P. 1
Fitopatologija s Fitofarmaciom

Fitopatologija s Fitofarmaciom

|Views: 301|Likes:
Published by Samir Buki Fejzovic

More info:

Published by: Samir Buki Fejzovic on Jul 09, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as RTF, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/06/2015

pdf

text

original

FITOPATOLOGIJA

S FITOFARMACIJOM

MIKOPLAZME (FITOPLAZME) Građa i razmnožavanje: - st. mikoplazma su promjenjiva oblika - najčešće su na prerezu okruglaste, promjera 150-300 nm - nemaju staničnu stijenku, već samo troslojnu membranu - NE mogu sintetizirati peptidoglikan (njegovom polimerizacijom nastaje mukopeptid koji je bitan dio bakterijske stanične stijenke) - imaju ribosome bakterijskog tipa te obje nukleinske kiseline (RNA i DNA-oblik dvolančane prstenaste molekule) - razmnožavaju se kao i bakterije dijeljenjem matične stanice na 2 nove stanice - kultiviraju se na umjetnim podlogama npr.na agaru - otporne su na penicilin - napadaju i čovjeka Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova nekih biljaka (žutice), pozelenjavanje cvjetnih dijelova te sterilnost cvjetova (virescencija) i vještićina metla - u takvim bolesnim biljkama nalazi se mnošto mikroorganizama koji gotovo začepe provodne dijelove žile (sitaste cijevi) preko kojih biljka opskrbljuje svoja tkiva hranjivima stvorenima fotosintezom - mikoplazme kralježnjaka NE mogu zaraziti biljke, niti obratno • razlika je u tome što biljne mikoplazme dolaze unutar stanice domaćina (intracelularno), dok mikoplazme kralj ežnjaka dolaze izvan stanice domaćina (ekstracelularno) - biljne mikoplazme rasprostranjuju se u prirodi tako da ih prenose različite vrste kukaca koji se hrane biljnim sokom (cikade, lisne buhe, neke stjenice) - NE MOGU se kultivirati in vitro SPIROPLAZME Građa: - u krutom mediju imaju okruglast oblik te samo u određenim okolnostima poprimaju spiralan oblik - pokretljive su (ako se nađu u tekućem mediju zmijoliko se i brzo kreću) - veličine su 12 000 x 250 nm - zahtijevaju u svom rastu sterole, te je njihov genom veći od genoma mikoplazmi - mogu se kultivirati na umjetnim podlogama - uspjelo se analizirati samo 1 spiroplazmu —► Spiroplazma citri - u oboljelim narančama Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova, skraćenje stabljike (skraćuju se internodiji), zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke te pojava dodatnih izbojaka (proliferacija) na stabljici i korijenu + mijenjaju metabolizam giberelina - šire se u prirodi kukcima iz skupine cvrčaka, koji im služe kao prenosioci (vektori) i kao sekundarni domaćini u kojima se one razmnožavaju —»■ u insektima uzrokuju dosta blage infekcije - pronađene su kod nekih vrsta mušica (rod Drosophila) i kod pčela - mogu inficirati i biljke i beskralješnjake i niže kralješnjake (npr.miša, hrčka) uzrokujući u njima bolest kataraktu (očna mrena) i kroničnu infekciju mozga BILJNE RIKECIJE 2

bolest bi ubrzo zahvatila sve dijelove zdravih biljaka . pa tako onda lako zaraze mladu biljcicu koja raste u takvom tlu Pokusno inficiranje biljaka virusom .u stanici je RNA ovog virusa vezana isključivo za jezgru.pri otkrivanju koji bi to virus mogao biti otkriveno je: kada je infekciozni materijal koji uzrokuje BVKG bio centrifugiran u gradijentu šećera. ksilemu korijena zakržljalih bresaka i u floemu djeteline VIROIDI .bolest koje prenose: bolest vretenastih gomolja krumpira (PSTVd) . te ako su se sokom listova bolesnih biljaka trljali listovi zdravih. te je infekciozni uzročnik zastao pri samom vrhu epruvete 1 virodi = jako lagane molekule čija je masa znatno manja i od najmanjih biljnih virusa .kad se virus inokuliranjem unosi u stanice lista većina je stanica imuna na virus. a slabiji virusi ulaze u stanicu preko raznih kukaca .može se prenijeti sa krumpira i na druge biljke . ali na listovima se ne vide znakovi bolesti .biljni se virusi s bolesne na zdravu biljku prenose tako da se listovi zdrave biljke trljaju sokom iz zaražene biljke —* pritom nastaju na epidermi lista sitne ranice kroz koje virus dolazi u dodir sa protoplazmom gdje se onda poene razmnožavati .biljni virusi se ne mogu adsorbirati na površinu stanice svojih domaćina —* ulaze u stanicu ili kroz ranice na vanjskoj stijenci epidermnih stanica ili kroz ektodezmije. zatim strojevima pri obradi.ostale bolesti koje prenose: bolest Ijuštenja kore stabla agruma i kržljavost krizantema NAČINI INFICIRANJA BILJKE Prirodno inficiranje biljaka .molekula je spljoštena tako da dvije strane prstena dospijevaju blizu jedna drugoj pa se međusobno povezuju H mostovima .svako unošenje virusa u biljku = INOKULACIJA .lako se širi na zdrave biljke dodirom listova zdravih i zaraženih biljaka.- imaju stanični stijenku i osjetljive su na penicilin zasad se NE može kultivirati na umjetnim podlogama NE prenose se mehaničkom inokulacijom soka zaraženih biljaka. te se može naći u svim tkivima zaražene biljke. ali najviše je ima u mlađem tkivu .biljni virusi mogu mjesecima zadržati infekcioznost u uginulom biljnom tkivu koje dospijeva u tlo.odmah nakon izlaganja enzimu gube infekcioznost I viroid = sastoji se samo od gole jednolančane prstenaste RNA koja je jako mala (359 nukleotida) .koncentracija virusnih cestica se u inokuliranim stanicama smanjuje nakon nekoliko sati —> to je posljedica toga sto virusne cestice svlače svoj proteinski omotač = FAZA EKLIPSE 3 . vidjelo se da on sadrži neobično lagane jedinice koje su se sporo taložile.zastoj u rastu biljaka.bolest je vrlo infekciozna . nego samo insektima nađene u: ksilemskim provodnim elementima vinove loze. ALI virus ipak uspijeva zaraziti malobrojne osjetljive stanice i tako uspostaviti parazitski odnos —► pritom se virus usmjerava na stanični metabolizam tako da mu omogućuje razmnožavanje = udomljavanje virusa = zaraza ili infekcija .vrlo su osjetljivi na enzim ribonukleazu (razlaže RNA) .

da se virus dalje i ne proširi. gdje novorazvijeni listovi takvih biljaka iako nemaju simptome zadržavaju virus u sebi (npr. a oko lezije se moze stvoriti okrugli prsten mrtvog (nekrotienog) tkiva sistemni simptomi obično se pojavljuju 5-14 dana nakon infekcije .znači virus sam aktivno sudjeluje u svojem širenju iz jedne stanice u drugu 4 .cesto virusna infekcija ne uzrokuje vidljive simptome . FAZA SOKA ili AKUTNA FAZA . a uz njih šre se i virusne čestice i gole virusne nukleinske kiseline .neki virusi su sposobni inficirati velik broj različitih biljnih vrsta = imaju širok krug domaćina npr. virusi stvaraju 1 ili više specifičnih proteina koji sudjeluju u njihovu širenju u biljci = virusni transportni proteini .infekcija počinje na onom mjestu u biljci na kojem je virus unesen u stanicu = mjesto lokalne infekcije . pa cak ubrzo nakon infekcije jedan dio tkiva (nekrotieno tkivo) ili cak čitava biljka ugine = PREOSJETLJIVE ili HIPERSENZITIVNE BILJKE • kod takvih biljaka je moguće da ako im ugine jedan dio biljke. a virus je latentni virus • npr. a takve infekcije prevladavaju u divljih biljaka .vec nakon nekoliko sati) .kad su sistemni simptomi u početku izrazito jaki 2. a nakon nekoliko dana postiže konstantnu vrijednost Širenje virusa .virus žutog mozaika postrne repe 2 načna širenja virusa: 1.• poslije te faze koncentracija virusa naglo raste. a infekcija kod njih je latentna ()maskirana) ili besimptomna. posto se virus ne moze razmnožavati u mrtvom tkivu .postoje također i biljke koje jako burno reagiraju na infekciju.kada simptomi postaju sve blaži.vrijeme koje prodje od ulaska virusa u stanicu do pojave prvih simptoma na biljci = INKUBACIJA (trajanje ovisi o virusu) . npr.osim toga.kod virusa mozaika krastavca) .virusi se šre od stanice do stanice.u sljedećih 10 dana lezije se postupno povećavaju tako da tkivo oko njih postaje kloroticno.takve biljke se nazivaju = TOLERANTNE ili NEOSJETLJIVE BILJKE.virus se dalje siri u okolne stanice kroz plazmodezmije te na veće udaljenosti kroz provodne elemente = sveobuhvatna infekcija ili sistemna (sistemicna) infekcija: dovodi do sistemnih simptoma koji se pojavljuju na svim dijelovima biljke • u sistemno inficiranim biljkama virus cesto ostaje za cijelog života biljke i sve potomstvo te biljke je onda inficirano . na duhanu jedan soj TMV-a uzrokuje maskiranu infekciju. virus sustavosti duhana .aktivni obrambeni mehanizmi omogućuju biljci da se ona moze oporaviti od virusne bolesti: 1.neki pak virusi mogu zaraziti samo biljke jedne porodice.obično se 2-4 dana nakon infekcije pojavljuju prvi simptomi zaraze = lokalni simptomi u obliku pjega (primame ili lokalne lezije) koji se stvaraju na mjestima gdje je virus usao u stanicu . plazmodezmijama . FAZA OPORAVKA ili KRONIČNA FAZA .biljke osjetljive na virusnu infekciju = SENZITIVNE BILJKE: prvi simptomi infekcije javljaju se za nekoliko dana (virus se poene razmn.

čestice STNV-a razmnožavaju se samo uz prisutnost TNV-a i to njegovih posve određenih sojeva . a koji se ne mogu replicirati bez prisutnosti većeg segmenta virusnog genoma 4. ALI MOGU stvarati svoj vlastiti proteinski omotač.oba virusa prenose se zoosporama gljivice Olpidium brassicae.virusi se šire kroz stabljiku a da se u njoj ne repliciraju. tobravirusa ili nepovirusa. RNA koje potječu od domaćinske biljke. provodnim elementima . te se za vrijeme tog prijenosa virusne čestice apsorbiraju na površini zoospora . subgenomske RNA koje se stvaraju za vrijeme normalne virusne replikacije 5. dok TNV-RNA ju gubi već nakon 30 minuta . defektne virusne nukleinske kiseline koje dolaze npr.dijele se u 2 osnovne skupine: 5 .među satelite biljnih virusa NE ubrajaju se: 3. a koje se mogu naći u virusnoj čestici umjesto virusne RNA SATELITNI VIRUSI .kad se STNV nađe u stanici istodobno sa svojim pomagačem TNV-om. virus bijelog prugastog mozaika kukuruza (MWL-MV) + njegov satelitni virus SMWLMV 9. utječe na TNV tako da mijenja njegove simptome na domaćinu —* STNV može smanjiti koncentraciju TNV-a u biljci domaćinu 7.uvijek dolaze uz svoj virus pomagač • samo posve određeni virus može pomagati pojedinom satelitnom virusu primjeri: 1. virus mozaik duhana (TMV) + njegov satelitni virus STMV SATELITNE RNA .virus u provodne elemente ulazi zajedno sa asimilatima te se dalje širi do korijena i drugih dijelova biljke . pa dolaze unutar proteinskog omotača virusa pomagača .pronađene su u virusnim česticama strane jednolančane RNA koji nisu dio virusnog genoma i te se RNA ne mogu replicirati bez pomoći određenog virusa pomagača . on izlazi iz provodnih elemenata te ulazi u parenhimno tkivo odakle se dalje širi plazmodezmijama u ostale stanice —* uz pomoć virusnih transportnih proteina . pojedini manji segmenti podijeljenog vir usnog RNA-genoma koji se susreću npr.šire se na veće udaljenosti .kod kukumovirusa. pa RNA satelitnih virusa dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama .kod mutanata TMV-a —* mogu se samostalno repliciratim.STNV-RNA je stabilnija od TNV-RNA jer zadržava infekcioznost 4 sata. znači šire se na veće udaljenosti kroz floem gdje im je brži put SATELITNI VIRUSI I SATELITNE RNA . ali ne mogu stvarati normalni kapsidni protein 6. virus mozaika prosa (PMV) + njegov satelitni virus SPMV 8.NE MOGU stvarati vlastiti proteinski omotač.satelitni virusi se NE MOGU samostalno razmnožavati.2.kad virus dospije na neko određeno mjesto. virus nekroze duhana (TNV) + njegov satelitni virusa STNV .

većinom pripadaju skupini zelenih algi (Clorophvta) .npr.PARASITICUS .primjer 1: sat-RNA + virus mozaika krastavca (CMV) • replikacija sat-RNA posve ovisi o virusu pomagaču . palmama.mogu biti HEMI.sat-RNA replicira se po modelu tzv. CEPAHALEURUS —> najvažniji rod s više parazitskih vrsta: 16.virus grmolike kržljavosti rajčice) • replikacija sat-RNA ovisi o RNA virusa pomagača.10. te je malo teža od čestica TRSV-a .kod nas NISU raširene Najvažniji rodovi: 12.uz nepoviruse + 3.palme) 14.sat-RNA koja prati TRSV dolazi u zasebnim česticama čija je kapsida izgrađena od proteinskog omotača TRSV-a.parazit . PHYTOPHYSA . a dolaze unutar virusne kapside (NE mogu se replicirati bez virusa pomagača) .sat-RNA za razliku od RNA virusa pomagača nema na 5-kraj u kapu. Malezija. RHODOCHYTRIUM .na čajevcu i vrstama iz roda CITRUS (agrumi) 6 . magnoliji.na vrstama iz porodice Urticaceae (Java) 15.kotrljajućeg prstena .primjer 2: sat-RNA + virus crne prstenaste pjegavosti rajčice (TBRV) Satelitne RNA uz kukumoviruse: . sat-RNA uz tombuviruse (npr.suptropskom i tropskom voću 17. imaju velik broj sparenih baza. C. Sumarta) 13.na čaju.npr. mangu. nemaju in vitro osobine mRNA). avokadu.primjer 1: sat-RNA + virus prstenaste pjegavosti duhana (TRSV) .na vrstama iz porodice Arecaceae (npr. PHYLLOSIPHON . te sat-RNA dolazi u inficiranim stanicama u visokoj koncentraciji Satelitne RNA (sat-RNA) uz nepoviruse: .primjer 2: sat-RNA + virus kržljavosti orašca . razmjerno male satelitne RNA koje se sastoje od najviše 700 nukleotida —*■ nemaju osobine mRNA . niti na" 3-kraj u poli-Arep.VIRESCENS .primjer: kod virusa šarenila vrste Solanum nodiflorum FITOPARAZITSKE ALGE Karakteristike: .uz kukumoviruse 11.kružne satelitne RNA koje sliče viroidima (po veličini. vaniliji. a po sekundarnoj građi sat-RNA sliči viroidima . C.na vrstama iz roda HIBISCUS (Indonezija. razmjerno velike satelitne RNA koje izgrađuju više od 700 nukleotida —> kodiraju jedan nestrukturni protein .uzrokuju bolesti u suptropskim i tropskim područjima .i HOLO. nekim citrusima i dr. papru.

i organske tvari . pomoću kojih prodiru u tkivo biljke domaćina sve do njenog provodnog sustava (ksilema i floema) . uz H2O i anorganske tvari.18. Cvtinus. također je moguće da pomoću tih reakcija parazitska biljka lakše pronalazi provodno staničje napadnute biljke pomoću svojih hifa tražilica (koje se nalaze u transfernim stanicama -specifične stanice za primanje i uzimanje hranjivih tvari) . a neke samo na određenim vrstama = MONOFAGI .i anorg. gdje znači parazitska biljka raste prema određenom domaćinu privučena koncentracijom niza lako hlapljivih alkohola koje luči biljka domaćin 21. Lathraea 23. već su se oni reducirali u male i neugledne žućkaste ljuske .na kakau 19. C. paraziti KORIJENA .način na koji pronalaze svoje žrtve smatra se da glavnu ulogu u tome imaju neki organski spojevi terpena. SMANJEN je i proces transpiracije . dok je u našoj flori zastupljeno 45 vrsta Sistematski prikaz holoparazitskih viših biljaka u flori Hrvatske: 1.Cuscuta + 3.poznato je oko 550 vrsta holoparazita koje pripadaju u l i porodica. LISTA i PLODOVA .NEMAJU razvijene kloroplaste.Orchidaceae i por.COFFEA .većinom su rasprostranjene u tropskim i suptropskim područjima.na kavi HOLOPARAZITI (PRAVE PARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: . kod roda Cuscuta (viline kosice) susrećemo kemotropske reakcije. a zastupljene su sa 53 roda . a koji onda stimulirajuće djeluju na klijanje i rast parazitskih biljaka —> alelopatski odnos između domaćina i parazitskih biljaka .NE luče toksične tvari.specijalizirane su u izboru domaćina —► neke parazitiraju na velikom broju vrsta = POLIFAGI. neke heterotrofne biljke iz por. paraziti STABLJIKE. red: Rafflesiales 7 .tvari koje luči biljka domaćin.MINIMUS .prema organima na kojima se razvijaju mogu biti: 22. C. već su razvile specifične organe tzv. te im nedostaje klorofil —> nemaju normalno razvijene listove.NE posjeduju pravi korijenov sustav. već samo iscrpljuju domaćina oduzimajući mu vodu.zbog redukcije listova.tvari .Orobanche. estera i AK koje biljka domaćin izlučuje van putem korijena ili listova. org.sjeme ovih biljaka klije SAMO u prisutnosti njihovih domaćina • na klijanje parazitskih vrsta roda Striga stimulirajuće djeluju spojevi kumarina i neki derivati purina .glavna karakteristika ovih biljaka je prilagodba heterotrofnom načinu života —> nemaju posobnost fotosintetske asimilacije. a smjer rasta i svijanja parazitske biljke određenje koncentracijskim gradijentom tih tvari 20. Pvrolaceae —> žive kao paraziti na nekim vrstama gljiva = MIKOTROFIJA .kemotropske reakcije = svijanje i rast biljaka uzrokovan nehomogenom raspodjelom nekih kem.sisaljke ili haustorije. pa moraju od biljke domaćina uzimati.

ALI vodu i anorganske tvari moraju uzimati od biljke domaćina .por: Rafflesiaceae rod: CYTINUS (ozorina) 2.vrste nekih rodova iz por. Scrophulariaceae) 2.Loranthaceae) . red: Ericales por: Pvrolaceae rod: MONOTROPA (bezlistac) 6.poznato je preko 100 rodova s više od 2500 vrsta hemiparazita koje spadaju u porodice: Santalaceae.autotrofni su organizmi koji sadrže klorofil i vrše fotosintezu —» same su sposobne stvarati organske tvari.razlikujemo fakultativne i obligatne parazite: 1.u opsegu flore Hrvatske zastupljeno j e l i rodova s oko 50 vrsta 8 . FAKULTATIVNI hemiparaziti samo djelomično žive na račun drugih biljaka. red: Scrophulariales por: Orobannchaceae rod: OROBANCHE (volovod) 5. oduzimajući im vodu i mineralne tvari.vrste iz por. OBLIGATNI hemiparaziti su potpuno vezani za svoje biljke domaćine.posjeduju haustorije ili sisaljke . red: Orchidales por: Orchidaceae rod:^-> NEOTTIA (kokoška) NA EPIPOGIUM (nadbradac) * CORALLORHIZA (koraljuša) HEMIPARAZITI (POLUPARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: .žive kao paraziti na korijenu drugih biljaka (Santalaceae. Loranthaceae i Scrophulariaceae . Scrophulariaceae) ili na stablima drvenastih biljaka (Loranthaceae) . bez čije pomoći nebi mogle živjeti (npr. red: Scrophulariales por: Scrophulariaceae rod: *. Mvzodendraceae.LATHREA (potajnica) TOZZIA (tocija) 4. red: Polemoniales por: Cuscutaceae rod: CUSCUTA (vilina kosica) 3. ali mogu i samostalno egzistirati (npr.

red: Santalales por: Santalaceae rod:^£ OSYRIS THESIUM 2. red: Scrophulariaceae por: Scrophulariaceae rod:*^-^ RHINANTHUS 9 .Sistematski Hrvatske: prikaz hemiparazita zastupljenih u flori 1. red: Santalales por: Loranthaceae rod:^^ VISCUM \* ARCEUTHOBIUM * ODONTITES PEDICULARIS EUPHRASIA MELAMPYRU BARTSCHIA M LORANTHUS 3.

ali mogu preusmjeriti metabolizam domaćina prema stvaranju svojih novih virusnih čestica virusi nemaju enzime za stvaranje biokemijske energije —► virusne se čestice ne reproduciraju tako da se matična stanica dijeli na dvije manje stanice. kad virusna čestica dospije u stanicu domaćina. PATULJAVOST (NANIZAM) 38. GUMOZE TRULEŽI DEFINICIJA VIRUSA virusi su obvezatni paraziti (= NE MOGU se razmnožavati na umjetnim podlogama. VJEŠTIČINE METLE 34. RAK RANE 28. CITOLITIČKE PROMJENE 44. SKLERENHIMIZACIJA 40. MERISTEMIZACIJA 42. KRŽLJAVOST 3. TUMOR. NEKROZE PROVODNOG TKIVA 2. CECIDIJE 32. PJEGE 25.ANATOMSKO . GALE 31. FASCIJACIJE 35. PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE 36. 45. TILOZE PROVODNOG TKIVA h) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA Hipotrofije 37. LEZIJE 26. VASKULARIZACIJA 41. već na drugačiji način: 46. ona se rastavlja na sastavne dijelove (protein i nukleinsku kis) 10 . METAPLAZIJE 39. RAK. PATOPLAZMIČNE. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE Hipertrofije 30. ENACIJE 33. ATRAKNOZE 27. PALEŽI 29.FIZIOLOŠKE PROMJENE U BOLESNOJ BILJCI NASTALE POD UTJECAJEM PATOGENIH ORGANIZAMA 1. PROMJENE U BOJI (PIGMENTA) 43. VEĆ SAMO u živim stanicama svojih domaćina) NE MOGU se neposredno koristiti sastojcima iz stanice domaćina jer NEMAJU VLASTITI METABOLIZAM. NEKROZE 24.

isto tako i za RNA .parazitiraju samo u bakterijskim stanicama 49.smještena je unutar virusnog proteinskog omotača ili kapside 2.podjed .) ponašajući se kao parazit virusi su specijalizirani patogeni: 48.parazitiraju samo u biljnim stanicama virusi NISU OSJETLJIVI na antibiotike često sve virusne čestice nekog virusa NISU infekciozne.sastoji se od većeg broja najčešće istovrsnih proteinskih molekula = proteinskepodjedinice ili strukturne (kemijske) jedinice . kod složenijh virusa {animalni virusi) oko kapside dolazi još jedan građevni sloj = VIRUSNA OVOJNICA koja sadrži još i lipide i ugljikohidrate .najčešće se javljaju na lišću i plodovima biljaka .tkivo zahvaćeno nekrozom je jasno odvojeno od zdravog tkiva (oštri prijelaz) . virusna nukleinska kiselina svojim genetičkim svojstvima primorava stanicu domaćina da svoje životne potencijale usmjerava na sintezu pojedinih dijelova virusnih čestica. ANIMALNI VIRUSI .iz nje zrakasto strše izrasline = projekcije ili PEPLOMERE koje mogu biti različitog oblika NEKROZE . karakteristika: izumiranje biljnih stanica i tkiva —>■ dolazi do oštećenja protoplasta pod utjecajem fitotoksina .= pentamerc ili 6 prot. proteina (bjelančevina) = KAPSIDA .opći naziv za više vrsta simptoma koji se javljaju na bolesnim biljkama . BAKTERIOFAGI (FAGI) . pa sastavljanjem tih dijelova nastaju nove virusne čestice 4 bitno je da virus uzima od domaćina sve što mu nedostaje za reprodukciju (energiju. zove se VIRION GRAĐA VIRUSA velika većina virusa sastoji se od 2 kemijska spoja: 1. BILJNI VIRUSI .potječe od stanične membrane domaćina .gl. AK i si.parazitiraju samo u životinjskim stanicama 50.javljaju se na kraju patogeneze . nukleinske kiseline (samo 1 tip: ili RNA ili DNA) . mnoge enzime.nekroze koje uzrokuju obligatni paraziti se NE šire —> paraziti ostaju zarobljeni u nekrotičnoj 11 . odnosno koja može uzrokovati zarazu.čini genom (nasljednu tvar) .47. a to je zato što nekim virusnim česticama nedostaju pojedini građevni ili funkcionalni dijelovi —> samo ona čestica koja je potpuna i koja se može razmnožavati.virusna DNA kod nekih je virusa dvolančana a kod nekih jednolančana.kod poliendričnih virusa se proteinske podjedinice udružuju u veće tvorbe = KAPSOMERE ili morfološke jedinice (5 prot.podjed.= heksamere) i nukleinska kis + kapsida = nukleokapsida ili virusni nukleoprotein + 3.

ljubičaste) primjeri: 64.djeluje letalno na protoplazmu st. Alternaria 65.1 toksin može djelovati na više biljaka • primjeri: 55. PC-toxin (gljivica Periconia circinata) 53. Nekroze provodnog staničja - najčešći tip nekrotičnih simptoma —> okružene su tamnim rubom (zbog stvaranja antocijand) dolaze uglavnom na lišću mogu biti različitog oblika (okrugle. smeđe-crne i nešto udubljene pjege • razvoj patogena u tkivu antraknoze je stalan. gljivice iz rodova: Phvtophtora. Diplocarpon. toksini gljivica iz rodova: Alternaria.tipovi nekroza: 59.javljaju se na lišću. crne. Phvtophtora.simptomi: okruglaste. VIKTORIN (gljivica Helminithosporium victoriae . Xanthomonas i Corvnebacterium . Venturia (Fusicladium). sive. Specifični toksini (hot-specific toxin) .uzročnik paleži zobi) . Septoria.toksini selektivnog djelovanja (djeluju na samo 1 biljku domaćina) • primjeri: 51. Endothia.uzročnik paleži krušaka i jabuka) 2. Fusiccocum i Cercospora 58. Pjege (spots) 60.prema načinu djelovanja razlikujemo specifične i nespecifične toksine: 1.kod fakultativnih parazita nekroze se mogu širiti —* parazit se može razvijati i rasti i na nekrozom zahvaćenom tkivu .uzročnik žutice i kržljavosti riže) 57. bakterije iz rodova: Pseudomonas i Xanthomonas ANTRAKNOZE .uzrokujući niz fizioloških promjena 52. znači za cijelo vrijeme vegetacije —> pjege se javljaju u obliku koncentričnih krugova . Polvstigma. AMAYLOVORIN (bakterija Envinia amvlovora . Rak rane (cancer) 62. Colletotrichum i Gleosporium RAK RANE 12 . Palež (blight) 63.primjeri: gljivice iz rodova: Ascochvta. toksini bakterija iz rodova: Pseudomonas. PYPJCULARIN (gljivica Pvricularia orvzae . Clasterosporium. Antraknoze 61. jajolike) i boje (smeđe. AK-toxin (gljivica Alternaria kikuchiana) 54.zahvaćaju i stanice unutarnjih tkiva i poprimaju izgled udubljenih rak ranica —> razlika od pravih rak rana = kod antraknoza NE dolazi do hiperplazije okolnih stanica .zoni = obrana biljke od daljnjeg širenja obligatnog parazita . Nespecifični toksini . plodovima i kori biljaka . toksini Fusarium vrsta (uzročnici venuća na rajčici i paprici) 56.

primjeri: 78.uzročnik raka na agrumima I ove bakterije uzrokuju uz pojavu raka i neke citolitičke pojave kao npr.dovode do venuća i sušenja biljaka . bakterije = traheobakterioze i rikecije = traheorikeoze) .javljaju se na kori stabla i grana drvenastih biljaka .uzročnici venuća na paprici gljivice Fusarium vrste . propadanje kruške virus tristeza virus agruma .izlučivanje smole i gumoznih tvari PALEŽ . 69. 72. 68.uzročnici venuća na rajčici 76.izazivaju ih fakultativni paraziti (gljive = traheomikoze. gljivica Nectria galligena . virusi i viroidi) .primjeri: 71. 75. bakterija Erwinia amvlovora .uzročnik raka na jabuci i krušci gljivica Endothia parasitica .primjeri: 74. koji prvo naglo povenu. 70. 81. 67.uzročnik raka na kestenu gljivica Fusiccocum amvgdali . bakterije Corvnebacterium vrste Nekroze floema: .uzrokuju ih obligatni paraziti (fitoplazme.) što dovodi do stvaranja raka ili tumora (= hipertrofija . pocrne i onda se sasuše kao spaljeni .uzrokuju nekrozu stanica traheja i traheida .simptomi: zahvaćaju žive stanice kore (parenhim) koje onda izumiru.javljaju se kao: nekroze ksilema i nekroze floema .glavnu ulogu imaju toksini patogena (= toksini venuća) Nekroze ksilema: .uzročnik raka na bajamu i breskvi bakterija Pseudomonas svringae . 73.uzročnik raka na breskvi bakterija Xanthomonas citri .aktivna obrambena reakcija biljke) ..primjeri: 66. a oko nekrozom sasušenog tkiva dolazi do hiperplazije stanica (dioba kambijalnih st. 79.uzročnik venuća agruma virus kovrčavosti repe virus uvijenosti lišća krumpira 13 . fitoplazme: nekroza floema brijesta.simptomi: dolazi do naglog sušenja dijelova biljnih organa ili cijelih organa.uzročnik paleži na bajamu i breskvi neke rikecije NEKROZE PROVODNOG STANIČJA . bakterija Erwinia tracheiphila 77. x-bolest breskve. gljivice Verticillium vrste . 80.uzročnik paleži krušaka i jabuka gljivica Fusiccocum amvgdali .

= deformacije tipa vještičje metle. Enacije 85. Hipertrofije biljnih organa 88. Cecidije (šiške) 84. Fascijacije (svežnjevanje) TU1VIOR . Tumori (rak. cecidije Giberelini . gala.potiču staničnu diobu uz suradnju auksina i stvaranje izdanaka —» povećane konc.= dovode do kržljavosti biljaka HIPERPLAZIJE ili HIPERTROFIJE .promjena izgleda biljke Citokinini . cecidije.živi kao saprofit u tlu. kvržice) 83.dolazi do abnormalne i neorganizirane diobe stanica (= proliferacije stanica) pod utjecajem povećane kon.to su: 82.potiču staničnu diobu. grinje i mušice šiškarice) Auksini .ova bakterija je tipični polifag i može uzrokovati tumor na biljkama iz oko 90 porodica .PATOPLAZMIČNE.simptomi: stanice se energično dijele i proliferiraju u neorganiziranu masu. a u biljku ulazi putem rana ili nekih oštećenja —* bolest se javlja na 14 .utječu na izduživanje ili produženi rast biljke (= gigantizam) ili u nedostatku na patuljavost ili kržljavost (= nanizam) Apscizini . Vještičine metle 89.glavna karakteristika: poremećaji u diobi stanica —> dolazi do hipertrofija i hipotrofija . konc. produženi rast i adventivno razgranjivanje —* povećane. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE . gale. morf. fascijacije.glavnu ulogu imaju regulatori rasta = FITOHORMONI (dolazi do abnormalnih konc. stvarajući različite izrasline —> povezano sa plazmidima (bakterijskim izvan kromosomskim genetskim materijalom) .tipični primjer hipertrofičnih pojava . korijenske kvržice.tog hormona) • do sličnih promjena može doći i prilikom mehaničkih povreda na biljci kao i pod utjecajem nekih insekata (osice. tumori.objašnjenje na primjeru bakterije Agrobacterium tumefaciens: .inhibitori su rasta —► povećane kon. enacija. Promjene morfološkog izgleda biljke 87.= stvaranje raka.fitohormona u zaraženom stsaničju biljke domaćina . Tiloze provodnog tkiva 86.

dokazano je da nakon što je tumor zametnut. mušice (Nematocera).uglavnom se javljaju na lišću . koje se deformira stvarajući male izrasline ili šiške (HISTOIDNE CECIDIJE) . štitaste uši (Coccoidae). grinja i nematoda (zoocecidije) .u jezgrinu DNA biljke domaćina ugrađuje se samo jedan dio Ti-plazmida = prijenosna ili transfer DNA (T-DNA) —* može biti prirodni vektor za određene gene koje pomoću'njega želimo unijeti u biljnu DNA .simptomi: u staničju zahvaćenom cecidogenezom dolazi do metamorfoze parenhimskih stanica u sklerenhimske . bakterija Agrobacterium pv. mušice šiškarice (Cecidomvdae) 100. bakterija Pseudomonas savastanoi —> uzročnik tumora na maslinama i oleanderu bakterija ulazi u biljku putem rana i preko povreda koje nanosi maslinina muha 95. nematode iz rodova: Heterodera i Meloidogvne 15 .PLAZMIDI (Tumor inducirajući plazmidi = Ti-plazmid) . obavi se transformacija biljke sa modificiranom T-DNA I dobije se TRANSGENA BILJKA .nekada mogu zahvatiti i cijele biljne organe (ORGANOIDNE CECIDIJE) . bakterija (baktericecidije) i vrlo često neke vrste insekata. gljivica Gvmnosporangium sabinae (uzročnik raka na Juniperus vrstama) 97. lisne uši (Aphididae).postupak unošenja Ti-plazmida: 90. taj izolirani gen se ubacuje u Ti-plazmid (na mjesto T-DNA) 92.dolazi do genetske transformacije —+ prijenos genske informacije iz stanica bakterije u biljku . izolira se gen koji nas zanima 91.korijenu i korijenovu vratu . prisutnost bakterija za njegov daljnji rast nije potrebna . grinje šiškarice (Eriophidae) 101.predstavljaju 1 ili više divovskih izvankromosomskih kružnih molekula DNA . gljivice iz rodova: Taphrina.rhizogenes —> uzročnik dlakavosti i čupavosti korijena jabuke i breskve . gljivica Plasmodiophora brassicae (uzročnik raka na kupusnjačama) CECIDIJE .to su promjene histološke naravi —* zahvaćaju samo jedan dio biljnog staničja.često se javlja u voćnim rasadnicima . insekti: lisne buhe (Psvllidae).faktor koji izaziva ovu pojavu je Ri-inducirajućiplazmid što dovodi do prekomjernog stvaranja korjenovih dlačica i pojave jačeg grananja korijenovih žila koje su onda izdužene i tanke 94.stanice zahvaćene tumorom sintetiziraju opine (specifične AK derivate). dok normalne stanice NE mogu stvarati takve spojeve I služe bakterijama za podmirenje energetskih potreba .izazivaju ih neke vrste fitopatogenih gljivica (mvcocecidije). Exobasidium i Gvmnosporangium 99.primjeri: 98.primjeri: 93. gljivica Svnchitrium endobioticum (uzročnik raka na gomoljima krumpira) 96.

ona potiče ubrzanu diobu st. zadebljalih i vrlo razgranatih mladica koje izgledaju poput gustog grma ili metle FASCIJACIJE ■MHMMMHHBBMMH .auksina je i do 100x veća od normalne — 16 . gljivica Taphrinapruni (uzročnik kovrčavosti lišća šljive) 106. dok stanice palisadnog parenhima gube svoj izduženi oblik —* dovodi do karakterističnih simptoma na lišću (kovrčavost.primjeri: 108.dolazi do hiperplazije cijelih organa (izboja.ukrasnim biljkama) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA .pod utjecajem patogena dolazi do deformacije i promjene morfološkog izgleda cijele biljke .primjeri: bakterije iz roda Corvnebacterium (na krizantemama i dr. gljivica Gvmnosporangium virginianae (uzročnik hipertrofije lišća jabuke .često ih prate i druge pojave kao npr. .virus enacijskog mozaika graška. gljivica Taphrina deformans (uzročnik kovrčavosti lišća breskve) . gustih i zadebljalih izboja na bazi stabljike s pojavom deformacije lišća —>■ cijele biljke uspore rast i postaju patuljaste (nanizam) .javljaju se na samom početku razvoja organa —* patogen ga zarazi već u prvoj fazi razvitka .pojave vrlo slične vještičjim metlama . gljivica Albugo candida (uzročnik zadebljanja lišća biljke Capsella bursa-pastoris) 107.obično se nalaze duž lisnih nervi .primjeri: 102. mladica) . enacioza lišća vinove loze.uzrok nastanka su neki virusi (npr. metamorfoza zaraženog tkiva itd. 103.primjeri: 104.glavnu ulogu u tome igra visoka konc.simptomi: javljanje kratkih. pa tako iz 1 pupa izbija više gusto zbijenih. naboranost) 105..kod ove pojave dolazi do hiperplazija pa onda hipertrofije i deformacije pojedinih biljnih organa (najčešće listova i plodova) . gljivica Taphrina cerasi (na trešnji) gljivica Taphrina insititae (na šljivi) i patogen je već prisutan u stanicama pupa iz kojih onda izbijaju zaražene mladice sa potpuno poremećenim razvojem.listovi 3x deblji od normalnih) e) gljivica Elsinoe fawcetti (uzročnik hipertrofije lišća citrusa) PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE .hiperplazmatske tvorevine koje se javljaju na naličju lista u obliku resastih izraštaja .promjena boje. gljivica Uromvcespisi (na mlječiki) .konc. enacioza lišća trešnje) VJEŠTIČINE METLE . pri čemu one gube karakteristični oblik i intercelularne prostore.spužvastog parenhima.auksina i citokinina u hipokotilu biljke .ova gljiva se razvija u intercelularnim prostorima mezofila lista.

PATOLOŠKA TILOZA .kod raka kestena Endothia parasitica i kod nekih viroza) + pojava taloženja smolastih tvari (GUMOZA) Tiloze floema: .virus tumora djeteline. ksilemski parenhim i sklerenhim (mehanički elementi) .provodno tkivo koje služi sprovođenju H2O i mineralnih tvari od korijena pa kroz cijelu biljku .giberelina su povišene —* izdužuju se internodiji i općenito dolazi do abnormalnog porasta cijele biljke TILOZE P Građa provodnog tkiva: KSILEM .TILOZE = hiperplazmatske promjene za koje je karakteristično stvaranje TILA u trahejama ksilema —* mjehurasti plazmatski izrastaj i ksilemskog parenhima 110. a nekada i sušenja cijelih biljaka HIPOPLAZIJE ili HIPOTROFIJE .građu ksilema čine: traheje i traheide. citokinina) 17 . koji onda mogu uzrokovati različite promjene i oboljenja koja na kraju dovode do venuća i sušenja biljaka Vrste tiloza: Tiloze ksilema: .u njemu se obično javljaju obligatni paraziti (fitoplazme i virusi) .uzroci: 112.u njemu se obično javljaju fakultativni paraziti (bakterije i gljive) FLOEM .sve ove patološke promjene u biti predstavljaju mehanizme obrane same biljke protiv zaraza i ozljeda provodnog tkiva.> biljka potpuno mijenja izgled.kada stijenke ovih tila sekundarno odrvene i nastaju tzv.konc. a internodiji stabljike izdužuju 109. a u zaraženim stanicama i tkivima dolazi do poremećaja u metabolizmu koji onda sprečavaju staničnu diobu .ova provodna tkiva su idealna sredina za razvoj velikog broja biljnih patogena. virus kovrčavosti vrha šeć.građenje od:sistema sitastih cijevi. floemskog parenhima i mehaničkih elemenata . stanica pratilica.provodno tkivo koje služi sprovođenju organskih tvari (asimilata) . smanjena koncentracija nekih fitohormona (auksina.zahvaćaju parenhimske stanice . gljivica Gibberella fujikuroi (na riži) . giberelina.FIZIOLOŠKE TILOZE .punilice) se povećavaju zbog jakog vakuoliziranja parenhimskih stanica 111.repe) + pojava taloženja KALOZA (specifični UH) .često i u elementima floema mogu nastati hipertrofične patološke pojave. tako da joj se igličasti listovi zadebljavaju. ali ne tipa pravih tila nego izrasline slične nekim tumorima koje nastaju od stanica parenhima (npr.nastaju prilikom ozljeda provodnog tkiva ili kod zrakom ispunjenih traheja u srži starijih drvenastih biljaka —► tile (st.tip promjena kod kojih se stvara manji broj stanica nego što je normalno. ali koje onda dovode do začepljenja ovog tkiva i simptoma venuća.tile kamenčiće (npr.

sklerenhimske stanice su u konačnom stanju mrtve stanice i imaju mehaničku ulogu . 117.u normalnim stanjima nalaze se u plodovima kruške. povišena koncentracija apscizina neki drugi faktori (nedovoljna ishrana.u normalnim uvjetima traheje i traheide nastaju uglavnom od stanica kambija u patološkim slučajevima nastaju u kalusnom tkivu koje nastaje prilikom ozljeda i mehaničkih povreda biljke. patuljavost lucerne viroidi: kržljavost krizanteme gljive: Venturia na plodovima jabuke i kruške METAPLAZIJE .dolazi 18 . nekih fitoplazmoza (kamenitost plodova agruma) VASKULARIZACIJA . napad patogena) . virus infektivne degeneracije rikecije: phony bolest breskve. virusi: virus patuljavosti ječma.pluteni kambij ili felogen .pojava gdje se parenhimske stanice metamorofoziraju u sklerenhimske —► dolazi do odrvenjavanja (lignifikacije) staničnih stijenki parenhimskih stanica .najčešći tupovi metaplazija: 119. te na mjestima cijepljenja podloge i plemke. vin.trajnog tkiva parenhima mijenjaju se u st.sekundarnog tvornog tkiva meristema .posljedice: smanjeni rast ili patuljavost (nanizam) . bolest šupljikavosti lišća koštićavih voćaka (Clasterosporium carpophilum) . 114.u patološkim slučajevima javlja se prilikom napada patogena u biljci. fitoplazme) .primjeri: 122.pojava gdje dolazi do promjene parenhimskih stanica u meristemske —* st.uzročnik tumora korijenovog vrata) MERISTEMIZACIJA . Sklerenhimizacija 120. košticama plodova u patološkim slučajevima javlja se kod pojava kao što su cecidije.repe. kod nekih viroza (virus mozaika kruške).Vaskularizacija 121.113.tumefaciens .loze 116. virus žutice šeć.Meristemizacija SKLERENHIMIZACIJA .pojave metamorfoze jednih vrsta stanica u druge pri čemu nastale stanice potpuno mijenjaju svoju građu i funkciju ■—» zasnivaju se na sposobnosti parenhimskih stanica da se mogu u određenim uvjetima mijenjati . te kod tumora (bakterija Agrobacterium radiobacter pv.uzročnici: obligatni paraziti (virusi.primjeri: 115. 118.parenhima metamorfoziraju u traheje i traheide (elemente ksilema) . kao jedan od načina obrane protiv širenja patogena (= stvaranje histoloških demarkacijskih barijera) .pojava gdje se parenhimske stanice mijenjaju tako što formiraju elemente sekundarnog provodnog tkiva —► izodijametrične st.

bakterije (Pseudomonas.. likopen. Septoria) 128.meristema oko pjega kao mjesta zaraze —+ stvoreni sloj pluta tako prekida svaku vezu između pjege i zdravog dijela biljke. kapsatin i violaksantin —* nosioci boje plodova i cvjetova 126. karotenoidi) . nenormalnom obezbojavanju ili ozelenjavanju. lutein.do stvaranja sek. fitoplazmoze (stolbur rajčice) mikoze (gljivica Albugo candida na biljku Capsella bursa-pastoris) 19 .primjeri: 130.u vakuolama se nalaze pigmenti: antocijan (ljubičasto-plavi).dolazi do smanjenja količine klorofila zbog: smetnja u sintezi. enzimatske degradacije i toksičnog razaranja .u njima dolaze neke vrste fotosintetski neaktivnih karotenoida i ksantofila: alfa i beta karoten. nakon čega taj zaraženi dio ispada PROMJENE BOJE ILI PIGMENTA Definicija PIGMENTA: . virusi (virus mozaika duhana.patološko ozelenjavanje pojedinih dijelova biljke koji inače u normalnom stanju nisu zeleni —♦ npr. bolest fuzikladija .promjene u boji koje nastaju pod utjecajem patogenih organizama su jedan od-najčešćih simptoma biljnih bolesti i očituju se obično u razgradnji stalnih biljnih pigmenata. javljaju se nakon razgradnje klorofila) i ksantofili (žutosmeđi) 125.repe) —* mozaici su najčešći tip simptoma kod viroza 2. 131.pigmenti su kod biljaka smješteni u plastidima (posebne stanične organele) ili u staničnom soku vakuola Definicija PLASTIDA: .simptomi: lokalnog karaktera u vidu pjega u kojima nestaje klorofil.u njima dolaze fotosintetski aktivni pigmenti: klorofili (zeleni pigmenti). pa tako list ostane šupljikast 123. Xanfhomonas) 129.krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) . virus žutice šeć. a uokolo pjega dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani.plastidi su tipične biljne stanične organele koje se javljaju u 3 tipa: 124.primjeri: 127. odvoji od pluta i ispadne. gljive (Phvtophtora. karotenoidi (crveno-narančasti. nakon čega se pjega sasuši.KLOROPLASTI .vrste promjena: 1. flavonidi i antoksantini (blijedožuti) Definicija PROMJENE U BOJI: .KROMOPLASTI . Promjene klorofila .meristema ispod mjesta zaraze —» ovo plutasto staničje izolira zaraženi dio ploda od zdravog. Patološko ozelenjavanje (virescencija) .su bezbojni plastidi Definicija VAKUOLE: .ozelenjavanje cvjetnih dijelova .LEUKOPLASTI .. Plasmopara. potpunom nestanku pigmenta itd.dolazi do tvorbe sek. Puccinia. .

refleksijom svjetlosti od zračnih slojeva u biljnim tkivima 141. gljivica Clasterosporium carpophilum (uzročnik šupljikavosti lišća) . pa onda i tkiva . Promjene karotenoida . različitih fizioloških poremećaja.3. a nastale tvari se oksidiraju u smolaste ili gumozne tvari i izlučuju van po grančicama 145. uslijed potpunog razaranja biljnih pigmenata i u plastidima i u vakuolama 140.obično se pojavljuju oko zaraženih dijelova tkiva (pjega).najčešće se javlja kod koštićavih voćnih vrsta .glavna karakteristika: razgradnja ili degradacija pojedinih dijelova biljnih stanica ili potpuna citoliza stanica. bakterija Pseudomonas svringae na marelici 20 . bakterija Pseudomonas morsprunorum na šljivi.postoje paraziti koji smanjuju količinu karotenoida. a nekada su glavni znaci razvoja bolesti —► često se njihove promjene očituju na cvjetovima ukrasnih biljaka .ova pojava može nastati: 139.ove promjene mogu nastati uslijed mehaničkih povreda. kao i zbog napada patogenih organizama .patogeni organizmi koji uzrokuju ovu pojavu su: neki virusi. trešnji i marelici 146. fitoplazme i viroidi CITOLITIČKE PROMJENE . gljivica Polvstigma rubrum na šljivi 133. gljivica Mvcosphaerella na jagodi gljivica Diplocarpon na jagodi gljivica Pseudopeziza na vinovoj lozi gljivica Taphrina na breskvi virusi (šarenilo cvjetova tulipana. 137.primjeri: 134.dolazi do izlučivanja različitih tvari tipa guma ili smola iz bolesne biljke —* dolazi najčešće uz pojavu simptoma kao što su nekrotične rak rane .ovoj pojavi podliježu uglavnom parenhimske stanice . gljivica Puccinia glumarum na pšenici i ječmu 4. nekada i zbog genetskih promjena (albino mutanti) .vrste citolitičkih promjena: 142. a i oni koji ju povećavaju .Truleži (gnjiloća) GUMOZE .na grančicama koštićavih voćaka izaziva izlučivanje smole —> poslije zaraze ovaj patogen razgrađuje zaražene stanice. 136. gladiola) 5. Promjene antocijana i flavonida . 135.primjeri: 144. Bdjenje biljaka .primjeri: 132.Gumoze (smolotečine) 143. 138.

produžene čestice imaju oblik kratkih štapića.humoralna imunost 149.prvi izolirani i kristalizirani virus (1939.s obzirom da virusi mogu imati i DNA i RNA kao genom tijek prenosa genetičke poruke nije više da sa DNA mora ići na RNA pa u protein.supstancija koja izaziva imuni odgovor naziva se IMUNOGEN .stanična imunost i ta nastala protutijela i stanice brane organizam od antigena tako da s njim reagiraju i time ga onda neutraliziraju . a virusi kod kojih se događa su RETROVIRUSI (npr. nego i suprotno .ako imunogen može specifično reagirati s protutijelom koje je stvorio (= antigensha reaktivnost).u stvaranju limfatičnih. već je to izmijenjeno: DNA <-> RNA -> protein • iz tako izmijenjenog izraza vidi se da genetičke informacije mogu teći ne samo od DNA prema RNA. virusi (virus krastavosti kore citrusa) .no.najveći virus = klosterovirus .u stvaranju specifičnih protutijela .najveći dio virusnih čestica ima ili okruglast ili produžen oblik . mnogi bakteriofagi imaju posve osobit oblik čestice: njihova se čestica sastoji od poliedrične glave i dužeg ili kraćeg repa koji može završavati pločastim proširenjem iz koje gizlaze repne niti i/ili parožaste tvorbe Virusi i njihova imunogenost .2000 nm Oblik virusa: .17 nm . imunokompetentnih staica .najmanji virus = satelitni virus uz virus nekroze duhana .virusi su toliko sitni da se mogu vidjeti samo elektronskim mikroskopom (čestice su im submikroskopskih veličina) —► dimenzije najvećeg broja virusa je od 25200 nm .imuni odgovor očituje se na 2 načina: 148.mjesta na površini antigena (virusa) odgovorna za njegovu specifičnu reaktivnost s protutijelima ili receptorima na imunokompetentnim stanicama nazivaju se antigenske determinante ili EPITOPI —► posjeduje trodimenzionalnu građu koja se komplementarna veznom mjestu ili PARATOPU protutijela • kod proteina epitop se obično sastoji od 5-7 aminokiselinskih 21 .god) —> istraživanja na njemu su pokazala daje za infekcioznost svih virusa odgovorna nukleinska kiselina.147. a ne virusni protein Veličina virusa: . onda se naziva ANTIGEN .tu se transkripcija zbiva obrnuto (povratno = reverzno) — > REVERZNA TRANSKRIPCIJA. dugačkih niti ili rjeđe oblik koji podsjeća na bakterije ili puščano zrno = anizometrične čestice .okruglaste čestice imaju zapravo građu pravilnog poliedra = poliedrične ili izometrične čestice .svaka strana bjelančevina ili polisaharid ako su molekularne mase veće od 1000 daltona i ako se unesu u tkivo životinja parenteralno (ne kroz probavni trakt) izazvat će u životinji imuni odgovor .TMV (virus mozaika duhana) .HIV) .

.bjelančevine od kojih se sastoje protutijela pripadaju globulinima . odnosno antagonizmima tipa: antibioze.serumi koji sadrže jednu klasu protutijela TRULEŽI .induciranjem njihovih obrambenih organizama (upotreba elicitora: salicilna kis.ova pojava je svojstvena fakultativnim parazitima (bakterijama i gljivama) . a staničnih membrana su fosfolipidi i glikolipidi . središnjih lamela. 3.stijenki dviju susjednih stanica (vezivni su elem.stijenki su celuloza i hemiceluloza.to su antagonistički mikroorganizmi.tijek degradacije: 1.serumi koji sadrže više klasa protutijela . stupanj: razgradnja staničnih stijenki .enzimi koji vrše razgradnju pektina = pektinaze i razaranjem središnjih lamela gube se veze među stanicama i počinje maceracija staničja 2.središnje lamele se nalaze između primarnih st.enzimi koji razgrađuju sastojke st.stijenki . Institute for Biological control (Njemačka) te INRA (Franc.) aktivne međunarodna organizacija za biološku kontrolu su: IOBC-OILB i IFOAM 22 . 28 na bazi gljivica) najpoznatiji u Hrvatskoj —> Trichodex (Trichoderma harzanium T-39) najjača istraživanja na području biološke zaštite provode: Volcani centar (Izrael). jasmonati) . 151.sadržaja protoplazme i na kraju 4. kompeticije.njihov glavni sastojak su pektini —> metilesteri poligalakturonske kis. parazitizma i interferencije (inducirana rezistentnost) registrirano u svijetu 53 biofungicida (25 na bazi bakterija.) . stupanj: razgradnja sadržaja protoplazme • razgradnja sadržaja citoplazme —* škroba i proteina 4.poliklonski imuni serumi .uzroci: enzimatska degradacija staničnih struktura . zatim 2.ostataka građa protutijela: . stupanj: razgradnja središnjih lamela . gdje su najviše zastupljene gljive.maceracija zaraženog staničja . staničnih stijenki.glavni građevni sastojci st.stijenki su hidrolaze 3. .monoklonski imuni serumi . gljivica Botrvtis cinerea (polifag i ubikvist na plodovima raznih biljaka) bakterija Ervvinia carotovora BIOLOŠKO SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA organizama ili njihovih produkata + mogućnost zaštite od bolesti putem samih biljaka tj.primjeri: 150. pa bakterije i mali broj virusa biološko suzbijanje putem živih organizama ili mikroorganizama zasniva se na njihovim specifičnim interakcijama s biljnim patogenima.razgradnja i primarnih i sekundarnih st.1. stupanj: maceracija zaraženog staničja • očituje se u simptomima tipa truleži ili gnjiloće .enzimi koji su odgovorni za nastanak truleži su iz skupine hidrolaza . Research institut for Plant Pathologv (Nizozemska).

PARAZITIZAM) .na bazi izolata K-61 ove aktinomicete komercijaliziranje biofungicid Mvcostop (Finska 1994. za suzbijanje bolesti povrća u zaštićenom prostoru i to najčešće gljivica iz rodova: Phvtophtora. Phomopsis i Alternaria 164.) . Pvthium. Fusarium i Rhizoctonia 162.koristi sc: 163. kao biljni ojačivači (plant-stregthening) STREPTOMVCES GRISEOVIRIDIS . za suzbijanje fuzarijskog venuća povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Agrobacterium radiobacter 155. već jedan drugi plazmid koji je odgovoran za sintezu specifičnih proteina a antibiotskim djelovanjem na parazitsku vrstu Agrobaterium radiobacter pv.ovakvo djelovanje pokazuju brojne gljivice od kojih najširu primjenu imaju: 23 .najviše istražena vrsta bakterije i na bazi njenih endospora formulirani su brojni fungicidi .taj izolat ne posjeduje tumorogeni plazmid Ti (odgovoran za razvoj bolesti tumora).fungicidi se temelje na 2 izolata ove vrste: Bacillus subtilis var.to dj elovanj e j e uglavnom kombinacij a: antibioza + kompeticija (za izvor hranjiva) + parazitizam (hiper.i miko-parazitizam) .ANTIBIOZA pojava štetnog djelovanja jednog mikroorganizma na drugi putem produkata metabolizma (antbiotici određenih bakterija koji pokazuju toksični efekt na biljne patogene) komercijalizirani su biofungicidi na bazi bakterija: 152. ali i nekih drugih gljivica iz rodova: Phvtophtora.ti fungicidi koriste sc: 161.tumefaciens (uzročnik bolesti tumora korijenovog vrata na brojnim biljkama) —► primjena ograničena SAMO na suzbijanje tumora korijenovog vrata koštićavih voćaka i ruža .amyloiquefaciens FZB24 i Bacillus subtilis QST713 • te postoji i biofungicid Bio Yield koji ima mješavinu ova 2 izolata . Burkholderia cepacia 160. Pseudomonas fluorescens 157. Pvthium. KOMPETICIJA. kao zaštita od gljivice Nectria galligena AGROBACTERIUM RADIOBACTER . za premazivanje rana nakon rezidbe voćaka. Streptomvces lvcidis BACILLUS SUBTILIS . Pseudomonas svringac 156.na bazi izolata K-84 ove saprofitne bakterije komercijaliziranje velik broj biofungicida koji sprečavaju razvoj srodne parazitske bakterije Agrobacterium radiobacter pv.tumefaciens ANTAGONISTIČKI MIKROORGANIZMI KOMBINIRANOG DJELOVANJA (ANTIBIOZA.većina antagonističkih mikroorganizama imaju višestruki način djelovanja na biljne patogene . Pseudomonas chlororaphis 158. Bacillus subtilis 153. Pseudomonas aureofaciens 159. Streptomvces griseoviridis 154.

a njego genom primorava biokemijsko ustrojstvo stanice da stvara nove virusne nukleinske kiseline i nove virusne proteine od kojih zatim nastaju nove virusne čestice —► te nastale virusne čestice razaraju stanicu domaćina te izlaze iz nje tražeći novu stanicu koju će inficirati .kod oba oblika virus ostvaruje potpuno svoj životni ciklus tako da od jedne virusne čestice nastaju u stanici brojne nove virusne čestice koje zatim mogu zaraziti nove stanice 1.takav tip infekcije uzrokuju svi biljni virusi te neki animalni virusi (npr. LITIČKI CIKLUS .Trichoderma harzanium 166.1 protutijelo se u isto vrijeme svojim krajevima veže sa 2 virusne čestice TIPOVI VIRUSNIH INFEKCIJA VEGETATIVNI ili PRODUKTIVNI tip infekcije .virus ubija stanicu domaćina uzrokujući raspadanje ili lizu stanice .Ampelomvcetes quisqualis TRICHODERMA HARZANIUM . jagodama i povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru 168. izolat T-39 (Trichodex) .virus hepatitisa B) VIROGENI tip infekcije (VIROGENIJA) .krvni serum koji sadrži određena protutijela . PERZISTENTNI CIKLUS .165.za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi. Pvthium i Rhizoctonia na korijenu povrtlarskih i cvjećarskih kultura AMPELOMYCES QUISQUALIS .postoji više izolata ove vrste na bazi kojih je registriran velik broj biofungicida: 167. izolat T-22 .virus nakon ulaska u stanicu skida proteinski omotač.antagonističko djelanje ove gljivice temelji se na hiperparazitizmu sa gljivicama iz porodice Ervsiphaceae —> komercijaliziranje samo 1 biofungicid na bazi spora ove gljivice —* za suzbijanje pepelnica na brojnim kulturama (prvenstveno gdje je velika vlažnost) .virus se nakon ulaska u stanicu NE razmnožava. izolat T-35 169.u ovom tipu infekcije virus prolazi kroz jedan od dvaju mogućih putova ili životnih ciklusa .radi se o latentnoj infekciji .takav tip infekcije uzrokuju neki animalni virusi: polivirus. virusi koji uzrokuju prehlade i brojni bakteriofagi 2.molekula protutijela ima strukturu koja se sastoji od dviju sličnih polovica (u svakoj se nalazi jedan teški ijedan laki lanac) .oba su za suzbijanje gljivica iz rodova Fusarium. nego se njegova nukleinska kiselina 24 . te se onda inificirana stanica kontinuirano razmnožava i otpušta nove virusne čestice .imuni serum (antiserum) .spore ovog hiperparazita klijaju unutar hipa pepelnice i izazivaju kolaps patogena .virus se u inficiranoj stanici razmnožava i izlazi iz nje a da pritom ne razgrađuje stanicu.u imunokemijskim reakcijama s biljnim virusima imaju udjela samo 2 imunoglobulina: IgG (ili G) i IgM (ili M) .

a oni to i čine zahvaljujući tome što u svojoj čestici posjeduju jedan osobit enzim pod imenom reverzna transkriptaza . pa onda ulaze u stanicu domaćina pasivno . mehanički prijenos {nije cest) 176.životni ciklus virusa obuhvaća sve događaje kroz koje virus prolazi od trenutka dodira sa stanicom domaćina pa sve do izlaska novonastalih virusnih čstica iz stanice . genomsku DNA (to ugrađivanje se zbiva na određenim mjestima u domaćinovoj DNA) —> dolazi do rekombiniranja dviju različitih nukleinskih kiselina .pod određenim uvjetima. kornjaši 182.ugrađena virusna nukleinska kiselina = PROVIRUS ili blagi virus i uzrokuje blagu infekciju . tj. faza SINTEZE osnovnih građevnih dijelova virusnih čestica 173. faza IZLAŽENJA virusnih čestica iz stanice .susreće se samo kod DNA-animalnih virusa i kod DNA-bakteriofaga ((lizogenija ili lizogeni tip infekcije). ugrađena virusna DNA može ponovno postati slobodna i tako oslobođena može se replivirati i stvarati nove virusne čestice te uzrokovati raspadanje stanice. faza SASTAVLJANJA sintetiziranih virusnih dijelova u nove čestice 174. grinje 25 . lisne uši 179.virogena infekcija može prijeći u litičku infekciju ŽIVOTNI CIKLUS VIRUSA . faza ULAŽENJA virusa u unutrašnjost stanice 172. ostali kukci (tripsi. faza ADSORPCIJE virusa na površinu stanice domaćina 171. cvrčci 180. neke Diptere.biljni virusi ne prolaze kroz 1 . štitasti moljci 181. crvci 183. cijepljenjem 177.tako integrirana virusna nukleinska kiselina postaje sastavni dio stanične DNA koja se dalje kopira i prenosi za vrijeme stanične diobe u stanice kćeri . ti virusi moraju najprije svoju jednolačanu RNA prepisati u dvolančanu DNA. te jedne skupine RNA-animalnih virusa (Retroviridae) • kod Retroviridae: da bi ugradili svoj genom u genomsku DNA stanice. kukcima 178.može se podijeliti u 5 faza: 170.fazu takva ciklusa —► razlog tome jest činjenica što se na površini biljne stanice nalazi kutikula ili kutinizirani slojevi te čvrsta stijenka na kojima nema receptora za koje bi se virusne čestice mogle vezati (kod aimalnih stanica su takvi receptori izgrađeni od AK) • takodjer.preko rana u epidermi biljnih stanica = PARAZITI RANE NAČINI PRENOŠENJA VIRUSA Načini prenošenja virusa: 175. neke stjenice) 184.ugrađuje u domaćinovu. biljni virusi NISU sposobni sami probiti staničnu stijenku biljke i uci u unutrašnjost st.

virus se može prenijeti na zdravu biljku odmah nakon sto je insekt rilcem probio epidermu biljke -^faza inokuliranja virusa .kod najobičnijeg načina cijepljenja.185.insekti razmjerno brzo nakon napuštanja inficiranih biljaka gube sposobnost daljnjeg inficiranja drugih dijelova .nije cest način prijenosa jer se rijetko na biljkama stvaraju rane kroz koje bi virus bez posrednika usao u stanicu .uspješnost ovakvog prijenosa lisnim ušima je povećana ako uši.insekt NE može odmah nakon uzimanja virusa prenijeti virus na biljku —> postoji latentni period koji traje 12 i više h 26 . neperzistentan način (pasivan) —> virusi koji se prenose rilcem vektora . sjemenom 188. cime mogu unijeti virus u biljku . one mogu prenositi viruse na 3 načina: 1.glavne značajke perzistentnog prijenosa virusa su: % faza stjecanja virusa traje dugo (6-12 h) . preko KORIJENA —► virus mozaika duhana (TMV) infekcija nastaje tako sto se korjencici rajčice oštete za vrijeme probijanja kroz grube cestice tla i sa nastalim ranama dolaze u dodir sa raspadajućim zaraženih biljnim tkivom koje je preostalo od biljaka koje su tu prije rasle 3. znaci gdje se dio grančice jedne biljke (plemka) spaja sa korijenom druge biljke (podloga). vilinakosa MEHANIČKI PRIJENOS . neko vrijeme gladuju.organizmi koji prenose viruse s jedne biljke na drugu = VEKTORI —> oni probijaju staničnu epidermu radi uzimanja soka kojim se hrane.za vrijeme vjetrovitog vremena trljaju o listove susjednih zdravih krumpira 2. jer onda uš na više mjesta probija epidermu i uzima biljni sok b) perzistentan način —> cirkulativni virusi .zato jer se zadržavaju na usnim dijelovima insekta .glavne značajke neperzistentnog prijenosa virusa su: .izravni mehanički prijenos virusa u prirodi moze se susresti kod vrlo stabilnih virusa koji se pojavljuju u visokim koncentracijama u biljkama: 1. RUKU. nematode 186. vegetativnim razmnožavanjem 10. peludom 189. preko ODJEĆE. virus ce bez obzira koji je dio zaražen prijeći u zdravi dio biljke i tu se razmnoziti KUKCI .virus ulazi u insekta za vrijeme njegova hranjenja biljnim sokom (vrijeme uzimanja virusa je vrlo kratko-10 sec) —* faza stjecanja virusa hranjenjem . prije uzimanja virusa iz inficirane biljke. gljivice 187. preko LISTA —* X-virus krumpira te virus mozaika duhana (TMV) moze se mehanički prenijeti s inficiranog na zdravi krumpir kad se listovi inficiranog krumpira npr.sišući sok zaraženih biljaka. nesteriliziranim priborom —> virus mozaika duhana (TMV) CIJEPLJENJE .

semiperz. a viruse koje prenose su iz rodova Bromovirus. ali ako se oba soja nađu zajedno.važnosti za tropska područja (npr.Chrvsomelidae i Curculionidae.virusi mogu se prenositi lisnim ušima samo ako inficirana biljka sadrži još i neki drugi.resieari ili tripsi (Thvsanoptera) . i perz. odnos dvaju sojeva virusa žute kržljavosti ječma (RPV soj i MAV soj): lisna uš prenosi samo RPV soj virusa radi njegovog specifičnog proteinskog omotača.virus klorotične kržljavosti kukuruza koji perzistira u vektoru samo nekoliko dana i ne prolazi kroz latentni period virusne bolesti koje oni prenose su od gosp.koncentracija virusa u hrani koju ti insekti povraćanjem ispuste je vrlo visoka kod njih ne postoji latentni period nakon što su stekli virus kornjaši ga mogu zadržati 1-2 dana 19 vrsta tih kukaca prenosi 6 virusa. ali posve određeni virus —> taj drugi virus je VIRUS POMAGAČ (može biti drugi soj istog virusa ili posve drugi virus) • npr. a često se u njemu i razmnožavaju • često ti vektori zadrže viruse kroz cijeli svoj život.pamukov štitasti moljac .nakon tog perioda insekt je sposoban u duljem razdoblju (tjedan dana) inficirati zdrave biljke . a MAV ne prenosi. pa su i jajašca tih kukaca zaražena virusom. većina iz por. ali njihov vektor zadržava sposobnost da ih stalno kroz 3-4 dana prenosi (vektor može steći virus za 30 min) i semiperzistenti iperzistentni virusi dolaze u floemu —» zato vektor mora svojim rilcem probijati duboko u biljno tkivo da bi uzeo virus i da bi poslije na isti način prenio u druge biljke I' tako da i kod semiperz. on ga može u sebi zadržati 3-4 dana 190.. već većina njih prenosi na perzistentan način —* perzistentni virusi cirkuliraju u insektovu tijelu. a prenose viruse na semiperzistentan način kad jednom virus dospije u insekta. NE povećava uspješnost prijenosa neki neperz. ali se ti virusi ne razmnožavaju u vektoru. npr. i perz. Comovirus. niti se prenose preko jajašca postoje 74 vrste kornjaša koje su prenosioci biljnih virusa. prije faze stjecanja virusa za vrijeme hranjenja. a u nekim slučajevima i puno kraće (kada je dovoljan samo jedan ugriz insekta da on stekne virus) . lisna uš će prenositi i MAV jer tu RPV služi kao virus pomagač ■ virusi koje prenose cvrčci iz porodice Cicadellidae na biljkama uzrokuju simpotome u obliku žućenja i uvijanja lista prenose se mehaničkim sokom jer dolaze većinom u fioemskim stanicama cvrčci NE prenose neperzistentno.Bemisia tabaci) oni se hrane sadržajem floemskih stanica i prenose viruse mehaničkom inokulacijom način prijenosa je sličan perzistentnom prijenosu.virusa gladovanje vektora..virus pjegavosti i venuća rajčice (prenose ga na 27 . najvažniji virusi koje prenose dolaze u kakaovcu hrane se sadržajem floemskih stanica. te ona mogu prezimiti te u proljeće postati izvor novih zaraza neki virusi prenose i na semiperzistentan način. Tvmovirus i Sobemovirus duljina trajanja faze uzimanja virusa traje oko 24h. virus žutice šećerne repe neperzistentni su po tome što ne cirkuliraju unutar svojih vektora.perzistentan virus zadržava se u insektu u svim razvojnim stadijima c) semiperzistentan način npr.

virus žutog mozaika ječma SJEME .prenose viruse na na necirkulativan način i da se u njima ne razmnožavaju .zoospore izlaze iz biljnih st.oko četvrtina od 250 biljnih virusa prenosi se sjemenom —> ima veliku važnost (virusi koji se prenose sjemenom već se samom sjetvom rasprostranjuju po usjevu) . te se pritom transformiraju i ulaze u stanice korijena i uspostavljaju parazitski odnos —* virus pričvršćen na vanjsku stijenku cilije zoosporom dospijeva u stanicu korijena zdrave biljke.2 vrste stjenka .zoospore plivaju kroz vodu u tlu i pričvršćuju se na površinu korijena druge biljke.gljivice koje prenose viruse obvezatni su paraziti na korijenu biljaka .virus mozaika lobode i virus mozaika duhana 192.oblici (glistaci) hrane se sadržajem stanica biljnog korijenja i od tamo uzimaju viruse .npr.npr.virus nekroze duhana i njegov satelitni virus 194.u zoosporangijima se stvaraju pokretne spore (zoospore) koje imaju 1 ciliju .npr.prenose 2 skupine virusa: tobraviruse (anizometrični virusi) .virus mozaika pšenice .perzistentan način) 191. iz njih nastaju zoospore preko kojih se virus prenosi na korijenje zdravih biljaka.zoospore dospiju u vodu u tlu gdje mogu pri spolnom razmnožavanju fuzionirati u parove i stvoriti zigote koje mogu tako ući u stanice korijena i stvoriti tzv.prenose 2 skupine virusa: izometrične viruse . npr.način prijenosa virusa gljivicama: .3 biljna virusa se prenose grinjama: virus mozaika raži.virus kovrčavosti šećerne repe (na perzistentan način) GRINJE .virusna se bolest na poljskim usjevima javlja odmah nakon nicanja biljaka na mladim biljčičama 28 .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus i neke anizometrične viruse . i dospijevaju u okruženje korijena gdje se mogu dogoditi 2 stvari: 193. npr.virus mozaika pšenice prenosiv tlom.mirujuće spore (spore otporne na sušu i mogu u raspadnutim ostacima korijenja ostati vrlo dugo) —► virus se pritaju u mirujućim sporama i kad one dočekaju povoljne uvjete za klijanje.neke vrste Diptera .gljivica inficira stanice korijena koje se nalaze u blizini rizoderme i u njima stvara zoosporangije .grinje ih prenose na perzistentan način (virusi cirkuliraju u vektoru) NEMATODE . virus pjegavosti pšenice i virus prugastog mozaika pšenice . virus šuštavosti duhana i nepoviruse (izometrični virusi) GLJIVICE .

da se ostvari nužno je da se matična biljka rano u svojem životu inficira virusom.značenje .mnogi virusi (npr.najčešće je kod ukrasnog bilja i voćaka VILINA KOSA . a do kontaminacije dolazi kod onih virusa koji mogu prijeći iz matične biljke preko plazmodezmija do sjemenog zametka 196. spiroplazme i rikecije .bolesti koje uzrokuju mikoplazme.virusi koji se prenose peludom ulaze u jajnu stanicu zajedno s muškim gametama kroz peludovu cjevčicu . gomoljima.većina virusa izaziva sveobuhvatnu infekciju neke biljke tako da svaki njezin dio sadrži virus . viroidi.biljke napada velik broj različitih patogena: gljivice. virusi.) PATOGENI KOJI UZROKUJU BOLESTI SLIČNE VIROZAMA .dolazi do vanjske kontaminacije sjemenke pa se virus može eliminirati ako se takve sjemenke tretiraju nekim kemijskim spojevima.inficirani pelud pri oprašivanju zdravih biljaka može onda zaraziti ženske gamete VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE .ta biljka svojim korjenastim prihvataljkama (haustorijama) ulazi u tkivo domaćina i povezuje se s njihovim žilnim sustavom —* taj prijenos virusa nema gosp. rikecije i viroidi teško je na prvi pogled razlikovati od virusnih bolesti (viroza) . pa do zaraze u tom slučaju mora doći prije cvatnje i prije nego biljka stvori ženske gamete PELUD .virusi se prenose sjemenom preko različitih dijelova sjemenke: 195.spiroplazme + mikoplazme = razred: Mollicutes red: Mvcoplasmatales porodice:Spiroplasmataceae. bakterije. mikoplazme.prijenos može biti aktivan (razmn.koje su i najosjetljivije na zarazu —* postaju izvor novih zaraza .preko SJEMENOG ZAMETKA (EMBRIJA) .u prenositelju) i pasivan (nema takva razmn. lukovicama .Mycoplasmatacea i Acholeplasmataceae 29 .kod većine biljnih virusa. cijepljenjem.korovnih biljaka) prezimljuju u sjemenkama čekajući da biljka proklija i da se u njoj razmnože .preko SJEMENE LJUSKE (TESTE) .iz zaraženih biljaka koje se vegetativno razmnožavaju virusi se na nove biljke mogu prenositi: reznicama.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->