Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Odsjek: Sigurnosne i mirovne studije

UNIVERZALNOST LJUDSKIH PRAVA I GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

Student: Bečić Sabrina Sarajevo, april 2011.

Mentor: prof. dr. Izet Beridan

već upravo izražava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i značaja koji imaju za zaštitu ljudske ličnosti. druge i treće generacije. Podjela ne predstavlja hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i značaju ovih prava. jer ljudska prava egzistiraju u odnosima meĎusobne povezanosti i meĎuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje. Suprotno stanovište je da podjela prava na ljudska prava prve. ne radi se o razvoju ljudskih prava nego o dopunjavanju kataloga ljudskih prava željama. Tako je. Potrebno ih je odvojiti da bi se precizno moglo znati šta su prava a šta političke težnje. uprkos formalno široko postavljenoj listi ljudskih prava. upravo suprotno. težnjama i političkim ciljevima. ali se u regulisanju mjera zaštite nejednako odnosi prema različitim ljuskim pravima.UVOD Katalog ljudskih prava usvaja podjelu na ljudska prava prve. Dakle. slabi njihov dignitet jer se težište sa pravnog prebacuje u ideološki i politički domen. Koncept Kataloga ljudskih prava u UN usvaja prvi. široko postavljen koncept. druge i treće generacije nije samo metodološkog karaktera. To nije u funkciji ljudskih prava nego. implicitno zadržana njihova hijerarhija mehanizmom implementacije i zaštite. .

Fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. odnosno ljudskim pravima prve generacije. godine. nacionalno ili socijalno porijeklo. spol. fizičkog.LJUDSKA PRAVA PRVE GENERACIJE ILI KLASIČNA GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Opće karakteristike GraĎanska i politička prava pripadaju klasičnim. Usvojena graĎanska i politička prava države ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira na rasu. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. roĎenje ili svaku drugu okolnost. vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda graĎana neodvojiv dio pravnog poretka. jezik. na prostor slobode zaštićen od neovlaštenog i nezakonitog uplitanja trećih lica i same države. Drugi fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. Pojedina prava iz oblasti graĎanskih i političkih prava bila su predmet samostaln og regulisanja u Ujedinjenim nacijama: . Međunarodni dokumenti usvojeni u Ujedinjenim nacijama koji se odnose na ljudska prava prve generacije Usvajanjem Univerzalne deklaracije. na graĎanska i politička prava odnose se: MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. najstarijim. graĎanska i politička prava dobivaju meĎunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. imovno stanje. boju. Osim Univerzalne deklaracije. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava. na Generalnoj skupštini UN-a 10. psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. pravo slobodnog ispoljavanja ličnosti i skup političkih prava koja sugerišu demokratski oblik državnog ureĎenja. Rezolucijom 217 (III). Ova prava razvijala su se unutar zapadnoevropske povijesti. političko ili drugo mišljenje. vjeru. decembra 1948.

Skup tih prava naziva se klasičnim graĎanskim pravima. Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. Konvencija o pristanku na brak. Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona. trgovine robljem i institucija i prakse slične ropstvu.- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Protokol o statusu izbjeglica. Katalogom ljudskih prava utvrĎena su sljedeća graĎanska i politička prava:      Pravo na život. Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Garancije za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrta kazna. neljudskog ili ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja. - - Smisao graĎanskih prava leži u ograničavanju moći slobodnog djelovanja represivnih državnih organa do granice iza koje počinje prostor ličnih prava i sloboda graĎanina. Konvencija o statusu izbjeglica. Smisao odnosa ljudskih prava i države iskazuje se u razumijevanju države kao zakonom ograničene strukture moći koja poštuje prava i slobode svojih graĎana. minimalnoj starosti za brak i registriranje braka. Konvencija o političkim pravima žena. Minimalni standardi o postupanju prema zarobljenicima. Konvencija o statusu udatih žena. nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja . slobodu i zaštitu integriteta ličnosti Sloboda od ropstva i prakse slične ropstvu Sloboda od prisilnog rada Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Svrha postojanja ovih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja. Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. Suverenitet naroda odreĎuje smisao političkih prava. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. MeĎunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida.

Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. Jednaki – znači da svi graĎani ravnopravno učestvuju u izborima. jer suprotnost tome vodi u tiraniju. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje. jednakim i tajnim izborima.       Ljudska prava u sudskom postupku Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju. Kao klasična graĎanska i politička prava javljaju se aktivno i pasivno biračko pravo. Redovni – znači da je učešće u vlasti vremenski ograničeno. uključujući vlastitu. općim. . demokratskim. i da se vrati u svoju zemlju Pravo na imovinu Sloboda misli. Slobodno izražena politička volja znači da se ljudi slobodno mogu udruživati u političke stranke ili pristupati političkim strankama i da glasači mogu bez straha glasati. odnosno pravo na slobodno izražavanje političke volje na redovnim. Tajnost izbora – je povezana sa slobodnim izražavanjem političke volje i sprječavanjem mogućih negativnih posljedica zbog slobodno izražene političke volje. pravna država i pravo na nezavisno i nepristrano sudstvo Elementi koji čine državu prepoznatljivi su na meĎunarodnom nivou razumijevanja graĎanskih i političkih prava i počivaju na sljedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. bez diskriminacije. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi. savjesti. na slobodni izraz političke volje. S ovim se veže pojam demokracije kao oblika političke vlasti. izvršnu i sudsku je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. Vladavina prava. Demokratski. uvjerenja i religije Sloboda mišljenja i izražavanja Sloboda udruživanja.znači da se izbori održavaju po usvojenim pravilima organizovanja izbora. Opći – znači da se izbori provode za sve nivoe vlasti u državi.

kulturnog i umjetničkog izraza. Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvršne. koji je u svom radu jedino vezan zakonom i vlastitom savješću. Kao klasična graĎanska i politička prava stoje prava i mogućnosti graĎanina da. od vanjskih pritisaka i utjecaja. aktivno i pasivno biračko pravo. skup prava vezanih za krivični postupak. djeluje u okviru pravnog poretka i treba biti nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti. privatnog i porodičnog života. pisanja. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava. ekonomsku konkurenciju.Izvršna vlast je odvojena zbog zahtjeva efikasnosti. Ekonomske slobode koje se odnose na privatnu svojinu. jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada.    Kulturna prava koja podrazumijevaju slobodu obrazovanja. zakon je jednako obavezujući za sve graĎane u državi. učestvuju u upravljanju javnim poslovima. Kao klasična graĎanska i politička prava i slobode smatraju se:  Prava vezana za integritet ljudske ličnosti: pravo na život. slobodno tržište. usklaĎeni čitav pravni sistem i zakonska zaštita ljudskih prava i sloboda. govora. Pravo na nezavisno i nepristrano suĎenje je jedno od temeljnih ljudskih prava i povezano je sa ulogom sudova u afirmaciji pravne države. Prožimanje političkog i pravnog sistema ljudskim pravima – Pravilo je da Katalog ljudskih prava dio ustavnih odredbi sa kojima su. . pravo na demokratske izborei političke predstavnike. udruživanja. zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. pravo na poštovanje intime. Pravna država i vladavina prava – Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći. slobodu štampe. vjeroispovjesti. nepovredivost stana i prepiske.  Politička prava koja uključuju slobodu mišljenja. po principima ustavnosti i zakonitosti. kretanja i slobodnog izbora mjesta stanovanja. pravo na slobodu i ličnu sigurnost. zakonski je ograničena i podliježe kontroli parlamenta. odnosno vladavinu zakona. bez ikakve diskriminacije. izbora profesije. a to je pravo na suĎenje pred fer i nepristasnim sudijom. Odnosno. a u odnosu na državu poštovanje zakona. Ograničenja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana su priznavanjem istih prava i sloboda drugim.

d) skup prava vezanih za krivični postupak i e) pravo na poštovanje intime. kažnjavanja držanjem u mračnim ćelijama i svi oblici svirepog. ili luĎačke košulje. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema represivnim državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskraćivanje slobode temelji na zakonu. koja je ukinuta u mnogim zemljama koje tu s voju odluku zasnivaju na tome kako je pravo na život neotuĎivo tako da se ni u ime zakona ne može oduzeti. psihički. te upotreba sprava koje ograničavaju kretanje kao što su lisice. b) pravo na slobodu i ličnu sigurnost. Ovdje spadaju zabrana tjelesnog kažnjavanja. Stoje u direktnoj vezi sa pravom lica lišenih slobode na humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva i odgovaraju cilju kaznenog režima – popravljanje i rehabilitacija. a njegovu zaštitu garantuju: a) pravo na život.PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. da je jednoobrazno. nediskriminirajuće. Pravo na život je neotuĎivo ljudsko pravo i istovremena obaveza za sve da ga poštuju. okovi. Posebno pitanje koje se veže za ovo pravo jeste smrtna kazna. Pravo na život U hijerarhiji vrijednosti na koje se odnosi zaštita integriteta ljudske ličnosti. c) zabrana torture i svakog okrutnog. Pravo na slobodu i ličnu sigurnosti i s tim u vezi zabrana torture i svakog okrutnog. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. zdravstvenoj zaštiti. Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima su još jedan skup prava. koja se odnose na zaštitu integriteta ljudske ličnosti. prvo mjesto pripada pravu na život koje je neodvojivo od ljudske ličnosti. U cilju poboljšanja općih uvjeta života lica lišenih slobode predviĎena su pravila o uvjetima boravka. režimu posjeta bliskih . lanci. kontrolisano i praćeno obavezom naknade štete licu na koje je nezakonito primijenjeno. odjeći. nehumanog ili ponižavajućeg kažnjavanja. privatnog i porodičnog života. nepovredivost stana i prepiske i zaštita ugleda i ličnosti. higijeni. moralni i društveni aspekt ličnosti.

prijatelja i čanova porodice. telefonskih razgovora. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi što predstavlja garanciju za pravilnost krivičnog suĎenja. i slično. doma i prepiske. To uključuje istraživanje privatnosti. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije. b) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. privatnog i porodičnog života. f) pravo na šutnju okrivljenog.  Privatnosti prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. identifikacijske isprave. j) poštovanje principa zakonitosti. zdravlje i one kojima raspolaže vlada. stan ili prepisku te protuzakoniti napad na ugled i čast. h) priznanje načela ne bis in idem. i) pravo na jednakost. testovi na drogu.  Tjelesna privatnost – podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta od invazivnih procedura kao što su genetski testovi. na zaštićeni prostor. Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivičnog postupka. .  Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. porodice. e) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. prirodno dostojanstvo ljudi koje je neodvojivi dio ličnosti. privatnost života. nepristrasno. javno suĎenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona. Polazna osnova je zaštita integriteta ljudske ličnosti. c) pravo na poznavanje predmeta optužbe. Jedan od zaštićenih prostora slobode pojedinca je pravo na intimu. Privatnost obuhvata sljedeće oblasti:  Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite. video-zapise. Pravo na privatnost Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta. odnosno. nepovredivost stana i prepiske. Skup prava vezanih za krivični postupak Tu spadaju: a) pravo na nezavisno. zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život. g) pravo na žalbu. d) pravo na odbranu.

Regulišući ovo pravo istaknuta je i odgovornost za informacije i ideologiju koja se informacijama širi. individualnih. Ova sloboda je unutrašnja ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja o fundamentalnim pitanjima. kulturnih. U osnovi ovog prava stoje graĎani kao nosioci suvereniteta. jeziku. c) sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organizovanja. socijalnih. širenje informacija u funkciji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog utjecaja na saradnju i povjerenje meĎu narodima. Sloboda izražavanja i informisanja Na prvoj sjednici Generalne skupštine UN raspravljalo se o slobodi informacija i zaključeno je da je ova fundamentalna sloboda uvjet svim ostalim slobodama. sportskih. ograniči ispoljavanje uvjerenja. savjesti i religije ili uvjerenja. uključujući i prava sindikalnog organizovanja Ovo pravo pripada političkim pravima.POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se: a) sloboda misli. ili država. imovinskom stanju. u skladu sa zakonom. b) sloboda izražavanja. Pravo učešća u vlasti Pravo na učešće u vlasti zaokružuje politička prava i demokraciju. političkom uvjerenju. Sloboda informisanja podrazumijeva istraživanje činjenica bez predrasuda. religijskoj pripadnosti. drugi pojedinci ili grupe. rasi. Ono direktno uvjetuje demokraciju. o univerzumu i Stvoritelju. njihova jednakost pred zakonom. boji kože. država ima pravo da u odreĎenim slučajevima. religije ili uvjerenja Ova sloboda priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. savjesti. Sloboda udruživanja i okupljanja. te je sadržano u Univerzalnoj deklaraciji. Niko. nemaju pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja. spolnoj etničkoj. MeĎutim. ekonomskih. te stvara mogućnosti graĎanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. kolektivnih i drugih interesa u državi. . d) pravo učestvovanja u vlasti. Sloboda misli. gdje je individualna različitost zaštićena zabranom diskriminacije po bilo kojem kriteriju individualnog razlikovanja. socijalnom porijeklu. ali je dio ekonomskih i socijalnih prava.

 pravo na odmor. čija se prava i slobode ne razumijevaju samo na graĎanskom i političkom nivou. Sva tri regionalna dokumenta o ljudskim pravima sadrže odredbe o ekonomskim.  pravo na zdravlje. . SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Opće karakteristike Ekonomska.  pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti. povremena plaćena odsustva. socijalna i kulturna prava čine:  pravo na rad. pored ovog u regionalni sistem unapreĎenja i zaštite ljudskih prava uvrštena je Evropska socijalna povelja.LJUDSKA PRAVA DRUGE GENERACIJE ILI EKONOMSKA. Evropska povelja o ljudskim pravima sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu.  pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada.  pravo na zaštitu i usluge.  pravo na napredovanje u sladu sa godinama staža i sposobnostima.  pravo na obrazovanje. U razraĎenom obliku ekonomska. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava kako se nabrajaju uključuju:  pravo na rad. U osnovi im leži filozofsko poimanje čovjeka kao bića slobode i uroĎenog dostojanstva. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih. razumno ograničenje radnog vremena. kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije. tako da ekonomska. već uključuju i slobodu od bijede. socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i zaštitu.  pravo na pravične i povoljne uslove rada. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta.  pravo na kulturu. kulturnim i socijalnim pravima. MeĎutim. stvaranje ekonomskih i socijalnih prilika koje ljudsko dostojanstvo neće dovoditi u pitanje.

u skladu sa uvjerenjem da nema općeg mira bez socijalne pravde. godine osnovana je MeĎunarodna . 1919. da bi kao rezultat konferencije održane 1900. godine u Parizu bilo osnivanje MeĎunarodnog udruženja za pravnu zaštitu radnika. a stupile su na snagu 1912.  pravo na socijalnu sigurnost. godine.  pravo na uslove koji obezbjeĎuju razvoj i širenje nauke i kulture.  pravo na učestvovanje u kultunom životu. godine održana je Prva meĎunarodna diplomatska konferencija o poboljšavanju položaja radnika. pravo na organizovanje (sindikalne prava i slobode) i pravo na štrajk. socijalna i kulturna prava su Univerzalna deklaracija. Nakon I svjetskog rata.  prava porodice. To su MeĎunarodna konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji šibica i MeĎunarodna konvencija o zabrani noćnog rada žena u industriji. MeĎunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica. Dokumenti koji direktno odreĎuju ova prava u Katalogu ljudskih prava su Univerzalna deklaracija i MeĎunarodni pakt o ekonomskim. djece i maloljetnika na zaštitu. socijalna i kulturna prava u međunarodnim dokumentima usvojenim u Ujedinjenim nacijama i Međunarodnoj organizaciji rada Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN-u koji se odnose na ekonomska. MeĎunarodni pakt o ekonomskim. Prvi oblici međunarodne zaštite ekonomskih.  pravo korištenja dostignućima nauke i tehnike.  pravo na slobodu u oblastima nauke i stvaralaštva. te konvencije i preporuke koje su donošene u okviru MeĎunarodne organizacije rada i UNESCO-a. socijalnim i kulturnim pravima. socijalnih i kulturnih prava U Berlinu 1890.  pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj u skladu sa njihovim uvjerenjima. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. socijalnim i kulturnim pravima. godine.  pravo na odgovarajući životni standard i zaštitu od gladi.  pravo na obrazovanje. Ekonomska.  prava koja proističu iz autorskih prava. ostali se odnose na zabranu diskriminacije u uživanju ovih prava. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.  pravo pojedinca na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja. Prvi meĎunarodni dokumenti sa kojima počinje meĎunarodna djelatnost na unapreĎenju i zaštiti prava radnika zaključeni su u Bernu 1906.

godini MeĎunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju o primjeni sedmičnog odmora u industrijskim preduzećima na bar 24 sata neprekidnog odmora u svakom razdoblju od 7 dana. da se učlani u sindikat po svom izboru.organizacija rada. donešena je Preporuka o razvoju uslova za korištenje slobodnog vremena radnika. donešena je Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru. Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima. godine Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškaraca i žena za rad iste vrijednosti i Preporuku koja se odnosi na isto pitanje. Godine 1936. Na pitanju uređenja sedmičnog odmora u 1921. Sindikalna prava i slobode Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. za koju su karakteristične dvije stvari – da se zaštiti slobodno vrijeme i izbjegavanje bilo kakve prisile radnika u pogledu korištenja slobodnog vremena. Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Prva Konvencija koju je donijela MOR posvećena je pitanju ograničavanja radnog vremena na 8 sati. Konvencija obavezuje države ugovornice da podstiču i osiguraju primjenu načela jednakosti nagraĎivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u . Pravo na rad podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. posebno garanciju ženama da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad. Današnje tendencije idu u pravcu smanjivanja broja dnevnih radnih sati i sedmičnog broja na 40 sati. pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. itd. U okvirima djelatnosti MOR-a donijete su konvencije i preporuke kojima se nastojala suzbiti diskriminacija pojedinih radnika ili odreĎene vrste diskriminacije prema svim radnicima. a radne sedmice na 48 sati. Cilj osnivanja MeĎunarodne konvencije rada (MOR) je poboljšanje uslova života i rada radnika. Pravo na rad definiše se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. a odnosi se na osobe zaposlene u velikom broju industrijskih i trgovačkih djelatnosti. Pravo na jednaku plaću za jednak rad MOR donijela je 1951. Godine 1924. pristojan život za radnike i njihove porodice.

Zaštita porodice. starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi kao članu društva. ili bračnog statusa.cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. na neindustrijskim i poljoprivrednim radovima. Konvencijom je odreĎena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. socijalna i kulturna prava. zaposlene majke i djeteta Društvena briga i zaštita porodice odnosi se na zaštitu majke u vremenu prije i poslije roĎenja djeteta. godine. vjeroispovjesti. dovode u opasnost život ili škode normalnom razvoju. bilo sve stanovnike čije je imovno stanje u predviĎenim slučajevima ispod odreĎenog maksimuma. Nakon I svjetskog rata. udovištva. kao i zakonsko odreĎenje donje dobne granice za plaćeni rad djece i omladine. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija o minimalnim normama socijalne sigurnosti donesena 1952. te žena koje za plaću rade kod kuće. godine. bolesti. Njome su obuhvaćeni svi rizici i sva davanja sa tendencijama proširivanja na cjelokupno stanovništvo. 1921. čiji iznos se odreĎuje prema općem nivou plaća u svakoj zemlji. zakonsku zaštitu od rada na poslovima koji izlažu opasnosti moral ili zdravlje. nesposobnosti. bilo odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u ukupnom iznosu od 20%. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. 11 koja u pogledu sindikalnih prava izjednačava radnike zaposlene u poljoprivredi sa radnicima zaposlenim u industriji. Sindikalna prava i slobode direktno dotiču graĎanska i politička prava. a posebno u slučajevima nezaposlenosti. Najčešće mora obuhvatiti:    bilo najmanje 50% ukupno zaposlenih. omogućavanju korištenja porodiljskog plaćenog odsustva ili odsustva uz davanja iz socijalnog osiguranja zaposlenim majkama. te ekonomska. Zaštita djece i omladine obuhvata zaštitu od ekonomske i socijalne eksploatacije. bez ikakve diskriminacije u pogledu dobi. . Konvencija o zaštiti materinstva reguliše položaj žena zaposlenih u industriji. rase. donesena je Konvencija br.

obavezu da poboljša sve vidove higijene sredine i industrijske higijene. efikasan. upotpunjava se obaveza države za kreiranjem opće ekonomske. obavezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja. književnosti i umjetnosti. svim graĎanima dostupan zdravstveni sistem. Pravo na obrazovanje Ovo pravo priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. Načini realiziranja ovog prava podrazumijevaju nekoliko osnovnih principa. podrazumijevajući poboljšavanje uslova života. a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. smještaj.Zaštita porodice podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj porodici da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana. Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizuje kroz obaveze koje ima država u poduzimanju mjera za smanjivanje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranju uslova za zdrav podmladak. a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja. profesionalna i druga oboljenja i da osigura svima ljekarske usluge i pomoć u bolesti. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća. da sprječava i liječi epidemična. odjeća. endemična. Sve obrazovne institucije imaju obavezu poštovati humanističke principe obrazovanja i ispunjavati minimalne norme koje propiše država. Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju. a graĎani učestvuju u kulturnom životu. Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost. . u kojoj su zaštićeni moralni i materijalni interesi autora u oblastima nauke. socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz Kataloga ljudskih prava. Realiziranje ovog prava ostaje na nivou težnje i dugoročnih razvojnih i političkih ciljeva.

 pravo na mir. onda su to:  pravo na ravnopravnost naroda. pravo da . „Prava naroda“ je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivitetu. socijalni i kulturni razvoj.  pravo na ekonomski.  pravo na samoopredjeljenje. da je njihov titular narod.  pravo na zaštitu okoline. U skladu sa Afričkom poveljom svaki pojedinac je nosilac prava. kao neotuĎivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje. ali se prava garantuju i narodu i porodica je priznata kao prirodna ćelija na kojoj se zasniva društvo. Alžirska deklaracija o pravima naroda. Što se tiče meĎunarodnih dokumenata koji se odnose na narod/naciju. Pravo na ravnopravnost naroda Ovo pravo izvedeno je iz Povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije i koje se štiti sistemom ljudskih prava u zemljama članicama UN-a. o nedefinisanom subjektu kome su upućena. i sl. ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima. da je univerzalna zaštita samo poželjno ali ne i stvarno činjenično stanje. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvatanja ljudskih prava koja je suprotna individualističkom shvatanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava.LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE Opće karakteristike Kao prava treće generacije razumijevaju se kolektivna prava. tu spadaju Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda kao regionalni dokument.  pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima. te aktivnost UN-a u kojoj se prepoznaje utjecaj zemalja Trećeg svijeta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo. Osporavanje ovih prava počiva na argumentima o nedefinisanom titularu ovih prava. Priznavanje počiva na uvjerenju da se radi o ljudskim pravima. Ako slijedimo listu prava koju daje Afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka u naslovu ističe i pravima naroda.

vanjski i unutrašnji. a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora.): „Prijateljski odnosi meĎu narodima zasnovani su na pravu na jednakost i samoopredjeljenje. ustanovljeni Atlantskom poveljom (1941. U XIX i XX stoljeću u ovaj pojam je uneseno još jedno značenje. u skladu s njim. Vanjski znači pravo naroda da se slobodno.budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎunarodnih odnosa i odnosa u UN-u. čl. opredijeli na odreĎeni politički status. socijalni i kulturni razvoj“. i konačno afirmiše na filozofskom nivou pravo „biti drukčiji“. odnosno uzimanja za cilj zadovoljavanje temeljnih potreba čovjeka u svim dijelovima svijeta. bez stranih utjecaja. Pravo na samoopredjeljenje posjeduje dva aspekta. Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih poslova i time na odreĎenje svog političkog statusa. Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se u XVII stoljeću razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana. socijalnih i kulturnih . slobodno odrede svoj politički status i ekonomski.“ Formulaciju prava na samoopredjeljenje sadrži Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima u kojoj se kaže da „svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje i da. suprotstavljeno je apartheidu kao zločinu protiv čovječnosti. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije kao osnovnog načela koja prožima sve dokumente o ljudskim pravima. Razrada prava na razvoj koji u smislu ekonomskih. (Afrička povelja. Smatra se da su korijeni prava na samoopredjeljenje. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. onako kako su formulisani u Povelji UN-a. tumačio se kao osnova prava svakog naroda na vlastitu homogenu državu i u tom smislu je unijeto u Wilsonovih Četrnaest tačaka. 21) Pravo na razvoj Pravo na razvoj znači prihvatanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka. a kojem su narodi Afrike bili izloženo.

Poremećaji u prirodi prouzrokovani svim vrstama zagaĎenja. tim prije što se u meĎunarodnim aktima pominje pravo na mir u smislu zaštite globalnog mira. Smetnje koje se ističu u ostvarivanju ovog prava su sljedeće:  nepodobnost da se konstituiše kao pravo pojedinca ili pravo kolektiviteta. ukupan razvoj ličnosti koji pokriva sve segmente života proširuje se na pravo naroda. kao ljudskog prava. jezik ili spol. U Rezoluciji 5 Komisije za ljudska prava UN utvrĎeno je pravo svakoga da živi u uslovima svjetskog mira i meĎunarodne saradnje. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo i Sud za ljudska prava Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. imaju od prirode dato pravo na život u miru. i u sljedećoj rezoluciji koja se bavi pravom na mir kaže se da svaka nacija i svaki čovjek bez obzira na rasu. odnosno zajednice na zadovoljenje i razvoj svih segmenata društva. u teoriji o ljudskim pravima. Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže.  u ovim uslovima pravo na mir je nerealno. opasnostima koje se pojavljuju kao produkt civilizacije. .prava znači pravo pojedinca na svestran. a time i nepodesno. izlažu jednakom stepenu ugroženosti sve ljude i otuda je lakše postizanje konsenzusa za uvrštavanju ovog prava u Katalog ljudskih prava. Konstituisanje prava na mir. nailazi na najveće otpore. uvjerenje. za pravno normiranje. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i bezbjednost.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful