FITOPATOLOGIJA

S FITOFARMACIJOM

MIKOPLAZME (FITOPLAZME) Građa i razmnožavanje: - st. mikoplazma su promjenjiva oblika - najčešće su na prerezu okruglaste, promjera 150-300 nm - nemaju staničnu stijenku, već samo troslojnu membranu - NE mogu sintetizirati peptidoglikan (njegovom polimerizacijom nastaje mukopeptid koji je bitan dio bakterijske stanične stijenke) - imaju ribosome bakterijskog tipa te obje nukleinske kiseline (RNA i DNA-oblik dvolančane prstenaste molekule) - razmnožavaju se kao i bakterije dijeljenjem matične stanice na 2 nove stanice - kultiviraju se na umjetnim podlogama npr.na agaru - otporne su na penicilin - napadaju i čovjeka Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova nekih biljaka (žutice), pozelenjavanje cvjetnih dijelova te sterilnost cvjetova (virescencija) i vještićina metla - u takvim bolesnim biljkama nalazi se mnošto mikroorganizama koji gotovo začepe provodne dijelove žile (sitaste cijevi) preko kojih biljka opskrbljuje svoja tkiva hranjivima stvorenima fotosintezom - mikoplazme kralježnjaka NE mogu zaraziti biljke, niti obratno • razlika je u tome što biljne mikoplazme dolaze unutar stanice domaćina (intracelularno), dok mikoplazme kralj ežnjaka dolaze izvan stanice domaćina (ekstracelularno) - biljne mikoplazme rasprostranjuju se u prirodi tako da ih prenose različite vrste kukaca koji se hrane biljnim sokom (cikade, lisne buhe, neke stjenice) - NE MOGU se kultivirati in vitro SPIROPLAZME Građa: - u krutom mediju imaju okruglast oblik te samo u određenim okolnostima poprimaju spiralan oblik - pokretljive su (ako se nađu u tekućem mediju zmijoliko se i brzo kreću) - veličine su 12 000 x 250 nm - zahtijevaju u svom rastu sterole, te je njihov genom veći od genoma mikoplazmi - mogu se kultivirati na umjetnim podlogama - uspjelo se analizirati samo 1 spiroplazmu —► Spiroplazma citri - u oboljelim narančama Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova, skraćenje stabljike (skraćuju se internodiji), zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke te pojava dodatnih izbojaka (proliferacija) na stabljici i korijenu + mijenjaju metabolizam giberelina - šire se u prirodi kukcima iz skupine cvrčaka, koji im služe kao prenosioci (vektori) i kao sekundarni domaćini u kojima se one razmnožavaju —»■ u insektima uzrokuju dosta blage infekcije - pronađene su kod nekih vrsta mušica (rod Drosophila) i kod pčela - mogu inficirati i biljke i beskralješnjake i niže kralješnjake (npr.miša, hrčka) uzrokujući u njima bolest kataraktu (očna mrena) i kroničnu infekciju mozga BILJNE RIKECIJE 2

ostale bolesti koje prenose: bolest Ijuštenja kore stabla agruma i kržljavost krizantema NAČINI INFICIRANJA BILJKE Prirodno inficiranje biljaka . nego samo insektima nađene u: ksilemskim provodnim elementima vinove loze. te se može naći u svim tkivima zaražene biljke.kad se virus inokuliranjem unosi u stanice lista većina je stanica imuna na virus.vrlo su osjetljivi na enzim ribonukleazu (razlaže RNA) . ali na listovima se ne vide znakovi bolesti .odmah nakon izlaganja enzimu gube infekcioznost I viroid = sastoji se samo od gole jednolančane prstenaste RNA koja je jako mala (359 nukleotida) . ALI virus ipak uspijeva zaraziti malobrojne osjetljive stanice i tako uspostaviti parazitski odnos —► pritom se virus usmjerava na stanični metabolizam tako da mu omogućuje razmnožavanje = udomljavanje virusa = zaraza ili infekcija . zatim strojevima pri obradi. a slabiji virusi ulaze u stanicu preko raznih kukaca . bolest bi ubrzo zahvatila sve dijelove zdravih biljaka . te ako su se sokom listova bolesnih biljaka trljali listovi zdravih.svako unošenje virusa u biljku = INOKULACIJA .zastoj u rastu biljaka. pa tako onda lako zaraze mladu biljcicu koja raste u takvom tlu Pokusno inficiranje biljaka virusom .bolest je vrlo infekciozna .molekula je spljoštena tako da dvije strane prstena dospijevaju blizu jedna drugoj pa se međusobno povezuju H mostovima . vidjelo se da on sadrži neobično lagane jedinice koje su se sporo taložile.bolest koje prenose: bolest vretenastih gomolja krumpira (PSTVd) .pri otkrivanju koji bi to virus mogao biti otkriveno je: kada je infekciozni materijal koji uzrokuje BVKG bio centrifugiran u gradijentu šećera. ali najviše je ima u mlađem tkivu .lako se širi na zdrave biljke dodirom listova zdravih i zaraženih biljaka.- imaju stanični stijenku i osjetljive su na penicilin zasad se NE može kultivirati na umjetnim podlogama NE prenose se mehaničkom inokulacijom soka zaraženih biljaka.biljni virusi mogu mjesecima zadržati infekcioznost u uginulom biljnom tkivu koje dospijeva u tlo.biljni se virusi s bolesne na zdravu biljku prenose tako da se listovi zdrave biljke trljaju sokom iz zaražene biljke —* pritom nastaju na epidermi lista sitne ranice kroz koje virus dolazi u dodir sa protoplazmom gdje se onda poene razmnožavati .biljni virusi se ne mogu adsorbirati na površinu stanice svojih domaćina —* ulaze u stanicu ili kroz ranice na vanjskoj stijenci epidermnih stanica ili kroz ektodezmije.može se prenijeti sa krumpira i na druge biljke . ksilemu korijena zakržljalih bresaka i u floemu djeteline VIROIDI .u stanici je RNA ovog virusa vezana isključivo za jezgru. te je infekciozni uzročnik zastao pri samom vrhu epruvete 1 virodi = jako lagane molekule čija je masa znatno manja i od najmanjih biljnih virusa .koncentracija virusnih cestica se u inokuliranim stanicama smanjuje nakon nekoliko sati —> to je posljedica toga sto virusne cestice svlače svoj proteinski omotač = FAZA EKLIPSE 3 .

vrijeme koje prodje od ulaska virusa u stanicu do pojave prvih simptoma na biljci = INKUBACIJA (trajanje ovisi o virusu) .neki pak virusi mogu zaraziti samo biljke jedne porodice.kad su sistemni simptomi u početku izrazito jaki 2. FAZA OPORAVKA ili KRONIČNA FAZA .cesto virusna infekcija ne uzrokuje vidljive simptome . a nakon nekoliko dana postiže konstantnu vrijednost Širenje virusa . a oko lezije se moze stvoriti okrugli prsten mrtvog (nekrotienog) tkiva sistemni simptomi obično se pojavljuju 5-14 dana nakon infekcije . na duhanu jedan soj TMV-a uzrokuje maskiranu infekciju.osim toga.neki virusi su sposobni inficirati velik broj različitih biljnih vrsta = imaju širok krug domaćina npr.vec nakon nekoliko sati) . a takve infekcije prevladavaju u divljih biljaka . posto se virus ne moze razmnožavati u mrtvom tkivu .virusi se šre od stanice do stanice. virus sustavosti duhana . a uz njih šre se i virusne čestice i gole virusne nukleinske kiseline . pa cak ubrzo nakon infekcije jedan dio tkiva (nekrotieno tkivo) ili cak čitava biljka ugine = PREOSJETLJIVE ili HIPERSENZITIVNE BILJKE • kod takvih biljaka je moguće da ako im ugine jedan dio biljke.infekcija počinje na onom mjestu u biljci na kojem je virus unesen u stanicu = mjesto lokalne infekcije .obično se 2-4 dana nakon infekcije pojavljuju prvi simptomi zaraze = lokalni simptomi u obliku pjega (primame ili lokalne lezije) koji se stvaraju na mjestima gdje je virus usao u stanicu .postoje također i biljke koje jako burno reagiraju na infekciju.kada simptomi postaju sve blaži. da se virus dalje i ne proširi.takve biljke se nazivaju = TOLERANTNE ili NEOSJETLJIVE BILJKE.virus se dalje siri u okolne stanice kroz plazmodezmije te na veće udaljenosti kroz provodne elemente = sveobuhvatna infekcija ili sistemna (sistemicna) infekcija: dovodi do sistemnih simptoma koji se pojavljuju na svim dijelovima biljke • u sistemno inficiranim biljkama virus cesto ostaje za cijelog života biljke i sve potomstvo te biljke je onda inficirano . FAZA SOKA ili AKUTNA FAZA . virusi stvaraju 1 ili više specifičnih proteina koji sudjeluju u njihovu širenju u biljci = virusni transportni proteini . plazmodezmijama .aktivni obrambeni mehanizmi omogućuju biljci da se ona moze oporaviti od virusne bolesti: 1. a virus je latentni virus • npr.virus žutog mozaika postrne repe 2 načna širenja virusa: 1. gdje novorazvijeni listovi takvih biljaka iako nemaju simptome zadržavaju virus u sebi (npr.u sljedećih 10 dana lezije se postupno povećavaju tako da tkivo oko njih postaje kloroticno. npr.biljke osjetljive na virusnu infekciju = SENZITIVNE BILJKE: prvi simptomi infekcije javljaju se za nekoliko dana (virus se poene razmn.• poslije te faze koncentracija virusa naglo raste. a infekcija kod njih je latentna ()maskirana) ili besimptomna.kod virusa mozaika krastavca) .znači virus sam aktivno sudjeluje u svojem širenju iz jedne stanice u drugu 4 .

satelitni virusi se NE MOGU samostalno razmnožavati. virus nekroze duhana (TNV) + njegov satelitni virusa STNV . pa dolaze unutar proteinskog omotača virusa pomagača . virus bijelog prugastog mozaika kukuruza (MWL-MV) + njegov satelitni virus SMWLMV 9. virus mozaika prosa (PMV) + njegov satelitni virus SPMV 8. ALI MOGU stvarati svoj vlastiti proteinski omotač.virusi se šire kroz stabljiku a da se u njoj ne repliciraju. provodnim elementima .čestice STNV-a razmnožavaju se samo uz prisutnost TNV-a i to njegovih posve određenih sojeva .među satelite biljnih virusa NE ubrajaju se: 3.uvijek dolaze uz svoj virus pomagač • samo posve određeni virus može pomagati pojedinom satelitnom virusu primjeri: 1. on izlazi iz provodnih elemenata te ulazi u parenhimno tkivo odakle se dalje širi plazmodezmijama u ostale stanice —* uz pomoć virusnih transportnih proteina .kad se STNV nađe u stanici istodobno sa svojim pomagačem TNV-om.kod mutanata TMV-a —* mogu se samostalno repliciratim. tobravirusa ili nepovirusa.2. a koje se mogu naći u virusnoj čestici umjesto virusne RNA SATELITNI VIRUSI .kad virus dospije na neko određeno mjesto. a koji se ne mogu replicirati bez prisutnosti većeg segmenta virusnog genoma 4.oba virusa prenose se zoosporama gljivice Olpidium brassicae.STNV-RNA je stabilnija od TNV-RNA jer zadržava infekcioznost 4 sata. znači šire se na veće udaljenosti kroz floem gdje im je brži put SATELITNI VIRUSI I SATELITNE RNA . pojedini manji segmenti podijeljenog vir usnog RNA-genoma koji se susreću npr.šire se na veće udaljenosti . te se za vrijeme tog prijenosa virusne čestice apsorbiraju na površini zoospora .dijele se u 2 osnovne skupine: 5 . virus mozaik duhana (TMV) + njegov satelitni virus STMV SATELITNE RNA .pronađene su u virusnim česticama strane jednolančane RNA koji nisu dio virusnog genoma i te se RNA ne mogu replicirati bez pomoći određenog virusa pomagača .NE MOGU stvarati vlastiti proteinski omotač. dok TNV-RNA ju gubi već nakon 30 minuta . defektne virusne nukleinske kiseline koje dolaze npr.kod kukumovirusa. RNA koje potječu od domaćinske biljke. subgenomske RNA koje se stvaraju za vrijeme normalne virusne replikacije 5. pa RNA satelitnih virusa dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama . ali ne mogu stvarati normalni kapsidni protein 6.virus u provodne elemente ulazi zajedno sa asimilatima te se dalje širi do korijena i drugih dijelova biljke . utječe na TNV tako da mijenja njegove simptome na domaćinu —* STNV može smanjiti koncentraciju TNV-a u biljci domaćinu 7.

a po sekundarnoj građi sat-RNA sliči viroidima .VIRESCENS .i HOLO. razmjerno velike satelitne RNA koje izgrađuju više od 700 nukleotida —> kodiraju jedan nestrukturni protein .kotrljajućeg prstena . PHYTOPHYSA . mangu.npr.10. Sumarta) 13. RHODOCHYTRIUM . a dolaze unutar virusne kapside (NE mogu se replicirati bez virusa pomagača) . Malezija.parazit . nekim citrusima i dr. papru. nemaju in vitro osobine mRNA).npr. te je malo teža od čestica TRSV-a .virus grmolike kržljavosti rajčice) • replikacija sat-RNA ovisi o RNA virusa pomagača.uz nepoviruse + 3.sat-RNA replicira se po modelu tzv.na čaju.kod nas NISU raširene Najvažniji rodovi: 12.primjer 1: sat-RNA + virus prstenaste pjegavosti duhana (TRSV) .na vrstama iz roda HIBISCUS (Indonezija.na vrstama iz porodice Urticaceae (Java) 15.na čajevcu i vrstama iz roda CITRUS (agrumi) 6 .uz kukumoviruse 11. PHYLLOSIPHON .primjer 2: sat-RNA + virus crne prstenaste pjegavosti rajčice (TBRV) Satelitne RNA uz kukumoviruse: .većinom pripadaju skupini zelenih algi (Clorophvta) . C.palme) 14.mogu biti HEMI.suptropskom i tropskom voću 17. vaniliji.PARASITICUS . CEPAHALEURUS —> najvažniji rod s više parazitskih vrsta: 16. avokadu.primjer 1: sat-RNA + virus mozaika krastavca (CMV) • replikacija sat-RNA posve ovisi o virusu pomagaču . magnoliji. niti na" 3-kraj u poli-Arep. sat-RNA uz tombuviruse (npr.sat-RNA koja prati TRSV dolazi u zasebnim česticama čija je kapsida izgrađena od proteinskog omotača TRSV-a. C. te sat-RNA dolazi u inficiranim stanicama u visokoj koncentraciji Satelitne RNA (sat-RNA) uz nepoviruse: .na vrstama iz porodice Arecaceae (npr.kružne satelitne RNA koje sliče viroidima (po veličini.sat-RNA za razliku od RNA virusa pomagača nema na 5-kraj u kapu.primjer 2: sat-RNA + virus kržljavosti orašca . palmama. imaju velik broj sparenih baza.uzrokuju bolesti u suptropskim i tropskim područjima .primjer: kod virusa šarenila vrste Solanum nodiflorum FITOPARAZITSKE ALGE Karakteristike: . razmjerno male satelitne RNA koje se sastoje od najviše 700 nukleotida —*■ nemaju osobine mRNA .

zbog redukcije listova. C.većinom su rasprostranjene u tropskim i suptropskim područjima. Pvrolaceae —> žive kao paraziti na nekim vrstama gljiva = MIKOTROFIJA . Cvtinus. već su razvile specifične organe tzv.glavna karakteristika ovih biljaka je prilagodba heterotrofnom načinu života —> nemaju posobnost fotosintetske asimilacije. org. također je moguće da pomoću tih reakcija parazitska biljka lakše pronalazi provodno staničje napadnute biljke pomoću svojih hifa tražilica (koje se nalaze u transfernim stanicama -specifične stanice za primanje i uzimanje hranjivih tvari) .na kakau 19. paraziti KORIJENA .tvari . SMANJEN je i proces transpiracije . već su se oni reducirali u male i neugledne žućkaste ljuske . a zastupljene su sa 53 roda .prema organima na kojima se razvijaju mogu biti: 22.sjeme ovih biljaka klije SAMO u prisutnosti njihovih domaćina • na klijanje parazitskih vrsta roda Striga stimulirajuće djeluju spojevi kumarina i neki derivati purina .Orchidaceae i por.MINIMUS . neke heterotrofne biljke iz por. a neke samo na određenim vrstama = MONOFAGI .COFFEA .tvari koje luči biljka domaćin. već samo iscrpljuju domaćina oduzimajući mu vodu. Lathraea 23. te im nedostaje klorofil —> nemaju normalno razvijene listove. estera i AK koje biljka domaćin izlučuje van putem korijena ili listova. paraziti STABLJIKE. C. LISTA i PLODOVA . a smjer rasta i svijanja parazitske biljke određenje koncentracijskim gradijentom tih tvari 20.NE luče toksične tvari. pa moraju od biljke domaćina uzimati. a koji onda stimulirajuće djeluju na klijanje i rast parazitskih biljaka —> alelopatski odnos između domaćina i parazitskih biljaka . uz H2O i anorganske tvari. red: Rafflesiales 7 .na kavi HOLOPARAZITI (PRAVE PARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: . i organske tvari .poznato je oko 550 vrsta holoparazita koje pripadaju u l i porodica. dok je u našoj flori zastupljeno 45 vrsta Sistematski prikaz holoparazitskih viših biljaka u flori Hrvatske: 1.NEMAJU razvijene kloroplaste.i anorg.način na koji pronalaze svoje žrtve smatra se da glavnu ulogu u tome imaju neki organski spojevi terpena. gdje znači parazitska biljka raste prema određenom domaćinu privučena koncentracijom niza lako hlapljivih alkohola koje luči biljka domaćin 21.Cuscuta + 3.18.Orobanche.specijalizirane su u izboru domaćina —► neke parazitiraju na velikom broju vrsta = POLIFAGI.sisaljke ili haustorije.kemotropske reakcije = svijanje i rast biljaka uzrokovan nehomogenom raspodjelom nekih kem. kod roda Cuscuta (viline kosice) susrećemo kemotropske reakcije. pomoću kojih prodiru u tkivo biljke domaćina sve do njenog provodnog sustava (ksilema i floema) .NE posjeduju pravi korijenov sustav.

žive kao paraziti na korijenu drugih biljaka (Santalaceae. red: Polemoniales por: Cuscutaceae rod: CUSCUTA (vilina kosica) 3.LATHREA (potajnica) TOZZIA (tocija) 4.por: Rafflesiaceae rod: CYTINUS (ozorina) 2. Scrophulariaceae) ili na stablima drvenastih biljaka (Loranthaceae) . red: Ericales por: Pvrolaceae rod: MONOTROPA (bezlistac) 6.razlikujemo fakultativne i obligatne parazite: 1. red: Scrophulariales por: Orobannchaceae rod: OROBANCHE (volovod) 5.posjeduju haustorije ili sisaljke .vrste nekih rodova iz por. oduzimajući im vodu i mineralne tvari.autotrofni su organizmi koji sadrže klorofil i vrše fotosintezu —» same su sposobne stvarati organske tvari.u opsegu flore Hrvatske zastupljeno j e l i rodova s oko 50 vrsta 8 . red: Orchidales por: Orchidaceae rod:^-> NEOTTIA (kokoška) NA EPIPOGIUM (nadbradac) * CORALLORHIZA (koraljuša) HEMIPARAZITI (POLUPARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: . OBLIGATNI hemiparaziti su potpuno vezani za svoje biljke domaćine. ALI vodu i anorganske tvari moraju uzimati od biljke domaćina . Loranthaceae i Scrophulariaceae . red: Scrophulariales por: Scrophulariaceae rod: *. ali mogu i samostalno egzistirati (npr.poznato je preko 100 rodova s više od 2500 vrsta hemiparazita koje spadaju u porodice: Santalaceae. Mvzodendraceae. Scrophulariaceae) 2.vrste iz por.Loranthaceae) . FAKULTATIVNI hemiparaziti samo djelomično žive na račun drugih biljaka. bez čije pomoći nebi mogle živjeti (npr.

red: Scrophulariaceae por: Scrophulariaceae rod:*^-^ RHINANTHUS 9 .Sistematski Hrvatske: prikaz hemiparazita zastupljenih u flori 1. red: Santalales por: Santalaceae rod:^£ OSYRIS THESIUM 2. red: Santalales por: Loranthaceae rod:^^ VISCUM \* ARCEUTHOBIUM * ODONTITES PEDICULARIS EUPHRASIA MELAMPYRU BARTSCHIA M LORANTHUS 3.

ENACIJE 33. VASKULARIZACIJA 41.FIZIOLOŠKE PROMJENE U BOLESNOJ BILJCI NASTALE POD UTJECAJEM PATOGENIH ORGANIZAMA 1. PJEGE 25. GUMOZE TRULEŽI DEFINICIJA VIRUSA virusi su obvezatni paraziti (= NE MOGU se razmnožavati na umjetnim podlogama.ANATOMSKO . GALE 31. 45. PROMJENE U BOJI (PIGMENTA) 43. NEKROZE 24. LEZIJE 26. METAPLAZIJE 39. PALEŽI 29. TUMOR. VJEŠTIČINE METLE 34. već na drugačiji način: 46. PATULJAVOST (NANIZAM) 38. TILOZE PROVODNOG TKIVA h) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA Hipotrofije 37. KRŽLJAVOST 3. PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE 36. ATRAKNOZE 27. kad virusna čestica dospije u stanicu domaćina. ali mogu preusmjeriti metabolizam domaćina prema stvaranju svojih novih virusnih čestica virusi nemaju enzime za stvaranje biokemijske energije —► virusne se čestice ne reproduciraju tako da se matična stanica dijeli na dvije manje stanice. ona se rastavlja na sastavne dijelove (protein i nukleinsku kis) 10 . FASCIJACIJE 35. SKLERENHIMIZACIJA 40. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE Hipertrofije 30. NEKROZE PROVODNOG TKIVA 2. CECIDIJE 32. RAK. PATOPLAZMIČNE. CITOLITIČKE PROMJENE 44. MERISTEMIZACIJA 42. RAK RANE 28. VEĆ SAMO u živim stanicama svojih domaćina) NE MOGU se neposredno koristiti sastojcima iz stanice domaćina jer NEMAJU VLASTITI METABOLIZAM.

a to je zato što nekim virusnim česticama nedostaju pojedini građevni ili funkcionalni dijelovi —> samo ona čestica koja je potpuna i koja se može razmnožavati.47. zove se VIRION GRAĐA VIRUSA velika većina virusa sastoji se od 2 kemijska spoja: 1.gl.najčešće se javljaju na lišću i plodovima biljaka .virusna DNA kod nekih je virusa dvolančana a kod nekih jednolančana. isto tako i za RNA .nekroze koje uzrokuju obligatni paraziti se NE šire —> paraziti ostaju zarobljeni u nekrotičnoj 11 . karakteristika: izumiranje biljnih stanica i tkiva —>■ dolazi do oštećenja protoplasta pod utjecajem fitotoksina . BAKTERIOFAGI (FAGI) .= heksamere) i nukleinska kis + kapsida = nukleokapsida ili virusni nukleoprotein + 3. kod složenijh virusa {animalni virusi) oko kapside dolazi još jedan građevni sloj = VIRUSNA OVOJNICA koja sadrži još i lipide i ugljikohidrate .iz nje zrakasto strše izrasline = projekcije ili PEPLOMERE koje mogu biti različitog oblika NEKROZE .čini genom (nasljednu tvar) . nukleinske kiseline (samo 1 tip: ili RNA ili DNA) .) ponašajući se kao parazit virusi su specijalizirani patogeni: 48. odnosno koja može uzrokovati zarazu.potječe od stanične membrane domaćina .smještena je unutar virusnog proteinskog omotača ili kapside 2.tkivo zahvaćeno nekrozom je jasno odvojeno od zdravog tkiva (oštri prijelaz) . AK i si.parazitiraju samo u biljnim stanicama virusi NISU OSJETLJIVI na antibiotike često sve virusne čestice nekog virusa NISU infekciozne. mnoge enzime.podjed.kod poliendričnih virusa se proteinske podjedinice udružuju u veće tvorbe = KAPSOMERE ili morfološke jedinice (5 prot.= pentamerc ili 6 prot. virusna nukleinska kiselina svojim genetičkim svojstvima primorava stanicu domaćina da svoje životne potencijale usmjerava na sintezu pojedinih dijelova virusnih čestica.opći naziv za više vrsta simptoma koji se javljaju na bolesnim biljkama .javljaju se na kraju patogeneze .parazitiraju samo u bakterijskim stanicama 49.parazitiraju samo u životinjskim stanicama 50. BILJNI VIRUSI .podjed . proteina (bjelančevina) = KAPSIDA . pa sastavljanjem tih dijelova nastaju nove virusne čestice 4 bitno je da virus uzima od domaćina sve što mu nedostaje za reprodukciju (energiju.sastoji se od većeg broja najčešće istovrsnih proteinskih molekula = proteinskepodjedinice ili strukturne (kemijske) jedinice . ANIMALNI VIRUSI .

Xanthomonas i Corvnebacterium . Pjege (spots) 60. AMAYLOVORIN (bakterija Envinia amvlovora .zoni = obrana biljke od daljnjeg širenja obligatnog parazita .tipovi nekroza: 59.uzročnik žutice i kržljavosti riže) 57. crne. plodovima i kori biljaka . PC-toxin (gljivica Periconia circinata) 53. Colletotrichum i Gleosporium RAK RANE 12 . Nespecifični toksini . smeđe-crne i nešto udubljene pjege • razvoj patogena u tkivu antraknoze je stalan.simptomi: okruglaste. Specifični toksini (hot-specific toxin) . AK-toxin (gljivica Alternaria kikuchiana) 54. toksini gljivica iz rodova: Alternaria. Fusiccocum i Cercospora 58.uzročnik paleži krušaka i jabuka) 2. Alternaria 65. Palež (blight) 63. Clasterosporium. Diplocarpon.djeluje letalno na protoplazmu st. VIKTORIN (gljivica Helminithosporium victoriae . ljubičaste) primjeri: 64.uzrokujući niz fizioloških promjena 52. gljivice iz rodova: Phvtophtora. Venturia (Fusicladium). PYPJCULARIN (gljivica Pvricularia orvzae . sive. Antraknoze 61.toksini selektivnog djelovanja (djeluju na samo 1 biljku domaćina) • primjeri: 51. Septoria. Phvtophtora. toksini Fusarium vrsta (uzročnici venuća na rajčici i paprici) 56.zahvaćaju i stanice unutarnjih tkiva i poprimaju izgled udubljenih rak ranica —> razlika od pravih rak rana = kod antraknoza NE dolazi do hiperplazije okolnih stanica .1 toksin može djelovati na više biljaka • primjeri: 55. bakterije iz rodova: Pseudomonas i Xanthomonas ANTRAKNOZE . Polvstigma.kod fakultativnih parazita nekroze se mogu širiti —* parazit se može razvijati i rasti i na nekrozom zahvaćenom tkivu . jajolike) i boje (smeđe.primjeri: gljivice iz rodova: Ascochvta.prema načinu djelovanja razlikujemo specifične i nespecifične toksine: 1.javljaju se na lišću. znači za cijelo vrijeme vegetacije —> pjege se javljaju u obliku koncentričnih krugova . Endothia. Rak rane (cancer) 62.uzročnik paleži zobi) . toksini bakterija iz rodova: Pseudomonas. Nekroze provodnog staničja - najčešći tip nekrotičnih simptoma —> okružene su tamnim rubom (zbog stvaranja antocijand) dolaze uglavnom na lišću mogu biti različitog oblika (okrugle.

75. 79.dovode do venuća i sušenja biljaka . x-bolest breskve.uzročnik raka na jabuci i krušci gljivica Endothia parasitica . koji prvo naglo povenu.. 70. bakterije Corvnebacterium vrste Nekroze floema: .uzročnik raka na breskvi bakterija Xanthomonas citri .uzrokuju ih obligatni paraziti (fitoplazme.glavnu ulogu imaju toksini patogena (= toksini venuća) Nekroze ksilema: . propadanje kruške virus tristeza virus agruma .simptomi: zahvaćaju žive stanice kore (parenhim) koje onda izumiru.uzročnik raka na kestenu gljivica Fusiccocum amvgdali .javljaju se na kori stabla i grana drvenastih biljaka .izazivaju ih fakultativni paraziti (gljive = traheomikoze.primjeri: 71.primjeri: 78.izlučivanje smole i gumoznih tvari PALEŽ . 69. pocrne i onda se sasuše kao spaljeni . gljivice Verticillium vrste .primjeri: 66. 81.uzročnik venuća agruma virus kovrčavosti repe virus uvijenosti lišća krumpira 13 .primjeri: 74.) što dovodi do stvaranja raka ili tumora (= hipertrofija . bakterija Erwinia amvlovora . 72. gljivica Nectria galligena .uzročnici venuća na paprici gljivice Fusarium vrste .simptomi: dolazi do naglog sušenja dijelova biljnih organa ili cijelih organa.uzrokuju nekrozu stanica traheja i traheida .javljaju se kao: nekroze ksilema i nekroze floema . bakterija Erwinia tracheiphila 77.aktivna obrambena reakcija biljke) . bakterije = traheobakterioze i rikecije = traheorikeoze) . 68. 67.uzročnik raka na agrumima I ove bakterije uzrokuju uz pojavu raka i neke citolitičke pojave kao npr.uzročnik paleži krušaka i jabuka gljivica Fusiccocum amvgdali . 80. a oko nekrozom sasušenog tkiva dolazi do hiperplazije stanica (dioba kambijalnih st.uzročnik paleži na bajamu i breskvi neke rikecije NEKROZE PROVODNOG STANIČJA . fitoplazme: nekroza floema brijesta. 73.uzročnik raka na bajamu i breskvi bakterija Pseudomonas svringae .uzročnici venuća na rajčici 76. virusi i viroidi) .

cecidije. enacija.= deformacije tipa vještičje metle.glavna karakteristika: poremećaji u diobi stanica —> dolazi do hipertrofija i hipotrofija .potiču staničnu diobu uz suradnju auksina i stvaranje izdanaka —» povećane konc.potiču staničnu diobu. gala. Hipertrofije biljnih organa 88.objašnjenje na primjeru bakterije Agrobacterium tumefaciens: .inhibitori su rasta —► povećane kon. Cecidije (šiške) 84. grinje i mušice šiškarice) Auksini . Enacije 85. stvarajući različite izrasline —> povezano sa plazmidima (bakterijskim izvan kromosomskim genetskim materijalom) .= dovode do kržljavosti biljaka HIPERPLAZIJE ili HIPERTROFIJE . gale.= stvaranje raka.dolazi do abnormalne i neorganizirane diobe stanica (= proliferacije stanica) pod utjecajem povećane kon.utječu na izduživanje ili produženi rast biljke (= gigantizam) ili u nedostatku na patuljavost ili kržljavost (= nanizam) Apscizini . Tiloze provodnog tkiva 86.fitohormona u zaraženom stsaničju biljke domaćina . Vještičine metle 89.ova bakterija je tipični polifag i može uzrokovati tumor na biljkama iz oko 90 porodica .to su: 82. Fascijacije (svežnjevanje) TU1VIOR . a u biljku ulazi putem rana ili nekih oštećenja —* bolest se javlja na 14 . produženi rast i adventivno razgranjivanje —* povećane. cecidije Giberelini . korijenske kvržice.glavnu ulogu imaju regulatori rasta = FITOHORMONI (dolazi do abnormalnih konc. tumori. konc. kvržice) 83. fascijacije. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE .promjena izgleda biljke Citokinini . Tumori (rak.tog hormona) • do sličnih promjena može doći i prilikom mehaničkih povreda na biljci kao i pod utjecajem nekih insekata (osice.simptomi: stanice se energično dijele i proliferiraju u neorganiziranu masu.tipični primjer hipertrofičnih pojava .živi kao saprofit u tlu. morf.PATOPLAZMIČNE. Promjene morfološkog izgleda biljke 87.

bakterija (baktericecidije) i vrlo često neke vrste insekata. grinja i nematoda (zoocecidije) . Exobasidium i Gvmnosporangium 99.stanice zahvaćene tumorom sintetiziraju opine (specifične AK derivate).primjeri: 93. prisutnost bakterija za njegov daljnji rast nije potrebna .u jezgrinu DNA biljke domaćina ugrađuje se samo jedan dio Ti-plazmida = prijenosna ili transfer DNA (T-DNA) —* može biti prirodni vektor za određene gene koje pomoću'njega želimo unijeti u biljnu DNA . grinje šiškarice (Eriophidae) 101. nematode iz rodova: Heterodera i Meloidogvne 15 . koje se deformira stvarajući male izrasline ili šiške (HISTOIDNE CECIDIJE) . dok normalne stanice NE mogu stvarati takve spojeve I služe bakterijama za podmirenje energetskih potreba . bakterija Pseudomonas savastanoi —> uzročnik tumora na maslinama i oleanderu bakterija ulazi u biljku putem rana i preko povreda koje nanosi maslinina muha 95. gljivice iz rodova: Taphrina.simptomi: u staničju zahvaćenom cecidogenezom dolazi do metamorfoze parenhimskih stanica u sklerenhimske . insekti: lisne buhe (Psvllidae). mušice (Nematocera). gljivica Svnchitrium endobioticum (uzročnik raka na gomoljima krumpira) 96.korijenu i korijenovu vratu .predstavljaju 1 ili više divovskih izvankromosomskih kružnih molekula DNA . taj izolirani gen se ubacuje u Ti-plazmid (na mjesto T-DNA) 92.uglavnom se javljaju na lišću .PLAZMIDI (Tumor inducirajući plazmidi = Ti-plazmid) .često se javlja u voćnim rasadnicima .dolazi do genetske transformacije —+ prijenos genske informacije iz stanica bakterije u biljku .nekada mogu zahvatiti i cijele biljne organe (ORGANOIDNE CECIDIJE) .postupak unošenja Ti-plazmida: 90. bakterija Agrobacterium pv. štitaste uši (Coccoidae). gljivica Gvmnosporangium sabinae (uzročnik raka na Juniperus vrstama) 97.rhizogenes —> uzročnik dlakavosti i čupavosti korijena jabuke i breskve .primjeri: 98. gljivica Plasmodiophora brassicae (uzročnik raka na kupusnjačama) CECIDIJE .dokazano je da nakon što je tumor zametnut.izazivaju ih neke vrste fitopatogenih gljivica (mvcocecidije). mušice šiškarice (Cecidomvdae) 100. obavi se transformacija biljke sa modificiranom T-DNA I dobije se TRANSGENA BILJKA .faktor koji izaziva ovu pojavu je Ri-inducirajućiplazmid što dovodi do prekomjernog stvaranja korjenovih dlačica i pojave jačeg grananja korijenovih žila koje su onda izdužene i tanke 94. izolira se gen koji nas zanima 91. lisne uši (Aphididae).to su promjene histološke naravi —* zahvaćaju samo jedan dio biljnog staničja.

listovi 3x deblji od normalnih) e) gljivica Elsinoe fawcetti (uzročnik hipertrofije lišća citrusa) PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE .uzrok nastanka su neki virusi (npr.javljaju se na samom početku razvoja organa —* patogen ga zarazi već u prvoj fazi razvitka .ukrasnim biljkama) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA . . gljivica Uromvcespisi (na mlječiki) .često ih prate i druge pojave kao npr.glavnu ulogu u tome igra visoka konc.auksina je i do 100x veća od normalne — 16 . 103.konc.spužvastog parenhima.auksina i citokinina u hipokotilu biljke .primjeri: 104.promjena boje. metamorfoza zaraženog tkiva itd.kod ove pojave dolazi do hiperplazija pa onda hipertrofije i deformacije pojedinih biljnih organa (najčešće listova i plodova) . gljivica Albugo candida (uzročnik zadebljanja lišća biljke Capsella bursa-pastoris) 107. ona potiče ubrzanu diobu st.primjeri: 102.ova gljiva se razvija u intercelularnim prostorima mezofila lista.hiperplazmatske tvorevine koje se javljaju na naličju lista u obliku resastih izraštaja . enacioza lišća trešnje) VJEŠTIČINE METLE . gljivica Taphrinapruni (uzročnik kovrčavosti lišća šljive) 106. zadebljalih i vrlo razgranatih mladica koje izgledaju poput gustog grma ili metle FASCIJACIJE ■MHMMMHHBBMMH .virus enacijskog mozaika graška..pojave vrlo slične vještičjim metlama .primjeri: bakterije iz roda Corvnebacterium (na krizantemama i dr. enacioza lišća vinove loze. pri čemu one gube karakteristični oblik i intercelularne prostore. naboranost) 105. gustih i zadebljalih izboja na bazi stabljike s pojavom deformacije lišća —>■ cijele biljke uspore rast i postaju patuljaste (nanizam) .pod utjecajem patogena dolazi do deformacije i promjene morfološkog izgleda cijele biljke .obično se nalaze duž lisnih nervi . dok stanice palisadnog parenhima gube svoj izduženi oblik —* dovodi do karakterističnih simptoma na lišću (kovrčavost. pa tako iz 1 pupa izbija više gusto zbijenih. gljivica Gvmnosporangium virginianae (uzročnik hipertrofije lišća jabuke .primjeri: 108.simptomi: javljanje kratkih. mladica) .dolazi do hiperplazije cijelih organa (izboja. gljivica Taphrina cerasi (na trešnji) gljivica Taphrina insititae (na šljivi) i patogen je već prisutan u stanicama pupa iz kojih onda izbijaju zaražene mladice sa potpuno poremećenim razvojem. gljivica Taphrina deformans (uzročnik kovrčavosti lišća breskve) .

često i u elementima floema mogu nastati hipertrofične patološke pojave. ali koje onda dovode do začepljenja ovog tkiva i simptoma venuća.kod raka kestena Endothia parasitica i kod nekih viroza) + pojava taloženja smolastih tvari (GUMOZA) Tiloze floema: . a u zaraženim stanicama i tkivima dolazi do poremećaja u metabolizmu koji onda sprečavaju staničnu diobu .FIZIOLOŠKE TILOZE .u njemu se obično javljaju fakultativni paraziti (bakterije i gljive) FLOEM . a nekada i sušenja cijelih biljaka HIPOPLAZIJE ili HIPOTROFIJE .repe) + pojava taloženja KALOZA (specifični UH) . stanica pratilica.građu ksilema čine: traheje i traheide. a internodiji stabljike izdužuju 109.uzroci: 112. PATOLOŠKA TILOZA .giberelina su povišene —* izdužuju se internodiji i općenito dolazi do abnormalnog porasta cijele biljke TILOZE P Građa provodnog tkiva: KSILEM .sve ove patološke promjene u biti predstavljaju mehanizme obrane same biljke protiv zaraza i ozljeda provodnog tkiva. virus kovrčavosti vrha šeć.punilice) se povećavaju zbog jakog vakuoliziranja parenhimskih stanica 111.virus tumora djeteline. ali ne tipa pravih tila nego izrasline slične nekim tumorima koje nastaju od stanica parenhima (npr.provodno tkivo koje služi sprovođenju H2O i mineralnih tvari od korijena pa kroz cijelu biljku .nastaju prilikom ozljeda provodnog tkiva ili kod zrakom ispunjenih traheja u srži starijih drvenastih biljaka —► tile (st. citokinina) 17 . floemskog parenhima i mehaničkih elemenata . giberelina.u njemu se obično javljaju obligatni paraziti (fitoplazme i virusi) .> biljka potpuno mijenja izgled.provodno tkivo koje služi sprovođenju organskih tvari (asimilata) .konc.kada stijenke ovih tila sekundarno odrvene i nastaju tzv. smanjena koncentracija nekih fitohormona (auksina.TILOZE = hiperplazmatske promjene za koje je karakteristično stvaranje TILA u trahejama ksilema —* mjehurasti plazmatski izrastaj i ksilemskog parenhima 110. ksilemski parenhim i sklerenhim (mehanički elementi) .građenje od:sistema sitastih cijevi.tip promjena kod kojih se stvara manji broj stanica nego što je normalno.zahvaćaju parenhimske stanice .tile kamenčiće (npr. tako da joj se igličasti listovi zadebljavaju. koji onda mogu uzrokovati različite promjene i oboljenja koja na kraju dovode do venuća i sušenja biljaka Vrste tiloza: Tiloze ksilema: .ova provodna tkiva su idealna sredina za razvoj velikog broja biljnih patogena. gljivica Gibberella fujikuroi (na riži) .

virus infektivne degeneracije rikecije: phony bolest breskve. kao jedan od načina obrane protiv širenja patogena (= stvaranje histoloških demarkacijskih barijera) . Sklerenhimizacija 120. kod nekih viroza (virus mozaika kruške).najčešći tupovi metaplazija: 119. povišena koncentracija apscizina neki drugi faktori (nedovoljna ishrana.pojava gdje se parenhimske stanice mijenjaju tako što formiraju elemente sekundarnog provodnog tkiva —► izodijametrične st.posljedice: smanjeni rast ili patuljavost (nanizam) .u normalnim uvjetima traheje i traheide nastaju uglavnom od stanica kambija u patološkim slučajevima nastaju u kalusnom tkivu koje nastaje prilikom ozljeda i mehaničkih povreda biljke.u normalnim stanjima nalaze se u plodovima kruške.uzročnik tumora korijenovog vrata) MERISTEMIZACIJA .pojava gdje dolazi do promjene parenhimskih stanica u meristemske —* st.sekundarnog tvornog tkiva meristema .pluteni kambij ili felogen . bolest šupljikavosti lišća koštićavih voćaka (Clasterosporium carpophilum) .loze 116.Meristemizacija SKLERENHIMIZACIJA .parenhima metamorfoziraju u traheje i traheide (elemente ksilema) . 118.primjeri: 122. nekih fitoplazmoza (kamenitost plodova agruma) VASKULARIZACIJA .113.trajnog tkiva parenhima mijenjaju se u st. te kod tumora (bakterija Agrobacterium radiobacter pv. napad patogena) .uzročnici: obligatni paraziti (virusi. 117. patuljavost lucerne viroidi: kržljavost krizanteme gljive: Venturia na plodovima jabuke i kruške METAPLAZIJE .repe. fitoplazme) . vin.Vaskularizacija 121.sklerenhimske stanice su u konačnom stanju mrtve stanice i imaju mehaničku ulogu . virus žutice šeć.pojava gdje se parenhimske stanice metamorofoziraju u sklerenhimske —► dolazi do odrvenjavanja (lignifikacije) staničnih stijenki parenhimskih stanica . te na mjestima cijepljenja podloge i plemke. virusi: virus patuljavosti ječma.pojave metamorfoze jednih vrsta stanica u druge pri čemu nastale stanice potpuno mijenjaju svoju građu i funkciju ■—» zasnivaju se na sposobnosti parenhimskih stanica da se mogu u određenim uvjetima mijenjati .dolazi 18 .u patološkim slučajevima javlja se prilikom napada patogena u biljci. košticama plodova u patološkim slučajevima javlja se kod pojava kao što su cecidije.primjeri: 115. 114.tumefaciens .

patološko ozelenjavanje pojedinih dijelova biljke koji inače u normalnom stanju nisu zeleni —♦ npr. Septoria) 128.ozelenjavanje cvjetnih dijelova . kapsatin i violaksantin —* nosioci boje plodova i cvjetova 126..u njima dolaze neke vrste fotosintetski neaktivnih karotenoida i ksantofila: alfa i beta karoten. odvoji od pluta i ispadne. pa tako list ostane šupljikast 123. fitoplazmoze (stolbur rajčice) mikoze (gljivica Albugo candida na biljku Capsella bursa-pastoris) 19 . Plasmopara.KLOROPLASTI . potpunom nestanku pigmenta itd. javljaju se nakon razgradnje klorofila) i ksantofili (žutosmeđi) 125. karotenoidi (crveno-narančasti.LEUKOPLASTI .promjene u boji koje nastaju pod utjecajem patogenih organizama su jedan od-najčešćih simptoma biljnih bolesti i očituju se obično u razgradnji stalnih biljnih pigmenata.u vakuolama se nalaze pigmenti: antocijan (ljubičasto-plavi).do stvaranja sek. enzimatske degradacije i toksičnog razaranja .simptomi: lokalnog karaktera u vidu pjega u kojima nestaje klorofil. bolest fuzikladija .pigmenti su kod biljaka smješteni u plastidima (posebne stanične organele) ili u staničnom soku vakuola Definicija PLASTIDA: . Xanfhomonas) 129.primjeri: 127.su bezbojni plastidi Definicija VAKUOLE: . Promjene klorofila . virus žutice šeć. Patološko ozelenjavanje (virescencija) .meristema ispod mjesta zaraze —» ovo plutasto staničje izolira zaraženi dio ploda od zdravog.. gljive (Phvtophtora. nenormalnom obezbojavanju ili ozelenjavanju. nakon čega taj zaraženi dio ispada PROMJENE BOJE ILI PIGMENTA Definicija PIGMENTA: . .KROMOPLASTI .repe) —* mozaici su najčešći tip simptoma kod viroza 2. likopen. virusi (virus mozaika duhana. lutein.dolazi do smanjenja količine klorofila zbog: smetnja u sintezi. 131. nakon čega se pjega sasuši. Puccinia.meristema oko pjega kao mjesta zaraze —+ stvoreni sloj pluta tako prekida svaku vezu između pjege i zdravog dijela biljke.plastidi su tipične biljne stanične organele koje se javljaju u 3 tipa: 124. flavonidi i antoksantini (blijedožuti) Definicija PROMJENE U BOJI: .u njima dolaze fotosintetski aktivni pigmenti: klorofili (zeleni pigmenti).primjeri: 130. bakterije (Pseudomonas.dolazi do tvorbe sek.vrste promjena: 1. a uokolo pjega dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani. karotenoidi) .krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) .

gladiola) 5. bakterija Pseudomonas morsprunorum na šljivi. uslijed potpunog razaranja biljnih pigmenata i u plastidima i u vakuolama 140. Promjene karotenoida .ove promjene mogu nastati uslijed mehaničkih povreda. pa onda i tkiva .3.na grančicama koštićavih voćaka izaziva izlučivanje smole —> poslije zaraze ovaj patogen razgrađuje zaražene stanice.obično se pojavljuju oko zaraženih dijelova tkiva (pjega).postoje paraziti koji smanjuju količinu karotenoida.patogeni organizmi koji uzrokuju ovu pojavu su: neki virusi. 137. a nastale tvari se oksidiraju u smolaste ili gumozne tvari i izlučuju van po grančicama 145. gljivica Puccinia glumarum na pšenici i ječmu 4.najčešće se javlja kod koštićavih voćnih vrsta . kao i zbog napada patogenih organizama .Truleži (gnjiloća) GUMOZE .primjeri: 144.primjeri: 134. bakterija Pseudomonas svringae na marelici 20 . Promjene antocijana i flavonida . gljivica Mvcosphaerella na jagodi gljivica Diplocarpon na jagodi gljivica Pseudopeziza na vinovoj lozi gljivica Taphrina na breskvi virusi (šarenilo cvjetova tulipana. 138. Bdjenje biljaka . trešnji i marelici 146. refleksijom svjetlosti od zračnih slojeva u biljnim tkivima 141. fitoplazme i viroidi CITOLITIČKE PROMJENE .vrste citolitičkih promjena: 142. a nekada su glavni znaci razvoja bolesti —► često se njihove promjene očituju na cvjetovima ukrasnih biljaka . a i oni koji ju povećavaju .ova pojava može nastati: 139. različitih fizioloških poremećaja.glavna karakteristika: razgradnja ili degradacija pojedinih dijelova biljnih stanica ili potpuna citoliza stanica.primjeri: 132. nekada i zbog genetskih promjena (albino mutanti) . 136.dolazi do izlučivanja različitih tvari tipa guma ili smola iz bolesne biljke —* dolazi najčešće uz pojavu simptoma kao što su nekrotične rak rane . gljivica Polvstigma rubrum na šljivi 133. gljivica Clasterosporium carpophilum (uzročnik šupljikavosti lišća) .Gumoze (smolotečine) 143.ovoj pojavi podliježu uglavnom parenhimske stanice . 135.

imuni odgovor očituje se na 2 načina: 148.u stvaranju limfatičnih.najveći virus = klosterovirus .stanična imunost i ta nastala protutijela i stanice brane organizam od antigena tako da s njim reagiraju i time ga onda neutraliziraju .najmanji virus = satelitni virus uz virus nekroze duhana .2000 nm Oblik virusa: .svaka strana bjelančevina ili polisaharid ako su molekularne mase veće od 1000 daltona i ako se unesu u tkivo životinja parenteralno (ne kroz probavni trakt) izazvat će u životinji imuni odgovor .supstancija koja izaziva imuni odgovor naziva se IMUNOGEN .prvi izolirani i kristalizirani virus (1939.humoralna imunost 149. dugačkih niti ili rjeđe oblik koji podsjeća na bakterije ili puščano zrno = anizometrične čestice .tu se transkripcija zbiva obrnuto (povratno = reverzno) — > REVERZNA TRANSKRIPCIJA. nego i suprotno .god) —> istraživanja na njemu su pokazala daje za infekcioznost svih virusa odgovorna nukleinska kiselina. a ne virusni protein Veličina virusa: .HIV) . onda se naziva ANTIGEN . virusi (virus krastavosti kore citrusa) .no.mjesta na površini antigena (virusa) odgovorna za njegovu specifičnu reaktivnost s protutijelima ili receptorima na imunokompetentnim stanicama nazivaju se antigenske determinante ili EPITOPI —► posjeduje trodimenzionalnu građu koja se komplementarna veznom mjestu ili PARATOPU protutijela • kod proteina epitop se obično sastoji od 5-7 aminokiselinskih 21 .virusi su toliko sitni da se mogu vidjeti samo elektronskim mikroskopom (čestice su im submikroskopskih veličina) —► dimenzije najvećeg broja virusa je od 25200 nm .s obzirom da virusi mogu imati i DNA i RNA kao genom tijek prenosa genetičke poruke nije više da sa DNA mora ići na RNA pa u protein.147.17 nm . mnogi bakteriofagi imaju posve osobit oblik čestice: njihova se čestica sastoji od poliedrične glave i dužeg ili kraćeg repa koji može završavati pločastim proširenjem iz koje gizlaze repne niti i/ili parožaste tvorbe Virusi i njihova imunogenost .najveći dio virusnih čestica ima ili okruglast ili produžen oblik .ako imunogen može specifično reagirati s protutijelom koje je stvorio (= antigensha reaktivnost).okruglaste čestice imaju zapravo građu pravilnog poliedra = poliedrične ili izometrične čestice .TMV (virus mozaika duhana) . imunokompetentnih staica .u stvaranju specifičnih protutijela . a virusi kod kojih se događa su RETROVIRUSI (npr.produžene čestice imaju oblik kratkih štapića. već je to izmijenjeno: DNA <-> RNA -> protein • iz tako izmijenjenog izraza vidi se da genetičke informacije mogu teći ne samo od DNA prema RNA.

Research institut for Plant Pathologv (Nizozemska).serumi koji sadrže više klasa protutijela . stupanj: razgradnja sadržaja protoplazme • razgradnja sadržaja citoplazme —* škroba i proteina 4.ova pojava je svojstvena fakultativnim parazitima (bakterijama i gljivama) . stupanj: razgradnja staničnih stijenki .monoklonski imuni serumi .) aktivne međunarodna organizacija za biološku kontrolu su: IOBC-OILB i IFOAM 22 .stijenki su hidrolaze 3.glavni građevni sastojci st. središnjih lamela.poliklonski imuni serumi . Institute for Biological control (Njemačka) te INRA (Franc. odnosno antagonizmima tipa: antibioze.enzimi koji razgrađuju sastojke st.induciranjem njihovih obrambenih organizama (upotreba elicitora: salicilna kis. 3. kompeticije.uzroci: enzimatska degradacija staničnih struktura .njihov glavni sastojak su pektini —> metilesteri poligalakturonske kis.1.stijenki dviju susjednih stanica (vezivni su elem.sadržaja protoplazme i na kraju 4. pa bakterije i mali broj virusa biološko suzbijanje putem živih organizama ili mikroorganizama zasniva se na njihovim specifičnim interakcijama s biljnim patogenima. gdje su najviše zastupljene gljive..ostataka građa protutijela: . jasmonati) .primjeri: 150. gljivica Botrvtis cinerea (polifag i ubikvist na plodovima raznih biljaka) bakterija Ervvinia carotovora BIOLOŠKO SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA organizama ili njihovih produkata + mogućnost zaštite od bolesti putem samih biljaka tj.to su antagonistički mikroorganizmi.maceracija zaraženog staničja . 28 na bazi gljivica) najpoznatiji u Hrvatskoj —> Trichodex (Trichoderma harzanium T-39) najjača istraživanja na području biološke zaštite provode: Volcani centar (Izrael).bjelančevine od kojih se sastoje protutijela pripadaju globulinima . stupanj: maceracija zaraženog staničja • očituje se u simptomima tipa truleži ili gnjiloće .serumi koji sadrže jednu klasu protutijela TRULEŽI .) .razgradnja i primarnih i sekundarnih st.središnje lamele se nalaze između primarnih st. 151.tijek degradacije: 1.stijenki su celuloza i hemiceluloza.enzimi koji su odgovorni za nastanak truleži su iz skupine hidrolaza . zatim 2. parazitizma i interferencije (inducirana rezistentnost) registrirano u svijetu 53 biofungicida (25 na bazi bakterija. staničnih stijenki. stupanj: razgradnja središnjih lamela . a staničnih membrana su fosfolipidi i glikolipidi .stijenki . .enzimi koji vrše razgradnju pektina = pektinaze i razaranjem središnjih lamela gube se veze među stanicama i počinje maceracija staničja 2.

PARAZITIZAM) . Streptomvces lvcidis BACILLUS SUBTILIS .amyloiquefaciens FZB24 i Bacillus subtilis QST713 • te postoji i biofungicid Bio Yield koji ima mješavinu ova 2 izolata . Pvthium.najviše istražena vrsta bakterije i na bazi njenih endospora formulirani su brojni fungicidi .to dj elovanj e j e uglavnom kombinacij a: antibioza + kompeticija (za izvor hranjiva) + parazitizam (hiper. ali i nekih drugih gljivica iz rodova: Phvtophtora. KOMPETICIJA.tumefaciens (uzročnik bolesti tumora korijenovog vrata na brojnim biljkama) —► primjena ograničena SAMO na suzbijanje tumora korijenovog vrata koštićavih voćaka i ruža .taj izolat ne posjeduje tumorogeni plazmid Ti (odgovoran za razvoj bolesti tumora).ovakvo djelovanje pokazuju brojne gljivice od kojih najširu primjenu imaju: 23 . Pseudomonas aureofaciens 159. Fusarium i Rhizoctonia 162. za suzbijanje bolesti povrća u zaštićenom prostoru i to najčešće gljivica iz rodova: Phvtophtora.većina antagonističkih mikroorganizama imaju višestruki način djelovanja na biljne patogene . za premazivanje rana nakon rezidbe voćaka. Agrobacterium radiobacter 155. već jedan drugi plazmid koji je odgovoran za sintezu specifičnih proteina a antibiotskim djelovanjem na parazitsku vrstu Agrobaterium radiobacter pv. Pvthium.na bazi izolata K-61 ove aktinomicete komercijaliziranje biofungicid Mvcostop (Finska 1994. Phomopsis i Alternaria 164. Bacillus subtilis 153.fungicidi se temelje na 2 izolata ove vrste: Bacillus subtilis var.koristi sc: 163. Streptomvces griseoviridis 154. kao biljni ojačivači (plant-stregthening) STREPTOMVCES GRISEOVIRIDIS . Pseudomonas svringac 156. Pseudomonas fluorescens 157. Burkholderia cepacia 160.ANTIBIOZA pojava štetnog djelovanja jednog mikroorganizma na drugi putem produkata metabolizma (antbiotici određenih bakterija koji pokazuju toksični efekt na biljne patogene) komercijalizirani su biofungicidi na bazi bakterija: 152.ti fungicidi koriste sc: 161. kao zaštita od gljivice Nectria galligena AGROBACTERIUM RADIOBACTER .tumefaciens ANTAGONISTIČKI MIKROORGANIZMI KOMBINIRANOG DJELOVANJA (ANTIBIOZA.i miko-parazitizam) . Pseudomonas chlororaphis 158.na bazi izolata K-84 ove saprofitne bakterije komercijaliziranje velik broj biofungicida koji sprečavaju razvoj srodne parazitske bakterije Agrobacterium radiobacter pv. za suzbijanje fuzarijskog venuća povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima.) .

postoji više izolata ove vrste na bazi kojih je registriran velik broj biofungicida: 167.virus se u inficiranoj stanici razmnožava i izlazi iz nje a da pritom ne razgrađuje stanicu.Trichoderma harzanium 166. LITIČKI CIKLUS .kod oba oblika virus ostvaruje potpuno svoj životni ciklus tako da od jedne virusne čestice nastaju u stanici brojne nove virusne čestice koje zatim mogu zaraziti nove stanice 1.takav tip infekcije uzrokuju neki animalni virusi: polivirus. PERZISTENTNI CIKLUS .spore ovog hiperparazita klijaju unutar hipa pepelnice i izazivaju kolaps patogena .165.oba su za suzbijanje gljivica iz rodova Fusarium.Ampelomvcetes quisqualis TRICHODERMA HARZANIUM .virus se nakon ulaska u stanicu NE razmnožava.u ovom tipu infekcije virus prolazi kroz jedan od dvaju mogućih putova ili životnih ciklusa .imuni serum (antiserum) . izolat T-35 169. jagodama i povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru 168.takav tip infekcije uzrokuju svi biljni virusi te neki animalni virusi (npr. virusi koji uzrokuju prehlade i brojni bakteriofagi 2.za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi.virus nakon ulaska u stanicu skida proteinski omotač. Pvthium i Rhizoctonia na korijenu povrtlarskih i cvjećarskih kultura AMPELOMYCES QUISQUALIS . a njego genom primorava biokemijsko ustrojstvo stanice da stvara nove virusne nukleinske kiseline i nove virusne proteine od kojih zatim nastaju nove virusne čestice —► te nastale virusne čestice razaraju stanicu domaćina te izlaze iz nje tražeći novu stanicu koju će inficirati .u imunokemijskim reakcijama s biljnim virusima imaju udjela samo 2 imunoglobulina: IgG (ili G) i IgM (ili M) . nego se njegova nukleinska kiselina 24 .krvni serum koji sadrži određena protutijela . izolat T-39 (Trichodex) .virus ubija stanicu domaćina uzrokujući raspadanje ili lizu stanice .antagonističko djelanje ove gljivice temelji se na hiperparazitizmu sa gljivicama iz porodice Ervsiphaceae —> komercijaliziranje samo 1 biofungicid na bazi spora ove gljivice —* za suzbijanje pepelnica na brojnim kulturama (prvenstveno gdje je velika vlažnost) . izolat T-22 .molekula protutijela ima strukturu koja se sastoji od dviju sličnih polovica (u svakoj se nalazi jedan teški ijedan laki lanac) .virus hepatitisa B) VIROGENI tip infekcije (VIROGENIJA) .1 protutijelo se u isto vrijeme svojim krajevima veže sa 2 virusne čestice TIPOVI VIRUSNIH INFEKCIJA VEGETATIVNI ili PRODUKTIVNI tip infekcije .radi se o latentnoj infekciji . te se onda inificirana stanica kontinuirano razmnožava i otpušta nove virusne čestice .

ugrađuje u domaćinovu.biljni virusi ne prolaze kroz 1 . faza SASTAVLJANJA sintetiziranih virusnih dijelova u nove čestice 174. neke Diptere. kukcima 178.životni ciklus virusa obuhvaća sve događaje kroz koje virus prolazi od trenutka dodira sa stanicom domaćina pa sve do izlaska novonastalih virusnih čstica iz stanice . mehanički prijenos {nije cest) 176. pa onda ulaze u stanicu domaćina pasivno . grinje 25 . štitasti moljci 181. cvrčci 180. genomsku DNA (to ugrađivanje se zbiva na određenim mjestima u domaćinovoj DNA) —> dolazi do rekombiniranja dviju različitih nukleinskih kiselina .susreće se samo kod DNA-animalnih virusa i kod DNA-bakteriofaga ((lizogenija ili lizogeni tip infekcije). neke stjenice) 184.tako integrirana virusna nukleinska kiselina postaje sastavni dio stanične DNA koja se dalje kopira i prenosi za vrijeme stanične diobe u stanice kćeri . ugrađena virusna DNA može ponovno postati slobodna i tako oslobođena može se replivirati i stvarati nove virusne čestice te uzrokovati raspadanje stanice. faza ADSORPCIJE virusa na površinu stanice domaćina 171. kornjaši 182. cijepljenjem 177. ti virusi moraju najprije svoju jednolačanu RNA prepisati u dvolančanu DNA. te jedne skupine RNA-animalnih virusa (Retroviridae) • kod Retroviridae: da bi ugradili svoj genom u genomsku DNA stanice.ugrađena virusna nukleinska kiselina = PROVIRUS ili blagi virus i uzrokuje blagu infekciju .može se podijeliti u 5 faza: 170.pod određenim uvjetima. faza IZLAŽENJA virusnih čestica iz stanice . faza SINTEZE osnovnih građevnih dijelova virusnih čestica 173. faza ULAŽENJA virusa u unutrašnjost stanice 172. ostali kukci (tripsi.virogena infekcija može prijeći u litičku infekciju ŽIVOTNI CIKLUS VIRUSA . biljni virusi NISU sposobni sami probiti staničnu stijenku biljke i uci u unutrašnjost st. tj. crvci 183.preko rana u epidermi biljnih stanica = PARAZITI RANE NAČINI PRENOŠENJA VIRUSA Načini prenošenja virusa: 175.fazu takva ciklusa —► razlog tome jest činjenica što se na površini biljne stanice nalazi kutikula ili kutinizirani slojevi te čvrsta stijenka na kojima nema receptora za koje bi se virusne čestice mogle vezati (kod aimalnih stanica su takvi receptori izgrađeni od AK) • takodjer. a oni to i čine zahvaljujući tome što u svojoj čestici posjeduju jedan osobit enzim pod imenom reverzna transkriptaza . lisne uši 179.

organizmi koji prenose viruse s jedne biljke na drugu = VEKTORI —> oni probijaju staničnu epidermu radi uzimanja soka kojim se hrane.izravni mehanički prijenos virusa u prirodi moze se susresti kod vrlo stabilnih virusa koji se pojavljuju u visokim koncentracijama u biljkama: 1. nesteriliziranim priborom —> virus mozaika duhana (TMV) CIJEPLJENJE . sjemenom 188.zato jer se zadržavaju na usnim dijelovima insekta . neko vrijeme gladuju.virus ulazi u insekta za vrijeme njegova hranjenja biljnim sokom (vrijeme uzimanja virusa je vrlo kratko-10 sec) —* faza stjecanja virusa hranjenjem .insekt NE može odmah nakon uzimanja virusa prenijeti virus na biljku —> postoji latentni period koji traje 12 i više h 26 . peludom 189. cime mogu unijeti virus u biljku . preko ODJEĆE. neperzistentan način (pasivan) —> virusi koji se prenose rilcem vektora .185.kod najobičnijeg načina cijepljenja.glavne značajke perzistentnog prijenosa virusa su: % faza stjecanja virusa traje dugo (6-12 h) . nematode 186.uspješnost ovakvog prijenosa lisnim ušima je povećana ako uši.virus se može prenijeti na zdravu biljku odmah nakon sto je insekt rilcem probio epidermu biljke -^faza inokuliranja virusa . RUKU. preko KORIJENA —► virus mozaika duhana (TMV) infekcija nastaje tako sto se korjencici rajčice oštete za vrijeme probijanja kroz grube cestice tla i sa nastalim ranama dolaze u dodir sa raspadajućim zaraženih biljnim tkivom koje je preostalo od biljaka koje su tu prije rasle 3. znaci gdje se dio grančice jedne biljke (plemka) spaja sa korijenom druge biljke (podloga).sišući sok zaraženih biljaka.insekti razmjerno brzo nakon napuštanja inficiranih biljaka gube sposobnost daljnjeg inficiranja drugih dijelova .za vrijeme vjetrovitog vremena trljaju o listove susjednih zdravih krumpira 2. virus ce bez obzira koji je dio zaražen prijeći u zdravi dio biljke i tu se razmnoziti KUKCI .nije cest način prijenosa jer se rijetko na biljkama stvaraju rane kroz koje bi virus bez posrednika usao u stanicu . one mogu prenositi viruse na 3 načina: 1. vegetativnim razmnožavanjem 10. vilinakosa MEHANIČKI PRIJENOS .glavne značajke neperzistentnog prijenosa virusa su: . gljivice 187. prije uzimanja virusa iz inficirane biljke. preko LISTA —* X-virus krumpira te virus mozaika duhana (TMV) moze se mehanički prenijeti s inficiranog na zdravi krumpir kad se listovi inficiranog krumpira npr. jer onda uš na više mjesta probija epidermu i uzima biljni sok b) perzistentan način —> cirkulativni virusi .

virus žutice šećerne repe neperzistentni su po tome što ne cirkuliraju unutar svojih vektora. a često se u njemu i razmnožavaju • često ti vektori zadrže viruse kroz cijeli svoj život.virusi mogu se prenositi lisnim ušima samo ako inficirana biljka sadrži još i neki drugi.. najvažniji virusi koje prenose dolaze u kakaovcu hrane se sadržajem floemskih stanica. a u nekim slučajevima i puno kraće (kada je dovoljan samo jedan ugriz insekta da on stekne virus) . semiperz. ali posve određeni virus —> taj drugi virus je VIRUS POMAGAČ (može biti drugi soj istog virusa ili posve drugi virus) • npr.Bemisia tabaci) oni se hrane sadržajem floemskih stanica i prenose viruse mehaničkom inokulacijom način prijenosa je sličan perzistentnom prijenosu. te ona mogu prezimiti te u proljeće postati izvor novih zaraza neki virusi prenose i na semiperzistentan način.. ali ako se oba soja nađu zajedno.virusa gladovanje vektora. Comovirus. pa su i jajašca tih kukaca zaražena virusom. lisna uš će prenositi i MAV jer tu RPV služi kao virus pomagač ■ virusi koje prenose cvrčci iz porodice Cicadellidae na biljkama uzrokuju simpotome u obliku žućenja i uvijanja lista prenose se mehaničkim sokom jer dolaze većinom u fioemskim stanicama cvrčci NE prenose neperzistentno.virus pjegavosti i venuća rajčice (prenose ga na 27 .perzistentan virus zadržava se u insektu u svim razvojnim stadijima c) semiperzistentan način npr.Chrvsomelidae i Curculionidae. i perz. a MAV ne prenosi.nakon tog perioda insekt je sposoban u duljem razdoblju (tjedan dana) inficirati zdrave biljke . većina iz por. Tvmovirus i Sobemovirus duljina trajanja faze uzimanja virusa traje oko 24h.virus klorotične kržljavosti kukuruza koji perzistira u vektoru samo nekoliko dana i ne prolazi kroz latentni period virusne bolesti koje oni prenose su od gosp. a prenose viruse na semiperzistentan način kad jednom virus dospije u insekta.koncentracija virusa u hrani koju ti insekti povraćanjem ispuste je vrlo visoka kod njih ne postoji latentni period nakon što su stekli virus kornjaši ga mogu zadržati 1-2 dana 19 vrsta tih kukaca prenosi 6 virusa.važnosti za tropska područja (npr. NE povećava uspješnost prijenosa neki neperz. odnos dvaju sojeva virusa žute kržljavosti ječma (RPV soj i MAV soj): lisna uš prenosi samo RPV soj virusa radi njegovog specifičnog proteinskog omotača. već većina njih prenosi na perzistentan način —* perzistentni virusi cirkuliraju u insektovu tijelu.pamukov štitasti moljac . ali se ti virusi ne razmnožavaju u vektoru. i perz. niti se prenose preko jajašca postoje 74 vrste kornjaša koje su prenosioci biljnih virusa. npr.resieari ili tripsi (Thvsanoptera) . prije faze stjecanja virusa za vrijeme hranjenja. ali njihov vektor zadržava sposobnost da ih stalno kroz 3-4 dana prenosi (vektor može steći virus za 30 min) i semiperzistenti iperzistentni virusi dolaze u floemu —» zato vektor mora svojim rilcem probijati duboko u biljno tkivo da bi uzeo virus i da bi poslije na isti način prenio u druge biljke I' tako da i kod semiperz. on ga može u sebi zadržati 3-4 dana 190. a viruse koje prenose su iz rodova Bromovirus.

gljivice koje prenose viruse obvezatni su paraziti na korijenu biljaka .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus i neke anizometrične viruse .3 biljna virusa se prenose grinjama: virus mozaika raži.virusna se bolest na poljskim usjevima javlja odmah nakon nicanja biljaka na mladim biljčičama 28 . iz njih nastaju zoospore preko kojih se virus prenosi na korijenje zdravih biljaka.prenose viruse na na necirkulativan način i da se u njima ne razmnožavaju . virus žutog mozaika ječma SJEME .neke vrste Diptera .oko četvrtina od 250 biljnih virusa prenosi se sjemenom —> ima veliku važnost (virusi koji se prenose sjemenom već se samom sjetvom rasprostranjuju po usjevu) .zoospore izlaze iz biljnih st. npr. te se pritom transformiraju i ulaze u stanice korijena i uspostavljaju parazitski odnos —* virus pričvršćen na vanjsku stijenku cilije zoosporom dospijeva u stanicu korijena zdrave biljke.npr.oblici (glistaci) hrane se sadržajem stanica biljnog korijenja i od tamo uzimaju viruse . virus šuštavosti duhana i nepoviruse (izometrični virusi) GLJIVICE .virus kovrčavosti šećerne repe (na perzistentan način) GRINJE .u zoosporangijima se stvaraju pokretne spore (zoospore) koje imaju 1 ciliju .zoospore plivaju kroz vodu u tlu i pričvršćuju se na površinu korijena druge biljke.grinje ih prenose na perzistentan način (virusi cirkuliraju u vektoru) NEMATODE .prenose 2 skupine virusa: tobraviruse (anizometrični virusi) .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus 194. virus pjegavosti pšenice i virus prugastog mozaika pšenice .2 vrste stjenka .perzistentan način) 191.virus mozaika pšenice .zoospore dospiju u vodu u tlu gdje mogu pri spolnom razmnožavanju fuzionirati u parove i stvoriti zigote koje mogu tako ući u stanice korijena i stvoriti tzv.gljivica inficira stanice korijena koje se nalaze u blizini rizoderme i u njima stvara zoosporangije .npr.način prijenosa virusa gljivicama: .mirujuće spore (spore otporne na sušu i mogu u raspadnutim ostacima korijenja ostati vrlo dugo) —► virus se pritaju u mirujućim sporama i kad one dočekaju povoljne uvjete za klijanje.prenose 2 skupine virusa: izometrične viruse .virus mozaika lobode i virus mozaika duhana 192.virus mozaika pšenice prenosiv tlom. npr. i dospijevaju u okruženje korijena gdje se mogu dogoditi 2 stvari: 193.npr.

a do kontaminacije dolazi kod onih virusa koji mogu prijeći iz matične biljke preko plazmodezmija do sjemenog zametka 196.virusi se prenose sjemenom preko različitih dijelova sjemenke: 195.spiroplazme + mikoplazme = razred: Mollicutes red: Mvcoplasmatales porodice:Spiroplasmataceae.u prenositelju) i pasivan (nema takva razmn.dolazi do vanjske kontaminacije sjemenke pa se virus može eliminirati ako se takve sjemenke tretiraju nekim kemijskim spojevima.značenje .najčešće je kod ukrasnog bilja i voćaka VILINA KOSA . rikecije i viroidi teško je na prvi pogled razlikovati od virusnih bolesti (viroza) .korovnih biljaka) prezimljuju u sjemenkama čekajući da biljka proklija i da se u njoj razmnože .većina virusa izaziva sveobuhvatnu infekciju neke biljke tako da svaki njezin dio sadrži virus .koje su i najosjetljivije na zarazu —* postaju izvor novih zaraza . virusi. spiroplazme i rikecije .bolesti koje uzrokuju mikoplazme.ta biljka svojim korjenastim prihvataljkama (haustorijama) ulazi u tkivo domaćina i povezuje se s njihovim žilnim sustavom —* taj prijenos virusa nema gosp.prijenos može biti aktivan (razmn. cijepljenjem. lukovicama .kod većine biljnih virusa.biljke napada velik broj različitih patogena: gljivice. da se ostvari nužno je da se matična biljka rano u svojem životu inficira virusom.preko SJEMENE LJUSKE (TESTE) . pa do zaraze u tom slučaju mora doći prije cvatnje i prije nego biljka stvori ženske gamete PELUD . viroidi.Mycoplasmatacea i Acholeplasmataceae 29 . bakterije.iz zaraženih biljaka koje se vegetativno razmnožavaju virusi se na nove biljke mogu prenositi: reznicama.preko SJEMENOG ZAMETKA (EMBRIJA) .virusi koji se prenose peludom ulaze u jajnu stanicu zajedno s muškim gametama kroz peludovu cjevčicu . mikoplazme.inficirani pelud pri oprašivanju zdravih biljaka može onda zaraziti ženske gamete VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE .) PATOGENI KOJI UZROKUJU BOLESTI SLIČNE VIROZAMA .mnogi virusi (npr. gomoljima.