladim pljakaima otjeravi ih dalje iz svojih ulica, i ostavi u patroli cijelu no u pokuaju da odvrate dalje napade. U Whitechappelu muslimani su se organizovali i uvali Islamsku banku Britanije. Nakon incidenta na Shacklewell Laneu, turska zajednica Londona je pobrala pozitivne kritike i estitanje na twitteru kao snaga koja je sauvala podruje od pljake i razaranja. Naime, razjarena rulja je zapalila autobus, ali su u odbranu stali turski trgovci i rastjerali razbojnike prije nego je uinjena vea teta. Jedan od uesnika poduhvata kae da su uspjeli uhvatiti i pretui

etvoricu, nakon ega su ostali pobjegli glavom bez obzira. Jo je rekao: To nije pravda, dolaze ovdje i pokuavaju nas napasti. Slian incident dogodio se i u Old Kent ulici gdje su mladi muslimani proveli no na ulici kako bi odbili napade i pokuaje pljaki razbojnika. LM, internet stranica londonskih muslimana, poziva muslimane Londona da izau i brane imovinu i vlasnitvo muslimana i susjeda - poto policija ne moe kontrolisati anarhiju na ulicama. Takoer, oni apeluju na sve londonske damije u kojima se klanja teravija-namaz da se udrue s policijskim snagama i drugim zajednicama kako bi sprijeili ozljeivanje sebe ili drugih, i da bi sprijeili kriminal.

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
BiH izruila nekadanjeg elnika SAO Krajine Hrvatskoj Odobrena izgradnja 1.600 stanova u Jerusalemu

Nauka i zanimljivo
U dalekom svemiru otkrivene molekule kisika Kako ubiti parazita?

Tekstovi
Koji je na cilj u ramazanu Vjerovjesnik u ramazanu
12. august - 12. ramazan

IB TV

IslamBosna TV, ciklus Bojkotuj grijeh IslamBosna TV: Demila iz Dobraka

59

Svijet

Neobian projekat u Turskoj:

Doli smo da vam pokvarimo ukus hrane u ustima
slamBosna.ba - Grupa p mladih j je 6. augusta g organizovala g skromni iftar ispred p luksuznog g hotela u znak p protesta zbog g organizacija g luksuznih iftara u njemu. Pisci Ihsan Eliacik, Murat Mentes, Hidayet y Sefkatli Tuksal, kao i Emine Erdogan, g g glumac Ulvi Alacakaptan p bili su meu sudionicima, kao i drugi g g glumci, novinari, aktivisti, afriki imigranti, g djeca j s ulice, itd. Svi oni su ponijeli p j hranu koju j su zajedniki j p pojeli j iftarei zajedno. j Nakon iftara p prisutnima se obratio Ihsan Eliacik. Prekidamo svoj j post p s hranom postavljenom p j na ulici ispred p ovih tornjeva j arogancije. g j Ovo j je slino soframa Isusa, a.s., i naeg g poslanika Muhameda, s.a.v.s. p Naalost u naoj j zemlji j iftari su postali p zabava bogataa, g zato smo doli da p prenesemo p poruku svim ljudima. j Ovaj j p pokret j je prvi takav u Turskoj. p j Nadam da e se nastaviti tokom ramazana. Naroito se zahvaljujem j j mladim ljudima j koji j su organizovali g ovaj j protest. Draga p g brao i sestre, mi nemamo sponzora p za iftar, nijedan j bogata g g ga nije j finansirao. Ljudi j ele da daju j poruku p dijelei j svoju j hranu. Nadam se da e se ova poruka rairiti i da e svi raditi p na ovaj nain, poruio je Ihsan. U svom obraanju j p prisutnima Ihsan se osvrnuo na Somaliju j istakavi: U Somaliji j j je 29 hiljada j djece j mlae od 5 godina g umrlo od g gladi u p posljednja j j tri mjeseca. j Na Zemlji j ima milijardu j i dvjesto j miliona g gladnih ljudi. j Glad i siromatvo su osnovna pitanja u Kuranu. Cjelokupan j p njegovo j g govor g nadahnut j je kuranskim ajetima j i hadisima koji j p podsjeaju j j zbog g ega g se p posti i koji j j je zapravo p cilj j ramazana, suosjeanje j j s onima koji gladuju i trpe u ime Allaha, s.v.t.
12. august - 12. ramazan

60

Iz arhiva
Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovakih muslimana, Izdava: Islamska dionika tamparija, Sarajevo, 1940. god (II dio)

Thomas W. Arnold: Arnold: Bogomili su bili skloni islam islamu u

radi mnogih taaka u n njihovom jihovom vjerovanj vjerovanju, u, koje su sline s islamskim islamskim uenjem enjem
Protivno katolikim crkvama, koje su nedostojno ukraene slikama, njihovi su hramovi bili skromni i jednostavni. Kao i muslimani imali su hravo miljenje o crkvenim zvonima. koja su nazivali satanske trube. Vjerovali su, da lsus nije lino razapet, nego da je to bio neki iluzorni lik, te su se u ovom pogledu djelomino slagali sa Kuranom. Osuivanje alkohola i sklonost asketskom ivotu i jednostavnosti spadaju u one okolnosti koje su posluile zbliavanju bogomila sa islamom
Pie: Mehmed Handi eu isto domae izvore, koji utvruju, da je u Bosni bilo raireno patarenstvo, a ne p pravoslavlje j moemo spomenuti p slijedee: Srpski historik Vladimir orovi u svojoj knjizi Bosna i Hercegovina[1] citira glagolski dokumenat iz poetka 16. vijeka pod naslovom: Dialog pape Grgura Velikog, koji govori ovo: O nesrino kraljevstvo bosansko na koga ni rosa ni dad ne padi, pokle rodi i shrani i brani tolike i takove jeretike, ki govore, da gospodin Isuhrist ni imel pravoga tela loviaskoga i da je blaena diva Marija bila anjel i mnoge ine bludnje protivu veri katoliaskoj govore. Dakle prigovaraju im se posve nepravoslavne i bogomilske zablude. Isti historik na istoj stranici navodi rukopisni tipik manastira Kruedola, koji spominje sluge avolove, bogomile, koji kao tati nou idu i prevraaju hriane od prave vjere Boije. U rakim izvorima imaju dva tri prokletstva na babune i nekolika pomena o borbi s njima.[2] Nemanja je da bi utvrdio pravoslavlje u svojoj dravi energino iskorienjivao bogomile. Gonio Historici su miljenja, da se ih je nemilosrdno; plijenio im je imanja, bogomilstvo razvilo pod raznim stranim kanjavao ih je, ak i spaljivao; njihovom utjecajima, napose pod utjecajem uitelju je dao odrezati jezik. Unitavao je i pavlianske i masalijanske sekte. njihove knjige. Gonjeni bogomili bjeali su Bizantijski car Konstantin Kopronim iz Srbije na sve strane, a najvie ih se spasilo (741-775) preselio je iz Azije vie hiljada u susjednoj Bosni.[3] Za kralja Dragutina sirskih i jermenskih pavliana u Trakiju kazuje Danilo, kako ot toje, zemlje da mu uvaju granice. Odatle su se oni bosanskije mnogije od jeretik obrati v veru rairili po Makedoniji i Bugarskoj. Na hristijanskuju.[4] U Glasniku Srp. Uenog slian su nain doli i masalijani (ili drutva[5] iznosi se jedan stari irilski drugim imenom euhiti). Osim toga na razvitak bogamilstva su srpski dokumenat u kojem se pripovijeda, kako je za vremena utjecale i druge vjere, koje su Stevana Lazarevia povraena tada postojale u Bugarskoj. To Srebrenica od Bosne. Za njezine su idovstvo i islam. Moda stanovnike se veli: Se e vsi e nekom udno biti da se jeresi bogomilskie sut. spominje meu faktorima, Pa i kada je nestalo u koji su djelovali na razvitak Bosni bogomila sauvalo bogomilstva i islam, ali to je im se u narodu ime. Neki historijski j fakat. franjevaki izvori govore o idovi su od starijih vremena starovircima u Bosni, a imali svoju opinu u Solunu, na pjesnik Hasan Kaimija gdje su trgovali i odakle su (umro oko 1690) u svojoj Na islam nijesu prolazili kroz balkanski poluotok pjesmi protiv duhana kae: prelazili samo i tako dolazili u Bugarsku. Ovdje I mi smo ga pili, obini ljudi su oni ve pod kraljem BogorI u smradu bili nego i prvaci Mihajlom kuali svoju vjeru Kao bogumili. i velikai, a za iriti. Isto se veli o Arapima i njima su se kae se, da su dijeljenjem knjiga Ostante se tutuna![6] ! Sve ovo nepobitno onda u grupama nastojali islam rasprostraniti.[7] dokazuje da je u Bosni drugi povodili. Dr. Lujo Thaller u svojoj prije dolaza Turaka knjizi Od vraa i arobnjaka do vladalo bogomilstvo, a ne modernog lijenika spominje pravoslavlje. Miljenje da je da je nekako oko ovih doba bosanska crkva bila pravoslavna nema Bugarska bila puna muslimana i da su jednom nikakva temelja osim elje pojedinaca, ak palili muslimanske knjige u Bugarskoj. koji se slue im bilo da dokau svoju Pisac velikog arapkog geografskog rjenika elju. Mudemul-buldana, Jakut[8] govorei Kako je poznato kolijevka o Bagirdima, muslimanima u Maarskoj bogomilstva je Bugarska. To je za nas (lsmailijama), kae, da je razgovarao sa kranska sekta, jer je nikla meu nekim od njih u Halebu (Aleppo) i da ih kranima i javila se od kranskih je pitao, odakle im je doao islam. Jedan uitelja. Sva naa djela pripisuju izmeu njih, inae razborit ovjek, rekao bogomilima dualistiko vjerovanje. To je: Ja sam sluao mnogo naih starih da jest da bogomili, pored vjerovanja da priaju, da su davno jo u nau zemlju dola je Bog jedan, vjeruju da tvorac svijeta sedmorica muslimana iz zemlje Bulgara i da nije jedan. Bog je samo stvorio duh su se meu nama nastanili. Zatim su nas na i nevidljivi svijet, a avo je stvorio lijep nain upoznali o zabludi, u kojoj smo materiju i vidljivi svijet. Prema naim bili i uputili nas na pravi islamski put. Bog piscima bogomili su vjerovali i u trojstvo nas je tome - Njemu hvala! - naputio, te smo iako su ga tumaili drugaije nego postali muslimani i primili pravo vjerovanje. mnoge druge kranske sekte. Mi dolazimo u ove krajeve i uimo svoju
12. august - 12. ramazan

61

vjeru, a kada se povratimo potuju nas tamonji ljudi i predaju nama vjerske slube. [9] Ovdje postoji pitanje, to se misli od zemlje Bulgara? Bugarska ili grad Bulgar na Volgi? Ovdje nam se ini sada mnogo vjerojatnijim da se ba misli dananja Bugarska. Raki spominje, da je u ovim krajevima bilo jo od ranije muslimana, i to na dolnjem Vardaru, u solunskoj pokrajini. Ovamo je naime car Teofil (829841) preselio bio odjel Turaka iz Azije; s toga su i prozvani bili vardarski Turci.[10] Oni su se kasnije pokrstili i pripadali posebnoj eparhiji; ali prvobitno su, po miljenju Rakog, jamano muslimani bili.[11] Iz ovog svega se dade zakljuiti, da je u Bugarskoj[12] i u njenu susjedstvu bilo muslimana, koji su mogli djelovati na razvoj bogomilske sekte. Kako sam ranije istakao, historici su miljenja, da su na bogomilstvo najvie utjecali pavliani i masalijani, koji su se opet razvijali pod utjecajem azijskog manihejstva. Odavde dre, da je u bogomilstvo doao reeni dualizam. Ja o ovom ne bih imao ta novo iznijeti. Jedino bih primijetio, da moda dualizam bogomilske sekte nije bio onaki kakvim ga krani prikazuju. Moda je to bio blagi i umjereni dualizam, koji se u mnogim monoteistikim vjerama zapaa i koji se zapravo i ne moe nazvati dualizmom. Mnoge monoteistike vjere kau: dobro je od Boga (ili od anela), a zlo od vraga ili sotone. I islam priznaje da ejtan ovjeka na zlo navodi i da mu je Bog do sudnjeg dana podijelio tu mo. Osim toga ovdje bih jo elio upozoriti na prijateljski stav islamskih uenjaka prema pavlianima, sekti koju je zasnovao antiohijski episkop Pavle Samostatski, koji je god. 265 bio iskljuen iz crkve. lbni Hazm [umro 436 (1064)] u svome djelu Vjere i sekte pie o Pavlu doslovce ovo: Izmeu kranskih sekta su i sljedbenici Pavla iz Samostata. On je bio patrijarh u Antiohiji prije nego to se je kranstvo posve rairilo. Njegovo vjerovanje je bilo: isto i pravo Boije jedinstvo i da je Isa (Isus) Boiji rob i Boiji poslanik kao i drugi Boiji poslanici - Boiji mir s njima! Bog ga je stvorio u utrobi Merjeme (Marije), bez mukarca. On je ovjek, a u njemu nema nikakva boanstva. Pavle bi govorio: Ja ne znam ta je rije (logos) ni ta j je sveti duh.[13] [ ] Slino spominje p j i arapski pisac ehristani (umro 548/1153) u svom djelu, koje nosi isto ime kao i gornje djelo Ibni Hazmovo. Jo prije njih arapski historik, kranin Seid ibni Bitrik (umro 328/940) iznosi uenje Pavla iz Samostata i ne spominje u njemu nikakva dualizma. I

upuivanje molitvi slikama i kipovima svetaca i relikvijama. Protivno katolikim crkvama, koje su nedostojno ukraene slikama, njihovi su hramovi bili skromni i jednostavni. Kao i muslimani imali su hravo miljenje o crkvenim zvonima. koja su nazivali satanske trube. Vjerovali su, da lsus nije lino razapet, nego da je to bio neki iluzorni lik, te su se u ovom pogledu djelomino slagali sa Kuranom. Osuivanje alkohola i sklonost asketskom ivotu i jednostavnosti spadaju u one okolnosti koje su posluile zbliavanju bogomila sa islamom. I oni su se pet Kako sam puta dnevno moili. esto ranije istakao, su puta padali na koljena historici su i izraavali blagodarnost miljenja, da su Bogu. Prema tome, za prema ovom arapskom piscu, i ako na bogomilstvo njihovo sudjelovanje pri je bio kranin, vjerovanje pavliana najvie utjecali molitvi u damiji izgleda o lsusu, mnogo je blie islamu nego pavliani i da nije trebalo velike masalijani, vjerovanje drugih krana. I po preinake.[16] To su koji su se opet njemu je Pavle bio monoteista i doslovno rijei uenjaka razvijali pod priznavao je, da je Bog samo jedno svjetskog glasa, profesora utjecajem lice.[14] c londonskog univerziteta azijskog Svi su ovi podatci za nae Arnolda. lzmeu naih manihejstva. pitanje od velike vanosti. Oni historika ovo miljenje nam otkrivaju jednu stranu zastupa poznati poznavalac zagonetke, u kojoj se pitamo, zato prolosti Bosne Dr. iro se bogomili u Bosni i Hercegovini Truhelka. On to miljenje tako brzo pretopie u dobre muslimane. iznosi u nekoliko svojih radova, napose u Kad jo objasnimo neke dodirne take Testamentu gosta Radina i O porijeklu izmeu bogomilstva i islama onda emo bosanskih muslimana.[17] lzmeu moi potpuno shvatiti jedan od nekoliko muslimana zastupao je ovo miljenje Dr. glavnih uzroka njihova brzog, grupnog i Baagi[18] i drugi. Ovdje bismo mogli svojevoljnog prelaza na islam. usput napomenuti, da se ne moemo Naime tezu da je jedan uzrok prelazu sloiti sa svim pojedinostima, koje navodi bogomila na islam i to to je izmedu te dvije Arnold, jer, iako one odgovaraju vjerovanju vjere bilo dodirnih i slinih taaka usvajaju bogomila u Bugarskoj ili negdje u drugoj mnogi, kako nai tako i strani historici. Tako zemlji, ipak ne odgovaraju vjerovanju na pr. engleski uenjak profesor londonskog bogomila u Bosni i Hercegovini. Tako ne univerziteta Sir Thomas W. Arnold u svom moemo usvojiti da su bosanski bogomili djelu Historija irenja islama[15] nakon prezirali krst kao znamen vjere, jer se to je naveo pretpostavku nekih Evropejaca, krstovi nalaze i u nekim njihovim spisima. da je mnogobrojni prelaz bogomila na Ovo moemo objasniti tim to je tokom islam bio u poetku turskog osvajanja s tom vremena popustila prva bogomilska namjerom da se povrate u svoju vjeru im gorljivost kod bogomila u Bosni. Oni su u im se u budunosti prilika prui, te budui nekim pitanjima napravili neki kompromis da im se kasnije nije pruila oekivana s druge dvije kranske vjere. O ovome prilika, ta je namjera prea u zaborav pala smo i ranije dali jednu napomenu. Ako - Arnold nakon toga izriito kae: Obino se u pojedinostima ne moemo sloiti sa je ovakva pretpostavka samo nagaanje, te Arnoldom to ne znai da njegovo miljenje se na nju, kao nepobitni dokaz, ne moe treba potpuno odbaciti. osloniti. Mi smatramo jaim razlogom to, Ranije smo iznijeli dva miljenja o to su bogomili pomijeani sa muslimanima vjeri u Bosni prije Turaka. Jedni dre, bili skloni islamu radi mnogih taaka da je glavna vjera bila bogomilska ili u njihovom vjerovanju, koje su sline s patarenska, a Bonjaci su sebe nazivali islamskim uenjem. Bogomili su zabacivali krstjanima smatrajui da je njihova oboavanje Marije, ustanovu krtenja i vjera jedina prava apostolska i Isusova sve vrste klera. Krst su, kao znamen vjere, vjera. Petranovi i Gluac dre, da je u mrzili. Smatrali su idolopoklonstvom Bosni, uglavnom vladalo pravoslavlje.
12. august - 12. ramazan

62

U prvom se vide niani, a u drugom bogomilski steci. Vidi se jasan prelaz bogomila u islam, ali se ipak nijesu odricali ni odmicali od svojih prea. Selo Preani ispod Bjelanice. Ovakih grobalja ima prilino mnogo po Bosni i Hercegovini. Mislim da je najznamenitlje ono na Presjeci blizu Ustikoline. Znamenito je i ono u adiima u Foanskom kotaru. Osim ovih, imaju slina groblja u Lisiiima kod Konjica, kod Fojnice, gdje se odvaja put za Oglavak i drugdje. Ovdje emo iznijeti usput i tree miljenje, koje je nastojao poduprijeti Jaroslav idak, katolik Hrvat u svojoj raspravi Problem bosanske crkve u naoj historiografiji od Petranovia do Gluca.[19] idak je donekle pobio Gluevu tezu. On smatra da bosanska crkva nije bila pravoslavna, a ne priznaje ni da je bila bogomilska. Po njegovom miljenju bosanska je crkva prava kranska crkva, a ne heretika. Ona je u prvim vremenima bosanske dravne samostalnosti pripadala rimokatolikoj crkvi. Ta je veza sa rimokatolikom crkvom bila slaba, te nije mogla izdrati vjersko narodni pokret u 12 i 13 vijeku; stoga je bosanska crkva postala potpuno nezavisna narodna crkva bez ikakva stranog utjecaja. Dakle po miljenju idaka bosanska crkva je ipak neto samo bosansko; nije to ni pravoslavlje ni katolianstvo, iako je u poetku bila ogranak rimokatolike vjere. Prota Svetislav Davidovi je nastojao pobiti idakovu tvrdnju i potvrditi Gluevo miljenje, ali bez stvarnih argumenata.[20] irenje islama u Bosni i Hercegovini Sada tek moemo prei na govor o islamizaciji Bosne i Hercegovine i irenju islama u ovim krajevima. I ovo pitanje su mnogi nastojali tendenciozno pretstaviti drugaijim nego to je ono u stvari. U raznim lancima i veim radovima o ovoj temi nailazimo na svakom koraku na iskrivljene injenice i na prikazivanje stvari u boji, koja ne odgovara stvarnosti. Pored toga ima i objektivnih nekoliko radova, ali sve je to malo za ovo pitanje. Jo i danas to pitanje nije osvijetljeno kako treba i mi emo pokuati prema slaboj snazi i nedostatnom materijalu baciti na njega malo vie svjetla. Islam su ovamo u Bosnu i Hercegovinu donijeli Turci - Osmanlije. Nije nam poznato da je prije njih u Bosni i Hercegovini bilo kakvog traga islamu. Arapi, koji su dolazili i do naih obala u Jadranskom moru, Ismailije u Maarskoj i muslimani u Makedoniji, nijesu mogli kako izgleda ostaviti u Bosni i Hercegovini nikakva traga. Jo prije kosovske bitke na pet godina upoznaju se turske ete sa Bosnom. 1384. dolazi Timurta paa s vojskom i hara po istonoj Bosni. Iza kosovske bitke u proljee 1390. alje Bajezid protiv Bosne Jigit pau sa vojskom. Neki tvrde, da je ovaj put i sam Bajezid u Bosnu dolazio. 1396. idu turske ete kroz Slavoniju i dolaze sve do

tajerske. Iza smrti Bajezida opet se nastavljaju navale na Bosnu i turska vojska 1414. dolazi do gornjeg Vrbasa i zadrava se u bosanskom Skoplju (kraj oko Donjeg Vakufa). 1415. nalazimo bojeve oko Lave, a 1416. u Humu, gdje ete dolaze blizu Dubrovnika. Od tada Turci u Bosni stalno ostaju. Tada im je u ruke pala Foa, Plevlje, ajnie i Nevesinje. 1418. Ishak beg osvoji Viegrad i Sokol. Za vrijeme Murata II. 1424. i 1425. turska vojska krstari Bosnom. 1428. otee Turci Pavloviima Hodidjed i Vrhbosnu. Kasnije su Turci bili na kratko vrijeme izgubili Hodidjed, ali Ijeti 1435. turski vojvoda Barak povrati Hodidjed i od tada Hodidjed i Vrhbosna ostadoe stalno u rukama Turaka. Iz 846. (1442/43) sauvao nam se ferman sultana Murata, kojim daje neke zemlje na Romaniji nekom irmerdu za zasluge.[21] 1436. osvojen je Zvornik i Srebrenica, te su tako Turci prije osvojenja Bosne u svojim rukama imali Nevesinje, Gacko, Zagorje, Fou, Ustikolinu, Podrinje, Plevlje, ajnie, Viegrad, Sokol, Srebrenicu, Zvornik i dolinu Miljacke sa (Vrhbosnom) Sarajevom, kojem se pravi temelj tada udara. U svim ovim mjestima bilo je bez sumnje muslimana. Tada su se u njima podigle prve damije. Kao prva damija je u Sarajevu bez sumnje dananja Careva damija koja se u starim turskim izvorima zove Damiiatkom (t.j. Starom damijom, kako je bilo obiaj nazivati prvu damiju). Dananja zgrada ne potjee iz toga vramena. Tvrdnja da iz ovog vremena potjee i mesdid Hasei Have nije dokazana.

Ona se osniva na jednom datumu koji je uklesan na nianima graditeljice damije, ali je taj datum sigurno kasnije unazad po prilici stavljen. Ve tada se islam poeo iriti i meu domaim stanovnitvom. Na islam nijesu prelazili samo obini ljudi nego i prvaci i velikai, a za njima su se onda u grupama drugi povodili. U Isabegovoj vakufnami, koja je napisana na godinu prije osvojenja Bosne (u dumadel-ulatu 866 - februar 1462) spominje se zemljite Balabana sina Boginova.[22] Prema miljenu g. Skaria Balaban je sin Bogina sina kneza Stipka, koji je ukopan u Crna-groblju u Gornjem Kotorcu. Na njegovu mramoru ima i natpis. [23] Prema tome Balaban je kao plemi i kao bogat ovjek, to se vidi iz Isa begove vakufname, jer je njegov bio Trebevi i drugi posjedi u okolici Sarajeva i u Sarajevskom polju, rano preao na islam. Osim gradova i na selima je ve tada bilo muslimana, jer Isa begova vakufnama spominje u Sarajevskom polju muslimansko groblje kao poznato mjesto, s kojim se mogu odreivati granice uvakufljenog posjeda. Prema miljenju Muvekita u Sarajevu je jo 1452. sagradio i Nesuh beg svoju damiju. Kako se vidi islam nije ekao slubeno osvojenje Bosne; on se jo ranije udomio kako u gradu tako i na selu. I bez sumnje se irio bez prisiljavanja, jer su Turci tada bili vei politiari, a da bi, sve kad bi htjeli silom iriti islam, pustili u susjedstvo o sebi zao glas.
u kalendaru Narodne Uzdanice za 1935. god. [15] Na turski preveo M. Halil Halid. Sa turskog prvih est poglavlja djela preveo na na jezik Dervi A. Korkut. Prijevod je postepeno izlazio u odlomcima u I. II. i III. god. Glasnika Islamske vjerske zajednice. [16] Glasnik Islamske vjerske zajednice, god. III., str. 345. Tursko izdanje str. 204 [17] lzdanje u Sarajevu 1934., str, 11-12. [18] Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine, str. 18 [19] Rad Jugoslavenske akademije u Zagrebu, knjiga 59, 1937. [20] Srednovjekovna bosanska crkva nije bila bogumilska ni patarenska, Bratstvo, God. XIV., br. 10-12, 1928., Sarajevo. [21] Original fermana se nalazi kod Osman ef. Sokolovia u Sarajevu. [22] Glasnik skopskog naunog drutva, knjiga I. sv. 1. str. 172 i lanak G. Elezovia: Turski spomenici u Skoplju. [23] Vladislav Skari: Sarajevo, str. 34 i 40.

Biljeke
[1] str. 46 [2] orovl : Bosna i Hercegovina, str. 44 [3] orovi: Istorija Jugoslavije, str. 98 [4] Klai: Crtice iz hrvatske prolosti, str. 70 [5] Sv. XX. knj. III. g. 1866 str. 148. Vidi i Dr. Kamber: Kardinal Torquemada i tri bosanska bogomila, str. 34; Raki: Bogom. patar. str. 444. [6] Kemura-orovi: Serbokroatische dichtungen Bosnischer Moslims, str. 17. [7] Responsa papae Nicoiai I ad consulta Bulgarorum. Vidi Bogom. I patar od Rakog, str. 350 [8] Jakut je umro 626 god. (1228.) [9] Mudemul-buldan, Kairo 1906, sv. II str. 38-39 [10] Tafel: De Thessalonica Berolini, 1839 str. 79 [11] Raki: Bogom. i patar. str. 350-351. [12] Vidi: Klai: Poviest Bosne, str. 347 [13] Ibni Hazm: EI-milelu ven-nihal (Vjere i sekte), I., str. 48 [14] Vidi o ovome moj lanak Glavni uzrok prelaza Bogomila na islam
12. august - 12. ramazan

63

No comment
BH Telecom tuio SDA zbog 18 maraka duga
Tako je BH Telecom u julu 2005. godine tuio Opinski odbor SDA Cazin zbog duga od 18 KM. Dug je izmiren tek nakon tube ove javne kompanije. urnal.info, 2. august u 2011.

Turista ukrao zvono s krave u Bavarskoj

Policija u junoj Bavarskoj saopila je u ponedjeljak da je 30-godinji turista ukrao zvono i traku - vrijedne oko 200 eura s vrata krave na polju jugozapadno od Muenchena. Sarajevo-x, 25. juli 2011.

Grad bez ljudi

U srcu Mongolije lei grad Ordos, rodno mjesto Dingis-kana. Na tom mjestu gdje su se nekada nalazila samo dva sela sa oko 1.500 stanovnika podignut je moderan grad 21. veka za milion stanovnika, ali on je danas sablasno prazan. Ordos karakteriu iroke avenije, prostrani trgovi, velelepne skulpture, sportski i kulturni objekti, stadion za 30.000 ljudi vredan 100 miliona evra i velike stambene konice. Blic, 2. august 2011.

Zvaninici Sivasspora na terenu zaklali kurban

Nesvakidanji prizor na fudbalskim terenima se mogao vidjeti prije poetka subotnje prijateljske utakmice izmeu Sivasspora i Rada iz Beograda. Domaini su na terenu zaklali kurban. Nekoliko minuta prije poetka susreta izmeu Sivasspora i Rada, domaini su na teren izveli ovcu i stavili je na raireni najlon. Nakon to su se igrai okupili oko ivotinje i pomolili se, jedan od domaina je rtvovao ivotinju. Nakon toga su igrai uzeli malo krvi i rasporedili se po terenu. Sarajevo-x.com, 8. august u 2011.

Razvodi se od supruga jer on bolje sprema iftare

Egipanka Nahal podnijela je zahtjev za razvod braka nakon to se ispostavilo da suprug mnogo bolje kuha od nje. Porodini spor izbio je tokom ramazana. Al masri al Jum, 6. august u 2011.

DramauBosanskojGradici: Pitbull umalo rastrgao 12-godinjeg djeaka

Pas je u jednom trenutku skoio i uhvatio dijete za grudi. Malian je poeo da vriti, iz rane je potekla krv, koje je bilo na sve strane. Prizor bio jeziv, a ubrzo se pojavio i vlasnik psa, koji je dijete bukvalno isupao iz eljusti razjarene ivotinje. Sarajevo-x, 7. august u 2011.

Bh. apsurdi: Doniranje krvi poznaje entitetske granice

Nakon teke saobraajne nesree u RS povrijeenom je bila potrebna zamjenska krv kako bi se nadomjestile zalihe koje e biti utroene tokom operacije. Njegovi prijatelji iz FBiH su, da bi dali krv, morali u najbliu bolnicu u RS, mada u FBiH postoji Zavod za transfuzijsku medicinu. Veernje novosti, 25. juli 2011.

SAD ue vojnike hrianskoj teoriji o opravdanosti rata

Ameriko vazduhoplovstvo poduava pripadnike svojih snaga hrianskoj teoriji o opravdanosti rata , to je tim mukarcima i enama suoenim sa ultimativnom odgovornou lansiranja nuklearnih projektila, poznato kao lekcija Isus voli nuklearke. Blic, 6. august 2011.

Policija uva kuu koju opsjedaju dini

Dva policijska automobila obezbeivali su noas kuu Esa Vrujanina u Sandakoj ulici u novopazarskom naselju Hadet, koju navodno ve etvrtu no pohodi din. Oni koji tvrde da su videli dina kau da je visok dva do tri metra, obuen je u belo i lice mu je nevidljivo. Pria se i da je din navodno uao u obraun sa Vrujaninom i da mu je tom prilikom pocepao koulju. Tanjug, 9. avgust 2011.

Hercegovaki paradajz od kilogram i po

U bati porodice Dragana Maslee u trebinjskom naselju Tulji skoro svaki plod paradjza teak je oko kilogram i po, pa se dogaa da na jednoj sadnici bude i do osam kilograma roda. Vijesti.ba, 4. august u 2011.

Podgorica: U poaru izgorjelo vie stotina oduzetih vozila

Nekoliko stotina automobila izgorjelo je u velikom poaru koji je zahvatio parking carinskog skladita Zetatransa, na periferiji Podgorice, na kojem su bila smjetena vozila koja je oduzela Uprava carina Crne Gore. Veernje novosti, 9. august u 2011.

Smrdljive arape - najnoviji nain obrauna s komarcima

Tanzanijski znanstvenici razvijaju novu zamku za komarce, naroito one koji prenose malariju, a glavni je sastojak miris ljudskih nogu. Miris ili, bolje reeno, smrad ljudskih nogu postat e najuinkovitiji nain unitavanja komaraca. Vijesti.ba, 4. august 2011.
12. august - 12. ramazan

U Sarajevu svaki drugi taksista radi na crno

Broj nelegalnih taksi prevoznika u BiH od poetka ove godine povean je za oko 40 odsto, a u pojedinim gradovima ih ima vie i do est puta od legalnih taksista, tvrde u udruenjima taksista. Biznis.ba 6. august 2011.

64

Nauka
ene izloenije riziku od stomanih oboljenja
im strunjaka iz Turske akademije medicinskih nauka, iznio je u nedavno objavljenoj studiji da su pacijenti koji boluju od gastroenterolokih oboljenja u vie od 60 posto sluajeva ene. Mnogobrojna istraivanja su pokazala da su ene izloenije riziku od neke vrste oboljenja organa za varanje nego mukarci, posebno kad je

Pripremio: Saladin Kovaevi

rije o kamenu u ui, sindromu nervoznog crijeva, hroninog zatvora, bolesti tankog crijeva, kao i autoimunog hepatitisa. Strunjaci smatraju da su razlozi ovakve podvojenosti meu spolovima, kada su u pitanju bolesti organa za varenje, hormoni, genetske predispozicije, kao i socijalni faktori koji se dovode u vezu sa stilom ivota.

I bebe u maminom stomaku osjeaju bol

prkos uvrijeenom p j miljenju j j U da mala djeca j zbog g nedovoljne j razvijenosti j centralnog g nervnog g sistema ne osjeaju j j bol, rezultati novijih j istraivanja j pokazuju p j suprotno. p Malo j je poznato da jo p j dok su u maminom stomaku, ve krajem j 23. nedjelje, j j bebe mogu g osjetiti j bol, jer j j je tada nervni sistem dovoljno j razvijen. j to j je dijete j manje, j njegov jg p prag g za bol je nii, odnosno jae ga osjea, ukazuju strunjaci.

Uskoro univerzalna vakcina protiv gripe

ritanski istraivai su izolirali i testirali prvo antitijelo koje moe neutralizirati sve vrste virusa gripa tipa A, otvarajui time put univerzalnoj vakcini i novoj terapiji za tu bolest. Novootkriveno antitijelo, nazvano F16, dobijeno je iz elija ljudske plazme. Uspjeno testirano na svih 16 vrsta virusa influence tipa A, novo antitijelo uvijek je uspijevalo i izboriti se sa esto promjenjivim hemaglutininom (HA) - proteinom na povrini virusa. Strunjaci istiu da su epidemije i pandemije gripa nepredvidljive i u njima se irom svijeta svake godine zaraze milioni ljudi. Bolest moe biti smrtonosna za osobe sa slabim imunim sistemom, ukljuujui djecu, starije osobe i trudnice.

Groe zdravije nego to se mislilo

roe ima vie svojstava koja poboljavaju zdravlje nego to se mislilo. Naunici smatraju da nas moe zatititi od raka koe i sprijeiti prerano starenje, pokazala su najnovija istraivanja. Studija naunika sa Univerziteta u Barseloni i panskog N a c i o n a l n o g istraivakog savjeta pokazala je da jedinjenja koja se nalaze u tom vou tite elije od ultraljubiastog zraenja koje emitira sunce, a koe. Ultraljubiasti koje je vodei uzrok raka (UV) zraci poveavaju nivo reaktivne vrste kiseonika, tetnih molekula koji oteuju elije u koi. Upravo tu reakciju sprjeava supstanca iz groa zvana flavonoid.

Povien krvni pritisak moe se javiti i kod najmlaih

ovien krvni pritisak uglavnom se dovodi u vezu sa radno aktivnim stanovnitvom, zbog ubrzanog naina ivota, stresa i loih ivotnih navika, ali se taj veoma ozbiljan zdravstveni problem moe javiti i kod najmlaih. Jedan od uzronika te pojave kod djece je i gradska buka. Rizina podruja su prometniji dijelovi grada i izuzetno je vano da roditelji budu svjesni opasnosti, jer takav pritisak u djetinjstvu moe kasnije biti fatalan. Preporuka strunjaka je da to vie vremena sa djetetom provodimo u prirodi, zbog mira i istog vazduha.

Hranom i napicima do zdravih zuba

lavni neprijatelji bijelih zuba odavno su razotkriveni - kahva, aj, cigarete... Ali, saveznici u borbi protiv tamnih fleka i promjene boje, takoer, mogu biti hrana i napici. U misiji ka prelijepom osmjehu vie nego korisni saveznici bit e vam jabuke, celer i mrkva. Njihov zadatak je da uklone naslage sa zuba poput njenog abrazivnog sredstva, a budui da podstiu luenje pljuvake, stvaranje plaka svee se na minimum. Naranda i ananas imaju sposobnost da posvijetle i povrinu zuba, a vona kiselina sadri enzime koji unitavaju bakterije, glavne neprijatelje zdravih, bijelih i lijepih zuba i prijatnog daha. Jagode, zahvaljujui enzimu, a mlijeni proizvodi poput jogurta i edar sira, proteinima i kalcijumu, prave su ubice kada je rije o tamnim takicama.
12. august - 12. ramazan

65