FITOPATOLOGIJA

S FITOFARMACIJOM

MIKOPLAZME (FITOPLAZME) Građa i razmnožavanje: - st. mikoplazma su promjenjiva oblika - najčešće su na prerezu okruglaste, promjera 150-300 nm - nemaju staničnu stijenku, već samo troslojnu membranu - NE mogu sintetizirati peptidoglikan (njegovom polimerizacijom nastaje mukopeptid koji je bitan dio bakterijske stanične stijenke) - imaju ribosome bakterijskog tipa te obje nukleinske kiseline (RNA i DNA-oblik dvolančane prstenaste molekule) - razmnožavaju se kao i bakterije dijeljenjem matične stanice na 2 nove stanice - kultiviraju se na umjetnim podlogama npr.na agaru - otporne su na penicilin - napadaju i čovjeka Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova nekih biljaka (žutice), pozelenjavanje cvjetnih dijelova te sterilnost cvjetova (virescencija) i vještićina metla - u takvim bolesnim biljkama nalazi se mnošto mikroorganizama koji gotovo začepe provodne dijelove žile (sitaste cijevi) preko kojih biljka opskrbljuje svoja tkiva hranjivima stvorenima fotosintezom - mikoplazme kralježnjaka NE mogu zaraziti biljke, niti obratno • razlika je u tome što biljne mikoplazme dolaze unutar stanice domaćina (intracelularno), dok mikoplazme kralj ežnjaka dolaze izvan stanice domaćina (ekstracelularno) - biljne mikoplazme rasprostranjuju se u prirodi tako da ih prenose različite vrste kukaca koji se hrane biljnim sokom (cikade, lisne buhe, neke stjenice) - NE MOGU se kultivirati in vitro SPIROPLAZME Građa: - u krutom mediju imaju okruglast oblik te samo u određenim okolnostima poprimaju spiralan oblik - pokretljive su (ako se nađu u tekućem mediju zmijoliko se i brzo kreću) - veličine su 12 000 x 250 nm - zahtijevaju u svom rastu sterole, te je njihov genom veći od genoma mikoplazmi - mogu se kultivirati na umjetnim podlogama - uspjelo se analizirati samo 1 spiroplazmu —► Spiroplazma citri - u oboljelim narančama Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova, skraćenje stabljike (skraćuju se internodiji), zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke te pojava dodatnih izbojaka (proliferacija) na stabljici i korijenu + mijenjaju metabolizam giberelina - šire se u prirodi kukcima iz skupine cvrčaka, koji im služe kao prenosioci (vektori) i kao sekundarni domaćini u kojima se one razmnožavaju —»■ u insektima uzrokuju dosta blage infekcije - pronađene su kod nekih vrsta mušica (rod Drosophila) i kod pčela - mogu inficirati i biljke i beskralješnjake i niže kralješnjake (npr.miša, hrčka) uzrokujući u njima bolest kataraktu (očna mrena) i kroničnu infekciju mozga BILJNE RIKECIJE 2

odmah nakon izlaganja enzimu gube infekcioznost I viroid = sastoji se samo od gole jednolančane prstenaste RNA koja je jako mala (359 nukleotida) . vidjelo se da on sadrži neobično lagane jedinice koje su se sporo taložile. zatim strojevima pri obradi.vrlo su osjetljivi na enzim ribonukleazu (razlaže RNA) .zastoj u rastu biljaka. ali na listovima se ne vide znakovi bolesti .lako se širi na zdrave biljke dodirom listova zdravih i zaraženih biljaka.koncentracija virusnih cestica se u inokuliranim stanicama smanjuje nakon nekoliko sati —> to je posljedica toga sto virusne cestice svlače svoj proteinski omotač = FAZA EKLIPSE 3 .može se prenijeti sa krumpira i na druge biljke . te ako su se sokom listova bolesnih biljaka trljali listovi zdravih.biljni se virusi s bolesne na zdravu biljku prenose tako da se listovi zdrave biljke trljaju sokom iz zaražene biljke —* pritom nastaju na epidermi lista sitne ranice kroz koje virus dolazi u dodir sa protoplazmom gdje se onda poene razmnožavati . te se može naći u svim tkivima zaražene biljke. te je infekciozni uzročnik zastao pri samom vrhu epruvete 1 virodi = jako lagane molekule čija je masa znatno manja i od najmanjih biljnih virusa .- imaju stanični stijenku i osjetljive su na penicilin zasad se NE može kultivirati na umjetnim podlogama NE prenose se mehaničkom inokulacijom soka zaraženih biljaka.u stanici je RNA ovog virusa vezana isključivo za jezgru.bolest koje prenose: bolest vretenastih gomolja krumpira (PSTVd) .biljni virusi mogu mjesecima zadržati infekcioznost u uginulom biljnom tkivu koje dospijeva u tlo. ksilemu korijena zakržljalih bresaka i u floemu djeteline VIROIDI .bolest je vrlo infekciozna .ostale bolesti koje prenose: bolest Ijuštenja kore stabla agruma i kržljavost krizantema NAČINI INFICIRANJA BILJKE Prirodno inficiranje biljaka . nego samo insektima nađene u: ksilemskim provodnim elementima vinove loze. ALI virus ipak uspijeva zaraziti malobrojne osjetljive stanice i tako uspostaviti parazitski odnos —► pritom se virus usmjerava na stanični metabolizam tako da mu omogućuje razmnožavanje = udomljavanje virusa = zaraza ili infekcija . a slabiji virusi ulaze u stanicu preko raznih kukaca .pri otkrivanju koji bi to virus mogao biti otkriveno je: kada je infekciozni materijal koji uzrokuje BVKG bio centrifugiran u gradijentu šećera.kad se virus inokuliranjem unosi u stanice lista većina je stanica imuna na virus.svako unošenje virusa u biljku = INOKULACIJA .biljni virusi se ne mogu adsorbirati na površinu stanice svojih domaćina —* ulaze u stanicu ili kroz ranice na vanjskoj stijenci epidermnih stanica ili kroz ektodezmije. ali najviše je ima u mlađem tkivu . pa tako onda lako zaraze mladu biljcicu koja raste u takvom tlu Pokusno inficiranje biljaka virusom . bolest bi ubrzo zahvatila sve dijelove zdravih biljaka .molekula je spljoštena tako da dvije strane prstena dospijevaju blizu jedna drugoj pa se međusobno povezuju H mostovima .

virus se dalje siri u okolne stanice kroz plazmodezmije te na veće udaljenosti kroz provodne elemente = sveobuhvatna infekcija ili sistemna (sistemicna) infekcija: dovodi do sistemnih simptoma koji se pojavljuju na svim dijelovima biljke • u sistemno inficiranim biljkama virus cesto ostaje za cijelog života biljke i sve potomstvo te biljke je onda inficirano .osim toga. a uz njih šre se i virusne čestice i gole virusne nukleinske kiseline .kada simptomi postaju sve blaži.u sljedećih 10 dana lezije se postupno povećavaju tako da tkivo oko njih postaje kloroticno.virusi se šre od stanice do stanice. a virus je latentni virus • npr. virus sustavosti duhana . gdje novorazvijeni listovi takvih biljaka iako nemaju simptome zadržavaju virus u sebi (npr.kad su sistemni simptomi u početku izrazito jaki 2.virus žutog mozaika postrne repe 2 načna širenja virusa: 1. a infekcija kod njih je latentna ()maskirana) ili besimptomna. na duhanu jedan soj TMV-a uzrokuje maskiranu infekciju. virusi stvaraju 1 ili više specifičnih proteina koji sudjeluju u njihovu širenju u biljci = virusni transportni proteini .biljke osjetljive na virusnu infekciju = SENZITIVNE BILJKE: prvi simptomi infekcije javljaju se za nekoliko dana (virus se poene razmn.vec nakon nekoliko sati) .cesto virusna infekcija ne uzrokuje vidljive simptome .neki pak virusi mogu zaraziti samo biljke jedne porodice.postoje također i biljke koje jako burno reagiraju na infekciju. FAZA SOKA ili AKUTNA FAZA .aktivni obrambeni mehanizmi omogućuju biljci da se ona moze oporaviti od virusne bolesti: 1. a oko lezije se moze stvoriti okrugli prsten mrtvog (nekrotienog) tkiva sistemni simptomi obično se pojavljuju 5-14 dana nakon infekcije . pa cak ubrzo nakon infekcije jedan dio tkiva (nekrotieno tkivo) ili cak čitava biljka ugine = PREOSJETLJIVE ili HIPERSENZITIVNE BILJKE • kod takvih biljaka je moguće da ako im ugine jedan dio biljke. posto se virus ne moze razmnožavati u mrtvom tkivu . FAZA OPORAVKA ili KRONIČNA FAZA .kod virusa mozaika krastavca) . npr. a nakon nekoliko dana postiže konstantnu vrijednost Širenje virusa .• poslije te faze koncentracija virusa naglo raste.vrijeme koje prodje od ulaska virusa u stanicu do pojave prvih simptoma na biljci = INKUBACIJA (trajanje ovisi o virusu) . plazmodezmijama .obično se 2-4 dana nakon infekcije pojavljuju prvi simptomi zaraze = lokalni simptomi u obliku pjega (primame ili lokalne lezije) koji se stvaraju na mjestima gdje je virus usao u stanicu . da se virus dalje i ne proširi.takve biljke se nazivaju = TOLERANTNE ili NEOSJETLJIVE BILJKE.infekcija počinje na onom mjestu u biljci na kojem je virus unesen u stanicu = mjesto lokalne infekcije . a takve infekcije prevladavaju u divljih biljaka .znači virus sam aktivno sudjeluje u svojem širenju iz jedne stanice u drugu 4 .neki virusi su sposobni inficirati velik broj različitih biljnih vrsta = imaju širok krug domaćina npr.

2. RNA koje potječu od domaćinske biljke. defektne virusne nukleinske kiseline koje dolaze npr. ALI MOGU stvarati svoj vlastiti proteinski omotač.među satelite biljnih virusa NE ubrajaju se: 3.oba virusa prenose se zoosporama gljivice Olpidium brassicae.šire se na veće udaljenosti .uvijek dolaze uz svoj virus pomagač • samo posve određeni virus može pomagati pojedinom satelitnom virusu primjeri: 1. virus bijelog prugastog mozaika kukuruza (MWL-MV) + njegov satelitni virus SMWLMV 9. tobravirusa ili nepovirusa.pronađene su u virusnim česticama strane jednolančane RNA koji nisu dio virusnog genoma i te se RNA ne mogu replicirati bez pomoći određenog virusa pomagača . a koje se mogu naći u virusnoj čestici umjesto virusne RNA SATELITNI VIRUSI .čestice STNV-a razmnožavaju se samo uz prisutnost TNV-a i to njegovih posve određenih sojeva . virus nekroze duhana (TNV) + njegov satelitni virusa STNV . pa RNA satelitnih virusa dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama . utječe na TNV tako da mijenja njegove simptome na domaćinu —* STNV može smanjiti koncentraciju TNV-a u biljci domaćinu 7. znači šire se na veće udaljenosti kroz floem gdje im je brži put SATELITNI VIRUSI I SATELITNE RNA .dijele se u 2 osnovne skupine: 5 . virus mozaik duhana (TMV) + njegov satelitni virus STMV SATELITNE RNA . provodnim elementima . pa dolaze unutar proteinskog omotača virusa pomagača . pojedini manji segmenti podijeljenog vir usnog RNA-genoma koji se susreću npr.NE MOGU stvarati vlastiti proteinski omotač.kad se STNV nađe u stanici istodobno sa svojim pomagačem TNV-om. a koji se ne mogu replicirati bez prisutnosti većeg segmenta virusnog genoma 4. ali ne mogu stvarati normalni kapsidni protein 6. virus mozaika prosa (PMV) + njegov satelitni virus SPMV 8. dok TNV-RNA ju gubi već nakon 30 minuta .kod mutanata TMV-a —* mogu se samostalno repliciratim.kad virus dospije na neko određeno mjesto.STNV-RNA je stabilnija od TNV-RNA jer zadržava infekcioznost 4 sata. te se za vrijeme tog prijenosa virusne čestice apsorbiraju na površini zoospora . subgenomske RNA koje se stvaraju za vrijeme normalne virusne replikacije 5.satelitni virusi se NE MOGU samostalno razmnožavati.virus u provodne elemente ulazi zajedno sa asimilatima te se dalje širi do korijena i drugih dijelova biljke .virusi se šire kroz stabljiku a da se u njoj ne repliciraju.kod kukumovirusa. on izlazi iz provodnih elemenata te ulazi u parenhimno tkivo odakle se dalje širi plazmodezmijama u ostale stanice —* uz pomoć virusnih transportnih proteina .

niti na" 3-kraj u poli-Arep. Sumarta) 13. PHYLLOSIPHON . nekim citrusima i dr.uzrokuju bolesti u suptropskim i tropskim područjima .primjer: kod virusa šarenila vrste Solanum nodiflorum FITOPARAZITSKE ALGE Karakteristike: .primjer 2: sat-RNA + virus crne prstenaste pjegavosti rajčice (TBRV) Satelitne RNA uz kukumoviruse: .npr.kružne satelitne RNA koje sliče viroidima (po veličini. palmama.primjer 1: sat-RNA + virus prstenaste pjegavosti duhana (TRSV) . CEPAHALEURUS —> najvažniji rod s više parazitskih vrsta: 16. nemaju in vitro osobine mRNA).sat-RNA koja prati TRSV dolazi u zasebnim česticama čija je kapsida izgrađena od proteinskog omotača TRSV-a.npr. sat-RNA uz tombuviruse (npr.na vrstama iz porodice Urticaceae (Java) 15.suptropskom i tropskom voću 17. te je malo teža od čestica TRSV-a . avokadu. papru.većinom pripadaju skupini zelenih algi (Clorophvta) . mangu.uz nepoviruse + 3.i HOLO.kod nas NISU raširene Najvažniji rodovi: 12.uz kukumoviruse 11.parazit . C.na čaju. vaniliji. RHODOCHYTRIUM .primjer 1: sat-RNA + virus mozaika krastavca (CMV) • replikacija sat-RNA posve ovisi o virusu pomagaču . PHYTOPHYSA .10.sat-RNA za razliku od RNA virusa pomagača nema na 5-kraj u kapu.na vrstama iz roda HIBISCUS (Indonezija. razmjerno male satelitne RNA koje se sastoje od najviše 700 nukleotida —*■ nemaju osobine mRNA .PARASITICUS . magnoliji.mogu biti HEMI. razmjerno velike satelitne RNA koje izgrađuju više od 700 nukleotida —> kodiraju jedan nestrukturni protein . Malezija.na čajevcu i vrstama iz roda CITRUS (agrumi) 6 .na vrstama iz porodice Arecaceae (npr. a po sekundarnoj građi sat-RNA sliči viroidima .VIRESCENS . a dolaze unutar virusne kapside (NE mogu se replicirati bez virusa pomagača) .primjer 2: sat-RNA + virus kržljavosti orašca . te sat-RNA dolazi u inficiranim stanicama u visokoj koncentraciji Satelitne RNA (sat-RNA) uz nepoviruse: . imaju velik broj sparenih baza.virus grmolike kržljavosti rajčice) • replikacija sat-RNA ovisi o RNA virusa pomagača.kotrljajućeg prstena .sat-RNA replicira se po modelu tzv.palme) 14. C.

COFFEA .većinom su rasprostranjene u tropskim i suptropskim područjima. estera i AK koje biljka domaćin izlučuje van putem korijena ili listova. LISTA i PLODOVA .Orchidaceae i por.NEMAJU razvijene kloroplaste. dok je u našoj flori zastupljeno 45 vrsta Sistematski prikaz holoparazitskih viših biljaka u flori Hrvatske: 1.NE luče toksične tvari.poznato je oko 550 vrsta holoparazita koje pripadaju u l i porodica. a neke samo na određenim vrstama = MONOFAGI .tvari . već su se oni reducirali u male i neugledne žućkaste ljuske . a zastupljene su sa 53 roda .glavna karakteristika ovih biljaka je prilagodba heterotrofnom načinu života —> nemaju posobnost fotosintetske asimilacije. Cvtinus. također je moguće da pomoću tih reakcija parazitska biljka lakše pronalazi provodno staničje napadnute biljke pomoću svojih hifa tražilica (koje se nalaze u transfernim stanicama -specifične stanice za primanje i uzimanje hranjivih tvari) . već samo iscrpljuju domaćina oduzimajući mu vodu. paraziti KORIJENA . i organske tvari . a smjer rasta i svijanja parazitske biljke određenje koncentracijskim gradijentom tih tvari 20. SMANJEN je i proces transpiracije .na kavi HOLOPARAZITI (PRAVE PARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: . org. neke heterotrofne biljke iz por. pomoću kojih prodiru u tkivo biljke domaćina sve do njenog provodnog sustava (ksilema i floema) .Cuscuta + 3.način na koji pronalaze svoje žrtve smatra se da glavnu ulogu u tome imaju neki organski spojevi terpena.tvari koje luči biljka domaćin.sjeme ovih biljaka klije SAMO u prisutnosti njihovih domaćina • na klijanje parazitskih vrsta roda Striga stimulirajuće djeluju spojevi kumarina i neki derivati purina .MINIMUS . već su razvile specifične organe tzv.i anorg. Lathraea 23. kod roda Cuscuta (viline kosice) susrećemo kemotropske reakcije.Orobanche.sisaljke ili haustorije. C. uz H2O i anorganske tvari.kemotropske reakcije = svijanje i rast biljaka uzrokovan nehomogenom raspodjelom nekih kem. Pvrolaceae —> žive kao paraziti na nekim vrstama gljiva = MIKOTROFIJA .18.zbog redukcije listova. C. te im nedostaje klorofil —> nemaju normalno razvijene listove.NE posjeduju pravi korijenov sustav.na kakau 19. gdje znači parazitska biljka raste prema određenom domaćinu privučena koncentracijom niza lako hlapljivih alkohola koje luči biljka domaćin 21.specijalizirane su u izboru domaćina —► neke parazitiraju na velikom broju vrsta = POLIFAGI. pa moraju od biljke domaćina uzimati.prema organima na kojima se razvijaju mogu biti: 22. a koji onda stimulirajuće djeluju na klijanje i rast parazitskih biljaka —> alelopatski odnos između domaćina i parazitskih biljaka . red: Rafflesiales 7 . paraziti STABLJIKE.

ali mogu i samostalno egzistirati (npr.LATHREA (potajnica) TOZZIA (tocija) 4.Loranthaceae) . oduzimajući im vodu i mineralne tvari. OBLIGATNI hemiparaziti su potpuno vezani za svoje biljke domaćine.por: Rafflesiaceae rod: CYTINUS (ozorina) 2. Loranthaceae i Scrophulariaceae .vrste nekih rodova iz por. red: Scrophulariales por: Scrophulariaceae rod: *. FAKULTATIVNI hemiparaziti samo djelomično žive na račun drugih biljaka. Scrophulariaceae) 2. Scrophulariaceae) ili na stablima drvenastih biljaka (Loranthaceae) .žive kao paraziti na korijenu drugih biljaka (Santalaceae. red: Ericales por: Pvrolaceae rod: MONOTROPA (bezlistac) 6. Mvzodendraceae.posjeduju haustorije ili sisaljke .vrste iz por. red: Orchidales por: Orchidaceae rod:^-> NEOTTIA (kokoška) NA EPIPOGIUM (nadbradac) * CORALLORHIZA (koraljuša) HEMIPARAZITI (POLUPARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: .autotrofni su organizmi koji sadrže klorofil i vrše fotosintezu —» same su sposobne stvarati organske tvari. red: Scrophulariales por: Orobannchaceae rod: OROBANCHE (volovod) 5.razlikujemo fakultativne i obligatne parazite: 1.u opsegu flore Hrvatske zastupljeno j e l i rodova s oko 50 vrsta 8 .poznato je preko 100 rodova s više od 2500 vrsta hemiparazita koje spadaju u porodice: Santalaceae. red: Polemoniales por: Cuscutaceae rod: CUSCUTA (vilina kosica) 3. bez čije pomoći nebi mogle živjeti (npr. ALI vodu i anorganske tvari moraju uzimati od biljke domaćina .

red: Santalales por: Santalaceae rod:^£ OSYRIS THESIUM 2.Sistematski Hrvatske: prikaz hemiparazita zastupljenih u flori 1. red: Santalales por: Loranthaceae rod:^^ VISCUM \* ARCEUTHOBIUM * ODONTITES PEDICULARIS EUPHRASIA MELAMPYRU BARTSCHIA M LORANTHUS 3. red: Scrophulariaceae por: Scrophulariaceae rod:*^-^ RHINANTHUS 9 .

PALEŽI 29. CITOLITIČKE PROMJENE 44. ATRAKNOZE 27. VJEŠTIČINE METLE 34. GALE 31. RAK. GUMOZE TRULEŽI DEFINICIJA VIRUSA virusi su obvezatni paraziti (= NE MOGU se razmnožavati na umjetnim podlogama. ENACIJE 33. PATOPLAZMIČNE.FIZIOLOŠKE PROMJENE U BOLESNOJ BILJCI NASTALE POD UTJECAJEM PATOGENIH ORGANIZAMA 1. VEĆ SAMO u živim stanicama svojih domaćina) NE MOGU se neposredno koristiti sastojcima iz stanice domaćina jer NEMAJU VLASTITI METABOLIZAM. LEZIJE 26. PATULJAVOST (NANIZAM) 38. već na drugačiji način: 46. ona se rastavlja na sastavne dijelove (protein i nukleinsku kis) 10 . METAPLAZIJE 39. 45. PROMJENE U BOJI (PIGMENTA) 43. RAK RANE 28. KRŽLJAVOST 3. ali mogu preusmjeriti metabolizam domaćina prema stvaranju svojih novih virusnih čestica virusi nemaju enzime za stvaranje biokemijske energije —► virusne se čestice ne reproduciraju tako da se matična stanica dijeli na dvije manje stanice. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE Hipertrofije 30. TUMOR. SKLERENHIMIZACIJA 40. NEKROZE PROVODNOG TKIVA 2. MERISTEMIZACIJA 42. VASKULARIZACIJA 41. NEKROZE 24. kad virusna čestica dospije u stanicu domaćina. CECIDIJE 32. TILOZE PROVODNOG TKIVA h) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA Hipotrofije 37. PJEGE 25. PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE 36. FASCIJACIJE 35.ANATOMSKO .

tkivo zahvaćeno nekrozom je jasno odvojeno od zdravog tkiva (oštri prijelaz) . ANIMALNI VIRUSI . nukleinske kiseline (samo 1 tip: ili RNA ili DNA) . mnoge enzime. isto tako i za RNA .opći naziv za više vrsta simptoma koji se javljaju na bolesnim biljkama .= pentamerc ili 6 prot. karakteristika: izumiranje biljnih stanica i tkiva —>■ dolazi do oštećenja protoplasta pod utjecajem fitotoksina .kod poliendričnih virusa se proteinske podjedinice udružuju u veće tvorbe = KAPSOMERE ili morfološke jedinice (5 prot.najčešće se javljaju na lišću i plodovima biljaka .javljaju se na kraju patogeneze .iz nje zrakasto strše izrasline = projekcije ili PEPLOMERE koje mogu biti različitog oblika NEKROZE .47.gl.) ponašajući se kao parazit virusi su specijalizirani patogeni: 48.= heksamere) i nukleinska kis + kapsida = nukleokapsida ili virusni nukleoprotein + 3.čini genom (nasljednu tvar) .parazitiraju samo u bakterijskim stanicama 49.podjed. pa sastavljanjem tih dijelova nastaju nove virusne čestice 4 bitno je da virus uzima od domaćina sve što mu nedostaje za reprodukciju (energiju. proteina (bjelančevina) = KAPSIDA . kod složenijh virusa {animalni virusi) oko kapside dolazi još jedan građevni sloj = VIRUSNA OVOJNICA koja sadrži još i lipide i ugljikohidrate .virusna DNA kod nekih je virusa dvolančana a kod nekih jednolančana. BILJNI VIRUSI . virusna nukleinska kiselina svojim genetičkim svojstvima primorava stanicu domaćina da svoje životne potencijale usmjerava na sintezu pojedinih dijelova virusnih čestica. zove se VIRION GRAĐA VIRUSA velika većina virusa sastoji se od 2 kemijska spoja: 1.potječe od stanične membrane domaćina . BAKTERIOFAGI (FAGI) .parazitiraju samo u biljnim stanicama virusi NISU OSJETLJIVI na antibiotike često sve virusne čestice nekog virusa NISU infekciozne. AK i si. odnosno koja može uzrokovati zarazu.smještena je unutar virusnog proteinskog omotača ili kapside 2.podjed . a to je zato što nekim virusnim česticama nedostaju pojedini građevni ili funkcionalni dijelovi —> samo ona čestica koja je potpuna i koja se može razmnožavati.nekroze koje uzrokuju obligatni paraziti se NE šire —> paraziti ostaju zarobljeni u nekrotičnoj 11 .parazitiraju samo u životinjskim stanicama 50.sastoji se od većeg broja najčešće istovrsnih proteinskih molekula = proteinskepodjedinice ili strukturne (kemijske) jedinice .

Fusiccocum i Cercospora 58.uzročnik žutice i kržljavosti riže) 57. Palež (blight) 63.simptomi: okruglaste. Alternaria 65. ljubičaste) primjeri: 64. Clasterosporium. Specifični toksini (hot-specific toxin) . toksini Fusarium vrsta (uzročnici venuća na rajčici i paprici) 56. Antraknoze 61.zahvaćaju i stanice unutarnjih tkiva i poprimaju izgled udubljenih rak ranica —> razlika od pravih rak rana = kod antraknoza NE dolazi do hiperplazije okolnih stanica . Endothia. Pjege (spots) 60. toksini gljivica iz rodova: Alternaria. crne. Nespecifični toksini .zoni = obrana biljke od daljnjeg širenja obligatnog parazita . znači za cijelo vrijeme vegetacije —> pjege se javljaju u obliku koncentričnih krugova . PYPJCULARIN (gljivica Pvricularia orvzae .uzrokujući niz fizioloških promjena 52.toksini selektivnog djelovanja (djeluju na samo 1 biljku domaćina) • primjeri: 51. VIKTORIN (gljivica Helminithosporium victoriae .primjeri: gljivice iz rodova: Ascochvta. gljivice iz rodova: Phvtophtora. PC-toxin (gljivica Periconia circinata) 53. Septoria. plodovima i kori biljaka .uzročnik paleži krušaka i jabuka) 2. Diplocarpon.djeluje letalno na protoplazmu st. Xanthomonas i Corvnebacterium .prema načinu djelovanja razlikujemo specifične i nespecifične toksine: 1.uzročnik paleži zobi) .kod fakultativnih parazita nekroze se mogu širiti —* parazit se može razvijati i rasti i na nekrozom zahvaćenom tkivu .1 toksin može djelovati na više biljaka • primjeri: 55. smeđe-crne i nešto udubljene pjege • razvoj patogena u tkivu antraknoze je stalan.javljaju se na lišću. Rak rane (cancer) 62. Nekroze provodnog staničja - najčešći tip nekrotičnih simptoma —> okružene su tamnim rubom (zbog stvaranja antocijand) dolaze uglavnom na lišću mogu biti različitog oblika (okrugle. Colletotrichum i Gleosporium RAK RANE 12 . sive. AK-toxin (gljivica Alternaria kikuchiana) 54.tipovi nekroza: 59. Phvtophtora. bakterije iz rodova: Pseudomonas i Xanthomonas ANTRAKNOZE . Venturia (Fusicladium). AMAYLOVORIN (bakterija Envinia amvlovora . jajolike) i boje (smeđe. Polvstigma. toksini bakterija iz rodova: Pseudomonas.

aktivna obrambena reakcija biljke) . virusi i viroidi) .uzrokuju nekrozu stanica traheja i traheida . bakterije = traheobakterioze i rikecije = traheorikeoze) .) što dovodi do stvaranja raka ili tumora (= hipertrofija . a oko nekrozom sasušenog tkiva dolazi do hiperplazije stanica (dioba kambijalnih st. 68.primjeri: 74.izazivaju ih fakultativni paraziti (gljive = traheomikoze.uzročnik paleži na bajamu i breskvi neke rikecije NEKROZE PROVODNOG STANIČJA . x-bolest breskve.uzročnik raka na agrumima I ove bakterije uzrokuju uz pojavu raka i neke citolitičke pojave kao npr. 69.uzročnik raka na bajamu i breskvi bakterija Pseudomonas svringae .simptomi: zahvaćaju žive stanice kore (parenhim) koje onda izumiru. 72. gljivice Verticillium vrste .uzročnik raka na jabuci i krušci gljivica Endothia parasitica .primjeri: 66.primjeri: 78. 80. koji prvo naglo povenu. bakterija Erwinia tracheiphila 77.izlučivanje smole i gumoznih tvari PALEŽ .uzročnik raka na kestenu gljivica Fusiccocum amvgdali .uzročnici venuća na rajčici 76. gljivica Nectria galligena . propadanje kruške virus tristeza virus agruma .simptomi: dolazi do naglog sušenja dijelova biljnih organa ili cijelih organa.glavnu ulogu imaju toksini patogena (= toksini venuća) Nekroze ksilema: . 79.javljaju se kao: nekroze ksilema i nekroze floema .primjeri: 71.uzročnik venuća agruma virus kovrčavosti repe virus uvijenosti lišća krumpira 13 . bakterije Corvnebacterium vrste Nekroze floema: .. 70. 67. 73.uzročnik paleži krušaka i jabuka gljivica Fusiccocum amvgdali .uzročnik raka na breskvi bakterija Xanthomonas citri . pocrne i onda se sasuše kao spaljeni .dovode do venuća i sušenja biljaka . bakterija Erwinia amvlovora . 81. fitoplazme: nekroza floema brijesta. 75.uzrokuju ih obligatni paraziti (fitoplazme.uzročnici venuća na paprici gljivice Fusarium vrste .javljaju se na kori stabla i grana drvenastih biljaka .

potiču staničnu diobu uz suradnju auksina i stvaranje izdanaka —» povećane konc.tipični primjer hipertrofičnih pojava .PATOPLAZMIČNE. stvarajući različite izrasline —> povezano sa plazmidima (bakterijskim izvan kromosomskim genetskim materijalom) .dolazi do abnormalne i neorganizirane diobe stanica (= proliferacije stanica) pod utjecajem povećane kon. produženi rast i adventivno razgranjivanje —* povećane. gala.fitohormona u zaraženom stsaničju biljke domaćina . Promjene morfološkog izgleda biljke 87.objašnjenje na primjeru bakterije Agrobacterium tumefaciens: . fascijacije. gale. Tiloze provodnog tkiva 86. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE . Fascijacije (svežnjevanje) TU1VIOR .simptomi: stanice se energično dijele i proliferiraju u neorganiziranu masu.promjena izgleda biljke Citokinini .= dovode do kržljavosti biljaka HIPERPLAZIJE ili HIPERTROFIJE . korijenske kvržice. Hipertrofije biljnih organa 88.utječu na izduživanje ili produženi rast biljke (= gigantizam) ili u nedostatku na patuljavost ili kržljavost (= nanizam) Apscizini .= deformacije tipa vještičje metle.ova bakterija je tipični polifag i može uzrokovati tumor na biljkama iz oko 90 porodica .= stvaranje raka. enacija. a u biljku ulazi putem rana ili nekih oštećenja —* bolest se javlja na 14 .glavna karakteristika: poremećaji u diobi stanica —> dolazi do hipertrofija i hipotrofija .glavnu ulogu imaju regulatori rasta = FITOHORMONI (dolazi do abnormalnih konc. Enacije 85. Tumori (rak.to su: 82. cecidije Giberelini . konc.inhibitori su rasta —► povećane kon. grinje i mušice šiškarice) Auksini . tumori.potiču staničnu diobu.tog hormona) • do sličnih promjena može doći i prilikom mehaničkih povreda na biljci kao i pod utjecajem nekih insekata (osice.živi kao saprofit u tlu. morf. Vještičine metle 89. cecidije. Cecidije (šiške) 84. kvržice) 83.

štitaste uši (Coccoidae).PLAZMIDI (Tumor inducirajući plazmidi = Ti-plazmid) . grinje šiškarice (Eriophidae) 101.korijenu i korijenovu vratu .često se javlja u voćnim rasadnicima . bakterija Agrobacterium pv.predstavljaju 1 ili više divovskih izvankromosomskih kružnih molekula DNA .simptomi: u staničju zahvaćenom cecidogenezom dolazi do metamorfoze parenhimskih stanica u sklerenhimske . bakterija Pseudomonas savastanoi —> uzročnik tumora na maslinama i oleanderu bakterija ulazi u biljku putem rana i preko povreda koje nanosi maslinina muha 95. mušice (Nematocera).dolazi do genetske transformacije —+ prijenos genske informacije iz stanica bakterije u biljku . dok normalne stanice NE mogu stvarati takve spojeve I služe bakterijama za podmirenje energetskih potreba .izazivaju ih neke vrste fitopatogenih gljivica (mvcocecidije). gljivice iz rodova: Taphrina.rhizogenes —> uzročnik dlakavosti i čupavosti korijena jabuke i breskve . grinja i nematoda (zoocecidije) .postupak unošenja Ti-plazmida: 90.dokazano je da nakon što je tumor zametnut. gljivica Gvmnosporangium sabinae (uzročnik raka na Juniperus vrstama) 97. Exobasidium i Gvmnosporangium 99. prisutnost bakterija za njegov daljnji rast nije potrebna . izolira se gen koji nas zanima 91. bakterija (baktericecidije) i vrlo često neke vrste insekata.nekada mogu zahvatiti i cijele biljne organe (ORGANOIDNE CECIDIJE) .primjeri: 98. gljivica Plasmodiophora brassicae (uzročnik raka na kupusnjačama) CECIDIJE .uglavnom se javljaju na lišću . obavi se transformacija biljke sa modificiranom T-DNA I dobije se TRANSGENA BILJKA . nematode iz rodova: Heterodera i Meloidogvne 15 . mušice šiškarice (Cecidomvdae) 100. insekti: lisne buhe (Psvllidae). gljivica Svnchitrium endobioticum (uzročnik raka na gomoljima krumpira) 96.to su promjene histološke naravi —* zahvaćaju samo jedan dio biljnog staničja. koje se deformira stvarajući male izrasline ili šiške (HISTOIDNE CECIDIJE) .u jezgrinu DNA biljke domaćina ugrađuje se samo jedan dio Ti-plazmida = prijenosna ili transfer DNA (T-DNA) —* može biti prirodni vektor za određene gene koje pomoću'njega želimo unijeti u biljnu DNA .stanice zahvaćene tumorom sintetiziraju opine (specifične AK derivate). taj izolirani gen se ubacuje u Ti-plazmid (na mjesto T-DNA) 92. lisne uši (Aphididae).faktor koji izaziva ovu pojavu je Ri-inducirajućiplazmid što dovodi do prekomjernog stvaranja korjenovih dlačica i pojave jačeg grananja korijenovih žila koje su onda izdužene i tanke 94.primjeri: 93.

gljivica Taphrina cerasi (na trešnji) gljivica Taphrina insititae (na šljivi) i patogen je već prisutan u stanicama pupa iz kojih onda izbijaju zaražene mladice sa potpuno poremećenim razvojem. naboranost) 105. . metamorfoza zaraženog tkiva itd. pa tako iz 1 pupa izbija više gusto zbijenih.pod utjecajem patogena dolazi do deformacije i promjene morfološkog izgleda cijele biljke . dok stanice palisadnog parenhima gube svoj izduženi oblik —* dovodi do karakterističnih simptoma na lišću (kovrčavost.uzrok nastanka su neki virusi (npr.javljaju se na samom početku razvoja organa —* patogen ga zarazi već u prvoj fazi razvitka .simptomi: javljanje kratkih.dolazi do hiperplazije cijelih organa (izboja. enacioza lišća trešnje) VJEŠTIČINE METLE . gljivica Albugo candida (uzročnik zadebljanja lišća biljke Capsella bursa-pastoris) 107.kod ove pojave dolazi do hiperplazija pa onda hipertrofije i deformacije pojedinih biljnih organa (najčešće listova i plodova) .primjeri: 104. gljivica Uromvcespisi (na mlječiki) .primjeri: 108.primjeri: 102. enacioza lišća vinove loze.često ih prate i druge pojave kao npr. gljivica Taphrinapruni (uzročnik kovrčavosti lišća šljive) 106. ona potiče ubrzanu diobu st..konc.ukrasnim biljkama) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA .auksina i citokinina u hipokotilu biljke .pojave vrlo slične vještičjim metlama .auksina je i do 100x veća od normalne — 16 .promjena boje.glavnu ulogu u tome igra visoka konc.primjeri: bakterije iz roda Corvnebacterium (na krizantemama i dr. mladica) . zadebljalih i vrlo razgranatih mladica koje izgledaju poput gustog grma ili metle FASCIJACIJE ■MHMMMHHBBMMH .listovi 3x deblji od normalnih) e) gljivica Elsinoe fawcetti (uzročnik hipertrofije lišća citrusa) PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE .ova gljiva se razvija u intercelularnim prostorima mezofila lista. gustih i zadebljalih izboja na bazi stabljike s pojavom deformacije lišća —>■ cijele biljke uspore rast i postaju patuljaste (nanizam) .obično se nalaze duž lisnih nervi . gljivica Gvmnosporangium virginianae (uzročnik hipertrofije lišća jabuke .virus enacijskog mozaika graška. 103.hiperplazmatske tvorevine koje se javljaju na naličju lista u obliku resastih izraštaja .spužvastog parenhima. gljivica Taphrina deformans (uzročnik kovrčavosti lišća breskve) . pri čemu one gube karakteristični oblik i intercelularne prostore.

stanica pratilica. tako da joj se igličasti listovi zadebljavaju.u njemu se obično javljaju obligatni paraziti (fitoplazme i virusi) .giberelina su povišene —* izdužuju se internodiji i općenito dolazi do abnormalnog porasta cijele biljke TILOZE P Građa provodnog tkiva: KSILEM .> biljka potpuno mijenja izgled.ova provodna tkiva su idealna sredina za razvoj velikog broja biljnih patogena.punilice) se povećavaju zbog jakog vakuoliziranja parenhimskih stanica 111. ali ne tipa pravih tila nego izrasline slične nekim tumorima koje nastaju od stanica parenhima (npr. PATOLOŠKA TILOZA .kada stijenke ovih tila sekundarno odrvene i nastaju tzv.provodno tkivo koje služi sprovođenju H2O i mineralnih tvari od korijena pa kroz cijelu biljku . a nekada i sušenja cijelih biljaka HIPOPLAZIJE ili HIPOTROFIJE .kod raka kestena Endothia parasitica i kod nekih viroza) + pojava taloženja smolastih tvari (GUMOZA) Tiloze floema: .u njemu se obično javljaju fakultativni paraziti (bakterije i gljive) FLOEM .TILOZE = hiperplazmatske promjene za koje je karakteristično stvaranje TILA u trahejama ksilema —* mjehurasti plazmatski izrastaj i ksilemskog parenhima 110. koji onda mogu uzrokovati različite promjene i oboljenja koja na kraju dovode do venuća i sušenja biljaka Vrste tiloza: Tiloze ksilema: . floemskog parenhima i mehaničkih elemenata . smanjena koncentracija nekih fitohormona (auksina.nastaju prilikom ozljeda provodnog tkiva ili kod zrakom ispunjenih traheja u srži starijih drvenastih biljaka —► tile (st. virus kovrčavosti vrha šeć. giberelina. citokinina) 17 . ksilemski parenhim i sklerenhim (mehanički elementi) .konc. a internodiji stabljike izdužuju 109.često i u elementima floema mogu nastati hipertrofične patološke pojave. ali koje onda dovode do začepljenja ovog tkiva i simptoma venuća.FIZIOLOŠKE TILOZE .tile kamenčiće (npr.građu ksilema čine: traheje i traheide.zahvaćaju parenhimske stanice . a u zaraženim stanicama i tkivima dolazi do poremećaja u metabolizmu koji onda sprečavaju staničnu diobu .repe) + pojava taloženja KALOZA (specifični UH) .tip promjena kod kojih se stvara manji broj stanica nego što je normalno.uzroci: 112. gljivica Gibberella fujikuroi (na riži) .građenje od:sistema sitastih cijevi.sve ove patološke promjene u biti predstavljaju mehanizme obrane same biljke protiv zaraza i ozljeda provodnog tkiva.virus tumora djeteline.provodno tkivo koje služi sprovođenju organskih tvari (asimilata) .

napad patogena) . virus infektivne degeneracije rikecije: phony bolest breskve.sekundarnog tvornog tkiva meristema . kao jedan od načina obrane protiv širenja patogena (= stvaranje histoloških demarkacijskih barijera) .pojava gdje se parenhimske stanice mijenjaju tako što formiraju elemente sekundarnog provodnog tkiva —► izodijametrične st. te kod tumora (bakterija Agrobacterium radiobacter pv.repe.u normalnim stanjima nalaze se u plodovima kruške.uzročnik tumora korijenovog vrata) MERISTEMIZACIJA . Sklerenhimizacija 120.parenhima metamorfoziraju u traheje i traheide (elemente ksilema) .113.Meristemizacija SKLERENHIMIZACIJA . povišena koncentracija apscizina neki drugi faktori (nedovoljna ishrana.Vaskularizacija 121. patuljavost lucerne viroidi: kržljavost krizanteme gljive: Venturia na plodovima jabuke i kruške METAPLAZIJE . nekih fitoplazmoza (kamenitost plodova agruma) VASKULARIZACIJA . bolest šupljikavosti lišća koštićavih voćaka (Clasterosporium carpophilum) .pojava gdje dolazi do promjene parenhimskih stanica u meristemske —* st.pojava gdje se parenhimske stanice metamorofoziraju u sklerenhimske —► dolazi do odrvenjavanja (lignifikacije) staničnih stijenki parenhimskih stanica .u patološkim slučajevima javlja se prilikom napada patogena u biljci.loze 116.tumefaciens . virusi: virus patuljavosti ječma. virus žutice šeć.u normalnim uvjetima traheje i traheide nastaju uglavnom od stanica kambija u patološkim slučajevima nastaju u kalusnom tkivu koje nastaje prilikom ozljeda i mehaničkih povreda biljke.pluteni kambij ili felogen .primjeri: 115.najčešći tupovi metaplazija: 119. 114.primjeri: 122. fitoplazme) .posljedice: smanjeni rast ili patuljavost (nanizam) .pojave metamorfoze jednih vrsta stanica u druge pri čemu nastale stanice potpuno mijenjaju svoju građu i funkciju ■—» zasnivaju se na sposobnosti parenhimskih stanica da se mogu u određenim uvjetima mijenjati . 118.trajnog tkiva parenhima mijenjaju se u st. vin.sklerenhimske stanice su u konačnom stanju mrtve stanice i imaju mehaničku ulogu .dolazi 18 . kod nekih viroza (virus mozaika kruške). košticama plodova u patološkim slučajevima javlja se kod pojava kao što su cecidije.uzročnici: obligatni paraziti (virusi. te na mjestima cijepljenja podloge i plemke. 117.

bolest fuzikladija .simptomi: lokalnog karaktera u vidu pjega u kojima nestaje klorofil. nakon čega se pjega sasuši. pa tako list ostane šupljikast 123. javljaju se nakon razgradnje klorofila) i ksantofili (žutosmeđi) 125. a uokolo pjega dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani. enzimatske degradacije i toksičnog razaranja . fitoplazmoze (stolbur rajčice) mikoze (gljivica Albugo candida na biljku Capsella bursa-pastoris) 19 . nenormalnom obezbojavanju ili ozelenjavanju. nakon čega taj zaraženi dio ispada PROMJENE BOJE ILI PIGMENTA Definicija PIGMENTA: .meristema ispod mjesta zaraze —» ovo plutasto staničje izolira zaraženi dio ploda od zdravog..su bezbojni plastidi Definicija VAKUOLE: . Puccinia.patološko ozelenjavanje pojedinih dijelova biljke koji inače u normalnom stanju nisu zeleni —♦ npr. Xanfhomonas) 129.KROMOPLASTI . flavonidi i antoksantini (blijedožuti) Definicija PROMJENE U BOJI: .do stvaranja sek.primjeri: 130.primjeri: 127. virus žutice šeć.. .KLOROPLASTI .dolazi do smanjenja količine klorofila zbog: smetnja u sintezi. bakterije (Pseudomonas.LEUKOPLASTI . Septoria) 128. kapsatin i violaksantin —* nosioci boje plodova i cvjetova 126. 131.krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) .promjene u boji koje nastaju pod utjecajem patogenih organizama su jedan od-najčešćih simptoma biljnih bolesti i očituju se obično u razgradnji stalnih biljnih pigmenata. Patološko ozelenjavanje (virescencija) . virusi (virus mozaika duhana. lutein. odvoji od pluta i ispadne. likopen.u njima dolaze neke vrste fotosintetski neaktivnih karotenoida i ksantofila: alfa i beta karoten.pigmenti su kod biljaka smješteni u plastidima (posebne stanične organele) ili u staničnom soku vakuola Definicija PLASTIDA: . Plasmopara. karotenoidi) .u vakuolama se nalaze pigmenti: antocijan (ljubičasto-plavi). Promjene klorofila . potpunom nestanku pigmenta itd.dolazi do tvorbe sek. gljive (Phvtophtora.u njima dolaze fotosintetski aktivni pigmenti: klorofili (zeleni pigmenti).plastidi su tipične biljne stanične organele koje se javljaju u 3 tipa: 124.repe) —* mozaici su najčešći tip simptoma kod viroza 2.meristema oko pjega kao mjesta zaraze —+ stvoreni sloj pluta tako prekida svaku vezu između pjege i zdravog dijela biljke.ozelenjavanje cvjetnih dijelova .vrste promjena: 1. karotenoidi (crveno-narančasti.

ova pojava može nastati: 139. bakterija Pseudomonas svringae na marelici 20 .ovoj pojavi podliježu uglavnom parenhimske stanice . Promjene karotenoida . trešnji i marelici 146. gljivica Polvstigma rubrum na šljivi 133. uslijed potpunog razaranja biljnih pigmenata i u plastidima i u vakuolama 140. a nekada su glavni znaci razvoja bolesti —► često se njihove promjene očituju na cvjetovima ukrasnih biljaka . kao i zbog napada patogenih organizama .3. nekada i zbog genetskih promjena (albino mutanti) . pa onda i tkiva . različitih fizioloških poremećaja. fitoplazme i viroidi CITOLITIČKE PROMJENE . bakterija Pseudomonas morsprunorum na šljivi.primjeri: 144. 138.dolazi do izlučivanja različitih tvari tipa guma ili smola iz bolesne biljke —* dolazi najčešće uz pojavu simptoma kao što su nekrotične rak rane . Bdjenje biljaka . 135.vrste citolitičkih promjena: 142. 137.primjeri: 132. a nastale tvari se oksidiraju u smolaste ili gumozne tvari i izlučuju van po grančicama 145.glavna karakteristika: razgradnja ili degradacija pojedinih dijelova biljnih stanica ili potpuna citoliza stanica.Truleži (gnjiloća) GUMOZE .primjeri: 134.obično se pojavljuju oko zaraženih dijelova tkiva (pjega). Promjene antocijana i flavonida . gladiola) 5. 136. gljivica Clasterosporium carpophilum (uzročnik šupljikavosti lišća) . a i oni koji ju povećavaju .najčešće se javlja kod koštićavih voćnih vrsta .ove promjene mogu nastati uslijed mehaničkih povreda. gljivica Mvcosphaerella na jagodi gljivica Diplocarpon na jagodi gljivica Pseudopeziza na vinovoj lozi gljivica Taphrina na breskvi virusi (šarenilo cvjetova tulipana.na grančicama koštićavih voćaka izaziva izlučivanje smole —> poslije zaraze ovaj patogen razgrađuje zaražene stanice.patogeni organizmi koji uzrokuju ovu pojavu su: neki virusi.Gumoze (smolotečine) 143.postoje paraziti koji smanjuju količinu karotenoida. refleksijom svjetlosti od zračnih slojeva u biljnim tkivima 141. gljivica Puccinia glumarum na pšenici i ječmu 4.

imunokompetentnih staica .okruglaste čestice imaju zapravo građu pravilnog poliedra = poliedrične ili izometrične čestice .najveći dio virusnih čestica ima ili okruglast ili produžen oblik .tu se transkripcija zbiva obrnuto (povratno = reverzno) — > REVERZNA TRANSKRIPCIJA.u stvaranju limfatičnih.s obzirom da virusi mogu imati i DNA i RNA kao genom tijek prenosa genetičke poruke nije više da sa DNA mora ići na RNA pa u protein.svaka strana bjelančevina ili polisaharid ako su molekularne mase veće od 1000 daltona i ako se unesu u tkivo životinja parenteralno (ne kroz probavni trakt) izazvat će u životinji imuni odgovor .HIV) .17 nm .no. virusi (virus krastavosti kore citrusa) .humoralna imunost 149. nego i suprotno . već je to izmijenjeno: DNA <-> RNA -> protein • iz tako izmijenjenog izraza vidi se da genetičke informacije mogu teći ne samo od DNA prema RNA.produžene čestice imaju oblik kratkih štapića.god) —> istraživanja na njemu su pokazala daje za infekcioznost svih virusa odgovorna nukleinska kiselina.najveći virus = klosterovirus .imuni odgovor očituje se na 2 načina: 148. dugačkih niti ili rjeđe oblik koji podsjeća na bakterije ili puščano zrno = anizometrične čestice . mnogi bakteriofagi imaju posve osobit oblik čestice: njihova se čestica sastoji od poliedrične glave i dužeg ili kraćeg repa koji može završavati pločastim proširenjem iz koje gizlaze repne niti i/ili parožaste tvorbe Virusi i njihova imunogenost .TMV (virus mozaika duhana) . a virusi kod kojih se događa su RETROVIRUSI (npr.najmanji virus = satelitni virus uz virus nekroze duhana .prvi izolirani i kristalizirani virus (1939.virusi su toliko sitni da se mogu vidjeti samo elektronskim mikroskopom (čestice su im submikroskopskih veličina) —► dimenzije najvećeg broja virusa je od 25200 nm .ako imunogen može specifično reagirati s protutijelom koje je stvorio (= antigensha reaktivnost).stanična imunost i ta nastala protutijela i stanice brane organizam od antigena tako da s njim reagiraju i time ga onda neutraliziraju .u stvaranju specifičnih protutijela . onda se naziva ANTIGEN . a ne virusni protein Veličina virusa: .147.mjesta na površini antigena (virusa) odgovorna za njegovu specifičnu reaktivnost s protutijelima ili receptorima na imunokompetentnim stanicama nazivaju se antigenske determinante ili EPITOPI —► posjeduje trodimenzionalnu građu koja se komplementarna veznom mjestu ili PARATOPU protutijela • kod proteina epitop se obično sastoji od 5-7 aminokiselinskih 21 .2000 nm Oblik virusa: .supstancija koja izaziva imuni odgovor naziva se IMUNOGEN .

monoklonski imuni serumi .) aktivne međunarodna organizacija za biološku kontrolu su: IOBC-OILB i IFOAM 22 .enzimi koji vrše razgradnju pektina = pektinaze i razaranjem središnjih lamela gube se veze među stanicama i počinje maceracija staničja 2. Institute for Biological control (Njemačka) te INRA (Franc.stijenki su hidrolaze 3.maceracija zaraženog staničja .njihov glavni sastojak su pektini —> metilesteri poligalakturonske kis. 3. .ova pojava je svojstvena fakultativnim parazitima (bakterijama i gljivama) .tijek degradacije: 1.induciranjem njihovih obrambenih organizama (upotreba elicitora: salicilna kis.sadržaja protoplazme i na kraju 4. stupanj: maceracija zaraženog staničja • očituje se u simptomima tipa truleži ili gnjiloće . Research institut for Plant Pathologv (Nizozemska).serumi koji sadrže više klasa protutijela . 28 na bazi gljivica) najpoznatiji u Hrvatskoj —> Trichodex (Trichoderma harzanium T-39) najjača istraživanja na području biološke zaštite provode: Volcani centar (Izrael).razgradnja i primarnih i sekundarnih st. a staničnih membrana su fosfolipidi i glikolipidi . staničnih stijenki.glavni građevni sastojci st.poliklonski imuni serumi .1. zatim 2. 151.stijenki . jasmonati) .bjelančevine od kojih se sastoje protutijela pripadaju globulinima .uzroci: enzimatska degradacija staničnih struktura .ostataka građa protutijela: .središnje lamele se nalaze između primarnih st.to su antagonistički mikroorganizmi.) .enzimi koji su odgovorni za nastanak truleži su iz skupine hidrolaza . stupanj: razgradnja staničnih stijenki . pa bakterije i mali broj virusa biološko suzbijanje putem živih organizama ili mikroorganizama zasniva se na njihovim specifičnim interakcijama s biljnim patogenima.stijenki dviju susjednih stanica (vezivni su elem. parazitizma i interferencije (inducirana rezistentnost) registrirano u svijetu 53 biofungicida (25 na bazi bakterija. odnosno antagonizmima tipa: antibioze. gdje su najviše zastupljene gljive.stijenki su celuloza i hemiceluloza. stupanj: razgradnja sadržaja protoplazme • razgradnja sadržaja citoplazme —* škroba i proteina 4. stupanj: razgradnja središnjih lamela .serumi koji sadrže jednu klasu protutijela TRULEŽI .primjeri: 150. gljivica Botrvtis cinerea (polifag i ubikvist na plodovima raznih biljaka) bakterija Ervvinia carotovora BIOLOŠKO SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA organizama ili njihovih produkata + mogućnost zaštite od bolesti putem samih biljaka tj. kompeticije. središnjih lamela.enzimi koji razgrađuju sastojke st..

koristi sc: 163. već jedan drugi plazmid koji je odgovoran za sintezu specifičnih proteina a antibiotskim djelovanjem na parazitsku vrstu Agrobaterium radiobacter pv.najviše istražena vrsta bakterije i na bazi njenih endospora formulirani su brojni fungicidi . Streptomvces lvcidis BACILLUS SUBTILIS . KOMPETICIJA. Bacillus subtilis 153. za premazivanje rana nakon rezidbe voćaka. Pseudomonas chlororaphis 158.fungicidi se temelje na 2 izolata ove vrste: Bacillus subtilis var. kao zaštita od gljivice Nectria galligena AGROBACTERIUM RADIOBACTER .ANTIBIOZA pojava štetnog djelovanja jednog mikroorganizma na drugi putem produkata metabolizma (antbiotici određenih bakterija koji pokazuju toksični efekt na biljne patogene) komercijalizirani su biofungicidi na bazi bakterija: 152. Pvthium. Pseudomonas fluorescens 157. Agrobacterium radiobacter 155. Pseudomonas aureofaciens 159.na bazi izolata K-84 ove saprofitne bakterije komercijaliziranje velik broj biofungicida koji sprečavaju razvoj srodne parazitske bakterije Agrobacterium radiobacter pv.taj izolat ne posjeduje tumorogeni plazmid Ti (odgovoran za razvoj bolesti tumora). Pvthium. ali i nekih drugih gljivica iz rodova: Phvtophtora. Streptomvces griseoviridis 154.na bazi izolata K-61 ove aktinomicete komercijaliziranje biofungicid Mvcostop (Finska 1994.tumefaciens ANTAGONISTIČKI MIKROORGANIZMI KOMBINIRANOG DJELOVANJA (ANTIBIOZA. za suzbijanje bolesti povrća u zaštićenom prostoru i to najčešće gljivica iz rodova: Phvtophtora. Fusarium i Rhizoctonia 162. kao biljni ojačivači (plant-stregthening) STREPTOMVCES GRISEOVIRIDIS .ovakvo djelovanje pokazuju brojne gljivice od kojih najširu primjenu imaju: 23 . za suzbijanje fuzarijskog venuća povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima.amyloiquefaciens FZB24 i Bacillus subtilis QST713 • te postoji i biofungicid Bio Yield koji ima mješavinu ova 2 izolata . PARAZITIZAM) . Pseudomonas svringac 156. Burkholderia cepacia 160.i miko-parazitizam) .većina antagonističkih mikroorganizama imaju višestruki način djelovanja na biljne patogene .tumefaciens (uzročnik bolesti tumora korijenovog vrata na brojnim biljkama) —► primjena ograničena SAMO na suzbijanje tumora korijenovog vrata koštićavih voćaka i ruža . Phomopsis i Alternaria 164.ti fungicidi koriste sc: 161.) .to dj elovanj e j e uglavnom kombinacij a: antibioza + kompeticija (za izvor hranjiva) + parazitizam (hiper.

imuni serum (antiserum) .u imunokemijskim reakcijama s biljnim virusima imaju udjela samo 2 imunoglobulina: IgG (ili G) i IgM (ili M) .virus se nakon ulaska u stanicu NE razmnožava. jagodama i povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru 168.krvni serum koji sadrži određena protutijela .virus se u inficiranoj stanici razmnožava i izlazi iz nje a da pritom ne razgrađuje stanicu.za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi.virus ubija stanicu domaćina uzrokujući raspadanje ili lizu stanice .postoji više izolata ove vrste na bazi kojih je registriran velik broj biofungicida: 167.molekula protutijela ima strukturu koja se sastoji od dviju sličnih polovica (u svakoj se nalazi jedan teški ijedan laki lanac) . izolat T-22 .takav tip infekcije uzrokuju svi biljni virusi te neki animalni virusi (npr. LITIČKI CIKLUS .takav tip infekcije uzrokuju neki animalni virusi: polivirus.1 protutijelo se u isto vrijeme svojim krajevima veže sa 2 virusne čestice TIPOVI VIRUSNIH INFEKCIJA VEGETATIVNI ili PRODUKTIVNI tip infekcije .Ampelomvcetes quisqualis TRICHODERMA HARZANIUM . te se onda inificirana stanica kontinuirano razmnožava i otpušta nove virusne čestice .Trichoderma harzanium 166.165. a njego genom primorava biokemijsko ustrojstvo stanice da stvara nove virusne nukleinske kiseline i nove virusne proteine od kojih zatim nastaju nove virusne čestice —► te nastale virusne čestice razaraju stanicu domaćina te izlaze iz nje tražeći novu stanicu koju će inficirati .u ovom tipu infekcije virus prolazi kroz jedan od dvaju mogućih putova ili životnih ciklusa .spore ovog hiperparazita klijaju unutar hipa pepelnice i izazivaju kolaps patogena . Pvthium i Rhizoctonia na korijenu povrtlarskih i cvjećarskih kultura AMPELOMYCES QUISQUALIS .antagonističko djelanje ove gljivice temelji se na hiperparazitizmu sa gljivicama iz porodice Ervsiphaceae —> komercijaliziranje samo 1 biofungicid na bazi spora ove gljivice —* za suzbijanje pepelnica na brojnim kulturama (prvenstveno gdje je velika vlažnost) .oba su za suzbijanje gljivica iz rodova Fusarium. PERZISTENTNI CIKLUS . virusi koji uzrokuju prehlade i brojni bakteriofagi 2.kod oba oblika virus ostvaruje potpuno svoj životni ciklus tako da od jedne virusne čestice nastaju u stanici brojne nove virusne čestice koje zatim mogu zaraziti nove stanice 1. izolat T-39 (Trichodex) . izolat T-35 169.virus nakon ulaska u stanicu skida proteinski omotač.radi se o latentnoj infekciji .virus hepatitisa B) VIROGENI tip infekcije (VIROGENIJA) . nego se njegova nukleinska kiselina 24 .

faza SASTAVLJANJA sintetiziranih virusnih dijelova u nove čestice 174. te jedne skupine RNA-animalnih virusa (Retroviridae) • kod Retroviridae: da bi ugradili svoj genom u genomsku DNA stanice.može se podijeliti u 5 faza: 170. tj. neke stjenice) 184. grinje 25 . faza ULAŽENJA virusa u unutrašnjost stanice 172. ugrađena virusna DNA može ponovno postati slobodna i tako oslobođena može se replivirati i stvarati nove virusne čestice te uzrokovati raspadanje stanice. neke Diptere. ti virusi moraju najprije svoju jednolačanu RNA prepisati u dvolančanu DNA. kukcima 178. genomsku DNA (to ugrađivanje se zbiva na određenim mjestima u domaćinovoj DNA) —> dolazi do rekombiniranja dviju različitih nukleinskih kiselina . štitasti moljci 181.preko rana u epidermi biljnih stanica = PARAZITI RANE NAČINI PRENOŠENJA VIRUSA Načini prenošenja virusa: 175.životni ciklus virusa obuhvaća sve događaje kroz koje virus prolazi od trenutka dodira sa stanicom domaćina pa sve do izlaska novonastalih virusnih čstica iz stanice . cvrčci 180.virogena infekcija može prijeći u litičku infekciju ŽIVOTNI CIKLUS VIRUSA .tako integrirana virusna nukleinska kiselina postaje sastavni dio stanične DNA koja se dalje kopira i prenosi za vrijeme stanične diobe u stanice kćeri .ugrađuje u domaćinovu.susreće se samo kod DNA-animalnih virusa i kod DNA-bakteriofaga ((lizogenija ili lizogeni tip infekcije). faza SINTEZE osnovnih građevnih dijelova virusnih čestica 173.fazu takva ciklusa —► razlog tome jest činjenica što se na površini biljne stanice nalazi kutikula ili kutinizirani slojevi te čvrsta stijenka na kojima nema receptora za koje bi se virusne čestice mogle vezati (kod aimalnih stanica su takvi receptori izgrađeni od AK) • takodjer. pa onda ulaze u stanicu domaćina pasivno .ugrađena virusna nukleinska kiselina = PROVIRUS ili blagi virus i uzrokuje blagu infekciju . cijepljenjem 177. a oni to i čine zahvaljujući tome što u svojoj čestici posjeduju jedan osobit enzim pod imenom reverzna transkriptaza . faza ADSORPCIJE virusa na površinu stanice domaćina 171. lisne uši 179. biljni virusi NISU sposobni sami probiti staničnu stijenku biljke i uci u unutrašnjost st. faza IZLAŽENJA virusnih čestica iz stanice . ostali kukci (tripsi. crvci 183. kornjaši 182.biljni virusi ne prolaze kroz 1 . mehanički prijenos {nije cest) 176.pod određenim uvjetima.

virus se može prenijeti na zdravu biljku odmah nakon sto je insekt rilcem probio epidermu biljke -^faza inokuliranja virusa . preko KORIJENA —► virus mozaika duhana (TMV) infekcija nastaje tako sto se korjencici rajčice oštete za vrijeme probijanja kroz grube cestice tla i sa nastalim ranama dolaze u dodir sa raspadajućim zaraženih biljnim tkivom koje je preostalo od biljaka koje su tu prije rasle 3. prije uzimanja virusa iz inficirane biljke. vegetativnim razmnožavanjem 10.glavne značajke neperzistentnog prijenosa virusa su: . gljivice 187. nematode 186. neko vrijeme gladuju. nesteriliziranim priborom —> virus mozaika duhana (TMV) CIJEPLJENJE . one mogu prenositi viruse na 3 načina: 1. sjemenom 188.zato jer se zadržavaju na usnim dijelovima insekta . neperzistentan način (pasivan) —> virusi koji se prenose rilcem vektora . jer onda uš na više mjesta probija epidermu i uzima biljni sok b) perzistentan način —> cirkulativni virusi . preko ODJEĆE.organizmi koji prenose viruse s jedne biljke na drugu = VEKTORI —> oni probijaju staničnu epidermu radi uzimanja soka kojim se hrane.sišući sok zaraženih biljaka. preko LISTA —* X-virus krumpira te virus mozaika duhana (TMV) moze se mehanički prenijeti s inficiranog na zdravi krumpir kad se listovi inficiranog krumpira npr. RUKU. peludom 189.kod najobičnijeg načina cijepljenja. cime mogu unijeti virus u biljku .uspješnost ovakvog prijenosa lisnim ušima je povećana ako uši. vilinakosa MEHANIČKI PRIJENOS .virus ulazi u insekta za vrijeme njegova hranjenja biljnim sokom (vrijeme uzimanja virusa je vrlo kratko-10 sec) —* faza stjecanja virusa hranjenjem .za vrijeme vjetrovitog vremena trljaju o listove susjednih zdravih krumpira 2. znaci gdje se dio grančice jedne biljke (plemka) spaja sa korijenom druge biljke (podloga).nije cest način prijenosa jer se rijetko na biljkama stvaraju rane kroz koje bi virus bez posrednika usao u stanicu .insekti razmjerno brzo nakon napuštanja inficiranih biljaka gube sposobnost daljnjeg inficiranja drugih dijelova .insekt NE može odmah nakon uzimanja virusa prenijeti virus na biljku —> postoji latentni period koji traje 12 i više h 26 .izravni mehanički prijenos virusa u prirodi moze se susresti kod vrlo stabilnih virusa koji se pojavljuju u visokim koncentracijama u biljkama: 1.glavne značajke perzistentnog prijenosa virusa su: % faza stjecanja virusa traje dugo (6-12 h) .185. virus ce bez obzira koji je dio zaražen prijeći u zdravi dio biljke i tu se razmnoziti KUKCI .

Chrvsomelidae i Curculionidae. on ga može u sebi zadržati 3-4 dana 190.važnosti za tropska područja (npr.nakon tog perioda insekt je sposoban u duljem razdoblju (tjedan dana) inficirati zdrave biljke . ali njihov vektor zadržava sposobnost da ih stalno kroz 3-4 dana prenosi (vektor može steći virus za 30 min) i semiperzistenti iperzistentni virusi dolaze u floemu —» zato vektor mora svojim rilcem probijati duboko u biljno tkivo da bi uzeo virus i da bi poslije na isti način prenio u druge biljke I' tako da i kod semiperz.Bemisia tabaci) oni se hrane sadržajem floemskih stanica i prenose viruse mehaničkom inokulacijom način prijenosa je sličan perzistentnom prijenosu. i perz. Comovirus. ali posve određeni virus —> taj drugi virus je VIRUS POMAGAČ (može biti drugi soj istog virusa ili posve drugi virus) • npr. ali ako se oba soja nađu zajedno.. i perz. te ona mogu prezimiti te u proljeće postati izvor novih zaraza neki virusi prenose i na semiperzistentan način. ali se ti virusi ne razmnožavaju u vektoru. lisna uš će prenositi i MAV jer tu RPV služi kao virus pomagač ■ virusi koje prenose cvrčci iz porodice Cicadellidae na biljkama uzrokuju simpotome u obliku žućenja i uvijanja lista prenose se mehaničkim sokom jer dolaze većinom u fioemskim stanicama cvrčci NE prenose neperzistentno. pa su i jajašca tih kukaca zaražena virusom.virus klorotične kržljavosti kukuruza koji perzistira u vektoru samo nekoliko dana i ne prolazi kroz latentni period virusne bolesti koje oni prenose su od gosp. npr. virus žutice šećerne repe neperzistentni su po tome što ne cirkuliraju unutar svojih vektora. a često se u njemu i razmnožavaju • često ti vektori zadrže viruse kroz cijeli svoj život. NE povećava uspješnost prijenosa neki neperz. većina iz por. semiperz. a MAV ne prenosi.perzistentan virus zadržava se u insektu u svim razvojnim stadijima c) semiperzistentan način npr. a viruse koje prenose su iz rodova Bromovirus.virusa gladovanje vektora. prije faze stjecanja virusa za vrijeme hranjenja. odnos dvaju sojeva virusa žute kržljavosti ječma (RPV soj i MAV soj): lisna uš prenosi samo RPV soj virusa radi njegovog specifičnog proteinskog omotača. već većina njih prenosi na perzistentan način —* perzistentni virusi cirkuliraju u insektovu tijelu.virus pjegavosti i venuća rajčice (prenose ga na 27 . niti se prenose preko jajašca postoje 74 vrste kornjaša koje su prenosioci biljnih virusa. a prenose viruse na semiperzistentan način kad jednom virus dospije u insekta.koncentracija virusa u hrani koju ti insekti povraćanjem ispuste je vrlo visoka kod njih ne postoji latentni period nakon što su stekli virus kornjaši ga mogu zadržati 1-2 dana 19 vrsta tih kukaca prenosi 6 virusa. Tvmovirus i Sobemovirus duljina trajanja faze uzimanja virusa traje oko 24h. najvažniji virusi koje prenose dolaze u kakaovcu hrane se sadržajem floemskih stanica.pamukov štitasti moljac .resieari ili tripsi (Thvsanoptera) .virusi mogu se prenositi lisnim ušima samo ako inficirana biljka sadrži još i neki drugi. a u nekim slučajevima i puno kraće (kada je dovoljan samo jedan ugriz insekta da on stekne virus) ..

oblici (glistaci) hrane se sadržajem stanica biljnog korijenja i od tamo uzimaju viruse .npr.način prijenosa virusa gljivicama: .prenose 2 skupine virusa: tobraviruse (anizometrični virusi) .gljivica inficira stanice korijena koje se nalaze u blizini rizoderme i u njima stvara zoosporangije .3 biljna virusa se prenose grinjama: virus mozaika raži.virus kovrčavosti šećerne repe (na perzistentan način) GRINJE .prenose 2 skupine virusa: izometrične viruse .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus 194.virus nekroze duhana i njegov satelitni virus i neke anizometrične viruse .oko četvrtina od 250 biljnih virusa prenosi se sjemenom —> ima veliku važnost (virusi koji se prenose sjemenom već se samom sjetvom rasprostranjuju po usjevu) . npr.grinje ih prenose na perzistentan način (virusi cirkuliraju u vektoru) NEMATODE .mirujuće spore (spore otporne na sušu i mogu u raspadnutim ostacima korijenja ostati vrlo dugo) —► virus se pritaju u mirujućim sporama i kad one dočekaju povoljne uvjete za klijanje. te se pritom transformiraju i ulaze u stanice korijena i uspostavljaju parazitski odnos —* virus pričvršćen na vanjsku stijenku cilije zoosporom dospijeva u stanicu korijena zdrave biljke.npr.zoospore plivaju kroz vodu u tlu i pričvršćuju se na površinu korijena druge biljke.2 vrste stjenka . virus šuštavosti duhana i nepoviruse (izometrični virusi) GLJIVICE .u zoosporangijima se stvaraju pokretne spore (zoospore) koje imaju 1 ciliju .neke vrste Diptera . npr.virus mozaika lobode i virus mozaika duhana 192. iz njih nastaju zoospore preko kojih se virus prenosi na korijenje zdravih biljaka.virus mozaika pšenice . virus pjegavosti pšenice i virus prugastog mozaika pšenice . i dospijevaju u okruženje korijena gdje se mogu dogoditi 2 stvari: 193.zoospore dospiju u vodu u tlu gdje mogu pri spolnom razmnožavanju fuzionirati u parove i stvoriti zigote koje mogu tako ući u stanice korijena i stvoriti tzv.perzistentan način) 191.prenose viruse na na necirkulativan način i da se u njima ne razmnožavaju .virus mozaika pšenice prenosiv tlom. virus žutog mozaika ječma SJEME .npr.zoospore izlaze iz biljnih st.gljivice koje prenose viruse obvezatni su paraziti na korijenu biljaka .virusna se bolest na poljskim usjevima javlja odmah nakon nicanja biljaka na mladim biljčičama 28 .

ta biljka svojim korjenastim prihvataljkama (haustorijama) ulazi u tkivo domaćina i povezuje se s njihovim žilnim sustavom —* taj prijenos virusa nema gosp. cijepljenjem.inficirani pelud pri oprašivanju zdravih biljaka može onda zaraziti ženske gamete VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE .iz zaraženih biljaka koje se vegetativno razmnožavaju virusi se na nove biljke mogu prenositi: reznicama. mikoplazme.) PATOGENI KOJI UZROKUJU BOLESTI SLIČNE VIROZAMA .mnogi virusi (npr.najčešće je kod ukrasnog bilja i voćaka VILINA KOSA .kod većine biljnih virusa.biljke napada velik broj različitih patogena: gljivice.preko SJEMENOG ZAMETKA (EMBRIJA) .značenje .preko SJEMENE LJUSKE (TESTE) . viroidi.virusi koji se prenose peludom ulaze u jajnu stanicu zajedno s muškim gametama kroz peludovu cjevčicu . gomoljima.u prenositelju) i pasivan (nema takva razmn. virusi. pa do zaraze u tom slučaju mora doći prije cvatnje i prije nego biljka stvori ženske gamete PELUD . bakterije.korovnih biljaka) prezimljuju u sjemenkama čekajući da biljka proklija i da se u njoj razmnože . a do kontaminacije dolazi kod onih virusa koji mogu prijeći iz matične biljke preko plazmodezmija do sjemenog zametka 196. da se ostvari nužno je da se matična biljka rano u svojem životu inficira virusom. spiroplazme i rikecije .spiroplazme + mikoplazme = razred: Mollicutes red: Mvcoplasmatales porodice:Spiroplasmataceae.Mycoplasmatacea i Acholeplasmataceae 29 .bolesti koje uzrokuju mikoplazme.virusi se prenose sjemenom preko različitih dijelova sjemenke: 195.većina virusa izaziva sveobuhvatnu infekciju neke biljke tako da svaki njezin dio sadrži virus . rikecije i viroidi teško je na prvi pogled razlikovati od virusnih bolesti (viroza) .prijenos može biti aktivan (razmn.dolazi do vanjske kontaminacije sjemenke pa se virus može eliminirati ako se takve sjemenke tretiraju nekim kemijskim spojevima. lukovicama .koje su i najosjetljivije na zarazu —* postaju izvor novih zaraza .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful