Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Odsjek: Sigurnosne i mirovne studije

UNIVERZALNOST LJUDSKIH PRAVA I GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

Student: Bečić Sabrina Sarajevo, april 2011.

Mentor: prof. dr. Izet Beridan

jer ljudska prava egzistiraju u odnosima meĎusobne povezanosti i meĎuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje. široko postavljen koncept. Dakle. već upravo izražava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i značaja koji imaju za zaštitu ljudske ličnosti. upravo suprotno. ne radi se o razvoju ljudskih prava nego o dopunjavanju kataloga ljudskih prava željama. Tako je. . ali se u regulisanju mjera zaštite nejednako odnosi prema različitim ljuskim pravima.UVOD Katalog ljudskih prava usvaja podjelu na ljudska prava prve. težnjama i političkim ciljevima. Suprotno stanovište je da podjela prava na ljudska prava prve. Koncept Kataloga ljudskih prava u UN usvaja prvi. uprkos formalno široko postavljenoj listi ljudskih prava. druge i treće generacije nije samo metodološkog karaktera. druge i treće generacije. implicitno zadržana njihova hijerarhija mehanizmom implementacije i zaštite. slabi njihov dignitet jer se težište sa pravnog prebacuje u ideološki i politički domen. To nije u funkciji ljudskih prava nego. Podjela ne predstavlja hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i značaju ovih prava. Potrebno ih je odvojiti da bi se precizno moglo znati šta su prava a šta političke težnje.

boju. vjeru. Drugi fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. najstarijim. roĎenje ili svaku drugu okolnost. Osim Univerzalne deklaracije. pravo slobodnog ispoljavanja ličnosti i skup političkih prava koja sugerišu demokratski oblik državnog ureĎenja. Rezolucijom 217 (III). graĎanska i politička prava dobivaju meĎunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. fizičkog. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. decembra 1948. Usvojena graĎanska i politička prava države ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira na rasu.LJUDSKA PRAVA PRVE GENERACIJE ILI KLASIČNA GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Opće karakteristike GraĎanska i politička prava pripadaju klasičnim. jezik. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava. godine. psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. imovno stanje. na graĎanska i politička prava odnose se: MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. na Generalnoj skupštini UN-a 10. Ova prava razvijala su se unutar zapadnoevropske povijesti. nacionalno ili socijalno porijeklo. Fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. Pojedina prava iz oblasti graĎanskih i političkih prava bila su predmet samostaln og regulisanja u Ujedinjenim nacijama: . vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda graĎana neodvojiv dio pravnog poretka. na prostor slobode zaštićen od neovlaštenog i nezakonitog uplitanja trećih lica i same države. spol. Međunarodni dokumenti usvojeni u Ujedinjenim nacijama koji se odnose na ljudska prava prve generacije Usvajanjem Univerzalne deklaracije. odnosno ljudskim pravima prve generacije. političko ili drugo mišljenje.

nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja . Garancije za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrta kazna. Skup tih prava naziva se klasičnim graĎanskim pravima. Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona. Minimalni standardi o postupanju prema zarobljenicima. Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Konvencija o pristanku na brak. MeĎunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida. Konvencija o statusu izbjeglica.- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Konvencija o statusu udatih žena. Smisao odnosa ljudskih prava i države iskazuje se u razumijevanju države kao zakonom ograničene strukture moći koja poštuje prava i slobode svojih graĎana. slobodu i zaštitu integriteta ličnosti Sloboda od ropstva i prakse slične ropstvu Sloboda od prisilnog rada Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. Svrha postojanja ovih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. Katalogom ljudskih prava utvrĎena su sljedeća graĎanska i politička prava:      Pravo na život. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja. trgovine robljem i institucija i prakse slične ropstvu. Protokol o statusu izbjeglica. Suverenitet naroda odreĎuje smisao političkih prava. - - Smisao graĎanskih prava leži u ograničavanju moći slobodnog djelovanja represivnih državnih organa do granice iza koje počinje prostor ličnih prava i sloboda graĎanina. neljudskog ili ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja. minimalnoj starosti za brak i registriranje braka. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Konvencija o političkim pravima žena.

uvjerenja i religije Sloboda mišljenja i izražavanja Sloboda udruživanja.znači da se izbori održavaju po usvojenim pravilima organizovanja izbora. Redovni – znači da je učešće u vlasti vremenski ograničeno. i da se vrati u svoju zemlju Pravo na imovinu Sloboda misli. izvršnu i sudsku je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. odnosno pravo na slobodno izražavanje političke volje na redovnim.       Ljudska prava u sudskom postupku Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju. pravna država i pravo na nezavisno i nepristrano sudstvo Elementi koji čine državu prepoznatljivi su na meĎunarodnom nivou razumijevanja graĎanskih i političkih prava i počivaju na sljedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. na slobodni izraz političke volje. S ovim se veže pojam demokracije kao oblika političke vlasti. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi. Tajnost izbora – je povezana sa slobodnim izražavanjem političke volje i sprječavanjem mogućih negativnih posljedica zbog slobodno izražene političke volje. jer suprotnost tome vodi u tiraniju. bez diskriminacije. . Opći – znači da se izbori provode za sve nivoe vlasti u državi. jednakim i tajnim izborima. Vladavina prava. Demokratski. Kao klasična graĎanska i politička prava javljaju se aktivno i pasivno biračko pravo. Jednaki – znači da svi graĎani ravnopravno učestvuju u izborima. općim. savjesti. demokratskim. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje. Slobodno izražena politička volja znači da se ljudi slobodno mogu udruživati u političke stranke ili pristupati političkim strankama i da glasači mogu bez straha glasati. uključujući vlastitu.

aktivno i pasivno biračko pravo. Odnosno. pravo na poštovanje intime. Ograničenja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana su priznavanjem istih prava i sloboda drugim. privatnog i porodičnog života. bez ikakve diskriminacije. odnosno vladavinu zakona. udruživanja. slobodno tržište. a u odnosu na državu poštovanje zakona. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava. govora. pisanja. pravo na slobodu i ličnu sigurnost. a to je pravo na suĎenje pred fer i nepristasnim sudijom. Prožimanje političkog i pravnog sistema ljudskim pravima – Pravilo je da Katalog ljudskih prava dio ustavnih odredbi sa kojima su.    Kulturna prava koja podrazumijevaju slobodu obrazovanja. Kao klasična graĎanska i politička prava stoje prava i mogućnosti graĎanina da. djeluje u okviru pravnog poretka i treba biti nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti. kulturnog i umjetničkog izraza.  Politička prava koja uključuju slobodu mišljenja. nepovredivost stana i prepiske. izbora profesije. Kao klasična graĎanska i politička prava i slobode smatraju se:  Prava vezana za integritet ljudske ličnosti: pravo na život. Ekonomske slobode koje se odnose na privatnu svojinu. Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvršne. ekonomsku konkurenciju. zakonski je ograničena i podliježe kontroli parlamenta. po principima ustavnosti i zakonitosti.Izvršna vlast je odvojena zbog zahtjeva efikasnosti. zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. usklaĎeni čitav pravni sistem i zakonska zaštita ljudskih prava i sloboda. jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada. vjeroispovjesti. zakon je jednako obavezujući za sve graĎane u državi. Pravna država i vladavina prava – Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći. od vanjskih pritisaka i utjecaja. slobodu štampe. pravo na demokratske izborei političke predstavnike. koji je u svom radu jedino vezan zakonom i vlastitom savješću. skup prava vezanih za krivični postupak. učestvuju u upravljanju javnim poslovima. kretanja i slobodnog izbora mjesta stanovanja. . Pravo na nezavisno i nepristrano suĎenje je jedno od temeljnih ljudskih prava i povezano je sa ulogom sudova u afirmaciji pravne države.

Stoje u direktnoj vezi sa pravom lica lišenih slobode na humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva i odgovaraju cilju kaznenog režima – popravljanje i rehabilitacija. zdravstvenoj zaštiti. higijeni. Pravo na slobodu i ličnu sigurnosti i s tim u vezi zabrana torture i svakog okrutnog. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema represivnim državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskraćivanje slobode temelji na zakonu. Posebno pitanje koje se veže za ovo pravo jeste smrtna kazna. d) skup prava vezanih za krivični postupak i e) pravo na poštovanje intime. privatnog i porodičnog života. psihički. nediskriminirajuće. kažnjavanja držanjem u mračnim ćelijama i svi oblici svirepog. prvo mjesto pripada pravu na život koje je neodvojivo od ljudske ličnosti.PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. Pravo na život U hijerarhiji vrijednosti na koje se odnosi zaštita integriteta ljudske ličnosti. odjeći. Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima su još jedan skup prava. ili luĎačke košulje. lanci. kontrolisano i praćeno obavezom naknade štete licu na koje je nezakonito primijenjeno. b) pravo na slobodu i ličnu sigurnost. a njegovu zaštitu garantuju: a) pravo na život. koja se odnose na zaštitu integriteta ljudske ličnosti. da je jednoobrazno. nepovredivost stana i prepiske i zaštita ugleda i ličnosti. U cilju poboljšanja općih uvjeta života lica lišenih slobode predviĎena su pravila o uvjetima boravka. koja je ukinuta u mnogim zemljama koje tu s voju odluku zasnivaju na tome kako je pravo na život neotuĎivo tako da se ni u ime zakona ne može oduzeti. nehumanog ili ponižavajućeg kažnjavanja. okovi. c) zabrana torture i svakog okrutnog. Pravo na život je neotuĎivo ljudsko pravo i istovremena obaveza za sve da ga poštuju. Ovdje spadaju zabrana tjelesnog kažnjavanja. te upotreba sprava koje ograničavaju kretanje kao što su lisice. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. režimu posjeta bliskih . moralni i društveni aspekt ličnosti.

Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivičnog postupka. g) pravo na žalbu. privatnost života. Pravo na privatnost Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta.  Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. b) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. e) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. . i slično. porodice. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi što predstavlja garanciju za pravilnost krivičnog suĎenja. To uključuje istraživanje privatnosti. i) pravo na jednakost. Privatnost obuhvata sljedeće oblasti:  Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite. c) pravo na poznavanje predmeta optužbe. prirodno dostojanstvo ljudi koje je neodvojivi dio ličnosti. telefonskih razgovora. stan ili prepisku te protuzakoniti napad na ugled i čast.  Tjelesna privatnost – podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta od invazivnih procedura kao što su genetski testovi. zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život. javno suĎenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona. identifikacijske isprave. zdravlje i one kojima raspolaže vlada. testovi na drogu. doma i prepiske.prijatelja i čanova porodice. Polazna osnova je zaštita integriteta ljudske ličnosti. Jedan od zaštićenih prostora slobode pojedinca je pravo na intimu. nepristrasno. f) pravo na šutnju okrivljenog. video-zapise. j) poštovanje principa zakonitosti.  Privatnosti prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. d) pravo na odbranu. Skup prava vezanih za krivični postupak Tu spadaju: a) pravo na nezavisno. odnosno. h) priznanje načela ne bis in idem. na zaštićeni prostor. privatnog i porodičnog života. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije. nepovredivost stana i prepiske.

imovinskom stanju. ekonomskih. socijalnom porijeklu. kulturnih. drugi pojedinci ili grupe. kolektivnih i drugih interesa u državi. rasi. Regulišući ovo pravo istaknuta je i odgovornost za informacije i ideologiju koja se informacijama širi. u skladu sa zakonom. o univerzumu i Stvoritelju. spolnoj etničkoj. sportskih. religijskoj pripadnosti. Sloboda izražavanja i informisanja Na prvoj sjednici Generalne skupštine UN raspravljalo se o slobodi informacija i zaključeno je da je ova fundamentalna sloboda uvjet svim ostalim slobodama. država ima pravo da u odreĎenim slučajevima. Ova sloboda je unutrašnja ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja o fundamentalnim pitanjima. jeziku. c) sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organizovanja. Niko. Sloboda informisanja podrazumijeva istraživanje činjenica bez predrasuda.POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se: a) sloboda misli. političkom uvjerenju. Ono direktno uvjetuje demokraciju. gdje je individualna različitost zaštićena zabranom diskriminacije po bilo kojem kriteriju individualnog razlikovanja. religije ili uvjerenja Ova sloboda priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. širenje informacija u funkciji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog utjecaja na saradnju i povjerenje meĎu narodima. socijalnih. nemaju pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja. savjesti i religije ili uvjerenja. . Pravo učešća u vlasti Pravo na učešće u vlasti zaokružuje politička prava i demokraciju. U osnovi ovog prava stoje graĎani kao nosioci suvereniteta. te je sadržano u Univerzalnoj deklaraciji. ali je dio ekonomskih i socijalnih prava. Sloboda udruživanja i okupljanja. ili država. individualnih. njihova jednakost pred zakonom. savjesti. MeĎutim. boji kože. uključujući i prava sindikalnog organizovanja Ovo pravo pripada političkim pravima. Sloboda misli. d) pravo učestvovanja u vlasti. b) sloboda izražavanja. te stvara mogućnosti graĎanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. ograniči ispoljavanje uvjerenja.

LJUDSKA PRAVA DRUGE GENERACIJE ILI EKONOMSKA.  pravo na odmor. povremena plaćena odsustva.  pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada. U osnovi im leži filozofsko poimanje čovjeka kao bića slobode i uroĎenog dostojanstva. kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije. kulturnim i socijalnim pravima. SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Opće karakteristike Ekonomska. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih. već uključuju i slobodu od bijede. Sva tri regionalna dokumenta o ljudskim pravima sadrže odredbe o ekonomskim.  pravo na obrazovanje. MeĎutim. stvaranje ekonomskih i socijalnih prilika koje ljudsko dostojanstvo neće dovoditi u pitanje. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta. tako da ekonomska. U razraĎenom obliku ekonomska.  pravo na napredovanje u sladu sa godinama staža i sposobnostima. socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i zaštitu. socijalna i kulturna prava čine:  pravo na rad. Evropska povelja o ljudskim pravima sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu. čija se prava i slobode ne razumijevaju samo na graĎanskom i političkom nivou.  pravo na zaštitu i usluge.  pravo na pravične i povoljne uslove rada. razumno ograničenje radnog vremena.  pravo na kulturu. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava kako se nabrajaju uključuju:  pravo na rad.  pravo na zdravlje. pored ovog u regionalni sistem unapreĎenja i zaštite ljudskih prava uvrštena je Evropska socijalna povelja.  pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti. .

a stupile su na snagu 1912. godine. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Prvi oblici međunarodne zaštite ekonomskih.  pravo na odgovarajući životni standard i zaštitu od gladi. godine.  pravo na učestvovanje u kultunom životu. MeĎunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica. To su MeĎunarodna konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji šibica i MeĎunarodna konvencija o zabrani noćnog rada žena u industriji. djece i maloljetnika na zaštitu.  pravo pojedinca na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja.  prava porodice. socijalnih i kulturnih prava U Berlinu 1890. pravo na organizovanje (sindikalne prava i slobode) i pravo na štrajk. socijalnim i kulturnim pravima. u skladu sa uvjerenjem da nema općeg mira bez socijalne pravde. Ekonomska. godine osnovana je MeĎunarodna .  prava koja proističu iz autorskih prava. socijalna i kulturna prava su Univerzalna deklaracija.  pravo korištenja dostignućima nauke i tehnike. ostali se odnose na zabranu diskriminacije u uživanju ovih prava.  pravo na uslove koji obezbjeĎuju razvoj i širenje nauke i kulture. Dokumenti koji direktno odreĎuju ova prava u Katalogu ljudskih prava su Univerzalna deklaracija i MeĎunarodni pakt o ekonomskim. socijalna i kulturna prava u međunarodnim dokumentima usvojenim u Ujedinjenim nacijama i Međunarodnoj organizaciji rada Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN-u koji se odnose na ekonomska. te konvencije i preporuke koje su donošene u okviru MeĎunarodne organizacije rada i UNESCO-a.  pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj u skladu sa njihovim uvjerenjima. Prvi meĎunarodni dokumenti sa kojima počinje meĎunarodna djelatnost na unapreĎenju i zaštiti prava radnika zaključeni su u Bernu 1906.  pravo na slobodu u oblastima nauke i stvaralaštva. godine održana je Prva meĎunarodna diplomatska konferencija o poboljšavanju položaja radnika. Nakon I svjetskog rata. da bi kao rezultat konferencije održane 1900.  pravo na obrazovanje. socijalnim i kulturnim pravima. godine u Parizu bilo osnivanje MeĎunarodnog udruženja za pravnu zaštitu radnika. 1919.  pravo na socijalnu sigurnost. MeĎunarodni pakt o ekonomskim. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Na pitanju uređenja sedmičnog odmora u 1921. godini MeĎunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju o primjeni sedmičnog odmora u industrijskim preduzećima na bar 24 sata neprekidnog odmora u svakom razdoblju od 7 dana. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u .organizacija rada. a odnosi se na osobe zaposlene u velikom broju industrijskih i trgovačkih djelatnosti. U okvirima djelatnosti MOR-a donijete su konvencije i preporuke kojima se nastojala suzbiti diskriminacija pojedinih radnika ili odreĎene vrste diskriminacije prema svim radnicima. pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. donešena je Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru. Današnje tendencije idu u pravcu smanjivanja broja dnevnih radnih sati i sedmičnog broja na 40 sati. godine Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškaraca i žena za rad iste vrijednosti i Preporuku koja se odnosi na isto pitanje. Pravo na jednaku plaću za jednak rad MOR donijela je 1951. za koju su karakteristične dvije stvari – da se zaštiti slobodno vrijeme i izbjegavanje bilo kakve prisile radnika u pogledu korištenja slobodnog vremena. Godine 1924. pristojan život za radnike i njihove porodice. Pravo na rad definiše se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. Cilj osnivanja MeĎunarodne konvencije rada (MOR) je poboljšanje uslova života i rada radnika. Godine 1936. Sindikalna prava i slobode Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. da se učlani u sindikat po svom izboru. Pravo na rad podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. posebno garanciju ženama da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad. donešena je Preporuka o razvoju uslova za korištenje slobodnog vremena radnika. Konvencija obavezuje države ugovornice da podstiču i osiguraju primjenu načela jednakosti nagraĎivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti. Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Prva Konvencija koju je donijela MOR posvećena je pitanju ograničavanja radnog vremena na 8 sati. a radne sedmice na 48 sati. itd. Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima.

bez ikakve diskriminacije u pogledu dobi. Nakon I svjetskog rata. bilo odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u ukupnom iznosu od 20%. ili bračnog statusa. te ekonomska. Najčešće mora obuhvatiti:    bilo najmanje 50% ukupno zaposlenih. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija o minimalnim normama socijalne sigurnosti donesena 1952. Njome su obuhvaćeni svi rizici i sva davanja sa tendencijama proširivanja na cjelokupno stanovništvo. . socijalna i kulturna prava. Konvencija o zaštiti materinstva reguliše položaj žena zaposlenih u industriji. dovode u opasnost život ili škode normalnom razvoju. zaposlene majke i djeteta Društvena briga i zaštita porodice odnosi se na zaštitu majke u vremenu prije i poslije roĎenja djeteta. Zaštita djece i omladine obuhvata zaštitu od ekonomske i socijalne eksploatacije. bolesti. nesposobnosti. vjeroispovjesti. te žena koje za plaću rade kod kuće. udovištva. Zaštita porodice. 11 koja u pogledu sindikalnih prava izjednačava radnike zaposlene u poljoprivredi sa radnicima zaposlenim u industriji. donesena je Konvencija br.cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. kao i zakonsko odreĎenje donje dobne granice za plaćeni rad djece i omladine. Konvencijom je odreĎena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. rase. bilo sve stanovnike čije je imovno stanje u predviĎenim slučajevima ispod odreĎenog maksimuma. godine. Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi kao članu društva. a posebno u slučajevima nezaposlenosti. na neindustrijskim i poljoprivrednim radovima. 1921. Sindikalna prava i slobode direktno dotiču graĎanska i politička prava. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. omogućavanju korištenja porodiljskog plaćenog odsustva ili odsustva uz davanja iz socijalnog osiguranja zaposlenim majkama. zakonsku zaštitu od rada na poslovima koji izlažu opasnosti moral ili zdravlje. starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. čiji iznos se odreĎuje prema općem nivou plaća u svakoj zemlji. godine.

da sprječava i liječi epidemična. upotpunjava se obaveza države za kreiranjem opće ekonomske. u kojoj su zaštićeni moralni i materijalni interesi autora u oblastima nauke. Sve obrazovne institucije imaju obavezu poštovati humanističke principe obrazovanja i ispunjavati minimalne norme koje propiše država. smještaj. odjeća. a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja.Zaštita porodice podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj porodici da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost. Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju. Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen. efikasan. Pravo na obrazovanje Ovo pravo priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz Kataloga ljudskih prava. a graĎani učestvuju u kulturnom životu. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća. podrazumijevajući poboljšavanje uslova života. a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. endemična. profesionalna i druga oboljenja i da osigura svima ljekarske usluge i pomoć u bolesti. Načini realiziranja ovog prava podrazumijevaju nekoliko osnovnih principa. književnosti i umjetnosti. svim graĎanima dostupan zdravstveni sistem. obavezu da poboljša sve vidove higijene sredine i industrijske higijene. Realiziranje ovog prava ostaje na nivou težnje i dugoročnih razvojnih i političkih ciljeva. . Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizuje kroz obaveze koje ima država u poduzimanju mjera za smanjivanje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranju uslova za zdrav podmladak. obavezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja.

Ako slijedimo listu prava koju daje Afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka u naslovu ističe i pravima naroda. ali se prava garantuju i narodu i porodica je priznata kao prirodna ćelija na kojoj se zasniva društvo.  pravo na samoopredjeljenje. U skladu sa Afričkom poveljom svaki pojedinac je nosilac prava. ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvatanja ljudskih prava koja je suprotna individualističkom shvatanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava.  pravo na zaštitu okoline. onda su to:  pravo na ravnopravnost naroda. o nedefinisanom subjektu kome su upućena. i sl. „Prava naroda“ je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivitetu.  pravo na mir.  pravo na ekonomski. te aktivnost UN-a u kojoj se prepoznaje utjecaj zemalja Trećeg svijeta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo.LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE Opće karakteristike Kao prava treće generacije razumijevaju se kolektivna prava. kao neotuĎivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje. da je univerzalna zaštita samo poželjno ali ne i stvarno činjenično stanje. Priznavanje počiva na uvjerenju da se radi o ljudskim pravima. Osporavanje ovih prava počiva na argumentima o nedefinisanom titularu ovih prava. pravo da . tu spadaju Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda kao regionalni dokument.  pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima. Pravo na ravnopravnost naroda Ovo pravo izvedeno je iz Povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije i koje se štiti sistemom ljudskih prava u zemljama članicama UN-a. Što se tiče meĎunarodnih dokumenata koji se odnose na narod/naciju. Alžirska deklaracija o pravima naroda. socijalni i kulturni razvoj. da je njihov titular narod.

socijalni i kulturni razvoj“. U XIX i XX stoljeću u ovaj pojam je uneseno još jedno značenje. a kojem su narodi Afrike bili izloženo. Pravo na samoopredjeljenje posjeduje dva aspekta. u skladu s njim. onako kako su formulisani u Povelji UN-a. 21) Pravo na razvoj Pravo na razvoj znači prihvatanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka. Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se u XVII stoljeću razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana. a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora. bez stranih utjecaja. Smatra se da su korijeni prava na samoopredjeljenje. ustanovljeni Atlantskom poveljom (1941. Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih poslova i time na odreĎenje svog političkog statusa. slobodno odrede svoj politički status i ekonomski.“ Formulaciju prava na samoopredjeljenje sadrži Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima u kojoj se kaže da „svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje i da. opredijeli na odreĎeni politički status.budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎunarodnih odnosa i odnosa u UN-u. socijalnih i kulturnih . suprotstavljeno je apartheidu kao zločinu protiv čovječnosti. i konačno afirmiše na filozofskom nivou pravo „biti drukčiji“. vanjski i unutrašnji. Vanjski znači pravo naroda da se slobodno.): „Prijateljski odnosi meĎu narodima zasnovani su na pravu na jednakost i samoopredjeljenje. čl. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije kao osnovnog načela koja prožima sve dokumente o ljudskim pravima. (Afrička povelja. odnosno uzimanja za cilj zadovoljavanje temeljnih potreba čovjeka u svim dijelovima svijeta. Razrada prava na razvoj koji u smislu ekonomskih. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. tumačio se kao osnova prava svakog naroda na vlastitu homogenu državu i u tom smislu je unijeto u Wilsonovih Četrnaest tačaka.

Smetnje koje se ističu u ostvarivanju ovog prava su sljedeće:  nepodobnost da se konstituiše kao pravo pojedinca ili pravo kolektiviteta. kao ljudskog prava. u teoriji o ljudskim pravima. tim prije što se u meĎunarodnim aktima pominje pravo na mir u smislu zaštite globalnog mira. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo i Sud za ljudska prava Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. Poremećaji u prirodi prouzrokovani svim vrstama zagaĎenja. Konstituisanje prava na mir. U Rezoluciji 5 Komisije za ljudska prava UN utvrĎeno je pravo svakoga da živi u uslovima svjetskog mira i meĎunarodne saradnje. jezik ili spol. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i bezbjednost. opasnostima koje se pojavljuju kao produkt civilizacije. . imaju od prirode dato pravo na život u miru. i u sljedećoj rezoluciji koja se bavi pravom na mir kaže se da svaka nacija i svaki čovjek bez obzira na rasu. uvjerenje. ukupan razvoj ličnosti koji pokriva sve segmente života proširuje se na pravo naroda. izlažu jednakom stepenu ugroženosti sve ljude i otuda je lakše postizanje konsenzusa za uvrštavanju ovog prava u Katalog ljudskih prava. nailazi na najveće otpore. a time i nepodesno.prava znači pravo pojedinca na svestran. Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže. odnosno zajednice na zadovoljenje i razvoj svih segmenata društva.  u ovim uslovima pravo na mir je nerealno. za pravno normiranje.