Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Odsjek: Sigurnosne i mirovne studije

UNIVERZALNOST LJUDSKIH PRAVA I GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

Student: Bečić Sabrina Sarajevo, april 2011.

Mentor: prof. dr. Izet Beridan

. upravo suprotno. težnjama i političkim ciljevima. Tako je. široko postavljen koncept. Dakle. implicitno zadržana njihova hijerarhija mehanizmom implementacije i zaštite. ne radi se o razvoju ljudskih prava nego o dopunjavanju kataloga ljudskih prava željama. druge i treće generacije. Potrebno ih je odvojiti da bi se precizno moglo znati šta su prava a šta političke težnje. druge i treće generacije nije samo metodološkog karaktera. jer ljudska prava egzistiraju u odnosima meĎusobne povezanosti i meĎuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje.UVOD Katalog ljudskih prava usvaja podjelu na ljudska prava prve. uprkos formalno široko postavljenoj listi ljudskih prava. Podjela ne predstavlja hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i značaju ovih prava. To nije u funkciji ljudskih prava nego. ali se u regulisanju mjera zaštite nejednako odnosi prema različitim ljuskim pravima. slabi njihov dignitet jer se težište sa pravnog prebacuje u ideološki i politički domen. Koncept Kataloga ljudskih prava u UN usvaja prvi. Suprotno stanovište je da podjela prava na ljudska prava prve. već upravo izražava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i značaja koji imaju za zaštitu ljudske ličnosti.

fizičkog. najstarijim. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava. Osim Univerzalne deklaracije. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. Međunarodni dokumenti usvojeni u Ujedinjenim nacijama koji se odnose na ljudska prava prve generacije Usvajanjem Univerzalne deklaracije. Ova prava razvijala su se unutar zapadnoevropske povijesti. odnosno ljudskim pravima prve generacije. Drugi fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. graĎanska i politička prava dobivaju meĎunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. na prostor slobode zaštićen od neovlaštenog i nezakonitog uplitanja trećih lica i same države. Pojedina prava iz oblasti graĎanskih i političkih prava bila su predmet samostaln og regulisanja u Ujedinjenim nacijama: . godine. vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda graĎana neodvojiv dio pravnog poretka.LJUDSKA PRAVA PRVE GENERACIJE ILI KLASIČNA GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Opće karakteristike GraĎanska i politička prava pripadaju klasičnim. jezik. boju. Fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. na Generalnoj skupštini UN-a 10. decembra 1948. imovno stanje. na graĎanska i politička prava odnose se: MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. pravo slobodnog ispoljavanja ličnosti i skup političkih prava koja sugerišu demokratski oblik državnog ureĎenja. Rezolucijom 217 (III). roĎenje ili svaku drugu okolnost. vjeru. psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. Usvojena graĎanska i politička prava države ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira na rasu. nacionalno ili socijalno porijeklo. spol. političko ili drugo mišljenje.

Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona. Skup tih prava naziva se klasičnim graĎanskim pravima. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. minimalnoj starosti za brak i registriranje braka. Katalogom ljudskih prava utvrĎena su sljedeća graĎanska i politička prava:      Pravo na život. Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Svrha postojanja ovih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. slobodu i zaštitu integriteta ličnosti Sloboda od ropstva i prakse slične ropstvu Sloboda od prisilnog rada Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. Smisao odnosa ljudskih prava i države iskazuje se u razumijevanju države kao zakonom ograničene strukture moći koja poštuje prava i slobode svojih graĎana. Minimalni standardi o postupanju prema zarobljenicima. Garancije za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrta kazna. trgovine robljem i institucija i prakse slične ropstvu. - - Smisao graĎanskih prava leži u ograničavanju moći slobodnog djelovanja represivnih državnih organa do granice iza koje počinje prostor ličnih prava i sloboda graĎanina. Protokol o statusu izbjeglica. Konvencija o političkim pravima žena. neljudskog ili ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja. MeĎunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida. Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. Konvencija o statusu udatih žena. Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja . Konvencija o statusu izbjeglica. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja. Konvencija o pristanku na brak. Suverenitet naroda odreĎuje smisao političkih prava.- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

jednakim i tajnim izborima. općim. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi. S ovim se veže pojam demokracije kao oblika političke vlasti. Kao klasična graĎanska i politička prava javljaju se aktivno i pasivno biračko pravo. demokratskim. i da se vrati u svoju zemlju Pravo na imovinu Sloboda misli.       Ljudska prava u sudskom postupku Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju. izvršnu i sudsku je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. Tajnost izbora – je povezana sa slobodnim izražavanjem političke volje i sprječavanjem mogućih negativnih posljedica zbog slobodno izražene političke volje. bez diskriminacije. savjesti. uvjerenja i religije Sloboda mišljenja i izražavanja Sloboda udruživanja. odnosno pravo na slobodno izražavanje političke volje na redovnim. Slobodno izražena politička volja znači da se ljudi slobodno mogu udruživati u političke stranke ili pristupati političkim strankama i da glasači mogu bez straha glasati. jer suprotnost tome vodi u tiraniju.znači da se izbori održavaju po usvojenim pravilima organizovanja izbora. Demokratski. na slobodni izraz političke volje. . pravna država i pravo na nezavisno i nepristrano sudstvo Elementi koji čine državu prepoznatljivi su na meĎunarodnom nivou razumijevanja graĎanskih i političkih prava i počivaju na sljedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. Vladavina prava. Jednaki – znači da svi graĎani ravnopravno učestvuju u izborima. Opći – znači da se izbori provode za sve nivoe vlasti u državi. Redovni – znači da je učešće u vlasti vremenski ograničeno. uključujući vlastitu.

od vanjskih pritisaka i utjecaja. koji je u svom radu jedino vezan zakonom i vlastitom savješću. slobodu štampe. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava. izbora profesije. aktivno i pasivno biračko pravo. Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvršne. a to je pravo na suĎenje pred fer i nepristasnim sudijom. pravo na slobodu i ličnu sigurnost. udruživanja. . pravo na demokratske izborei političke predstavnike. Ograničenja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana su priznavanjem istih prava i sloboda drugim.Izvršna vlast je odvojena zbog zahtjeva efikasnosti. a u odnosu na državu poštovanje zakona. zakonski je ograničena i podliježe kontroli parlamenta. govora. kretanja i slobodnog izbora mjesta stanovanja. skup prava vezanih za krivični postupak. pravo na poštovanje intime. kulturnog i umjetničkog izraza. Kao klasična graĎanska i politička prava i slobode smatraju se:  Prava vezana za integritet ljudske ličnosti: pravo na život. Pravo na nezavisno i nepristrano suĎenje je jedno od temeljnih ljudskih prava i povezano je sa ulogom sudova u afirmaciji pravne države. Ekonomske slobode koje se odnose na privatnu svojinu. ekonomsku konkurenciju.  Politička prava koja uključuju slobodu mišljenja. po principima ustavnosti i zakonitosti. djeluje u okviru pravnog poretka i treba biti nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti. nepovredivost stana i prepiske. Pravna država i vladavina prava – Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći. usklaĎeni čitav pravni sistem i zakonska zaštita ljudskih prava i sloboda. zakon je jednako obavezujući za sve graĎane u državi.    Kulturna prava koja podrazumijevaju slobodu obrazovanja. jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada. odnosno vladavinu zakona. slobodno tržište. Kao klasična graĎanska i politička prava stoje prava i mogućnosti graĎanina da. privatnog i porodičnog života. bez ikakve diskriminacije. Odnosno. vjeroispovjesti. pisanja. učestvuju u upravljanju javnim poslovima. Prožimanje političkog i pravnog sistema ljudskim pravima – Pravilo je da Katalog ljudskih prava dio ustavnih odredbi sa kojima su. zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja.

b) pravo na slobodu i ličnu sigurnost. psihički. Stoje u direktnoj vezi sa pravom lica lišenih slobode na humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva i odgovaraju cilju kaznenog režima – popravljanje i rehabilitacija. prvo mjesto pripada pravu na život koje je neodvojivo od ljudske ličnosti. Pravo na slobodu i ličnu sigurnosti i s tim u vezi zabrana torture i svakog okrutnog. U cilju poboljšanja općih uvjeta života lica lišenih slobode predviĎena su pravila o uvjetima boravka.PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. te upotreba sprava koje ograničavaju kretanje kao što su lisice. higijeni. kažnjavanja držanjem u mračnim ćelijama i svi oblici svirepog. Posebno pitanje koje se veže za ovo pravo jeste smrtna kazna. c) zabrana torture i svakog okrutnog. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema represivnim državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskraćivanje slobode temelji na zakonu. okovi. nehumanog ili ponižavajućeg kažnjavanja. a njegovu zaštitu garantuju: a) pravo na život. Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima su još jedan skup prava. koja je ukinuta u mnogim zemljama koje tu s voju odluku zasnivaju na tome kako je pravo na život neotuĎivo tako da se ni u ime zakona ne može oduzeti. kontrolisano i praćeno obavezom naknade štete licu na koje je nezakonito primijenjeno. d) skup prava vezanih za krivični postupak i e) pravo na poštovanje intime. privatnog i porodičnog života. odjeći. Ovdje spadaju zabrana tjelesnog kažnjavanja. ili luĎačke košulje. nepovredivost stana i prepiske i zaštita ugleda i ličnosti. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. Pravo na život je neotuĎivo ljudsko pravo i istovremena obaveza za sve da ga poštuju. moralni i društveni aspekt ličnosti. da je jednoobrazno. zdravstvenoj zaštiti. Pravo na život U hijerarhiji vrijednosti na koje se odnosi zaštita integriteta ljudske ličnosti. koja se odnose na zaštitu integriteta ljudske ličnosti. nediskriminirajuće. režimu posjeta bliskih . lanci.

doma i prepiske.  Tjelesna privatnost – podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta od invazivnih procedura kao što su genetski testovi. privatnog i porodičnog života. stan ili prepisku te protuzakoniti napad na ugled i čast. . video-zapise. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi što predstavlja garanciju za pravilnost krivičnog suĎenja. zdravlje i one kojima raspolaže vlada. d) pravo na odbranu. privatnost života. Polazna osnova je zaštita integriteta ljudske ličnosti. c) pravo na poznavanje predmeta optužbe. f) pravo na šutnju okrivljenog. g) pravo na žalbu. testovi na drogu. Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivičnog postupka.  Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. Jedan od zaštićenih prostora slobode pojedinca je pravo na intimu. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije.prijatelja i čanova porodice. i slično. identifikacijske isprave. nepovredivost stana i prepiske. h) priznanje načela ne bis in idem. Privatnost obuhvata sljedeće oblasti:  Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite. na zaštićeni prostor. Pravo na privatnost Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta.  Privatnosti prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. nepristrasno. odnosno. To uključuje istraživanje privatnosti. zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život. porodice. j) poštovanje principa zakonitosti. b) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. i) pravo na jednakost. Skup prava vezanih za krivični postupak Tu spadaju: a) pravo na nezavisno. prirodno dostojanstvo ljudi koje je neodvojivi dio ličnosti. e) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. javno suĎenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona. telefonskih razgovora.

savjesti i religije ili uvjerenja. Ova sloboda je unutrašnja ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja o fundamentalnim pitanjima. U osnovi ovog prava stoje graĎani kao nosioci suvereniteta. njihova jednakost pred zakonom. nemaju pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja. ekonomskih. kolektivnih i drugih interesa u državi. Pravo učešća u vlasti Pravo na učešće u vlasti zaokružuje politička prava i demokraciju. o univerzumu i Stvoritelju. boji kože. država ima pravo da u odreĎenim slučajevima. gdje je individualna različitost zaštićena zabranom diskriminacije po bilo kojem kriteriju individualnog razlikovanja. Niko. savjesti. ali je dio ekonomskih i socijalnih prava. .POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se: a) sloboda misli. religije ili uvjerenja Ova sloboda priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. b) sloboda izražavanja. ograniči ispoljavanje uvjerenja. d) pravo učestvovanja u vlasti. te stvara mogućnosti graĎanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. jeziku. Regulišući ovo pravo istaknuta je i odgovornost za informacije i ideologiju koja se informacijama širi. Sloboda izražavanja i informisanja Na prvoj sjednici Generalne skupštine UN raspravljalo se o slobodi informacija i zaključeno je da je ova fundamentalna sloboda uvjet svim ostalim slobodama. Sloboda informisanja podrazumijeva istraživanje činjenica bez predrasuda. uključujući i prava sindikalnog organizovanja Ovo pravo pripada političkim pravima. socijalnom porijeklu. Ono direktno uvjetuje demokraciju. kulturnih. političkom uvjerenju. te je sadržano u Univerzalnoj deklaraciji. spolnoj etničkoj. Sloboda udruživanja i okupljanja. MeĎutim. sportskih. širenje informacija u funkciji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog utjecaja na saradnju i povjerenje meĎu narodima. drugi pojedinci ili grupe. individualnih. Sloboda misli. religijskoj pripadnosti. rasi. c) sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organizovanja. imovinskom stanju. socijalnih. u skladu sa zakonom. ili država.

 pravo na obrazovanje.  pravo na odmor. stvaranje ekonomskih i socijalnih prilika koje ljudsko dostojanstvo neće dovoditi u pitanje.  pravo na pravične i povoljne uslove rada.LJUDSKA PRAVA DRUGE GENERACIJE ILI EKONOMSKA.  pravo na napredovanje u sladu sa godinama staža i sposobnostima. kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije.  pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti.  pravo na zdravlje. U razraĎenom obliku ekonomska. kulturnim i socijalnim pravima. razumno ograničenje radnog vremena. pored ovog u regionalni sistem unapreĎenja i zaštite ljudskih prava uvrštena je Evropska socijalna povelja.  pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada. socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i zaštitu. Evropska povelja o ljudskim pravima sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu. SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Opće karakteristike Ekonomska. povremena plaćena odsustva. . MeĎutim. socijalna i kulturna prava čine:  pravo na rad. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava kako se nabrajaju uključuju:  pravo na rad. Sva tri regionalna dokumenta o ljudskim pravima sadrže odredbe o ekonomskim. U osnovi im leži filozofsko poimanje čovjeka kao bića slobode i uroĎenog dostojanstva. već uključuju i slobodu od bijede.  pravo na zaštitu i usluge. čija se prava i slobode ne razumijevaju samo na graĎanskom i političkom nivou. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih. tako da ekonomska.  pravo na kulturu. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta.

 pravo na organizovanje (sindikalne prava i slobode) i pravo na štrajk.  pravo na obrazovanje. godine u Parizu bilo osnivanje MeĎunarodnog udruženja za pravnu zaštitu radnika. socijalna i kulturna prava su Univerzalna deklaracija.  pravo na uslove koji obezbjeĎuju razvoj i širenje nauke i kulture.  pravo na slobodu u oblastima nauke i stvaralaštva. Prvi meĎunarodni dokumenti sa kojima počinje meĎunarodna djelatnost na unapreĎenju i zaštiti prava radnika zaključeni su u Bernu 1906. MeĎunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica. socijalna i kulturna prava u međunarodnim dokumentima usvojenim u Ujedinjenim nacijama i Međunarodnoj organizaciji rada Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN-u koji se odnose na ekonomska.  prava koja proističu iz autorskih prava. socijalnim i kulturnim pravima.  prava porodice. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.  pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj u skladu sa njihovim uvjerenjima. ostali se odnose na zabranu diskriminacije u uživanju ovih prava.  pravo na socijalnu sigurnost. godine. To su MeĎunarodna konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji šibica i MeĎunarodna konvencija o zabrani noćnog rada žena u industriji. da bi kao rezultat konferencije održane 1900.  pravo na odgovarajući životni standard i zaštitu od gladi. socijalnih i kulturnih prava U Berlinu 1890. Prvi oblici međunarodne zaštite ekonomskih.  pravo korištenja dostignućima nauke i tehnike. a stupile su na snagu 1912. Nakon I svjetskog rata. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.  pravo na učestvovanje u kultunom životu. socijalnim i kulturnim pravima. 1919. Ekonomska. MeĎunarodni pakt o ekonomskim. godine osnovana je MeĎunarodna .  pravo pojedinca na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja. godine. te konvencije i preporuke koje su donošene u okviru MeĎunarodne organizacije rada i UNESCO-a. u skladu sa uvjerenjem da nema općeg mira bez socijalne pravde. djece i maloljetnika na zaštitu. Dokumenti koji direktno odreĎuju ova prava u Katalogu ljudskih prava su Univerzalna deklaracija i MeĎunarodni pakt o ekonomskim. godine održana je Prva meĎunarodna diplomatska konferencija o poboljšavanju položaja radnika.

Pravo na jednaku plaću za jednak rad MOR donijela je 1951. za koju su karakteristične dvije stvari – da se zaštiti slobodno vrijeme i izbjegavanje bilo kakve prisile radnika u pogledu korištenja slobodnog vremena. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u . itd. Pravo na rad definiše se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima. posebno garanciju ženama da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad. a odnosi se na osobe zaposlene u velikom broju industrijskih i trgovačkih djelatnosti. godini MeĎunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju o primjeni sedmičnog odmora u industrijskim preduzećima na bar 24 sata neprekidnog odmora u svakom razdoblju od 7 dana. Cilj osnivanja MeĎunarodne konvencije rada (MOR) je poboljšanje uslova života i rada radnika.organizacija rada. Današnje tendencije idu u pravcu smanjivanja broja dnevnih radnih sati i sedmičnog broja na 40 sati. Sindikalna prava i slobode Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. Na pitanju uređenja sedmičnog odmora u 1921. Godine 1924. Konvencija obavezuje države ugovornice da podstiču i osiguraju primjenu načela jednakosti nagraĎivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti. donešena je Preporuka o razvoju uslova za korištenje slobodnog vremena radnika. pristojan život za radnike i njihove porodice. U okvirima djelatnosti MOR-a donijete su konvencije i preporuke kojima se nastojala suzbiti diskriminacija pojedinih radnika ili odreĎene vrste diskriminacije prema svim radnicima. pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. donešena je Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru. da se učlani u sindikat po svom izboru. Godine 1936. godine Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškaraca i žena za rad iste vrijednosti i Preporuku koja se odnosi na isto pitanje. Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Prva Konvencija koju je donijela MOR posvećena je pitanju ograničavanja radnog vremena na 8 sati. Pravo na rad podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. a radne sedmice na 48 sati.

kao i zakonsko odreĎenje donje dobne granice za plaćeni rad djece i omladine. Zaštita djece i omladine obuhvata zaštitu od ekonomske i socijalne eksploatacije. Konvencija o zaštiti materinstva reguliše položaj žena zaposlenih u industriji. Sindikalna prava i slobode direktno dotiču graĎanska i politička prava. bilo odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u ukupnom iznosu od 20%. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija o minimalnim normama socijalne sigurnosti donesena 1952. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. Konvencijom je odreĎena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. 11 koja u pogledu sindikalnih prava izjednačava radnike zaposlene u poljoprivredi sa radnicima zaposlenim u industriji. Njome su obuhvaćeni svi rizici i sva davanja sa tendencijama proširivanja na cjelokupno stanovništvo. dovode u opasnost život ili škode normalnom razvoju. nesposobnosti. zakonsku zaštitu od rada na poslovima koji izlažu opasnosti moral ili zdravlje. te ekonomska. Nakon I svjetskog rata. čiji iznos se odreĎuje prema općem nivou plaća u svakoj zemlji. . donesena je Konvencija br. te žena koje za plaću rade kod kuće. Zaštita porodice. zaposlene majke i djeteta Društvena briga i zaštita porodice odnosi se na zaštitu majke u vremenu prije i poslije roĎenja djeteta. Najčešće mora obuhvatiti:    bilo najmanje 50% ukupno zaposlenih. 1921. godine. vjeroispovjesti. bilo sve stanovnike čije je imovno stanje u predviĎenim slučajevima ispod odreĎenog maksimuma. udovištva. bez ikakve diskriminacije u pogledu dobi.cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. rase. godine. starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. a posebno u slučajevima nezaposlenosti. socijalna i kulturna prava. na neindustrijskim i poljoprivrednim radovima. ili bračnog statusa. Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi kao članu društva. bolesti. omogućavanju korištenja porodiljskog plaćenog odsustva ili odsustva uz davanja iz socijalnog osiguranja zaposlenim majkama.

Realiziranje ovog prava ostaje na nivou težnje i dugoročnih razvojnih i političkih ciljeva. odjeća. Načini realiziranja ovog prava podrazumijevaju nekoliko osnovnih principa. Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju. Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen.Zaštita porodice podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj porodici da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana. . upotpunjava se obaveza države za kreiranjem opće ekonomske. smještaj. socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz Kataloga ljudskih prava. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća. obavezu da poboljša sve vidove higijene sredine i industrijske higijene. a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. da sprječava i liječi epidemična. književnosti i umjetnosti. endemična. podrazumijevajući poboljšavanje uslova života. Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizuje kroz obaveze koje ima država u poduzimanju mjera za smanjivanje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranju uslova za zdrav podmladak. obavezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja. profesionalna i druga oboljenja i da osigura svima ljekarske usluge i pomoć u bolesti. a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja. a graĎani učestvuju u kulturnom životu. efikasan. Pravo na obrazovanje Ovo pravo priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. svim graĎanima dostupan zdravstveni sistem. Sve obrazovne institucije imaju obavezu poštovati humanističke principe obrazovanja i ispunjavati minimalne norme koje propiše država. u kojoj su zaštićeni moralni i materijalni interesi autora u oblastima nauke. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost.

 pravo na ekonomski. Što se tiče meĎunarodnih dokumenata koji se odnose na narod/naciju. Alžirska deklaracija o pravima naroda. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvatanja ljudskih prava koja je suprotna individualističkom shvatanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava. Osporavanje ovih prava počiva na argumentima o nedefinisanom titularu ovih prava.  pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima.LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE Opće karakteristike Kao prava treće generacije razumijevaju se kolektivna prava. tu spadaju Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda kao regionalni dokument. i sl. da je univerzalna zaštita samo poželjno ali ne i stvarno činjenično stanje. o nedefinisanom subjektu kome su upućena. „Prava naroda“ je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivitetu.  pravo na mir. socijalni i kulturni razvoj. da je njihov titular narod.  pravo na zaštitu okoline. U skladu sa Afričkom poveljom svaki pojedinac je nosilac prava. ali se prava garantuju i narodu i porodica je priznata kao prirodna ćelija na kojoj se zasniva društvo. Ako slijedimo listu prava koju daje Afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka u naslovu ističe i pravima naroda. pravo da . te aktivnost UN-a u kojoj se prepoznaje utjecaj zemalja Trećeg svijeta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo. onda su to:  pravo na ravnopravnost naroda.  pravo na samoopredjeljenje. kao neotuĎivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje. Priznavanje počiva na uvjerenju da se radi o ljudskim pravima. Pravo na ravnopravnost naroda Ovo pravo izvedeno je iz Povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije i koje se štiti sistemom ljudskih prava u zemljama članicama UN-a. ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima.

opredijeli na odreĎeni politički status. U XIX i XX stoljeću u ovaj pojam je uneseno još jedno značenje. a kojem su narodi Afrike bili izloženo. u skladu s njim. vanjski i unutrašnji. Pravo na samoopredjeljenje posjeduje dva aspekta. ustanovljeni Atlantskom poveljom (1941. Vanjski znači pravo naroda da se slobodno. Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se u XVII stoljeću razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana. socijalni i kulturni razvoj“. Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih poslova i time na odreĎenje svog političkog statusa. i konačno afirmiše na filozofskom nivou pravo „biti drukčiji“.“ Formulaciju prava na samoopredjeljenje sadrži Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima u kojoj se kaže da „svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje i da. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. bez stranih utjecaja. (Afrička povelja. Smatra se da su korijeni prava na samoopredjeljenje. a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora. socijalnih i kulturnih . tumačio se kao osnova prava svakog naroda na vlastitu homogenu državu i u tom smislu je unijeto u Wilsonovih Četrnaest tačaka. odnosno uzimanja za cilj zadovoljavanje temeljnih potreba čovjeka u svim dijelovima svijeta. suprotstavljeno je apartheidu kao zločinu protiv čovječnosti.budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎunarodnih odnosa i odnosa u UN-u. onako kako su formulisani u Povelji UN-a.): „Prijateljski odnosi meĎu narodima zasnovani su na pravu na jednakost i samoopredjeljenje. slobodno odrede svoj politički status i ekonomski. čl. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije kao osnovnog načela koja prožima sve dokumente o ljudskim pravima. 21) Pravo na razvoj Pravo na razvoj znači prihvatanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka. Razrada prava na razvoj koji u smislu ekonomskih.

tim prije što se u meĎunarodnim aktima pominje pravo na mir u smislu zaštite globalnog mira. jezik ili spol. imaju od prirode dato pravo na život u miru. uvjerenje.  u ovim uslovima pravo na mir je nerealno. a time i nepodesno. . Smetnje koje se ističu u ostvarivanju ovog prava su sljedeće:  nepodobnost da se konstituiše kao pravo pojedinca ili pravo kolektiviteta. za pravno normiranje. opasnostima koje se pojavljuju kao produkt civilizacije. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i bezbjednost.prava znači pravo pojedinca na svestran. izlažu jednakom stepenu ugroženosti sve ljude i otuda je lakše postizanje konsenzusa za uvrštavanju ovog prava u Katalog ljudskih prava. U Rezoluciji 5 Komisije za ljudska prava UN utvrĎeno je pravo svakoga da živi u uslovima svjetskog mira i meĎunarodne saradnje. Konstituisanje prava na mir. u teoriji o ljudskim pravima. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo i Sud za ljudska prava Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. ukupan razvoj ličnosti koji pokriva sve segmente života proširuje se na pravo naroda. nailazi na najveće otpore. i u sljedećoj rezoluciji koja se bavi pravom na mir kaže se da svaka nacija i svaki čovjek bez obzira na rasu. kao ljudskog prava. Poremećaji u prirodi prouzrokovani svim vrstama zagaĎenja. odnosno zajednice na zadovoljenje i razvoj svih segmenata društva. Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful