You are on page 1of 258

HKUD VLADIMIR NAZOR SOMBOR 1936. 2011.

HKUD VLADIMIR NAZOR SOMBOR 1936. 2011. Prireiva Milan Stepanovi Urednik Alojzije Firanj Glavni i odgovorni urednik ing. Mata Matari
Autori tekstova: Franja Matari Franja Krajninger dr. Ivo krabalo mr. Matija ani Alojzije Firanj Milan Stepanovi ing. Mata Matari Stipan Pekanovi Zvonimir Luka Klara olaja Karas Vesna uvardi Emil Antuni Pavle Matari Jano Raduka Joso Firanj Antun Kova Zoran ota ima Rai ima Bereti Marija Mairevi

Redaktura na hrvatskom, lektura i korektura eljka Zeli Dizajn i tehniki urednik Sran Varo Izdava HKUD Vladimir Nazor Sombor Tisak Simbol Petrovaradin Naklada 500 primjeraka Sombor, 2012.

HKUD VLADIMIR NAZOR SOMBOR 1936. 2011.

SOMBOR 2012.

UVODNA RIJE
Povijest ne koristi onima koji iz nje itaju prolost, ve onima koji iz nje naziru budunost. F. Panoni Ova naa Monografija, objavljena o 75. obljetnici Hrvatskog kulturno-umjetnikog drutva Vladimir Nazor u Somboru, plod je rada svih naih lanova, od HKD Miroljub do HKUD Vladimir Nazor, od 6. prosinca 1936. do 2011. godine. Prve uratke napisali su osnivai, a posljednje mi, ovodobni djelatnici Drutva. Izmeu tih redaka prikazan je rad dug 75 godina. Zato je ovo knjiga prigodna jubileju kojega smo doivjeli. Obuhvaeni su svi segmenti rada pojedinih odjela sekcija, istaknutih pojedinaca u njima kao i najveih uspjeha na nastupima u zemlji i inozemstvu. Priloena su i neka priznanja, pohvalnice i nagrade Grada Sombora, AP Vojvodine, kao i najvee i najdrae priznanje naem 75-godinjem kontinuiranom radu - Povelja Republike Hrvatske, koju nam je uruio predsjednik Republike dr. Ivo Josipovi. To jest vrhunsko priznanje, ali jo je vea obveza primatelja da jo intenzivnije radi na ouvanju kulturnoga identiteta Hrvata somborskoga podruja. Na to nas, uostalom, obvezuju i odrednice Statuta Drutva koje o tomu govore. Listajui stranice ove vrijedne evidencije dogaanja i sudionika istih, mnogi od nas e se sjeati vlastite uloge u njima, procijeniti jesmo li dali Drutvu jednako koliko je ono dalo nama, te jesmo li spremni jo vie pridonijeti zajednikom uspjenom radu u budunosti. Za takav samoprijegorni rad nitko nee biti nagraen materijalno, nego veim ili manjim pljeskom i ponekom zahvalnicom, kao to su nagraivani svi oni koji su spomenuti u ovoj Monografiji. Drutvo je tijekom 75 godina svojega postojanja djelovalo u est drava, od Kraljevine Jugoslavije do Republike Srbije, i kroz tri drutveno-politika sustava, to se odrazilo i na rad u danim okolnostima i vremenima, a i okruenju. Sve je to vidljivo iz tiva koje nudi ova Monografija. 5

Svjesni da ivimo u multikulturalnoj sredini kao to je Sombor, sve aktivnosti i programi odraz su toga poloaja. Prirodno je da je naglaeno ouvanje tradicije, obiaja i jezika Hrvata, jer nitko od nas nije pozvaniji uiniti to. Uvijek smo bili i bit emo otvoreni za sve graane koji se ele baviti amaterskim kulturnim radom, ne pitajui za razlike kojih moda na ovom polju i nema. Naa Monografija oslikava Drutvo kao rasadnik amaterizma koji smo priutili gradu i okolici, stalnost u radu, dobru organiziranost i voenje kroz demokratski izabranu Upravu. Ostvareni spoj tradicijske batine i novih trendova u kulturi i umjetnosti, to se ogleda u sinergiji starih lanova i mladosti koja tei novim izazovima, jamstvo su uspjenoga rada u narednim godinama. Kroz itanje ovog povijesnog dokumenta, itatelj bi trebao nazrijeti budunost naeg Hrvatskog kulturno umjetnikog drutva Vladimir Nazor. ing. Mata Matari

OD HKD MIROLJUB DO HKUD VLADIMIR NAZOR

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

OSNIVANJE DRUTVA
Nakon skoro tri stoljea od najstarijih arhivskih tragova o naseljavanju Bunjevaca u Baku (1622.), i nakon skoro dva i pol stoljea od poznate i velike seobe Bunjevaca u trokut Sombor Subotica Baja, u jesen 1687. godine, somborski Bunjevci su u vremenu izmeu dva svjetska rata (1918. 1941.) doivjeli snano politiko, kulturno i nacionalno buenje. Ovdanji Bunjevci bili su potomci nekadanjih graniara, koji su skupa sa somborskim srpskim graniarima nakon desetljea ratovanja za Habsburku monarhiju i nakon uporne trogodinje diplomatske borbe, 1749. godine, uz teka materijalna odricanja, izborili za Sombor status slobodnog i kraljevskog grada. Iz bunjevakih redova potekli su brojni ugledni vojni i politiki predvodnici Sombora u XVIII. i XIX. stoljeu: graniarski kapetani Dujo, uro i Marko Markovi, plemi i asnik Matija Mandi, gradonaelnici Martin i Nikola Pareti, Josip Markovi, Antonije Strili, Filip Fratrievi i Matija Jozi, znameniti gradski poglavari (senatori) i imuni zemljoposjednici i trgovci ura Vranje Bonjak, Avram i Mihailo Bokerovi, Ivan i Tadija Fratrievi, Ilija Gromilovi, Martin i Toma Kekezovi, Ilija Lievi, Grga Luki, Peria Matari, Avram i Toma Pareti, Nikola Rai, Martin Somborli, Ivan Stolii, Martin Logo i Zeljko Pekanovi, prosvjetitelji Ivan Ambrozovi i Ivan Kalan, profesor i ekonomist Erne uljevi, prvi junoslavenski kinematograf Ernest Bonjak i mnogi drugi. Potomci nekadanjih graniara vremenom su postali poljodjelci, posveeni najvie svojim salaima i posjedima (a najvie su bili koncentrirani u salakim naseljima Gradina i Nenadi), zbog ega je samo mali broj njih odlazio na vie kole to je, u usporedbi sa somborskim Srbima i Maarima, rezultiralo donekle sporijim razvitkom bunjevakog kulturnog i prosvjetnog organiziranja u gradu. Tijekom druge polovice XIX. i prva dva desetljea XX. stoljea, ovdanji Bunjevci bili su izloeni i upornoj maarizaciji, koja se, prije svega, ogledala kroz obrazovni sustav, a djelomino i kroz crkveni ivot. Kroz XVIII. stoljee Bunjevci u Somboru predstavljali su blizu jedne treine od ukupnoga broja stanovnika, a kasniji

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

gradski ili dravni popisi u Ugarskoj i Kraljevini SHS biljee ih konkretnim brojem dua (1861. godine u Somboru i na okolnim salakim naseljima ivjelo je 6.627 Bunjevaca, 1890. zabiljeena su 6.123 Bunjevca, 1900. godine 5.770, 1910. godine 6.093, 1919. godine 7.958, a 1929. godine 9.363 Bunjevca veliko poveanje broja Bunjevaca u Somboru izmeu 1900. i 1929. g. posljedica je i demaarizacije dijela bunjevakoga stanovnitva). Nakon ujedinjenja junoslavenskih naroda u zajedniku dravu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.), zapoeo je aktivni politiki i kulturni ivot bakih Bunjevaca i okaca, izraen u osnutku Bunjevako-okake stranke koja je 1920. na izborima za Ustavotvornu skuptinu Kraljevine SHS u Somboru dobila veliki broj glasova (2.605) i svojega predstavnika u dravnom parlamentu, kao i u osnutku drutva Bunjevako kolo koje je u Somboru osnovano 1921. godine. Osnutku somborskog Bunjevakog kola prisustvovalo je 200 somborskih Bunjevaca, a za prvog predsjednika Kola izabran je Antun Tonika Bonjak, koji je s neznatnom razlikom pobijedio protukandidata Josu Strilia. U okviru Bunjevakog kola nastala je 1924. g. i Dobrotvorna zadruga Bunjevki kojom je rukovodila Julija Bonjak, a neto kasnije osnovana je i Omladinska sekcija Kola kojom je rukovodio Ivan Matari. Prvih godina rada Kola, u Somboru meu lanovima nije bilo podvojenosti. Kolo je u to vrijeme predstavljalo i temelj za Bunjevako-okaku stranku, iji su lokalni predvoditelji bili Antun Tonika Bonjak, Karlo Logo, Ivan Bonjak, Stipan Stolii, Franjo Bonjak i drugi. Ve od 1923. godine, uslijed razliitog pristupa oko bunjevakog i hrvatskog pitanja, dolazi do prvih nesuglasica u Kolu. Vrativi se iz Zagreba u Sombor, Antun Matari zastupa ideju bliske politike suradnje ovdanjih Bunjevaca sa Hrvatskom seljakom strankom (HSS) brae Radi, ali i shvaanje da su Bunjevci Hrvati, koji se ne trebaju odvajati od matinoga stabla. Kolo se ubrzo raslojava na Radikale (pristae Bunjevako-okake stranke i nacionalne autohtonosti Bunjevaca) i Hrvate (pristae HSS i hrvatstva bakih Bunjevaca). injenica je i da se u rukovodstvu Bunjevakog kola nalazio sloj najimunijih zemljoposjednika, dok je njihova oporba pripadala siromanijem sloju poljodjelaca i sitnih zemljoposjednika, pa je dolazilo do podvojenosti i po socijalnoj liniji.

10

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Polovicom tridesetih godina XX. stoljea (1935.), u vrijeme kada je Bunjevakim kolom rukovodio Stipan Stolii, dolo je i do otvorenog rascjepa u drutvu, pa se predvodnik Hrvata Antun Matari, sa svojim pristaama izdvojio iz Drutva. Kako izdvojeni lanovi nisu imali svoje prostorije, a gradska policija im nije jo bila izdala dozvolu za rad, svoju su djelatnost uz pomo Rimokatolike crkve i upnika Antuna Skenderovia, nastavili u Domu sv. Cecilije (pored vojarne na Vijencu), u kojemu je ve radilo Kriarsko bratstvo, koje je tada bilo nositeljem hrvatske nacionalne i kulturne ideje u Somboru. Budui da ni na godinjoj skuptini Bunjevakog kola, u oujku 1936. godine, nisu dobili potrebnu veinu za svoju listu i program, nezadovoljni lanovi predvoeni Antunom Matariem definitivno su odluili napustiti ovo Drutvo i osnovati novo koje e, prije svega, biti okrenuto ka mladei i koje e okupljati bunjevako-okako i ostalo stanovnitvo na temelju pripadnosti hrvatskom narodu, njegujui njegovo kulturno-umjetniko naslijee. U meuvremenu, kroz suradnju s Kriarskim bratstvom, izdvojeni lanovi Bunjevakog kola 1935. godine organiziraju u Somboru prvu proslavu Duionice, a s kriarima gostuju u Osijeku i Zagrebu gdje su svojim bunjevakim nonjama, narodnim igrama, kazalinim predstavama i sveukupnim nastupom izazvali znatno interesiranje javnosti. Bili su primljeni i kod tadanjih vodeih hrvatskih politiara Vladka Maeka i Ivana Pernara. U krilu kriarstva raa se i Miroljub, zapisano je u uvodnom prilogu dr. Ladislava Vlaia u prvoj knjizi Zapisnika HKD Miroljub (1936. - 1942.). Tijekom 1936. godine napisana su i Pravila novoga Drutva, iji je autor bio dr. Ladislav Vlai. Ona su vie puta bila odbijena od strane tadanjih banskih i kraljevskih vlasti i vraana na doradu. Konano, 6. prosinca 1936. godine u 11 sati, uz policijsku suglasnost za odravanje javnoga skupa, organizirana je u Domu sv. Cecilije (Kriarskom domu) Osnivaka skuptina novoga drutva kojoj je prisustvovalo 180 buduih lanova. Skuptinu je otvorio Antun Matari, a poslije prigodnih pozdravnih rijei i obrazloenja to su smisao i ciljevi osnutka novoga drutva, usvojena su i Pravila Drutva, u kojima je, meu ostalim, bilo napisano da (lanak 4) svoju svrhu Drutvo postie: 11

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

a) otvaranjem i izdravanjem drutvenih prostorija, odnosno podizanjem drutvenoga doma, b) osnivanjem sekcija, prvenstveno pjevake i diletantske, a i ostalih po potrebi i uviavnosti, c) dranjem itaonice i knjinice, d) prireivanjem predavanja, zabava kao ajanke, igranke itd., te glumakih, pjevakih i glazbenih priredba kao i drutvenih izleta i turneja, e) njegovanjem i uvanjem naih narodnih starina, tradicija, obiaja i nonje, f) unaprjeivanjem nacionalnih, kulturnih i materijalnih interesa naeg naroda, kao potpomaganjem uenika, odijevanjem djece, otvaranjem kuhinje za sirotinju i sl. U tu svrhu Drutvo moe osnovati dobrotvornu sekciju. U lanku 5 jasno je i nedvojbeno naglaeno da je svaki stranaki politiki rad u Drutvu iskljuen i zabranjen. Pravila Drutva prihvaena su jednoduno, opom aklamacijom i uz snani pljesak svih nazonih. Manje primjedbe na Pravila imao je tadanji somborski rimokatoliki upnik Antun Skenderovi, koji je elio da se Pravila vie prilagode idejama kriarstva. Novo Drutvo dobilo je slubeni naziv Hrvatsko kulturno drutvo Miroljub. Ime Drutva poteklo je od nadimka poznatog bunjevakog pjesnika Ante Evetovia (1862. - 1921.), roaka i nekadanjeg pitomca Ivana Antunovia, kasnije upnika u Valpovu, pjesnika zadojenog shvaanjima Josipa Juraja Strossmayera i Franje Rakog. Iz zapisnika s Osnivake skuptine koji je vodio lijenik dr. Ladislav Vlai, vidi se tko je bio izabran u privremeni Upravni i Nadzorni odbor. Zbog posebnosti podataka koji su uneseni u zapisnik, navodimo imena i zaduenja lanova privremenog Upravnog i Nadzornog odbora novoosnovanog Drutva, kao i upisane podatke o njima: Predsjednik Potpredsjednik Tajnik Perovoa 12 Antun Matari, seljak Franjo Strili, seljak Dr. Ladislav Vlai, lijenik Ivo Kovaev, student prava

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Blagajnici Grga Pekanovi, kolar Stipan Periki, trgovaki pomonik Bibliotekar Josip Tumbas, privatnik Domain Bogdan Stipan, kova Rukovoditelj pjevake sekcije: Dr. Vinko ganec, odvjetnik Rukovod. tamburake sekcije: Josa Rubi, urar Rukovod. dramske sekcije: Stipan Dujmovi, privatnik Odbornici: ima Karas, seljak Dr. Grga Vukovi, odvjetnik Ivan Bonjak Martinov, seljak Josip Koli, seljak Franjo Matari, seljak Josip Doroti Marjanov, seljak Grgica uljevi, seljak Stipan Kalan, seljak Joso Krajninger, seljak Joso Rai, cipelar Zamjenici odbornika: Mato Kova, posluitelj Antun Cigi-Pareti, seljak Stipan Luki Antunov, seljak Stipan Matari Perin, seljak Franjo Pekanovi andorov, seljak Nadzorni odbor: Joso Strili, seljak uka Rai, seljak Gao Matari Antunov, seljak uka Astalo, seljak Tuni Pareti, seljak. U zapisniku je takoer evidentirano da je s Osnivake skuptine poslan i brzojav njegovom velianstvu, kralju Jugoslavije Petru II. Skuptina je zavrila rad u 12,30 sati. Ve narednih dana uurbano se radilo na organiziranju kulturnih programa u okviru sekcija koje su oformljene u Drutvu (pjevaki zbor, diletantska sekcija i tamburai). Rad Drutva ve prvih dana pratile su znatne potekoe. Gradska policija u Somboru dopisom br. 17474 od 9. studenoga 1936. godine, obavijestila je privremeni Upravni odbor Miroljuba da je Pravila Drutva poslala na razmatranje Kraljevsko-banskoj upravi u Novom Sadu, a 7. sijenja 1937. godine u dopisu pod br. 13

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

78, Predstavnitvo gradske policije u Somboru obavjetava upravu Miroljuba da Kraljevsko-banska uprava u Novom Sadu zahtijeva da se preinai lanak 34. Pravila Drutva, u kojem bi pisalo da je obveza Drutva svake godine do kraja veljae podnijeti izvjee Ministarstvu prosvjete (Opem odjelu) o svojemu radu u protekloj godini, uz priloeno financijsko izvjee. Takoer se zahtijeva da se naglasi da: Drutvo stoji pod vrhovnom vlau i nadzorom Ministarstva prosvjete i sve su odluke Ministarstva obvezatne za Upravni i Nadzorni odbor, kao i za Skuptinu drutva. Zbog ovih ultimatuma Kraljevsko-banske uprave sazvana je Izvanredna skuptina Hrvatskog kulturnog drutva Miroljub za 17. sijenja 1937. godine. Na Skuptini je bilo nazono 70 lanova Drutva, a jedina toka dnevnoga reda bila je usuglaavanje ranije usvojenih Pravila sa zahtjevima Kraljevsko-banske uprave. Ni ovim svojim udovoljavanjem vaeim zakonskim odredbama, Drutvu nije omogueno razviti nesmetano svoju kulturnu djelatnost i drutvenu aktivnost. Ve u svibnju 1937. godine policija u Somboru dopisom br. 8327, zahtijeva nove izmjene u Pravilima Miroljuba jer se Pravila razilaze sa vaeim zakonskim normativima o udrugama, zborovima i dogovorima. Drutvu je dan rok od est tjedana u kojemu mora izboriti odobrenje Pravila, a za to vrijeme zabranjuje mu se rad. Ova zabrana nikako nije odgovarala tek osnovanom Drutvu, pa Upravni odbor Miroljuba na ovu odluku podnosi albu Kraljevsko-banskoj upravi u Novom Sadu. Ne dobivi odgovor na svoju albu, Drutvo ne prekida svoj rad, ali je prinueno 6. lipnja 1937. godine ponovno odrati izvanrednu skuptinu na kojoj se razmatraju novi zahtjevi Banske uprave oko izmjena i dopuna Pravila Drutva. Ovoga puta nadlene vlasti su zahtijevale da se u detalje opiu znaka i zastava Drutva. Prema zapisniku sa Skuptine, znaka Drutva bi bila veliine 14 x 20 mm, a na bijelom polju u obliku lire bio bi naziv Drutva i godina osnutka. Zastava je bila veliine 175 x 105 cm, od bijele svile, izvezena zlatnim brokatom sa likom sv. Josipa, zatitnika Drutva, a na drugoj strani bile su izvezene lira i harfa. Vlasti su takoer zahtijevale da se mijenja i lanak o djelokrugu rada Drutva, s tim to bi se rad ograniio samo na Sombor i Somborski srez. Ponovni zahtjev gradske policije u Somboru uslijedio je 12. kolovoza 1937. godine, kada se zahtijeva da se u lanak koji govori da Drutvo potpada pod kontrolu Ministarstva prosvjete, unese nova 14

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

dopuna o tomu da Drutvo potpada pod Kraljevsko-bansku upravu u Novom Sadu. I ova promjena Pravila je izvrena ali su uslijedile nove intervencije. Zato je odlueno da izaslanstvo Miroljuba, koje su inili predsjednik Drutva Antun Matari i tajnik dr. Ladislav Vlai, odu kod ministra M. Koula intervenirati kako bi konano Pravila Drutva bila odobrena, budui da su zahtjevi policije esto bivali i besmisleni. Poslije ove intervencije Kraljevsko-banska uprava Dunavske banovine je 18. studenoga 1937. godine pod br. 73815/1937 odobrila Pravila: Na temelju lanka 4. Zakona o udrugama zborovima i dogovorima, od 18. 09. 1931. godine, i ovlasti Ministarstva unutarnjih poslova D. Z. broj 8470 od 13. 10. 1926. godine, ova se Pravila odobravaju. Dozvolu je potpisao zamjenik bana, pomonik S. Raji. Pravila Drutva su zatim otisnuta u nakladi od 300 primjeraka i prodavana su novim lanovima koji su pristupali Drutvu po cijeni od tri dinara, koliko im je bila tiskarska cijena. Novoosnovano Hrvatsko kulturno drutvo Miroljub nastojalo je to prije izii iz zgrade kriara" u kojoj su drane prve sjednice Upravnoga odbora Drutva. Ve 28. veljae 1937. godine, nepuna tri mjeseca poslije osnivake skuptine, na odborskoj sjednici zapisniki je konstatirano da je zahvaljujui novanoj posudbi veterinara Fabijana Hajdukovia i odvjetnika Grge Vukovia, kao i brojnim manjim nepovratnim prilozima lanova Drutva, kupljena zgrada u Ulici Prote Kovaia br. 2 (sruena, sada parking u Njegoevoj ulici). Na Upravnom odboru rijeeno je da imena svih lanova koji su nepovratno dali tisuu ili vie dinara, tzv. hiljadari, budu upisana na mramornoj ploi kao dobrotvori Drutva. Meu lanovima Drutva prikupljani su i manji prilozi jer je to prije trebalo vratiti posudbu (sto dvadeset tisua dinara). U tu svrhu odreeni su i opunomoeni sabirai s dozvolom i fotografijom, koji su po salaima uz potpise prikupljali priloge za Drutvo (za Nenadi i u gradu Antun Matari, za Gradinu Franja Cigi-Pareti, a za Selenu i Selena salae Ivan Bonjak Martinov). O prikupljanju novca i otplati duga voena je stroga evidencija. Od osnutka u Drutvu neprestano postoje prvi i drugi blagajnik. Zgrada je osigurana kod Herceg-Bosne, a iste 1937. godine poela je izgradnja dvorane adaptacijom nekih manjih prostorija. Pojaana je i akcija meu majstorima, lanovima Drutva, da to vie besplatno rade, a seljaci 15

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

da besplatno prevoze materijal. Odziv za pomo Drutvu bio je veliki i za nekoliko mjeseci prikupljeno je blizu devedeset tisua dinara. I neka drutva sa strane poslala su novanu pomo. Kupivi i uredivi svoju zgradu, HKD Miroljub osnovat e i Dobrotvornu zajednicu Bunjevki, s ciljem da se djevojke i ene ulanjuju u Drutvo i rade u njegovim sekcijama, a starije ene da se brinu o siromanoj djeci, njihovom kolovanju, odijevanju, prikupljanju priloga za siromane, da im pruaju njegu i sudjeluju u drugim humanim akcijama koje e Drutvo poduzimati. U pjevaki zbor i diletantsku (dramsku) sekciju dolazi sve vie lanova iz kriarske organizacije, pa je time ve oznaeno potpuno razdvajanje lanova Miroljuba i kriara. Poela su i sukobljavanja sa kriarima. Prvi sukob nastao je kada je Uprava kriara zahtijevala da na temelju svojih novanih priloga, kojima je sudjelovala u kupnji zgrade za Miroljub, kriari budu i gruntovni suvlasnici kupljene zgrade. Upravni odbor Miroljuba odbio je ovaj zahtjev jer su u pitanju bila mala novana sredstva, a to se tie inventara koji su kriari dali na raspolaganje Drutvu, odlueno je da im se taj inventar, im to bude mogue, i vrati. Na sjednici Upravnoga odbora u prosincu 1937. godine otro se raspravljalo o zahtjevu rukovodstva kriara da svoju mlade kako su to oni govorili, koja je prela u sekcije Miroljuba, odvrate od ovoga Drutva. Ideju o ovom razdvajanju mladei, pa i lanstva u Miroljubu, podravao je i upnik Skenderovi, zbog ega se rukovodstvo Drutva s njim sukobilo. Prostorije Drutva, najee dvorana, prema dogovoru i odlukama Upravnoga odbora ustupana je poduzeima, ustanovama, drugim udrugama pa i pojedincima na koritenje. Organizacija gospodarskog pomlatka Hrvatski radia koristila je dvoranu za svoje sveanosti i priredbe. lanovi Drutva koristili su dvoranu za svadbe, ali uz obvezatno plaanje (dvoranu su plaali i lanovi Upravnoga odbora). im je prikupljeno vie novanih sredstava poelo se s ureenjem zgrade s uline strane. Preureena zgrada, s manjim dograivanjima, u svibnju 1939. godine osigurana je kod sigurnije tvrtke u to doba, Napretkove zadruge, na 150 tisua dinara. Hrvatsko kulturno drutvo Miroljub ni od kakvih opinskih ustanova nije primalo financijska sredstava za svoj rad. Izvori 16

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

sredstava osiguravani su prije svega: zajmovima, prilozima dobrotvora Drutva, prihodima od ulaznica na priredbama i igrankama, od lanarine i bifea, tj. od postotka toenja pia u Drutvu. Na taj nain prikupljana su znatna sredstva koja su omoguavala plaanje ravnatelja (dirigenta) zbora, nabavu glazbenih instrumenata, kao i za opremanje kulisama, garderobom i drugim potrebnim sredstvima za igrokaze diletantske sekcije. Raspolaui znatnijim financijskim sredstvima, kulturne i drutveno-zabavne aktivnosti u Drutvu bivale su sve ire. Upravni odbor u lipnju 1939. g. donosi odluku da Drutvo kupi jedan rabljeni biljar kako bi se lanovima omoguila i ova vrst igre. Iste godine, za 200 dinara kupljena je i pe (pozderua) koja e biti smjetena u itaonicu, koja je ve imala ureenu prostoriju, a mjesec dana kasnije Drutvo kupuje i pisai stroj. Razgranata kulturna aktivnost i zabavniji drutveni ivot u Miroljubu privukao je veinu mladih lanova Bunjevakog kola i zbog toga se i pojavila ideja o pripajanju Bunjevakog kola Miroljubu. Tijekom prosinca 1939. godine odrana su tri sastanka predstavnika Bunjevakog kola i Miroljuba. Bunjevako kolo su zastupali Ivan Bonjak iko, dr. Martin Mati i Ivan Matari, a HKD Miroljub Antun Matari, dr. Grga Vukovi i Lajo Ostrogonac. Prvi sastanak ovih komisija odran je u gostionici kod Refla, drugi u Bunjevakom kolu, a trei u Miroljubu. Dogovoreno je da se Bunjevako kolo prikljui Miroljubu i da prihvati njegova Pravila. Sa svoje strane Miroljub bi izvrio izmjene u svojemu nazivu, i umjesto Hrvatsko kulturno drutvo Miroljub zvali bi se Hrvatsko bunjevako prosvjetno drutvo Miroljub. Ostalo je da se sagledaju jo neke pojedinosti, a potom je u najskorije vrijeme trebalo doi do pripajanja Bunjevakog kola Miroljubu. Tradicionalno prelo 4. veljae 1940. godine odrano je u znaku toga objedinjavanja. Do eljenoga ujedinjenja ova dva drutva, ipak, nikako nije dolazilo. Meutim, jednom roena ideja o spajanju ova dva drutva nije zamrla, pa su pregovori ponovno obnovljeni 1941. godine. Dopis Bunjevakog kola predsjednitvu Miroljuba od 9. lipnja 1941. godine, nedvojbeno pokazuje to je ometalo ujedinjenje ova dva drutva: Odgovarajui na Va c. dopis primljen 6. o. m., ast nam je izvijestiti Vas da je Predsjednitvo naeg 'Kola' rijeilo da se u cilju nastavljanja pregovora o eventualnoj fuziji Vaeg 17

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Drutva 'Miroljub' s naim 'Bunjevakim kolom', radi uspostavljanja kontakta s Vaim predstavnicima izaalju Stipan Bonjak, Sndor Strilich i Jaa Jozi. Zombor, 1941. VI. 9. S potovanjem: Stipan Stolii. S tim u svezi zanimljiv je i dopis koji je HKD Miroljub uputio Bunjevakom kolu 12. lipnja 1941. godine, iz kojega se jasno vidi s kakvim nastojanjima i eljama su prilazili pregovorima predstavnici Miroljuba, a s kakvim predstavnici Bunjevakog kola.

Gradska kua i Trg Sv. Trojstva u Somboru izmeu dva svjetska rata

Proirena konferencija HSS u Somboru, oujka 1936. g.

18

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Crkva i spomenik Svetog Trojstva

Stara zgrada Drutva Miroljub

Antun Evetovi Miroljub

Prve stranice zapisnika Osnivake skuptine HKD Miroljub

19

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Prvi odbor HKD Miroljub izabran na Osnivakoj skuptini

Prva pravila Drutva

Ploa sa imenima prilonika

20

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Poziv za posvetu zastave Drutva

Spomen ploa prilonice i kume zastave

lanovi HKD Miroljub Sombor

21

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

RAD DRUTVA U VRIJEME DRUGOG SVJETSKOGA RATA


Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, 17. travnja 1941. godine, Baka je okupirana i teritorijalno prikljuena Hortyjevoj Maarskoj, a u Somboru upravu su preuzele maarske vojne, a od kolovoza 1941. maarske civilne vlasti. Rad mnogih dotadanjih udruga odvijao se u novim, veoma oteanim politikim uvjetima. Nastojanja Upravnog odbora Hrvatskog kulturnog drutva ,,Miroljub da se Bunjevako kolo, u kojem je 1940. i 1941. godine bilo ve malo lanova, a naroito mlaih, prikljui Miroljubu, imalo je i svoju nacionalnu misiju. Vjerovalo se da bi na taj nain bunjevako-okaki ivalj bio spremniji oduprijeti se pokuajima okupacijskih vlasti da nad njima vri maarizaciju. Odreena nacionalna pripadnost s isticanjem svega to ini posebnost jednoga naroda, sprjeavala bi odnaroivanje. Zbog toga je, kako se vidi iz navedenoga dokumenta od 12. lipnja 1941. godine, i pourivana fuzija ova dva drutva. Ali na putu sjedinjavanja iskrsavale su nove potekoe. Na sjednici Upravnoga odbora Miroljuba 15. lipnja 1941., sa aljenjem se konstatira da su zapreka spajanja ova dva drutva bili ba oni lanovi Bunjevakog kola s kojima se pregovaralo. Okupacijske maarske vlasti, principom divide et impera, pojaavaju razmimoilaenja izmeu ova dva drutva. Zbog toga je i posljednji pokuaj 1943. godine, koji je uinilo HKD Miroljub, da se ova dva drutva ujedine ostao bez uspjeha, iako se bunjevakookaka mlade jo 1940. uglavnom prikljuila sekcijama i bogatijem drutvenom ivotu u Miroljubu. Ve prvih godina okupacije maarske vlasti postavljaju brojne zahtjeve pred HKD Miroljub, kao uvjete koje ono mora ispuniti da bi steklo pravo i dalje raditi i kulturno djelovati. Vlast je nastojala na svaki nain unijeti pometnju meu lanove Drutva. Jedan od takvih pokuaja bilo je i irenje glasina da e maarske vlasti poeti liiti slobode lanove Miroljuba, naroito one koji se izjasne kao Hrvati. Da li zbog straha, ili iz drugih razloga, poeli su pristizati zahtjevi za ispisivanjem iz lanstva u HKD Miroljub. Zbog ovakve promidbe koju su podravala i dva lana Upravnoga

22

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

odbora, predsjednik Upravnoga odbora Miroljub Antun Matari, na sjednici odranoj 17. sijenja 1942. godine, upozorava: Tijekom zadnjih nekoliko mjeseci unutar Udruge dogaale su se izvjesne stvari koje su za osudu i koje u novoj godini iz drutvenoga ivota moraju biti uklonjene ako se imaju u vidu interesi Drutva. Osobni interesi pojedinaca poeli su se suprotstavljati interesima cijele Udruge. Dr. Grga Vukovi s nekolicinom pojedinaca pregnuo je iz petinih ila da iz Udruge udalji ono to je najvrjednije i najbolje, nau dinu mlade koju smo s toliko ljubavi i zajedno s njom kroz tolike teke godine borbi stvarali. On pri tomu ne vodi rauna da bi naa Udruga bez mladei predstavljala suho stablo, deblo bez mladih i zelenih granica i da bi bilo osueno na smrt ili ivotarenje poput 'Bunjevakog kola'. Tu prije neki dan pozvao je k sebi oca jednog naeg lana i nagovarao ga da svoga sina privoli da istupi iz nae Udruge i da ga poalje u jednu od susjednih zemalja, da ne bi Drutvo, a i sama obitelj, imali od toga neprijatnosti. Pa ne samo to, nastavio je predsjednik, nego nas spomenuti gospodin ne prestaje obasipati uznemirujuim vijestima, iji je izvor toboe pouzdan, a u kojima ne samo da nismo pozvani, nego nismo ni u mogunosti rjeavati. Ova je Udruga osnovana na naelima koja su svima poznata. Ono je edo jednog velikog narodnog pokreta koji je gutao i ljudske rtve i silna materijalna dobra. Na udio u tom pokretu nije bio mali. Mnogi su od nas bili zatvarani, tueni, globljeni i kad danas neki iz osobnih rauna ili kukaviluka ele prevrnuti kabanicu, mi ih u tomu neemo sprjeavati, samo neka nas ostave na miru. Vrata su otvorena irom svakome. Kako je doao, moe i otii. Ali jedno bez otpora neemo dopustiti, da oni koji su najmanje doprinijeli stvaranju ovoga Doma, rue ono to nam je uvijek, a to nam je i danas najsvetije. Ve poetkom 1942. godine uinjen je jedan sasvim konkretan pokuaj da se HKD Miroljub rasturi i da se po ugledu na maarske kulturne saveze, ustroji novi bunjevako-okaki kulturbund. Tu rabotu okupacijske vlasti su pokuale provesti preko dr. Grge Vukovia, odvjetnika, tada jo lana Upravnoga odbora Drutva, koji je po dolasku okupatora prihvatio kandidaturu za maarskog zastupnika, iako je lanovima Upravnog odbora obeao da to nee uiniti. Prekrivi dano obeanje, na jednom skupu u Drutvu poljodjelac Franjo Firanj mu je pred nekoliko drugih lanova, ustavi i raskopavi svoj kaput u lice rekao: Vi ste, bogami, gospodine, kao 23

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ovaj moj kaput od dva lica: izvana sirkast, iznutra kockast. To svoje drugo lice pokazat e dr. Grga Vukovi 20. veljae 1942. godine, kada je zajedno sa dr. Ivanom Mironickim, odvjetnikom, poslao samoinicijativno dopise u bunjevaka i okaka sela, pozivajui predstavnike i suradnike Miroljuba na osnivaki sastanak novoga drutva. U pozivnici je pisalo: S obzirom na to da akcijski odbor namjerava osnovati Bunjevako-okaki savez za sve Bunjevce i okce, to se ovim umoljavate da se izvolite odazvati na sjednicu koja e se odrati dana 28. veljae 1942. popodne u 7 sati, u drutvenim prostorijama Kulturnog drutva Miroljuba u Zomboru, Szent Korona utca 2, a u svrhu osnivanja gore spomenutog kulturnog saveza, pa poto je predmet vrlo vaan, to bezuvjetno izvolite se odazvati. S potovanjem: U ime akcijskoga odbora: Dr. Vukovich Ger. Saznavi za ovaj podaniki in, Upravni odbor Miroljuba u zakazani dan osnivakog sastanka alje na eljezniki kolodvor u Somboru Stipana Bogdana i Stipana Perikia, da svima koji se odazovu pozivu objasne o kakvom se neasnom poslu radi i vrate ih kuama. Za to vrijeme u dvorani Drutva s dvadesetak zavedenih Somboraca, ekali su inicijatori spomenute sjednice. U prostoriji do dvorane nalazilo se nekoliko lanova Upravnog odbora koji su smiljali kako da rasture pripremani skup, to se i nije inilo jednostavnim jer je u pitanju bila inicijativa odbora. Dvojbe predsjednika Miroljuba Antuna Mataria, tajnika Ivana Bonjaka i blagajnika Franje Mataria rijeio je Marko urin, radnik kod Gerlica (tvornica kiobrana), lan Drutva koji se tu zatekao. On je u trenutku kada je za pridole uzvanike trebalo donijeti veeru, izvrnuo osigura. Mrak je izazvao pometnju odbornikih jednomiljenika, koji su sada predviali i drukije obraune. Prvi se u mraku snaao Lajo Ostrogonac koji je o incidentu otrao obavijestiti policiju. U meuvremenu je osigura vraen i dvorana je osvijetljena. Organizator ovog skupa, dr. Grga Vukovi, u trenutku kada se svjetlo ukljuilo izvirivao je ispod stola provjeravajui je li opasnost od onoga prola. Stigla je i policija i zatekla normalno stanje. Drutvo se silovito borilo protiv onih koji su uz potporu okupacijskih vlasti radili protiv Drutva. Grga Vukovi je svoju privrenost okupacijskim vlastima pokazao i onda kada je uz podrku gradske policije nagovorio dr. Ivana Mironickog (koji je ispisnicom ve prestao biti lanom Miroljuba), da na maarskom 24

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

jeziku otvori tradicionalno Prelo, 25. veljae 1942. godine, to je ovaj i uinio umjesto predsjednika Miroljuba koji je to trebao uiniti na hrvatskom jeziku. Zbog toga je ve 1. oujka 1942. godine, na sjednici Upravnoga odbora, donesena odluka da se iz Drutva iskljue: Grga Vukovi, Lajo Ostrogonac, Andrija Bereti, Antun Cigi-Pareti, a Ivan Bonjak, veleposjednik, da se brie iz Upravnoga odbora, kako u zapisniku stoji - jer su se isti ogrijeili o drutvena Pravila. Da ne bi dolazilo do takvih i slinih pojava meu lanovima Upravnoga odbora, donesena je Odluka da se svaki lan Upravnoga odbora koji dva puta uzastopno ne doe na sjednicu, brie iz lanstva Upravnoga odbora. I dok se Upravni odbor borio protiv i najmanjih znakova kolaboracije s okupacijskim vlastima, postojee sekcije Drutva, naroito pjevaki zbor, nastavili su sa svojim radom. Sa smiljenim i lijepo uvjebanim programom zbor je gostovao krajem 1941. i tijekom 1942. g. u Bakom Aljmau (Bcsalms), Gari, Santovu, Kamaru. Himna Bunjevaca i druge pjesme s naim narodnim motivima, kao i na jezik i razdraganih ezdeset lanova zbora, izmamili su u tim mjestima kod bunjevakog i okakog ivlja ope oduevljenje, pa i suze radosnice. Povodom nastupa pjevakoga zbora u Bcsalmsu, rodnom mjestu Antuna Evetovia Miroljuba, Pesti Hrlap je napao sreskog naelnika Bcsalmsa to je dopustio da se takva panslavistika manifestacija odri u srcu Maarske. Jo se dugo priala pria o tomu kako su izmijenivi program, na kraju svojih koncerata umjesto maarske himne iz punog glasa zapjevali Rajska Djevo. Bio je to svojevrsni nain buenja nacionalne svijesti kod naeg naroda koji je poslije Prvog svjetskog rata ostao u sastavu Maarske. Poticaj i podrka rasplamsavanju nacionalne svijesti kod bunjevako-okakih Hrvata bio je i natjeaj koji je Drutvo raspisalo u srpnju 1942. godine. Na natjeaj je trebalo poslati radove iz nacionalne i kulturne povijesti jugoslavenskih naroda, kao i literarne radove. Iz zapisnika se vidi da je natjeaj bio uspjean. I diletantska sekcija je svojim aljivim igrokazima i brojnim recitacijama doprinosila da se uva na narodni jezik i njeguju stari bunjevakookaki obiaji. Ovakva djelatnost Drutva nije ostala neprimijeena. Maarska gradska policija nareuje da se Pravila Drutva mijenjaju iako 25

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

su zahtijevane promjene nainjene jo u oujku 1942. godine, na izvanrednoj skuptini Drutva. Okupatorske vlasti su postavljale sve tee uvjete koje je Drutvo moralo ispuniti ako eli dalje postojati. Krajem 1942. g. u dvoranu Drutva useljava se vojska. Govorilo se da je to bila odmazda iskljuenih lanova. Iako su sada sekcije morale raditi u skuenim uvjetima sporednih, manjih prostorija, entuzijazam lanova nije slabio. U vrijeme proba zbora, esto se mogla uti pjesma Nek se znade. Somborski Magyar Kirlyi Rendrsg postavlja sve neprihvatljivije i neasnije zahtjeve u svezi s Pravilima Drutva. Rjeenjem gradske policije br. 5226 od 13. srpnja 1943. godine, od Drutva se zahtijeva da ponovno izvri prilagodbu drutvenih Pravila vrijedeim maarskim zakonima. Za 1. kolovoza 1943. sazvana je izvanredna skuptina na kojoj su se zahtijevane izmjene trebale usvojiti. Skuptini nazoi 96 mukih i 40 enskih lanova. Imena svih nazonih morala su se unijeti u zapisnik. Ovakve ultimatume maarskih vlasti uvjetovale su i neoekivane odluke koje je donosio Upravni odbor. Takva je bila i odluka donesena 6. lipnja 1943. godine, u svezi odluke hoe li lanovi Drutva sudjelovati u procesiji na dan Tijelova. Odlueno je da se sudjeluje samo ako vojska do toga dana izae iz Doma. U procesiji se nije sudjelovalo organizirano. Koliko su maarske okupatorske vlasti nastojale Drutvo uiniti poslunijim i privrenijim zahtjevima okupacije, toliko je otpor preostalih 160 lanova (mnogi su se ispisali ili jednostavno napustili Drutvo) bivao sve izraeniji i jai. Kako je vojska i dalje ostala u dvorani Drutva, Upravni odbor u rujnu 1943. organizira prikupljanje novanih sredstava prilozima i unutarnjim zajmom (doputeni oblici) za gradnju male dvorane, kako bi sekcije imale bolje uvjete za rad. Shvativi da rad Drutva izmie njihovoj kontroli, da se u Drutvu otvoreno ignoriraju suradnici s okupacijskim vlastima, nadlene policijske vlasti postavljaju pred Drutvo sve neasnije uvjete koje bi Skuptina drutva morala usvojiti ako Drutvo hoe dalje postojati i raditi. Upravni odbor Drutva nije ni elio ni htio takvim zahtjevima izai pred iroko lanstvo Drutva na Skuptinu. Zabrana rada Drutva vrijedila je i dalje sve dotle dok se u Pravila drutva ne unesu zahtijevane izmjene. Znajui to te izmjene znae, Upravni odbor nije sazivao izvanrednu skuptinu, a naredne godine 26

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

redovita oujska Skuptina zakazana za 26. oujka 1944., odgoena je za 7. svibnja 1944. godine. Ni tada Skuptina nije odrana jer o uvjetima koje je postavljao okupator Drutvo nije htjelo raspravljati, a najmanje prihvatiti ih. Osim toga, dogaaji na naoj i svjetskoj ratnoj sceni najavljivali su skori preokret. Okupator je prozreo smisao ovih odgaanja skuptina u Drutvu te je 12. svibnja 1944. godine dopisom br. 44566 Kraljevske varoke uprave jo jednom potvrdio zabranu i donio odluku o rasputanju Drutva. Odluka Ministar unutarnjih poslova Kraljevine Maarske temeljem Odluke br. 176.315/1944. zabranjuje postojanje Hrvatskom kulturnom drutvu Miroljub jer svoja Pravila rada nije pravodobno usuglasio s maarskim pravnim propisima te, ne raspolaui odgovarajuim Pravilima, a osim toga i ne udovoljivi pozivima vlasti u svezi pravomonosti Drutva, Drutvo se rasputa, a svu imovinu treba zapeatiti, za to se ovlauje dr. Ervin Erek, drugorazredni biljenik iz gradskog raunovodstva, te jedno slubeno tijelo kojega e odrediti predsjednik raunovodstva. Navedeni su duni u zabranjenom Drutvu popisati sve nekretnine i dugove do najmanje sitnice i o tomu me obavijestiti. Ujedno, nareujem da se rasputeno Drutvo brie s popisa udruga. O ovoj Odluci obavjetavam: 1. Maarsko kraljevsko raunovodstvo u gradu; 2. Dr. Ervina Ereka, drugorazrednog biljenika u gradu i 3. Antuna Mataria iz Sombora, predsjednika HKD Miroljub. Sombor, 12. svibnja 1944. Dr. Peter erta v. r. gradonaelnik

27

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

RAD DRUTVA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA


U svibnju 1944., Hrvatsko kulturno drutvo Miroljub prestalo je postojati. Nekoliko lanova Upravnog odbora dolazilo je i dalje u zgradu nekadanjeg Drutva, okupljajui se u stanu uvara zgrade I. imunova. Na jedan takav sastanak u lipnju 1944. godine, na kojemu su bili Antun Matari, Stipan Periki, Stipan Bogdan i ima Karas, doao je i Ivan Matari, legitimirajui im se da dolazi po preporuci Narodnooslobodilakog pokreta. On im je predoio dogaaje koji e uslijediti, tj. skoro osloboenje Sombora i istaknuo je vanost da se meu ostalim graanima i nacionalnostima Sombora u tom povijesnom trenutku nau i lanovi nekadanjeg Miroljuba. Poziv na agitaciju meu lanstvom i meu bunjevako-okakim Hrvatima je prihvaen, a time je dana i potpora idejama narodnooslobodilake borbe. U osloboenom Somboru bivi predsjednik Miroljuba Antun Matari postaje potpredsjednikom Narodnooslobodilakog odbora, a Stipan Periki, Grga Astalo, Andrija Bogii i Franja Lievi, nekadanji aktivisti i lanovi Upravnoga odbora Miroljuba, postaju lanovi Narodnooslobodilakog odbora. Svi oni se angairaju vrei propagandu meu bunjevako-okakim ivljem da sudjeluju u prikupljanju hrane za vojsku i sjei uma radi ogrjeva za partizanske bolnice. Mnogobrojne djevojke i ene, lanice nekadanje dobrotvorne lekcije Miroljuba, postale su bolniarke i njegovateljice Narodnooslobodilake vojske. Omladinci, lanovi tada nepostojeeg Miroljuba, s ostalom mladei stupili su u partizanske odrede, borei se rame uz rame s ostalim narodima protiv njemakih faista u velikoj Bitki na Batini, kao i na drugim ratitima. U borbama za konano osloboenje od faizma poginulo je 14 lanova HKD Miroljub: Franja Benja, Stipan Blesi, Stipan Doroti, Marko urin, Ilija Dini, Matija Jozi, Ladislav Kalmar, Franja Kukuruzar, Antun Krajinger, Stipan Matari, Ivan Pareti, Franja Rai, Pajica Stipanevi i andor Zidarevi. Kada su, polovicom svibnja 1945. godine konano utihnula ratita i na naim prostorima odmah se, uz podrku novih partizanskih

28

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

vlasti, potie nastavak rada nekadanjeg Drutva. Ve 3. lipnja 1945. odrana je Skuptina drutva u Velikoj dvorani Gradske kue. Drutvo tada dobiva i novo ime Hrvatski prosvjetni dom. Na Skuptini su usvojena i nova Pravila Drutva, a sa Skuptine je poslan i brzojav maralu Josipu Brozu Titu, u kojemu se sukladno politikim idejama novoga vremena istie ideja vodilja ovoga Drutva: Ujedno Vam obeavamo da emo svim raspoloivim snagama raditi na uvrenju bratstva, jedinstva i ravnopravnosti svih naroda Demokratske Federativne Jugoslavije i na obnovi nae nove domovine. Na Skuptini je utvreno da redovita lanarina bude 24 dinara, a izvanredna 100 dinara. Izabrani Upravni odbor poslije konstituiranja inili su: Predsjednik Stipan Kalan, poljoprivrednik Tajnici: Stipan Paali, pismoslikar Ivan Bonjak, pravnik Perovoa: Ilija Patrovi, pravnik Prvi blagajnik: Franjo Matari, poljoprivrednik Drugi blagajnik: Mihajlo Kohut, slubenik Knjiniar: Mato Kova, radnik Domain: Ksaver Bonjak, radnik Proelnik pjevakoga zbora: Stipan Periki lanovi Upravnog odbora: Antun Matari ima Karas Ivan Bonjak (Martinov) Dr. Mato krabalo Josip Krajninger Ivan Kekezovi Stipan Bogdan Mia Lukaevi ima Strili Franja Markovi Andrija Bogii Josip Koli Lajo uvardi Marko Kopri Manda Karas ula Belin 29

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Nada Rai Marija Dini Alojzije Pareti Ivica Kova Zamjenici lanova: uro Markovi Franjo Pavleti Josip Pareti Sirotan Filip Kuli Franja Firanj Nadzorni odbor: Gustav Jurii Ilija Dini Stipan Buligovi Stipan Firanj Stipan Pekanovi. U kolovozu 1945. godine, prema zapisnikoj evidenciji Drutvo ima 195 lanova. Obnovljeni su pjevaki zbor i dramska sekcija. Istoga mjeseca se iz Zadruge u Drutvo donosi jedan dobar pijanino, a uskoro se osniva i glazbena sekcija. Poetkom 1946. godine, Drutvo ima 440 lanova. Osnivaju se i nove sekcije: jazz, sekcija za tjelesnu kulturu i sekcija Narodnog sveuilita. Ovo razgranavanje aktivnosti Drutva omoguila su ostvarena novana sredstva od priredba i igranki u Drutvu, koje je u oujku 1946. godine raspolagalo sumom od 134.360,50 dinara. Osim toga, na ime Drutva prenesena je i imovina nekadanjeg Bunjevakog kola. Na redovitoj Skuptini 1946. godine spominje se da je u Drutvu ponovno osnovana tamburaka sekcija te da je ve imala i jedan nastup. Za sekciju Narodnog sveuilita smatralo se da bi bilo bolje da se opismenjivanje i popularna predavanja dre u sastavu gradskog Narodnog sveuilita, ali je prevladavalo miljenje da ova sekcija ostane u Drutvu. U Drutvu takoer postoji i nogometni klub. Sve ovo iziskivalo je vee i brojnije prostorije nego to su bile u staroj zgradi, te se iz toga razloga 21. srpnja 1946. godine na izvanrednoj sjednici Upravnoga odbora raspravljalo samo o gradnji novoga doma na mjestu stare zgrade. Prema projektu koji je izradio ing. Bazler, za ovo je bilo potrebno 4.000.000 dinara. Osnovan je i Odbor za izgradnju sa zadatkom da sagleda sve okolnosti eventualne gradnje. U Odbor su uli: Ivan Bonjak, Ivan Kekezovi, 30

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Stipan Paali, Stipan Kalan, Antun Matari, Stipan Periki, Lajo uvardi, Mia Lukaevi i Gustav Jurii. Odbor nije donio konkretno rjeenje u svezi s gradnjom novoga doma, pa je na redovitoj Skuptini drutva, 16. oujka 1947. godine, Antun Matari predloio da se zbog poveanja broja lanstva a i sve intenzivnijega rada u Drutvu, kupi nova zgrada koja bi vie odgovarala potrebama Drutva. Razgranavanje aktivnosti i ea suradnja Drutva s drugim kulturno prosvjetnim ustanovama i organizacijama, umnoavala je i administrativne i raunovodstvene poslove, pa je u oujku 1947. u Drutvo primljena plaena raunovotkinja Julija ula Baki. Drutvo je odlukom Gradskog narodnog odbora u svibnju 1948. godine, u zamjenu za zgradu u Ul. Prote Kovaia 2, dobilo veliku zgradu bive pivare Avala na Vijencu Radomira Putnika br. 26 (s pravom vlasnitva). Osnovan je novi Odbor koji je skrbio o prikupljanju novanih priloga i koji je poticao lanstvo na dragovoljne radne akcije oko adaptacije dobivene zgrade. U Odbor su odreeni: Stipan Paali, Stipan Periki, Josip Jasenovi, Ivan Bonjak i Lajo uvardi. Radove na zgradi isplanirali su ing. Svetozar Krotin, gradski inenjer, Mia Lukaevi, direktor pokr. grad. poduzea, Andrija Buligovi, stolar, Stipan Paali, pismoslikar i Ivan Kekezovi, klesar. Priloge za izgradnju doma preko dvije tisue dinara dali su: Stipan Kalan, Josip Jasenovi, Ivan Bonjak, Mihajlo Kohut (ak osam tisua), Stipan Matari i Stipan Luki. Poela je i akcija prikupljanja priloga po salaima, ali je odziv bio ispod oekivanog. Nedoumice salaara izazivane su time to je ve prolo etiri mjeseca od dobivanja zgrade, a Drutvo se u nju jo nije bilo uselilo. Zato su umjesto znatnijih prepravka izvrene samo nune adaptacije. Useljenje je izvreno krajem kolovoza 1948. godine. Sljedee godine se na mjestu gdje se u dobivenoj zgradi nekada nalazila ledara zapoelo s gradnjom Velike dvorane. Mada politiki i ekonomski teke i neizvjesne 1949. godine (sukob jugoslavenskog dravnog i partijskog rukovodstva sa Sovjetskim Savezom i Informbiroom, koji se rasplamsao do ruba oruanog), Drutvo je radilo punom snagom: dramska sekcija je uvjebavala jednoinke i recitale, zbor je uvjebavao pjesme i esto nastupao, a mnogobrojno lanstvo Drutva dragovoljnim radom 31

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

preureivalo je tek dobivenu zgradu. Neki lanovi su dolazili i s konjima i kolima i po cijeli dan krili i prevozili graevinski materijal. Istodobno su prikupljana i novana sredstva potrebna za plaanje majstora. U oujku 1949., na Godinjoj skuptini istie se da u blagajni Drutva ima 141.108 dinara namjenskih sredstava za dogradnju doma. Dobar dio tih sredstava osiguran je dragovoljnim prilozima. Tako je u Nenadiu prikupljeno 19.790 dinara, u Gradini 9.860, u ikari 850 dinara, a u gradu 30.250 dinara. U izvjeu se sa aljenjem primjeuje da u Lugumercima, na Bezdanskom putu i u Striliima akcija nije bila provedena. Bila su to ipak skromna sredstva za tako veliku gradnju i zato je pojaavana agitacija meu lanstvom da se odazovu na dragovoljni rad. U spomenutom skuptinskom izvjeu koji je tada podnio tajnik uro Markovi, navode se i imena onih koji su se najvie istaknuli u dragovoljnim radnim akcijama: Mihajlo Kohut, Stipan Periki, Josip Bonjak, Julija Baki, Marin Belin, Petar Antievi, Pavka Kekezovi, Katica Varga, Irenka Mauni, Josip Petre, Stipan Rai, Stipan Bogdan i drugi. U usvojenom planu rada za narednu, 1950. godinu, na izvanrednoj Godinjoj skuptini u studenom 1949. godine, kao prvo istaknuto je: a) dati to vei broj priredba na strani, b) boriti se stalno za idejnost i sadraj programa s jedne strane i otpoeti s ideolokim radom lanova pojedinih sekcija, s druge strane. Za spomenutu izvanrednu Godinju skuptinu, sukladno zahtjevima nadlenih vlasti, prvi put otkako je Drutvo osnovano izraeni su i podaci o lanstvu Drutva. Prema toj evidenciji u Drutvu je tada bilo: Po nacionalnom sastavu: Hrvata 355 Srba 27 Maara 38. Po socijalnom sastavu: poljodjelaca 110 radnika 65 namjetenika 70 uenika 35 32

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

intelektualaca 30 ostalih 110. Iste je godine (1949.), Drutvo izmijenilo i svoj naziv. Na sjednici Upravnog odbora 24. travnja 1949. godine, odlueno je da Drutvo ubudue nosi ime proslavljenog partizanskog pjesnika Vladimira Nazora. Drutvo je tako uzimajui ime ovjeka i pjesnika koji nikada na trulu dasku nije stao, uobliilo smisao svog ranijeg rada i odredilo svoje daljnje putokaze, prihvaajui pjesnikove humane poruke: Ja nikada nisam stud i tamu slao U tuu batu pa ni na zid njen. I nikad nisam ispred sv'jetla stao, Da iza sebe bacim dugu sjen. Izmeu Sunca naoh se i ljudi, Kada se prea, to sam od nje tkan, Sva protanji, pa iz tme mojih grudi, Ko leptir, l'jep se iahuri san. Sa dna sam i ja punog blata doo' Na vrh sve vii, na sve ii prag. A sada gledam: stazom, kud sam proo', Bl'jeti se i sja mojih nogu trag. Dotadanji naziv Hrvatski prosvjetni dom izmijenjen je u Hrvatsko kulturno-prosvjetno drutvo Vladimir Nazor. Drutvo je u pravom smislu imalo svoju i kulturnu i prosvjetiteljsku misiju, jer pitanja o kojima je esto raspravljao Upravni odbor Drutva odnosila su se na razgranati rad sekcije Narodnog sveuilita, izvoenje programa pojedinih sekcija, organiziranje i profil priredba, predavanja i igranki, ponaanje lanova u Drutvu i izvan drutva, ponaanje nelanova u Drutvu, sudjelovanje lanstva u kulturnim i drugim manifestacijama, odgojni rad s mladei i drugo.

33

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Ploa sa imenima lanova Drutva poginulih u antifaistikoj borbi

Poziv za Osnivaku skuptinu Hrvatskog prosvjetnog doma u Somboru

Spomenica Hrvatskog prosvjetnog doma u Somboru iz 1946. g.

34

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Vladimir Nazor (1876. 1949.)

35

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

RAD DRUTVA POD IMENOM VLADIMIR NAZOR (1949. 2011.)


Krajem 1951. godine zavrena je izgradnja Velike dvorane, a osam godina kasnije uglavnom su dovreni i balkon i dograen kat. Od svih amaterskih kulturno-umjetnikih drutava u gradu, Vladimir Nazor je sam sebi stvorio najpovoljnije uvjete za rad, a sukladno tomu imao je i najvee uspjehe u kulturno-prosvjetnom radu, daleko iznad drugih drutava u gradu i po selima. Svoje prostorije, najee Veliku dvoranu, Drutvo e ustupati radnim organizacijama i ustanovama za njihove skupove. Veoma esto Veliku dvoranu su koristile kole za svoje kolske sveanosti i priredbe. Svaka sekcija Drutva: pjevaki zbor i dramska sekcija, tamburaka sekcija, jazz i stolnotenisai, imali su svoje prostorije za rad. Samo jednom je Upravni odbor, nemajui praznu prostoriju, svoju sjednicu odrao u internatu stare Uiteljske kole. O uspjesima u radu koji su se tih godina postizali govoreno je na skuptinama Drutva. A uspjeha je bilo i mnogo i zapaenih. O tomu svjedoe i brojna izvjea nadlenih tijela. Na godinjim skuptinama lanovi Drutva su ponekada davali i neostvarive prijedloge za daljnji rad. Vjerovalo se da Drutvo sve moe postignuti. U 1957. godini Skuptina drutva nije odrana u uobiajeno vrijeme, Nemili i nikom nepoeljni dogaaji, kako je zapisano u skuptinskom izvjeu, koji su se godinu dana ranije odigrali u susjednoj Maarskoj (Maarska revolucija 1956.), odgodili su Skuptinu i za trenutak izmijenili tijekove u radu Drutva. Odlukom vlasti sve prostorije Drutva ustupljene su Upravi za prihvat i smjetaj izbjeglica iz Maarske. Kada su krajem travnja 1957. godine prostorije ispranjene, Drutvo je bilo suoeno s opsenim poslovima i novim financijskim izdacima. Trebalo je istiti i liiti koritene prostorije, to je i odgodilo konani zavretak kata. Ali, zahvaljujui ruenju nekih zgrada u okolici Sombora, graevinski materijal je dobiven besplatno, a lanovi Drutva su ga svojim zapregama i dragovoljnim radom prevozili. Sve okolnosti su nagovjetavale skori zavretak i posljednjih graevinskih radova u Drutvu. Koliko su s te strane prilike bivale sreenije i bolje, s druge strane u radu sekcija Drutva dogaalo se neto neeljeno. Naime, jo poetkom 1956. godine, proireni plenum Socijalistikog 36

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

saveza za grad Sombor dao je u raspravi prijedlog da se pristupi reorganizaciji rada kulturno-umjetnikih drutava u gradu (HKPD Vladimir Nazor, Srpske itaonice Laza Kosti, Maarskog kulturnog drutva Petfi Sndor i Srpskog pevakog drutva). Takva ideja zaeta u raspravi nije imala neki odreeni koncept po kojem bi se reorganizacija vrila smiljeno i na korist svih drutava. S raznih strana davane su esto i proturjene sugestije i prijedlozi o tomu to i kako treba koje drutvo raditi, a to se u nekim drutvima tumailo kao mogunost nekih fuzija ili rasputanje postojeih drutava. Neizvjesnost i iekivanje praeno nevjericom dovelo je do stagnacije u radu veine drutava. U Hrvatskom kulturnoprosvjetnom drutvu Vladimir Nazor prvo je to pogodilo pjevaki zbor. Dramska sekcija u poetku i nije osjetila posljedice ove reforme. Te godine ona je s dramom Svakom svoje imala nekoliko uspjelih nastupa. Folklorna sekcija je prestala raditi, a godinu dana kasnije i drama je ukinuta. Na Godinjoj skuptini 1957. godine, koja je odrana tek u prosincu, nekoliko diskutanata je poslije podnesenog izvjea tajnika Drutva govorilo o zapoetoj reorganizaciji amaterskog kulturnoumjetnikog rada u gradu. Bilo je iznoeno i dosta nevjerica u svrsishodnost takvih poteza, ali je bilo i isticanja uspjeha koji su se tom reorganizacijom postizali. Na Skuptini je bilo rijei i o tomu kako i ovo Drutvo, kao i ostala drutva u gradu, poprima sve vie jugoslavenski karakter, te da bi sukladno tomu trebalo izmijeniti i njegov naziv, ime bi se brisalo ono formalno odreenje nacionalnih posebnosti koje su u drutvima bile prevladane. Rajko Plavi, izaslanik nekadanje Srpske itaonice (osnovane jo 1845.), kojoj je u nazivu ve bio oduzet nacionalni prefiks, pa je njeno novo ime glasilo itaonica Laza Kosti, ove promjene u drutvima ovako je okarakterizirao na spomenutoj Skuptini drutva: Iz izvjea se vidi, a i da se ne vidi svi to znaju, da je ovo Drutvo uinilo to nijedno drugo drutvo u Somboru nije uinilo. Sva drutva su imala ureene prostorije, vi ste uspjeli sami napraviti, izgraditi novi Dom koji postaje reprezentativna ustanova. Organizacijske forme u takvom drutvu treba prilagoditi novim uvjetima ivota i rada. Treba razvijati humanost a ne ograniavati se na pripadnost ili narodnost. Time se nee negirati nacionalnost, ve e se ona poistovjeivati s opeljudskim nastojanjima i tenjama. 37

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sukladno ovim shvaanjima, sigurno ne bez skrivenog politikog pritiska gradskih i partijskih vlasti, prihvaen je prijedlog da se izmijeni dotadanji naziv Drutva, koje se od tada zvalo Kulturno-prosvjetno drutvo Vladimir Nazor. Izbacivanjem svih nacionalnog prefiksa iz imena kulturno-umjetnikih drutava u gradu, oslabljena je njihova veza s tradicijom i osnivaima, kao i osnovna ideja na kojoj su ova drutva svojedobno bila okupljena. Tih godina, naroito 1959. i 1960., kulturni rad Drutva uglavnom se sveo na itaonicu i biblioteku. Simptomi takvoga stanja primjeivali su se i u financijskom poslovanju Drutva. Na sjednici Upravnoga odbora 1960. godine, odlueno je da se domaru, istaici i drugim djelatnicima plaenim u Drutvu, dodijeli tzv. 13. plaa, jer novac namijenjen kulturnim aktivnostima nije bio potroen. Spomenutom inicijativom Opinskoga odbora SSRNJ, folklorai Drutva pripojeni su gradskom folkloru, dramska sekcija Drutva pripojena je Amaterskom kazalitu, pjevaki zbor Somborskom pjevakom drutvu, stolnoteniska sekcija Partizanu, a ostale sekcije jednostavno su zamrle. Drutvo Vladimir Nazor dobilo je zadatak raditi i dalje kao Drutvo s klupskim karakterom rada, a to je u tadanjim uvjetima uglavnom znailo okupljanje lanstva u itaonici gdje se nalazio tisak i televizor, gdje se igrao ah pa i karte. S druge strane, Drutvo je od odbora SSRNJ dobilo zadatak prihvatiti se patronata Narodnoga sveuilita, stavljajui mu na raspolaganje svoje prostorije za nesmetano obavljanje njegove djelatnosti. Nametnuta etverogodinja reorganizacija rada svih kulturnoumjetnikih drutava u Somboru, uinila je ono s im se lanovi Upravnog odbora Drutva nikako nisu mogli pomiriti - odstranila je mlade iz Drutva Vladimir Nazor. U izvjeu na Godinjoj skuptini Drutva, odranoj u sijenju 1961. godine, koje je podnio tajnik iga Fratri, sa zanosom se govori o velikim uspjesima koji se postiu irom zemlje u socijalistikoj izgradnji. Ali klupski karakter Drutva Vladimir Nazor pruao je tune i oskudne pojedinosti kao ilustraciju o svojemu radu. U izvjeu se navodi da je Vrijedno zabiljeiti i nabavu inventara za terasu u dvoritu, koja se tijekom toplih ljetnih dana koristi. Konanim oformljenjem izgleda dvorita i nabavom spomenutog namjetaja, Drutvo je mnogo dobilo, budui da je s tim u svezi broj posjetitelja ve tijekom izvjetajne godine povean, pa se u ovoj godini moe 38

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

oekivati jo vei posjet, poto je sada manje vie cjelokupno nae lanstvo upoznato s otvaranjem terase, to na poetku nije bio sluaj. Tijekom godine nae prostorije su racionalno koritene, bilo za predavanja i teajeve koje je organiziralo Radniko sveuilite, bilo da su dvorane, naroito ova mala, davane na koritenje raznim kolektivima i drutvima u odreenim prilikama. Dalje se u izvjeu govori da se aktivnost Drutva svodila na odravanje tradicionalnih igranki i priredbi (s oskudnim programom, a esto i bez njega) i na rad sada ve lijepo ureene biblioteke i itaonice. Umjesto kulturno-umjetnikih aktivnosti kroz sekcije, u sreditu pozornosti Upravnoga odbora bili su ugovori sa zakupnicima prostorija, zatim graevinski poslovi i odluke o ureenju dvorita, nusprostorija i drugo. Godine 1961. raspravljalo se i o ureenju proelja Drutva, o jeftinijoj nabavi ogrjeva, a analogno ovomu pojavila se i po prvi put ideja da se u prostorije Drutva uvede centralno grijanje. Dvojba da li oformiti poluprofesionalnu sekciju za jednu vrstu umjetnosti na razini grada, ili kroz vie sekcija njegovati istu vrstu umjetnosti na temeljima istoga amaterizma, razrijeena je na jednoj sjednici svih drutava u Opini 1963. godine. Prema odlukama te sjednice, sekcije su vraene drutvima, to je bilo opravdano, jer se na taj nain u njihov rad moglo ukljuiti vie mladih, a u tom sluaju bile su mogue i smotre i natjecanja. Ve krajem 1963. godine, u Drutvu ponovno radi dramska sekcija, a jo uvijek s malim brojem lanova i folklorna i tamburaka sekcija. Balet majstor Marko Trenc poeo je meu djevojicama predkolskoga uzrasta okupljati zaljubljenice u ovu vrstu igre. Ubrzo e i ova sekcija u Drutvu biti oformljena i okupljat e svake godine po 30-50 malih balerina. Stolar Ivan Buligovi, napravio je stol za stolni tenis (ploa u jednom komadu). Zborsko pjevanje koje je imalo dugu tradiciju u Drutvu, nee se vie obnoviti. Jednom rastureni pjevaki zbor, i uz izvjesne pokuaje nikada vie nee zapjevati u Drutvu. Mlade se poela vraati u Drutvo i sekcije su postajale sve brojnije. Oivljavanje rada sekcija potaknulo je i ideju o osnutku kuglake sekcije, kao i izgradnju kuglane u Drutvu. Zbog ogromnih materijalnih sredstava koje bi zahtijevala izgradnja kuglane, od ovih se zamisli odustalo.

39

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Radniko sveuilite i Zemljoradnika zadruga, dobivi nove prostorije tijekom 1964. godine, iselit e se iz prostorija Drutva, a Zajednica kulture pruit e Drutvu prvu materijalnu pomo od 15.000,00 dinara (novih) namjenski za popravak dvorane, kako bi ovaj objekt kulturnije izgledao, budui da su ga mnoge organizacije u gradu koristile za svoje sveanosti. Kako su se uspjesi Drutva najvie ostvarivali u kulturnom i umjetnikom radu pojedinih sekcija (dramske, tamburake, folklorne i baletske), odlueno je da se Drutvo ubudue jednostavno zove Kulturno-umjetniko drutvo Vladimir Nazor. Prosvjetiteljska misija Drutva, u onom izvornom smislu te rijei, nije vie postojala otkako je u Drutvu prestalo raditi Narodno sveuilite. Rad Drutva kretao se onom sretnom putanjom od dobrog ka boljem. Osvajanje prvih mjesta na smotrama dramskih amaterskih skupina, zapaeni i uspjeni nastupi folklora i na meunarodnim festivalima i smotrama, natjecateljski uspjesi recitatora, ahista, glazba etiri generacije tamburaa, dopadljivi koncerti mladih balerina, raskona igra ritmike skupine, ponesena svirka Brbine frule, razlivena i ponekad drhtava pjesma naih pjevaa, i iznad svega nezaboravni, ali ve utihnuli savreno skladni glasovi nekadanjeg zbora, nee biti neprimijeeni. I lokalni tisak i radio i televizija, kao i ira naa kulturna javnost te neki strani mediji, isticat e ljepotu amaterskoga zanosa mladia i djevojaka u ovom Drutvu i tako osmiljavati njihove duge i beskrajne probe i napore. Ove visoke domete amaterskog kulturno-umjetnikoga umijea, kao i druge kulturne aktivnosti u Drutvu (predavanja, knjievne veeri), primijetit e i onaj kojemu je prije svih bila namijenjena cjelokupna aktivnost Drutva, a to je Grad Sombor, njegovi ljudi i kulturne ustanove u njemu. Na Skuptini Zajednice kulture Somborske opine, 28. oujka 1975. godine, njen predsjednik Boo Despotovi u podnesenom izvjeu iznio je ovakva zapaanja o radu Drutva: Meu drutvima koja su aktivno djelovala, isticalo se Drutvo 'Vladimir Nazor' iz Sombora koje je osnovalo i nove jedinice, i uobliilo se kao kompletna amaterska organizacija sa stalnim, bogatim i raznovrsnim radom. Postalo je otvoren suradnik za druge, vrlo aktivno krenulo na sela, radne kolektive, ukljuilo se u program kulture djelatnika amatera i radnih organizacija uope. Ono je skoro nezamjenjiv sudionik u 40

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

svim naim blagdanskim i prigodnim kulturnim programima, kao i u naoj suradnji s drugim sredinama. Dobro organizirano, ono je sposobno samo praviti i programe i dobro ih iskoristiti, pokazujui ih za druge. I s drugih strana kazivane su i davane pohvale i priznanja Drutvu za njegov dobro ustrojeni amaterski rad i zavidne uspjehe u tome radu. Iz mnotva zapisa o radu Drutva iz toga razdoblja, najtoniju i najsaetiju informaciju dao je novinar David Kecman: Za Kulturno-umjetniko drutvo 'V. Nazor' u Somboru s pravom se govori da je rasadnik amaterizma. Stalnost u radu, irina djelatnosti, dobra organizacija, vjernost starih lanova i stalni priljev mladih kojima su vrata uvijek irom otvorena, bez obzira odakle dolaze, ovo je samo najnuniji izbor svih posebnosti koje ga krase. Dodue, za protekla etiri desetljea (osnovano je 1936.) bilo je i slabosti, ali se uvijek nalo volje i snage da budu brzo prevladane i da se postojanost ove amaterske udruge na polju kulture ne dovede u pitanje. Poslije ovakvih miljenja i ocjena o radu, normalno se moglo oekivati da e uskoro uslijediti i nagrada Drutvu. Na nju nije trebalo dugo ekati. Ve 1977. godine, Kulturno-umjetniko drutvo Vladimir Nazor u Somboru za svoj dugogodinji kulturno-umjetniki rad i postignute uspjehe u tome radu dobit e najvie opinsko priznanje - Oktobarsku nagradu Sombora. Ne preputajui se samozadovoljstvu, Drutvo e nastaviti s okupljanjem mladei, ije se interesiranje naroito odnosilo na rad u folklornoj sekciji. Ve 1978. samo u ovoj sekciji bit e preko 150 mladia i djevojaka. Drutvo e po prvi puta angairati dva koreografa, a rad u ovoj sekciji e se ustrojiti u etiri skupine. U Drutvu e se oformiti jo jedna nova sekcija - plesna sekcija, u kojoj e po dva ili tri para demonstrirati klasine plesove udvoje. Drutvo je imalo toliko uvjebanih kulturno umjetnikih toaka da je istodobno moglo davati i dvije priredbe. I ba u tim trenucima kada je za probe folklora ponekad i Velika dvorana izgledala tijesna, poeli su razgovori u kulturnim institucijama u gradu da se ona dodijeli Narodnom kazalitu u Somboru na koritenje u razdoblju od etiri godine, dok se ne izvri renoviranje zgrade Kazalita. Poeli su dogovori o nainu koritenja dvorane od strane Drutva i od strane Kazalita. Meutim, kada se u Drutvu saznalo da e se u dvoranu unijeti sjedala u obliku kosog podija, poele su nevjerice u 41

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

svrsishodnost ove suradnje. Jasno je bilo da Drutvo u tom razdoblju dvoranu nee moi koristiti za probe folklora i druge svoje potrebe. Sagledavajui svestrano posljedice useljavanja ansambla Narodnoga kazalita u zgradu KUD-a Vladimir Nazor, amaterski bi kulturno-umjetniki rad u nekim sekcijama morao biti prekinut ili ogranien. Zato je komisija oformljena od lanova drutveno politikih organizacija u gradu, donijela odluku da se odustane od planirane adaptacije prostorija za potrebe Narodnoga kazalita, a u tu svrhu adaptirana je dvorana Doma omladine. Sljedee, 1979. godine, zahvaljujui dobivenim novanim sredstvima od SlZ-a za kulturu, u Drutvu e se izvriti izvjesni popravci kao i promjena poda u Maloj dvorani gdje se odravaju probe folklora i igra stolni tenis. Takoer je ureena prostorija (ugraene ruke, stavljena velika zrcala) za rad baletske sekcije, opremljen je Klub Drutva, a l983. u Veliku je dvoranu stavljen i parket. Ovi radovi, kao i jo neki (ureenje pozornice, knjinice, dvorita Drutva, izmjena rasvjete u Velikoj dvorani) doprinijeli su da KUD Vladimir Nazor ne samo svojim razgranatim i uspjenim radom, nego i ureenjem i izgledom doeka i proslavi 50. godinjicu svojega postojanja, 1986. godine. Povodom ovoga jubileja je u nakladi od 1.200 primjeraka objavljena i prva Monografija Drutva Kulturno umjetniko drutvo 'Vladimir Nazor' Sombor, koju je, napisao i priredio Franja Matari, profesor srpskohrvatskog jezika i knjievnosti u somborskoj Gimnaziji. Poslije proslave 50 godina postojanja, Drutvo nastavlja intenzivno raditi. To zapaaju nadleni u kulturi, tako da ve 1987. godine Drutvo dobiva Iskru kulture - najvie priznanje koje u podruju kulture dodjeljuje SAP Vojvodina. Drutvo je sveano i dostojanstveno proslavilo ovaj dogaaj. U to vrijeme rade sekcije: folklorna, ritmika, dramska, ahovska, stolnoteniska i baletska. Godine 1988. adaptiran je sanitarni vor, napravljena je nadstrenica za kuhanje (prilikom veih sveanosti) i produena je nadstrenica u produetku hodnika. Drutvo se bratimi sa KUD Ivan Planina iz Tarina kraj Sarajeva, a 24. studenoga 1988. formirana je harmonikaka sekcija za uzrast osnovne kole. Bili su na glazbenom festivalu djece Vojvodine i osvojili tree mjesto. S radom su prestali zbog materijalnih potekoa. 42

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

U to vrijeme ekonomska i politika kriza izazvana raspadom nekadanje SFR Jugoslavije, oteavale su rad Drutva, posebno sekcija, ija se aktivnost polako smanjivala. No, dvije glavne priredbe Duionica i Prelo, redovito su odravane. Jedina iznimka bila je 1992. godina kada je iz sigurnosnih razloga Uprava Drutva donijela odluku da se Prelo ne odri. Dugogodinji predsjednik Drutva Antun Matari mlai preminuo je 1. sijenja 1996. godine, a na mjestu predsjednika s nekoliko prekida nalazio se ukupno 21 godinu. On je sigurnom rukom vodio Drutvo od 1970. godine sve do svoje smrti. Za to vrijeme Drutvo je prolo kroz mnoge krizne situacije i preivjelo teka ratna vremena prve polovice 90-ih godina XX. stoljea, ali je pod njegovim rukovodstvom uspjeno rjeavalo nastale probleme u radu. U drugoj polovici 90-ih godina, rad Drutva se intenzivira. Dolaze nove snage i bez obzira na potekoe kree se s upornim radom: osnivaju se nove sekcije, izdaje se prva knjiga, a pokrenut je i asopis Miroljub. U poetku je bilo nekoliko godina nesnalaenja i poetnikih pogreaka, ali je Uprava polako sazrijevala i rezultati su poeli pristizati. Godine 1997. izvrena je rekonstrukcija elektrovodova u Velikoj dvorani Drutva. Novi Statut Drutva, raen po uzoru na onaj iz 1936. godine, usvojen je 19. svibnja 1998. godine, a 20. svibnja 2001. godine na Saboru Drutva donesena je odluka da se vrati staro ime: Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Vladimir Nazor. Godine 2000. uraeni su elektrini radovi u Maloj dvorani drutva, te u gornjim prostorijama. Oliene su tri dvorane na katu. U dvije su postavljeni tepisoni, u jednom kutu dvorane postavljen je mali bar, a u drugom je ograen ured s vitrinama i ormarima. Postavljeni su raunalo i telefaks, kao i telefon za internet i ured. Oliena je i kuhinja, Velika dvorana i dio dvorita. Pomo je dobivena od Foruma hrvatskih institucija. Idejni projekt obnove Hrvatskog doma izradio je 2002. godine dipl. ing. arhitekture Josip Pareti. Projektom je bilo predvieno saniranje postojeega prostora i njegovo dovoenje u funkcionalno stanje, kao i dograivanje novog, bitnog za suvremene aktivnosti Drutva. Do 18. studenoga 2003. g. zavreno je neto manje od

43

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

polovice predvienih radova za rekonstrukciju. Financijska sredstva osigurala je Vlada Republike Hrvatske. Povodom proslave 69. godinjice Drutva, 3. prosinca 2005. godine, otkrivena je mramorna ploa Drutva s natpisom: Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Vladimir Nazor Sombor, dar Klesarske kole iz Puita s otoka Braa. Na Dan grada Sombora, 17. veljae 2008. godine, HKUD Vladimir Nazor dobiva vrijedno priznanje Grada za svoje kulturne aktivnosti. Priznanje dobivaju pojedinci i institucije koji su svojom djelatnou doprinijeli afirmaciji i razvitku naega Grada i Opine. Na zgradu Drutva, 2. studenoga 2010. godine, postavljena je ploa s natpisom Hrvatski dom. Premda su Somborci zdanje HKUD Vladimir Nazor ovim imenom nazivali ve desetljeima, ploa je postavljena tek ove godine. Godine 2011. nizom sveanosti obiljeena je 75. godinjica postojanja i rada HKUD Vladimir Nazor, a Drutvo je povodom jubileja dobilo i najvie priznanje Povelju Republike Hrvatske, koju je Drutvu dodijelio predsjednik Republike dr. Ivo Josipovi.

Zgrada i kua na mjestu dananjeg Hrvatskog doma (prvo i drugo zdanje na desnoj strani fotografije)

44

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Dananji izgled Hrvatskog doma u Somboru

Upravni i Nadzorni odbor KUD Vladimir Nazor Sombor iz 1965. g.

45

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Aktivnosti lanova Drutva tijekom pedesetih i esdesetih godina XX. stoljea

Klub Drutva esdesetih godina XX. stoljea

46

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Predsjednitvo i Upravni odbor KUD Vladimir Nazor 1996. godine

Izvrni i Upravni odbor HKUD Vladimir Nazor 2006. godine

47

48
HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .
Izvrni i Upravni odbor HKUD Vladimir Nazor 2011. godine

UPRAVLJANJE DRUTVOM

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

STRUKTURA I RAD UPRAVNIH TIJELA


Na Osnivakoj skuptini Hrvatskog kulturnog drutva Miroljub 1936. godine, predloena su i usvojena pravila po kojima e se odvijati rad i upravljanje u Drutvu. Najvie upravno tijelo Drutva po tim pravilima je Skuptina drutva koja bira Upravni odbor. Upravni odbor inili su: predsjednik, jedan do dva potpredsjednika, tajnik (ponekad ih je bilo tri), blagajnici (uvijek dva) i zapisniar. U Upravni odbor ulazili su i rukovoditelji pojedinih sekcija, kao i bibliotekar, domain i jo 10-15 lanova. Skuptina je, osim lanova Upravnoga odbora, birala i nekoliko (do pet) njihovih zamjenika, kao i Nadzorni odbor. U poetku su jo na Skuptini odreivane funkcije i zaduenja buduih lanova Upravnoga odbora. Izbor je vren putem liste kandidata (na kojoj su bile oznaene i funkcije i zaduenja) tajnim glasovanjem. Kasnije e se, poslije 1957. godine, o prijedlogu Kandidacijskoga povjerenstva za lanove Upravnoga odbora Drutva, Skuptina izjanjavati aklamacijom, a na prvoj sjednici izabranog Upravnog odbora koja je morala biti odrana u roku od sedam dana, bit e izvreno konstituiranje Upravnoga odbora. Ovakav nain upravljanja vrijedio je sve do 1979. godine, kada se sukladno izmjenama u dravnom zakonodavstvu vre izmjene i u Pravilima Drutva tj. u upravljanju Drutvom. Po novom Zakonu najvie tijelo upravljanja je Konferencija drutva, koja ima 30 lanova. Ona bira Predsjednitvo Drutva (u kojem ima 10 lanova) i odreuje rukovoditelje pojedinih sekcija. Izabrano Predsjednitvo (na dvije godine) konstituira se tako to bira predsjednika Predsjednitva Drutva, tajnika i zapisniara. Drutvo svake godine, do kraja oujka, mora odrati svoju Skuptinu (odnosno sada Sabor). Na Skuptini, odnosno Saboru, podnose se izvjea o radu Drutva, financijska izvjea i izvjee Nadzornoga odbora. Odreeni sustav upravljanja postojao je i u okviru sekcija i bio je ranijih godina reguliran pravilnicima sekcija. Jo 1938. g. usvojena su takva pravila za rad pjevakoga zbora i dramske sekcije. Kako su se kasnije formirale, donosit e svoje pravilnike. Najiri djelokrug rada u upravljanju Drutvom imao je Upravni odbor. Na njegovim sjednicama razmatralo se takorei sve, poevi

51

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

od kulturno umjetnikog rada sekcija sve do najelementarnijih potreba Drutva, odravanja istoe, nabave ogrjeva i drugo. Dok se Drutvo samofinanciralo (do 1964. godine), na svakoj sjednici Upravnog odbora podnoeno je financijsko izvjee blagajnika o ostvarenim financijskim sredstvima na priredbama i igrankama, kao i iz drugih izvora Drutva: bifea, unutarnjeg zajma, lanarine i priloga. Isto tako, skoro redovita toka dnevnoga reda Upravnog odbora bilo je i pitanje toenja pia u Drutvu, tim prije to je to bio povei i siguran izvor financijskih sredstava za rad Drutva. Da se novac koji je priticao od toenja pia ne bi prelijevao u privatne depove, Upravni odbor je ve 1937. godine oformio tzv. Vinski odbor koji je kontrolirao nabavu i prodaju pia. Ovaj odbor je kontrolirao i potronju eera i ruma prilikom odravanja ajanki u Drutvu. O svakom gostovanju s kulturno umjetnikim programom koji je iziskivao materijalne izdatke, prethodno je raspravljao Upravni odbor. Prema njegovim odlukama veinu trokova snosili su sami sudionici. Ovo nepisano pravilo vrijedilo je sve dok Drutvo nije poelo primati dotacije iz kulturno prosvjetnih ustanova grada. Sadraj kulturno umjetnikih programa s kojima se nastupalo Upravni odbor niti je nametao, niti uvjetovao. Rukovoditelji sekcija izradili su programe za pojedine sveanosti i gostovanja i o njima obavjetavali Upravni odbor, koji se uglavnom usuglaavao s predloenim. Meutim, za opseg, sadraj i nain rada pojedinih sekcija, Upravni odbor se itekako interesirao. Nije bilo sluajeva da se ire zamiljena aktivnost neke sekcije ne podri, pa i onda kada je za takav rad trebalo osigurati vea financijska sredstva. tedjelo se na svim drugim poljima, ali za angairanje strune osobe za voenje zbora ili za uenje tamburice, kupnju instrumenata, klavira, narodne nonje, plaanje dramskog reisera - novac se morao nai. To je i pridonijelo da su programi sekcija bili veoma dobri, to se naroito primjeivalo kada se Drutvo pojavljivalo na smotrama, natjecanjima i festivalima. Isto tako, Upravni odbor je potrebna financijska sredstva izdvajao za kupnju tiska i periodike za itaonicu, kao i za kupnju knjiga za popunu bibliotekog fonda. Kada se na sjednicama Upravnog odbora predlagalo da se kupe pomagala i za druge zabavno-sportske sekcije, i tada je novac, skoro uvijek, bio osiguran. Zahvaljujui takvoj financijskoj politici Upravnog 52

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

odbora, u Drutvu je postojao dobro ureeni biljar, stol za stolni tenis, kompleti ahovskih figura i ahovska demonstracijska ploa, ispravni televizor i radio. Veoma rijetko se dogaalo da su lanovi neke sekcije doli na probu a da prostorija gdje je proba odravana nije bila ista i zimi zagrijana. Da bi se ovi optimalni uvjeti za rad pojedinih sekcija osigurali, Upravni odbor je morao neprestano ratovati s plaenim domarom. Sa svakim od osam domara, koliko ih se u Drutvu izmijenilo do 1986. godine, Upravni odbor je sastavljao odreene ugovore, ali ih se svi domari nisu u cijelosti pridravali. Preko svog lana, koji je imao funkciju domaina (na toj funkciji najenerginiji su bili Stipan Bogdan, Ilija Grgi, Josip Markovinovi, Ksaver Bonjak, Ivan Vukovi, Alojzije Firanj, Mihajlo Mraina, Zvonimir Luka, Pavle Matari i Aleksandar Sabo), Upravni odbor je energino reagirao prilikom neudovoljavanja obvezama i pomanjkanja radne discipline domara. Za proteklih 75 godina bilo je svega nekoliko sluajeva da sazvana sjednica Upravnoga odbora nije odrana zato to nije imala kvorum. Za lanove Upravnoga odbora birani su oni kojima je rad Drutva znaio rad i uspjeh jedne zajednice, u kojoj osobni interesi nisu imali znaaja. Autoritet i odgovornost izabranih predsjednika mnogo su doprinosili ovome odzivu lanova Upravnog odbora. Zato i nije bilo sluajeva da je nekom predsjedniku Drutva prekidan mandat. Tijekom 75-godinjeg postojanja i rada Drutva, najtee zadatke i najsmjelije poteze inio je prvi izabrani predsjednik Antun Matari, naroito za vrijeme maarske okupacije (1941. - 1944.), suprotstavljajui se maarizaciji bunjevako-okakog ivlja u ovim krajevima. I predsjednici: Stipan Kalan, Mato krabalo, Stipan Periki, Antun Matari mlai (u tri navrata), Franjo Krajninger, Mata Matari (u dva navrata), Alojzije Firanj i ima Rai, koji su na poloaju predsjednika Drutva bili od osloboenja do ove jubilarne godine, takoer su odgovorno i savjesno izvravali svoje predsjednike dunosti. Njihova zasluga je prije svega u tomu to su smiljeno organizirali kulturno-umjetniki rad u Drutvu i odluno uvali i njegovali njegovu tradiciju i nacionalnu prepoznatljivost. U Drutvu nisu birani zamjenici predsjednika nego potpredsjednici. U nekim mandatima, kada se zbog vee razgranatosti rada u Drutvu osjeala potreba, birana su i po dva potpredsjednika. 53

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Na toj funkciji su za 75 proteklih godina u Drutvu bili: Josip Koli, poljodjelac; Stipan Bogdan, poljodjelac; Franjo Strili, poljodjelac; Stipan Paali, pismoslikar; Pajo Knezi, mesar; Antun Matari mlai, poljodjelac; Ivan Kova, uitelj; Franja Krajninger, poljoprivredni tehniar; iga Fratri, ekonomist; Stipan Pekanovi, odvjetnik; Fabijan Periki, odvjetnik; Alojzije Firanj, mehaniar, Franja Cigi - Pareti, poljodjelac, ima Rai, poljodjelac, Pavle Matari, poljoprivredni tehniar; Marija eremei, uiteljica; Stipan Pekanovi, poljodjelac i Zvonimir Luka, uitelj. Odluni, beskompromisni i jasni stavovi Upravnog odbora u kriznim situacijama, kao i dosljedna provedba odluka pridonijeli su da lanovi Drutva steknu povjerenje u rad ovoga tijela upravljanja. To povjerenje se stjecalo i sasvim obinim postupcima lanova Upravnoga odbora. Tako, na primjer, svi lanovi Drutva su znali da za Prelo ili neku drugu znaajniju sveanost koju organizira Drutvo, lanovi Upravnoga odbora plaaju ulaznice kao i svi drugi posjetitelji. Kada je 1938. godine na Upravnom odboru donesena odluka da se izradi tablon lanova prvog Upravnog odbora Hrvatskog kulturnog drutva Miroljub, prihvaen je prijedlog Antuna Mataria da trokove fotografiranja i izradu tablona snose sami lanovi. I trokove drutvenih veera sami su snosili i lanovi Upravnog odbora, i lanovi sekcija. U toj rijeenosti da se na svim poljima (osim kulturno-umjetnikim) briljivo tedi ili naplauje realna vrijednost izdatka, Upravni odbor je ponekad i pretjerivao. ak na dvije sjednice 1938. godine, lanovi Upravnog odbora osim drugih toaka, raspravljali su i o postupku kuepazitelja koji je u svoj stan uveo radio na struju, a nije obavijestio Upravni odbor zbog vee potronje elektrine energije. Upravni odbor je iznimnu pozornost poklanjao suradnji Drutva s drugim drutvima u gradu i u drugim mjestima, zatim sa kulturno-prosvjetnim ustanovama, drutvenim organizacijama, kolama i poduzeima. Razgovore na kojima su se utvrivali oblici mogue suradnje vodilo je, sve do 70-ih godina XX. stoljea, uvijek po tri ili vie lanova Upravnog odbora, meu kojima su obvezatno bili predsjednik, tajnik i rukovoditelj sekcije. O ovakvim dogovorima ostali su briljivo vodeni zapisnici. U korespondenciji s nadlenim ustanovama i tijelima vlasti, kao i podnoenju raznih zahtjeva, skuptinskih i drugih izvjea, koji su esto bili uvjetovani 54

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

datumski, zatim u voenju zapisnika sa sjednice, primjernu aurnost, dokumentarnost i objektivnost pokazivali su tajnici Drutva. Od osnutka pa do 2011. godine, tajnici Drutva bili su: dr. Ladislav Vlai, lijenik; Franja Strili, slubenik; Ivan Bonjak, pravnik; Gustav Bogdan, trgovac; Stipan Periki, slubenik; ura Markovi, uitelj; Josip Kukuruzar, ekonomist; Stipan Baki, slubenik; iga Fratri, ekonomist; Franja Matari, profesor; Ivan Kova, uitelj; Lajo Vidakovi, pravnik; David Bonjak, veterinar; Stjepan ai, nastavnik; Toma Drvar, pravnik; ima Rai, poljodjelac; Stipan Pekanovi, poljodjelac; Boris Pavlov, veterinar; Zoran ota, pravnik; Antun Kneevi, ekonomist i Klara olaja Karas, ekonomistica. Sjednice Upravnoga odbora bile su dobro pripremane i tekle su bez stranputica i bunih rasprava. Ali povremeno je bilo iznimaka. Ipak, povodom poslova i dogaanja o kojima je raspravljao Upravni odbor, rijetko je bilo izrazito oprenih stavova. Vjetinom predsjednika miljenja su usuglaavana i donoene su uistinu najbolje odluke. Kada stavovi nisu bili ujednaeni i kada je svatko ostajao pri svome, odluka je donoena veinom glasova. Tada se rasprava povremeno prenosila i nastavljala i izvan slubenih prostorija Drutva. Teme koje su poticale ovakve rasprave uglavnom su se temeljile na onom poznatom sukobu generacija i ocjeni postupaka i ponaanja mladih u Drutvu. Upravni odbor je jo 1937. izrekao jednom lanu Drutva kaznu u vidu zabrane dolaska u Drutvo na dva mjeseca, zbog toga to je u drutvenim prostorijama psovao. Opomene ili kazne Upravni odbor je izricao i onim lanovima koji su zbog neumjerenosti u piu pravili nerede u prostorijama Drutva, kao i onima koji su poneseni glazbom i pjesmom poslije zavretka igranki bekrijali do zore ili su, kao to su to jednom uinili kuglai 1938. godine, uz pratnju glazbenika u pol bijela dana upali u Drutvo i nastavili se veseliti. U poslijeratnom razdoblju bilo je takoer sukobljavanja s mladima, ali samo onda kada je bilo u pitanju rukovoenje Drutvom, a ne kada se raspravljalo o ponaanju i radu mladih lanova. ak je i Skuptina drutva 1949. godine bila u znaku takvoga sukoba, ustvari, pokuaja da mlade preuzme cjelokupno rukovoenje Drutvom. Nekolicina omladinaca, od kojih jedan nije bio ni lan Drutva, uvjereni da po svaku cijenu treba sruiti sve to je staro, pokuala je iz Upravnog odbora iskljuiti starije lanove i oformiti 55

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

novi Upravni odbor. Do otrijeg sukoba ipak nije dolo. Pobijedio je razum, a zanosi i oduevljenje mladih pokazat e se i u nekim drugim akcijama izvan Drutva. Upravni odbor je posebno skrbio o inventaru Drutva do kojeg se, s obzirom na mala financijska sredstva kojima je raspolagao, teko dolazilo. Kada su se u Velikoj dvorani Drutva poele odravati igranke uz glasnu elektrinu glazbu, poslije kojih su neki stariji lanovi Upravnoga odbora u dvorani prebrojavali polomljene stolice, Upravni odbor je ponovno otpoeo dijalog s mladima, upozoravajui ih da to ne bi trebali initi. Neki od lanova Upravnoga odbora blagonaklono su gledali na ovo, uglavnom pojedinano neprimjereno ponaanje na igrankama. Ova oprena gledanja potaknula su jednoga lana Upravnog odbora da na Godinjoj skuptini pomalo cinino izjavi: Neka lome, neka srue Dom, kupit emo drugi. Upravni odbor nije ni kod svojih lanova obuzdavao ovakve izljeve ruilakog optimizma, ve je raspravljao o tomu ima li Drutvo novca popravljati stolice, ili da zabrani odravanje igranki. Ubrzo je odlueno ovo drugo. Odgojni utjecaj na mlade Upravni odbor je najvie ostvarivao preko rada u sekcijama. Ali mlade, koja je dolazila u Drutvo, nije sva bila ukljuena u rad sekcije. Zbog toga su lanovi Upravnog odbora, a naroito rukovoditelji sekcija, neposrednim utjecajem, razgovorom i opominjanjem usmjeravali ponaanje mladih u Drutvu. Jo 1938. godine, Upravni odbor donio je odluku da se salaarskoj mladei skree pozornost da na igrankama skida eire, zatim da na svim zabavama u Drutvu budu prisutni rukovoditelji i salaarske i gradske mladei, i da ne dopuste bilo koji oblik nedolinog ponaanja. Od rukovoditelja sekcija koji su bili i lanovi Upravnog odbora, zahtijevalo se da kod mladei razvijaju radnu disciplinu, njeguju drugarstvo i potiu plemenita i lijepa osjeanja. S mladei se radilo i na ideolokom planu, naroito po pitanju meunacionalnih odnosa. Naini rada bili su uvjetovani i vremenom u kojem su injeni. Za vrijeme okupacije (1941. - 1944.) ovaj rad se ostvario kroz isticanje i njegovanje naega jezika, u odravanju obiaja i odupiranju bilo kojem obliku maarizacije. U razdoblju poslije Drugog svjetskog rata, u duhu novoga vremena i promijenjenih drutvenih odnosa, raspravljalo se (na sjednici od 17. lipnja 1945.) o pobijanju, kako stoji u zapisniku, reakcionarne propagande koja je 56

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

poticala meunacionalne netrpeljivosti. Kasniji odgojni i ideoloki rad uglavnom je bio uvjetovan ope proklamiranim vrijednostima vladajueg socijalistikog drutvenog sustava. Na godinjim skuptinama se u izvjeima esto isticalo kako Drutvo ima primjernu mlade kulturnoga ponaanja i veoma odgovornu kada su u pitanju obveze i nastupi sekcije u kojoj rade. Zato se na nekoliko sjednica Upravnoga odbora uno raspravljalo o smislu odluke Proirenog plenuma Socijalistikog saveza da se KUD Vladimir Nazor ustroji po principu klupske kulturne ustanove, a da se najaktivnije sekcije (zbor, dramska i folklorna), s mladei koja je u njima radila, pripoje novoformiranim organizacijama za kulturni ivot u gradu. Zavrnica takvih rasprava na sjednicama Upravnog odbora bio je govor potpredsjednika Stipana Paalia na Skuptini drutva, 28. sijenja 1962. godine: Nae Drutvo dobilo je zadatak da nadalje radi kao drutvo s klupskim karakterom rada. Tako smo mi nadalje radili sa bibliotekom i itaonicom, kao i ah sekcijom, televizijom i bifeom i s raznim priredbama tijekom godine. Osim toga, dobili smo zadatak da se primimo i patronata Narodnog sveuilita, dajui mu pomo u prostorijama za nesmetano obavljanje njegova rada u naem Domu. Naalost, izgleda da sve to nekim kritiarima rada naega Drutva nije poznato, iako se sve dogodilo prije etiri godine. Mi smo i tada rekli da se neemo suprotstavljati kulturnoprosvjetnoj reorganizaciji rada svih drutava u Somboru, iako smo uvjereni da se na tom polju, s administrativnim komandiranjem, ne moe nadati nekim ozbiljnim uspjesima, jer e reorganizacija rada drutava, ovako zamiljena, dovesti do kulturno-prosvjetnog odumiranja rada u gradu. Meutim, uvjereni smo da taj pokuaj reorganizacije pripada prolosti i da on kritiarima rada naega Drutva treba da je poznat, kada se ve uputaju da nas okrivljuju za ono zbog ega smo mi najmanje krivi.... lanovi tijela upravljanja u Drutvu borili su se protiv onih diskutanata koji su svojim raspravama unosili razdor meu lanove Upravnog odbora. Na Skuptini drutva, u oujku 1964. godine, lan Upravnog odbora Pavle Periki zahtijevao je od predsjedavajueg da se jednom profesionalnom diskutantu, kako ga je on nazvao, a koji je kao lan Drutva dolazio samo na skuptine i puno govorio (ovog puta je, meu ostalim, tvrdio da se meu mladei smatra da je KUD Vladimir Nazor seljakog karaktera), oduzme pravo 57

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

rasprave i tada i ubudue. Takvih praznih rasprava na skuptinama vie nije bilo. lanarina je bila jedno od najee pokretanih pitanja na skuptinama. Drutvo je u nekim razdobljima svojega postojanja imalo i preko 1.200 upisanih lanova, a lanarina je bila prikupljena moda samo od jedne treine. Zato je i isticano da je jedan od najosnovnijih znakova pripadanja nekom drutvu redovito plaanje lanarine. Mnogobrojni i raznovrsni prijedlozi i apeli da se lanarina prikupi, obino su ostajali neostvareni. Iako su u pitanju bila mala financijska sredstva, ipak su ona za Drutvo bila znaajna, naroito u onim razdobljima kada se Drutvo samofinanciralo. Rasprava o lanarini prenosila se na sljedeu skuptinu, a lanarinu su plaali uglavnom oni koji su u Drutvu aktivno radili. U 1938. godini lanarina je iznosila za cijelu godinu: za mukarce 24 dinara, a za ene 12 dinara. Kada bi financijske prilike u Drutvu utanjile, Upravni odbor je donosio odluku da se neka prostorija Drutva privremeno izda u najam, naroito preko ljeta, jer tada sekcije prekidaju svoj rad. Najee je proizvoaima namjetaja za njihove prodajne izlobe izdavana Velika dvorana uz solidnu cijenu. U dvorani su odravane i izlobe cvijea, ptica, potanskih markica. Nekoliko puta Upravni odbor je dvoranu izdavao i Sportskoj lutriji (koji su i plaali najvii najam, ali i ostavljali najvei nered za sobom). Upravni odbor je povremeno izdavao i jednu prostoriju na katu. Izvjesno vrijeme je tu prostoriju koristio jedan odvjetnik kao svoj ured, a kasnije je tu prostoriju koristilo jedno trgovako predstavnitvo uz vrlo povoljni najam. Bilo je trenutaka kada je Upravni odbor odluivao i o naredbama opinskih tijela vlasti. Tako je na sjednici 7. lipnja 1940. godine, poslije proitanog dopisa nadlenih tijela vlasti odlueno: Da se skrene pozornost lanovima da u to veem broju prisustvuju otkrivanju spomenika blaenopokojnom kralju Aleksandru I.. Pred kunjom su se nali lanovi Upravnog odbora, naroito predstavnici pojedinih salaarskih naselja, kada je Mia Lukaevi na sjednici od 5. svibnja 1946. godine upozorio da se jo u nekim salaarskim naseljima u kolama nalaze na zidovima krievi, kao i da bi lanovi Upravnog odbora trebali uiniti neto kako bi se oni, u skladu s novim zakonom o kolstvu, uklonili. Tim povodom je u zapisnik 58

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Upravnog odbora uneseno i ovo: To je lake izvesti u gradu, nego na salaima. Narod na salaima ureuje i krei kolu, pa tako sebi i uzima pravo hoe li metniti kri ili ne. U svezi ovoga problema razvila se rasprava i izraeno je miljenje da to pitanje ne spada u djelokrug Hrvatskog prosvjetnog drutva, te je dalje raspravljanje o ovom pitanju obustavljeno. Najprijatnije sjednice Upravnog odbora bile su one na kojima je predsjednik pokazivao diplome, pohvalnice i druga priznanja koje su pojedine sekcije dobivale za svoje sudjelovanje na smotrama, natjecanjima, festivalima i drugim manifestacijama. Iznimni su bili i oni trenuci na sjednicama kada se lanstvo Upravnog odbora obavjetavalo o prilozima i darovima koje su davali donatori Drutva. O svim, pa i najmanjim prilozima, voena je briljiva evidencija i pisane su ili kazivane zahvalnice. U Drutvu i sada postoji mramorna ploa s imenima takozvanih hiljadara, koji su 1937. g. nepovratno dali po 1.000 dinara za kupnju drutvenog doma (tadanjih tisuu dinara vrijedilo je vie od dananje prosjene plae). Najvei donator Drutva je bila Klara Strili. Ona je kao kuma drutvene zastave 1938. darovala Drutvu 10.000 dinara. Priloge Drutvu davala su i druga drutva prilikom posveenja drutvene zastave, plaanjem tzv. avla. Ti prilozi nisu bili veliki, ali su dobro doli. Za vrijeme okupacije, krajem 1942. godine, kada se vojska uselila u dvoranu i hodnik Drutva, rad sekcija je nastavljen u skuenim prostorijama i u podrumu koji se od tada nije vie koristio kao bife. Za nove graevinske adaptacije (izgradnja Male dvorane) pokrenuta je, pored unutarnjeg zajma, i akcija prikupljanja priloga. Kao primjer onima koji jo nisu bili dali prilog, isticana je gesta Mije Pukia siromanog pudara koji je od svoje sirotinje spremno i na vlastitu inicijativu darovao u tu svrhu Drutvu deset penga. Poslije zamjene zgrade 1948. godine, priloge za izgradnju Velike dvorane u visini od 2.000 dinara dalo je est lanova, a nijedan lan Upravnoga odbora nije priloio manje od 1.000 dinara. Od lanova Drutva akcijom prikupljanja dragovoljnih priloga u gradu i po salaima osigurano je za dogradnju kata preko 60.000 dinara. Novani prilog od 1.000 dinara svake godine, od 1978. godine, za folklornu sekciju davala je Janja Knezi. Onih godina postojanja Drutva prije rata, za vrijeme rata pa i poslije, nije bilo nita neobino da neki lan daruje Drutvu neki koristan predmet ili neto drugo. 59

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Tako je Grga Pekanovi, kolar, poklonio 1938. g. Drutvu jedan stari stilski zidni sat (nestao poslije 1944.). Za drugarsku veeru koju je Upravni odbor priredio za lanove zbora povodom niza uspjenih nastupa 1942. godine, jedan lan Upravnog odbora darovao je peeno prase. Poslije rata bila je sasvim obina pojava da lanovi donesu i daruju Drutvu knjigu, stolicu, stol, platno za kulise, drva za loenje, eljeznu pe, izme za igrae (s debelim sarama), demodirane brie hlae, dekorativnu pregau, zveke za folklorae. Za sve te darove Upravni odbor Drutva je toplo zahvaljivao, a isto je uinio i u prosincu 1985. godine nekadanjem tajniku Drutva dr. Ladislavu Vlaiu, koji je knjige svoje privatne knjinice oporuno ostavio Kulturno-umjetnikom drutvu Vladimir Nazor u Somboru. Upravni odbor je donosio odluke i o tomu tko je od njegovih lanova zasluio biti nagraen. Za Oktobarsku nagradu Upravni odbor je podnio prijedlog s jedanaest potpisanih lanova, da se Iliji Diniu, uitelju i kulturnom djelatniku, dodijeli to visoko priznanje (iste godine je i dobio tu nagradu). Zlatnu znaku za amaterski rad u kulturi uope i za uloeni trud u organiziranju kulturno umjetnikih aktivnosti u Drutvu, koju je dodjeljivala Kulturno-prosvjetna zajednica Srbije, dobio je 1978. g. Antun Matari mlai. U obrazloenju prijedloga za ovu znaku (prijedlog daje KPZ opine), koje je napisao tajnik Drutva, dokumentirano se govori o tomu kako i koliko treba raditi da se ovo priznanje zaslui: im je 1948. godine kao vrsni igra i dugogodinji lan folklorne sekcije Drutva izabran za lana Upravnog odbora, Antun Matari je nastojao oivjeti neke sekcije, trudei se da u Drutvu u sekcijama, pored radnike i srednjokolske mladei, aktivno sudjeluje i salaarska mlade. Kasnije, kao predsjednik Drutva, najvie je nastojao da Drutvo razgrana suradnju s drugim drutvima i da se kulturno umjetniki programi prireuju i po selima i radnim kolektivima... I danas, svaki dan u veernjim satima dolazi on sa svoga salaa u Drutvo porazgovarati s omladincima i omladinkama o njihovu radu, igri, pjesmi, glumi, o potekoama i uspjesima, da uje nove ideje koje bi trebalo unijeti u kulturnoumjetniki rad Drutva, kako bi ovaj amaterski nain bavljenja kulturom privukao i drugu mlade da postane sudionik u kulturi, a ne samo njen promatra. 60

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Upravni odbor nikoga od lanova nije novano nagraivao za svoj rad, osim ako u pitanju nije bio neki profesionalni posao (koreografija folklora, struna pomo tamburaima, malim balerinama, reija dramske predstave). Svi ostali koji su u Drutvu radili mnogo i takorei svakodnevno, dobivali su na prigodnim sveanostima diplome, zahvalnice ili znake. Tako su, na proslavi prireenoj 1977. g. kada je Drutvu dodijeljena Oktobarska nagrada Sombora, unikatne diplome dobila 23 lana. To je bio prvi sluaj da se, otkako je Drutvo osnovano, dodjeljuju takve diplome. Upravni odbor dodjeljivao je i priznanja najaktivnijim lanovima pojedinih sekcija (na prijedlog sekcije) ili lanovima sportskih sekcija za osvojena prva mjesta. U tu svrhu su davane druge diplome i priznanja. Kada se, naroito ranijih godina dok se Drutvo samofinanciralo, na sjednicama Upravnog odbora podnosilo financijsko izvjee, u pozivima na sjednice je upozoravano na obvezatnost prisustvovanja. Nedolazak na sjednicu Upravnog odbora ili na godinju skuptinu, smatralo se ozbiljnijim ogrjeenjem o Pravila Drutva. Zbog toga je, da bi se lanstvo obavijestilo o vremenu odravanja skuptine, poziv za redovitu Godinju skuptinu 1942. g. tiskan u dva lista (Dlvidk i Nova pota). Pa, ipak, bilo je sluajeva da neki lanovi Upravnog odbora nisu dolazili na zakazane sastanke upravnih tijela, ali ne svojom krivnjom. U jednom zapisniku sa sjednice Upravnoga odbora iz 1971. godine, navedena je zamolba Marka Paretia iz Gradine salaa, da mu se pozivi za sjednice Upravnog odbora alju bar sedam dana ranije jer pota, zbog loih cesta ne stie na vrijeme (Gradina je od Sombora tada bila udaljena nepunih pet kilometara). Upravni odbor je etiri puta za proteklih 75 godina pokretao pitanje izdavanja monografije Drutva. Prvi put je to uinio 1965. godine u sklopu priprema za proslavu 30-godinjice postojanja Drutva. Oformljeno je povjerenstvo od pet lanova, ali nema tragova u zapisnicima da je povjerenstvo odralo i jedan dogovorni sastanak. Kada je Drutvo 1977. godine dobilo Oktobarsku nagradu, Upravni odbor je odredio drugo povjerenstvo. Ni ovoga puta se nije maknulo mnogo dalje od poetka. Na sjednici Konferencije drutva u veljai 1985. g. prihvaen je prijedlog da monografiju Drutva napie Franjo Matari, jer njemu kao profesoru srpskohrvatskog jezika to ne bi trebalo predstavljati tekou, reeno je na sjednici. Poslije skoro godinu dana rada, estih nedoumica to od obilja prikupljenih 61

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

injenica unijeti u knjigu a to ostaviti boljem spisatelju, pojavila se s kritikim dopunama lanova Upravnoga odbora konano i Monografija Drutva, s korektnim i sveobuhvatnim tekstovima o polustoljetnoj prolosti Drutva, koji su posluili i kao temelj i predloak za novu monografiju, za koju je 2011. g. Upravni odbor donio odluku da bude tiskana povodom 75 godina postojanja HKUD Vladimir Nazor (1936. - 2011.).

62

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

KRATKI IVOTOPISI PREDSJEDNIKA DRUTVA 1936. 2011.


ANTUN MATARI - TUNA (1936. - 1944.) Roen je u Somboru 1899. godine. Otac mu se zvao Gao, a majka Janja roena Firanj. Obitelj iz koje je potekao Antun Matari bila je siromana, a kasnije se vrijednim radom lanova obitelji njihovo materijalno stanje popravilo. Antun se ve u mladosti zahvaljujui ujaku koji je bio sveenik u Aljmau, susreo s knjigama Strossmayera, Antunovia, Rakog... Antun Matari se esto susretao i s ljudima iz Slavonije, gdje je ivio i radio njegov ujak. Ve u mladosti je formirano njegovo gledite da su baki Bunjevci i okci ive grane hrvatskog nacionalnog bia. Smatrao je i da se Hrvati moraju udruivati s ostalim junoslavenskim narodima kako bi se oslobodili austrougarske vlasti, te na taj nain lake stvorili svoju dravu. Kao jo nesazreli mladi sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu, a 1920. godine oenio se Terezijom Zetovi. Naredne godine rodio im se sin Antun Matari Tuna. On je bio jedinac u svojih roditelja. Poetkom dvadesetih godina XX. stoljea osniva se u Somboru Bunjevako kolo, koje postaje jedina kulturna institucija koja je okupljala Bunjevce. Antun se ukljuuje u ovu instituciju u nadi da e u njoj moi zajedno sa svim ostalim lanovima raditi na uzdizanju kulture naega naroda. Meutim, Bunjevako kolo u Somboru brzo je iznevjerilo nadanja mnogih svojih lanova. Samo oni koji su imali velike posjede imali su i pravo glasa. Osobe slabijeg materijalnog statusa nisu bile uvaavane. Takoer, u Bunjevakom kolu dolazilo je do neslaganja u pogledu podrijetla Bunjevaca jer su bogatiji seljaci, lanovi Bunjevakog kola zauzimali stav o autohtonom podrijetlu Bunjevaca, dok su Antun Matari i dio siromanijih somborskih Bunjevaca smatrali da su bunjevaki narodni korijeni duboko vezani za pripadnost hrvatskom narodnom biu. Razlog ovakvoga neslaganja bio je povod da se pristupi osnutku novoga drutva koje e biti nazvano Miroljub. Inicijator i idejni zaetnik osnutka Miroljuba bio je Antun Matari.

63

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

U ljeto 1935., budui predsjednik novoga Drutva u dogovoru sa somborskim upnikom Antunom Skenderoviem, organizira prvu Duionicu u Somboru, a ta duionica bila je jedna od najbolje organiziranih u cijeloj povijesti proslava etvenih sveanosti u Somboru. Antun Matari je sam tvrdio da je Drutvo ve stvarno postojalo 1935. i da je imalo jasni program rada, ali se za slubeni poetak smatra tek onaj datum kada je odrana Osnivaka skuptina (6. prosinca 1936). Antun Matari izabran je za predsjednika Osnivakog odbora, a kasnije je bio prvi predsjednik Miroljuba. Neposredno poslije slubenog osnutka Drutvo u svoje okrilje prima nepolitiku omladinsku organizaciju Hrvatski radia, iji je cilj bilo prihvaanje siromane mladei iz drugih krajeva Jugoslavije. Brine se za njihovo kolovanje i zapoljavanje. Osnovano je i dobrotvorno drutvo djevojaka i ena koje je skrbilo za starije, nemone i sirote osobe. Osnovana je i bogata knjinica Drutva. Kada se rad Drutva dobro uhodao, Antun Matari se prihvatio i politikoga rada, ali je uvijek vodio brigu da se to ne mijea s djelovanjem Drutva. U Somboru je utemeljen ogranak Hrvatske seljake stranke Stjepana Radia, a na elu ogranka bio je Antun Matari. Bio je veliki pristaa koalicije Radi-Pribievi, smatrajui da e to biti na obostranu korist naroda na ovim prostorima. Interesantno da je Antun Matari kao izaslanike Hrvatske seljake stranke iz Sombora, u Beograd i Zagreb slubeno slao izaslanstvo u sastavu: Gruja Dedi, ima Karas i Aleksandar Repi. U HSS-u Sombora ima uglednih Somboraca koji su Srbi. Poetkom Drugog svjetskog rata za Drutvo nastupaju posebno teka vremena. Djelovanje Drutva svedeno je na minimum, da bi konano 1944. godine bilo potpuno zabranjeno. U jednom navratu Antun Matari je nekoliko dana bio i u pritvoru. Kada su ratna vremena prola, Antun Matari radi na obnavljanju rada Drutva. Ujedno je suraivao s novim partizanskim vlastima i uloio je mnogo truda kako bi Sombor imao mirniju budunost. Neposredno poslije rata bio je i potpredsjednik Narodnooslobodilakog odbora. U starosti, Antun Matari najvie vremena provodi u gradu u svojoj kui ali ne proputa priliku skoro svaki dan proboraviti na salau. Vano je naglasiti da je Antun Matari bio uzorni vjernik i praktini katolik. Bio je dugogodinji lan Pastoralnog vijea

64

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Antun Tuna Matari

somborske upe Presvetoga Trojstva u vie navrata i lijepo je suraivao sa upnicima Antunom Skenderoviem i Ivanom Jurigom. Antun Matari, utemeljitelj Drutva, njegov prvi predsjednik i jedan od najistaknutijih kulturnih i politikih predvodnika somborskih Bunjevaca u prvoj polovici XX. stoljea, zavrio je svoje zemaljsko putovanje 1984. godine, navrivi 85 godina ivota. Na njegovom sprovodu okupilo se mnotvo rodbine, lanova Drutva, prijatelja i znanaca. Obred sprovoda predvodio je o. Ladislav Markovi, karmelianin, a uz njega su bili sveenici Josip Temunovi i Josip Pekanovi. U ime KUD-a Vladimir Nazor od pokojnika se oprostio tadanji predsjednik Franjo Krajninger.

65

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

STIPAN KALAN (1945. - 1960.) Roen je u Somboru 11. listopada 1911., od oca Ivana i majke Kate ro. Doroti. Obrazovanje mu je bilo neto vie od osnovnog, ali to mu je u mnogome nadomjetao prirodni dar rasuivanja. Bio je potomak siromane zemljoradnike obitelji koja je teila ka srednjestojeoj. Bio je sretno oenjen Arankom Jozi. Imali su dvoje djece: sina Aleksandra Antuna i kerku Irenu. Bio je tih, miran, jako predusretljiv, ljubazni sugovornik, ali ipak u odreenim situacijama vrlo energian. Na elu Drutva nalazio se punih 15 godina, a to je veliki dokaz njegovih sposobnosti. Kad su maarske vlasti u svibnju 1944. godine zabranile rad Hrvatskog kulturnog drutva Miroljub u Somboru i brisale ga iz registra kulturnih drutava, to nije znailo i kraj postojanja ovoga Drutva. Postojala je imovina u vidu zgrade i pokretnog inventara u njoj. Sve je to bilo zapeaeno, ali ne i oduzeto. Postojalo je i lanstvo koje je ekalo sretnije dane da nastavi svoje aktivnosti. Poslije svega onoga to je preko Sombora i Somboraca tijekom 1944. i poetkom 1945. godine prolo, dolo je i mirnije vrijeme, a ljudi su se poeli vraati normalnom ivotu. Ve 3. lipnja 1945. Drutvo obnavlja svoj rad. Pravno gledano, Drutvo je toga dana odralo drugu Osnivaku skuptinu. Usvojena su i nova Pravila Drutva po kojima je dolo i do novoga imena - Hrvatski prosvjetni dom u Somboru. Birana je nova uprava koja se odmah i konstituirala. Za predsjednika je jednoglasno izabran Stipan Kalan. U zapisnicima stoji da je Skuptinu otvorio i vodio u ime Akcijskoga odbora Mia Lukaevi, a Skuptinu su pozdravili tadanji predsjednik opine Sombor Jovan Doroki i kao gost Jerko Zlatari. Poslije konstituiranja, predsjednik Kalan je u ime Upravnoga odbora zahvalio Skuptini na ukazanom povjerenju, obeavi da e to povjerenje svi zajedno i opravdati. Ujedno, Kalan je pozvao i sve stvaralake snage Drutva da im u tomu i pomognu. Takoer, izrazio je i zadovoljstvo to je konano dolo vrijeme ujedinjenja svih bunjevako-okakih Hrvata u Somboru. Naglasio je potrebu izgraivanja bratske nacionalne misli meusobno, ali i izgradnje zajednitva s onima s kojima ivimo u zajednitvu ve stoljeima.

66

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Stipan Kalan

Budui da je tih dana u Subotici osnovana Hrvatska kulturnoprosvjetna zajednica, Stipan Kalan je predvodio somborsko izaslanstvo u toj zajednici. U sveanim prilikama, na prelima, duionicama i ostalim prigodama, Stipan Kalan je znao uivati. S posebnim zadovoljstvom bi iziao na pozornicu i svaki put pozdrav poinjao istim rijeima: Draga brao i sestre, potovani gosti.... Nikada nije govorio mnogo, ali to to je rekao bilo je teno, od srca, za svaku prigodu prilagoeno. U tim prilikama i sam je bio elegantno odjeven, s obveznim izmama na nogama. U privatnom ivotu Stipan je bio vrstan poljodjelac, s velikim prinosima. Kao veliki suradnik Zadruge bio je i u upravnim tijelima 67

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

te institucije. Kada je na jednom skupu poetkom 60-ih godina XX. stoljea, rjeavajui problem ita direktor rekao da e se morati sipati i u Veliku dvoranu Hrvatskoga doma, ba Stipan je ustao i energino rekao: Ako se bude sipalo i u dvoranu 'Petfi Sndora' i u dvoranu itaonice 'Laza Kosti', onda moe i u Hrvatski dom. Ali ako ne tamo, ne moe ni kod nas. Zavrimo razgovor o tome!. Stupajui na dunost predsjednika, Stipan Kalan se ve na samom poetku susretao s problemima. S obzirom na to da je u zgradi nekoliko godina bila vojska, sve je bilo zaputeno i trebalo je poduzeti velike radove oko obnove. Imenovan je domain Drutva, a njegov zadatak bio je obnoviti i odravati zgradu, a sva sredstva su ulagana u obnovu zgrade. To je trajalo dok zgrada nije dovedena u stanje prikladno drutvenom rangu i ugledu. Uveden je red odravanja sjednica Upravnog odbora, i to jednom mjeseno u prvom tjednu. Za sve lanove uvedene su i nove pristupnice lanstva, a ubrzano se radilo i na obnavljanju rada sekcija u Drutvu. Narednih godina, u vrijeme izgradnje nove zgrade Doma Drutva, Stipan Kalan se posebno angairao i pod njegovim rukovodstvom ovo zdanje je zavreno i dograeno u dananjem obliku i dobilo je svoju punu funkciju. Poetkom 1960. novi predsjednik Drutva postao je dr. Mato krabalo, a Stipan Kalan je i dalje ostao u Upravi Drutva. Stipan je izgubio ivot nesretnim sluajem, pred kapijom svojega salaa, 30. srpnja 1971. godine. Na sprovodu Stipana Kalana bilo je mnotvo lanova naega Drutva, a od pokojnika se oprostio Stipan Periki. Dr. MATO KRABALO (1960. 1962.) Roen je 1895. godine u Popovoj Luki na poluotoku Peljecu kao prvo od dva djeteta pomorskoga kapetana Iva krabala i njegove ene Marije, roene Rabaza. U estom razredu gimnazije istupio je iz dubrovakog sjemenita, a maturirao je 1914. na sam dan zlokobnog atentata u Sarajevu, pa je ubrzo morao obui austrougarsku uniformu. Tri godine je uspio izbjegnuti odlazak na frontu, ali u posljednjoj godini rata nakon dopusta na Peljecu, nije se vratio u jedinicu nego se kao dezerter skrivao u Zagrebu i usput ubrzano studirao. Mladi diplomirani pravnik s rigorozom stekao 68

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Dr. Mato krabalo

je 1922. titulu doktora prava i dobio je priliku bez vjebenikoga staa odmah biti imenovan za suca u nekom od gradova u Bakoj. Iako je na izbor imao i Novi Sad i Suboticu, odluio se za nepoznati mu Sombor, dotadanje upanijsko sredite, kamo je krenuo, barem je tako mislio, na godinu-dvije. Ve sljedee godine vjenao se s Jelenom Hukom Vidakovi, kerkom zemljoposjednika i trgovca Franje pl. Vidakovia (od grane Kajtinih iz Lemea - Svetozar Miletia). Tako se mladi sudac i naoiti Dalmatinac odluio vezati s uglednom bunjevakom udavaom i ostao je usidren u Somboru cijeloga ivota. Stekao je ugled skromna i potena ovjeka blage naravi, a u sudakome poslu bio je nadaleko poznat po nepotkupljivosti. 69

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Drei se principa da se sudac ne smije politiki posebno angairati, aktivirao se uglavnom u kulturnim, lovakim, ribolovnim i planinarskim drutvima, no uvijek i svugdje je nastojao ostajati u drugom planu. Odmah nakon osnutka 1936. godine pridruio se Miroljubu, iako kao sudac nije mogao preuzeti nikakvu funkciju u prvoj upravi Drutva, koje je svojim hrvatskim opredjeljenjem igralo jasnu politiku ulogu u onim prilikama. No, kad je na izborima 1938. prkosno dao svoj glas Udruenoj oporbi koju je vodio dr. Vladko Maek, zaradio je premjetaj iz Sombora, a vratio se tek nakon sporazuma Cvetkovi-Maek, uoi izbijanja Drugog svjetskoga rata. Za vrijeme maarske okupacije dr. Mato krabalo bio je aktivan i djelotvoran kao svojevrsni neformalni konzul za mnoge Hrvate jer se, kao predratni povjerenik Hrvatskoga radie brinuo za brojne mlade ljude koji su preko te organizacije doli iz hrvatskih pasivnih krajeva na naukovanje radi stjecanja zanata u Sombor, pa su bili zateeni ratom i pritiscima maarskih vlasti da se vrate odakle su doli, iako su se neki od njih ovdje ve oenili i skuili te nisu bili skloni otii u nesigurnu NDH. Kada je 1945. umjesto Miroljuba osnovan Hrvatski prosvjetni dom, tadanji politiki rukovoditelji u svojim govorima nedvojbeno su priznavali da vie nitko nee Bunjevcima i okcima zabranjivati da se smatraju pripadnicima hrvatskoga naroda. Ipak, takva pozitivna politika nije potrajala dugo. Nekoliko godina kasnije nije bilo doputeno da Hrvatsko kulturno-prosvjetno drutvo uzme naziv Stjepan Radi, jer taj povijesni voa hrvatskoga naroda nije bio po volji novih vlasti, nego je nakon zakulisnih natezanja odobreno da se drutvo nazove Vladimir Nazor, po tada jo ivom partizanskom pjesniku. Nekoliko godina kasnije nametnuto je skidanje hrvatske oznake iz imena Drutva, a neke su sekcije morale biti ukinute ili pripojene drugim somborskim drutvima, jer se takvom reorganizacijom smjeralo ukloniti tradiciju nacionalnih (maarskih, srpskih i hrvatskih) drutava u gradu, koji je uvijek njegovao meunacionalnu i meuvjersku toleranciju. Takav unitaristiki pritisak bio je najjai upravo u godinama (1960. - 1962.) kad je dr. Mato krabalo obnaao dunost predsjednika Drutva. On se prihvatio ove nezahvalne dunosti svjestan da Drutvo po svaku cijenu treba opstati. Somborci su, sreom, i dalje rado zalazili na igranke ili prelo, a oni neto stariji kartali su se ili igrali ah. 70

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Okruni sudac dr. Mato krabalo tri puta je u svome ivotu odlazio u mirovinu. Prvi put su ga kao stranca 1941. godine maarski okupatori prisilno umirovili kad mu je bilo tek 46 godina, a drugi put je 1946. godine sa svega 51 godinom sam zatraio da ode u mirovinu, jer nije elio sudjelovati u politikim suenjima seljacima koji nisu mogli udovoljiti nerealnim obvezama za prisilni otkup. Uinio je to u vrijeme kada nije bilo nimalo bezopasno odbiti povjerenu dunost, a i tadanje mirovine jedva da su bile dovoljne za egzistencijalni minimum obitelji s dva sina na kolovanju. Kada su polovicom pedesetih godina doneseni zakoni koji su ipak unijeli neto reda u pravni poredak i sudstvo, reaktiviran je u okrunom sudu, da bi 1961. g. napokon ispunio zakonske godine za mirovinu, pa je sada ve trei put i konano umirovljen. Nije mu bilo sueno dugo uivati u mirovini, jer je ve 4. oujka 1963. umro na operacijskom stolu u Zagrebu. Do danas nije zaboravljena njegova skromna i angairana uloga u radu Drutava, od Miroljuba do Nazora, koja su u povijesno nesklonim vremenima uvala, odravala i njegovala kulturni i nacionalni identitet bunjevakih Hrvata u Somboru. STIPAN PERIKI (1963. 1968.) Roen je 1903. godine u Bakom Monotoru, od roditelja Pavla i Jule uli. Otac mu je poginuo na fronti u Prvom svjetskom ratu. Kao mladi radi kao trgovac u papirnici, a istodobno pohaa Veernju kolu te izuava za knjigovesca. Sa svojim suradnikom 1938. godine otvara knjiaru i papirnicu. Stjepan se oenio Martom, ro. Kova, te su u sretnom braku imali sedmero djece: tri sina i etiri keri. Kao jedan od inicijatora osnivanja HKD Miroljub (jo 1935. godine) Stipan Periki se nalazio u rukovodstvu Drutva od samoga osnutka, pa je poslije Osnivake skuptine 1936. obavljao dunost jednog od dva blagajnika Drutva. Odmah nakon osloboenja Sombora 1944. godine, bio je lan Gradskog narodnooslobodilakog odbora, a ujedno se nalazio i u rukovodstvu Hrvatskog prosvjetnog drutva (kao proelnik Pjevakoga zbora), osnovanog 1945. g. umjesto nekadanjeg Miroljuba. U poslijeratnom razdoblju,

71

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Periki radi na organizaciji trgovine u gradu, a osim toga vri i druge odgovorne dunosti u javnom ivotu grada. Poslije Godinje skuptine Kulturno-prosvjetnog drutva Vladimir Nazor u Somboru, odrane poetkom 1963. godine, sazvana je i konstituirajua sjednica Upravnoga odbora 12. veljae iste godine. Predsjedavajui na ovoj sjednici bio je Stipan Kalan. Cilj sjednice bio je izbor novog rukovodstva Drutva. Veina okupljenih mislila je za predsjednika ponovno birati dr. Matu krabala, ali se on sam usprotivio takvu prijedlogu zbog svog naruenog zdravlja. Poslije krae rasprave dr. Mato krabalo predloio je da se za novog predsjednika bira Stipan Periki, dugogodinji proelnik Pjevakoga zbora Drutva, koji je bio iznimno uvaavan zbog svog uspjenog djelovanja. Pored ove, Stipan Periki je vrio i druge odgovorne dunosti u Drutvu. U tekim vremenima kada su obnavljane dvije zgrade Hrvatskog doma u Somboru, dokazao se kao vrsni ekonomist. Njegovo miljenje i zauzimanje oko interesa Hrvata u Somboru bilo je dobro poznato svim lanovima Drutva. U jednom razdoblju Periki je bio i tajnik Drutva. Zbog svih njegovih zauzimanja i provjerenog rada, ovaj prijedlog je jednoduno prihvaen i poslije izbora pozdravljen je pljeskom svih okupljenih na konstituirajuoj sjednici Upravnog odbora Drutva. U njegovu petogodinjem predsjednikom mandatu bilo je vrlo burnih dogaanja i previranja unutar Drutva. On se u svemu tomu uvijek trudio nai najbolju mjeru i nain kako bi se sve potekoe rijeile na najbolji nain. U svom djelovanju Periki nikada nije skrivao pripadnost hrvatskom narodu. U par navrata za vrijeme rata, a i kasnije, imao je zbog toga velikih neugodnosti. Meu prijateljima i poznanicima bio je nazivan Hrvatina. Svoje vjersko opredjeljenje javno je oitovao kad god je to trebalo. Posebno je volio otii do Karmelianske crkve, a blizak prijatelj bio mu je o. Ladislav Markovi. To to je volio svoju vjeru i narod nije mu bila prepreka jednako voljeti i potovati i one koji pripadaju drugim narodima ili drugoj vjeri. U tomu je Stipan bio posebno velik. Za vrijeme djelovanja Stipana Perikia kao predsjednika, Drutvo je imalo veliki broj lanova i veina sekcija je radila vrlo uspjeno. Na redovitoj sjednici Upravnog odbora odranoj 9. studenoga 1965. godine, na prijedlog Marka Drvara, prihvaeno je 72

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Stipan Periki

da se izrade portreti svih dotadanjih predsjednika Drutva. KUD Vladimir Nazor slavio je 1966. g. tridesetu obljetnicu svojega djelovanja. Meu desetoricom odlikovanih bio je i Stipan Periki. Poslije isteka petogodinjeg mandata na funkciji predsjednika KUD Vladimir Nazor 1968. godine, Stipan Periki i dalje ostaje aktivni lan Drutva. U Drutvu su bili aktivni i dvojica njegovih sinova: Pavle Periki (inae jedan od doajena jugoslavenskog i srpskog knjiarstva) kao lan Upravnog odbora i Fabijan Periki (pravnik) kao potpredsjednik Drutva u kasnijem razdoblju njegova rada. Stipan Periki je umro 8. rujna 1985. u Somboru. Od njega se u ime KUD Vladimir Nazor oprostio tajnik Drutva prof. Franjo Matari, a sprovodne obrede vodio je o. Ladislav Markovi, prijatelj i duhovni otac pokojnog Stipana. 73

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ANTUN MATARI TUNIKA (1969. 1982., 1984. 1986. i 1990. 1996.) Antun Matari mlai (Tunika) roen je u Somboru 1921. godine, od oca Antuna i majke Tereze Zetovi. Kada se rodio Tunika, njegova obitelj bila je ve srednje imuna, zahvaljujui vrijednom i upornom radu njegova djeda Gae, a posebno njegova oca Antuna - Tune. U godinama osnutka HKD Miroljub (1935./36.), mladi Tunika se vrijedno aktivirao. Njegov otac, inicijator osnutka Miroljuba, izabran je i za prvog predsjednika Drutva. Kod osnutka Drutva Joso Doroti je izabran za predstavnika mladei u osnivakom Upravnom odboru, a Tunika je bio njegov najblii suradnik. Oni su zajedniki radili na osnutku omladinske sekcije (folklorne, tamburake, diletantske i sportske). U prigodnim prilikama, u pratnji nekoliko djevojaka u bijeloj svili, Tunika je nosio barjak Drutva. Taj barjak je prvo bio onaj kriarski, a kasnije je to bio novi barjak Drutva. Tunika je kao mladi od nepunih 15 godina bio prvi banda na velikoj proslavi prve Duionice u Somboru 1935. godine, a bandaica je bila njegova sestrina Marija, koja je ivjela zajedno s njima u obitelji, jer je bila siroe. Tada je ve bilo vidljivo kako obojica, i otac Tuna i sin Tunika, rade ponosno u Drutvu, prvi kao predsjednik a drugi kao voditelj folklorne sekcije. Godine 1939. folklor Miroljuba gostuje u Zagrebu, a iste godine nastupa u vie navrata u Somboru i po okolnim mjestima. Ratne godine donijele su prevrat i u HKD Miroljub, kao i u ivotu mladoga Tune. Tih godina majka mu se teko razboljela i ubrzo umire, a ona mu je znaila mnogo. I otac Tuna i sin Tunika do kraja svog ivota nosili su najljepe uspomene na svoju suprugu i majku. Tih ratnih godina mladi Tunika je mobiliziran, ali sreom nije odveden na frontu. Poslije zavretka rata Tunika se aktivno ukljuuje u rad obnovljenog Drutva. Ubrzo je biran i u upravna tjela Drutva, s viegodinjim mandatom. Godine 1951. Antun Matari mlai je stupio u brak s Katom Antuni. Imao je sa svojom suprugom dvije keri: Tereziju i Mariju. Njih dvije su kasnije uspjeno zavrile studij medicine.

74

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Antun Tunika Matari

Antun Matari ml. prvi put je biran za potpredsjednika Drutva 1964. godine, a prvi put predsjednik postaje 1969. godine. Kao predsjednik Antun je tako ustrojio rad Drutva da svatko ima svoje polje rada. Veliki dio posla povjerio je svojim suradnicima, a on je zastupao Drutvo samo na najvioj razini pred drugim slinim drutvima i pred vlastima. U svom prvom mandatu Antun Matari ml. nalazio se punih 12 godina na elu Drutva, a 1982. g. postao je tehniki tajnik. Kasnije, 1984. godine, Tunika je ponovno biran za predsjednika s dvogodinjim mandatom do 1986. godine. Na istu dunost izabran je ponovno 1990. godine, i nju je vrio do svoje smrti 1996. godine. Za vrijeme trajanja dunosti predsjednika Drutva Tunika je radio na profesionalizaciji svih sekcija, te e za takav 75

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

rad sekcije Drutva biti nagraene najviim priznanjima. Znao je i u najteim vremenima ostati dosljedan svojim pogledima i sauvati interes Drutva. Nikada nije bio pristaa tada vladajue ideologije, nego je u takvom okruenju znao sauvati jasni smjer rada Drutva. Najtea godina ivota za Antuna Mataria ml. bila je ona posljednja, 1995. Tijekom te godine borio se za ivot, ali njegovo iscrpljeno tijelo nije izdralo. Preminuo je prvog dana 1996. godine. Narednog dana u prostorijama Drutva odrana je komemoracija. O liku i djelu pokojnika govorio je Franjo Krajninger. Istog dana sprovod pokojnog Antuna bio je na Velikom katolikom groblju u Somboru. Uz njegov odar stajali su u poasnoj strai lanovi predsjednitva i lanovi Folklorne sekcije Drutva. Od pokojnika se oprostio Alojzije Firanj, a sprovodne obrede vodio je pre. Josip Pekanovi. On se biranim rijeima oprostio od pokojnog Antuna. Kada se sabere, Antun Matari ml. bio je predsjednik Drutva u najvie navrata - tri puta, u ukupnom trajanju mandata od 21 godine. Treba naglasiti i to da je Antun Matari ml. bio svjestan Hrvat i kao takav je pristupio s mnogo zanosa osnutku podrunice Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine u Somboru 1990. godine. Izabran je za prvog predsjednika Podrunice ove stranke, na Osnivakoj skuptini ujesen 1990. godine. Poslije Tunike ostao je njegov savjet koji ne treba zaboraviti: Nikada nemojte ruiti mostove prijateljstva jer nas oni povezuju s mnogima!. FRANJA KRAJNINGER (1982. 1984.) Roen je 1931. godine u Somboru, u njegovu predgrau poznatom pod nazivom Mali Be, u blizini prigradske eljeznike postaje Strili. Tu na imanju svojih predaka, oca uke i majke Marije ro. Rai, za njihovo sedmero djece odvijao se skladni obiteljski ivot. Franja je kao najstarije dijete imao i posebnu ulogu u odgoju i kolovanju svoje mlae brae i sestara. Po zavretku osnovne kole, svoje struno obrazovanje usmjerio je ka metalskoj struci i stekao diplomu strojarskog tehniara. Svoj radni vijek proveo je radei kao tehniar - glavni mehaniar somborske Zemljoradnike zadruge, na ekonomiji u iovima. U zasluenu mirovinu otiao je 1995. godine, s punih 40 godina radnoga staa. Sa svojom suprugom Anom ro. 76

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Franja Krajninger

Budai imao je dvije keri: Ruicu i Marinu. Prezime Krajninger esto je pobuivalo zanimanje ovdanjeg svijeta (njegov daleki predak, Austrijanac iz Bea koji se nalazio u pograninoj slubi, oenio se ovdanjom Bunjevkom, stopio se sa ovim svijetom i prihvatio njihov jezik i obiaje, a ivei u ovoj sredini i njegovi potomci osjeali su se i izjanjavali kao Bunjevci). Franjin otac uka bio je 1935. jedan od osnivaa HKD Miroljub, a na taj skup je poveo i svog sinia. Kada je nakon Drugog svjetskog rata 1945. Drutvo ponovno aktivirano, mladi Franja se odmah ulanio. Od tada je u njemu neprekidno i veoma aktivno sudjelovao desetljeima. Bio je sudionik radnih akcija prilikom adaptacije i dogradnje dananje zgrade Drutvenoga doma. Potpredsjednike dunosti obavljao je u vie mandata, u 77

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ukupnom trajanju od oko 25 godina, a predsjednik Drutva bio je od 1982. do 1984. godine. Na elu Radne skupine za organiziranje etvenih sveanosti Duionica bio je vie od deset godina. Kao predsjednik Drutva dva puta je sudjelovao na Festivalu podunavskih zemalja u Baji, u Maarskoj, kao i u Koprivnici, na Ivanjikim kresovima, te na zonskim i pokrajinskim smotrama folklora Vojvodine. U organizaciji revije narodnih nonja sudjelovao je u okviru tradicionalnog Bunjevakookakog prela. Njegova aktivnost posebno je bila zapaena u razdoblju priprema, kao i za vrijeme obiljeavanja 50 godina postojanja i rada Drutva, 1986. godine. U listu Miroljub redovito objavljuje prigodne tekstove, osobito one o dogaanjima vezanim za minule dogaaje i osobe znaajne za prolost Drutva. Njegova memoarska graa ima posebnu vrijednost, i on je pravi kroniar drutvenih dogaaja. Glavni je autor knjige Somborske etvene sveanosti (Sombor, 1996.). Zapaena je i njegova aktivnost u pruanju pomoi drugima, dajui im vrijedne i brojne podatke pri pisanju prigodnih tekstova. Ovo se posebno odnosi na subotike autore Bunjevakog renika, te Nadimka bunjevako-okakih Hrvata Sombora i okolice. Iznimna je bila i njegova pomo profesoru Franji Matariu pri pisanju Monografije KUD Vladimir Nazor 1986. godine. Njegova ranija aktivnost zapaana je i na raznim odgovornim mjestima u tijelima opine i mjesne zajednice, kao i radnih organizacija u kojima je djelovao. Bio je vijenik SO Sombor, lan raznih povjerenstava i odbora, opinskih i pokrajinskih SIZ-ova i slino. Znaajna mu je i aktivnost u upi crkve Presvetoga Trojstva gdje je bio lan Pastoralnoga vijea. U ovisnosti o situaciji u zemlji i drutvu te o dunostima koje je obavljao, Franja Krajninger je vie puta bio u nepovoljno vrijeme na nepovoljnom mjestu. Ipak, zahvaljujui svojoj principijelnosti i dosljednosti, potekoe je uvijek uspio prebroditi. Znaajan je njegov doprinos ouvanju hrvatskog nacionalnog identiteta i afirmaciji ovog naroda na prostorima gdje ve stoljeima ivi. Iz tih i drugih razloga, od lanstva Drutva, svojih sunarodnjaka, sugraana i prijatelja bio je visoko cijenjen, iskreno potovan i uvaavan. Njegove tihe i uvijek odmjerene rijei pozorno su sluane i uvaavane. U njima nikada nije bilo ishitrenosti i nedoreenosti. Svaki mu je prijedlog bio dobro osmiljen i mogu za realizaciju. 78

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Po njegovu miljenju, najvei i najznaajniji uspjeh Drutva predstavljala je uporna borba za opstanak hrvatskog naroda na ovim prostorima te ouvanje obiaja i tradicije bunjevako-okakih Hrvata. Uvijek se zalagao i za iskrenu suradnju sa svim kulturnoumjetnikim drutvima u gradu, opini i irem okruenju, s tenjom da ona bude na eljenoj razini, bez obzira na nacionalnu pripadnost lanova pojedinih drutava. Nakon predsjednikog mandata Franja Krajninger ostao je dugogodinji aktivist Drutva, lan Upravnog i Izvrnog odbora i lan Urednitva lista Miroljub. Preminuo je poslije duge bolesti u Somboru, 7. veljae 2006. godine, u 75. godini ivota. MATA MATARI (1987. 1990. i od 2010.) Roen je 1947. godine u Somboru, u prigradskom salakom naselju Nenadi. Ondje je na imanju svojih predaka stjecao svoja prva ivotna iskustva. Strojarski odsjek srednje Tehnike kole zavrio je u rodnom gradu 1966. godine. Daljnje struno obrazovanje nastavio je na Vioj koli organizacije rada u Novom Sadu, koju zavrava 1979. godine, kada stjee zvanje inenjera organizacije rada. Zapoljava se 1968. g. u Brodoremontu u Bakom Monotoru. Od 1976. do 1980. godine bio je direktor radne organizacije Panonija u Somboru. Dvije godine je bio struni savjetnik u Ministarstvu prometa Vojvodine u Novom Sadu, a obavljao je i dunost predsjednika Saveznog odbora za meunarodnu suradnju u prometu pri Saveznoj gospodarskoj komori. Izmeu 1984. i 1992. g. bio je steajni upravitelj, a kasnije i direktor RO Metalac u Somboru. Od 1992. do 1994. bavio se privatnim poduzetnitvom, a od 1995. godine kada se politika situacija u zemlji i regiji donekle stabilizirala, iz ekonomskih razloga prelazi na privremeni rad u Maarsku, u grad Moha, gdje se takoer bavi privatnim poduzetnitvom, vodei ugledno obiteljsko poduzee. lan je KUD Vladimir Nazor od ranih 60-ih godina minuloga stoljea i sudionik je svih veih manifestacija i akcija koje su se u tom razdoblju dogaale u Drutvu. Za aktivnosti na ovom planu uzori su mu uvijek bili otac i majka, koja je od malih nogu bila u Domu, i raniji uvaeni i zasluni predsjednici Drutva, stariji i mlai Antun Matari. Od spomenutih predaka i aktivista nastojao je provoditi jednostavnu i iskrenu politiku po kojoj tue treba potovati, a svoje 79

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

cijeniti i uvati. U nekoliko saziva bio je lan Upravnog odbora Drutva, te vie raznih odbora i povjerenstava, a za predsjednika Drutva izabran je (prvi put) 12. svibnja 1987. godine. U vrijeme svog predsjednikog mandata nastojao je uspostaviti bolju suradnju s lokalnom sredinom, kao i s matinom zemljom svojega naroda Hrvatskom. Iz tih razloga su organizirani dolasci pisaca, dramskih umjetnika i drugih kulturnih djelatnika u nau sredinu, a nai su amateri sudjelovali u prigodnim kulturnim manifestacijama u Hrvatskoj. Zapaeni su njihovi nastupi na akovakim vezovima, smotrama folklora i dr. U irem planu suraivalo se s mladima iz Tarina (BiH), a gostovalo se i u Njemakoj (Gppingen). Ovim je aktivnostima i suradnjom omoguen jai prodor hrvatskog ali i europskog duha, kulture i ideja u nau sredinu i ovo Drutvo. U cilju normalnog djelovanja Drutva, na zgradi Doma su u tom razdoblju obavljeni neophodni adaptacijski radovi: napravljen je sanitarni vor, pokriven ulaz u dvoranu i prostor za kuhinju, lienje i bojenje drvenarije, lakiran je parket, kupljene su nove stolice za dvoranu, postavljene su pei u prostorijama u kojima djeluju sekcije, nabavljeno je nekoliko garnitura nonji za folklornu sekciju i dr. Naalost, pred kraj etverogodinjeg mandata Mate Mataria, politika situacija u zemlji bila je veoma nepovoljna te je dolo i do velike drutvene polarizacije. Refleks takvog stanja izrazio se i u ovoj lokalnoj sredini, a njegov odraz se osjetio i u naem Drutvu. Na iznenaenje lanstva, Upravni odbor je 23. veljae 1990. godine s minimalnom veinom izglasovao nepovjerenje tada aktualnom predsjedniku. injenica je da je za vrijeme mandata Mate Mataria Drutvu za ukupnu aktivnost dodijeljena pokrajinska nagrada Heroj Pinki - najvie priznanje koje se dodjeljuje amaterskim drutvima. Uz to, bilo je i drugih vrijednih nagrada i priznanja. U povodu 60. obljetnice postojanja i djelovanja Drutva, za viegodinji odani i portvovni rad, Mati Matariu je 1996. dodijeljeno najvie drutveno priznanje, plaketa Vladimir Nazor. Izmeu 1993. i 1997. godine Mata Matari je bio predsjednik podrunice DSHV-a u Somboru, a na prvim demokratskim izborima u zemlji i kandidat za narodnog zastupnika. Tadanja nesreena i politiki napeta situacija u zemlji kao i u ovoj lokalnoj sredini, brojne prijetnje, podmetanja i maltretiranja nisu mimoila ni ovog 80

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Mata Matari

naeg sunarodnjaka. On je ipak ostao vjeran vjekovnom ognjitu svojih predaka i viestoljetnoj postojbini ovoga naroda. Premda mu mjesto rada i boravka privremeno nije bilo u Somboru, Mata Matari je ipak bio lan Drutva, Upravnog odbora, potpredsjednik je Odbora za rekonstrukciju Doma, a u znatnoj mjeri materijalno je pomagao odravanje veih manifestacija Drutva kao to su prela, duionice, gostovanje sekcija u Maarskoj (Peuh, Moha, Buso-Jaras), a kao domain pomae i odravanje Likovne kolonije Colorit. Spomenuta financijska i druga pomo osobito je bila znaajna u vrijeme sankcija, kada je ova zemlja bila u izolaciji. Surauje u naem tromjeseniku Miroljub piui o povijesnim dogaajima, o aktualnoj problematici Drutva te o vienju uloge i 81

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

mjesta nacionalnih manjina u predstojeim europskim integracijama. Sa eljom da Drutvo ostvaruje jo bolje rezultate te da se vie integrira u ukupne drutvene tijekove, Mata Matari preporua da se neprekidno i to vie radi na okupljanju i ukljuivanju naih sunarodnjaka u lanstvo, posebno mladih, da se u cijelosti vie ukljuujemo u ukupna drutvena zbivanja i tijekove kako ne bismo dospjeli na njegove margine, da se vie povezujemo sa svim naim sugraanima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, a posebno da budemo uviavni prema onim sunarodnjacima koji se deklariraju kao Bunjevci. Na svom lijepom obiteljskom salau u Nenadiu, koji ne samo da se uzorno odrava nego podsjea i na specifinu vrstu muzeja ovdanjeg hrvatsko-bunjevakog naroda, Mata ivi sa svojom suprugom Marijom ro. Dini, okupljajui esto svoje najblie djecu Martinu i Martina i petero unuadi. Od 2007. g. Mata Matari je ponovno na dunosti predsjednika Podrunice DSHV-a u Somboru, a ujedno je i potpredsjednik DSHV-a. Na posljednjim lokalnim izborima izabran je za vijenika u Skuptini grada, a zatim i za lana Gradskoga vijea. Nakon Sabora drutva u svibnju 2010. godine, Mata Matari je (po drugi put) izabran za predsjednika HKUD Vladimir Nazor. Za vrijeme njegova drugog mandata, povodom 75 godina postojanja i rada, HKUD Vladimir Nazor 2011. godine dobiva visoko priznanje Povelju Republike Hrvatske. ALOJZIJE FIRANJ (1996. 2002.) Roen je 1952. godine u Somboru, u prigradskom salakom naselju Nenadi. Na imanju svojih predaka i roditelja (oca Alojzija i majke Klare) stjee prva ivotna iskustva. Po zavretku osnovne kole ukljuuje se u poljoprivrednu djelatnost sa svojim roditeljima. Nakon odsluenja vojnoga roka nastavlja strunu naobrazbu i stjee diplomu strojarskog tehniara. Vie od 30 godina bio je u stalnom radnom odnosu u Somboledu koji je ve desetljeima uspjeno i danas poznato poduzee. Sukladno strunoj kvalifikaciji obavlja poslove vezane za odravanje strojeva i rashladnih ureaja. lanom Drutva Alojzije Firanj postao je jo u djetinjstvu, a lanom Uprave prije vie od dva desetljea. U Izvrnom odboru 82

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Alojzije Firanj

obavljao je dunosti proelnika sekcije za harmoniku, bio je domain Drutva, potpredsjednik i vritelj dunosti predsjednika, a izmeu 1996. i 2002. godine i predsjednik Drutva. Za svoju dotadanju aktivnost prilikom obiljeavanja 60. godinjice od osnutka (1996.), Drutvo je Alojziju Firanju uruilo prigodnu Povelju. U vrijeme predsjednikog mandata Alojzija Firanja, na naim prostorima jo uvijek je vladala nestabilna politika i ekonomska situacija te je iz tih razloga i elna pozicija u kulturnoprosvjetnoj instituciji jednog manjinskog naroda bila specifina i veoma osjetljiva. Na sreu, Alojzije Firanj znao se dobro postaviti i drutvene aktivnosti pravilno usmjeravati. To je na svoj nain poticalo pripadnike hrvatskoga naroda da se u veem broju ukljue 83

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

u rad Drutva. Tijekom trajanja mandata Alozija Firanja, bez obzira na teku materijalnu situaciju, zgrada i prostorije Drutva redovito su odravane i raene su potrebne rekonstrukcije. Kao i ranijih godina, tako je i u vrijeme njegova predsjednikog mandata posebna pozornost posveivana odravanju dobrih suradnikih odnosa s hrvatskim kulturno-prosvjetnim drutvima i institucijama. Ovdje osobito treba istaknuti HKC Bunjevako kolo iz Subotice, drutva u Bakom Monotoru, Bakom Bregu, Sonti, Svetozaru Miletiu i Tavankutu. Suradniki odnosi odravani su i sa svim KUDovima Opine Sombor, bez obzira na nacionalnu strukturu njihova lanstva. Upravo je HKUD Vladimir Nazor vie puta inicirao takvu zajedniku suradnju i poticao prigodne zajednike nastupe. Znaajna aktivnost Alojzija Firanja kao predsjednika Drutva ogledala se i pri izradi Statuta Drutva. Hrvatski predznak Drutvu je vraen u vrijeme njegova rukovodeeg mandata. Znaajna je bila i nakladnika djelatnost toga vremena. Iz tiska su tada izale dvije vrijedne knjige: Dukat ravnice, iji je on urednik i pisac predgovora, te Somborske etvene sveanosti, a poeo je izlaziti i list Miroljub. Prestankom mandata Firanj se angaira na projektu Leksikon podunavskih Hrvata Bunjevaca i okaca. HKUD Vladimir Nazor uzima u tomu aktivnu ulogu, osniva se mini redakcija, a Alojzije Firanj postaje koordinator. Sve knjige (njih deset) predstavljene su u Drutvu, a prilozi iz Sombora alju se redovito. U Hrvatskom domu odrane su i brojne duhovne tribine u suradnji s karmelianima. Alojzije Firanj je pomagao odravanje ovih konferencija, a ujedno je i izvjetavao s njih. Odravane su i tribine u zajednici sa somborskim upama, u emu je Alojzije Firanj takoer imao aktivnu ulogu. Na Saboru HKUD Vladimir Nazor 9. svibnja 2010., dotadanji urednik Miroljuba mr. Matija ani zahvalio se na dotadanjem mjestu, pa je odlukom Upravnoga odbora Alojzije Firanj imenovan za glavnog i odgovornog urednika Miroljuba. Premda se politikom posebno nikada nije bavio, bio je lan Inicijativnog odbora DSHV-a, lan Osnivake skuptine HNS-a, lan Foruma hrvatskih institucija i organizacija, a sada je i jedan od lanova Nadzornoga odbora HNV-a. Osim neposrednog rada u Drutvu, Alojzije Firanj ve niz godina objavljuje i svoje priloge u Katolikom listu Zvonik, kao i u naem Miroljubu, iji je redoviti 84

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

suradnik od prvoga broja. Aktivnost Alojzija Firanja izraava se i na vjerskom planu. U crkvi sv. Kria ve dva mandata je lan, a sada i naelnik Pastoralnoga vea. Po odobrenju biskupa pet godina je bio djelitelj Svete priesti. Sa suprugom Anom ro. Serene ima troje djece kerke Natau i Tanju i sina Ivana, a odnedavno i unuka Nikolu. IMA RAI (2002. 2010.) Roen je 1947. godine u Somboru, u prigradskom salakom naselju Nenadi, gdje i danas ivi s obitelji kao uzorni domain na svom poljoprivrednom gospodarstvu. Sa suprugom Jolikom ima sina Zlatka, kerku Elizabetu i etvero unuadi. Jo 1962. godine, kao 15-godinji mladi, postaje lanom Drutva i folklorne sekcije u kojoj djeluje punih 20 godina. U meuvremenu postaje i lan Upravnog odbora Drutva. Na Saboru drutva 1990. g. biran je za tajnika, a od 1994. do 2002. godine vri dunost potpredsjednika KUD Vladimir Nazor. U to vrijeme obavlja i dunost predsjednika Kulturnoga vijea. Godine 2002. izabran je za predsjednika HKUD Vladimir Nazor u Somboru. Predsjedniku dunost obavljao je u dva mandata, sve do 2010. godine. I izvan Drutva ima Rai bio je drutveno i politiki aktivan. Bio je predsjednik Upravnog odbora te predsjednik Skuptine Zemljoradnike zadruge Sombor. Bio je aktivan i u Mjesnoj zajednici Gornja Varo, izaslanik za podrunicu Nenadi, te lan Vijea mjesne zajednice. Neko vrijeme bio je i vijenik u Skuptini opine Sombor. Jedan je od osnivaa podrunice DSHV-a u Somboru, a u dva mandata bio je i izaslanik u Hrvatskom nacionalnom vijeu. ima Rai je izabran za predsjednika Drutva 2002. godine, u vrijeme kada su nestabilne politike i ekonomske prilike bile donekle prevladane i kada je Drutvo ojaalo svoje dotadanje sekcije i osnovalo neke nove, i kada se poelo raditi intenzivnije, a elja za javnim nastupima meu lanstvom bila je sve izraenija. Ve u kolovozu iste godine Drutvo gostuje na moru, u Trogiru i Splitu, a bili su smjeteni u Katel Lukiu, na upi kod don Ante koji im je bio domain u vie navrata. Bili su gosti i u rodnom mjestu Vladimira Nazora (Postire na Brau). Bilo je gostovanja diljem 85

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ima Rai

Hrvatske: u Zagrebu, Sesvetskom Kraljevcu, Reetarima, Osijeku, akovu, Vinkovcima i mnogim mjestima u Slavoniji, a zatim i po Bosni i Hercegovini, Republici Maarskoj te po Vojvodini. U to vrijeme kulturni ivot Drutva bio je iznimno aktivan te su organizirane knjievne veeri i duhovne tribine, kao i tribine na razne graanske teme. Dramska sekcija je davala uspjene predstave, prireeno je i predstavljanje Leksikona, predstavljanje poetskog stvaralatva iz knjige Lira naiva, a bilo je i drugih kulturnih sadraja. Duionice i prela bile su lijepo i uspjeno prireivane, a godinjice Drutva su prigodno obiljeavane. Tijekom proslave 70-godinjice (2006.), predsjednik ima Rai je rekao: Tijekom 70 godina aktivnoga rada i postojanja, nae Drutvo mijenjalo 86

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

je prostorije u kojima je djelovalo, mijenjalo je ime, ali nikad programsku orijentaciju i osnovno opredjeljenje. Osim kulturnoga rada, Drutvo je u vrijeme mandata ime Raia mnogo uradilo i na rekonstrukciji i odravanju zgrade. Zavren je idejni projekt rekonstrukcije i dogradnje zgrade Drutva. Projekt je izradio dipl. ing. arhitekture Josip Pareti. Potporom Vlade Republike Hrvatske u tri navrata uraen je krov na Velikoj dvorani Drutva, stavljena je elina konstrukcija, ureena je Velika dvorana, zatim Mala dvorana pored pozornice te ured, knjinica i dvorite, a uraena je rekonstrukcija sanitarnoga vora. Lokalna samouprava financirala je izradu proelja i ljebova s ulice, kao i izradu kapije i dijela krova. Ve sada moemo rei da razdoblje predsjednikoga mandata ime Raia spada u jedno od najplodnijih u 75-godinjoj povijesti Drutva. Nakon prestanka mandata, ima Rai je ostao aktivni lan Drutva, pa je i danas lan Upravnog odbora i lan Redakcije Miroljuba.

87

SEKCIJE I DRUGE KULTURNO-UMJETNIKE AKTIVNOSTI U DRUTVU

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ZBOR Odavno je reeno da zborsko pjevanje nije samo sklad ljudskih glasova, nego je jedan od izrazitijih naina obuzdavanja onog primitivnog, nagonskog i prizemnoga u ovjeku. Rijetko kada se s toliko zanosa stapamo u jednu cjelinu i nigdje pojedinac nije manje primijeen (osim ako nije solist) kao u zboru. Ali osjeanje da svojim glasom doprinosi onom snanom dojmu koji na sluatelje ostavlja dobro zborsko pjevanje, uznosi svakog pjevaa i on tada doivljava stvaralaki zanos bez kojega sva ovako ostvarena umjetnost ne bi bila mogua. Pjevaki zbor, kako se zbor zvao u vrijeme kada je Drutvo nosilo ime HKD Miroljub, osnovan je iste godine kada i Drutvo - 1936. Oformiti zbor u to vrijeme uistinu nije bilo teko. Tradicija crkvenog zborskog pjevanja, postojanje nekoliko iznimno kvalitetnih zborova u gradu, esta zajednika pjevanja na prijateljskim skupovima i zabavama, nudili su mnotvo pjevaa. Trebala je samo jedna dirigentska inicijativa i zbor je bio stvoren. Takvu inicijativu jo 1936. pokrenuo je Matija Hengen, koji je glazbenu naobrazbu stekao na studiju teologije, gdje se posebno njegovalo umijee zborskoga pjevanja i dirigiranja (ravnanja) zborom. Nakon to je izaao iz reda sveenstva, Matija Hengen se zaposlio u Socijalnom zavodu u Somboru. Uz solidni honorar, od 1936. do 1941. godine ravnao je zborom HKD ,,Miroljub. Zbor je bio mjeovit i u poetku je imao 40 lanova, ali se ubrzo taj broj poveao na 50. Bilo je godina (u vrijeme okupacije 1942.) kada je u zboru pjevalo i po 60 lanova. Pjevalo se u tri ili etiri glasa. lanovi zbora izradili su i Pravilnik kojega su se morali svi pridravati. Pravilnikom je, meu ostalim, bio reguliran i nain kako se postaje lanom zbora. Osim to je budui lan trebalo popuniti pristupnicu, lankom 14. Pravila, predvien je i ispit za nove lanove koji se i sastojao iz poznavanja Pravilnika zbora, poznavanja Kunoga reda i Pravila Drutva i osnovnih principa notalnoga pjevanja. Zbor je prema Pravilniku imao dvije vrste nastupa: 1. Javne (koncerti, poasna sudjelovanja, narodne sveanosti) i 2. Drutvene nastupe sa zastavom Drutva. Ovi drugi nastupi, koji su imali odreen ritual, pretpostavljali su i sudjelovanje barjaktara koji je nosio zastavu Drutva. U pravilima Drutva uloga i postupci 91

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

barjaktara bili su veoma podrobno objanjeni. Jedan od najvienijih barjaktara u Drutvu bio je Stipan Matari iz Nenadi salaa. Visok, stasit, crnokos, brkat, s lijepo isklesanim crtama lica hercegovakih gortaka, s uzdignutom zastavom Drutva i s dvije pratilje (djevojke), privlaio je pozornost svih pored kojih je prolazila povorka s njim na elu. S barjakom je Drutvo nastupalo i prilikom veih crkvenih i drugih blagdana, kada se po gradu kretala procesija. U trenucima zastajanja procesije, zbor Drutva pjevao je pjesme pripremljene za tu prigodu. Osim nacionalnih himna i prigodnih pjesama za odreene sveanosti, zbor je najvie uvjebavao narodne pjesme u zborskoj obradi. Zbor je imao i svoju otisnutu pozivnicu za koncertne veeri, koja se popunjavala u ovisnosti o mjestu gdje je davan koncert i vremenu kada je davan. Najee izvoene zborske skladbe, prije i za vrijeme rata bile su: Himna Molitva Bunjevaca (dr. Vinko ganec) Jorgovane, jorgovane (M. Vilhar) Tambur buba (dr. V. ganec) Cvijee mi poje (R. Taclik) Oj, ti lane (M. Vilhar) Mostarski pazar (R. Taclik) No je, tiha no (Adamovi) Poskonica (Lotke) Ej, Ker i Sentu (V. ganec) Diko oi, o dovee doi (V. ganec) Marice divojko (V. ganec). U drugom dijelu koncertnih veeri pjevane su i one skladbe koje su ostavljale snaniji dojam, a i inae su bile rado sluane. To su bile skladbe: Da bi bila (R. Matz) U naem selu (R. Matz) Mi u selo idemo (dr. V. ganec) Rukovet hrvatskih narodnih pjesama (Z. poljar) Da bi znala (dr. V. ganec) Zviraj, zviraj voda ladna (V. ganec) Da sam riba (V. ganec) 92

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Evo vako, to je lako (V. ganec) Ej zovem diku (V. ganec). U svojemu repertoaru zbor HKD Miroljub imao je toliko uvjebanih zborskih skladba da je najee drao samostalne koncerte. Ovakvi koncerti obino su odravani na veim sveanostima bilo u gradu bilo na gostovanju u drugim mjestima. U poslijeratnom razdoblju zbor je najee nastupao s dopunama recitatora ili pak solo pjevanjem nekih lanova. Koliko je zborsko pjevanje od 1936. do 1943. godine (kada je privremeno prestao sa svojim probama i nastupima) bilo rado sluano i esto izvoeno vidi se i po tomu to je zbor davao svoje koncerte i u manjim mjestima, ponekad i u selima gdje se ova vrsta umjetnosti rado sluala i gdje su dvorane prilikom priredba na kojima je pjevao i zbor, bile pune posjetitelja. Popularnost zborskoga pjevanja zapaala se meu seoskim ivljem, naroito za vrijeme okupacije. Osim narodskih tema u pjesmama i skladnog etveroglasnog izvoenja, publiku je po bunjevako-okakim selima oduevljavao i na lijepi jezik. S nezapamenim oduevljenjem sluane su poetkom 1942. godine pjesme Miroljubova zbora u Gari, Bakom Aljmau i Santovu mjestima s bunjevako-okakim ivljem koja su u meudravnom razgranienju poslije Prvog svjetskog rata pripala Maarskoj. Vie od polovice programa na tradicionalnim prelima ili drugim zabavama koje je Drutvo prireivalo, predstavljale su zborske toke. Zbor je uvijek nastupao prvi u programu i to s Himnom Bunjevaca (pjesmom s kranskim molitvenim sadrajem i patetinom melodijom). Rijei za ovu himnu napisao je dr. Matija Evetovi, a zborski ju obradio dr. Vinko ganec. Najvei broj skladba koje je zbor pjevao imao je vedrije teme, pa s tim i veselije izvoenje (skladba Cvijee mi poje ili Lotkeove Poskonice). Ravnatelj zbora Matija Hengen, vodio je i zbor u maarskoj Kasini. Krajem 1941. prestao je ravnati zborom u Drutvu, pa je Upravni odbor morao angairati drugoga ravnatelja (dirigenta), dr. Adolfa Ploja, koji je bio profesor glazbe. Djelomino zbog odlaska ranijega ravnatelja, a naroito zbog pojaane propagande okupacijskih vlasti kojom se prijetilo da e sve lanove Miroljuba, kao Hrvate, maarske okupacijske vlasti iseliti u tzv. Nezavisnu 93

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Dravu Hrvatsku, poelo je osipanje meu lanovima zbora. Upravni odbor je pobijao ovakve glasine, ali jednom roeni strah, naroito kod enskih lanova zbora, izjavama i odlunim upozorenjima Upravnoga odbora teko se mogao svladati. Tada je ispred Upravnog odbora za rad zbora bio zaduen Ivan Bonjak, pravnik. On je onima za koje primijeti da ne dolaze na probe odluio uputiti dopis. Sadraj toga dopisa koji je osloboen administrativnoga stila, slikovito ilustrira vrijeme i nain na koji su se tada jaale veze lanstva s Drutvom: Primijetio sam da ste u zadnje vrijeme potpuno izostali s pjevakih vjeba, pa kako mi uzrok Vaeg izostanka nije poznat, slobodan sam Vas zamoliti da se pismeno ili usmeno izjasnite elite li dolaziti na vjebe ili ne. Drim da e Va odgovor biti potvrdan, jer ste uvijek pokazivali visoku narodnosnu svijest koja Vam nee dopustiti da danas, kada je naem narodu prijeko potreban svaki svjestan pojedinac, uskratite Vau suradnju jednom udruenju koje je pravi nositelj naih kulturnih i narodnosnih nastojanja. U iekivanju da emo Vas opet uskoro vidjeti u naoj sredini. Sombor, 10. XII. 1941. S drugarskim pozdravom. Za razliku od onih usputnih lanova Drutva koji su ispisnicama prekidali i onu tanku nit koja ih je vezivala za Drutvo, lanovi sekcije su se vraali i nastavljali ranije aktivnosti. ak je bilo i pojaano interesiranje za zborsko pjevanje. Zbor je u veljai 1942. imao skoro 60 lanova, kao nikada do tada pa ni poslije. Skladna, rado sluana i esta pjevanja zbora imala su te 1942. i svoju rodoljubivu misiju, koja nee ostati neprimijeena i predstavljat e jedan od razloga to su okupacijske vlasti neto kasnije zabranile rad Drutva. Zborom e sve do poetka 1943. godine ravnati dr. Adolf Ploj, kada e zbog slubenoga premjetaja prestati dalje raditi u Drutvu. Upravni odbor je tada angairao Jovana Kia, takoer profesora glazbe. On je uglavnom odravao ono to su stvorili njegovi prethodnici Hengen i Ploj. Kada je polovicom 1944. godine HKD Miroljub zabranjen rad, utihnulo je i zborsko pjevanje, poslije uspjene sedmogodinje tradicije. U veljai 1946. godine, na prijedlog Stipana Perikia, koji je 1943. bio proelnik zbora, Upravni odbor donosi odluku da se pozove raniji ravnatelj dr. Adolf Ploj i da se pone s okupljanjem nekadanjih pjevaa te da se izvri audicija za nove lanove, kako 94

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

bi zbor nastavio s radom. Pjevai su obnovili neke ranije pjesme, a uvjebane su i nove zborske skladbe, prije svega himna Hej Slaveni, kao i znatni broj pjesama prilagoenih novom socijalistikom drutvenom sustavu i tradiciji antifaistike borbe: Steg partije Oskara Danona Pjesma radu Budi se istok i zapad Bileanka Konjuh planinom Partizan sam, tim se diim Po umama i gorama Dom zadruni nasred sela. Prekid od skoro dvije godine nije uinio puno. Obnovljeni zbor uspjeno je nastupao na priredbama i narodnim sveanostima prilikom dravnih praznika ili polaganja vijenaca na spomenike poginulih antifaista i rtava okupatora. Poetkom 1947. ponovno je u Drutvu angairan ravnatelj (dirigent) Matija Hengen, koji je nastavio voditi zbor sve do 1951. godine. U tom razdoblju zbor ima i djeju skupinu koja uz pratnju djejeg tamburakog orkestra pjeva poznate vesele pjesmice: Evo vako, to je lako, Vrapek i druge. Posebna toka na koncertima zbora bilo je izvoenje narodnih pjesama u obradi dr. Vinka ganeca: Ej, zovem diku i Diko oi, o' dovee doi, koje je pjevao duet Jelica Pekanovi, sopran i Rua Bogdan, alt. ganecova skladba Kerska mlaka, u solo izvedbi Marte Bonjak, takoer je bila uvijek iznimni doivljaj. Snani dojam na koncertima zbora svojim solo pjevanjem ostavljao je i bariton Ivan Pali. Najvee potekoe u radu zbora u tom razdoblju, prema izvjeima koje je Upravnom odboru podnosio Ivan Bogdan (zaduen za rad zbora), predstavljao je klavir. U razdoblju do 1943. godine Drutvo je za potrebe zbora iznajmljivalo klavir od Edena Raba, uz sasvim povoljnu najamninu. Jedno vrijeme, tijekom 1938. godine, zbor je koristio klavir koji je bez naknade na raspolaganje Drutvu dala Klara Vlai (iste godine je za rad zbora bio zaduen Ladislav Vlai). Upravni odbor je i ranije pokuavao kupiti klavir, ali visoka cijena odgaala je kupnju. Meutim, odmah poslije 95

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

zavretka rata, Drutvo je 1946. kupilo po povoljnoj cijeni dosta ouvan, ali i ratiman pijanino. Naalost, pijanino se i poslije popravka nije mogao zakljuavati, a lanovi drugih sekcija Drutva priutili bi sebi priliku, veina po prvi put, malo zasvirati. Ovu glazbenu radoznalost nekih lanova najtee je osjetio Matija Hengen kada je pjevaima davao intonaciju. Tako nastale nezgode koristile su samo Edenu Rabu, koji je i po nekoliko puta godinje dolazio timati pijanino. Od 1951. do 1952. godine zborom je ravnao Franja Vukomanov, a potom ponovno Matija Hengen, sve do 1956. godine. Te 1956. godine reformom amaterskih kulturno umjetnikih drutava u Somboru, zbor Drutva prestao je djelovati. Nekoliko pjevaa se ukljuilo u novoosnovano Somborsko pevako drutvo, dok je veina jednostavno prestala dolaziti na probe. Kada se konano 1963. godine odustalo od inicirane reforme drutava, i kada su drutvima vraene sekcije, pokualo se u Vladimiru Nazoru ponovno s obnavljanjem zbora. Upravni odbor je angairao profesoricu glazbe Terezu erfi, koja je dva puta tjedno iz Bezdana dolazila drati probe okupljenim pjevaima. Meutim, neredovito dolaenje pojedinaca (neki su i odustali kada su primijetili to sve od njih iziskuje zborsko pjevanje), a pomalo i netaktini odnos zaduenog lana Upravnog odbora za rad zbora, doprinijeli su da se poslije pola godine od ovoga pokuaja odustane. Ipak, i poslije prestanka rada zbora, o zborskom pjevanju u Drutvu se dugo govorilo, a najvie o uspjesima koji su postizani na smotrama, festivalima ili gostovanjima. Zbor je svoje koncerte u drugim mjestima poeo prireivati tek od veljae 1941. godine, kada se pojavio u jedinstvenoj garderobi. Od 1936. do 1941. zbor je uglavnom pjevao na sveanostima i priredbama u Drutvu, ili u drugim drutvima i udrugama u gradu, a ponekada i u crkvi Presvetoga Trojstva. Zahvaljujui kvalitetnim izvedbama, pa i jednoobraznoj garderobi lanova zbora koja je doprinosila opem dojmu, zborsko pjevanje u Drutvu postajalo je sve zapaenije. Uslijedila su brojna gostovanja. Kao gost, zbor je u razdoblju od 1941. do 1956. godine est puta davao samostalne koncerte u Subotici, etiri puta u Bau i tri puta u Bajmoku, a u svom gradu je nekad samostalno, ali ee uz toke diletantske sekcije, nastupao ponekad i po dva ili tri puta mjeseno. Godine 1946. zbor je prvi put pjevao na smotri amaterskih 96

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

zborova u Novom Sadu. Najzapaeniji nastup na ovoj smotri imao je 9. svibnja 1956. godine, koja se tada organizirala kao Festival pjevakih drutava, takoer u Novom Sadu. Samo mjesec dana kasnije zbor e otpjevati svoju Labuu pjesmu, prije nego to e biti rasformiran. Bilo je to 7. srpnja 1956. godine, prilikom polaganja vijenaca na spomenik palim borcima u Bitki na Batini. Za ponovni rad pjevake sekcije nakon tono pola stoljea, zaloilo se nekoliko lanova HKUD Vladimir Nazor koji su uvidjevi potrebu za obiajnim pjesmama kao sastavnim dijelom nae kulturne batine, okupili nekoliko lanova iz ostalih sekcija i zapoeli s radom. Ve poslije nekoliko prvih nastupa zboru se pridruuju i novi lanovi, tako da se broj pjevaa ubrzo poveava na petnaest do dvadeset, to stalnih to povremenih lanova zbora. Kako su se pjevai puni entuzijazma sastajali i odravali probe, odlukom uprave Drutva reaktivirana je 2007. pjevaka sekcija. Probe su se odravale jednom ili dva puta tjedno, ve prema potrebama, a na repertoaru su se nale narodne, starogradske i duhovne pjesme. S folklornom sekcijom pjevai aktivno sudjeluju i u izvedbi izvornih obiaja, a nezaobilazni su sudionici i knjievnih veeri. Samostalno nastupaju na manifestacijama Drutva kao to su Prelo, Duionica, godinji i boini koncert. Do 2010. godine zbor radi pod amaterskim vodstvom proelnice Vesne uvardi, a od listopada iste godine zbor nastupa pod ravnateljstvom Terezije Zuji, profesorice glazbe. Zanimljivo je napomenuti da ovo nije prvi put da Terezija Zuji vodi zbor u Drutvu. Naime, 1963. godine uprava Drutva je profesoricu Zuji, tada erfi, takoer bila angairala da vodi pjevae a i tada je, kao i danas, na probe dolazila dva puta tjedno iz Bezdana. Njenim dolaskom osjetno se dobilo na kvaliteti izvedbe, tako da se stvaraju uvjeti za proirenjem repertoara i na druge vrste pjesama. Od gostovanja pjevakoga zbora valjalo bi izdvojiti nastupe na Festivalu pjevakih skupina u Reetarima i Boini koncert u Budrovcu (Republika Hrvatska), kao i nastupe na boinim koncertima u Svetozaru Miletiu i Bakom Bregu. Nekoliko puta sudjelovali su i na meunarodnom Festivalu marijanskog pukog pjevanja u Bakom Monotoru.

97

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sauvati od zaborava stare obiajne pjesme bio je i ostao prioritet ove sekcije. Trenutano u suradnji s tamburakom sekcijom, pjevai rade na izdavanju nosaa zvuka sa starim bunjevakim i okakim pjesmama.

Pjevaki zbor HKD Miroljub 1936. godine

Sudjelovanje pjevakog zbora HKD Miroljub na II. festivalu Hrvatskog pjevakog saveza 1937. godine.

98

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Pjevaki zbor

Pjevaki zbor HKUD Vladimir Nazor 1952. godine

99

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Plakat koncerta prireenog za Dan Republike 1953. godine

Zbor HKUD-a Vladimir Nazor

100

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

DRAMSKA SEKCIJA Dramska sekcija postojala je u Drutvu dugo i djelovala je pod imenom diletantska sekcija. Taj naziv je najvie odgovarao onom mnotvu mladia i djevojaka koji su u sekciji radili za proteklih 75 godina, a koji su prije svega bili eljni izigravati, kako se ranije govorilo za glumu. Zaljubljenici u kazalinu igru s odsanjanom eljom da odglume nekog drugog, uili su svoje role, krotili svoje neposlune ruke i u nekim slabo zagrijanim prostorijama, na drvenim klupicama i za rasklimanim stolovima, na hladnim pozornicama sluali savjete svojih reisera. A u tajne glume su ih ispoetka uvodili isto takvi amaterski zanesenjaci koji su tek poslije zavrene i izvedene predstave izrastali u reisere. Prvi kojega je Upravni odbor zaduio da vodi diletantsku sekciju, jo na osnivakoj skuptini Miroljuba 1936. godine, bio je Stipan Dujmovi, privatnik (kako je u zapisniku uneseno njegovo zanimanje). On nije bio samo sveza izmeu lanova sekcije i Upravnoga odbora, ve je obavljao i poslove reije i scenografije, a po potrebi je i glumio. Iz te prve godine postojanja diletantske sekcije nisu pronaeni toni podaci o tomu to je ova sekcija pripremala i ime je nastupala. Postoje samo uzgredne zabiljeke da je diletantska sekcija uz nastup zbora na nekoj zabavi izvela neki ske ili je njen lan recitirao Miroljubovu pjesmu. U oujku 1938. godine na Godinjoj skuptini je za novog proelnika ove sekcije izabran Andrija Bogdan. Iako je novi rukovoditelj i reiser po zanimanju bio kolar, diletantska sekcija e te 1938. godine, a naroito 1939. i 1940. godine, imati najvie pripremljenih predstava i postizat e zavidne uspjehe. Za drutvenu zabavu Katarinska veer diletantska sekcija je 1938. dala predstavu Nasamareni lihvar J. Dimitrovia. Proelnik Andrija Bogdan e 1939. godine uz pomo svoje brae Ivana Bogdana, uitelja i Stipana Bogdan, kovaa (Stipan je za diletantsku sekciju napisao i aljive jednoinke Dobar prima i Nepoznati gazda), Gustava Bogdana, trgovca i Ivana Bonjaka, pravnika, imati toliko uvjebanih dramskih predstava, da e skoro na svakoj priredbi moi sudjelovati s drugom predstavom. Te godine su jo pripremljeni igrokazi Frajla Mara i Kod fotografa, a zatim i jednoinka S. Bunjeveva ,,U gostima. Dobar glumaki 101

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

sastav kao i potpore i pohvale koje su dobivali s raznih strana, ohrabrili su lanove diletantske sekcije Drutva da se okuaju i s jednom dramom. Odluili su pripremiti dramsko djelo u etiri ina J. E. Tomia Pastorak. Reije se prihvatio Dragutin Akerman, slubenik. Krajem 1939. predstava je bila gotova. Kako je ovo djelo predstavljalo sliku iz narodnoga ivota, to su pojedine uloge davane i glumcima iz salaarskih diletantskih skupina. Zapisnici sa sjednica Upravnoga odbora puni su priznanja i pohvala glumcima, koji su uveer poslije tekih poljskih poslova ponekada i po kii ili snijegu dolazili na probe. Ovako savjestan rad donio je sekciji i nove uspjehe. U sijenju 1940. godine, u zdanju somborskoga kazalita tri puta je davana predstava Pastorak. Bilo je to prvo javno nastupanje Miroljuba jer su ranije predstave davane uglavnom u Drutvu ili na nekim drugim priredbama i sveanostima organiziranim po salaarskim naseljima. Komad je publika promatrala s velikom panjom, navodi se u zapisniku Upravnoga odbora ali se, takoer, primjeuje da je na predstavama Pastorka u kazalitu bilo i praznih mjesta. Bio je to povod da se prilikom javnih nastupa diletantske sekcije povede rauna i o publici, tj. da se ona pravodobno obavijesti ne samo putem plakata, nego i drugim nainima. Za svibanj 1940. pripremana je predstava Apartman velikog kneza. S ovom predstavom diletantska sekcija je u srpnju gostovala na Batini. Diletantska sekcija Drutva poticala je pripremanje aljivih dramskih tekstova i po salaarskim naseljima. Na Skuptini Miroljuba 1941., u izvjeu o radu ove sekcije, njen proelnik Bogdan Andrija istie da je svake hvale vrijedan igrokaz pripremljen u Nenadi salaima. Bila je to jednoinka Dva bila gavrana, davana i u Miroljubu 24. i 25. studenoga 1940. godine. Poeljno bi bilo da naa salaarska mlade nastavi s takvim radom i u drugim salaima, bio je jedan od zakljuaka na spomenutoj skuptini. Gostovanja dramskih sekcija salaarskih naselja u Miroljubu, kao i nastupi Miroljubovih diletanata na drutvenim priredbama po salaima, bili su najbrojniji i najuspjeniji ba te 1940. godine. Oduevljenje diletanata poelo je slabjeti nakon okupacije 1941. godine. Jo se izvjesno vrijeme ivjelo od stare slave, a kada se maarska vojska 1942. uselila u dvoranu Drutva, diletanti su jedno vrijeme radili u podrumu. Oduevljenje za rad u ovoj sekciji poelo je jenjavati jer se s predstavama na hrvatskom jeziku nije moglo ii 102

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

u javnost. Osim toga, po onom Njegoevu strah ivotu kalja obraz esto, nekoliko dobrih glumaca prestalo je dolaziti na probe. Poneki na brzinu pripremljen ske ili recitacija predstavljali su jedinu djelatnost diletantske sekcije krajem 1942. i u prvoj polovici 1943. godine. Zabranom rada Drutva prestala je s pozornica odjekivati naa rije upletena u razdragane zgode i nezgode naega ivljenja u ovim krajevima. Ve na prvoj skuptini poslije osloboenja, 3. lipnja 1945. godine, za rukovoditelja diletantske sekcije Hrvatskog prosvjetnog doma (kako je Drutvo na toj skuptini nazvano) odreen je Gustav Bogdan. Pozvani su neki raniji glumci, a sekciji je pristupilo i dosta novih. S ovim neujednaenim i neuvjebanim glumakim ansamblom poelo se s pripremama predstave Bearua P. P. Pecije. Meutim, izmeu dobre odluke i njenog ostvarenja isprijeile su se brojne potekoe. Glumci su poeli odustajati primijetivi kakve ih obveze oekuju u ovoj sekciji. Neki su preli u druge sekcije Drutva, a naroito su u tom trenutku bile primamljive glazbena sekcija (jazz) i fiskulturna sekcija. Skromnom broju preostalih nekadanjih i novodolih poklonika boginje Talije nije ostalo nita drugo no uvjebati jednoinke i skeeve i izvoditi ih na drutvenim zabavama. Sljedee, 1946. godine, za rukovoditelja diletantske sekcije izabran je Mija Konjovi, ali rad dramske sekcije nije ivnuo. Naprotiv, zapaanja o radu dramske sekcije iz toga razdoblja krajnje su nepovoljna. Proelnik M. Konjovi apsolutno nije posveivao pozornost njenom radu. Taj nehat je iao tako daleko da nije znao ni tko su mu lanovi sekcije, kae se u izvjeu za Godinju skuptinu 1947. godine, koje je podnio tajnik Drutva Ivan Bonjak. Zato je jo tijekom 1946. za rukovoditelja sekcije izabran njen nekadanji marljivi suradnik Ivan Bogdan. Za neto vie od pola godine diletanti su pripremili Prosidbu A. P. ehova, Mau djevojku - komad iz ruskog partizanskog ivota, Jedan sluga i dva gospodara, a zatim i kazalini komad u tri ina A. Kargia Katica, kao i Izbiraicu Koste Trifkovia. Navedene predstave davane su, neke ve tijekom 1946., a veina tijekom 1947. godine. Svaka od njih je davana po nekoliko puta jer se sudjelovao na raznim priredbama i sveanostima. Sa Izbiraicom Drutvo je sudjelovalo na natjecanju diletantskih skupina Grada Sombora, koje je organizirao Prosvjetni odsjek Gradskog narodnog odbora. 103

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Od jedanaest sudionika na ovom natjecanju, diletanti Hrvatskog prosvjetnog doma osvojili su drugo mjesto, poslije eljezniarskog udruenja. Originalno doaranom rustikalnosti oduevila je i predstava dramatizirane Duionice (etvenih narodnih obiaja) izvedena 7. kolovoza 1947. godine u Drutvu, a reprizirana 17. kolovoza na proslavi Dana etve koju je priredio Gradski odbor Narodnog fronta u Somboru. Koliko je bila iroka aktivnost dramskih amatera u tom razdoblju, dok je dramom rukovodio Ivan Bogdan, vidi se i po tomu to je iste godine diletantska sekcija prvi put odluila pripremiti i predstavu za djecu. Bila je to aljiva igra Djedov sat, izvoena nekoliko puta. I kao po nekom pravilu, poslije ovako brojnih i kvalitetno prikazanih predstava nastupit e kratka oseka u radu diletantske sekcije, tek toliko da se na dunosti proelnika snae i s glumcima bolje upozna novi proelnik i reiser Ivan Bonjak. Nekadanji rukovoditelj sekcije Ivan Bogdan e po zadatku uiteljske slube biti premjeten u oblinje salako naselje aponje. Na smotri diletantskih i kazalinih skupina 1948. sudjelovalo se s predstavom ,,A to sad Skendera Kulenovia. Od deset dramskih skupina, diletanti Drutva zauzeli su sedmo mjesto. Na spomenutom natjecanju ocjenjivana je i gluma, a u tom podruju sekcija Drutva zauzela je drugo mjesto. I narednih godina, sve do 1956., diletanti Hrvatskog prosvjetnog drutva Vladimir Nazor imat e uvijek po jednu predstavu s kojom e nastupati na natjecanjima ili smotrama, kao i jo po koji aljivi igrokaz ili ske za priredbu u svom Domu ili za neku zabavu na kojoj bi gostovali. Dramska sekcija je 1951. godine na natjecanju amaterskih kazalinih skupina sudjelovala s dramom Put u zloin Mika Kranjeca. S ovom dramom gostovalo se u Bau i Vajskoj. Iste godine pripremljena je i aljiva igra Soba vladajueg kneza, obnovljen je ske Kod fotografa, a uigrani su i neki novi skeevi - Psea znaka i Navijai. Tih godina u dramskoj sekciji glumili su i neki lanovi koji e se kasnije i profesionalno baviti umjetnou znameniti vojvoanski glumac Ivan Hajtl (1918.-2005.), koji je u to vrijeme bio i glumac u somborskom Narodnom kazalitu, kao i mladi Zvonko Bogdan (ro. 1942.), danas najpoznatiji vojvoanski 104

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

izvoa starogradske glazbe i bunjevake glazbene batine. Njih dvojica, tada jo samo amateri, imali su zapaene uloge u drami Jelene Lobode Za pravdu, koju je reirao Ivan Bonjak. Godine 1952. u dramskoj sekciji bila su 22 lana, a sekcija je, kako se isticalo u zapisnicima Upravnoga odbora, bila jedna od najaktivnijih u Drutvu. Te godine njen proelnik Ivan Bonjak reira a Boninu razgalu u kojoj je sudjelovalo i dosta lanova folklora. Predstava je izvoena vie puta. Naalost, proelnik sekcije ubrzo e zbog obveza slube napustiti Drutvo. Po odluci Upravnog odbora za novog proelnika imenovan je ura Vidakovi, koji nastavlja tamo gdje se stalo u radu ove najaktivnije sekcije Drutva. Ipak, rad diletantske sekcije poet e uskoro polako slabjeti, posebno od vremena kada se pronijela vijest da e doi do reorganizacije Drutva sukladno odlukama Gradskog odbora Socijalistikog saveza. U izvjeu o radu Drutva za 1955. i 1956. godinu, o ovoj reorganizaciji i o tome kako je ona utjecala na rad sekcija, meu ostalim je reeno: Prijedlog SSRN za grad o reorganizaciji kulturnoumjetnikih drutava dan na diskusiju, potaknuo je razna miljenja, sugestije i prijedloge na koji nain da se izvri reorganizacija rada postojeih drutava. Naravno da je to izazvalo razne diskusije i po ulicama i drugim neodgovornim mjestima, pa se tumailo na razne naine, da e doi do fuzija i rasputanja pojedinih drutava to je, razumije se, odmah negativno utjecalo na pojedine sekcije i osjetila se odmah jaka stagnacija u radu postojeih sekcija. Zauzeo se stav nekog iekivanja reorganizacije ili likvidacije i zbog toga se malo radilo. U Drutvu su i dalje odravane igranke i druge zabave, ali bez programa. U izvjeu na Godinjoj skuptini 28. sijenja 1962. godine, povodom takvih zabava je konstatirano: Ope je poznata injenica da takve priredbe bez programa gube svoj smisao. Omladina vie odlazi gledati druge kulturne programe, umjesto da ih u Drutvu stvara. I salaarska mlade manje dolazi u Drutvo raditi u njegovim sekcijama, nego ostaje po svojim zadrunim domovima i tamo nalazi zabavu u igrankama. Obnavljanje rada dramske sekcije poelo je krajem 1962. godine, zalaganjem njenog ranijeg proelnika i reisera ure Vidakovia. Sekcija e vrlo brzo okupiti nekadanje lanove. U sekciju e se ukljuiti jo osam novih lanova i sa skupinom od oko 20 glumaca poet e s pripremom drame Svakom svoje, koja je 105

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

izvedena na Prelu 1963. godine, a ponovljena je i na Ratarskom prelu iste godine. U ovoj sekciji e se poslije njenog obnavljanja pokuati i s novim oblicima dramskih predstava i priredba. Tako je tijekom 1963. odrano est veselih veeri sa aljivim programom. Sekcija e se naroito angairati u prireivanju knjievne veeri posveene ivotu i djelu Vladimira Nazora. Ve 29. studenoga sekcija daje predstavu Posadi jabuke sine Velimira Subotia. Predstava je davana est puta, a u izvjetajnom materijalu se navodi podatak da je svakoj predstavi nazoilo oko 300 gledatelja. Sretno odabrane i dobro pripremljene predstave dramske sekcije donosit e Drutvu narednih godina najznaajnija priznanja. Tijekom 1964. sekcija je kao nikada do tada dala dvadeset i dvije predstave. Najvie puta izvoen je kola 120 minuta igre, pjesme i ale, zatim jednoinke ,,U gostima i udnovata krava, a s dramom Posadi jabuke sine sudjeluju na smotri amaterskih kazalinih skupina. Naredne, 1965. godine, na Opinskoj smotri dramskih sekcija odranoj u Kljajievu, Drutvo s dramom Zaboravljeni" osvaja prvo mjesto i sudjeluje dalje na Zonskoj smotri u Kuli. I ovdje spomenuto dramsko djelo dobiva visoke ocjene kao vrlo dobra i uigrana i na zavidnoj umjetnikoj visini predstava, ali ne osvaja prvo mjesto. Naredne, 1966. godine, sekcija je ponovno ivjela od prologodinje slave. U skuptinskom izvjeu o njenom radu se kae: Naalost, u protekloj godini o radu dramske sekcije ne moemo rei ne znam to lijepo i sadrajno, osim ako ne bismo neto izmiljali. Do zastoja u radu ove sekcije dolo je zbog toga to su stariji lanovi ove sekcije iz objektivnih razloga napustili glumu, a novodoli nisu jo shvatili glumu kao ozbiljni i teak posao. Zbog toga dramska sekcija nije sudjelovala ni na Smotri amaterskih kazalinih skupina. Iste godine je pripremljena i predstava za djecu Dugonja, Vidonja i Trbonja i izvoena je uglavnom za uenike osnovnih kola. Dramska sekcija je takoer pripremala i predstavu ensko prelo. Dobar i uigran glumaki ansambl i vjeta reija najavljivali su jo vee uspjehe, ali do njih ipak nije dolo. Odlazak nekih glumaca doprinio je da se odustane od planiranih predstava. Poele su i kritike, a strah da e ova sekcija zapasti u krizu bivao je sve vei.

106

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sreom, bio je to samo kratki predah, ustvari, zalet za nove uspjehe. Odgovorno i matovito, kao i ranije, proelnik i reiser ove sekcije ura Vidakovi krenuo je ispoetka, koristei svoje ogromno iskustvo u radu s dramskim amaterima. S preko 20 lanova ove sekcije razliitih glumakih mogunosti, on nastavlja rad. Prvo je pripremljena djeja predstava Car zloban koja je davana za sve osnovne kole u gradu. Na Opinskoj smotri predstava je dobila pohvalnicu Kulturno-prosvjetne zajednice opine Sombor. Ne odmorivi se od ove predstave, glumci su poeli pripremati kolskog nadzornika (izveden na doeku nove godine). Zatim slijedi priprema jo jedne jednoinke Knez Ivo od Semberije. Ohrabreni uspjesima, podravani pohvalama i priznanjima, sa ve provjerenim glumakim snagama, poinje se s pripremama dramskoga djela Skretnica Mirka Boia. Ovako razgranati i pomalo prenapregnuti rad dramske sekcije, a naroito njenoga proelnika i reisera, potaknut e raspravu na Godinjoj skuptini Drutva 1968. godine, u kojoj e se istaknuti potreba realnijeg vrednovanja i nagraivanja poslova reije (jer se u drugim drutvima slian dramski entuzijazam i te kako dobro plaao). Sljedee godine dramska sekcija sudjeluje na smotri u Riici s predstavom Tamna biljega, a ve za narednu smotru 1971. godine poinje s pripremama predstave a Bonina razgala. Za rukovoditelja sekcije je odreen Josip Vinel, a reiser je i dalje bio ura Vidakovi. Te godine znatnija financijska sredstva Kulturnoprosvjetne zajednice namjenski su dodijeljena za rad folklorne sekcije, pa se dramska sekcija u Drutvu pojavila kao pastore, kako je to na Skuptini rekao njen lan J. Uzelac: U drutvu nijedna sekcija ne smije biti pastore u pogledu dotiranja njenog rada jer od 6,5 milijuna starih dinara za rad sekcija, malo je 450.000 starih dinara za dramsku sekciju. Odnos Upravnog odbora prema dramskoj sekciji komplicirala je i prevelika cijena scenografije koju je trebao izraditi Vladimir Spasi. Zato se odustalo od pripremanja a Bonine razgale. Nije to bio toliko sukob, koliko zamor onih koji su dobro pripremljenim dramskim predstavama pronosili glas o Drutvu meu tisuama gledatelja, kao i kroz novinske napise u Somborskim novinama, Dnevniku i u komentarima Radio Sombora, ime su znatno doprinosili afirmaciji Drutva. 107

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Prestankom rada ure Vidakovia, nekoliko lanova je takoer odbilo raditi u dramskoj sekciji. Profesorica Katarina Babi koja je 1971. godine reirala dramatizaciju Pjesme Oskara Davia, imala je velikih potekoa s amaterima-poetnicima. Predstava je davana dva puta, jednom na Smotri i jednom za uenike srednjih kola. Upravni Odbor je, iako ovom predstavom nisu bili ostvareni visoki amaterski dometi, pohvalio i skromno nagradio reiserku jer se prihvatila rada u sekciji kada je to bilo najtee. Ali iskustvo je ukazivalo da amaterizam sve vie prestaje biti jeftin. Potroa kulture kako se obiavalo govoriti, poetkom sedamdesetih godina zahvaljujui televiziji imao je ve istanan ukus pa i vee zahtjeve. Drutvo je 1972. godine za reiserku angairalo umirovljenu glumicu Ljubicu Krsti. S profesionalnom odgovornou i zavidnim umijeem ona e dramski amaterizam u Drutvu ponovno uzdignuti do visina na kojima je nekada bio. Predstava Obitelj Bio bila je od publike na Smotri u Staniiu proglaena za najbolju. Ista predstava je tijekom dvije godine davana ak 16 puta. Za smotru 1974. godine ista reiserka je spremila komediju Klupko Pere Budaka. Trebalo je puno profesionalne vjetine da se jedan razigrani i veseli svijet, jezino dosta poseban, uini bliskim i glumcima i publici. Uspjeh je bio iznenaujui. Prvo mjesto na Opinskoj smotri u Riici i tree na Meuopinskoj smotri u Bajmoku (u izvjeu se navodi da su I. i II. mjesto zauzele predstave iz Bajmoka). Klupko je s uspjehom davan jo nekoliko puta za kole i jednom za graanstvo. Odlomak iz ove predstave je emitirao Radio Beograd u emisiji Selo veselo. Sa Laom i paralaom sljedee 1975. godine nisu dostignuti raniji dometi ove sekcije, ali je predstava osim na smotri, davana jo pet puta. Iste godine pripremila je Ljubica Krsti i dramsku igru Borisava Atanaskovia Bajka o Sneku Beliu. Predstava je izvoena za sve osnovne kole u Somboru i za djeji vrti, zatim i za djecu u bolnici, kao i za djecu u Sivcu (ukupno osam puta). Po prvi put te 1975. godine u Drutvu je radila i mlaa Dramska skupina koja je pripremala operetu Radovana Gobeca ,,U bratskom zagrljaju. Pjesma, ples malih balerina i ozbiljna djeja gluma uinili su ovu predstavu lijepom i dopadljivom. Od sedam djejih igara ova predstava jedina sudjeluje na susretu djejih kazalita u Beeju. 108

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Na spomenutim susretima nagradu za kostimografiju dobila je Ana Faber. Epilog savjesnog i matovitog rada Ljubice Krsti i njenog supruga Miodraga Krstia, takoer glumca, bila je drama Na dnu Maksima Gorkog. Originalna postavka ovog ve klasinog djela socijalne literature doivjela je nekoliko repriza. Ovom uspjelom predstavom Lj. Krsti je okonala svoj uspjeni rad u Drutvu. Tadanji proelnik dramske sekcije, nastavnik Stjepan ai, dugo se u toj nezgodnoj situaciji dvoumio prije no to je reiju Jazavac pred sudom povjerio glumcu Josipu Kuliu. Nastupile su potekoe u izboru glumaca kao i komplikacije u isplati dogovorenih honorara, pa se odustalo od pripreme ove Koieve jednoinke. U skuptinskom izvjeu za 1977. godinu, tajnik Drutva Franjo Matari ovako je okarakterizirao pojave u dramskoj sekciji: Poslije ovih neeljenih injenica ostaje nam ustvrditi tko se u ovoj sekciji umorio: da li njeni lanovi - glumci, da li proelnik Stjepan ai ili Upravni odbor, koji je protekle godine vrlo esto raspravljao o ovoj sekciji, istiui da su njeni planovi isuvie veliki, zvonei na uzbunu da Drutvo nema potrebna financijska sredstva. Moda je to pokolebalo ove dramske entuzijaste koji su se, tako se barem tajnitvu ini, malo pritajili da bi uskoro ponovno krenuli s onakvim zanosom kakav ih je i prije nosio. Ubrzo se pokazalo da je takvog zanosa nestalo i da oivljavanje diletantizma u Drutvu nee biti lako, pa ni mogue u narednih nekoliko godina. Situacija u koju je zapao dramski amaterizam u Drutvu esta je tema sjednica Upravnog odbora i narednih skuptina. Svake godine se otpoinjalo s radom, angairani su provjereni reiseri amaterskih predstava (glumci somborskog Kazalita Bora Stojanovi i Milojko Topalovi), zatim amaterski redatelj iz Staniia Rajko Sladi, potom dugogodinji glumacamater Neo Duji, mijenjani su proelnici, smiljeno se vrila promidba po kolama, ali se uvijek ostajalo na poetku. Okupljeni budui glumci prisustvovali bi dogovorenom sastanku, a poslije se veina njih nije vie pojavljivala. Tako su propale predstave Lisica i groe, Sumnjivo lice, Raskrsnica i Seoski lola. ak su neka od ovih djela i umnoena, izvrene su i druge pripreme, ali predstava se nije zainjala. Ono nekoliko ljubitelja lijepo i originalno kazanih knjievnih tekstova pripremali su recitacije, kazivali ih na priredbama ili smotrama recitatora, i to je u glavnom bilo sve do 109

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

1985. godine. Krajem te godine neimenovani proelnik dramske sekcije Franjo Matari okupio je 16 dramskih amatera, Drutvo je angairalo umirovljenog glumca Milojka Topalovia da reira komediju Milovana Gliia Dva cvancika. Premijera ove lake i simpatine predstave, u kojoj sudjeluje i folklorna sekcija Drutva, izvedena je u Domu omladine 15. travnja 1985. S ovom predstavom je Drutvo 14. svibnja sudjelovalo na Opinskoj smotri amaterskih kazalinih skupina. Osim gostovanja u Kljajievu i Gradini, predstava je izvoena i u Narodnom kazalitu u Somboru, a odlomak iz predstave emitirao je i Radio Sombor. U devedesetim godinama XX. stoljea, dramska sekcija jedno je vrijeme prestala raditi aktivno. Po neki put, za potrebe Drutva odigravali su se neki manji skeevi ili jednoinke, manje-vie za tematske priredbe. Dolaskom Marije eremei u Drutvo te njenim aktivnijim bavljenjem unutar njega, a na inicijativu Antuna Kneevia, dramska sekcija ponovno zapoinje s radom. Ispoetka su to bili kratki isjeci iz nekih predstava ili jednoinke za prigodne drutvene aktivnosti, kao to su Tri kralja (2001.), Pastir imun i etiri svjetiljke (2002.), Boine prie (2003.), Igrajmo se mora (2008.), Na klupici (2007.-2009.), Prelo (2009.) i druge. Sve su to bile krae jednoinke koje je obradila Marija eremei. Dolaskom mlaih lanova ponovno dolazi do znaajnijih aktivnosti dramske sekcije. S veim brojem lanova i mogunou odabira kvalitetnijih glumaca, Marija eremei kree u adaptacije raznih predstava. Prva koja se nala na repertoaru bila je komedija Meldovanje (2001.) koju su Antun Kneevi i Marija eremei obradili za izvoenje na naoj pozornici. Bila je to vrlo simpatina predstava koja je poela polako vraati i publiku u na Dom. Ve poslije par mjeseci dola je na red nova predstava Moje - tvoje (2002.) (tekst po ehovljevoj Prosidbi), a po adaptaciji i u reiji Marije eremei. Zatim dolazi na red Bona se eni (2003.), potom Idi mi - doi mi (2004.), takoer u reiji Marije eremei, s tekstovima prilagoenim ikavici. Sve predstave na odreeni su nain predstavljale ivot seoskih i salaarskih domainstava, tako da su se gledatelji esto mogli prepoznati i nasmijati se sami sebi. Poslije tih predstava koje su po umjetnikoj vrijednosti bile neto slabije, dolazi i snana predstava Albin bircuz (2005.), po tekstu Ivana Rakoevia, opet u reiji Marije eremei. 11 0

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Tom dinaminom i za glumce sloenom dramskom predstavom, Drutvo se poinje uspjeno predstavljati i u zemljama u okruenju (Hrvatskoj, Maarskoj). Tada se prvi put nastupa po raznim festivalima amaterskoga tipa u Republici Hrvatskoj, kao i kod nas. U Hercegovcu, na Danima pukog teatra, festivalski iri iji lan je bio i Stjepan Pepeljnjak, inae poznati hrvatski kritiar i dramaturg, dodijelio je predstavi Albin bircuz najbolju kritiku. Osim u Hercegovcu, ista predstava davala se jo i u Retkovcima i Reetarima, kao i u Bakom Monotoru, Tavankutu, Mirgeu, Maloj Bosni, Bajmaku, Svetozaru Miletiu, Subotici te u Peuhu (Maarska). U meuvremenu, povodom godinjice Drutva raena je po tekstu Branislava Nuia i u reiji Marije eremei predstava Dugme (2005.). U obiljeavanje stogodinjice Karmelianskog samostana u Somboru (2005.) ukljuuje se i nae Drutvo, igrokazom ivot oca Gerarda Stantia, po scenariju Marije eremei. Poslije niza prigodnih kraih tekstova dolazi do osipanja lanova dramske sekcije, te u jednom razdoblju ponovno nastaje stanka u njenom radu. Kao i obino, poslije toga dolazi do obnove lanstva koje nastavlja prethodni rad. Tako je u reiji Marije eremei s novim lanovima prireena i prva jednoinka S. Bunjevia, koja je prikazana na Velikom bunjevakom okakom prelu 2006. godine. Ve u svibnju iste godine Drutvo sudjeluje i u obiljeavanju 130. godinjice od roenja Vladimira Nazora u Postirama na otoku Brau u Republici Hrvatskoj, kada je izvedena djeja predstava prema knjievnom djelu Vladimira Nazora, za koju je scenarij napisao Luka Poljetak. Scenografiju je uradio Peter Mrakovi, a predstavu je reirala Marija eremei. Ta predstava izvoena je vie puta i u somborskom Domu za uenike, a poslije nje je pripremljena jednoinka Zmija Jela, koju je po zapisanim predanjima pripremio Balint Vujkov, u reiji Marije eremei. Ova predstava bila je izvedena na Multimedijalnoj veeri Balinta Vujkova u Subotici. Budui da se u meuvremenu dramskoj sekciji prikljuilo jo nekoliko amatera, moglo se prijei i na pripremu neto sloenije komedije Kad se opanak opapui (2006.). Rije je o ikavskom izgovoru prilagoene komedije Pokondirena tikva Jovana Sterije Popovia. Scenarij za tu predstavu uradio je Peter Mrakovi. Prvo izvoenje bilo je u opini Reetari, u Republici Hrvatskoj, 111

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

a potom je predstava prikazana i u Hrvatskom domu u Somboru. U meuvremenu, dramska sekcija je gostovala jo i u Sesvetskom Kraljevcu (Republika Hrvatska), na Sedmim prigorskim danima s predstavom Idi mi - doi mi. Dramska sekcija s istom predstavom nakon toga nastupa i u upanji. Povodom obiljeavanja 71. obljetnice Drutva (2007.), pripremaju se predstave Stidljivi mladoenja i Na klupici. S obzirom na to da je publika oba djela lijepo primila, razmiljalo se i o njihovu proirenju malim dopunama i izmjenama. Objedinjavanje dva teksta Stidljivi mladoenja od A. ipia i Mate Glupanovi se eni nepoznatog autora, Marija eremei je napravila novu predstavu uvegije (2008., premijerna predstava odigrana je u Hercegovcu u Republici Hrvatskoj, na XIV. danima pukog teatra). Predstava je potom izvedena i u Somboru. Smatra se da je poslije Albinog bircuza ova predstava bila jedna od najboljih komedija u izvoenju dramske sekcije Drutva. Ve u Hercegovcu, a kasnije i u Somboru, publika je izvoaima dodijelila najbolje kritike. Svi sudionici ove uspjele predstave odavali su dojam pravih, profesionalnih, glumaca. S ovom predstavom Drutvo je gostovalo i u Mirgeu na XII. festivalu amaterskog teatra, gdje je Ivica Pekanovi dobio nagradu za najbolju sporednu muku, a Sofija Vukovi za najbolju sporednu ensku ulogu. U proljee iste godine dramska sekcija pozvana je na gostovanje u upanju, na prvi Festival kazalinog amaterskog stvaralatva (2008.), s predstavom uvegije. U konkurenciji sedam kazalita iz Travnika, Karlovca, Belia, Slavonskog Broda, Belog Manastira, naeg drutva i domaina, bilo je teko izboriti se za nagradu. Ipak, predstava somborskog Drutva kao i predstava gostiju iz Travnika nale su se u konkurenciji za najbolju predstavu festivala, koja je na kraju pripala Travnianima. Ipak, lan nae dramske sekcije Zvonimir Luka dobio je tada nagradu za najbolju muku ulogu. S ovom predstavom Drutvo je nastupalo jo po nekim mjestima u Hrvatskoj i Srbiji. Ohrabrena ovim uspjehom, cijela glumaka ekipa, a naroito redateljica Marija eremei, odluila je pripremiti teu i glumaki veoma zahtjevnu predstavu dobroga sadraja. Rije je o opereti koju je pisao Giacomo Puccini, a adaptaciju je uradio Ivica Janji iz upanje. Ova predstava ostavila je snani dojam na domau publiku. 11 2

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Naviknuta gledati predstave koje prikazuju komine scene iz ivota salaara ili malograana, ova predstava je publiku vodila u svijet graanskoga drutva. Publika je predstavu veoma dobro primila i pozdravila je burnim pljeskom. Poslije prikazivanja domaoj publici predstava e biti izvoena i u Republici Hrvatskoj, gdje je bila lijepo primljena i dobivala pohvalne kritike. S tom predstavom Drutvo sudjeluje i na Opinskoj smotri dramskih amatera (2009.), a budui da je proglaena kao jedna od najboljih, odlazi i na Zonsko natjecanje u Crvenku. Tamo glumica Klara Oberman dobiva dvije nagrade - za najbolju ulogu u Oporuci i za najbolju ensku ulogu na Zonskoj smotri. S istom predstavom Drutvo odlazi i u Mirge, na XIII. festival amaterskog teatra, gdje za sporedne uloge Agneza eremei i Ivica Pekanovi dobivaju nagrade, a Klara Oberman dobiva nagradu za najbolju ensku ulogu. Poslije nesporazuma u Drutvu, redateljica i proelnica dramske sekcije Marija eremei naputa Drutvo, nakon ega se stvara vakuum u radu sekcije. Budui da sekciju i Drutvo naputaju i neki od glumaca koji su bili nositelji pojedinih uloga u ovim predstavama, bez adekvatnih zamjena nije se moglo nastupati. U meuvremenu, Drutvo konano dobiva svoju toliko eljenu prvu Meunarodnu smotru amaterskih dramskih drutava (2010.). U nemogunosti da starija dramska druina nastupi na toj dramskoj smotri, osim gostiju iz Hercegovca (Republika Hrvatska), Sonte i Svetozara Miletia, nastupila je mlaa dramska sekcija. Na smotri je nastupilo drutvo itaonica iz Hercegovca (Republika Hrvatska) s komedijom Iaena ideja Vjekoslava Dominija, u reiji Ivana Bratkovia, zatim Kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata okadija iz Sonte, koja je izvela predstavu Knez nije zn'o plivat' autora i redatelja Ivana Andraia, a Hrvatsko bunjevako kulturno umjetniko drutvo Leme iz Svetozara Miletia nastupilo je s predstavom Stipanova princeza Marjana Kia, a u reiji Antuna Aladia. Nae drutvo je nastupilo s predstavom Bubavaba po tekstu i u reiji Lee Jevti, lanice Drutva. Po zavretku festivala koji je trajao etiri dana, proglaeni su pobjednici. Predsjednik irija Mihajlo Nestorovi, redatelj i glumac, najboljom predstavom proglasio je predstavu Stipanova princeza iz Svetozara Miletia, a za najbolju ensku ulogu nagradu je dobila Lea Jevti u predstavi Bubavabe, dok je Kristijan Kova iz Svetozara Miletia nagraen 113

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

za najbolju muku ulogu. Sredstva za odravanje smotre dobivena su od Pokrajinskog tajnitva za upravu, propise i nacionalne manjine AP Vojvodine. Kada su se poetkom jeseni lanovi svih sekcija HKUD Vladimir Nazor ponovno okupili, za novog proelnika dramske sekcije imenovan je Zvonimir Luka, a za privremenog redatelja Jolika Rai. Na sastanku Izvrnoga odbora novom proelniku naloeno je da pripremi jedan ske za godinjicu Drutva, kao i da se potrudi osigurati jednog redatelja. U meuvremenu, dramska sekcija poinje pripremati komediju Pa to je uas (2011.). Ubrzo zatim, na inicijativu proelnika, za redatelja je predloen David Tasi - Daf. Tasi, inae prvak drame Narodnog kazalita u Somboru, prihvatio je reiju ove predstave. U meuvremenu, za godinjicu Drutva prireen je ske Apartman (2011.) u reiji Jolike Rai. Prva predstava koju je reirao David Tasi premijeru je imala u Bajmaku na Smotri amaterskih drutava, a zatim i u Somboru na drugoj Meunarodnoj smotri amaterskih dramskih drutava. Na ovoj smotri gostovalo je Hrvatsko kulturno prosvjetno drutvo Stanislav Prepek iz Novog Sada, s komadom Atentatori u reiji Miljana Jovanovia, a gosti iz Jablanoveca kraj Zagreba izveli su predstavu Kameni svati po tekstu Augusta enoe, u reiji Lucije Hrnevi. iri je bio u istom sastavu kao i prethodne godine, tako da je gospodin Nestorovi najboljom predstavom proglasio predstavu Atentatori, nagradu za najbolju ensku ulogu dobila je Katica Maurovi iz Jablanoveca za ulogu u Kamenim svatima, a za najbolju muku ulogu proglaen je Vojislav Vlaki u komediji Pa to je uas u izvoenju nae dramske sekcije. U meuvremenu, krajem godine, u studenom, dramska sekcija je s predstavom Oporuka nastupila u Svetozaru Miletiu, a zatim i u Vinkovcima u Republici Hrvatskoj, na manifestaciji Noi kazalita u gradskom kazalitu Joza Ivaki. lanovi dramske sekcije tijekom nekoliko posljednjih godina bili su: Antun Kneevi, Damir eremei, Antun Krajninger, Josa Koli, Ruica Pareti, Alen Kneevi, Agneza Pekanovi, Sneana Na, Bojana Jozi, Klaudija Milo, Klara Jobai, Joso Firanj, Ivica Pekanovi, Jovanka Rai, Ljiljana Miji, Ivan Dini, Ivan Mauni, Josip Mari, Ivan Butkovi, Antun Krajninger (Krajca), Dina Laskovi, Ivan Ipanovi, Kristina Ipanovi, Elizabeta Nemoda, 11 4

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Elizabeta Deli, Klara Oberman, Dejana Jaki, Bojan Jozi, Sofija Vukovi, Kristina Doroti, Milo Jevti, Antun Kova, Vojislav Vlaki, Ivica Vukovi, Sneana Na, Lenka Konstantin, voditeljica i redateljica Marija eremei i proelnik sekcije Zvonimir Luka. Rad mlae dramske sekcije Pelica Dramska radionica Pelica poela je s radom 12. oujka 2001. godine, a voditeljica glumake skupine bila je Marija eremei. Prva predstava koju je pomladak dramske sekcije priredio bila je Ivica i Marica - na na nain, ija je premijera odrana 24. svibnja 2001. godine. Tekst za ovu bajku napisala je i predstavu reirala Marija eremei, a u predstavi su glumili Bojana Jozi, Marija i Arijana koruak, Ivana Mauni, Jelena Varga, Milana Miloevi, Sneana Na, Klara i Lidija Jobai, Kristina Doroti, Ivan Blako, Kristina Markovi i Monika Vekonj. Nove pelice su doletjele ve poetkom 2002. godine (Lea i Milo Jevti, Lea Vas, Kristina Kolari, Biljana Kosti, Milan Paji, Kristina i Nikolina Macanovi i Aleksandar Rac). Pripremili su Ivicu i Maricu s novom podjelom uloga. Predstava je vie puta odigrana za somborske uenike iz osnovnih kola Bratstvo - jedinstvo, 21. oktobar i Nikola Vukievi. Dramska radionica Pelica pripremila je zatim i predstavu Kako su postale rune rijei Duka Radovia koja, naalost, nije imala premijeru. Godine 2004. Pelice su pripremile scensko-glazbeni kola Igramo se kazalita, za koji je tekstove i glazbu odabrala Marija eremei. Premijera je odrana tijekom svibnja, a predstava je bila proglaena za pobjednika Opinske smotre te je otila na Zonsku smotru djejega stvaralatva u Crvenki. U ovoj predstavi glumili su Lea i Milo Jevti, Dejana Jaki, Dina Laskovi, Mario i Sinia Kirai, Milan Paji, Emina Firanj i Milana Lovri. Krajem studenoga iste godine izvedena je i vesela jednoinka Pogubljena bajka u kojoj su glumili Lea, Dejana, Mario, Sinia, Milan, Ivan, Ivana, Jovana, Emina, Dina, Kristina i Jasna, a komad je priredila Marija eremei. Tijekom 2006. godine sekcija je pripremila predstavu Bijeli jelen, koja je iste godine izvedena na Nazorovim danima na otoku 115

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Brau (glumili su Lea i Milo Jevti, Dejana Jaki, Dina Laskovi, Milan Paji, Kristina Kolari, Aleksandar Rac, Emina Firanj, Jelena Ili, Bojan Jozi). Premijera je odrana 26. svibnja, a prva repriza 11. lipnja 2006. godine. Predstava Igramo se mora koju je na stihove Sunane krinjari i Duana Radovia adaptirala Marija eremei, premijerno je izvedena 13. lipnja 2008. godine. U predstavi su igrali: Dorina, Emina i Aneta Firanj, Kasandra Rac, Dejana Butorac, Cecilija Pekanovi, Milo i Lea Jevti i Dejana Jaki. Prva predstava koju je napisala, izradila koreografiju i reirala Lea Jevti, bila je predstava Skriveni ples. U predstavi su glumili Maja Radmilo, Lenka Cveti, Jelena Peri, Ivona Selak, Kasandra Rac, Cecilija Pekanovi, Dejana Butorac, Milo Jevti, Jovana Dodi, Sanja uki i Lea Jevti. Premijera je odrana 29. svibnja 2009. godine, a dva tjedna nakon toga, na zahtjev publike predstava je 12. lipnja ponovno odigrana pred vie od 200 posjetitelja. Predstava je igrana jo nekoliko puta u Velikoj dvorani KUD Vladimir Nazor. Druga predstava koju je priredila Lea Jevti zvala se Bubavaba, a premijerno je izvedena poetkom 2010. godine u Hrvatskom domu u Somboru. Reprizirana je nekoliko mjeseci kasnije, a s njom je sekcija sudjelovala i na natjecanju Prva meunarodna smotra amaterskih drutava gdje je Lea Jevti bila nagraena za najbolju ensku ulogu. S predstavom se sudjelovalo i na Treem festivalu amaterskih kazalita u Slavonskom brodu (odigrana je 25. kolovoza), na kojem je osvojila tree mjesto, a Lea Jevti posebno je nagraena i za originalni tekst. Bubavaba je 27. oujka 2011. godine prola na Zonsku smotru kazalita Bake i Banata, koja je odrana u Beeju, a osim diplome za sudjelovanje koje je dobilo nae Drutvo, Lea Jevti je na ovoj smotri dobila i nagradu publike za glumako ostvarenje kao i nagradu za autorsko djelo. Predstava se ujedno plasirala i na Drugi vojvoanski omladinski kazalini festival u Kuli, gdje je uz diplomu Drutvu za sudjelovanje, Lea Jevti nagraena za najuspjenije glumako ostvarenje i za najbolje autorsko djelo. Maja Radmilo dobila je nagradu za najbolju ensku ulogu, a predstava je osvojila tree mjesto u ukupnom plasmanu (u predstavi su glumili Lea i Milo Jevti, Maja Radmilo, Jelena Peri, Dejana Butorac, Cecilija Pekanovi, Kasandra Rac, Jovana Dodi, Milica Milivojevi, Sonja Bonjak, Tamara Goreti, Peter Goreti, 11 6

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Nemanja Mari, Nataa Krvavac, Saa uput, Klara Oberman, Ivana Doji, Vanja abdari, Ana Pareti, Kristina Uri, Andrea Uri i Elizabeta Prekpalaj). Tijekom 2011. godine sekcija je pripremila i ske Izmeu kupusa i mrnje, koji je napisala i reirala Lea Jevti. Ske je izveden u Drutvu, a zatim i u Gimnaziji Veljko Petrovi u Somboru (glumili su Milo Jevti, Vanja abdari, Milena Vukovi, Kasandra Rac, Ivana Doji i Ana Pareti). Recitatori Proelnica dramske sekcije, Marija eremii, oformila je odjel recitatora, ije lanove je osposobila i za voditelje programa. U razdoblju od 2002. do 2010. godine u sekciji su radili: Dijana Laskovi, Klara Jobai, Dejana Jaki, Sneana Na, Milo Jevti, Mario Kirasi, Lea Jevti, Emina Firanj, Bojana Jozi i Aneta Firanj. Ovi mladi i talentirani recitatori sudjelovali su na Pokrajinskoj smotri recitatora na hrvatskom jeziku u Subotici i osvojili ak 32 nagrade. Emina Firanj sudjelovala je na Zlatnoj ribici u Rijeci gdje je osvojila drugo mjesto. Priredbe koje je Drutvo odravalo uvijek su imale dobre voditelje.

117

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Predstava Opinski ured diletantske sekcije HKD Miroljub

Diletantska sekcija HKD Miroljub

11 8

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Plakat za predstavu udotvorni cvet iz 1955. godine (jednu od djejih uloga glumio je mladi Zvonko Bogdan)

Iz predstave Druina Pere Kvrice

119

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Iz predstave Albin bircuz

Iz predstave Klupko

120

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Iz predstave Bono se eni

Iz predstave Moje-tvoje

121

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Iz predstave Kad se opanak opapui

Iz predstave Meldovanje

Iz predstave uvegije

122

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Iz djeje predstave Kako su postale rune rijei

Iz djeje predstave Bijeli jelen

123

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Iz djeje predstave Igramo se kazalita

Iz djeje predstave Ivica i Marica na na nain

124

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

FOLKLORNA SEKCIJA Kada je Drutvo osnovano 1936. godine, nitko nije ni pomiljao da bi trebalo oformiti folklornu sekciju. Mlade koja je dolazila na zabave koje je Drutvo prireivalo, znala je plesati narodne plesove te se u poetku u programe priredba nisu ni unosile folklorne toke. Poslije priredba na kojima su nastupali zbor, dramska sekcija i recitatori, odravane su igranke iskljuivo s narodnim plesovima. Na tradicionalnim drutvenim sveanostima kao to su Prelo, Divojaki vaar i ,,Duionica, momci i djevojke dolazili su u narodnim nonjama. Zabave poslije programa predstavljale su za sve prisutne najizvorniju folklornu toku (ak su i tamburai bili u narodnoj nonji). U nekim programima Prela" (koji su bili i otisnuti) bio je utvren i redoslijed narodnih plesova po kojemu se plesalo poslije priredbe. Svirai su se pridravali tono tog redoslijeda, svirajui na nekim zabavama i po 20-25 plesova. Ako se negdje prireivao festival narodnih plesova, nita nije bilo lake nego oformiti folklornu skupinu koja e izvesti toku ili dvije s tradicionalnim bunjevakim i okakim plesovima ovoga kraja. Bio je to tada pravi narodni ples, sa izvornim posebnostima i ljepotom. Prvu folklornu skupinu koja je Drutvo predstavljala na nekoj smotri, inilo je svega osam lanova. Ona je nastupila u Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu 1938. godine. Izvornosti odigranih plesova i dekorativnosti i ljepoti nonje pljeskalo se dugo i snano. Ve za vrijeme okupacije poelo se s unoenjem dvije ili tri toke narodnih plesova u programe priredba koje su bile sastavljene od uobiajenih zborskih, dramskih i recitatorskih toaka. Ova nastupanja folkloraa bila su bez ikakvih stilizacija i koreografije. Obino su ih izvodile skupine iz salaarskih naselja. S lijepom nonjom, dobro uvjebanom igrom, a ponekada i popijevkama, ove folklorne toke osim zabavnih i umjetnikih imale su i druge ciljeve - rodoljubive i nacionalne. S folklornim tokama u programima priredba nastavljeno je i poslije osloboenja. Tako su u programu Prela 1946. godine, osim nastupa zbora i dramsko-recitatorske sekcije, otplesani Logovac i Kolo (Somborci), Mazurka i Momako kolo (mlade iz 125

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Gradine-salaa), te Tandrak i Viskoko kolo (mlade iz Baa). Folklorne toke bile su uvrtene i u programe ostalih priredba koje su izvoene tijekom godine, ali potreba za osnivanjem folklorne sekcije jo se nije nametala. U ormarima po salaima, a i u gradu, bilo je jo puno narodnih nonja, a u tim godinama poslije rata tamburalo se i igralo esto i svuda. Otuda se lako moglo sastaviti i po nekoliko skupina igraa, a od njih i najbolju skupinu da prema potrebi nastupa na nekoj priredbi. Za nastupe folklorne skupine na strani (Drutvo e uskoro poeti sudjelovati na smotrama folklora), trebalo je vriti briljiviji odabir igraa, jer sada nijedna skupina nije bila toliko ujednaena da bi s dvadesetak igraa dostojno predstavljala Drutvo. Zato je na Skuptini drutva u oujku 1947. godine odreen Ivan Bogdan da pored diletantske sekcije vodi i folklornu skupinu. To to je on bio proelnik dvije sekcije, pokazuje da se s folklorom nije moralo posebno raditi. Folklorna skupina plesala je iskljuivo bunjevake narodne plesove jer ih je mlade znala, a i za njih je imala svoje nonje ili ih je Drutvo moglo okupiti u Somboru i okolici. Meutim, uloga proelnika ubrzo se pokazala veoma vanom jer je folklornu skupinu Drutva trebalo pripremiti za natjecanje. Prvo natjecanje na kojem se poslije rata sudjelovalo s folklorom odrano je 10. kolovoza 1947. godine u Subotici (organizirano je za cijelu Vojvodinu). Uz prvi natjecateljski nastup koji je bio skladan savrenom uvjebanou, izvornom ljepotom svojega plesa kao i raskonom nonjom, folklorai Drutva e na spomenutom natjecanju osvojiti prvo mjesto. Ista folklorna skupina nastupala je i na priredbama u Drutvu: na Duionici 1948. godine, a zatim i na natjecanju sreskih i gradskih folklornih skupina 17. i 31. listopada 1949. godine, gdje je oba puta zauzela prvo mjesto i kao nagradu dobila diplomu i tamburicu. Krajem 40-ih godina sve vie se na zabavama u Drutvu, pored narodnih, pleu i takozvani okretni plesovi, a graansko odijelo sve ee se primjeuje i na salaarskoj mladei. Kao i na drugim zabavama u gradu, i na nekim zabavama Drutva sve ee su se uli bubnjevi, saksofoni i trube, a igrani su, kako su to stariji govorili, razni tangovi. Mlade koja sada stasa i ee dolazi u Drutvo, naroito gradska, a pomalo i salaarska, ne pokazuje onakvo interesiranje za narodne plesove kao ranije generacije. Zato je, da bi se sauvali izvorni bunjevaki narodni plesovi, na Skuptini drutva 126

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

odranoj 13. oujka 1949. godine i donesena odluka da se folklorna sekcija izdvoji u posebnu sekciju. Konstituirana kao posebna sekcija, s donesenim pravilnikom o svom radu, Upravni odbor nee za nju angairati koreografa, a posebne figure u nekim igrama pokazivat e bolji i spretniji igrai. Ovako pripremljeni folklorai iji e nastupi u gradu biti prihvaani s oduevljenjem, nastupit e u Bau, Bogojevu, Vajskoj, kao i na svim priredbama Drutva. Ubrzo se u radu ove sekcije osjetilo da se neki plesovi neprestano ponavljaju, te da se nita vie od postignutog ne moe ostvariti. U godinjem izvjeu za 1951. godinu kae se: O ovoj sekciji moe se konstatirati da se ona dalje ne razvija ni po kvaliteti ni po broju lanova. Bio je to signal da se folklornoj sekciji posveti vie pozornosti. Briljiviji rad s lanovima sekcije doprinio je njenom omasovljenju. I dalje su oni vjetiji igrai uili pridolice i manje spretne igrae bunjevakim narodnim plesovima. Nizali su se nastupi i uspjesi, ali ostvareni uglavnom u sreskim okvirima. U Somboru se u to vrijeme osjeala sve vie potreba za folklorom koji nee plesati samo jednu vrstu plesova. Zato se 1956. godine, sukladno odlukama Socijalistikog saveza, pristupilo objedinjavanju svih folklornih skupina koje su postojale po drutvima i u gradu u jedan zajedniki gradski ansambl. Ideja je, kada je u pitanju bio folklor, uistinu bila dobra, jer je za postojanje folklornog ansambla koji bi mogao izvoditi spletove raznih plesova, trebalo osigurati velika materijalna sredstva, odnosno, trebalo je kupiti nonje, zatim platiti strunog koreografa, a sve to Kulturno prosvjetno drutvo Vladimir Nazor nije moglo uiniti. U Drutvu je tako folklorna sekcija prestala raditi. Posljedice prestanka rada folklorne sekcije najprije su se ogledale u smanjenom dolasku salaarske mladei u Drutvo. Programi na priredbama Drutva sada su bili bez folklora, na koji se publika tijekom prethodnih desetak godina bila naviknula. Kada je uskoro i diletantska sekcija bila rasformirana, programi na priredbama su postali veoma siromani. Folklorna sekcija ponovno je u Drutvu oformljena tek 1963. godine. Njen rad je u poetku bio krajnje kampanjski. U elji da se brzo nadoknadi proputeno, nainjene su u radu znatne pogreke. Od starih igraa (plesaa) u sekciji je igrao tek po netko, a novim 127

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

igraima trebalo je pruiti veu pomo nego to je to mogao Tuna Pareti, koji je te godine odreen za proelnika sekcije. Kao nekadanji vrsni igra on je puno uinio na oivljavanju folklora, ali raniji dometi i uspjesi nisu bili nadvladani. Osim toga, za nove je igrae trebalo kupiti nonju, a zatim je na vjebama folklora trebalo redovito osigurati i glazbu. Te godine folklor nastupa samo uz dramsku sekciju, i mada su njegove toke kratke, kvaliteta izvoenja ubrzo dosee ranije domete. I tada se u sekciji dogodilo ono to se odavno prieljkivalo. Trokove postojanja i rada folklorne sekcije poinje financirati Kulturno-prosvjetna zajednica Sombor. Kupljene su nonje, a tiskani su i plakati kojima je mlade pozivana da se ulani u folklornu i u druge sekcije Drutva. Zadovoljan organiziranim i razgranatim radom folklorne sekcije, a i drugih sekcija, predsjednik KPZ Milan Krznari na Skuptini drutva 26. sijenja 1964. godine izjavljuje: Rad u ovom Drutvu treba nastaviti punim elanom, bez obzira na tekoe na koje se nailazilo. Treba u rad ukljuiti i salaarsku mlade. U perspektivi je da ovo Drutvo bude nositelj kulturnoga rada drutava u Somboru. Ovakva predvianja bila su sasvim realna, a najvie e ih u narednim godinama ostvariti ba folklorna sekcija. Sekcija e jo godinu-dvije, dok su joj strunu pomo pruali nekadanji njeni igrai Martin Lovrenov i Josip Petre, biti meu ostalim sekcijama iza dramske. Napori proelnika sekcije Ivana Bogdana, Ivana Vukovia, Davida Bonjaka, Franje Kolia i Josipa Markovinovia, koliko ih se na elu sekcije izmijenjalo tijekom sljedeih pet godina, bili su smiljeni, stalni i uspjeni. Bilo je uspjeha, gostovanja, pljeska, ali sekcija je neprestano ratovala s prateim potekoama (odlazak igraa, nedolazak harmonikaa koji svira na probama, pokidane zveke, izguvana nonja...). Sve to opominjalo je da se ovoj sekciji mora prii profesionalnije i svakodnevno s njom raditi. S postojeim ansamblom, uz odgovorniji i savjesniji rad, doli su i uspjesi ove sekcije. Godine 1966. sekcija ima 12 nastupa, od kojih je najzapaeniji bio u Mohau (Maarska), zajedno s folklornom skupinom iz Bakog Brega. Kada se na Godinjoj skuptini 12. veljae 1967. godine sagledavao rad folklorne sekcije, u izvjeu je reeno i ovo: Folklorni istunci sigurno e zamjeriti ovoj sekciji da nije dala neke izrazito reprezentativno pripremljene igre. Ovakav komentar se mora prihvatiti jer tono je da su nai folklorai davali ono to znaju 128

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

i kako znaju, a ako to nije bilo na zavidnoj umjetnikoj visini, zbog toga ne treba kriviti i osuivati one koji su ak i s udaljenih salaa dolazili na probe, nego moda bolje razmotriti mogunost onih koji su sa ovim mladim entuzijastima eljnih igre vjebali. Sekcija je te 1967. imala 30 aktivnih lanova, a tijekom godine nastupila je 16 puta. Najzapaeniji nastup bio je u Baji (Maarska) na tamonjem Prelu. Folklor iste godine sudjeluje na smotri folklora u Bajmaku, gostuje u Prigrevici, Riici i Tavankutu. Za ove uspjehe folklora pohvala je na Godinjoj skuptini naredne godine upuena Josipu Markovinoviu (ika-Martinu), proelniku i darovitom, odavno nama poznatom folklorau. Uspjesi koje je folklorna sekcija Drutva postizala potaknuli su i Komitet mladei da poetkom 1967. osnuje svoju folklornu skupinu u okviru Omladinskog drutva Sombor. Folklorna sekcija KUD Vladimir Nazor nekoliko puta je tijekom 1968. godine nastupala zajedno s novoformiranim omladinskim folklornim ansamblom. Na Godinjoj skuptini na kojoj se sagledavao rad Drutva u 1968. godini, iznesena su i ovakva zapaanja o toj suradnji i zajednikim nastupima i uspjesima: Suradnja i zajedniki nastupi ove dvije folklorne skupine obeavali su najkonstruktivniji rad, jer je Omladinsko drutvo Sombor imalo ono to mi nismo imali - novac i strunu rukovoditeljicu Zoricu Gavrilovi - a mi smo imali ono to oni nisu imali - brojne igrae i prostoriju. Predstavnici oba drutva dogovorili su se da e ova novostvorena folklorna skupina nastupati pod imenom oba drutva. Tako se i dogaalo u nekoliko sluajeva, ali par puta i nije bilo tako. Zbog toga i jo zbog drugih trenutaka objektivnih i subjektivnih (kako mi to obino kaemo kada ne elimo rei ono to mislimo) iskrsavale su tekoe, nesporazumi koje smo dobrom voljom i s jedne i s druge strane uspijevali prevladati. I ba zbog te obostrane predusretljivosti u kojoj se moralo poputati, najee s nae strane, bilo je te godine zapaenih nastupa. Od toga est zajednikih sa OKUD Sombor i tri samostalna. Najuspjeniji je bio na Bunjevakom prelu u Baji oujka 1968. I pored ovako zavidnih amaterskih uspjeha, sve vie se nametala potreba jo strunijeg i odgovornijeg rada s ovom sekcijom. Taj prieljkivani, skoro profesionalni odnos prema radu s igraima, bit e ostvaren poetkom 1969. godine, kada e Drutvo prvi put angairati plaenu koreografkinju, Zoricu Gavrilovi, dugogodinju 129

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

lanicu Branka Krsmanovia. Njenu ljubav prema plesu i bogato igrako iskustvo rado e prihvatiti igrai. Folklorna sekcija ubrzo postaje najmasovnija sekcija Drutva. Nova koreografkinja postavlja splet plesova iz Srbije, zatim vranjanske plesove, plesove iz Slavonije i aljive srbijanske plesove iz Banata. Zahvaljujui njenom radu bit e za izvjesno vrijeme rijeeno i pitanje glazbene pratnje folklora jer e stup orkestra koji prati folklor postati njen suprug Gavra Gavrilovi (gitarist). Tako e se i prva violina ovog glazbenog sastava, harmonika Vojislav Plavi, stopiti s pedesetak mladia i djevojaka ove sekcije. Ovome skladu odavno prieljkivanom meu folkloraima umnogome je doprinio i novoizabrani proelnik ove sekcije, Ivan Kova. Kao nekadanji prosvjetni djelatnik, on e s puno pedagokog iskustva u radu s mladima i sam doprinijeti omasovljenju ove sekcije. Osim toga, kao proelnik e imati sluha za novosti koje je novi koreograf elio unijeti i znat e od kulturnih institucija u gradu osigurati vea financijska sredstva da bi se te novosti ostvarile. Za nove plesove koji su postavljeni trebalo je kupiti nonju. etiri dana predsjednik i koreograf putuju po centralnoj Srbiji u traganju za nonjom. I konano, nalaze jedan komplet, iznimno lijep i kvalitetan, ali i skup (u tom kompletu jo se godinama i desetljeima izvodio splet plesova iz Srbije). Za priredbe koje je prireivao folklor angairana su dva pjevaa i poznati somborski frula Slobodan Bai. Za potrebe folklorne sekcije Upravni odbor je osim koreografa i harmonikaa angairao i plaenu garderobijerku. Tako e se Ana Faber brinuti o istoi i urednosti nonja, a kao krojaica po struci, po nacrtima i savjetima koreografa it e i nonje za pojedine igre (Posavina, Vranje). I postojea bunjevaka narodna nonja bila je ve u tako loem stanju da je morala biti nabavljena nova. Kupljen je materijal i zahvaljujui krojakom umijeu Kate Matari, folklorna sekcija je dobila, iako oskudne kvalitete i osiromaene dekorativnosti, novu i lijepu bunjevaku nonju. Kupljeno je i 30 torba za pakiranje nonja prilikom gostovanja (do tada je nonja pakirana u tri velika pletena sanduka). Folklorna sekcija Drutva esto je davala priredbe s drugim kulturno-umjetnikim drutvima, bilo iz Sombora bilo iz drugih gradova. Ovakvi nastupi folklora podsjeali su na svojevrsne smotre i bile su veoma prijemive za publiku. Najei zajedniki nastupi 130

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

s drutvima iz drugih gradova bili su zajedno sa folkloraima iz Subotice i Osijeka, ostvareni u okviru kulturne suradnje gradova Sombor-Subotica-Osijek. Poslije ovako dobro organiziranog rada u folklornoj sekciji i solidnih financijskih sredstava koja je namjenski davala KPZ, nije trebalo dugo ekati na nove uspjehe ove sekcije. Ve 1972. godine, na Godinjoj skuptini rad ove sekcije stavljen je na prvo mjesto po opsegu i kvaliteti rada, ak i ispred do tada neprikosnovene dramske sekcije. Folklorna sekcija je postala najaktivnija, najbrojnija i najspremnija sekcija Drutva. Pokazalo se da se uspjeh i renome u amaterskom kulturno-umjetnikom radu vie ne moe biti ostvaren bez znatnijih financijskih ulaganja. Amaterizam je postajao sve skuplji. Financijska izvjea pokazuju da je te godine u rad folklorne sekcije uloeno tri i po milijuna starih dinara. Iako su to bila isuvie mala sredstva u usporedbi s ulaganjima u rad kulturno umjetnikih drutava u drugim gradovima, racionalnim koritenjem ona su rezultirala lijepim uspjesima i visokim amaterskim i kulturnoumjetnikim dometima. Kada je 1974. godine Zorica Gavrilovi prestala raditi kao koreografkinja, novi koreograf Mirko Vukov, nekadanji igra u KUD Mladost u Subotici, prihvatio se ove dunosti i odgovorno i savjesno. On e s postojeim folkloraima postaviti splet maarskih narodnih plesova. Meutim, ono po emu se pamti njegov rad u folklornoj sekciji Drutva (mada je aktivno radio svega dvije godine) jest Brankovo kolo, koje je postavio u izvanredno uspjeloj stilizaciji i s atraktivnou toliko posebnom u igri junoslavenskih naroda. Pratei daljnji rad folklorne sekcije, sve do jubileja pedesetogodinjice Drutva, zapaaju se i narednih godina znaajni uspjesi i sve brojniji nastupi ove sekcije (samo u 1976. godini folklorna sekcija je nastupala ak 40 puta). Za novog proelnika folklorne sekcije 1976. godine izabran je bivi igra Stipan Patrovi. Zajedno s Vladimirkom Andri i novim harmonikaem Mikom Kekezoviem, koji je neto vie od godinu dana svirao umjesto Voje Plavia, uspjelo se sauvati i odrati ono to je ranijih godina u ovoj sekciji stvoreno - a to su i broj lanova i postojei spletovi plesova kao i prijateljstvo te broj i kvaliteta nastupa. 131

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Novi zaleti, pa i uspjesi u ovoj sekciji, osjetit e se ponovno kada za koreografkinju bude angairana takoer nekadanja plesaica, Magdalena Popovi. Njena ljubav prema plesu bila je isto toliko jaka kao i bivih koreografa Zorice Gavrilovi i Mirka Vukova, ali ono to je nju motiviralo da folklornoj sekciji doprinese kao to nitko prije nje nije, jest injenica da je u ovom Drutvu poela plesati jo kao uenica somborske Uiteljske kole i da je zahvaljujui ponovnom dolasku u Drutvo mogla pokazati i prenijeti svoje bogato plesako umijee mladim lanovima. Kao igraica ona je u Drutvu stasavala s onom generacijom folkloraa koja je najvie pronosila dobar glas Drutva irom tadanje Jugoslavije, pa esto i izvan njenih granica. Ta generacija je svoje odigrala u pravom znaenju tih rijei, a Magdalena Popovi je, sada kao koreografkinja, eljela stvoriti istu takvu, pa moda jo i bolju folklornu skupinu. Mnogo od elje i namjere Magdalene Popovi je ubrzo i ostvareno, ali ono to su drugi koreografi i ranije proelnici esto inili - da poslije postignutog uspjeha prestanu raditi u strahu da kola ne krenu niza stranu - Magdalena Popovi nije te je ostala i due od desetljea s folklornom sekcijom nizala uspjeh za uspjehom. Postavila je neke nove plesove, koreografski je osuvremenila neke od ranijih plesova, kombinirala je nove spletove, a iznad svega ljubavlju prema djeci i plesu ona je najvie omasovila folklornu sekciju. Ve 1979. godine, u skuptinskom izvjeu tajnitva Drutva, o folklornoj sekciji kazuju se i ove injenice: Folklorna sekcija je i dalje u Drutvu najmasovnija sekcija. Interesiranje mladia i djevojaka za rad u ovoj sekciji bilo je u protekloj godini vee od mogunosti da se svi zainteresirani u nju ukljue. I koreografkinja Magdalena Popovi i zadueni lanovi Predsjednitva pomagali su novodolim lanovima da svoje interesiranje ipak usmjere ka igri, budui da im je ona bila najzanimljivija, te su ih obavjetavali o mogunostima rada u drugim kulturno umjetnikim drutvima u gradu ili u folklornim sekcijama. Tako je suradnja ove sekcije s folklornim sekcijama u gradu bila ostvarivana na najboljim osnovama, kroz koje su se mladi ukljuivali u kulturno umjetniki rad. Folklorni ansambl broji 85 lanova, koji uvjebavaju plesove naroda i narodnosti Jugoslavije u dvije skupine (starija i mlaa). etiri puta tjedno odravaju se u Drutvu probe folklora na kojima se uvijek nae zaljubljenika, koji kao gledatelji ele promatrati i ples i mladost folkloraa. 132

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Iste godine kupljeno je jo deset pari bunjevake narodne nonje. Bunjevaki plesovi u novoj koreografiji i u starinski lijepoj narodnoj nonji, bili su zapaena toka svakog nastupa folklora tih godina. A nastupa je bilo mnogo i svuda, po svim krajevima Jugoslavije, pa nekoliko i izvan njenih granica. Folklor te godine daje svoj program u Zapadnoj Njemakoj (u Gagenau), za jugoslavenske radnike. Ovakvo gostovanje u SR Njemakoj ponovit e se poslije dvije godine. Plesove folklora vidjela je i slovenska manjina u Trstu, gdje je takoer uspjeno prireen koncert nae folklorne skupine. Nekoliko puta gostovalo se i u Maarskoj, a u svibnju 1986. g. folklorna sekcija Drutva je s folkloraima iz Doroslova gostovala i u vicarskoj. U nekim mjestima u Jugoslaviji nastupalo se ak i po desetak puta, kao u ibeniku (jednom i na poznatom Festivalu djeteta). Osim uzajamnih gostovanja, folklorna sekcija daje svoje programe i u okviru raznih oblika kulturne suradnje unutar AP Vojvodine, zatim suradnje s tadanjim bliskim ili bratskim gradovima Sombora (Subotica, Osijek, Baja, ibenik). Nekoliko koncerata ova sekcija dala je za mlade na radnim akcijama, poevi od saveznih pa do lokalnih (na prijateljskim veerima). Svake godine sekcija je i za pripadnike vojske davala tri do etiri koncerta, esto ostvarujui i neke zajednike toke s vojnicima. U tom razdoblju bilo je nezamislivo da u programu bilo koje gradske sveanosti ne bude predvieno i nekoliko spletova plesova u izvoenju folklorne sekcije Drutva. Nekoliko puta godinje folklorna sekcija Drutva davala je zajednike priredbe s drugim drutvima iz Sombora i okolnih mjesta. Ta suradnja najbolje je ostvarivana s folklornim skupinama KUD Nikola Predojevi iz Sombora, zatim s folkloraima KUD Petfi Sndor iz Sombora, kao i s folklornim ansamblima iz okolnih sela (Bakog Brega, Doroslova, onoplje i Bakog Monotora). Zajednike priredbe najee su davane povodom znaajnijih blagdana. Posebnost takvih priredba bila je u tomu to su se igrai poslije slubenoga dijela programa hvatali u kolo s publikom i lanovima drugih drutava i tako se zajedniki nastavljali veseliti. Drutvo je s folklornim sekcijama drugih drutava somborske opine prireivalo i priredbe s kojih se prihod slao stradalima od potresa ili nekih drugih prirodnih nepogoda. 133

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Najvie programa folklorna sekcija je davala u svojoj domaji, odnosno u Somboru, za radne organizacije i kole, zatim na raznim natjecanjima i opinskim smotrama po selima, pa i salaima. Sekcija je svake godine nastupala od 30 do 40 puta. S podjednakim entuzijazmom mladii i djevojke ove sekcije plesali su i na irokoj pozornici Narodnog kazalita, kao i na hrapavim podovima tvornikih dvorana, a nisu im smetale ni stijenjene bine tadanjih salaarskih zadrunih domova. Svakim svojim nastupom oni su publici pokazivali koliko je lijepo druenje kroz ples, a svojim nasmijanim licima, glazbom, uzvitlanim pokretima i svojom mladou izazivali su na svakoj priredbi burni pljesak. Sve je to bilo razlog da se i polovicom osamdesetih godina XX. stoljea u rad folklorne sekcije Drutva neprestano ukljuuju novi lanovi, najvie djeca osnovnokolskog uzrasta, pa su probe morale biti odravane u etiri skupine (po dvije svaku veer). Koreografkinja Magdalena Popovi je meu starijim igraima odabrala jednog mladia i jednu djevojku koji joj pomau, naroito u radu s poetnicima. Svatko tko bi u to vrijeme u veernjim satima navratio do Hrvatskog doma i uao u dvoranu gdje su odravane probe folklora, vidio bi djecu ili mlade zagrljenu u kolu ili nekom drugom plesu, kako po ritmu tada nezamjenljive i vesele harmonike Vojislava Plavia skakuu, zapliu i vitlaju se po dvorani, na radost namjernika i na radost lanova Drutva koji ovuda prou, na radost svojih roditelja koji bi esto dolazili vidjeti svoju djecu kao folklorae, a najvie na radost ire zajednice to je stotini mladia i djevojaka ovo Drutvo omoguilo da svoju mladost osmisle plesom i pjesmom. Folklorna sekcija je i tijekom narednih godina i desetljea ostala najmasovnija sekcija u Drutvu. Tako je bilo i krajem osamdesetih i poetkom devedesetih godina prologa stoljea, kada je za novog koreografa postavljen dugogodinji lan Drutva i iskusni igra ima Bereti, koji je uz suglasnost tadanjeg proelnika ime Strilia obogatio repertoar novim koreografijama. Folklornu sekciju je pratio korepetitor Mile Miko Bulovi. I tada je, kao i danas, djelovala djeja folklorna sekcija. S njima je radila Magdalena Nikaev. Glavni nastupi svih ovih godina su bili: Veliko bunjevako-okako prelo, Duionica, godinjica Drutva i drugi nastupi irom Vojvodine. Uz starije igrae poeo je rad i s novom generacijom koja e dugo biti u Drutvu. Poetkom 1995. s radom zapoinje struni 134

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

rukovoditelj Dragan Kubatov. S folklorom je uz Dragana bila i proelnica Sonja Vidovi. Korepetitorsku ulogu preuzeo je Milan Grkovi. Od gostovanja u inozemstvu, u to vrijeme treba spomenuti nekoliko sudjelovanja sekcije na prelima u Maarskoj. Nakon povlaenja Sonje Vidovi, za novog proelnika je izabran Franja Pareti. S novim igraima poela je raditi Ljiljana elember, uz pratnju mladog glazbenika Antuna Suvalja. Znaajnija gostovanja ove generacije bila su u Niu, Lajkovcu, akovu (na akovakim vezovima), Mohau (Maarska) i Subotici. Posebno vrijedno pozornosti bilo je gostovanje u Beogradskom muzeju gdje je KUD Vladimir Nazor predstavljao plesove, nonju i obiaje bakih Bunjevaca. Nakon vraanja hrvatskog predznaka u naziv Drutva 2001. godine, dolazi do velikih promjena u Drutvu. Odlaskom veeg broja igraa iz Drutva, nastaje praznina koju popunjavaju veterani i nove mlade snage koje su krenule iz poetka. Ovaj mukotrpni posao preuzeli su na sebe Antun Kneevi, eljko Kolar i Joso Firanj. Odlaskom igraa otili su i glazbenici, te se stvorio jo jedan problem. Angairana je glazbena pratnja iz Bakog Brega, pod upravom Marka Leria. Dolaskom novog rukovodstva, Drutvo kree krupnim koracima naprijed. Uz rad s igraima, Antun Kneevi prihvaa i ulogu proelnika folklorne sekcije. Ubrzo je uslijedio i prvi nastup novog folklora u selu Kupusina. Poetkom 2002. godine u Drutvo dolazi biva koreografkinja Vladimirka Andri, te poinje intenzivno raditi s mladima na uenju novih koraka. Tada kreu i gostovanja po Hrvatskoj i Maarskoj. Nakon odlaska Vladimirke Andri, folklor ponovno vodi Antun Kneevi. U to vrijeme poeo je intenzivniji rad na izvornim obiajima. Folklor je esto sudjelovao na smotrama, a atraktivna gostovanja zabiljeena su u u Katel Lukiu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Sesvetskom Kraljevcu (Hrvatska), te Peuhu i Budimpeti (Maarska). Gostovalo se esto i u okolini Sombora. Poslije krae stanke, s radom je nastavila djeja folklorna sekcija za koju je bio zaduen eljko Kolar. U Drutvo tada dolaze i dva nova lana glazbene pratnje folklora, Ivan Tadi i Strahinja Rai. Odlaskom Antuna Kneevia, za tajnika Drutva mjesto proelnika preuzima Josip Markovi. S djejom skupinom nakon eljka Kolara rad nastavlja Kristina Ipanovi, koja je doprinijela 135

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

omasovljavanju i kvaliteti ove skupine. Postignut je znaajni uspjeh na III. djejim meunarodnim folklornim susretima u Zagrebu, djejem festivalu Vinkovake jeseni, na festivalu u Tavankutu, na smotri u onoplji i na manifestaciji Somborsko ljeto. Nakon Josipa Markovia, na mjesto proelnika dolazi eljko Kolar, a u Drutvo se 2007. godine vraa koreografkinja Magdalena Nikaev. Godine 2008. dolazi do smjene generacija te mnogi igrai naputaju folklornu sekciju koja ostaje bez prve postave. Prebacivanjem igraa iz djeje skupine u izvoaku, stvoren je izvoaki sastav s kojim je poeo raditi proelnik i struni rukovoditelj Vinko Patrovi, u suradnji s Damirom eremeiem. Za korepetitora su postavljeni Milan Mirosavljev i Zlatko Vukovi. S obzirom na to da izvoaka skupina nije imala odgovarajuu kvalitetu, u pomo je pozvana veteranska skupina koja se odazvala u velikom broju, te se mogao sastaviti dobar izvoaki ansambl. Godine 2009. prijavljeno je sudjelovanje na smotri s Bunjevakim svatovima, gdje se stiglo do pokrajinske smotre. Postavku ovoga obiaja napravio je ima Bereti, koji je preuzeo mjesto koreografa folklorne sekcije te poboljao kvalitetu i masovnost folklorne skupine. U narednom razdoblju folklorna sekcija biljei znaajne uspjehe na smotrama izvornoga stvaralatva, gdje je tri godine uzastopno stizala do pokrajinske smotre. Uz obiaje, njeguju i koreografiju. Veliku pomo folklor je imao od novopostavljenog proelnika Zvonimira Lukaa i korepetitora Zlatka Vukovia. Vaniji nastupi u 2009. godini bili su na manifestaciji Prigorski dani u Sesvetskom Kraljevcu (Hrvatska), te na tradicionalnim manifestacijama Drutva (Prelo, Duionica i godinji koncert). Drutvo je u hodu pretrpjelo velike promjene dolaskom novoga predsjednika, Upravnog i Izvrnog odbora i proelnika, Jose Firanja. Uspjenim radom i zalaganjem koreografa koji je postavio nove koreografije, dolo je do realizacije velikoga broja gostovanja po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u naoj zemlji (Zagreb, Vinkovci, Komletinci, iroko polje, Tolisa, Neum, Bajmak, Subotica, Baki Monotor, Baki Breg, te humanitarni koncert za Kraljevo, koji je organiziran u prostorijama naega Drutva). Osobito treba izdvojiti nastup na javnom snimanju emisije Lijepom naom u Subotici, s plesovima iz Posavine i kada je folklorna skupina dobila sve pohvale. 136

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Zbog elje mnogobrojnih roditelja i djece, poetkom 2011. godine s radom ponovno zapoinje djeja folklorna skupina pod vodstvom Kristine Pekanovi. Odziv je bio odlian tako da ova skupina danas ima 25 polaznika. Prvi nastup imali su poslije samo etiri mjeseca na Duionici, kada su naili na velike simpatije publike. Svih ovih godina brigu o kompletnoj garderobi, kako u Domu tako i na svim gostovanjima vodi Milosava ijai, poznatija kao teta Mika.

Folklorna sekcija HKUD Vladimir Nazor 2010. godine

137

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Nastupi folklorne sekcije HKUD Vladimir Nazor

138

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Nastupi folklorne sekcije HKUD Vladimir Nazor

139

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Nastupi folklorne sekcije HKUD Vladimir Nazor

140

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

TAMBURAKA SEKCIJA Od davnina se u ovima naim krajevima udara ,,u siane ice da bi veselje, tko zna ime potaknuto, bilo vee i postalo vidljivo. Jo i sada se u ponekom nakienom veselijem drutvu moe uti ona narodna: Nikad dosta aa i tamburaa. Otuda je valjda ranijih godina i bila nezamisliva neka igranka ili zabava bez skladnog zvuka i ritma tamburica. Potreba da tamburai i u programu sudjeluju nije postojala jer je njihova toka na svakoj narodnoj zabavi bila najdua, oni su poslije programa svirali igranku. I pored ovakvog odnosa prema tamburaima, u Miroljubu je, im je osnovan, Upravni odbor odredio tko e biti zaduen za tamburae. Prvi proelnik ove sekcije bio je sajdija Joso Rubi. On je za pojedine priredbe morao odrediti koje e narodne plesove svirati tamburai, brinuti se da i svirai kao i ostali na zabavi budu u narodnoj nonji i, dabome, da se s njima pogodi o visini naknade za sviranje na pojedinoj zabavi. Isti tamburai svirali su za tradicionalno Prelo skuplje nego za neku drugu zabavu. Ni u prvim poslijeratnim godinama ne postoji u Drutvu orkestar tamburaa koji svira na priredbama. Tamburaki orkestar se prvi put kao sekcija u Drutvu spominje na Godinjoj skuptini 1947. godine, koji je ...na svim seljakim priredbama izvodio narodne plesove s dosta uspjeha, iako sami lanovi zbora nisu uvijek pokazivali dovoljno razumijevanja za funkciju koju vre u Drutvu, ali zbog toga dio krivnje pada i na samo rukovodstvo Drutva koje nije nastojalo stanje izmijeniti i popraviti. Sklad i ritam tamburakog muziciranja postajao je rado sluan, naroito za one itelje somborske sredine koji su ranije ivjeli u drugim krajevima i nisu toliko bili upoznati s ovom vrstom glazbe. U upravi Drutva sve se ee isticalo da bi tamburai trebali nastupati i u programu priredba, za to oni nisu bili mnogo zainteresirani. To se konstatira u i zapisniku sa sjednica Upravnoga odbora Drutva iz 1948. godine, u kojemu se kae: Ta okolnost bi se mogla pravdati injenicom da su lanovi tamburakog zbora gotovo iskljuivo graevinski radnici, da su oni prole godine bili veoma mnogo angairani, a s druge strane ima tu jo jedna stvar koja nije ba najpohvalnija, a to je da su lanovi tamburakog zbora

141

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

bili vie zainteresirani materijalnim momentom, a manje uspjehom i svoga zbora i cijeloga Drutva. Ovaj materijalni moment meu lanovima i kasnije oformljenih tamburakih zborova u Drutvu, esto e doprinositi da pojedini lanovi napuste sekciju, oforme neku svoju skupinu i ponu svirati po svadbama, banketima i drugim zabavama, iskljuivo za novac. S prvim kunjama te vrste kod tamburaa borio se i prvi poslijeratni proelnik ove sekcije, Andrija Bogdan. On je nastojao suzbiti tu pojavu profesionalizacije, ali je ona i dalje bila veoma primamljiva. Zbog toga se tijekom 1948. godine s dosta strepnji donosi odluka da se postojei tamburaki zbor sastavljen od poluprofesionalaca koje uglavnom nije interesirao moralni uspjeh drutva, jednostavno raspusti i da se oformi novi istinski amaterski tamburaki zbor od mladih lanova. Kupljeni su instrumenti, angairan je i struni uitelj dr. Adolf Ploj i zapoelo se s vjebama. Ubrzo su iskrsnule nepredviene potekoe. Meu prijavljenima za ovu sekciju pojavilo se i nekoliko starijih omladinaca koji su mislili da e poslije par proba nauiti svirati na tamburici. Kako se to nije dogodilo, prestali su dolaziti na probe. Poslije ovog neprijatnog iskustva, Upravni odbor odluuje da se tamburaki orkestar oformi iskljuivo od djece, odnosno da u radu ove sekcije treba krenuti od samoga poetka. U zapisniku Upravnoga odbora je navedeno da e to ... svakako biti od koristi populariziranju glazbe u naem narodu, koji tu stranu drutvenog ivota prilino zanemaruje i smatra da je to gospodski posao. Meutim, danas je kultura dostupna najirim narodnim masama, pa prema tome i glazba mora postati vlasnitvom najirih narodnih masa. Tamburaka sekcija je do sada bila u sklopu pjevakoga zbora, ali se to pokazalo u praksi vrlo nezgodno, zbog ega e Upravni odbor predloiti osnivanje posebne tamburake sekcije. Sekcija je poela rad s devet lanova - pionira. Oni su ubrzo ovladali vjetinom sviranja na ovom instrumentu, emu je mnogo doprinijelo pedagoko i struno iskustvo uitelja tamburice Ploja. Iste godine tamburai ve tri puta nastupaju na priredbama, od toga i na tradicionalnom Prelu. I sljedee tri godine mladi tamburai uspjeno e izvoditi svoje toke na drutvenim priredbama, a etiri puta i na gostovanjima. Tekoe u radu ove sekcije poele su odlaskom strunoga uitelja. Jo uvijek djeca, ovi tamburai nisu se pored 142

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

nestrunog proelnika znali snai i organizirati u samostalnu grupu. Jo su neko vrijeme dolazili i vjebali, ali su sve rjee nastupali. Poelo je osipanje lanova orkestra. Kada je Drutvo 1956. godine dobilo preporuku nastaviti raditi kao klupska ustanova, ova sekcija prva se ugasila. Ve 1963. godine ozbiljno se u Drutvu raspravlja o ponovnom osnutku tamburake sekcije. Novoizabrani proelnik Pavle Periki tijekom iste godine puno je uinio na okupljanju lanova, uglavnom djece koja e raditi u ovoj sekciji. Kupljeno je jo nekoliko instrumenata, pozvan je profesor glazbe Zlatko Skiva i ponovno se zapoelo s radom i opet od samoga poetka. Nije se oekivalo udo, ali su postojali valjani razlozi da se vjeruje da e ova sekcija sljedee godine moi dati svoje kratke toke u priredbama Drutva. Sljedee, 1964. godine, pokazalo se da su potekoe u radu ove sekcije bile vee od svega uloenog u njeno oivljavanje. U zapisniku sa Skuptine drutva 1964. godine reeno je: ini nam se da uzroke ovakvom stanju u tamburakoj sekciji moemo nai u preoptereenosti djece nastavnim programima i drugim aktivnostima u kolama, a pomalo i u nedovoljnom zauzimanju roditelja da svojoj djeci omogue uiti svirati na ovom popularnom instrumentu. Nekolicina starijih koji su se prijavili za ovu sekciju, ubrzo su odustali kada je u Drutvu poela raditi skupina omladinaca koji su svirali na skupim elektrinim gitarama. Drutvo nije imalo novca a nije ni ozbiljno raspravljalo o tomu da kupuje takve gitare i da se sekcija tamburaa pretvori u sekciju elektriara, nego je ovu skupinu mladia pustila svirati na svojim gitarama u Drutvu. I dalje se iskljuivo radilo sa istim tamburaima, uglavnom uenicima zavrnih razreda osnovne i prvih razreda srednje kole. Skiva je i dalje uvjebavao ovu skupinu, ali se osim nastupa na nekim drugarskim veerima u Drutvu, ova sekcija nigdje javno nije pojavljivala. Ova nesigurnost i nedovoljna uvjebanost lanova sekcije nikako se ne moe pripisati njenom strunom uitelju, nego neprestanom osipanju lanstva, a to znai i neprestanom radu s poetnicima. elja da se ui sviranje na tamburici i da omladinci u toj sekciji Drutva i ostanu, primijeena je tek onda kada su se elektriari istutnjali, ali se ni onda, iako je u sekciji bilo 17 lanova, nije moglo postignuti ono to se eljelo i oekivalo. A oekivalo se mnogo. Trebalo je stvoriti tamburaki orkestar koji nee samo moi izvoditi 143

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

posebne toke u kulturno-umjetnikim programima Drutva, nego e biti u stanju predstavljati glazbenu pratnju folklora. Ponovno se zapoelo s velikim nadama i skoro ponovno ispoetka. U izvjeu s Godinje skuptine Drutva 1968. godine, o radu tamburake sekcije je zapisano: Ve pet godina traju poroajne muke ove sekcije. U protekloj godini otpoelo se s organiziranom radom s uenicima osnovne kole pod strunim rukovodstvom profesora Julijana Grabenara. Za minimalni honorar on je drao vjebe, a o dolasku djece na probe se u ovoj sekciji starao proelnik. Da je sekcija imala svoje uspjehe u radu potvruje i nastup prilikom obiljeavanja Dana Republike prole godine. Uz Somborsko pevako drutvo i neke recitatore nastupila je i tamburaka sekcija s melodijama partizanskih pjesama. To je bio njen jedini i zvjezdani trenutak jer se poslije toga struni uitelj razbolio, uenici su se razili i svi znamo to je dalje bilo. Meutim, u Drutvu koje je postojalo i radilo na amaterskim osnovama, kao i u njegovim sekcijama, uvijek je bilo nepisano pravilo da se ne ali previe za onim u emu se nije uspjelo, nego da se ponovno pokua ali smiljenije i organiziranije. Neuspjeh neke sekcije opravdavao je i varljivi zanos mladih koji su se za nju prijavili, a naroito amaterski odnos lanova prema radu u Drutvu. Ponovno e u ovoj sekciji zaigrati tamburake ice kada joj Upravni odbor odredi novog proelnika dr. Gavru Gavrilovia, koji je i sam dobro svirao na gitari. U ovu sekciju e se ukljuiti neki uenici Uiteljske kole koji su ve znali svirati na tamburici. I nekoliko uenika Gimnazije pristupit e ovim tamburaima. Upravni odbor je uvidio da za ovakvu skupinu treba angairati strunoga uitelja, praktiara u muziciranju na ovom instrumentu. Zato iz Subotice jednom tjedno u Drutvo poinje dolaziti profesor glazbe Lazar Malagurski. Poveana financijska ulaganja u ovu sekciju ubrzo e se viestruko isplatiti. Tamburai Drutva uskoro nastupaju na priredbama koje se prireuju u Drutvu. Sretna je okolnost da je veina ovih tamburaa znala i solidno pjevati, a promiljeni odabir pjesama koje su svirali ubrzo e ovu sekciju uiniti popularnom ne samo u Drutvu, nego i ire u gradu. Tamburai nastupaju zajedno s folklornom sekcijom, ali ne kao glazbena pratnja folklora, ve samostalno, u stankama dok se igrai pripremaju za drugi splet plesova. 144

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Zavrivi srednju kolu neki od tamburaa napustit e sekciju, odlazei na fakultet. Preostali lanovi ove skupine ne ele vjebati s pridolim novim lanovima i sve vie nastupaju po svom nahoenju na svadbama, banketima i veerinkama. Zato e Upravni odbor 1974. godine ponovno paljivo razmatrati rad tamburake sekcije. Interesiranje za sviranje u ovoj sekciji, naroito meu srednjokolcima, bilo je dobro i trebalo je samo malo taktinosti i preduzimljivosti novog proelnika Marina Lukaeva, pa da se novi lanovi ove sekcije, dobro uvjebani, opet pojave na pozornici i dopadljivom glazbom tamburice oduevljavaju publiku. U izvjeu o radu Drutva za 1975. godinu primjeuje se: Tamburaka sekcija je svojim glazbenim spletovima nastupila za Prvi svibnja, za Dan mladosti. Zajedno s folklornom sekcijom drutva sudjelovala je na priredbi u Bau, povodom osloboenja Baa, zatim u sveanom dijelu otvaranja Balkanskog ampionata u dizanju utega. Strunu pomo sekciji prua Julijan Grebenar. Ova sekcija je za svoj rad koristila iskljuivo sredstva Drutva, jer ne dobiva namjenska sredstva od KPZ, a i sama nije ostvarila nikakve prihode. Naredne dvije godine sekcija e imati oko etrdeset nastupa, skoro isto onoliko koliko je puta nastupao i folklor na raznim sveanostima, priredbama i manifestacijama. Ali ve krajem 1977. primijetit e se znaci rasipanja i ove skupine. Razlozi su bili isti kao i kod prethodne. Sva smiljena i energina nastojanja Marina Lukaeva da nagovori preostale starije tamburae da sviraju s novim lanovima nisu dale rezultate. Njima je daleko atraktivnije bilo svirati s Vojom Plaviem za potrebe folklora, odnosno da prilikom nastupa folklora negdje na strani i sami gostuju, umjesto da se mue s poetnicima. Jedini koji je od starijih tamburaa htio raditi s poetnicima bio je Zlatoje Paji. On je kao vrsni znalac orkestralnih mogunosti tamburice i dobar teoretiar prvi u Drutvu pokuao oformiti tamburaki orkestar koji bi mogao izvoditi klasina glazbena djela, posebno prilagoena za tamburicu. Primijetivi visoke zahtjeve koje je postavljao pred petnaestak novih lanova ove sekcije, i osjetivi da s takvom glazbom nee moi tamburati na svadbama i banketima, njegovi uenici su jedan po jedan prestajali dolaziti na probe. Upravni odbor za novoga proelnika odreuje Ivana Vukovia, koji je odmah pristupio okupljanju novih lanova za ovu sekciju. S 145

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

neto manjim brojem lanova (desetak), iskljuivo poetnika meu kojima je bilo i osnovaca (nii razredi) i srednjokolaca, bila je i jedna djevojka. Dva lana orkestra su bila zaposlena, a jedan je bio pred mirovinom. Orkestar je tako ponovno otpoeo s radom. Ponovno je angairan i osvjedoeni strunjak za tamburicu Lazar Malagurski. Ipak, njegovi dolasci iz Subotice kotaju, a financijska sredstva se i dalje ne dobivaju namjenski za ovu sekciju. U svom izvjeu na Godinjoj skuptini 1979. godine, tajnik Lajo Vidakovi je ovako prikazao rad nove skupine tamburaa: Sa deset lanova sekcija je poela s probama dva puta tjedno, tako to je jednom Lazar Malagurski dva do tri sata vjebao s njima, a jednom su oni sami vjebali. Kako je u ovoj grupi bilo i starijih lanova koji su htjeli nauiti svirati na ovom popularnom instrumentu, a njihovo nestrpljenje da vide rezultate ovih vjebi postajalo sve vee, oni su prvi napustili sekciju. Za njima su krenuli oni koji su i sami uvidjeli da nemaju puno smisla za sviranje na ovom instrumentu. Profesor Malagurski nije vidio svrhu da dolazi kada na satove vjebi dou dva-tri ovjeka, jer ga je naprosto bilo sram od Drutva pobirati tantijeme, kad ne moe dati nikakvu garanciju za ozbiljni rezultat. Ponovno su se tijekom 1980. godine lanovi Upravnog odbora morali ozbiljno zamisliti nad radom tamburake sekcije. Izabran je novi proelnik, Stipan Periki, sada ve ika-Stipan, iskuan vie puta na elu neke sekcije u Drutvu. On je uspio privoljeti ranije vrsne tamburae koji su jo uvijek bili na fakultetu, da dolaze u Drutvo i da dalje sviraju, prikljuujui se glazbenoj pratnji folklora. Brojniji tamburai sada su mogli dati i samostalne toke, to su ponekada i inili, ali se ipak na priredbama radije nastupalo zajedno sa harmonikaem, jer se nije dovoljno vjebalo preko tjedna. Drutvo je tako i dalje imalo tamburae, ali nije imalo tamburaku sekciju. Ovu dilemu u Drutvu novi proelnik je vjeto rijeio, omoguujui nastavniku glazbe Aleksandru Grubau da sa skupinom svojih uenika (njih oko 40) vjeba u Drutvu i da nastupa i na drutvenim priredbama. Okolnost da je struni uitelj bio ovom mnotvu tamburaa i nastavnik u koli, doprinijet e da je ovaj, po prvi put u pravom smislu tamburaki orkestar (najvie zbog brojnosti) vrlo brzo postao dovoljno uvjeban da moe nastupati. O njemu se na Godinjoj skuptini 1982. godine primjeuje: S obzirom na ovako veliki broj ove grupe, njihovi nastupi su uglavnom bili u Somboru 146

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

i blioj okolici, kao meutoka folklornih priredbi. Neki odlasci na stranu nisu ni planirani sa ovom grupom zbog njene masovnosti, a i zbog razine njenoga muziciranja. Ali, kako se i do sada dogaalo, oekujemo da e iz ove grupe stasati novi tamburai, koji e biti velika pomo novim orkestrima u Drutvu. Ve ovo najavljivanje novih orkestara bilo je simptom nepredvidivih tekoa u radu s ovom skupinom. Kada je ubrzo struni uitelj obolio i otiao u mirovinu, a i proelnik zbog bolesti bio sprijeen dolaziti na probe, nastupilo je ono to je u takvim situacijama prirodna pojava kod amatera. Poslije ova dva neuspjela pokuaja da se ponovno osnuje tamburaka sekcija gdje e novi mlai tamburai uiti sviranje, kao da se meu lanovima Upravnog odbora javio neki strah od ponovnoga neuspjeha. Zato za 1983. godinu nije odreivan ni proelnik tamburake sekcije, jer tamburaima koji su s folklornim orkestrom svirali ta vrsta pomoi koju proelnik prua nije ni bila potrebna. Oni su imali svoje instrumente, a vjebali su samo kada je imao probe i folklor. U posebnoj prostoriji na katu iznad bifea, u staklenim vitrinama leale su tamburice i braevi, a kontrabas je esto posuivan. Predah u radu ove sekcije trajao je samo godinu dana. Pred kraj 1984. godine, novoizabrani proelnik Josip Vukovi pruao je svesrdnu pomo desetorici odraslijih omladinaca s kojima je uporno vjebao nekadanji tambura ura Pareti. Nepokolebljivi i ustrajni njegovi izabranici e se ve poslije par mjeseci oprobati na nekim drugarskim veerima u Drutvu. Iako bez pomoi profesionalnog strunjaka glazbenika, ova grupa e sporije napredujui ipak uspjeno osvajati tajne muziciranja na tamburici i imat e tijekom 1985. godine par uspjelih nastupa na priredbama, zajedno s folklorom. Najzapaeniji nastup ove generacije tamburaa bio je poetkom 1986. godine na karnevalskim sveanostima u Baalmau u Maarskoj, gdje je priredbu dala folklorna sekcija. Tradicija popularnog sviranja na tamburici u Drutvu njeguje se 1986. u dvije skupine. Bivalo je tako pokatkad i ranijih godina, ali ovo to je u Drutvu ostvareno za njegov pedesetogodinji jubilej predstavljalo je upravo ono to se davno eljelo: imati tamburae koji prate folklor i imati jo posebnu tamburaku sekciju. Od 1986., tamburaka sekcija je pod rukovodstvom ure Paretia nastupala i u Koprivnici, Vinkovcima, Sarajevu, kao i u 147

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

drugim mjestima gdje je nastupala folklorna sekcija, te na opinskim natjecanjima tamburakih orkestara u Somboru, onoplji i Prigrevici, a u Bakoj Palanci je nastupala u viem rangu natjecanja. Kako su lanovi orkestra stasavali i postajali bolji glazbenici, odlazili su na plaene nastupe, takozvane tezge, pa se i tamburaka skupina ponovno polako osipala i opet se svela na nekoliko tamburaa koji su pratili folklor. Ipak svaki od njih se rado odazivao da svira na nastupima u Drutvu kad god bi bili slobodni. Profesionalno se iz te generacije danas glazbom bave Ivan Pareti, Branislav Beljanski, Marko Leri i Emil Antuni. Situacija s tamburakom sekcijom bila je ovakva sve do proljea 1998. godine, kada je formirana nova tamburaka sekcija. Budui da je polaznika bilo dosta, a stalno su se prikljuivali i novi lanovi, sekcija se ubrzo podijelila na prvu i drugu skupinu. U jednoj su bili poetnici a u drugoj mladi tamburai kolske dobi, koji su ve poslije nekoliko mjeseci bili spremni udovoljiti potrebama folklora, pa i odsvirati u stankama presvlaenja desetak pjesama. Vrijedi zabiljeiti da je osim djeaka bilo i est djevojica polaznica, od kojih su Gabika Miler, Marija imunov i Agneza Pekanovi postale vrsne glazbenice. Bilo je doista neobino i lijepo vidjeti kako est djevojica s tamburama stoje na bini ravnopravno s djeacima. Na repertoaru su bili folklorni plesovi, starogradske pjesme i igre, pa i umjetnika glazba - Na lijepom plavom Dunavu Johanna Straussa, Mozartov Turski mar, kao i popularne melodije Tico Tico, Larina pjesma i mnoge druge. Tamburai su pripremili i svirali skromni prigodni program na svoju prvu godinjicu, ba onu veer, 24. oujka 1999. godine, kada su prve NATO bombe pale na Sombor. Iz Peuha (Maarska), 28. svibnja 2001., tamburakoj sekciji Drutva pisao je Sinia Leopold: Dragi prijatelji tamburai, neobino sam sretan i obradovan vijeu da vaa sekcija pri HKUD Vladimir Nazor uspjeno djeluje. U ovim tekim i turbulentnim vremenima jedino to nam moe pomoi i olakati nam srce i duu jest ono u to vjerujemo, a to je naa povijest, naa glazba, naa umjetnost. U svakom smislu elim vam puno sree, radosti i uspjeha u daljnjem radu, s nadom da emo se vrlo brzo sresti i kroz glazbu suraivati. Poetkom novoga milenija tamburaka sekcija nastupala je na festivalima, smotrama orkestara, na manifestaciji Mikini Dani u Bakom Bregu (gdje se okupljaju svi tamburai, pa i iz inozemstva), 148

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

na boinim koncertima i ostalim sveanostima u naem Drutvu, ili kao gosti u drugim drutvima. Zanimljivo je napomenuti da je razlog neodlaska tamburake sekcije na daljnje natjecanje orkestara i zborova Vojvodine, povjerenstvo jednom usmeno navelo: Pa, vi niste ni osnovna, ni glazbena kola. Tog puta je iza mladih tamburaa stao tadanji ravnatelj proslavljenog somborskog Omladinskog zbora Iuventus Cantat Silvester Hajnal, branei glazbeno umijee mladih tamburaa HKUD Vladimir Nazor, usporeujui ih s glazbeno obrazovanima iz glazbenih kola i hvalei njihovo vieglasno sviranje i repertoar kakav se jo nije uo meu pionirima. Povodom 65. godinjice Drutva (2001.), u naem listu Miroljub je zapisano: lanovi ove sekcije nastupili su u dvije skupine i pokazali svoje umijee, te tako poruili da postoji pomladak kojim struno ravna Emil Antuni, a proelnik tamburake sekcije je Stipan Pekanovi. Ova sekcija ima velike anse da jednog dana njeni lanovi postanu vrsni tamburai. Nastup je bio odlian i zapaen. Ipak, kao i ranije, neki lanovi sekcije ubrzo odlaze u srednje kole i izvan grada Sombora, neki odlaze na glazbeno usavravanje kod nekadanjeg voditelja tambure u HKUD-u Vladimir Nazor ure Paretia, koji sada radi u somborskoj Muzikoj koli, pa lagano ponovno dolazi do osipanja lanstva ove sekcije, to dovodi do toga da nedostaju kljuni instrumentalisti bez kojih orkestar nije spreman za natjecanja. Oni to su ostali sluili su folklornoj, dramskoj i pjevakoj sekciji. Treba rei da su neki od polaznika ove kole danas profesionalni glazbenici koji sviraju po restoranima, svadbama, igrankama, prelima i ostalim manifestacijama (Ivan Petre, Josip Pekanovi, Oskar Omahovi i Ivan Dini), a neki sviraju i snimaju svoje pjesme i u Republici Hrvatskoj (Ivan Butkovi, Josip Mari, Antun Krajninger). Svi oni su nam povremeno dragi gosti na naim slavljima, prelima, Duionici i igrankama. Do jeseni 2011. godine, vie puta je pokuano s pokretanjem nove kole tambure, ali bez uspjeha. Od listopada iste godine poela je ponovno s radom kola tambure koja okuplja i mlade i stare. Najmlai polaznik ima sedam, a najstariji neto vie od pedeset godina, no najvie je onih srednjih godina koji e najvjerojatnije ostati privreni Drutvu i jo dugo nas veseliti svojom svirkom. 149

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ORKESTRI U DRUTVU Prvi orkestar koji je svirao zabavnu glazbu u Drutvu osnovan je odmah poslije zavretka Drugog svjetskoga rata, 1946. godine. Poticaj za osnutak ovakvog orkestra, koji se tada nazivao jazz, dala je mlade, a Upravni odbor odmah se s tim suglasio. Na osnutku i uvjebavanju orkestra koji e svirati glazbu za okretne igre, odnosno koji e zabavljati uglavnom gradsku mlade, najvie se zalagao Oto tefan sa Stipanom Letom i Franjom Bakiem. Oni su u orkestar ukljuili i Franju Bajlera i Stipana Sekerea. Svi sa solidnom glazbenom kulturom, u svom jazzu svirali su na saksofonu, violini, harmonici, klaviru i bubnjevima. Klavir je posjedovalo Drutvo, bubnjevi su iznajmljivani od prodavaonice glazbenih instrumenata Rab za 200 dinara mjeseno, dok su ostali instrumenti bili njihovi. Glazba koju su svirali bila je popularna u to poslijeratno doba (tango, valcer, slowfox, step, polka, pa i poneko kolo ili arda). Popularnosti ovog orkestra doprinosilo je i to to su trojica lanova bili i dobri pjevai. Igranke su odravane subotom i nedjeljom popodne i bile su veoma dobro posjeene. Kako je u staroj zgradi postojala samo jedna dvorana, donesena je odluka da se zabave na kojima svira jazz odravaju subotom, a za mlade koja je plesala narodne plesove nedjeljom. Jazz je u Drutvu smatran vie kao mogunost zabave, a ne kao oblik kulturno-umjetnikoga djelovanja. Od igranki koje su jazzisti svirali, Drutvu su pristizala znatna financijska sredstva. Oformljen osobnom inicijativom, ve poslije dvije godine jazz e prestati svirati. Upravni odbor nije inio nita posebno da se pronau novi saksofonist i bubnjar (koji su otili u vojsku), iako je svima bilo poznato da je ova glazbena skupina, kako je zapisano u Godinjem izvjeu Drutva za 1948. godinu, dobrovoljnim zalaganjem omoguila da se odri itav niz sijela, koji su Udruzi donijeli prilino materijalnih prihoda. to se nita ozbiljno nije poduzelo da se 'jazz' oivi, postojali su jo neki razlozi: 1. to moralna razina tih sijela nije bila na ovoj visini na kojoj bi trebala biti zabava u Drutvu. 2. to se lanovi koji su preko cijeloga tjedna radili, zbog nestaice prostorija nisu mogli okupiti i zabaviti u Drutvu i nedjeljom, kada su inae slobodni.

150

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Preseljenjem u novu zgradu, u okrnjenom sastavu jazz je jo izvjesno vrijeme svirao u prostorijama na katu, i to u isto vrijeme kada je u Velikoj dvorani Drutva svirao narodni orkestar. Meutim, kako su neto kasnije i na narodnim zabavama svirane okretne igre, to je i nestalo potrebe za ovim orkestrom. U Drutvu je od druge polovice ezdesetih godina XX. stoljea postojao orkestar iji je sastav ponekada inila samo jedna harmonika, a po potrebi i skupina od pet do sedam lanova. Stup ovoga orkestra koji je due od dva desetljea svirao za probe i nastupe folklorne sekcije u Drutvu, bio je dugogodinji profesionalni harmonika Vojislav Plavi, a prvi do njega bio je Milo Terzi (po potrebi violinist ili kontra). esto je i na probama ovaj orkestar svirao u punom sastavu, pa su se onda tu nali i Stipa Pareti, ima Karas, Zoran Batalo te jo poneki tambura. Ovo je jedini orkestar u Drutvu iji su lanovi (ne uvijek svi) bili plaeni za svoj rad. Dobro uvjebani, s glazbom profesionalne kvalitete u tom anru, njihovi honorari u Drutvu ipak su bili krajnje amaterski i simbolini. Ipak, neto vie je uspijevalo kapnuti kada su se svirale igranke na zabavama Drutva. Naravno, materijalno su mnogo bolje prolazili izvan Drutva. Orkestar je i samostalno nastupao na priredbama, u trenucima koji su igrai koristili ili kao predah ili za oblaenje druge nonje za drugi splet plesova. Obino su tada bili odsvirani neki narodni plesovi koji nisu bili na repertoaru folklora, ili je orkestar pratio pjesmu nekoga pjevaa. Lijepi glasovi i pokatkad malo drhtava pjesma, uvijek izvorno narodna, ula se na prelima i duionicama, na doeku nove godine, a najee i najvie na gostovanjima. To, u pravom smislu amatersko pjevanje, puno kunja zbog nepredvidive publike i njenog prihvaanja pjesme, uvjetovalo je da su pjevai naglo prestajali nastupati, isto onako kako su se iznenada i pojavljivali sa eljom da pjevaju. Meu ovim pjevaima amaterima, lanovima Drutva, po lijepim i skladno otpjevanim pjesmama zapameni su: Milan Aperli, Milena Plavi, Sigmund Fratri, Rua Pelagi, Rada Radovi, Ljiljana Spasojevi, Milovan Selak, Gojko Mili i Slobodan Bai. Pjevaima-amaterima nije bio isplaivan nikakav honorar. Rado sluana samostalna toka orkestra bila je i izvoenje narodnih kola na fruli. Osim nesumnjive virtuoznosti koja se pokatkad pribliavala majstorstvu Save Jeremia, frula Slobodana 151

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Baia bila je i posebna atrakcija po nainu na koji je on svirao. Sve to je izazivalo prolom pljeska i oduevljenja na priredbama. I njemu, kao i pjevaima, taj pljesak bio je jedina nagrada. Koliko je financijska strana svih onih koji su nastupali s orkestrom, pa i samoga orkestra bila nepovoljna, ona druga strana je kao nadoknada bila i atraktivna i prijatna. Putovanja s folklornom sekcijom irom nekadanje Jugoslavije, a par puta godinje i u inozemstvo, brojna susretanja, prijateljske veeri, a iznad svega one razdragane i vesele probe zbog kojih se na vratima male dvorane uvijek i tiskalo mnotvo radoznalaca i namjernika privuenih glazbom samo da vide to je tamo, predstavljalo je neto to se i ne moe i ne treba platiti. Treba spomenuti da se u Drutvu za potrebe folklora koristila i neobina pratnja, uvjetno reeno najudniji orkestar. To je ono ritmiko pjevuenje koreografa s ponavljanjem este note solmizacije la, la, la, iji takt paljivo sluaju igrai poetnici, kada nitko od glazbenika nije mogao doi na probu. U Drutvu je 1964. godine osnovan i orkestar s elektrinim gitarama. U stvari, ovaj orkestar inilo je nekoliko omladinaca koji su u Drutvo dolazili samo zato to im je na raspolaganje stavljena pozornica i velika dvorana za probe i za sviranje na igrankama. Tretalo je na sve strane. Gosti u bifeu su se esto alili na buku koja je i pored vrata i debele zavjese djelovala uznemirujue, naroito na starije goste. Jo su vie bili ozlojeeni ugostitelji koji su bife Drutva drali u najmu, jer je glasna elektrina glazba rastjerivala njihove redovite muterije. timung ovim omladinskim zabavama odravanim etvrtkom, koje su bile pretee buduih zabava u diskoklubovima, najvie je davala glasna glazba pojedinih instrumenata i skoro potpuni mrak u dvorani (lite show jo nije bio u modi). Dio prihoda od prikupljenih ulaznica pripadao je i Drutvu. Meutim, poraavajui izgled Velike dvorane poslije ovih igranki, mnotvo otpadaka, zalijepljenih vaka po podu, izlomljene stolice i pojave huliganskog ponaanja nekolicine pojedinaca na njima, bit e povod i razlog da se poslije nekoliko mjeseci prekine s odravanjem ovakve vrste zabava u Drutvu. Jo jednom e se 1981. godine u Drutvu oformiti slini orkestar. Potporu osnutku ovakvog orkestra u Drutvu dao je odvjetnik ura Bonjak. Nekolicina srednjokolaca: Saa Bonjak (bas-gitara), 152

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Pavle Cvetkovi (gitara i pjeva), Nenad eli (klavijature), ore Pivarski (bubnjevi) i Saa Merei (kasnije gitarist umjesto Cvetkovia) vjebali su u prostoriji na katu. Svom orkestru dali su neobino ime Limun i ostali naftini derivati, skraeno LIOND. Visokovoltna pojaala i zvunici velikih kapaciteta nadjaavali su kroz otvorene prozore i buni promet na Vijencu Radomira Putnika. Glazba koju su svirali pripadala je smjeru rock glazbe, a svirali su i skladbe koje su sami smiljali. Orkestar nije svirao na igrankama ve je nekoliko puta nastupao samostalno na koncertima rock glazbe u Somboru i na somborskim gitarijadama. Ve od 1983. godine lanovi ovoga orkestra prestaju nastupati i naputaju Drutvo. U Drutvu je tijekom osamdesetih godina prologa stoljea svirao samo jedan orkestar, uvjetno nazvan mjeovitim (tambure i harmonika). Osim za potrebe folklora, ponekad je svirao i na igrankama. Harmonikaka sekcija Odlukom Upravnoga odbora od 19. studenoga 1988. godine, osnovana je harmonikaka sekcija iji je struni rukovoditelj bio Petar Bukovac iz Staniia. Za rad sekcije osiguran je prostor (dananja garderoba), koji je olien i prilagoen potrebama sekcije. Sekciju su inili uenici osnovnih kola koji su na raspolaganju imali 28 harmonika te su mogli nastupati u Nenadiu, Gradini, na priredbama Drutva i na Prelu. Sudjelovali su takoer i na Pokrajinskoj smotri djejih orkestara gdje su zauzeli tree mjesto. Sekcija je s radom prestala zbog ekonomskih potekoa u teka predratna vremena.

153

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Mladi tamburaki orkestar HKD Miroljub

Orkestar KUD Vladimir Nazor iz ezdesetih godina XX. stoljea

154

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Tamburaki orkestar KUD Vladimir Nazor 1983. godine

Mjeoviti orkestar

155

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Nastupi tamburaa HKUD Vladimir Nazor

156

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Tamburaka sekcija HKUD Vladimir Nazor

Diplome za nastupe orkestara KUD Vladimir Nazor

157

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Diploma djejem tamburakom orkestru KUD Vladimir Nazor

Zbirka starih tambura

158

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

BALETSKA SEKCIJA Baletska sekcija jedina je sekcija za koju se ve poslije dvije godine njenoga postojanja u Drutvu s puno razloga poelo govoriti kao o jednoj vrsti kole, jedinstvenoj za cijeli grad. Oformljena je onih godina kada je prestala vrijediti odluka da rad Drutva treba biti klupskoga karaktera. Tih godina (1963. i 1964.) Drutvo ponovno formira dramsku, folklornu i tamburaku sekciju, a u elji da se aktivnosti Drutva to vie razgranaju, Upravni odbor donosi odluku da se osnuje i baletska sekcija. Ova, ispoetka isuvie smjela zamisao, brzo e biti i ostvarena. Sve zasluge i priznanja za njen osnutak pripadaju baletmajstoru Marku Trencu. S puno ljubavi prema baletskoj igri, koju kao slubenik u Somboru nije mogao nigdje pokazati, on e potaknuti Upravni odbor da za potrebe baleta izdvoji financijska sredstva i adaptira jednu prostoriju na katu (ugraene su pritke, stavljen odgovarajui pod i nabavljena su dva velika zrcala). Po gradu su stavljani plakati, u Somborskim novinama je objavljena vijest da u KUD ,,Vladimir Nazor poinje raditi baletska sekcija za djevojice predkolske dobi. Odziv roditelja koji su dovodili svoju djecu bio je sasvim zadovoljavajui. Probe su odravane kao i u ostalim sekcijama, uglavnom u jesenskom i zimskom razdoblju, dva puta tjedno u popodnevnim satima. Kako uenje baletskih vjetina iziskuje profesionalne strunjake, kako baletmajstora tako i klavirske pratnje, to se ve u poetku nametalo pitanje kako financirati rad ove sekcije. Drutvo je od ovlatenih kulturnih i prosvjetnih ustanova u gradu trailo financijsku pomo. Meutim, nije nailo na potporu. Upravni odbor donosi odluku da roditelji ija djeca ue balet plaaju mjeseno odreenu sumu kojom e se isplaivati skromni honorari baletmajstora i klaviristice. Struan, odgovoran i pedagoki neposredan rad baletmajstora i leprava klavirska pratnja gospoe Lisenko Gledis, ve 1965. godine dat e prve rezultate. Koncert malih balerina prireen te godine u Velikoj dvorani Drutva na neprilagoenoj pozornici, bio je vie svojevrsna atrakcija u Drutvu nego pokazana razina baleta. Sljedei koncert ovih malih plesaica odran 1966. godine u Narodnom kazalitu kao zavrna sveanost prije ljetnoga raspusta, oduevio je ne samo roditelje i roake malih balerina, nego i lanove 159

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Upravnog odbora kao i brojne druge gledatelje. U godinjem izvjeu podnesenom na Skuptini drutva 12. veljae 1967. godine, o ovoj sekciji se kae: Baletska sekcija naeg Drutva neprestano radi. U protekloj godini imala je nekoliko nastupa, dajui svoje programe uglavnom za uenike somborskih osnovnih kola. U sekciji se radi sa dvije skupine: starijom i mlaom, dva puta tjedno. S obzirom na volju i oduevljenje koje pokazuju lanovi ove sekcije za njen rad, moemo oekivati da e ova sekcija moi uskoro davati svoje programe i po selima. Iako je ovo pomalo prenagljeno oekivanje od baletske sekcije njen prvi proelnik Matija Tucakov nastojao ostvariti, ubrzo se uvidjelo da takva gostovanja pretpostavljaju niz potekoa, poevi od klavira pa do brige o djevojicama i njihovu odijevanju, koje su obino izvodile majke, i drugom. Svoje samostalne koncerte koji su trajali koliko i jedan kolski sat, sekcija e najvie davati za somborske osnovne kole i djeje vrtie, a ponekad i za Dan ena. Sekcija je godinje obino nastupala od tri do est puta (ponekad se u okvirima programa nekih drugih priredba u Drutvu nalazila i baletska toka od 10 minuta, obino na Prelu). Kako su pojedine male balerine u ovoj sekciji ostajale, tj. i kao uenice viih razreda osnovne kole i dalje su plesale balet, mogla se ostvarivati ona zamisao da se gostuje na strani. I iznenaenje i oduevljenje izazvao je samostalni nastup starije skupine balerina u Sivcu i Prigrevici 1974. godine. Bili su to prvi nastupi baleta u ovim sredinama. Iako je i u ovoj sekciji bilo smjena generacija, ipak je u njoj svake godine plesalo od 25 do 40 djevojica. im je zaostalo nekoliko starijih balerina, krenulo se na gostovanja. Lijep samostalni koncert sekcija je priredila i 1976., ponovno u Prigrevici. Ipak, najvie nastupa balerine su imale u Somboru, a posebni uspjeh ova sekcija je zajedno s lanovima dramske sekcije postigla u predstavi ,,U bratskom zagrljaju. S ovom predstavom KUD ,,Vladimir Nazor se plasirao na Pokrajinsko natjecanje djejih kazalinih skupina, a nagradu za kostime balerina u ovoj predstavi dobila je na spomenutoj smotri Ana Faber. O ovoj sekciji se svake godine na godinjoj skuptini kada je sagledavan rad Drutva, govorilo kao o posebnoj sekciji ba zbog 160

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

njenoga financiranja. Zato se ona i oznaava kao neka vrsta posebne kole koja ima svoga uitelja uz iju pomo djevojice doaravaju onu ljepotu koja se ostvaruje skladnim i matovitim pokretima. Koliko su nastupi ove sekcije bili rado gledani i s oduevljenjem pozdravljani i svim lanovima Upravnog odbora dobrodoli kao ilustracija da se u Drutvu njeguje i ova vrsta umjetnosti, toliko su tekoe u radu ove sekcije uglavnom bile problem koji je morao rjeavati baletmajstor Marko Tranc. A potekoa je bilo i dosta i raznovrsnih. Kada zbog bolesti ga Gledis nije mogla dalje svirati, a klavirista pod njenim uvjetima Drutvo nije moglo nai, baletmajstor je tada da ne izgubi djecu koristio snimljenu glazbu, reproducirajui je s kazetofona. Bilo je to pravo muenje kada je neku piruetu trebalo ponoviti vie puta. Nevolje nisu prestale ni kada je angairan profesor glazbe Milo Laloevi, koji je zbog maloga honorara dolazio tek na svaku treu probu. Izgled da se rijei problem glazbene pratnje najavilo je angairanje nastavnice glazbe Emilije ai, pod zadovoljavajuim financijskim uvjetima. Njena strunost je zadovoljavala, ali njeno stakato sviranje na klaviru nije se moglo potpuno prilagoditi baletskoj igri. Kada je glazbenu pratnju preuzela Margita Bezdan, problem glazbe bio je rijeen. Bilo je i drugih prateih nevolja koje su stvarali neki domari u Drutvu, kada nisu zagrijali prostoriju gdje su boravili roditelji koji su dovodili djecu na probe. Ipak, i pored ovih ponekad nepovoljnijih uvjeta, baletska sekcija od svojega osnutka pa do 1984. godine nije nijednom prekidala svoj rad, osim kada je preminuo njen tvorac i neumorni baletmajstor Marko Trenc. Nekoliko mjeseci nisu odzvanjali koraci malih balerina na katu iznad biblioteke. A onda je Drutvo uenje baleta povjerilo Marijani Marot, ije su male balerine nastupale u neto izmijenjenoj koreografiji, a najzapaeniji nastup imale su na Sveanoj akademiji u Narodnom kazalitu povodom pedesete godinjice postojanja Drutva. Tijekom narednih godina, nakon skoro etvrt stoljea, baletska sekcija je prestala s radom i do danas nije obnovljena.

161

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Baletska sekcija KUD Vladimir Nazor 1975. godine

162

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

RITMIKA SEKCIJA Ritmika sekcija nastala je u drugoj polovici sedamdesetih godina, u vrijeme kada su popularne Lokice atraktivno iznijansirale i prilagodile nekadanji ,,kan-kan masovnom ukusu publike i suvremenoj glazbi. Godine 1978. bilo je nekoliko pokuaja da se po kolama oforme takve sekcije. Ali puritanski stavovi nekih nastavnika i nedovoljni broj vjetih i prikladnih djevojaka pretvorili su pokuaje u gotove neuspjehe. Ipak, interes izvjesnoga broja djevojaka po kolama za ovu vrstu plesa je ostao. Trebalo ih je samo okupiti, dati im prostoriju, odrediti im termine (istu prostoriju koristi i balet) i igra je nastavljena. Ova sprega poslova samo je izgledala laka. To je najbolje osjetila Mira Lakato, koja je ovoj skupini od desetak stasitih srednjokolki bila i koreografkinja igara i kreatorica kostima, i snimateljica glazbe. A trebalo se, osim toga, uporno boriti i s domarom da za svaku probu ritmiarki pod bude obrisan, jer su neke igre pretpostavljale i sputanje na pod. Trebalo je u prvim danima stvoriti i neku vrstu zatite ovim djevojkama od radoznalih mladih namjernika privuenih modernom glazbom. Ve iste godine ritmiarke nastupaju nekoliko puta. Jedan od njihovih prvih nastupa bio je za pripadnike Jugoslavenske narodne armije u vojarni Radivoj irpanov. Toka je bila pozdravljena s oduevljenjem. Samo dva tjedna poslije, 19. listopada 1978. godine, sekcija nastupa u Subotici na armijskom natjecanju, a 22. prosinca iste godine u Domu JNA na proslavi Dana armije. Te godine sekcija ima jo tri nastupa: jedan u onoplji i dva u Drutvu. Sekcija je obino nastupala sama, tj. kao posebna toka nekih drugih kulturno-umjetnikih programa koje prireuju kole, radne organizacije ili domovi kulture. Ba zbog toga to je uvijek rado traena, ova sekcija nije imala prekida u svojemu radu due od jednoga desetljea. Odlazile su plesaice bilo na fakultet, bilo zbog udaje, ali je uvijek dolazila i zamjena koja se zahvaljujui vjetini koreografkinje Mire Lakato, lako utapala u grupu. Sekcija je godinje imala i po dvadesetak nastupa. Mala skupina i neznatna prtljaga koja se nosila prilikom gostovanja, omoguavala je ovako brojne nastupe sekcije.

163

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Iako nije poniknula meu ritmiarkama, po posebnosti svoje plesne toke nekadanja folkloraica Marina Momilovi svojim iznimnim umijeem atraktivno je doaravala plesove Roma. Ova toka koju je prireivala sama uz glazbu s kazetofona, predstavljala je ustvari kola plesova od svega tri minute. Kada je izvoena, u krugu koji bi nainila publika (a ne na pozornici), ova igra svojom hitrinom i nepredvidivim pokretima, kao i zveketom daira i naglim prekidom, uvijek je izazivala bujicu oduevljenja i dugi pljesak. Kada su nekoliko godina kasnije promijenjeni glazbeni pravci doveli do novog naina u plesovima mladih, ritmika sekcija je prestala s radom. Ritmikoj sekciji bi po neemu pripadala i jedna druga skupina plesaa koja se esto formirala ali i rasformirala, a koju ni uvjetno ne moemo nazvati sekcijom. To je skupina od dva do etiri para koji su uz glazbu s kazetofona demonstrirali klasine plesove udvoje (tango, engleski valcer, slowfox i jo poneki). Kako je interesiranje za okretne igre poelo bivati sve vee, po reklamnim mjestima u gradu mlade se poela pozivati u razne tanc-ule, a ova toka imala je uspjeha na priredbama kod mlae publike. Plesai ove skupine osim kao samostalnu toku na nekoj priredbi u Drutvu, nastupali su i na modnim revijama (kostima i frizura) koje su se pod plastom zimskih balova odravale u somborskom hotelu Sloboda".

Ritmika sekcija KUD Vladimir Nazor krajem sedamdesetih godina XX. stoljea

164

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

LITERARNA SEKCIJA Godine 2007. u HKUD-u Vladimir Nazor iz Sombora osnovana je literarna sekcija. Za proelnika sekcije izabran je Antun Kova, a za voditeljicu Katarina Firanj. Ostali lanovi sekcije su Marija Baji, Hermina Malkovi, Cecilija Miler, Marica Mikrut, Vinko Jankovi, Kata Kova i Zlatko Gorjanac. Sekcija se sastaje jednom mjeseno ili po potrebi. Jednom godinje sudjeluje na susretu pukih pjesnika Lira naiva. Prva Lira naiva odrana je u Subotici 2003. godine, zatim su uslijedile u Somboru, Golubincima, Vajskoj, Bakom Monotoru, Sonti, Plavni, Svetozaru Miletiu te u Novom Sadu 2011. godine. lanovi ove sekcije sudjelovali su takoer na predstavljanju knjige hrvatskih pjesnika u dijaspori u Reetarima (R. Hrvatska), Sijelu pukih pisaca u eletovcima (R. Hrvatska), Hosanafestu u Subotici, na Natjeaju za najlipu preljsku pismu u Subotici, na Natjeaju za najlipu pismu pisanu okakom ikavicom u Sonti, kao i na raznoraznim priredbama u okviru Drutva (Bunjevako-okako prelo, Duionica, Godinji koncert, Knjievne veeri...). Pjesme su im tiskane i u drugim knjigama, asopisima, mjesenicima, tjednicima, listovima, brourama ili flajerima izdanim u Somboru, Subotici, Osijeku... Pojedini lanovi sekcije za svoje su pjesme dobili nagrade, zahvalnice i priznanja, a nekima su pjesme ak i uglazbljene. Proelnik sekcije Antun Kova samostalno je izdao knjigu pjesama Na dvoru Painog Tune. Sekcija je redovito zastupljena i u listu Miroljub koji izdaje HKUD Vladimir Nazor. U nastavku predstavljamo nekoliko poetskih priloga lanova sekcije.

165

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Prelo somborsko Nema snigova k'o kadgod davno ni inja da kiti drvee. Nema koave niti mraza da ara vrata i prozore. Ne frku konji oznojni niti se njihov topot uje. Ne prate zorom tamburai ni zvonca na sonicama ne bruje. Nema igranki niti prela oni, kaki je nekad bilo. Ni karbinja sa makarama pisme i smija na salaima. I nieg nema to je bilo sem uspomena, setni, mili. Stariji mladima da priaju, od zaborava sauvaju. A zaboravu mista nema kad srce uje mile zvuke. Kad na divojki zauti svila u kolu kad se spoje ruke. Dok svira sitno tamburica povede kolo momako. Zaigra srce u Hrvata talasa ruvo bunjevako. Pa nek se vidi i nek se uje obiaj lipi da se neguje. Uz tambure, pisme i veselja ivit e jo dugo naa prela. Katarina Firanj 166

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Pismo vojnika Iz vojske se Jao javlja, alje pisma svojoj nani, ali joj se da je teko biti na vojnikoj rani. U Kievu vojnik bio, vojsku tamo je sluio, omro je tuta kila, rava mu rana bila. Nije mogo svata jisti, eznuo je za salaom zaelio se kune rane patio je za kujnom ovom naom. Bar jedared u nedilji, kad bi bilo niko jilo kojega je kui jio, on bi oma sritan bio. Kajgane je eljan jisti i nasuva sa krompirom, pie da bi jio vrue gibanice s kravljim sirom. Na usta mu voda ie kad se siti ute supe, od vianja sosa, a i ljutog paprikaa i sve druge rane sa salaa. itala je nana pismo, dreala je cilo vrime, pomoi e svom ditetu, sprimit e mu togod lipo i poslati u paketu. Vinko Jankovi

167

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Zaviaj Miriu polja zlatnog ita a vitar svoju pismu poje, to ravno polje, plavi oblaci sve je zeleno i sve je moje. Tu diem, tu stvaram, tu plaem, pivam i ivim, volim pruenu ruku meni i dobrim ljudima se divim. Cecilija Miler Bensedin na grani Blatnjavi svinji tru u selo, kupu dude po cilom sokaku, im se naderu oma se veselo vraaju kui svojem koaku. Bake se napolju pripovidu, uvu dude i nita se smiju; Ako jim svinji sve to pojidu, nee ostat nita za rakiju? Cili je sokak prljav od duda, pospadali ba u pampaluzu; Boane mi triba dosta truda da se svi dudi metnu u buzu. A sad dolazi ono najslae; patoka ve bri - kae dada, mama ositi da curu svae i suze od dvadestdva grada.

168

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Znate onog Jozu, mazgov jedan, ouknie ga ta dudovaa, taj se natuturie svaki dan i spava u amcu ko krmaa. Gospojo draga, nemoj se srditi, to je bensedin to visi na grani, triba ga samo umereno piti i bie mir u kui i kafani. I naposlitku, evo vam lik za ivce: tri put na dan, jedan fiok prija jila; a kad nestane popite jedno pivce i pitajte enu di bocu sakrila? Antun Kova Kutija od zlata Zora rudi, priroda se budi, zlatno klasje plavo nebo vidi, sve se njie, die i mirie biser rosa pada i uzdie. Sve se kupa u naruju sunca svako srce veselije kuca, potok tee bez pristanka, kolo igra mlada Vojvoanka. ume su ti sve dugine boje a vitrovi melodije moje, oranice najlipe sestrice, reke tvoje, nae ljubimice. Vojvodino, posluaj me sada! Pozdrav aljem iz Sombora grada! U svakome vidi svog brata, uzmi kljue i otvori vrata, 169

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

pa pokai kutiju od zlata, da se vidi, kako si bogata. iri krila i zagrli brata, pa e biti jo vie bogata. Marija Baji Staze Proetau opet svim stazama starim, pozdraviu zemlju, vinograde nae, odau lagano da taj mir ne kvarim, positiu moje najbolje pajtae. Tamburom u pratiti slavujevu pismu, epteliju sonu pojisti u ladu i gledati kako moje elje kisnu, po ledine duge, ko biserje padu. Nekako se ode puno lake die, vrime ode stoji i ne prati modu, neki su prag prili i nemaji vie, a ko da ji viem di po staze odu. Nekako se suze skupu u kraj oka i slike kroz maglu postaju sve tanje. Naa mala staza sada je iroka jel u ovom selu eljadi je manje. Al opet u etat svim stazama starim i sluati vitar to kroz granje svira, zapivau pismu, za drugo ne marim da okako srce tu pronae mira! Zlatko Gorjanac

170

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ista ljubav Nita od tebe lipe nema. Srce titra, treperi. Jutarnji sati puno su lipi. Dan sa tobom. Vee ti poklanjam. Pomozi i da te sanjam. Krii U fijoke pokojne mame ispod delinske maramke najdem molitvenik u njemu sliica anelia i patrice, al bez kriia. Brojim zrnca, sve na mistu al kako bez kriia molit Majku priistu. Zaiskri suza kad se sitim njezine molitve do kasno u no, virovala je u ljubav Blaene Divice i njezinu mo. Kata Kova

171

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Skrueno i ustrajno za krunicu molim iz njoje zrai blagoslov i sria gle, ja u srcu nala malena kriia. Marica Mikrut Sala na spratu Kada jednog okca, roditog u blatu, u najselu - okruit vodom i umom, priseljite u sala na prvom spratu, to je ondak teror nad zdravim razumom! ivim u konici kao Mika krele, suknje oko mene zuju, kljucu, sekiru... Pazim na istou ko kad ranim ele, i opet nee da puu mi na miru. Hemija i detergenti - to je problem, sve mora da blista, i gae i aa, ne smim da mrcam, pljujem ni podrigujem, jel sve to kodi lipoti mog salaa. Prominji ve, zakrpaj, brii prainu..., ne moem sve podnet, taka mi je narav, ma nek ie sve u finu materinu, ou da budem prljav, tranjav i garav!?. Najvanije stvari ostanu po strani; vane su krpice, minka i cipele; L'oreal, Versace, Benetton, Armani, i tri daka mirisa svakojake fele!

172

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

A ja ou meris balege i sina, da sidim na travi ispod starog duda, pa da naglas pivam Bambina, bambina, i da tiram kera ko seoska luda. Voljio bi imat garau u dvoru, pa da perem auto kad je lipo vrime, da naranim svinje u malom oboru, i da nusput slaem nike nove rime. Ja bi da unuci tru po salau, da se sigru mure kadgot na sokaku, da sa vr gamare viu dida Pau, da mou da kaku na svakom koraku! Voljio bi da se pentram po vokama, ali da ne spadnem s' kruke, ako mogu, voljio bi da istim talu s' trokama, ali da mi krava ne stane na nogu. Fala Bogu sam' nek' smo ivi i zdravi; nauijo sam i ba mi je milina, nunik mi na nosu, komija na glavi, a ja tiho pivam Bambina, bambina. Antun Kova Pain Jubilej Prisiamo se onih dana, godina prolih od trideset este. Na neke s radou i ponosom, na neke srca punih sjete.

173

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sedamdeset pet godina drutvo slavi, za jedan ivot i nije mnogo. Al' ono to za sobom ostavlja ne bi se malo rei moglo. Od Miroljuba do ovih dana puno se toga promijenilo, I ponavlja se pisma stara: Kako je kadgod lipo bilo. Sminjivale se prilike, zakon, a drutvo je ipak ivjelo. Mir, ljubav i prijateljstva geslo je onih davnih bilo. Mnoge su se generacije stasajui sminjivale. Kada su stari sustajali, mladi su dalje nastavljali. Proslavljali se praznici mnogi, jubileji i kolska slavlja, igranke, drame i komedije u duhu ljubavi to trag ostavlja. Pa vaar momaki i divojaki, sve do sedamdeseti', uz ale, uzdahe i ljubavi u ovom domu zapoeti. Doekivale se godine nove, bili balovi i Duionice nae. Mamili zvuci iz ove sale u kolo spleli somborske salae.

174

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

A kada o pokladama voljeni grad obue bilo, pisma i igra do zore traje slavi se nae Bunjevako prelo. Nekad su salom utale svile, zveckali dukati, izme se sjale, a nane lipo povezane Sidile, gledale i aputale. Mnoge su sekcije osnivane, Igrali, pivali mladi nai. Bio je balet, tenis i ah, svirale harmonike i tamburai. Od dobrih starih uitelja kojih odavno nema s nama, pa do najmlaih koreografa ostat e imena zapisana. Diplome, povelje i pohvale, svidoci su mnogi' uspiha. Al' najdrai dar uvik je bio kad naa publika toplo zapljeska. Tu meu nama, u ovoj sali bili su sinovi naeg roda koji su drutvo ovo vodili tue potovali, svoje volili. Volili su ovaj grad i ljude i bratimili gradove druge. Domaini mnogima bili, u goste rado odlazili.

175

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Slike su svidoci prolog vrimena, likova i nonje ovoga kraja. Za nae narataje uspomena i elja da se dalje nastavlja. Prominila je zgrada ime, vrime polako ini svoje. uvajmo ime roda svoga, pravi temelji da vrsto stoje. Onima to su zapoeli ivot i rad drutva ovoga, u njega dio sebe utkali mek im je hvala i mir od Boga. Katarina Firanj

Literarna sekcija - Predstavljanje knjige Lira naiva

176

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Literarna sekcija HKUD Vladimir Nazor 2010. godine

Nastup literarne sekcije HKUD Vladimir Nazor 2011. godine

177

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

BIBLIOTEKA Paljiv itatelj primijetit e da je u kulturno-umjetnikim aktivnostima ovoga Drutva, rad biblioteke i svega onoga to je s knjigom u svezi stavljeno tek negdje na sedmo mjesto. Knjizi i biblioteci u Drutvu nije nikada poklanjana sedma briga, ali za mnoge lanove ovoga Drutva knjiga i itanje nije predstavljalo neto to je bilo ispred drugih, atraktivnijih kulturno-umjetnikih ili upravnih aktivnosti. Kada je 1936. godine osnovano Drutvo, za biblioteku je bio zaduen Josip Tumbas, privatnik (kako stoji u zapisniku). Oskudni su podaci o tomu koliko je tada Drutvo imalo knjiga, gdje je u skuenim prostorijama staroga Doma bila smjetena biblioteka i koliko se italo. Na Godinjoj skuptini Drutva u oujku 1938. godine, za knjiniara je izabran Milan Jagi, pear. Iz toga razdoblja pronalazimo prilino uopen podatak da Drutvo ima malo knjiga (koliko je to bilo, moi e se zakljuiti iz kasnijih zapisa o biblioteci). Ve krajem iste godine Upravni odbor donosi odluku da se uz potporu urednika Knjievnog drutva sv. Jeronima, dr. Josipa Andria, Drutvo obrati drugim knjievnim drutvima sa zamolbom da mu na dar poalju nekoliko knjiga. Kako o ovom pokuaju nabave knjiga ne postoje kasnije nikakvi zapisi, moe se pretpostaviti da akcija nije ispunila oekivanja. Zbog toga se donosi odluka da se za potrebe knjinice izdvoji izvjesna suma novca te da se knjige kupe. Godine 1939., u izvjeu na Godinjoj skuptini se kae da je kupljeno pet knjiga i da je redovito kupovan tisak (dvije vrste novina). Na prijedlog lana Upravnoga odbora Stipana Perikia, donesena je odluka da se soba kod maloga ulaza preuredi za itaonicu. On je uputio i inicijativu da se Drutvo pretplati na asopis Izbor najnovijih savremenih lanaka, a pretplatu za 1939. godinu plaa on sam. Poslove oko izdavanja i sreivanja knjiga, veoma savjesno i brino radio je Mato Kova, izabran za knjiniara 1940. godine. Od te godine postoji redovita evidencija o biblioteci, knjigama i itateljima. Ve u zapisniku Upravnoga odbora od 5. svibnja 1940. godine, nalazimo izvjee Mate Kovaa da je pravnik Ivan Bonjak darovao biblioteci Drutva tri knjige, da su knjige mekoga 178

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

poveza i da Drutvo treba odobriti kredit od 300 dinara za njihovo korienje. Tridesetak publikacija iz biblioteke Drutva pripadalo je organizaciji OMPOK (Omladinski privredni pokret) gdje su, osim Ivana Bonjaka, lanovi bili Vera Guconja, dr. ore Lazi i drugi. Budui da je OMPOK bio zabranjen, knjige iz njegove biblioteke, meu kojima je bilo i naslova ljeviarske literature (Antidiring, Komunistiki manifest, neka djela Plehanova i ernievskog, kao i djela o istkama u SSSR za vrijeme Staljina), dospjele su u vitrine Hrvatskog kulturnog drutva Miroljub. Ve prvih dana okupacije nadlene okupatorske institucije mnoge od ovih knjiga stavljaju na ,,Index librorum prohibitorum i uklanjaju ih iz biblioteke. Vrijednost preostalih knjiga u biblioteci, iako ih je 1942. bilo svega 147, bila je utoliko vea jer se u to vrijeme okupacije nije mogla lako nabaviti knjiga na hrvatskom ili srpskom jeziku. Zato su darovi u knjigama rado primani i briljivo evidentirani. U jednom izvjeu na Upravnom odboru, koji je u oujku 1942. podnio g. Mato Kova, navode se darodavci: Stipan Bogdan tri knjige, Joso Krajninger 11 pengi (maarski okupacijski novac). U spomenutom izvjeu postoji i stavka da je za prodane stare novine biblioteka ostvarila prihod od 9,5 pengi. Knjige su poslije odluke okupatorskih vlasti o zabrani rada Drutva popisane, ali nisu odnesene. Mato Kova je 1945. godine, kada je Drutvo nastavilo s radom, ponovno odreen za knjiniara. Od ranijih knjiga malo je ostalo jer su knjige razvuene i upropatene, kako je uvedeno u jednom zapisniku. Na sjednici Upravnog odbora odranoj 2. prosinca 1945. godine, u maniri nove vladajue ideologije, konstatira se da od tih preostalih knjiga u drutvenoj biblioteci Sljedeim knjigama nema mjesta, pa dalje slijede nazivi: Golgotske suze, Evanelist i jo neke knjige slinih sadraja. im je konstituiran Upravni odbor, poelo se sa sustavnim prikupljanjem knjiga za Drutvenu biblioteku, a takoer je kupljeno 103 nove knjige. Godine 1946. biblioteka ve ima 482 knjige, dva dnevna lista i dva asopisa. I statistiki podaci za tu godinu su veoma sreeni, ali su i vrlo nepovoljni po Drutvo, jer je knjige uzimalo na itanje svega 14% od broja lanova Drutva. A posueno je ukupno 402 knjige. Iako je zadueni knjiniar svaki dan, a nekoliko prvih poslijeratnih godina i nedjeljom prije podne 179

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

u naznaeno vrijeme izdavao knjige, kojih je iz godine u godinu bivalo sve vie, broj itatelja je uporno zaostajao za brojem knjiga. O ovoj pojavi se esto raspravljalo u Drutvu i isticali su se razliiti razlozi. Tako se jedno vrijeme smatralo da bi trebalo kupiti izvjesni broj knjiga s tematskim sadrajem iz poljoprivredne proizvodnje jer se znatni dio lanstva drutva bavi zemljoradnjom. Kupljeno je oko tridesetak takvih knjiga. Jo postoje njihovi kartoni. Jedan dio tih knjiga nije vraen, a ono to je ostalo brzo je svojom popularnom i znanstvenom aktualnou bilo prevladano. Julija Baki, koja je od 1949. godine bila zaduena za biblioteku, uspjela je vratiti vei dio tih knjiga, ali su one ve bile mrtav fond. Osim poslova raunovoe, Julija Baki vrit e posao oko izdavanja knjiga, a Upravni odbor je za brigu o nabavi knjiga za biblioteku odreivao proelnika. Prvi takav proelnik bio je knjiar Stipan Periki. Za biblioteku se u tom razdoblju od 1951. kupuju djela svjetskih klasika: Dickensa, Tolstoja, ernievskog, Dobroljubova, Hemingwaya i popularna povijesna djela s temom narodnooslobodilake borbe i revolucije. Broj itatelja je bio neto povean, ali se i prilikom godinjih inventara znatni broj tih knjiga otpisivao ili rashodavao jer nisu bile vraene. Kada je za proelnika biblioteke izabran Matija Tucakov, on je kao uitelj i pedagog pokuavao proniknuti u to kakve bi knjige interesirale mlade tih ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina. Kako se poslije 1962. puno govorilo o onom mladalakom zanosu, koji je uvelike doprinio da se demistificira eros, prijedlog proelnika je bio da se kupe neke knjige iz te oblasti, iskljuivo znanstvenoga karaktera. Mlai itatelji esto su posezali za trilogijom Aleksandra Kostia, kojom se znanstveno sagledavao i tumaio erotski ivot ovjeka. Ali ta znanstvenost nije bila ono to bi vie zaokupljalo pozornost mladih, pa su knjige brzo vraene, ali s ponekim iskinutim listom. U vrijeme kada su za rad biblioteke bili zadueni Pavle Periki, a poslije njega Milan Baji, obojica poznati somborski knjiari, poelo se s kupnjom knjiga potrebnih uenicima za domau lektiru, jer u to vrijeme poetkom osamdesetih godina, uenici su bili i najbrojniji lanovi Drutva i najvei itatelji. Kako je potranja za ovakvim knjigama bila velika to je, da bi se moglo kupiti vie knjiga, donesena odluka da se kupe broirane knjige u izdanju Prosvete. 180

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Ipak, ove knjige slabo povezane nisu bile dugovjene te je Drutvo opet moralo kupovati iste knjige, ali u vrem povezu. Kada su se ove knjige nale u vitrinama biblioteke, po etiri do pet u kompletu, ubrzo je nastupila reforma kolstva a s njom i novi programi po kojima se Ante Kovai, Milovan Glii, Ernest Hemingway, Villiam Foulkner i jo neki pisci vie nisu prouavali u srednjim kolama. U vrijeme Beogradskog sajma knjiga, a u okviru akcije Mjesec knjige, bilo je u Drutvu i konkretnih pokuaja i akcija na populariziranju knjige. Takav u detalje razraen sustav kojim bi se knjiga pribliila itateljima, lanovima Drutva, i starijim a naroito mlaim, izradio je proelnik Ivan Kova, koristei oprobane pokuaje u Gradskoj biblioteci u kojoj je i sam radio. Ovako smiljena akcija doprinosila je da se knjige iz Drutvene biblioteke vie posuuju i itaju. Osim knjiga koje su stalno kupovane, nekad vie nekad manje, za potrebe lanstva kupljeni su i kompleti enciklopedija (Prosvetina, Likovna, Pomorska, kao i nekoliko knjiga enciklopedije Leksikografskog zavoda). Biblioteka je za potrebe svoje itaonice kupovala i razne asopise poevi od poljoprivrednih (Zadrugar, Poljoprivrednik) do isto knjievnih (Letopis Matice srpske, Rukovet, Delo, Dometi, a jedno vrijeme i Umjetnost rijei). U itaonici su posjetitelji takoer mogli itati nekoliko listova, i dnevnih i tjednih (Politika, ,,Magyar sz, Vjesnik u srijedu, Somborske novine, Nin, Politikin zabavnik). U itaonici koja se poslije preseljenja u novu zgradu odvojila od biblioteke i nalazila se na katu, a biblioteka u prizemlju, postojao je i televizor. U poecima Jugoslavenske televizije itaonica je bila prepuna u veernjim satima, naroito za vrijeme Dnevnika ili neke atraktivne humoristike serije. Bilo je pokuaja da se itaonica pretvori u malu knjievnu tribinu gdje bi se itali radovi sa literarnih natjeaja koje Drutvo raspisuje. Drutvo je za prvih 50 godina postojanja raspisalo tri puta takav natjeaj, prvi jo 1942. godine. Literarne vrijednosti radova s tog natjeaja nisu poznate, ali na sljedea dva prispjelo je i malo radova i vie nego prosjenih literarnih vrijednosti, te se od ovakvog oblika kulturnih aktivnosti ipak odustalo. Kasnije su itaonicu koristili uglavnom oni koji su dovodili svoju djecu na folklor ili balet. 181

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Knjini fond biblioteke je tijekom osamdesetih i devedesetih godina XX. stoljea neto slabije obnavljan jer je i potreba aka za lektirom manja, budui da su oformljene biblioteke po kolama. Takoer, pojava raunala i interneta vidno je smanjila potrebu za koritenjem knjiga iz biblioteke Drutva. Julija Baki je vodila brigu o knjinici due od pet desetljea, sve do smrti 2001. godine. Koordinator knjinice Alojzije Firanj, ukazao je na potrebu odabira strune osobe sa certifikatom za rad u knjinici. Na sjednici Upravnoga odbora, 7. studenoga 2007. godine, donesena je odluka da knjiniarka bude prof. Marija Mairevi. Uslijedio je posao abecednog sreivanja knjiga, formiranja nove knjige inventara u koju su rukom upisani relevantni podaci o svakoj knjizi. Knjiga inventara predstavlja jedini priznati, slubeni dokaz vlasnitva Drutva nad knjigama. Na temelju knjige inventara otvoreni su kartoni za svaku knjigu. Pribavljeni su novi peati: okrugli s podacima o Drutvu, i pravokutni za inventarski broj knjige. U obavljanju obimnoga posla auriranja, upisivanja i peatiranja pomo su pruili mladi lanovi Drutva Marija Firanj, Valentina Gromilovi, Lidija Jobai i Mario Kirasi. Knjinica danas broji preko 2.000 naslova i fundus knjiga se iz godine u godinu poveava. Nove knjige najee se dobivaju u vidu darova prilikom gostovanja lanova naih sekcija u zemlji i inozemstvu i u vidu darova gostujuih drutava. U prostorijama naega Drutva esto se odravaju knjievne veeri i promocije knjiga, te nam knjige daruju autori predstavljenih knjiga. Broj knjiga se poveava i darovima pojedinaca iz njihovih privatnih biblioteka. Knjinica danas ima sve uvjete za kvalitetni i nesmetan rad.

Biblioteka Drutva ezdesetih godina XX. stoljea

182

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Biblioteka Drutva ezdesetih godina XX. stoljea

Biblioteka Drutva i suradnici 2010. godine

183

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

IZDAVAKA DJELATNOST Lijepa rije u Drutvu se sluala, voljela i njegovala od samih poetaka njegova djelovanja. Prvu knjigu o Drutvu napisao je profesor Franja Matari, i to monografiju Drutva od 1936. do 1986. godine, u povodu 50 godina njegova postojanja i rada. Knjievne veeri na kojima su se sluali klasici, ali i knjievnici i pisci novije generacije, potaknuli su lanove Drutva da se ukljue u stvaralaki rad. Tako su se pojavile prve knjige. Knjiga Somborske etvene sveanosti prva je objavljena knjiga, kao rezultat zajednikoga rada vie autora. Tiskana je 1996. godine kada je proslavljeno 60 godina postojanja i rada Drutva. U to vrijeme inilo se kao da se obiaji pomalo zaboravljaju te se osjetila potreba sauvati od zaborava ono to smo znali. Rodila se ideja da ono to znamo o Duionici napiemo u jednoj knjizi, da piemo sami, a ne da drugi piu o nama, te je knjiga pisana na ikavici, onako kako govore Bunjevci u Somboru. Oformljeno je i Uredniko vijee koje su inili: Stjepan Bereti, ima Budimevi, Marija Fefer, Alojzije Firanj, Katarina Firanj, Franjo Ivankovi, Franjo Krajninger, Cecilija Miler, Stipan Pekanovi, Janja Rai i ima Rai, a svoje priloge imali su jo eno Matari i Manda Karas. Napisani materijali su prikupljeni, a da bi rad bio to potpuniji, mnogi su nam pomagali. Knjiga je neka vrsta kronike somborskih duionica i opisuje kako se ova svetkovina nekada slavila u gradu i po okolnim salaima. Tu su i fotografije s veine duionica na kojima su i nastale. Najvei dio teksta uradio je Franjo Krajninger, koji je napravio pravo malo etnoloko istraivanje na temu etve. Knjiga Dukat ravnice djelo je dvije autorice, Antonije ota i Marije eremei. Tiskana je 2003. godine, izdava je bio HKUD Vladimir Nazor uz materijalnu potporu Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba. Autorica Antonija ota je kroz 12 poglavlja napravila etnoloki prikaz ivota Bunjevaca na ovom prostoru, kroz sve segmente njihova ivota, pa njen rad, vjerojatno, predstavlja i najkompletniji prikaz o somborskim Bunjevcima obraen do sada, prikupljen i objavljen na jednom mjestu. Marija eremei pisac je drugoga dijela knjige, a pisala je o hrvatskim okcima koji ive u Bakoj. Smatram da ova knjiga ima informativne znaajke i da e biti svojevrsni podsjetnik mladim naratajima kako je sve to nekad 184

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

bilo, reeno je u uvodnoj rijei autorice. Autorica je detaljnije obradila mjesta Baki Monotor, Baki Breg i Sontu. Knjiica Stopama nasljea autorice Marije eremei objavljena je 2005. godine, u povodu 70 godina od osnutka Drutva. U knjizi je na popularni nain kratko prikazano HKUD Vladimir Nazor. Tragovi sjeanja naslov je jo jedne knjige Marije eremei, a objavljena je 2007. godine u nakladi NIU Hrvatska rije iz Subotice i HKUD Vladimr Nazor iz Sombora. Kada se osvrnemo na svoju prolost, shvatimo da o njoj malo znamo. Kada nam godine ukradu sjeanja i prie naih baka, ao nam je to nismo imali dovoljno strpljenja sasluati svaku dragocjenu rije. Ovim rijeima poinje Marija svoje djelo koje je posveeno Bakom Monotoru. U ovoj knjizi ostat e zapisano neto to e nas moi podsjetiti kako su nekada ivjeli nai stari. Ovo je samo kratki prikaz naih tiskanih autorskih djela. Osim toga, nai lanovi rade na jo dva izdavaka projekta: Lira naiva (izdava: Katoliki institut za kulturu povijest i duhovnost Ivan Antunovi, Subotica, i Hrvatska itaonica, Subotica). Lira naiva okuplja hrvatske pjesnike amatere u Vojvodini i izdaje njihove zbirke pjesama. Ona je i inspirirala nae pjesnike da osnuju literarnu sekciju. Lira je prvi put tiskana 2003. godine, a do danas je izilo devet knjiga i u svima su tiskane i pjesme desetak naih lanova. Drutvo sudjeluje i u znanstveno istraivakom projektu Leksikon podunavskih Hrvata Bunjevaca i okaca. Nai lanovi redovito piu natuknice u svim brojevima i odravaju predstavljanja novih brojeva, u iju svrhu je oformljena manja redakcija koju ini pet lanova. Najistaknutiji suradnici bili su mr. Matija ani i Ivan Kova. Do sada je izilo 10 svezaka Leksikona. Miroljub Miroljub je glasilo HKUD Vladimir Nazor koje izlazi ve etrnaest godina. Poetak je bio teak, ali je postojala velika elja za pokretanjem lista. Od dobre ideje, za koju se najvie zalagao Josip Zvonko Pekanovi, pa do prvoga broja, trebalo je uraditi dosta toga. Nakon tri sastanka formirana je prva redakcija koju su inili: Josip Zvonko Pekanovi kao glavni i odgovorni urednik, Cecilija 185

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Miler, zamjenica glavnoga urednika i likovna urednica, vl. Franjo Ivankovi, tehniki urednik, Zlata Pekanovi, Ivan Kova, Alojzije Firanj, Franjo Krajninger i Zoran ota. Za prijelom i slaganje teksta bio je zaduen mr. Ervin elikovi. Potom je list registriran u Ministarstvu za informacije Republike Srbije pod brojem 2583/2.2.1998. Prvi broj je iziao na Prelo 1998. godine, a list od tada izlazi kontinuirano. Budui da se list suoio s financijskim potekoama, iste su premoene dvobrojem, ali diskontinuiteta u izlasku nije bilo. Najveu pomo oko izlaenja lista u poetku je davala obitelj Ervina i Katarine elikovi te upnik upe sv. Kria u Somboru, vl. Franjo Ivankovi. Poslije sedam godina rada, pre. Pekanovi mjesto glavnoga urednika preputa profesoru Matiji aniu, koji listu daje novi impuls te on iz broja u broj postaje sve bolji. Matija list ureuje pet godina, nakon ega uredniko mjesto preputa Alojziju Firanju. Miroljub je dostupan u desetak hrvatskih udruga Sombora i okolici te u Gornjem Podunavlju. Bavi se kulturom amaterskih drutava piui o njihovu radu: gostovanjima, gostima, priredbama, radu sekcija i svemu ostalom to je vezano za rad spomenutih udruga, u mjeri koju prostor u listu doputa. U listu se takoer objavljuju lanci o povijesti mjesta gdje ive Hrvati, hrvatskim kolama, znaajnijim dogaajima u Crkvi, o Hrvatskom nacionalnom vijeu te o politikim dogaajima koju su znaajni za hrvatsku zajednicu. Njeguje nekoliko stalnih rubrika i tema koje imaju edukativni ili zabavni znaaj. Cilj lista je afirmirati, meusobno povezati i upoznati Hrvate na ovim prostorima. Zalaganje svih dosadanjih urednika bio je objektivni i pozitivni pristup svim temama.

186

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Monografija Drutva iz 1986. g.

Dukat ravnice

Tragovi sijeanja

187

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Somborske etvene sveanosti

Prvi broj Miroljuba iz 1998. godine i posljednji broj u 2011. godini.

188

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

KNJIEVNE VEERI U DRUTVU Lijepa rije redovita je pojava u Drutvu i u svakodnevnoj komunikaciji, a kada je ona bila kazivana nekim knjievnim povodom, onda je predstavljala i saznajni i estetski doivljaj. Ovoga puta neemo kronoloki nizati to se, kada i kako o kojoj knjievnoj temi govorilo u Drutvu, ve emo prizvati u pomo sjeanje na ono to se knjievnom rijeju u Drutvu za proteklih desetljea sauvalo kao najljepe. Kada je cijela nekadanja zajednika drava, sa svim slavenskim narodima 1966. godine obiljeavala 1100 godinjicu rada solunske brae irila i Metoda, ijom je prosvjetiteljskom misijom slavenska dua odkrinula vrata kranskoj kulturi, knjievni govor o Klimentu Ohridskom u Drutvu odrao je profesor Beogradskog sveuilita dr. ore Trifunovi, a da je ovaj dogaaj bio iznimno posjeen svjedoi i injenica da su u maloj dvorani Drutva mnogi stajali. O Vladislavu Petkoviu Disu, pjesniku koji je satkao poeziju najbliu njegovu snu, u povodu pedesetogodinjice njegove smrti, o njegovu shvaanju ljepote u ivotu koja se tek sluti izvan svakog zla, pred punom dvoranom uglavnom mlaih lanova Drutva govorio je profesor Beogradskog sveuilita, dr. Tode olak. etiri profesora knjievnosti iz Sombora: Aleksandar Vladisavljevi, Miro Vuksanovi, Jovan Strievi i Franja Matari, takoer su svojim predavanjima u ovom Drutvu krili put i lijepoj rijei i irim knjievnim saznanjima o temama o kojima su govorili. Povodom pedesetogodinjice Saveza komunista Jugoslavije, 26. oujka 1969., Aleksandar Vladisavljevi govorio je na temu: Likovi komunista u naoj poslijeratnoj literaturi. Isti profesor je tri godine kasnije zajedno sa svojim uenicima odrao u Drutvu knjievnu veer posveenu narodnoj i umjetnikoj lirici Bunjevaca. Lirski najponesenije predavanje ovoga profesora bilo je posveeno tuzi i ovjekoljublju pjesnika Milana Rakia. O knjievnom djelu Ivana Maurania i idejama ilirizma govorio je Jovan Strievi, naglaavajui u svojemu predavanju motive i razloge koji su jugoslavenske narode poticali na ujedinjavanje. Miro Vuksanovi, ravnatelj Biblioteke i lan Saveza knjievnika Vojvodine, govorio je 1983. godine o Lazi Kostiu, odnosno o svojoj knjizi 189

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Laza Kosti u Somboru. Franja Matari je ak osam puta drao knjievne veeri u Drutvu. Prva, i po mnogo emu najbolja, bila je odrana 1963. u Velikoj dvorani Drutva. Pjesniki lik i knjievno djelo Vladimira Nazora, ije ime i Drutvo nosi, predstavljeni su na ovoj kulturnoj manifestaciji ne samo rijeima predavaa, nego je publika imala prilike sluati i Somborsko pevako drutvo koje je tada otpjevalo skladbe Na voa i Notturno, prema tekstu pjesama Vladimira Nazora. Recitacije Nazorovih pjesama i scenski efekti koji su ih pratili, a koje su priredili lanovi dramske sekcije Drutva, bili su uvjerljive ilustracije i poetskog i rodoljubivog u Nazorovu pjesnitvu. Deset godina kasnije isti predava je ponovno govorio o Vladimiru Nazoru, ali ovoga puta u maloj dvorani. O poetici A. G. Matoa govorilo se u Drutvu 1964. godine. Knjievna veer posveena Silviju Strahimiru Kranjeviu odrana je u Drutvu povodom stogodinjice pjesnikova roenja, a ponovljena je i u Bakom Bregu. U prosincu 1977. godine, prof. Matari odrao je prigodnu knjievnu veer posveenu jubilejima tadanjeg predsjednika SFRJ, J. B. Tita. Osim knjievne rijei predavaa, na ovoj manifestaciji bilo je i sedam veoma uspjelih recitacija. Dva puta isti je predava govorio o knjievnom djelu Miroslava Krlee, jednom u povodu njegova osamdesetog roendana, a drugi put poslije njegove smrti. Na ovim predavanjima, naroito drugom, prikazan je veoma zanimljiv i slikovit dramski kola iz Krleinih autobiografskih djela koje su priredili uenici i studenti Pedagoke akademije. Ipak, po dojmu koji je na sluatelje ostavio ovaj vie puta angairani predava, izdvaja se knjievna veer posveena somborskom bardu Veljku Petroviu. Bio je to u pravom smislu susret publike i pisca, ostvaren tko zna kada ranije, a tada, povodom devedesetogodinjice pjesnikova roenja, na ovoj knjievnoj manifestaciji samo je uspjeno obnovljen. U zapisnicima Upravnoga odbora postoje podaci o knjievnim veerima odranim do 1941. godine. Spominju se predavanja o Antunu Evetoviu Miroljubu i Aleksi Kokiu. Nema podataka tko ih je drao. Najvei broj knjievnih predavanja odrano je u Drutvu u razdoblju 60-ih i 70-ih godina XX. stoljea, kada je Veliku dvoranu Drutva kao svoju kulturnu tribinu koristilo Radniko sveuilite. Za govornicom ove tribine uglavnom su stajali poznati kulturni i javni 190

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

djelatnici iz Beograda i drugih kulturnih centara. Svakoga etvrtka tijekom cijele godine (izuzev ljetnih mjeseci), skoro pola desetljea razmatrane su brojne i raznovrsne teme iz drutvenih, ekonomskih, kulturnih i drugih podruja ivota. Nekoliko puta godinje na ovoj tribini govorio je i poneki pisac ili knjievni kritiar. Meu sluateljima je uvijek bio i znatni broj lanova Drutva. Potkrijepljeno mnogim relevantnim povijesnim injenicama, o porijeklu Bunjevaca govorio je 1976. godine Lajo Vidakovi, pravnik (tekst predavanja je tiskan). Veoma posjeeno i interesantno predavanje odrao je i Tibor Szkely, koji je prikazivanjem dijapozitiva i smiljenom priom uspjeno doarao egzotiku ivota i obiaja afrikih uroenika. Za popularna predavanja u prvim godinama poslije Drugoga svjetskog rata u Drutvu se brinula posebna sekcija, tzv. sekcija Narodnog univerziteta koju je vodio Ilija Patrovi, pravnik. Raznim povodima govorilo se u tim godinama o raznim temama, najee povijesnim, vezanim za dogaaje u ratu. Sudei prema kazivanjima predavaa koji su drali ovakva predavanja, ove kulturne manifestacije u Drutvu, ak i u sluajevima kada razina izlaganja nije bila na zavidnoj povijesnoj visini, bile su dobro posjeene, a publika je na njima bila i paljiva i radoznala. Zato u zapisnicima Upravnog odbora 1951. godine i nalazimo prijedlog da se u Drutvu odravaju predavanja i iz medicine i poljoprivrede. Prijedlog nije prihvaen, a brojna predavanja iz tih podruja organizirat e u drutvenim prostorijama Radniko sveuilite u Somboru. Koliko su predavanja imala i odgojni i saznajni znaaj za lanove Drutva, pokazuje i nesvakidanji prijedlog upuen Upravnom odboru 1961. godine, a kojim je iniciran ciklus predavanja o lijepom ponaanju! Useljavanjem televizije u na javni i privatni ivot, sve atraktivniji i dokumentarno znanstveno-popularni programi uinili su da se publika na predavanjima u Drutvu osjetno smanji. Meutim, susretima literarnih stvaralaca u Drutvu ova, tada tehnika novotarija, nije mogla uiniti nita. Publika nije morala biti brojna, trebalo je samo nekoliko srodnih dua i susret bi dobio svoj poetski smisao. Nadahnuta i snana osjeanja izazvana ljubavlju prema svemu to je nae, a naroito prema jeziku, obiajima, folkloru, najvie su ispunjavala pjesme mlaih lanova Drutva koje su kazivane u 191

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

itaonici Drutva 1942. godine. Rodoljubivi glas onih koji se nisu uplaili, a nisu se dali ni zavesti okupatorskim obeanjima, vidljivo se nametao iz neuglaanih stihova, ali lijepih u svojoj iskrenosti. Veina ovih literata bili su i lanovi dramske sekcije Drutva, otuda su se jednom tjedno mogli okupiti i itati svoje sastavke. Poticaje za rad ove skupine davao je Ivan Bonjak, pravnik i tajnik Drutva, inae glumac u Pastorku. Literarne radove su itali Ljudevit Vidakovi, Josip Bonjak (Tobijaev) i Aleksa Markovi. Meutim, najdopadljivije stihove koji su na tim knjievnim posijelima rado sluani i na drutvenim priredbama najee recitirani, napisala je Manda Karas, djevojka iz Nenadi salaa. Njenu pjesmu Bunjevakim divojkama publika je vie puta sluala na pozornici Drutva. Poruka koju ona kazuje bunjevakim djevojkama, buduim majkama koje e odgajati svoju djecu, i danas po mnogo emu ne bi trebala biti zaboravljena. Ui ga malenog jo na krilu svome da ljubi sve ljude, da tue potuje al' imena svoga neka se ne stidi nek svoj jezik titi, neka ljubi svoje! Veina pjesnika iz toga razdoblja pisala je pjesme i poslije osloboenja, inspirirane novim temama, najee u skladu s novonametnutim vrijednostima poslijeratnog drutvenog i dravnoga ureenja. Gledajui svaki dan majku koja je ula da joj je sin poginuo u Bitki na Batini, nastala je pjesma Majka i herojski sin koju je autorica Manda Karas vie puta itala na priredbama i izvan Drutva 1945. i 1946. godine. Zanos zahuktale obnove i poslijeratne izgradnje zemlje, pretoio se kod nekolicine novih mladih pjesnika 50-ih godina u stihove pune mladenakog bunta i prkosa. Kada su poslije par godina udajom, zaposlenjem ili iz drugih razloga glasovi ovih literata utihnuli, naini njegovanja pjesnike rijei u Drutvu postali su neto drukiji. U Drutvo su pozivani pjesnici koji su na knjievnim veerima itali svoja knjievna ostvarenja. Najsnaniji dojam na lanove Drutva ostavio je somborski pjesnik Velimir Suboti, koji je, s obzirom na to da je po profesiji bio glumac, veoma impresivno itao svoje knjievne radove. Poetska 192

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

rije somborskih pjesnika kazivana je u Drutvu i kasnije, kada su svoje radove itali David Kecman, Milenko Popi, Franja Matari i Ilija Rastovi. Lijepi su u Drutvu bili i knjievni susreti s pjesnicima i knjievnim stvarateljima iz drugih sredina. Suvremena i nadahnuta pjesnika i knjievna rije ula se u Velikoj dvorani Drutva i 3. oujka 1967. godine kada su gosti bili pjesnici novosadskog omladinskog lista Polja. Svoju suvremenu, matovitu i nadahnutu knjievnu i pjesniku rije kazivali su Jasna Melvinger, Miroslav Egeri, Petar Milosavljevi, Pero Zubac i Gojko Janjuevi. U Drutvu su toplo pozdravljeni i pisci i pjesnici, lanovi redakcije subotikih Rukoveti: Petar Vukov, Ivo Popi, Josip Klarski i Eva Balija. Uvijek je tako bilo. Kad presahnu izvori knjievnog i pjesnikog u samome Drutvu, pozovu se gosti i opet odajama Drutva boginja Euterpa pronese svoje glasove. I poslije proslave 50. godinjice Drutva (1986.), nastavilo se s odravanjem knjievnih veeri. Profesor Franja Matari 1988. godine organizira knjievnu veer posveenu Petru II. Petroviu Njegou, u povodu 175. godine od njegova roenja. Recitale je izvodila dramska sekcija. Naredne godine, 22. studenoga, profesor Matari organizira knjievnu veer posveenu Ivanu Gunduliu, povodom 400. godinjice roenja, a recitale su izvodili uenici somborske gimnazije. Povodom proslave 60 godina postojanja Drutva, 11. studenoga 1996. godine, odrana je veer Od Miroljuba do Nazora. Veleasni Franjo Ivankovi predstavio je Antu Evetovia Miroljuba, a tajnik Drutva Boris Pavlov, Vladimir Nazora. Monsinjor Stjepan Bereti uoi Duionice 1999., odrao je nadahnuto predavanje na temu Sombor - slobodan i kraljevski grad, a sve u povodu 250 godina od elibertacije Sombora. Uoi Prela, 3. oujka 2000. godine, Subotiki knjievni krug kojega su inili Lazar Merkovi, Milovan Mikovi Voislav Sekelj i Zlatko Romi odrali su veoma zapaenu knjievnu veer. Iste, 2000. godine, Subotiki knjievni krug predstavio je knjigu ivot i smrt u gradu autora Milovana Mikovia. O knjizi su govorili: Lazar Merkovi, Josip Buljovi, Andrija Kopilovi, Andrija Anii, Tomislav igmanov i Milovan Mikovi. 193

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Svoje radove u Nazoru prikazali su i nai sveenici - Josip Temunovi (poeziju), te Lazar Novakovi (knjigu Pismo Isusu). Dr. Ante Sekuli predstavio je svoj rjenik Govor bakih Hrvata. Zahvaljujui domainima na gostoprimstvu i lijepim rijeima rekao je da ova knjiga nije moja, ona je naa, volite svoje ravnice, jer nas one hrane, volite se meusobno, volite svoju ri, nemojte se prebrojavati koliko nas je. Dr. Slaven Bai prikazao je svoju knjigu Slobodni i kraljevski gradovi Sombor Subotica i Novi Sad. Povodom 70. obljetnice uspjenoga rada Drutva, organizirana je knjievna tribina Stoljea hrvatske knjievnosti. Knjinicu Matice hrvatske predstavio je prof. dr. Ivo Pranjkovi, jezikoslovac iz Zagreba, a profesor i prodekan na Dramskoj akademiji, Joko evo, recitirao je tekstove hrvatskih pjesnika. Organizator projekta bio je prof. Ivan Janji, a tim povodom Matica je Drutvu darovala 35 vrijednih knjiga. Posebnu ast Drutvu svojim dolaskom i toplim govorom ukazao je predsjednik Vojvoanske akademije znanosti i umjetnosti iz Novog Sada, akademik Julijan Tama. Sekcija za njegovanje kulture Hrvata bila je domain veeri, a njen proelnik ing. Mata Matari upoznao je nazone o tradiciji odravanja knjievnih veeri u Drutvu. Prof. Franjo Matari odrao je sam osam tribina, a s drugim piscima jo toliko. Zabiljeeno je da je prva knjiena veer odrana 1938. godine. Svoje stvaralatvo u Nazoru prikazali su i Alojzije Stanti, Augustin Juriga i Miro Gavran. Svojom nakladnikom djelatnou predstavila se Hrvatska matica iseljenika, okaka grana iz Osijeka, H. L. D. Reetari i N. I. U. Hrvatska rije iz Subotice. Lira naiva predstavila je naoj publici svih svojih devet izdanja. lanovi su predstavili knjige i itali radove iz istih. Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i okaca predstavio je u Nazoru sva svoja izdanja do sada.

194

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Duhovne tribine U Drutvu su se tijekom svih godina njegova rada odravale knjievne veeri i tribine. Duhovne tribine u suradnji s Duhovnim centrom oca Gerarda, utemeljenog 18. studenog 2005. godine sa sjeditem u Somboru, odravane su pet godina. Tribine su odravane svakoga ponedjeljka u korizmeno vrijeme u Velikoj dvorani naega Drutva, a na tribinama je bio nazoan lijep broj vjernika i Somboraca. Predavai su bili oci karmeliani iz cijele Karmelske provincije. Teme su bile: Bog je ljubav, Molitva u kranskom ivotu, Boji poziv kroz biblijske likove i druge, a tijekom korizme odrano je est duhovnih veeri. HKUD Vladimir Nazor je organizirao duhovne tribine i u suradnji sa somborskim upama Sv. Kri, Sv. Trojstvo i karmelskom zajednicom. Formiran je odbor za odabir tema, a koordinator tribina bio je vl. Lazar Novakovi. Teme su bile: Vjeronauk u koli, Obitelj, Ekumenizam, Vjerski ivot i druge aktualnosti koje je eljela naa publika. Predavai na tribinama su bili sveenici ili osobe iz struke o kojoj je izlagano, a odravane su svakog drugog petka u mjesecu. Prve tribine odrane su u studenom 2005. sve do lipnja 2006. godine, zatim ponovno od studenog do lipnja, a ciklus ovih predavanja zavren je u lipnju 2007. godine.

Duhovna veer veleasnog Andrije Kopilovia

195

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Plakat Mesec knjige iz 1966. godine

Predavanje o A. G. Matou iz 1964. godine

Predstavljanje knjige Mire Gavrana

196

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Knjievna veer 1987. godine

Predstavljanje Leksikona

197

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

IZRADA NARODNOGA RUHA Godine 2011., po deveti put odrana je radionica Izrada narodnoga ruha u Puiima na otoku Brau, Republika Hrvatska. Na inicijativu voditeljice ove radionice Srebrenke erovi i strunoga voditelja Josipa Forjana, 2002. godine je u organizaciji Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba odrana prva radionica u Franjevakom samostanu u Lastrogu kod Makarske. U radionici je tada sudjelovalo pet strunih suradnika i dvanaest polaznika iz Hrvatske, Maarske, Austrije, Njemake, Kanade, Bosne i Hercegovine i Srbije (Vojvodine), a danas ima polaznika i iz vedske, vicarske i Makedonije. Prema odluci Upravnoga odbora, iz naega Drutva na radionici su bile Jolika Rai, Agneza eremei i Sofija Vukovi. Na radionici su se uile osnove krojenja i ivanja slavonske i posavske nonje, zlatovez i tkanje. Kako je rastao broj polaznika tako je rasla i potreba za veim prostorom te se naredne godine radionica seli u Puia na Brau. Radionica je smjetena u ueniki dom kesonske kole. Poveanjem polaznika rastao je i broj strunih suradnika, a i program je obogaivan. Poela se izraivati paka, lepoglavska, necana ipka da bi se prole godine radilo i unanje. Radi se takoer i linganje, rielje toledo, zlatovez Niu se erdani u etno stilu, ui se osnovama tkanja s erdanima, nizanja erdana po motivima kao i heklanja i pletenja erdana. Na zavretku seminara organizira se revija nonja i izloba eksponata koji su izraeni tijekom trajanja radionice. Osim to je prilika za uenje, radionica je prigoda za stjecanje novih prijateljstava od kojih neka traju do dananjih dana. U Drutvu je 2002. godine s radom zapoela sekcija veza Zlatne ruke. lanice sekcije su Marija apo, Janja Pekanovi, Sofija Vukovi, Roza Pali, Magdalena Ipanovi, Milosava ijai i voditeljica Jolika Rai. Do sada je saiveno pet mukih prsluka, 20 podsuknja, pet bijelih gaa, est ruva, est svila od kojih su dva prsluka uraena zlatom kao i jedno ruvo. Radove su izveli Janja Pekanovi, Marijana Vukovi, a zlatovez je izradila Jolika Rai. Kada je rije o ivanju, esto je potrebna pomo darovatelja, te su u tom smislu od velike pomoi Lidija i Marina Dini koje nesebino pomognu kada god je to potrebno. 198

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

U planu je ostvarenje jo dosta ciljeva, poevi od veza sve do nizanja erdana. Nadamo se da emo barem jedan od njih i ostvariti u skorije vrijeme.

Izrada tradicionalnog narodnog ruha

SEKCIJA ZA SAKUPLJANJE I NJEGOVANJE KULTURE HRVATA BUNJEVACA I OKACA Sekcija za sakupljanje i njegovanje kulture Hrvata - Bunjevaca i okaca osnovana je 18. rujna 1987. godine. U Drutvu je radila aktivno i davala prijedloge za odravanje raznih manifestacija te pomagala u njihovoj pripravi i izvedbi. U radu sekcije najznaajniji je bio prijedlog za izdavanje lista Miroljub. U povodu proslave 70. obljetnice Drutva, sekcija je bila inicijator i domain Matici hrvatskoj. Svrha Matice je promicati narodni i kulturni identitet hrvatskoga naroda na svim podrujima umjetnikog, znanstvenog i duhovnoga stvaralatva. Te veeri predstavljena su Stoljea hrvatske knjievnosti, a na proslavi je govorio i predsjednik Vojvoanske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Julijan Tama.

199

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

LIKOVNE AKTIVNOSTI U nizu aktivnosti Hrvatskog kulturno-umjetnikog drutva Vladimir Nazor nalazi se i likovna sekcija, osnovana 1996. godine. Prvi proelnik bio je Jano Raduka. Od 2000. do 2003. godine proelnica je bila Cecilija Miler, koja je osnovala likovnu koloniju Drutva - Colorit. Od 2004. godine do danas, proelnik je Jano Raduka. Rad sekcije sveden je na organiziranje Likovne kolonije Colorit i izlobu slika. Kolonija je postala tradicionalna, a dosad ih je odrano jedanaest. Mjesto odravanja je neki od ivih autentinih somborskih salaa. Salaki ambijenti s tipinim salaarskim objektima, ardacima, ogradama, ermom, irokim vidikom i bogatom panoramom, prava su inspiracija za slikare. Taj je ambijent posebno omiljen kod slikara amatera. Svake godine kolonija se odrava na drugom salau gdje domaini slikarima i gostima prirede ugodni boravak, a prijatna atmosfera stalni je pratitelj ovakvih druenja. Kolonija ima meunarodni karakter. Sudionici su slikari amateri i akademski slikari iz Sombora, Subotice i Republike Hrvatske. Cilj kolonije je obogaivanje aktivnosti naega Drutva, promicanje likovnih umjetnika nae zajednice, a i ire. Kriterij za sudionike je pojednostavljen i podrazumijeva kvalitetu slike i dolazak iz nama srodnih drutava i potovatelja naega Drutva. Veina slikara su veterani koji koloniji daju kontinuitet, a manji dio svake se godine mijenja. Amateri vole prirodu, tipine ravniarske objekte, i sve to pretau u boje svatko na svoj svojstven nain. Po tomu su i prepoznatljive amaterske slike. One su bliske ambijentu koji oslikavaju. Tematika obuhvaa pejzae nae ravnice s vojvoanskim salaima, mrtvu prirodu i portrete. Inspiracije ima i za akademske slikare, ali oni taj ambijent oslikavaju drukije, realno ili apstraktno. Rezultat rada je dvadesetak slika koje odiu ivim bojama. Kolonija je prigoda za prijatno druenje, stvaranje i rad, iza kojega dakako ostaju djela koja dokazuju i pokazuju to se i koliko na ovakvim susretima radi. To je skup jedinstva u stvaranju, 200

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

neizmjerne ljubavi prema prirodi, ljudima i zajednitvu, i razliitosti u izraavanju motiva, kolorita, tehnike. A sala je vjeni motiv. Ono to je svojstveno veini druenja, pa tako i ovoj koloniji, jesu jela i pia u izobilju. O tomu brine Drutvo i domaini kojima u znak zahvalnosti ostaje slika po vlastitu izboru. Kolonija je jednodnevna, a zatvaranje je uvijek uprilieno uz nazonost brojnih gostiju, glazbu i zajedniki objed uz petrolejsku lampu kada se mrak spusti. elja je organizatora da nam salai i dalje ive, a s njima i nae kolonije. Slike nastale na kolonijama ostaju Drutvu, ukraavaju na Dom i daruju se prilikom posjeta drugim drutvima. Pregled likovnih kolonija Colorit
Colorit 1 Colorit 2 Colorit 3 Colorit 4 Colorit 5 Sala ena Matari, Gradina Sala Mate Mataria, Nenadi Sala Vilma Ane Miler 22. - 23. 09. 2000. 30. 08. - 01. 09. 2001. 20. - 21. 09. 2002. 05. - 06. 09. 2003. 08. 10. 2005. 09. 2006. 09. 2007. 30. 08. 2008. 19. 09. 2009. 04. 09. 2010. 10. 09. 2011. 13 slikara 19 slikara 12 slikara 12 slikara 10 slikara 11 slikara 13 slikara 12 slikara 14 slikara 18 slikara 17 slikara

Sala Vilma Ane Miler Vikend kua eremei Sala uljevi, Colorit 6 put Kljajievo Sala Matari, Colorit 7 Gradina Colorit 8 Sala Rai, Nenadi Art sala Viinka, Colorit 9 Gradina Vikendica Svete Ilia, Colorit 10 Korlato Colorit 11 Hrvatski dom Sombor

Likovna kolonija Colorit 11 odrana je 10. rujna, u povodu 75. godinjice Drutva, a za razliku od prethodnih koje su odrane na 201

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

salaima i vikend kuama, odrana je u Hrvatskom domu i u centru grada. Povod za ovu promjenu bila je proslava 75 godina postojanja Drutva i prikljuivanje mladima koji su etali za mir. Na koloniji je sudjelovalo 16 slikara i jedan skulptor. Meu umjetnicima je bio i nama uvijek dragi gost, slikar Sava Stojkov kojemu posebno zahvaljujemo. Njegova vitalnost, uvijek prisutan osmijeh, blage rijei i brzi nastanak slike, sve nas iznova oduevljava. Koloniju je posjetila i konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alejbeg te gradonaelnik Sombora Nemanja Deli, koji su se u prijatnom neformalnom razgovoru sa sudionicima upoznali s radom Drutva. Konzulica i predsjednik Drutva Mata Matari posjetili su maestra Stojkova i u njegovoj kui i upoznali se s radom naega velikana. U jednodnevnoj koloniji slikari su stvorili djela koja e krasiti Dom, ali i mnoge domove kojima Drutvo ide u posjet. Kao i uvijek, zavretak kolonije obiljeilo je ugodno druenje uz bogatu trpezu. Do sada je na kolonijama sudjelovalo ukupno 27 slikara. Sudjelovali su slikari iz HKC Bunjevako kolo iz Subotice, lanovi KUD Lopo iz Bilja (Hrvatska), K. L. D. Reetari (R. Hrvatska), kao i slikari iz Sombora i drugih mjesta Vojvodine. Da bismo to vjernije doarali kakvim oima na koloniju gledaju sami sudionici, donosimo ovdje nekoliko dojmova slikara koji su imali prilike sudjelovati na jednoj ili vie dosad odranih kolonija. Anelka Duli veli: Prvi put sam ovdje i veoma mi se svia ovaj ambijent koji je predivan, autentian, dopunjen raznim detaljima s ovoga podruja. Domain je veoma gostoljubiv, kao i svi ljudi s kojima sam se susrela, a posluilo nas je i lijepo vrijeme, tako da smo uspjeno realizirali naa djela. Danas sam slikala mrtvu prirodu s cvijeem u impresionistikom stilu, gdje dominiraju crvena i bijela boja. Danijel Malbaa: Smatram da je Bog i vjera u Boga znaajan aspekt u djelovanju udruge Vladimir Nazor, stoga sam radio i sliku na ovu temu. Slikarstvom se bavim pet godina, mada sam cijeloga ivota imao potrebu nanijeti neto na platno, ali ne u smislu da mi to bude slubena ivotna orijentacija, ve da to radim zbog sebe. Anica Belin, lanica likovne udruge Lopo iz Bilja, nije se ni ovdje odvojila od omiljenih motiva Kopakoga rita. Ona veli: 202

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Moja ljubav su ritovi, vrbe i sve ono to sam imala u Bakoj, jer sam podrijetlom iz Bakoga Monotora. Dijeli nas samo Dunav, a s obiju strana je gotovo jednak ambijent....

Likovna kolonija Colorit na salau

Likovna kolonija Colorit na Korlatou

203

203

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Umjetnici sa likovne kolonije 2010. godine

Sava Stojkov

204

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Na Korlatou 2010. godine

Sava Stojkov i Peter Mrakovi

Razgovor na Korlatou

205

H KUD VLADIMIR NAZO R S OM B OR 1 9 3 6 2 0 11 .

KLUB LJUBITELJA BILJAKA ZA SREU VEU U vrijeme surovoga materijalizma i brzoga ivljenja, ovjek sve vie i vie gubi smisao za lijepo, za jednostavnost, za toliko bogatstvo prirode koja ga okruuje. Utrka za profitom, ili s druge strane utrka za pukim preivljavanjem, ovjeka dananjice ini zatvorenim, s uskim pogledima na svijet oko sebe. U cilju ponovnoga buenja smisla za lijepo koje svaki ovjek nosi, ali je kod mnogih taj smisao zaspao negdje na dnu due, u cilju ponovnoga razvijanja toga dara i povratka osmijeha na lica, u cilju vraanja prirodi iji je sklad naruen vie nego ikada, a znamo da taj sklad dolazi iz same Boje ruke, HKUD Vladimir Nazor iz Sombora je iroko rairenim rukama i potpunom otvorenou aktivirao sekciju koja se dosta razlikuje od ostalih po nainu rada i aktivnostima, a koja opet ima poveznicu sa svim sekcijama iji je smisao, uz tradicijsko naslijee, pokazati i ono lijepo i probuditi u svakoj osobi smisao za lijepim. Naziv sekcije koju je osnovala i ija je proelnica od samoga poetka Klara olaja Karas, jest Klub ljubitelja biljaka Za sreu veu. Ovaj naziv sekcije govori vie od tisuu rijei, pa i vie od ovog naeg skromnog uvoda. Na prvom, osnivakom susretu 3. travnja 2009. godine u Velikoj dvorani Hrvatskog doma, predstavljene su osnovne smjernice rada i aktivnosti Kluba, upriliena je uskrsna izloba i odrana besplatna razmjena biljaka, sjemena, rasade, sadnica. Klub je Drutvu donirao ardinijere pune cvijea koje krase balkone Hrvatskoga doma. U svibnju 2009. godine organiziran je posjet 44. meunarodnoj vrtnoj izlobi Floraart na jezeru Bundek u Zagrebu, Botanikom vrtu, zagrebakoj katedrali, Starom gradu i centru Zagreba. U listopadu iste godine, lanovi Kluba posjetili su Sajam hortikulture, lova i ribolova i eko-turizma u Novom Sadu, a zatim su razgledali Petrovaradinsku tvravu. Hodoae - putovanje lanova i prijatelja HKUD Vladimir Nazor Sombor, pod nazivom Putovima Bunjevaca, organizirano je u kolovozu 2010. godine. Tom prilikom posjeen je Mostar, Buna - Blagaj, izvor rijeke Bune, apljina i Meugorje. lanice Kluba imale su zapaen tand na Izlobi stvaralatva seoskih ena koja je prireena u Somboru 15. listopada 2010. godine. Pokrovitelj ove izlobe bilo je Pokrajinsko tajnitvo za rad, zapoljavanje i ravnopravnost spolova. 206

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Klara olaja Karas i predsjednik Vlade APV dr. Bojan Pajti

Na sajmu cvijea u Zagrebu 2011. godine

207

207

SPORTSKE AKTIVNOSTI U DRUTVU

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

SPORTSKE AKTIVNOSTI U DRUTVU U prvom razdoblju postojanja Drutva, od 1936. do 1943. godine, nije bilo znaajnijih sportskih aktivnosti. Postoje podaci da je ve 1938. godine gradska mlade poela u Drutvu igrati stolni tenis, ali iskljuivo rekreativno i zabavno. Proelnik stolnoteniske sekcije tada je bio Stipan Baki. Salaarska mlade vie se ukljuivala u kulturno-umjetnike sekcije, naroito dramsku, jer je fizikih aktivnosti kod kue imala dosta. Interes za sport i natjecanje kroz njega toliko su bili veliki u poslijeratnom razdoblju da je to potaknulo lanove Upravnoga odbora da se u Drutvu organizira sekcija za tjelesnu kulturu. Za njenog prvog rukovoditelja odreen je Franja Pavleti, uitelj. U sekciji je u poetku najaktivniji bio nogometni tim Baka koji je igrao utakmice s ekipama somborskih mjesnih zajednica, a desetak puta je gostovao po selima somborske opine, kao i u drugim mjestima. Bilo je lijepih igara i dragih pobjeda, kao u meu s onopljom 3:0, ili kao to je pobjeda protiv Teleke s rezultatom 5:2. Jo i sada se pamte one tijesne pobjede u Bajmaku, Sonti i Bakom Brestovcu. Bilo je i poraza kao u Ruskom Krsturu, Bezdanu i Bakom Monotoru, ali pravu katastrofu nogometni tim Drutva doivio je u Staparu poraen je ak sa 9:0. Igrai ovoga tima igrali su u iznoenim i izblijedjelim dresovima i progledalim kopakama koje je garderobijer F. K. Radniki rashodovao. Takve kopake imalo je svega etiri igraa, dok su ostali igrali u bakandama ili nekim drugim cipelama. Nije bilo nita neobino ako je netko igrao i bos. Na utakmicama u blia sela ilo se kako je tko stigao, a na daljnja gostovanja putovalo se vlakom. Karte su plaali sami igrai. Kada se krajem pedesetih godina u Somboru uporno pokuavalo s formiranjem jednog jaeg nogometnog kluba, na udarcu su se zbog financijskih potreba koje su za njihovo postojanje bile potrebne, nali manji klubovi u gradu. Poela su uvjeravanja da su klubovi osnovani po kulturno umjetnikim drutvima nezakoniti, uslijedile su prepirke, nadmudrivanja, pa je zbog toga i osniva i rukovoditelj nogometnog kluba u Drutvu, tefan Oto, posustao, i kako mi to kaemo digao ruke. Drutvo poslije 1949. nije vie ni pokuavalo oformiti nogometni klub. 211

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sekcija stolnoga tenisa Kratka tradicija igranja stolnoga tenisa u Drutvu za vrijeme rata imala je utjecaja na interesiranje za ovu vrstu sporta i poslije osloboenja. Na stolu koji je predstavljala debela i teka daana ploa, ne ba mnogo ravna, igralo se reketima drvenjacima. Proelnik ove sekcije opet je bio Stipan Baki. Loptice su esto pucale, ali su se mogle kupiti i bile su jeftine. Meu stolnotenisaima je bilo i takvih igraa koji su na prvenstvu Sombora osvajali prva mjesta. Prvenstva koja su odravana unutar Drutva uvijek su bila zanimljivija jer se igralo po eliminacijskom kup sustavu. Na tim prvenstvima sudjelovalo je obino deset do dvadeset igraa. Do 1952. godine stolni tenis se igrao u prostoriji gdje je sada bife. Bila je to tada jo uvijek vie ruevina nego dvorana za igru. Ali igraima nije smetalo u veernjim satima, poslije podnevnih radnih akcija na gradnji velike dvorane Drutva, zametnuti kavgu koju su ponekad razrjeavala i po tri dobivena seta. Ovakve pobjede, poticane okladama, ponekad su se proslavljale hosulepeima u bifeu Drutva. Za proelnika stolnoteniske sekcije 1953. godine odreen je Albert Horvat. I sam jo uenik, on e u sekciji okupiti mlae lanove, uglavnom srednjokolce koji e igrati na turnirima u Drutvu, a neki e, kao Antun Tucakov, osvojiti i prvo mjesto na prvenstvu Sombora. Stolni tenis najvie se igrao u vrijeme kada je Drutvo 1967. godine Veliku dvoranu ustupilo Sportskom drutvu Partizan, u kojoj je nekoliko godina trenirala prva ekipa stolnotenisaa Sombora. Na etiri stola, koliko ih je postavljeno u Velikoj dvorani, igralo se esto po cijeli dan. Treninzi su organizirani u veernjim satima. Potreba za postojanjem stolnoteniske sekcije u Drutvu nije se osjeala dok je ika Nikola objanjavao drivove, i beckhande lanovima svoje ekipe, a nekoliko lanova Drutva paljivo je to pratilo i kasnije samo pokuavalo odigrati isto. Natjecateljski stolni tenis sve je vie zahtijevao munjevite reflekse, skupe rekete i duge vjebe. Veinu od toga nisu imali oni koji su odlaskom Partizanovih igraa u Gradsku halu Mostonga nastavili igrati stolni tenis u Drutvu. Na onom istom starom stolu, ali sada kitanom i obojenom, igralo se u Drutvu i dalje, ali iskljuivo rekreativno. Drutvo nije sudjelovalo na natjecanjima u gradu, na tzv. 212

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Radniko-sportskim igrama, jer bi rekreativci Drutva bili smijeni pred za njih prebrzim lopticama koje bi im upuivali natjecatelji koji su trenirali stolni tenis. U zimskom razdoblju igralo se u maloj dvorani poslije folklornih proba. Kako su to bili ve pomalo kasni sati, a sutradan je trebalo ii na posao, dvorana je u tom vremenu esto bila prazna. U arhivu Drutva postoje podaci da je ekipa stolnoga tenisa povremeno igrala i prijateljske meeve s gradskim ekipama, npr. s Domom JNA, ekipom srednjih kola i jo nekim ekipama, ali u tim meevima ili se nije dobivao nijedan me ili se pobjeivalo u svima. A to nije bilo interesantno. Teko je bilo nai neku ekipu slinih mogunosti kao to je to bila ekipa Drutva jer su se, kao ni u jednoj sekciji, u ovoj neprestano smjenjivale generacije. im je proljee samo malo zagrijalo Veliku dvoranu, u njoj se poeo igrati stolni tenis. Najee su ga igrali omladinci, lanovi dramske sekcije koji su se poslije probe malo razdrmavali. Krajem oujka poinjao je otvoreni turnir Drutva u stolnom tenisu. Da bi svaki sudionik igrao to vie meeva, organizacija turnira nije bila po kup sustavu. Na turniru je, ovisno o broju prijavljenih, oformljeno tri do etiri skupine od po etiri igraa i igralo se eliminatorno. Stolni tenis se kasnijih godina, sve do osnutka jedinstvene sportske sekcije, igrao samo povremeno, na jednom stolu, a igrali su ga lanovi drugih sekcija jer je u meuvremenu stolnoteniska sekcija ukinuta. ahovska sekcija Iako je ova sekcija, im ju je u Drutvu oformio Petar Carev, u prvim godinama poslije osloboenja bila u sastavu fiskulturne sekcije, ona se, zbog popularnosti ahovske igre u Drutvu ubrzo izdvaja u samostalnu sekciju. Za populariziranje ahovske igre u Drutvu najvie je bio zasluan Petar Carev. Kao svi ozbiljniji igrai i on je, za razliku od onih koji ah igraju srcem i velikom eljom da pobijede, ah shvaao kao misaonu igru nebrojenih kombinacija i varijanta te velikih intelektualnih naprezanja. Zato je u poetku rada u ovoj sekciji dao napraviti demonstracijsku ahovsku plou, a lanove Upravnoga odbora privolio da za potrebe ove sekcije kupuju 213

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

ak tri ahovska asopisa. Uskoro su bile gotove i garniture figura koje je za Drutvo napravio majstor Erlih. U prvim susretanjima ahista, lanova Drutva, nije se igrao ah samo radi igre, nego je Petar Carev na demonstracijskoj ploi objanjavao zato je neki potez dobar, a u istoj situaciji drugi mogui potez slab. lanovi ove sekcije koji su ve znali igrati ah, pozorno su sluali ovog smirenog i uvijek nasmijeenog zaljubljenika u ovu drevnu igru. Shvaali su oni dubinu prorauna pojedinih varijanta, ali im su se nali pred ahovskom ploom, najprije su mislili kako e pobijediti svojega protivnika, a ne kako e nauenu varijantu, u neto izmijenjenoj poziciji, uspjeno primijeniti. Zato se i dogaalo da na turnirima na kojima je Drutvo sudjelovalo, samo on ili moda jo netko osvoji bodove, dok su drugi previali poteze ili proputali dobivenu poziciju. Uspjesi Petra Careva na ovakvim turnirima bili su uvijek oekivani, jer je ovaj majstorski kandidat sudjelovao i na prvenstvu Jugoslavije, a na amaterskom prvenstvu Vojvodine ak tri puta bio je prvak. Jedini koji ga je po ahovskoj ljestvici nadmaio, a takoer je igrao u Drutvu jedno vrijeme, bio je internacionalni majstor Mai Ljubomir, dok je Petar Carev svoju ahovsku karijeru zavrio zvanjem majstora. Ljubav prema ahovskoj igri koju je on usadio meu lanove Drutva nije prestala ni do danas. Proelnici koji su se poslije njega angairali u rukovoenju i u radu ove sekcije, Matija Tucakov, Oto Nikoli, Ilija Grgi, Ivan Kova, Josip Vukovi, Miloje Crnjanski, Stjepan ai i ima Strili - esto su opominjali one brzoplete igrae na potrebu smirene i proraunate igre, a opet, kada su i sami igrali u ekipi Drutva, inili su iste pogreke. Interesiranje za ahovsku igru u Drutvu bilo je ponekada i vee nego obino. To se najee dogaalo u vrijeme odravanja Internacionalnog memorijalnog turnira Ivan Pareti. Somborske novine su o takvom pojaanom ahovskom interesiranju u Drutvu 1972. godine pisale: ahovska sekcija Kulturno-umjetnikog drutva 'Vladimir Nazor' u Somboru je jedna od najaktivnijih u Drutvu. Tijekom protekle godine lanovi ove sekcije odrali su vie susreta sa ahistima iz okolnih mjesta, a iskoristili su i odravanje V. meunarodnog Memorijalnog turnira 'Ivan Pareti' da organiziraju simultanku koju je s njima igrao velemajstor Damjanovi. Osim toga, ahovska sekcija je organizirala za svoje lanove zimsko prvenstvo. Za razliku od ranijih, ovo je bilo odrano u dvije 214

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

kategorije, omladinskoj i seniorskoj, uz sudjelovanje 13, odnosno 12 natjecatelja. U Drutvu su esto organizirane simultanke. Ako to nije bilo mogue s nekim velemajstorom, onda se to inilo sa ahistima niega ranga. S druge strane, nije bilo simultanke organizirane u gradu bilo u vrijeme Memorijala ili drugim povodima, a da se na njima nisu pojavili i ahisti Drutva. ahovska sekcija je uvijek sudjelovala u kupu Marala Tita, zatim u natjecanju Gradske ahovske lige i na turnirima organiziranim povodom osloboenja Sombora. Ipak, prijateljskih meeva ova sekcija je svake godine imala najvie, nekada ak i petnaest, i to kada se ah u Drutvu igrao u dvije skupine. Protivnici nisu birani, a najvie takvih susreta je bilo sa ahistima iz Bakog Brega, Doma JNA, ekipama kola, Bakog Monotora, ekipama somborskih i drugih radnih kolektiva, itaonicom ,,Laza Kosti pa i sa ahistima salaarskih naselja. U tim susretima nisu bili vani rezultati (iako svaki od njih nije volio izgubiti). Na prvom mjestu bila su druenja i neki pratei dogaaj, kao to je u Bakom Bregu organiziran izlet na karaulu, kada jo nije postojao granini prijelaz. Rezultati su zaboravljani, a ovakva dogaanja dugo su se pamtila. Desetljeima su u Drutvu odravani otvoreni ahovski turniri na kojima je sudjelovalo puno kategorija, a bilo je i onih koji su bili jaki, ali bez kategorije. Kako koje godine, od 15 do 25 sudionika zapoinjalo bi po Bergerovom sustavu odigravanja pojedinih kola ve negdje poetkom studenoga. Uglavnom se redovito dolazilo na turnir, ali bilo je i onih koji su za jednu veer igrali i po tri turnirske partije, a poslije jo po 5-6 prijateljskih. Turnirske partije ranijih godina bile su veoma otre pa je valjda zbog toga i bilo veoma malo remija. Krajem veljae odigravane su zaostale partije i ubrzo je bila sveanost gdje su davane diplome: za osvojeno I., II. i III. mjesto, simbolina diploma za onoga tko je ostao na dnu tablice, a jubilarne 1986. godine, kada su na turniru sudjelovala 22 igraa, dodijeljena je i diploma za najstarijeg sudionika turnira, 80-godinjeg Matiju Tucakova koji je u ovoj sekciji igrao ah od njenog osnutka, a na svakom turniru je zauzeo mjesto u gornjem dnu tablice. Poslije iznenadne smrti profesora Franje Mataria, organizira se Memorijalni turnir Prof. Franja Matari, koji se igra i danas.

215

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sportska sekcija danas Na inicijativu mladih, ali i starijih lanova Drutva, 2009. godine uprava Drutva aktivira rad sportske sekcije, koja je u sebi sada objedinila sve sportove. Za proelnika je izabran Pavle Matari. Stolnoteniski odjel broji oko 20 aktivnih igraa, radi se dva puta tjedno. Organiziran je novogodinji turnir na kojemu je sudjelovalo 18 igraa, prvi put i Memorijalni turnir Stipan Baki na kojemu je sudjelovalo 26 igraa. S dvije ekipe lanovi ove sekcije sudjelovali su u opinskoj ligi Sombora. Osim tradicionalnog ahovskog turnira u ast prof. Franje Mataria, koji se igra svake godine od sijenja do oujka, za lanove Drutva organiziran je i Boini turnir. Godine 2010. sudjelovalo je 15 ahista, a 2011. godine 17 igraa. U sklopu sekcije radi i odjel veslaa i laara Salaari somborski. Prvi put u drutvu organizirana je i skupina od 20 momaka koji su spremni na izazov zvani Maraton laa na Neretvi. Od poetka priprema na Velikom bakom kanalu preveslalo se 100 km, na Dunavu jo 20 km, i s takvom pripremom otili su na maraton na kojemu je sudjelovalo 35 ekipa. Od Metkovia do Ploa (22,5 km), i pored potekoa u startu, izveslali su u zadanom roku. Avantura za pamenje i prianje. No, to nije sve za ovu ekipu. Slijedi novi izazov veslaa, regata Vukovar - Ilok (36 km). Kod organiziranja ovakvoga tima nitko nije mislio na rute i takve ozbiljne nastupe te da e veslai bez odmora, za 2 sata i 57 minuta preveslati od Vukovara do Iloka, to nije ni malo jednostavno. Ekipi predstoje novi izazovi: Drinska regata, Neretva, Dunav, Drava i Bosut.

216

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Igrai karambola u prostorijama Drutva

Petar Carev dugogodinji proelnik ahovske sekcije

217

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Ekipe ahista Bakog Brega, Bakog Monotora i KUD Vladimir Nazor na turniru povodom Dana osloboenja Sombora.

ahisti Drutva

218

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Susret ahista Bakog Monotora i HKUD Vladimir Nazor

Stolnotenisai Drutva

219

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Laari Drutva na maratonu Vukovar - Ilok 2011. godine

Laari Drutva - Maraton na Neretvi 2011. godine

220

SVEANOSTI U DRUTVU

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

SVEANOSTI U DRUTVU Na narod voli svetkovine. Za mudre, one su prilika za susretanja i razgovore, za tate ansa za isticanje, a za skromne i radne rijetka prilika da i njih netko vidi (iako oni to esto i ne ele). U sveanostima koje je Drutvo prireivalo tijekom proteklih pedeset godina, bilo je pomalo od svega spomenutog. Obino je to ovisilo o povodu i ciljevima zbog kojih su one organizirane, o ljudima koji su u njima sudjelovali i o vremenu kada su prireivane. Najvee sveanosti u Drutvu ranijih godina, kao i svuda kod naih naroda, morale su biti i najvidljivije. Tek tako one su postajale dio neke potonje prie koja uva uspomenu na pratee dogaaje i istaknutije pojedince u njima. Takve, najvee sveanosti Drutva, odvijale su se uglavnom na ulici od 1936. do 1943. godine, a bilo ih je raznih, poevi od povorki sa konjanicima, djevojicama u bjelini, curama i momcima u lijepoj narodnoj nonji, zatim bandaa i bandaica koji su s upletenim klasjem ita sudjelovali u etvenim sveanostima, tzv. duijancama, pa do obrednih sveanosti u vrijeme velikih crkvenih blagdana (Sveto Trojstvo, Uskrs, Velika Gospojina) kada su u dugim praionima (kako se ovdje zovu procesije) pored mnogih, sudjelovali i lanovi Drutva, obvezno sa svojom drutvenom zastavom iza koje je iao zbor, pjevajui povremeno prigodne duhovne pjesme. Bilo je u tom ritualnom izlaenju na ulicu i takvih procesija kao to je bila ona kada je pedesetak lanova Hrvatskog kulturnog drutva Miroljub poetkom 1942. godine, sa zastavom Drutva i jugoslavenskom zastavom krenulo Vojvoanskom ulicom na eljezniki kolodvor kako bi doekali svoje goste, Bunjevce iz Baalmaa. Podozrenje okupatorskih andarma pretvorilo se u akciju koja je zavrila privoenjem predsjednika Drutva u Rendrsg gdje su mu par dana objanjavali neke stvari za koje su mislili da e mu konano biti jasne. Uline sveanosti koje se nisu ovako zavravale, pretvarale su se poslije onog ritualnog dijela u vesele i vedre priredbe za sve sudionike u prostorijama Drutva. Tada su sa scene velike dvorane odjekivali pozdravni govori, zahvalnice sudionicima, recitacije, najee Miroljubovih pjesama, poneka zborska pjesma i po koji kratki dramski igrokaz. A poslije toga organiziran je ruak za koji je 223

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

svaki lan Drutva za sebe ponio poneto od kue. Poslije ruka bila je igranka. Jedna od najveih i dugo spominjanih sveanosti te vrste u Drutvu bila je posveta zastave Drutva odrana 14. kolovoza 1938. godine. Na nekoliko sjednica Upravnoga odbora tijekom srpnja razmatrane su i predviane okolnosti pod kojima e se izvoditi ova sveanost. Sve je bilo predvieno, poevi od ormara gdje e se zastava uvati, prigodnog avla koji e se prodavati, sve do cijena ae piva poslije slubenoga dijela proslave. Proslava je zapoela 13. kolovoza naveer, kada su omladinci s nekoliko lanova Upravnoga odbora i zborom otili kod kume zastave Klare Strili i estitali joj imendan. Zbor je tom prilikom otpjevao pjesme Ljubimo te naa diko i ivila. Sutradan u pola pet ujutro izilo se na eljezniki kolodvor, gdje su doekivani gosti drugih kulturnih drutava koji su na sveanost dolazili sa svojim drutvenim zastavama. Bili su to Neven iz Subotice, Rodoljub iz Zemuna, Radniko kriarsko bratstvo iz Subotice i Lira i Lipa iz Osijeka. U pola jedanaest prije podne krenula je povorka iz Drutva. Na elu joj je bilo dvadesetak konjanika, zatim limena glazba, potom izaslanstva iza kojih su ile diverue i redom kulturna drutva, te najzad mladii i djevojke i ostali lanovi Hrvatskog kulturnog drutva Miroljub. Poslije posvete, povorka se istim putem, pored hotela Sloboda, i u istom poretku (na elu sa zastavom Drutva), vratila u zgradu Drutva. Uslijedio je govor kume, zahvala predsjednika Antuna Mataria i vezivanje traka na zastavu. Dvije djevojice, Mancika Mraina i Bara Hajo, recitirale su Miroljubove pjesme, a na kraju sveanosti zbor je otpjevao Molitvu Bunjevaca. U dva sata poslijepodne zapoeo je banket u hotelu Sloboda i na njemu pozdravni govori gostiju i domaina. Gosti tj. kulturnoumjetnika drutava odrala su koncert u 17 sati. Narodno veselje koje je poslije toga poelo, prema zabiljekama tajnika Franje Strilia, trajalo je skoro do zore. Jedina sveanost koja nije odrana samo u godinama zabrane rada Drutva za vrijeme okupacije bilo je Prelo, koje je vie tradicionalna nego posebno ritualna sveanost, odravana i ranije u Bunjevakom kolu kao pokladna sveanost. Bez atraktivnosti i matovitosti naih primorskih krajeva i njihovih pokladnih karnevala, ,,Prelo u Drutvu su uglavnom karakterizirali bogati programi 224

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

priredba, pozdravni govor, a samo nekoliko puta su na pozornici sa strane ispred zavjese sjedile ene za kolovratom i prele. aljivi, ritualni dio ove pokladne sveanosti u Drutvu, predstavljalo je tzv. sahranjivanje begea. Programe na prelima esto su davala i druga drutva koja su pozivana kao gosti. Divojaki vaar kao posebna sveanost u Drutvu odravan je poetkom listopada. Ime mu potjee od ve zaboravljenog obiaja upoznavanja cura i momaka i estih uskakanja djevojaka (toboe bez znanja roditelja). Atraktivni naziv ove sveanosti u Drutvu je sauvan i do danas, a ono to se nekada dogaalo samo u jesen, sada se dogaa tijekom cijele godine. Vie puta program tradicionalnog Prela bio je otisnut. ak je naveden i redoslijed plesova koji e se plesati na zabavi poslije priredbe. I u razdoblju poslije osloboenja bilo je sveanosti koje su imale svoje manifestacije na ulici. Za prvosvibanjske praznike organizirani su svibanjski (majski) uranci kada su se pred Domom skupljali lanovi sa istimarenim i iskienim konjskim zapregama i opranim tajer-vognovima i utim kolima. Povorka u kojoj je na prednjim kolima bila dravna zastava u suzdranom kasu erava ili sjajnih vranaca ila je na centralnu proslavu u ikaru. Vraalo se kad je komu bilo dosta. Nekoliko godina i poslije osloboenja, u Drutvu se odravala duionica s nekadanjim obiajnim i obrednim inovima. Bila je to, kao i u ranijim godinama, lijepa manifestacija mladosti koja se pokazivala kroz zajedniki rad, a iji je smisao i cilj bila uvijek eljena bijela pogaa. Veoma bogate i sadrajne programe imale su sveanosti odravane u Velikoj dvorani Drutva povodom Dana Republike, kada su izvoene pjesme borbe i obnove koje je pjevao zbor, zatim recitacije revolucionarnih pjesama i poneka jednoinka s partizanskim zgodama. Vie puta Drutvo je za taj tada najvei praznik u naoj zemlji pozivalo i nekoliko drugih drutava iz Sombora i okolice i prireivalo sveanost u prostorijama Drutva. Tada je u programu bilo najvie igara, pjesama i glazbe. Prijateljske veeri poslije takvih zajednikih programa bile su prigoda za susretanja amatera raznih kulturno-umjetnikih drutava.

225

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Doek nove godine u Drutvu uglavnom je bio stereotipan, a kada mu se doda i slabo ili nikako zagrijana dvorana, ponekada je predstavljao pravo muenje za goste. To je i osnovni razlog zato se on prestao organizirati jo poetkom sedamdesetih godina XX. stoljea. Najljepe novosti na tradicionalnim poslijeratnim prelima, na alost, ostvarene svega dva puta, bile su revije enskih narodnih nonja. Ova smotra najljepeg to je narodna mata isplela na platnu imala je i natjecateljski karakter. ak su dodjeljivane i dvije vrste diploma, od kojih je prvu dodjeljivao struni iri u kojemu je oba puta bila Katarina Kupusarevi, etnologinja, a drugu publika. U esto raskonom kroju i matovitom skladu boja pronosile su lijepe i stasite djevojke: pregae, prsluke, suknje, ljokice, povezae, dege i druge dijelove bunjevake, srbijanske, okake, dalmatinske, bosanske i rusinske narodne nonje. Kako je ista nonja iz drugoga kraja imala i specifinosti, to su tijekom revije koja je odravana na polovici kulturno-umjetnikog programa, davani i osnovni etnografski podaci o nonji. I na tradicionalnom Prelu i na skoro svakoj veoj sveanosti u Drutvu ili na gostovanju, posebni trenutak i po ljepoti i po misaonoj irini bile su nadahnuto kazivane recitacije. Prigodne, rodoljubive, revolucionarne, satirine ili samo jednostavno lijepe, recitirane pjesme su utiavale glasove u dvorani i pokretale kod publike neku lijepu misao koja nije iezavala ni kada se prolomio zaslueni pljesak recitatoru. im su najavljeni, buru oduevljenja u publici pokretali su poznati pjevai koji su na prelima poslije programa u zabavnom dijelu svojom pjesmom uobiavali razveseljavali goste. Pored ovrsnulog, profesionalno usavrenog pjevanja, bilo je kod nekih od njih i onog iz due, kako to na narod kae, a publika na prelima je tu vrstu pjevanja odmah primijetila. Takve pjesme su se nekoliko dana poslije prela pjevuile i na taj nain vraale sjeanja na njihove tvorce. Takvu pjesmu na prelima najvie je puta pjevala Antona Vuji iz Subotice. Ona je s Drutvom gostovala i u Baji (Maarska), kada je KUD ,,Vladimir Nazor davao cijeli program za njihovo prelo. Iznimni dogaaj na prelu gotovo uvijek za goste je bio onaj kada je pjevao Somborac Zvonko Bogdan. Naalost, takvih prijatnih trenutaka u Drutvu je bilo veoma malo. Marija Bukta, 226

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Vera Svoboda, Pero Grepo i Beba Toi, takoer su prilikom svojih gostovanja na prelima imali onih trenutaka kada se cijela dvorana zatalasala i jednoduno prihvatila pjesmu. Meu najprijatnijim sveanostima bila je ona kojom je obiljeen najljepi trenutak u radu ovoga Drutva - dobivanje Oktobarske nagrade. Osim prateih manifestacija na opinskoj razini, u Drutvu je odrana sveana akademija na kojoj je o radu Drutva u proteklom razdoblju i znaaju dobivenoga priznanja, kao i o onome na to Drutvo ova nagrada u budue obvezuje, govorio tajnik Drutva Franja Matari. Nakon recitacija i kratkog folklornog programa, nastavljena je u Zanatlijskom domu prijateljska veer. Tamburai naega Drutva uinili su radost i veselje veim. Bilo je u Drutvu i malih, obinih sveanosti, koje su se odravale u odreene datume ili godinja doba. Iako su te sveanosti imale vie zabavni karakter, ipak je u njima bilo i neeg tradicionalnog. Groebal, ajanka, Katarinsko vee, Divojako prelo, kao i druge zabave odravane povodom nekih blagdana, imale su u sebi neeg posebnog to su lanovi Drutva voljeli. Sveanosti su se pokazale kao jedan od najboljih naina za uvanje i njegovanje kulture naega naroda. To su za nas bili vani dogaaji koji se brino pripremaju, s puno truda, umijea i ljubavi. Pazi se na svaki detalj, da bude to prikladniji obiaju koji se slavi. Poznato je da su obiaji Hrvata-Bunjevaca jako sveani i da se i pored tekoga ivota pazilo i potivalo nasljedstvo pradjedova. Zato Bunjevci imaju neprocjenjivo bogatu tradiciju i obiaje, to rijetko koji drugi narodi imaju. Jedan od najvanijih zadataka Drutva jest uvanje tih vrijednosti. Pred kraj XX. stoljea dolo je do nacionalnog buenja i kod Hrvata-Bunjevaca. To je u kulturnom smislu znailo vie kulturnih sadraja i vee zanimanje za prolost naega naroda. Priredbe i sveanosti bile su sve ljepe a dvorana Drutva sve punija. Drutvo danas ima pet sveanosti koje proslavlja. Prelo i Duionica slave se od osnutka drutva, Divojaki vaar ne odrava se redovito, ali je odran vie puta. Godinjice drutva u zadnje vrijeme redovito se odravaju, dok je boini koncert iz godine u godinu sve bolji. Prisjetimo se jo jedne sveanosti koja je nekada bila jedna od glavnih tradicionalnih svetkovina blagdan Presvetoga Trojstva. 227

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Od nastanka Drutva sveano se proslavljalo protenje Presvetoga Trojstva. Svake godine za ovu svetkovinu prije podne je bila velika sveana misa i protenje u crkvi. Poslijepodne je u prostorijama Drutva bila i igranka koje je znala trajati do jutarnjih sati. Sve sveanosti toga dana nosile su i jedno posebno obiljeje; svaki momak i svaka djevojka, bez obzira na staleke mogunosti, obvezno bi se ponovili, to znai da bi momak dobio novo odijelo, a cura novo ruho. Svi mladi momci koji bi dorasli za izme u veini sluajeva su za ovaj dogaaj prvi put obuli izme. Ova svetkovina ivi jo u sjeanjima starijih lanova, uprava ju je pokuavala obnoviti ali za sada nema uspjeha. Naa nekad vrlo uvaavana tradicionalna prigoda je blagdan sv. Franje, 4. listopada. Crkva u Somboru slavi ovaj blagdan kao malo protenje, a nae Drutvo kao Divojaki vaar. Uspomena je to na nekadanji nain biranja djevojke za budueg mladoenju. Za dananje generacije to je nespojiva pria. No, injenica je i to da smo mi potomci toga roda bunjevakih Hrvata u kojem se tako i na taj nain enilo i udavalo. Naravno, nije samo tako zapoinjao brani ivot, jer u veini sluajeva to je bilo iz ljubavi i po vlastitu izboru. Toga dana, na blagdan sv. Franje, bila je u Drutvu igranka i ono obvezno ponavljanje, ali sada u garderobu koja e biti vie primjerena za zimske prilike. Danas se taj obiaj slavi malo drukije. Spomenimo samo neke za koje imamo pisani trag da su odrani. Godine 1988. Drutvo je uspostavilo dobru suradnju sa KUD Ivan Planina iz Tarina kraj Sarajeva. To prijateljstvo eljeli smo potvrditi bratimljenjem dvaju drutava. Na sveanosti Divojaki vaar 9. listopada 1988. godine, sveano je potpisana povelja o bratimljenju KUD Ivan Planina i KUD Vladimir Nazor. Zabiljeeno je da je Divojaki vaar odran 1993. i 1994. godine, te 5. listopada 1997. godine. Bili su tu i gosti, Mladost iz Baa, a 2011. Klub ljubitelja biljaka Za sreu veu obnovio je ovaj obiaj. Okupilo se mnotvo svih dobi, pjevalo se i plesalo a na video zidu cijelu veer su se smjenjivale fotografije sa sajmova i festivala cvijea koje su posjetili ljubitelji biljaka. Bilo je dosta mladih koje je sadraj zainteresirao, a bilo bi lijepo da se takvi susreti nastave odravati. Duionica je veoma star obiaj, nastao je u obiteljskoj zemljoradnikoj zajednici. Svaka bunjevaka obitelj po obavljenoj 228

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

etvi pravila je svetkovinu prikladno veliini posla i svojim mogunostima. Danas je to kulturni dogaaj nastao na temelju etvenih sveanosti. Prva zajednika duijanca Crkve i naroda odrana je 6. kolovoza 1911. u upi sv. Roka u Subotici. Monsinjor Blako Raji, vrsni poznavatelj kulture i obiaja bunjevakih Hrvata, odluio je da se obiteljska svetkovina duijance zajedniki proslavi u crkvi. Sveanom svetom misom te blagoslovom vijenca od ita i kruha, to su donijeli bandaica i banda sa svojim risarima, simbolino su zavreni etveni radovi i osiguran krah za narednu godinu. U Somboru je duionica sveano proslavljana u godinama prije rata. Za vrijeme rata i poslije rata duionica se slavila vrlo skromno. ezdesetih godina dvadesetoga stoljea, zauzimanjem upnika upe Presvetoga Trojstva Ivana Jurige, duionica e ponovno dobiti prijanji sjaj. Nisu vie odravane sveane povorke kroz grad, ali se ilo sveano u crkvu na misu zahvalnicu. Duionice se nisu slavile samo u gradu u okviru HKUD-a nego su one sveano proslavljane i na okolnim salaima: Nenadiu, Bezdanskom putu i Gradini. Tako je upnik Ivan Juriga okupio brojnu mlade naih salaa koji su duionici dali novi duh. Prva somborska Duionica odrana je 1935. godine, bila je iznimno lijepa i masovna s brojnim konjanicima, barjacima, curicama u bijelom, mnotvom risara i risarua Sljedea je proslavljena 1936., a zatim 1937., 1938. i 1939. godine. Kao to je ve reeno, za vrijeme Drugog svjetskoga rata i neposredno poslije njega, duionice su se slavile skromnije. Od 1963. godine na somborskim salaima pravljene su veoma lijepe i masovne duionice. Risarue i risari ili su jedni kod drugih da bi imali to ljepe duionice. Glavna duionica bila je u crkvi Svetoga Trojstva, a okupljanje ruak i igranka i Hrvatskom domu. Tako je bilo sve do 1990. godine kada je odrana posljednja duionica na Nenadi salaima. Od tada se slavi centralna Duionica koju organizira Drutvo, dok se na salaima kraj etve na sv. misi spremaju samo djeca. Uprava drutva trudila se da svake godine proslava etve bude to bolja, mladi lanovi sekcija i mladi sa salaa s puno mate i truda uvijek su imali dodati neto novo da bi proslava bila to ljepa. Prije proslave centralne Duionice, zapoelo se odravanjem veeri na 229

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

kojoj je upriliena izloba slika slamarki iz Tavankuta, knjievna veer o kruhu, izloba etnografskih predmeta Bunjevaca, okaca i drugih. U jubilarnoj 2000. godini kranstva, poslije misnoga slavlja iz drevne somborske crkve povorka je krenula prema zgradi upanije gdje ih je primio tadanji gradonaelnik Sombora, Goran Bulaji, kojemu su banda i bandaica predali kruh od novoga ita. Naa duionica je ponovno izila na ulice Sombora. Kako i dolikuje, kada su u pitanju velike svetkovine, potrebno je ugostiti mnogobrojne goste. HKUD Vladimir Nazor uvijek je imao uvaene i cijenjene goste najviega ranga: somborski sveenici uvijek su s nama na Duionici, visoki dunosnici iz Hrvatske diplomacije u Srbiji rado su se odazivali pozivu na naa slavlja, predsjednici opine i visoki dunosnici Gradske uprave Sombora bili su nam dragi gosti, a i predsjednici i predstavnici drutava iz AP Vojvodine i Republike Hrvatske esto su nam uljepavali slavlja. Do sada s nama u narodnim nonjama na Duionici bili gosti iz Subotice, Tavankuta, Svetozara Miletia, Bakoga Brega, Bakog Monotora, Sonte, Vajske, Boana, Slankamena i Golubinaca, te drutva iz Republike Hrvatske: okaka Grana iz Osijeka, KUD eljezniar iz Osijeka, KUU Prigorec iz Sesvetskog Kraljevca, KUU Naa Grana Budrovci, KUD Ivan Tiov iz Vikovaca, KUD Filipovice iz Kompletinaca, zatim iz Tolise (Bosna i Hercegovina). Tako je naa duionica u novo stoljee ula u punom sjaju. Na kraju, umjesto zakljuka, donosimo ovdje navod Franje Krajningera: Kao najvaniji zadatak ostaje nam da, iako su nam familije zemljoradnika u manjem broju, u njima i dalje njegujemo duionice u onom starom i tradicionalnom obliku. Duionice su bile i ostale polazite svojedobno ustanovljenih crkvenih i drutvenih proslava. Svi se zajedno moramo truditi da ih njegujemo i uvamo. Koliko su na ouvanju tradicije u naem drutvu Vladimir Nazor u Somboru radili nai prethodnici, pa i mi koji smo ih naslijedili, nije na nama da prosuujemo. Spremni smo ipak svakog u oi pogledati i svijetlog obraza ustvrditi da smo Duionicu kao drutvenu tradiciju i kulturnu manifestaciju bunjevakih Hrvata na ovim prostorima sauvali kroz ovih 75 godina.

230

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Bunjevci su uvijek voljeli pjesmu i igru a samim tim i zabavu. Mnogi autori od davnina Bunjevce predstavljaju kao ozbiljne i pune ponosa, vrijedne, estite, portvovane i hrabre ljude. Kao poboni i moralni ljudi uvijek su tovali crkvene poglavare. Uvijek gostoljubivi, ljubitelji dobre zabave i strastveni igrai i pri tom raskoni u odijevanju. Prelo je pak bilo naa najvanija sveanost. Sama rije prelo ne oznaava samo zabavu, jer je ova rije postala od glagola presti. U starije vrijeme prelom se zvao i enski skup na kojemu se pjevalo, prelo i veselilo. Zato se u nekim krajevima prelo zove i kad enski svijet u sijenju i veljai odlazi u goste. Prelom se nazivao i obiaj koji se odravao jedanput ili dva puta godinje, u kui gdje je bilo djevojaka, a koje su svoje prijateljice pozivale da uz razgovor i pjesmu pomognu mami presti vunu, odnosno tkati platno od kudelje ili lana. Naveer bi sluajno nailazili momci, tu bi se zadrali i na veeri, pa se druenje nastavljalo sve do jutra uz gajdaa, harmonikaa a ponekad i tamburae. Prelo je obiaj koji se iz naih kua i obitelji preselio u Miroljub, kasnije Nazor, i postao lijepa kulturna i tradicionalna manifestacija. Pred kraj stoljea, prela su redovito odravana u vrijeme poklada, posljednje subote prije Pepelnice. Prelo ima i svoj sadraj. Obvezno ga otvara predsjednik Drutva koji pozdravlja uvaene goste: nae somborske sveenike, goste iz Veleposlanstva i Konzulata Republike Hrvatske, elnike iz somborske gradske samouprave, goste iz drugih drutava, istaknute darovatelje, pokrovitelje i pojedince te sve nazone. Program na pozornici izvode nae sekcije i gosti koje smo pozvali da se s nama vesele i uljepaju nam veer. Izvode se plesovi, prikladne recitacije, kratki igrokazi i slino. Na prelu su nam do sada bili gosti iz Gundinaca, Valpova, KUD Sedam Katela, Tanec iz Peuha i dr., nastupilo je 28 harmonikaa iz djeje sekcije, za prelo prigodno izlazi i list Miroljub koji se tijekom veeri podijeli gostima, a prireuje se i tombola koja uvijek razveseli goste. Nakon programa slijedi bogata veera. Domain drutva zaduen je brinuti se da se svi gosti udobno smjeste, da sve oko veere i u dvorani bude u redu, da svi na vrijeme budu poslueni, stolovi skladno aranirani, dvorana topla i prijatna. Tada nastupa glazba i gost veeri, te smo dosad imali dosta poznatih pjevaa i orkestara. Tako je vie puta gostovao Zvonko Bogdan i Veseli Vojvoani, zatim Vera Sloboda, Krunoslav Kio 231

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Slabinac i Slavonske Lole, Boris iro Gaparac i tamburaki sastav Estram iz Poege, Ravnica i Stjepan Jerek, ima Jovanovac i Kristali iz upanje, Fijaker iz Osijeka, Ravnica iz Subotice, somborski sastavi: Bereki tamburai, Bajski sokak, Zlatni zvuci, uvegije, gitarski Duo kum i dr. Prela su se redovito odravala i obogaivala, a uvedena je i slavljenika veer prije prela kada su odravane knjievne veeri, izlobe i slino. Godine 1996., kada je Drutvo slavilo 60. godinjicu svojega postojanja, prikazana je revija narodnih nonja Bunjevaca i okaca, odnosno nonje iz Subotice, Tavankuta, Svetozara Miletia, Bakog Monotora, Bakog Brega i Sombora, a na reviji je sudjelovalo 30-ak sudionika. Prelo nije odrano samo 1992. godine. Naime, nakon ozbiljne rasprave Upravni odbor donosi sljedeu odluku: Mi ne moemo prihvatiti odgovornost da e Prelo proi bez incidenata i da netko nee biti ugroen. Treba napomenuti da su u to vrijeme otkazane mnoge javne priredbe. Nae je Prelo ulo u 21. stoljee te emo ga i dalje njegovati i uvati s ljubavlju, ponukani rijeima naega pjesnika koji kae: Dok je prela bit e i Sombora. Izloba boinih kolaa i boini koncert upueni su jedno na drugo, zajedno se dopunjuju, a nastali su spontano. ini se kao da su uvijek bili u Nazoru. Drutvo je s izlobom boinih kolaa zapoelo na inicijativu Cecilije Miler, 16. prosinca 2000. godine. Nae vrijedne domaice izradile su kolae i izloile ih u Domu. Narednoga dana bila je izloba u Subotici gdje su svoje kolae izloile i nae domaice, a od vie desetaka kolaa najljepim je proglaen kolae Ane Doroti iz Sombora koji je za vrijeme Boica krasio oltar subotike katedrale. Svake se godine od tada prireuje izloba boinih kolaa koja je svaki puta bogatija i matovitija. Prvih nekoliko godina izloba je bila natjecateljskoga karaktera, birani su najljepi kolai. U ocjenjivakom povjerenstvu bile su Jolika Rai, Emilija Doroti i Janja Pekanovi. Budui da se takav nain ocjenjivanja pokazao nepraktinim, sada svaki sudionik dobiva zahvalnicu. Najuspjeniji kolai rese crkvene oltare naih crkava. Kolai s nae izlobe stigli su tako do Sarajeva, Zagreba pa i do mora. Spomenimo nae vrijedne i matovite domaice koje nas svake godine uvode u boino ozraje (jedan je predstavnik mukoga 232

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

spola da nam osvjetla obraz): Janja Pekanovi, Jolika Rai, Tereza uljevi, Irena Miji, Marija uvardi, Roza Vukovi, Margareta uvardi, Sofija Vukovi, Lidija ini, Klara olaja Karas, Marijana Gorjanac, Cecilija Pekanovi, Nikola uvardi, Sneana Bereti, Kristina Vukovi, Ana Firanj i Ana uvardi. Boini koncert prvi put je izveden 22. prosinca 2002. godine. lanovi dramske sekcije Pelica pod ravnateljstvom Marije eremei recitirali su pjesmice o Boiu i odlomak dramske predstave Tri Kralja, a zbor mladih upe Presvetoga Trojstva pod ravnateljstvom Rozmari Mik pjevao je boine pjesme. Sljedee godine program su pripremile Marija eremei i Rozmari Mik. Koncert je svake godine bio masovniji, a posebno je bio svean na 70. godinjicu Drutva kada je bio nazoan i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, Davor Vidi. Tom su prigodom nastupili: upa Presvetoga Trojstva, HBKUD Leme iz Svetozara Miletia, umirovljenici iz Sombora, skupina Amos Sv. Kri, Pjevaki zbor iz Meimurja, skupina Iipci iz Topolja u Baranji, lanovi KUDH Bodrog iz B. Monotora te lanovi Nae Grane iz Budrovaca iz Slavonije, a glavni organizator ove manifestacije bila je Marija eremei. Na koncert su dolazili brojni izvoai: VIS Proroci iz Subotice, VIS Antunovii, trosmajer iz Strizivojna (R. H.), KUD Franjo Glavini iz Rovinja, bogoslovi Vrhbosanske biskupije iz Sarajeva, sestre Dubravka i Daliborka Malini iz karmelianske crkve, Ivica omovarac iz Sv. Kria. Josip Mari, udruga Nijemaca St. Gerhard i domaini, zbor HKUD Vladimir Nazor. Izloba boinih kolaa i boini koncert postale su omiljene manifestacije naoj publici i svi ih rado posjeuju te su postale tradicija naega Drutva. Na godinjice Drutva odrava se godinji koncert koji je ujedno prigoda da svaka sekcija pokae to je nauila i u kakvoj je formi. Izvoai programa su uurbani i razdragani, svi eljno oekuju svoj nastup. Za godinjicu izlazi i etvrti broj naeg lista Miroljub, posljednji u toj godini. Na proslavu nam dolaze i ugledni gosti iz Republike Hrvatske, Opine Sombor iz drugih drutava, proslaviti s nama godinjicu. Jubilarne godinjice posebno se lijepo proslavljaju,

233

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

a sve manifestacije tijekom godine obino su u znaku jubileja. Pred godinjicu vie veeri bude posveeno samoj proslavi. Za duga desetljea svojega postojanja, Drutvo je imalo povoda i razloga organizirati proslave brojnih godinjica. Tako je obiljeena 35. godinjica postojanja Drutva, a poevi od sveanog pa do zabavnoga programa, sve manifestacije u toj proslavi odrane su u Drutvu. Tom prilikom je otkrivena i spomen ploa lanovima Drutva poginulim u narodnooslobodilakoj borbi. Svoju 50. obljetnicu Drutvo je obiljeilo 1986. godine, koja je propraena mnogobrojnim priredbama sekcija, a 24. svibnja bila je centralna proslava. O prateim manifestacijama ovoga jubileja brinuo se odbor za proslavu oformljen jo poetkom 1985. godine. Odbor je meu prvim odlukama prihvatio prijedlog Upravnog odbora da se za ovu jubilarnu proslavu tiska monografija Drutva. Povodom proslave, u maloj dvorani Drutva 22. svibnja prireena je izloba dokumenata o pedesetogodinjem radu Drutva kao i izloba raritetnih izdanja knjiga Vladimira Nazora. Centralna proslava odrana je 24. svibnja. Toga dana u 9 sati organiziran je doek gostiju u prostorijama Drutva, a u 11 sati prireena je sveana akademija u Narodnom kazalitu. U programu akademije su kao gosti sudjelovali somborski omladinski zbor, a pored govornih manifestacija posebne toke izvele su baletska i folklorna sekcija Drutva (Brankovo kolo). Poslije akademije organiziran je ruak za goste, a u popodnevnim satima posjeeno je Spomen obiljeje Batinske bitke. Naveer istoga dana, u Velikoj dvorani Drutva izveden je kulturno-umjetniki program sekcije Drutva. Prilikom ove proslave po prvi put uruene su i plakete Drutva. Plaketa je najvie priznanje Drutva za rad i doprinos u kulturi. Dobitnici plaketa bili su: Antun Matari, stariji Stipan Periki Dr. Ladislav Vlakali Antun Matari, mlai David Bonjak Ivan Kova Franjo Matari 234

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Magdalena Popovi Josip Kuli uro Vidakovi ula Baki Stipan Paali Franjo Krajninger Ksaverije Bonjak Matija Tucakov Vojislav Plavi Milan Terzin Andrija Bogdan. Povodom 60 godina postojanja i rada Drutva prireeno je vie priredba, meu njima i veer izvornoga folklora kao i nastup dramske sekcije. Knjievna veer Od Miroljuba do Nazora odrana je 30. studenoga 1996. godine, a vodio ju je Franjo Krajninger. Nakon toga prireena je izloba slika lanova koju je otvorio Saa Radoji, tajnik Kulturno prosvjetne zajednice u Somboru. Sveana akademija odrana je 6. prosinca 1996. u Velikoj dvorani Skuptine opine Sombor (zdanje upanije), gdje je pjevao zbor Iuventus Cantat pod ravnateljstvom Silvestera Hajnala. Sveano su uruene plakete, najvie priznanje Drutva za rad i doprinos u kulturi. Plakete su dobili: Josip Vukovi Josip Krajninger uro Bonjak Ivan Bonjak Franjo Ivankovi Pavle Matari Josip Markovinovi Alojzije Firanj ima Rai Stipan Pekanovi Mata Matari Franjo Pareti Janja Knezi Skuptina opine Sombor. 235

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Za proslavu godinjice izraen je i tablon Upravnog odbora Drutva. Nakon akademije za sve goste i sudionike na akademiji uprilien je ruak u Velikoj dvorani Drutva. ezdeset i peta godinjica skromnije je proslavljena, ali je uprilien program kojega su svojom nazonou poastili ugledni gosti meu kojima su bili i savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske Ivan Bandi te generalna konzulica RH u Subotici, Jasmina Kovaevi. Sedamdeset godina rada proslavljeno je veoma sveano. Prve veeri odran je bogat i veoma raznovrstan program kojemu su nazoili brojni uvaeni gosti. Sveana akademija odrana je 2. prosinca 2006. godine u upaniji u Somboru. Tom prigodom zaslunima su uruene plakete, a izraen je i tablon Uprave drutva. Plakete su dobili: Generalni konzulat R. Hrvatske i Subotici Dr. Jovan Slavkovi, gradonaelnik Sombora Preasni Josip Pekanovi, dekan Somborski Sigmund iga Fratri Marija eremei Mr. Matija ani Antun Kneevi Petar Krajninger Mihajlo Mraina Miroslava ijai Jano Raduka Katica Doroti Vinko Firanj Emilija Doroti ima Hornjak Gojko Zeljko TV Spektar. Osobito sveano i dostojanstveno obiljeeno je 75 godina rada i postojanja Drutva. Prve veeri, 9. prosinca 2011. godine, organiziran je godinji koncert svih sekcija kojemu su nazoili gosti s razliitih strana. Uz glazbeni i folklorni program, predstavljen je i novi broj lista Miroljub. Literarna sekcija predstavila se s pjesnicima Katom Kova, Maricom Mikrut i Antunom Kovaem. 236

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sutradan, 10. prosinca, odrana je Sveana akademija u Hrvatskom domu i tom prilikom je generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici, Ljerka Alajbeg, uruila Drutvu Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge u promicanju meunarodne kulturne suradnje te uvanju i njegovanju kulture i tradicije Hrvata u Vojvodini. Povelju dodjeljuje Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipovi. Bila je ovo prva Povelja uruena jednoj hrvatskoj instituciji u Srbiji. Nadamo se da e to biti velik poticaj i drugima da rade na ouvanju svojega identiteta. Drutvo je i ovaj put uruilo priznanja i povelje svojim lanovima. Povelje za doprinos u radu i kulturi dobili su: Zvonimir Luka Vesna uvardi Klara olaja Karas ima Bereti Joso Firanj. Povelja nam je neizmjerno priznanje, poticaj ali i velika obveza. Onoga trenutka kada smo postali svjesni da se na rad toliko prati i uvaava, osjetili smo i veu odgovornost ali i vanost te vie cijenimo posao koji radimo. uvat emo svoje obiaje, uvat emo svoj identitet, jer vidimo da smo na pravom putu. U drugom dijelu Sveane akademije nastupili su mlai lanovi slavonskog tamburakog drutva Pajo Kolari iz Osijeka.

237

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Duionica u Somboru 1938. godine

Duionica u Somboru, na glavnoj ulici, za vrijeme Drugog svjetskog rata

238

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sudionici Duionice

Duionica 1969. godine

Duionica 1996. godine

Uoi Duionice 2002. godine

Duionica 2005. godine - prijam kod gradonaelnika Sombora dr. Jovana Slavkovia

239

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

lanovi HKD Miroljub na proslavi berbe 1938. godine

Prelo 1940. godine Prelo 1969. godine Marija Pareti na Prelu 1969. g.

240

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Izloba osamdesetih godina XX. stoljea

Izloba boinih kolaa

Izloba boinih kolaa

Poklade 2005. godine

241

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Prvi slubeni posjet izaslanstva iz Republike Hrvatske

Postavljanje ploe sa imenom Drutva 2003. godine

242

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Sedamdeseta obljetnica Drutva 2006. godine

Dodjela Povelje Republike Hrvatske 2011. godine

243

Sveanost povodom dodjele Povelje 2011. godine

Plakat za Prelo 2010. godine

PRIZNANJA

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

PRIZNANJA Ako je itatelj ove monografije proitao sve napisano do ove stranice, navedeni podaci o nagradama, diplomama, priznanjima, zahvalnicama i plaketama koje je Drutvo dobilo, nee ga iznenaditi. A priznanje amaterskom radu utoliko je drae jer nije stimulirano niim drugim osim ljubavlju prema tomu radu i mogunou da se uspjeh pokae na nekoj pozornici, u natjecanju uz najprolazniju nagradu pljesak. Tko god svrati u prostorije Drutva, vidjet e uokvirene i po zidovima istaknute mnogobrojne diplome i priznanja. Proitat e ih nekoliko, pa kad primijeti koliko ih jo ima, preletjet e pogledom preko ostalih, uoavajui one najljepe. Najvei broj priznanja Drutvu je donijela folklorna sekcija. Manji broj priznanja, ali lijepih natjecateljskih uspjeha donijela je dramska sekcija. Neke svoje uspjehe dramska sekcija je ostvarila zajedno s baletskom sekcijom. I tamburai su poeli donositi diplome s opinskih i zonskih smotra. Podsjetimo se i ne zaboravimo da nije bilo lako osvojiti i dobiti: DIPLOME (do 1986.): - Kulturno-prosvjetna zajednica Sombor - Opinska smotra folklora (12) - Festival glazbenih drutava Vojvodine - zonske smotre folklora (10) - Festival glazbenih drutava Vojvodine - Pokrajinska smotra folklora (4) - Gradski savez kulturno prosvjetnih drutava - smotre folklora (2) - Ratno zrakoplovstvo i protuzrana obrana - smotre folklora (1) - KPZ Opine Sombor - Opinska i zonska smotra (3) - Gradski savez kulturno-prosvjetnih drutava za prvenstvo grada (1) - Opinska zajednica kulture Subotica, Smotra dramskih igara (3) - Sreski Savez kulturno-prosvjetnih drutava Sombor, Sreska smotra (1) - Odbor svibanjskih igara, sudjelovanje na svibanjskim igrama (1) - KPZ Opine Sombor, opinske smotre (7) - Susreti kazalinih amatera Bajmok (5) - Opinski susreti u Riici (3) - Meuopinska smotra kazalinih amatera (1)

247

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

PRIZNANJA - Kulturno-prosvjetna zajednica Subotica, smotra folklora Bratstvo-jedinstvo u Bajmoku (12) - Pripadnici jedinice garnizona u Subotici, sudjelovanje na meugarnizonskom natjecanju Mladost u pjesmi, rijei i vjetini (2) - Klub Jugoslavena ,,YU u Gagenauu (1) - 24. jugoslavenski festival djeteta u ibeniku (1) - Opinski komitet Saveza omladine Sombor (1) - Opinska konferencija Saveza omladine Hrvatske, ibenik (2) ZAHVALNICE - OKUD Ivo Lola Ribar Sonta (4) - Organizacijski odbor Jugoslavenskog kasakog derbija (l) - Mjesna zajednica Selena Sombor (1) - Mjesna zajednica Vijenac Sombor (1) - Opinski stoer civilne zatite Sombor (1) - Organizacijski odbor prometne smotre vozaa (1) - Vojarna Radivoje irpanov Sombor (1) - KUD Kristal upanja, sudjelovanje na okakom posijelu (1) POHVALNICE - Savez kulturno-prosvjetnih drutava Vojvodine (2) - Savez organizacija za tjelesnu kulturu (1) - Zajednica kulturne djelatnosti opine Osijek (susret gradova), povelja (1) - Slavonsko tamburako drutvo Pajo Kolari Spomen-diploma (1) - Festival folklora podunavskih zemalja u Baji (Maarska) (4) - KPZ Opine Sombor, nagrada-diploma (1) - Organizacijski odbor bezdanskih turistikih nedjelja, zahvalnica (2) - Drutvo za odgoj i zatitu ptica, zahvalnica (1) - KOOSSO Gakovo, zahvalnica (1) - Narodna tehnika opine Sombor, priznanje (1) - Opinski odbor za proslavu Dana mladosti, priznanje (2) PLAKETE - Mjesna kulturno-prosvjetna zajednica Bajmok, smotra folklora (13) - KPZ Opine Sombor (1) - Festival glazbenih drutava Vojvodine, Ruma (2) 248

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

- Festival izvornog folklora Vrac (1) - Somborsko pevako drutvo povodom proslave 100. godinjice (1) - Simfonijski orkestar, proslava 20. godinjice (1) - Savez Socijalistike omladine Vojvodine, plaketa Heroj Pinki (1) - Organizacijski odbor Festivala podunavskih zemalja Baja (Maarska), pehar (1) - A Zombori Magvar-iparos dalarda, jubilej 1887.-1937., pehar (1) Od proslave 50. godinjice Drutva (1986.), do proslave 75. godinjice njegova postojanja i rada (2011.), Drutvo je steklo jo veliki broj priznanja: - Orden bratstva i jedinstva sa srebrenim vijencem Drutvo je dobilo na svoj 50. roendan, na proslavi u Narodnom kazalitu u Somboru, 7. prosinca 1986. g. - Pokrajinsko priznanje Iskra kulture dodijeljeno je Drutvu 1987. g. - Povelje o kulturnoj suradnji (3): Povelja o bratimljenju sa KUD Ivan Planina iz Tarina kraj Sarajeva (9. listopada 1988.); Povelja o kulturnoj suradnji sa HKD Franjo Glavini iz Rovinja; Povelja o trajnoj suradnji s udrugom okaka Grana iz Osijeka. - Diplome glazbenih drutava Vojvodine (10) - Diplome Folklorna sekcija (50) - Zahvalnice (46) - Priznanja (10) - Pohvalnice (6) - Spomenice (2) Istaknuti pojedinci u Drutvu takoer su dobili brojna priznanja. Recitatori su na raznim natjecanjima dobili ak 32 nagrade i priznanja. Dramska sekcija je takoer imala plodan rad, dobivali su nagrade za reiju, najbolju ulogu kostime itd... Ovoliko diploma, plaketa i drugih priznanja Drutvo je moglo dobiti zahvaljujui iskljuivo svom dobro ustrojenom radu. Mlade je rado prihvaala obveze koje joj je nametao nain vjebanja ili proba u nekoj sekciji. Prihvaala je jer je znala da se od njih trai ono to i sami ele raditi, znala je da e se poslije izvjesnoga vremena pojaviti na pozornici pleui, pjevajui, svirajui. Osjetila je da se o njoj brinu u ovome Drutvu i znala je to cijeniti. I ba zbog 249

H KUD VLADIMIR NAZO R S OM B OR 1 9 3 6 2 0 11 .

toga u dugoj povijesti Drutva nema nijednog sluaja devijantnog ponaanja mladih lanova u bilo kom smjeru. Zahvaljujui takvoj mladei, Drutvo je kroz povijesne, ideoloke i politike tjesnace koji su zgunjavali neka razdoblja njegova postojanja, prolazilo neokaljano, pridravajui se osvjedoenih humanistikih principa o kojima je Vladimir Nazor ovako pjevao: S dobrima dobar, a ni sa kim zao, svog srca glasa nikad se ne stidi.

Oktobarska nagrada grada Sombora

250

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Orden Bratstva i Jedinstva sa srebrnim vijencem

Ukaz o dodjeli ordena 1986. godine

Plaketa Heroj Pinki

Plaketa grada Baje u Maarskoj

251

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Diplome i priznanja Drutva

252

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Diplome i priznanja Drutva

253

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Diplome i priznanja Drutva

254

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Povelja Republike Hrvatske dodjeljena Drutvu povodom 75 godina rada (2011.)

255

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

SADRAJ
UVODNA RIJE ............................................................................ 5 OD HKD MIROLJUB DO HKUD VLADIMIR NAZOR Osnivanje Drutva ................................................................. 9 Rad Drutva u vrijeme Drugog svjetskoga rata .................... 22 Rad Drutva u prvim poslijeratnim godinama ..................... 28 Rad Drutva pod imenom Vladimir Nazor (1949. 2011.) ........................................ 36 UPRAVLJANJE DRUTVOM Struktura i rad upravnih tijela ............................................... 51 Kratki ivotopisi predsjednika Drutva 1936. 2011. ......... 63 SEKCIJE I DRUGE KULTURNO-UMJETNIKE AKTIVNOSTI U DRUTVU Zbor ....................................................................................... 91 Dramska sekcija ................................................................. 101 Rad mlae dramske sekcije Pelica ..................................... 115 Recitatori .......................................................................... 117 Folklorna sekcija ................................................................ 125 Tamburaka sekcija ............................................................ 141 Orkestri u Drutvu .............................................................. 150 Harmonikaka sekcija ......................................................... 153 Baletska sekcija .................................................................. 159 Ritmika sekcija ................................................................. 163 Literarna sekcija ................................................................. 165 Biblioteka ........................................................................... 178 Izdavaka djelatnost ........................................................... 184 Miroljub ........................................................................... 185 Knjievne veeri u Drutvu ................................................ 189 Duhovne tribine ................................................................. 195

256

HKUD VLADIMIR NAZOR S OM B OR 1 9 3 6 . 2 0 11 .

Izrada narodnoga ruha ........................................................ 198 Sekcija za sakupljanje i njegovanje kulture HrvataBunjevaca i okaca ............................................... 199 Likovne aktivnosti ............................................................. 200 Pregled likovnih kolonija Colorit ........................................... 201 Klub ljubitelja biljaka Za sreu veu .............................. 206 SPORTSKE AKTIVNOSTI U DRUTVU Sportske aktivnosti u Drutvu ............................................ 211 Sekcija stolnoga tenisa ........................................................ 212 ahovska sekcija ................................................................ 213 Sportska sekcija danas ......................................................... 216 SVEANOSTI U DRUTVU Sveanosti u Drutvu .......................................................... 223 PRIZNANJA Priznanja ............................................................................ 247

257

Objavljivanje ove knjige pomogli su: SAVA STOJKOV, SLIKAR IZ SOMBORA HRVATSKO NACIONALNO VIJEE ZAVOD ZA KULTURU VOJVOANSKIH HRVATA

CIP - , 7.077:061.2(=163.42) (497.113 Sombor) "1936/2011" HKUD "Vladimir Nazor" Sombor : 1936-2011 / prireiva Milan Stepanovi. - Sombor : HKUD "Vladimir Nazor", 2012 (Petrovaradin : Simbol). - 257 str. : ilustr. ; 24 cm Tira 500. ISBN 978-86-916155-0-5 1. Stepanovi, Milan a) Hrvatsko kulturno umjetniko drutvo "Vladimir Nazor" (Sombor) - 1936-2011 COBISS.SR-ID 275199751

You might also like