You are on page 1of 157

Republika Srbija Ministarstvo prosvete i sporta

Vodi

za nastavnike

GRA ANSKO VASPITANJE za 2. razred srednje kole

Beograd, 2002.

Vodi za nastavnike priredili i adaptirali za nastavni program gra ansko vaspitanje:

Pei , prof. dr Mirjana Popadi , prof. dr Dragan Radulovi , mr Lidija Petrovi , mr Danijela Vu kovi Nevena ahovi , dr

Dejanovi

Vesna

Kijev anin Slavica Mre, mr Snjeana

Sadraj

UVODNI DEO Uputstvo za primenu Vodi a za nastavnike O gra anskom vaspitanju Nastavni program za prvi i drugi razred LJudska prava i prava deteta Radioni arski pristup Evaluacija RADIONICE
OSNOVNI POJMOVI

7 9 12 19 26 30

Potrebe i prava Prava i pravila u u ionici I Prava i zakoni Me unarodni dokumenti o zatiti prava Prava i vrednosti
VRSTE PRAVA I ODNOSI ME U PRAVIMA

39 43 45 50 51 55 65 69 74 79 83

Vrste prava Odnosi me u pravima Sukob prava De ja i ljudska prava


PRAVA I ODGOVORNOSTI

Odgovornosti odraslih I i II Odgovornosti dece i mladih


KRENJE I ZATITA PRAVA

Krenje prava deteta Zatita prava deteta


PLANIRANJE I IZVO ENJE AKCIJA U KORIST PRAVA

89 92 99 101 104 105

Sagledavanje promena Participacija u koli I i II Izbor problema I Izbor problema II

Kako reiti problem I i II Izrada plana akcije I i II Analiza mogu ih efekata akcije Prikaz i analiza planova akcija Analiza i evaluacija

108 111 115 117 119

UVODNI DEO

UPUTSTVO ZA PRIMENU VODI A ZA NASTAVNIKE


Struktura Vodi a za nastavnike Vodi ine dve osnovne celine: Uvodni deo i Radionice.

Uvodni deo ukratko obra uje etiri teme od zna aja ne samo za neposrednu realizaciju asova/radionica, ve i za sagledavanje nastavnog programa kao celine. Prvo poglavlje, "O gra anskom vaspitanju", daje osnovne informacije o sadraju i mogu im pristupima obrazovanju za demokratiju i gra ansko drutvo i nastavnom predmetu gra ansko vaspitanje. Potom su navedeni zvani ni program i plan za oba predmeta: gra ansko vaspitanje 1, za prvi razred i gra ansko vaspitanje 2, za drugi razred srednje kole. U drugom poglavlju "LJudska prava i prava deteta", dati su osnovne informacije nastavniku o problematici ljudskih prava, sa posebnim osvrtom na prava deteta. Poglavlje ''Radioni arski pristup'' na saet na in objedinjava najvanije karakteristike samog metoda rada na kome se zasniva ovaj nastavni predmet. U poglavlju ''Evaluacija'' govori se, ne samo o zna aju pra enja, opisa i primene evaluacije ve se izlau i konkretna, prakti na uputstva za njihovu realizaciju. Poglavlje ''LJudska prava i prava deteta'' prua neophodne informacije i teorijsku podlogu za izvo enje dela programa kojim se obra uju sadraji vezani za oblast prava deteta. Drugi deo (Radionice) ine detaljna uputstva scenariji za realizaciju svake nastavne jedinice, tj. asa. Sve radionice imaju standardnu i prepoznatljivu strukturu to olakava planiranje i izvo enje nastave, a nju ine: - naziv radionice; - cilj i zadaci; - spisak materijala za rad na asu (to mogu biti, npr. papiri, flomasteri, hameri i sl., ali i materijali koji su neposredno vezani za odre enu radionicu i koji su dodatno priloeni i posebno obeleeni); - spisak priloga koje u enici dobijaju na kraju asa kao rezime, klju ne poruke ili, ponekad, dodatne informacije vezane za temu. U nekim radionicama predvi eni su prilozi i za nastavnika kao dodatni izvor saznanja o odre enom, za radionicu vezanom, sadraju; - opis aktivnosti detaljan opis postupaka (koraka) povremeno pra enih napomenama i/ili

komentarima kojima se nastavniku posebno skre e panja na vanost nekih nekih faza, odluka, zaklju aka i sli no. Svaki scenario slede uzorci materijala za rad na priloga. asu i

Pojedini asovi dati su sa slobodnijom strukturom (tako da ih nastavnici mogu planirati u formi radionice, predavanja ili razgovora) ili ine zadatke za vebanje i prikaz samostalnog rada u enika.

Prakti na uputstva Priprema za as Pre svakog asa nastavnik treba da pripremi sav neophodan materijal za rad na asu onako kako je navedeno u samom scenariju. Koli ina i vrsta materijala zavisi od same radionice, broja u enika, odnosno broja malih grupa, i zato je vano voditi ra una o tome da se ne bi remetila dinamika rada ili gubilo vreme na naknadno pribavljanje ili traganje za improvizovanim reenjima. Prostorna i vremenska organizacija Obzirom na prirodu samog metoda rada, neophodno je da u u ionici/prostoriji u kojoj se odvija as, postoji mogu nost pomeranja klupa i stolica. Tako e, mora se predvideti i slobodna povrina na zidu/kolskom tabli na koju e se povremeno (u zavisnosti od zahteva radionice) ka iti papiri/posteri nastali kao rezultat rada na asu. Sve nastavne jedinice prilago ene su trajanju jednog kolskog asa. Nastavnik ima slobodu da organizuje nastavu i u formi dvo asa, to je generalno, a kod pojedinih tematskih celina naro ito, preporu ljivo (naro ito u poslednjem bloku ''kola kao zajednica''). Izvo enje radionice Svaki scenario nudi detaljan i precizan opis postupaka (koraka) koje je potrebno slediti. Ve ina instrukcija za nastavnika dana je opisno, dok su pojedina uputstva istaknuta znacima navoda. To je u injeno u svim onim situacijama kada je procenjeno da je posebno vano ne dozvoliti mogu nost nehoti nog isputanja zna ajnih momenata u pojedinim uputstvima, uvodnim instrukcijama ili zaklju cima.

Pojedine radionice zavravaju se preporukama za dalji rad. One imaju funkciju podsticanja u enika na dalje i produbljenije bavljenje odre enim temama, to predstavlja i neku vrstu evaluacije. Nastavnik ima slobodu da sam odlu i (u zavisnosti od zainteresovanosti u enika, ali i raspoloivog vremena) da li e inicirati njihovu realizaciju. Prilago avanje/skra ivanje programa Prilikom izvo enja pojedina nih radionica ne preporu uje se izostavljanje predvi enih koraka jer se time moe bitno naruiti uspenost ostvarivanja cilja ne samo pojedine radionice, ve i programske (pod)celine. U situacijama kada nastavnik proceni da ne e biti dovoljno vremena za finalizaciju svih predvi enih koraka, mogu e je pojedine, naj e e zavrne, zahteve (naro ito one koji se ti u rada u malim grupama) preformulisati u (zajedni ki) doma i zadatak. U takvim slu ajevima je neophodno na poetku slede eg asa obezbediti vreme za izvetaje grupa da bi se na odgovaraju i na in 'zaokruila' celina. Ukoliko se nastavnik na e u situaciji da je prinu en na skra ivanja ili prilago avanja programa, najbolje je da to uradi uz konsultacije s autorima programa.

O GRA ANSKOM VASPITANJU

Francuski knjievnik i sociolog arl Monteskje je jo po etkom 18. veka zapisao: "Dobro je stvoriti demokratiju za narod. Ali postoji neto jo bolje i zna ajnije: odgojiti narod za demokratiju." I zaista, ivot u demokratskom gra anskom drutvu prua ljudima niz prednosti, prava i sloboda koje im ivot u autoritarnim, nedemokratskim reimima i diktaturama uskra uje. Ali, nema velike koristi od tih mogu nosti ako gra ani ne umeju da iskoriste sve prednosti koje im takav drutveni poredak nudi, ili ako nisu spremni da zatite demokratski poredak i slobodu ako nekad budu ugroeni. Kada govorimo o gra anima, gra anskom drutvu i gra anskom vaspitanju, pod re ju "gra anin" mislimo na status koji ima svako ko ivi u demokratskoj dravi. Svi mi koji ivimo u Republici Srbiji smo gra ani Srbije. I u Ustavu Srbije, ve u prvom lanu, kae se da je Republika Srbija "demokratska drava svih gra ana koji u njoj ive", i da je naa drava "zasnovana na slobodama i pravima oveka i gra anina". Na status gra anina se posebno naglaava lanom 13: "Gra ani su jednaki u pravima i dunostima i imaju jednaku zatitu pred dravnim i drugim organima bez obzira na rasu, pol, ro enje, jezik, nacionalnu pripadnost, veroispovest, politi ko ili drugo uverenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili koje li no svojstvo". Dakle, kada kaemo da smo mi gra ani, to zna i da ivimo u dravi u kojoj svi imamo jednaka prava bez obzira na klasnu ili nacionalnu pripadnost, pol ili bilo koje druge razlike, a takvo drutvo zove se gra ansko drutvo. Gra ansko vaspitanje je duboko ukorenjeno u ideji Evrope posle Drugog svetskog rata. Najvanije promene do kojih je dolo u Evropi od po etka poslednje decenije 20. veka dovele su do novih i sloenih izazova, kako u ve uvedenim tako i u novim demokratijama. Dok se zemlje Zapadne Evrope suo avaju sa ubrzanim ekonomskim, drutvenim i politi kim promenama, zemlje Centralne i Isto ne Evrope ele da konsoliduju svoje novouspostavljene politi ke i ekonomske poretke, da prevazi u nasle e prolosti, da razviju novu politi ku kulturu i da u svoje gra ane usade ideje demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona. Gra ansko vaspitanje, iji je cilj da stvara odgovorne i informisane gra ane, u dananje vreme se iroko sprovodi
10

u celoj Evropi. Pored toga to prua gra anima znanje i stru nost potrebne za aktivno u e e u demokratskom gra anskom drutvu, gra ansko obrazovanje razvija svest o vanosti aktivnog u e a gra ana u procesima donoenja odluka i njihove odgovornosti za budu nost gra anskog drutva. Principi efikasnosti gra anskog obrazovanja obuhvataju: - Objanjavanje funkcionisanja demokratije i demokratskih insti-tucija; - Shvatanje vladavine prava i ljudskih prava koja se odraavaju u me unarodnim konvencijama i drugim sporazumima; - Ja anje participatornih sposobnosti koje daju mogu nost u enicima da se bave problemima u drutvu; - iroko kori enje interaktivnih metoda nastave i u enja usredsre enog na u enike; i - Ja anje kulture demokratije i mira u koli i u svim aspektima drutva. Da bi to postigao, proces gra anskog obrazovanja ima tri dimenzije: - Kognitivnu dimenziju (prihvatanje ideja, koncepcija, sistema) - Socijalnu dimenziju (sposobnost da se demokratija sprovodi u raznim oblicima i u svim oblastima i fazama ivota - u detinjstvu, mladosti i u zrelo doba, u koli, na stru noj obuci, na visokim studijama, na radnom mestu i u dobrovoljnim udruenjima) - Afektivnu dimenziju prepoznavanje i prihvatanje demokrat-skih vrednosti. Vaan element gra anskog vaspitanja je obrazovanje za ljudska prava. Cilj obrazovanja za ljudska prava je ja anje individualne i grupne svesti o univerzalnosti, nedeljivosti i neotu ivosti ljudskih prava i sloboda i pomaganje gra anima da se suprotstave nejednakostima zasnovanim na polu, etni kom poreklu, jeziku, veri, drutvenom statusu, ili na drugim diskriminatornim osobinama. Zato ono obuhvata ne samo poznavanje injenica o ljudskim pravima uklju uju i tu i poznavanje me unarodnih i regionalnih instrumenata, nego i poznavanje postupaka i znanja za unapre enje i zatitu ljudskih prava na lokalnom, nacionalnom i me uanrodnom nivou. Ukratko, moemo govoriti o tri dimenzije nastave i u enja o ljudskim pravima:

11

- sticanje znanja o ljudskim pravima; - sticanje stavova i znanja za unapre enje i zatitu ljudskih prava; - razvoj sredine koja e ja ati u enje i nastavu u oblasti ljudskih prava. Gra ansko vaspitanje se u dananje vreme iroko sprovodi u Evropi kako u formalnom obrazovanju kao poseban kolski predmet ili predmet koji proima itav nastavni plan tako i u neformalnim programima. Postoji iroka lepeza elemenata formalnog nastavnog plana i programa za gra ansko vaspitanje u Evropi. Preovla uju slede i modeli: - Gra ansko vaspitanje se u i u okviru posebnog predmeta (Albanija, Hrvatska, Letonija, Rumunija, Slova ka) - Gra ansko vaspitanje se u i kroz integrisane programe ili teme zastupljene u vie nastavnih planova i programa (Finska, Ma arska, Irska, portugalija, vedska, vajcarska) - Formalni nastavni plan i program za gra ansko vaspitanje uklju uje kombinaciju dva modela, kroz posebne predmete plus integrisane programe i sadraj koji je zastupljen u vie nastavnih planova i programa (Austrija, Bugarska, Francuska, Nema ka, Gr ka, Italija, panija, Ukrajina) Tamo gde se radi o posebnom predmetu, taj predmet se sre e pod razli itim imenima, da spomenemo samo neka: gra ansko vaspitanje (eng. civic education), gra anska problematika, drutvene vetine, ljudska prava i gra ansko obrazovanje, drutvene studije, ovek i drutvo, itd. I uzrasti na kojima se ovakva nastava odvija tako e variraju: negde se nastava gra anskog vaspitanja odvija tokom srednjokolskog kolovanja, a negde obuhvata i neke razrede osnovne kole. Nastavni program gra ansko vaspitanje za I razred srednje kole, koji je usvojen i primenjen kao fakultativni predmet tokom 2001/2. godine, proistekao je najve im delom iz programa ''U ionica dobre volje'' (Grupa MOST, Beograd) i ''Kako moemo zajedno'' (Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd). Pored toga, u njegovom stvaranju kori ena su i saznanja samih autora/autorki koja su neposredno iznikla iz iskustava u njihovoj dosadanjoj primeni. Oba programa nastala su pre nekoliko godina kao odgovor na potrebe naeg socio-kulturalnog,

12

drutvenog i istorijskog konteksta. Primenjivani su u kolama, ustanovama, ali i kao sastavni deo aktivnosti pojedinih nevladinih organizacija, klubova, de jih i omladinskih kampova. Rezultati evaluacije ovih programa, uklju uju i ne samo sadraj i metod, ve i posredne i neposredne efekte koje su proizveli, opredelili su nas u uverenju da prilikom kreiranja novog nastavnog fakultativnog predmeta, treba da na najbolji mogu i na in iskoristimo ba ta ve postoje a ''doma a' iskustva. kolske 2002/3. godine, predmet gra ansko vaspitanje uveden je kao izborni u I razred srednje kole, a sam program razra en u dva nastavna predmeta: gra ansko vaspitanje 1, za prvi razred srednje kole i gra ansko vaspitanje 2, za drugi razred srednje kole. Program gra anskog vaspitanja 1 bavi se pitanjima prirode i na ina regulisanja odnosa u grupi/zajednici, stavova koje imamo prema drugim ljudima i grupama, na inima izraavanja sopstvenog miljenja i optenja sa drugim ljudima i posebno obu ava nenasilnoj komunikaciji i tehnikama miroljubivog reavanja sukoba. Program gra anskog vaspitanja 2 upoznaje u enike sa problematikom ljudskih prava i prava deteta i prtiprema ih i podsti e na potovanje i zatitu kako svojih tako i prava drugih.

13

NASTAVNI PROGRAM
GRA ANSKO VASPITANJE 1
Prvi razred srednje kole (1 as nedeljno, 35 asova godinje)

Cilj i zadaci: Opti cilj predmeta je da u enici srednjih kola steknu saznanja, razviju sposobnosti i vetine i usvoje vrednosti koje su pretpostavke za celovit razvoj li nosti i za kompetentan, odgovoran i angaovan ivot u savremenom gra anskom drutvu u duhu potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, mira, tolerancije, ravnopravnosti polova, razumevanja i prijateljstva me u narodima, etni kim, nacionalnim i verskim grupama. Zadaci nastave predmeta su: - da se kod u enika razvija samopotovanje, ose anje li nog i grupnog identiteta; - da kod u enika razvija sposobnost razumevanja razlika me u ljudima i spremnost da se razlike potuju i uvaavaju - da kod u enika razvija komunikacijske vetine koje su neophodne za saradni ko ponaanje i konstruktivno reavanje sukoba: argumentovano izlaganje sopstvenog miljenja, aktivno sluanje, pregovaranje; - da kod u enika razvija sposobnost kriti kog rasu ivanja i odgovornog odlu ivanja i delanja; - da u enici razumeju prirodu i mogu e uzroke sukoba i podstaknu na saradnju i miroljubivo reavanje sukoba - u enici razumeju prirodu i na in uspostavljanja drutvenih, eti kih i pravnih normi i pravila i njihovu vanost za zajedni ki ivot; - da se u enici obu e tehnikama grupnog rada i grupnog odlu ivanja; - da se izborom sadraja i ukupnim na inom rada u okviru ovog predmeta potuju i praktikuju osnovne demokratske vrednosti i podstakne njihovo prisvajanje.

14

SADRAJI PROGRAMA Uvod: Me usobno upoznavanje, upoznavanje u enika sa programom i na inom rada. 1. Ja, mi i drugi (6) Ova tematska celina obuhvata pitanja stavova koje imamo prema sebi drugim ljudima i grupama, li nog i grupnih identiteta, razvijanja samopotovanja i razumevanja i uvaavanja drugih. - Li ni identitet. Izra uju i "li ni grb" ili me usobnim pore enjem, u enici ja aju samopotovanje, bolje se upoznaju i i podsti u da prepoznaju i cene svoje pozitivne osobine. - Otkrivanje i uvaavanje razlika. Kroz aktivnosti pore enja po razli itim kriterijuma u enicima se omogu ava da upoznaju sebe i druge, otkriju i prihvate postoje e sli nosti i razlike, kao i da sagledaju sloenost i me usobna preklapanja vlastitih i grupnih identiteta. - Grupna pripadnost. Kroz izradu i pore enje "porodi nih stabala" ili porodi nih albuma i diskusiju o razli itim grupama/udruenjima kojima u enici pripadaju u enici se uvode u problematiku li nog i grupnog identiteta i njihovih me usobnih odnosa. - Stereotipi i predrasude. Na osnovu opisa vlastite i tu e grupe otkrivaju se i analiziraju tendencije upro enog opaanja i favorizovanja vlastite grupe, kao i neopravdanog negativnog opaanja tu ih grupa. - Tolerancija i diskriminacija. Pomo u igre uloga demonstrira se da su predrasude i stereotipi koje imamo prema pojedinim grupama ljudi jedan od uzroka diskriminatorskog ponaanja i da tolerancija nije uvek pozitivna.

15

Zadaci za vebanje: U enici nalaze primere stereotipa, predrasuda i diskriminatorskog ponaanja u koli, uxbeni koj i drugoj literaturi, tampi, na TV i radiju i prikazuju ih na asu. 2. Komunikacija u grupi (8) Ova tematska celina bavi se na inima izraavanja i saoptavanja miljenja i komunikacijom sa drugima: posebno postupcima i vetinama nenasilne komunikacije. - Samopouzdano reagovanje. U enicima se predo ava vanost zastupanja vlastitih potreba i prava na jasan i neagresivan na in. U malim grupama u enici isprobavaju ovakav samopouzdan na in reagovanja u nekoliko svakodnevnih situacija. - Glasine. Kroz zadatak serijske reprodukcije, gde se jedna informacija lan ano prenosi od jednog do drugog u enika, demonstriraju se na ini iskrivljavanja poruka, tj. umovi u komunikaciji i ukazuje na vanost dobre komunikacije za me usobno razumevanje. - Nesluanje. Rade i u parovima u enici prolaze kroz iskustvo loe komunikacije izazvane nesluanjem, sagledavaju razloge koji mogu stajati u osnovi nesluanja, a zatim govore o primerima dobrog i loeg sporazumavanja iz vlastitog iskustva. - Aktivno sluanje. U enici se upoznaju sa razli itim tehnikama aktivnog sluanja kao na inima na koji se moe poboljati uzajamna komunikacija i te tehnike isprobavaju u kra im simulacijama. - Neoptuuju e poruke. U enicima se demonstriraju efekti optuuju ih i neoptuuju ih poruka i vanost zastupanja vlastitih potreba i prava na jasan i neagresivan na in a zatim se model neoptuuju ih poruka uvebava kroz primenu na situacije iz vlastitog ivota. - Izraavanje miljenja. Nastavljaju i zapo et dijalog suprot-stavljenih miljenja na primerima situacija iz porodi nog i kolskog ivota, u enici sti u znanja o pravu na slobodno izraavanje miljenja i vebaju da svoje miljenje obrazloe. - Vo enje debate i dijaloga (2 asa). Poto se suprotstave karakteristike dijaloga i debate kao razli itih komunikacijskih obrazaca, u enici se upoznaju sa uobi ajenom procedurom pripremanja za debatu i izvode debatu na neku temu vezanu za komunikaciju u njihovom iskustvu.

16

3. Odnosi u grupi/zajednici (20) Ova tematska celina bavi se problematikom dva osnovna tipa odnosa u ljudskim grupama i zajednicama: saradnjom i sukobima, odnosno razvijanjem sposobnosti, vetina i izgra ivanjem saznanja i stavova koji vode ostvarivanju solidarnosti, zajednita, razumevanja, saradnje i mira me u pojedincima, grupama i zajednicama ljudi, s jedne strane i smanjenju nasilja, izbegavanju i nenasilnom reavanju sukoba i nesporazuma me u ljudima, s druge strane. Saradnja i zajednitvo (5) - Saradnja. Na primerima grupnog crtanja i analize onog to vole da rade, u enici uvi aju li ne i drutvene razloge za saradnju i zajednitvo i razmatraju pretpostavke za ostvarivanje saradnje. - Grupni rad. Na zadatim primerima i na osnovu iskustva u radu na prethodnim asovima, u enici se upoznaju sa odlikama timskog rada i analiziraju uloge koje su imali u grupnom radu. - Grupno odlu ivanje. U enici se upoznaju sa razli itim na inima donoenja odluka u grupi i analiziraju njihove pred-nosti i nedostatke - U e e mladih: "Lestvica participacije". U enici se upoznaju sa razli itim mogu im stepenima u e a dece u akcijama ili aktivnostima (od "kvaziu e a" do de jeg samostalnog izbora i izvo enja akcija), analiziraju faktore od kojih zavisi mogu i stepen aktivne participacije i zna aj koji ona ima za razvoj li nosti i ostvarivanje prava. - Raditi zajedno. Na primeru simulacije jedne kolske situacije u enici se vebaju u saradni kom ponaanju, toleranciji i preuzimanju odgovornosti. Reavanje sukoba (8) - Dinamika i ishodi sukoba. Veba u kojoj u enici prolaze kroz iskustvo konflikta treba da poslui kao podloga za razgovor o ulozi pretpostavki i o ekivanju u situaciji sukoba, dinamici konflikta i njegovim mogu im ishodima. - Stilovi postupanja u konfliktima. Poto dobiju kra i opis uzrasno prilago ene situacije konflikta, u enici u malim grupama razmatraju

17

mogu e postupke strana u konfliktu i diskutuju od ega zavisi kako e se postupati u konfliktu. - Sagledavanje problema iz razli itih uglova. U enicima se predo avaju primeri razli itih konfliktnih situacija, a njihov zadatak je da kroz zauzimanje pozicije svake od strana u konfliktu i zamiljanje njihovih potreba sagledaju kako izgleda konflikt posmatran iz razli itih perspektiva. - Nalaenje reenja. Analiziraju i konflikte predo ene u pri ama u enici se vebaju u nalaenju integrativnih reenja, u kojima nema pobednika i poraenih ve sve strane u konfliktu uspevaju da zadovolje svoje potrebe. - Postizanje dogovora. Kroz simulaciju konflikta izme u dve grupe od u enika se trai da putem pregovaranja postignu dogovor koriste i prethodno ste ena znanja i vetine. - Izvini. Kroz itanje pri a i igranje uloga u enici se u e da se pruanjem i prihvatanjem izvinjenja moe izbe i da nesporazumi prerastu u sukobe. - Posredovanje. U enici se upoznaju sa osnovnim idejama, svrhom i postupkom posredovanja u sukobima i nesporazumima i isprobavaju ste ena znanja u jednoj situaciji simulirane sva e me u drugovima. Nasilje i mir (6) - Nasilje u naoj okolini. Kroz razgovor i analizu i razvrstavanje prikupljenih primera (iz tampe, TV emisija, filmova) u enici uo avaju razli ite vrste nasilja (kako one vidljive tako i prikrivene), sti u svest da nasilje postoji u svim sferama drutva i da u svesti ve ine postoje stereotipi o tome ko su nasilnici. - Vrnja ko nasilje. Kroz analizu razli itih situacija u enici razvijaju osetljivost za prepoznavanje nasilja me u vrnjacima, ose anje li ne odgovornosti i spremnost na pruanje pomo i rtvi nasilja. - Nasilje u koli. Kroz analizu tipi nih slu ajeva iz svakodnevnog ivota u koli (verbalna agresija u enika, omalovaavanje u enika...) u enici se dovode do saznanja da oni mogu da budu: i rtve nasilja i nasilnici ali i borci protiv nasilja u koli. - Postizanje mira. Na osnovu analize miljenja nau nika o nasilju i ljudskoj prirodi ("Seviljska izjava "), misli o miru mislilaca iz razli itih

18

kultura i dobitnika produbljuju za o uvanje

prikaza likova nekih od dosadanjih Nobelove nagrade za mir, u enici svoje razumevanje mira i pretpostavki i postizanje mira.

Zavrni as: ta nosim sa sobom. Razgovor o iskustvima i evaluacija nastave celog predmeta: u enici sami procenjuju koja do sada ste ena znanja i vetine smatraju korisnim i upotrebljivim van u ionice.

19

GRA ANSKO VASPITANJE 2


Drugi razred srednje kole (1 as nedeljno, 35 asova godinje) Cilj i zadaci: Opti cilj predmeta je da u enici srednjih kola steknu saznanja, razviju sposobnosti i vetine i usvoje vrednosti koje su pretpostavke za celovit razvoj li nosti i za kompetentan, odgovoran i angaovan ivot u savremenom gra anskom drutvu u duhu potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, mira, tolerancije, ravnopravnosti polova, razumevanja i prijateljstva me u narodima, etni kim, nacionalnim i verskim grupama. Zadaci nastave predmeta su: - da u enici razumeju prirodu i na in uspostavljanja drutvenih, eti kih i pravnih normi i pravila i njihovu vanost za zajedni- ki ivot; - da se u enici uvedu u razumevanje pojma prava i upoznaju sa Konvencijom o pravima deteta i drugim me unarodnim dokumentima koja se bave ljudskim pravima - da u enici nau e vrste prava i razumeju odnose me u pravima i uzajamnost prava i odgovornosti; - da se kod u enika razvije osetljivost za krenje prava, spremnost za zatitu sopstvenih i prava drugih i nau e tehnike zalaganja za ostvarivanje prava deteta; - da se u enici podstaknu i osposobe za aktivnu participaciju u ivotu kole; - da se u enici obu e tehnikama grupnog rada i grupnog odlu i-vanja; - da kod u enika razvija sposobnost kriti kog rasu ivanja i odgovornog odlu ivanja i delanja; - da se u enici obu e efikasnom planiranju zajedni kih akcija i projekata - da se izborom sadraja i ukupnim na inom rada u okviru ovog predmeta potuju i praktikuju osnovne demokratske vrednosti i podstakne njihovo prisvajanje. SADRAJI PROGRAMA

20

Uvodni as. Upoznavanje na inom rada. Prava i odgovornosti (16)

sa

sadrajem

predmeta

Ova tematska celina uvodi u enike u poznavanje i razumevanje problematike prava i odgovornosti i razvija sposobnosti, stavove i postupke koji vode zatiti i ostvarivanju prava. 1. Osnovni pojmovi (5) - Potrebe i prava. Kroz razlikovanje bazi nih ljudskih potreba od elja i prohteva u enici se uvode u pojam prava. - Prava i pravila u u ionici Kroz definisanje prava, duno-sti i pravila za rad u u ionici, u enici dolaze do uvida u njihovu me usobnu povezanost i razvijaju ose aj "vlasnitva" na demo-kratski dogovorenim pravilima. - Prava i zakoni. Na osnovu izrade ugovora sa zadatim elemen-tima, u enici se upoznaju sa sutinom ugovornog odnosa kao saglasnosti volja i potrebom zakonskog regulisanja prava i obaveza. - Me unarodni dokumenti o zatiti prava: Univerzalna de-klaracija o ljudskim pravima i Konvencija o pravima deteta... U enici se upoznaju sa istorijatom nastanka, prirodom i sadrajem me unarodnih dokumenata koji se ti u ljudskih i prava deteta. - Prava i vrednosti. Na osnovu situacije pravljenja izbora, hijerarhije i pore enja ponu enih vrednosti, u enici sti u uvid u vezu izme u prava i vrednosti i upoznaju se sa univerzalno prihva enim vrednostima koje su u temelju ljudskih prava.

2. Vrste prava i odnosi me u pravima (5) - Vrste prava. Razvrstavanjem kartica na kojima su ispisana pojedina prava deteta u zadate kategorije, u enici se upoznaju sa sadrajem Konvencije i vrstama prava. - Odnosi me u pravima. U enici se upoznaju sa osnovnim principima Konvencije i uvode u produbljeniju analizu i razume-vanja me usobne povezanosti i nedeljivosti prava. - Sukob prava. Na primeru dovravanja zapo etih stripova u enici sti u uvid da sukobljena prava mogu da budu izvor konflikata i da je za

21

ostvarivanje suprotstavljenih prava potreb-no prona i konstruktivna reenja. - De ja i ljudska prava . Analiza Univerzalne deklaraci-je/kategorija ljudskih prava i pore enje sa pravima deteta. Zadaci za vebanje: Poznavanje Konvencije i zastupljenost prava tampi. U enici obavljaju ispitivanja poznatih osoba (ro ake, prijatelje, druge u enike) o tome koliko poznaju Konvenciju i istrauju da li je i na koji na in tematika prava zastupljena u dnevnoj i omladinskoj tampi i prikazuju svoje nalaze na asu. 3. Prava i odgovornosti (4) - Odgovornosti odraslih 1. i 2. Razmatraju i uloge i obaveze roditelja i nastavnika u ostvarivanju pojedinih prava u enici sti u uvid u odnos izme u prava i odgovornosti. U nastavku rada na ovoj temi, u enici se upoznaju sa dravnim i m unarodnim obavezama u oblasti ostvarivanja i zatite prava deteta. - Odgovornosti dece. Kroz aktivnost uparivanja prava i obaveza deteta u enici razvijaju svest o li noj odgovornosti za ostvarivanje svojih i potovanja tu ih prava. Zadaci za vebanje: Prava i pravila u u ionici 2. Na osnovu ste enih znanja i uvida u enici ponovo razmatraju, dopunjuju i prera uju "pravila u u ionici", koja su izradili na prvom asu sa tom temom. 4. Krenje i zatita prava (2) - Krenje prava deteta. Analizom zadatih pri a u enici se pod-sti u da prepoznaju i razviju osetljivost za situacije krenja prava deteta. - Zatita prava deteta. Polaze i od zadatih konkretnih situa-cija krenja pojedinih prava, u enici iznalaze i razmatraju na ine delovanja u takvim situacijama i upoznaju se sa slubama i organizacijama kojima mogu da se obrate za pomo u zati-ti/odbrani svojih prava. Planiranje i izvo enje akcija u korist prava (16) Ova tematska celina priprema i podsti e u enike na aktivno u e e u ivotu kole i zajednice i omogu ava sistematizaciju i prakti nu primenu nau enog u ovom predmetu. U enici identifikuju probleme vezane za de ja prava u koli i sredini, izra uju plan akcije kojom bi te

22

probleme mogli da reavaju i izvode akciju u koli ili lokalnoj sredini: - Sagledavanje promena. Razmatraju i razli ite mogu e tokove budu nosti, u enici analiziraju od ega sve zavise budu i doga aji, kakva je uloga svakog pojedinca u sledu drutvenih doga aja, osve uju li nu odgovornost i preispituju spremnost da se angauju u reavanju problema dece i mladih. - Participacija u koli 1. i 2. U enici razmatraju i diskutuju razli ite sfere kolskog ivota i rada u kojima smatraju da bi trebalo da u estvuju u odlu ivanju i one u kojima su spremni da aktivno u estvuju i dele odgovornost. - Izbor problema 1. i 2. Rade i u manjim grupama, u enici prvo identifikuju probleme mladih/u enika u svojoj sredini (koli ili zajednici) a potom ih analiziraju sa stanovita prava koja su prekrena. Na osnovu prikaza grupnih predloga i diskusije vri se izbor onih problema za dalji rad, na ijem reavanju u enici realno mogu neto da urade. - Kako reiti problem 1. i 2. U enici se upoznaju sa razli itim vrstama akcija u prilog zatite i ostvarivanja prava, razmatraju i vre izbor tipa akcije koja bi mogla da vodi reenju problema identifikovanih u prethodnoj aktivnosti. - Izrada plana akcije 1. i 2. Uz pomo pisane instrukcije o tome ta sve dobar plan akcije treba da sadri, u enici izra uju grupne planove za svoje akcije. - Analiza mogu ih efekata akcije. U enici razmatraju mogu e efekte planiranih akcija na razli ite grupe ljudi i uz nove uvide doteruju svoje planove akcija. - Prikaz i analiza grupnih radova. Grupe prikazuju svoje planove i kroz argumentovanu diskusiju zajedni ki procenjuju koliko su planovi realni i ostvarivi. Tako e osve uju kakva je njihova uloga u akciji i, analiziraju i planove akcija, ponavljaju saznanja problematike predmeta gra ansko vaspitanje I i II. Zatim biraju akciju ili akcije koje e izvoditi i dogovaraju se o daljem izvo enju akcije. - Planiranje i izvo enje akcije akcija po izboru u enika. Ovaj deo programa u enici izvode nezavisno od rasporeda asova i izlaze i iz u ionice. Polaze i od analiza akcija, u enici doteruju svoje planove akcija i izvode akciju u

23

korist de jih prava u koli ili sredini ili planiraju nove akcije. Nastavnik je u esnik kao deo tima i-ili konsultant. Analiza i evaluacija. Zavrni analiza akcija/planova i rezimiranje i evaluacija nastave celog predmeta.

24

LJUDSKA PRAVA I PRAVA DETETA

LJudska prava1 LJudska prava su, pre svega, prava prirodnog, moralnog porekla, to zna i da su da postoje nezavisno od toga da li ih je drava u kojoj ovek ivi priznala i propisala. Ona se jednako priznaju svim ljudskim bi ima, bez obzira na njihovo poreklo, pol, veroispovest ili neku drugu pripadnost ili svojstvo. U idealnoj situaciji, ljudska prava su priznata zakonima i drugim pravnim aktima a njihovo ostvarivanje se odvija u pravom ustanovljenim okvirima drave. Ako bi samo od drave, odnosno njenih organa, zavisilo koja e ljudska prava biti priznata, onda o pravim ljudskim pravima ne bi ni moglo da se govori. Zato obaveznost potovanja ljudskih prava proizilazi za svaku dravu iz unutranjeg prava, ali i iz me unarodnog prava koje je iznad drava . Danas vie ni jedna drava ne moe da tvrdi da su ljudska prava u njenoj isklju ivoj nadlenosti, te da moe da iz prizna, ne prizna ili kri. Neka ljudska prava koja su priznata me unarodnim ugovorima, kao, na primer, pravo na ivot, pravo na slobodno izraavanje, pravo na pravi no su enje, obavezuju ak i drave koje nisu ratifikovale te ugovore. Najve i broj ljudskih prava usmeren je prema dravi i to ih razlikuje od drugih prava moralnog porekla. Drava ima obavezu da se uzdrava od krenja ljudskih prava, da spre i i kanjava krenje prava a tako e i da stvori uslove za njihovo uivanje. Dakle, da bi se bolje razumelo ta su ljudska prava, trebalo bi napomenuti da nije svako pravo osnovno, najvanije ljudsko pravo. Pre svega, postoje objektivna i subjektivna prava. Objektivna prava su skup pravila koje donosi zakonodavac, na nacionalnom ili me unarodnom nivou i to su razni zakoni, uredbe, odluke ili neke me unarodne konvencije. Subjektivna prava imaju subjekti prava, odnosno fizi ka i pravna lica. Na jezik ne razlikuje ove pojmove ali, na primer, objektivna prava su u engleskom jeziku law a subjektivna rights.
1

O ljudskim pravima najbolje je itati u uxbeniku: Dimitrijevi , Vojin; Paunovi , Milan; eri , Vladimir: LJudska prava, Beogradski Centar za ljudska prava, Beograd, 1997. Ovaj uxbenik je posluio kao idejna osnova za pisanje ovog teksta.

25

Subjektivna prava po ivaju na normama objektivnog prava i mogu da budu razli ita od drave do drave ( na primer, razna prava koja proizilaze iz braka, iz posedovanja imovine, iz statusa itd.). Ova prava se ne odnose na sve ljude podjednako. Poti u od zakonodavca jedne drave i zavise od njegove volje. U civilizovanoj dravi nije dozvoljeno samovoljno manipulisanje subjektivnim pravima, to zna i, potuje se na elo pravne sigurnosti. Nisu sva subjektivna prava ljudska prava. LJudska prava su ona subjektivna prava koja ljudsko bi e ne duguje dravi i njenoj volji, ve ih ima samim tim to je ljudsko bi e. LJudska prava imaju moralno poreklo, dakle ja a su od volje drave, posebno u situacijama kada se postoje i zakoni kre, ne primenjuju ili ne postoje. Danas, zahvaljuju i razvoju me unarodnog i nacionalnih prava, postoji katalog ljudskih prava, to se tako e odnosi i na prava deteta. Zna i, znamo da su pravo na ivot ili pravo na udruivanje ili izraavanje miljenja ljudska prava; ak i kada (ako) tako nije utvr eno doma im zakonom, ljudsko pravo postoji a drava koja ga ne priznaje svom gra aninu moe da snosi posledice. Najzad, nije sve to je lepo, poeljno, ispravno i pravi no samo po sebi pravo. Jedno je neto priznavati kao vrednost kojoj treba teiti a drugo je tvrditi da se ima pravo na tu vrednost. Postoje poeljna i cenjena dobra i vrednosti kojima ljudi tee ali se ne sme pasti u zamku nemogu nosti razlikovanja elja od prava, te teiti hiperinflaciji ljudskih prava (pravo na turizam, pravo na odlazak kod frizera, itd). Na ovaj na in se doprinosi obezvre ivanju postoje eg sistema ljudskih prava i dovodi u pitanje autoritet tog sistema. Razvoj ljudskih prava LJudska prava su u drugoj polovini XX veka doivela procvat i potpuno me unarodno priznanje. Naalost, u mnogim dravama jo uvek se sistematski kre i ljudska i prava deteta. Obi no se kao prvi zna ajan dokument u vezi sa ljudskim pravima pominje Velika povelja o slobodama (Magna Carta Libertatum) od 1215. godine. Ovaj dokument je zna ajan jer njime jedan srednjevekovni monarh, kralj Don, priznaje izvesne privilegije niima od sebe. Zna ajan je jer sputava vlast kralja u odnosu na posebne kategorije stanovnitva. Me utim, ovo nije dokument o ljudskim pravima jer ne garantuje prava svima, bez razlike. Sli no je sa Duanovim zakonikom od 1349. godine, u kome se
26

ograni ava apsolutna mo vladara a sve u nameri da se vlada pravedno. Takva ograni enja ne uklju uju priznavanje prava svim ljudima nezavisno od suverene volje vladara. Kasnije, engleski Zakon o pravima (Bill of Rights) od 1689. godine, predstavlja napredak jer uspostavlja ustavnu monarhiju i prenosi vlast na parlament. Ipak, ovim dokumentom se ne priznaju prava svim podanicima. Prvi akti kojim su priznata ljudska prava u savremenom smislu su ameri ka Deklaracija nezavisnosti od 1776. i francuska Deklaracija prava oveka i gra anina od 1789. godine. Prvi put su ljudska prava uneta ustav jedne drave 1791. godine, kada su usvojeni amandmani na Ustav SAD. U decenijama koje su sledile, mnoge drave su prolazile sli an proces sazrevanja u pogledu ljudskih prava. Po elo je i zaklju ivanje me unarodnih ugovora kojima su se titila pojedina prava pojedinih kategorija ljudi (radnici, pre svega) a i osnivanje me unarodnih organizacija koje su usvajale me unarodne dokumente o ljudskim pravima. Tek nakon Drugog svetskog rata, posle surovog istrebljivanja i obespravljivanja ljudi u nacisti kim i faisti kim dravama, vo ene razlozima humanosti, drave proklamuju kao svoj osnovni cilj ( lan 1. Povelje Ujedinjenih nacija) unapre ivanje i podsticanje ljudskih prava. Prvi poseban me unarodni dokument o ljudskim pravima Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, usvojila je Generalna skuptina Ujedinjenih nacija 1948. godine.

- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ovaj me unarodni dokument proglaava kao svoj cilj: Opti ideal koji treba da postignu svi narodi i sve nacije. Iako, formalno gledano, pravno neobavezuju eg karaktera, ovaj dokument je osnova za mnoge kasnije usvojene konvencije kojima se ure uju pitanja zatite ljudskih prava. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je, kako je neki autori nazivaju, prvi opti katalog ljudskih prava u istoriji, u kome su proklamovani i definisani sadraji ljudskih prava i sloboda za sve ljude na svetu, bez diskriminacije.
27

- Paktovi o ljudskim pravima Izrada ovih me unarodnih ugovora trajala je skoro dvadeset godina: 1966. godine usvojeni su Me unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Me unarodni pakt o gra anskim i politi kim pravima, prva dva me unarodna ugovora koji obavezuju drave koje ih ratifikuju i sadre opiran spisak ljudskih prava. Zajedno s Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, ovi dokumenti se nazivaju Povelja o ljudskim pravima. LJudska prava definisana u paktovima posluila su kao osnova za razradu drugim me unarodnih ugovora o ljudskim pravima i uticala na razvoj prakse u ovoj oblasti, irom sveta. - Drugi me unarodni dokumenti o ljudskim pravima Za ljudska prava su zna ajne konvencije Me unarodne organizacije rada, koje se bave pravima koja su vezana za rad, zatim Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema enama, Konvencija protiv mu enja i svih drugih okrutnih, ne ove nih i poniavaju ih postupaka ili kanjavanja, Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Konvencija Unesco protiv diskriminacije u obrazovanju, Konvencija o pravima deteta i mnoge druge. I pored brojnih postoje ih me unarodnih ugovora i nacionalnih zakona, razvoj ljudskih prava nije okon an. Ustvari, re je o dinami noj pojavi koja je vezana za razvoj civilizacije. Zato se pojavljuju i pojavljiva e se (dodavati uz postoje i katalog) nova ljudska prava. Vano je napomenuti da nova ljudska prava ne mogu i ne treba da ukinu ve priznata prava. S tim u vezi, vano je napomenuti da jedna ljudska prava ne treba da se razvijaju na ra un drugih niti da se stavljaju u hijerarhijski odnos. LJudska prava su nedeljiva.

28

Prava deteta2 Konvencijom o pravima deteta i drugim me unarodnim dokumentima o ljudskim pravima, normativno su uobli ena prava deteta i univerzalno prihva ena. Prava deteta su priznata i u dravama i idealno je kada su u potpunosti i precizno definisana u unutranjem pravu drava. I pored toga, u teoriji ali i praksi, teza da deca imaju prava i dalje nailazi na opre ne rekcije. Jedni smatraju da je to radikalan pomak unapred dok drugi pori u prava deteta. Ovi drugi svoje poricanje zasnivaju na premisi da e priznavanje prava detetu izazvati sukob interesa, pre svega u okviru porodice. Ukoliko bi se prihvatila ovakva argumentacija kada su u pitanju prava deteta, moglo bi da se tvrdi i da priznavanje ljudskih prava izaziva sukobe interesa. Sa promenom poimanja detinjstva, menja se i odnos prema detetu, odnosno uvodi se pojam prava deteta. Sve do skoro, ak i kada se govorilo o detetu, tema je uvek bila smetana u kontekst porodice, a sa zatitni kih pozicija. Dete je, sa stanovita ljudskih prava, bilo zati eno u okviru postoje ih sistema prava i prakse, kako na unutranjem, tako i na me unarodnom planu. Iako je jo pre stotinak godina uo ena i iskazana potreba da se dete zatiti putem posebnih propisa, uklju uju i i me unarodne konvencije, duh usvojenih normi je odraavo shvatanje o detetu kao slabom, nejakom i nezrelom ljudskom bi u, kome su potrebni posebna zatita i nega, to samo odrasli mogu da obezbede, na na in koji oni procene kao najbolji. Tek posle drugog svetskog rata po inje da se uobli ava ideja o izdvajanju posebnih prava deteta i promeni stava u odnosu na same nosioce tih prava. Konvencijom o pravima deteta usvojenom 1989. godine, ustanovljen je katalog prava a njen sadraj odraava upravo ona shvatanja po kojima je dete nosilac prava a samim tim i nosilac zahteva. Dete ulazi u centar sviih zbivanja koja se njega ti u i u njima u estvuje aktivno, izraavaju i svoje miljenje. Pravo deteta da izrazi miljenje se ustanovljava kao jedan od najvanijih principa u oblasti prava deteta a obaveza da se izraeno miljenje saslua i uvai, uzdie se sa nivoa dobre volje do norme me unarodnog prava.

O pravima deteta najbolje je itati u: Vu kovi ahovi , Nevena: Prava deteta i me unarodno pravo, Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd 2000. i u: Vu kovi ahovi , Nevena (ur.): Prava deteta i Konvencija o pravima deteta, Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd, 2001. Navedene knjige posluile su kao osnova za pisanje dela teksta o pravima deteta.

29

Ve smo videli da su prava deteta jo relativno skoro, uglavnom postojala u sferi morala, na nivou u kome se pretpostavljaju ljubav, panja, briga i usmeravanje deteta. Me utim, osim u tragovima, teko da bi se, do pre dvadesetak godina, moglo na i neko teorijsko uporite za priznavanje prava detetu u onom smislu kako ih danas shvatamo. Priznati detetu pravo da tui sopstvene roditelje zbog zlostavljanja ili zanemarivanja, pravo da se udrui radi ostvarivanja nekog cilja, pravo da javno izraava svoje miljenje ili pravo da zna ko su mu roditelji, bilo je ravno besmislici. Ovo se posebno odnosi na pravo deteta da u estvuje u utvr ivanju svog najboljeg interesa. Dobrobit i zatita su bile osnove na kojima se formirala misao o pravima deteta i sa kojih dugo nije mogla da se pomakne. Ipak, do pomaka dolazi i u svetlu navedenih teorija, stvara se pogodno tle za stupanje na scenu pozitivisti ke faze u oblasti prava deteta, oli ene u usvajanju Konvencije o pravima deteta. Zahtevi koji su proizilazili iz prirodnog prava, nali su uporite u liberalno orijentisanim teorijama, iji su predstavnici bili, pre svega, psiholozi. Svoje shvatanje da deci treba piznati prava, zasnovali su na istraivanju razvojnih mogu nosti deteta i na kategorizaciji karakteristika svojstvenih detetu, odnosno odrasloj osobi. Rezultati tih razmiljanja doveli su do promene stava u odnosu na dete kao ljudsko bi e koje ima pravo na jednakost, pre svega, a da to pravo moe da ostvari aktivnim u e em u ivotu. Zna i, dete se vie ne posmatra kao pasivno bi e, kao objekat zatite ve kao lice koje moe da ima autonomiju, u zavisnosti od razvojnih mogu nosti. Otar odgovor na ovakva shvatanja doao je, pre svega, kao posledica straha od mogu e ugroenosti u porodi noj sferi. Svako osnaivanje deteta budi strah od naruavanja autoriteta odrasle osobe, a pre svega roditelja. Me utim, nije li tako po eo i proces priznavanja prava ena? Strah pater familias-a i strah drutva od promena u okviru porodice bio je prepreka za priznavanje prava enama na jednakost. Ekonomska emancipacija ena, koja je bitno doprinela podizanju glasa u korist njihovih prava pogodovala je i shvatanju o pravima deteta. Postoje im normama o pravima deteta se drave obavezuju da sprovode odredbe ovog me unarodnnog ugovora esto mimo obi aja i morala drutva. Konvencija ima za cilj da, pre svega, menja mentalitet u odnosu na prihvatanje deteta kao jednakog ljudskog bi a. Tim pre, za u enje je injenica da je 191(od 193) drava ratifikovala Konvenciju o pravima deteta. Da li su stvarno spremne da

30

obezbede ostvarivanje prava deteta ili nisu shvatile da se pred njih postavlja kao prvenstven zahtev da ne dozvole diskriminaciju deteta kao ljudskog bi a i kao pripadnika grupe nedovrenih ljudi. Iako ljudsko pravo (pravo deteta) ne podrazumeva analognu obavezu nosioca, ono moe da trpi ograni enja. Primena ljudskih prava nikako nije apsolutna jer bi u protivnom zna ila njihovu pravnu i fakti ku negaciju. Kako ljudska prava, tako i sva prava deteta nisu apsolutna ve pod odre enim uslovima mogu biti ograni ena ili ukinuta. Na primer, pravo deteta na mirno okupljanje i udruivanje moe biti ograni eno potrebom drave da odrava javni red i mir. Konvencija o pravima deteta Konvencija o pravima deteta (Konvencija) je, kao to je ranije napomenuto, usvojena pod okriljem Ujedinjenih nacija 1989. godine. Njeno usvajanje je rezultat dugog procesa, koji je po eo pola stole a pre nego ro je predlog za sastavljanje ovog me unarodnog instumenta o pravima deteta zvani no podnet 1979. godine. Taj proces je zasnovan na koincidenciji razvoja stavova u odnosu na decu i detinjstvo i postepenoj konsolidaciji me unarodnog prava ljudskih prava. Konvencija predstavlja zna ajno dostugnu e u pogledu razvoja i ja anja me unarodnog prava u oblasti prava deteta. U ovom dokumentu su, na jednom mestu, obuhva ena sva ljudska prava koja se priznaju nekoj posebnoj grupi, to je novina u me unarodnom pravu koje se stvara pod okriljem UN. Zahvaljuju i tome, Konvencija je postala najvaniji me unarodni ugovor o pravima deteta, a svi drugi me unarodni ugovori o ljudskim pravima, ije pojedine odredbe su posve ene pravima deteta, su subsidijarni oslonac. ak i kada se, zahvaljuju i boljim nadzornim mehanizmima, zatita trai preko ugovora kao to su Pakt o gra anskim i politi kim pravima ili Evropska konvencija o ljudskim pravima, na odredbe Konvencije se pozivaju i Evropski sud za ljudska prava i Evropska Komisija za ljudska prava ili, pak, Komitet za ljudska prava. Jednom re ju, Konvencija je postala najvii autoritet u oblasti me unarodnog prava deteta. U mnogo emu, Konvencija je me unarodni ugovor koji ima druk iji ivot od drugih me unarodnih konvencija o ljudskim pravima:

31

- U tom dokumentu se, pre svega, po prvi put utvr uje iniverzalno prihva ena definicija raznih osnovnih prava deteta. - Zatim, Konvencija je ugovor o ljudskim pravima sa najvie ratifikacija. Do 1. januara 1999. godine, 191 vlada je ratifikovala Konvenciju, jedna (SAD) je samo potpisala, a samo jedna (Somalija) nije ni ratifikovala ni potpisala.3 - Konvencija je prvi me unarodni dokument u oblasti ljudskih prva koji u potpunosti obuhvata glavne tradicionalne grupe ljudskih prava: ekonomska, socijalna, kulturna, politi ka i gra anska. - Konvencija je, dalje, inventivan dokument zato to priznaje nova i izazovna ljudska prava, kao to su, na primer, pravo deteta na slobodno izraavanje miljenja po svim pitanjima koja se ti u deteta, ili, pravo deteta rtve bilo kog oblika zlostavljanja, zloupotrebe ili eksploatacije na fizi ki i psihi ki oporavak i reintegraciju. - Konvencija je prvi me unarodni ugovor o ljudskim pravima koji implicitno priznaje ulogu nevladinih organizacija u postupku ostvarivanja prava deteta. - Najzad, Konvencija je mo an instrument za delovanje u oblasti prava deteta. I na me unarodnim i na nacionalnom planu, ovaj ugovor prestavlja okvir za unapre enje i ostvarivanje prava deteta. Konvencija je podeljena na preambulu i tri dela. Preambula podse a na osnovne principe Ujedinjenih nacija i posebne odredbe odre enih, relevantnih instrumenata o ljudskim pravima. Ona potvr uje da je deci, usled njihove osetljivosti, potrebna posebna zatita i briga a u tome isti e primarnu ulogu porodice. U preambuli se reafirmiu neophodnost pravne i druge zatite deteta, pre i posle ro enja, vanost potovanja kulturnih vrednosti zajednice iz koje dete poti e i vitalna uloga me unarodne saradnje u zatiti prava deteta. Prvi deo Konvencije sadri katalog prava koja se priznaju detetu ali i nekoliko odredbi kojima se stranama
3

Status ostalih glavnih ugovora u oblasti ljudskih prava je (zaklju no s 1996. godinom) slede i: Pakt o gra anskim i politi kim pravima 134 ratifikacije, Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - 134, Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije 147, Konvencija protiv mu enja i drugih svirepih, nehumanih i poniavaju ih kazni i postupaka 98, Konvencija o eliminaciiji svih oblika diskriminacije prema enama 153.

32

ugovornicama nalae preduzimanje svih mera za ostvarivanje prava iz Konvencije i potovanje najviih standarda u ovoj oblasti, kako na me unarodnom, tako i na nacionalnom nivou. Drugi deo sadri odredbe kojim se dalje razra uju obaveze strana ugovornica i ure uju osnivanje i rad posebnog nadzornog tela Komiteta za prava deteta. Odredbe iz tre eg dela Konvencije reguliu pitanja potpisivanja, ratifikacije, pristupanja, stupanja na snagu, stavljanja rezervi, izmena, otkazivanja i deponovanja ovog me unarodnog ugovora. Obaveze drava Prava u Konvenciji predstavljaju vie od kataloga prava; ona su odraz obaveza koje su drave spremne da preuzmu u odnosu na decu. Spremnost se iskazuje inom potpisivanja a preuzimanje obaveza ratifikacijom. Univerzalnom ratifikaciijom, (skoro) sve drave sveta su preuzele obavezu da prava priznata Obaveze strana ugovornica su propisane i posebnom odredbom Konvencije ( lan 4) kojom se nalae da drave preduzmu sve potrebne zakonodavne, administrativne i ostale mere za ostvarivanje prava priznatih u ovom me unarodnom ugovoru. Savezna Republika Jugoslavija je 1991. godine ratifikovala Konvenciju o pravima deteta, ime je ovaj me unarodni ugovor postao sastavni deo naeg pravnog poretka. Time se naa drava obavezala da e ugraditi u zakonodavstvo i potovati sva prava deteta sadrana u Konvenciji. Uloge u ostvarivanje prava deteta u nekoj dravi (pa i naoj) imaju: - nadlena ministarstva sa svojim slubama i pravosudni prgani - posebna ministarstva ili dravne agencije za decu (jo nema kod nas) - ombudsman za ljudska prava /prava deteta (jo nema kod nas) - kole i druga mesta u kojima deca provode dosta vremena (domovi, bolnice) - nevladine organizacije - verske zajednice - sredstva javnog informisanja - komercijalni sektor

33

- pojedinci Drava i njeni organi imaju obavezu da omogu e ostvarivanje Konvencije ali isto tako i svi mi moemo da doprinesemo da se prava deteta uivaju na najboljem mogu em nivou.

34

RADIONI ARSKI PRISTUP

Vrste radionica Re radionica po pravilu je asocijacija za neku proizvodnu radionicu kojoj je cilj stvaranje konkretnog, materijalnog produkta. Ovde je, me utim, re o radionicama koje imaju svoje produkte (plakati, crtei, sheme, liste, zaklju ci), ali koji su samo u slubi samog procesa i na ina rada i predstavljaju klju nu dobit za same u esnike. Radionice se me usobno razlikuju po svom sadraju, cilju i uzrastu kome su namenjene, i shodno tome se mogu klasifikovati. Naj e e i najjasnije grupisanje radionica vri se u odnosu na njihovu svrhu, odnosno cilj. Kao i svaka klafisikacija, i ova koju emo vam predstaviti, samo je okvirna, ali verujemo da odraava sutinu i na najbolji mogu i na in nas uvodi u predmet naeg rada. Razlikujemo dve osnovne grupe radionica: 1. Kreativne radionice iji je osnovni cilj podsticanje i razvijanje divergentnog miljenja i izraavanja (podsticanje viestrukog, slobodnog i li no obojenog traganja za reenjem). To su, na primer, dramske, pesni ke, likovne i druge radionice. 2. Edukativne radionice iji je osnovni cilj sticanje saznanja u irokom smislu re i. U okviru ove grupe razlikujemo: - Preventivne radionice koje su ''psiholoke'' u pravom smislu re i, usmerene na razvoj li nosti, identiteta, i sl., a cilj im je primarna prevencija. Spadaju u grupu edukativnih radionica zato to im je cilj i sticanje nekih znanja i uvida (saznanja o sebi, drugima i sl.); - Kognitivne radionice kojima je cilj sticanje konkretnih znanja i vetina, a tako e i podsticanje nekih kognitivnih procesa (planiranja, strategije u enja, rasu ivanja i sl.). Neki autori u podgrupu edukativnih radionica svrstavaju i radionice kojima je cilj razvijanje nekih socijalnih vetina (razreavanje konflikata, upravljanje grupom), a koje kombinuju karakteristike preventivnih i kognitivnih radionica.

35

Bez obzira na to koliko i kako se radionice me usobno razlikuju, one ipak imaju i neke svoje zajedni ke karakteristike (principe, strukturu, oblik rada). Preporu ljiv broj izme u 15 i 25. u esnika jedne radionice kre e se

Radionica kao oblik u enja S obzirom na to da je cilj edukativne radionice sticanje nekog saznanja, jasno je da se tu radi zapravo o u enju. U zavisnosti od konkretnog cilja, odnosno scenarija, u radionicama mogu da se kombinuju razli iti oblici u enja. Zajedno sa aktivnim metodom (koji podrazumeva mentalnu i motori ku aktivnost u esnika tokom rada), u radionicama se primenjuje i metod iskustvenog u enja. Kada govorimo o toj vrsti u enja, ne mislimo samo na uspostavljanje veza izme u uzroka i posledica, ve i na uobli avanje li nog doivljaja (iskustva) u svetlu nekog novog sadraja. To uobli avanje li nog iskustva se vri kroz razmenu s drugim u esnicima i voditeljem grupe, tako da govorimo i o kooperativnom u enju. U radionicama se susre emo i sa u enjem po modelu, jer su u esnici u prilici da posmatraju ostale u esnike (ali i voditelja) u razli itim situacijama i ulogama, i na takav na in se stvara dobra pretpostavka za korigovanje vlastitog ponaanja. Radioni arske aktivnosti naj e e predstavljaju i reavanje nekog problema (bez obzira da li je on kognitivni, emocionalni ili socijalni), pri emu se kombinuje konvergentno (u enje eljenog reenja) i divergentnog u enja (podsticanje na traganje za razli itim na inima - putevima dolaska do reenja). Jedna radionica, koju ini nekoliko aktivnosti (uvodna, centralna i zavrna), obi no traje jedan i po do dva sata. U ovom programu radionice su adaptirane da mogu da se odvijaju u okviru jednog kolskog asa. Osnovni principi radioni arskog postupka Svaka radionica ima vrlo jasno i unapred definisan plan scenario, od ijeg kvaliteta, u velikoj meri, zavisi njen uspeh. Sutinu scenarija ine strukturirane aktivnosti koje nastaju kao rezultat konkretnog zahteva koji uvodi voditelj radionice, a objedinjene su oko jedne teme. Jednu strukturiranu aktivnost, naj e e oblikuje vie konkretnih zahteva koji se me usobno objedinjuju.

36

Na primer, nakon kra eg uvodnog izlaganja koje otvara temu, u esnicima se upu uje zahtev: ''sada se podelite u manje grupe od po troje''. Kada su se u esnici podelili u grupe, voditelj daje svakoj grupi unapred pripremljen tekst i upu uje zahtev: ''pro itajte paljivo tekst, razmislite i prodiskutujte to vie reenja kojima biste mogli reiti tu situaciju''. U esnicima se saoptava vreme koje je predvi eno za to, a po isteku vremena, sledi novi zahtev: ''izaberite jedno reenje koje je, po vaem miljenju, najbolje i predstavnik grupe koga izaberete, predstavi e ga ostalim u esnicima''. Nakon predvi enog vremena, sledi razmena i diskusija. Manje ili vie tako (ili sli no) aktivnosti ine scenario jedne radionice. strukturiranih

Dobar scenario podsti e kooperaciju, a ne takmi enje i diskriminaciju. Svaka radionica prolazi i kroz nekoliko osnovnih faza: a) Izazivanje i uobli avanje li nog doivljaja to u kontekstu kogni-tivnih radionica zna i proivljavanje novog sadraja kroz vlastito iskustvo. Na primer, ''pokuajte da se setite to vie situacija kada je vama li no bilo vano da vae miljenje bude sasluano''. Dakle, zahtevom neposredno izazivamo doivljaj koji uobli avamo kroz re i, pri emu moemo koristiti i neke druge simboli ke forme (crte, pokret); b) Razmena sledi nakon uobli avanja i ima funkciju oboga ivanja vlastitog iskustva, a moe da se odvija u paru, u manjoj grupi ili u krugu (celoj grupi). Na primer, ''iznesite to me usobno lanovima svoje grupe''; v) Obrada je poslednja faza u kojoj se razmenjen i oboga en doivljaj pretvara u saznanje. Uloga voditelja je ovde naro ito zna ajna jer on smisleno povezuje sve to se dogodilo tokom rada, saima, uoptava i ''vra a'' to u esnicima (uz otvoren prostor za njihov komentar). Radioni arske tehnike Scenariom radionice treba uvek precizno nazna iti koji su oblici grupnog rada, tj. tehnika predvi eni. Naj e e primenjivane tehnike Razmena u celoj grupi je osnovni oblik rada kojim po inje i zavrava svaka radionica. Bez obzira koji od oblika razmene u celoj grupi se primenjuje, po pravilu voditelj na kraju sumira razgovor.
37

Naj e e se primenjuju slede i oblici: - Razgovor u krug strukturirana razmena u kojoj u esnici govore po redu sedenja; - Grupna diskusija manje strukturirana razmena u kojoj je vrlo vano obezbediti da to ve i broj u esnika bude uklju en, da se me usobno sluaju i da se ne skre e sa osnovne teme; - Mozgalica je najkreativniji oblik razmene u kojoj u esnici slobodno asociraju na zadatu temu. Voditelj podsti e na iznoenje to vie deja koje belei na pano ili tablu bez selekcije i vrednovanja Ovo je dinami na i esto bu na tehnika koja po pravilu, kako predvi eno vreme odmi e, rezultira sve origi-nalnijim i novojim sadrajima. Poslednja faza je organizacija i obrada onoga to je produkovano. 1. Najbolje je koristiti ''otvorena'' pitanja (kako? zato?) koja razvijaju komunikaciju; 2. Uvek treba biti svestan svoje reakcije na miljenja u esnika i obezbediti da sva razli ita iskustva budu jednako prihva ena (''U redu'', ''Dobro''); 3. Potrebno je podsticati nove ideje i druga ija miljenja (''Ima li neko druga ije miljenje?'', ''Da li neko eli jo neto da doda?'').

Simultana individualna aktivnost nakon konkretnog zahteva, koji moe biti usmeren na unutranje angaovanje (prise anje, razmiljanje o ne emu i sl.), ili na vidljivo (pokret ili stvaranje nekog produkta, npr. crte), svi u esnici su angaovani, ali svako za sebe. Savet - Ohrabriti pasivne i nezainteresovane lanove! - Ista i da u radionici nema vrednovanja ta nih i pogrenih reenja! Rad u parovima ili malim grupama naj e i je na in kojim se organizuje razmena u radionici. Nekada je poeljno, a nekada nije, da se lanovi male grupe me usobno dobro poznaju, to e zavisiti od sadraja same aktivnosti. Savet - Voditi ra una da grupe u toku rada ne ometaju jedna drugu! - Najoptimalniji rad se obezbe uje kada mala grupa ima tri-pet lanova!

38

Igranje uloga tehnika koja omogu ava sagledavanje situacije iz druge perspektive, U esnici ''odigravaju'' razli ite uloge i situacije i na takav na in usvajaju nove vetine. Savet - Situacije koje su predmet odigravanja treba da budu realne i smislene za u esnike, jer je njihov efekat tada bolji! Uvodne i zavrne igre mogu se koristiti nezavisno od samog programa radionica, to se naro ito odnosi na zavrne igre. NJima se zaokruuje dinamika grupe i ne moraju tematski biti vezane za cilj radionice. Uvodne igre ''otvaraju'' sadraj, odnosno uvode u doivljaj koji je predmet radionice. Savet - Prilikom izbora igara voditi ra una o uzrastu u esnika! - Iako to nije predvi eno scenarijem, neku od igara moemo da uvedemo kada ocenimo da je opala koncentracija i zainteresovanost u esnika. U takvim situacijama, igre ''bude'' i podiu raspolo-enje. Radioni arska pravila U svakom grupnom radu nuna su pravila jer obezbe uju stabilnost. Karakteristika radioni arskih pravila je da ona nisu nepromenljiva, ali isto tako i, kada se u dogovoru sa lanovima grupe uvedu, moraju biti potovana. Pravila se uvode na po etku rada grupe i ona postaju pravila svih lanova. Voditelj i u esnici se pozivaju na njih uvek kada se prekre. Osim osnovnih pravila, s kojima voditelj upoznaje u esnike, mogu se uvesti i dodatna pravila, u zavisnosti od ciljeva i sadraja svake konkretne radionice. 1. Svi u estvuju, nema posmatra a, mada svako ima pravo da zadri za sebe neki svoj doivljaj (pravilo ''dalje''); 2. Svi u esnici imaju jednaku ansu da budu sasluani, a dok jedan od u esnika govori, ostali ga ne ometaju; 3. Svako miljenje je dragoceno, bez obzira koliko se razlikuje od ostalih. Vano je samo da bude izre eno na na in koji ne vre a druge; 4. Na po etku radionice u esnici sede u velikom krugu ili u manjim grupama, to je preduslov njihove
39

ravnopravnosti. Svi se obra aju svima i svi se vide.

40

EVALUACIJA

Uvo enje jednog novog programa/nastavnog predmeta, metoda ili na ina rada u postoje i sistem obrazovanja (kolu), uvek pokre e niz pitanja na koja tek briljivo i sitematski izvedena evaluaciona istraivanja mogu da daju pouzdane odgovore. Takva pitanja su na primer: da li je samo uvo enje novog predmeta dobra strategija za ostvarivanje eljenog cilja (na primer, ja anje vaspitne funkcije kole, zadovoljavanje potreba u enika i sl. ) evaluacija strategije; zatim, da li je sam ponu eni program "dobar": dovoljno razra en, primenljiv u praksi...- evaluacija programa kao modela i da li se primenom tog programa u praksi stvarno postiu eljeni ciljevi - evaluacija prakse ili evaluacija primene programa. Zadatak nastavnika koji izvode jedan takav, novi predmet, nije da odgovore na sva ova pitanja, iako ih i oni sami sebi postavljaju. Za to je potrebno, planirati i obaviti jedno dugotrajnije i sistematsko istraivanje. Uloga onih koji neposredno u estvuju u praksi, pre svega nastavnika ali i u enika, u takvoj sistematskoj evaluaciji je nuna i dragocena. Pra enje, opis i evaluaciju primene programa mogu da obave samo oni koji taj programa izvode. Bez poznavanja ostvarenog programa (svaki, ma kako razra en program u praksi neminovno trpi neke izmene i prilago avanja), ne moemo da znamo ta je proizvelo utvr ene efekte. Nastavnici, tako e imaju neposredan uvid u efekte koje program ima na u enike ali i na njih same, i to kako one koji su planirani ciljevima programa, tako i one neplanirane pa ak i neeljene efekte. Pored toga to prua neophodan materijal za evaluaciju celog programa gra anskog vaspitanja, evaluacija primene programa moe da bude korisna i za same nastavnike: da im pomogne u izvo enju nastave ali i da im prui mogu nost za sopstveni stru ni razvoj i usavravanje. Namena ovog poglavlja je da podstakne nastavnike da evaluiraju nastavu ovog predmeta i da im pomogne u planiranju i izvo enju te evaluacije. Evaluacija radionica i njihovih efekata

41

Detaljnim analiziranjem izvedenih radionica, na primer, bi emo u mogu nosti da ustanovimo: - u kojoj meri su se radionice odvijale o ekivani na in - EVALUACIJA PROCESA, i - kakvi su njihovi efekti u pore enju postavljenjim ciljevima - EVALUACIJA EFEKATA. na s

Bez obzira koliko iskustava imamo u organizovanju i vo enju radionica, evaluacija je neophodna. Ona je naro ito korisna za one voditelje koji su na po etku svoje "radioni arske karijere", bez obzira da li govorimo o pra enju samog toka odvijanja radionice ili o njenim efektima. Kao to je u prethodnom tekstu re eno, svaka radionica ima unapred osmiljen i definisan scenario. To, me utim, ne zna i da on nije podloan izmenama, ukoliko se pokae kao nedovoljno dobar. S druge strane, i neka provereno dobra radionica, ne mora izazvati podjednako dobre efekte kod razli itih u esnika. Evaluacija procesa Osnovni cilj evaluacije procesa (deskriptivna evaluacija) je da opie sam proces izvo enja aktivnosti, kao i da ga uporedi sa predvi enim planom. Voditelj radionice, dakle, posmatra ta se zaista deavalo, odnosno ta je dovelo do efekata, bilo da su oni dobri ili loi. Osim to sami prikupljaju podatke o procesu izvo enja aktivnosti, jedan deo podataka voditelji dobijaju i od samih u esnika. Najbolji na in prikupljanja podataka je da se nakon svake radionice piu beleke (vidi prilog - dnevnik rada voditelja). To moe izgledati kao dodatno i nepotrebno optere enje, ali kada se beleenje ustanovi kao stalna navika, bi e koristan izvor informacija. ak i one podatke (kao npr. broj u esnika radionice) koji nam se tog momenta ine nebitnim, ili pretpostavljamo da emo ih kasnije upamtiti i kasnije zabeleiti, ne treba ispustiti. Na ta treba obratiti panju: - Evidencija o u esnicima. Osim toga to beleimo broj u esnika i njihovu aktivnost, treba da obratimo panju i na to ko odustaje. Na takav na in emo saznati ko je vie ili manje zainteresovan za ovakav na in rada, odnosno, za sadraje kojima se bavimo.
42

- Odstupanja od predvi enog programa, odnosno scenarija radionice - ma koliko nam se ini da je plan radionice bio dobar ( ak i kad je prethodno testiran i ustanovljen kao takav), na prakti nom nivou moe se desiti da do e do poteko a. Na primer, predvi eno vreme za obavljanje neke aktivnosti je bilo nedovoljno, zahtevi postavljeni pred u enike su bili preobimni i sl. Ovakvi podaci su dobra osnova za korekcije koje emo uneti u na rad. - Reakcije u esnika na pojedine aktivnosti relativno su lako vidljiva ponaanja koja odraavaju zainteresovanost ili nezainteresovanost za pojedine elemente. Ukoliko ustanovimo na primer, da je aktivnost u esnika opala, da se vrpolje i da nisu koncentrisani, treba to da zabeleimo. Osim zamora izazvanog preambicioznim programom, to moe biti i posledica sadraja koji dovoljno ne motivie u esnike. - Atmosfera u grupi esto je vrlo dobar pokazatelj (ne)uspenosti neke radionice. Pored posmatranja, evaluacija procesa zasniva se i na podacima dobijenim od samih u esnika. Osim najjednostavnije mogu nosti da daju verbalnu ocenu prethodne radionice (bilo usmeno, kroz razgovor ili pismeno, odgovaraju i na upitnik) preporu uju se i neke druge forme koje sarde i karakteristike igre. Ovakve tehnike vrlo su stimulativne, i osim to nam daju korisne podatke, pozitivno uti u i na raspoloenje u esnika i optu atmosferu u grupi. Na primer, od u esnika se moe traiti da odre enim simbolima (crteom) daju svoju ocenu i da to usmeno i obrazloe; na velikom listu papira moe se nacrtati linija na kojoj u esnici stepenuju svoje zadovoljstvo nekom aktivno u i sli no.

Evaluacija efekata Svrha svake radionice, dela programa ili celog programa predmeta gra ansko vaspitanje je, u krajnjoj liniji, da se kod u enika postignu postavljeni ciljevi. Da li su ti ciljevi ostvareni, moemo da znamo tek posle izvo enja radionica ("delovanja" programa), na osnovu ispitivanja promena kod u enika i njihovim pore enjem sa ciljevima. Utvr ivanje promena (u znanju, sposobnostima, stavovima u enika) nije ni malo jednostavan zadatak. On prvo pretpostavlja da imamo snimljeno po etno stanje (pre
43

primene programa, izvo enja radionice) i stanje na kraju (odnosno posle delovanja programa/izvo enja radionice), da bi mogli da "izmerimo" promenu. Slede i zahtev je da imamo neki pouzdan na in za ispitivanje u enika i utvr ivanje promene. ak i kad su u pitanju znanja, takvi pouzdani instrumenti (testovi znanja) nisu uvek na raspolaganju nastavnicima a esto je teko, ako ne i nemogu e, napraviti objektivne merne instrumente tipa testova. Kona no, poseban problem je pripisivanje utvr enih promena ili pak njihovog odsustva, delovanju programa. Utvr eni efekti (promene) mogu biti rezultat delovanja nekih drugih faktora isto kao to odsustvo ispitivanih efekata u datom trenutku ne mora da zna i da se oni kasnije ne e javiti. Sve ove teko e, me utim, ne zna e da od evaluacije efekata pojedinih radionica, odnosno od pra enja, opisa i procene efekata ukupne nastave ovog predmeta, treba odustati. Objektivno utvr ivanje (merenje) efekata moe da bude predmet spoljanje, stru ne evaluacije programa, koja se izvodi u vidu posebnog istraivanja, ali su i pored toga procene efekata koje daju nastavnici i sami u enici, i pored toga to su verovatno manje pouzdani i objektivni, veoma dragoceni za dobijanje potpunije slike. Nastavnikove procene efekata bi e utoliko korisnije i vrednije ukoliko su date opisno, sa konkretnim primerima, a ne kao globalne ocene (na primer, "u enici su postali tolerantniji" je globalna ocena koja ne govori mnogo, za razliku od opisa promenna ponaanja u enika u konkretnim situacijama: "u enici tokom asova sada re e prekidaju jedni druge, spremni su da sasluaju do kraja onoga koji govori"...). Jedan na in procenjivanja efekata radionice je prikupljanje izjava u esnika o tome kakve efekte oni sami prime uju, odnosno da li je to iskustvo bilo za njih korisno, da li su neto novo saznali, kako je to uticalo na njih itd. Ovakve izjave su pokazatelj promena, koje poredimo sa kriterijumima, koje izvodimo iz ciljeva radionice. Osim grupnog razgovora na kraju, koji sam po sebi moe predstavljati samostalnu zavrnu radionicu, moemo koristiti i upitnike (vidi prilog - primeri evaluacionih tehnika). Upitnik moe predstavljati i uvod u razgovor. Na takav na in voditelj dobija niz relevantnih podataka, a sami u esnici imaju mogu nost da izraze svoje miljenje i da tako zaokrue svoju aktivnu ulogu u radionici kao metodu u kojem nema posmatra a.

44

Prilog: Naziv radionice Prisutnost u enika

DNEVNIK RADA NASTAVNIKA

Tok odvijanja radionice (uz poseban osvrt na odstupanja od predvi enog scenarija: skra ivanja/produenja aktivnosti; izostavljanja/dodavanje aktivnosti i sl.)

Karakteristi ne reakcije u enika (ne/zainteresovanost, umor, komentari u odnosu na specifi nu aktivnost i sl.)

Opta atmosfera (raspoloenje, komunikacija u enik-u enik i nastavnik-u enik)

45

Ostalo (zapaanja, komentari)

46

Prilog:

PRIMERI EVALUACIONIH TEHNIKA

Prvi primer

1 5 Atmosfera je bila Teme su bile Na in rada je bio

Drugi primer Najvie mi se dopalo: Najkorisnije je bilo: Rado bih promenio/la: Jo bih eleo/la da nau im:

Tre i primer PROCEDURA: 1. traiti od u enika da list papira A4 presaviju na 4 jednaka dela; 2. u tri dela treba da nacrtaju pozitivna ose anja vezana za radionicu/blok/program, a u etvrtom delu treba da budu predstavljena negativna ose anja; 3. pojedina no objanjavanje crtea (u krug); 4. simboli na eliminacija negativnih ose anja traiti od u enika da etvrti deo papira iscepaju i bace na

47

zajedni ku hrpu u sredini kruga.

48

RADIONICE

49

50

OSNOVNI POJMOVI

51

52

Radionica: POTREBE I PRAVA

CILJ: Cilj ove radionice je da pomogne u enicima da razlikuju potrebe od elja i da ih uvede u pojam prava. ZADACI: - uo avanje razlike izme u potreba, elja i prava; - sticanje uvida da su prava vezana za bazi ne potrebe; - sticanje znanja o tome da su prava ono to svako ima pravo da ima ili da radi; - razvijanje osetljivosti za potrebe i elje drugih lanova grupe. Materijal za rad: - komplet kartica Zahtevi i makaze za svaku grupu. Prilog: - ta su to prava, za svakog u enika.

OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici su podeljeni u manje grupe. Nastavnik daje uvodnu instrukciju: ''Grupa roditelja i mladih se sastala sa ciljem da prodiskutuju postoje e programe i aktivnosti namenjene deci i mladima. Doli su do zaklju ka da ti programi nisu dovoljno dobri. Zato su odlu ili da naprave jedinstvenu listu zahteva sa idejom da je dostave vladi njihove zemlje. Ova grupa roditelja i mladih smatra da vlada treba da vodi ra una o tome da njihovi zahtevi budu zadovoljeni kada god se planiraju neke akcije, projekti ili programi za decu i mlade. Vlada je formirala posebnu ekspertsku grupu koja treba da razmotri tu listu zahteva i da da stru no miljenje.'' Svaka grupa dobija primerak kartica ''Zahtevi'' uz objanjenje da su oni sada u ulozi ekspertske grupe i da za po etak treba paljivo da pro itaju materijal. Drugi korak: Kada su u enici pro itali kartice, nastavnik daje novu instrukciju: ''Polazimo od toga da vi, kao lanovi ekspertske grupe smatrate da je potpuno opravdano voditi ra una o zahtevima roditelja i mladih, ali da je lista
53

koju su sa inili preobimna, tj. da nisu svi zahtevi podjednako opravdani. Zato je potrebno da eliminiete 6 stavki koje po vaem miljenju nije neophodno uzeti u obzir.'' Eliminisane stavke u enici izdvajaju u poseban niz koji je jasno odvojen od preostalih kartica. Tre i korak: Nastavnik uvodi novu instrukciju: ''Vlada je prihvatila vae miljenje kao lanova ekspertske grupe i novu, saetu listu koju predlaete. Namera vlade je da trai od ministarstava, lokalne zajednice, raznih ustanova i institucija da prilikom kreiranja programa za decu i mlade vode ra una o tim zahtevima. Me utim, realno je za o ekivati da ne e svi biti u mogu nosti da ispune sve uslove iz liste, tako da je Vlada zatraila od ekspertske grupe da ponude jo jednu kra u listu.'' U enici imaju zadatak da izdvoje jo 6 stavki u poseban, novi niz. Na takav na in se formira kona na lista sa 12 minimalnih zahteva koje treba zadovoljiti i dva posebna niza stavki eliminisanih u prvom i drugom krugu. etvrti korak: Predstavnici grupa saoptavaju ta su eliminisali u prvom, a ta u drugom krugu. Voditelj belei odgovore grupa. Peti korak: Diskusija: - Koja stvari (kartice) ste lake eliminisali? Zato? - Koji krug eliminacije je bio tei? Zato? - Kako bi nazvali stvari koje ste lake odbacili? A kako one koje ste tee odbacili? (Napomena za nastavnika ako u enici imaju teko a u imenovanju ili se u njihovim odgovorima ne pojave pojmovi potreba i elja, nastavnik ih usmerava u tom pravcu.) - Kakva je razlika izme u potreba i elja? Koje kartice predstavljaju potrebe, a koje elje? - Da li se elje i potrebe razlikuju kod raznih ljudi? Da li se razlikuju kod dece i kod odraslih? Zato? - Da li postoji razlika izme u potreba i prava? Koje kartice predstavljaju potrebe, a koje prava? Napomena: Pomo i u enicima da do u do zaklju ka da se ''prava zasnivaju na potrebama i da se ona mogu definisati kao

54

ono to je pravedno i ispravno da svako ima ili da moe da radi. Neka prava odnose se na slobodu da neto inimo, a neka na slobodu od nekog ugroavanja''. Na kraju radionice svaki u enik dobija primerak priloga ''ta su to prava''.

55

Materijal za rad: Kartice: bombone televizor besplatna zdravstvena nega zdrava hrana obrazovanje ist vazduh zatita od diskriminacije ode a po poslednjoj modi zatita od droga vokmen ZAHTEVI pija a voda roleri mogu nost da se izrazi sopstveno miljenje de ja soba kompjuter letovanje na moru siguran krov nad glavom zatita od nasilja i zlostavljanja sopstveni deparac igralita

56

Prilog: TA SU TO PRAVA? LJudi mogu eleti razli ite stvari. Ostvarenje njihovih elja moe biti korisno za njihov razvoj, moe im doneti zadovoljstvo.. Ali, isto tako, ono ne mora uopte da uti e na njihov razvoj, ne mora ga pomagati, ili mu ak moe koditi. Za razliku od toga, ljudi mogu biti svesni ili ne svojih potreba, ali njihovo zadovoljenje neophodno je da bi oni mogli da ive i da se razvijaju. Prava obuhvataju najosnovnije ljudske potrebe. To je ono to je potrebno da svako moe da ima ili da ini da bi mogao da ivi i da se razvija kao ovek. Potrebe mogu biti materijalne prirode (ne moe se iveti bez hrane, npr.), ili pak duhovne prirode (ne moe se razvijati kao ovek bez sigurnosti, igre, obrazovanja...). Onemogu avanje ostvarivanja osnovnih potreba ne bi bilo pravedno i zna ilo bi ugroavanje prava. Neka ljudska prava podrazumevaju da je neophodno zatititi oveka od ne ega to ga ugroava. Tako je pravedno da ovek ne bude zlostavljan, mu en, eksploatisan...Tako e je pravedno da bude zati en od gladi, siromatva, bolesti, zaga enja sredine...Ova vrsta prava je zasnovana na zatiti, na ovekovoj SLOBODI OD diskriminacije, nasilja, ugnjetavanja i iskori avanja. Druga ljudska prava podrazumevaju da je potrebno oveku omogu iti da neto ini, da obavlja one aktivnosti koje mu omogu avaju da ivi i da se razvija kao ljudsko bi e. Zato je oveku neophodno obrazovanje, pravo da bira i da po sopstvenim uverenjima praktikuje religiju, razvija se u skladu sa kulturom svoje porodice i menja kulturu, da misli i izraava svoje miljenje, informie se... Ova vrsta prava zasnovana je na ovekovoj SLOBODI DA dela.

57

Radionica: PRAVA I PRAVILA U U IONICI4 - I

CILJ: Cilj ove radionice je da se u enici upoznaju sa na inom rada u ovom predmetu i uvedu u problematiku prava i odgovornosti. ZADACI: - uvo enje u enika u grupni rad; - uvi anje me usobne povezanosti prava, obaveza i pravila; - upoznavanje sa elementima demokratskog odlu ivanja (glasanjem). Materijal: - po 1 list A3 papira ili po 3 A4 lista za svaku grupu; - 1 poster papir ili papir A3 formata.

OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: Koriste i neku igru (ili prosto prebrojavanje od 1 do 5) formirati 3, 6 ili 9 grupa u razredu, tako da svaka grupa (ne vie od 5 lanova) nosi oznaku A, B, ili V. Svaka grupa treba da izabere jednog izveta a. Diskusija: - Kako ste izabrali svog izveta a? (svaka grupa kratko daje opis postupka) Drugi korak: Grupe dobijaju jedan list papira podeljen na tri dela. Na gornjoj tre ini lista treba da upiu ono to smatraju da su prava svakog pojedinca (uklju uju i nastavnika) u njihovom razredu. Pojasnite da navode prava (ono to svako treba da ima ili da moe da radi) a ne elje ili prohteve. Treba zabeleiti svaki predlog i ozna iti ga brojem. Diskusija: - Kako ste obavili zadatak?
: Gollob, R., Lehmann, H.,Krapf, P.: Postupci za u enje o demokratskom pravu gra anstva, Savet Evrope, Projekat za Bosnu i Hercegovinu, Strazbur, 2000.
4

58

- Da li ste svi u estvovali? - Da li ste se dogovarali oko raspravljali...? - Da li su svi predlozi zabeleeni?

predloga,

Tre i korak: U esnici sada svoje liste sa predlozima prava u u ionici daju slede oj grupi: grupa A grupi B, grupa B grupi V a grupa V grupi A. Svaka grupa treba da razmotri dobijenu listu prava i da na e i zabelei (na drugom delu papira/listu) pod istim rednim brojevima obaveze koje stoje u vezi sa s tim pravima: "ta moramo da ispunimo, uradimo, kako da se ponaamo da bi ta prava bila potovana?" (Na primer: "Svako ima pravo da bude sasluan -duni smo da jedni druge sasluamo") etvrti korak: Grupe ponovo u krug zamenjuju papire sa predlozima prava i obaveza i treba dobro da prou e sve predloge koje su dobili. Na osnovu razmatranja dobijenog materijala, grupe se dogovaraju i treba da formiliu najvie 5 pravila ponaanja u njihovoj u ionici, koja slede iz datih prava i obaveza i da ih napiu velikim slovima na tre em delu/listu papira. Pravila treba da budu jasna i precizna i da opisuju eljeno ponaanje. Na primer: "pravo da se bude sasluan, obaveza da sasluamo jedni druge - pravilo: NE GOVORI DOK DRUGI GOVORE". Peti korak: Analiza pravila - Grupe sada zaka e svoje liste na zid/tablu i izveta i grupa obrazlau liste pravila koje je njihova grupa sa inila. Posle svakog izlaganja nastavnik podsti e diskusiju o predloenim pravilima: da li je dato pravilo ve predloeno ili je formulacija bolja od prethodne, ili se novo pravilo ve sadri u nekom ranije navedenom. Kona na lista (koja moe biti posebno zapisana na tabli ili na neki na in ozna ena na izloenim listama - na primer, podvla enjem) je rezultat te diskusija i dogovaranja me u grupama/u esnicima. esti korak: Glasanje za pravila - Svaki u enik ima "4 bona" za glasanje koje moe da da onim/onom pravilu koje smatra da treba da bude zastupljeno u njihovoj u ionici. etiri pravila koja dobiju najve i broj glasova postaju PRAVILA U U IONICI.

59

U enici mogu da ih ispiu krupnim slovima na posebnom posteru i oka e na vrata ili neko drugo vidno mesto u u ionici ili da se dogovore da taj poster koriste samo na asovima ovog predmeta. Napomena nastavniku: Cela aktivnost moe biti postavljena tako da se prava, obaveze i pravila odnose samo na asove gra anskog vaspitanja. U oba slu aja potrebno je tokom slede ih asova podse ati u enike da se pridravaju pravila koja su sami usvojili i sa uvati sve materijale za vebu: "Prava i pravila u u ionici", na kojoj oni ponovo razmatraju,poto su se upoznali sa Konvencijom o pravima deteta, dopunjuju i prera uju prava, obaveze i pravila u u ionici.

60

Radionica: PRAVA I ZAKONI

CILJ: Cilj ove radionice je da pomogne u enicima da razumeju potrebu zakonskog regulisanja prava i obaveza. ZADACI: - upoznavanje sa sutinom ugovora kao saglasnosti volja; - sticanje uvida u potrebu zakonskog regulisanja prava i obaveza; - sticanje osnovnih znanja o Konvenciji o pravima deteta. Materijal za rad: - papiri i olovke za svakog u enika; - jedan primer iz liste ''Elementi ugovora'' za svaku grupu. Prilozi: - ''Konvencija o pravima deteta osnovne informacije'' za svakog u enika; - ''Ugovori i zakoni osnovne informacije'' za nastavnika.

OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici su podeljeni u manje grupe. Svaka grupa dobija jedan od primera iz liste ''Elementi ugovora''. Zadatak im je da paljivo pro itaju primer (opis situacije) i da na osnovu zadanih elemenata sastave ugovor kojim e se regulisati/urediti odre ena situacija. Ukoliko je potrebno, nastavnik moe detaljnije prokomentaristi pojedina ne elemente ugovora. Drugi korak: Predstavnici grupa itaju tekstove ugovora koje su zajedno napisali i vodi se slobodna diskusija. Po potrebi, nastavnik moe usmeravati diskusiju pitanjima kao to su: ''ta ovakav ugovor zna i za Mariju (Danijela ili svako dete iz drugog primera)?'', ''Kako su se odlu ivali za odre ena reenja?'', i sli no. Napomena:

61

Poto je broj grupa ve i od broja zadanih primera, vano je podsta i u enike da obrate panju na to da li su za istu situaciju ponu ena razli ita reenja. Tre i korak: Po zavretku slobodne diskusije, nastavnik usmerava razgovor slede im pitanjima: - ta zna i obavezati se? - ta je UGOVOR? Ko moe da zaklju i ugovor? (Odgovor za voditelja: saglasnost volja izme u strana ugovornica; vai za one koji su usaglasili svoju volju oko odre enih prava i obaveza.) - Da li drave me usobno mogu da sklapaju ugovore? (Odgovor za voditelja: da. Oni mogu biti bilateralni ili multilateralni. NJima se reguliu pojedini ugovorni odnosi me u dravama potpisnicama. Npr. oblast nezakonitog prebacivanja dece preko dravnih granica.) - ta je ZAKON? (Odgovor za voditelja: pravni akt kojim se definiu odre ena pravila ponaanja; skup pravnih normi.) - Ko donosi zakon? (Odgovor za voditelja: drava, odnosno parlament na predlog vlade.) - Koje sve oblasti mogu da se reguliu zakonom? - Kako pojedinci treba da se odnose prema zakonu? etvrti korak: Nadovezuju i se na zavrnu diskusiju nastavnik upoznaje u enike sa osnovnim informacijama vezanim za Konvenciju o pravima deteta. Na po etku je vano ista i da je Konvencija o pravima deteta me unarodni ugovor jer se njime tako e reguliu neka prava i obaveze. Kada jedna drava pristupi ovakvom ugovoru (tj. kada ga ratifikuje) ona se obavezuje da e potovati obaveze koje iz njega proisti u (da e primenjivati Konvenciju) i na taj na in me unarodni ugovor dobija snagu zakona. Koriste i tekst iz uvoda ovog Vodi a nastavnik ukratko ilustruje proces nastanka Konvencije, masovnost i brzinu kojom su zemlje sveta pristupile ovom ugovoru; ta ona sadri (jedinstvene i sveobuhvatne standarde u oblasti prava deteta, odnosno neku vrstu 'uputstva'), i na kraju naglaava status SR Jugoslavije (zemlja potpisnica ovog ugovora to zna i da ima obavezu primene). U zavisnosti

62

od stepena zainteresovanosti u enika nastavnik procenjuje koliko e detaljno i i u objanjavanje pojedinih oblasti. Na kraju svi u enici dobijaju primerak liste ''Konvencija o pravima deteta osnovne informacije''. Napomena: Zavrnom sintezom se stavlja naglasak na Konvenciju kao me unarodni ugovor i obaveze koje prosti u iz ugovornog odnosa. Sam istorijat i veza sa ljudskim pravima e detaljnije biti obra ena u slede oj radionici. Predlog za dalji rad: U enici u manjim grupama prave sopstveni dokument (poster) koji predvi a kako se treba ponaati prema deci i mladima. Na po etku slede eg asa posteri se isti u na neko vidljivo mesto u u ionici.

63

Materijal za rad: Lista: ELEMENTI UGOVORA

1. primer Danijel nema bicikl, a leto je. Marija ima bicikl, ali ga ne e koristiti tokom rasputa jer ide kod bake koja ivi na planini. Pristaje da pozajmi bicikl Danijelu, ali eli da zaklju e ugovor o zajmu. Ugovor treba da sadri slede e elemente: - KO ga zaklju uje (imena lica), - TA je predmet ugovora (zbog ega se ugovor sklapa), - VREDNOST ugovora (mogu nost naknade), - ROK ugovora (kada se sklapa, do kada traje), - panja prema predmetu (odnos brige, uvanje predmeta), - ta u slu aju neispunjenja obaveza (prekid, nadoknada).

2. primer Petoro drugova i drugarica ele novu drutvenu igru (Monopol, Riziko ili neto sli no). Me utim, igra je skupa i oni odlu e da podele trokove, tj. da zajedni ki kupe igru i posle je zajedni ki koriste. ele da o tome zaklju e ugovor koji treba da sadri slede e elemente: - KO ga zaklju uje (imena lica), - TA je predmet ugovora (zbog ega se ugovor sklapa), - VREDNOST ugovora (iznos, raspodela), - ROK ugovora (kada se sklapa, do kada traje), - panja prema predmetu (odnos brige, uvanje predmeta), - ta u slu aju neispunjenja obaveza (prekid, nadoknada).

64

Prilog: KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA osnovne informacije Da bi regulisali me uljudske odnose, ljudi usvajaju dokumente ija primena obezbe uje zatitu pojedinaca i grupa i potovanje njihovih prava. Osnovna ljudska prava obuhva ena su Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, koju je usvojila Generalna skuptina Ujedinjenih nacija. Ovak dokument je porazumevao i prava deteta. Vremenom je uo eno da potrebe deteta, kao specifi nog ljudkog bi a, zahtevaju posebnu panju, da deca imaju pravo na posebna prava. Zato su Ujedinjene nacije donele nova dokumenta koja se bave pravima dece. Istorijat nastanka Konvencije o pravima deteta: - 1948. godine usvojena Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, - 1959. godine usvojena Deklaracija o pravima deteta, - 1989. godine usvojena Konvencija o pravima deteta, - 1990. godine Konvencija stupila na snagu, poto ju je potpisalo 20 zemalja (uklju uju i i SFRJ), - 1999. godine Konvenciji je pristupilo 191 od 193 zemlje sveta. Status SR Jugoslavije - 1990. godine SFRJ ratifikovala Konvenciju, - 1992. godine SR Jugoslavija preuzela sve obaveze SFRJ po osnovu me unarodnih ugovora, - 1994. godine SRJ podnela Komitetu za prava deteta Inicijalni izvetaj o primeni Konvencije o pravima deteta za period od 1990-1993., - 1996. godine Vlada SRJ usvojila Nacionalni plan akcije za decu za period do 2000. godine (i dalje), - 1998. godine Vlada SRJ usvojila Prvi redovni izvetaj o primeni Konvencije, ali ga jo nije dostavila Komitetu za prava deteta. DEKLARACIJA je takav dokument koji u vidu izjave apeluje na ljude, budi njihovu savest i predstavlja moralnu obavezu da se njeni lanovi potuju. Ona, me utim, nema pravno dejstvo, nema snagu zakona. KONVENCIJA je vrsta zakona koji pravno obavezuje onoga koji mu pristupi.

65

Konvencija o pravima deteta je dokument koji je donela organizacija Ujedinjene nacije i koji precizira koja sve prava treba da imaju deca. Drave koji ratifikuju Konvenciju time prihvataju obavezu da je primenjuju, odnosno u tim dravama ovaj me unarodni pravni akt dobija snagu zakona.

66

Prilog (za nastavnika): UGOVORI I ZAKONI osnovne informacije UGOVOR svaka saglasnost volja dvaju ili vie lica kojom se postie neko pravno dejstvo. Pravno dejstvo se moe sastojati ili u zasnivanju nekog pravnog odnosa ili u izmeni nekog postoje eg, ili pak u njegovom ukidanju. Ovisno o tome koju vrstu odnosa ure uju, ugovori mogu biti: porodi nopravni, naslednopravni, me unarodnopravni, itd. Razli iti izrazi, kao to su pakt, konvencija, dogovor, pogodba, sporazum, i sl. preteno se koriste u me unarodnom pravu, dok sporazum u irem zna enju uklju uje svaku saglasnost volja. Ugovor nastaje na taj na in to jedna strana stavlja ponudu drugoj strani, a ova tu ponudu prihvata. Ponuda i prihvat ponude su, dakle, dve radnje koje ine ugovor. Za neke ugovore vana je i forma kao bitni i konstitutivni element. Ponekad je za punovanost ugovora potrebna saglasnost nadlenog dravnog organa (prethodna ili naknadna). Ugovorne strane mogu same slobodno odre ivati uslove ugovora i slobodno odlu ivati da li e i sa kim zaklju iti ugovor. Samo izuzetno zakonodavac zabranjuje neke ugovore imperativnim propisima. Obligacione ugovore, u naem pravu mogu punovano zaklju ivati punoletna fizi ka lica, tj. poslovno sposobna lica. Ugovor o radu i ugovor o delu mogu zaklju ivati i lica sa navrenih 15 godina ivota (ona mogu samostalno raspolagati zaradom). Ugovori mogu biti: 1. jednostrani i dvostrani; 2. teretni (sa naknadom) i dobro ini; 3. individualni i kolektivni; 4. preliminarni i glavni; 5. jednostavni i meoviti; i tako dalje. ZAKON pravno pravilo, uopte; pisani pravni akt s najviom pravnom snagom koji izdaju zakonodavni organi po posebnom postupku. Ovo je zakon u formalnom smislu, dakle svi akti koje donosi zakonodavni organ u formi odre enoj za donoenje zakona, bez obzira na njihovu sadrinu. Zakon u materijalnom smislu je samo onaj pravni akt koji sadri opte norme, dakle svaki opti akt, bez obzira kakva mu je forma. U ve ini pravnih poredaka ustav je najvii pravni akt a iza njega dolaze zakoni. Zakonodavni postupak po inje podnoenjem predloga zakona koji pripremaju stru njaci i vlada. Predlog zakona se podrobno pretresa u jednom odboru zakonodavnog tela, a

67

zatim u plenumu, kako bi se na kraju pristupilo odlu ivanju putem glasanja. Posle toga se zakon objavljuje u slubenim novinama, a nakon izvesnog vremena (8 dana) stupa na snagu.

68

Radionica: ME UNARODNI DOKUMENTI O ZATITI PRAVA

CILJ: Cilj ove radionice je da u enici steknu uvid u istorijat nastanka, prirodu i sadraj me unarodnih dokumenata koji se ti u ljudskih i prava deteta. ZADACI: - upoznavanje sa prirodom ljudskih prava; - upoznavanje sa razvojem ljudskih prava kroz istoriju; - upoznavanje sa najzna ajnijim dokumentima iz oblasti ljudskih prava; - sticanje uvida u odnos ljudskih i prava deteta; - upoznavanje sa osnovnim informacijama o Konvenciji o pravima deteta.

OPIS AKTIVNOSTI: Koriste i se tekstom iz uvoda ovog Vodi a (LJudska prava i prava deteta), nastavnik upoznaje u enike sa najzna ajnijim informacijama. Pri tome je vrlo vano da stalno podsti e u enike da se i sami uklju uju postavljaju i pitanja, daju i komentare ili iznose i neka svoja saznanja.

69

70

Radionica: PRAVA I VREDNOSTI

CILJ: Cilj ove radionice je da u enici shvate vezu izme u vrednosti i prava i da se upoznaju sa onim vrednostima koje su, u sferi ljudskih prava, univerzalno prihva ene. ZADACI: - uo avanje individualnih razlika u vrednosnim opredeljenjima; - razlikovanje idealnih od stvarnih vrednosti (koje stoje u vezi sa odre enim ponaanjem); - uo avanje povezanosti prava i vrednosti; - prepoznavanje univerzalno prihva enih vrednosti u kontekstu ljudskih prava. Materijal: - Papir sa spiskom 20 vrednosti ili skup kartica sa ispisanim vrednostima za svakog u enika

OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici sede u parovima.Svaki u enik dobije spisak/kartice 20 vrednosti (ako nema mogu nosti za to nastavnik moe i da pro ita ceo spisak a da u enici zapisuju i ozna e ih brojevima od 1 do 20). Rade i svako za sebe, oni treba da ih razvrstaju u tri kategorije: u prvu kategoriju - A, treba da stave one vrednosti koje su im najvanije ; u drugu kategoriju - B -one koje smatraju manje vanim za sebe i u tre u kategoriju, V - stavljaju one vrednosti koje im nisu zna ajne ili su prema njima indiferentni (u enici mogu ovo da urade razvrstavanjem kartica ili stavljanjem oznake A, B ili V pored svake vrednosti). Drugi korak: Razmena u paru: u enici porede svoje kategorije i potom analiziraju i obrazlau jedan drugom prvu kategoriju (najvanije vrednosti): - Zato sam izabrala/o ove vrednosti kao najvanije? - ta ja konkretno inim da bih je ostvario/la?

71

- ta je prepreka njihovom ostvarenju? Diskusija (ceo razred): - Da li su one vrednosti koje ste izabrali kao najvanije za vas "Idealne" ili "stvarne" vrednosti - one kojih se stvarno drite, koje uslovljaju vae ponaanje? Tre i korak: Parovi se spajaju tako da sada ine grupe od 4 ili 6 lanova. Grupe se vra aju po etnoj listi od 20 vrednosti, i treba da izdvoje one vrednosti koje stoje u osnovi ljudskih prava.

etvrti korak: Ceo razred sajedno sa nastavnikom pokuava da do e do konsenzusa (slaganja) oko "liste univerzalno prihva enih vrednosti" u sferi ljudskih prava. Napomena nastavniku: Vrednost se definie kao "neto za im vredi tragati, neto to zasluuje da se brani". LJudska prava su zasnovana na vrednosti ljudskog dostojanstva. Kao "univerzalno prihva ene vrednosti koje su u osnovi ljudskih prava" u enici e verovatno navesti na primer: jednakost, zdravlje, potovanje drugog, odgovornost,.... Vano je u diskusiji ista i da ne postoji jednom za uvek uspostavljena lista "univerzalnih vrednosti", da ljudi pregovaranjem dolaze do saglasnosti o zajedni kim vrednostimai da me unarodni ugovori i dogovori, kakve su konvencije i deklaracije o pravima oveka i pravima deteta, predstavljaju rezultat takvih procesa. nastavnik na kraju najavljuje da e se na slede im asovima detaljnije upoznati sa skupom vrednosti koje su istovremeno i ljudska prava/prava deteta.

72

VRSTE PRAVA I ODNOSI ME U PRAVIMA

73

74

Radionica: VRSTE PRAVA

CILJ: Cilj ove radionice je da se u enici upoznaju sa sadrajem Konvencije o pravima deteta. ZADACI: - upoznavanje sa strukturom Konvencije o pravima deteta; - upoznavanje pojedinih lanova Konvencije o pravima deteta; - uo avanje povezanosti pojedinih prava kroz aktivnost klasifi-kacije. Materijal za rad: - komplet ''Kartice prava'' za svaku grupu; - makaze, lepak, flomasteri i pakpapir za svaku grupu (ukoliko za to postoji mogu nost). Prilozi: - primerak Konvencije o pravima deteta za nastavnika; - kopija nezvani nog rezimea glavnih odredbi Konvencije o pravima deteta za svakog u enika i/ili primerak Broure o pravima deteta. OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: Nastavnik pravi kra i uvod u kome u enicima pokazuje primerak Konvencije o pravima deteta, opisuje ta ona sadri (Uvod, lanove koji iskazuju prava deteta, lanove koji se odnose na usvajanje, primenu i pra enje primene Konvencije, oslanjaju i se na tekst iz uvoda ovog Vodi a) i navodi da e se kroz slede e aktivnosti upoznati sa pravima koja Konvencija garantuje svoj deci. Drugi korak: U enici sede po grupama i svaka grupa dobije jedan komplet ''Kartica prava''. Podele kartice me u sobom i svako glasno pro ita svoje kartice tako da svi lanovi uju sadraj svih kartica. Napomena: Ukoliko postoji mogu nost da se obezbede makaze, lepak, flomasteri i pak-papir, svaka grupa sama se e kartice da bi u 4. koraku pravili poster. U suprotnom, nastavnik un-

75

apred pripremi onoliko ise enih kompleta kartica prava koliko ima manjih grupa. Tre i korak: U enici sada treba da spoje (stave na jedno mesto na pakpapiru) one kartice (prava) za koje misle da imaju neto zajedni ko, da spadaju u istu grupu. Napomena: Tokom odvijanja ovog dela aktivnosti, u enicima se kae da mogu da premetaju kartice iz jedne grupe u drugu, da menjaju ili dodaju nove grupe. Nastavnik ih podsti e da diskutuju, da se dogovaraju, organizuju i reorganizuju grupe sli nih prava i naglaava da ne postoji jedan ta an odgovor, ve su svi odgovori dobri, i da neke kartice mogu ostati nerazvrstane. etvrti korak: Kada zavre sa razvrstavanjem, u enici treba da zalepe kartice na pak-papir (poster) po grupama i da imenuju svaku grupu. (''Razmislite sada kako biste nazvali svaku od tih grupa. Po ite od toga ta je zajedni ko karticama/pravima u istoj grupi, ta ih povezuje, po emu su sli ne.'') Napomena: U slu aju da ne postoji mogu nost izrade postera lepljenjem kartica, u enici ispisuju na praznom listu papira nazive grupa i pripadaju e lanove. Peti korak: Radionica se zavrava samo izlaganjem postera (klasifikacija) bez komentarisanja i diskusije. Grupe dobijaju zadatak da za narednu radionicu pripreme malu prezentaciju svojih klasifikacija. Svaki u enik dobija primerak kopije neformalnih saetaka lanova iz Konvencije. Napomena: Ukoliko u enici nisu imali dovoljno vremena da tokom ovog asa zavre svoje postere (klasifikacije), dobijaju (doma i) zadatak da rade i u svojim grupama zavre zadatak i pripreme prezentaciju za narednu radionicu.

76

Materijal za rad: KARTICE PRAVA

lan 2. Sva prava primenjuju se na svu decu i sva deca e biti zati ena od svih oblika diskriminacije. lan 6. Svako dete ima pravo na ivot i drava ima obavezu da obezbedi njegov opstanak i razvoj. lan 8. Drava ima obavezu da titi, i ukoliko je neophodno, da prui pomo u vra anju identiteta detetu. To se odnosi na ime, dravljanstvo i porodi ne veze. lan 10. Deca i roditelji imaju pravo da napuste bilo kojuczemlju, uklju uju i i sopstvenu, kao i da se vrate u nju radi spajanja porodice i odravanja veze roditelj-dete. lan 12. Deca imaju pravo slobodnog izraavanja sopstvenog miljenja i pravo da se njihovom miljenju posveti duna panja u svim pitanjima koja ih se ti u. lan 14. Deca imaju pravo na slobodu miljenja, savesti i veroispovesti, uz odgovaraju e usmeravanje od strane roditelja. lan 16. Deca imaju pravo na zatitu od meanja u

lan 5. Drava mora da potuje prava i odgovornosti roditelja da obezbede detetu brigu i vaspitanje u skladu sa njegovim razvojnim mogu nostima. lan 7. Svako dete ima pravo na ime i dravljanstvo, pravo da zna ko su mu roditelji i pravo na njihovo staranje. lan 9. Dete ima pravo da ivi sa svojim roditeljima, osim u slu aju kada je odvajanje od roditelja u najboljem interesu deteta. Dete ima pravo na odravanje kontakta sa oba roditelja ukoliko je odvojeno od jednog ili oba. lan 11. Drava ima obavezu da predupredi i prua pomo u reavanju slu ajeva otmice ili nevra anja dece iz inostranstva, bilo da to ine roditelji ili neko drugo lice. lan 13. Deca imaju pravo na slobodu izraavanja koja obuhvata slobodu da trae, primaju i daju informacije i ideje svih vrsta, bez obzira na granice. lan 15. Deca imaju pravo na slobodu udruivanja i slobodu mirnog okupljanja. lan 17. Deca imaju pravo na pristup infor-macijama iz
77

njihovu privatnost, porodicu, dom ili li nu prepisku, kao i na zatitu od napada na njihovu ast i ugled.

lan 18. Roditelji imaju zajedni ku odgovor-nost za podizanje deteta i drava im u tome pomae. Drava prua odgovaraju u pomo roditeljima u obavljanju dunosti vaspitanja i obezbe uje razvoj institucija, objekata i slubi za brigu o deci. lan 20. Deca bez porodice imaju pravo na posebnu zatitu i na odgovaraju e staranje u drugoj porodici ili ustanovi, uz uvaavanje njihovog kulturnog porekla. lan 22. Deca izbeglice, ili ona koja trae izbegli ki status, imaju pravo na posebnu zatitu.

nacionalnih i me una-rodnih izvora. Drava e podsticati medije da ire informacije koje su korisne za decu, a predu-zimati mere da ih zatiti od tetnih materijala i informacija. lan 19. Drava e zatititi decu od svih oblika zanemarivanja i zlostavljanja od strane roditelja ili drugih lica i ustanovi e odgovarju e programe prevencije i pruanja pomo i rtvama.

lan 24. Sva deca imaju pravo na najvii mogu i standard zdravlja i zdravstvene zatite i rehabilitacije.

lan 26. Sva deca imaju pravo na

lan 21. U dravama koje priznaju/dozvoljavaju usvojenje, ono e biti izvedeno u najboljem interesu deteta, pod nadzorom kompetentnih stru njaka i sa merama zatite za dete. lan 23. Invalidna i mentalno zaostala deca imaju pravo na specijalnu negu, vaspitanje i obrazovanje, koji e im pomo i da ive pun i dostojan i-vot uz najvii mogu i stepen samostalnosti i socijalne integracije. lan 25. Deca koju je drava zbrinula radi staranja, zatite ili le enja njihovog mentalnog ili fizi kog zdrav-lja, imaju pravo na redovne provere tog le enja i svih ostalih uslova od zna aja za njihovo zbrinjavanje. lan 27. Sva deca imaju pravo na
78

socijalnu zatitu, uklju uju i socijalno osiguranje.

lan 28. Deca imaju pravo na obrazovanje. Drava obezbe uje besplatno i obavezno osnovno obrazovanje, podsti e razli ite oblike srednjeg obrazovanja dostupne svima i omogu ava svima sticanje visokog obrazovanja na osnovu sposobnosti. Disciplina u koli se sprovodi u skladu sa de jim pravima i ljudskim dostojanstvom. Drave podsti u me unarodnu saradnju u pitanjima obrazovanja. lan 30. Deca pripadnici manjinskih grupa imaju pravo na sopstvenu kulturu, jezik i religiju. lan 32. Deca imaju pravo na zatitu od ekonomske eksploatacije i rada koji tete njihovom zdravlju ili ometaju razvoj i obrazovanje.

ivotni standard primeren njihovom fizi -kom, mentalnom, duhovnom, moralnom i socijalnom razvoju. Roditelji imaju primarnu odgovornost za pru-anje adekvatnog ivotnog standar-da deci, a drave imaju obavezu da im u tome prue pomo . lan 29. Obrazovanje treba da bude usmereno na razvoj li nosti deteta, razvoj obdarenosti i fizi kih sposobnosti. Deca treba da budu pripremljena za aktivno u e e u drutvenom ivotu i treba da nau e da potuju svoju i kulture drugih naroda i grupa.

lan 31. Deca imaju pravo na odmor i rekreaciju, pravo na igru i u e e u kulturnim i umetni kim aktivnostima. lan 33. Deca imaju pravo na zatitu od upotrebe droga i kori enja u njihovoj proizvodnji i prometu.

lan 34. Deca imaju pravo na zatitu od seksualnog iskori avanja i zloupotrebe, uklju uju i prostituciju i pornografiju.

lan 35. Drave imaju obavezu da spre e nasilno odvo enje, prodaju ili trgovinu decom.

79

lan 37. Nijedno dete ne sme biti podvrgnuto mu enju, okrutnom postupku ili kazni, nezakonitom hapenju i liavanju slobode. Smrtna kazna i doivotna robija ne mogu se izricati deci ispod 18 godina. Dete u zatvoru ima pravo na pravnu i drugu pomo i kontakt s porodicom. lan 39. Deca, koja su bila izloena oruanim sukobima, mu enju, zanemarivanju, zloupotrebi ili eksploataciji, imaju pravo na psihi ki i fizi ki oporavak i socijalnu reintegraciju.

lan 38. Deca ispod 18 godina ne mogu neposredno da u estvuju u oruanim sukobima, niti da budu regrutovana u vojsku. Deca pogo ena oruanim sukobima imaju pravo na posebnu brigu i zatitu.

lan 40. Deca u sukobu sa zakonom imaju pravo da se s njima postupa na na in koji podsti e ose anje dostojanstva i vrednosti i koji ima za cilj da im pomogne da preuzmu konstruktivnu ulogu u drutvu.

80

Prilog: KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA Nezvani ni rezime glavnih odredbi PREAMBULA Preambula podse a na osnovne principe Ujedinjenih nacija i posebne odredbe odre enih, relevantnih ugovora i deklaracija o ljudskim pravima. Ona potvr uje da je deci, usled njihove osetljivosti, potrebna posebna briga i zatita i posebno isti e primarnu ulogu porodice u nezi i zatiti deteta. U njoj se tako e reafirmiu: neophodnost pravne i druge zatite deteta pre i posle ro enja, vanost potovanja kulturnih vrednosti zajednice iz koje dete poti e i vitalna uloga me unarodne saradnje u zatiti prava deteta. (1) Definicija deteta Detetom se smatra osoba ispod 18 godina, ukoliko se zakonom date drave punoletstvo ne sti e ranije. (2) Nediskriminacija Sva prava primenjuju se na svu decu bez diskriminacije. Drave imaju obavezu da tite decu od svih oblika diskriminacije i da preduzimaju pozitivne akcije u cilju promocije njihovih prava. (3) Najbolji interesi deteta Svi postupci koji se ti u deteta preduzima e se u skladu sa njegovim najboljim interesima. Drave e obezbediti odgovaraju u brigu o detetu u slu aju kada roditelji ili staratelji to ne ine. (4) Ostvarivanje prava Drave moraju da u ine sve to je u njihovoj mo i da bi se prava predvi ena ovom Konvencijom ostvarila. (5) Prava i obaveze roditelja u odnosu na razvojne mogu nosti deteta Drave moraju potovati prava i odgovornost roditelja, odnosno proirene porodice, da usmeravaju i savetuju dete u vezi njegovih prava, shodno njegovim razvojnim mogu nostima. (6) Opstanak i razvoj Svako dete ima neotu ivo pravo na ivot, a drava ima obavezu da obezbedi njegov opstanak i razvoj. (7) Ime i dravljanstvo

81

Dete ima pravo na ime od ro enja. Dete ima pravo na sticanje dravljanstva i, ukoliko je mogu e, pravo da zna svoje roditelje i da bude uvano od strane roditelja. (8) O uvanje identiteta Drava ima obavezu da titi i ukoliko je potrebno obezbedi ponovno uspostavljanje svih bitnih aspekata detetovog identiteta. To uklju uje ime, dravljanstvo i porodi ne veze. (9) Odvajanje od roditelja Dete ima pravo da ivi sa svojim roditeljima, osim u sluaju kada se u odgovaraju em postupku oceni da je odvajanje od roditelja u najboljem interesu deteta. Dete ima pravo da odrava kontakt sa oba roditelja ukoliko je odvojeno od jednog od njih ili od oba roditelja. (10) Spajanje porodice Deca i njihovi roditelji imaju pravo da napuste bilo koju zemlju i da u u u svoju zemlju u cilju spajanja porodice ili odravanja odnosa izme u dece i roditelja. (11) Nezakonito prebacivanje i nevra anje dece Drava ima obavezu da predupredi kidnapovanje i zadravanje dece u inostranstvu, bilo da to radi roditelj ili neko drugi i da u tim slu ajevima preduzima odgovaraju e mere. (12) Izraavanje miljenja Dete ima pravo na slobodno izraavanje sopstvenog miljenja i pravo da se njegovo miljenje uzme u obzir u svim stvarima i postupcima koji ga se neposredno ti u. (13) Sloboda izraavanja Dete ima pravo da slobodno izraava svoje poglede, da trai, prima i saoptava informacije i ideje svih vrsta i na razne na ine, bez obzira na granice. (14) Sloboda misli, savesti i veroispovesti Drava e potovati pravo deteta na slobodu misli, savesti i veroispovesti i pravo i obavezu roditelja da ih u tome usmeravaju. (15) Sloboda udruivanja Deca imaju pravo na slobodu udruivanja i slobodu mirnog okupljanja. (16) Zatita privatnosti Deca imaju pravo na zatitu od meanja u njihovu privatnost, dom, porodicu i li nu prepisku i pravo na zatitu svoje asti i ugleda.

82

(17) Pristup odgovaraju im informacijama Drava e obezbediti da deca imaju pristup informacijama i materijalima iz razli itih izvora. Drava e podsticati sredstva javnog informisanja da ire informacije od drutvene i kulturne koristi za dece i preduzimati mere da decu zatiti od tetnih informacija i materijala. (18) Odgovornost roditelja Oba roditelja imaju zajedni ku odgovornost za podizanje deteta. Drava e pruiti pomo roditeljima u ostvarivanju odgovornosti za podizanje dece i obezbediti razvoj ustanova, kapaciteta i slubi za zatitu i brigu o deci. (19) Zatita od zlostavljanja i zanemarivanja Drava e zatititi dete od svih oblika maltretiranja dok je pod brigom roditelja ili drugih osoba koje se o njemu brinu i uspostavi e odgovaraju e programe prevencije i pomo i rtvama zlostavljanja. (20) Zatita dece bez roditelja Drava je obavezna da obezbedi posebnu zatitu deci lienoj roditeljskog staranja i da osigura smetaj takve dece u odgovaraju e alternativne porodice ili ustanove. U zbrinjavanju dece liene roditeljskog staranja duna panja e biti posve ena detetovom kulturnom poreklu. (21) Usvojenje U zemljama koje priznaju i doputaju usvojenje ono e biti izvedeno u skladu sa najboljim interesom deteta i to samo uz saglasnost nadlenih vlasti i uz mere zatite deteta. (22) Deca izbeglice Dete izbeglica ili dete koje trai izbegli ki status ima pravo na posebnu zatitu. Drava ima obavezu da sara uje sa odgovaraju im organizacijama koje pruaju takvu zatitu i pomo . (23) Invalidna i deca ometena u razvoju Mentalno ili fizi ki nesposobno dete ima pravo na posebnu negu, obrazovanje i osposobljavanje za rad, koji e mu obezbediti potpun i dostojan ivot i postizanje za njega najvieg stepena samostalnosti i socijalne integracije. (24) Zdravlje i zdravstvena zatita Dete ima pavo na najvii mogu i standard zdravlja i zdravstvene zatite. Drave e posvetiti posebnu panju primarnoj zdravstvenoj zatiti i prevenciji, zdravstvenom prosve ivanju i smanjenju smrtnosti odoj adi i dece. U

83

tom smislu drave e se uklju iti u me unarodnu saradnju i teiti da nijedno dete ne bude lieno mogu nosti efikasne zdravstvene zatite. (25) Periodi na provera postupka Dete koje je drava zbrinula radi staranja, zatite ili le enja ima pravo na periodi nu proveru postupka i uslova. (26) Socijalna zatita Dete ima pravo na socijalnu zatitu uklju uju i socijalno osiguranje. (27) ivotni standard Svako dete ima pravo na ivotni standard koji odgovara njegovom fizi kom, mentalnom, duhovnom, moralnom i socijalnom razvoju. Roditelji imaju primarnu odgovornost da detetu obezbede adekvatan ivotni standard. Obaveza drave je da pomogne i osigura da roditelji tu svoju odgovornost ispunjavaju. Ova obaveza drave moe uklju ivati materijalnu pomo roditeljima i deci. (28) Obrazovanje Dete ima pravo na obrazovanje. Drava je obavezna da osigura besplatno i obavezno osnovno obrazovanje, podsti e razli ite oblike srednjeg obrazovanja dostupne svima i omogu i pristup viem obrazovanju u skladu sa sposobnostima deteta. kolska disciplina e se sprovoditi u skladu sa pravima deteta i uz potovanje njegovog dostojanstva. Drava e se uklju iti u me unarodnu saradnju u cilju ostvarivanja ovog prava. (29) Ciljevi obrazovanja Obrazovanje e imati za cilj razvoj detetove li nosti, talenata i mentalnih i fizi kih sposobnosti do njihovih krajnjih mogu nosti. Obrazovanje e pripremati dece za aktivan ivot u slobodnom drutvu i negovati kod njega potovanje prema roditeljima, njegovom kulturnom poreklu, jeziku i vrednostima kao i potovanje prema kulturnom poreklu i vrednostima drugih. (30) Dete pripadnik manjine Deca pripadnici etni kih manjina i domoroda kog stanovnitva imaju pravo da uivaju sopstvenu kulturu, da ispovedaju svoju veru i da koriste svoj jezik. (31) Slobodno vreme, rekreacija i kulturne aktivnosti Dete ima pravo na odmor, igru, slobodno vreme i u e e u kulturnim i umetni kim aktivnostima.

84

(32) De ji rad Dete ima pravo na zatitu od rada koji ugroava njegovo zdravlje, obrazovanje ili razvoj. Drava e propisati minimalnu starost za zapoljavanje i regulisati uslove rada. (33) Zloupotreba droga Deca imaju pravo na zatitu od upotrebe narkotika i psihotropskih droga. Drave imaju obavezu da spre e upotrebu dece u proizvodnji i prometu droga. (34) Seksualno iskori avanje Drava e zatititi decu od seksualnog iskori avanja i zlostavljanja, uklju uju i prostituciju i pornografiju. (35) Otmica i trgovina decom Drava je obavezna da preduzme sve odgovaraju e mere da spre i otmicu, prodaju i trgovinu decom. (36) Drugi oblici iskori avanja Dete ima pravo na zatitu od bilo kog vida iskori avanja, tetnog po njegovu dobrobit, pored onih navedenih u lanovima 32, 33 i 34. (37) Mu enje i lienje slobode Nijedno dete ne sme biti podvrgnuto mu enju, okrutnom postupku ili kanjavanju niti nezakonitom hapenju i liavanju slobode. Ni smrtna kazna ni doivotni zatvor bez mogu nosti osloba anja, ne e biti dosu eni za prekraje koje u ine osobe ispod 18 godina starosti. Svako dete lieno slobode odvaja se od odraslih, sem ako se ne smatra da je to u najboljem interesu deteta; ima pravo na pravnu i drugu pomo i pravo da odrava kontakt sa svojom porodicom. (38) Oruani sukobi Strane ugovornice preduzimaju sve prakti no izvodljive mere kako deca ispod 18 godina ne bi neposredno u estvovala u oruanim sukobima. Deca ispod 18 godina ne mogu biti regrutovana u oruane sukobe. Drave e tako e osigurati zatitu i brigu o deci pogo enoj oruanim sukobima, kako je to predvi eno me unarodnim pravom. (39) Oporavak Drava ima obavezu da obezbedi odgovaraju i fizi ki i psihi ki oporavak i socijalnu reintegraciju dece koja su rtve oruanih sukoba, mu enja, zanemarivanja, iskori avanja ili zlostavljanja. (40) Maloletni ko pravosu e

85

Dete koje je u sukobu sa zakonom ima pravo na postupak kojim se podsti e njegovo dostojanstvo i ose anje li ne vrednosti, koji vodi ra una o njegovom uzrastu i koji vodi njegovoj socijalnoj reintegraciji. Dete ima pravo na pravnu i drugu pomo u cilju svoje odbrane. Sudski postupak i smetaj u kaznene institucije bi e izbegnut kada god je to mogu e. (41) Potovanje najviih standarda Ukoliko su standardi de jih prava vae ih nacionalnih i me unarodnih zakona vii od onih koje ova Konvencija predvi a, primenjiva e se vii standardi. (42) Upoznavanje sa Konvencijom Strane ugovornice imaju obavezu da sa pravima sadranim u ovoj Konvenciji upoznaju kako odrasle tako i decu. Primena i stupanje na snagu Odredbe lanova 43 do 54 predvi aju: (I) Ustanovljenje Komiteta za prava deteta, sastavljenog od 10 ekspe-rata, koji e razmatrati izvetaje lanica Konvencije, nakon 2, odnosno svakih 5 godina po ratifikaciji Konvencije. Konvencija stupa na snagu poto je prvih 20 drava ratifikuje. (II) Drave su obavezne da svoje izvetaje u ine dostupnim najiroj javnosti svojih zemalja. (III) Komitet za prava deteta moe predloiti da se obave posebne studije o pitanjima de jih prava i moe svoje procene izvetaja podneti na uvid svakoj strani ugovornici u Generalnoj skuptini UN. (IV) Radi ''podsticanja efikasne primene Konvencije i unapre ivanja me unarodne saradnje'', specijalizovane agencije UN, kao to su: UNESKO, UNICEF, Svetska zdravstvena organizacija, imaju pravo da prisustvuju sednicama Komiteta za prava deteta. Ove organizacije kao i druga nadlena tela, uklju uju i nevladine organizacije sa konsultativnim statusom pri Ujedinjenim nacijama, mogu pruiti dragocene informacije ili savet u cilju optimalne primene Konvencije.

86

Radionica: ODNOSI ME U PRAVIMA

CILJ: Cilj ove radionice je da u enici do u do produbljenije analize i razumevanja me usobne povezanosti i nedeljivosti prava. ZADACI: - uo avanje povezanosti me u pravima; - uo avanje nedeljivosti prava; - upoznavanje s osnovnim principima Konvencije o pravima deteta. Prilozi: - ''Vrste prava'' za svakog u enika; - ''Osnovni principi'' za svakog u enika. OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: Nadovezuju i se na zavrnu aktivnost iz prethodne radionice, nastavnik poziva jednu po jednu grupu da pokau svoj poster (klasifikaciju) i da ukratko predstave svoju klasifikaciju. Drugi korak: Nastavnik naglaava da ne postoje ''ta ne'', ''bolje'' ili ''loije'' klasifikacije i da im je ova aktivnost posluila da se bolje upoznaju sa pravima koja im Konvencija garantuje. Nastavnik moe da navede i neke uobi ajene klasifikacije (vidi tekst iz Uvoda ovog Vodi a), a kao primer jedne od njih svakom u eniku daje prilog ''Vrste prava''. Tre i korak: Nastavnik sada poziva u enike da prona u vezu me u pojedinim pravima, iako su razvrstana u razli ite grupe. Nastavnik bira jedno pravi (na primer, pravo na obrazovanje) i trai da u enici ozna e sva ona prava (poveu kartice crtaju i na posteru/klasifikaciji) koja treba da budu ostvarena da bi dete moglo da uiva navedeno pravo, odnosno ije krenje moe da ometa ostvarivanje datog prava (na primer, pravo da se le e ako su bolesni, pravo na svoj jezik, pravo na ivotni standard, pravo na zatitu od diskriminacije...).

87

U enici mogu pojedina no da izlaze i da na posteru/klasifikaciji crtaju veze me u pravima ili da daju predloge na osnovu kojih nastavnik povezuje prava. Svaki predlog se obrazlae (nastavnik pita ''zato su ta prava povezana'', trai da daju primere) i diskutuje (ostala deca mogu da iznose svoje slaganje ili neslaganje). etvrti korak: Nastavnik rezimira radionicu slede om konstatacijom: ''Iako esto grupiemo prava po sli nosti u pojedine grupe/kategorije (da bi ih lake zapamtili i da bi se lake radilo sa pravima), sva su prava vana i u sutini povezana. Unato tome, postoje etiri prava koja se zbog svog zna aja izdiu na nivo osnovnih principa. Nijedno drugo pravo iz Konvencije ne moe u potpunosti da se uiva ukoliko ova etiri prava nisu ostvarena, a to su: pravo pravo pravo pravo na na na na u e e (participaciju), ivot, opstanak i razvoj, uvaavanje najboljeg interesa deteta, nediskriminaciju.''

Na kraju svaki u enik dobija primerak priloga ''Osnovni principi''. Predlog za dalji rad: U enici prave intervju s decom i mladima iz okoline na temu ''Koje ti je pravo naro ito vano?''. Dete koje intervjuiu prethodno moraju informisati o pravima koja mu pripadaju, a zatim ga pitati koje je njemu najvanije (ili koja 3 su mu najvanija). Pojedina ni intervjui mogu sluiti za izadu zajedni kog postera ili referata.

88

Prilog: VRSTE PRAVA PRAVA NA PREIVLJAVANJE obuhvataju: pravo na ivot i pravo na zadovoljavanje osnovnih, egzistencijalnih potreba (na primer, pravo na ivotni standard). PRAVA NA RAZVOJ uklju uju sve one stvari koje su neophodne za normalan i potpun razvoj svih potencijala deteta (na primer, pravo na obrazovanje). ZATITNA PRAVA trae da deca budu zati ena od svih oblika diskriminacije, zloupotrebe, zanemarivanja i zlostavljanja (na primer, zatita od mu enja i okrutnog postupanja). PARTICIPATIVNA PRAVA garantuju deci mogu nost da budu aktivni u esnici u svom ivotu i razvoju i ivotu zajednice i da shodno uzrastu budu uklju eni u odlu ivanja o stvarima koje ih se neposredno ti u (na primer, pravo na slobodno izraavanje sopstvenog miljenja).

89

Prilog: OSNOVNI PRINCIPI

NAJBOLJI INTERES DETETA

IVOT, OPSTANAK I RAZVOJ

PARTICIPACIJA

NEDISKRIMINACIJA

90

Radionica: SUKOB PRAVA

CILJ: Ova radionica ima za cilj da u enici steknu uvid ostvarivanje razli itih prava moe biti izvor sukoba. ZADACI:

da

- sticanje uvida da postoje situacije kada prava rali itih osoba dolaze u sukob, kao i situacije u kojima su u sukobu dva prava jedne osobe; - osposobljavanje za razumevanje uzroka sukoba i razvijanje spremnosti da se traga za konstruktivnim reenjima. Materijal za rad: - po jedna kopija zapo etog stripa za svaku grupu; - komplet kartica prava za svaku grupu; - "Reavanje sukoba u 4 koraka" za svaku grupu. Prilog: - Sukob prava za svakog u enika. OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici su podeljeni u grupe. Svaka grupa dobija po jedan zapo eti strip koji prikazuje sukob prava. Imaju zadatak da analiziraju situaciju sa stripa i uo e o sukobu kojih prava je re . Da bi odredili prava u sukobu pomau im kompleti kartica prava. Drugi korak: U enici se podse aju saznanja koja ve imaju o reavanju sukoba i dobijaju zadatak da, rade i u grupi, zavre strip pokuavaju i da ree prikazan sukob. U tome im pomae lista "Reavanje sukoba u 4 koraka". Tre i korak: Predstavnik svake grupe izlae zavreni strip i objanjava ostalima sukob kojih prava su uo ili. Ostali komentariu prikazanu situaciju, dopunjavaju odgovor o tome koja su sve prava u sukobu i komentariu na in reavanja sukoba. Nastaje izloba reenih stripova. etvrti korak: Nastavnik poziva na razgovor o iskustvima u enika sa situacijama sukoba prava kako bi ih naveo da razumeju da
91

se sukobi prava dve osobe ili vie prava jedne osobe esto sre u, da je teko ostvariti sva prava, ali da u takvim situacijama treba tragati za konstruktivnim reenjima i rukovoditi se optim principima traganja za uzrocima sukoba i nenasilnog reavanja sukoba, kao i optim principima Konvencije (najbolji interes deteta, ivot, opstanak i razvoj, participacija, nediskriminacija): - Setite se situacije kada ste vi sa nekim, odraslim ili vrnjakom, bili u situaciji da su vaa prava bila sukobljena. O kojim pravima je bilo re ? Da li je bilo mogu e reiti sukob tako da prava obe osobe budu potovana.? - Jeste li nekada bili u situaciji u kojoj su dva ili vie prava jedne osobe (vas ili nekog pored vas) bila u sukobu? ime se moemo rukovoditi u takvim situacijama? Na kraju svaki u enik dobija primerak priloga Sukob prava. Predlog za dalji rad: Pisanje pri e, pravljenje ilustracije ili stripa koji govore o situaciji iz njihovog ivota nekoga koga poznaju kada su njihova razli ita prava i obaveze bili u sukobu.

92

STRIP

93

Materijal za rad: REAVANJE SUKOBA U 4 KORAKA Prvi korak: Razmislite dobro ta osobe u sukobu stvarno ele i koja su njihova prava. Stavite se na mesto jedne, pa onda druge osobe. Drugi korak: ta vam se sada ini, u emu je problem? ta je stvarno uzrok sukoba? Tre i korak: Sada kada znate problem, pokuajte da smislite to vie razli itih reenja. etvrti korak: Analizirajte reenja i odaberite ono koje obezbe uje najvii stepen potovanja prava u esnika u sukobu.

94

Prilog: SUKOB PRAVA LJudi imaju me usobno razli ite elje, uverenja i ideje, prihvataju razli ite vrednosti... Zato je neizbeno da dolazi do sukoba. Postoje razli ite vrste sukoba, zavisno od toga ko je u sukob uklju en (sukobi izme u pojedinaca, unutar grupa, izme u grupa, izme u nacija...), vanosti za pojedince i grupe, uzroka nastanka sukoba... Nekada vie osoba ili grupa ele isti objekat, materijal, sirovine, ili neku drugu stvar materijalne prirode... Tada se javljaju sukobi oko stvari. Jedna od vrsta sukoba su oni koji nastaju kada su povre ena ili nisu uzeta u obzir ne ija ose anja. Sukobi oko ose anja naro ito mogu da povrede (posebno mlade) jer podrazumevaju nezadovoljavanje potrebe za potovanjem, panjom ljubavlju... Razli ita verovanja i vrednosti koje imaju pojedinci ili grupe mogu biti uzrok sukoba oko ideja. Tipi ni su oni koji proisti u iz kulturnih, religijskih i politi kih razlika. Jedna od vrsta sukoba su sukobi prava. Do njih dolazi kada su prava jedne osobe u sukobu s pravima druge, ili kada razli iti ljudi razli ito tuma e jedno isto pravo. Situacije u kojima se moe zapaziti ovakav odnos prava su veoma este i neizbene i zato su vane za ostvarivanje prava. Da bi se one reavale u korist potovanja prava, moramo imati na umu opte principe za reavanje konflikata. Kada reavamo sukobe: - analizirajmo okolnosti u kojima je do sukoba dolo, - otkrijmo prave uzroke sukoba, - ne odlaimo problem, ve ga trajno reimo - proverimo da li je reenje realno, - proverimo da li su reenjem zadovoljne obe strane - ne o ekujmo da e nam problem reiti neko drugi, ve traimo reenje s onim s kim smo u sukobu. U ovakvoj situaciji osim optih okolnosti i uzroka sukoba, potrebno je da uo imo i o kojim pravima je re i da se pri reavanju sukoba rukovodimo optim na elima Konvencije UN o pravima deteta (najbolji interes, ivot, opstanak i razvoj, participacija, nediskriminacija). Na sli an na in emo reavati konfliktne situacije u kojima dolazi do sukoba vie prava jedne osobe (nas samih ili

95

osobe s kojom smo u kontaktu) kada zadovoljavanje jednog prava na neki na in ometa zadovoljavanje drugog.

96

Radionica: DE JA I LJUDSKA PRAVA

CILJ: Cilj ove radionice je sinteza do sada ste enih znanja kroz produbljivanje razumevanja odnosa ljudskih i de jih prava, odnosno razumevanje zna aja normi i propisa u unapre enju i zatiti ljudskih/de jih prava. ZADACI: - uo avanje veza izme u ljudskih i de jih prava; - uo avanje zna aja normi i propisa u unapre enju i zatiti ljudskih/de jih prava; - podsticanje razumevanja mehanizama za zatitu i unapre enje ljudskih/de jih prava.

OPIS AKTIVNOSTI: Scenario ove radionice nije unapred odre en. Odluku o izboru aktivnosti nastavnik moe doneti na osnovu vlastite procene o tome koji od sadraja bi za tu konkretnu grupu u enika bio korisniji, odnosno nastavnik moe i same u enike da pita koje od ponu enih aktivnosti bi njih vie interesovale. Jedna od aktivnosti stavlja naglasak na produbljenije razumevanje odnosa ljudskih i de jih prava, a druga je fokusirana na uo avanje zna aja normi i propisa u zatiti i unapre enju ljudskih/de jih prava. Prva predloena aktivnost U enici su podeljeni u manje grupe i iz kutije/eira izvla e po jednu karticu prava (jedan komplet kartica prava nastavnik ravnomerno podeli manjim grupama) i diskutuju o tome da li je ovo pravo specifi no vezano samo za decu, odnosno, da li se to pravo odnosi i na odrasle. (Npr. pravo na obrazovanje: da li i odrasli imaju pravo na obrazovanje, zato, kako se ono ostvaruje, itd.) Nakon diskusije u manjim grupama izveta i iznose zaklju ke. Diskusiju u velikoj grupi voditi ka osve ivanju potrebe za izdvajanjem posebnih prava deteta: - Da li su sva prava deteta ujedno i ljudska prava? - Zato je bilo potrebno da se prava deteta posebno izdvoje? ta je to to je doprinelo takvoj odluci?
97

Napomena: Zavrnom sintezom se ponovo isti e da su de ja prava ljudska prava. Sa stanovita ljudskih prava dete je bilo zati eno u okviru postoje ih sistema prava i prakse. Meutim, pokazalo da se da to nije dovoljno pa dolazi do uobli avanja ideje o izdvajanju posebnih prava deteta. Ta ideja je stara oko stotinak godina, me utim sve usvojene norme i propisi su odraavale shvatanje o detetu kao slabom, nejakom i nezrelom ljudskom bi u koje su potrebni posebna zatita i nega, to samo odrasli mogu da obezbede na na in koji oni procene kao najbolji. Tek posle drugog svetskog rata dolazi do promene stava koje rezultira Konvencijom o pravima deteta. Njen sadraj odraava shvatanje po kojima dete nije samo objekat zatite ve i nosilac prava tj. zahteva. Dete kao ljudsko bi e ima pravo na jednakost, a to pravo pre svega moe da ostvari aktivnim u e em u ivotu.Dete ulazi u centar zbivanja koja se njega ti u i u njima u estvuje aktivno, izraavaju i svoje miljenje u skladu sa svojim razvojnim mogu nostima. (Izvodi iz uvodnog teksta ''LJudska prava i prava deteta'') Druga predloena aktivnost U enici su podeljeni u manje grupe i razgovaraju o tome: - kako me unarodni dokumenti, norme i propisi kojima se reguli-u ljudska i de ja prava mogu da uti u na zatitu i unapre enje istih, - ta je potrebno da bi se ono to je sadrano u normama/pro-pisima ostvarilo u stvarnom ivotu? Izveta i iz manjih grupa iznose zaklju ke do kojih su doli u diskusiji. U zavisnosti od toga ta je izneseno kao zaklju ak, nastavnik moe da podsti e diskusiju u velikoj grupi slede im pitanjima: - Da li je potrebno da zakoni jedne drave budu uskla eni sa me unarodnim dokumentima? - Da li su zakoni dovoljni? Osim zakona ta je potrebno da bi se unapredilo stanje u ivotu/praksi? - Kako nama ovakvi dokumenti mogu pomo i? Da li time to znamo koja su prava zagarantovana moemo i sami doprineti njihovom ostvarenju? Kako? Napomena: Sutina zavrne diskusije vezana je za injenicu da su zakoni / propisi / ugovori / me unarodni dokumenti neophodna osnova za ure ivanje odnosa u jednom drutvu, ali da njihova primena zahteva mnogo vie. Odgovornost za primenu zakona se deli na razli ite grupe u drutvu o

98

emu e detaljnije radionica.

biti

vie

re i

narednom

bloku

ZADACI ZA VEBANJE Poznavanje Konvencije i zastupljenost u tampi U enici dobijaju zadatak da do slede eg asa obave ispitivanje poznatih osoba (ro aci, prijatelji, drugi u enici) o tome koliko poznaju Konvenciju o pravima deteta i istrauju da li je i na koji na in tematika prava zastupljena u dnevnoj i omladinskoj tampi. Naredni as posve uje se prikazu i analizi njihovih nalaza ime se ujedno i zavrava blok ''Vrste prava i odnosi me u pravima''.

99

100

PRAVA I ODGOVORNOSTI

101

102

Radionica: ODGOVORNOST ODRASLIH I i II

CILJ: Cilj ove radionice je da u enici uo e postojanje i na in raspore ivanja odgovornosti za potovanje prava me u razli itim kategorijama odraslih. ZADACI: - uo avanje postojanja odgovornosti svih odraslih za potovanje prava dece i mladih; - upoznavanje razli itih tipova odgovornosti odraslih; - razumevanje povezanosti odgovornosti za potovanje prava deteta i uloge koju odrasli ima (specifi nosti odgovornosti roditelja, nastavnika, zaposlenih u medijima, zaposlenih u drav-nim organima...); - razumevanje na ina raspore ivanja odgovornosti me u razli i-tim kategorijama odraslih. Materijal za rad: - Kartice "Odgovornosti nastavnika" polovinu grupa); - Kartice "Odgovornosti roditelja" polovinu grupa). Prilog: - "Ko je odgovoran za svaku grupu. OPIS AKTIVNOSTI: Napomena: Opis aktivnosti, tj. predvi eni koraci za ove dve radionice prikazani su kao jedinstvena celina. Nastavnik sam procenjuje, u zavisnosti od dinamike rada grupa, kojim korakom se zavrava prvi, odnosno, po inje drugi as. Prvi korak: Radi se grupno. Polovina grupa dobija po jednu karticu "Odgovornosti nastavnika", a druga polovina po jednu karticu "Odgovornosti roditelja". U enici imaju zadatak da u okviru manjih grupa pro itaju pravo sa kartice, porazgovaraju o odgovornostima roditelja ili nastavnika (zavisno od kartice koju su dobili) vezanim za to pravo i dopune karticu navode i bar tri odgovornosti tipi nih za pravo sa kartice. Napomena:
103

(za (za

jednu drugu

Mogu e je svim grupama dati kartice sa istim pravom, ali razli itom grupom odraslih o ijoj odgovornosti razmiljaju, ili pak podeliti u enike na paran broj grupa tako da za svako pravo neka grupa navodi odgovornosti roditelja, a druga odgovornosti nastavnika. Drugi korak: Predstavnici grupa saoptavaju nastavnik ih u belei na tabli. svoje odgovore, a

Tre i korak: Kroz diskusiju se analiziraju i dopunjuju grupni odgovori, upore uje odgovornost roditelja i nastavnika i nastoji da u enici razumeju da za svako pravo postoji i odgovornost roditelja i odgovornost nastavnika, da odgovornost roditelja proisti e iz njihove bioloke uloge i moralnih razloga, a odgovornost nastavnika osim iz moralnih proisti e i iz profesionalnih razloga. U vo enju diskusije nastavnik moe postavljati pitanja: - Mogu li ostali da se sete jo neke odgovornosti te grupe (roditelja ili nastavnika) vezane za pomenuto pravo? - ta je zajedni ko za odgovornost roditelja i nastavnika? Ima li nekih razlika? Zbog ega su roditelji odgovorni? A zbog ega nastavnici? Da li odgovornost nastavnika poti e iz jo nekih razloga osim moralnih? etvrti korak: Diskusija se proiruje na razmatranje odgovornosti odraslih uopte, uz nastojanje da u enici razumeju da je odgovornost raspore ena na razli ite grupe odraslih i da se od svih njih moe o ekivati i zahtevati odgovornost za potovanje de jih prava kao i da je drava (odnosno pre svega u esnici zakonodavne, izvrne i sudske vlasti) direktno odgovorna kao potpisnik Konvencije UN o pravima deteta. - Ko je jo odgovoran za potovanje ovih prava osim roditelja i nastavnika? Ko je jo obavezan da obezbedi potovanje i zatitu ostalih prava deteta? Zato? - Kakva je uloga zaposlenih u medijima za potovanje prava deteta? Kakva je uloga zaposlenih u sudstvu, policiji, zdravstvu... Kakva je odgovornost predstavnika politi kih partija? - Kakva je uloga lanova vlade? Iz ega proisti e njihova odgovornost? Peti korak:

104

Na osnovu analize odgovora koje su u enici davali u ranijim koracima i (po potrebi) primera koje navodi nastavnik, zaklju uje se o tipi nim tipovima odgovornosti odraslih: informisanost i obrazovanje, zatita i potovanje prava. Pitanje za disusiju: - Koje su tipi ne odgovornosti odraslih? Napomena: U rezimiranju nastavniku pomae lista Odgovornosti dece i odraslih (koju u enici dobijaju kao prilog tek slede eg asa). Tako e, nastavnik koristi i tekst iz uvoda priru nika (LJudska prava i prava deteta Obaveze drava). Predlog za dalji rad: Svaka grupa dobija priloga "Ko je odgovoran" i grupni doma i zadatak da zajedni ki popune listu nabrajaju i sve koje smatraju posebno odgovornim za svako od navedenih prava i porazgovaraju o na inu ispoljavanja te odgovornosti. Na slede em asu ove liste mogu biti povod za po etak razgovora o tome da li je neko naveo i decu kao odgovorne za neko od prava.

105

Prilog:

Kartice: ODGOVORNOSTI NASTAVNIKA

Deca imaju pravo na zatitu od upotrebe droga kori enja u njihovoj proizvodnji i prometu. Odgovornosti nastavnika u vezi sa tim pravom su: -

Deca imaju pravo na slobodu miljenja, savesti i veroispovesti uz odgovaraju e usmeravanje od strane roditelja. Odgovornosti nastavnika u vezi sa tim pravom su: -

Deca imaju pravo na zatitu privatnost, porodicu, dom i li zatitu od napada na njihovu ast Odgovornosti nastavnika u vezi sa -

od meanja u njihovu nu prepisku, kao i na i ugled. tim pravom su:

Deca imaju pravo na zatitu od seksualnog iskori avanja i zloupotrebe, uklju uju i prostituciju i pornografiju. Odgovornosti nastavnika u vezi sa tim pravom su: -

106

107

Materijal za rad: Kartice: ODGOVORNOSTI RODITELJA

Deca imaju pravo na zatitu od upotrebe kori enja u njihovoj proizvodnji i prometu. Odgovornosti roditelja u vezi sa tim pravom su: -

droga

Deca imaju pravo na slobodu miljenja, savesti i veroispovesti uz odgovaraju e usmeravanje od strane roditelja. Odgovornosti roditelja u vezi sa tim pravom su: -

Deca imaju pravo na zatitu od meanja u njihovu privatnost, porodicu, dom i li nu prepisku, kao i na zatitu od napada na njihovu ast i ugled. Odgovornosti roditelja u vezi sa tim pravom su: -

Deca imaju pravo na zatitu od seksualnog iskori avanja i zloupotrebe, uklju uju i prostituciju i pornografiju. Odgovornosti roditelja u vezi sa tim pravom su: -

108

109

Materijal za dalji rad: KO JE ODGOVORAN? DE JA PRAVA Deca imaju pravo na odmor i rekreaciju, pravo na igru i u e e u kulturnim i umetni kim aktivnostima. Deca imaju pravo na slobodu udruivanja i slobodu mirnog okupljanja. Deca imaju pravo na zatitu od meanja u njhovu privatnost, porodicu, dom ili li nu prepisku, kao i na zatitu od napada na njihovu ast i ugled. Deca imaju pravo na slobodu miljenja, savesti i veroispovesti, uz odgovaraju e usmeravanje od strane roditelja. Deca imaju pravo na obrazovanje. Deca imaju pravo na zatitu od zanemarivanja, zlostavljanja i svih oblika maltretiranja i eksploatacije. KO JE ODGOVORAN

110

Radionica: ODGOVORNOST DECE I MLADIH

CILJ: Cilj ove radionice je da uenici razumeju veze izme u prava i odgovornosti i razviju svest o linoj odgovornosti u potovanju i ostvarivanju sopstvenih i tu ih prava. ZADACI: - razumevanje veze izme u prava i odgovornosti i razumevanje odgovornosti kao potovanja prava; - razvijanje svesti o li noj odgovornosti za ostvarivanje svojih i potovanje prava drugih; - upoznavanje razli itih tipova odgovornosti dece i mladih; - podsticanje ponaanja u skladu sa poimanjem li ne odgovornosti. Materijal za rad: - Kartice prava (za svakog u enika po jedna sa lanom 12, 16, 17, 28, 31 ili 33;) u svakoj grupi svaki u enik ima istu karticu); - prazni papiri za svakog u enika. Prilog: - Odgovornosti dece i odraslih za svakog u enika. OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: Svaki u enik dobija po jednu karticu prava (na primer kartice sa lanovima: 12, 16, 17, 28, 31, 33), ali tako da u okviru jedne grupe svi dobiju isto pravo na kartici. Rade i individualno, svako ima zadatak da paljivo pro ita svoju karticu, razmisli o svojim obavezama u vezi sa pravom na toj kartici i na posebnom papiru napie: Ja imam pravo... (kratak opis prava sa kartice), a moja odgovornost u vezi s tim je da:... (i da onda upiu 1 do 3 svoje odgovornosti). Drugi korak: U okviru manjih grupa uenici saoptavaju, porede i razgovaraju o svojim individualnim odgovorima. Zatim izra uju zajedniku listu "Odgovornosti dece i mladih" u vezi sa datim pravom koja obuhvata njihove tipi ne odgovore i one oko kojih su se dogovorili.

111

Tre i korak: Predstavnici grupa itaju pravo o kome su razmiljali i odgovornosti dece i mladih koje su zapisali. Nastavnik belei na tabli primere odgovornosti dece i mladih. etvrti korak: Kroz diskusiju u enici se navode da razumeju neophodnost veze izme u prava i odgovornosti, i odgovornost kao potovanje prava, a ne kao zasluivanje da se stekne pravo. Tako e treba da uo e tipove odgovornosti dece i mladih: informisanost i obrazovanje, zatita, potovanje prava. Pitanja koja mogu biti postavljena u diskusiji: - Da li je bilo teko setiti se svojih odgovornosti? - Zato mladi imaju odgovornost? Moe li postojati stanje potovanja prava ako nismo odgovorni? - ta je bilo tee odrediti - svoju odgovornost ili odgovornost odraslih ( sa prolog asa)? Koje tipove odgovornosti ste navodili? emu su vas vie u ili pravima ili odgovornostima? emu se u porodici, u koli, u de jim grupama poklanja ve a panja: vaim pravima ili obavezama/odgovornostima? Na kraju svaki u enik dobija prilog Odgovornosti dece i odraslih. Predlog za dalji rad: Pisanje pri e o situaciji u kojoj su oni bili nepravedni prema drugoj osobi prekrili su pravo neke druge osobe (druga, brata ili sestre, ..).

ZADACI ZA VEBANJE: Prava i pravila u u ionici II U enici dobijaju zadatak da do slede eg asa razmisle ponovo o Pravilima u u ionici koje su zajedno definisali u bloku Osnovni pojmovi, ali sada uzimaju i u obzir nova znanja i uvide koje su u me uvremenu stekli. Naredni as zajedni ki se posve uje ponovnom razmatranju, dopunama I eventualnom prera ivanju pravila u u ionici, ime se zavrava blok Prava i odgovornosti.

112

Prilog:

ODGOVORNOSTI DECE I ODRASLIH U OSTVARIVANJU DE JIH PRAVA


TIPI NE ODGOVORNOSTI INFORMISANOST I OBRAZOVANJE DECA Informisati sebe, drugu decu i odrasle o pravima koje imamo; u iti o pravima Uo avati situacije u kojima se kre de ja prava i boriti se za svoja prava i prava drugih u skladu sa mogu nostima Potovati prava druge dece, potovati prava odraslih. U iti se odgovornom ponaanju ODRASLI Informisati se o i obrazovati za prava koja deca imaju; informisati i obrazovati decu i druge odrasle o de jim pravima Uo avati situacije u kojima se kre de ja prava; boriti se za de ja prava i stvarati preduslove za potovanje de jih prava. Ponaati se u skladu sa Konvencijom (ne kriti de ja prava) Biti odgovoran i u iti decu da budu odgovorna.

ZATITA

POTOVANJE UO AVANJE VEZE IZME U PRAVA I ODGOVORNOSTI

113

KRENJE I ZATITA PRAVA

114

115

Radionica: KRENJE PRAVA DETETA

CILJ: Ova radionica ima za cilj da u enici nau e da prepoznaju i razviju osetljivost za situacije krenja prava deteta. ZADACI: - osposobljavanje za prepoznavanje situacija krenja prava i analizu ivotnih situacija sa aspekta stanja de jih prava; - sticanje znanja o razli itim oblicima zanemarivanja, zlostav-ljanja i eksploatacije; - razvijanje osetljivosti za situacije dece ija su prava ugroena. Materijal za rad: - po jedan primerak pri e za svaku grupu (Zoranova pri a za jednu polovinu grupa i Marijina pri a za drugu polovinu); - komplet kartica prava za svaku grupu. OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici su podeljeni u male grupe. Svaka grupa dobija jedan primerak pri e (jedna polovina grupa dobija Zoranovu pri u a druga polovina Marijinu pri u). Imaju zadatak da paljivo pro itaju pri u, porazgovaraju o njoj, izdvoje i zapiu sva prava deteta iz pri e koja su ugroena. Drugi korak: Predstavnici grupa prvo pro itaju naglas sadraj pri e, a zatim i rezultate grupnog rada (listu ugroenih prava). Sledi analiza grupnih odgovora. - Koja prava su ugroena u ovim pri ama? Ko ih je prekrio? - Zato su se pojedini likovi iz pri a tako ponaali? - Kako su se ose ali u esnici doga aja iz pri e? Tre i korak: Kroz razgovor u enici se navode da prepoznaju i druge sli ne situacije krenja prava deteta, da se sete primera krenja prava deteta iz nekog li nog ili iskustva nekoga iz njihove sredine. Nastoji se da u enici razumeju da je

116

krenje de jih prava prisutno, a da esto nismo toga ni svesni. Da bismo uopte bili u stanju da prepoznamo takve situacije moramo, za po etak, poznavati de ja prava. To je pretpostavka svih daljih akcija za njihovu zatitu i ostvarenje. Pitanja za diskusiju: - Na koje sve na ine mogu biti krena de ja prava? Ko sve moe da kri prava? - Znate li neke situacije zlostavljanja, zanemarivanja i eksploatacije dece? - Koje primere krenja de jih prava iz svoje sredine znate?

117

Materijal za rad: ZORANOVA PRI A Imam 8 godina i sada ivim samo s mamom i tatom. Moja sestra se udala i otila od ku e iako nije zavrila kolu. Ja mislim da je pobegla. Sad sam jo vie sam. Kad nema posla i kad je nervozan tata se napije i samo vi e i bije po ku i: i mamu i mene. Najbolje mi je kad ode na dui put sa svojim kamionom. Nekad me tako prebije da mama pusti da ne idem u kolu, ako on nije tu. Ali, kad je u ku i, kae da ne moe da se "zabuava" i onda moram da idem u kolu. Drugovi su me jednom, kad mi je ceo obraz bio plav i oko malo zatvoreno, pitali "ta ti je to?", a ja sam im rekao da sam se sudario sa vratima. Vie me ne pitaju nita, ali sam jednom uo da za mene kau "Onaj sudareni" i ne zovu me da igramo fudbal posle kole. Moda je to zato to sam ih vie puta odbio kada sam bio umoran i kada su me bolele noge. Mama stalno radi u suprotnim smenama od moje kole i onda ja moram da idem da kupim za doru ak i da zagrejem ru ak i jedem sam. Ona me nekad tei i pri a da e da se razvede i da emo onda biti sami i mirni, ali ja znam da ne e jer se uvek pomire. I ona me grdi i vi e na mene to sam lo mogu da sluam na asu, stalno mislim ta do em ku i i da li je on tu. ak. Ali ja ne e da bude kad

Stalno sam tuan i plaim se. Ne znam kome da ispri am sve i ko moe da mi pomogne.

118

Materijal za rad: MARIJINA PRI A Zovem se Marija. Imam sedamnaest godina i sada brat i ja ivimo u Beogradu s bakom i dekom. Pre smo bili sre ni s mamom i tatom i iveli smo u jednom malom gradu u Bosni. Onda su oni poginuli od bombe i brat i ja smo morali da se preselimo ovde. Mi smo siromani jer ivimo samo od dekine penzije, jer stric, koji je tako e tu, naj e e potroi svoju platu na pi e. Zato ja moram svakog meseca da idem i ekam u redu za humanitarnu pomo . Onda me teraju da ono to nam ne treba prodajem na ulici, pored oblinje pijace. Vie puta su me policajci oterali i pretili da e da me uhapse. Baka je stara i bolesna, pa ja moram da joj pomaem da kuva i da sama spremam ku u, perem i peglam. Zato sam stalno umorna. Sada je brat poao u kolu i ja moram da ga vodim ujutro, poto deka kae da je njemu dosta to ga sa ekuje i da je uostalom brat moja obaveza. Pre sam bila najbolji ak u koli. Ovde sam htela da upiem gimnaziju, ali su baka i deka rekli da oni ne mogu da me koluju i morala sam da se upiem u medicinsku kolu. To me uopte ne interesuje i ne znam kako u da radim taj posao kad ne mogu da podnesem krv i da gledam patnju. Ne znam kako u ja mo i nekom ko je bolestan da pomognem. Oni uvek pri aju samo o svom sinu, mom ocu, a skoro nikad o mojoj majci. ula sam jednom kako pri aju da bi on bio jo iv i da bi im se naao u starosti, da nije "nju oenio i otiao u Bosnu". ini mi se da nikad nisu voleli ni prihvatili moju mamu. A ni mene. Za mene nemaju lepe re i, ja sam kao "odrasla" i treba to pre da se osamostalim, ali prema bratu su sasvim druga iji. Sada se dogodilo neto to je gore od svega. Jedne no i stric je doao pijan u nau sobu, seo na moj krevet i po eo da me miluje. Ja sam bila budna, sko ila sam i pitala ga ta radi. On je rekao da je "hteo da me pokrije", ali to mu ni malo dete ne bi poverovalo. Ose am se uasno. Ne znam ta da uradim ni kome da se obratim.

119

Radionica: ZATITA PRAVA DETETA

CILJ: Ova radionica ima za cilj da u enici nau e da pronalaze na ine delovanja u slu ajevima kada su prava deteta ugroena. ZADACI: - informisanje o institucijama i pojedincima kojima mogu da se obrate u slu aju ugroavanja njihovih prava; - razvijanje spremnosti da se u slu aju krenja prava obrate za pomo ; - sagledavanje vlastitih mogu nosti u zatiti prava deteta. Materijal za rad: - po jedna kopija liste "Vrtim se u krugu" za svaku grupu. Prilog: - Kome da se obratim za svakog u enika. OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U esnici su podeljeni u male grupe. Svaka grupa dobija po jednu varijantu liste "Vrtim se u krugu" i imaju zadatak da razmisle o poloaju i ose anjima deteta iz priloga i da predloe kome moe da se obrati za pomo dete opisano na listi. Drugi korak: Saoptavanje i analiza odgovora. Predstavnik svake grupe kratko predstavi situaciju iz priloga, a zatim predloena reenja do kojih su doli. Tre i korak: Nastavnik u obliku minipredavanja rezimira primere krenja prava s kojima su se sreli na ovom i na prethodnom asu, navodi primere drugih prava iz ove grupe (pravo na zatitu od upotreba droga, zatitu od otmice, prodaje i trgovine decom...) i objanjava da deca imaju pravo na zatitu od svih oblika fizi kog ili mentalnog nasilja, povre ivanja ili zlostavljanja, zaputanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili eksploatacije. Tako e, se saoptava da sva deca imaju pravo na zdravstvenu i socijalnu zatitu, socijalno osiguranje, a posebne grupe dece
120

(deca izbeglice, mentalno zaostala i invalidna deca, deca u sukobu sa zakonom...) i pravo na poseban status i zatitu. etvrti korak: Nastavnik poziva decu da procene stanje ovih prava u svojoj okolini i mogu nosti da se stanje popravlja. Diskusija se vodi tako da deca razumeju da ostvarivanje ovih prava zna i delovanje u dva pravca: stvaranje uslova da do ugroavanja ne do e i pomo deci ija su prava ugroena. Pitanja za diskusiju: - Koja su od ovih prava naro ito ugroena u naoj sredini? Objasnite! - Da li je stanje isto u velikim gradovima i selima? - ta moe da se uradi da se stanje zatitnih prava popravlja? - ta vi li no moete da uradite? Peti korak: U enici dobijaju primerak priloga "Kome mogu da se obratim". Nastavnik samo ukratko nabraja ustanove kojima se dete moe obratiti u slu ajevima zlostavljanja i zanemarivanja. Navodi, tako e, da bi na listi mogle biti pedagoko-psiholoke slube kole ili neka lokalna zajednica, ukoliko ona postoji. Predlog za dalji rad: Polaze i od sadraja priloga Kome mogu da se obratim u enici mogu tragati i za drugim informacijama o institucijama i pojedincima kojima deca mogu da se obrate za pomo u slu ajevima ugroenosti prava. Zajedni ki prave informator/brouru koju u formi postera stavljaju na vidno mesto u koli. Materijal za rad: VRTIM SE U KRUGU

Neko koga sam smatrao prijateljem povredio me je. Nisam siguran ta treba da uradim.

Uznemiran sam jer nekom verovao, a on me napustio.

LJut sam jer sam sam povre en, a ne mogu da uzvratim.

121

Ose am se krivim jer mislim da je moda bila moja greka. Nisam siguran kako se ose am. Kao da se vrtim u krugu. ta da uradim? Kome da se obratim za pomo ?

122

Materijal za rad: VRTIM SE U KRUGU

Neki tipovi me stalno presre u, uzimaju mi pare i prete da e me prebiti ako nemam.

Uznemiran sam i plaim se.

Ose am se ljuto i i povre eno.

Zbunjen sam jer mislim da sam moda ja neto kriv. Nisam siguran kako se oseam. Kao da se vrtim u krugu. ta da uradim? Kome da se obratim za pomo ?

Materijal za rad: VRTIM SE U KRUGU

Moji roditelji se razvode.

Uznemirana sam i plaim se.

Ose am se ljuto i i povre eno.

Zbunjena sam jer mislim da sam moda ja neto kriva. Nisam sigurna kako se ose am. Kao da se vrtim u krugu. ta da uradim? Kome da se obratim za pomo ?

123

Materijal za rad: VRTIM SE U KRUGU

Malo sam debela i ne volim fizi ko. Nastavnik me tera da radim sve vebe i zove me "trapava".

Uznemirana sam i plaim se da u se povrediti.

Ose am se ljuto i i povre eno.

Zbunjena sam i ose am se krivom. Nisam sigurna kako se ose am. Kao da se vrtim u krugu. ta da uradim? Kome da se obratim za pomo ?

124

Prilog: KOME DA SE OBRATIM Ustanove kojima se dete moe zanemarivanja ili zlostavljanja: obratiti u slu ajevima

1. CENTRI ZA SOCIJALNI RAD - su dravne ustanove koje imaju ovla enje i obavezu da pruaju zatitu deci kojoj je ugroeno bilo koje pravo. Tako e, one imaju pravo nadzora nad vrenjem roditeljske dunosti. Svaka optina ima centar za socijalni rad u kome rade socijalni radnici, psiholozi, pravnici i pedagozi. Centu se moe obratiti samo dete, ali i kolski psiholog (pedagog, nastavnik....) ako mu se dete obrati za pomo . Za pomo se centru moe obratiti i roditelj deteta ukoliko je dete rtva nasilja. 2. SAVETOVALITA ZA BRAK I PORODICU - postoje pri nekim centrima za socijalni rad kao i pri Institutu za mentalno zdravlje (u Beogradu). Dete se moe direktno obratiti savetovalitima pri centrima za socijalni rad za savetodavnu pomo . Prednost rada savetovalita je u tome to dete moe da se obrati za pomo bez pokretanja bilo kakvog postupka i bez uputa, a anonimnost je zagarantovana. U savetovalitima uglavnom rade posebno obu eni psiholozi. Brojevi telefona ovih savetovalita se nalaze me u vanim telefonima u pojedinim dnevnim listovima. 3. RAZVOJNA SAVETOVALITA - postoje pri domovima zdravlja na pojedinim optinama u zemlji. Ona, tako e, pruaju savetodavne usluge i pomo deci koja su rtve zanemarivanja i zlostavljanja. 4. Pojedine NEVLADINE ORGANIZACIJE imaju slube za pomo rtvama zanemarivanja i zlostavljanja. Najpoznatija i najstarija sluba je "SOS telefon protiv nasilja u porodici", iji broj telefona se moe na i u pojedinim dnevnim listovima. 5. "Incest trauma centar" je organizacija koja prua specifi ne savetodavne usluge u skladu sa svojim nazivom.

125

PLANIRANJE I IZVO ENJE AKCIJA U KORIST PRAVA

126

127

Radionica: SAGLEDAVANJE PROMENA5

CILJ: Cilj ove aktivnosti je da se u enici navedu na razmiljanje o sopstvenom uticanju na doga aje u budu nosti. ZADACI: - uo avanje da su mogu e razli ite budu nosti; - sagledavanje uloge ljudskog delovanja u odre ivanju doga aja u budu nosti; - razumevanje sopstvenih mogu nosti za stvaranje promena i uticanje na budu nost; - osve ivanje i razvijanje spremnosti da se preuzme li na odgovornost i da se angauje u reavanju problema dece i mladih. Materijal za rad: - papir i olovka za svakog u enika.

OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici rade individualno. Svaki u enik crta horizontalnu liniju do polovine lista papira. Nastavnik im objanjava da treba da zamisle da ta linija predstavlja li nu vremensku liniju njihovog dosadanjeg ivota, tako da je njen levi kraj momenat njihovog ro enja, a njen desni kraj sadanjost, odnosno trenutak u kom se nalaze. Oni treba da razmisle o najvanijim doga ajima u njihovom dosadanjem ivotu i da ih ubelee na liniju, na odgovoaraju e mesto izme u trenutka ro enja i trenutka sadanjosti, prema redosledu po kom su se deavale. Ti doga aji mogu biti razli iti i na njima je da izaberu nekoliko onih koje ele i za koje smatraju da su vani za njihov dosadanji razvoj i ivot. Da bi objanjenje bilo jasnije, nastavnik predstavlja svoju vremensku liniju . Drugi korak: U enici sada produavaju zapo etu vremensku liniju, ali tako da predstave da se ona grana . Nastavnik demonstrira ovo crtaju i svoju vremensku liniju tako da ona izgleda
5

Ideja za ovu radionicu poti e iz aktivnosti Li ne vremenske linije (Fauntin, S., Obrazovanje za razvoj, Beograd, UNICEF), ali je ovde prera ena i prilago ena programu gra ansko vaspitanje 1.

128

kao horizontalno postavljeno slovo ipsilon.. Zatim nastavnik objanjava da nacrtani kraci predstavljaju i dalje njihovu vremensku liniju, ali u budu nosti. Ta dva kraka predstavljaju dve razli ite mogu e budu nosti. U enici treba da ubelee na donji krak vremenske linije neke mogu e doga aje za koje pretpostavljaju da bi im se mogle dogoditi u verovatnoj budu nosti, a na gornji krak doga aje koji bi se dogodili u budu nosti koju bi smatrali idealnom, kakvu prieljkuju. Tre i korak: Svaki u enik na e para i predstavi mu svoju vremensku liniju ili ono sa nje to bi eleo da mu pokae, naro ito objanjavaju i mogu e doga aje u budu nosti. etvrti korak: U enici formiraju manje grupe. U grupama svako predstavlja razliku izme u svoje verovatne i idealne slike budu nosti. Zatim razgovaraju o razlozima zbog kojih se te dve mogu e budu nosti razlikuju. Peti korak: Diskusija na nivou cele grupe: - Kome se ini da e se njegova idealna budu nost stvarno ostvariti? Zato? - ta bi trebalo da se dogodi da bi se ostvarile vae idealne budu nosti? Od ega sve zavisi koja e se od linija budu nosti stvarno ostvariti? Kakva je naa uloga u tome? - ta bismo mogli da preduzmemo da pove amo verovatno u da slika nae idealne budu nosti postane stvarnost? esti korak: Zadatak za kraj: Svaki u enik ima 5 minuta da u vidu dnevni ke zabeleke napie svoja trenutna razmiljanja o sopstvenim aktivnostima kojima e doprinositi ostvarivanju idealne slike svoje budu nosti ili pravi ugovor sa samim sobom u kome se sebi obavezuje da preduzme neku aktivnost koja vodi ostvarivanju idealne slike njegove budu nosti.

129

Radionica: PARTICIPACIJA U KOLI

I I II

CILJ: Cilj ove radionice je da se u enici navedu na razmiljanje o u e u dece i mladih u kreiranju kolskog ivota. ZADACI: - sticanje znanja o tome ta zna i participacija u kolskom ivotu i radu; - osve ivanje li nog odnosa prema participaciji dece u koli; - razmiljanje o li noj spremnosti da se aktivno u estvuje (i deli odgovornost) u kolskom ivotu; - razvijanje spremnosti i ume a da se sopstvena znanja, vetine, mogu nosti i namere uzimaju u obzir pri donoenju odluka o vlastitim aktivnostima. Materijal za rad: - lista "U emu bi u enici trebalo da u estvuju u odlu ivanju" za svakog u enika po jedan primerak; - veliki list papira za poster (alternativa pisanje na tabli). OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enicima se kae da nekoliko minuta svako za sebe razmisle o tome ta bi sve, po njihovom miljenju, trebalo da rade u enici u koli, u emu bi i na koji na in trebalo da u estvuju (mogu da se podsete tipova participacije na osnovu materijala koji imaju od ranije). Ova svoja razmiljanja u enici mogu da razmene u manjim grupama (ukoliko nastavnik proceni da bi to bilo korisno). Drugi korak: Svaki u enik dobija listu "U emu bi u enici trebalo da u estvuju u odlu ivanju" i nastavnik im objanjava zna enje pojedinih kategorija sa liste, daje primere za svaku od njih. U enici imaju zadatak da popune listu navode i konkretne situacije iz kolskog ivota o kojima bi u enici trebalo da iskau svoje miljenje i u estvuju u odlu ivanju.

130

Tre i korak: U enici koji ele saoptavaju svoje odgovore, a nastavnik ih ispisuje prave i zajedni ki poster "U emu bi u enici trebalo da u estvuju u odlu ivanju". etvrti korak: Zajedni ka analiza odgovora vo ena pitanjima: - U kojim situacijam bi, prema vaim odgovorima, u enici najvie trebalo da u estvuju u odlu ivanju? - Na koje tipove participacije ste mislili? - Da li su vai predlozi ostvarivi u koli? ta moe biti teko a u ostvarivanju de je participacije u koli? - Koliko ostvarivanje de je participacije zavisi od samih u enika? Da li svi u enici mogu podjednako da u estvuju u svim situaciijama kolskog ivota? - Od kojih faktora zavisi konkretno angaovanje svakog pojedinca u regulisanju kolskog ivota (spoljanje okolnosti, prethodna iskustva, sposobnosti, motivacija, slobodno vreme u enika)? Peti korak (po etak drugog asa): U enici imaju zadatak da se svako za sebe vrati na svoju listu i razmisli u kojim od sadraja i oblika participacije koje je predvideo kao poeljne bi bio spreman on li no da u estvuje i preuzme deo odgovornosti za nju. Te odgovore ozna ava na svojoj listi. Napomena: Vano je da se u enicima omogu i da ovaj korak urade polako i paljivo, razmiljaju i o svojim stvarnim mogu nostima i spremnosti da se angauju, kao i razlozima za to. Zato im treba re i da listu razmatraju polako i postepeno idu i od jedne do druge situacije koju su predvideli i u miru razmisle o svojoj stvarnoj spremnosti da u estvuju u realizaciji svakodnevnih aktivnosti u svojoj koli imaju i na umu svu prethodnu diskusiju. esti korak: U enici koji ele komentariu svoje odgovore. Pozivaju se da uporede ove odgovore sa onima koje su dali na prethodnog asa. Razgovara se o razlozima za izbor odre enih aktivnosti i na inima participacije na koje su mislili u pojedinim odgovorima. Vode i razgovor o spremnosti u enika na u e e u konkretnim aktivnostima u koli, nastavnik moe da koristi neka od slede ih pitanja:

131

- U kojim aktivnostima biste vi li no u estvovali? - Na koji na in participacije ste mislili? U kojim aktivnostima biste u estvovali zajedno sa nastavnicima? Ko bi jo u estvovao u tome? O kojim aktivnostima biste odlu ivali sami? Zato? - Da li ste stvarno spremni da o tome javno iznesete svoje miljenje / preuzmete odgovornost za odlu ivanje u tom domenu? - Koje aktivnosti ste predvideli kao one u kojima bi u enici trebalo da u estvuju, a vi li no niste spremni da se u njima angaujete? Objasnite vae odgovore! Koji su razlozi za to? Ko bi, po vaem miljenju trebalo da u estvuje u tim aktivnostima?

132

Materijal za rad: U EMU BI U ENICI TREBALO DA U ESTVUJU U ODLU IVANJU?

Navedi situacije iz kolskog ivota u kojima bi u enici (po tvojoj proceni) trebalo da iskau svoje miljenje, da se njihovo miljenje uvai, odnosno u emu bi trebalo da u estvuju u odlu ivanju. REDOVNA NASTAVA: DOPUNSKA I DODATNA NASTAVA: KOLSKE SEKCIJE: U ENI KA UDRUENJA I ORGANIZACIJE: UPRAVLJANJE KOLOM: PROSTORNA I VREMENSKA ORGANIZACIJA:

133

Radionica: IZBOR PROBLEMA I - Stanje de jih prava u mojoj koli i okolini

CILJ: Cilj ove radionice je da u enici nau e da analiziraju stanje de jih prava u svojoj sredini. ZADACI: - razvijanje sposobnosti za analiziranje stanja de jih prava; - razvijanje osetljivosti za stanje de jih prava. Materijal za rad: - komplet kartica prava za svaku grupu; - papir za svaku grupu; - jedan hamer papir i flomasteri (za zajedni kog postera). OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici su podeljeni u grupe. Imaju zadatak da u okviru grupe porazgovaraju o problemima dece u njihovoj koli (ili problemima dece u njihovoj sredini koji su povezani sa kolom) i da svaki od pomenutih problema zabelee na zajedni ki papir. Treba da se sete to vie problema i sve ih zabelee. Tako nastaju grupne liste "Problemi dece i mladih." Drugi korak: Grupe dobijaju komplet "Kartica prava" i imaju zadatak da za svaki identifikovani problem sa svoje liste prona u odgovaraju e ravo ili grupu prava i upiu broj ili naziv lana uz problem. Nastavnik napominje da e neki problem biti povezan sa jednim, a neki sa vie prava. Tre i korak: Rade i u grupi, u enici prave rang listu ugroenosti prava. Biraju 5 identifikovanih problema / ugroenih prava i dodeljuju broj 1 najugroenijem, a broj 5 najmanje ugroenom od pet izabranih prava. Rangove upisuju pored problema na svojoj listi. etvrti korak (ili zadatak za dalji rad): Na osnovu rang-lista svake grupe, u enici zajedni ku listu-poster "Stanje de jih prava u prave naoj

izradu

134

koli i okolini" u koju upisuju prava oko ije ugroenosti postoji saglasnost me u grupnim odgovorima. Nastavnik im naglaava da ove liste sa uvaju jer e na njima nastaniti da rade idu eg asa. Ukoliko zadatak ostane za dalji rad, zavisno od broja u enika, mogu e je predloiti u enicima da taj zajedni ki poster naprave predstavnici svih grupa a da ga ostali pregledaju pred po etak narednog asa.

135

Radionica: IZBOR PROBLEMA II

CILJ: Cilj ove radionice je da se u enici podstaknu na preduzimanje konkretnih akcija u korist de jih prava u njihovoj koli i sredini i osposobe se za izbor problema na koji mogu delovati. ZADACI: - razvijanje aktivnog stava i spremnosti za angaovanje u akcijama u korist de jih prava; - upoznavanje sa kriterijumom realnosti u izboru problema za akciju; - razvijanje sposobnosti procenjivanja sopstvenih mogu nosti delovanja u korist de jih prava. Materijal za rad: - grupne liste Problemi dece i mladih i zajedni ka lista Stanje de jih prava u naoj koli i okolini nastale na prethodnom asu; - po 2 velika papira (hamer ili pakpapir) za svaku grupu. Prilog: Koreni problema za nastavnika.

OPIS AKTIVNOSTI: Prvi korak: U enici se uz pregledanje zajedni kog postera Stanje de jih prava u naoj koli i okolini podse aju kako su prethodnog asa odredili stanje prava. Razgovaraju o uzrocima i posledicama krenja prava i na inu borbe protiv toga, s ciljem da uo e da deca i mladi mogu da uti u na stanje nekih prava. Pitanja koja mogu biti postavljena u diskusiji: - Koja su prava dece najugroenija u naoj koli? - Do kojih posledica to moe dovesti? - Zato je stanje prava takvo? - Moe li se krenje prava spre iti? - Ko sve moe menjati stanje de jih prava u koli? - Mogu li u enici da uti u na stanje prava?

136

Drugi korak: U enici su podeljeni u grupe kao na prethodnom asu i pred njima su njihove grupne liste "Problemi dece i mladih". Imaju zadatak da izaberu jedan od problema koji je tipi an i zna ajan za njih i njihovu kolu. (Mogu e je da lanovi grupe dodaju i nove probleme na listu). Nastavnik naglaava da problem treba da se ti e neostvarivanja (nedovoljnog potovanja), odnosno krenja nekog prava ili vie prava u enika i da proisti e iz stvarnog ivota u njihovoj koli (ako je problem povezansa kolom) i okolini. Tre i korak: Nastavnik saoptava da e se sada baviti jednim postupkom koji e im pomo i da jasno definiu svoj problem, odnosno, da dobro izaberu problem koji je polazite za planiranje akcija u korist de jih prava. Zatim im u vidu mini-predavanja na primeru objanjava postupak "koreni problema". U enici u svakoj grupi treba da zabelee problem koji su izabrali na gornjem delu velikog papira. Ispod toga belee sve faktore koji direktno ili indirektno uti u na taj problem (to mogu biti uzroci problema, neto to odrava postoje e stanje ili spre ava da se ono promeni). Zatim se ti faktori poveu linijama sa problemom: oni ine "korene" datog problema. Posle toga se razmatra svaki pojedina ni faktor i trae se faktori koji uti u na njega i ine njegove "korene". Proces se moe nastaviti sve dok se ne iscrpu svi koreni. etvrti korak: Kada prona u korene problema koji su po etno izabrali, rade i u grupi, u enici jo jednom razmatraju i odlu uju da li i dalje misle da se bave tim problemom ili nekim od faktora koji ini jedan od korena tog po etnog problema. Nastavnik im objanjava da pri izboru problema za akciju ne treba da se rukovode samo njegovom vano u ve procenom koliko je realno da na problem mogu da uti u. Ukoliko je po etni problem previe teak i u enici nemaju dovoljno mogu nosti da na njega deluju, bolje je da izaberu da se bave nekim od "korena" koji i sam predstavlja problem (krenje prava) i na koji mogu da uti u. Napomena: Ukoliko ne mogu da zavre analizu korena i izbor problema na asu, u enici to rade kao grupni doma i zadatak.

137

Potrebno je da za po etak slede eg asa svaka grupa ima izabran problem za koji e planirati akciju.

138

Prilog (za nastavnika): KORENI PROBLEMA Problem: Mnoge u enice naputaju srednju gra evinsku kolu, jedinu srednju kolu u gradu, jo tokom prvog ili drugog razreda. ( lan 28)

Najve i broj u enica naputa kolu zato to se udaju. Naj e e, te u enice imaju lo uspeh i verovatno bi samo ponavljale razrede.

Roditelji u enica smatraju da je za devojke najbolje da se udaju i da ne rade. Roditelji ne znaju za Konvenciju i jednako pravo devojaka na obrazovanje. 3 U enice se uglavnom ne slau s tim stavom svojih roditelja, ali ne znaju ta bi mogle da urade.

U enice su se upisale u tu kolu zato to je to jedina stru na kola u gradu. 1

Neki nastavnici u koli se ne trude mnogo oko devojaka, jer misle da to nije struka za devojke.

Neke od ovih u enica kau da su htele da idu u medicinsku kolu ili gimnaziju u susednom gradu, ali ih roditelji ne

Ve ina nastavnika i u enika u koli ne poznaje Konvenciju o pravima deteta. 4

Zaokrueni ''koreni'' problema bi mogli da budu razlog za akcije. Npr. otvaranja drugih srednjih kola u gradu (1) ili obrazovanja roditelja i menjanja njihovih stavova(2), ali su to isuvie krupni problemi i nerealne akcije. ''Koren'' br. 4, npr. moe, za po etak, biti osnova za realnu akciju u enika (obrazovanje za de ja prava nastavnika, ali i u enika). Takvu akciju je realno planirati, izvesti i pratiti njene efekte, a za o ekivati je da bi mogla uticati na promenu stavova (a time verovatno proizvesti i neke dalje, konkretnije akcije u

139

Radionice: KAKO REITI PROBLEM I i II

CILJ: Cilj ovih radionica je da se u miljanje o na inima na koje se duzimati akcije, kao i da se vrstama akcija u prilog zatite teta. ZADACI:

enici podstaknu na razmogu organizovati i preupoznaju sa razli itim i ostvarivanja prava de-

- razvijanje aktivnog stava i spremnosti za angaovanje u akcijama u korist de jih prava, - razvijanje sposobnosti procenjivanja sopstvenih mogu nosti delovanja u reavanju problema / u korist de jih prava, - upoznavanje sa razli itim na inima individualnog i grupnog delovanja u korist de jih prava. Materijal za rad: ''Vrste akcija svakog u enika. OPIS AKTIVNOSTI: KAKO REITI PROBLEM I Prvi korak: Grupe redom saoptavaju kona no izabrani problem kao rezultat prethodne radionice. Nastavnik podsti e diskusiju vo enu pitanjima: - Zato ste se odlu ili ba za taj problem? Da li je presudan bio sam problem ili procena mogu nosti uticaja na njegovo reenje? Kako je teklo odlu ivanje u grupi? - Da li smatrate da moete da uti ete na njegovo razreenje? Da li to moete uraditi sami? - ta biste voleli da vidite kao rezultat akcije usmerene na reavanje problema koji ste izabrali? Drugi korak: U enici dobijaju instrukciju da sada smisle to je mogu e vie ideja i opiu ceo proces (akciju) reavanja izabranog problema. U enici treba posebno da obrate panju i nazna e ta bi sve deca mogla da urade, ako se organizuju i udrue.

korist

de jih

prava''

za

140

Napomena: Nastavnik podsti e u enike da zabelee sve ideje koje mogu doprineti reavanju problema koji su izabrali. U ovoj fazi rada ne treba da razmiljaju o tome koja aktivnost bi bila uspenija niti da donose kona nu odluku o tome. Tako e, nastavnik nastoji da ne daje nikakve druge smernice ili sugestije. Na sva eventualna pitanja odgovara da je njihov zadatak da samostalno ponude to raznovrsnije predloge za akciju reavanja problema. Ukoliko se u nekim grupama javi vie ideja koje nezavisno jedna od druge predstavljaju akcije (razli ite puteve) do reenja istog problema, nastavnik podsti e u enike da svaku od tih akcija zabelee.

Tre i korak: U enici pripremaju kratak i pregledan izvetaj o svojim predlozima za reavanje izabranog problema. Svaki izvetaj treba da predstavi konkretne aktivnosti koje su u enici predloili kao sastavni deo njihove akcije. Ukoliko je u nekim grupama bilo vie ideja/pravaca, oni se ravnopravno predstavljaju bez selekcije. Izvetaji e biti predstavljeni na po etku slede eg asa. Napomena: Ukoliko nastavnik procenjuje da bi bilo korisnije ostaviti u enicima vie vremena za 2. korak i ne prekidati njihovu slobodnu produkciju ideja i diskusiju u grupama, izrada izvetaja moe biti grupni doma i zadatak. KAKO REITI PROBLEM II Prvi korak: Predstavnici grupa redom saoptavaju svoje predloge za reavanje problema. Voditelj zapisuje na tabli sve vane navedene korake predloenog reenja. Drugi korak: Voditelj podsti e diskusiju o iznesenim predlozima usmeravaju i je pitanjima: - Ko je pokrenuo reavanje problema? - Ko sve u estvuje u reavanju problema? - Da li deca mogu stvarno da urade to to je predloeno? - Da li bi deca mogla jo neto da urade?

141

- Da li su predloena reenja u celosti realna i ostvariva? - Da li bi se predloenim na inima popravilo stanje de jih prava? Tre i korak: Svaki u enik dobija listu ''Vrste akcija u korist de jih prava'', paljivo je pro ita, a zatim grupe imaju zadatak da vide koje se sve vrste akcija nalaze u njihovom predlogu za reavanje problema. etvrti korak: Grupe ne izvetavaju, ve voditelj naglaava da se akcije (ili projekti) planiraju i izvode da bi se neki problem reio (bilo da se radi o nedovoljnom potovanju ili krenju nekog ili vie prava). Nakon toga podsti e diskusiju o vrstama akcija sa liste pitanjima: - Koje od predloenih tipova akcija deca/mladi mogu sami da izvedu? - Gde im je potrebna pomo odraslih? - Gde oni mogu da pomognu odraslima? Napomena: Grupe uvaju svoje predloge za reavanje problema jer e im biti potrebni za radionicu Planiranje akcija. Peti korak: Radionica se zavrava uvo enjem pojma OMBUDSMANA zastupnika ili slube zastupanja prava deteta na nivou Parlamenta saveznog, republi kog ili gradskog. Tako e, treba navesti da su neki gradona elnici kod nas jo po etkom devedesetih godina potpisali Deklaraciju kojom su se obavezali da e biti zatitnici de jih prava i da takvu funkciju moe da ima i neki nastavnik u koli. Materijal za rad: ''VRSTE AKCIJA U KORIST DE JIH PRAVA'' Akcije ili projekti se planiraju i izvode da bi se neki problem reio. Problem moe biti nedovoljno potovanje ili krenje nekog prava (ili vie prava) koje garantuje Konvencija o pravima deteta i to prava jednog deteta ili grupe dece. Moemo razlikovati slede e tipove akcija ili projekata: 1. AKCIJE SNIMANJA / ISPITIVANJA I UTVR IVANJA OSTVARENOSTI PRAVA Takve akcije i projekte esto izvode istraiva ke i nevladine organizacije koje se bave decom i zatitom prava deteta. Snimanje stanja de jih prava je

142

obavezna da uradi i vlada zemlje koja je prihvatila Konvenciju i to kada podnosi izvetaj Komitetu za prava deteta. 2. AKCIJE INFORMISANJA I OBRAZOVANJA ZA PRAVA DETETA Ovo je iroka grupa akcija. U nju se mogu svrstati i takve akcije kao to su: dati primerak Konvencije roditeljima da se upoznaju s pravima deteta, ili napraviti spot ili TV emisiju koja govori o pravima deteta, ali i kompletni obrazovni programi kao to su ovi koje mi sada radimo. Ove akcije se mogu organizovati samostalno, ili kao deo akcija za ostvarivanje prava. 3. AKCIJE LOBIRANJA ''Lobirati'' zna i vriti uticaj, pritisak na zastupnike, pre svega na poslanike u parlamentu, da glasaju za neki zakonski predlog ili da iznesu pred parlament neki predlog za koji je grupa ljudi, koja lobira, zainteresovana. Mi ovde koristimo re lobiranje za sve slu ajeve kada se uti e ili eli da se uti e na one koji imaju mo da odlu uju u korist ostvarivanja de jih prava, na primer: na gradonaelnika, na direktora kole ili na iru javnost, koja e onda da deluje i na one koji odlu uju. Akcije lobiranja su obi no i informativne, ali se u njima e e informie o nekim drasti nim slu ajevima krenja prava, da bi se postigao eljeni efekat. Primeri lobiranja su: pisanje peticija s pozivanjem na Konvenciju, javno iznoenje i obrazloenje nekog problema u vezi sa pravima dece ili predloga za reenje tog problema. 4. AKCIJE ZA OSTVARIVANJE I ZATITU PRAVA To su akcije koje dovode do promena stanja prava. One mogu biti globalne, kao to je izrada i usvajanje Konvencije, ili na nivou drave, kao to je donoenje zakona koji obavezuju na potovanje prava dece (odnosno, predvi aju zakonske kazne za krenje prava). Za ostvarivanje de jih prava isto tako su zna ajne i konkretne, prakti ne, lokalne akcije, koje reavaju probleme ugroavanja prava ili obezbe uju da se neka prava dece ostvare. Primeri takvih lokalnih akcija su: omogu iti detetu koje je u invalidskim kolicima da poha a redovnu nastavu, stvoriti deci bezbedan prostor za igru i rekreaciju i sli no.

143

Radionice: IZRADA PLANA AKCIJE I i II

CILJ: Cilj ove radionice je da se u enici podstaknu na preduzimanje konkretnih akcija u korist de jih prava i uvedu u tehnike efikasnog planiranja. ZADACI: - sticanje znanja o tehnikama efikasnog planiranja akcija; - razvijanje vetina planiranja akcija; - podsticanje inicijativnosti u pokretanju i vo enju akcija. Materijal za rad: - 2-3 ve a papira i makaze za svaku grupu, - grupni predlozi za reavanje problema prethodne radionice), ''Planiranje akcija'' za svakog u enika. OPIS AKTIVNOSTI: Napomena: Opis aktivnosti, tj. predvi eni koraci za ove dve radionice, prikazani su kao jedinstvena celina. Nastavnik sam procenjuje, u zavisnosti od dinamike rada grupa kojim korakom zavrava prvi, odnosno, po inje drugi as. Prvi korak: U enici su raspore eni u iste grupe kao i u prethodnoj radionici. Nastavnik saoptava da e se tokom ove i slede e radionice baviti postupkom koji e im pomo i da izabrani problem i predloeni postupak kojim ele da ga ree sada izraze kroz detaljan, konkretan i realan plan akcije. Nastavnik u formi minipredavanja (oslanjaju i se na listu ''Planiranje akcija'') naglaava da jasno definisan problem treba ispred sebe da ima isto tako definisan cilj, to zna i da on mora biti (voditelj pie na tabli osnovne elemente i daje ira objanjena koja su navedena u zagradana): - specifi an (konkretan i neposredno vezan za problem i njegovo reavanje), - merljiv (definisan tako da omogu ava merenje efekata uspenosti plana akcije),

(iz

144

- dostian (realan, ostvarljiv imaju i u vidu ne samo spoljne okolnosti ve i mogu nosti same grupe koja vodi odre enu akciju), - vremenski ograni en (jasno vremenski definisan). Drugi korak: Nastavnik poziva grupe da sada na donjem delu ve eg lista papira/postera napiu izabrani problem PO ETNO STANJE, a na gornjem delu CILJ koji ele da postignu svojom akcijom. Napomena: Nastavnik podse a u enike da pri formulisanju cilja svoje akcije, treba da vode ra una o gore navedenim elementima. Dakle, dok tragaju za formulacijom svog cilja treba uvek da prethodno razmotre da li on odgovara postavljenim zahtevima. Sam cilj treba da bude iskazan jasno i kratko, a ne da u sebi doslovno (opisno) sadri odgovore na postavljena pitanja. Tre i korak: Nastavnik objanjava da na uspenost u nekom delovanju, osim dobro definisanog problema i cilja, bitno uti e i planiranje. Svaki dobar PLAN AKCIJE treba da bude KONKRETAN i REALNO izvodljiv. Jedan od na ina da se on napravi jeste da se odgovori na neka vana pitanja (svaki u enik dobija listu ''Planiranje akcija''; nastavnik u enicima skre e panju na ta ku 4. PLAN AKCIJE.). Napomena: Ako smatra da je potrebno, nastavnik glasno ita i komentarie navedena pitanja. U protivnom, moe odmah svakom u eniku dati prilog i zamoliti ih da svako za sebe prethodno pro ita ta ku 4, da bi potom preli na aktivnosti iz 4. koraka. etvrti korak: U enici rade u svojim grupama. Nastavnik podsti e u enike da predloge za reavanje problema koje su napravili u radionici Kako reiti problem sada paljivo analiziraju uzimaju i u obzir navedena pitanja na koja treba obratiti panju. Peti korak: U enici dobijaju instrukciju da pripreme finalnu prezentaciju (za poslednju radionicu Prikaz grupnih radova) svojih planova akcije i da za to koriste poster s po etka ove radionice. Poster treba da pregledno ilustruje put od problema do realizacije cilja. Prate a

145

usmena prezentacija ne minuta.

treba da bude dua od 5 - 10

Napomena: Predloeno vreme prezentacije zavisi od broja grupa. Potrebno je voditi ra una da nakon predstavljanja grupnih planova akcije ostane dovoljno vremena za zavrnu diskusiju.

146

Materijal za rad: PLANIRANJE AKCIJE Akcije u korist de jih prava planiramo i izvodimo da bismo reili neki problem u vezi sa stanjem prava. Problem je obi no situacija, postoje e ''stanje stvari'', kojim nismo zadovoljni i koji elimo da promenimo. Obi no postoji vie na ina na koje moemo da pokuamo da promenimo postoje e stanje, vi e mogu ih delovanja ili akcija. Da bismo bili uspeni u nekom delovanju pomae nam planiranje koje se sastoji iz slede ih koraka: 1. IZBOR I DEFINISANJE PROBLEMA - Problem treba da proisti e iz stvarnog ivota sredine iz koje poti u oni koji planiraju i izvode akciju; - Problem treba da se odnosi na krenje ili nemogu nost ostvarivanja de jih prava; - Problem treba jasno definisati , to podrazumeva: opis postoje eg stanja, navo enje konkretnih prava na koma se problem odnosi i otkrivanje i razumevanje uzroka tog stanja. 2. DEFINISANJE CILJA Jasno definisan problem treba ispred sebe da ima isto tako definisan cilj, to zna i da on mora biti: - specifi an (konkretan i neposredno vezan za problem i njegovo reavanje), - merljiv (definisan tako da omogu ava merenje efekata uspenosti plana akcije), - dostian (realan, ostvarljiv imaju i u vidu ne samo spoljne okolnosti ve i mogu nosti same grupe koja vodi odre enu akciju), - vremenski ograni en (jasno vremenski definisan). 3. IZBOR AKCIJE Dobar izbor akcije koji treba da vodi ka ostvarivanju cilja pretpostavlja: - realnu procenu sopstvenih mogu nosti, - realnu procenu teko a i otpora koji stoje na putu njenom ostvarenju, kao i - procenu dostupnosti svega to je potrebno za izvo enje akcije. 4. PLAN AKCIJE

147

Na uspenost u delovanju bitno uti e i na in na koji smo isplanirali svoju akciju. Svaki dobar plan akcije treba da sadri: - popis svih neophodnih aktivnosti vezanih za planiranju akciju, - jasno definisane vremenske rokove, kao i - konkretnu raspodelu poslova. Da bi se napravio dobar plan akcije, korisno je razmisliti o slede im pitanjima: - KAKO emo do i do cilja? - Navesti konkretne korake/aktivnosti koje emo preduzeti. - KADA e se odvijati naa akcija? - Trajanje, po etak i kraj planiranih aktivnosti. - Vremenski raspored pojedina nih aktivnosti. - KO e to uraditi? - Da li moemo sami? - Da li nam je potrebna ne ija pomo ? Ako jeste kakvu pomo o ekujemo? Ko su te osobe? Kako emo ih kontaktirati? Kako emo ih zainteresovati za nau akciju? - Kako emo u okviru nae grupe raspodeliti uloge/zaduenja? - Da li e nam za izvo enje ovog projekta biti potrebne neke posebne VETINE? - Ko e nam pomo i da ih savladamo? - Koga sve treba OBAVESTITI o ovom projektu? - Da li e nam trebati ne ija dozvola? Kako emo je obezbediti? - Da li je e nam biti potreban PROSTOR za izvo enje aktivnosti? - Kakav prostor? Kako emo do njega do i? - Da li izvo enje nae akcije zahteva odre ena SREDSTVA? - ta nam je potrebno (novac, materijali, oprema, usluge)? - Kako emo ih obezbediti? Kome emo se obratiti? - Kako emo MERITI USPENOST naeg projekta? - ta e biti pokazatelji uspenosti? - Kako emo uvati PODATKE o realizaciji akcije? - Da li emo voditi zabeleke? Koje podatke emo skupljati i uvati? - Kako emo napisati zavrni izvetaj? - Da li o ekujemo neke TEKO]E u realizaciji naeg plana? - Koje su mogu e prepreke na koje bismo mogli nai i? Kako da ih spre imo?

148

149

Radionica: ANALIZA MOGU]IH EFEKATA AKCIJE

CILJ: Cilj ove radionice je da omogu i u enicima da sagledaju razli ite mogu e efekte njihove akcije na razli ite pojedince i grupe ljudi. ZADACI: - Uo avanje razli itih pojedinaca i grupa ljudi na koje njihova aktivnost moe uticati (posredno i neposredno); - Sagledavanje razli itih vrsta mogu ih posledica njihove akcije (pozitivnih i negativnih); - Dobijanje novog uvida u planirane akcije. Materijal za rad: - Primerak dijagrama uticaja za svaku grupu; - U eni ki planovi akcija nastali na prethodnim asovima. OPIS AKTIVNOSTI: Nastavnik uvodi u enike u aktivnosti objanjavaju i im da e na ovom asu imati prilike da sagledaju svoje planove iz jednog novog ugla. Nastavniki objanjava da svaka akcija moe uticati na razne pojedince i grupe ljudi na razli ite na ine i da nije dobro kada se to zaboravi, jer se onda moe dogoditi da naa akcija ima i efekte koje ne bismo ni sami eleli ili moe stvoriti otpor kod neke grupe ljudi koji moe biti velika smetnja ostvarivanju cilja nae akcije. Objanjava ovo na primeru neke akcije (koju u enici nisu planirali). Prvi korak: U enici su podeljeni u grupe onako kako su planirali akcije . Svaka grupa ima zadatak da napravi spisak onih pojedinaca i grupa ljudi kojih e se direktno ili indirektno ticati njihova akcija. Nastavnik objanjava kako se pravi dijagram - stablo uticaja i deli u enicima primer dijagrama uticaja. Naglaava da posledice mogu biti povoljne i nepovoljne i navodi primere za to. Objanjava kako svaka posledica ima ulogu uzroka neke nove posledice i da zato dijagram uticaja li i na drvo koje se grana. Drugi korak:
150

U enici biraju od svih nabrojanih kategorija koje mogu biti pogo ene njihovom akcijom one najvanije (4 do 5) i u grupama prave dijagram uticaja planirane akcije na njih. Vano je da paljivo razmisle o problemu i da polako razmotre i prodiskutuju o svim povoljnim, nepovoljnim i neutralnim posledicama planirane akcije, a tek zatim da i nacrtaju dijagram uticaja sli an onome koji su dobili kao primer. Nastavnik obilazi grupe i pomae im da zaista predvide ljude na koje e akcija imati uticaja I mogu e posledice njihove akcije. Tre i korak: U enici sada imaju pred sobom planove akcija i dijagrame uticaja. Imaju i u vidu posledice koje bi njihova akcija mogla imati, vra aju se na planove i preispituju ih, donose odluke da li bi u njima trebalo neto menjati ili se ak dogovaraju da odustanu od tog i naprave neki novi plan. Na kraju asa nastavnik se dogovara sa u enicima o tome ta e se raditi naredna dva asa, odnosno da bi na njih u enici trebalo da donesu planove akcija koje stvarno imaju nameru da izvedu i da se pripreme za njihovu prezentaciju. Materijal za rad: Primer stabla (dijagrama) uticaja6
Sukobi izme u dece i vaspita a Unapre - uju saradn ju i kvalit et ivota
Uspeno doprino -se organiz a-ciji ivota u domu

Ostaju pasivn i, nezado voljni

Izbega -vaju realizaciju projek ta

Ohrabru je de je inicija -tive i zajedni - ko

Gube prilik u da unapre de svoj rad

Usvaja ju nova znanja i vetin e

Saznaju mnogo o svojim pravima i vetinam a zajedni k.

Gube ansu za nova znanja

Nagova -ra vaspit a- e da se ne uklju

Podsti - e decu i vaspita e

Odbija Podra Podra Ne Protiv Podra ju -vaju -vaju u estv i se -va aktivn projek projek uju u projek projek at at tu at o projek u e e tu 6 Primer preuzet iz Priru nika za voditelje radionica iz oblasti prava deteta Kako do argarepe, Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd 1999.

151

VASPITA I

DECA

DIREKTOR

Projekat ''De ja participacija u domu za decu bez roditeljskog

152

Radionica: PRIKAZ I ANALIZA PLANOVA AKCIJA (2 asa)

CILJ: Cilj ove radionice je da se u enici podstaknu na ostvarivanje konkretnih akcija u korist de jih prava na osnovu realno procenjenih mogu nosti i kapaciteta za delovanjem, kao i da izaberu akciju koju e stvarno izvoditi. ZADACI: - osve ivanje vlastitih kapaciteta za delovanjem u korist de jih prava; - podsticanje vetine zastupanja vlastitih ideja; - kriti ko preispitivanje planova akcija; - dogovaranje o izvo enju akcija i daljem na inu rada u okviru predmeta. Materijal za rad: - grupni posteri sa razra enim planovima akcije (kao rezultat aktivnosti sa prethodnog asa). OPIS AKTIVNOSTI: Na osnovu broja pripremljenih planova, nastavnik i u enici se dogovaraju o vremenu koje svaka grupa ima da predstavi svoj plan i o tome kako e dalje raditi. Nastavnik objanjava da koliko god je neki plan bio dobar, verovatno da vie ljudi moe imati jo neke ideje i da moe videti problem na razli ite na ine. Zato je potrebno da, dok jedna grupa predstavlja svoj plan, ostali belee svoja pitanja , komentare i eventualne ideje za menjanje, kao i da razmiljaju o svakom planu i mogu nosti njegove stvarne realizacije u njihovoj koli i sredini. Prvi korak: Nastavnik poziva predstavnike grupa da svoje postere istaknu na zidu kolskoj tabli i na takav na in naprave malu izlobu. Nakon toga, jedna po jedna grupa predstavlja svoj plan akcije. Posle svakog predstavljanja plana razgovara se o njemu. Nastavnik nastoji da obezbedi atmosferu u kojoj se planovi stvarno preispituju, ali tako da primedbe budu argumentovane, konkretne i od koristi za dopunjavanje plana,

153

na primer da umesto ocena (dobar ili nije dobar) nude mogu e reenja, ideje. U enici se podse aju da pri analizi akcija koriste sve materijale o planiranju akcija koje su dobili ranijih asova i pitanjima se navode da preispitaju svoje planove: njihovu realnost, ta je sve potrebno za njih, ta je ija konkretna uloga, ta bi mogao biti problem ili smetnja, i tako dalje. Na drugom asu bi trebalo ostaviti dovoljno vremena da se u enici dogovore o tome koje e akcije stvarno izvoditi. To mogu biti sve isplanirane akcije ili jedna ili dve od njih, ali tako da se svi u enici uklju e u njih i da im na kraju ovog asa bude jasna njihova uloga. Ukoliko se izabere da se izvodi vie akcija, dobro je da neke od njih budu akcije u koli, a neke u lokalnoj sredini. Na ovom asu se dogovara i o tome kako e se one dalje izvoditi. Dobro je da termin za as GV2 ostane termin za konsultacije sa nastavnikom, pra enje toka akcija i razmenu iskustava me u u enicima. Na naredna etiri asa nastavnik je konsultant, nastoji da pomogne da se eventualni problemi sagledaju iz novog ugla i da im se prona e reenje, da prui neku konkretnu pomo (u nabavci materijala, ostvarivanju komunikacije sa nekim van kole i sli no). Nije neophodno da se svi u enici i nastavnik nalaze u terminima za naredna 4 asa, ve to zavisi od vrste akcije i njihovog dogovora.

154

Radionica: ANALIZA I EVALUACIJA

Na ovom asu grupe podnose kratke usmene izvetaje o tome ta su uradili, ta im je bilo teko, od ega su odustali I zato, ta bi slede i put uradili druga ije. Bez obzira na konkretne rezultate akcija, nastavnik nastoji da ostvari atmosferu koja e ohrabriti u enike za dalje akcije. Nastavnik podsti e zavrnu diskusiju s ciljem ohrabrivanja pozitivnih kapaciteta u enika, naglaavanjem zna aja timskog rada i partnerskog odnosa sa odraslima. - Kako se sada ose ate kada ste jedan zna ajan posao priveli kraju? - Da li smatrate da je bolje preduzimati individualne ili grupne akcije? - Koje su prednosti grupnog (timskog) rada? - Da li deca i odrasli mogu odlu ivati i raditi zajedno? Od ega to zavisi? - ta bi trebalo da se radi da bi se podsticalo partnersko delovanje dece i odraslih? Nastavnik zavrava radionicu prave i kratek rezime celokupnog nastavnog programa GV 2. Podse a u enike kojim su se sve sadrajima i temama bavili, odnosno kojim vetinama su ovladali. Naglaava zna aj primene ovog programa s ta ke gledita samih u enika i njihovog aktivnog doprinosa. Napomena: Tako e je potrebno ostaviti vremena za u eni ku evaluacija nastave GV2 na na in na koji je nastavnik osmisli (kratka evaluaciona anketa, razgovor , u eni ki crte na temu : kako je GV 2 uticao na mene, ili kratak desetominutni sastav na temu: Sada mislim o nastavi GV 2).

155

You might also like