FITOPATOLOGIJA

S FITOFARMACIJOM

MIKOPLAZME (FITOPLAZME) Građa i razmnožavanje: - st. mikoplazma su promjenjiva oblika - najčešće su na prerezu okruglaste, promjera 150-300 nm - nemaju staničnu stijenku, već samo troslojnu membranu - NE mogu sintetizirati peptidoglikan (njegovom polimerizacijom nastaje mukopeptid koji je bitan dio bakterijske stanične stijenke) - imaju ribosome bakterijskog tipa te obje nukleinske kiseline (RNA i DNA-oblik dvolančane prstenaste molekule) - razmnožavaju se kao i bakterije dijeljenjem matične stanice na 2 nove stanice - kultiviraju se na umjetnim podlogama npr.na agaru - otporne su na penicilin - napadaju i čovjeka Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova nekih biljaka (žutice), pozelenjavanje cvjetnih dijelova te sterilnost cvjetova (virescencija) i vještićina metla - u takvim bolesnim biljkama nalazi se mnošto mikroorganizama koji gotovo začepe provodne dijelove žile (sitaste cijevi) preko kojih biljka opskrbljuje svoja tkiva hranjivima stvorenima fotosintezom - mikoplazme kralježnjaka NE mogu zaraziti biljke, niti obratno • razlika je u tome što biljne mikoplazme dolaze unutar stanice domaćina (intracelularno), dok mikoplazme kralj ežnjaka dolaze izvan stanice domaćina (ekstracelularno) - biljne mikoplazme rasprostranjuju se u prirodi tako da ih prenose različite vrste kukaca koji se hrane biljnim sokom (cikade, lisne buhe, neke stjenice) - NE MOGU se kultivirati in vitro SPIROPLAZME Građa: - u krutom mediju imaju okruglast oblik te samo u određenim okolnostima poprimaju spiralan oblik - pokretljive su (ako se nađu u tekućem mediju zmijoliko se i brzo kreću) - veličine su 12 000 x 250 nm - zahtijevaju u svom rastu sterole, te je njihov genom veći od genoma mikoplazmi - mogu se kultivirati na umjetnim podlogama - uspjelo se analizirati samo 1 spiroplazmu —► Spiroplazma citri - u oboljelim narančama Načini prenošenja bolesti: - bolesti koje uzrokuju: žućenje listova, skraćenje stabljike (skraćuju se internodiji), zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke te pojava dodatnih izbojaka (proliferacija) na stabljici i korijenu + mijenjaju metabolizam giberelina - šire se u prirodi kukcima iz skupine cvrčaka, koji im služe kao prenosioci (vektori) i kao sekundarni domaćini u kojima se one razmnožavaju —»■ u insektima uzrokuju dosta blage infekcije - pronađene su kod nekih vrsta mušica (rod Drosophila) i kod pčela - mogu inficirati i biljke i beskralješnjake i niže kralješnjake (npr.miša, hrčka) uzrokujući u njima bolest kataraktu (očna mrena) i kroničnu infekciju mozga BILJNE RIKECIJE 2

kad se virus inokuliranjem unosi u stanice lista većina je stanica imuna na virus. te se može naći u svim tkivima zaražene biljke. te ako su se sokom listova bolesnih biljaka trljali listovi zdravih.pri otkrivanju koji bi to virus mogao biti otkriveno je: kada je infekciozni materijal koji uzrokuje BVKG bio centrifugiran u gradijentu šećera.lako se širi na zdrave biljke dodirom listova zdravih i zaraženih biljaka. ali na listovima se ne vide znakovi bolesti . zatim strojevima pri obradi.u stanici je RNA ovog virusa vezana isključivo za jezgru.ostale bolesti koje prenose: bolest Ijuštenja kore stabla agruma i kržljavost krizantema NAČINI INFICIRANJA BILJKE Prirodno inficiranje biljaka .bolest koje prenose: bolest vretenastih gomolja krumpira (PSTVd) .koncentracija virusnih cestica se u inokuliranim stanicama smanjuje nakon nekoliko sati —> to je posljedica toga sto virusne cestice svlače svoj proteinski omotač = FAZA EKLIPSE 3 .biljni virusi se ne mogu adsorbirati na površinu stanice svojih domaćina —* ulaze u stanicu ili kroz ranice na vanjskoj stijenci epidermnih stanica ili kroz ektodezmije.odmah nakon izlaganja enzimu gube infekcioznost I viroid = sastoji se samo od gole jednolančane prstenaste RNA koja je jako mala (359 nukleotida) .biljni virusi mogu mjesecima zadržati infekcioznost u uginulom biljnom tkivu koje dospijeva u tlo.molekula je spljoštena tako da dvije strane prstena dospijevaju blizu jedna drugoj pa se međusobno povezuju H mostovima . vidjelo se da on sadrži neobično lagane jedinice koje su se sporo taložile.bolest je vrlo infekciozna . nego samo insektima nađene u: ksilemskim provodnim elementima vinove loze.vrlo su osjetljivi na enzim ribonukleazu (razlaže RNA) . pa tako onda lako zaraze mladu biljcicu koja raste u takvom tlu Pokusno inficiranje biljaka virusom . a slabiji virusi ulaze u stanicu preko raznih kukaca .- imaju stanični stijenku i osjetljive su na penicilin zasad se NE može kultivirati na umjetnim podlogama NE prenose se mehaničkom inokulacijom soka zaraženih biljaka. bolest bi ubrzo zahvatila sve dijelove zdravih biljaka .svako unošenje virusa u biljku = INOKULACIJA . ali najviše je ima u mlađem tkivu . ALI virus ipak uspijeva zaraziti malobrojne osjetljive stanice i tako uspostaviti parazitski odnos —► pritom se virus usmjerava na stanični metabolizam tako da mu omogućuje razmnožavanje = udomljavanje virusa = zaraza ili infekcija .može se prenijeti sa krumpira i na druge biljke . te je infekciozni uzročnik zastao pri samom vrhu epruvete 1 virodi = jako lagane molekule čija je masa znatno manja i od najmanjih biljnih virusa . ksilemu korijena zakržljalih bresaka i u floemu djeteline VIROIDI .zastoj u rastu biljaka.biljni se virusi s bolesne na zdravu biljku prenose tako da se listovi zdrave biljke trljaju sokom iz zaražene biljke —* pritom nastaju na epidermi lista sitne ranice kroz koje virus dolazi u dodir sa protoplazmom gdje se onda poene razmnožavati .

• poslije te faze koncentracija virusa naglo raste.takve biljke se nazivaju = TOLERANTNE ili NEOSJETLJIVE BILJKE. a nakon nekoliko dana postiže konstantnu vrijednost Širenje virusa . pa cak ubrzo nakon infekcije jedan dio tkiva (nekrotieno tkivo) ili cak čitava biljka ugine = PREOSJETLJIVE ili HIPERSENZITIVNE BILJKE • kod takvih biljaka je moguće da ako im ugine jedan dio biljke. gdje novorazvijeni listovi takvih biljaka iako nemaju simptome zadržavaju virus u sebi (npr.vrijeme koje prodje od ulaska virusa u stanicu do pojave prvih simptoma na biljci = INKUBACIJA (trajanje ovisi o virusu) .aktivni obrambeni mehanizmi omogućuju biljci da se ona moze oporaviti od virusne bolesti: 1.vec nakon nekoliko sati) . npr. a uz njih šre se i virusne čestice i gole virusne nukleinske kiseline .kod virusa mozaika krastavca) . posto se virus ne moze razmnožavati u mrtvom tkivu .osim toga.virus se dalje siri u okolne stanice kroz plazmodezmije te na veće udaljenosti kroz provodne elemente = sveobuhvatna infekcija ili sistemna (sistemicna) infekcija: dovodi do sistemnih simptoma koji se pojavljuju na svim dijelovima biljke • u sistemno inficiranim biljkama virus cesto ostaje za cijelog života biljke i sve potomstvo te biljke je onda inficirano . da se virus dalje i ne proširi.znači virus sam aktivno sudjeluje u svojem širenju iz jedne stanice u drugu 4 .biljke osjetljive na virusnu infekciju = SENZITIVNE BILJKE: prvi simptomi infekcije javljaju se za nekoliko dana (virus se poene razmn.neki pak virusi mogu zaraziti samo biljke jedne porodice.postoje također i biljke koje jako burno reagiraju na infekciju. virus sustavosti duhana .obično se 2-4 dana nakon infekcije pojavljuju prvi simptomi zaraze = lokalni simptomi u obliku pjega (primame ili lokalne lezije) koji se stvaraju na mjestima gdje je virus usao u stanicu .u sljedećih 10 dana lezije se postupno povećavaju tako da tkivo oko njih postaje kloroticno. FAZA OPORAVKA ili KRONIČNA FAZA . na duhanu jedan soj TMV-a uzrokuje maskiranu infekciju.cesto virusna infekcija ne uzrokuje vidljive simptome . a takve infekcije prevladavaju u divljih biljaka .virus žutog mozaika postrne repe 2 načna širenja virusa: 1.infekcija počinje na onom mjestu u biljci na kojem je virus unesen u stanicu = mjesto lokalne infekcije .neki virusi su sposobni inficirati velik broj različitih biljnih vrsta = imaju širok krug domaćina npr. a virus je latentni virus • npr.kada simptomi postaju sve blaži.virusi se šre od stanice do stanice. a oko lezije se moze stvoriti okrugli prsten mrtvog (nekrotienog) tkiva sistemni simptomi obično se pojavljuju 5-14 dana nakon infekcije . virusi stvaraju 1 ili više specifičnih proteina koji sudjeluju u njihovu širenju u biljci = virusni transportni proteini . plazmodezmijama . FAZA SOKA ili AKUTNA FAZA .kad su sistemni simptomi u početku izrazito jaki 2. a infekcija kod njih je latentna ()maskirana) ili besimptomna.

dok TNV-RNA ju gubi već nakon 30 minuta .virus u provodne elemente ulazi zajedno sa asimilatima te se dalje širi do korijena i drugih dijelova biljke . a koje se mogu naći u virusnoj čestici umjesto virusne RNA SATELITNI VIRUSI . defektne virusne nukleinske kiseline koje dolaze npr.čestice STNV-a razmnožavaju se samo uz prisutnost TNV-a i to njegovih posve određenih sojeva .šire se na veće udaljenosti .virusi se šire kroz stabljiku a da se u njoj ne repliciraju. ALI MOGU stvarati svoj vlastiti proteinski omotač.kod mutanata TMV-a —* mogu se samostalno repliciratim. te se za vrijeme tog prijenosa virusne čestice apsorbiraju na površini zoospora .2.pronađene su u virusnim česticama strane jednolančane RNA koji nisu dio virusnog genoma i te se RNA ne mogu replicirati bez pomoći određenog virusa pomagača . utječe na TNV tako da mijenja njegove simptome na domaćinu —* STNV može smanjiti koncentraciju TNV-a u biljci domaćinu 7. pa RNA satelitnih virusa dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama . virus mozaik duhana (TMV) + njegov satelitni virus STMV SATELITNE RNA .među satelite biljnih virusa NE ubrajaju se: 3. znači šire se na veće udaljenosti kroz floem gdje im je brži put SATELITNI VIRUSI I SATELITNE RNA . provodnim elementima . pojedini manji segmenti podijeljenog vir usnog RNA-genoma koji se susreću npr.kad virus dospije na neko određeno mjesto.kad se STNV nađe u stanici istodobno sa svojim pomagačem TNV-om.STNV-RNA je stabilnija od TNV-RNA jer zadržava infekcioznost 4 sata.dijele se u 2 osnovne skupine: 5 . a koji se ne mogu replicirati bez prisutnosti većeg segmenta virusnog genoma 4. subgenomske RNA koje se stvaraju za vrijeme normalne virusne replikacije 5. virus bijelog prugastog mozaika kukuruza (MWL-MV) + njegov satelitni virus SMWLMV 9. tobravirusa ili nepovirusa. pa dolaze unutar proteinskog omotača virusa pomagača . virus mozaika prosa (PMV) + njegov satelitni virus SPMV 8. virus nekroze duhana (TNV) + njegov satelitni virusa STNV .kod kukumovirusa.satelitni virusi se NE MOGU samostalno razmnožavati.uvijek dolaze uz svoj virus pomagač • samo posve određeni virus može pomagati pojedinom satelitnom virusu primjeri: 1. on izlazi iz provodnih elemenata te ulazi u parenhimno tkivo odakle se dalje širi plazmodezmijama u ostale stanice —* uz pomoć virusnih transportnih proteina .oba virusa prenose se zoosporama gljivice Olpidium brassicae. ali ne mogu stvarati normalni kapsidni protein 6. RNA koje potječu od domaćinske biljke.NE MOGU stvarati vlastiti proteinski omotač.

niti na" 3-kraj u poli-Arep.uz kukumoviruse 11.i HOLO.na čaju. sat-RNA uz tombuviruse (npr.kod nas NISU raširene Najvažniji rodovi: 12. mangu.sat-RNA replicira se po modelu tzv. CEPAHALEURUS —> najvažniji rod s više parazitskih vrsta: 16.mogu biti HEMI. a po sekundarnoj građi sat-RNA sliči viroidima .virus grmolike kržljavosti rajčice) • replikacija sat-RNA ovisi o RNA virusa pomagača. nemaju in vitro osobine mRNA). PHYLLOSIPHON .npr. razmjerno male satelitne RNA koje se sastoje od najviše 700 nukleotida —*■ nemaju osobine mRNA .kružne satelitne RNA koje sliče viroidima (po veličini. C.kotrljajućeg prstena . te sat-RNA dolazi u inficiranim stanicama u visokoj koncentraciji Satelitne RNA (sat-RNA) uz nepoviruse: .sat-RNA koja prati TRSV dolazi u zasebnim česticama čija je kapsida izgrađena od proteinskog omotača TRSV-a.primjer 1: sat-RNA + virus prstenaste pjegavosti duhana (TRSV) . a dolaze unutar virusne kapside (NE mogu se replicirati bez virusa pomagača) . palmama. razmjerno velike satelitne RNA koje izgrađuju više od 700 nukleotida —> kodiraju jedan nestrukturni protein .uzrokuju bolesti u suptropskim i tropskim područjima .sat-RNA za razliku od RNA virusa pomagača nema na 5-kraj u kapu.primjer 2: sat-RNA + virus kržljavosti orašca .palme) 14.VIRESCENS .primjer 2: sat-RNA + virus crne prstenaste pjegavosti rajčice (TBRV) Satelitne RNA uz kukumoviruse: . RHODOCHYTRIUM . C. te je malo teža od čestica TRSV-a .suptropskom i tropskom voću 17.parazit .primjer: kod virusa šarenila vrste Solanum nodiflorum FITOPARAZITSKE ALGE Karakteristike: .na vrstama iz roda HIBISCUS (Indonezija. PHYTOPHYSA .na vrstama iz porodice Urticaceae (Java) 15. avokadu.na vrstama iz porodice Arecaceae (npr. magnoliji. papru. Malezija. vaniliji.na čajevcu i vrstama iz roda CITRUS (agrumi) 6 .uz nepoviruse + 3.primjer 1: sat-RNA + virus mozaika krastavca (CMV) • replikacija sat-RNA posve ovisi o virusu pomagaču .većinom pripadaju skupini zelenih algi (Clorophvta) . Sumarta) 13. nekim citrusima i dr. imaju velik broj sparenih baza.PARASITICUS .npr.10.

Orobanche. paraziti KORIJENA .zbog redukcije listova. LISTA i PLODOVA .MINIMUS .18. gdje znači parazitska biljka raste prema određenom domaćinu privučena koncentracijom niza lako hlapljivih alkohola koje luči biljka domaćin 21.glavna karakteristika ovih biljaka je prilagodba heterotrofnom načinu života —> nemaju posobnost fotosintetske asimilacije.na kakau 19. Pvrolaceae —> žive kao paraziti na nekim vrstama gljiva = MIKOTROFIJA . red: Rafflesiales 7 . te im nedostaje klorofil —> nemaju normalno razvijene listove.kemotropske reakcije = svijanje i rast biljaka uzrokovan nehomogenom raspodjelom nekih kem. SMANJEN je i proces transpiracije .sisaljke ili haustorije. dok je u našoj flori zastupljeno 45 vrsta Sistematski prikaz holoparazitskih viših biljaka u flori Hrvatske: 1.Cuscuta + 3. paraziti STABLJIKE.sjeme ovih biljaka klije SAMO u prisutnosti njihovih domaćina • na klijanje parazitskih vrsta roda Striga stimulirajuće djeluju spojevi kumarina i neki derivati purina .prema organima na kojima se razvijaju mogu biti: 22.NE luče toksične tvari.tvari koje luči biljka domaćin. kod roda Cuscuta (viline kosice) susrećemo kemotropske reakcije.način na koji pronalaze svoje žrtve smatra se da glavnu ulogu u tome imaju neki organski spojevi terpena.tvari . C.Orchidaceae i por.NE posjeduju pravi korijenov sustav. org. već su se oni reducirali u male i neugledne žućkaste ljuske . C. i organske tvari . a neke samo na određenim vrstama = MONOFAGI .poznato je oko 550 vrsta holoparazita koje pripadaju u l i porodica.i anorg. također je moguće da pomoću tih reakcija parazitska biljka lakše pronalazi provodno staničje napadnute biljke pomoću svojih hifa tražilica (koje se nalaze u transfernim stanicama -specifične stanice za primanje i uzimanje hranjivih tvari) . već su razvile specifične organe tzv.specijalizirane su u izboru domaćina —► neke parazitiraju na velikom broju vrsta = POLIFAGI.NEMAJU razvijene kloroplaste. pomoću kojih prodiru u tkivo biljke domaćina sve do njenog provodnog sustava (ksilema i floema) . uz H2O i anorganske tvari. pa moraju od biljke domaćina uzimati. Lathraea 23. a zastupljene su sa 53 roda . već samo iscrpljuju domaćina oduzimajući mu vodu.većinom su rasprostranjene u tropskim i suptropskim područjima. estera i AK koje biljka domaćin izlučuje van putem korijena ili listova. a koji onda stimulirajuće djeluju na klijanje i rast parazitskih biljaka —> alelopatski odnos između domaćina i parazitskih biljaka . neke heterotrofne biljke iz por.na kavi HOLOPARAZITI (PRAVE PARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: . Cvtinus. a smjer rasta i svijanja parazitske biljke određenje koncentracijskim gradijentom tih tvari 20.COFFEA .

bez čije pomoći nebi mogle živjeti (npr. OBLIGATNI hemiparaziti su potpuno vezani za svoje biljke domaćine. red: Ericales por: Pvrolaceae rod: MONOTROPA (bezlistac) 6.autotrofni su organizmi koji sadrže klorofil i vrše fotosintezu —» same su sposobne stvarati organske tvari. red: Polemoniales por: Cuscutaceae rod: CUSCUTA (vilina kosica) 3. Mvzodendraceae. red: Scrophulariales por: Scrophulariaceae rod: *. Scrophulariaceae) 2. FAKULTATIVNI hemiparaziti samo djelomično žive na račun drugih biljaka. red: Orchidales por: Orchidaceae rod:^-> NEOTTIA (kokoška) NA EPIPOGIUM (nadbradac) * CORALLORHIZA (koraljuša) HEMIPARAZITI (POLUPARAZITSKE VIŠE BILJKE) Karakteristike: .Loranthaceae) .LATHREA (potajnica) TOZZIA (tocija) 4.razlikujemo fakultativne i obligatne parazite: 1. ALI vodu i anorganske tvari moraju uzimati od biljke domaćina .por: Rafflesiaceae rod: CYTINUS (ozorina) 2.žive kao paraziti na korijenu drugih biljaka (Santalaceae.poznato je preko 100 rodova s više od 2500 vrsta hemiparazita koje spadaju u porodice: Santalaceae. Loranthaceae i Scrophulariaceae .vrste nekih rodova iz por. oduzimajući im vodu i mineralne tvari. red: Scrophulariales por: Orobannchaceae rod: OROBANCHE (volovod) 5.u opsegu flore Hrvatske zastupljeno j e l i rodova s oko 50 vrsta 8 .vrste iz por.posjeduju haustorije ili sisaljke . Scrophulariaceae) ili na stablima drvenastih biljaka (Loranthaceae) . ali mogu i samostalno egzistirati (npr.

red: Santalales por: Loranthaceae rod:^^ VISCUM \* ARCEUTHOBIUM * ODONTITES PEDICULARIS EUPHRASIA MELAMPYRU BARTSCHIA M LORANTHUS 3. red: Santalales por: Santalaceae rod:^£ OSYRIS THESIUM 2. red: Scrophulariaceae por: Scrophulariaceae rod:*^-^ RHINANTHUS 9 .Sistematski Hrvatske: prikaz hemiparazita zastupljenih u flori 1.

PATOPLAZMIČNE.ANATOMSKO . CECIDIJE 32. FASCIJACIJE 35. TILOZE PROVODNOG TKIVA h) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA Hipotrofije 37. VEĆ SAMO u živim stanicama svojih domaćina) NE MOGU se neposredno koristiti sastojcima iz stanice domaćina jer NEMAJU VLASTITI METABOLIZAM. MERISTEMIZACIJA 42. KRŽLJAVOST 3. PALEŽI 29. 45. NEKROZE PROVODNOG TKIVA 2. kad virusna čestica dospije u stanicu domaćina. RAK RANE 28. ona se rastavlja na sastavne dijelove (protein i nukleinsku kis) 10 . ENACIJE 33. GALE 31. PATULJAVOST (NANIZAM) 38. PROMJENE U BOJI (PIGMENTA) 43. METAPLAZIJE 39. PJEGE 25. LEZIJE 26. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE Hipertrofije 30. CITOLITIČKE PROMJENE 44. RAK. SKLERENHIMIZACIJA 40. GUMOZE TRULEŽI DEFINICIJA VIRUSA virusi su obvezatni paraziti (= NE MOGU se razmnožavati na umjetnim podlogama. ali mogu preusmjeriti metabolizam domaćina prema stvaranju svojih novih virusnih čestica virusi nemaju enzime za stvaranje biokemijske energije —► virusne se čestice ne reproduciraju tako da se matična stanica dijeli na dvije manje stanice. već na drugačiji način: 46. VJEŠTIČINE METLE 34.FIZIOLOŠKE PROMJENE U BOLESNOJ BILJCI NASTALE POD UTJECAJEM PATOGENIH ORGANIZAMA 1. PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE 36. TUMOR. ATRAKNOZE 27. NEKROZE 24. VASKULARIZACIJA 41.

kod poliendričnih virusa se proteinske podjedinice udružuju u veće tvorbe = KAPSOMERE ili morfološke jedinice (5 prot.sastoji se od većeg broja najčešće istovrsnih proteinskih molekula = proteinskepodjedinice ili strukturne (kemijske) jedinice . odnosno koja može uzrokovati zarazu. isto tako i za RNA .= pentamerc ili 6 prot.podjed .) ponašajući se kao parazit virusi su specijalizirani patogeni: 48. virusna nukleinska kiselina svojim genetičkim svojstvima primorava stanicu domaćina da svoje životne potencijale usmjerava na sintezu pojedinih dijelova virusnih čestica. mnoge enzime. karakteristika: izumiranje biljnih stanica i tkiva —>■ dolazi do oštećenja protoplasta pod utjecajem fitotoksina .opći naziv za više vrsta simptoma koji se javljaju na bolesnim biljkama .iz nje zrakasto strše izrasline = projekcije ili PEPLOMERE koje mogu biti različitog oblika NEKROZE .potječe od stanične membrane domaćina .najčešće se javljaju na lišću i plodovima biljaka .čini genom (nasljednu tvar) .nekroze koje uzrokuju obligatni paraziti se NE šire —> paraziti ostaju zarobljeni u nekrotičnoj 11 .= heksamere) i nukleinska kis + kapsida = nukleokapsida ili virusni nukleoprotein + 3. BILJNI VIRUSI .tkivo zahvaćeno nekrozom je jasno odvojeno od zdravog tkiva (oštri prijelaz) .gl.smještena je unutar virusnog proteinskog omotača ili kapside 2. a to je zato što nekim virusnim česticama nedostaju pojedini građevni ili funkcionalni dijelovi —> samo ona čestica koja je potpuna i koja se može razmnožavati.virusna DNA kod nekih je virusa dvolančana a kod nekih jednolančana.47. pa sastavljanjem tih dijelova nastaju nove virusne čestice 4 bitno je da virus uzima od domaćina sve što mu nedostaje za reprodukciju (energiju.parazitiraju samo u životinjskim stanicama 50. nukleinske kiseline (samo 1 tip: ili RNA ili DNA) . AK i si.parazitiraju samo u bakterijskim stanicama 49.podjed. kod složenijh virusa {animalni virusi) oko kapside dolazi još jedan građevni sloj = VIRUSNA OVOJNICA koja sadrži još i lipide i ugljikohidrate . BAKTERIOFAGI (FAGI) . ANIMALNI VIRUSI .javljaju se na kraju patogeneze . zove se VIRION GRAĐA VIRUSA velika većina virusa sastoji se od 2 kemijska spoja: 1.parazitiraju samo u biljnim stanicama virusi NISU OSJETLJIVI na antibiotike često sve virusne čestice nekog virusa NISU infekciozne. proteina (bjelančevina) = KAPSIDA .

Diplocarpon. Phvtophtora. AMAYLOVORIN (bakterija Envinia amvlovora . smeđe-crne i nešto udubljene pjege • razvoj patogena u tkivu antraknoze je stalan. Venturia (Fusicladium). znači za cijelo vrijeme vegetacije —> pjege se javljaju u obliku koncentričnih krugova .zahvaćaju i stanice unutarnjih tkiva i poprimaju izgled udubljenih rak ranica —> razlika od pravih rak rana = kod antraknoza NE dolazi do hiperplazije okolnih stanica . gljivice iz rodova: Phvtophtora. VIKTORIN (gljivica Helminithosporium victoriae . Alternaria 65. AK-toxin (gljivica Alternaria kikuchiana) 54. Pjege (spots) 60. bakterije iz rodova: Pseudomonas i Xanthomonas ANTRAKNOZE . PYPJCULARIN (gljivica Pvricularia orvzae .simptomi: okruglaste. plodovima i kori biljaka .zoni = obrana biljke od daljnjeg širenja obligatnog parazita . Endothia.prema načinu djelovanja razlikujemo specifične i nespecifične toksine: 1. Polvstigma.tipovi nekroza: 59. PC-toxin (gljivica Periconia circinata) 53.kod fakultativnih parazita nekroze se mogu širiti —* parazit se može razvijati i rasti i na nekrozom zahvaćenom tkivu . jajolike) i boje (smeđe. crne. Antraknoze 61. toksini gljivica iz rodova: Alternaria. Colletotrichum i Gleosporium RAK RANE 12 .uzrokujući niz fizioloških promjena 52. Specifični toksini (hot-specific toxin) . Septoria.uzročnik paleži krušaka i jabuka) 2.javljaju se na lišću. Nespecifični toksini .uzročnik paleži zobi) .uzročnik žutice i kržljavosti riže) 57. Palež (blight) 63. ljubičaste) primjeri: 64.1 toksin može djelovati na više biljaka • primjeri: 55. Xanthomonas i Corvnebacterium . Rak rane (cancer) 62. Clasterosporium. sive. Fusiccocum i Cercospora 58. toksini bakterija iz rodova: Pseudomonas.djeluje letalno na protoplazmu st.primjeri: gljivice iz rodova: Ascochvta. toksini Fusarium vrsta (uzročnici venuća na rajčici i paprici) 56.toksini selektivnog djelovanja (djeluju na samo 1 biljku domaćina) • primjeri: 51. Nekroze provodnog staničja - najčešći tip nekrotičnih simptoma —> okružene su tamnim rubom (zbog stvaranja antocijand) dolaze uglavnom na lišću mogu biti različitog oblika (okrugle.

bakterije = traheobakterioze i rikecije = traheorikeoze) . a oko nekrozom sasušenog tkiva dolazi do hiperplazije stanica (dioba kambijalnih st. 70.uzročnik raka na kestenu gljivica Fusiccocum amvgdali .uzročnik venuća agruma virus kovrčavosti repe virus uvijenosti lišća krumpira 13 .javljaju se na kori stabla i grana drvenastih biljaka .uzročnik paleži krušaka i jabuka gljivica Fusiccocum amvgdali . 75.simptomi: dolazi do naglog sušenja dijelova biljnih organa ili cijelih organa. pocrne i onda se sasuše kao spaljeni .uzročnik raka na breskvi bakterija Xanthomonas citri .primjeri: 74. 73. gljivice Verticillium vrste .) što dovodi do stvaranja raka ili tumora (= hipertrofija .izazivaju ih fakultativni paraziti (gljive = traheomikoze.uzročnik raka na agrumima I ove bakterije uzrokuju uz pojavu raka i neke citolitičke pojave kao npr.izlučivanje smole i gumoznih tvari PALEŽ . gljivica Nectria galligena .primjeri: 71. 67.. 69.aktivna obrambena reakcija biljke) .javljaju se kao: nekroze ksilema i nekroze floema . bakterija Erwinia amvlovora .uzročnik raka na bajamu i breskvi bakterija Pseudomonas svringae . 79. 68.uzročnik paleži na bajamu i breskvi neke rikecije NEKROZE PROVODNOG STANIČJA .primjeri: 66.uzrokuju nekrozu stanica traheja i traheida .uzročnik raka na jabuci i krušci gljivica Endothia parasitica . fitoplazme: nekroza floema brijesta. koji prvo naglo povenu. bakterije Corvnebacterium vrste Nekroze floema: .simptomi: zahvaćaju žive stanice kore (parenhim) koje onda izumiru. 80.glavnu ulogu imaju toksini patogena (= toksini venuća) Nekroze ksilema: .uzročnici venuća na paprici gljivice Fusarium vrste .uzročnici venuća na rajčici 76. propadanje kruške virus tristeza virus agruma . 81. bakterija Erwinia tracheiphila 77.dovode do venuća i sušenja biljaka . 72.uzrokuju ih obligatni paraziti (fitoplazme. virusi i viroidi) .primjeri: 78. x-bolest breskve.

= deformacije tipa vještičje metle. Tumori (rak.PATOPLAZMIČNE. cecidije Giberelini .= stvaranje raka.glavna karakteristika: poremećaji u diobi stanica —> dolazi do hipertrofija i hipotrofija .to su: 82. enacija. Cecidije (šiške) 84.dolazi do abnormalne i neorganizirane diobe stanica (= proliferacije stanica) pod utjecajem povećane kon. tumori. fascijacije. produženi rast i adventivno razgranjivanje —* povećane.živi kao saprofit u tlu.utječu na izduživanje ili produženi rast biljke (= gigantizam) ili u nedostatku na patuljavost ili kržljavost (= nanizam) Apscizini . a u biljku ulazi putem rana ili nekih oštećenja —* bolest se javlja na 14 . kvržice) 83.potiču staničnu diobu uz suradnju auksina i stvaranje izdanaka —» povećane konc. Fascijacije (svežnjevanje) TU1VIOR . korijenske kvržice. morf. PATOHISTOLOŠKE I MORFOLOŠKE PROMJENE . Tiloze provodnog tkiva 86. Enacije 85.promjena izgleda biljke Citokinini . Hipertrofije biljnih organa 88.simptomi: stanice se energično dijele i proliferiraju u neorganiziranu masu.= dovode do kržljavosti biljaka HIPERPLAZIJE ili HIPERTROFIJE . gale. Vještičine metle 89. gala.potiču staničnu diobu. grinje i mušice šiškarice) Auksini .glavnu ulogu imaju regulatori rasta = FITOHORMONI (dolazi do abnormalnih konc.ova bakterija je tipični polifag i može uzrokovati tumor na biljkama iz oko 90 porodica . konc.tog hormona) • do sličnih promjena može doći i prilikom mehaničkih povreda na biljci kao i pod utjecajem nekih insekata (osice. stvarajući različite izrasline —> povezano sa plazmidima (bakterijskim izvan kromosomskim genetskim materijalom) . Promjene morfološkog izgleda biljke 87.inhibitori su rasta —► povećane kon.objašnjenje na primjeru bakterije Agrobacterium tumefaciens: .fitohormona u zaraženom stsaničju biljke domaćina .tipični primjer hipertrofičnih pojava . cecidije.

gljivica Svnchitrium endobioticum (uzročnik raka na gomoljima krumpira) 96.to su promjene histološke naravi —* zahvaćaju samo jedan dio biljnog staničja.uglavnom se javljaju na lišću . gljivica Plasmodiophora brassicae (uzročnik raka na kupusnjačama) CECIDIJE .primjeri: 98.u jezgrinu DNA biljke domaćina ugrađuje se samo jedan dio Ti-plazmida = prijenosna ili transfer DNA (T-DNA) —* može biti prirodni vektor za određene gene koje pomoću'njega želimo unijeti u biljnu DNA . lisne uši (Aphididae). grinja i nematoda (zoocecidije) . štitaste uši (Coccoidae). obavi se transformacija biljke sa modificiranom T-DNA I dobije se TRANSGENA BILJKA .faktor koji izaziva ovu pojavu je Ri-inducirajućiplazmid što dovodi do prekomjernog stvaranja korjenovih dlačica i pojave jačeg grananja korijenovih žila koje su onda izdužene i tanke 94.rhizogenes —> uzročnik dlakavosti i čupavosti korijena jabuke i breskve . koje se deformira stvarajući male izrasline ili šiške (HISTOIDNE CECIDIJE) .primjeri: 93. nematode iz rodova: Heterodera i Meloidogvne 15 .PLAZMIDI (Tumor inducirajući plazmidi = Ti-plazmid) . gljivice iz rodova: Taphrina. gljivica Gvmnosporangium sabinae (uzročnik raka na Juniperus vrstama) 97.dolazi do genetske transformacije —+ prijenos genske informacije iz stanica bakterije u biljku .stanice zahvaćene tumorom sintetiziraju opine (specifične AK derivate). izolira se gen koji nas zanima 91. grinje šiškarice (Eriophidae) 101. bakterija Agrobacterium pv. Exobasidium i Gvmnosporangium 99.izazivaju ih neke vrste fitopatogenih gljivica (mvcocecidije).često se javlja u voćnim rasadnicima . mušice (Nematocera).postupak unošenja Ti-plazmida: 90. mušice šiškarice (Cecidomvdae) 100.korijenu i korijenovu vratu . prisutnost bakterija za njegov daljnji rast nije potrebna . taj izolirani gen se ubacuje u Ti-plazmid (na mjesto T-DNA) 92.simptomi: u staničju zahvaćenom cecidogenezom dolazi do metamorfoze parenhimskih stanica u sklerenhimske .predstavljaju 1 ili više divovskih izvankromosomskih kružnih molekula DNA . insekti: lisne buhe (Psvllidae). bakterija Pseudomonas savastanoi —> uzročnik tumora na maslinama i oleanderu bakterija ulazi u biljku putem rana i preko povreda koje nanosi maslinina muha 95. dok normalne stanice NE mogu stvarati takve spojeve I služe bakterijama za podmirenje energetskih potreba .nekada mogu zahvatiti i cijele biljne organe (ORGANOIDNE CECIDIJE) . bakterija (baktericecidije) i vrlo često neke vrste insekata.dokazano je da nakon što je tumor zametnut.

ukrasnim biljkama) HIPERTROFIJE BILJNIH ORGANA .kod ove pojave dolazi do hiperplazija pa onda hipertrofije i deformacije pojedinih biljnih organa (najčešće listova i plodova) ..dolazi do hiperplazije cijelih organa (izboja. gljivica Gvmnosporangium virginianae (uzročnik hipertrofije lišća jabuke . gljivica Uromvcespisi (na mlječiki) . dok stanice palisadnog parenhima gube svoj izduženi oblik —* dovodi do karakterističnih simptoma na lišću (kovrčavost.primjeri: 102.auksina i citokinina u hipokotilu biljke .spužvastog parenhima. mladica) .konc. metamorfoza zaraženog tkiva itd.često ih prate i druge pojave kao npr. zadebljalih i vrlo razgranatih mladica koje izgledaju poput gustog grma ili metle FASCIJACIJE ■MHMMMHHBBMMH . 103. gustih i zadebljalih izboja na bazi stabljike s pojavom deformacije lišća —>■ cijele biljke uspore rast i postaju patuljaste (nanizam) . gljivica Albugo candida (uzročnik zadebljanja lišća biljke Capsella bursa-pastoris) 107. gljivica Taphrinapruni (uzročnik kovrčavosti lišća šljive) 106.ova gljiva se razvija u intercelularnim prostorima mezofila lista.primjeri: 108.listovi 3x deblji od normalnih) e) gljivica Elsinoe fawcetti (uzročnik hipertrofije lišća citrusa) PROMJENE MORFOLOŠKOG IZGLEDA BILJKE . ona potiče ubrzanu diobu st. pri čemu one gube karakteristični oblik i intercelularne prostore. enacioza lišća trešnje) VJEŠTIČINE METLE .javljaju se na samom početku razvoja organa —* patogen ga zarazi već u prvoj fazi razvitka .promjena boje.primjeri: bakterije iz roda Corvnebacterium (na krizantemama i dr.simptomi: javljanje kratkih.auksina je i do 100x veća od normalne — 16 .primjeri: 104.hiperplazmatske tvorevine koje se javljaju na naličju lista u obliku resastih izraštaja .uzrok nastanka su neki virusi (npr.virus enacijskog mozaika graška. gljivica Taphrina deformans (uzročnik kovrčavosti lišća breskve) .pojave vrlo slične vještičjim metlama .glavnu ulogu u tome igra visoka konc. enacioza lišća vinove loze. pa tako iz 1 pupa izbija više gusto zbijenih. gljivica Taphrina cerasi (na trešnji) gljivica Taphrina insititae (na šljivi) i patogen je već prisutan u stanicama pupa iz kojih onda izbijaju zaražene mladice sa potpuno poremećenim razvojem. naboranost) 105.pod utjecajem patogena dolazi do deformacije i promjene morfološkog izgleda cijele biljke .obično se nalaze duž lisnih nervi . .

punilice) se povećavaju zbog jakog vakuoliziranja parenhimskih stanica 111. virus kovrčavosti vrha šeć.tip promjena kod kojih se stvara manji broj stanica nego što je normalno. ksilemski parenhim i sklerenhim (mehanički elementi) .FIZIOLOŠKE TILOZE .često i u elementima floema mogu nastati hipertrofične patološke pojave.TILOZE = hiperplazmatske promjene za koje je karakteristično stvaranje TILA u trahejama ksilema —* mjehurasti plazmatski izrastaj i ksilemskog parenhima 110.repe) + pojava taloženja KALOZA (specifični UH) .ova provodna tkiva su idealna sredina za razvoj velikog broja biljnih patogena.kod raka kestena Endothia parasitica i kod nekih viroza) + pojava taloženja smolastih tvari (GUMOZA) Tiloze floema: . citokinina) 17 .tile kamenčiće (npr. koji onda mogu uzrokovati različite promjene i oboljenja koja na kraju dovode do venuća i sušenja biljaka Vrste tiloza: Tiloze ksilema: . gljivica Gibberella fujikuroi (na riži) . giberelina.virus tumora djeteline. a u zaraženim stanicama i tkivima dolazi do poremećaja u metabolizmu koji onda sprečavaju staničnu diobu .u njemu se obično javljaju obligatni paraziti (fitoplazme i virusi) .nastaju prilikom ozljeda provodnog tkiva ili kod zrakom ispunjenih traheja u srži starijih drvenastih biljaka —► tile (st. smanjena koncentracija nekih fitohormona (auksina. floemskog parenhima i mehaničkih elemenata . a nekada i sušenja cijelih biljaka HIPOPLAZIJE ili HIPOTROFIJE .> biljka potpuno mijenja izgled. ali koje onda dovode do začepljenja ovog tkiva i simptoma venuća.kada stijenke ovih tila sekundarno odrvene i nastaju tzv. PATOLOŠKA TILOZA . stanica pratilica.konc.u njemu se obično javljaju fakultativni paraziti (bakterije i gljive) FLOEM .provodno tkivo koje služi sprovođenju organskih tvari (asimilata) .uzroci: 112.provodno tkivo koje služi sprovođenju H2O i mineralnih tvari od korijena pa kroz cijelu biljku . ali ne tipa pravih tila nego izrasline slične nekim tumorima koje nastaju od stanica parenhima (npr.građu ksilema čine: traheje i traheide.sve ove patološke promjene u biti predstavljaju mehanizme obrane same biljke protiv zaraza i ozljeda provodnog tkiva.građenje od:sistema sitastih cijevi.giberelina su povišene —* izdužuju se internodiji i općenito dolazi do abnormalnog porasta cijele biljke TILOZE P Građa provodnog tkiva: KSILEM .zahvaćaju parenhimske stanice . tako da joj se igličasti listovi zadebljavaju. a internodiji stabljike izdužuju 109.

dolazi 18 .primjeri: 115. virus žutice šeć.posljedice: smanjeni rast ili patuljavost (nanizam) .loze 116.sekundarnog tvornog tkiva meristema .Meristemizacija SKLERENHIMIZACIJA . virus infektivne degeneracije rikecije: phony bolest breskve.113.pluteni kambij ili felogen . nekih fitoplazmoza (kamenitost plodova agruma) VASKULARIZACIJA .u patološkim slučajevima javlja se prilikom napada patogena u biljci. virusi: virus patuljavosti ječma. Sklerenhimizacija 120.pojave metamorfoze jednih vrsta stanica u druge pri čemu nastale stanice potpuno mijenjaju svoju građu i funkciju ■—» zasnivaju se na sposobnosti parenhimskih stanica da se mogu u određenim uvjetima mijenjati . te na mjestima cijepljenja podloge i plemke. patuljavost lucerne viroidi: kržljavost krizanteme gljive: Venturia na plodovima jabuke i kruške METAPLAZIJE .parenhima metamorfoziraju u traheje i traheide (elemente ksilema) .u normalnim stanjima nalaze se u plodovima kruške.trajnog tkiva parenhima mijenjaju se u st.uzročnici: obligatni paraziti (virusi. napad patogena) .Vaskularizacija 121. kod nekih viroza (virus mozaika kruške).pojava gdje se parenhimske stanice metamorofoziraju u sklerenhimske —► dolazi do odrvenjavanja (lignifikacije) staničnih stijenki parenhimskih stanica . 117.primjeri: 122.pojava gdje dolazi do promjene parenhimskih stanica u meristemske —* st. te kod tumora (bakterija Agrobacterium radiobacter pv. košticama plodova u patološkim slučajevima javlja se kod pojava kao što su cecidije.uzročnik tumora korijenovog vrata) MERISTEMIZACIJA . 114. vin.pojava gdje se parenhimske stanice mijenjaju tako što formiraju elemente sekundarnog provodnog tkiva —► izodijametrične st.sklerenhimske stanice su u konačnom stanju mrtve stanice i imaju mehaničku ulogu .repe.tumefaciens . 118. bolest šupljikavosti lišća koštićavih voćaka (Clasterosporium carpophilum) . fitoplazme) .najčešći tupovi metaplazija: 119. povišena koncentracija apscizina neki drugi faktori (nedovoljna ishrana.u normalnim uvjetima traheje i traheide nastaju uglavnom od stanica kambija u patološkim slučajevima nastaju u kalusnom tkivu koje nastaje prilikom ozljeda i mehaničkih povreda biljke. kao jedan od načina obrane protiv širenja patogena (= stvaranje histoloških demarkacijskih barijera) .

pa tako list ostane šupljikast 123. 131. nakon čega se pjega sasuši.u vakuolama se nalaze pigmenti: antocijan (ljubičasto-plavi). Plasmopara.. Puccinia. karotenoidi (crveno-narančasti.primjeri: 130.. Xanfhomonas) 129. potpunom nestanku pigmenta itd. Patološko ozelenjavanje (virescencija) . odvoji od pluta i ispadne.KROMOPLASTI .do stvaranja sek. flavonidi i antoksantini (blijedožuti) Definicija PROMJENE U BOJI: .plastidi su tipične biljne stanične organele koje se javljaju u 3 tipa: 124.repe) —* mozaici su najčešći tip simptoma kod viroza 2.KLOROPLASTI . .vrste promjena: 1.dolazi do smanjenja količine klorofila zbog: smetnja u sintezi. Septoria) 128.u njima dolaze fotosintetski aktivni pigmenti: klorofili (zeleni pigmenti).patološko ozelenjavanje pojedinih dijelova biljke koji inače u normalnom stanju nisu zeleni —♦ npr.meristema ispod mjesta zaraze —» ovo plutasto staničje izolira zaraženi dio ploda od zdravog. bakterije (Pseudomonas. likopen.dolazi do tvorbe sek. nenormalnom obezbojavanju ili ozelenjavanju. karotenoidi) .simptomi: lokalnog karaktera u vidu pjega u kojima nestaje klorofil. virusi (virus mozaika duhana.krastavosti jabuka (Venturia inaequalis) .meristema oko pjega kao mjesta zaraze —+ stvoreni sloj pluta tako prekida svaku vezu između pjege i zdravog dijela biljke. a uokolo pjega dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani. nakon čega taj zaraženi dio ispada PROMJENE BOJE ILI PIGMENTA Definicija PIGMENTA: . virus žutice šeć. kapsatin i violaksantin —* nosioci boje plodova i cvjetova 126.LEUKOPLASTI .pigmenti su kod biljaka smješteni u plastidima (posebne stanične organele) ili u staničnom soku vakuola Definicija PLASTIDA: . bolest fuzikladija . gljive (Phvtophtora.su bezbojni plastidi Definicija VAKUOLE: .primjeri: 127. lutein.ozelenjavanje cvjetnih dijelova .promjene u boji koje nastaju pod utjecajem patogenih organizama su jedan od-najčešćih simptoma biljnih bolesti i očituju se obično u razgradnji stalnih biljnih pigmenata. javljaju se nakon razgradnje klorofila) i ksantofili (žutosmeđi) 125. Promjene klorofila .u njima dolaze neke vrste fotosintetski neaktivnih karotenoida i ksantofila: alfa i beta karoten. fitoplazmoze (stolbur rajčice) mikoze (gljivica Albugo candida na biljku Capsella bursa-pastoris) 19 . enzimatske degradacije i toksičnog razaranja .

Bdjenje biljaka .ove promjene mogu nastati uslijed mehaničkih povreda. a i oni koji ju povećavaju . različitih fizioloških poremećaja.primjeri: 144.na grančicama koštićavih voćaka izaziva izlučivanje smole —> poslije zaraze ovaj patogen razgrađuje zaražene stanice. Promjene karotenoida . a nekada su glavni znaci razvoja bolesti —► često se njihove promjene očituju na cvjetovima ukrasnih biljaka . pa onda i tkiva . nekada i zbog genetskih promjena (albino mutanti) . 137. gljivica Polvstigma rubrum na šljivi 133.3. uslijed potpunog razaranja biljnih pigmenata i u plastidima i u vakuolama 140.glavna karakteristika: razgradnja ili degradacija pojedinih dijelova biljnih stanica ili potpuna citoliza stanica.Gumoze (smolotečine) 143. trešnji i marelici 146.ovoj pojavi podliježu uglavnom parenhimske stanice .primjeri: 132. gljivica Clasterosporium carpophilum (uzročnik šupljikavosti lišća) .dolazi do izlučivanja različitih tvari tipa guma ili smola iz bolesne biljke —* dolazi najčešće uz pojavu simptoma kao što su nekrotične rak rane .postoje paraziti koji smanjuju količinu karotenoida. a nastale tvari se oksidiraju u smolaste ili gumozne tvari i izlučuju van po grančicama 145. 135. gljivica Puccinia glumarum na pšenici i ječmu 4. gladiola) 5. gljivica Mvcosphaerella na jagodi gljivica Diplocarpon na jagodi gljivica Pseudopeziza na vinovoj lozi gljivica Taphrina na breskvi virusi (šarenilo cvjetova tulipana. 138. 136.najčešće se javlja kod koštićavih voćnih vrsta . bakterija Pseudomonas morsprunorum na šljivi. refleksijom svjetlosti od zračnih slojeva u biljnim tkivima 141.ova pojava može nastati: 139.vrste citolitičkih promjena: 142. kao i zbog napada patogenih organizama .Truleži (gnjiloća) GUMOZE . fitoplazme i viroidi CITOLITIČKE PROMJENE . bakterija Pseudomonas svringae na marelici 20 .patogeni organizmi koji uzrokuju ovu pojavu su: neki virusi.primjeri: 134. Promjene antocijana i flavonida .obično se pojavljuju oko zaraženih dijelova tkiva (pjega).

2000 nm Oblik virusa: . a virusi kod kojih se događa su RETROVIRUSI (npr.u stvaranju limfatičnih. nego i suprotno .ako imunogen može specifično reagirati s protutijelom koje je stvorio (= antigensha reaktivnost).stanična imunost i ta nastala protutijela i stanice brane organizam od antigena tako da s njim reagiraju i time ga onda neutraliziraju .svaka strana bjelančevina ili polisaharid ako su molekularne mase veće od 1000 daltona i ako se unesu u tkivo životinja parenteralno (ne kroz probavni trakt) izazvat će u životinji imuni odgovor .u stvaranju specifičnih protutijela .supstancija koja izaziva imuni odgovor naziva se IMUNOGEN . dugačkih niti ili rjeđe oblik koji podsjeća na bakterije ili puščano zrno = anizometrične čestice .HIV) . već je to izmijenjeno: DNA <-> RNA -> protein • iz tako izmijenjenog izraza vidi se da genetičke informacije mogu teći ne samo od DNA prema RNA.s obzirom da virusi mogu imati i DNA i RNA kao genom tijek prenosa genetičke poruke nije više da sa DNA mora ići na RNA pa u protein.najmanji virus = satelitni virus uz virus nekroze duhana . virusi (virus krastavosti kore citrusa) .produžene čestice imaju oblik kratkih štapića. imunokompetentnih staica . mnogi bakteriofagi imaju posve osobit oblik čestice: njihova se čestica sastoji od poliedrične glave i dužeg ili kraćeg repa koji može završavati pločastim proširenjem iz koje gizlaze repne niti i/ili parožaste tvorbe Virusi i njihova imunogenost .tu se transkripcija zbiva obrnuto (povratno = reverzno) — > REVERZNA TRANSKRIPCIJA.prvi izolirani i kristalizirani virus (1939. onda se naziva ANTIGEN .god) —> istraživanja na njemu su pokazala daje za infekcioznost svih virusa odgovorna nukleinska kiselina.mjesta na površini antigena (virusa) odgovorna za njegovu specifičnu reaktivnost s protutijelima ili receptorima na imunokompetentnim stanicama nazivaju se antigenske determinante ili EPITOPI —► posjeduje trodimenzionalnu građu koja se komplementarna veznom mjestu ili PARATOPU protutijela • kod proteina epitop se obično sastoji od 5-7 aminokiselinskih 21 .no.virusi su toliko sitni da se mogu vidjeti samo elektronskim mikroskopom (čestice su im submikroskopskih veličina) —► dimenzije najvećeg broja virusa je od 25200 nm .najveći dio virusnih čestica ima ili okruglast ili produžen oblik .okruglaste čestice imaju zapravo građu pravilnog poliedra = poliedrične ili izometrične čestice .najveći virus = klosterovirus .17 nm .147.humoralna imunost 149. a ne virusni protein Veličina virusa: .TMV (virus mozaika duhana) .imuni odgovor očituje se na 2 načina: 148.

3.primjeri: 150. središnjih lamela.stijenki dviju susjednih stanica (vezivni su elem. 151..ova pojava je svojstvena fakultativnim parazitima (bakterijama i gljivama) . kompeticije.sadržaja protoplazme i na kraju 4.enzimi koji vrše razgradnju pektina = pektinaze i razaranjem središnjih lamela gube se veze među stanicama i počinje maceracija staničja 2.poliklonski imuni serumi . 28 na bazi gljivica) najpoznatiji u Hrvatskoj —> Trichodex (Trichoderma harzanium T-39) najjača istraživanja na području biološke zaštite provode: Volcani centar (Izrael). jasmonati) . staničnih stijenki.ostataka građa protutijela: . parazitizma i interferencije (inducirana rezistentnost) registrirano u svijetu 53 biofungicida (25 na bazi bakterija.stijenki .uzroci: enzimatska degradacija staničnih struktura . .stijenki su celuloza i hemiceluloza. gdje su najviše zastupljene gljive.1.to su antagonistički mikroorganizmi. stupanj: razgradnja središnjih lamela .enzimi koji razgrađuju sastojke st. stupanj: maceracija zaraženog staničja • očituje se u simptomima tipa truleži ili gnjiloće .serumi koji sadrže jednu klasu protutijela TRULEŽI .razgradnja i primarnih i sekundarnih st.tijek degradacije: 1.glavni građevni sastojci st.bjelančevine od kojih se sastoje protutijela pripadaju globulinima .maceracija zaraženog staničja .enzimi koji su odgovorni za nastanak truleži su iz skupine hidrolaza .) . Institute for Biological control (Njemačka) te INRA (Franc. Research institut for Plant Pathologv (Nizozemska).stijenki su hidrolaze 3.monoklonski imuni serumi .njihov glavni sastojak su pektini —> metilesteri poligalakturonske kis.središnje lamele se nalaze između primarnih st. stupanj: razgradnja staničnih stijenki . odnosno antagonizmima tipa: antibioze. gljivica Botrvtis cinerea (polifag i ubikvist na plodovima raznih biljaka) bakterija Ervvinia carotovora BIOLOŠKO SUZBIJANJE BILJNIH PATOGENA organizama ili njihovih produkata + mogućnost zaštite od bolesti putem samih biljaka tj. pa bakterije i mali broj virusa biološko suzbijanje putem živih organizama ili mikroorganizama zasniva se na njihovim specifičnim interakcijama s biljnim patogenima.) aktivne međunarodna organizacija za biološku kontrolu su: IOBC-OILB i IFOAM 22 .serumi koji sadrže više klasa protutijela .induciranjem njihovih obrambenih organizama (upotreba elicitora: salicilna kis. zatim 2. stupanj: razgradnja sadržaja protoplazme • razgradnja sadržaja citoplazme —* škroba i proteina 4. a staničnih membrana su fosfolipidi i glikolipidi .

fungicidi se temelje na 2 izolata ove vrste: Bacillus subtilis var. Agrobacterium radiobacter 155. već jedan drugi plazmid koji je odgovoran za sintezu specifičnih proteina a antibiotskim djelovanjem na parazitsku vrstu Agrobaterium radiobacter pv.i miko-parazitizam) . Bacillus subtilis 153.tumefaciens (uzročnik bolesti tumora korijenovog vrata na brojnim biljkama) —► primjena ograničena SAMO na suzbijanje tumora korijenovog vrata koštićavih voćaka i ruža . Pseudomonas chlororaphis 158. PARAZITIZAM) . za suzbijanje fuzarijskog venuća povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. za suzbijanje bolesti povrća u zaštićenom prostoru i to najčešće gljivica iz rodova: Phvtophtora.najviše istražena vrsta bakterije i na bazi njenih endospora formulirani su brojni fungicidi . kao zaštita od gljivice Nectria galligena AGROBACTERIUM RADIOBACTER . Pseudomonas fluorescens 157. KOMPETICIJA.tumefaciens ANTAGONISTIČKI MIKROORGANIZMI KOMBINIRANOG DJELOVANJA (ANTIBIOZA.ovakvo djelovanje pokazuju brojne gljivice od kojih najširu primjenu imaju: 23 . Fusarium i Rhizoctonia 162. Pvthium.) . Burkholderia cepacia 160. za premazivanje rana nakon rezidbe voćaka.koristi sc: 163. Phomopsis i Alternaria 164.to dj elovanj e j e uglavnom kombinacij a: antibioza + kompeticija (za izvor hranjiva) + parazitizam (hiper.većina antagonističkih mikroorganizama imaju višestruki način djelovanja na biljne patogene . Streptomvces lvcidis BACILLUS SUBTILIS .ANTIBIOZA pojava štetnog djelovanja jednog mikroorganizma na drugi putem produkata metabolizma (antbiotici određenih bakterija koji pokazuju toksični efekt na biljne patogene) komercijalizirani su biofungicidi na bazi bakterija: 152.na bazi izolata K-84 ove saprofitne bakterije komercijaliziranje velik broj biofungicida koji sprečavaju razvoj srodne parazitske bakterije Agrobacterium radiobacter pv.amyloiquefaciens FZB24 i Bacillus subtilis QST713 • te postoji i biofungicid Bio Yield koji ima mješavinu ova 2 izolata . Pseudomonas svringac 156. ali i nekih drugih gljivica iz rodova: Phvtophtora.na bazi izolata K-61 ove aktinomicete komercijaliziranje biofungicid Mvcostop (Finska 1994. Pvthium.ti fungicidi koriste sc: 161. Pseudomonas aureofaciens 159. Streptomvces griseoviridis 154.taj izolat ne posjeduje tumorogeni plazmid Ti (odgovoran za razvoj bolesti tumora). kao biljni ojačivači (plant-stregthening) STREPTOMVCES GRISEOVIRIDIS .

krvni serum koji sadrži određena protutijela .imuni serum (antiserum) . a njego genom primorava biokemijsko ustrojstvo stanice da stvara nove virusne nukleinske kiseline i nove virusne proteine od kojih zatim nastaju nove virusne čestice —► te nastale virusne čestice razaraju stanicu domaćina te izlaze iz nje tražeći novu stanicu koju će inficirati . virusi koji uzrokuju prehlade i brojni bakteriofagi 2.virus hepatitisa B) VIROGENI tip infekcije (VIROGENIJA) .Ampelomvcetes quisqualis TRICHODERMA HARZANIUM .virus se u inficiranoj stanici razmnožava i izlazi iz nje a da pritom ne razgrađuje stanicu. izolat T-22 .molekula protutijela ima strukturu koja se sastoji od dviju sličnih polovica (u svakoj se nalazi jedan teški ijedan laki lanac) . nego se njegova nukleinska kiselina 24 .postoji više izolata ove vrste na bazi kojih je registriran velik broj biofungicida: 167.165.1 protutijelo se u isto vrijeme svojim krajevima veže sa 2 virusne čestice TIPOVI VIRUSNIH INFEKCIJA VEGETATIVNI ili PRODUKTIVNI tip infekcije .takav tip infekcije uzrokuju neki animalni virusi: polivirus.spore ovog hiperparazita klijaju unutar hipa pepelnice i izazivaju kolaps patogena .antagonističko djelanje ove gljivice temelji se na hiperparazitizmu sa gljivicama iz porodice Ervsiphaceae —> komercijaliziranje samo 1 biofungicid na bazi spora ove gljivice —* za suzbijanje pepelnica na brojnim kulturama (prvenstveno gdje je velika vlažnost) . PERZISTENTNI CIKLUS . te se onda inificirana stanica kontinuirano razmnožava i otpušta nove virusne čestice . LITIČKI CIKLUS .u ovom tipu infekcije virus prolazi kroz jedan od dvaju mogućih putova ili životnih ciklusa . izolat T-39 (Trichodex) .u imunokemijskim reakcijama s biljnim virusima imaju udjela samo 2 imunoglobulina: IgG (ili G) i IgM (ili M) .radi se o latentnoj infekciji .takav tip infekcije uzrokuju svi biljni virusi te neki animalni virusi (npr.oba su za suzbijanje gljivica iz rodova Fusarium. izolat T-35 169. Pvthium i Rhizoctonia na korijenu povrtlarskih i cvjećarskih kultura AMPELOMYCES QUISQUALIS .virus ubija stanicu domaćina uzrokujući raspadanje ili lizu stanice .virus nakon ulaska u stanicu skida proteinski omotač.Trichoderma harzanium 166.virus se nakon ulaska u stanicu NE razmnožava.za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi. jagodama i povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru 168.kod oba oblika virus ostvaruje potpuno svoj životni ciklus tako da od jedne virusne čestice nastaju u stanici brojne nove virusne čestice koje zatim mogu zaraziti nove stanice 1.

a oni to i čine zahvaljujući tome što u svojoj čestici posjeduju jedan osobit enzim pod imenom reverzna transkriptaza . cvrčci 180. biljni virusi NISU sposobni sami probiti staničnu stijenku biljke i uci u unutrašnjost st. ti virusi moraju najprije svoju jednolačanu RNA prepisati u dvolančanu DNA. kornjaši 182.pod određenim uvjetima. ostali kukci (tripsi. te jedne skupine RNA-animalnih virusa (Retroviridae) • kod Retroviridae: da bi ugradili svoj genom u genomsku DNA stanice. genomsku DNA (to ugrađivanje se zbiva na određenim mjestima u domaćinovoj DNA) —> dolazi do rekombiniranja dviju različitih nukleinskih kiselina . pa onda ulaze u stanicu domaćina pasivno .tako integrirana virusna nukleinska kiselina postaje sastavni dio stanične DNA koja se dalje kopira i prenosi za vrijeme stanične diobe u stanice kćeri . lisne uši 179.fazu takva ciklusa —► razlog tome jest činjenica što se na površini biljne stanice nalazi kutikula ili kutinizirani slojevi te čvrsta stijenka na kojima nema receptora za koje bi se virusne čestice mogle vezati (kod aimalnih stanica su takvi receptori izgrađeni od AK) • takodjer. faza SINTEZE osnovnih građevnih dijelova virusnih čestica 173. faza ULAŽENJA virusa u unutrašnjost stanice 172.može se podijeliti u 5 faza: 170. tj. cijepljenjem 177. crvci 183.ugrađuje u domaćinovu. ugrađena virusna DNA može ponovno postati slobodna i tako oslobođena može se replivirati i stvarati nove virusne čestice te uzrokovati raspadanje stanice. faza SASTAVLJANJA sintetiziranih virusnih dijelova u nove čestice 174. faza ADSORPCIJE virusa na površinu stanice domaćina 171. neke stjenice) 184.virogena infekcija može prijeći u litičku infekciju ŽIVOTNI CIKLUS VIRUSA . mehanički prijenos {nije cest) 176.životni ciklus virusa obuhvaća sve događaje kroz koje virus prolazi od trenutka dodira sa stanicom domaćina pa sve do izlaska novonastalih virusnih čstica iz stanice . faza IZLAŽENJA virusnih čestica iz stanice .biljni virusi ne prolaze kroz 1 .ugrađena virusna nukleinska kiselina = PROVIRUS ili blagi virus i uzrokuje blagu infekciju . kukcima 178. štitasti moljci 181. grinje 25 .susreće se samo kod DNA-animalnih virusa i kod DNA-bakteriofaga ((lizogenija ili lizogeni tip infekcije). neke Diptere.preko rana u epidermi biljnih stanica = PARAZITI RANE NAČINI PRENOŠENJA VIRUSA Načini prenošenja virusa: 175.

glavne značajke neperzistentnog prijenosa virusa su: .organizmi koji prenose viruse s jedne biljke na drugu = VEKTORI —> oni probijaju staničnu epidermu radi uzimanja soka kojim se hrane.nije cest način prijenosa jer se rijetko na biljkama stvaraju rane kroz koje bi virus bez posrednika usao u stanicu .izravni mehanički prijenos virusa u prirodi moze se susresti kod vrlo stabilnih virusa koji se pojavljuju u visokim koncentracijama u biljkama: 1.sišući sok zaraženih biljaka. vegetativnim razmnožavanjem 10. cime mogu unijeti virus u biljku . neko vrijeme gladuju.uspješnost ovakvog prijenosa lisnim ušima je povećana ako uši.kod najobičnijeg načina cijepljenja.virus ulazi u insekta za vrijeme njegova hranjenja biljnim sokom (vrijeme uzimanja virusa je vrlo kratko-10 sec) —* faza stjecanja virusa hranjenjem .insekt NE može odmah nakon uzimanja virusa prenijeti virus na biljku —> postoji latentni period koji traje 12 i više h 26 .virus se može prenijeti na zdravu biljku odmah nakon sto je insekt rilcem probio epidermu biljke -^faza inokuliranja virusa . peludom 189.zato jer se zadržavaju na usnim dijelovima insekta . jer onda uš na više mjesta probija epidermu i uzima biljni sok b) perzistentan način —> cirkulativni virusi .za vrijeme vjetrovitog vremena trljaju o listove susjednih zdravih krumpira 2. preko LISTA —* X-virus krumpira te virus mozaika duhana (TMV) moze se mehanički prenijeti s inficiranog na zdravi krumpir kad se listovi inficiranog krumpira npr.glavne značajke perzistentnog prijenosa virusa su: % faza stjecanja virusa traje dugo (6-12 h) . preko KORIJENA —► virus mozaika duhana (TMV) infekcija nastaje tako sto se korjencici rajčice oštete za vrijeme probijanja kroz grube cestice tla i sa nastalim ranama dolaze u dodir sa raspadajućim zaraženih biljnim tkivom koje je preostalo od biljaka koje su tu prije rasle 3. gljivice 187. RUKU. vilinakosa MEHANIČKI PRIJENOS .185. one mogu prenositi viruse na 3 načina: 1. virus ce bez obzira koji je dio zaražen prijeći u zdravi dio biljke i tu se razmnoziti KUKCI . sjemenom 188. neperzistentan način (pasivan) —> virusi koji se prenose rilcem vektora .insekti razmjerno brzo nakon napuštanja inficiranih biljaka gube sposobnost daljnjeg inficiranja drugih dijelova . znaci gdje se dio grančice jedne biljke (plemka) spaja sa korijenom druge biljke (podloga). nesteriliziranim priborom —> virus mozaika duhana (TMV) CIJEPLJENJE . nematode 186. preko ODJEĆE. prije uzimanja virusa iz inficirane biljke.

. a često se u njemu i razmnožavaju • često ti vektori zadrže viruse kroz cijeli svoj život. semiperz.Bemisia tabaci) oni se hrane sadržajem floemskih stanica i prenose viruse mehaničkom inokulacijom način prijenosa je sličan perzistentnom prijenosu. ali ako se oba soja nađu zajedno.perzistentan virus zadržava se u insektu u svim razvojnim stadijima c) semiperzistentan način npr. ali posve određeni virus —> taj drugi virus je VIRUS POMAGAČ (može biti drugi soj istog virusa ili posve drugi virus) • npr.. a u nekim slučajevima i puno kraće (kada je dovoljan samo jedan ugriz insekta da on stekne virus) . najvažniji virusi koje prenose dolaze u kakaovcu hrane se sadržajem floemskih stanica.Chrvsomelidae i Curculionidae. Comovirus.koncentracija virusa u hrani koju ti insekti povraćanjem ispuste je vrlo visoka kod njih ne postoji latentni period nakon što su stekli virus kornjaši ga mogu zadržati 1-2 dana 19 vrsta tih kukaca prenosi 6 virusa. a MAV ne prenosi. već većina njih prenosi na perzistentan način —* perzistentni virusi cirkuliraju u insektovu tijelu. niti se prenose preko jajašca postoje 74 vrste kornjaša koje su prenosioci biljnih virusa. prije faze stjecanja virusa za vrijeme hranjenja.resieari ili tripsi (Thvsanoptera) . a viruse koje prenose su iz rodova Bromovirus. on ga može u sebi zadržati 3-4 dana 190.važnosti za tropska područja (npr. i perz. NE povećava uspješnost prijenosa neki neperz. odnos dvaju sojeva virusa žute kržljavosti ječma (RPV soj i MAV soj): lisna uš prenosi samo RPV soj virusa radi njegovog specifičnog proteinskog omotača. npr.virus pjegavosti i venuća rajčice (prenose ga na 27 .nakon tog perioda insekt je sposoban u duljem razdoblju (tjedan dana) inficirati zdrave biljke . i perz. pa su i jajašca tih kukaca zaražena virusom. lisna uš će prenositi i MAV jer tu RPV služi kao virus pomagač ■ virusi koje prenose cvrčci iz porodice Cicadellidae na biljkama uzrokuju simpotome u obliku žućenja i uvijanja lista prenose se mehaničkim sokom jer dolaze većinom u fioemskim stanicama cvrčci NE prenose neperzistentno.virus klorotične kržljavosti kukuruza koji perzistira u vektoru samo nekoliko dana i ne prolazi kroz latentni period virusne bolesti koje oni prenose su od gosp. te ona mogu prezimiti te u proljeće postati izvor novih zaraza neki virusi prenose i na semiperzistentan način. virus žutice šećerne repe neperzistentni su po tome što ne cirkuliraju unutar svojih vektora. ali se ti virusi ne razmnožavaju u vektoru.pamukov štitasti moljac . Tvmovirus i Sobemovirus duljina trajanja faze uzimanja virusa traje oko 24h. ali njihov vektor zadržava sposobnost da ih stalno kroz 3-4 dana prenosi (vektor može steći virus za 30 min) i semiperzistenti iperzistentni virusi dolaze u floemu —» zato vektor mora svojim rilcem probijati duboko u biljno tkivo da bi uzeo virus i da bi poslije na isti način prenio u druge biljke I' tako da i kod semiperz. a prenose viruse na semiperzistentan način kad jednom virus dospije u insekta. većina iz por.virusi mogu se prenositi lisnim ušima samo ako inficirana biljka sadrži još i neki drugi.virusa gladovanje vektora.

i dospijevaju u okruženje korijena gdje se mogu dogoditi 2 stvari: 193.način prijenosa virusa gljivicama: .zoospore izlaze iz biljnih st.npr.oblici (glistaci) hrane se sadržajem stanica biljnog korijenja i od tamo uzimaju viruse .prenose 2 skupine virusa: tobraviruse (anizometrični virusi) .grinje ih prenose na perzistentan način (virusi cirkuliraju u vektoru) NEMATODE .prenose viruse na na necirkulativan način i da se u njima ne razmnožavaju .mirujuće spore (spore otporne na sušu i mogu u raspadnutim ostacima korijenja ostati vrlo dugo) —► virus se pritaju u mirujućim sporama i kad one dočekaju povoljne uvjete za klijanje.zoospore plivaju kroz vodu u tlu i pričvršćuju se na površinu korijena druge biljke.virus mozaika pšenice prenosiv tlom.zoospore dospiju u vodu u tlu gdje mogu pri spolnom razmnožavanju fuzionirati u parove i stvoriti zigote koje mogu tako ući u stanice korijena i stvoriti tzv. virus šuštavosti duhana i nepoviruse (izometrični virusi) GLJIVICE .npr. te se pritom transformiraju i ulaze u stanice korijena i uspostavljaju parazitski odnos —* virus pričvršćen na vanjsku stijenku cilije zoosporom dospijeva u stanicu korijena zdrave biljke.perzistentan način) 191.virusna se bolest na poljskim usjevima javlja odmah nakon nicanja biljaka na mladim biljčičama 28 .2 vrste stjenka .virus mozaika lobode i virus mozaika duhana 192.3 biljna virusa se prenose grinjama: virus mozaika raži.virus mozaika pšenice .neke vrste Diptera . virus pjegavosti pšenice i virus prugastog mozaika pšenice .u zoosporangijima se stvaraju pokretne spore (zoospore) koje imaju 1 ciliju . npr. npr.oko četvrtina od 250 biljnih virusa prenosi se sjemenom —> ima veliku važnost (virusi koji se prenose sjemenom već se samom sjetvom rasprostranjuju po usjevu) . iz njih nastaju zoospore preko kojih se virus prenosi na korijenje zdravih biljaka.virus nekroze duhana i njegov satelitni virus i neke anizometrične viruse .gljivice koje prenose viruse obvezatni su paraziti na korijenu biljaka . virus žutog mozaika ječma SJEME .npr.prenose 2 skupine virusa: izometrične viruse .virus kovrčavosti šećerne repe (na perzistentan način) GRINJE .gljivica inficira stanice korijena koje se nalaze u blizini rizoderme i u njima stvara zoosporangije .virus nekroze duhana i njegov satelitni virus 194.

iz zaraženih biljaka koje se vegetativno razmnožavaju virusi se na nove biljke mogu prenositi: reznicama. viroidi.preko SJEMENE LJUSKE (TESTE) .koje su i najosjetljivije na zarazu —* postaju izvor novih zaraza . rikecije i viroidi teško je na prvi pogled razlikovati od virusnih bolesti (viroza) .prijenos može biti aktivan (razmn. a do kontaminacije dolazi kod onih virusa koji mogu prijeći iz matične biljke preko plazmodezmija do sjemenog zametka 196. spiroplazme i rikecije . mikoplazme.virusi se prenose sjemenom preko različitih dijelova sjemenke: 195.virusi koji se prenose peludom ulaze u jajnu stanicu zajedno s muškim gametama kroz peludovu cjevčicu . bakterije.najčešće je kod ukrasnog bilja i voćaka VILINA KOSA .korovnih biljaka) prezimljuju u sjemenkama čekajući da biljka proklija i da se u njoj razmnože .spiroplazme + mikoplazme = razred: Mollicutes red: Mvcoplasmatales porodice:Spiroplasmataceae.Mycoplasmatacea i Acholeplasmataceae 29 . lukovicama . pa do zaraze u tom slučaju mora doći prije cvatnje i prije nego biljka stvori ženske gamete PELUD .značenje .u prenositelju) i pasivan (nema takva razmn.biljke napada velik broj različitih patogena: gljivice.) PATOGENI KOJI UZROKUJU BOLESTI SLIČNE VIROZAMA .većina virusa izaziva sveobuhvatnu infekciju neke biljke tako da svaki njezin dio sadrži virus .mnogi virusi (npr.ta biljka svojim korjenastim prihvataljkama (haustorijama) ulazi u tkivo domaćina i povezuje se s njihovim žilnim sustavom —* taj prijenos virusa nema gosp.preko SJEMENOG ZAMETKA (EMBRIJA) .bolesti koje uzrokuju mikoplazme.kod većine biljnih virusa. da se ostvari nužno je da se matična biljka rano u svojem životu inficira virusom.dolazi do vanjske kontaminacije sjemenke pa se virus može eliminirati ako se takve sjemenke tretiraju nekim kemijskim spojevima.inficirani pelud pri oprašivanju zdravih biljaka može onda zaraziti ženske gamete VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE . gomoljima. cijepljenjem. virusi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful