You are on page 1of 32

U BOSNI I HERCEGOVINI:

EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

POPIS 2013.

SADRAJ
AKRONIMI UVOD 1. POLITIKI ASPEKTI POPISA 2013 1.1 POLITIKI POPIS 1.2 STRATEGIJA NE-KOMUNIKACIJE I OPSTRUKCIJA 1.3 POLITIKE STRANKE I POPIS 2. IZJANJAVANJE O ETNO-KULTURNIM KARAKTERISTIKAMA NA POPISU STANOVNITVA 2.1 TRENUTNO STANJE 2.2 NEKA TEORIJSKI I TERMINOLOKI SPORNA PITANJA U VEZI SA ETNIKIM/NACIONALNIM IDENTITETOM I PITANJEM MATERNJEG JEZIKA 2.2.1 NARODI I NARODNOSTI? 2.2.2 NERELIGIOZNOST KAO VJEROISPOVIJEST?  2.2.3 TA ZNAI ETNIKO/NACIONALNO IZJANJAVANJE?  2.2.4 TA JE MATERNJI JEZIK? 3. POPIS I EKONOMSKO-SOCIJALNI RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE 3.1 EKONOMSKI POPIS 3.2 PROBLEMI U TRENUTNOM PRISTUPU POPISU STANOVNITVA U BIH SA EKONOMSKOG ASPEKTA 3.3 ANALIZA EKONOMSKO-SOCIJALNIH PITANJA I INDIKATORA IZ POPISNICE ZA PROBNI POPIS 4. ZAKLJUCI I PREPORUKE BIBLIOGRAFIJA

2 3 5 5 6 7 8 8 11 11 12 13 15 19 19 20 22 25 29

AKRONIMI
BiH BDP EU EUROSTAT FBiH ILO IMO JMB MMF OECD RS SFRJ Bosna i Hercegovina Bruto drutveni proizvod Evropska unija Evropska agencija za statistiku Federacija Bosne i Hercegovine Meunarodna organizacija rada Meunarodna misija za monitoring Jedinstveni matini broj Meunarodni monetarni fond Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj Republika Srpska Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija

Napomena: Smatra se da se svi izrazi upotrijebljeni u mukom gramatikom rodu u ovom dokumentu odnose bez diskriminacije i na ene.

UVOD
Bosna i Hercegovina ve due od dvadeset godina nije imala popis stanovnitva. Neosporna je injenica da se bez statistike teko moe planirati razvoj jedne zemlje, te stvarati konkretne politike usmjerene ka rjeavanju problema i poboljanju uslova ivota graana. Relevantne svjetske agencije koje sa bave pitanjima popisa i statistike sugeriu da se popisi odravaju jednom svakih deset godina, obino s poetkom decenije. Pritom se metodologije popisa uvelike razlikuju od drave do drave. Veina drava provodi klasine, terenske popise stanovnitva uz upotrebu anketara, dok pojedine drave koriste tzv. registarske popise1. Organizaciju registarskih popisa mogu si priutiti razvijene i stabilne zemlje, a od zemalja bive Jugoslavije taj je metod popisa prva koristila Slovenija prilikom zadnjeg popisa2. Izrazito dug period unutar kojeg nije bilo popisa, te brojne politike konotacije vezane za njega, iziskuju od BiH provedbu klasinog popisa uz upotrebu anketara. Kada je u februaru 2012. godine, nakon viegodinjeg odlaganja, napokon usvojen Zakon o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 20133, bilo je odreeno da e dugooekivani popis biti odran u aprilu 2013. godine, dok je probni popis trebao biti sproveden minimalno est mjeseci ranije. Meutim, zbog nedovoljne spremnosti Agencije za statistiku BiH koja je, uz entitetske zavode za statistiku, glavni nosilac procesa sprovoenja popisa i zbog tehnikih nedostataka poput kartografskih mapa, softvera za oitavanje podataka, itd, popis je, po preporuci Meunarodne misije za monitoring (IMO), koju su uspostavili Vijee Evrope i Evropska komisija i Vijee ministara BiH, odgoen za est mjeseci i bit e sproveden od 1. do 15. oktobra 2013. godine. Probni popis, ija je osnovna svrha bila testiranje popisnog instrumentarija (provjera pripremljenih metodolokih, organizacijskih i informatikih rjeenja u prikupljanju i obradi popisnih podataka, a u cilju pravovremene pripreme i otklanjanja eventualnih nedostataka za sam popis) odran je u periodu od 15. do 29. oktobra 2012. godine. Probni popis je sproveden u 60 popisnih krugova, od ega 33 u Federaciji Bosne i Hercegovine, 21 u Republici Spskoj i 6 u Brko Distriktu4. Meutim, tehniki nedostaci koji su testirani ovim probnim popisom su bili znaajni u toj mjeri da je dolo do odgode popisa.

1 Razlika izmeu popisa anketarima i registarskog popisa je u tom to anketarski popis predstavlja velik i skup logistiki poduhvat, dok se registarski koristi raznim ve dostupnim podacima iz kojih se onda izvlae podaci potrebni za popis. 2 Tim inom se Slovenija pridruila Holandiji, Islandu, Finskoj, i Danskoj, koje ve od ranije koriste registarski popis. 3 Slubeni list BiH 10/12 od 7. februara 2012. 4 (...) Opina u kojoj se nalazi sjedite svakog podrunog ureda za statistiku ciljano se bira za uzorak, a iz svake opine biraju se po tri popisna kruga (urbanog i ruralnog tipa). Za Sarajevo, Banja Luku i Brko bira se po 6 popisnih krugova (urbani, prigradski i ruralni). Cilj Probnog popisa jeste provjera pripremljenih metodolokih, organizacijskih i informatikih rjeenja u prikupljanju i obradi popisnih podataka kako bi se pravovremeno i na prikladan nain pripremila provedba i otklonili eventualni nedostaci za provoenje popisa 2013. godine, Federalni zavod za statistiku, http://www.fzs.ba/ popis.htm#_PROBNI POPIS STANOVNITVA 2013, zadnji put pristupljeno 04. maja 2013.

U meuvremenu, dok Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH i Republiki zavod za statistiku RS ulau napore za otklanjanje ovih nedostataka i nepravilnosti, civilno drutvo aktivno djeluje na izmjeni naina etniko/nacionalnog, religijskog i jezikog izjanjavanja, kao i na usmjeravanju stanovnitva Bosne i Hercegovine da se po ovim pitanjima izjasne na ovaj ili onaj nain. Ovo istraivanje ima za cilj da prui sveobuhvatan pregled svih kljunih pitanja vezanih za popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH, da analizira sprovedbu probnog popisa, problematizira sporna i/ili nedovoljno definirana pitanja iz popisnice, kao i da sutinski i terminoloki doprinese diskusiji o spornim aspektima predstojeeg popisa. U tu svrhu je napravljena analiza procesa sprovoenja i pripreme popisa iz tri osnovna aspekta: politikog, identitarnog (etno-kulturnog) i socijalno-ekonomskog. Na kraju istraivanja ponuene su preporuke do kojih se dolo tokom ovog istraivanja, a u cilju to bolje i transparentnije sprovedbe popisa u Bosni i Hercegovini.

1
POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

1. POLITIKI ASPEKTI POPISA 2013


1.1 POLITIKI POPIS
Pitanje popisa u BiH je primarno politiko pitanje. Naime, dok se u veini drugih drava svijeta popis koristi za istraivanja i planiranje razvoja, u BiH je popis oduvijek bio izrazito politiko pitanje, barem u istoj mjeri u kojoj je bio i pitanje dobijanja uvida u socio-ekonomsku sliku drave. Popis je regulisan Zakonom o popisu koji je proao parlamentarnu proceduru u martu 2012. Podsjeanja radi, prijedlog Zakona o popisu nije dobio dovoljnu podrku na jednoj od posljednjih sjednica PS BiH u mandatnom periodu 2006 2010, zbog protivljenja delegata iz SNSD-a. Tada su se, kao i u brojnim ranijim sluajevima kada se govorilo o organizaciji popisa u BiH, koplja lomila oko toga od kada e se princip podjele vlasti na lokalnom nivou poeti primjenjivati u skladu sa rezultatima novog popisa. Poto se podjela vlasti i upoljavanje u administraciji od rata naovamo vri na bazi podataka o brojnosti etnikih grupa iz popisa iz 1991. godine, posljednjeg koji je proveden u BiH, mahom bonjake stranke su uvijek insistirale na tome da se primjena podataka iz novog popisa u tom smislu uvjetuje prethodnom provedbom Aneksa VII Okvirnog mirovnog sporazuma za BiH, a koji govori o povratku izbjeglica i raseljenih osoba. Primjena rezultata novog popisa bez prethodne sutinske provedbe Aneksa VII bi, prema miljenju istih politikih aktera, predstavljala legalizaciju etnikog ienja. Poto je ovaj princip u meuvremenu uklonjen iz prijedloga Zakona o popisu koji se naao pred bh. parlamentarcima u martu 2012, evidentno je postignut odreeni politiki dogovor izmeu lidera stranaka, iji detalji javnosti nisu poznati. Kroz krajnje netransparentnu proceduru, Zakon se naao pred poslanicima i usvojen je bez irih konsultacija, javnih rasprava, te bez ukljuenja javnosti. Poto je popis dugo vremena predstavljao jedno od pitanja oko kojih se politike elite u BiH nikako nisu mogle dogovoriti, meunarodnim akterima je rjeavanje ovog pitanja postalo svojevrstan simbol napretka u BiH. to zbog promjene politikih odnosa u BiH, to zbog izmijenjenih okolnosti meunarodnog angamana u BiH, EU je postigla uspjeh i to uslovljavajui popisom dalji napredak BiH na putu prema EU. Pitanje usvajanja Zakona o popisu se tako nalo i na listi zahtjeva koji se stavljaju pred BiH na putu prema EU, a prema Akcionom planu za adresiranje Mape puta. U periodu od usvajanja Zakona o popisu, najvie panje i bure u javnosti su izazvala tzv. identitetska pitanja5, iako problemi oko popisa uveliko prevazilaze samo pitanje potrebe da se, i forme na koju se, postavljaju ta tri pitanja. Sam Zakon o popisu sadri osnovne parametre popisa, ukljuujui i pitanja koja se nuno moraju postaviti, te eksplicitno naglaava Ustavom BiH garantovano pravo graana da na pitanja o etnikoj/nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovjesti ne moraju dati odgovor. Zakon, meutim, ne govori nita o nainu postavljanja pitanja i izgledu popisnice, te je ovaj dio ostavljen Agenciji za statistiku BiH. Prvi nacrt popisnice, uraen od strane Agencije je proizveo vrlo negativnu reakciju kod ire javnosti i veeg broja organizacija civilnog drutva zbog direktnog ograniavanja slobode izjanjavanja, te oite naklonjenosti izjanjavanju unutar troetnikih kategorija6. U meuvremenu, te nakon niza posjeta Meunarodne posmatrake misije, identifikovan je veliki broj nedostataka koje se tiu popisa, a koje BiH vlasti moraju rijeiti kako bi isti bio prihvatljiv.
5 Radi se o pitanjima 24., 25., i 26., a koja se tiu etnike/nacionalne pripadnosti, vjeroispovjesti, i jezika. 6 Prvi nacrt popisnice je na tri identitetska pitanja nudio tri modelirana etno-religijska odgovora, te skupinu ostali, ime je prvenstveno naruen princip slobode izjanjavanja, te stvorena situacija koja apsolutno ide u korist etnikom modelu izjanjavanja.

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

Pred implementaciju probnog popisa, Vijee Ministara BiH je usvojilo finalni izgled popisnice, koja je bila predmetom brojnih kontroverzi. Popisnica u svojoj finalnoj varijanti predstavlja kompromis izmeu zahtjeva graana i nevladinih organizacija za upotrebom slobodnih mjesta za upis bez ponuenih odgovora, te upotrebe samo ponuenih odgovora, u skladu sa postojeim diskriminatornim odredbama Ustava. Kompromisno rjeenje se sastoji u tome da se pored prazne linije za upis, na popisnici nalaze i unaprijed definirani odgovori. Sutina problema s popisom, a koji se tie identitetskih pitanja, svakako je oit pokuaj politikih elita velikih stranaka, bez obzira na njihovu ideoloku pozadinu, da kroz cementiranje tro-etnike podjele u BiH obezbijede svoju politiku legitimaciju. Naime, prema presudi Suda u Strazburu u sluaju Sejdi i Finci protiv BiH iz decembra 2009, vlasti u BiH su bile dune otkloniti diskriminatorne odredbe iz Izbornog zakona BiH i konsekventno Ustava BiH. Poto Ustav BiH sadri kontradiktorne odredbe, presude Suda u tom smislu idu ka dekonstrukciji tro-etnike dominacije. Ne zauuje injenica da su lideri politikih stranaka u BiH odluili da ba sada po svaku cijenu organizuju popis, iz barem dva razloga. Prvo, Zakon o popisu i popisnica su modelirani prema trenutnom ustavnom ureenju, koji je evidentno diskriminatoran. Stoga je urba da se popis provede prije nego se implementira odluka Suda u Strazburu prilino jasna jer e ovako formatiran popis potvrditi dominaciju etnikog u BiH, te legitimirati trenutni sistem podjele vlasti. Drugi razlog je to to je popis, ba kao i promjena Ustava, pitanje koje se direktno dotie principa podjele vlasti, efekata rata i etnikog ienja, brojnih brojanih manipulacija koje su trenutnim politikim elitama sluila i slue kao neiscrpan izvor tema za politiku manipulaciju. Samim tim popis predstavlja dobrodolu temu za etniku mobilizaciju i skretanje panje sa injenice da u dravi vlada ozbiljna kriza u svim oblastima. Liderima politikih stranaka koje ine veine na razliitim nivoima e popis i objavljivanje rezultata poslije popisa omoguiti da premoste period do raspisivanja optih izbora 2014., drei javnost okupiranu pitanjima identiteta i etnike dominacije. Meutim, probni popis kao i brojne misije IMO-a, pokazali su da su politiki problemi koji se tiu izgleda popisnice samo vrh ledenog brijega. Brojni tehniki, formalni, pa i pravni nedostaci identificirani su u izvjetajima IMO-a, to je naposljetku i dovelo do odlaganja popisa7. Ono to se da zakljuiti iz veine izvjetaja je da su ak i problemi koji se na prvi pogled ine tehnikim, ustvari politiki, te kao takvi predstavljaju refleksiju opte krize politikih subjekata8 u BiH.

1.2 STRATEGIJA NE-KOMUNIKACIJE I OPSTRUKCIJA


Za zainteresirane graane, detaljne informacije o toku priprema za popis i uraenom u tom smislu se mogu dobiti samo i iskljuivo iz izvjetaja IMO-a. Dok je javnost preokupirana identitetskim pitanjima, brojni drugi nedostaci nisu dobili dovoljnu panju, te prijete da svedu popis na prebrojavanje etnikih i inih grupa u BiH. Porazan nedostatak informacija dosta govori o odnosu bh. vlasti i odgovornih agencija prema graanima, te o jako niskom nivou interesa od strane medija za ovu temu. Dijelom se ovo da objasniti kroz nepostojanje odgovornosti politikih aktera
7 U zakljuku, SC smatra da tehnike pripreme nisu na zadovoljavajuoj razini koja bi mogla omoguiti provoenje Popisa u aprilu 2013. SC jednoglasno preporuuje odgodu od najmanje 6 mjeseci (prvi mogui rok oktobar 2013). To e dati vremena statistikim institucijama da finaliziraju pripreme i rijee sve preostale probleme. Na taj nain Bosna i Hercegovina e se uskladiti s veinom zemalja koje provode Popis, u periodu koji nije manji od godinu dana nakon probnog popisa, kako bi se izvukle sve pouke i realizovale odgovarajue modifikacije razliitih komponenti., IMO izvjetaj br. 6, l. 18 8 Ovo je sintagma Ibrahima Prohia, koji sutinu politike krize u BiH vidi u krizi politikih partija.

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

i dravnih slubenika prema graanima, to je svakako jedan od kljunih problema bh. drutva. Pored toga to su jedini izvor konkretnih i validnih informacija, izvjetaji IMO-a se cijelo vrijeme ine dostupnim javnosti tek dui vremenski period nakon to ih IMO dostavi Vijeu ministara BiH. Brojni aktivisti i organizacije civilnog drutva vre stalan pritisak na institucije da se izvjetaji IMO-a objavljuju im stignu u Vijee ministara BiH, bez znaajnog efekta. Na taj nain se javnost i zainteresirane organizacije u BiH izostavljaju iz procesa pripreme popisa, na isti nain na koji su bile izostavljene u periodu usvajanja Zakona o popisu. Konkretno, nepostojanje komunikacijske strategije za Popis 20139 se u svim izvjetajima IMO-a navodi kao jedan od kljunih nedostataka u procesu priprema Popisa 2013. Dio problema svakako predstavlja protivljenje vlasti iz RS (nominalno je to protivljenje Agencije, ali je prilino jasno da se radi o politikoj instrukciji koja stie iz vrha vlasti u RS) da se koriste oznake i simboli drave kod javnog predstavljanja popisa. Ako tome dodamo i injenicu da je RS usvojila sopstveni zakon o popisu, koji je u znaajnom broju dijelova neusklaen sa dravnim zakonom10, da se zakljuiti da e na svojim zahtjevima za jasnom entitetskom distinkcijom RS vlasti ustrajati.

1.3 POLITIKE STRANKE I POPIS


Pregovaraka pozicija RS vlasti (SNSD) je dosta povoljnija u odnosu na druge aktere (politike stranke iz FBiH) jer im ak i blokada procesa ide u prilog. Naime, mada vlastima u RS popis odgovara zbog ranije pomenute etnike mobilizacije i saturacije politikog prostora identitetskim pitanjima kao pitanjima od ivotne vanosti za RS, ime se uspjeno skree panja sa katastrofalne socijalno-ekonomske situacije, ak i ukoliko dravni popis ne ispuni tehnike uslove za uspjenu organizaciju i bude u potpunosti otkazan, RS e, vrlo vjerovatno, provesti popis na svojoj teritoriji. RS ima zakon koji joj to omoguava, te e se tim prezentirati prema vani (primarno prema EU) kao funkcionalna administrativna jedinica iji progres sprijeava progres ostatka drave, to je u skladu sa ukupnom strategijom vlasti u RS u kontekstu slabljenja drave u korist RS. Stranke u FBiH, koje su velikim dijelom okupirane borbom za vlast koja ne prestaje od izbora 2010. godine, a koja se na pojavnoj razini sastoji od stalnih konstrukcija i rekonstrukcija vlasti, oigledno nemaju kapaciteta da se pitanjem popisa pozabave na odgovarajui nain. Ovo vrijedi ak i za stranke nominalno bonjakog politikog spektra, koje su sve kampanje etnike mobilizacije Bonjaka prepustile nevladinim grupama i inicijativama. Kroz tu prizmu bi se mogao promatrati razliit odnos koji stranke iz RS i FBiH imaju prema izgledu popisnice kod tzv. identitetskih pitanja. Dok su stranke iz FBiH, i to primarno bonjake, izrazito protiv otvorene popisnice i apsolutno slobodnog izbora graana, u RS se zalau upravo za otvorenu popisnicu. ini se da je procjena stranaka iz RS da se unutar srpske etnike skupine ne oekuje znaajna disperzija. Kod Bonjaka, meutim, oito vlada znaajna konfuzija, te otud i pokuaji brojnih bonjakih organizacija da se izjanjavanje svede samo i iskljuivo na izbor izmeu tri etnije. Pritom su oni miljenja da e otvorena lista sasvim sigurno rezultirati znaajnom disperzijom, primarno

9 Strategija komunikacije i javnog informisanja/outreach jo uvijek nije finalizirana; nije odrana nikakva obuka menadmenta ni osoblja vezano za medije; unutar Agencije nema osposobljenih strunjaka za komunikacije, niti je bilo aktivnog ukljuivanja Agencije i entiteta u razvoju strategije., IMO izvjetaj br. 6, l. 16. k. 10 Republika Srpska jo uvijek nije izmijenila svoj Zakon o popisu kako bi se osigurala potpuna usklaenost sa Zakonom o popisu BiH i prevladala sva razliita tumaenja Zakona o popisu. Ovo je neophodno kako bi se osigurala usklaena provedba Popisa u oba entiteta i na taj nain dobili rezultati koji se mogu smatrati "uporedivim od strane SC-a;, IMO izvjetaj br. 8, Saetak izvjetaja, l. 1. e.

2
POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

na dravne i geografske identitete11, a potom i na brojne druge kategorije, od kojih e dio biti protestnog karaktera. Ovdje je vano naglasiti da su uglavnom izostale znaajne aktivnosti na afirmaciji uniformnog izjanjavanja izvan tro-etnikih modela, ak i unutar priznatih manjina u BiH12. Pokuaja koordinacije i konsolidacije izjanjavanja u smislu objedinjavanja odgovora koji etniki/nacionalni identitet veu sa dravom nije bilo, a rezultat toga e biti znaajna disperzija unutar ne-etnikih kategorija.

2. IZJANJAVANJE O ETNOKULTURNIM KARAKTERISTIKAMA NA POPISU STANOVNITVA


2.1 TRENUTNO STANJE
Dakle, kako je ve ranije navedeno, jedno od vanijih politikih pitanja, koje je jo od 2008. godine optereivalo i odugovlailo proces zakonskog reguliranja popisa stanovnitva13, predstavljalo je pitanje koje se odnosi na tzv. etno-kulturne karakteristike populacije. Zakon o popisu u l. 8. propisuje da e popis obuhvatiti, izmeu ostalih, i teme etnika/nacionalna pripadnost, maternji jezik, vjeroispovijest, dok l. 12. odreuje da ispitanik nije obavezan izjasniti se o nacionalnoj/ etnikoj i vjerskoj pripadnosti14. Ova pitanja, inae, spadaju u nestandardna pitanja kod popisa stanovnitva, a Preporuke evropskih statistiara ih odreuju kao nesutinske teme15. Obzirom na izraenu subjektivnu dimenziju ovih pitanja, kao i na injenicu da ona mogu biti politiki osjetljiva, Preporuke istiu da je ovdje slobodno i otvoreno izjanjavanje ispitanika od kljunog znaaja16. Meutim, vlasti u BiH ove Preporuke samo djelimino uvaavaju. Nakon donoenja Zakona o popisu u opticaju na slubenoj web stranici Agencije za statistiku BiH17 mogao se nai primjerak upitnika za lica (Popisnica P-1), koji je bio pripremljen jo za popis koji se trebao odrati 2010. godine. Pitanja o etno-kulturnim karakteristikama su tada, kombinirajui sistem zatvorenih i otvorenih opcija, glasila na sljedei nain. Pitanje br. 23 (Etniko/nacionalno izjanjavanje) nudilo je sljedee zatvorene opcije: Bonjak, Hrvat, Srbin, ne izjanjava se i ostalo. Pitanje br. 24 (Izjanjavanje o vjeroispovijesti) nudilo je sljedee zatvorene opcije: islamska, katolika, pravoslavna, ne izjanjava se i ostale. Pitanje br. 25 (Maternji jezik) nudilo je sljedee zatvorene opcije: bosanski, hrvatski, srpski i ostali. Ukoliko bi se ispitanik
11 Pritom se primarno misli na kategorije kao Bosance i Hercegovce, Bosance, i Hercegovce. 12 Razgovor sa Dervom Sejdiem 13 Fetahagi, Sead S. Religija i popis: Problem (samo)identifikacije. Novi pogledi XIX proljee 2012, ACIPS, Sarajevo: 24-25. 14 Zakon o popisu... (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine 10/12) 15 Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini. Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih nacija i Statistiki ured evropskih drava, Konferencija evropskih statistiara. eneva, 2006. Str. 98-101. 16 Ibid, str. 98. 17 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, <http://www.bhas.ba>

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

odluio za opcije ostalo, ostale odnosno ostali, imao bi daljnju mogunost upisivanja odgovarajueg izjanjavanja u otvorenom polju koje se sastojalo od 18 kuica za slovne znakove, za svako od ova tri pitanja. U periodu od maja do septembra 2012. godine, dio nevladinog sektora u BiH se aktivno angairao po pitanju izmjene pitanja 23-25 jer su po njihovom miljenju bila nedovoljno otvorena18. Zahvaljujui organiziranim zagovarakim aktivnostima, ovi apeli su djelimino urodili plodom jer je u novoj Popisnici P-119, pripremljenoj za probni popis formulacija ovih pitanja bila neto izmijenjena i to na sljedei nain. Prije svega, numeracija pitanja je pomjerena unaprijed za jedan broj tako da se sada radi o pitanjima 24-26. Pitanje br. 24 (Etniko/nacionalno izjanjavanje) nudi sljedee zatvorene opcije: Bonjak, Hrvat, Srbin i Ne izjanjava se. Pitanje br. 25 (Izjanjavanje o vjeroispovijesti) nudi sljedee zatvorene opcije: Islamska, Katolika, Pravoslavna i Ne izjanjava se uz dodatak dvije nove, Agnostik i Ateist. Pitanje br. 26 (Maternji jezik) nudi zatvorene opcije bosanski, hrvatski i srpski. U sva tri pitanja opcije koje su ranije glasile ostalo, ostale odnosno ostali su brisane, dok ispitanik moe dati i neki drugi odgovor koji se upisuje u neto proireno otvoreno polje, a koje se sad sastoji od 27 kuica za slovne znakove.

U sklopu priprema za sprovoenje probnog popisa Agencija je izdala Uputstvo popisivaima i opinskim instruktorima20 o metodologiji rada prilikom obavljanja probnog popisa, gdje izmeu ostalog stoji i opa uputa da Popisiva ne smije utjecati na odgovore koje daje osoba koja se popisuje. Veoma je vano da popisiva bude apsolutno neutralan kada bude postavljao pitanja iz obrazaca. Niti izrazom lica, niti glasom, ne treba dozvoliti da osoba koja se popisuje pomisli da je dala taan ili pogrean odgovor21. Kao dodatnu mjeru zatite od nepravilnosti prilikom upisivanja odgovora na pitanja 24 i 25, umjesto ispravljanja greaka korekturnom trakom kako je predvieno za ostala pitanja, Uputstvo ovdje nalae ponitavanje cijelog obrasca P-1 i upisivanje ispravnih odgovora u novu Popisnicu22. Uputstvo dalje upozorava popisivaa da ispitanik ima zakonsko pravo da se ne izjasni na pitanja 24 i 25, a ukoliko se ispitanik izjasni popisiva upisuje samo jedan odgovor i to tano onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasni23. Na oba ova pitanja odgovor za djecu mlau od 15 godina starosti daje roditelj, usvojitelj ili staratelj, a za odsutne lanove domainstva starije od 15 godina odgovor moe dati prisutni punoljetni lan domainstva. Prostor za odgovor za oba ova pitanja ne moe ostati prazan, te se popisiva upozorava da, u nemogunosti dobijanja bilo kakvog odgovora, u ove rubrike upie Nepoznato24. Za pitanje 25 stoji i dodatna uputa da nije bitno da li je osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjeroispovijesti, ve da li se osoba smatra pripadnikom neke vjeroispovijesti

18 ACIPS je organizirao javnu diskusiju: Popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini 2013. godine i promociju magazina Novi pogledi. 25. juni 2012. Pristup 24. april 2013. <http://www.acips.ba/bos/index.php?option=com_con tent&view=article&id=528:acips-organizovao-javnu-diskusiju-popis-stanovnita-u-bosni-i-hercegovini-2013godine&catid=11:novi-pogledi&Itemid=19> 19 Agencija za statistiku BiH, pristup 24. april 2013 <http://www.bhas.ba/popis2011/P1_bh.pdf> 20 Uputstvo za popisivae i opinske instruktore: Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012. godine, Sarajevo: Agencija za statistiku BiH, 2012. Pristup 26. april 2013. <http://www.bhas.ba/ census/Uputstvo_za_popisivace_bh.pdf> 21 Ibid, str. 11. 22 Ibid, str. 34 i 70. 23 Ibid, str. 70-71. 24 Ibid.

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

ili ne25. Za razliku od prethodna dva, za pitanje 26, Uputstvo nudi i definiciju pojma maternji jezik pod kojim se podrazumijeva jezik koji je neka osoba nauila govoriti u ranom djetinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim maternjim jezikom, ako se u domainstvu govorilo vie jezika26. Od ponuenih zatvorenih odgovora (bosanski, hrvatski ili srpski) nije mogue odabrati vie od jedne opcije, ali je mogue u otvoreno polje upisati neki drugi odgovor (npr. srpskohrvatski ili kombinaciju dva jezika kao npr. bosanski i srpski ili italijanski i hrvatski), uz napomenu popisivau da upie tano onakav odgovor kako je osoba izjavila27. Za osobe koje su gluhe, nijeme ili gluhonijeme navodi se jezik kojim se u njihovom domainstvu preteno govori. Rezultati probnog popisa nisu dostupni javnosti, ali je on, prema dostupnim informacijama, protekao bez veih problema28. Meutim, to se tie strunog miljenja uoeni su odreeni tehniki nedostaci u vezi sa njegovom implementacijom. Iz tog je razloga, kako je ve ranije navedeno u ovom istraivanju, Meunarodna posmatraka misija preporuila odgodu vrenja popisa najmanje za est mjeseci. to se tie Popisnice P-1 koritene na probnom popisu, IMO je uoila nedostatke u instrukcijama popisivaima prilikom evidentiranja osoba odsutnih iz domainstva koje rade ili borave van zemlje due od 12 mjeseci, te je preporuila kreiranje posebnog obrasca za takve osobe ili da se na postojeem obrascu jasno izdvoje pitanja koja se odnose na odsutne osobe, ukljuujui i mogunost upisivanja odgovora na pitanja 242629. Misija je takoer zapazila nedostatak statistikih institucija u sferi odnosa sa javnou i medijima koji su, u nedostatku njihovog proaktivnog pristupa, javnost usmjeravali na raspravu o etno-kulturnim pitanjima 24-26, to je oteavalo razumijevanje popisa kao isto tehnikog postupka30. Obzirom da je tokom probnog popisa uoeno postojanje nekih grupa koje su poticale ljude da se na odreeni nain izjasne na pitanja 24-26, naglaena je potreba formuliranja jasnijih instrukcija popisivaima da upisuju tano onako kako im ispitanik kae, kao i da po potrebi objasne graanima u nedoumici razliku izmeu pojmova dravljanstvo, nacionalnost i etnicitet koja je esto nejasna. Zbog izbjegavanja rizika da se neprilino utie na izjanjavanje ispitanika, preporueno je formuliranje isto otvorenih pitanja, bez unaprijed zadatih opcija. Misija je u ovom periodu takoer uoila i aktivnost dviju inicijativa civilnog drutva koje su fokus takoer usmjeravale na pitanja 24-26: a) Koalicija nevladinih organizacija Inicijativa za slobodu izjanjavanja koja zagovara slobodu uskraivanja davanja odgovora na data pitanja koja su prema evropskim preporukama neobavezna, odnosno slobodu davanja viestrukih ili nestandardnih odgovora u skladu sa osjeanjima ispitanika, te b) kampanja Bitno je biti Bonjak iji zagovornici strahuju da e se pretpostavljena veinska etnika identifikacija Bonjak raspriti izmeu drugih moguih identifikacija kakve su npr. Bosanac, Musliman ili razliitih regionalnih identiteta, te da e to imati negativne implikacije na stabilnost dejtonske BiH31. esti IMO izvjetaj zakljuuje kako je vano upozoriti javnost da davanje odgovora na pitanja 24 i 25 potpuno ovisi o slobodnoj
25 Ibid, str. 71. 26 Ibid. 27 Ibid. 28 Vidjeti npr. video priloge RTV Istono Sarajevo, Probni popis 17.10.2012. YouTube, pristup 26. apr. 2013 <https:// www.youtube.com/watch?v=iYn8GKPTOdY> RTV Biha, Probni popis 2012. YouTube, pristup 26. apr. 2013 <https://www.youtube.com/watch?v=4ZUarikfs4U> kao i novinski portal Radio Studio 88, Zavren probni popis stanovnitva u BiH, slijedi analiza i podataka, Fena 9.11.2012, pristup 26. april 2013. <http://www.studio88.ba/ clanak/zavrsen-probni-popis-stanovnistva-u-bih-slijedi-analiza-i-podataka> 29 Durr, Jean-Michel et al. Steering Committee of the International Monitoring Operation on the Population and Housing Censuses in Bosnia and Herzegovina, Sixth Assessment Report, 10-13 December 2012. Pristup 26. april 2013. <http://www.bhas.ba/census/IMO6.pdf> 30 Ibid, str. 16. 31 Ibid, str. 17.

10

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

volji ispitanika, da se ispitanik ima pravo izjasniti onako kako se osobno osjea, a da to ne mora nuno potpadati pod pretpostavljene etnike kategorije, te da ova pitanja nemaju nikakve veze sa postojeim ustavnim kategorijama ve da moraju odraavati vlastitu percepciju ispitanika32. to se tie problematinih pitanja, i sedmi izvjetaj IMO-a je naglasio preporuku da se ide sa potpuno otvorenim pitanjima koja se tiu etniciteta, religije i jezika.33 U svom posljednjem, osmom izvjetaju (koji pokriva period od 18-22 marta 2013.), Misija je konstatirala da problem usaglaavanja oko izgleda Popisnice P-1 i pitanja 19 te 24-26 jo uvijek nije rijeen. Stoga je Agencija dostavila tri varijante obrasca P-1 Vijeu ministara na miljenje, koje im je odgovorilo da prilikom traenja najboljih alternativa imaju u vidu vaee ustavne i zakonske odredbe. Tokom trajanja posjete IMO-a, Agencija je nanovo Vijeu ministara podnijela ovaj put dvije varijante obrasca P-1; jednu sa poluotvorenim pitanjima 24-26 kakva su koritena na probnom popisu i jednu sa potpuno otvorenim pitanjima, s tim da se konana odluka Vijea ministara oekivala poetkom aprila 201334. U meuvremenu, Upravni odbor IMO-a je nanovo preporuio formuliranje potpuno otvorenih pitanja 24-2635. Vijee ministara BiH je na svojoj 46. sjednici odranoj 16. aprila 2013, a na prijedlog Agencije, usvojilo finansijski plan za popis stanovnitva i formuliralo pitanja koja se odnose na dravljanstvo, etniku pripadnost, vjeru i maternji jezik. Prema turoj informaciji objavljenoj na slubenoj web stranici Vijea ministara, pitanja 24-26 bit e poluotvorenog tipa36, te moemo pretpostaviti da e konana formulacija ovih pitanja u Popisnici P-1 biti ista ili slina onoj prilikom odravanja probnog popisa u oktobru 2012.

2.2 NEKA TEORIJSKI I TERMINOLOKI SPORNA PITANJA U VEZI SA ETNIKIM/NACIONALNIM IDENTITETOM I PITANJEM MATERNJEG JEZIKA 2.2.1 NARODI I NARODNOSTI?
Problemi oko formulacije pitanja o etno-kulturnim karakteristikama bi mogli, s jedne strane biti rijeeni na vrlo elegantan nain, a to je odlukom da se ova pitanja uope ne uvrtavaju u popisne obrasce. Ukoliko o nekoj materiji, postoji ozbiljan terminoloki, ideoloki ili konceptualni spor ije razrjeenje nije na pomolu, razumna odluka bi bila da se takva materija ne unosi
32 Ibid, str. 18. 33 Durr, Jean-Michel and Roberto Bianchini. Steering Committee of the International Monitoring Operation on the Population and Housing Censuses in Bosnia and Herzegovina, Seventh Assessment Report, 12-15 February 2013. pristup 26. apr. 2013 <http://www.bhas.ba/census/364515_Report%20SC%20IMO%20BiH%20Mission%2007%20 Final%20Version.pdf> str. 13-14 34 Durr, Jean-Michel et al. Steering Committee of the International Monitoring Operation on the Population and Housing Censuses in Bosnia and Herzegovina, Eight Assessment Report, 18-22 March 2013. pristup 26. apr. 2013 <http://www.bhas.ba/census/635412_Report%20SC%20IMO%20BiH%20Mission%2008%20revised%20Version. pdf> str. 13-14 35 Ibid, str. 15. 36 Vijee ministara Bosne i Hercegovine. Odrana 46. sjednica Vijea ministara BiH posveena popisu stanovnitva. 16. april 2013. Pristup 27. april 2013. <http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_ sjednica/default.aspx?id=14853&langTag=hr-HR> .

11

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

u struno polje statistike kako ne bi blokirala zakonsko reguliranje popisa stanovnitva kao jednog prvenstveno razvojno-stratekog, tehnikog pitanja. Osim toga, Preporuke evropskih statistiara jasno naglaavaju da se radi o neobaveznim, odnosno nesutinskim pitanjima. Meutim, s druge strane, reena pitanja predstavljaju danas (a predstavljala su to i u prolosti junoslavenskih zemalja), pogodan mehanizam kojeg su vladajue elite koristile za produkciju odnosno reprodukciju i klasifikaciju poeljnih grupnih identiteta, koji bi opet sa svoje strane davali neophodan legitimacijski osnov takvim vladajuim (etno)politikama. Kako navodi Dejan Jovi, [p]opis stanovnitva stoga nikad nije bio nevano politiko ili puko statistiko pitanje. Prijepori o njemu pokazuju vanost brojeva u etnodemokracijama37, u koje po njemu spadaju sve postjugoslavenske zemlje, ukljuujui i Sloveniju38. Analizirajui objavljene rezultate popisa jo iz vremena socijalistike Jugoslavije, Snjeana Mren zapaa da se broj ponuenih kategorija narodnosti u popisnicama mijenjao od popisa do popisa, to je ovisilo prvenstveno o dravnoj politici, zatim o politikim prilikama u kojima se odvijao popis stanovnitva, kao i o onima koje su mu prethodile. Tako je, manje-vie, svaki popis bio odraz politike klime koja je utjecala na izjanjavanje graana na pitanje o nacionalnoj pripadnosti39. A politike prilike tog vremena, kako unutar Jugoslavije tako posebno i u BiH, nalagale su iznalaenje balansa odnosno ravnopravnosti na osnovama bratstva i jedinstva izmeu jugoslavenskih naroda shvaenih na etniki nain. Tako je poetkom 1971. godine izdata i jedna publikacija s uputama o nainu izjanjavanja na popisu stanovnitva, s ciljem da se radni narod Bosne i Hercegovine upozori da [b]osanstvo u istoriji nije predstavljalo niti danas predstavlja nacionalnu kategoriju [... te da] dravna, odnosno republika pripadnost [...] nije identina sa nacionalnom pripadnou, [...]40, kao i da etnosociologija [...] ne prihvata jugoslovenstvo kao nacionalnu kategoriju pa da stoga ni Savez komunista Jugoslavije nikada nije prihvatao nacionalno jugoslovenstvo.41 Kako vidimo, neki intelektualno-politiki krugovi jo iz vremena socijalistike Jugoslavije aktivno su radili na tome da se ljudi prigodom popisa stanovnitva ne izjanjavaju na nain da se nacionalno poistovjeuju (iako se pitanje odnosilo na narodnost) sa nazivom drave u kojoj ive, bilo da se radi o Bosni i Hercegovini ili o Jugoslaviji, ve da se afirmira etniko shvaanje nacionalnog identiteta. No, prije no to posebno ukaemo na problem pitanja etnikog/ nacionalnog izjanjavanja i maternjeg jezika, bitno je ukratko se osvrnuti i na pitanje o vjeroispovijesti, koje se ponekad smatra manje problematinim od ova dva.

37 Jovi, Dejan. Vanost brojeva u etnodemokracijama. Novossti 592, 23. april 2011, pristup 18. april 2013. <http:// www.novossti.com/2011/04/vaznost-brojeva-u-etnodemokracijama/>. 38 Jovi, Dejan. Monistiki karakter doputenih odgovora. Novossti 591. 16 apr. 2011. pristup 18 april 2013. <http:// www.novossti.com/2011/04/monisticki-karakter-dopustenih-odgovora/>. 39 Mren, Snjeana. Narodnost u popisima, promjenljiva i nestalna kategorija. Stanovnitvo 1-4 (2002): 77. 40 Purivatra, Atif i Kasim Suljevi. Nacionalni aspekt popisa stanovnitva u 1971. godini. Sarajevo: Komisija za meunacionalne odnose i meurepubliku saradnju Predsjednitva Republike konferencije Socijalistikog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine, 1971. str. 15-16. 41 Ibid, str. 18-19.

12

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

2.2.2 NERELIGIOZNOST KAO VJEROISPOVIJEST?


Kao to se vidi iz primjera mogue klasifikacije pitanja o vjerskoj pripadnosti na popisu 2013. godine u BiH42 pitanje br. 25 iz Popisnice P-1 (Izjanjavanje o vjeroispovijesti) ne uvaava u potpunosti Preporuke jer ne omoguuje iru klasifikaciju religijskih grupa i podgrupa, te vjerskih svjetonazora, osim to ostavlja otvorenu opciju za upis izjanjenja koje se ne uklapa u date zatvorene odgovore. No, ovdje su uinjene neznatne izmjene u odnosu na raniju formulaciju, tako da su dodate dvije zatvorene opcije, Agnostik i Ateist. Na prvi pogled, ova solucija izlazi u susret onim ispitanicima koji imaju negativnu religijsku samoidentifikaciju (nereligiozni, nevjerujui i sl.), jer samo postojanje ovakvih opcija daje im vie prostora za izjanjenje koje izlazi izvan okvira zadatih triju vjeroispovijesti. Meutim, i oba ova termina mogu biti sporna. Prije svega, iako se termin agnostik u obinom govoru esto koristi za odreenje nekakvog srednjeg puta, odnosno uvjerenja koje nije ni vjerniko ni ateistiko, etimoloki posmatrano ovaj pojam ne odnosi se na vjeru, ve na spoznaju odnosno saznanje. Agnostik stoga moe biti i neko ko je vjernik, ali ko istovremeno smatra da saznanje ultimativne stvarnosti nije dostupno niti mogue43. Opcija agnostik stoga nije podesna da se nalazi kao odgovor na pitanje o vjeroispovijesti, naroito ne kao fiksna, zatvorena opcija. Osim toga nije izvjesno ni koliko ljudi uope poznaje ovu rije i njeno znaenje (ukljuujui i budue popisivae), jer se radi o terminu koritenom prvenstveno u filozofiji, teologiji i drutvenim znanostima. to se tie ateista, i oko ovog pojma postoji nesaglasnost iz prostog razloga to se ateizmom mogu nazivati prilino razliite i udaljene svjetonazorske pozicije - od slabog ateizma, koji odbacuje svako religijsko vjerovanje ali bez izricanja posebnih tvrdnji, do jakog ateizma sa tvrdnjama koje ponekad predstavljaju vrstu snanog uvjerenja ili vjerovanja44. Pored toga, obzirom da sama rije ateist, naroito u post-jugoslavenskom tranzicijskom kontekstu moe imati i snaan peorativan prizvuk, mnogi nevjerujui odnosno nereligiozni ljudi moda ne ele da se otvoreno izjasne kao ateisti, te bi neki ideoloki neutralniji jeziki izraz, poput bez religije ili bez vjeroispovijesti45, bio pogodniji, naravno ukoliko se uope stavlja u obrazac kao zatvorena, fiksna opcija.

2.2.3 TA ZNAI ETNIKO/NACIONALNO IZJANJAVANJE?


Uputstvo za popisivae izdato povodom probnog popisa ne sadri objanjenje pojma etnikonacionalnog izjanjavanja, ve jedino naglaava da se prostor za ovo pitanje mora popuniti samo jednim odgovorom i to tano onako kako se ispitanik izjasni46. Taka 419 Preporuka objanjava da se etnoloko porijeklo (to nije ba najbolji prijevod termina ethnicity iz engleske varijante
42 Ibid. 43 Cline, Austin. What is Agnosticism? A Short Explanation of the Agnostic Position. About.com. pristup 9. maj 2013. http://atheism.about.com/od/aboutagnosticism/a/what.htm. 44 Cline, Austin. What Is the Denition of Atheism? Dictionaries, Atheists, Freethinkers, and Others on Dening Atheism. About.com. pristup 9. maj 2013. <http://atheism.about.com/od/denitionofatheism/a/ denition.htm> . 45 Fetahagi, 2012: 26 (Tabela 5). 46 Uputstvo... str. 70.

13

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

Preporuka) zasniva na zajednikom shvatanju istorije i teritorijalnih korijena [...] neke etnike grupe ili zajednice, kao i na posebnim kulturnim znaajkama: jeziku i/ili religiji i/ili specifinim obiajima i nainu ivota47. No, ukoliko govorimo o etnicitetu treba istai da u teoriji ne postoji suglasnost oko njegovog znaenja i sadraja, a ukoliko i postoji, onda bi se ona mogla svesti na to da etnicitet ima neke veze s klasifikovanjem ljudi i odnosom meu grupama48. Tako, na primjer, socijalni antropolog T. H. Eriksen smatra, da bismo mogli govoriti o etnicitetu, grupe moraju biti makar u minimalnom meusobnom dodiru, i one moraju imati predstavu o tome da meu njima postoje kulturne razlike. Ako taj uslov nije ispunjen, ne moemo govoriti o etnicitetu, jer etnicitet je u sutini pitanje odnosa, on nije odlika neke grupe49. Subjektivni, psiholoki elemenat, koji se manifestira kao svijest ili osjeanje o pripadnosti grupi, a koja se od drugih grupa razlikuje po nekim kulturnim karakteristikama, je dakle presudan za postojanje etniciteta, to predstavlja bitnu razliku u odnosu na neka drugaija shvatanja koja idu za otkrivanjem objektivnih odlika grupe50. Stoga treba naglasiti da mnogi ljudi nemaju nikakav osjeaj etniciteta odnosno ne smatraju se pripadnicima nikakve posebne etnike grupe. Obzirom da je sam izraz etnicitet odnosno etniki u engleski jezik uveden relativno skoro, polovinom XX stoljea51, kada se je odnosio s jedne strane na evropske ne-anglofone doseljenike, a s druge na grupe obiljeene rasnim odlikama (na primjer boja koe)52, ini se da i definicija iz Preporuka prvenstveno ima u vidu vidljive manjine unutar razvijenih zapadnih zemalja koje karakterizira visoka stopa imigracije, te je u takvom smislu moda i neprimjenjiva na BiH i zemlje iz regije. Pored izraza etniko izjanjavanje, moda je ak i vie problematino ono oznaeno kao nacionalno izjanjavanje. Sama sintagma etniko/nacionalno izjanjavanje odslikava neznanje i nerazumijevanje ovih bitno razliitih pojmova koji se na ovakav nain klasificiraju kao gotovo sinonimi, to predstavlja dominantnu praksu u post-jugoslavenskim zemaljama. To je vjerovatno i posljedica toga to u SFRJ pojam naroda, narodnosti, nacionalnosti i etnike grupe [nikad] nije bio konstantan predmet rasprava, razgovora i debata u etnografskoj literaturi i u politici53. Prema Preporukama, taka 424, [t]rebalo bi izbjegavati koritenje termina nacionalnost [nationality] umjesto etnolokog porijekla [ethnicity].54 Ovakav zahtjev baziran je na sasvim praktinim razlozima. Naime, bez obzira na slina teorijska sporna pitanja koja, moda u jo veoj mjeri nego je to sluaj sa etnicitetom, onemoguavaju usvajanje jedne opeprihvaene definicije pojma nacija (i njegovih izvedenica poput nacionalnost, nacionalizam, nacionalni itd.), u svakodnevnoj politikoj, medijskoj, internacionalnoj, pravnoj, diplomatskoj i drugoj govornoj i pisanoj komunikaciji, koja se odvija barem na engleskom kao dominantnom svjetskom jeziku, izrazi nacija i drava se poklapaju gotovo do te mjere da se moe govoriti i o sinonimima.

47 Preporuke... str. 98. 48 Ibid, str. 18. 49 Eriksen, Tomas Hilan. Etnicitet i nacionalizam. Beograd: XX vek, 2004, str. 31. 50 Ibid. fn. 2 51 Eriksen navodi da je izraz etnicitet prvi put zabiljeena u sociologiji 1953. godine, dok su pridjev etniki i imenica etnik (kao oznaka za pripadnika etnike grupe), iako su se mogli nai u upotrebi i prije II svjetskog rata, tek od 1960-ih postaju sastavni deo inventara anglofone socijalne antropologije, Eriksen, str. 17-18 52 Ibid, str. 17-18. 53 Mren, str. 78. 54 Preporuke... str. 99.

14

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

Uzmimo na primjer, Uredbu Evropske unije o popisu stanovnitva55 i obratimo panju na njen rjenik: u Stavu (7) Preambule pominju se nacionalne i komunitarne56 statistike institucije, u lanu 3 stoji na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, dok lan 2 Stav (f) definira pojam nacionalno kao neto to se odnosi na teritoriju drave-lanice Evropske unije. Prema tome, nacionalno bi s jedne strane bilo neto to je domae, a ne strano, a s druge neto to obuhvaa cijelu dravu i njenu teritoriju unutar internacionalno priznatih dravnih granica, ili se odnosi na njene centralne, hijerarhijski vie institucije dravne vlasti u odnosu na nie, regionalne i lokalne. Ovakvo stanje stvari moglo bi se dovesti u vezu s tezom Michaela Billiga da suvremeni svijet predstavlja zapravo svijet nacija odnosno nacionalnih drava (nation-states)57, koje se svakodnevno reprodukuju kao nacije, a njihovi graani se reprodukuju kao pripadnici nacije, a da se pritom ta reprodukcija odvija na banalno obian nain, jer svet nacija je svakodnevni svet, poznata savremena sredina.58 Billig ima u vidu svakodnevnu reprodukciju nacionalnih simbola u razvijenim, konsolidiranim nacijama-dravama, iju metaforu predstavlja nacionalna zastava kojom se ne mae i koja mlitavo visi na brojnim zgradama i objektima, a koja predstavlja banalni podsjetnik na nacionalnu pripadnost59. U ovom smislu, dakako, nacionalna i dravna pripadnost predstavljaju sinonime, te se odgovor na pitanje o nacionalnosti iscrpljuje davanjem odgovora na pitanje br. 19 (Dravljanstvo). Naravno, iz junoslavenske, post-jugoslavenske perspektive pokuaj uvoenja ovakvog koncepta i znaenja pojma nacija nailazi na brojne tekoe, prije svega zbog toga to se u srpskohrvatskom standardnom jeziku termin nacija sa svojim izvedenicama uporno mijea i poistovjeuje sa pojmom narod i njegovim izvedenicama. A zapravo bi slavenski izraz narodnost bio mnogo primjereniji za pitanje 24 (naravno, ukoliko uope treba postavljati takvo pitanje), iz prostog razloga to je tradicionalno bivao prisutan i u naim ranijim popisima60, a i zbog toga to moemo pretpostaviti da je izraz narodnost razumljiviji obinom ovjeku nego posuenica etnicitet koji predstavlja njegovu sutinsku inaicu.

2.2.4 TA JE MATERNJI JEZIK?


Za razliku od pitanja 24 i 25 na koja ispitanik ima zakonsko pravo da se ne izjasni, na pitanje 26 o maternjem jeziku ispitanik je obavezan odgovoriti. U sluaju da osoba sudionik u popisu (ispitanik) odbije odgovoriti na ovo pitanje, prema l. 43. Zakona to e se smatrati prekrajem za koji je zaprijeena novana kazna u iznosu od 100 do 10 000 BAM, te je stoga vano osvrnuti se i na ovo pitanje. Ve i ovakav stav zakonodavca je upitan, jer prema Preporukama i ovo pitanje predstavlja nesutinsku temu. Preporuke takoer naglaavaju da pitanje o jeziku moe biti od

55 Regulation (EC) No 763/2008 of the European Parliament and of the Council of 9 July 2008 on Population and Housing Censuses, Official Journal of the European Union L 218, 13.8.2008. 56 Misli se na tzv. komunitarni segment djelovanja Evropske Unije, bivu Evropsku Zajednicu, gdje se proces odluivanja odvija samostalno u odnosu na interese drava-lanica, vidi Misita, Nevenko. Osnovi prava Evropske unije. Sarajevo: Magistrat, 2002. str. 46-48.. 57 Internacionalna organizacija sa najveim brojem drava-lanica (193), izuzevi nogometnu asocijaciju FIFA, upravo se tako i zove - Ujedinjene nacije (the United Nations, Organisation des Nations Unies, , Organizacin de las Naciones Unidas, izuzmemo li nazive na arapskom i kineskom jeziku), pristup 29. apr. 2013 <www.un.org> . 58 Bilig, Majkl. Banalni nacionalizam. Beograd: XX vek, 2009. str. 21. 59 Ibid, str. 75, 79. 60 Sve do popisa iz 1991. godine, a i na tom popisu u Sloveniji i Hrvatskoj pitanje je i dalje glasilo narodnost za razliku od ostalih jugoslavenskih republika gdje je isto pitanje glasilo nacionalnost, vidi Mren, str. 83 i 92.

15

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

znaaja za multijezike zemlje i zemlje sa znaajnim brojem useljenika61. Poto BiH nije zemlja koja prima veliki broj imigranata62, moemo li barem tvrditi da je multijezika zemlja? Prije no to pokuamo odgovoriti na ovo pitanje, nuno je upozoriti na razliku izmeu maternjeg, standardnog i slubenog jezika. Krenimo od ovog posljednjeg. Ustav BiH ne sadri odredbu o slubenom jeziku, no entitetski ustavi odreuju da su slubeni jezici u FBiH bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik (l. I.6. Ustava FBiH) odnosno u RS jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i jezik hrvatskog naroda (l. 7 Ustava RS). Vidimo dakle da u BiH po slovu ustava, barem na formalnoj razini, postoji est slubenih jezika od kojih su tri u FBiH jasno nominovana nazivom jezika, a tri u RS nisu. Slubeni jezik je politiki i tehniki pojam za jezik ili jezike koji se koriste za slubene poslove vlade, u administraciji, u politikoj i pravnoj komunikaciji izmeu organa uprave, kao i izmeu njih i graana, te mu je bitno svojstvo pisana forma. Slubena glasila kao i neki javni informativni servisi iji je vlasnik drava ponekad koriste slubenu formu jezika u svojoj javnoj komunikaciji. Ovdje treba naglasiti da ustavi mnogih drava ne sadre odredbe o slubenom jeziku63. Zajednika sluba Sekretarijata Parlamentarne skuptine BiH obuhvaa i Odjel za prevoenje i lektoriranje iji je zadatak prevoenje zakona i drugih akata Institucija BiH i drugih organa na jezike u slubenoj upotrebi u BiH, dokumente sa stranih jezika na jezike u slubenoj upotrebi u BiH i sa ovih na strane jezike64. Kao rezultat toga, svi zakoni i drugi pravni akti Institucija BiH, kao i organa RS i FBiH tampaju se u tri slubene jezike varijante. S druge strane, ministarstva pravde oba entiteta (jer takva nadlenost ne postoji kod Ministarstva pravde BiH) ne poznaju institut sudskog tumaenja odnosno prevoenja sa jednog na drugi jezik u slubenoj upotrebi u BiH65. Tako npr. prema l. 2. Uredbe o stalnim sudskim tumaima u FBiH sudski tuma vri prevoenje govora i pisanog teksta sa jednog od slubenih jezika Federacije [...] na strani jezik, sa stranog jezika na jedan od slubenih jezika Federacije i sa stranog na drugi strani jezik.66 Dakle, niti jedan od slubenih jezika Federacije ne smatra se stranim jezikom u odnosu na drugi slubeni jezik Federacije (a ovo bi se moglo primijeniti i na jezike u slubenoj upotrebi u BiH), to nas dovodi do tvrdnje da u BiH postoji jedan standardni jezik koji je u najiroj drutvenoj upotrebi. U lingvistici standardnim jezikom smatra se nadregionalni jezik svih slojeva drutva, koji se razlikuje od dijalekata kao regionalnih jezika i sociolekata kao jezika pojedinih drutvenih slojeva.67 Standardni jezik se ui u koli i pritom se za opismenjavanje uenika koriste kodificirajua djela (rjenici, pravopisi, gramatike, prirunici...). On je i polifunkcionalan jezik jer slui kao osnov za druge funkcionalne stilove (knjievni, struni, administrativni, znanstveni i sl.)68, te je stoga standardni
61 Preporuke... str. 100. 62 Prema podacima Slube za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, tokom 2010. i 2011. godine izdato je neto manje od 400 viza tipa D godinje. Ova viza omoguava stranim dravljanima dugoroni boravak na teritoriji BiH, a tokom 2011. godine najvie ih je bilo iz Kine, Rusije, Egipta, Ukrajine, Libije, Indije, Sirije, Pakistana, Irana i Moldove, Bosna i Hercegovina. Ministarstvo sigurnosti.Sluba za poslove sa strancima. Izvjetaj o radu za period 01.01.-31.12.2011. godine. Sarajevo, 2012, str. 12-13, pristup 30. april 2013. <http://www.sps.gov.ba/ dokumenti/izvjestaj_o_radu_sluzbe_za_2011.pdf> 63 Kordi, Snjeana. Jezik i nacionalizam. Zagreb: Durieux, 2010. str. 112-113. 64 Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, Sekretarijat, Zajednika sluba, pristup 30. april 2013. <https:// www.parlament.ba/sekretarijat/default.aspx?id=22760&langTag=bs-BA&pril=b> 65 Portal pravosua Bosne i Hercegovine. Adresar sudskih vjetaka i tumaa. Pretraga adresara. pristup 30. april 2013. <http://pravosudje.ba/vstv/faces/jpsvjestaci.jsp?ins=10001&modul=7694&kat=10507> 66 Uredba o stalnim sudskim tumaima, Slubene novine Federacije BiH br. 44/06. 67 Kordi, str. 69. 68 Ibid, str. 73-74.

16

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

jezik iri pojam od ranije pominjanog slubenog jezika. Obzirom da ustavno proglaavanje nekog idioma slubenim jezikom i ustavno fiksiranje imenovanja nisu sociolingvistikog karaktera, nego politikog69, to se teza da u BiH i dalje postoji jedan standardni jezik moe lingvistiki braniti. No, taj jezik je istovremeno i zajedniki policentrini standardni jezik koji se koristi u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori, a znatan broj lingvista ga i dalje naziva srpskohrvatski70. Iako on pod ovim imenom vie ne postoji kao slubeni jezik na prostorima bive Jugoslavije, lingvistiki gledano nee biti sporno da se i dalje u mnogim kontekstima moe i mora govoriti upravo o srpskohrvatskom jeziku, mislei na preovlaujue zajedniko jezgro idioma koji se danas zvanino diferenciraju kao srpski, hrvatski, bosanski71. A razlike izmeu slubeno proglaenih idioma bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika se, lingvistiki, mogu svesti na neke razlike u rjeniku (leksici), a ne u govoru ili gramatici72. Slino tome, u glasovnoj i gramatikoj strukturi i opem rjeniku u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku ima neuporedivo vie slinosti nego razlika. Ali je injenica da razlika ima, mada ne u onoj mjeri u kojoj neki to ele prikazati. Mogli bismo rei da se radi o razlikama u nijansama73. Standardni jezik je, dakle, onaj koji je u razgovornoj praksi meu najirim slojevima stanovnitva, kojim ljudi ovladaju tokom kolovanja i socijalizacije, kao i onaj kojim se ljudi slue u opoj pisanoj komunikaciji, izvan specifinih djelatnosti gdje se koristi neki drugi funkcionalni stil. Bez obzira na probleme oko razliitih naziva jezika, a koji su rezultat spornih politikih i ideolokih stremljenja proizalih iz matrice jezikog nacionalizma jo od druge polovine 19. stoljea, u BiH je i danas u najiroj upotrebi jedan standardni jezik. Konano, ta je to maternji jezik iz pitanja br. 26 u Popisnici P-1? [N]itko od nas ne govori zapravo svoj materinski jezik, jer svi dobivamo svjedodbe. Ja imam svjedodbu koja svjedoi kako govorim srpskohrvatski i engleski, jer sam ih uio u koli. Ja ne govorim svoj materinski jezik.74 Doista, svi dananji graani BiH koji su ivjeli i kolovali se u nekadanjoj socijalistikoj BiH, a koji su barem do kolske godine 1990/91 zavrili srednju kolu, drugim rijeima, svi dananji graani BiH stariji od otprilike 40 godina uili su jezik koji se zvao srpskohrvatski-hrvatskosrpski, jer je tako pisalo na kolskim svjedodbama koje su dobijali, te bi na eventualno pitanje koji jezik govorite?, ovo bio jedini ispravan odgovor. No, maternji jezik prema Uputstvu za popisivae jest jezik koji je neka osoba nauila govoriti u ranom djetinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim maternjim jezikom, ako se u domainstvu govorilo vie jezika75, dok ga Preporuke definiraju saetije kao prvi jezik koji je osoba govorila u ranom djetinjstvu kod kue76. Problem sa ovakvim definicijama je u tome to, ako se pod ranim djetinjstvom podrazumijeva predkolski uzrast djeteta, onda je upitno moe li se taj jezik uope imenovati kod svake osobe i u svakom sluaju. Dijete svakako ui neki govorni jezik svojih roditelja i svoje ue sredine, ali e tek ulaskom u kolski sustav taj svoj govor standardizirati, opismeniti i definitivno podvesti pod neki
69 Ibid, str. 110. 70 Kordi, str. 76, 125-136. 71 Bugarski, Ranko. Jezik od mira do rata. Beograd: Biblioteka XX vek: Slovograf, 1995. str. 155. 72 Wardhaugh, Ronald. An Introduction to Sociolinguistics. 5th ed. Blackwell Publishing, 2006. str. 30. 73 Muratagi-Tuna, Hasnija. Bosanski, hrvatski, srpski: Aktuelni pravopisi (slinosti i razlike). Sarajevo: Bosansko filoloko drutvo, 2005. str. 334. 74 avija-Valha, Neboja. Sedmi meunarodni seminar o demokraciji i ljudskim pravima u multikulturalnim drutvima, Konjic. Sesija Neki prijepori o nacionalnim i/ili etnikim identitetima, 14.07.2004. Album 22 (2005): 73. 75 Uputstvo... str. 71. 76 Preporuke... str. 100.

17

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

naziv jezika, koji vie i ne mora nuno liiti na maternji, naroito ako se u ovom potonjem radi o regionalnom dijalektu. Takoer, ovakve definicije ne vode rauna o tome da danas u BiH postoje bilingvalna ili ak i trilingvalna domainstva odnosno porodice, u kojima je jedan roditelj stranac i gdje se komunikacija sa djecom moda obavlja i na drugom stranom jeziku. Osim toga, Preporuke navode da se mogu, osim za maternji jezik, prikupljati podaci i za glavni jezik, kao jezik kojim osoba najbolje vlada, za jezik ili jezike koji se trenutno najvie govore, kao i podaci o poznavanju stranih jezika. Zato se preporuuje da se postave barem dva pitanja o jeziku, s tim da se jedno odnosi na poznavanje stranih jezika, a drugo na neki od ranije pomenutih. Klasifikacija pitanja bi konano trebala biti sveobuhvatna kako bi ukljuivala najmanji nivo jezikih grupa, posebnih jezika (na primjer, raunarski programski jezici), regionalnih dijalekata, izmiljenih jezika, te jezika znakova (gestovni jezik)77. Vratimo li se na pitanje, da li je BiH multijezika zemlja, odgovor zavisi od toga koju vrstu jezika promatramo. Pogledamo li odgovore na pitanje o maternjem jeziku koje su ispitanici davali na posljednjem popisu u BiH odranom 1991. godine, moemo konstatirati sljedee. Na nominalnoj ravni, pedeset i dva razliita naziva su navedena kao nazivi maternjih jezika! No, od ovoga broja tek se u osamnaest sluajeva radi o postojeim stranim jezicima78 iji je ukupan broj samoizjanjenih govornika iznosio tek oko 0,65% populacije BiH. U ostala trideset i etiri navedena sluaja radi se o razliitim varijacijama naziva jezika koje kombiniraju etniko/narodna, regionalno/geografska ili dravna imena79, uz nekoliko naziva nepostojeih jezika koji nose religijsku oznaku80. Ukoliko logino pretpostavimo da se u ova trideset i etiri sluaja razliitih nominacija radi zapravo o jednom te istom standardnom (tokavskom, junoslavenskom) jeziku u lingvistikom smislu, onda moemo zakljuiti da BiH nije multijezika zemlja, ve da se radi o zemlji u kojoj postoji pluralizam nominacije odnosno imenovanja maternjeg jezika, a na osnovi slobodnog izjanjavanja ispitanika prigodom popisa stanovnitva. Stoga ovakva pitanja o jeziku kako su formulirana u Popisnici P-1 na nain zatvorenih odgovora uz jedno otvoreno polje moda bi imala smisla u istinski multijezikim zemljama sa velikim brojem imigrantskih zajednica koje se slue stranim jezicima, to sa BiH nije sluaj.

77 Ibid. 78 Romski, albanski, ukrajinski, slovenaki, makedonski, rumunski, njemaki, maarski, rusinski, talijanski, eki, turski, ruski, poljski, slovaki, bugarski, grki i jevrejski, vidi Statistiki bilten 233, str. 12-13. 79 Npr. bosanski, srpskohrvatski, srpski, hrvatski, hrvatskosrpski, jugoslovenski, krajiki, bonjaki, bosanskohercegovaki, crnogorski, bosanskosrpskohrvatski, hercegovakobosanski, sandaki, dalmatinski, vidi Ibid. 80 Islamski, pravoslavni ili katoliki maternji jezik, vidi Statistiki bilten 233, str. 12.

18

3
POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

3. POPIS I EKONOMSKOSOCIJALNI RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE


3.1 SOCIO-EKONOMSKI POPIS
Kao to smo vidjeli u prethodnom dijelu, diskusija oko popisa stanovnitva u Bosni i Hercegovini se svodi na (dnevno) politika pitanja u popisnici koja su zapravo prilino nebitna kada se gleda sa stajalita stvarne svrhe popisa. Naime, popis stanovnitva bi se prvenstveno trebao i morao shvatiti kao nain prikupljanja osnovnih informacija jedne drave o njenim stanovnicima, a zbog potrebe planiranja, razvoja i unaprjeenja kvaliteta ivota svih stanovnika te drave. Prema definiciji OECD-a koja je izvedena iz statistikih standarda koje su razvile meunarodne organizacije kao to su MMF, OECD, EUROSTAT i ILO popis stanovnitva je cjelokupni proces sakupljanja, sastavljanja, vrednovanja, analize i objavljivanja ili na neki drugi nain distribuiranja demografskih, ekonomskih i socijalnih podataka koji se odnose, u odreenom vremenskom periodu, na sve osobe u jednoj zemlji ili u dobro odreenom dijelu zemlje.81 Taka 2 Uredbe (EC) br. 763/2008 Evropskog parlamenta od 9. jula 2008. godine o popisu stanovnitva i domainstava istie da su povremeni statistiki podaci o stanovnitvu i glavne porodine, socijalne, ekonomske i stambene karakteristike osoba neophodne za prouavanje i definiranje regionalnih, socijalnih i ekolokih politika koje utiu na odreene sektore zajednice82. Kao konkretan primjer navodi se potreba za prikupljanjem detaljnih informacija o stanovanju u prilog raznim aktivnostima zajednice, kao to su promicanje socijalnog ukljuivanja i praenja socijalne kohezije na regionalnoj razini, ili zatite okolia i promicanje energetske uinkovitosti83. Takoer, rezultati popisa stanovnitva bi trebali predstavljati najdetaljniji izvor informacija o stanovnitvu jedne zemlje na svim teritorijalnim/ administrativnim nivoima te zemlje (od nivoa mjesnih zajednica do dravnog nivoa), a da bi se mogli koristiti u svrhu odluivanja i kreiranja politika u raznim oblastima ivota stanovnitva rezultati moraju biti adekvatno, sistematski i pouzdano prikupljeni i prezentirani. Popis stanovnitva bi, dakle, prvenstveno trebao imati za cilj pobrojavanje stanovnitva i domainstava u jednoj zemlji, prikupljanje demografskih podataka na osnovu kojih bi se mogao procijeniti rast stanovnitva, prikupljanje podataka na osnovu kojih bi se mogle izraditi informacije potrebne prvenstveno izvrnim vlastima (na svim nivoima) za izrade budeta, prikupljanje socioekonomskih podataka i informacije o cjelokupnom stanovnitu ali i o malim, jedinstvenim skupinama stanovnitva (na primjer, izrada podataka o socio-ekonomskom poloaju ena, starih ili mladih osoba i sl.), proizvodnju informacija koje bi sluile raznim tijelima i organizacijama u oblasti obrazovanja, ekonomije, istraivanja i slino 84. Na osnovu ovih podataka bi se na primjer trebala planirati izgradnja infrastrukture (na primjer, zdravstvenih ustanova i kola, puteva i sl.), kolskog, zdravstvenog i/ili penzionog sistema, sistema socijalne pomoi, ekonomski i poljoprivedni razvoj, energetika, zatita okolia, urbanistiko planiranje, izraun BDP-a po glavi
81 OECD, Glosary of statistical terms, http://stats.oecd.org/glossary/detail.asp?ID=2082. 82 Official Journal of the European Union, L 218/14, 13.8.2008. 83 Ibid. 84 Vidi Agencija za statistiku BiH, Pitanja i odgovori (FAQ) o popisu stanovnitva, http://www.bhas.ba/index. php?option=com_content&view=article&id=152&lang=ba&Itemid=105.

19

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

stanovnika i slino. Tani podaci takoer stvaraju mjerilo uspjenosti implementacije odreenih politika, jer se kroz dui vremenski period moe pratiti napredovanje ili nazadovanje, te se na vrijeme mogu praviti potencijalne ispravke u politikama.

3.2 PROBLEMI U TRENUTNOM PRISTUPU POPISU STANOVNITVA U BIH SA EKONOMSKOG ASPEKTA


Iako je u javnosti pria o popisu stanovnitva u Bosni i Hercegovini prilino prisutna, stanovnitvo Bosne i Hercegovine gotovo da i nije informirano o procesu i znaaju popisa. Informacije koje su dostupne na web stranici Agencije za statistiku BiH85, to je inae gotovo jedini izvor konkretnih informacija o procesu popisa (osim izvjetaja IMO-a koji su ve spomenuti u prethodnom dijelu ovog istraivanja), su vrlo oskudne i osim Zakona o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Opih pitanja i odgovora (FAQ) o popisu stanovnitva i Popisnica, ostali dokumenti su dostupni iskljuivo na engleskom jeziku. Kao to smo ve vidjeli u prethodnom poglavlju, stanovnitvo je preko medija jedino bombardirano dnevno-politikim ideolokim raspravama o izjanjavanju u vezi sa neobaveznim pitanjima 24-26 iz upitnika za probni popis stanovnitva (tj. o etniko/nacionalnom izjanjavanju, izjanjavanju o vjeroispovjesti i maternjem jeziku). Pitanja stvarne vanosti popisa za ekonomsko-socijalni razvoj Bosne i Hercegovine su u potpunosti zanemarena, to nas naalost vodi do zakljuka da izvrna i zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini planirani popis stanovnitva za 2013. godinu i ne namjerava koristiti za planiranje drutveno-ekonomskog razvoja drutva. Ovdje treba napomenuti da iznenauje odsustvo sveobuhvatne javne rasprave i nezainteresiranost veeg dijela civilnog drutva za pitanje popisa, jer popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini se zaista tie svih koji ive u Bosni i Hercegovini (na primjer, enske nevladine organizacije se uope nisu ukljuile u raspravu o popisu iako se upravo na osnovu popisa stanovnitva moe dobiti cjelovita slika o statusu ena u BiH, a isto se odnosi i na druge nevladine organizacije koje se specijaliziraju za pitanja odreenih socijalno iskljuenih grupa u BiH). Za bilo kakvo stvarno razmiljanje o drutveno-ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine popis stanovnitva je neophodan. U zemljama gdje postoje dobro razvijeni administrativni statistiki registri, kao to je to u nordijskim zemljama, tei se ka tome da se napusti praksa opeg popisa stanovnitva i domainstava jer se razvijaju takvi statistiki sveobuhvatni sistemi koji kroz razne administrativne registre ve posjeduju sve pouzdane, aktuelne, tane i detaljne informacije o stanju drutva na osnovu kojih se strategijski pristupa ekonomskom i socijalnom razvoju tog drutva ak i u manjim vremenskim intervalima od 10 godina86. Dakle, sam vremenski protok od 20 i vie godina od zadnjeg popisa u BiH (unutar kojeg je potpuno realno smatrati da je slika svih popisnih kategorija bitno promijenjena) moda i ne bi bio toliko problematian da BiH ima sofisticiran statistiki sistem administrativnih registara. Meutim, to u sluaju BiH definitivno nije sluaj. Od 1991. godine Bosna i Hercegovina je prola kroz ogromne demografske i drutvenoekonomske transformacije. Prvenstveno, rat 1990-ih je odnio mnoge ivote, veliki broj ljudi je raseljen i unutar i van zemlje, unitene su mnoge kue, privredni i drugi objekti. Takoer, stanovnitvo i domainstva koja eventualno nisu bila direktno pogoena ratom zasigurno su
85 Agencija za statistiku BiH, pristup 25. april 2013. http://www.bhas.ba/?option=com_content&view=category&layo ut=blog&id=60&Itemid=105&lang=en 86 UN Economic Commission for Europe, Register-based Statistics in the Nordic Countries, Review of best practices with focus on population and social statistics, New York and Geneva, 2007 http://unstats.un.org/unsd/censuskb20/ Attachments/Register_based_statistics_in_Nordic_countries-GUID6c4bc07a61994d2fa92e7c1dd79438fa.pdf.

20

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

pogoena politiko-ekonomsko-socijalnim transformacijama drutva (tzv. tranzicijom). Ovim su naravno bile pogoene i statistike institucije u Bosni i Hercegovini koje su morale krenuti potpuno od nule. Jedine procjene koje u ovom kontekstu entitetski zavodi i Agencija za statistiku BiH rade posljednjih 17 godina jesu procjene broja stanovnika po entitetima, odnosno za cijelu dravu, to znai da nadlene institucije ne znaju koliko tano stanovnika ima u BiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u FBiH ima 2.338.000 stanovnika87, prema podacima Republikog zavoda za statistiku Republike Srpske u tom entitetu ima 1.429.668 stanovnika88, to je ukupno 3.767.668 stanovnika, dok su procjene Agencije za statistiku BiH da Brko Distrikt ima 75.664 stanovnika89. Kad se saberu svi podaci, onda cijela drava ima 3.843.332 stanovnika to se u principu ne razlikuje puno od procjene Agencije za statistiku BiH koje govore da je u BiH ukupno 3.843.126 stanovnika90 (to je manje za 206 osoba). Ipak, treba naglasiti da se svi podaci odnose na razliite vremenske periode, to ukazuje na vremensku neusklaenost objavljivanja podataka i nedovoljnu saradnju meu statistikim institucijama u BiH. Nedostatak tanog i ujednaenog pokazatelja broja stanovnika u Bosni i Hercegovini se, izmeu ostalog, oituje i u tome da se ne moe nijedan precizan podatak izraunati za koji kao polazna osnova slui broj stanovnika. Na primjer, trenutno postoje dvije statistike nezaposlenosti. Jedna je zvanina i odnosi se na broj prijavljenih osoba na zavode za statistike i trenutno ta stopa (registrirane) nezaposlenosti iznosi 46%91, dok prema standardima Meunarodne organizacije rada procijenjena stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini iznosi 28%92. Stopa po ILO standardima predstavlja podatak po kojem je to stvarni broj ljudi koji nemaju zaposlenje, dok je razlika sa zvaninim podacima uzrokovana time da je odreeni broj registriranih nezaposlenih prijavljen na zavode za zapoljavanje samo radi ostvarenja prava na zdravstvenu zatitu. Drugi nedostatak je nepoznavanje broja stanovnika po pojedinim mjestima stanovanja i njihove obrazovne strukture, odnosno ljudskog kapitala u odreenim mjestima stanovanja. Na primjer, ne postoje precizni podaci o broju visokoobrazovanih osoba u BiH, ve samo procjene koje govore da je u Bosni i Hercegovini izmeu sedam93 i deset posto osoba sa visokom strunom spremom. Kao to smo ve rekli, za dravu je popis stanovnitva bitan iz razloga to e imati precizne pokazatelje i na osnovu toga e moi vriti i strateka planiranja prilikom distribucije sredstava, planiranja obrazovnih politika, upisnih kvota. Planiranje upisnih kvota za srednje kole i univerzitete je bitno, jer postoji velika neusklaenost izmeu obrazovnih institucija i trita rada, odnosno obrazuju se kadrovi koji nisu potrebni poslodavcima. Ovo se oituje poveanjem registrirane stope nezaposlenosti odreenih kadrova, kao to su na primjer diplomirani/e ekonomisti/ce i pravnici/ce.
87 Federalni zavod za statistiku, dostupno na http://www.fzs.ba/Podaci/FedBiH_u_brojkama_2011.pdf. 88 Republiki zavod za statistiku RS, dostupno na http://www.rzs.rs.ba/. 89 Agencija za statistiku BiH, dostupno na http://www.bhas.ba/saopstenja/BRC_2011_001_OPS.pdf. 90 Agencija za statistiku BiH, dostupno na http://www.bhas.ba/?option=com_content&view=article&id=52&itemid= 80&lang=ba. 91 Agencija za rad i zapoljavanje BiH, pristup 22. april 2013. Dostupno na http://arz.gov.ba/statistika/ mjesecni/?id=790. 92 Agencija za statistiku BiH, pristup 25. april 2013. Dostupno na http://www.bhas.ba/. 93 Veernji list, pristup 25. april 2013. Dostupno na http://www.vecernji.ba/vijesti/u-bih-najmanje-zaposlenihfakultetom-cijeloj-regiji-clanak-481822.

21

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

Meutim, bez obzira na neophodnost i hitnost popisa treba istai da popis stanovnitva i domainstava u BiH moe biti svrsishodan za ekonomsko-socijalni razvoj samo ako mu se pristupi potpuno ozbiljno i uz odsustvo dnevno-politiko-ideolokih premisa. Pored preciznijih statistika, jedna od najveih boljki za planiranje ekonomsko-socijalnog razvoja u Bosni i Hercegovini je postojea ustavna struktura. Tu ustavnu strukturu karakterizira izoliranost, nepovezanost, nedostatak koordinacije i izraena autonomija u donoenju i implementiranju odluka i ostalih akata. Trenutno ne postoje mehanizmi kojima bi se mogla uspostaviti jaa saradnja meu pojedinim nivoima vlasti, kako bi se harmonizirano djelovalo. I pored svih prednosti koje nosi sa sobom, sam popis nee znaajno doprinijeti stratekom planiranju ukoliko se ne uspostave bolji mehanizmi koordinacije prilikom ovih planiranja, a koji bi se trebali odnositi na cijelu dravu. Ukoliko se ne uspostavi bolji statistiki sistem, sam popis se nee moi iskoristiti na najbolji mogui nain.

3.3 ANALIZA EKONOMSKO-SOCIJALNIH PITANJA I INDIKATORA IZ POPISNICE ZA PROBNI POPIS


lan 8 Zakona o popisu stanovnitva, kuanstava i domainstava u Bosni i Hercegovini 2013. godine, jasno definira koje teme e biti obuhvaene popisom, kada je stanovnitvo u pitanju: Popisom stanovnitva bit e obuhvaene sljedee teme: mjesto uobiajenog stanovanja, ime, ime oca ili majke, prezime, spol, datum roenja i jedinstveni matini broj graana, mjesto roenja, prisustvo, duina i namjera prisustva/ odsustva u mjestu popisa, mjesto stanovanja neposredno po roenju, mjesto stalnog stanovanja lica u vrijeme popisa iz 1991. godine, da li je lice bilo izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, da li je bilo raseljeno lice u Bosni i Hercegovini, da li lice ima formalno-pravno status raseljenog lica i da li namjerava da se vrati u mjesto odakle je raseljeno, naselje Bosne i Hercegovine iz kojeg se lice doselilo i godina doseljenja, da li je lice ikada ivjelo van Bosne i Hercegovine godinu i due, mjesec i godina doseljenja i drava iz koje je lice doselilo, razlozi doseljenja u Bosnu i Hercegovinu, zakonsko brano stanje, vanbrana zajednica, broj ivoroene djece i mjesec i godina njihovog roenja, dravljanstvo, etnika/nacionalna pripadnost, maternji jezik, vjeroispovijest, pismenost, najvia zavrena kola, steeno zvanje, kola koju lice pohaa, trenutni status aktivnosti, poloaj u zaposlenosti, grana ekonomske djelatnosti firme (na glavnom poslu), zanimanje, glavni izvor sredstava za ivot, da li je lice izdravano, aktivnost izdravaoca, mjesto rada, odnosno pohaanja kole i uestalost vraanja u mjesto stalnog stanovanja; funkcionalna sposobnost lica da obavlja svakodnevne aktivnosti i uzrok invaliditeta, duina i zemlja boravka u inozemstvu za civilna lica na privremenom radu i boravku u drugoj dravi i mjesto prebivalita u Bosni i Hercegovini za njih i lanove njihovih porodica94. Pitanja u popisnicama za probni popis su formulirana na osnovu ovog zakonskog uputstva. Meutim, prvi problem koji se javlja u vezi sa popisnicom jeste pitanje jedinstvenog matinog broja jer u Bosni i Hercegovini postoji znaajan broj neregistriranog stanovnitva koji zbog raznih administrativnih prepreka ne posjeduju jedinstveni matini broj. Trenutna popisnica zahtijeva da se upie jedinstveni matini broj osobe (i podrazumijeva da sve osobe imaju jedinstveni matini broj) i nije jasno definirano ta se deava u sluajevima kada to osobe nemaju. ak i u Uputstvu
94 Zakon o popisu stanovnitva, stanova i domainstava u Bosni i Hercegovini 2013. godine, dostupno na http:// www.bhas.ba/census/Zakon%20o%20popisu-bh.pdf.

22

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

za popisivae i opinske instruktore95 tretiraju se samo sluajevi kada osoba ne posjeduje zvanini dokument (podatak) o JMB-u (na primjer, lina karta, rodni list sa kojeg se prepisuje taan jedinstveni matini broj). Tada se oekuje upisivanje tanog datuma roenja osobe (ili eventualno samo godine roenja). Meutim Uputstvo i dalje ne navodi ta se deava u sluaju kada osoba nema jedinstvenog matinog broja (na primjer, da li se negdje to treba zabiljeiti). U ovu kategoriju trenutno spadaju i sva djeca roena nakon 12. februara 2013. godine, kada je prestao da vai lan 5. Zakona o jedinstvenom matinom broju BiH, a na osnovu Rjeenja o neizvrenju br. U 3/11 Ustavnog suda BiH od 16. januara 2013. godine, donesenog nakon to ni poslije skoro dvije godine Parlamentarna skuptina BiH nije ispotovala odluku tog Ustavnog suda (U 3/11 od 27. maja 2011. godine) o usklaivanju pomenutog lana Zakona sa Ustavom BiH96. U momentu pisanja ovog istraivanja (april 2013.) Parlamentarna skuptina BiH jo uvijek nije usvojila novi lan 5. Zakona o jedinstvenom matinom broju BiH. Takoer, slinog statusa je i pitanje adrese u popisnici. S obzirom na porast siromatva u Bosni i Hercegovini je sve vie osoba koje se klasificiraju kao beskunici. Samim tim se postavljaju pitanja kako i da li drava namjerava popisati ove osobe i da li uope ima namjeru odgovoriti na njihove potrebe i preuzeti odgovornost za njihovo zbrinjavanje? Nadalje, pitanja u Popisnici (P-1) koritenoj prilikom probnog popisa, rednih brojeva od 13 do 18 pokuavaju na vrlo nespretan nain doi do podataka o implementaciji Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, tj. o povratku izbjeglica i raseljenih lica. Naime iz ovako formuliranih pitanja se eventualno moe doi samo do broja interno raseljenih osoba i eventualno broja povratka izbjeglih osoba iz BiH u mjesto iz kojeg su izbjegle ili u druga mjesta u BiH. Na primjer na pitanje br. 14 Da li je osoba bila izbjeglica iz BiH (poslije 1991. godine) moe se odgovoriti sa da ili ne. Ako osoba odgovori potvrdno, slijedi pitanje br. 15 koje glasi Da li se osoba vratila iz izbjeglitva. Na njega su ponuena samo tri mogua odgovora: Da, u mjesto iz kojeg je izbjegla, Da, u drugo mjesto u BiH, i Ne, nije se vratila u BiH. Posebno je upitno ta se eljelo postii sa treim odgovorom jer teko da e se popisati osobe koje ve vie od 15 godina ive negdje drugo (izvan BiH) i imaju i druga dravljanstva (a moda vie i nemaju BiH dravljanstvo), a pitanje je ko e i dati odgovore umjesto njih. Takoer, teko se moe doi do bilo kojih drugih pokazatelja kao to su, na primjer, razlozi nepovratka u mjesto iz kojeg su izbjegle (da li su to pitanja sigurnosti ili pak ekonomski razlozi) i slino. S obzirom da su ovo jako osjetljiva pitanja koja se vrlo lako mogu iskoristiti za dnevnopolitike sukobe, nije jasno zato su uvrtena ovako povrno (jer iz ovih pitanja, ukljuujui i sva druga pitanja iz popisnice P-1, teko da se moe doi do neke stvarne slike o statusu izbjeglica i raseljenih lica u BiH). Neka od pitanja od 19-31 su ve raspravljana u prethodnom poglavlju (posebno pitanja 24-26), dok na ostala pitanja iz ovog dijela nee biti obraena posebna panja za potrebe ovog istraivanja (iako bi se eventualno moglo postaviti par pitanja naroito o svrsi ovako formuliranog pitanja br. 27 o raunarskoj pismenosti) budui da se mogu smatrati standardnim za popis. Radije emo se u nastavku osvrnuti na pitanja oznaena naslovom ekonomska aktivnost (pitanja od 32 do 45) jer nam ona ukazuju na (ne)ozbiljnost pristupa popisu stanovnitva. Iz ovih pitanja i naknadnog pregleda popisnica iz zemalja EU za 2011. godinu je prilino oigledno da se formulacija ovih pitanja oslanjala na standarde EU. Meutim, takva odluka nije ba u potpunosti jasna. Ekonomski i socijalni razvoj zemalja koje su u EU i naini prikupljanja statistikih podataka u tim zemljama se
95 Uputstvo za popisivae, str 63, dostupno na http://www.bhas.ba/census/Uputstvo_za_popisivace_bh.pdf. 96 Ustavni sud BiH, Rjeenje o neizvrenju U 3/11 od 16. januara 2013. godine, dostupno na http://ccbh.ba/bos/ odluke/povuci_html.php?pr=emFrb24gbyBtYXRpxI1ub20gYnJvanU=&pid=462450.

23

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

u potpunosti razlikuju od situacije u Bosni i Hercegovini. Naime, planirani popis u BiH bi morao biti daleko sveobuhvatniji nego to je to sluaj u zemljama koje imaju sofisticirane statistike administrativne registre, koje su vodile svoje statistike podatke sistematski vie od stotinu godina, i koje nisu prole drutveno-ekonomsko razaranje kao Bosna i Hercegovina. Planirani popis u BiH bi se trebao smatrati poetnom razvojnom takom, koja bi bila tek prva referenca za analizu ekonomsko-socijalnog razvoja u narednim decenijama (a to bi se moglo mjeriti narednim popisima i putem kasnije razvijenih statistikih administrativnih registara). Stoga, su moda za BiH referentije popisnice nekih zemalja u razvoju ili novo-razvijenih zemalja (kao to je, na primjer, Brazil97). Dakle, za dobivanje stvarnih ekonomsko-socijalnih trendova u BiH potrebno je razviti daleko opseniji formular nego to je to situacija u drugim EU zemljama. Tako, na primjer, pitanje br. 42 Glavni izvor sredstava za ivot u posljednjih 12 mjeseci u kojem su ponueni zatvoreni odgovori nije dovoljno za utvrivanje socijalno-ekonomskog standarda (naroito kada se zna da neki od ponuenih odgovora kao, na primjer, novana pomo za osobe koje su ostale bez posla, socijalna pomo i slino, ba i ne postoje kao opcija u BiH, a naroito ne za period od 12 mjeseci ili kada se podjednako tretiraju pozajmica i uteevina ili stipendija, aki kredit i alimentacija kao izvor sredstava za ivot). Za ove potrebe je neophodan barem neki opseg iznosa prihoda (kao, na primjer, u pitanju br. 33 u popisnici u Australiji98). Takoer, ako su uglavnom ponuena zatvorena pitanja unutar dijela o ekonomskoj aktivnosti, nije ba jasno zato je djelatnost potpuno otvoreno pitanje (s tim da se jo upisuje i naziv preduzea). Kakav koristan ekonomsko-socijalno razvojni statistiki podatak se moe dobiti iz nebrojeno mnogo razliitih opcija? Ne bi li bilo korisnije dati i neku odreenu zatvorenu listu jer bi se na osnovu nje moglo doi do podataka o preoptereenim sektorima (na primjer administraciji) ili eventualno nepostojeim sektorima (koji potencijalno imaju razvojnih potencijala). Takoer, i druga pitanja vezana uz socijalno-ekonomski status, a kako bi se mogao planirati dalji razvoj drutva, nedostaju u popisnici. Na primjer, s obzirom da u Bosni i Hercegovini ne postoji univerzalna zdravstvena zatita, pitanje o dostupnosti iste je neophodno kako bi Bosna i Hercegovina (ako nita drugo) mogla razviti plan kako da ispuni obaveze koje proizilaze iz meunarodnih instrumenata (na primjer Meunarodni pakt o ekonomskim i socijalnim pravima) kojih je potpisnica. Takoer, Upitnik za domainstvo i stan (P-2) djelimino ukazuje na povrnost pristupu popisa. Tako, na primjer, za osobu koja ivi u stambenoj jedinici u stambenoj zgradi i na pitanje 14 Centralno grijanje odgovori pozitivno, pitanje 25 Vrsta energenta koji se koristi za zagrijavanje jedinice za stanovanje (u kojoj se nude odgovori ugalj, drvo, nafta i naftni derivati, prirodni plin, elektrina energija i drugo) postaje besmisleno ako je stambena jedinica prikljuena na kotlovnicu (jer zato bi ta osoba morala znati koji energent koristi kotlovnica). S druge strane, dodatna pitanja preko kojih bi se mogao odrediti ivotni standard (na primjer, nekada je to bilo procenat namjetaja od iverice, a danas bi to mogli biti pristup inernetu, telekomunikacijama ili recimo posjedovanje raunara) su isputena.

97 Uzorak dostupan na http://unstats.un.org/unsd/demographic/sources/census/quest/BRA2010enl.pdf. 98 Uzorak dostupan na http://unstats.un.org/unsd/demographic/sources/census/quest/AUS2011en.pdf.

24

4
POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

4. ZAKLJUCI I PREPORUKE
Odlaganje popisa u svakom sluaju predstavlja posljedicu kontinuirane krize politikog subjekta u BiH. Upravo kao i sa provedbom presude Evropskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi i Finci protiv BiH, lideri politikih stranaka u BiH svesrdno rade na tome da se zadri i perpetuira u nedogled postojee stanje. Uloga primarnog meunarodnog aktera, Evropske Unije, u tom smislu teko da doprinosi rjeavanju situacije. Evidentno je da EU ne eli da se direktno hvata u kotac sa problemima u BiH i da se radije odluuje za rad sa drugim zemljama u regionu, uz nadu da e regionalni procesi reformi neizbjeno obuhvatiti i BiH. I mada ova strategija posjeduje odreenu validnost, ona pritom ipak uzrokuje dalju komplikaciju odnosa u BiH. Politiki pragmatizam kao strategija koju je EU usvojila u odnosu prema BiH, omoguila je, naalost, politikim liderima u BiH da politike procese svode na netransparentne dogovore, dok je nepostojanje kontrole i korektiva rezultiralo prvo stagnacijom, a potom i vraanjem unatrag demokratskih procesa u BiH. Dravi BiH je formalno u procesu popisa dodijeljena uloga koordinatora izmeu dva entiteta, dok se neformalno radi o koordinaciji izmeu lidera politikih stranaka. Iako je ovo, samo po sebi, problematino u organizacijskom i praktinom smislu, ak se i taj proces uspjeno opstruira. Sukcesivni nalazi iz izvjetaja IMO-a skreu panju na to da je koordinacija izmeu Agencije za statistiku BiH i entitetskih agencija nedovoljno dobra99. Orijentiranost ka tome da se provedba popisa u BiH predstavi kao znak progresa u dravi, uz pragmatini pristup najvanijih meunarodnih aktera cijelom procesu, mogao bi rezultirati time da se kontinuirano negativni nalazi IMO-a relativiziraju u cilju omoguavanja odravanja popisa u oktobru 2013. Poto dalje odgode popisa nisu realistine zbog injenice da je 2014. izborna godina, a kompletna odgoda popisa bi se smatrala velikim korakom unazad, izgledan scenario je da e BiH u oktobru napraviti popis koji u mnogim segmentima nee odgovarati traenim standardima, ali koji e formalno ispuniti zahtjeve iz Mape puta. Meutim, u trenutnoj politiki i ekonomsko nestabilnoj situaciji u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina, implementacija ovakvog popisa stanovnitva bi mogao znaiti ili dalje produbljivanje problema ili prvi korak naprijed prema ekonomsko-socijalnom razvoju drutva. Stoga se ovaj proces ne smije olako shvatati i treba mu se zaista ozbiljno i potpuno nepristrasno pristupiti. Obzirom da su pitanja o etno-kulturnim karakteristikama prilikom popisa stanovnitva izrazito subjektivne prirode i da odgovori na njih ovise od stepena slobode, odnosno prisile prema ispitanicima prilikom njihovog izjanjavanja, ona su u velikoj mjeri podlona politikoj zloupotrebi. U ovom kontekstu, pitanje o maternjem jeziku ini se najspornijim iz dva razloga. Prije svega, usprkos jasnim Preporukama, bh. vlasti su odluile da ovo pitanje bude obavezno i da se uskraivanje davanja odgovora na njega preduprijedi prekrajnom sankcijom. Drugo, pitanje o maternjem jeziku je samo jedno od moguih i preporuenih pitanja u temi o jeziku. No, ukoliko se insistira na samo takvom pitanju, onda se ne ini opravdanim nazive slubenih jezika ponuditi kao zatvorene opcije na pitanje o maternjem jeziku. Takoer, Popisnica P-1 ne uvaava postojanje jednog standardnog (govornog) jezika u lingvistikom smislu, kao ni injenicu da e neki multilingvalni ispitanici moda htjeti ponuditi vie odgovora na ovo pitanje. Konano,
99 Osim tehnikih priprema, jo uvijek postoje nerijeena pitanja kao rezultat razliitih tumaenja Zakona o popisu, nejasne raspodjela i nivo raspoloivog budeta. Konano, kao to je i redovito isticano, koordinacija meu tri statistike institucije je jo uvijek nezadovoljavajua, a proces donoenja odluka jo uvijek ne funkcionie ispravno, IMO izvjetaj br. 7. l. 17.

25

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

dravnu statistiku bi moralo interesirati koliko ljudi u BiH govori ili se slui stranim, naroito tzv. svjetskim jezicima, koliko ljudi se slui drugim alfabetima (arapski, kineski, ruski, hebrejski i sl.), kao i nekim specijalnim jezicima (programerski, gestovni i sl.). Iako prema IMO izvjetajima pitanja br. 24-26 nemaju nikakve veze sa postojeim ustavnim kategorijama, ve se radi o tome da se saznaju injenice o linom samorazumijevanju ispitanika, Vijee ministara BiH je Agenciji dalo na znanje da prilikom traenja najboljih alternativa prilikom formulacija pitanja imaju u vidu vaee ustavne i zakonske odredbe. Ovo se ne bi moglo nikako drugaije protumaiti nego kao vrenje politikog uticaja na statistiku struku, koja bi uporite za svoj rad morala nalaziti prije svega u dostupnim saznanjima iz drutvenih i drugih nauka, a ne u politiko-ideolokim konstrukcijama ugraenim u pravnim aktima. Zato se popis i rezultati popisa ni u kom sluaju ne smiju koristiti za dalje produbljivanje krize (niti za dnevno-politike ili ak i ekonomsko-ekspoloatatorske neoliberalne potrebe). Osnovni razlog za provoenje popisa treba biti ekonomsko-socijalni razvoj drutva, planiranje izgradnje infrastrukture (kola, bolnica, puteva i slino), i unaprjeenje kvaliteta ivota stanovnika odreene zemlje (prilagoavanje socijalnih pomoi, unaprjeenje ekolokih uvjeta ivota, osiguranje adekvatnog stambenog prostora i sl.). Stoga je neophodno to hitnije ukljuenje kompletnog civilnog drutva i cjelokupnog stanovnitva u rasprave o popisu kako bi se dolo do otklanjanja trenutnih problema i najadekvatnije formulacije pitanja u popisnici stanovnitva i domainstava u Bosni i Hercegovini. U suprotnom se treba smatrati da cilj provoenja popisa nije za dobrobit stanovnitva Bosne i Hercegovine ve samo za pozicioniranje odreenih politikih jedinki unutar vrlo sloenog politikog sistema. Ope preporuke koje proizilaze iz ovog istraivanja se mogu podijeliti po ekonomsko-socijalnom aspektu i aspektu izjanjavanja po pitanju etno-nacionalnih karatkteristika. U ovom kontekstu, one su sljedee: 1. Pitanja u popisnici koja e biti koritena na popisu u oktobru 2013. godine bi trebala biti vie formulirana u razvojnom kontekstu, a ne u smislu pukog prebrojavanja stanovnitva i domainstava. Ovo podrazumijeva jasnije i sveobuhvatnije definirana naroito pitanja koja se odnose na ivotni standard, primanja, ekonomsku aktivnost i slino. 2. U diskusiju vezanu za popis u Bosni i Hercegovini bi se trebalo ukljuiti kompletno civilno drutvo, to podrazumijeva i organizacije koje se bave enskim pravima, udruenja boraca, logoraa, izbjeglika udruenja, udruenja koja zastupaju interese socijalno iskljuenih kategorija, jer je ovaj popis od iznimne vanosti za ove drutvene kategorije. Jedino se na osnovu rezultata popisa moe dobiti jasna i cjelovita slika o statusu ovih kategorija u BiH. 3. U smislu podijeljenih odgovornosti u koordinaciji i organizaciji popisa, treba insistirati na tome da bh. vlast, kao i meunarodni akteri (EU, OHR, Vijee za implementaciju mira) trebaju podjednako preuzeti odgovornost za pripremu i sprovoenje popisa u BiH, kako bi se, u sluaju neuspjelog ili loeg popisa, izbjeglo prebacivanje odgovornosti ovih aktera sa jednih na druge. 4. Obzirom da se prema Preporukama evropskih statistiara radi o neobaveznim temama, te imajui u vidu uoene probleme u formulaciji pitanja o etno-

26

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

kulturnim karakteristikama, razumno rjeenje bi se sastojalo u brisanju ovih pitanja iz popisnih obrazaca; ili ukoliko su ova pitanja ve ukljuena onda sva ona, ukljuujui i pitanje o jeziku, moraju omoguiti opciju ispitaniku da se na njih ne izjasni, a to bi u svakom sluaju zahtijevalo izmjenu Zakona o popisu stanovnitva. 5. Ukoliko zbog ve postignutog politikog kompromisa zakonske izmjene u smislu brisanja pitanja br. 24-26 iz Popisnice P-1, kao ni izmjene kojima bi se pitanje o jeziku oznailo neobaveznim nisu mogue, onda bi ova pitanja trebalo doraditi u detaljima oslanjajui se na Preporuke evropskih statistiara, te potujui prava i slobode iz Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, naroito imajui u vidu pravo na potivanje privatnosti i porodinog ivota (l. 8), slobodu misli, savjesti i religije (l. 9) te slobodu izraavanja (l. 10). 6. U svakom sluaju osigurati da popisivai zavre obaveznu obuku i pripremu za rad na popisu, ali ne samo u tehnikom smislu, ve i u kontekstu kulturolokog senzitiviziranja i uvaavanja svih ispitanika, bez obzira na etniku i/ili nacionalnu pripadnost. to se tie specifinijih preporuka vezanih za pitanja o etno-nacionalnom izjanjavanju koja su do sada izazvala najvie reakcija i diskusija u javnosti, preporuke ovog istraivanja su sljedee: 1. Pitanje br. 24 (Etniko/nacionalno izjanjavanje) trebalo bi izmijeniti da glasi npr. Narodnost ili Izjanjavanje o narodnosti ili Pripadnost narodu gdje bi se termin narod shvatao u smislu etniciteta; prostor za upis odgovora bi trebao biti potpuno otvoren uz mogunost upisa viestrukih i kombiniranih odgovora, dok bi jedine zatvorene opcije odgovora trebale biti prvo Ne izjanjava se, a drugo Bez narodnosti, Ne pripada nijednoj narodnosti ili slino. 2. Pitanje br. 25 (Izjanjavanje o vjeroispovijesti) trebalo bi izmijeniti u jednom od dva alternativna pravca; a) dosljedno slijediti Preporuke te ponuditi vie zatvorenih odgovora koji nose nazive realno postojeih ili registriranih vjerskih zajednica, ali istovremeno i brisati zatvorene opcije Agnostik i Ateist jer se naelno ne radi o nazivima vjeroispovijesti, uz ostavljanje otvorenog polja za slobodno izjanjavanje u sluaju da se odgovor ne moe podvesti pod neku od zatvorenih opcija; ili b) ponuditi iskljuivo jedno otvoreno polje za upis odgovora ispitanika u skladu sa Uputstvima prema kojima nije bitno formalno lanstvo u nekoj vjerskoj zajednici, ve vlastita samoidentifikacija osobe; uz svaku od ovih alternativa neophodno je staviti i zatvorene odgovore, prvo Ne izjanjava se i drugo Bez vjeroispovijesti, Nije vjernik ili slino. 3. Pitanje br. 26 (Maternji jezik) trebalo bi, u skladu sa Preporukama, razloiti na barem dva pitanja: a) jedno pitanje bi se odnosilo alternativno ili na maternji jezik, ili na glavni jezik, odnosno standardni jezik kojim osoba najbolje vlada, ili na jezik kojim se preteno govori u domainstvu; b) drugo pitanje bi se odnosilo na poznavanje jezika od strane ispitanika odnosno na sposobnost govorenja i/ili pisanja jednog ili vie odreenih, stranih ili specijalnih jezika. Na oba pitanja ispitanik mora imati mogunost najire slobode izjanjavanja te davanja viestrukih ili kombiniranih odgovora, imajui u vidu lingvistiku stvarnost postojanja jednog standardnog govornog jezika koji nema jedinstven naziv. Stoga bi od kljunog znaaja bilo

27

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

ponuditi iskljuivo otvorene opcije odgovora, uz brisanje sadanjih zatvorenih opcija bosanski, hrvatski i srpski, jer se ovdje radi o nazivima jezika u slubenoj upotrebi u BiH koji nisu tema ovih pitanja, a pored toga, saznavanje injenica o stanovnitvu ne smije se nuno vezivati uz postojee ustavnopravne kategorije, ve se treba pozivati na savremenu nauku.

28

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

BIBLIOGRAFIJA
1. Billig, Michael. Banalni nacionalizam. Beograd: XX vek, 2009. 2. Bugarski, Ranko. Jezik od mira do rata. Beograd: Biblioteka XX vek: Slovograf, 1995.

3. Durr, Jean-Michel et al. Steering Committee of the International Monitoring Operation on the Population and Housing Censuses in Bosnia and Herzegovina, Sixth Assessment Report, 10-13 December 2012. 4. Durr, Jean-Michael i Roberto Bianchini. Steering Committee of the International Monitoring Operation on the Population and Housing Censuses in Bosnia and Herzegovina, Seventh Assessment Report, 12-15 February 2013. 5. Durr, Jean-Michel et al. Steering Committee of the International Monitoring Operation on the Population and Housing Censuses in Bosnia and Herzegovina, Eight Assessment Report, 18-22 March 2013. 6. Eriksen, Tomas Hilan. Etnicitet i nacionalizam. Beograd: XX vek, 2004.

7. Fetahagi, Sead S. Religija i popis: Problem (samo)identifikacije. Novi pogledi XIX proljee 2012, ACIPS, Sarajevo. 8. Kordi, Snjeana. Jezik i nacionalizam. Zagreb: Durieux, 2010.

9. Mren, Snjeana. Narodnost u popisima, promjenljiva i nestalna kategorija. Stanovnitvo 1-4, 2002. 10. Muratagi-Tuna, Hasnija. Bosanski, hrvatski, srpski: Aktuelni pravopisi (slinosti i razlike). Sarajevo: Bosansko filoloko drutvo, 2005. 11. Official Journal of the European Union, L 218/14, 13.8.2008.

12. Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini. Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih nacija i Statistiki ured evropskih drava, Konferencija evropskih statistiara. eneva, 2006. 13. Purivatra, Atif i Kasim Suljevi. Nacionalni aspekt popisa stanovnitva u 1971. godini. Sarajevo: Komisija za meunacionalne odnose i meurepubliku saradnju Predsjednitva Republike konferencije Socijalistikog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine, 1971. 14. Slubeni list BiH 10/12 od 7. februara 2012.

15. Uredba o stalnim sudskim tumaima, Slubene novine Federacije BiH br. 44/06.

29

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA

16. avija-Valha, Neboja. Sedmi meunarodni seminar o demokraciji i ljudskim pravima u multikulturalnim drutvima, Konjic. Sesija Neki prijepori o nacionalnim i/ ili etnikim identitetima, 14.07.2004. Album 22, 2005. 17. Uputstvo za popisivae i opinske instruktore: Probni popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2012. godine, Sarajevo: Agencija za statistiku BiH, 2012. 18. Wardhaugh, Ronald. An Introduction to Sociolinguistics. 5th ed. Blackwell Publishing, 2006.

WEB STRANICE:
About.com http://atheism.about.com/od/aboutagnosticism/a/what.htm Agencija za rad i zapoljavanje BiH, www.arz.ba Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, www.bhas.ba Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba Novossti, www.novossti.com OECD, www.stats.oecd.org Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, www.parlament.ba Portal pravosua Bosne i Hercegovine, www.pravosudje.ba Republiki zavod za statistiku RS, http://www.rzs.rs.ba/ Slube za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, www.sps.gov.ba Statistiki odjel Ujedinjenih nacija, www.unstats.un.org Ujedinjene nacije, www.un.org Ustavni sud Bosne i Hercegovine, www.ccbh.ba Veernji list, www.vecernji.ba Vijee ministara Bosne i Hercegovine, www.vijeceministara.gov.ba

30

Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) je nevladino udruenje eksperata u podruju evropskih integracijskih procesa, demokratije, ljudskih prava, upravljanja dravom, humanitarnih poslova, studija roda i religijskih studija. Asocijacija je osnovana u februaru 2003. godine, kao rezultat aktivnosti Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. ACIPS je proizvod tenje da se na jednom mjestu okupi intelektualni i liderski potencijal magistara ove obrazovne institucije. lanovi i lanice organizacije aktivni su u vladinom i nevladinom sektoru, civilnom drutvu i meunarodnim organizacijama u BiH i regionu. Primarni interes organizacije jeste buenje i razvijanje javne svijesti o kljunim temama u drutvu i sprovoenje istraivakih i politikih studija. Osim direktnog angamana u kreiranju i istraivanju politika, ACIPS takoer odrava redovnu komunikaciju sa politiarima, graanima BiH, predstavnicima NVO sektora i medija.

Dugoroni strateki ciljevi ACIPS-a od njegovog utemeljenja su: Identificirati najrelevantnija pitanja u procesima evropskih integracija i izazove sa kojima se danas BiH suoava; Ostvariti visok standard nezavisnog istraivanja politika, primjenjivog u kontekstu BiH; iriti rezultate istraivanja politika i proistekle stavove relevantnim interesnim stranama i iroj javnosti, kao i zagovaranje implementacije ovih rezultata; Ostvarivanje dijaloga i saradnje sa drugim institucijama za istraivanje politika, vladama i organizacijama civilnog drutva u BiH i irem regionu.

acips@acips.ba www.acips.ba

POPIS 2013. U BOSNI I HERCEGOVINI: EKONOMSKA, SOCIJALNA I POLITIKA ANALIZA


Asocijacija Alumni Centra za Interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) Za izdavaa: Lajla Zaimovi Kurtovi, predsjednica ACIPS-a Urednica istraivanja: Lajla Zaimovi Kurtovi Istraivai/ce : Sead Fetahagi, Adnan Huski, Anes Makul, Gorana Mlinarevi Dizajn i prelom: Sanja Vrzi Sarajevo, april 2013. Izdava:

You might also like