Professional Documents
Culture Documents
UVOD
Sve što jedemo, koristimo ili kupujemo predstavlja ili prirodni resurs ili je nastalo
od njega. Prirodni resursi su svuda oko nas, a zbog sve većih i rastućih potreba, mi ih vrlo
brzo iskorištavamo. Mnogi prirodni resursi se iscrpljuju brže nego što mogu biti zamenjeni
novim.
Iz tog razloga mora se obratiti pažnja na tu činjenicu da će se neki od njih u
potpunosti iscrpeti ukoliko ne smanjimo potrošnju, što je ozbiljan problem, zato što živi
svet na Zemlji zavisi od ovih resursa.
1
Seminarski rad Jelena Sekulić
2
Seminarski rad Jelena Sekulić
2. MINERALNI RESURSI
Energetske sirovine tj. goriva, služe za dobijanje toplotne energije i drugih vidova
energije. S obzirom na agregatno stanje dele se na:
• čvrsta goriva (ugalj, drvo...),
• tečna goriva (nafta),
• gasovita goriva (prirodni gas),
• geotermalni fluidi - oni spadaju u grupu obnovljivih energetskih izvora.
U procesu primarne prerade rude izdvaja se koncentrat metala koji čini veći deo i
jalovina koja predstavlja gubitak. Prilikom ovog procesa postoje sledeći troškovi: fiksni
4
Seminarski rad Jelena Sekulić
Istraživanje ležišta ruda je složen poduhvat koji zahteva velika finansijska ulaganja,
njegove osnovne faze su:
• osnovna geološka istraživanja,
• regionalna geološka istraživanja,
• poludetaljna geološko-rudarska istraživanja,
• detaljna geološko-rudarska istraživanja.
5
Seminarski rad Jelena Sekulić
Istraživanja ležišta sirovina obično traju 10-12 god. Kod velikih ležišta moguće je
početi sa eksploatacijom pre završetka istraživanja i to ako su ležišta velika, tako da
eksploatacija jednog dela ne remeti istraživanje preostalog dela. Takođe, bilansne rezerve
istraženog dela ležišta treba da omogućavaju rentabilan kapacitet proizvodnje za određeni
period, u kojem bi se istražio i preostali deo, a da objekti i radovi na otvaranju tog dela
ležišta ne remete konačni program eksploatacije čitavog ležišta.
Sve rude olova i cinka se podvrgavaju flotaciji ili gravitacijskoj koncentraciji, pošto
metalurgija zahteva koncentrate olova sa više od 65% olova i koncentrate cinka sa više od
47% cinka.
C. Boksit
Boksit je sirovina iz koje se dobija aluminijum, koji široku primenu u mnogim
industrijskim granama. Aluminijum je veoma rasprostranjen u gornjim delovima zemljine
kore i njegov srednji sadržaj je 7,45%. Boksit se najčešće ne podvrgava primarnoj preradi.
Srbija nema proizvodnju boksita i aluminijuma, mada postoje ležišta boksita u
zapadnoj Srbiji – Tara, Mčkat, Počuša sa prosečnim sadržajem 25-30% aluminijuma,
niskog kvaliteta zbog visokog sadržaja silicijuma.
7
Seminarski rad Jelena Sekulić
neujednačen sadržaj zlata i srebra, pa zbog toga nisu zanimljiva za veću i organizovaniju
eksplataciju.
Oko 15% svetske proizvodnje zlata i preko 20% srebra dobija se preradom ruda
bakra, što je slučaj i u Srbiji gde je 2002.god. proizvedeno 90 kg. zlata i 2t. srebra.
3. ENERGETSKE SIROVINE
8
Seminarski rad Jelena Sekulić
10
Seminarski rad Jelena Sekulić
11
Seminarski rad Jelena Sekulić
12
Seminarski rad Jelena Sekulić
Njima se teži da se iz kompleksnih sirovina valorizuje što veći broj korisnih komponenata,
a jelovina svede na najmanju moguću meru.
Brza iscrpljivanja mineralnih resursa zavise od mogućnosti njihove supstitucije,
diskontne i poreske stope. Smatra se da pad diskontne stope rezultira većom štednjom
resursa, i obrnuto. Visoka poreska stopa može da dovede do odlaganja eksploatacije nekih
sirovina.
13
Seminarski rad Jelena Sekulić
5.1.Hidroenergija
Hidroenergija je važan izvor elektroenergije. U strukturi svetske proizvodnje
učestvuje sa oko 16%. Hidroenergija je koncentrisan energetski izvor, ona zavisi od
protoka i pada vodotoka. U Srbiji su najznačajnija dva reona: sliv Drine i Đerdapski sektor
Dunava. Hidroenergetski potencijal reka Srbije iznosi oko 27 TWh/god. Tehnički je
iskoristivo oko 20 TWh/god., a iskorišćeno je 10 TWh/god. Hidroenergetski potencijal
neših reka nije u davoljnoj meri iskorišćen.
Na nekim rekama, hidroenergetski potencijal će biti samo deklimično iskorišćen,
jer su planirane kao izvorišta regionalnih vodovodnih sistema (Toplica, Crni Timok,
Rasina, Studenica, Veliki Rzav, Mlava, Lepenac,...).
Povećanje interesa za korišćenje energetskog potencijala malih vodotoka rezultiralo
je razvojem novih turbina, koje mogu da rade na malim protocima i padovima i tako
omogućuju postavljanje mini hidroelektrana. Budući da naš preostali neiskorišćeni
hidroenergetski potencijal, najvećim delom na manjim rekama, to izgradnja mini
hidroelektrana, u budućnosti, ima prioritetan značaj.
Izgradnja malih hidroelektrana ima strateški značaj, kako sa stanovištva sigurnosti
snabdevanja lokalnih potrošača elektroenergijom, tako i sa stanovištva zapošljavanja
domaćih preduzeća za proizvodnju opreme i izvođenje radova.
5.2.Geotermalna energija
14
Seminarski rad Jelena Sekulić
5.3.Sunčeva energija
Sunčeva energija koja u toku jedne godine dospeva na Zemlju je oko 10.000 puta
veća od celokupne potrebne energije na našoj planeti. Godišnji prosek solarne energije u
Srbiji je među najvećima u Evropi. Sunčeva energija se može koristiti tehnologijom
fotonaponske konverzije u elektroenergiju ili solarnim kolektorima u toplotnu energiju.
Solarna ćelija proizvodi jednosmernu struju koja se pomoću provodnika odvodi u
kontroler punjenja, a njegova osnovna funkcija je sprečavanje prekomernog punjenja
akumulatora ili usmerava struju do akumulatora ako on nije dovoljno napunjen.
Zemljište kao resurs ima značajnu ulogu, naročito sa dva životno i privredno važna
aspekta. Prvi je poljoprivredno zemljište, drugi je građevinsko zemljište. Postoji i treći,
koji se preklapa sa šumskim resursima, a to je šumsko zemljište. Obradivo zemljište
predstavlja suštinsku osnovu poljoprivredne proizvodnje u Srbiji.
Zemljište kao građevinski resurs veoma je bitno za prostorno planiranje i izgradnju
na svim nivoima (nacionalnom, regionalnom i lokalnom). Plansko korišćenje ovog resursa
predstavlja preduslov razvoja uslovljenog urbanim funkcijama i preduslov za poboljšanje
veza između gradskih i seoskih područja. Kroz ovakav pristup moguć je intenzivniji
planski razvoj mreže javnog transporta, zatim revitalizacija ruralnih ekonomija, razvoj
rekreativnih i vikend zona za potrebe urbanog stanovništva, zaštita i unapređenje prirodnog
i kulturnog nasleđa i naročito razvoj održivog turizma.
16
Seminarski rad Jelena Sekulić
7. VODNI RESURSI
Vodni resursi zahtevaju posebnu pažnju s obzirom na životni značaj vode kao
materije. Vodni resursi obuhvataju resurse površinskih i podzemnih voda. Resursi
podzemnih voda naročito su bitni, jer preko 80% pitke vode potiče od podzemnih voda. Za
mnoga naselja u predstojećem periodu neophodno je obezbediti dovoljne količine pitke
vode, ali i organizovati konstantnu kontrolu njihovog kvaliteta u izvorištima. Osim toga,
veliki značaj sa privrednog aspekta imaju površinske akumulacije, bitne kako za
vodosnabdevanje tako i za proizvodnju električne energije.
Značajan resurs površinskih voda u Srbiji predstavljaju vodoprivredni kanali na
prostoru Vojvodine, koji imaju funkciju navodnjavanja i direktnu vezu sa produktivnošću
poljoprivredne proizvodnje.
U kompletnoj strategiji upravljanja vodnim resursima važno mesto ima i strategija
borbe protiv površinskih voda i poplava, koje često uzrokuju velike ekonomske,
poljoprivredne i druge posledice. Vodni resursi imaju veze i sa drugim privrednim
granama, kao što su turizam, ribolov, rečni saobraćaj i drugo, a koje su pogodne za malo
preduzetništvo. Brojne reke i jezera Srbije predstavljaju istaknute turističke destinacije
koje svojom atraktivnošću otvaraju prostor za prateće uslužne delatnosti.
Isto tako, veoma interesantne su brojne mineralne vode u Srbiji, koje u poslednje
vreme doživljavaju tržišnu ekspanziju u flaširanju voda (Knjaz Miloš, Karađorđe, Rosa,
VodaVoda, Vujić), a neke od njih bile su predmet investiranja stranih kompanija.
Treba napomenuti postojanje značajnog potencijala podzemnih voda za dalje
istraživanje i eksploataciju. Srbija raspolaže brojnim izvorima geotermalnih voda, naročito
na području Mačve, ali i na drugim prostorima. Tek u poslednje vreme izražena je
zainteresovanost stranih kompanija za, do sada, neiskorišćeni deo ovih vodnih resursa.
Na prostoru Srbije poznate su od davnina brojne banje sa lekovitim vodama, od
kojih su nadaleko poznate: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Sokobanja, Banja Vrujci,
Banja Kanjiža i druge, koje pružaju mogućnosti unapređenja turističkih, ugostiteljskih,
trgovačkih i drugih usluga i delatnosti.
17
Seminarski rad Jelena Sekulić
8. ŠUMSKI RESURSI
18
Seminarski rad Jelena Sekulić
ZAKLJUČAK
19
Seminarski rad Jelena Sekulić
neminovno se mora koristiti za potrebe privrede i ekonomskog rasta, ali se jedan deo mora
sačuvati za sadašnje i buduće generacije. Iako u poređenju sa drugim zemljama, po
prirodnim resursima u ekonomskom smislu, Srbija ne pripada posebno bogatim zemljama,
postoji obaveza i odgovornost racionalnog gazdovanja i upravljanja raspoloživim
prirodnim resursima u skladu sa politikom i strategijom njihovog održivog korišćenja.
U zavisnosti od raspoloživih prirodnih resursa pojedini od navedenih prirodnih
resursa imaju veći ili manji resursni potencijal i generalno nedovoljnu plansku i stratešku
iskorišćenost. Ovo zahteva definisanje jasnih sektorskih politika i strategija, uz
pronalaženje pravih mehanizama za njihovu implementaciju. U pojedinim slučajevima, za
određene prirodne resurse, neophodno je definisanje institucionalnih i pravnih okvira,
potrebna je organizaciona infrastruktura za primenu, kao i za strateško i operativno
upravljanje.
Moramo obratiti pažnju na činjenicu da će se neki od prirodnih resursa u potpunosti
iscrpeti ukoliko ne smanjimo potrošnju, što je ozbiljan problem, jer živi svet zavisi od ovih
resursa. To se odnosi na stanje prirodnih resursa koji su neophodni za opstanak i razvoj
života na planeti, a čine ih: biološki sistemi Zemlje, zemljište, podzemne i površinske
vode, atmosfera, okeani i dr.
Koji se delovi prirode javljaju kao prirodni resursi zavisi, između ostalog, od
dostignutog nivoa razvijenosti tehnike i tehnologije, od ekonomskih mogućnosti i
celishodnosti korišćenja, i stepena istraženosti i poznavanja resursa.
Obnovljivi resursi su svi prirodni resursi koji se troše sporije nego što se regenerišu.
Obnovljivi resursi uključuju vazduh, vode i biomasu. Ipak, neki od njih mogu postati
neobnovljivi, ukoliko se brže troše od ciklusa obnavljanja (npr. podzemne vode).
Neobnovljivim resursima smatraju se prirodni resursi koji ne mogu ponovo
nastajati, kao što su fosilna goriva, u koja spadaju ugalj, nafta i prirodni gas, razne vrste
kamena, metali, uran i drugi materijali i minerali.
U generalnom osvrtu na prirodne resurse Srbije može se konstatovati postojanje
širokog područja za privredne aktivnosti, ulaganja domaćeg i stranog kapitala, razvoj
malog preduzetništva, davanja koncesija. Brojni konkretni pojedinačni projekti mogu
Srbiji doneti ekonomski rast i razvoj usmeren na poboljšanje uslova rada i privređivanja, a
time i viši životni standard.
Prirodni resursi Srbije moraju imati ispunjenu ekonomsku, socijalnu, razvojnu i
upravljačku dimenziju, kako bi bili na dobrobit sadašnjim, ali i budućim generacijama.
20
Seminarski rad Jelena Sekulić
LITERATURA
21