P. 1
Demokratija i Ljudska Prava

Demokratija i Ljudska Prava

|Views: 32|Likes:
Published by Sabrina Becic
skripta
skripta

More info:

Published by: Sabrina Becic on Jul 18, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/06/2014

pdf

text

original

Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Odsjek: Sigurnosne i mirovne studije

UNIVERZALNOST LJUDSKIH PRAVA I GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

Student: Bečić Sabrina Sarajevo, april 2011.

Mentor: prof. dr. Izet Beridan

Tako je. Potrebno ih je odvojiti da bi se precizno moglo znati šta su prava a šta političke težnje. To nije u funkciji ljudskih prava nego. .UVOD Katalog ljudskih prava usvaja podjelu na ljudska prava prve. implicitno zadržana njihova hijerarhija mehanizmom implementacije i zaštite. druge i treće generacije nije samo metodološkog karaktera. Suprotno stanovište je da podjela prava na ljudska prava prve. Dakle. težnjama i političkim ciljevima. Koncept Kataloga ljudskih prava u UN usvaja prvi. već upravo izražava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i značaja koji imaju za zaštitu ljudske ličnosti. upravo suprotno. Podjela ne predstavlja hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i značaju ovih prava. druge i treće generacije. široko postavljen koncept. jer ljudska prava egzistiraju u odnosima meĎusobne povezanosti i meĎuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje. ali se u regulisanju mjera zaštite nejednako odnosi prema različitim ljuskim pravima. slabi njihov dignitet jer se težište sa pravnog prebacuje u ideološki i politički domen. uprkos formalno široko postavljenoj listi ljudskih prava. ne radi se o razvoju ljudskih prava nego o dopunjavanju kataloga ljudskih prava željama.

odnosno ljudskim pravima prve generacije. jezik. vjeru. spol.LJUDSKA PRAVA PRVE GENERACIJE ILI KLASIČNA GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Opće karakteristike GraĎanska i politička prava pripadaju klasičnim. Ova prava razvijala su se unutar zapadnoevropske povijesti. političko ili drugo mišljenje. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. fizičkog. graĎanska i politička prava dobivaju meĎunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. na prostor slobode zaštićen od neovlaštenog i nezakonitog uplitanja trećih lica i same države. Drugi fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. nacionalno ili socijalno porijeklo. vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda graĎana neodvojiv dio pravnog poretka. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava. roĎenje ili svaku drugu okolnost. Fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. Pojedina prava iz oblasti graĎanskih i političkih prava bila su predmet samostaln og regulisanja u Ujedinjenim nacijama: . Osim Univerzalne deklaracije. pravo slobodnog ispoljavanja ličnosti i skup političkih prava koja sugerišu demokratski oblik državnog ureĎenja. najstarijim. godine. na Generalnoj skupštini UN-a 10. Međunarodni dokumenti usvojeni u Ujedinjenim nacijama koji se odnose na ljudska prava prve generacije Usvajanjem Univerzalne deklaracije. boju. Rezolucijom 217 (III). psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. na graĎanska i politička prava odnose se: MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. decembra 1948. Usvojena graĎanska i politička prava države ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira na rasu. imovno stanje.

Suverenitet naroda odreĎuje smisao političkih prava. Katalogom ljudskih prava utvrĎena su sljedeća graĎanska i politička prava:      Pravo na život. Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja. Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona. Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. Protokol o statusu izbjeglica. Konvencija o statusu udatih žena. minimalnoj starosti za brak i registriranje braka. MeĎunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida. Svrha postojanja ovih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. neljudskog ili ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja. trgovine robljem i institucija i prakse slične ropstvu. Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. slobodu i zaštitu integriteta ličnosti Sloboda od ropstva i prakse slične ropstvu Sloboda od prisilnog rada Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. Garancije za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrta kazna. Konvencija o statusu izbjeglica. Minimalni standardi o postupanju prema zarobljenicima. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja .- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. - - Smisao graĎanskih prava leži u ograničavanju moći slobodnog djelovanja represivnih državnih organa do granice iza koje počinje prostor ličnih prava i sloboda graĎanina. Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. Skup tih prava naziva se klasičnim graĎanskim pravima. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Konvencija o političkim pravima žena. Smisao odnosa ljudskih prava i države iskazuje se u razumijevanju države kao zakonom ograničene strukture moći koja poštuje prava i slobode svojih graĎana. Konvencija o pristanku na brak.

jer suprotnost tome vodi u tiraniju.znači da se izbori održavaju po usvojenim pravilima organizovanja izbora. i da se vrati u svoju zemlju Pravo na imovinu Sloboda misli.       Ljudska prava u sudskom postupku Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi. Kao klasična graĎanska i politička prava javljaju se aktivno i pasivno biračko pravo. pravna država i pravo na nezavisno i nepristrano sudstvo Elementi koji čine državu prepoznatljivi su na meĎunarodnom nivou razumijevanja graĎanskih i političkih prava i počivaju na sljedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. uvjerenja i religije Sloboda mišljenja i izražavanja Sloboda udruživanja. uključujući vlastitu. S ovim se veže pojam demokracije kao oblika političke vlasti. Opći – znači da se izbori provode za sve nivoe vlasti u državi. . Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. bez diskriminacije. Redovni – znači da je učešće u vlasti vremenski ograničeno. na slobodni izraz političke volje. Slobodno izražena politička volja znači da se ljudi slobodno mogu udruživati u političke stranke ili pristupati političkim strankama i da glasači mogu bez straha glasati. Tajnost izbora – je povezana sa slobodnim izražavanjem političke volje i sprječavanjem mogućih negativnih posljedica zbog slobodno izražene političke volje. izvršnu i sudsku je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. odnosno pravo na slobodno izražavanje političke volje na redovnim. Demokratski. Vladavina prava. općim. savjesti. demokratskim. jednakim i tajnim izborima. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje. Jednaki – znači da svi graĎani ravnopravno učestvuju u izborima.

Kao klasična graĎanska i politička prava i slobode smatraju se:  Prava vezana za integritet ljudske ličnosti: pravo na život. pravo na poštovanje intime. Odnosno. ekonomsku konkurenciju. pravo na demokratske izborei političke predstavnike.    Kulturna prava koja podrazumijevaju slobodu obrazovanja. Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvršne. Pravna država i vladavina prava – Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći. aktivno i pasivno biračko pravo. a u odnosu na državu poštovanje zakona. od vanjskih pritisaka i utjecaja. izbora profesije. Pravo na nezavisno i nepristrano suĎenje je jedno od temeljnih ljudskih prava i povezano je sa ulogom sudova u afirmaciji pravne države. skup prava vezanih za krivični postupak. kretanja i slobodnog izbora mjesta stanovanja. odnosno vladavinu zakona. pisanja.  Politička prava koja uključuju slobodu mišljenja. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava. djeluje u okviru pravnog poretka i treba biti nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti.Izvršna vlast je odvojena zbog zahtjeva efikasnosti. privatnog i porodičnog života. kulturnog i umjetničkog izraza. usklaĎeni čitav pravni sistem i zakonska zaštita ljudskih prava i sloboda. Kao klasična graĎanska i politička prava stoje prava i mogućnosti graĎanina da. a to je pravo na suĎenje pred fer i nepristasnim sudijom. govora. slobodno tržište. zakonski je ograničena i podliježe kontroli parlamenta. zakon je jednako obavezujući za sve graĎane u državi. nepovredivost stana i prepiske. zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. udruživanja. Ograničenja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana su priznavanjem istih prava i sloboda drugim. Prožimanje političkog i pravnog sistema ljudskim pravima – Pravilo je da Katalog ljudskih prava dio ustavnih odredbi sa kojima su. koji je u svom radu jedino vezan zakonom i vlastitom savješću. po principima ustavnosti i zakonitosti. Ekonomske slobode koje se odnose na privatnu svojinu. vjeroispovjesti. slobodu štampe. učestvuju u upravljanju javnim poslovima. bez ikakve diskriminacije. . pravo na slobodu i ličnu sigurnost. jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada.

higijeni. privatnog i porodičnog života. nepovredivost stana i prepiske i zaštita ugleda i ličnosti. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema represivnim državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskraćivanje slobode temelji na zakonu. Stoje u direktnoj vezi sa pravom lica lišenih slobode na humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva i odgovaraju cilju kaznenog režima – popravljanje i rehabilitacija. d) skup prava vezanih za krivični postupak i e) pravo na poštovanje intime. ili luĎačke košulje. nediskriminirajuće. nehumanog ili ponižavajućeg kažnjavanja. Pravo na život U hijerarhiji vrijednosti na koje se odnosi zaštita integriteta ljudske ličnosti. režimu posjeta bliskih . prvo mjesto pripada pravu na život koje je neodvojivo od ljudske ličnosti. zdravstvenoj zaštiti. kontrolisano i praćeno obavezom naknade štete licu na koje je nezakonito primijenjeno.PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. U cilju poboljšanja općih uvjeta života lica lišenih slobode predviĎena su pravila o uvjetima boravka. odjeći. Pravo na slobodu i ličnu sigurnosti i s tim u vezi zabrana torture i svakog okrutnog. kažnjavanja držanjem u mračnim ćelijama i svi oblici svirepog. Pravo na život je neotuĎivo ljudsko pravo i istovremena obaveza za sve da ga poštuju. Posebno pitanje koje se veže za ovo pravo jeste smrtna kazna. da je jednoobrazno. c) zabrana torture i svakog okrutnog. a njegovu zaštitu garantuju: a) pravo na život. te upotreba sprava koje ograničavaju kretanje kao što su lisice. okovi. psihički. Ovdje spadaju zabrana tjelesnog kažnjavanja. koja se odnose na zaštitu integriteta ljudske ličnosti. b) pravo na slobodu i ličnu sigurnost. moralni i društveni aspekt ličnosti. Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima su još jedan skup prava. koja je ukinuta u mnogim zemljama koje tu s voju odluku zasnivaju na tome kako je pravo na život neotuĎivo tako da se ni u ime zakona ne može oduzeti. lanci.

Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivičnog postupka. javno suĎenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona.  Tjelesna privatnost – podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta od invazivnih procedura kao što su genetski testovi. stan ili prepisku te protuzakoniti napad na ugled i čast. prirodno dostojanstvo ljudi koje je neodvojivi dio ličnosti. video-zapise. f) pravo na šutnju okrivljenog. na zaštićeni prostor. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi što predstavlja garanciju za pravilnost krivičnog suĎenja. j) poštovanje principa zakonitosti. testovi na drogu. i slično. zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život. zdravlje i one kojima raspolaže vlada. nepovredivost stana i prepiske. d) pravo na odbranu. b) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. To uključuje istraživanje privatnosti.  Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. Pravo na privatnost Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta. Skup prava vezanih za krivični postupak Tu spadaju: a) pravo na nezavisno.  Privatnosti prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. g) pravo na žalbu. telefonskih razgovora. Privatnost obuhvata sljedeće oblasti:  Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite.prijatelja i čanova porodice. Jedan od zaštićenih prostora slobode pojedinca je pravo na intimu. h) priznanje načela ne bis in idem. Polazna osnova je zaštita integriteta ljudske ličnosti. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije. doma i prepiske. e) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. c) pravo na poznavanje predmeta optužbe. privatnog i porodičnog života. porodice. i) pravo na jednakost. odnosno. nepristrasno. . identifikacijske isprave. privatnost života.

Regulišući ovo pravo istaknuta je i odgovornost za informacije i ideologiju koja se informacijama širi. socijalnih. Sloboda misli. b) sloboda izražavanja. u skladu sa zakonom. spolnoj etničkoj. savjesti i religije ili uvjerenja. jeziku. o univerzumu i Stvoritelju. ekonomskih. nemaju pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja.POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se: a) sloboda misli. d) pravo učestvovanja u vlasti. ili država. gdje je individualna različitost zaštićena zabranom diskriminacije po bilo kojem kriteriju individualnog razlikovanja. Pravo učešća u vlasti Pravo na učešće u vlasti zaokružuje politička prava i demokraciju. kulturnih. te stvara mogućnosti graĎanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. ali je dio ekonomskih i socijalnih prava. Ono direktno uvjetuje demokraciju. socijalnom porijeklu. . država ima pravo da u odreĎenim slučajevima. Ova sloboda je unutrašnja ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja o fundamentalnim pitanjima. političkom uvjerenju. U osnovi ovog prava stoje graĎani kao nosioci suvereniteta. Niko. savjesti. religije ili uvjerenja Ova sloboda priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. te je sadržano u Univerzalnoj deklaraciji. sportskih. Sloboda izražavanja i informisanja Na prvoj sjednici Generalne skupštine UN raspravljalo se o slobodi informacija i zaključeno je da je ova fundamentalna sloboda uvjet svim ostalim slobodama. širenje informacija u funkciji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog utjecaja na saradnju i povjerenje meĎu narodima. uključujući i prava sindikalnog organizovanja Ovo pravo pripada političkim pravima. Sloboda informisanja podrazumijeva istraživanje činjenica bez predrasuda. MeĎutim. boji kože. kolektivnih i drugih interesa u državi. ograniči ispoljavanje uvjerenja. drugi pojedinci ili grupe. religijskoj pripadnosti. c) sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organizovanja. rasi. njihova jednakost pred zakonom. individualnih. imovinskom stanju. Sloboda udruživanja i okupljanja.

 pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada. Sva tri regionalna dokumenta o ljudskim pravima sadrže odredbe o ekonomskim. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta.  pravo na napredovanje u sladu sa godinama staža i sposobnostima.  pravo na kulturu. stvaranje ekonomskih i socijalnih prilika koje ljudsko dostojanstvo neće dovoditi u pitanje.  pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti. već uključuju i slobodu od bijede. MeĎutim.  pravo na obrazovanje. SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Opće karakteristike Ekonomska. Evropska povelja o ljudskim pravima sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu.  pravo na odmor. pored ovog u regionalni sistem unapreĎenja i zaštite ljudskih prava uvrštena je Evropska socijalna povelja. socijalna i kulturna prava čine:  pravo na rad. kulturnim i socijalnim pravima. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih.  pravo na zaštitu i usluge.  pravo na zdravlje. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava kako se nabrajaju uključuju:  pravo na rad. tako da ekonomska. povremena plaćena odsustva.  pravo na pravične i povoljne uslove rada. . razumno ograničenje radnog vremena.LJUDSKA PRAVA DRUGE GENERACIJE ILI EKONOMSKA. socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i zaštitu. čija se prava i slobode ne razumijevaju samo na graĎanskom i političkom nivou. kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije. U osnovi im leži filozofsko poimanje čovjeka kao bića slobode i uroĎenog dostojanstva. U razraĎenom obliku ekonomska.

socijalna i kulturna prava u međunarodnim dokumentima usvojenim u Ujedinjenim nacijama i Međunarodnoj organizaciji rada Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN-u koji se odnose na ekonomska. godine.  pravo na učestvovanje u kultunom životu.  pravo na obrazovanje. socijalna i kulturna prava su Univerzalna deklaracija. socijalnim i kulturnim pravima. 1919. ostali se odnose na zabranu diskriminacije u uživanju ovih prava. socijalnim i kulturnim pravima.  pravo na socijalnu sigurnost. Prvi oblici međunarodne zaštite ekonomskih. godine održana je Prva meĎunarodna diplomatska konferencija o poboljšavanju položaja radnika. godine u Parizu bilo osnivanje MeĎunarodnog udruženja za pravnu zaštitu radnika. te konvencije i preporuke koje su donošene u okviru MeĎunarodne organizacije rada i UNESCO-a.  prava koja proističu iz autorskih prava. Prvi meĎunarodni dokumenti sa kojima počinje meĎunarodna djelatnost na unapreĎenju i zaštiti prava radnika zaključeni su u Bernu 1906. godine. a stupile su na snagu 1912. da bi kao rezultat konferencije održane 1900.  pravo na slobodu u oblastima nauke i stvaralaštva.  pravo korištenja dostignućima nauke i tehnike.  pravo pojedinca na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja. socijalnih i kulturnih prava U Berlinu 1890. godine osnovana je MeĎunarodna . djece i maloljetnika na zaštitu. Nakon I svjetskog rata.  pravo na uslove koji obezbjeĎuju razvoj i širenje nauke i kulture. MeĎunarodni pakt o ekonomskim.  prava porodice. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. MeĎunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. pravo na organizovanje (sindikalne prava i slobode) i pravo na štrajk. Dokumenti koji direktno odreĎuju ova prava u Katalogu ljudskih prava su Univerzalna deklaracija i MeĎunarodni pakt o ekonomskim. Ekonomska.  pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj u skladu sa njihovim uvjerenjima. To su MeĎunarodna konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji šibica i MeĎunarodna konvencija o zabrani noćnog rada žena u industriji. u skladu sa uvjerenjem da nema općeg mira bez socijalne pravde.  pravo na odgovarajući životni standard i zaštitu od gladi.

Pravo na rad podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. Pravo na jednaku plaću za jednak rad MOR donijela je 1951. itd. Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Prva Konvencija koju je donijela MOR posvećena je pitanju ograničavanja radnog vremena na 8 sati. donešena je Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru. Cilj osnivanja MeĎunarodne konvencije rada (MOR) je poboljšanje uslova života i rada radnika. pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. da se učlani u sindikat po svom izboru. a radne sedmice na 48 sati. pristojan život za radnike i njihove porodice. U okvirima djelatnosti MOR-a donijete su konvencije i preporuke kojima se nastojala suzbiti diskriminacija pojedinih radnika ili odreĎene vrste diskriminacije prema svim radnicima. Na pitanju uređenja sedmičnog odmora u 1921. a odnosi se na osobe zaposlene u velikom broju industrijskih i trgovačkih djelatnosti. godini MeĎunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju o primjeni sedmičnog odmora u industrijskim preduzećima na bar 24 sata neprekidnog odmora u svakom razdoblju od 7 dana. posebno garanciju ženama da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u . godine Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškaraca i žena za rad iste vrijednosti i Preporuku koja se odnosi na isto pitanje. Konvencija obavezuje države ugovornice da podstiču i osiguraju primjenu načela jednakosti nagraĎivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti. Današnje tendencije idu u pravcu smanjivanja broja dnevnih radnih sati i sedmičnog broja na 40 sati. donešena je Preporuka o razvoju uslova za korištenje slobodnog vremena radnika. Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima.organizacija rada. Sindikalna prava i slobode Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. Godine 1936. za koju su karakteristične dvije stvari – da se zaštiti slobodno vrijeme i izbjegavanje bilo kakve prisile radnika u pogledu korištenja slobodnog vremena. Godine 1924. Pravo na rad definiše se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad.

Najčešće mora obuhvatiti:    bilo najmanje 50% ukupno zaposlenih. starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. bolesti. čiji iznos se odreĎuje prema općem nivou plaća u svakoj zemlji. Zaštita porodice. 11 koja u pogledu sindikalnih prava izjednačava radnike zaposlene u poljoprivredi sa radnicima zaposlenim u industriji. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. Njome su obuhvaćeni svi rizici i sva davanja sa tendencijama proširivanja na cjelokupno stanovništvo. omogućavanju korištenja porodiljskog plaćenog odsustva ili odsustva uz davanja iz socijalnog osiguranja zaposlenim majkama. bilo odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u ukupnom iznosu od 20%.cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. zakonsku zaštitu od rada na poslovima koji izlažu opasnosti moral ili zdravlje. dovode u opasnost život ili škode normalnom razvoju. te žena koje za plaću rade kod kuće. a posebno u slučajevima nezaposlenosti. Sindikalna prava i slobode direktno dotiču graĎanska i politička prava. Konvencijom je odreĎena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. na neindustrijskim i poljoprivrednim radovima. godine. donesena je Konvencija br. nesposobnosti. ili bračnog statusa. godine. bez ikakve diskriminacije u pogledu dobi. bilo sve stanovnike čije je imovno stanje u predviĎenim slučajevima ispod odreĎenog maksimuma. udovištva. zaposlene majke i djeteta Društvena briga i zaštita porodice odnosi se na zaštitu majke u vremenu prije i poslije roĎenja djeteta. te ekonomska. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija o minimalnim normama socijalne sigurnosti donesena 1952. . Nakon I svjetskog rata. Konvencija o zaštiti materinstva reguliše položaj žena zaposlenih u industriji. Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi kao članu društva. socijalna i kulturna prava. vjeroispovjesti. Zaštita djece i omladine obuhvata zaštitu od ekonomske i socijalne eksploatacije. kao i zakonsko odreĎenje donje dobne granice za plaćeni rad djece i omladine. 1921. rase.

a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja. socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz Kataloga ljudskih prava. podrazumijevajući poboljšavanje uslova života. Pravo na obrazovanje Ovo pravo priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća. Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizuje kroz obaveze koje ima država u poduzimanju mjera za smanjivanje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranju uslova za zdrav podmladak. Realiziranje ovog prava ostaje na nivou težnje i dugoročnih razvojnih i političkih ciljeva. književnosti i umjetnosti. a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen. svim graĎanima dostupan zdravstveni sistem. obavezu da poboljša sve vidove higijene sredine i industrijske higijene. odjeća. a graĎani učestvuju u kulturnom životu. upotpunjava se obaveza države za kreiranjem opće ekonomske. endemična. efikasan. obavezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost. Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju. profesionalna i druga oboljenja i da osigura svima ljekarske usluge i pomoć u bolesti. . smještaj.Zaštita porodice podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj porodici da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana. Sve obrazovne institucije imaju obavezu poštovati humanističke principe obrazovanja i ispunjavati minimalne norme koje propiše država. Načini realiziranja ovog prava podrazumijevaju nekoliko osnovnih principa. u kojoj su zaštićeni moralni i materijalni interesi autora u oblastima nauke. da sprječava i liječi epidemična.

Alžirska deklaracija o pravima naroda.LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE Opće karakteristike Kao prava treće generacije razumijevaju se kolektivna prava. „Prava naroda“ je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivitetu. Priznavanje počiva na uvjerenju da se radi o ljudskim pravima. da je njihov titular narod. i sl.  pravo na mir. ali se prava garantuju i narodu i porodica je priznata kao prirodna ćelija na kojoj se zasniva društvo.  pravo na zaštitu okoline. Pravo na ravnopravnost naroda Ovo pravo izvedeno je iz Povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije i koje se štiti sistemom ljudskih prava u zemljama članicama UN-a. onda su to:  pravo na ravnopravnost naroda. U skladu sa Afričkom poveljom svaki pojedinac je nosilac prava. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvatanja ljudskih prava koja je suprotna individualističkom shvatanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava. socijalni i kulturni razvoj.  pravo na ekonomski. o nedefinisanom subjektu kome su upućena. Osporavanje ovih prava počiva na argumentima o nedefinisanom titularu ovih prava. ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima. tu spadaju Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda kao regionalni dokument. da je univerzalna zaštita samo poželjno ali ne i stvarno činjenično stanje. Ako slijedimo listu prava koju daje Afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka u naslovu ističe i pravima naroda. te aktivnost UN-a u kojoj se prepoznaje utjecaj zemalja Trećeg svijeta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo. Što se tiče meĎunarodnih dokumenata koji se odnose na narod/naciju. kao neotuĎivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje. pravo da .  pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima.  pravo na samoopredjeljenje.

u skladu s njim. tumačio se kao osnova prava svakog naroda na vlastitu homogenu državu i u tom smislu je unijeto u Wilsonovih Četrnaest tačaka. (Afrička povelja. vanjski i unutrašnji. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. socijalnih i kulturnih . Smatra se da su korijeni prava na samoopredjeljenje. Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih poslova i time na odreĎenje svog političkog statusa. 21) Pravo na razvoj Pravo na razvoj znači prihvatanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka. a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora. opredijeli na odreĎeni politički status. ustanovljeni Atlantskom poveljom (1941.“ Formulaciju prava na samoopredjeljenje sadrži Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima u kojoj se kaže da „svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje i da. bez stranih utjecaja. Razrada prava na razvoj koji u smislu ekonomskih. suprotstavljeno je apartheidu kao zločinu protiv čovječnosti. Vanjski znači pravo naroda da se slobodno.): „Prijateljski odnosi meĎu narodima zasnovani su na pravu na jednakost i samoopredjeljenje. čl. Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se u XVII stoljeću razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana. Pravo na samoopredjeljenje posjeduje dva aspekta.budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎunarodnih odnosa i odnosa u UN-u. odnosno uzimanja za cilj zadovoljavanje temeljnih potreba čovjeka u svim dijelovima svijeta. a kojem su narodi Afrike bili izloženo. i konačno afirmiše na filozofskom nivou pravo „biti drukčiji“. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije kao osnovnog načela koja prožima sve dokumente o ljudskim pravima. socijalni i kulturni razvoj“. onako kako su formulisani u Povelji UN-a. U XIX i XX stoljeću u ovaj pojam je uneseno još jedno značenje. slobodno odrede svoj politički status i ekonomski.

 u ovim uslovima pravo na mir je nerealno.prava znači pravo pojedinca na svestran. odnosno zajednice na zadovoljenje i razvoj svih segmenata društva. Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i bezbjednost. nailazi na najveće otpore. tim prije što se u meĎunarodnim aktima pominje pravo na mir u smislu zaštite globalnog mira. za pravno normiranje. ukupan razvoj ličnosti koji pokriva sve segmente života proširuje se na pravo naroda. opasnostima koje se pojavljuju kao produkt civilizacije. a time i nepodesno. Poremećaji u prirodi prouzrokovani svim vrstama zagaĎenja. uvjerenje. Konstituisanje prava na mir. i u sljedećoj rezoluciji koja se bavi pravom na mir kaže se da svaka nacija i svaki čovjek bez obzira na rasu. u teoriji o ljudskim pravima. U Rezoluciji 5 Komisije za ljudska prava UN utvrĎeno je pravo svakoga da živi u uslovima svjetskog mira i meĎunarodne saradnje. kao ljudskog prava. jezik ili spol. . imaju od prirode dato pravo na život u miru. izlažu jednakom stepenu ugroženosti sve ljude i otuda je lakše postizanje konsenzusa za uvrštavanju ovog prava u Katalog ljudskih prava. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo i Sud za ljudska prava Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. Smetnje koje se ističu u ostvarivanju ovog prava su sljedeće:  nepodobnost da se konstituiše kao pravo pojedinca ili pravo kolektiviteta.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->