Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Odsjek: Sigurnosne i mirovne studije

UNIVERZALNOST LJUDSKIH PRAVA I GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

Student: Bečić Sabrina Sarajevo, april 2011.

Mentor: prof. dr. Izet Beridan

Potrebno ih je odvojiti da bi se precizno moglo znati šta su prava a šta političke težnje. Koncept Kataloga ljudskih prava u UN usvaja prvi. Dakle. težnjama i političkim ciljevima. ne radi se o razvoju ljudskih prava nego o dopunjavanju kataloga ljudskih prava željama.UVOD Katalog ljudskih prava usvaja podjelu na ljudska prava prve. jer ljudska prava egzistiraju u odnosima meĎusobne povezanosti i meĎuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje. slabi njihov dignitet jer se težište sa pravnog prebacuje u ideološki i politički domen. implicitno zadržana njihova hijerarhija mehanizmom implementacije i zaštite. uprkos formalno široko postavljenoj listi ljudskih prava. ali se u regulisanju mjera zaštite nejednako odnosi prema različitim ljuskim pravima. Podjela ne predstavlja hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i značaju ovih prava. . druge i treće generacije. To nije u funkciji ljudskih prava nego. već upravo izražava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i značaja koji imaju za zaštitu ljudske ličnosti. Tako je. široko postavljen koncept. upravo suprotno. druge i treće generacije nije samo metodološkog karaktera. Suprotno stanovište je da podjela prava na ljudska prava prve.

LJUDSKA PRAVA PRVE GENERACIJE ILI KLASIČNA GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Opće karakteristike GraĎanska i politička prava pripadaju klasičnim. na graĎanska i politička prava odnose se: MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. na Generalnoj skupštini UN-a 10. imovno stanje. političko ili drugo mišljenje. boju. Osim Univerzalne deklaracije. na prostor slobode zaštićen od neovlaštenog i nezakonitog uplitanja trećih lica i same države. vjeru. Fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. pravo slobodnog ispoljavanja ličnosti i skup političkih prava koja sugerišu demokratski oblik državnog ureĎenja. fizičkog. decembra 1948. vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda graĎana neodvojiv dio pravnog poretka. Usvojena graĎanska i politička prava države ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira na rasu. najstarijim. nacionalno ili socijalno porijeklo. psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. godine. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. Drugi fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava. graĎanska i politička prava dobivaju meĎunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. roĎenje ili svaku drugu okolnost. Ova prava razvijala su se unutar zapadnoevropske povijesti. Rezolucijom 217 (III). Pojedina prava iz oblasti graĎanskih i političkih prava bila su predmet samostaln og regulisanja u Ujedinjenim nacijama: . jezik. odnosno ljudskim pravima prve generacije. Međunarodni dokumenti usvojeni u Ujedinjenim nacijama koji se odnose na ljudska prava prve generacije Usvajanjem Univerzalne deklaracije. spol.

MeĎunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida. Suverenitet naroda odreĎuje smisao političkih prava. trgovine robljem i institucija i prakse slične ropstvu. Konvencija o pristanku na brak. - - Smisao graĎanskih prava leži u ograničavanju moći slobodnog djelovanja represivnih državnih organa do granice iza koje počinje prostor ličnih prava i sloboda graĎanina. Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. neljudskog ili ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja. minimalnoj starosti za brak i registriranje braka.- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Minimalni standardi o postupanju prema zarobljenicima. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. slobodu i zaštitu integriteta ličnosti Sloboda od ropstva i prakse slične ropstvu Sloboda od prisilnog rada Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. Konvencija o političkim pravima žena. Svrha postojanja ovih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. Skup tih prava naziva se klasičnim graĎanskim pravima. Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona. Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja. Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. Katalogom ljudskih prava utvrĎena su sljedeća graĎanska i politička prava:      Pravo na život. Konvencija o statusu udatih žena. nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja . Garancije za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrta kazna. Konvencija o statusu izbjeglica. Smisao odnosa ljudskih prava i države iskazuje se u razumijevanju države kao zakonom ograničene strukture moći koja poštuje prava i slobode svojih graĎana. Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Protokol o statusu izbjeglica.

Demokratski. uvjerenja i religije Sloboda mišljenja i izražavanja Sloboda udruživanja. odnosno pravo na slobodno izražavanje političke volje na redovnim. Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. Vladavina prava. Redovni – znači da je učešće u vlasti vremenski ograničeno. općim. Jednaki – znači da svi graĎani ravnopravno učestvuju u izborima. S ovim se veže pojam demokracije kao oblika političke vlasti. izvršnu i sudsku je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. Tajnost izbora – je povezana sa slobodnim izražavanjem političke volje i sprječavanjem mogućih negativnih posljedica zbog slobodno izražene političke volje. savjesti. i da se vrati u svoju zemlju Pravo na imovinu Sloboda misli. .znači da se izbori održavaju po usvojenim pravilima organizovanja izbora. na slobodni izraz političke volje. bez diskriminacije. demokratskim. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi. uključujući vlastitu. Opći – znači da se izbori provode za sve nivoe vlasti u državi. Slobodno izražena politička volja znači da se ljudi slobodno mogu udruživati u političke stranke ili pristupati političkim strankama i da glasači mogu bez straha glasati.       Ljudska prava u sudskom postupku Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju. Kao klasična graĎanska i politička prava javljaju se aktivno i pasivno biračko pravo. jednakim i tajnim izborima. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje. jer suprotnost tome vodi u tiraniju. pravna država i pravo na nezavisno i nepristrano sudstvo Elementi koji čine državu prepoznatljivi su na meĎunarodnom nivou razumijevanja graĎanskih i političkih prava i počivaju na sljedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu.

zakonski je ograničena i podliježe kontroli parlamenta.    Kulturna prava koja podrazumijevaju slobodu obrazovanja. pisanja. Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvršne. po principima ustavnosti i zakonitosti. odnosno vladavinu zakona. djeluje u okviru pravnog poretka i treba biti nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti. Ekonomske slobode koje se odnose na privatnu svojinu. usklaĎeni čitav pravni sistem i zakonska zaštita ljudskih prava i sloboda. Kao klasična graĎanska i politička prava stoje prava i mogućnosti graĎanina da. ekonomsku konkurenciju. pravo na slobodu i ličnu sigurnost. Prožimanje političkog i pravnog sistema ljudskim pravima – Pravilo je da Katalog ljudskih prava dio ustavnih odredbi sa kojima su. učestvuju u upravljanju javnim poslovima. koji je u svom radu jedino vezan zakonom i vlastitom savješću. Kao klasična graĎanska i politička prava i slobode smatraju se:  Prava vezana za integritet ljudske ličnosti: pravo na život. bez ikakve diskriminacije. Pravo na nezavisno i nepristrano suĎenje je jedno od temeljnih ljudskih prava i povezano je sa ulogom sudova u afirmaciji pravne države. Ograničenja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana su priznavanjem istih prava i sloboda drugim. privatnog i porodičnog života. . od vanjskih pritisaka i utjecaja. Odnosno. izbora profesije. a u odnosu na državu poštovanje zakona. skup prava vezanih za krivični postupak. udruživanja. pravo na poštovanje intime. kretanja i slobodnog izbora mjesta stanovanja. aktivno i pasivno biračko pravo. pravo na demokratske izborei političke predstavnike. nepovredivost stana i prepiske. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava.Izvršna vlast je odvojena zbog zahtjeva efikasnosti. slobodno tržište. a to je pravo na suĎenje pred fer i nepristasnim sudijom. zakon je jednako obavezujući za sve graĎane u državi. zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. govora. slobodu štampe. jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada. Pravna država i vladavina prava – Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći. vjeroispovjesti. kulturnog i umjetničkog izraza.  Politička prava koja uključuju slobodu mišljenja.

da je jednoobrazno. Pravo na život U hijerarhiji vrijednosti na koje se odnosi zaštita integriteta ljudske ličnosti. ili luĎačke košulje. okovi. odjeći. lanci. b) pravo na slobodu i ličnu sigurnost. U cilju poboljšanja općih uvjeta života lica lišenih slobode predviĎena su pravila o uvjetima boravka. higijeni. koja je ukinuta u mnogim zemljama koje tu s voju odluku zasnivaju na tome kako je pravo na život neotuĎivo tako da se ni u ime zakona ne može oduzeti. a njegovu zaštitu garantuju: a) pravo na život. Ovdje spadaju zabrana tjelesnog kažnjavanja. Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima su još jedan skup prava. d) skup prava vezanih za krivični postupak i e) pravo na poštovanje intime. nehumanog ili ponižavajućeg kažnjavanja. nepovredivost stana i prepiske i zaštita ugleda i ličnosti. kontrolisano i praćeno obavezom naknade štete licu na koje je nezakonito primijenjeno. moralni i društveni aspekt ličnosti.PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. prvo mjesto pripada pravu na život koje je neodvojivo od ljudske ličnosti. koja se odnose na zaštitu integriteta ljudske ličnosti. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema represivnim državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskraćivanje slobode temelji na zakonu. nediskriminirajuće. Pravo na slobodu i ličnu sigurnosti i s tim u vezi zabrana torture i svakog okrutnog. kažnjavanja držanjem u mračnim ćelijama i svi oblici svirepog. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. te upotreba sprava koje ograničavaju kretanje kao što su lisice. Stoje u direktnoj vezi sa pravom lica lišenih slobode na humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva i odgovaraju cilju kaznenog režima – popravljanje i rehabilitacija. Posebno pitanje koje se veže za ovo pravo jeste smrtna kazna. c) zabrana torture i svakog okrutnog. Pravo na život je neotuĎivo ljudsko pravo i istovremena obaveza za sve da ga poštuju. režimu posjeta bliskih . zdravstvenoj zaštiti. privatnog i porodičnog života. psihički.

f) pravo na šutnju okrivljenog. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije. zdravlje i one kojima raspolaže vlada. g) pravo na žalbu. Privatnost obuhvata sljedeće oblasti:  Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite. i) pravo na jednakost. c) pravo na poznavanje predmeta optužbe. prirodno dostojanstvo ljudi koje je neodvojivi dio ličnosti. stan ili prepisku te protuzakoniti napad na ugled i čast. Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivičnog postupka. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi što predstavlja garanciju za pravilnost krivičnog suĎenja. Jedan od zaštićenih prostora slobode pojedinca je pravo na intimu. j) poštovanje principa zakonitosti. Pravo na privatnost Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta.prijatelja i čanova porodice. doma i prepiske. privatnost života. i slično. javno suĎenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona. h) priznanje načela ne bis in idem. Skup prava vezanih za krivični postupak Tu spadaju: a) pravo na nezavisno. privatnog i porodičnog života. video-zapise.  Tjelesna privatnost – podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta od invazivnih procedura kao što su genetski testovi. zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život. To uključuje istraživanje privatnosti. . nepristrasno. d) pravo na odbranu.  Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. telefonskih razgovora. identifikacijske isprave.  Privatnosti prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. e) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. odnosno. na zaštićeni prostor. Polazna osnova je zaštita integriteta ljudske ličnosti. b) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. porodice. testovi na drogu. nepovredivost stana i prepiske.

rasi. jeziku. sportskih. ili država. savjesti. Ono direktno uvjetuje demokraciju. spolnoj etničkoj. . imovinskom stanju. ali je dio ekonomskih i socijalnih prava. U osnovi ovog prava stoje graĎani kao nosioci suvereniteta. Sloboda misli. nemaju pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja. Niko. političkom uvjerenju. MeĎutim. u skladu sa zakonom. država ima pravo da u odreĎenim slučajevima. ekonomskih. Ova sloboda je unutrašnja ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja o fundamentalnim pitanjima. c) sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organizovanja. socijalnom porijeklu. Sloboda izražavanja i informisanja Na prvoj sjednici Generalne skupštine UN raspravljalo se o slobodi informacija i zaključeno je da je ova fundamentalna sloboda uvjet svim ostalim slobodama. te stvara mogućnosti graĎanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. širenje informacija u funkciji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog utjecaja na saradnju i povjerenje meĎu narodima. savjesti i religije ili uvjerenja. uključujući i prava sindikalnog organizovanja Ovo pravo pripada političkim pravima. Pravo učešća u vlasti Pravo na učešće u vlasti zaokružuje politička prava i demokraciju. drugi pojedinci ili grupe. te je sadržano u Univerzalnoj deklaraciji. individualnih. religijskoj pripadnosti. gdje je individualna različitost zaštićena zabranom diskriminacije po bilo kojem kriteriju individualnog razlikovanja. boji kože. b) sloboda izražavanja. njihova jednakost pred zakonom.POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se: a) sloboda misli. Regulišući ovo pravo istaknuta je i odgovornost za informacije i ideologiju koja se informacijama širi. kolektivnih i drugih interesa u državi. socijalnih. o univerzumu i Stvoritelju. d) pravo učestvovanja u vlasti. kulturnih. Sloboda informisanja podrazumijeva istraživanje činjenica bez predrasuda. religije ili uvjerenja Ova sloboda priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. ograniči ispoljavanje uvjerenja. Sloboda udruživanja i okupljanja.

pored ovog u regionalni sistem unapreĎenja i zaštite ljudskih prava uvrštena je Evropska socijalna povelja.  pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada. U osnovi im leži filozofsko poimanje čovjeka kao bića slobode i uroĎenog dostojanstva.  pravo na pravične i povoljne uslove rada. povremena plaćena odsustva. već uključuju i slobodu od bijede.  pravo na kulturu.  pravo na zdravlje.LJUDSKA PRAVA DRUGE GENERACIJE ILI EKONOMSKA. U razraĎenom obliku ekonomska. . kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije.  pravo na napredovanje u sladu sa godinama staža i sposobnostima. čija se prava i slobode ne razumijevaju samo na graĎanskom i političkom nivou. socijalna i kulturna prava čine:  pravo na rad.  pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih.  pravo na obrazovanje. tako da ekonomska. SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Opće karakteristike Ekonomska. razumno ograničenje radnog vremena. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta. Sva tri regionalna dokumenta o ljudskim pravima sadrže odredbe o ekonomskim. Evropska povelja o ljudskim pravima sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu. MeĎutim. stvaranje ekonomskih i socijalnih prilika koje ljudsko dostojanstvo neće dovoditi u pitanje.  pravo na zaštitu i usluge.  pravo na odmor. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava kako se nabrajaju uključuju:  pravo na rad. kulturnim i socijalnim pravima. socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i zaštitu.

Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. a stupile su na snagu 1912. pravo na organizovanje (sindikalne prava i slobode) i pravo na štrajk. ostali se odnose na zabranu diskriminacije u uživanju ovih prava.  pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj u skladu sa njihovim uvjerenjima. socijalnim i kulturnim pravima. MeĎunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica. u skladu sa uvjerenjem da nema općeg mira bez socijalne pravde.  pravo korištenja dostignućima nauke i tehnike.  pravo na slobodu u oblastima nauke i stvaralaštva. socijalnim i kulturnim pravima. MeĎunarodni pakt o ekonomskim. 1919.  pravo pojedinca na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja.  pravo na uslove koji obezbjeĎuju razvoj i širenje nauke i kulture. godine osnovana je MeĎunarodna . MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.  prava koja proističu iz autorskih prava. To su MeĎunarodna konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji šibica i MeĎunarodna konvencija o zabrani noćnog rada žena u industriji. Ekonomska.  pravo na odgovarajući životni standard i zaštitu od gladi. godine održana je Prva meĎunarodna diplomatska konferencija o poboljšavanju položaja radnika.  pravo na socijalnu sigurnost. socijalna i kulturna prava su Univerzalna deklaracija. da bi kao rezultat konferencije održane 1900.  prava porodice.  pravo na obrazovanje. socijalnih i kulturnih prava U Berlinu 1890.  pravo na učestvovanje u kultunom životu. Nakon I svjetskog rata. Dokumenti koji direktno odreĎuju ova prava u Katalogu ljudskih prava su Univerzalna deklaracija i MeĎunarodni pakt o ekonomskim. godine. djece i maloljetnika na zaštitu. socijalna i kulturna prava u međunarodnim dokumentima usvojenim u Ujedinjenim nacijama i Međunarodnoj organizaciji rada Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN-u koji se odnose na ekonomska. godine. Prvi oblici međunarodne zaštite ekonomskih. te konvencije i preporuke koje su donošene u okviru MeĎunarodne organizacije rada i UNESCO-a. Prvi meĎunarodni dokumenti sa kojima počinje meĎunarodna djelatnost na unapreĎenju i zaštiti prava radnika zaključeni su u Bernu 1906. godine u Parizu bilo osnivanje MeĎunarodnog udruženja za pravnu zaštitu radnika.

Konvencija obavezuje države ugovornice da podstiču i osiguraju primjenu načela jednakosti nagraĎivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti. za koju su karakteristične dvije stvari – da se zaštiti slobodno vrijeme i izbjegavanje bilo kakve prisile radnika u pogledu korištenja slobodnog vremena. godini MeĎunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju o primjeni sedmičnog odmora u industrijskim preduzećima na bar 24 sata neprekidnog odmora u svakom razdoblju od 7 dana. Pravo na rad definiše se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. a odnosi se na osobe zaposlene u velikom broju industrijskih i trgovačkih djelatnosti. donešena je Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru. Cilj osnivanja MeĎunarodne konvencije rada (MOR) je poboljšanje uslova života i rada radnika. U okvirima djelatnosti MOR-a donijete su konvencije i preporuke kojima se nastojala suzbiti diskriminacija pojedinih radnika ili odreĎene vrste diskriminacije prema svim radnicima. Današnje tendencije idu u pravcu smanjivanja broja dnevnih radnih sati i sedmičnog broja na 40 sati. Godine 1936. a radne sedmice na 48 sati. Pravo na rad podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. Pravo na jednaku plaću za jednak rad MOR donijela je 1951. pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. donešena je Preporuka o razvoju uslova za korištenje slobodnog vremena radnika. Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima. Sindikalna prava i slobode Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. da se učlani u sindikat po svom izboru. godine Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškaraca i žena za rad iste vrijednosti i Preporuku koja se odnosi na isto pitanje. Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Prva Konvencija koju je donijela MOR posvećena je pitanju ograničavanja radnog vremena na 8 sati. itd. posebno garanciju ženama da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad. Na pitanju uređenja sedmičnog odmora u 1921. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u .organizacija rada. pristojan život za radnike i njihove porodice. Godine 1924.

omogućavanju korištenja porodiljskog plaćenog odsustva ili odsustva uz davanja iz socijalnog osiguranja zaposlenim majkama. . bolesti. Zaštita porodice. Konvencija o zaštiti materinstva reguliše položaj žena zaposlenih u industriji. socijalna i kulturna prava. te žena koje za plaću rade kod kuće. udovištva. bilo sve stanovnike čije je imovno stanje u predviĎenim slučajevima ispod odreĎenog maksimuma. donesena je Konvencija br. kao i zakonsko odreĎenje donje dobne granice za plaćeni rad djece i omladine. godine. godine. Najčešće mora obuhvatiti:    bilo najmanje 50% ukupno zaposlenih. dovode u opasnost život ili škode normalnom razvoju. Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi kao članu društva. nesposobnosti. vjeroispovjesti. a posebno u slučajevima nezaposlenosti. Njome su obuhvaćeni svi rizici i sva davanja sa tendencijama proširivanja na cjelokupno stanovništvo.cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. Nakon I svjetskog rata. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. bilo odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u ukupnom iznosu od 20%. na neindustrijskim i poljoprivrednim radovima. Zaštita djece i omladine obuhvata zaštitu od ekonomske i socijalne eksploatacije. 11 koja u pogledu sindikalnih prava izjednačava radnike zaposlene u poljoprivredi sa radnicima zaposlenim u industriji. starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. Konvencijom je odreĎena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. čiji iznos se odreĎuje prema općem nivou plaća u svakoj zemlji. zakonsku zaštitu od rada na poslovima koji izlažu opasnosti moral ili zdravlje. te ekonomska. Sindikalna prava i slobode direktno dotiču graĎanska i politička prava. rase. bez ikakve diskriminacije u pogledu dobi. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija o minimalnim normama socijalne sigurnosti donesena 1952. 1921. zaposlene majke i djeteta Društvena briga i zaštita porodice odnosi se na zaštitu majke u vremenu prije i poslije roĎenja djeteta. ili bračnog statusa.

Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju. književnosti i umjetnosti. Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizuje kroz obaveze koje ima država u poduzimanju mjera za smanjivanje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranju uslova za zdrav podmladak. upotpunjava se obaveza države za kreiranjem opće ekonomske. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost. profesionalna i druga oboljenja i da osigura svima ljekarske usluge i pomoć u bolesti. . efikasan. Pravo na obrazovanje Ovo pravo priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen. obavezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja. a graĎani učestvuju u kulturnom životu. podrazumijevajući poboljšavanje uslova života. Realiziranje ovog prava ostaje na nivou težnje i dugoročnih razvojnih i političkih ciljeva. obavezu da poboljša sve vidove higijene sredine i industrijske higijene. smještaj. a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja. a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. da sprječava i liječi epidemična. socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz Kataloga ljudskih prava. Načini realiziranja ovog prava podrazumijevaju nekoliko osnovnih principa. u kojoj su zaštićeni moralni i materijalni interesi autora u oblastima nauke. endemična. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća.Zaštita porodice podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj porodici da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana. Sve obrazovne institucije imaju obavezu poštovati humanističke principe obrazovanja i ispunjavati minimalne norme koje propiše država. odjeća. svim graĎanima dostupan zdravstveni sistem.

ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima. ali se prava garantuju i narodu i porodica je priznata kao prirodna ćelija na kojoj se zasniva društvo. te aktivnost UN-a u kojoj se prepoznaje utjecaj zemalja Trećeg svijeta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvatanja ljudskih prava koja je suprotna individualističkom shvatanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava.LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE Opće karakteristike Kao prava treće generacije razumijevaju se kolektivna prava. i sl. o nedefinisanom subjektu kome su upućena. Osporavanje ovih prava počiva na argumentima o nedefinisanom titularu ovih prava. U skladu sa Afričkom poveljom svaki pojedinac je nosilac prava. Priznavanje počiva na uvjerenju da se radi o ljudskim pravima. da je univerzalna zaštita samo poželjno ali ne i stvarno činjenično stanje. socijalni i kulturni razvoj. Alžirska deklaracija o pravima naroda. onda su to:  pravo na ravnopravnost naroda. tu spadaju Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda kao regionalni dokument. Što se tiče meĎunarodnih dokumenata koji se odnose na narod/naciju. da je njihov titular narod.  pravo na mir. kao neotuĎivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje. Pravo na ravnopravnost naroda Ovo pravo izvedeno je iz Povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije i koje se štiti sistemom ljudskih prava u zemljama članicama UN-a.  pravo na zaštitu okoline. pravo da . Ako slijedimo listu prava koju daje Afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka u naslovu ističe i pravima naroda.  pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima.  pravo na ekonomski. „Prava naroda“ je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivitetu.  pravo na samoopredjeljenje.

ustanovljeni Atlantskom poveljom (1941. 21) Pravo na razvoj Pravo na razvoj znači prihvatanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka. tumačio se kao osnova prava svakog naroda na vlastitu homogenu državu i u tom smislu je unijeto u Wilsonovih Četrnaest tačaka. odnosno uzimanja za cilj zadovoljavanje temeljnih potreba čovjeka u svim dijelovima svijeta.“ Formulaciju prava na samoopredjeljenje sadrži Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima u kojoj se kaže da „svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje i da. i konačno afirmiše na filozofskom nivou pravo „biti drukčiji“. Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih poslova i time na odreĎenje svog političkog statusa. U XIX i XX stoljeću u ovaj pojam je uneseno još jedno značenje. Razrada prava na razvoj koji u smislu ekonomskih. opredijeli na odreĎeni politički status. socijalni i kulturni razvoj“. (Afrička povelja.): „Prijateljski odnosi meĎu narodima zasnovani su na pravu na jednakost i samoopredjeljenje. Smatra se da su korijeni prava na samoopredjeljenje. Vanjski znači pravo naroda da se slobodno. bez stranih utjecaja. socijalnih i kulturnih . a kojem su narodi Afrike bili izloženo. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije kao osnovnog načela koja prožima sve dokumente o ljudskim pravima. a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora. u skladu s njim.budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎunarodnih odnosa i odnosa u UN-u. Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se u XVII stoljeću razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana. onako kako su formulisani u Povelji UN-a. čl. vanjski i unutrašnji. suprotstavljeno je apartheidu kao zločinu protiv čovječnosti. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. Pravo na samoopredjeljenje posjeduje dva aspekta. slobodno odrede svoj politički status i ekonomski.

Poremećaji u prirodi prouzrokovani svim vrstama zagaĎenja. u teoriji o ljudskim pravima. tim prije što se u meĎunarodnim aktima pominje pravo na mir u smislu zaštite globalnog mira. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo i Sud za ljudska prava Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. opasnostima koje se pojavljuju kao produkt civilizacije. U Rezoluciji 5 Komisije za ljudska prava UN utvrĎeno je pravo svakoga da živi u uslovima svjetskog mira i meĎunarodne saradnje. i u sljedećoj rezoluciji koja se bavi pravom na mir kaže se da svaka nacija i svaki čovjek bez obzira na rasu. uvjerenje.prava znači pravo pojedinca na svestran.  u ovim uslovima pravo na mir je nerealno. kao ljudskog prava. jezik ili spol. za pravno normiranje. ukupan razvoj ličnosti koji pokriva sve segmente života proširuje se na pravo naroda. imaju od prirode dato pravo na život u miru. izlažu jednakom stepenu ugroženosti sve ljude i otuda je lakše postizanje konsenzusa za uvrštavanju ovog prava u Katalog ljudskih prava. nailazi na najveće otpore. odnosno zajednice na zadovoljenje i razvoj svih segmenata društva. Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže. . Konstituisanje prava na mir. Smetnje koje se ističu u ostvarivanju ovog prava su sljedeće:  nepodobnost da se konstituiše kao pravo pojedinca ili pravo kolektiviteta. a time i nepodesno. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i bezbjednost.