FITOPATOLOGIJA

S FITOFARMACIJOM

MIKOPLAZME (FITOPLAZME) Građa i razmnožavanje: - st. mikoplazma su promjenjiva oblika - najčešće su na prerezu okruglaste, promjera 150-300 nm - nemaju staničnu stijenku, već samo troslojnu membranu - NE mogu sintetizirati peptidoglikan (njegovom polimerizacijom nastaje mukopeptid koji je bitan dio bakterijske stanične stijenke) - imaju ribosome bakterijskog tipa te obje nukleinske kiseline (RNA i DNA-oblik dvolančane prstenaste molekule) - razmnožavaju se kao i bakterije dijeljenjem matične stanice na 2 nove stanice - kultiviraju se na umjetnim podlogama npr.na agaru - otporne su na penicilin - napadaju i čovjeka Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova nekih biljaka (žutice), pozelenjavanje cvjetnih dijelova te sterilnost cvjetova (virescencija) i vještićina metla - u takvim bolesnim biljkama nalazi se mnošto mikroorganizama koji gotovo začepe provodne dijelove žile (sitaste cijevi) preko kojih biljka opskrbljuje svoja tkiva hranjivima stvorenima fotosintezom - mikoplazme kralježnjaka NE mogu zaraziti biljke, niti obratno • razlika je u tome što biljne mikoplazme dolaze unutar stanice domaćina (intracelularno), dok mikoplazme kralj ežnjaka dolaze izvan stanice domaćina (ekstracelularno) - biljne mikoplazme rasprostranjuju se u prirodi tako da ih prenose različite vrste kukaca koji se hrane biljnim sokom (cikade, lisne buhe, neke stjenice) - NE MOGU se kultivirati in vitro SPIROPLAZME Građa: - u krutom mediju imaju okruglast oblik te samo u određenim okolnostima poprimaju spiralan oblik - pokretljive su (ako se nađu u tekućem mediju zmijoliko se i brzo kreću) - veličine su 12 000 x 250 nm - zahtijevaju u svom rastu sterole, te je njihov genom veći od genoma mikoplazmi - mogu se kultivirati na umjetnim podlogama - uspjelo se analizirati samo 1 spiroplazmu —► Spiroplazma citri - u oboljelim narančama Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova, skraćenje stabljike (skraćuju se internodiji), zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke te pojava dodatnih izbojaka (proliferacija) na stabljici i korijenu + mijenjaju metabolizam giberelina - šire se u prirodi kukcima iz skupine cvrčaka, koji im služe kao prenosioci (vektori) i kao sekundarni domaćini u kojima se one razmnožavaju —»■ u insektima uzrokuju dosta blage infekcije - pronađene su kod nekih vrsta mušica (rod Drosophila) i kod pčela - mogu inficirati i biljke i beskralješnjake i niže kralješnjake (npr.miša, hrčka) uzrokujući u njima bolest kataraktu (očna mrena) i kroničnu infekciju mozga BILJNE RIKECIJE 2

te ako su se sokom listova bolesnih biljaka trljali listovi zdravih.kad se virus inokuliranjem unosi u stanice lista većina je stanica imuna na virus.pri otkrivanju koji bi to virus mogao biti otkriveno je: kada je infekciozni materijal koji uzrokuje BVKG bio centrifugiran u gradijentu šećera. te je infekciozni uzročnik zastao pri samom vrhu epruvete 1 virodi = jako lagane molekule čija je masa znatno manja i od najmanjih biljnih virusa .biljni virusi se ne mogu adsorbirati na površinu stanice svojih domaćina —* ulaze u stanicu ili kroz ranice na vanjskoj stijenci epidermnih stanica ili kroz ektodezmije.ostale bolesti koje prenose: bolest Ijuštenja kore stabla agruma i kržljavost krizantema NAČINI INFICIRANJA BILJKE Prirodno inficiranje biljaka .lako se širi na zdrave biljke dodirom listova zdravih i zaraženih biljaka.vrlo su osjetljivi na enzim ribonukleazu (razlaže RNA) . te se može naći u svim tkivima zaražene biljke. bolest bi ubrzo zahvatila sve dijelove zdravih biljaka . vidjelo se da on sadrži neobično lagane jedinice koje su se sporo taložile.može se prenijeti sa krumpira i na druge biljke .biljni virusi mogu mjesecima zadržati infekcioznost u uginulom biljnom tkivu koje dospijeva u tlo.biljni se virusi s bolesne na zdravu biljku prenose tako da se listovi zdrave biljke trljaju sokom iz zaražene biljke —* pritom nastaju na epidermi lista sitne ranice kroz koje virus dolazi u dodir sa protoplazmom gdje se onda poene razmnožavati . nego samo insektima nađene u: ksilemskim provodnim elementima vinove loze. ali na listovima se ne vide znakovi bolesti . zatim strojevima pri obradi.bolest koje prenose: bolest vretenastih gomolja krumpira (PSTVd) .odmah nakon izlaganja enzimu gube infekcioznost I viroid = sastoji se samo od gole jednolančane prstenaste RNA koja je jako mala (359 nukleotida) .svako unošenje virusa u biljku = INOKULACIJA . pa tako onda lako zaraze mladu biljcicu koja raste u takvom tlu Pokusno inficiranje biljaka virusom .molekula je spljoštena tako da dvije strane prstena dospijevaju blizu jedna drugoj pa se međusobno povezuju H mostovima . ali najviše je ima u mlađem tkivu .koncentracija virusnih cestica se u inokuliranim stanicama smanjuje nakon nekoliko sati —> to je posljedica toga sto virusne cestice svlače svoj proteinski omotač = FAZA EKLIPSE 3 . ALI virus ipak uspijeva zaraziti malobrojne osjetljive stanice i tako uspostaviti parazitski odnos —► pritom se virus usmjerava na stanični metabolizam tako da mu omogućuje razmnožavanje = udomljavanje virusa = zaraza ili infekcija .zastoj u rastu biljaka.- imaju stanični stijenku i osjetljive su na penicilin zasad se NE može kultivirati na umjetnim podlogama NE prenose se mehaničkom inokulacijom soka zaraženih biljaka. ksilemu korijena zakržljalih bresaka i u floemu djeteline VIROIDI .bolest je vrlo infekciozna . a slabiji virusi ulaze u stanicu preko raznih kukaca .u stanici je RNA ovog virusa vezana isključivo za jezgru.

takve biljke se nazivaju = TOLERANTNE ili NEOSJETLJIVE BILJKE. virusi stvaraju 1 ili više specifičnih proteina koji sudjeluju u njihovu širenju u biljci = virusni transportni proteini .znači virus sam aktivno sudjeluje u svojem širenju iz jedne stanice u drugu 4 . a oko lezije se moze stvoriti okrugli prsten mrtvog (nekrotienog) tkiva sistemni simptomi obično se pojavljuju 5-14 dana nakon infekcije .biljke osjetljive na virusnu infekciju = SENZITIVNE BILJKE: prvi simptomi infekcije javljaju se za nekoliko dana (virus se poene razmn. npr.virus se dalje siri u okolne stanice kroz plazmodezmije te na veće udaljenosti kroz provodne elemente = sveobuhvatna infekcija ili sistemna (sistemicna) infekcija: dovodi do sistemnih simptoma koji se pojavljuju na svim dijelovima biljke • u sistemno inficiranim biljkama virus cesto ostaje za cijelog života biljke i sve potomstvo te biljke je onda inficirano .kod virusa mozaika krastavca) .obično se 2-4 dana nakon infekcije pojavljuju prvi simptomi zaraze = lokalni simptomi u obliku pjega (primame ili lokalne lezije) koji se stvaraju na mjestima gdje je virus usao u stanicu .vec nakon nekoliko sati) .neki virusi su sposobni inficirati velik broj različitih biljnih vrsta = imaju širok krug domaćina npr.postoje također i biljke koje jako burno reagiraju na infekciju. gdje novorazvijeni listovi takvih biljaka iako nemaju simptome zadržavaju virus u sebi (npr. FAZA SOKA ili AKUTNA FAZA .u sljedećih 10 dana lezije se postupno povećavaju tako da tkivo oko njih postaje kloroticno.kad su sistemni simptomi u početku izrazito jaki 2. da se virus dalje i ne proširi. a takve infekcije prevladavaju u divljih biljaka .vrijeme koje prodje od ulaska virusa u stanicu do pojave prvih simptoma na biljci = INKUBACIJA (trajanje ovisi o virusu) .aktivni obrambeni mehanizmi omogućuju biljci da se ona moze oporaviti od virusne bolesti: 1. plazmodezmijama . pa cak ubrzo nakon infekcije jedan dio tkiva (nekrotieno tkivo) ili cak čitava biljka ugine = PREOSJETLJIVE ili HIPERSENZITIVNE BILJKE • kod takvih biljaka je moguće da ako im ugine jedan dio biljke.osim toga.kada simptomi postaju sve blaži.virusi se šre od stanice do stanice.infekcija počinje na onom mjestu u biljci na kojem je virus unesen u stanicu = mjesto lokalne infekcije .neki pak virusi mogu zaraziti samo biljke jedne porodice.• poslije te faze koncentracija virusa naglo raste. a uz njih šre se i virusne čestice i gole virusne nukleinske kiseline . a virus je latentni virus • npr.cesto virusna infekcija ne uzrokuje vidljive simptome . virus sustavosti duhana . FAZA OPORAVKA ili KRONIČNA FAZA . a infekcija kod njih je latentna ()maskirana) ili besimptomna. na duhanu jedan soj TMV-a uzrokuje maskiranu infekciju. a nakon nekoliko dana postiže konstantnu vrijednost Širenje virusa .virus žutog mozaika postrne repe 2 načna širenja virusa: 1. posto se virus ne moze razmnožavati u mrtvom tkivu .

defektne virusne nukleinske kiseline koje dolaze npr. ali ne mogu stvarati normalni kapsidni protein 6. utječe na TNV tako da mijenja njegove simptome na domaćinu —* STNV može smanjiti koncentraciju TNV-a u biljci domaćinu 7. tobravirusa ili nepovirusa.čestice STNV-a razmnožavaju se samo uz prisutnost TNV-a i to njegovih posve određenih sojeva .kod kukumovirusa. pojedini manji segmenti podijeljenog vir usnog RNA-genoma koji se susreću npr.kod mutanata TMV-a —* mogu se samostalno repliciratim. subgenomske RNA koje se stvaraju za vrijeme normalne virusne replikacije 5. virus nekroze duhana (TNV) + njegov satelitni virusa STNV . virus mozaik duhana (TMV) + njegov satelitni virus STMV SATELITNE RNA . virus bijelog prugastog mozaika kukuruza (MWL-MV) + njegov satelitni virus SMWLMV 9.pronađene su u virusnim česticama strane jednolančane RNA koji nisu dio virusnog genoma i te se RNA ne mogu replicirati bez pomoći određenog virusa pomagača .virusi se šire kroz stabljiku a da se u njoj ne repliciraju. on izlazi iz provodnih elemenata te ulazi u parenhimno tkivo odakle se dalje širi plazmodezmijama u ostale stanice —* uz pomoć virusnih transportnih proteina .uvijek dolaze uz svoj virus pomagač • samo posve određeni virus može pomagati pojedinom satelitnom virusu primjeri: 1.oba virusa prenose se zoosporama gljivice Olpidium brassicae.NE MOGU stvarati vlastiti proteinski omotač. virus mozaika prosa (PMV) + njegov satelitni virus SPMV 8.šire se na veće udaljenosti . ALI MOGU stvarati svoj vlastiti proteinski omotač. provodnim elementima .STNV-RNA je stabilnija od TNV-RNA jer zadržava infekcioznost 4 sata. znači šire se na veće udaljenosti kroz floem gdje im je brži put SATELITNI VIRUSI I SATELITNE RNA . dok TNV-RNA ju gubi već nakon 30 minuta . a koje se mogu naći u virusnoj čestici umjesto virusne RNA SATELITNI VIRUSI .kad virus dospije na neko određeno mjesto.dijele se u 2 osnovne skupine: 5 . pa RNA satelitnih virusa dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama . pa dolaze unutar proteinskog omotača virusa pomagača . RNA koje potječu od domaćinske biljke.kad se STNV nađe u stanici istodobno sa svojim pomagačem TNV-om. a koji se ne mogu replicirati bez prisutnosti većeg segmenta virusnog genoma 4.2. te se za vrijeme tog prijenosa virusne čestice apsorbiraju na površini zoospora .satelitni virusi se NE MOGU samostalno razmnožavati.virus u provodne elemente ulazi zajedno sa asimilatima te se dalje širi do korijena i drugih dijelova biljke .među satelite biljnih virusa NE ubrajaju se: 3.

uz nepoviruse + 3. Malezija. razmjerno velike satelitne RNA koje izgrađuju više od 700 nukleotida —> kodiraju jedan nestrukturni protein .PARASITICUS . a dolaze unutar virusne kapside (NE mogu se replicirati bez virusa pomagača) . mangu. C.kotrljajućeg prstena . niti na" 3-kraj u poli-Arep. imaju velik broj sparenih baza. avokadu.virus grmolike kržljavosti rajčice) • replikacija sat-RNA ovisi o RNA virusa pomagača.suptropskom i tropskom voću 17. razmjerno male satelitne RNA koje se sastoje od najviše 700 nukleotida —*■ nemaju osobine mRNA . a po sekundarnoj građi sat-RNA sliči viroidima . magnoliji.sat-RNA koja prati TRSV dolazi u zasebnim česticama čija je kapsida izgrađena od proteinskog omotača TRSV-a. te sat-RNA dolazi u inficiranim stanicama u visokoj koncentraciji Satelitne RNA (sat-RNA) uz nepoviruse: .na vrstama iz porodice Urticaceae (Java) 15.VIRESCENS .parazit .uz kukumoviruse 11. PHYTOPHYSA .većinom pripadaju skupini zelenih algi (Clorophvta) . palmama. PHYLLOSIPHON .kod nas NISU raširene Najvažniji rodovi: 12.na vrstama iz roda HIBISCUS (Indonezija.primjer 2: sat-RNA + virus crne prstenaste pjegavosti rajčice (TBRV) Satelitne RNA uz kukumoviruse: . RHODOCHYTRIUM . vaniliji.sat-RNA replicira se po modelu tzv. sat-RNA uz tombuviruse (npr.sat-RNA za razliku od RNA virusa pomagača nema na 5-kraj u kapu. CEPAHALEURUS —> najvažniji rod s više parazitskih vrsta: 16. C.primjer 2: sat-RNA + virus kržljavosti orašca . nekim citrusima i dr. nemaju in vitro osobine mRNA). Sumarta) 13.primjer 1: sat-RNA + virus prstenaste pjegavosti duhana (TRSV) . te je malo teža od čestica TRSV-a .na vrstama iz porodice Arecaceae (npr.mogu biti HEMI. papru.i HOLO.npr.npr.primjer: kod virusa šarenila vrste Solanum nodiflorum FITOPARAZITSKE ALGE Karakteristike: .palme) 14.primjer 1: sat-RNA + virus mozaika krastavca (CMV) • replikacija sat-RNA posve ovisi o virusu pomagaču .uzrokuju bolesti u suptropskim i tropskim područjima .na čaju.na čajevcu i vrstama iz roda CITRUS (agrumi) 6 .10.kružne satelitne RNA koje sliče viroidima (po veličini.

tvari koje luči biljka domaćin. već samo iscrpljuju domaćina oduzimajući mu vodu. paraziti KORIJENA . a zastupljene su sa 53 roda .na kavi HOLOPARAZITI (PRAVE PARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: .na kakau 19. C. LISTA i PLODOVA .Orchidaceae i por.Cuscuta + 3.COFFEA .glavna karakteristika ovih biljaka je prilagodba heterotrofnom načinu života —> nemaju posobnost fotosintetske asimilacije. a smjer rasta i svijanja parazitske biljke određenje koncentracijskim gradijentom tih tvari 20.poznato je oko 550 vrsta holoparazita koje pripadaju u l i porodica. već su razvile specifične organe tzv. red: Rafflesiales 7 .Orobanche. Cvtinus. kod roda Cuscuta (viline kosice) susrećemo kemotropske reakcije. SMANJEN je i proces transpiracije . također je moguće da pomoću tih reakcija parazitska biljka lakše pronalazi provodno staničje napadnute biljke pomoću svojih hifa tražilica (koje se nalaze u transfernim stanicama -specifične stanice za primanje i uzimanje hranjivih tvari) .MINIMUS .kemotropske reakcije = svijanje i rast biljaka uzrokovan nehomogenom raspodjelom nekih kem.sjeme ovih biljaka klije SAMO u prisutnosti njihovih domaćina • na klijanje parazitskih vrsta roda Striga stimulirajuće djeluju spojevi kumarina i neki derivati purina .prema organima na kojima se razvijaju mogu biti: 22.i anorg.NEMAJU razvijene kloroplaste.većinom su rasprostranjene u tropskim i suptropskim područjima.18.sisaljke ili haustorije. Pvrolaceae —> žive kao paraziti na nekim vrstama gljiva = MIKOTROFIJA . već su se oni reducirali u male i neugledne žućkaste ljuske . a neke samo na određenim vrstama = MONOFAGI .zbog redukcije listova. estera i AK koje biljka domaćin izlučuje van putem korijena ili listova. te im nedostaje klorofil —> nemaju normalno razvijene listove. paraziti STABLJIKE.NE posjeduju pravi korijenov sustav. dok je u našoj flori zastupljeno 45 vrsta Sistematski prikaz holoparazitskih viših biljaka u flori Hrvatske: 1. C. org. pomoću kojih prodiru u tkivo biljke domaćina sve do njenog provodnog sustava (ksilema i floema) . gdje znači parazitska biljka raste prema određenom domaćinu privučena koncentracijom niza lako hlapljivih alkohola koje luči biljka domaćin 21. i organske tvari .specijalizirane su u izboru domaćina —► neke parazitiraju na velikom broju vrsta = POLIFAGI.način na koji pronalaze svoje žrtve smatra se da glavnu ulogu u tome imaju neki organski spojevi terpena. neke heterotrofne biljke iz por.tvari . uz H2O i anorganske tvari. pa moraju od biljke domaćina uzimati. a koji onda stimulirajuće djeluju na klijanje i rast parazitskih biljaka —> alelopatski odnos između domaćina i parazitskih biljaka . Lathraea 23.NE luče toksične tvari.

red: Polemoniales por: Cuscutaceae rod: CUSCUTA (vilina kosica) 3. oduzimajući im vodu i mineralne tvari. Mvzodendraceae.por: Rafflesiaceae rod: CYTINUS (ozorina) 2.autotrofni su organizmi koji sadrže klorofil i vrše fotosintezu —» same su sposobne stvarati organske tvari. ALI vodu i anorganske tvari moraju uzimati od biljke domaćina . red: Orchidales por: Orchidaceae rod:^-> NEOTTIA (kokoška) NA EPIPOGIUM (nadbradac) * CORALLORHIZA (koraljuša) HEMIPARAZITI (POLUPARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: .vrste iz por. red: Scrophulariales por: Scrophulariaceae rod: *.razlikujemo fakultativne i obligatne parazite: 1. bez čije pomoći nebi mogle živjeti (npr.žive kao paraziti na korijenu drugih biljaka (Santalaceae.u opsegu flore Hrvatske zastupljeno j e l i rodova s oko 50 vrsta 8 .poznato je preko 100 rodova s više od 2500 vrsta hemiparazita koje spadaju u porodice: Santalaceae.posjeduju haustorije ili sisaljke . Scrophulariaceae) 2. red: Scrophulariales por: Orobannchaceae rod: OROBANCHE (volovod) 5.Loranthaceae) . ali mogu i samostalno egzistirati (npr. Scrophulariaceae) ili na stablima drvenastih biljaka (Loranthaceae) .vrste nekih rodova iz por. OBLIGATNI hemiparaziti su potpuno vezani za svoje biljke domaćine. Loranthaceae i Scrophulariaceae .LATHREA (potajnica) TOZZIA (tocija) 4. FAKULTATIVNI hemiparaziti samo djelomično žive na račun drugih biljaka. red: Ericales por: Pvrolaceae rod: MONOTROPA (bezlistac) 6.

red: Scrophulariaceae por: Scrophulariaceae rod:*^-^ RHINANTHUS 9 .Sistematski Hrvatske: prikaz hemiparazita zastupljenih u flori 1. red: Santalales por: Loranthaceae rod:^^ VISCUM \* ARCEUTHOBIUM * ODONTITES PEDICULARIS EUPHRASIA MELAMPYRU BARTSCHIA M LORANTHUS 3. red: Santalales por: Santalaceae rod:^£ OSYRIS THESIUM 2.

CITOLITIČKE PROMJENE 44. PATOPLAZMIČNE. TUMOR. PATULJAVOST (NANIZAM) 38. RAK RANE 28. NEKROZE 24. već na drugačiji način: 46. RAK. PJEGE 25. METAPLAZIJE 39. VEĆ SAMO u živim stanicama svojih domaćina) NE MOGU se neposredno koristiti sastojcima iz stanice domaćina jer NEMAJU VLASTITI METABOLIZAM. PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE 36. PROMJENE U BOJI (PIGMENTA) 43. ali mogu preusmjeriti metabolizam domaćina prema stvaranju svojih novih virusnih čestica virusi nemaju enzime za stvaranje biokemijske energije —► virusne se čestice ne reproduciraju tako da se matična stanica dijeli na dvije manje stanice. VJEŠTIČINE METLE 34. VASKULARIZACIJA 41. MERISTEMIZACIJA 42. SKLERENHIMIZACIJA 40. GUMOZE TRULEŽI DEFINICIJA VIRUSA virusi su obvezatni paraziti (= NE MOGU se razmnožavati na umjetnim podlogama. KRŽLJAVOST 3. kad virusna čestica dospije u stanicu domaćina. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE Hipertrofije 30. ona se rastavlja na sastavne dijelove (protein i nukleinsku kis) 10 .FIZIOLOŠKE PROMJENE U BOLESNOJ BILJCI NASTALE POD UTJECAJEM PATOGENIH ORGANIZAMA 1. TILOZE PROVODNOG TKIVA h) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA Hipotrofije 37. GALE 31.ANATOMSKO . NEKROZE PROVODNOG TKIVA 2. ENACIJE 33. ATRAKNOZE 27. LEZIJE 26. PALEŽI 29. 45. CECIDIJE 32. FASCIJACIJE 35.

pa sastavljanjem tih dijelova nastaju nove virusne čestice 4 bitno je da virus uzima od domaćina sve što mu nedostaje za reprodukciju (energiju.tkivo zahvaćeno nekrozom je jasno odvojeno od zdravog tkiva (oštri prijelaz) .= heksamere) i nukleinska kis + kapsida = nukleokapsida ili virusni nukleoprotein + 3.najčešće se javljaju na lišću i plodovima biljaka .podjed. virusna nukleinska kiselina svojim genetičkim svojstvima primorava stanicu domaćina da svoje životne potencijale usmjerava na sintezu pojedinih dijelova virusnih čestica.gl.nekroze koje uzrokuju obligatni paraziti se NE šire —> paraziti ostaju zarobljeni u nekrotičnoj 11 .opći naziv za više vrsta simptoma koji se javljaju na bolesnim biljkama .parazitiraju samo u životinjskim stanicama 50. zove se VIRION GRAĐA VIRUSA velika većina virusa sastoji se od 2 kemijska spoja: 1.parazitiraju samo u bakterijskim stanicama 49.virusna DNA kod nekih je virusa dvolančana a kod nekih jednolančana.čini genom (nasljednu tvar) . nukleinske kiseline (samo 1 tip: ili RNA ili DNA) . AK i si. a to je zato što nekim virusnim česticama nedostaju pojedini građevni ili funkcionalni dijelovi —> samo ona čestica koja je potpuna i koja se može razmnožavati.47.= pentamerc ili 6 prot. proteina (bjelančevina) = KAPSIDA . mnoge enzime.) ponašajući se kao parazit virusi su specijalizirani patogeni: 48.potječe od stanične membrane domaćina . odnosno koja može uzrokovati zarazu.iz nje zrakasto strše izrasline = projekcije ili PEPLOMERE koje mogu biti različitog oblika NEKROZE . kod složenijh virusa {animalni virusi) oko kapside dolazi još jedan građevni sloj = VIRUSNA OVOJNICA koja sadrži još i lipide i ugljikohidrate . ANIMALNI VIRUSI .sastoji se od većeg broja najčešće istovrsnih proteinskih molekula = proteinskepodjedinice ili strukturne (kemijske) jedinice . BILJNI VIRUSI . karakteristika: izumiranje biljnih stanica i tkiva —>■ dolazi do oštećenja protoplasta pod utjecajem fitotoksina . isto tako i za RNA .parazitiraju samo u biljnim stanicama virusi NISU OSJETLJIVI na antibiotike često sve virusne čestice nekog virusa NISU infekciozne.smještena je unutar virusnog proteinskog omotača ili kapside 2.podjed .javljaju se na kraju patogeneze . BAKTERIOFAGI (FAGI) .kod poliendričnih virusa se proteinske podjedinice udružuju u veće tvorbe = KAPSOMERE ili morfološke jedinice (5 prot.

Diplocarpon. Septoria. toksini Fusarium vrsta (uzročnici venuća na rajčici i paprici) 56.toksini selektivnog djelovanja (djeluju na samo 1 biljku domaćina) • primjeri: 51.simptomi: okruglaste.kod fakultativnih parazita nekroze se mogu širiti —* parazit se može razvijati i rasti i na nekrozom zahvaćenom tkivu . Xanthomonas i Corvnebacterium . Rak rane (cancer) 62.uzročnik žutice i kržljavosti riže) 57.djeluje letalno na protoplazmu st. smeđe-crne i nešto udubljene pjege • razvoj patogena u tkivu antraknoze je stalan. VIKTORIN (gljivica Helminithosporium victoriae . AK-toxin (gljivica Alternaria kikuchiana) 54.uzročnik paleži zobi) .1 toksin može djelovati na više biljaka • primjeri: 55. Endothia. jajolike) i boje (smeđe. sive. toksini bakterija iz rodova: Pseudomonas.javljaju se na lišću. Pjege (spots) 60. Fusiccocum i Cercospora 58.primjeri: gljivice iz rodova: Ascochvta. ljubičaste) primjeri: 64. Phvtophtora. Venturia (Fusicladium).prema načinu djelovanja razlikujemo specifične i nespecifične toksine: 1. Alternaria 65.zahvaćaju i stanice unutarnjih tkiva i poprimaju izgled udubljenih rak ranica —> razlika od pravih rak rana = kod antraknoza NE dolazi do hiperplazije okolnih stanica .uzročnik paleži krušaka i jabuka) 2. Polvstigma. AMAYLOVORIN (bakterija Envinia amvlovora .zoni = obrana biljke od daljnjeg širenja obligatnog parazita . PYPJCULARIN (gljivica Pvricularia orvzae . Nespecifični toksini . plodovima i kori biljaka . toksini gljivica iz rodova: Alternaria.tipovi nekroza: 59. Palež (blight) 63. Specifični toksini (hot-specific toxin) . Nekroze provodnog staničja - najčešći tip nekrotičnih simptoma —> okružene su tamnim rubom (zbog stvaranja antocijand) dolaze uglavnom na lišću mogu biti različitog oblika (okrugle. bakterije iz rodova: Pseudomonas i Xanthomonas ANTRAKNOZE . crne. PC-toxin (gljivica Periconia circinata) 53. znači za cijelo vrijeme vegetacije —> pjege se javljaju u obliku koncentričnih krugova . Antraknoze 61. Colletotrichum i Gleosporium RAK RANE 12 . Clasterosporium.uzrokujući niz fizioloških promjena 52. gljivice iz rodova: Phvtophtora.

bakterije = traheobakterioze i rikecije = traheorikeoze) . 81. pocrne i onda se sasuše kao spaljeni . bakterije Corvnebacterium vrste Nekroze floema: .uzročnik raka na breskvi bakterija Xanthomonas citri .primjeri: 66.uzročnik venuća agruma virus kovrčavosti repe virus uvijenosti lišća krumpira 13 .uzrokuju ih obligatni paraziti (fitoplazme.uzrokuju nekrozu stanica traheja i traheida .uzročnik paleži krušaka i jabuka gljivica Fusiccocum amvgdali . 69.izazivaju ih fakultativni paraziti (gljive = traheomikoze. 67.javljaju se na kori stabla i grana drvenastih biljaka . propadanje kruške virus tristeza virus agruma . virusi i viroidi) .simptomi: dolazi do naglog sušenja dijelova biljnih organa ili cijelih organa.javljaju se kao: nekroze ksilema i nekroze floema . a oko nekrozom sasušenog tkiva dolazi do hiperplazije stanica (dioba kambijalnih st.simptomi: zahvaćaju žive stanice kore (parenhim) koje onda izumiru. 80. bakterija Erwinia amvlovora . 73.aktivna obrambena reakcija biljke) .primjeri: 74.uzročnici venuća na rajčici 76. bakterija Erwinia tracheiphila 77. x-bolest breskve. 72.primjeri: 71.primjeri: 78.uzročnici venuća na paprici gljivice Fusarium vrste . gljivice Verticillium vrste .. 79.) što dovodi do stvaranja raka ili tumora (= hipertrofija . 70.uzročnik raka na jabuci i krušci gljivica Endothia parasitica .uzročnik raka na bajamu i breskvi bakterija Pseudomonas svringae .glavnu ulogu imaju toksini patogena (= toksini venuća) Nekroze ksilema: .dovode do venuća i sušenja biljaka .uzročnik raka na kestenu gljivica Fusiccocum amvgdali . koji prvo naglo povenu.uzročnik paleži na bajamu i breskvi neke rikecije NEKROZE PROVODNOG STANIČJA .izlučivanje smole i gumoznih tvari PALEŽ . gljivica Nectria galligena . 68.uzročnik raka na agrumima I ove bakterije uzrokuju uz pojavu raka i neke citolitičke pojave kao npr. fitoplazme: nekroza floema brijesta. 75.

utječu na izduživanje ili produženi rast biljke (= gigantizam) ili u nedostatku na patuljavost ili kržljavost (= nanizam) Apscizini . produženi rast i adventivno razgranjivanje —* povećane.= stvaranje raka.potiču staničnu diobu uz suradnju auksina i stvaranje izdanaka —» povećane konc.glavnu ulogu imaju regulatori rasta = FITOHORMONI (dolazi do abnormalnih konc.simptomi: stanice se energično dijele i proliferiraju u neorganiziranu masu.ova bakterija je tipični polifag i može uzrokovati tumor na biljkama iz oko 90 porodica . fascijacije.promjena izgleda biljke Citokinini . enacija. a u biljku ulazi putem rana ili nekih oštećenja —* bolest se javlja na 14 . korijenske kvržice.glavna karakteristika: poremećaji u diobi stanica —> dolazi do hipertrofija i hipotrofija .fitohormona u zaraženom stsaničju biljke domaćina . Promjene morfološkog izgleda biljke 87. kvržice) 83.tog hormona) • do sličnih promjena može doći i prilikom mehaničkih povreda na biljci kao i pod utjecajem nekih insekata (osice.potiču staničnu diobu. Vještičine metle 89. Enacije 85.PATOPLAZMIČNE. grinje i mušice šiškarice) Auksini .objašnjenje na primjeru bakterije Agrobacterium tumefaciens: .= dovode do kržljavosti biljaka HIPERPLAZIJE ili HIPERTROFIJE . Fascijacije (svežnjevanje) TU1VIOR . Tumori (rak. gale. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE . stvarajući različite izrasline —> povezano sa plazmidima (bakterijskim izvan kromosomskim genetskim materijalom) .= deformacije tipa vještičje metle. gala.dolazi do abnormalne i neorganizirane diobe stanica (= proliferacije stanica) pod utjecajem povećane kon.tipični primjer hipertrofičnih pojava .živi kao saprofit u tlu. Cecidije (šiške) 84. cecidije. morf.inhibitori su rasta —► povećane kon. Hipertrofije biljnih organa 88. Tiloze provodnog tkiva 86. cecidije Giberelini . tumori.to su: 82. konc.

insekti: lisne buhe (Psvllidae).primjeri: 93. lisne uši (Aphididae).izazivaju ih neke vrste fitopatogenih gljivica (mvcocecidije). dok normalne stanice NE mogu stvarati takve spojeve I služe bakterijama za podmirenje energetskih potreba .nekada mogu zahvatiti i cijele biljne organe (ORGANOIDNE CECIDIJE) . Exobasidium i Gvmnosporangium 99.često se javlja u voćnim rasadnicima .korijenu i korijenovu vratu . koje se deformira stvarajući male izrasline ili šiške (HISTOIDNE CECIDIJE) . bakterija Pseudomonas savastanoi —> uzročnik tumora na maslinama i oleanderu bakterija ulazi u biljku putem rana i preko povreda koje nanosi maslinina muha 95. gljivica Svnchitrium endobioticum (uzročnik raka na gomoljima krumpira) 96. bakterija (baktericecidije) i vrlo često neke vrste insekata. obavi se transformacija biljke sa modificiranom T-DNA I dobije se TRANSGENA BILJKA .postupak unošenja Ti-plazmida: 90. izolira se gen koji nas zanima 91. mušice šiškarice (Cecidomvdae) 100. taj izolirani gen se ubacuje u Ti-plazmid (na mjesto T-DNA) 92.predstavljaju 1 ili više divovskih izvankromosomskih kružnih molekula DNA .stanice zahvaćene tumorom sintetiziraju opine (specifične AK derivate). grinje šiškarice (Eriophidae) 101.dokazano je da nakon što je tumor zametnut.rhizogenes —> uzročnik dlakavosti i čupavosti korijena jabuke i breskve . bakterija Agrobacterium pv.simptomi: u staničju zahvaćenom cecidogenezom dolazi do metamorfoze parenhimskih stanica u sklerenhimske . grinja i nematoda (zoocecidije) .faktor koji izaziva ovu pojavu je Ri-inducirajućiplazmid što dovodi do prekomjernog stvaranja korjenovih dlačica i pojave jačeg grananja korijenovih žila koje su onda izdužene i tanke 94.PLAZMIDI (Tumor inducirajući plazmidi = Ti-plazmid) . mušice (Nematocera).u jezgrinu DNA biljke domaćina ugrađuje se samo jedan dio Ti-plazmida = prijenosna ili transfer DNA (T-DNA) —* može biti prirodni vektor za određene gene koje pomoću'njega želimo unijeti u biljnu DNA . gljivice iz rodova: Taphrina. prisutnost bakterija za njegov daljnji rast nije potrebna .dolazi do genetske transformacije —+ prijenos genske informacije iz stanica bakterije u biljku .primjeri: 98. štitaste uši (Coccoidae).to su promjene histološke naravi —* zahvaćaju samo jedan dio biljnog staničja. gljivica Plasmodiophora brassicae (uzročnik raka na kupusnjačama) CECIDIJE . nematode iz rodova: Heterodera i Meloidogvne 15 . gljivica Gvmnosporangium sabinae (uzročnik raka na Juniperus vrstama) 97.uglavnom se javljaju na lišću .

uzrok nastanka su neki virusi (npr.često ih prate i druge pojave kao npr.primjeri: 108.primjeri: 104. gljivica Uromvcespisi (na mlječiki) .promjena boje.primjeri: bakterije iz roda Corvnebacterium (na krizantemama i dr.virus enacijskog mozaika graška.glavnu ulogu u tome igra visoka konc. gljivica Albugo candida (uzročnik zadebljanja lišća biljke Capsella bursa-pastoris) 107.ukrasnim biljkama) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA ..obično se nalaze duž lisnih nervi . gljivica Taphrinapruni (uzročnik kovrčavosti lišća šljive) 106.ova gljiva se razvija u intercelularnim prostorima mezofila lista. gljivica Taphrina cerasi (na trešnji) gljivica Taphrina insititae (na šljivi) i patogen je već prisutan u stanicama pupa iz kojih onda izbijaju zaražene mladice sa potpuno poremećenim razvojem.listovi 3x deblji od normalnih) e) gljivica Elsinoe fawcetti (uzročnik hipertrofije lišća citrusa) PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE . .auksina i citokinina u hipokotilu biljke .javljaju se na samom početku razvoja organa —* patogen ga zarazi već u prvoj fazi razvitka .primjeri: 102. dok stanice palisadnog parenhima gube svoj izduženi oblik —* dovodi do karakterističnih simptoma na lišću (kovrčavost.konc. mladica) . pa tako iz 1 pupa izbija više gusto zbijenih.kod ove pojave dolazi do hiperplazija pa onda hipertrofije i deformacije pojedinih biljnih organa (najčešće listova i plodova) . pri čemu one gube karakteristični oblik i intercelularne prostore. 103. enacioza lišća vinove loze.dolazi do hiperplazije cijelih organa (izboja. gustih i zadebljalih izboja na bazi stabljike s pojavom deformacije lišća —>■ cijele biljke uspore rast i postaju patuljaste (nanizam) . gljivica Taphrina deformans (uzročnik kovrčavosti lišća breskve) . enacioza lišća trešnje) VJEŠTIČINE METLE . ona potiče ubrzanu diobu st.hiperplazmatske tvorevine koje se javljaju na naličju lista u obliku resastih izraštaja . metamorfoza zaraženog tkiva itd.pojave vrlo slične vještičjim metlama . gljivica Gvmnosporangium virginianae (uzročnik hipertrofije lišća jabuke . naboranost) 105.pod utjecajem patogena dolazi do deformacije i promjene morfološkog izgleda cijele biljke .spužvastog parenhima. zadebljalih i vrlo razgranatih mladica koje izgledaju poput gustog grma ili metle FASCIJACIJE ■MHMMMHHBBMMH .simptomi: javljanje kratkih.auksina je i do 100x veća od normalne — 16 .

gljivica Gibberella fujikuroi (na riži) . PATOLOŠKA TILOZA . a internodiji stabljike izdužuju 109. a nekada i sušenja cijelih biljaka HIPOPLAZIJE ili HIPOTROFIJE . stanica pratilica. smanjena koncentracija nekih fitohormona (auksina.nastaju prilikom ozljeda provodnog tkiva ili kod zrakom ispunjenih traheja u srži starijih drvenastih biljaka —► tile (st.FIZIOLOŠKE TILOZE . floemskog parenhima i mehaničkih elemenata .provodno tkivo koje služi sprovođenju H2O i mineralnih tvari od korijena pa kroz cijelu biljku .punilice) se povećavaju zbog jakog vakuoliziranja parenhimskih stanica 111.u njemu se obično javljaju fakultativni paraziti (bakterije i gljive) FLOEM . ali ne tipa pravih tila nego izrasline slične nekim tumorima koje nastaju od stanica parenhima (npr. a u zaraženim stanicama i tkivima dolazi do poremećaja u metabolizmu koji onda sprečavaju staničnu diobu .kod raka kestena Endothia parasitica i kod nekih viroza) + pojava taloženja smolastih tvari (GUMOZA) Tiloze floema: .građu ksilema čine: traheje i traheide.sve ove patološke promjene u biti predstavljaju mehanizme obrane same biljke protiv zaraza i ozljeda provodnog tkiva.konc.repe) + pojava taloženja KALOZA (specifični UH) .virus tumora djeteline. virus kovrčavosti vrha šeć.> biljka potpuno mijenja izgled.TILOZE = hiperplazmatske promjene za koje je karakteristično stvaranje TILA u trahejama ksilema —* mjehurasti plazmatski izrastaj i ksilemskog parenhima 110.giberelina su povišene —* izdužuju se internodiji i općenito dolazi do abnormalnog porasta cijele biljke TILOZE P Građa provodnog tkiva: KSILEM .ova provodna tkiva su idealna sredina za razvoj velikog broja biljnih patogena.zahvaćaju parenhimske stanice .uzroci: 112.u njemu se obično javljaju obligatni paraziti (fitoplazme i virusi) .tile kamenčiće (npr. giberelina. tako da joj se igličasti listovi zadebljavaju. ksilemski parenhim i sklerenhim (mehanički elementi) . ali koje onda dovode do začepljenja ovog tkiva i simptoma venuća.građenje od:sistema sitastih cijevi.provodno tkivo koje služi sprovođenju organskih tvari (asimilata) .kada stijenke ovih tila sekundarno odrvene i nastaju tzv. citokinina) 17 .često i u elementima floema mogu nastati hipertrofične patološke pojave. koji onda mogu uzrokovati različite promjene i oboljenja koja na kraju dovode do venuća i sušenja biljaka Vrste tiloza: Tiloze ksilema: .tip promjena kod kojih se stvara manji broj stanica nego što je normalno.

povišena koncentracija apscizina neki drugi faktori (nedovoljna ishrana.Vaskularizacija 121.uzročnik tumora korijenovog vrata) MERISTEMIZACIJA . virus žutice šeć.pojava gdje dolazi do promjene parenhimskih stanica u meristemske —* st. vin.Meristemizacija SKLERENHIMIZACIJA . kao jedan od načina obrane protiv širenja patogena (= stvaranje histoloških demarkacijskih barijera) . patuljavost lucerne viroidi: kržljavost krizanteme gljive: Venturia na plodovima jabuke i kruške METAPLAZIJE . 114. 118. virus infektivne degeneracije rikecije: phony bolest breskve.u normalnim stanjima nalaze se u plodovima kruške.posljedice: smanjeni rast ili patuljavost (nanizam) .primjeri: 122.sekundarnog tvornog tkiva meristema . kod nekih viroza (virus mozaika kruške).repe.pluteni kambij ili felogen .pojava gdje se parenhimske stanice mijenjaju tako što formiraju elemente sekundarnog provodnog tkiva —► izodijametrične st.sklerenhimske stanice su u konačnom stanju mrtve stanice i imaju mehaničku ulogu . virusi: virus patuljavosti ječma. napad patogena) .pojave metamorfoze jednih vrsta stanica u druge pri čemu nastale stanice potpuno mijenjaju svoju građu i funkciju ■—» zasnivaju se na sposobnosti parenhimskih stanica da se mogu u određenim uvjetima mijenjati .tumefaciens .dolazi 18 .113.primjeri: 115. košticama plodova u patološkim slučajevima javlja se kod pojava kao što su cecidije.uzročnici: obligatni paraziti (virusi. bolest šupljikavosti lišća koštićavih voćaka (Clasterosporium carpophilum) .najčešći tupovi metaplazija: 119. Sklerenhimizacija 120. fitoplazme) .pojava gdje se parenhimske stanice metamorofoziraju u sklerenhimske —► dolazi do odrvenjavanja (lignifikacije) staničnih stijenki parenhimskih stanica . 117.u normalnim uvjetima traheje i traheide nastaju uglavnom od stanica kambija u patološkim slučajevima nastaju u kalusnom tkivu koje nastaje prilikom ozljeda i mehaničkih povreda biljke.loze 116. nekih fitoplazmoza (kamenitost plodova agruma) VASKULARIZACIJA .parenhima metamorfoziraju u traheje i traheide (elemente ksilema) . te kod tumora (bakterija Agrobacterium radiobacter pv. te na mjestima cijepljenja podloge i plemke.u patološkim slučajevima javlja se prilikom napada patogena u biljci.trajnog tkiva parenhima mijenjaju se u st.

u njima dolaze neke vrste fotosintetski neaktivnih karotenoida i ksantofila: alfa i beta karoten.su bezbojni plastidi Definicija VAKUOLE: . Plasmopara.dolazi do tvorbe sek. nenormalnom obezbojavanju ili ozelenjavanju.LEUKOPLASTI .dolazi do smanjenja količine klorofila zbog: smetnja u sintezi.. karotenoidi) . gljive (Phvtophtora.pigmenti su kod biljaka smješteni u plastidima (posebne stanične organele) ili u staničnom soku vakuola Definicija PLASTIDA: .meristema ispod mjesta zaraze —» ovo plutasto staničje izolira zaraženi dio ploda od zdravog.KROMOPLASTI . lutein. javljaju se nakon razgradnje klorofila) i ksantofili (žutosmeđi) 125. 131. nakon čega taj zaraženi dio ispada PROMJENE BOJE ILI PIGMENTA Definicija PIGMENTA: .plastidi su tipične biljne stanične organele koje se javljaju u 3 tipa: 124.u vakuolama se nalaze pigmenti: antocijan (ljubičasto-plavi).ozelenjavanje cvjetnih dijelova . virus žutice šeć.krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) . pa tako list ostane šupljikast 123. bolest fuzikladija .repe) —* mozaici su najčešći tip simptoma kod viroza 2. likopen.vrste promjena: 1.do stvaranja sek.u njima dolaze fotosintetski aktivni pigmenti: klorofili (zeleni pigmenti). Patološko ozelenjavanje (virescencija) . Promjene klorofila . odvoji od pluta i ispadne.meristema oko pjega kao mjesta zaraze —+ stvoreni sloj pluta tako prekida svaku vezu između pjege i zdravog dijela biljke. flavonidi i antoksantini (blijedožuti) Definicija PROMJENE U BOJI: . karotenoidi (crveno-narančasti.simptomi: lokalnog karaktera u vidu pjega u kojima nestaje klorofil.patološko ozelenjavanje pojedinih dijelova biljke koji inače u normalnom stanju nisu zeleni —♦ npr. kapsatin i violaksantin —* nosioci boje plodova i cvjetova 126.promjene u boji koje nastaju pod utjecajem patogenih organizama su jedan od-najčešćih simptoma biljnih bolesti i očituju se obično u razgradnji stalnih biljnih pigmenata. enzimatske degradacije i toksičnog razaranja . Xanfhomonas) 129. nakon čega se pjega sasuši. .KLOROPLASTI . potpunom nestanku pigmenta itd.. virusi (virus mozaika duhana. a uokolo pjega dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani. fitoplazmoze (stolbur rajčice) mikoze (gljivica Albugo candida na biljku Capsella bursa-pastoris) 19 .primjeri: 130. Septoria) 128.primjeri: 127. Puccinia. bakterije (Pseudomonas.

ova pojava može nastati: 139. fitoplazme i viroidi CITOLITIČKE PROMJENE . 135. Promjene antocijana i flavonida .na grančicama koštićavih voćaka izaziva izlučivanje smole —> poslije zaraze ovaj patogen razgrađuje zaražene stanice.ovoj pojavi podliježu uglavnom parenhimske stanice . pa onda i tkiva .najčešće se javlja kod koštićavih voćnih vrsta .vrste citolitičkih promjena: 142. Promjene karotenoida . 137.primjeri: 144.glavna karakteristika: razgradnja ili degradacija pojedinih dijelova biljnih stanica ili potpuna citoliza stanica.postoje paraziti koji smanjuju količinu karotenoida.patogeni organizmi koji uzrokuju ovu pojavu su: neki virusi.obično se pojavljuju oko zaraženih dijelova tkiva (pjega). uslijed potpunog razaranja biljnih pigmenata i u plastidima i u vakuolama 140.primjeri: 134. a nastale tvari se oksidiraju u smolaste ili gumozne tvari i izlučuju van po grančicama 145.3. kao i zbog napada patogenih organizama . refleksijom svjetlosti od zračnih slojeva u biljnim tkivima 141. bakterija Pseudomonas svringae na marelici 20 . gljivica Clasterosporium carpophilum (uzročnik šupljikavosti lišća) . trešnji i marelici 146. 138. 136. nekada i zbog genetskih promjena (albino mutanti) .ove promjene mogu nastati uslijed mehaničkih povreda. a i oni koji ju povećavaju .primjeri: 132. gljivica Mvcosphaerella na jagodi gljivica Diplocarpon na jagodi gljivica Pseudopeziza na vinovoj lozi gljivica Taphrina na breskvi virusi (šarenilo cvjetova tulipana. gljivica Puccinia glumarum na pšenici i ječmu 4. a nekada su glavni znaci razvoja bolesti —► često se njihove promjene očituju na cvjetovima ukrasnih biljaka . bakterija Pseudomonas morsprunorum na šljivi. različitih fizioloških poremećaja. gljivica Polvstigma rubrum na šljivi 133.Gumoze (smolotečine) 143.Truleži (gnjiloća) GUMOZE . Bdjenje biljaka .dolazi do izlučivanja različitih tvari tipa guma ili smola iz bolesne biljke —* dolazi najčešće uz pojavu simptoma kao što su nekrotične rak rane . gladiola) 5.

već je to izmijenjeno: DNA <-> RNA -> protein • iz tako izmijenjenog izraza vidi se da genetičke informacije mogu teći ne samo od DNA prema RNA.147.2000 nm Oblik virusa: .mjesta na površini antigena (virusa) odgovorna za njegovu specifičnu reaktivnost s protutijelima ili receptorima na imunokompetentnim stanicama nazivaju se antigenske determinante ili EPITOPI —► posjeduje trodimenzionalnu građu koja se komplementarna veznom mjestu ili PARATOPU protutijela • kod proteina epitop se obično sastoji od 5-7 aminokiselinskih 21 .17 nm . imunokompetentnih staica .HIV) .najmanji virus = satelitni virus uz virus nekroze duhana .najveći dio virusnih čestica ima ili okruglast ili produžen oblik . mnogi bakteriofagi imaju posve osobit oblik čestice: njihova se čestica sastoji od poliedrične glave i dužeg ili kraćeg repa koji može završavati pločastim proširenjem iz koje gizlaze repne niti i/ili parožaste tvorbe Virusi i njihova imunogenost .produžene čestice imaju oblik kratkih štapića. dugačkih niti ili rjeđe oblik koji podsjeća na bakterije ili puščano zrno = anizometrične čestice .najveći virus = klosterovirus .no. onda se naziva ANTIGEN .u stvaranju limfatičnih. virusi (virus krastavosti kore citrusa) .god) —> istraživanja na njemu su pokazala daje za infekcioznost svih virusa odgovorna nukleinska kiselina.tu se transkripcija zbiva obrnuto (povratno = reverzno) — > REVERZNA TRANSKRIPCIJA.svaka strana bjelančevina ili polisaharid ako su molekularne mase veće od 1000 daltona i ako se unesu u tkivo životinja parenteralno (ne kroz probavni trakt) izazvat će u životinji imuni odgovor .virusi su toliko sitni da se mogu vidjeti samo elektronskim mikroskopom (čestice su im submikroskopskih veličina) —► dimenzije najvećeg broja virusa je od 25200 nm .okruglaste čestice imaju zapravo građu pravilnog poliedra = poliedrične ili izometrične čestice .stanična imunost i ta nastala protutijela i stanice brane organizam od antigena tako da s njim reagiraju i time ga onda neutraliziraju . a virusi kod kojih se događa su RETROVIRUSI (npr.u stvaranju specifičnih protutijela .humoralna imunost 149.supstancija koja izaziva imuni odgovor naziva se IMUNOGEN .ako imunogen može specifično reagirati s protutijelom koje je stvorio (= antigensha reaktivnost).imuni odgovor očituje se na 2 načina: 148.s obzirom da virusi mogu imati i DNA i RNA kao genom tijek prenosa genetičke poruke nije više da sa DNA mora ići na RNA pa u protein. a ne virusni protein Veličina virusa: .TMV (virus mozaika duhana) .prvi izolirani i kristalizirani virus (1939. nego i suprotno .

a staničnih membrana su fosfolipidi i glikolipidi .tijek degradacije: 1.bjelančevine od kojih se sastoje protutijela pripadaju globulinima . 3. stupanj: razgradnja staničnih stijenki .induciranjem njihovih obrambenih organizama (upotreba elicitora: salicilna kis.ostataka građa protutijela: . 28 na bazi gljivica) najpoznatiji u Hrvatskoj —> Trichodex (Trichoderma harzanium T-39) najjača istraživanja na području biološke zaštite provode: Volcani centar (Izrael).sadržaja protoplazme i na kraju 4. središnjih lamela. gljivica Botrvtis cinerea (polifag i ubikvist na plodovima raznih biljaka) bakterija Ervvinia carotovora BIOLOŠKO SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA organizama ili njihovih produkata + mogućnost zaštite od bolesti putem samih biljaka tj.monoklonski imuni serumi .stijenki su hidrolaze 3.uzroci: enzimatska degradacija staničnih struktura .stijenki su celuloza i hemiceluloza..serumi koji sadrže jednu klasu protutijela TRULEŽI . stupanj: razgradnja sadržaja protoplazme • razgradnja sadržaja citoplazme —* škroba i proteina 4. stupanj: maceracija zaraženog staničja • očituje se u simptomima tipa truleži ili gnjiloće . jasmonati) . parazitizma i interferencije (inducirana rezistentnost) registrirano u svijetu 53 biofungicida (25 na bazi bakterija.to su antagonistički mikroorganizmi.glavni građevni sastojci st. 151. staničnih stijenki. .1.maceracija zaraženog staničja . Research institut for Plant Pathologv (Nizozemska).enzimi koji razgrađuju sastojke st.) aktivne međunarodna organizacija za biološku kontrolu su: IOBC-OILB i IFOAM 22 .ova pojava je svojstvena fakultativnim parazitima (bakterijama i gljivama) .stijenki .enzimi koji su odgovorni za nastanak truleži su iz skupine hidrolaza . odnosno antagonizmima tipa: antibioze.) .enzimi koji vrše razgradnju pektina = pektinaze i razaranjem središnjih lamela gube se veze među stanicama i počinje maceracija staničja 2. zatim 2.poliklonski imuni serumi . kompeticije. Institute for Biological control (Njemačka) te INRA (Franc.razgradnja i primarnih i sekundarnih st. gdje su najviše zastupljene gljive.središnje lamele se nalaze između primarnih st. pa bakterije i mali broj virusa biološko suzbijanje putem živih organizama ili mikroorganizama zasniva se na njihovim specifičnim interakcijama s biljnim patogenima.njihov glavni sastojak su pektini —> metilesteri poligalakturonske kis.serumi koji sadrže više klasa protutijela .stijenki dviju susjednih stanica (vezivni su elem.primjeri: 150. stupanj: razgradnja središnjih lamela .

KOMPETICIJA.koristi sc: 163.taj izolat ne posjeduje tumorogeni plazmid Ti (odgovoran za razvoj bolesti tumora). ali i nekih drugih gljivica iz rodova: Phvtophtora. Pvthium.ti fungicidi koriste sc: 161. Streptomvces griseoviridis 154.na bazi izolata K-84 ove saprofitne bakterije komercijaliziranje velik broj biofungicida koji sprečavaju razvoj srodne parazitske bakterije Agrobacterium radiobacter pv.većina antagonističkih mikroorganizama imaju višestruki način djelovanja na biljne patogene . kao biljni ojačivači (plant-stregthening) STREPTOMVCES GRISEOVIRIDIS . Pvthium.to dj elovanj e j e uglavnom kombinacij a: antibioza + kompeticija (za izvor hranjiva) + parazitizam (hiper. Phomopsis i Alternaria 164.najviše istražena vrsta bakterije i na bazi njenih endospora formulirani su brojni fungicidi .ANTIBIOZA pojava štetnog djelovanja jednog mikroorganizma na drugi putem produkata metabolizma (antbiotici određenih bakterija koji pokazuju toksični efekt na biljne patogene) komercijalizirani su biofungicidi na bazi bakterija: 152.fungicidi se temelje na 2 izolata ove vrste: Bacillus subtilis var. Pseudomonas aureofaciens 159. za suzbijanje bolesti povrća u zaštićenom prostoru i to najčešće gljivica iz rodova: Phvtophtora. Pseudomonas chlororaphis 158. za premazivanje rana nakon rezidbe voćaka. Burkholderia cepacia 160. kao zaštita od gljivice Nectria galligena AGROBACTERIUM RADIOBACTER .na bazi izolata K-61 ove aktinomicete komercijaliziranje biofungicid Mvcostop (Finska 1994.amyloiquefaciens FZB24 i Bacillus subtilis QST713 • te postoji i biofungicid Bio Yield koji ima mješavinu ova 2 izolata . Streptomvces lvcidis BACILLUS SUBTILIS .tumefaciens ANTAGONISTIČKI MIKROORGANIZMI KOMBINIRANOG DJELOVANJA (ANTIBIOZA. već jedan drugi plazmid koji je odgovoran za sintezu specifičnih proteina a antibiotskim djelovanjem na parazitsku vrstu Agrobaterium radiobacter pv.tumefaciens (uzročnik bolesti tumora korijenovog vrata na brojnim biljkama) —► primjena ograničena SAMO na suzbijanje tumora korijenovog vrata koštićavih voćaka i ruža .ovakvo djelovanje pokazuju brojne gljivice od kojih najširu primjenu imaju: 23 . za suzbijanje fuzarijskog venuća povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Pseudomonas svringac 156. Pseudomonas fluorescens 157. PARAZITIZAM) . Fusarium i Rhizoctonia 162.) .i miko-parazitizam) . Agrobacterium radiobacter 155. Bacillus subtilis 153.

virus ubija stanicu domaćina uzrokujući raspadanje ili lizu stanice . virusi koji uzrokuju prehlade i brojni bakteriofagi 2. PERZISTENTNI CIKLUS . izolat T-39 (Trichodex) .molekula protutijela ima strukturu koja se sastoji od dviju sličnih polovica (u svakoj se nalazi jedan teški ijedan laki lanac) .virus nakon ulaska u stanicu skida proteinski omotač.postoji više izolata ove vrste na bazi kojih je registriran velik broj biofungicida: 167.oba su za suzbijanje gljivica iz rodova Fusarium.u imunokemijskim reakcijama s biljnim virusima imaju udjela samo 2 imunoglobulina: IgG (ili G) i IgM (ili M) .kod oba oblika virus ostvaruje potpuno svoj životni ciklus tako da od jedne virusne čestice nastaju u stanici brojne nove virusne čestice koje zatim mogu zaraziti nove stanice 1.takav tip infekcije uzrokuju neki animalni virusi: polivirus.imuni serum (antiserum) .virus se nakon ulaska u stanicu NE razmnožava. nego se njegova nukleinska kiselina 24 .165. izolat T-22 . izolat T-35 169.Trichoderma harzanium 166. Pvthium i Rhizoctonia na korijenu povrtlarskih i cvjećarskih kultura AMPELOMYCES QUISQUALIS . te se onda inificirana stanica kontinuirano razmnožava i otpušta nove virusne čestice .za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi.virus hepatitisa B) VIROGENI tip infekcije (VIROGENIJA) .virus se u inficiranoj stanici razmnožava i izlazi iz nje a da pritom ne razgrađuje stanicu.u ovom tipu infekcije virus prolazi kroz jedan od dvaju mogućih putova ili životnih ciklusa .1 protutijelo se u isto vrijeme svojim krajevima veže sa 2 virusne čestice TIPOVI VIRUSNIH INFEKCIJA VEGETATIVNI ili PRODUKTIVNI tip infekcije .Ampelomvcetes quisqualis TRICHODERMA HARZANIUM .spore ovog hiperparazita klijaju unutar hipa pepelnice i izazivaju kolaps patogena . a njego genom primorava biokemijsko ustrojstvo stanice da stvara nove virusne nukleinske kiseline i nove virusne proteine od kojih zatim nastaju nove virusne čestice —► te nastale virusne čestice razaraju stanicu domaćina te izlaze iz nje tražeći novu stanicu koju će inficirati .takav tip infekcije uzrokuju svi biljni virusi te neki animalni virusi (npr. LITIČKI CIKLUS .krvni serum koji sadrži određena protutijela . jagodama i povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru 168.antagonističko djelanje ove gljivice temelji se na hiperparazitizmu sa gljivicama iz porodice Ervsiphaceae —> komercijaliziranje samo 1 biofungicid na bazi spora ove gljivice —* za suzbijanje pepelnica na brojnim kulturama (prvenstveno gdje je velika vlažnost) .radi se o latentnoj infekciji .

ti virusi moraju najprije svoju jednolačanu RNA prepisati u dvolančanu DNA. cvrčci 180. pa onda ulaze u stanicu domaćina pasivno .pod određenim uvjetima. neke stjenice) 184.može se podijeliti u 5 faza: 170. genomsku DNA (to ugrađivanje se zbiva na određenim mjestima u domaćinovoj DNA) —> dolazi do rekombiniranja dviju različitih nukleinskih kiselina . kukcima 178. faza IZLAŽENJA virusnih čestica iz stanice .ugrađuje u domaćinovu. faza SINTEZE osnovnih građevnih dijelova virusnih čestica 173. faza SASTAVLJANJA sintetiziranih virusnih dijelova u nove čestice 174.životni ciklus virusa obuhvaća sve događaje kroz koje virus prolazi od trenutka dodira sa stanicom domaćina pa sve do izlaska novonastalih virusnih čstica iz stanice .susreće se samo kod DNA-animalnih virusa i kod DNA-bakteriofaga ((lizogenija ili lizogeni tip infekcije). mehanički prijenos {nije cest) 176. kornjaši 182. ostali kukci (tripsi.biljni virusi ne prolaze kroz 1 . te jedne skupine RNA-animalnih virusa (Retroviridae) • kod Retroviridae: da bi ugradili svoj genom u genomsku DNA stanice. štitasti moljci 181. crvci 183. tj. biljni virusi NISU sposobni sami probiti staničnu stijenku biljke i uci u unutrašnjost st. grinje 25 . lisne uši 179.ugrađena virusna nukleinska kiselina = PROVIRUS ili blagi virus i uzrokuje blagu infekciju . ugrađena virusna DNA može ponovno postati slobodna i tako oslobođena može se replivirati i stvarati nove virusne čestice te uzrokovati raspadanje stanice.tako integrirana virusna nukleinska kiselina postaje sastavni dio stanične DNA koja se dalje kopira i prenosi za vrijeme stanične diobe u stanice kćeri . a oni to i čine zahvaljujući tome što u svojoj čestici posjeduju jedan osobit enzim pod imenom reverzna transkriptaza . neke Diptere.fazu takva ciklusa —► razlog tome jest činjenica što se na površini biljne stanice nalazi kutikula ili kutinizirani slojevi te čvrsta stijenka na kojima nema receptora za koje bi se virusne čestice mogle vezati (kod aimalnih stanica su takvi receptori izgrađeni od AK) • takodjer.preko rana u epidermi biljnih stanica = PARAZITI RANE NAČINI PRENOŠENJA VIRUSA Načini prenošenja virusa: 175. cijepljenjem 177.virogena infekcija može prijeći u litičku infekciju ŽIVOTNI CIKLUS VIRUSA . faza ULAŽENJA virusa u unutrašnjost stanice 172. faza ADSORPCIJE virusa na površinu stanice domaćina 171.

gljivice 187. nematode 186.virus se može prenijeti na zdravu biljku odmah nakon sto je insekt rilcem probio epidermu biljke -^faza inokuliranja virusa . vilinakosa MEHANIČKI PRIJENOS . peludom 189. nesteriliziranim priborom —> virus mozaika duhana (TMV) CIJEPLJENJE .za vrijeme vjetrovitog vremena trljaju o listove susjednih zdravih krumpira 2.kod najobičnijeg načina cijepljenja.uspješnost ovakvog prijenosa lisnim ušima je povećana ako uši. one mogu prenositi viruse na 3 načina: 1. znaci gdje se dio grančice jedne biljke (plemka) spaja sa korijenom druge biljke (podloga). neko vrijeme gladuju. preko LISTA —* X-virus krumpira te virus mozaika duhana (TMV) moze se mehanički prenijeti s inficiranog na zdravi krumpir kad se listovi inficiranog krumpira npr. RUKU. preko KORIJENA —► virus mozaika duhana (TMV) infekcija nastaje tako sto se korjencici rajčice oštete za vrijeme probijanja kroz grube cestice tla i sa nastalim ranama dolaze u dodir sa raspadajućim zaraženih biljnim tkivom koje je preostalo od biljaka koje su tu prije rasle 3.virus ulazi u insekta za vrijeme njegova hranjenja biljnim sokom (vrijeme uzimanja virusa je vrlo kratko-10 sec) —* faza stjecanja virusa hranjenjem .insekti razmjerno brzo nakon napuštanja inficiranih biljaka gube sposobnost daljnjeg inficiranja drugih dijelova . neperzistentan način (pasivan) —> virusi koji se prenose rilcem vektora . jer onda uš na više mjesta probija epidermu i uzima biljni sok b) perzistentan način —> cirkulativni virusi .organizmi koji prenose viruse s jedne biljke na drugu = VEKTORI —> oni probijaju staničnu epidermu radi uzimanja soka kojim se hrane. virus ce bez obzira koji je dio zaražen prijeći u zdravi dio biljke i tu se razmnoziti KUKCI . vegetativnim razmnožavanjem 10.izravni mehanički prijenos virusa u prirodi moze se susresti kod vrlo stabilnih virusa koji se pojavljuju u visokim koncentracijama u biljkama: 1.glavne značajke perzistentnog prijenosa virusa su: % faza stjecanja virusa traje dugo (6-12 h) . cime mogu unijeti virus u biljku . preko ODJEĆE. prije uzimanja virusa iz inficirane biljke. sjemenom 188.185.glavne značajke neperzistentnog prijenosa virusa su: .nije cest način prijenosa jer se rijetko na biljkama stvaraju rane kroz koje bi virus bez posrednika usao u stanicu .insekt NE može odmah nakon uzimanja virusa prenijeti virus na biljku —> postoji latentni period koji traje 12 i više h 26 .sišući sok zaraženih biljaka.zato jer se zadržavaju na usnim dijelovima insekta .

.pamukov štitasti moljac .virusa gladovanje vektora. a često se u njemu i razmnožavaju • često ti vektori zadrže viruse kroz cijeli svoj život. ali posve određeni virus —> taj drugi virus je VIRUS POMAGAČ (može biti drugi soj istog virusa ili posve drugi virus) • npr. već većina njih prenosi na perzistentan način —* perzistentni virusi cirkuliraju u insektovu tijelu. a viruse koje prenose su iz rodova Bromovirus. i perz. semiperz.koncentracija virusa u hrani koju ti insekti povraćanjem ispuste je vrlo visoka kod njih ne postoji latentni period nakon što su stekli virus kornjaši ga mogu zadržati 1-2 dana 19 vrsta tih kukaca prenosi 6 virusa. a u nekim slučajevima i puno kraće (kada je dovoljan samo jedan ugriz insekta da on stekne virus) . a prenose viruse na semiperzistentan način kad jednom virus dospije u insekta. pa su i jajašca tih kukaca zaražena virusom. odnos dvaju sojeva virusa žute kržljavosti ječma (RPV soj i MAV soj): lisna uš prenosi samo RPV soj virusa radi njegovog specifičnog proteinskog omotača. niti se prenose preko jajašca postoje 74 vrste kornjaša koje su prenosioci biljnih virusa.resieari ili tripsi (Thvsanoptera) . ali se ti virusi ne razmnožavaju u vektoru. najvažniji virusi koje prenose dolaze u kakaovcu hrane se sadržajem floemskih stanica.virus pjegavosti i venuća rajčice (prenose ga na 27 . virus žutice šećerne repe neperzistentni su po tome što ne cirkuliraju unutar svojih vektora. lisna uš će prenositi i MAV jer tu RPV služi kao virus pomagač ■ virusi koje prenose cvrčci iz porodice Cicadellidae na biljkama uzrokuju simpotome u obliku žućenja i uvijanja lista prenose se mehaničkim sokom jer dolaze većinom u fioemskim stanicama cvrčci NE prenose neperzistentno. većina iz por.Bemisia tabaci) oni se hrane sadržajem floemskih stanica i prenose viruse mehaničkom inokulacijom način prijenosa je sličan perzistentnom prijenosu. ali njihov vektor zadržava sposobnost da ih stalno kroz 3-4 dana prenosi (vektor može steći virus za 30 min) i semiperzistenti iperzistentni virusi dolaze u floemu —» zato vektor mora svojim rilcem probijati duboko u biljno tkivo da bi uzeo virus i da bi poslije na isti način prenio u druge biljke I' tako da i kod semiperz. a MAV ne prenosi. Comovirus. ali ako se oba soja nađu zajedno. i perz. te ona mogu prezimiti te u proljeće postati izvor novih zaraza neki virusi prenose i na semiperzistentan način. NE povećava uspješnost prijenosa neki neperz. prije faze stjecanja virusa za vrijeme hranjenja.važnosti za tropska područja (npr.virusi mogu se prenositi lisnim ušima samo ako inficirana biljka sadrži još i neki drugi.Chrvsomelidae i Curculionidae.virus klorotične kržljavosti kukuruza koji perzistira u vektoru samo nekoliko dana i ne prolazi kroz latentni period virusne bolesti koje oni prenose su od gosp. npr..nakon tog perioda insekt je sposoban u duljem razdoblju (tjedan dana) inficirati zdrave biljke .perzistentan virus zadržava se u insektu u svim razvojnim stadijima c) semiperzistentan način npr. Tvmovirus i Sobemovirus duljina trajanja faze uzimanja virusa traje oko 24h. on ga može u sebi zadržati 3-4 dana 190.

prenose viruse na na necirkulativan način i da se u njima ne razmnožavaju .perzistentan način) 191.virus mozaika pšenice .gljivica inficira stanice korijena koje se nalaze u blizini rizoderme i u njima stvara zoosporangije .zoospore dospiju u vodu u tlu gdje mogu pri spolnom razmnožavanju fuzionirati u parove i stvoriti zigote koje mogu tako ući u stanice korijena i stvoriti tzv.oko četvrtina od 250 biljnih virusa prenosi se sjemenom —> ima veliku važnost (virusi koji se prenose sjemenom već se samom sjetvom rasprostranjuju po usjevu) .prenose 2 skupine virusa: izometrične viruse .oblici (glistaci) hrane se sadržajem stanica biljnog korijenja i od tamo uzimaju viruse .prenose 2 skupine virusa: tobraviruse (anizometrični virusi) .virusna se bolest na poljskim usjevima javlja odmah nakon nicanja biljaka na mladim biljčičama 28 .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus i neke anizometrične viruse .virus mozaika pšenice prenosiv tlom.2 vrste stjenka .npr.neke vrste Diptera . virus šuštavosti duhana i nepoviruse (izometrični virusi) GLJIVICE . i dospijevaju u okruženje korijena gdje se mogu dogoditi 2 stvari: 193.zoospore plivaju kroz vodu u tlu i pričvršćuju se na površinu korijena druge biljke.3 biljna virusa se prenose grinjama: virus mozaika raži.način prijenosa virusa gljivicama: . virus žutog mozaika ječma SJEME . te se pritom transformiraju i ulaze u stanice korijena i uspostavljaju parazitski odnos —* virus pričvršćen na vanjsku stijenku cilije zoosporom dospijeva u stanicu korijena zdrave biljke. virus pjegavosti pšenice i virus prugastog mozaika pšenice . iz njih nastaju zoospore preko kojih se virus prenosi na korijenje zdravih biljaka.virus kovrčavosti šećerne repe (na perzistentan način) GRINJE .npr.u zoosporangijima se stvaraju pokretne spore (zoospore) koje imaju 1 ciliju .virus mozaika lobode i virus mozaika duhana 192.mirujuće spore (spore otporne na sušu i mogu u raspadnutim ostacima korijenja ostati vrlo dugo) —► virus se pritaju u mirujućim sporama i kad one dočekaju povoljne uvjete za klijanje.virus nekroze duhana i njegov satelitni virus 194.npr.grinje ih prenose na perzistentan način (virusi cirkuliraju u vektoru) NEMATODE .zoospore izlaze iz biljnih st.gljivice koje prenose viruse obvezatni su paraziti na korijenu biljaka . npr. npr.

) PATOGENI KOJI UZROKUJU BOLESTI SLIČNE VIROZAMA . cijepljenjem. gomoljima.biljke napada velik broj različitih patogena: gljivice.preko SJEMENE LJUSKE (TESTE) .virusi se prenose sjemenom preko različitih dijelova sjemenke: 195. viroidi.najčešće je kod ukrasnog bilja i voćaka VILINA KOSA .korovnih biljaka) prezimljuju u sjemenkama čekajući da biljka proklija i da se u njoj razmnože . da se ostvari nužno je da se matična biljka rano u svojem životu inficira virusom.preko SJEMENOG ZAMETKA (EMBRIJA) . pa do zaraze u tom slučaju mora doći prije cvatnje i prije nego biljka stvori ženske gamete PELUD .koje su i najosjetljivije na zarazu —* postaju izvor novih zaraza .Mycoplasmatacea i Acholeplasmataceae 29 .kod većine biljnih virusa.većina virusa izaziva sveobuhvatnu infekciju neke biljke tako da svaki njezin dio sadrži virus .iz zaraženih biljaka koje se vegetativno razmnožavaju virusi se na nove biljke mogu prenositi: reznicama.spiroplazme + mikoplazme = razred: Mollicutes red: Mvcoplasmatales porodice:Spiroplasmataceae.prijenos može biti aktivan (razmn. spiroplazme i rikecije .bolesti koje uzrokuju mikoplazme. mikoplazme. a do kontaminacije dolazi kod onih virusa koji mogu prijeći iz matične biljke preko plazmodezmija do sjemenog zametka 196.mnogi virusi (npr. virusi.virusi koji se prenose peludom ulaze u jajnu stanicu zajedno s muškim gametama kroz peludovu cjevčicu .ta biljka svojim korjenastim prihvataljkama (haustorijama) ulazi u tkivo domaćina i povezuje se s njihovim žilnim sustavom —* taj prijenos virusa nema gosp. rikecije i viroidi teško je na prvi pogled razlikovati od virusnih bolesti (viroza) . lukovicama .dolazi do vanjske kontaminacije sjemenke pa se virus može eliminirati ako se takve sjemenke tretiraju nekim kemijskim spojevima.značenje .inficirani pelud pri oprašivanju zdravih biljaka može onda zaraziti ženske gamete VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE . bakterije.u prenositelju) i pasivan (nema takva razmn.