Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Odsjek: Sigurnosne i mirovne studije

UNIVERZALNOST LJUDSKIH PRAVA I GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA

Student: Bečić Sabrina Sarajevo, april 2011.

Mentor: prof. dr. Izet Beridan

Suprotno stanovište je da podjela prava na ljudska prava prve. ne radi se o razvoju ljudskih prava nego o dopunjavanju kataloga ljudskih prava željama. uprkos formalno široko postavljenoj listi ljudskih prava. upravo suprotno. . druge i treće generacije. To nije u funkciji ljudskih prava nego. težnjama i političkim ciljevima. Potrebno ih je odvojiti da bi se precizno moglo znati šta su prava a šta političke težnje.UVOD Katalog ljudskih prava usvaja podjelu na ljudska prava prve. Koncept Kataloga ljudskih prava u UN usvaja prvi. druge i treće generacije nije samo metodološkog karaktera. već upravo izražava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i značaja koji imaju za zaštitu ljudske ličnosti. Dakle. Podjela ne predstavlja hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i značaju ovih prava. jer ljudska prava egzistiraju u odnosima meĎusobne povezanosti i meĎuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje. implicitno zadržana njihova hijerarhija mehanizmom implementacije i zaštite. ali se u regulisanju mjera zaštite nejednako odnosi prema različitim ljuskim pravima. slabi njihov dignitet jer se težište sa pravnog prebacuje u ideološki i politički domen. Tako je. široko postavljen koncept.

godine. na prostor slobode zaštićen od neovlaštenog i nezakonitog uplitanja trećih lica i same države. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova predstavlja povredu ljudskih prava. imovno stanje. na graĎanska i politička prava odnose se: MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. graĎanska i politička prava dobivaju meĎunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. Pojedina prava iz oblasti graĎanskih i političkih prava bila su predmet samostaln og regulisanja u Ujedinjenim nacijama: . na Generalnoj skupštini UN-a 10. Rezolucijom 217 (III). boju. Osim Univerzalne deklaracije.LJUDSKA PRAVA PRVE GENERACIJE ILI KLASIČNA GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA Opće karakteristike GraĎanska i politička prava pripadaju klasičnim. roĎenje ili svaku drugu okolnost. Fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. spol. decembra 1948. fizičkog. odnosno ljudskim pravima prve generacije. pravo slobodnog ispoljavanja ličnosti i skup političkih prava koja sugerišu demokratski oblik državnog ureĎenja. Usvojena graĎanska i politička prava države ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira na rasu. vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda graĎana neodvojiv dio pravnog poretka. najstarijim. jezik. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. Međunarodni dokumenti usvojeni u Ujedinjenim nacijama koji se odnose na ljudska prava prve generacije Usvajanjem Univerzalne deklaracije. nacionalno ili socijalno porijeklo. Ova prava razvijala su se unutar zapadnoevropske povijesti. političko ili drugo mišljenje. Drugi fakultativni protokol uz MeĎunarodni pakt o graĎanskim i političkim pravima. vjeru.

Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona. Minimalni standardi o postupanju prema zarobljenicima. Katalogom ljudskih prava utvrĎena su sljedeća graĎanska i politička prava:      Pravo na život. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Garancije za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrta kazna. trgovine robljem i institucija i prakse slične ropstvu. Svrha postojanja ovih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. Konvencija o političkim pravima žena. Protokol o statusu izbjeglica. - - Smisao graĎanskih prava leži u ograničavanju moći slobodnog djelovanja represivnih državnih organa do granice iza koje počinje prostor ličnih prava i sloboda graĎanina. minimalnoj starosti za brak i registriranje braka. Suverenitet naroda odreĎuje smisao političkih prava. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja . Smisao odnosa ljudskih prava i države iskazuje se u razumijevanju države kao zakonom ograničene strukture moći koja poštuje prava i slobode svojih graĎana. Konvencija o statusu udatih žena. Skup tih prava naziva se klasičnim graĎanskim pravima. slobodu i zaštitu integriteta ličnosti Sloboda od ropstva i prakse slične ropstvu Sloboda od prisilnog rada Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. MeĎunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida. Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja. Konvencija o statusu izbjeglica. Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. Konvencija o pristanku na brak. neljudskog ili ponižavajućeg kažnjavanja ili postupanja.

Jednaki – znači da svi graĎani ravnopravno učestvuju u izborima. izvršnu i sudsku je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi.znači da se izbori održavaju po usvojenim pravilima organizovanja izbora.       Ljudska prava u sudskom postupku Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju. uključujući vlastitu. Tajnost izbora – je povezana sa slobodnim izražavanjem političke volje i sprječavanjem mogućih negativnih posljedica zbog slobodno izražene političke volje. demokratskim. savjesti. Redovni – znači da je učešće u vlasti vremenski ograničeno. Opći – znači da se izbori provode za sve nivoe vlasti u državi. na slobodni izraz političke volje. jer suprotnost tome vodi u tiraniju. Vladavina prava. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje. odnosno pravo na slobodno izražavanje političke volje na redovnim. jednakim i tajnim izborima. bez diskriminacije. Slobodno izražena politička volja znači da se ljudi slobodno mogu udruživati u političke stranke ili pristupati političkim strankama i da glasači mogu bez straha glasati. općim. S ovim se veže pojam demokracije kao oblika političke vlasti. uvjerenja i religije Sloboda mišljenja i izražavanja Sloboda udruživanja. . pravna država i pravo na nezavisno i nepristrano sudstvo Elementi koji čine državu prepoznatljivi su na meĎunarodnom nivou razumijevanja graĎanskih i političkih prava i počivaju na sljedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. i da se vrati u svoju zemlju Pravo na imovinu Sloboda misli. Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. Demokratski. Kao klasična graĎanska i politička prava javljaju se aktivno i pasivno biračko pravo.

. Prožimanje političkog i pravnog sistema ljudskim pravima – Pravilo je da Katalog ljudskih prava dio ustavnih odredbi sa kojima su. govora. zakon je jednako obavezujući za sve graĎane u državi. kretanja i slobodnog izbora mjesta stanovanja.Izvršna vlast je odvojena zbog zahtjeva efikasnosti. Kao klasična graĎanska i politička prava stoje prava i mogućnosti graĎanina da. a u odnosu na državu poštovanje zakona. Kao klasična graĎanska i politička prava i slobode smatraju se:  Prava vezana za integritet ljudske ličnosti: pravo na život. od vanjskih pritisaka i utjecaja. udruživanja.    Kulturna prava koja podrazumijevaju slobodu obrazovanja. aktivno i pasivno biračko pravo. zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. vjeroispovjesti. djeluje u okviru pravnog poretka i treba biti nezavisna od zakonodavne i izvršne vlasti. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od fundamentalnih ljudskih prava. zakonski je ograničena i podliježe kontroli parlamenta.  Politička prava koja uključuju slobodu mišljenja. po principima ustavnosti i zakonitosti. nepovredivost stana i prepiske. pisanja. privatnog i porodičnog života. slobodu štampe. Ograničenja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana su priznavanjem istih prava i sloboda drugim. Pravna država i vladavina prava – Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći. Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvršne. Pravo na nezavisno i nepristrano suĎenje je jedno od temeljnih ljudskih prava i povezano je sa ulogom sudova u afirmaciji pravne države. slobodno tržište. pravo na demokratske izborei političke predstavnike. učestvuju u upravljanju javnim poslovima. ekonomsku konkurenciju. a to je pravo na suĎenje pred fer i nepristasnim sudijom. jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada. pravo na slobodu i ličnu sigurnost. Ekonomske slobode koje se odnose na privatnu svojinu. izbora profesije. odnosno vladavinu zakona. bez ikakve diskriminacije. koji je u svom radu jedino vezan zakonom i vlastitom savješću. pravo na poštovanje intime. skup prava vezanih za krivični postupak. kulturnog i umjetničkog izraza. Odnosno. usklaĎeni čitav pravni sistem i zakonska zaštita ljudskih prava i sloboda.

psihički. Posebno pitanje koje se veže za ovo pravo jeste smrtna kazna. koja je ukinuta u mnogim zemljama koje tu s voju odluku zasnivaju na tome kako je pravo na život neotuĎivo tako da se ni u ime zakona ne može oduzeti. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema represivnim državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskraćivanje slobode temelji na zakonu. Pravo na slobodu i ličnu sigurnosti i s tim u vezi zabrana torture i svakog okrutnog. koja se odnose na zaštitu integriteta ljudske ličnosti. odjeći. c) zabrana torture i svakog okrutnog. moralni i društveni aspekt ličnosti. Ovdje spadaju zabrana tjelesnog kažnjavanja. a njegovu zaštitu garantuju: a) pravo na život. Pravo na život U hijerarhiji vrijednosti na koje se odnosi zaštita integriteta ljudske ličnosti. prvo mjesto pripada pravu na život koje je neodvojivo od ljudske ličnosti. Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima su još jedan skup prava. okovi. d) skup prava vezanih za krivični postupak i e) pravo na poštovanje intime. nepovredivost stana i prepiske i zaštita ugleda i ličnosti. lanci. zdravstvenoj zaštiti. U cilju poboljšanja općih uvjeta života lica lišenih slobode predviĎena su pravila o uvjetima boravka.PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. da je jednoobrazno. b) pravo na slobodu i ličnu sigurnost. kažnjavanja držanjem u mračnim ćelijama i svi oblici svirepog. kontrolisano i praćeno obavezom naknade štete licu na koje je nezakonito primijenjeno. nediskriminirajuće. higijeni. Pravo na život je neotuĎivo ljudsko pravo i istovremena obaveza za sve da ga poštuju. ili luĎačke košulje. nehumanog ili ponižavajućeg kažnjavanja. privatnog i porodičnog života. te upotreba sprava koje ograničavaju kretanje kao što su lisice. režimu posjeta bliskih . Stoje u direktnoj vezi sa pravom lica lišenih slobode na humano postupanje i poštovanje ljudskog dostojanstva i odgovaraju cilju kaznenog režima – popravljanje i rehabilitacija. nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

g) pravo na žalbu. na zaštićeni prostor. javno suĎenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona.  Tjelesna privatnost – podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta od invazivnih procedura kao što su genetski testovi. To uključuje istraživanje privatnosti. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije. privatnog i porodičnog života. i slično. j) poštovanje principa zakonitosti. e) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. nepovredivost stana i prepiske.  Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. h) priznanje načela ne bis in idem. Privatnost obuhvata sljedeće oblasti:  Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite.prijatelja i čanova porodice. privatnost života. c) pravo na poznavanje predmeta optužbe. Polazna osnova je zaštita integriteta ljudske ličnosti. zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život. nepristrasno. b) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. odnosno. d) pravo na odbranu. zdravlje i one kojima raspolaže vlada. stan ili prepisku te protuzakoniti napad na ugled i čast. testovi na drogu. Skup prava vezanih za krivični postupak Tu spadaju: a) pravo na nezavisno. . f) pravo na šutnju okrivljenog. doma i prepiske. porodice. video-zapise. Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivičnog postupka. Jedan od zaštićenih prostora slobode pojedinca je pravo na intimu.  Privatnosti prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. prirodno dostojanstvo ljudi koje je neodvojivi dio ličnosti. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi što predstavlja garanciju za pravilnost krivičnog suĎenja. i) pravo na jednakost. identifikacijske isprave. telefonskih razgovora. Pravo na privatnost Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta.

Sloboda udruživanja i okupljanja. te je sadržano u Univerzalnoj deklaraciji. ili država. . Niko. d) pravo učestvovanja u vlasti. spolnoj etničkoj. Pravo učešća u vlasti Pravo na učešće u vlasti zaokružuje politička prava i demokraciju. nemaju pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja. MeĎutim. o univerzumu i Stvoritelju. Sloboda misli. gdje je individualna različitost zaštićena zabranom diskriminacije po bilo kojem kriteriju individualnog razlikovanja. imovinskom stanju. religijskoj pripadnosti. kolektivnih i drugih interesa u državi. boji kože. sportskih. socijalnom porijeklu. jeziku. Sloboda izražavanja i informisanja Na prvoj sjednici Generalne skupštine UN raspravljalo se o slobodi informacija i zaključeno je da je ova fundamentalna sloboda uvjet svim ostalim slobodama. političkom uvjerenju. njihova jednakost pred zakonom. Ono direktno uvjetuje demokraciju. savjesti i religije ili uvjerenja. Regulišući ovo pravo istaknuta je i odgovornost za informacije i ideologiju koja se informacijama širi. uključujući i prava sindikalnog organizovanja Ovo pravo pripada političkim pravima. c) sloboda udruživanja i okupljanja uključujući i prava sindikalnog organizovanja. ali je dio ekonomskih i socijalnih prava. u skladu sa zakonom. religije ili uvjerenja Ova sloboda priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. drugi pojedinci ili grupe.POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se: a) sloboda misli. socijalnih. Ova sloboda je unutrašnja ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja o fundamentalnim pitanjima. b) sloboda izražavanja. ekonomskih. širenje informacija u funkciji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog utjecaja na saradnju i povjerenje meĎu narodima. rasi. Sloboda informisanja podrazumijeva istraživanje činjenica bez predrasuda. ograniči ispoljavanje uvjerenja. savjesti. te stvara mogućnosti graĎanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. država ima pravo da u odreĎenim slučajevima. individualnih. U osnovi ovog prava stoje graĎani kao nosioci suvereniteta. kulturnih.

SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Opće karakteristike Ekonomska. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava kako se nabrajaju uključuju:  pravo na rad. već uključuju i slobodu od bijede. povremena plaćena odsustva. kulturnim i socijalnim pravima.  pravo na pravične i povoljne uslove rada. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih. kulturna i socijalna prava nazivaju se ljudskim pravima druge generacije. pored ovog u regionalni sistem unapreĎenja i zaštite ljudskih prava uvrštena je Evropska socijalna povelja. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta.  pravo na obrazovanje. Sva tri regionalna dokumenta o ljudskim pravima sadrže odredbe o ekonomskim.  pravo na odmor.  pravo na kulturu. socijalna i kulturna prava i kroz regionalne sisteme dobivaju priznanje i zaštitu.LJUDSKA PRAVA DRUGE GENERACIJE ILI EKONOMSKA.  pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti. razumno ograničenje radnog vremena. socijalna i kulturna prava čine:  pravo na rad.  pravo na zaštitu i usluge. Evropska povelja o ljudskim pravima sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu.  pravo na napredovanje u sladu sa godinama staža i sposobnostima. stvaranje ekonomskih i socijalnih prilika koje ljudsko dostojanstvo neće dovoditi u pitanje. čija se prava i slobode ne razumijevaju samo na graĎanskom i političkom nivou. MeĎutim. U osnovi im leži filozofsko poimanje čovjeka kao bića slobode i uroĎenog dostojanstva.  pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada. . U razraĎenom obliku ekonomska. tako da ekonomska.  pravo na zdravlje.

socijalnih i kulturnih prava U Berlinu 1890. godine održana je Prva meĎunarodna diplomatska konferencija o poboljšavanju položaja radnika. ostali se odnose na zabranu diskriminacije u uživanju ovih prava.  pravo na slobodu u oblastima nauke i stvaralaštva. djece i maloljetnika na zaštitu.  pravo na učestvovanje u kultunom životu. MeĎunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. socijalnim i kulturnim pravima. godine.  pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj u skladu sa njihovim uvjerenjima. socijalnim i kulturnim pravima.  pravo na obrazovanje.  prava porodice. 1919. Nakon I svjetskog rata. pravo na organizovanje (sindikalne prava i slobode) i pravo na štrajk. To su MeĎunarodna konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji šibica i MeĎunarodna konvencija o zabrani noćnog rada žena u industriji. u skladu sa uvjerenjem da nema općeg mira bez socijalne pravde. socijalna i kulturna prava u međunarodnim dokumentima usvojenim u Ujedinjenim nacijama i Međunarodnoj organizaciji rada Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN-u koji se odnose na ekonomska. MeĎunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica. godine osnovana je MeĎunarodna .  pravo korištenja dostignućima nauke i tehnike.  pravo pojedinca na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja. Ekonomska. Prvi oblici međunarodne zaštite ekonomskih. da bi kao rezultat konferencije održane 1900.  prava koja proističu iz autorskih prava.  pravo na uslove koji obezbjeĎuju razvoj i širenje nauke i kulture. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. MeĎunarodni pakt o ekonomskim. a stupile su na snagu 1912. socijalna i kulturna prava su Univerzalna deklaracija.  pravo na socijalnu sigurnost. godine.  pravo na odgovarajući životni standard i zaštitu od gladi. Prvi meĎunarodni dokumenti sa kojima počinje meĎunarodna djelatnost na unapreĎenju i zaštiti prava radnika zaključeni su u Bernu 1906. godine u Parizu bilo osnivanje MeĎunarodnog udruženja za pravnu zaštitu radnika. Dokumenti koji direktno odreĎuju ova prava u Katalogu ljudskih prava su Univerzalna deklaracija i MeĎunarodni pakt o ekonomskim. te konvencije i preporuke koje su donošene u okviru MeĎunarodne organizacije rada i UNESCO-a.

pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. U okvirima djelatnosti MOR-a donijete su konvencije i preporuke kojima se nastojala suzbiti diskriminacija pojedinih radnika ili odreĎene vrste diskriminacije prema svim radnicima. godini MeĎunarodna organizacija rada usvojila je Konvenciju o primjeni sedmičnog odmora u industrijskim preduzećima na bar 24 sata neprekidnog odmora u svakom razdoblju od 7 dana. godine Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškaraca i žena za rad iste vrijednosti i Preporuku koja se odnosi na isto pitanje. Cilj osnivanja MeĎunarodne konvencije rada (MOR) je poboljšanje uslova života i rada radnika.organizacija rada. Pravo na rad podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. posebno garanciju ženama da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad. Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima. pristojan život za radnike i njihove porodice. Pravo na rad definiše se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. donešena je Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru. Današnje tendencije idu u pravcu smanjivanja broja dnevnih radnih sati i sedmičnog broja na 40 sati. donešena je Preporuka o razvoju uslova za korištenje slobodnog vremena radnika. Sindikalna prava i slobode Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. Konvencija obavezuje države ugovornice da podstiču i osiguraju primjenu načela jednakosti nagraĎivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti. Na pitanju uređenja sedmičnog odmora u 1921. da se učlani u sindikat po svom izboru. za koju su karakteristične dvije stvari – da se zaštiti slobodno vrijeme i izbjegavanje bilo kakve prisile radnika u pogledu korištenja slobodnog vremena. a radne sedmice na 48 sati. Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Prva Konvencija koju je donijela MOR posvećena je pitanju ograničavanja radnog vremena na 8 sati. Godine 1924. Godine 1936. a odnosi se na osobe zaposlene u velikom broju industrijskih i trgovačkih djelatnosti. itd. Pravo na jednaku plaću za jednak rad MOR donijela je 1951. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u .

Zaštita djece i omladine obuhvata zaštitu od ekonomske i socijalne eksploatacije. Konvencija o zaštiti materinstva reguliše položaj žena zaposlenih u industriji.cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. 11 koja u pogledu sindikalnih prava izjednačava radnike zaposlene u poljoprivredi sa radnicima zaposlenim u industriji. socijalna i kulturna prava. vjeroispovjesti. 1921. rase. te ekonomska. zaposlene majke i djeteta Društvena briga i zaštita porodice odnosi se na zaštitu majke u vremenu prije i poslije roĎenja djeteta. godine. čiji iznos se odreĎuje prema općem nivou plaća u svakoj zemlji. Njome su obuhvaćeni svi rizici i sva davanja sa tendencijama proširivanja na cjelokupno stanovništvo. Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi kao članu društva. omogućavanju korištenja porodiljskog plaćenog odsustva ili odsustva uz davanja iz socijalnog osiguranja zaposlenim majkama. Najčešće mora obuhvatiti:    bilo najmanje 50% ukupno zaposlenih. dovode u opasnost život ili škode normalnom razvoju. Nakon I svjetskog rata. ili bračnog statusa. starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. kao i zakonsko odreĎenje donje dobne granice za plaćeni rad djece i omladine. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. Konvencijom je odreĎena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. . bilo sve stanovnike čije je imovno stanje u predviĎenim slučajevima ispod odreĎenog maksimuma. bilo odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u ukupnom iznosu od 20%. bolesti. donesena je Konvencija br. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija o minimalnim normama socijalne sigurnosti donesena 1952. bez ikakve diskriminacije u pogledu dobi. Sindikalna prava i slobode direktno dotiču graĎanska i politička prava. Zaštita porodice. udovištva. nesposobnosti. te žena koje za plaću rade kod kuće. godine. a posebno u slučajevima nezaposlenosti. zakonsku zaštitu od rada na poslovima koji izlažu opasnosti moral ili zdravlje. na neindustrijskim i poljoprivrednim radovima.

Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen. a graĎani učestvuju u kulturnom životu. Pravo na obrazovanje Ovo pravo priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. upotpunjava se obaveza države za kreiranjem opće ekonomske. u kojoj su zaštićeni moralni i materijalni interesi autora u oblastima nauke.Zaštita porodice podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj porodici da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost. endemična. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća. profesionalna i druga oboljenja i da osigura svima ljekarske usluge i pomoć u bolesti. književnosti i umjetnosti. obavezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja. svim graĎanima dostupan zdravstveni sistem. podrazumijevajući poboljšavanje uslova života. Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizuje kroz obaveze koje ima država u poduzimanju mjera za smanjivanje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranju uslova za zdrav podmladak. a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. smještaj. a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja. . Sve obrazovne institucije imaju obavezu poštovati humanističke principe obrazovanja i ispunjavati minimalne norme koje propiše država. odjeća. Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju. da sprječava i liječi epidemična. Načini realiziranja ovog prava podrazumijevaju nekoliko osnovnih principa. obavezu da poboljša sve vidove higijene sredine i industrijske higijene. efikasan. Realiziranje ovog prava ostaje na nivou težnje i dugoročnih razvojnih i političkih ciljeva. socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz Kataloga ljudskih prava.

 pravo na samoopredjeljenje. te aktivnost UN-a u kojoj se prepoznaje utjecaj zemalja Trećeg svijeta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo. da je univerzalna zaštita samo poželjno ali ne i stvarno činjenično stanje.  pravo na zaštitu okoline. onda su to:  pravo na ravnopravnost naroda. ali se prava garantuju i narodu i porodica je priznata kao prirodna ćelija na kojoj se zasniva društvo. Priznavanje počiva na uvjerenju da se radi o ljudskim pravima. ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima.  pravo na ekonomski.  pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima. socijalni i kulturni razvoj. o nedefinisanom subjektu kome su upućena. tu spadaju Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda kao regionalni dokument. Pravo na ravnopravnost naroda Ovo pravo izvedeno je iz Povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije i koje se štiti sistemom ljudskih prava u zemljama članicama UN-a.LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE Opće karakteristike Kao prava treće generacije razumijevaju se kolektivna prava. „Prava naroda“ je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivitetu. Osporavanje ovih prava počiva na argumentima o nedefinisanom titularu ovih prava. kao neotuĎivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje. Što se tiče meĎunarodnih dokumenata koji se odnose na narod/naciju. Alžirska deklaracija o pravima naroda. da je njihov titular narod. pravo da .  pravo na mir. i sl. Ako slijedimo listu prava koju daje Afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka u naslovu ističe i pravima naroda. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvatanja ljudskih prava koja je suprotna individualističkom shvatanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava. U skladu sa Afričkom poveljom svaki pojedinac je nosilac prava.

socijalnih i kulturnih . čl. tumačio se kao osnova prava svakog naroda na vlastitu homogenu državu i u tom smislu je unijeto u Wilsonovih Četrnaest tačaka. 21) Pravo na razvoj Pravo na razvoj znači prihvatanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka.“ Formulaciju prava na samoopredjeljenje sadrži Deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima u kojoj se kaže da „svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje i da. opredijeli na odreĎeni politički status. Vanjski znači pravo naroda da se slobodno. U XIX i XX stoljeću u ovaj pojam je uneseno još jedno značenje. vanjski i unutrašnji. ustanovljeni Atlantskom poveljom (1941. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije kao osnovnog načela koja prožima sve dokumente o ljudskim pravima. suprotstavljeno je apartheidu kao zločinu protiv čovječnosti. odnosno uzimanja za cilj zadovoljavanje temeljnih potreba čovjeka u svim dijelovima svijeta. Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih poslova i time na odreĎenje svog političkog statusa. onako kako su formulisani u Povelji UN-a. i konačno afirmiše na filozofskom nivou pravo „biti drukčiji“.budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎunarodnih odnosa i odnosa u UN-u. socijalni i kulturni razvoj“. Smatra se da su korijeni prava na samoopredjeljenje. Pravo na samoopredjeljenje posjeduje dva aspekta. bez stranih utjecaja. (Afrička povelja.): „Prijateljski odnosi meĎu narodima zasnovani su na pravu na jednakost i samoopredjeljenje. Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se u XVII stoljeću razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana. a kojem su narodi Afrike bili izloženo. a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. slobodno odrede svoj politički status i ekonomski. Razrada prava na razvoj koji u smislu ekonomskih. u skladu s njim.

U Rezoluciji 5 Komisije za ljudska prava UN utvrĎeno je pravo svakoga da živi u uslovima svjetskog mira i meĎunarodne saradnje. u teoriji o ljudskim pravima. a time i nepodesno. .prava znači pravo pojedinca na svestran.  u ovim uslovima pravo na mir je nerealno. Poremećaji u prirodi prouzrokovani svim vrstama zagaĎenja. uvjerenje. ukupan razvoj ličnosti koji pokriva sve segmente života proširuje se na pravo naroda. kao ljudskog prava. Smetnje koje se ističu u ostvarivanju ovog prava su sljedeće:  nepodobnost da se konstituiše kao pravo pojedinca ili pravo kolektiviteta. nailazi na najveće otpore. i u sljedećoj rezoluciji koja se bavi pravom na mir kaže se da svaka nacija i svaki čovjek bez obzira na rasu. Konstituisanje prava na mir. tim prije što se u meĎunarodnim aktima pominje pravo na mir u smislu zaštite globalnog mira. za pravno normiranje. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo i Sud za ljudska prava Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i bezbjednost. opasnostima koje se pojavljuju kao produkt civilizacije. izlažu jednakom stepenu ugroženosti sve ljude i otuda je lakše postizanje konsenzusa za uvrštavanju ovog prava u Katalog ljudskih prava. Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže. odnosno zajednice na zadovoljenje i razvoj svih segmenata društva. imaju od prirode dato pravo na život u miru. jezik ili spol.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful