FITOPATOLOGIJA

S FITOFARMACIJOM

MIKOPLAZME (FITOPLAZME) Građa i razmnožavanje: - st. mikoplazma su promjenjiva oblika - najčešće su na prerezu okruglaste, promjera 150-300 nm - nemaju staničnu stijenku, već samo troslojnu membranu - NE mogu sintetizirati peptidoglikan (njegovom polimerizacijom nastaje mukopeptid koji je bitan dio bakterijske stanične stijenke) - imaju ribosome bakterijskog tipa te obje nukleinske kiseline (RNA i DNA-oblik dvolančane prstenaste molekule) - razmnožavaju se kao i bakterije dijeljenjem matične stanice na 2 nove stanice - kultiviraju se na umjetnim podlogama npr.na agaru - otporne su na penicilin - napadaju i čovjeka Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova nekih biljaka (žutice), pozelenjavanje cvjetnih dijelova te sterilnost cvjetova (virescencija) i vještićina metla - u takvim bolesnim biljkama nalazi se mnošto mikroorganizama koji gotovo začepe provodne dijelove žile (sitaste cijevi) preko kojih biljka opskrbljuje svoja tkiva hranjivima stvorenima fotosintezom - mikoplazme kralježnjaka NE mogu zaraziti biljke, niti obratno • razlika je u tome što biljne mikoplazme dolaze unutar stanice domaćina (intracelularno), dok mikoplazme kralj ežnjaka dolaze izvan stanice domaćina (ekstracelularno) - biljne mikoplazme rasprostranjuju se u prirodi tako da ih prenose različite vrste kukaca koji se hrane biljnim sokom (cikade, lisne buhe, neke stjenice) - NE MOGU se kultivirati in vitro SPIROPLAZME Građa: - u krutom mediju imaju okruglast oblik te samo u određenim okolnostima poprimaju spiralan oblik - pokretljive su (ako se nađu u tekućem mediju zmijoliko se i brzo kreću) - veličine su 12 000 x 250 nm - zahtijevaju u svom rastu sterole, te je njihov genom veći od genoma mikoplazmi - mogu se kultivirati na umjetnim podlogama - uspjelo se analizirati samo 1 spiroplazmu —► Spiroplazma citri - u oboljelim narančama Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova, skraćenje stabljike (skraćuju se internodiji), zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke te pojava dodatnih izbojaka (proliferacija) na stabljici i korijenu + mijenjaju metabolizam giberelina - šire se u prirodi kukcima iz skupine cvrčaka, koji im služe kao prenosioci (vektori) i kao sekundarni domaćini u kojima se one razmnožavaju —»■ u insektima uzrokuju dosta blage infekcije - pronađene su kod nekih vrsta mušica (rod Drosophila) i kod pčela - mogu inficirati i biljke i beskralješnjake i niže kralješnjake (npr.miša, hrčka) uzrokujući u njima bolest kataraktu (očna mrena) i kroničnu infekciju mozga BILJNE RIKECIJE 2

pri otkrivanju koji bi to virus mogao biti otkriveno je: kada je infekciozni materijal koji uzrokuje BVKG bio centrifugiran u gradijentu šećera.- imaju stanični stijenku i osjetljive su na penicilin zasad se NE može kultivirati na umjetnim podlogama NE prenose se mehaničkom inokulacijom soka zaraženih biljaka. ali na listovima se ne vide znakovi bolesti .zastoj u rastu biljaka. a slabiji virusi ulaze u stanicu preko raznih kukaca .molekula je spljoštena tako da dvije strane prstena dospijevaju blizu jedna drugoj pa se međusobno povezuju H mostovima . te se može naći u svim tkivima zaražene biljke. ali najviše je ima u mlađem tkivu .odmah nakon izlaganja enzimu gube infekcioznost I viroid = sastoji se samo od gole jednolančane prstenaste RNA koja je jako mala (359 nukleotida) . vidjelo se da on sadrži neobično lagane jedinice koje su se sporo taložile. bolest bi ubrzo zahvatila sve dijelove zdravih biljaka .u stanici je RNA ovog virusa vezana isključivo za jezgru.kad se virus inokuliranjem unosi u stanice lista većina je stanica imuna na virus. te je infekciozni uzročnik zastao pri samom vrhu epruvete 1 virodi = jako lagane molekule čija je masa znatno manja i od najmanjih biljnih virusa .biljni se virusi s bolesne na zdravu biljku prenose tako da se listovi zdrave biljke trljaju sokom iz zaražene biljke —* pritom nastaju na epidermi lista sitne ranice kroz koje virus dolazi u dodir sa protoplazmom gdje se onda poene razmnožavati .biljni virusi se ne mogu adsorbirati na površinu stanice svojih domaćina —* ulaze u stanicu ili kroz ranice na vanjskoj stijenci epidermnih stanica ili kroz ektodezmije. te ako su se sokom listova bolesnih biljaka trljali listovi zdravih. pa tako onda lako zaraze mladu biljcicu koja raste u takvom tlu Pokusno inficiranje biljaka virusom .lako se širi na zdrave biljke dodirom listova zdravih i zaraženih biljaka.ostale bolesti koje prenose: bolest Ijuštenja kore stabla agruma i kržljavost krizantema NAČINI INFICIRANJA BILJKE Prirodno inficiranje biljaka . ksilemu korijena zakržljalih bresaka i u floemu djeteline VIROIDI .može se prenijeti sa krumpira i na druge biljke .vrlo su osjetljivi na enzim ribonukleazu (razlaže RNA) . zatim strojevima pri obradi.bolest je vrlo infekciozna .bolest koje prenose: bolest vretenastih gomolja krumpira (PSTVd) .biljni virusi mogu mjesecima zadržati infekcioznost u uginulom biljnom tkivu koje dospijeva u tlo. nego samo insektima nađene u: ksilemskim provodnim elementima vinove loze.koncentracija virusnih cestica se u inokuliranim stanicama smanjuje nakon nekoliko sati —> to je posljedica toga sto virusne cestice svlače svoj proteinski omotač = FAZA EKLIPSE 3 . ALI virus ipak uspijeva zaraziti malobrojne osjetljive stanice i tako uspostaviti parazitski odnos —► pritom se virus usmjerava na stanični metabolizam tako da mu omogućuje razmnožavanje = udomljavanje virusa = zaraza ili infekcija .svako unošenje virusa u biljku = INOKULACIJA .

• poslije te faze koncentracija virusa naglo raste. posto se virus ne moze razmnožavati u mrtvom tkivu . na duhanu jedan soj TMV-a uzrokuje maskiranu infekciju.postoje također i biljke koje jako burno reagiraju na infekciju. a uz njih šre se i virusne čestice i gole virusne nukleinske kiseline .cesto virusna infekcija ne uzrokuje vidljive simptome .neki virusi su sposobni inficirati velik broj različitih biljnih vrsta = imaju širok krug domaćina npr.vec nakon nekoliko sati) .znači virus sam aktivno sudjeluje u svojem širenju iz jedne stanice u drugu 4 .kad su sistemni simptomi u početku izrazito jaki 2. virusi stvaraju 1 ili više specifičnih proteina koji sudjeluju u njihovu širenju u biljci = virusni transportni proteini . a virus je latentni virus • npr. a nakon nekoliko dana postiže konstantnu vrijednost Širenje virusa .virus žutog mozaika postrne repe 2 načna širenja virusa: 1. FAZA OPORAVKA ili KRONIČNA FAZA .u sljedećih 10 dana lezije se postupno povećavaju tako da tkivo oko njih postaje kloroticno.aktivni obrambeni mehanizmi omogućuju biljci da se ona moze oporaviti od virusne bolesti: 1. a takve infekcije prevladavaju u divljih biljaka .kada simptomi postaju sve blaži.osim toga. da se virus dalje i ne proširi. gdje novorazvijeni listovi takvih biljaka iako nemaju simptome zadržavaju virus u sebi (npr.virusi se šre od stanice do stanice.takve biljke se nazivaju = TOLERANTNE ili NEOSJETLJIVE BILJKE. pa cak ubrzo nakon infekcije jedan dio tkiva (nekrotieno tkivo) ili cak čitava biljka ugine = PREOSJETLJIVE ili HIPERSENZITIVNE BILJKE • kod takvih biljaka je moguće da ako im ugine jedan dio biljke.vrijeme koje prodje od ulaska virusa u stanicu do pojave prvih simptoma na biljci = INKUBACIJA (trajanje ovisi o virusu) .obično se 2-4 dana nakon infekcije pojavljuju prvi simptomi zaraze = lokalni simptomi u obliku pjega (primame ili lokalne lezije) koji se stvaraju na mjestima gdje je virus usao u stanicu .neki pak virusi mogu zaraziti samo biljke jedne porodice. a oko lezije se moze stvoriti okrugli prsten mrtvog (nekrotienog) tkiva sistemni simptomi obično se pojavljuju 5-14 dana nakon infekcije . npr.infekcija počinje na onom mjestu u biljci na kojem je virus unesen u stanicu = mjesto lokalne infekcije . a infekcija kod njih je latentna ()maskirana) ili besimptomna. FAZA SOKA ili AKUTNA FAZA .kod virusa mozaika krastavca) . virus sustavosti duhana .virus se dalje siri u okolne stanice kroz plazmodezmije te na veće udaljenosti kroz provodne elemente = sveobuhvatna infekcija ili sistemna (sistemicna) infekcija: dovodi do sistemnih simptoma koji se pojavljuju na svim dijelovima biljke • u sistemno inficiranim biljkama virus cesto ostaje za cijelog života biljke i sve potomstvo te biljke je onda inficirano .biljke osjetljive na virusnu infekciju = SENZITIVNE BILJKE: prvi simptomi infekcije javljaju se za nekoliko dana (virus se poene razmn. plazmodezmijama .

on izlazi iz provodnih elemenata te ulazi u parenhimno tkivo odakle se dalje širi plazmodezmijama u ostale stanice —* uz pomoć virusnih transportnih proteina .STNV-RNA je stabilnija od TNV-RNA jer zadržava infekcioznost 4 sata. znači šire se na veće udaljenosti kroz floem gdje im je brži put SATELITNI VIRUSI I SATELITNE RNA .dijele se u 2 osnovne skupine: 5 .uvijek dolaze uz svoj virus pomagač • samo posve određeni virus može pomagati pojedinom satelitnom virusu primjeri: 1. ali ne mogu stvarati normalni kapsidni protein 6.kad se STNV nađe u stanici istodobno sa svojim pomagačem TNV-om. virus nekroze duhana (TNV) + njegov satelitni virusa STNV .kod mutanata TMV-a —* mogu se samostalno repliciratim.među satelite biljnih virusa NE ubrajaju se: 3. pa dolaze unutar proteinskog omotača virusa pomagača .kod kukumovirusa.2.čestice STNV-a razmnožavaju se samo uz prisutnost TNV-a i to njegovih posve određenih sojeva .kad virus dospije na neko određeno mjesto.satelitni virusi se NE MOGU samostalno razmnožavati. defektne virusne nukleinske kiseline koje dolaze npr. subgenomske RNA koje se stvaraju za vrijeme normalne virusne replikacije 5. te se za vrijeme tog prijenosa virusne čestice apsorbiraju na površini zoospora . a koji se ne mogu replicirati bez prisutnosti većeg segmenta virusnog genoma 4. tobravirusa ili nepovirusa. pojedini manji segmenti podijeljenog vir usnog RNA-genoma koji se susreću npr.virusi se šire kroz stabljiku a da se u njoj ne repliciraju.šire se na veće udaljenosti . pa RNA satelitnih virusa dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama . dok TNV-RNA ju gubi već nakon 30 minuta . utječe na TNV tako da mijenja njegove simptome na domaćinu —* STNV može smanjiti koncentraciju TNV-a u biljci domaćinu 7. a koje se mogu naći u virusnoj čestici umjesto virusne RNA SATELITNI VIRUSI . virus mozaika prosa (PMV) + njegov satelitni virus SPMV 8. provodnim elementima . RNA koje potječu od domaćinske biljke.pronađene su u virusnim česticama strane jednolančane RNA koji nisu dio virusnog genoma i te se RNA ne mogu replicirati bez pomoći određenog virusa pomagača .oba virusa prenose se zoosporama gljivice Olpidium brassicae. virus mozaik duhana (TMV) + njegov satelitni virus STMV SATELITNE RNA . virus bijelog prugastog mozaika kukuruza (MWL-MV) + njegov satelitni virus SMWLMV 9.virus u provodne elemente ulazi zajedno sa asimilatima te se dalje širi do korijena i drugih dijelova biljke .NE MOGU stvarati vlastiti proteinski omotač. ALI MOGU stvarati svoj vlastiti proteinski omotač.

primjer 1: sat-RNA + virus mozaika krastavca (CMV) • replikacija sat-RNA posve ovisi o virusu pomagaču .parazit . Sumarta) 13. te sat-RNA dolazi u inficiranim stanicama u visokoj koncentraciji Satelitne RNA (sat-RNA) uz nepoviruse: . RHODOCHYTRIUM .uz nepoviruse + 3.na čaju.na vrstama iz porodice Urticaceae (Java) 15.većinom pripadaju skupini zelenih algi (Clorophvta) . avokadu. C.suptropskom i tropskom voću 17. nemaju in vitro osobine mRNA).na vrstama iz porodice Arecaceae (npr.primjer 2: sat-RNA + virus crne prstenaste pjegavosti rajčice (TBRV) Satelitne RNA uz kukumoviruse: . te je malo teža od čestica TRSV-a . PHYTOPHYSA .VIRESCENS . magnoliji.uz kukumoviruse 11.uzrokuju bolesti u suptropskim i tropskim područjima .npr. C. PHYLLOSIPHON .kružne satelitne RNA koje sliče viroidima (po veličini.palme) 14. a po sekundarnoj građi sat-RNA sliči viroidima . mangu. CEPAHALEURUS —> najvažniji rod s više parazitskih vrsta: 16.npr.virus grmolike kržljavosti rajčice) • replikacija sat-RNA ovisi o RNA virusa pomagača. Malezija.i HOLO.kod nas NISU raširene Najvažniji rodovi: 12.primjer: kod virusa šarenila vrste Solanum nodiflorum FITOPARAZITSKE ALGE Karakteristike: .na čajevcu i vrstama iz roda CITRUS (agrumi) 6 .10.PARASITICUS .sat-RNA replicira se po modelu tzv.sat-RNA koja prati TRSV dolazi u zasebnim česticama čija je kapsida izgrađena od proteinskog omotača TRSV-a.primjer 2: sat-RNA + virus kržljavosti orašca . vaniliji. niti na" 3-kraj u poli-Arep. imaju velik broj sparenih baza. razmjerno male satelitne RNA koje se sastoje od najviše 700 nukleotida —*■ nemaju osobine mRNA .sat-RNA za razliku od RNA virusa pomagača nema na 5-kraj u kapu. razmjerno velike satelitne RNA koje izgrađuju više od 700 nukleotida —> kodiraju jedan nestrukturni protein .primjer 1: sat-RNA + virus prstenaste pjegavosti duhana (TRSV) . sat-RNA uz tombuviruse (npr.kotrljajućeg prstena . palmama.na vrstama iz roda HIBISCUS (Indonezija.mogu biti HEMI. papru. nekim citrusima i dr. a dolaze unutar virusne kapside (NE mogu se replicirati bez virusa pomagača) .

Lathraea 23.zbog redukcije listova. te im nedostaje klorofil —> nemaju normalno razvijene listove. dok je u našoj flori zastupljeno 45 vrsta Sistematski prikaz holoparazitskih viših biljaka u flori Hrvatske: 1.i anorg.tvari . već su se oni reducirali u male i neugledne žućkaste ljuske . estera i AK koje biljka domaćin izlučuje van putem korijena ili listova. C.Orchidaceae i por.specijalizirane su u izboru domaćina —► neke parazitiraju na velikom broju vrsta = POLIFAGI. uz H2O i anorganske tvari. C. pomoću kojih prodiru u tkivo biljke domaćina sve do njenog provodnog sustava (ksilema i floema) . neke heterotrofne biljke iz por. SMANJEN je i proces transpiracije .sjeme ovih biljaka klije SAMO u prisutnosti njihovih domaćina • na klijanje parazitskih vrsta roda Striga stimulirajuće djeluju spojevi kumarina i neki derivati purina . paraziti KORIJENA .tvari koje luči biljka domaćin. red: Rafflesiales 7 .većinom su rasprostranjene u tropskim i suptropskim područjima. također je moguće da pomoću tih reakcija parazitska biljka lakše pronalazi provodno staničje napadnute biljke pomoću svojih hifa tražilica (koje se nalaze u transfernim stanicama -specifične stanice za primanje i uzimanje hranjivih tvari) .kemotropske reakcije = svijanje i rast biljaka uzrokovan nehomogenom raspodjelom nekih kem. već su razvile specifične organe tzv. i organske tvari . Cvtinus.glavna karakteristika ovih biljaka je prilagodba heterotrofnom načinu života —> nemaju posobnost fotosintetske asimilacije. LISTA i PLODOVA . gdje znači parazitska biljka raste prema određenom domaćinu privučena koncentracijom niza lako hlapljivih alkohola koje luči biljka domaćin 21.način na koji pronalaze svoje žrtve smatra se da glavnu ulogu u tome imaju neki organski spojevi terpena. pa moraju od biljke domaćina uzimati. paraziti STABLJIKE.na kavi HOLOPARAZITI (PRAVE PARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: .NE luče toksične tvari.MINIMUS .18. Pvrolaceae —> žive kao paraziti na nekim vrstama gljiva = MIKOTROFIJA .sisaljke ili haustorije.na kakau 19. a zastupljene su sa 53 roda .Cuscuta + 3. već samo iscrpljuju domaćina oduzimajući mu vodu. a koji onda stimulirajuće djeluju na klijanje i rast parazitskih biljaka —> alelopatski odnos između domaćina i parazitskih biljaka . org.poznato je oko 550 vrsta holoparazita koje pripadaju u l i porodica.NEMAJU razvijene kloroplaste.Orobanche. kod roda Cuscuta (viline kosice) susrećemo kemotropske reakcije. a smjer rasta i svijanja parazitske biljke određenje koncentracijskim gradijentom tih tvari 20.COFFEA .NE posjeduju pravi korijenov sustav.prema organima na kojima se razvijaju mogu biti: 22. a neke samo na određenim vrstama = MONOFAGI .

Loranthaceae) . OBLIGATNI hemiparaziti su potpuno vezani za svoje biljke domaćine. ALI vodu i anorganske tvari moraju uzimati od biljke domaćina .vrste iz por. red: Orchidales por: Orchidaceae rod:^-> NEOTTIA (kokoška) NA EPIPOGIUM (nadbradac) * CORALLORHIZA (koraljuša) HEMIPARAZITI (POLUPARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: .razlikujemo fakultativne i obligatne parazite: 1. Scrophulariaceae) ili na stablima drvenastih biljaka (Loranthaceae) . red: Ericales por: Pvrolaceae rod: MONOTROPA (bezlistac) 6.žive kao paraziti na korijenu drugih biljaka (Santalaceae.por: Rafflesiaceae rod: CYTINUS (ozorina) 2. FAKULTATIVNI hemiparaziti samo djelomično žive na račun drugih biljaka. red: Scrophulariales por: Orobannchaceae rod: OROBANCHE (volovod) 5.posjeduju haustorije ili sisaljke . ali mogu i samostalno egzistirati (npr. oduzimajući im vodu i mineralne tvari. Scrophulariaceae) 2. Mvzodendraceae.vrste nekih rodova iz por.u opsegu flore Hrvatske zastupljeno j e l i rodova s oko 50 vrsta 8 .autotrofni su organizmi koji sadrže klorofil i vrše fotosintezu —» same su sposobne stvarati organske tvari.LATHREA (potajnica) TOZZIA (tocija) 4. red: Scrophulariales por: Scrophulariaceae rod: *. bez čije pomoći nebi mogle živjeti (npr. red: Polemoniales por: Cuscutaceae rod: CUSCUTA (vilina kosica) 3.poznato je preko 100 rodova s više od 2500 vrsta hemiparazita koje spadaju u porodice: Santalaceae. Loranthaceae i Scrophulariaceae .

Sistematski Hrvatske: prikaz hemiparazita zastupljenih u flori 1. red: Santalales por: Loranthaceae rod:^^ VISCUM \* ARCEUTHOBIUM * ODONTITES PEDICULARIS EUPHRASIA MELAMPYRU BARTSCHIA M LORANTHUS 3. red: Santalales por: Santalaceae rod:^£ OSYRIS THESIUM 2. red: Scrophulariaceae por: Scrophulariaceae rod:*^-^ RHINANTHUS 9 .

LEZIJE 26. PATOPLAZMIČNE. NEKROZE 24. ali mogu preusmjeriti metabolizam domaćina prema stvaranju svojih novih virusnih čestica virusi nemaju enzime za stvaranje biokemijske energije —► virusne se čestice ne reproduciraju tako da se matična stanica dijeli na dvije manje stanice. GALE 31. GUMOZE TRULEŽI DEFINICIJA VIRUSA virusi su obvezatni paraziti (= NE MOGU se razmnožavati na umjetnim podlogama. KRŽLJAVOST 3. PJEGE 25. FASCIJACIJE 35. SKLERENHIMIZACIJA 40.FIZIOLOŠKE PROMJENE U BOLESNOJ BILJCI NASTALE POD UTJECAJEM PATOGENIH ORGANIZAMA 1. RAK. TUMOR. već na drugačiji način: 46. ATRAKNOZE 27. VEĆ SAMO u živim stanicama svojih domaćina) NE MOGU se neposredno koristiti sastojcima iz stanice domaćina jer NEMAJU VLASTITI METABOLIZAM. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE Hipertrofije 30. PROMJENE U BOJI (PIGMENTA) 43. TILOZE PROVODNOG TKIVA h) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA Hipotrofije 37. MERISTEMIZACIJA 42. PATULJAVOST (NANIZAM) 38.ANATOMSKO . VASKULARIZACIJA 41. PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE 36. PALEŽI 29. VJEŠTIČINE METLE 34. CITOLITIČKE PROMJENE 44. NEKROZE PROVODNOG TKIVA 2. ona se rastavlja na sastavne dijelove (protein i nukleinsku kis) 10 . ENACIJE 33. METAPLAZIJE 39. 45. RAK RANE 28. kad virusna čestica dospije u stanicu domaćina. CECIDIJE 32.

kod složenijh virusa {animalni virusi) oko kapside dolazi još jedan građevni sloj = VIRUSNA OVOJNICA koja sadrži još i lipide i ugljikohidrate .podjed. a to je zato što nekim virusnim česticama nedostaju pojedini građevni ili funkcionalni dijelovi —> samo ona čestica koja je potpuna i koja se može razmnožavati.parazitiraju samo u bakterijskim stanicama 49.tkivo zahvaćeno nekrozom je jasno odvojeno od zdravog tkiva (oštri prijelaz) .podjed . BAKTERIOFAGI (FAGI) .iz nje zrakasto strše izrasline = projekcije ili PEPLOMERE koje mogu biti različitog oblika NEKROZE . ANIMALNI VIRUSI .javljaju se na kraju patogeneze .smještena je unutar virusnog proteinskog omotača ili kapside 2.= heksamere) i nukleinska kis + kapsida = nukleokapsida ili virusni nukleoprotein + 3.virusna DNA kod nekih je virusa dvolančana a kod nekih jednolančana.parazitiraju samo u životinjskim stanicama 50.parazitiraju samo u biljnim stanicama virusi NISU OSJETLJIVI na antibiotike često sve virusne čestice nekog virusa NISU infekciozne. zove se VIRION GRAĐA VIRUSA velika većina virusa sastoji se od 2 kemijska spoja: 1.sastoji se od većeg broja najčešće istovrsnih proteinskih molekula = proteinskepodjedinice ili strukturne (kemijske) jedinice .kod poliendričnih virusa se proteinske podjedinice udružuju u veće tvorbe = KAPSOMERE ili morfološke jedinice (5 prot. odnosno koja može uzrokovati zarazu.= pentamerc ili 6 prot. mnoge enzime.) ponašajući se kao parazit virusi su specijalizirani patogeni: 48. virusna nukleinska kiselina svojim genetičkim svojstvima primorava stanicu domaćina da svoje životne potencijale usmjerava na sintezu pojedinih dijelova virusnih čestica.opći naziv za više vrsta simptoma koji se javljaju na bolesnim biljkama .potječe od stanične membrane domaćina . isto tako i za RNA . karakteristika: izumiranje biljnih stanica i tkiva —>■ dolazi do oštećenja protoplasta pod utjecajem fitotoksina . AK i si.gl. BILJNI VIRUSI .čini genom (nasljednu tvar) .nekroze koje uzrokuju obligatni paraziti se NE šire —> paraziti ostaju zarobljeni u nekrotičnoj 11 . proteina (bjelančevina) = KAPSIDA . pa sastavljanjem tih dijelova nastaju nove virusne čestice 4 bitno je da virus uzima od domaćina sve što mu nedostaje za reprodukciju (energiju.najčešće se javljaju na lišću i plodovima biljaka . nukleinske kiseline (samo 1 tip: ili RNA ili DNA) .47.

Clasterosporium. AMAYLOVORIN (bakterija Envinia amvlovora . smeđe-crne i nešto udubljene pjege • razvoj patogena u tkivu antraknoze je stalan.zoni = obrana biljke od daljnjeg širenja obligatnog parazita . Pjege (spots) 60.toksini selektivnog djelovanja (djeluju na samo 1 biljku domaćina) • primjeri: 51.djeluje letalno na protoplazmu st. ljubičaste) primjeri: 64. Rak rane (cancer) 62. znači za cijelo vrijeme vegetacije —> pjege se javljaju u obliku koncentričnih krugova . Endothia. Diplocarpon. PC-toxin (gljivica Periconia circinata) 53. Polvstigma.uzročnik paleži krušaka i jabuka) 2. jajolike) i boje (smeđe. Nespecifični toksini . Phvtophtora. AK-toxin (gljivica Alternaria kikuchiana) 54.primjeri: gljivice iz rodova: Ascochvta.javljaju se na lišću. Antraknoze 61. crne.uzročnik paleži zobi) . sive.1 toksin može djelovati na više biljaka • primjeri: 55. toksini gljivica iz rodova: Alternaria. Xanthomonas i Corvnebacterium . plodovima i kori biljaka .simptomi: okruglaste. Nekroze provodnog staničja - najčešći tip nekrotičnih simptoma —> okružene su tamnim rubom (zbog stvaranja antocijand) dolaze uglavnom na lišću mogu biti različitog oblika (okrugle. Septoria. Alternaria 65. toksini bakterija iz rodova: Pseudomonas.uzrokujući niz fizioloških promjena 52. PYPJCULARIN (gljivica Pvricularia orvzae . Colletotrichum i Gleosporium RAK RANE 12 .zahvaćaju i stanice unutarnjih tkiva i poprimaju izgled udubljenih rak ranica —> razlika od pravih rak rana = kod antraknoza NE dolazi do hiperplazije okolnih stanica . bakterije iz rodova: Pseudomonas i Xanthomonas ANTRAKNOZE . Palež (blight) 63.uzročnik žutice i kržljavosti riže) 57. gljivice iz rodova: Phvtophtora. VIKTORIN (gljivica Helminithosporium victoriae .tipovi nekroza: 59. toksini Fusarium vrsta (uzročnici venuća na rajčici i paprici) 56. Fusiccocum i Cercospora 58.kod fakultativnih parazita nekroze se mogu širiti —* parazit se može razvijati i rasti i na nekrozom zahvaćenom tkivu .prema načinu djelovanja razlikujemo specifične i nespecifične toksine: 1. Specifični toksini (hot-specific toxin) . Venturia (Fusicladium).

javljaju se na kori stabla i grana drvenastih biljaka .uzrokuju nekrozu stanica traheja i traheida .primjeri: 71. 67.uzročnik paleži na bajamu i breskvi neke rikecije NEKROZE PROVODNOG STANIČJA . 68. pocrne i onda se sasuše kao spaljeni . bakterija Erwinia amvlovora .simptomi: zahvaćaju žive stanice kore (parenhim) koje onda izumiru. fitoplazme: nekroza floema brijesta.primjeri: 74. virusi i viroidi) . 75.uzročnik raka na breskvi bakterija Xanthomonas citri .glavnu ulogu imaju toksini patogena (= toksini venuća) Nekroze ksilema: .uzročnik raka na agrumima I ove bakterije uzrokuju uz pojavu raka i neke citolitičke pojave kao npr. 70. bakterija Erwinia tracheiphila 77. 81.) što dovodi do stvaranja raka ili tumora (= hipertrofija . koji prvo naglo povenu.simptomi: dolazi do naglog sušenja dijelova biljnih organa ili cijelih organa.uzročnik venuća agruma virus kovrčavosti repe virus uvijenosti lišća krumpira 13 .uzročnik paleži krušaka i jabuka gljivica Fusiccocum amvgdali .izazivaju ih fakultativni paraziti (gljive = traheomikoze. propadanje kruške virus tristeza virus agruma . bakterije = traheobakterioze i rikecije = traheorikeoze) .uzročnik raka na bajamu i breskvi bakterija Pseudomonas svringae . a oko nekrozom sasušenog tkiva dolazi do hiperplazije stanica (dioba kambijalnih st. gljivica Nectria galligena . bakterije Corvnebacterium vrste Nekroze floema: .uzročnici venuća na paprici gljivice Fusarium vrste .uzročnik raka na jabuci i krušci gljivica Endothia parasitica . gljivice Verticillium vrste .uzročnik raka na kestenu gljivica Fusiccocum amvgdali .primjeri: 66.javljaju se kao: nekroze ksilema i nekroze floema .uzrokuju ih obligatni paraziti (fitoplazme.izlučivanje smole i gumoznih tvari PALEŽ . 69. 73.aktivna obrambena reakcija biljke) ..primjeri: 78. 79.dovode do venuća i sušenja biljaka . 72.uzročnici venuća na rajčici 76. 80. x-bolest breskve.

cecidije.potiču staničnu diobu. a u biljku ulazi putem rana ili nekih oštećenja —* bolest se javlja na 14 .glavnu ulogu imaju regulatori rasta = FITOHORMONI (dolazi do abnormalnih konc. Fascijacije (svežnjevanje) TU1VIOR . morf.živi kao saprofit u tlu. stvarajući različite izrasline —> povezano sa plazmidima (bakterijskim izvan kromosomskim genetskim materijalom) . Enacije 85.potiču staničnu diobu uz suradnju auksina i stvaranje izdanaka —» povećane konc.fitohormona u zaraženom stsaničju biljke domaćina .inhibitori su rasta —► povećane kon. Hipertrofije biljnih organa 88. kvržice) 83. Promjene morfološkog izgleda biljke 87.PATOPLAZMIČNE. Cecidije (šiške) 84. grinje i mušice šiškarice) Auksini . gale. gala.utječu na izduživanje ili produženi rast biljke (= gigantizam) ili u nedostatku na patuljavost ili kržljavost (= nanizam) Apscizini .promjena izgleda biljke Citokinini .tipični primjer hipertrofičnih pojava . Tiloze provodnog tkiva 86.tog hormona) • do sličnih promjena može doći i prilikom mehaničkih povreda na biljci kao i pod utjecajem nekih insekata (osice.dolazi do abnormalne i neorganizirane diobe stanica (= proliferacije stanica) pod utjecajem povećane kon.= deformacije tipa vještičje metle.= dovode do kržljavosti biljaka HIPERPLAZIJE ili HIPERTROFIJE .ova bakterija je tipični polifag i može uzrokovati tumor na biljkama iz oko 90 porodica . enacija. fascijacije. produženi rast i adventivno razgranjivanje —* povećane. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE . tumori. cecidije Giberelini .objašnjenje na primjeru bakterije Agrobacterium tumefaciens: . Tumori (rak. korijenske kvržice.simptomi: stanice se energično dijele i proliferiraju u neorganiziranu masu. Vještičine metle 89.= stvaranje raka.glavna karakteristika: poremećaji u diobi stanica —> dolazi do hipertrofija i hipotrofija .to su: 82. konc.

obavi se transformacija biljke sa modificiranom T-DNA I dobije se TRANSGENA BILJKA .uglavnom se javljaju na lišću .dolazi do genetske transformacije —+ prijenos genske informacije iz stanica bakterije u biljku .simptomi: u staničju zahvaćenom cecidogenezom dolazi do metamorfoze parenhimskih stanica u sklerenhimske . gljivica Svnchitrium endobioticum (uzročnik raka na gomoljima krumpira) 96. prisutnost bakterija za njegov daljnji rast nije potrebna .u jezgrinu DNA biljke domaćina ugrađuje se samo jedan dio Ti-plazmida = prijenosna ili transfer DNA (T-DNA) —* može biti prirodni vektor za određene gene koje pomoću'njega želimo unijeti u biljnu DNA .postupak unošenja Ti-plazmida: 90. lisne uši (Aphididae).primjeri: 93.PLAZMIDI (Tumor inducirajući plazmidi = Ti-plazmid) .to su promjene histološke naravi —* zahvaćaju samo jedan dio biljnog staničja. nematode iz rodova: Heterodera i Meloidogvne 15 . Exobasidium i Gvmnosporangium 99.faktor koji izaziva ovu pojavu je Ri-inducirajućiplazmid što dovodi do prekomjernog stvaranja korjenovih dlačica i pojave jačeg grananja korijenovih žila koje su onda izdužene i tanke 94. štitaste uši (Coccoidae).izazivaju ih neke vrste fitopatogenih gljivica (mvcocecidije).nekada mogu zahvatiti i cijele biljne organe (ORGANOIDNE CECIDIJE) .stanice zahvaćene tumorom sintetiziraju opine (specifične AK derivate). insekti: lisne buhe (Psvllidae). izolira se gen koji nas zanima 91. mušice šiškarice (Cecidomvdae) 100. bakterija Agrobacterium pv.dokazano je da nakon što je tumor zametnut.korijenu i korijenovu vratu .predstavljaju 1 ili više divovskih izvankromosomskih kružnih molekula DNA . gljivice iz rodova: Taphrina. gljivica Plasmodiophora brassicae (uzročnik raka na kupusnjačama) CECIDIJE . dok normalne stanice NE mogu stvarati takve spojeve I služe bakterijama za podmirenje energetskih potreba .primjeri: 98. bakterija (baktericecidije) i vrlo često neke vrste insekata. gljivica Gvmnosporangium sabinae (uzročnik raka na Juniperus vrstama) 97. taj izolirani gen se ubacuje u Ti-plazmid (na mjesto T-DNA) 92.često se javlja u voćnim rasadnicima . grinja i nematoda (zoocecidije) . bakterija Pseudomonas savastanoi —> uzročnik tumora na maslinama i oleanderu bakterija ulazi u biljku putem rana i preko povreda koje nanosi maslinina muha 95.rhizogenes —> uzročnik dlakavosti i čupavosti korijena jabuke i breskve . grinje šiškarice (Eriophidae) 101. koje se deformira stvarajući male izrasline ili šiške (HISTOIDNE CECIDIJE) . mušice (Nematocera).

gljivica Uromvcespisi (na mlječiki) .pojave vrlo slične vještičjim metlama .primjeri: bakterije iz roda Corvnebacterium (na krizantemama i dr. .primjeri: 108.dolazi do hiperplazije cijelih organa (izboja.često ih prate i druge pojave kao npr.uzrok nastanka su neki virusi (npr. enacioza lišća vinove loze. pri čemu one gube karakteristični oblik i intercelularne prostore.ova gljiva se razvija u intercelularnim prostorima mezofila lista.listovi 3x deblji od normalnih) e) gljivica Elsinoe fawcetti (uzročnik hipertrofije lišća citrusa) PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE .glavnu ulogu u tome igra visoka konc.. gljivica Gvmnosporangium virginianae (uzročnik hipertrofije lišća jabuke .ukrasnim biljkama) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA .kod ove pojave dolazi do hiperplazija pa onda hipertrofije i deformacije pojedinih biljnih organa (najčešće listova i plodova) . naboranost) 105.simptomi: javljanje kratkih. ona potiče ubrzanu diobu st.virus enacijskog mozaika graška.pod utjecajem patogena dolazi do deformacije i promjene morfološkog izgleda cijele biljke . mladica) .javljaju se na samom početku razvoja organa —* patogen ga zarazi već u prvoj fazi razvitka . gljivica Taphrina deformans (uzročnik kovrčavosti lišća breskve) . metamorfoza zaraženog tkiva itd. zadebljalih i vrlo razgranatih mladica koje izgledaju poput gustog grma ili metle FASCIJACIJE ■MHMMMHHBBMMH . gljivica Albugo candida (uzročnik zadebljanja lišća biljke Capsella bursa-pastoris) 107.hiperplazmatske tvorevine koje se javljaju na naličju lista u obliku resastih izraštaja . gljivica Taphrina cerasi (na trešnji) gljivica Taphrina insititae (na šljivi) i patogen je već prisutan u stanicama pupa iz kojih onda izbijaju zaražene mladice sa potpuno poremećenim razvojem. 103. enacioza lišća trešnje) VJEŠTIČINE METLE .promjena boje. gustih i zadebljalih izboja na bazi stabljike s pojavom deformacije lišća —>■ cijele biljke uspore rast i postaju patuljaste (nanizam) . gljivica Taphrinapruni (uzročnik kovrčavosti lišća šljive) 106.spužvastog parenhima.konc.auksina i citokinina u hipokotilu biljke .auksina je i do 100x veća od normalne — 16 . pa tako iz 1 pupa izbija više gusto zbijenih.obično se nalaze duž lisnih nervi . dok stanice palisadnog parenhima gube svoj izduženi oblik —* dovodi do karakterističnih simptoma na lišću (kovrčavost.primjeri: 104.primjeri: 102.

zahvaćaju parenhimske stanice . a u zaraženim stanicama i tkivima dolazi do poremećaja u metabolizmu koji onda sprečavaju staničnu diobu . tako da joj se igličasti listovi zadebljavaju. a nekada i sušenja cijelih biljaka HIPOPLAZIJE ili HIPOTROFIJE .često i u elementima floema mogu nastati hipertrofične patološke pojave.građenje od:sistema sitastih cijevi.ova provodna tkiva su idealna sredina za razvoj velikog broja biljnih patogena.provodno tkivo koje služi sprovođenju organskih tvari (asimilata) .provodno tkivo koje služi sprovođenju H2O i mineralnih tvari od korijena pa kroz cijelu biljku . a internodiji stabljike izdužuju 109.građu ksilema čine: traheje i traheide.nastaju prilikom ozljeda provodnog tkiva ili kod zrakom ispunjenih traheja u srži starijih drvenastih biljaka —► tile (st.tile kamenčiće (npr.uzroci: 112.u njemu se obično javljaju fakultativni paraziti (bakterije i gljive) FLOEM .u njemu se obično javljaju obligatni paraziti (fitoplazme i virusi) .punilice) se povećavaju zbog jakog vakuoliziranja parenhimskih stanica 111.> biljka potpuno mijenja izgled. PATOLOŠKA TILOZA .sve ove patološke promjene u biti predstavljaju mehanizme obrane same biljke protiv zaraza i ozljeda provodnog tkiva.konc. ksilemski parenhim i sklerenhim (mehanički elementi) . stanica pratilica. citokinina) 17 .repe) + pojava taloženja KALOZA (specifični UH) .TILOZE = hiperplazmatske promjene za koje je karakteristično stvaranje TILA u trahejama ksilema —* mjehurasti plazmatski izrastaj i ksilemskog parenhima 110.tip promjena kod kojih se stvara manji broj stanica nego što je normalno. floemskog parenhima i mehaničkih elemenata . giberelina. virus kovrčavosti vrha šeć.giberelina su povišene —* izdužuju se internodiji i općenito dolazi do abnormalnog porasta cijele biljke TILOZE P Građa provodnog tkiva: KSILEM . ali ne tipa pravih tila nego izrasline slične nekim tumorima koje nastaju od stanica parenhima (npr.kod raka kestena Endothia parasitica i kod nekih viroza) + pojava taloženja smolastih tvari (GUMOZA) Tiloze floema: . ali koje onda dovode do začepljenja ovog tkiva i simptoma venuća. gljivica Gibberella fujikuroi (na riži) .FIZIOLOŠKE TILOZE .kada stijenke ovih tila sekundarno odrvene i nastaju tzv.virus tumora djeteline. smanjena koncentracija nekih fitohormona (auksina. koji onda mogu uzrokovati različite promjene i oboljenja koja na kraju dovode do venuća i sušenja biljaka Vrste tiloza: Tiloze ksilema: .

fitoplazme) .loze 116.pojava gdje dolazi do promjene parenhimskih stanica u meristemske —* st. povišena koncentracija apscizina neki drugi faktori (nedovoljna ishrana. napad patogena) . vin.pluteni kambij ili felogen . 118.dolazi 18 .parenhima metamorfoziraju u traheje i traheide (elemente ksilema) .primjeri: 115. 114.uzročnici: obligatni paraziti (virusi. te kod tumora (bakterija Agrobacterium radiobacter pv.uzročnik tumora korijenovog vrata) MERISTEMIZACIJA .u normalnim stanjima nalaze se u plodovima kruške.primjeri: 122. Sklerenhimizacija 120.repe. te na mjestima cijepljenja podloge i plemke.pojava gdje se parenhimske stanice mijenjaju tako što formiraju elemente sekundarnog provodnog tkiva —► izodijametrične st.u patološkim slučajevima javlja se prilikom napada patogena u biljci. kod nekih viroza (virus mozaika kruške). patuljavost lucerne viroidi: kržljavost krizanteme gljive: Venturia na plodovima jabuke i kruške METAPLAZIJE . virusi: virus patuljavosti ječma. nekih fitoplazmoza (kamenitost plodova agruma) VASKULARIZACIJA .u normalnim uvjetima traheje i traheide nastaju uglavnom od stanica kambija u patološkim slučajevima nastaju u kalusnom tkivu koje nastaje prilikom ozljeda i mehaničkih povreda biljke. virus žutice šeć. bolest šupljikavosti lišća koštićavih voćaka (Clasterosporium carpophilum) .113.sklerenhimske stanice su u konačnom stanju mrtve stanice i imaju mehaničku ulogu . 117.tumefaciens .pojava gdje se parenhimske stanice metamorofoziraju u sklerenhimske —► dolazi do odrvenjavanja (lignifikacije) staničnih stijenki parenhimskih stanica .posljedice: smanjeni rast ili patuljavost (nanizam) .Meristemizacija SKLERENHIMIZACIJA .sekundarnog tvornog tkiva meristema . kao jedan od načina obrane protiv širenja patogena (= stvaranje histoloških demarkacijskih barijera) . virus infektivne degeneracije rikecije: phony bolest breskve.Vaskularizacija 121. košticama plodova u patološkim slučajevima javlja se kod pojava kao što su cecidije.pojave metamorfoze jednih vrsta stanica u druge pri čemu nastale stanice potpuno mijenjaju svoju građu i funkciju ■—» zasnivaju se na sposobnosti parenhimskih stanica da se mogu u određenim uvjetima mijenjati .najčešći tupovi metaplazija: 119.trajnog tkiva parenhima mijenjaju se u st.

nakon čega se pjega sasuši. enzimatske degradacije i toksičnog razaranja .dolazi do tvorbe sek.primjeri: 127. Xanfhomonas) 129.vrste promjena: 1.meristema oko pjega kao mjesta zaraze —+ stvoreni sloj pluta tako prekida svaku vezu između pjege i zdravog dijela biljke.patološko ozelenjavanje pojedinih dijelova biljke koji inače u normalnom stanju nisu zeleni —♦ npr.u njima dolaze neke vrste fotosintetski neaktivnih karotenoida i ksantofila: alfa i beta karoten.u njima dolaze fotosintetski aktivni pigmenti: klorofili (zeleni pigmenti).do stvaranja sek. a uokolo pjega dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani. potpunom nestanku pigmenta itd. pa tako list ostane šupljikast 123. kapsatin i violaksantin —* nosioci boje plodova i cvjetova 126. odvoji od pluta i ispadne.. flavonidi i antoksantini (blijedožuti) Definicija PROMJENE U BOJI: . Promjene klorofila . nenormalnom obezbojavanju ili ozelenjavanju.KLOROPLASTI .u vakuolama se nalaze pigmenti: antocijan (ljubičasto-plavi). karotenoidi) . Patološko ozelenjavanje (virescencija) . Septoria) 128. javljaju se nakon razgradnje klorofila) i ksantofili (žutosmeđi) 125.simptomi: lokalnog karaktera u vidu pjega u kojima nestaje klorofil.LEUKOPLASTI . Puccinia. gljive (Phvtophtora.primjeri: 130. lutein. . bakterije (Pseudomonas. virusi (virus mozaika duhana..krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) . virus žutice šeć. 131. karotenoidi (crveno-narančasti.KROMOPLASTI .promjene u boji koje nastaju pod utjecajem patogenih organizama su jedan od-najčešćih simptoma biljnih bolesti i očituju se obično u razgradnji stalnih biljnih pigmenata.pigmenti su kod biljaka smješteni u plastidima (posebne stanične organele) ili u staničnom soku vakuola Definicija PLASTIDA: .dolazi do smanjenja količine klorofila zbog: smetnja u sintezi.meristema ispod mjesta zaraze —» ovo plutasto staničje izolira zaraženi dio ploda od zdravog. bolest fuzikladija .su bezbojni plastidi Definicija VAKUOLE: .ozelenjavanje cvjetnih dijelova . likopen. nakon čega taj zaraženi dio ispada PROMJENE BOJE ILI PIGMENTA Definicija PIGMENTA: . Plasmopara.plastidi su tipične biljne stanične organele koje se javljaju u 3 tipa: 124.repe) —* mozaici su najčešći tip simptoma kod viroza 2. fitoplazmoze (stolbur rajčice) mikoze (gljivica Albugo candida na biljku Capsella bursa-pastoris) 19 .

postoje paraziti koji smanjuju količinu karotenoida. Promjene antocijana i flavonida . 137. refleksijom svjetlosti od zračnih slojeva u biljnim tkivima 141. bakterija Pseudomonas morsprunorum na šljivi.primjeri: 134.ova pojava može nastati: 139.vrste citolitičkih promjena: 142. gladiola) 5. 135. gljivica Mvcosphaerella na jagodi gljivica Diplocarpon na jagodi gljivica Pseudopeziza na vinovoj lozi gljivica Taphrina na breskvi virusi (šarenilo cvjetova tulipana. bakterija Pseudomonas svringae na marelici 20 . Promjene karotenoida . fitoplazme i viroidi CITOLITIČKE PROMJENE . a nekada su glavni znaci razvoja bolesti —► često se njihove promjene očituju na cvjetovima ukrasnih biljaka .glavna karakteristika: razgradnja ili degradacija pojedinih dijelova biljnih stanica ili potpuna citoliza stanica.patogeni organizmi koji uzrokuju ovu pojavu su: neki virusi.Gumoze (smolotečine) 143. različitih fizioloških poremećaja.ove promjene mogu nastati uslijed mehaničkih povreda. uslijed potpunog razaranja biljnih pigmenata i u plastidima i u vakuolama 140.dolazi do izlučivanja različitih tvari tipa guma ili smola iz bolesne biljke —* dolazi najčešće uz pojavu simptoma kao što su nekrotične rak rane . Bdjenje biljaka .na grančicama koštićavih voćaka izaziva izlučivanje smole —> poslije zaraze ovaj patogen razgrađuje zaražene stanice.najčešće se javlja kod koštićavih voćnih vrsta . gljivica Puccinia glumarum na pšenici i ječmu 4. pa onda i tkiva . 136. trešnji i marelici 146.obično se pojavljuju oko zaraženih dijelova tkiva (pjega). nekada i zbog genetskih promjena (albino mutanti) . a i oni koji ju povećavaju .3.primjeri: 132. gljivica Polvstigma rubrum na šljivi 133. kao i zbog napada patogenih organizama .ovoj pojavi podliježu uglavnom parenhimske stanice . a nastale tvari se oksidiraju u smolaste ili gumozne tvari i izlučuju van po grančicama 145. 138. gljivica Clasterosporium carpophilum (uzročnik šupljikavosti lišća) .Truleži (gnjiloća) GUMOZE .primjeri: 144.

2000 nm Oblik virusa: .svaka strana bjelančevina ili polisaharid ako su molekularne mase veće od 1000 daltona i ako se unesu u tkivo životinja parenteralno (ne kroz probavni trakt) izazvat će u životinji imuni odgovor .humoralna imunost 149.okruglaste čestice imaju zapravo građu pravilnog poliedra = poliedrične ili izometrične čestice .s obzirom da virusi mogu imati i DNA i RNA kao genom tijek prenosa genetičke poruke nije više da sa DNA mora ići na RNA pa u protein.god) —> istraživanja na njemu su pokazala daje za infekcioznost svih virusa odgovorna nukleinska kiselina.stanična imunost i ta nastala protutijela i stanice brane organizam od antigena tako da s njim reagiraju i time ga onda neutraliziraju .tu se transkripcija zbiva obrnuto (povratno = reverzno) — > REVERZNA TRANSKRIPCIJA. onda se naziva ANTIGEN .najveći dio virusnih čestica ima ili okruglast ili produžen oblik .mjesta na površini antigena (virusa) odgovorna za njegovu specifičnu reaktivnost s protutijelima ili receptorima na imunokompetentnim stanicama nazivaju se antigenske determinante ili EPITOPI —► posjeduje trodimenzionalnu građu koja se komplementarna veznom mjestu ili PARATOPU protutijela • kod proteina epitop se obično sastoji od 5-7 aminokiselinskih 21 .ako imunogen može specifično reagirati s protutijelom koje je stvorio (= antigensha reaktivnost). dugačkih niti ili rjeđe oblik koji podsjeća na bakterije ili puščano zrno = anizometrične čestice .virusi su toliko sitni da se mogu vidjeti samo elektronskim mikroskopom (čestice su im submikroskopskih veličina) —► dimenzije najvećeg broja virusa je od 25200 nm .najmanji virus = satelitni virus uz virus nekroze duhana .TMV (virus mozaika duhana) .147. imunokompetentnih staica .HIV) .no.najveći virus = klosterovirus .imuni odgovor očituje se na 2 načina: 148.u stvaranju specifičnih protutijela .produžene čestice imaju oblik kratkih štapića.u stvaranju limfatičnih. virusi (virus krastavosti kore citrusa) . mnogi bakteriofagi imaju posve osobit oblik čestice: njihova se čestica sastoji od poliedrične glave i dužeg ili kraćeg repa koji može završavati pločastim proširenjem iz koje gizlaze repne niti i/ili parožaste tvorbe Virusi i njihova imunogenost . a ne virusni protein Veličina virusa: . a virusi kod kojih se događa su RETROVIRUSI (npr. nego i suprotno .supstancija koja izaziva imuni odgovor naziva se IMUNOGEN . već je to izmijenjeno: DNA <-> RNA -> protein • iz tako izmijenjenog izraza vidi se da genetičke informacije mogu teći ne samo od DNA prema RNA.17 nm .prvi izolirani i kristalizirani virus (1939.

zatim 2.maceracija zaraženog staničja . a staničnih membrana su fosfolipidi i glikolipidi . 28 na bazi gljivica) najpoznatiji u Hrvatskoj —> Trichodex (Trichoderma harzanium T-39) najjača istraživanja na području biološke zaštite provode: Volcani centar (Izrael).njihov glavni sastojak su pektini —> metilesteri poligalakturonske kis.serumi koji sadrže više klasa protutijela . staničnih stijenki.stijenki . stupanj: razgradnja središnjih lamela . Research institut for Plant Pathologv (Nizozemska).poliklonski imuni serumi . pa bakterije i mali broj virusa biološko suzbijanje putem živih organizama ili mikroorganizama zasniva se na njihovim specifičnim interakcijama s biljnim patogenima. gdje su najviše zastupljene gljive.bjelančevine od kojih se sastoje protutijela pripadaju globulinima .sadržaja protoplazme i na kraju 4. .to su antagonistički mikroorganizmi. 151.stijenki su celuloza i hemiceluloza.enzimi koji su odgovorni za nastanak truleži su iz skupine hidrolaza .razgradnja i primarnih i sekundarnih st.središnje lamele se nalaze između primarnih st.enzimi koji razgrađuju sastojke st.glavni građevni sastojci st.1.primjeri: 150.enzimi koji vrše razgradnju pektina = pektinaze i razaranjem središnjih lamela gube se veze među stanicama i počinje maceracija staničja 2. jasmonati) . gljivica Botrvtis cinerea (polifag i ubikvist na plodovima raznih biljaka) bakterija Ervvinia carotovora BIOLOŠKO SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA organizama ili njihovih produkata + mogućnost zaštite od bolesti putem samih biljaka tj..) aktivne međunarodna organizacija za biološku kontrolu su: IOBC-OILB i IFOAM 22 . odnosno antagonizmima tipa: antibioze. stupanj: maceracija zaraženog staničja • očituje se u simptomima tipa truleži ili gnjiloće .) . kompeticije. 3. Institute for Biological control (Njemačka) te INRA (Franc. stupanj: razgradnja sadržaja protoplazme • razgradnja sadržaja citoplazme —* škroba i proteina 4.uzroci: enzimatska degradacija staničnih struktura . parazitizma i interferencije (inducirana rezistentnost) registrirano u svijetu 53 biofungicida (25 na bazi bakterija. središnjih lamela.tijek degradacije: 1.ostataka građa protutijela: .serumi koji sadrže jednu klasu protutijela TRULEŽI .stijenki dviju susjednih stanica (vezivni su elem.monoklonski imuni serumi .stijenki su hidrolaze 3. stupanj: razgradnja staničnih stijenki .induciranjem njihovih obrambenih organizama (upotreba elicitora: salicilna kis.ova pojava je svojstvena fakultativnim parazitima (bakterijama i gljivama) .

Pseudomonas svringac 156. za suzbijanje bolesti povrća u zaštićenom prostoru i to najčešće gljivica iz rodova: Phvtophtora.na bazi izolata K-61 ove aktinomicete komercijaliziranje biofungicid Mvcostop (Finska 1994. kao zaštita od gljivice Nectria galligena AGROBACTERIUM RADIOBACTER .amyloiquefaciens FZB24 i Bacillus subtilis QST713 • te postoji i biofungicid Bio Yield koji ima mješavinu ova 2 izolata . već jedan drugi plazmid koji je odgovoran za sintezu specifičnih proteina a antibiotskim djelovanjem na parazitsku vrstu Agrobaterium radiobacter pv. KOMPETICIJA.i miko-parazitizam) . za premazivanje rana nakon rezidbe voćaka. Pseudomonas fluorescens 157.koristi sc: 163.ANTIBIOZA pojava štetnog djelovanja jednog mikroorganizma na drugi putem produkata metabolizma (antbiotici određenih bakterija koji pokazuju toksični efekt na biljne patogene) komercijalizirani su biofungicidi na bazi bakterija: 152. kao biljni ojačivači (plant-stregthening) STREPTOMVCES GRISEOVIRIDIS . Pseudomonas chlororaphis 158. Pseudomonas aureofaciens 159.tumefaciens (uzročnik bolesti tumora korijenovog vrata na brojnim biljkama) —► primjena ograničena SAMO na suzbijanje tumora korijenovog vrata koštićavih voćaka i ruža .ovakvo djelovanje pokazuju brojne gljivice od kojih najširu primjenu imaju: 23 .većina antagonističkih mikroorganizama imaju višestruki način djelovanja na biljne patogene . Streptomvces lvcidis BACILLUS SUBTILIS . Pvthium.to dj elovanj e j e uglavnom kombinacij a: antibioza + kompeticija (za izvor hranjiva) + parazitizam (hiper. Bacillus subtilis 153.taj izolat ne posjeduje tumorogeni plazmid Ti (odgovoran za razvoj bolesti tumora). Burkholderia cepacia 160. ali i nekih drugih gljivica iz rodova: Phvtophtora.tumefaciens ANTAGONISTIČKI MIKROORGANIZMI KOMBINIRANOG DJELOVANJA (ANTIBIOZA. Phomopsis i Alternaria 164. Pvthium.) . Fusarium i Rhizoctonia 162. Agrobacterium radiobacter 155.fungicidi se temelje na 2 izolata ove vrste: Bacillus subtilis var. PARAZITIZAM) . Streptomvces griseoviridis 154.na bazi izolata K-84 ove saprofitne bakterije komercijaliziranje velik broj biofungicida koji sprečavaju razvoj srodne parazitske bakterije Agrobacterium radiobacter pv.ti fungicidi koriste sc: 161.najviše istražena vrsta bakterije i na bazi njenih endospora formulirani su brojni fungicidi . za suzbijanje fuzarijskog venuća povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima.

PERZISTENTNI CIKLUS . jagodama i povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru 168.u ovom tipu infekcije virus prolazi kroz jedan od dvaju mogućih putova ili životnih ciklusa .za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi.kod oba oblika virus ostvaruje potpuno svoj životni ciklus tako da od jedne virusne čestice nastaju u stanici brojne nove virusne čestice koje zatim mogu zaraziti nove stanice 1. Pvthium i Rhizoctonia na korijenu povrtlarskih i cvjećarskih kultura AMPELOMYCES QUISQUALIS .krvni serum koji sadrži određena protutijela . LITIČKI CIKLUS .oba su za suzbijanje gljivica iz rodova Fusarium.Ampelomvcetes quisqualis TRICHODERMA HARZANIUM .radi se o latentnoj infekciji .spore ovog hiperparazita klijaju unutar hipa pepelnice i izazivaju kolaps patogena . izolat T-22 . te se onda inificirana stanica kontinuirano razmnožava i otpušta nove virusne čestice . a njego genom primorava biokemijsko ustrojstvo stanice da stvara nove virusne nukleinske kiseline i nove virusne proteine od kojih zatim nastaju nove virusne čestice —► te nastale virusne čestice razaraju stanicu domaćina te izlaze iz nje tražeći novu stanicu koju će inficirati .molekula protutijela ima strukturu koja se sastoji od dviju sličnih polovica (u svakoj se nalazi jedan teški ijedan laki lanac) .virus nakon ulaska u stanicu skida proteinski omotač.imuni serum (antiserum) .virus hepatitisa B) VIROGENI tip infekcije (VIROGENIJA) . izolat T-39 (Trichodex) .virus ubija stanicu domaćina uzrokujući raspadanje ili lizu stanice .takav tip infekcije uzrokuju neki animalni virusi: polivirus.165.virus se nakon ulaska u stanicu NE razmnožava.1 protutijelo se u isto vrijeme svojim krajevima veže sa 2 virusne čestice TIPOVI VIRUSNIH INFEKCIJA VEGETATIVNI ili PRODUKTIVNI tip infekcije .postoji više izolata ove vrste na bazi kojih je registriran velik broj biofungicida: 167. izolat T-35 169.Trichoderma harzanium 166.antagonističko djelanje ove gljivice temelji se na hiperparazitizmu sa gljivicama iz porodice Ervsiphaceae —> komercijaliziranje samo 1 biofungicid na bazi spora ove gljivice —* za suzbijanje pepelnica na brojnim kulturama (prvenstveno gdje je velika vlažnost) . nego se njegova nukleinska kiselina 24 .takav tip infekcije uzrokuju svi biljni virusi te neki animalni virusi (npr.u imunokemijskim reakcijama s biljnim virusima imaju udjela samo 2 imunoglobulina: IgG (ili G) i IgM (ili M) . virusi koji uzrokuju prehlade i brojni bakteriofagi 2.virus se u inficiranoj stanici razmnožava i izlazi iz nje a da pritom ne razgrađuje stanicu.

može se podijeliti u 5 faza: 170. faza SINTEZE osnovnih građevnih dijelova virusnih čestica 173.preko rana u epidermi biljnih stanica = PARAZITI RANE NAČINI PRENOŠENJA VIRUSA Načini prenošenja virusa: 175.ugrađuje u domaćinovu. a oni to i čine zahvaljujući tome što u svojoj čestici posjeduju jedan osobit enzim pod imenom reverzna transkriptaza . biljni virusi NISU sposobni sami probiti staničnu stijenku biljke i uci u unutrašnjost st.fazu takva ciklusa —► razlog tome jest činjenica što se na površini biljne stanice nalazi kutikula ili kutinizirani slojevi te čvrsta stijenka na kojima nema receptora za koje bi se virusne čestice mogle vezati (kod aimalnih stanica su takvi receptori izgrađeni od AK) • takodjer. ugrađena virusna DNA može ponovno postati slobodna i tako oslobođena može se replivirati i stvarati nove virusne čestice te uzrokovati raspadanje stanice. ostali kukci (tripsi.životni ciklus virusa obuhvaća sve događaje kroz koje virus prolazi od trenutka dodira sa stanicom domaćina pa sve do izlaska novonastalih virusnih čstica iz stanice . pa onda ulaze u stanicu domaćina pasivno . crvci 183.ugrađena virusna nukleinska kiselina = PROVIRUS ili blagi virus i uzrokuje blagu infekciju . faza IZLAŽENJA virusnih čestica iz stanice .virogena infekcija može prijeći u litičku infekciju ŽIVOTNI CIKLUS VIRUSA . štitasti moljci 181. faza SASTAVLJANJA sintetiziranih virusnih dijelova u nove čestice 174. neke Diptere. ti virusi moraju najprije svoju jednolačanu RNA prepisati u dvolančanu DNA. grinje 25 .susreće se samo kod DNA-animalnih virusa i kod DNA-bakteriofaga ((lizogenija ili lizogeni tip infekcije). faza ULAŽENJA virusa u unutrašnjost stanice 172. faza ADSORPCIJE virusa na površinu stanice domaćina 171. cvrčci 180. cijepljenjem 177.biljni virusi ne prolaze kroz 1 . tj.pod određenim uvjetima.tako integrirana virusna nukleinska kiselina postaje sastavni dio stanične DNA koja se dalje kopira i prenosi za vrijeme stanične diobe u stanice kćeri . te jedne skupine RNA-animalnih virusa (Retroviridae) • kod Retroviridae: da bi ugradili svoj genom u genomsku DNA stanice. lisne uši 179. kornjaši 182. neke stjenice) 184. genomsku DNA (to ugrađivanje se zbiva na određenim mjestima u domaćinovoj DNA) —> dolazi do rekombiniranja dviju različitih nukleinskih kiselina . mehanički prijenos {nije cest) 176. kukcima 178.

prije uzimanja virusa iz inficirane biljke. preko ODJEĆE.zato jer se zadržavaju na usnim dijelovima insekta . jer onda uš na više mjesta probija epidermu i uzima biljni sok b) perzistentan način —> cirkulativni virusi .za vrijeme vjetrovitog vremena trljaju o listove susjednih zdravih krumpira 2. preko LISTA —* X-virus krumpira te virus mozaika duhana (TMV) moze se mehanički prenijeti s inficiranog na zdravi krumpir kad se listovi inficiranog krumpira npr.kod najobičnijeg načina cijepljenja. one mogu prenositi viruse na 3 načina: 1.glavne značajke perzistentnog prijenosa virusa su: % faza stjecanja virusa traje dugo (6-12 h) .nije cest način prijenosa jer se rijetko na biljkama stvaraju rane kroz koje bi virus bez posrednika usao u stanicu . virus ce bez obzira koji je dio zaražen prijeći u zdravi dio biljke i tu se razmnoziti KUKCI . vilinakosa MEHANIČKI PRIJENOS . neko vrijeme gladuju. nematode 186. sjemenom 188.glavne značajke neperzistentnog prijenosa virusa su: . neperzistentan način (pasivan) —> virusi koji se prenose rilcem vektora . nesteriliziranim priborom —> virus mozaika duhana (TMV) CIJEPLJENJE .insekti razmjerno brzo nakon napuštanja inficiranih biljaka gube sposobnost daljnjeg inficiranja drugih dijelova . vegetativnim razmnožavanjem 10.insekt NE može odmah nakon uzimanja virusa prenijeti virus na biljku —> postoji latentni period koji traje 12 i više h 26 .izravni mehanički prijenos virusa u prirodi moze se susresti kod vrlo stabilnih virusa koji se pojavljuju u visokim koncentracijama u biljkama: 1. cime mogu unijeti virus u biljku . preko KORIJENA —► virus mozaika duhana (TMV) infekcija nastaje tako sto se korjencici rajčice oštete za vrijeme probijanja kroz grube cestice tla i sa nastalim ranama dolaze u dodir sa raspadajućim zaraženih biljnim tkivom koje je preostalo od biljaka koje su tu prije rasle 3.185. RUKU.sišući sok zaraženih biljaka.virus ulazi u insekta za vrijeme njegova hranjenja biljnim sokom (vrijeme uzimanja virusa je vrlo kratko-10 sec) —* faza stjecanja virusa hranjenjem .organizmi koji prenose viruse s jedne biljke na drugu = VEKTORI —> oni probijaju staničnu epidermu radi uzimanja soka kojim se hrane.virus se može prenijeti na zdravu biljku odmah nakon sto je insekt rilcem probio epidermu biljke -^faza inokuliranja virusa . gljivice 187.uspješnost ovakvog prijenosa lisnim ušima je povećana ako uši. peludom 189. znaci gdje se dio grančice jedne biljke (plemka) spaja sa korijenom druge biljke (podloga).

već većina njih prenosi na perzistentan način —* perzistentni virusi cirkuliraju u insektovu tijelu. Tvmovirus i Sobemovirus duljina trajanja faze uzimanja virusa traje oko 24h. ali ako se oba soja nađu zajedno. i perz.virus klorotične kržljavosti kukuruza koji perzistira u vektoru samo nekoliko dana i ne prolazi kroz latentni period virusne bolesti koje oni prenose su od gosp.pamukov štitasti moljac . ali se ti virusi ne razmnožavaju u vektoru. prije faze stjecanja virusa za vrijeme hranjenja.Bemisia tabaci) oni se hrane sadržajem floemskih stanica i prenose viruse mehaničkom inokulacijom način prijenosa je sličan perzistentnom prijenosu.virus pjegavosti i venuća rajčice (prenose ga na 27 .Chrvsomelidae i Curculionidae.koncentracija virusa u hrani koju ti insekti povraćanjem ispuste je vrlo visoka kod njih ne postoji latentni period nakon što su stekli virus kornjaši ga mogu zadržati 1-2 dana 19 vrsta tih kukaca prenosi 6 virusa. i perz. većina iz por. a MAV ne prenosi. lisna uš će prenositi i MAV jer tu RPV služi kao virus pomagač ■ virusi koje prenose cvrčci iz porodice Cicadellidae na biljkama uzrokuju simpotome u obliku žućenja i uvijanja lista prenose se mehaničkim sokom jer dolaze većinom u fioemskim stanicama cvrčci NE prenose neperzistentno. semiperz.resieari ili tripsi (Thvsanoptera) . te ona mogu prezimiti te u proljeće postati izvor novih zaraza neki virusi prenose i na semiperzistentan način. a prenose viruse na semiperzistentan način kad jednom virus dospije u insekta.perzistentan virus zadržava se u insektu u svim razvojnim stadijima c) semiperzistentan način npr. Comovirus. a viruse koje prenose su iz rodova Bromovirus. ali njihov vektor zadržava sposobnost da ih stalno kroz 3-4 dana prenosi (vektor može steći virus za 30 min) i semiperzistenti iperzistentni virusi dolaze u floemu —» zato vektor mora svojim rilcem probijati duboko u biljno tkivo da bi uzeo virus i da bi poslije na isti način prenio u druge biljke I' tako da i kod semiperz.važnosti za tropska područja (npr. niti se prenose preko jajašca postoje 74 vrste kornjaša koje su prenosioci biljnih virusa.. ali posve određeni virus —> taj drugi virus je VIRUS POMAGAČ (može biti drugi soj istog virusa ili posve drugi virus) • npr. npr. on ga može u sebi zadržati 3-4 dana 190. a često se u njemu i razmnožavaju • često ti vektori zadrže viruse kroz cijeli svoj život.nakon tog perioda insekt je sposoban u duljem razdoblju (tjedan dana) inficirati zdrave biljke .virusa gladovanje vektora. NE povećava uspješnost prijenosa neki neperz.. odnos dvaju sojeva virusa žute kržljavosti ječma (RPV soj i MAV soj): lisna uš prenosi samo RPV soj virusa radi njegovog specifičnog proteinskog omotača.virusi mogu se prenositi lisnim ušima samo ako inficirana biljka sadrži još i neki drugi. najvažniji virusi koje prenose dolaze u kakaovcu hrane se sadržajem floemskih stanica. virus žutice šećerne repe neperzistentni su po tome što ne cirkuliraju unutar svojih vektora. pa su i jajašca tih kukaca zaražena virusom. a u nekim slučajevima i puno kraće (kada je dovoljan samo jedan ugriz insekta da on stekne virus) .

npr.oblici (glistaci) hrane se sadržajem stanica biljnog korijenja i od tamo uzimaju viruse .prenose 2 skupine virusa: izometrične viruse .npr. te se pritom transformiraju i ulaze u stanice korijena i uspostavljaju parazitski odnos —* virus pričvršćen na vanjsku stijenku cilije zoosporom dospijeva u stanicu korijena zdrave biljke.perzistentan način) 191.mirujuće spore (spore otporne na sušu i mogu u raspadnutim ostacima korijenja ostati vrlo dugo) —► virus se pritaju u mirujućim sporama i kad one dočekaju povoljne uvjete za klijanje.virus kovrčavosti šećerne repe (na perzistentan način) GRINJE .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus 194.zoospore izlaze iz biljnih st.zoospore plivaju kroz vodu u tlu i pričvršćuju se na površinu korijena druge biljke. virus žutog mozaika ječma SJEME . virus pjegavosti pšenice i virus prugastog mozaika pšenice .zoospore dospiju u vodu u tlu gdje mogu pri spolnom razmnožavanju fuzionirati u parove i stvoriti zigote koje mogu tako ući u stanice korijena i stvoriti tzv. virus šuštavosti duhana i nepoviruse (izometrični virusi) GLJIVICE .virus mozaika pšenice prenosiv tlom.grinje ih prenose na perzistentan način (virusi cirkuliraju u vektoru) NEMATODE .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus i neke anizometrične viruse .gljivice koje prenose viruse obvezatni su paraziti na korijenu biljaka .virus mozaika lobode i virus mozaika duhana 192. i dospijevaju u okruženje korijena gdje se mogu dogoditi 2 stvari: 193.prenose viruse na na necirkulativan način i da se u njima ne razmnožavaju .virus mozaika pšenice .način prijenosa virusa gljivicama: . iz njih nastaju zoospore preko kojih se virus prenosi na korijenje zdravih biljaka.gljivica inficira stanice korijena koje se nalaze u blizini rizoderme i u njima stvara zoosporangije . npr.3 biljna virusa se prenose grinjama: virus mozaika raži.prenose 2 skupine virusa: tobraviruse (anizometrični virusi) .2 vrste stjenka .oko četvrtina od 250 biljnih virusa prenosi se sjemenom —> ima veliku važnost (virusi koji se prenose sjemenom već se samom sjetvom rasprostranjuju po usjevu) .u zoosporangijima se stvaraju pokretne spore (zoospore) koje imaju 1 ciliju . npr.virusna se bolest na poljskim usjevima javlja odmah nakon nicanja biljaka na mladim biljčičama 28 .npr.neke vrste Diptera .

spiroplazme + mikoplazme = razred: Mollicutes red: Mvcoplasmatales porodice:Spiroplasmataceae. viroidi.virusi se prenose sjemenom preko različitih dijelova sjemenke: 195.virusi koji se prenose peludom ulaze u jajnu stanicu zajedno s muškim gametama kroz peludovu cjevčicu .značenje . gomoljima. rikecije i viroidi teško je na prvi pogled razlikovati od virusnih bolesti (viroza) .preko SJEMENE LJUSKE (TESTE) .inficirani pelud pri oprašivanju zdravih biljaka može onda zaraziti ženske gamete VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE . virusi.biljke napada velik broj različitih patogena: gljivice. da se ostvari nužno je da se matična biljka rano u svojem životu inficira virusom.prijenos može biti aktivan (razmn. pa do zaraze u tom slučaju mora doći prije cvatnje i prije nego biljka stvori ženske gamete PELUD . bakterije. lukovicama .preko SJEMENOG ZAMETKA (EMBRIJA) .većina virusa izaziva sveobuhvatnu infekciju neke biljke tako da svaki njezin dio sadrži virus .Mycoplasmatacea i Acholeplasmataceae 29 .korovnih biljaka) prezimljuju u sjemenkama čekajući da biljka proklija i da se u njoj razmnože .najčešće je kod ukrasnog bilja i voćaka VILINA KOSA .) PATOGENI KOJI UZROKUJU BOLESTI SLIČNE VIROZAMA .u prenositelju) i pasivan (nema takva razmn.ta biljka svojim korjenastim prihvataljkama (haustorijama) ulazi u tkivo domaćina i povezuje se s njihovim žilnim sustavom —* taj prijenos virusa nema gosp.dolazi do vanjske kontaminacije sjemenke pa se virus može eliminirati ako se takve sjemenke tretiraju nekim kemijskim spojevima. a do kontaminacije dolazi kod onih virusa koji mogu prijeći iz matične biljke preko plazmodezmija do sjemenog zametka 196. cijepljenjem.kod većine biljnih virusa. spiroplazme i rikecije .bolesti koje uzrokuju mikoplazme.iz zaraženih biljaka koje se vegetativno razmnožavaju virusi se na nove biljke mogu prenositi: reznicama. mikoplazme.koje su i najosjetljivije na zarazu —* postaju izvor novih zaraza .mnogi virusi (npr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful