Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Odsjek: Sigurnosne i mirovne studije

UNIVERZALNOST LJUDSKIH PRAVA I GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

Student: Bečić Sabrina Sarajevo, april 2011.

Mentor: prof. dr. Izet Beridan

. Potrebno ih je odvojiti da bi se precizno moglo znati šta su prava a šta političke težnje. uprkos formalno široko postavljenoj listi ljudskih prava. druge i treće generacije. Dakle. ali se u regulisanju mjera zaštite nejednako odnosi prema različitim ljuskim pravima. široko postavljen koncept. implicitno zadržana njihova hijerarhija mehanizmom implementacije i zaštite. Koncept Kataloga ljudskih prava u UN usvaja prvi. To nije u funkciji ljudskih prava nego. Podjela ne predstavlja hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i značaju ovih prava. upravo suprotno. težnjama i političkim ciljevima. Tako je. već upravo izražava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i značaja koji imaju za zaštitu ljudske ličnosti.UVOD Katalog ljudskih prava usvaja podjelu na ljudska prava prve. druge i treće generacije nije samo metodološkog karaktera. Suprotno stanovište je da podjela prava na ljudska prava prve. ne radi se o razvoju ljudskih prava nego o dopunjavanju kataloga ljudskih prava željama. slabi njihov dignitet jer se težište sa pravnog prebacuje u ideološki i politički domen. jer ljudska prava egzistiraju u odnosima meĎusobne povezanosti i meĎuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje.

vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda graĎana neodvojiv dio pravnog poretka.LJUDSKA PRAVA PRVE GENERACIJE ILI KLASIČNA GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Opće karakteristike GraĎanska i politička prava pripadaju klasičnim. na prostor slobode zaštićen od neovlaštenog i nezakonitog uplitanja trećih lica i same države. vjeru. Pojedina prava iz oblasti graĎanskih i političkih prava bila su predmet samostaln og regulisanja u Ujedinjenim nacijama: . pravo slobodnog ispoljavanja ličnosti i skup političkih prava koja sugerišu demokratski oblik državnog ureĎenja. decembra 1948. na graĎanska i politička prava odnose se: MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. roĎenje ili svaku drugu okolnost. psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. imovno stanje. Ova prava razvijala su se unutar zapadnoevropske povijesti. fizičkog. političko ili drugo mišljenje. jezik. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava. spol. nacionalno ili socijalno porijeklo. boju. na Generalnoj skupštini UN-a 10. Osim Univerzalne deklaracije. graĎanska i politička prava dobivaju meĎunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. odnosno ljudskim pravima prve generacije. godine. Drugi fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. najstarijim. Fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. Usvojena graĎanska i politička prava države ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira na rasu. Međunarodni dokumenti usvojeni u Ujedinjenim nacijama koji se odnose na ljudska prava prve generacije Usvajanjem Univerzalne deklaracije. Rezolucijom 217 (III).

neljudskog ili ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja. Konvencija o političkim pravima žena. Suverenitet naroda odreĎuje smisao političkih prava. nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja . Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona. Minimalni standardi o postupanju prema zarobljenicima. Konvencija o statusu izbjeglica. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. - - Smisao graĎanskih prava leži u ograničavanju moći slobodnog djelovanja represivnih državnih organa do granice iza koje počinje prostor ličnih prava i sloboda graĎanina.- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Svrha postojanja ovih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. Protokol o statusu izbjeglica. Konvencija o statusu udatih žena. trgovine robljem i institucija i prakse slične ropstvu. Smisao odnosa ljudskih prava i države iskazuje se u razumijevanju države kao zakonom ograničene strukture moći koja poštuje prava i slobode svojih graĎana. Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. Skup tih prava naziva se klasičnim graĎanskim pravima. MeĎunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida. Katalogom ljudskih prava utvrĎena su sljedeća graĎanska i politička prava:      Pravo na život. Konvencija o pristanku na brak. Garancije za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrta kazna. Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. slobodu i zaštitu integriteta ličnosti Sloboda od ropstva i prakse slične ropstvu Sloboda od prisilnog rada Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja. minimalnoj starosti za brak i registriranje braka.

bez diskriminacije. Demokratski.znači da se izbori održavaju po usvojenim pravilima organizovanja izbora. na slobodni izraz političke volje. Slobodno izražena politička volja znači da se ljudi slobodno mogu udruživati u političke stranke ili pristupati političkim strankama i da glasači mogu bez straha glasati.       Ljudska prava u sudskom postupku Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju. Redovni – znači da je učešće u vlasti vremenski ograničeno. jer suprotnost tome vodi u tiraniju. Jednaki – znači da svi graĎani ravnopravno učestvuju u izborima. S ovim se veže pojam demokracije kao oblika političke vlasti. Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. odnosno pravo na slobodno izražavanje političke volje na redovnim. općim. pravna država i pravo na nezavisno i nepristrano sudstvo Elementi koji čine državu prepoznatljivi su na meĎunarodnom nivou razumijevanja graĎanskih i političkih prava i počivaju na sljedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. jednakim i tajnim izborima. Vladavina prava. izvršnu i sudsku je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. Kao klasična graĎanska i politička prava javljaju se aktivno i pasivno biračko pravo. i da se vrati u svoju zemlju Pravo na imovinu Sloboda misli. savjesti. uvjerenja i religije Sloboda mišljenja i izražavanja Sloboda udruživanja. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi. uključujući vlastitu. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje. demokratskim. Tajnost izbora – je povezana sa slobodnim izražavanjem političke volje i sprječavanjem mogućih negativnih posljedica zbog slobodno izražene političke volje. Opći – znači da se izbori provode za sve nivoe vlasti u državi. .

izbora profesije. pravo na poštovanje intime. pisanja. zakon je jednako obavezujući za sve graĎane u državi. Kao klasična graĎanska i politička prava i slobode smatraju se:  Prava vezana za integritet ljudske ličnosti: pravo na život. nepovredivost stana i prepiske. od vanjskih pritisaka i utjecaja. kretanja i slobodnog izbora mjesta stanovanja. Odnosno. privatnog i porodičnog života. Pravo na nezavisno i nepristrano suĎenje je jedno od temeljnih ljudskih prava i povezano je sa ulogom sudova u afirmaciji pravne države.Izvršna vlast je odvojena zbog zahtjeva efikasnosti. a to je pravo na suĎenje pred fer i nepristasnim sudijom. po principima ustavnosti i zakonitosti. udruživanja. Kao klasična graĎanska i politička prava stoje prava i mogućnosti graĎanina da. zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja.  Politička prava koja uključuju slobodu mišljenja. koji je u svom radu jedino vezan zakonom i vlastitom savješću. kulturnog i umjetničkog izraza.    Kulturna prava koja podrazumijevaju slobodu obrazovanja. Pravna država i vladavina prava – Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći. vjeroispovjesti. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava. učestvuju u upravljanju javnim poslovima. usklaĎeni čitav pravni sistem i zakonska zaštita ljudskih prava i sloboda. odnosno vladavinu zakona. Ekonomske slobode koje se odnose na privatnu svojinu. Ograničenja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana su priznavanjem istih prava i sloboda drugim. slobodno tržište. slobodu štampe. aktivno i pasivno biračko pravo. jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada. pravo na slobodu i ličnu sigurnost. govora. ekonomsku konkurenciju. skup prava vezanih za krivični postupak. zakonski je ograničena i podliježe kontroli parlamenta. Prožimanje političkog i pravnog sistema ljudskim pravima – Pravilo je da Katalog ljudskih prava dio ustavnih odredbi sa kojima su. pravo na demokratske izborei političke predstavnike. bez ikakve diskriminacije. djeluje u okviru pravnog poretka i treba biti nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti. . a u odnosu na državu poštovanje zakona. Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvršne.

kontrolisano i praćeno obavezom naknade štete licu na koje je nezakonito primijenjeno. zdravstvenoj zaštiti. Pravo na slobodu i ličnu sigurnosti i s tim u vezi zabrana torture i svakog okrutnog. higijeni. te upotreba sprava koje ograničavaju kretanje kao što su lisice. d) skup prava vezanih za krivični postupak i e) pravo na poštovanje intime. koja je ukinuta u mnogim zemljama koje tu s voju odluku zasnivaju na tome kako je pravo na život neotuĎivo tako da se ni u ime zakona ne može oduzeti.PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. Pravo na život U hijerarhiji vrijednosti na koje se odnosi zaštita integriteta ljudske ličnosti. Pravo na život je neotuĎivo ljudsko pravo i istovremena obaveza za sve da ga poštuju. nepovredivost stana i prepiske i zaštita ugleda i ličnosti. a njegovu zaštitu garantuju: a) pravo na život. režimu posjeta bliskih . Ovdje spadaju zabrana tjelesnog kažnjavanja. c) zabrana torture i svakog okrutnog. nehumanog ili ponižavajućeg kažnjavanja. Stoje u direktnoj vezi sa pravom lica lišenih slobode na humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva i odgovaraju cilju kaznenog režima – popravljanje i rehabilitacija. b) pravo na slobodu i ličnu sigurnost. psihički. Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima su još jedan skup prava. kažnjavanja držanjem u mračnim ćelijama i svi oblici svirepog. ili luĎačke košulje. lanci. prvo mjesto pripada pravu na život koje je neodvojivo od ljudske ličnosti. odjeći. Posebno pitanje koje se veže za ovo pravo jeste smrtna kazna. da je jednoobrazno. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema represivnim državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskraćivanje slobode temelji na zakonu. privatnog i porodičnog života. moralni i društveni aspekt ličnosti. nediskriminirajuće. U cilju poboljšanja općih uvjeta života lica lišenih slobode predviĎena su pravila o uvjetima boravka. okovi. koja se odnose na zaštitu integriteta ljudske ličnosti.

nepristrasno. e) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. b) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. To uključuje istraživanje privatnosti. Pravo na privatnost Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta. i slično. telefonskih razgovora.  Tjelesna privatnost – podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta od invazivnih procedura kao što su genetski testovi. c) pravo na poznavanje predmeta optužbe. porodice. d) pravo na odbranu. doma i prepiske. Skup prava vezanih za krivični postupak Tu spadaju: a) pravo na nezavisno. Jedan od zaštićenih prostora slobode pojedinca je pravo na intimu. h) priznanje načela ne bis in idem. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije.  Privatnosti prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivičnog postupka. stan ili prepisku te protuzakoniti napad na ugled i čast. privatnog i porodičnog života. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi što predstavlja garanciju za pravilnost krivičnog suĎenja. j) poštovanje principa zakonitosti. zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život.  Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. odnosno. Polazna osnova je zaštita integriteta ljudske ličnosti. i) pravo na jednakost. javno suĎenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona. na zaštićeni prostor. testovi na drogu. zdravlje i one kojima raspolaže vlada. f) pravo na šutnju okrivljenog.prijatelja i čanova porodice. Privatnost obuhvata sljedeće oblasti:  Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite. prirodno dostojanstvo ljudi koje je neodvojivi dio ličnosti. video-zapise. privatnost života. identifikacijske isprave. g) pravo na žalbu. . nepovredivost stana i prepiske.

ograniči ispoljavanje uvjerenja. gdje je individualna različitost zaštićena zabranom diskriminacije po bilo kojem kriteriju individualnog razlikovanja. boji kože. religije ili uvjerenja Ova sloboda priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. političkom uvjerenju. uključujući i prava sindikalnog organizovanja Ovo pravo pripada političkim pravima. jeziku. sportskih. Ono direktno uvjetuje demokraciju. U osnovi ovog prava stoje graĎani kao nosioci suvereniteta. rasi. nemaju pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja. kulturnih. država ima pravo da u odreĎenim slučajevima. socijalnom porijeklu. spolnoj etničkoj. b) sloboda izražavanja. savjesti i religije ili uvjerenja. ili država. Sloboda informisanja podrazumijeva istraživanje činjenica bez predrasuda. o univerzumu i Stvoritelju. Pravo učešća u vlasti Pravo na učešće u vlasti zaokružuje politička prava i demokraciju. MeĎutim. njihova jednakost pred zakonom. te je sadržano u Univerzalnoj deklaraciji. te stvara mogućnosti graĎanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. ali je dio ekonomskih i socijalnih prava. Regulišući ovo pravo istaknuta je i odgovornost za informacije i ideologiju koja se informacijama širi. d) pravo učestvovanja u vlasti. Sloboda izražavanja i informisanja Na prvoj sjednici Generalne skupštine UN raspravljalo se o slobodi informacija i zaključeno je da je ova fundamentalna sloboda uvjet svim ostalim slobodama. kolektivnih i drugih interesa u državi. imovinskom stanju. Ova sloboda je unutrašnja ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja o fundamentalnim pitanjima. individualnih. drugi pojedinci ili grupe. Sloboda udruživanja i okupljanja. Sloboda misli. religijskoj pripadnosti. ekonomskih. savjesti. c) sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organizovanja. . širenje informacija u funkciji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog utjecaja na saradnju i povjerenje meĎu narodima.POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se: a) sloboda misli. socijalnih. Niko. u skladu sa zakonom.

socijalna i kulturna prava čine:  pravo na rad.  pravo na kulturu. Sva tri regionalna dokumenta o ljudskim pravima sadrže odredbe o ekonomskim. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta.  pravo na pravične i povoljne uslove rada.  pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti. stvaranje ekonomskih i socijalnih prilika koje ljudsko dostojanstvo neće dovoditi u pitanje. pored ovog u regionalni sistem unapreĎenja i zaštite ljudskih prava uvrštena je Evropska socijalna povelja. kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije. već uključuju i slobodu od bijede. čija se prava i slobode ne razumijevaju samo na graĎanskom i političkom nivou. U razraĎenom obliku ekonomska. povremena plaćena odsustva.  pravo na zaštitu i usluge. SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Opće karakteristike Ekonomska.  pravo na odmor. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih. socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i zaštitu. U osnovi im leži filozofsko poimanje čovjeka kao bića slobode i uroĎenog dostojanstva. razumno ograničenje radnog vremena.LJUDSKA PRAVA DRUGE GENERACIJE ILI EKONOMSKA. Evropska povelja o ljudskim pravima sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava kako se nabrajaju uključuju:  pravo na rad.  pravo na obrazovanje. tako da ekonomska.  pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada.  pravo na zdravlje. . MeĎutim. kulturnim i socijalnim pravima.  pravo na napredovanje u sladu sa godinama staža i sposobnostima.

godine.  pravo na učestvovanje u kultunom životu.  pravo pojedinca na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja. MeĎunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. 1919. socijalna i kulturna prava su Univerzalna deklaracija.  pravo na uslove koji obezbjeĎuju razvoj i širenje nauke i kulture. da bi kao rezultat konferencije održane 1900. godine osnovana je MeĎunarodna . ostali se odnose na zabranu diskriminacije u uživanju ovih prava.  prava koja proističu iz autorskih prava. djece i maloljetnika na zaštitu. u skladu sa uvjerenjem da nema općeg mira bez socijalne pravde.  pravo na socijalnu sigurnost. Dokumenti koji direktno odreĎuju ova prava u Katalogu ljudskih prava su Univerzalna deklaracija i MeĎunarodni pakt o ekonomskim. To su MeĎunarodna konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji šibica i MeĎunarodna konvencija o zabrani noćnog rada žena u industriji.  pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj u skladu sa njihovim uvjerenjima. MeĎunarodni pakt o ekonomskim.  pravo na obrazovanje. godine. socijalnih i kulturnih prava U Berlinu 1890.  pravo na slobodu u oblastima nauke i stvaralaštva. socijalna i kulturna prava u međunarodnim dokumentima usvojenim u Ujedinjenim nacijama i Međunarodnoj organizaciji rada Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN-u koji se odnose na ekonomska. Prvi meĎunarodni dokumenti sa kojima počinje meĎunarodna djelatnost na unapreĎenju i zaštiti prava radnika zaključeni su u Bernu 1906.  pravo na odgovarajući životni standard i zaštitu od gladi. Nakon I svjetskog rata. godine održana je Prva meĎunarodna diplomatska konferencija o poboljšavanju položaja radnika. te konvencije i preporuke koje su donošene u okviru MeĎunarodne organizacije rada i UNESCO-a. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.  prava porodice. pravo na organizovanje (sindikalne prava i slobode) i pravo na štrajk. socijalnim i kulturnim pravima. godine u Parizu bilo osnivanje MeĎunarodnog udruženja za pravnu zaštitu radnika. socijalnim i kulturnim pravima. a stupile su na snagu 1912. Prvi oblici međunarodne zaštite ekonomskih. Ekonomska.  pravo korištenja dostignućima nauke i tehnike.

Današnje tendencije idu u pravcu smanjivanja broja dnevnih radnih sati i sedmičnog broja na 40 sati. donešena je Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru. a radne sedmice na 48 sati. Sindikalna prava i slobode Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. Konvencija obavezuje države ugovornice da podstiču i osiguraju primjenu načela jednakosti nagraĎivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti. godini MeĎunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju o primjeni sedmičnog odmora u industrijskim preduzećima na bar 24 sata neprekidnog odmora u svakom razdoblju od 7 dana. Godine 1924. donešena je Preporuka o razvoju uslova za korištenje slobodnog vremena radnika. godine Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškaraca i žena za rad iste vrijednosti i Preporuku koja se odnosi na isto pitanje. Pravo na rad definiše se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u . da se učlani u sindikat po svom izboru. a odnosi se na osobe zaposlene u velikom broju industrijskih i trgovačkih djelatnosti.organizacija rada. U okvirima djelatnosti MOR-a donijete su konvencije i preporuke kojima se nastojala suzbiti diskriminacija pojedinih radnika ili odreĎene vrste diskriminacije prema svim radnicima. za koju su karakteristične dvije stvari – da se zaštiti slobodno vrijeme i izbjegavanje bilo kakve prisile radnika u pogledu korištenja slobodnog vremena. pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. posebno garanciju ženama da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad. itd. Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima. Godine 1936. pristojan život za radnike i njihove porodice. Pravo na rad podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Prva Konvencija koju je donijela MOR posvećena je pitanju ograničavanja radnog vremena na 8 sati. Cilj osnivanja MeĎunarodne konvencije rada (MOR) je poboljšanje uslova života i rada radnika. Pravo na jednaku plaću za jednak rad MOR donijela je 1951. Na pitanju uređenja sedmičnog odmora u 1921.

rase. na neindustrijskim i poljoprivrednim radovima. omogućavanju korištenja porodiljskog plaćenog odsustva ili odsustva uz davanja iz socijalnog osiguranja zaposlenim majkama. Zaštita porodice. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija o minimalnim normama socijalne sigurnosti donesena 1952. a posebno u slučajevima nezaposlenosti. te ekonomska. donesena je Konvencija br. Konvencijom je odreĎena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. Njome su obuhvaćeni svi rizici i sva davanja sa tendencijama proširivanja na cjelokupno stanovništvo. Nakon I svjetskog rata. bez ikakve diskriminacije u pogledu dobi. Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi kao članu društva. dovode u opasnost život ili škode normalnom razvoju. socijalna i kulturna prava. čiji iznos se odreĎuje prema općem nivou plaća u svakoj zemlji. kao i zakonsko odreĎenje donje dobne granice za plaćeni rad djece i omladine. Sindikalna prava i slobode direktno dotiču graĎanska i politička prava.cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. godine. godine. ili bračnog statusa. Konvencija o zaštiti materinstva reguliše položaj žena zaposlenih u industriji. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. Zaštita djece i omladine obuhvata zaštitu od ekonomske i socijalne eksploatacije. starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. bolesti. zakonsku zaštitu od rada na poslovima koji izlažu opasnosti moral ili zdravlje. 11 koja u pogledu sindikalnih prava izjednačava radnike zaposlene u poljoprivredi sa radnicima zaposlenim u industriji. zaposlene majke i djeteta Društvena briga i zaštita porodice odnosi se na zaštitu majke u vremenu prije i poslije roĎenja djeteta. 1921. . te žena koje za plaću rade kod kuće. bilo odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u ukupnom iznosu od 20%. udovištva. nesposobnosti. Najčešće mora obuhvatiti:    bilo najmanje 50% ukupno zaposlenih. vjeroispovjesti. bilo sve stanovnike čije je imovno stanje u predviĎenim slučajevima ispod odreĎenog maksimuma.

a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja. književnosti i umjetnosti. u kojoj su zaštićeni moralni i materijalni interesi autora u oblastima nauke. da sprječava i liječi epidemična. socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz Kataloga ljudskih prava. a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizuje kroz obaveze koje ima država u poduzimanju mjera za smanjivanje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranju uslova za zdrav podmladak. Sve obrazovne institucije imaju obavezu poštovati humanističke principe obrazovanja i ispunjavati minimalne norme koje propiše država. svim graĎanima dostupan zdravstveni sistem. Pravo na obrazovanje Ovo pravo priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. endemična. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća. profesionalna i druga oboljenja i da osigura svima ljekarske usluge i pomoć u bolesti. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost. obavezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja. efikasan. Načini realiziranja ovog prava podrazumijevaju nekoliko osnovnih principa.Zaštita porodice podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj porodici da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana. obavezu da poboljša sve vidove higijene sredine i industrijske higijene. Realiziranje ovog prava ostaje na nivou težnje i dugoročnih razvojnih i političkih ciljeva. Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju. a graĎani učestvuju u kulturnom životu. podrazumijevajući poboljšavanje uslova života. . Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen. smještaj. odjeća. upotpunjava se obaveza države za kreiranjem opće ekonomske.

Ako slijedimo listu prava koju daje Afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka u naslovu ističe i pravima naroda. socijalni i kulturni razvoj. da je univerzalna zaštita samo poželjno ali ne i stvarno činjenično stanje. Što se tiče meĎunarodnih dokumenata koji se odnose na narod/naciju.LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE Opće karakteristike Kao prava treće generacije razumijevaju se kolektivna prava.  pravo na samoopredjeljenje. Pravo na ravnopravnost naroda Ovo pravo izvedeno je iz Povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije i koje se štiti sistemom ljudskih prava u zemljama članicama UN-a. U skladu sa Afričkom poveljom svaki pojedinac je nosilac prava. o nedefinisanom subjektu kome su upućena. Priznavanje počiva na uvjerenju da se radi o ljudskim pravima. Alžirska deklaracija o pravima naroda. i sl. onda su to:  pravo na ravnopravnost naroda. ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima.  pravo na mir. te aktivnost UN-a u kojoj se prepoznaje utjecaj zemalja Trećeg svijeta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo.  pravo na zaštitu okoline. pravo da .  pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima. da je njihov titular narod. ali se prava garantuju i narodu i porodica je priznata kao prirodna ćelija na kojoj se zasniva društvo. kao neotuĎivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje.  pravo na ekonomski. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvatanja ljudskih prava koja je suprotna individualističkom shvatanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava. Osporavanje ovih prava počiva na argumentima o nedefinisanom titularu ovih prava. „Prava naroda“ je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivitetu. tu spadaju Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda kao regionalni dokument.

onako kako su formulisani u Povelji UN-a. a kojem su narodi Afrike bili izloženo. odnosno uzimanja za cilj zadovoljavanje temeljnih potreba čovjeka u svim dijelovima svijeta. socijalni i kulturni razvoj“. slobodno odrede svoj politički status i ekonomski. socijalnih i kulturnih .“ Formulaciju prava na samoopredjeljenje sadrži Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima u kojoj se kaže da „svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje i da. (Afrička povelja. Vanjski znači pravo naroda da se slobodno. vanjski i unutrašnji. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. čl. u skladu s njim. Smatra se da su korijeni prava na samoopredjeljenje. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije kao osnovnog načela koja prožima sve dokumente o ljudskim pravima.budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎunarodnih odnosa i odnosa u UN-u. ustanovljeni Atlantskom poveljom (1941. bez stranih utjecaja. 21) Pravo na razvoj Pravo na razvoj znači prihvatanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka. Pravo na samoopredjeljenje posjeduje dva aspekta. Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se u XVII stoljeću razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana.): „Prijateljski odnosi meĎu narodima zasnovani su na pravu na jednakost i samoopredjeljenje. suprotstavljeno je apartheidu kao zločinu protiv čovječnosti. Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih poslova i time na odreĎenje svog političkog statusa. a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora. i konačno afirmiše na filozofskom nivou pravo „biti drukčiji“. Razrada prava na razvoj koji u smislu ekonomskih. U XIX i XX stoljeću u ovaj pojam je uneseno još jedno značenje. tumačio se kao osnova prava svakog naroda na vlastitu homogenu državu i u tom smislu je unijeto u Wilsonovih Četrnaest tačaka. opredijeli na odreĎeni politički status.

za pravno normiranje. kao ljudskog prava. imaju od prirode dato pravo na život u miru. Konstituisanje prava na mir. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i bezbjednost. U Rezoluciji 5 Komisije za ljudska prava UN utvrĎeno je pravo svakoga da živi u uslovima svjetskog mira i meĎunarodne saradnje. . jezik ili spol.  u ovim uslovima pravo na mir je nerealno.prava znači pravo pojedinca na svestran. odnosno zajednice na zadovoljenje i razvoj svih segmenata društva. i u sljedećoj rezoluciji koja se bavi pravom na mir kaže se da svaka nacija i svaki čovjek bez obzira na rasu. tim prije što se u meĎunarodnim aktima pominje pravo na mir u smislu zaštite globalnog mira. u teoriji o ljudskim pravima. opasnostima koje se pojavljuju kao produkt civilizacije. Poremećaji u prirodi prouzrokovani svim vrstama zagaĎenja. a time i nepodesno. izlažu jednakom stepenu ugroženosti sve ljude i otuda je lakše postizanje konsenzusa za uvrštavanju ovog prava u Katalog ljudskih prava. Smetnje koje se ističu u ostvarivanju ovog prava su sljedeće:  nepodobnost da se konstituiše kao pravo pojedinca ili pravo kolektiviteta. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo i Sud za ljudska prava Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. nailazi na najveće otpore. Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže. uvjerenje. ukupan razvoj ličnosti koji pokriva sve segmente života proširuje se na pravo naroda.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful