Akademik prof. dr. sc. Rudolf Lonari dipl. ing.

gra

DIMNJAK KULTURNO - POVIJESNI I TEHNIKI ELEMENT HRVATSKOG GRADITELJSTVA

1. UVOD
Ovo predavanje retrospektiva je knjige pod gornjim naslovom, koja je izdana i promovirana u proloj godini, 22. lipnja u Varadinu. Dimnjak kao element konstrukcije zgrade iako ne predstavlja po obujmu znatniji dio zgrade meutim po svojem znaaju i funkciji predstavlja jedan od najvanijih dijelova. Potvrdu znaaja dimnjaka daje injenica da je gotovo nezamislivo vidjeti zgradu bez dimnjaka koji predstavljaju vaan dio u oblikovanju i estetskoj kompoziciji zgrada. Kad se tome pridrui funkcija dimnjaka u zgradi tada se jo vie moe glorificirati njegov znaaj. Dimnjaci po svojoj definiciji predstavljaju vertikal ne kanale u zgradi izgraene od nezapaljivog i nesagorivog materijala za odvod plinova, koji nastaju sagorijevanjem krutog tekueg ili plinovitog goriva u jednom ili vie loita. Djelovanje dimnjaka u odvodu plinova od sagorijevanja temelji se na razlici u teini toplih plinova u dimnjaku i hladnog vanjskog zraka, kao i na razlici tlaka koji je prisutan u kanalu dimnjaka i vanjskog atmosferskog tlaka. Navedeno omoguava transport plinova od sagorijevanja u atmosferu, to se u praksi naziva vuenje dimnjak a. Ova publikacija stvarana je s namjerom da se prije svega strunjacima, a i iroj javnosti prezentira dimnjak kao konstruktivni dio zgrada u jednom znaenju, a u drugom kao sastavni dio arhitekture, oblikovanja i kulture vezane na zgradarstvo. Dimnjak je prisutan na zgradama od vremena kada je ovjek poeo graditi nastambe, kada je napustio peinu kao svoje obitavalite i od kada se je poeo sluiti vatrom. Vezano na navedenu injenicu obrada dimnjaka u ovoj publikaciji see i u prolost koliko su to omoguili istraeni i sakupljeni podaci. Glavni dio dimnjaka koji ini vanjski oblik i kompoziciju zgrade je dio koji je izgraen izvan obujma zgrade, odnosno iznad krova. Moe se zakljuiti da su graditelji u prolosti zaista imali smisla u oblikovanju vanjskog izgleda dimnjaka iznad krovova, koji svojim korpusom i oblikom stvaraju

ugodnu sliku kompozicije zgrade ne zanemarujui kod toga njegovu osnovnu funkciju odvoenja plinova od sagorijevanja u loitima. Osnovni cilj autora ove publikacije je prema tome bio da se ne izostavi struni aspekt dimnjaka i njegov tehnoloki znaaj ve da se prikae znaenje dimnjaka u povijesnom kulturnom, oblikovnom i estetskom smislu. Kod takvog pristupa u obradi materije dimnjaka nije zanemaren njegov znaaj za ivot ov jeka. Jedan publicist je ustvrdio da ovjek bez dimnjaka ne bi mogao funkcionirati i ivjeti, to znai da bi bio bez vatre, topline i svjetlosti.

2. POVIJEST I ZNAAJ VATRE

Prijenos vatre u ovjekovo obitavalite poetak je stvaranja ognjita na kojem je ovjek iskoritavao prednosti vatre. Vatra je kemijski proces sagorijevanja gorivih tvari uz prisutnost zraka i kisika stvaranjem plamena, koji daje toplinu i svjetlost. Zapaliti i koristiti vatru bio je najvaniji korak u nastajanju kulture i civili zacije ovjeanstva. Otkrie vatre u povijesti ovjeanstva neprocjenjiv je boljitak u ivotu ljudi. ovjek je u prolosti vatru primijetio kao prirodnu pojavu zapaljenja nakon udara groma ili erupcije vulkana. Zamijetio je da plamen od vatre daje toplinu i svjetlost, te ju je pokuao prenijeti u svoje prirodno obitavalite i tamo je zadrati. Povijesni izvori govore da se to desilo u kamenom dobu, to potvruju neka nalazita starija od 500.000 godina. Meutim, vatra se koristila mnogo ranije, to potvruju podaci iz nalazita iskopina u Gesher Benot Yalagov u Izraelu. U tom nalazitu su pronaene nagorjele sjemenke, komadii nagorjelog olova i ogorjelo kamenje od ognjita, ija starost je procijenjena na 790.000 godina.

Vatra kao prirodni fenomen Prema grkoj mitologiji vatronoa je bio Prometej, bog koji je ljudima donio vatru.

Prometej vatronoa (Heinrich Fridrich Flieger 1817.) Prvotno su praljudi vatru prenesenu od prirodnog zapaljenja ouvali u svojim prirodnim obitavalitima, to je svakako bilo komplicirano. U kasnijem razvoju su sami nauili kako zapaliti vatru, najvjerojatnije meusobnim udaranjem kremenih kamena kod ega su nastale iskre, kojima su palili suhu travu i drveno iverje. Jednako tako su otkrili da trljanjem suhih komadia drveta jedno o drugo dugotrajnim i brzim trljanjem se stvorila temperatura koja je zapalila trljajue komadie drva. Kod toga su bile potrebne dovoljne koliine suhe trave i drva.

Kada se vatra jednom zapalila odravala se je i uvala i to je poetak stvaranja ognjita. Kod uvanja vatre morala se voditi briga da plamen ne ugrozi obitavalite tadan jih ljudi. Vatra je tada ovjeku omoguavala: isijavanjem topline zatitu od hladnoe njenu ar koristiti za pripremu hrane njenu svjetlost za osvjetljavanje u mraku svjetloom i plamenom zatitu od divljih zvijeri njenim plamenom unitavanje raznih otpadaka

3. OGNJITE
Ognjite je mjesto na kojem se je nalazila i loila vatra. Ognjite je nastalo u vremenu kada je na predak prenio vatru iz prirodnog izvora u svoje prirodno obitavalite, peinu ili neki drugi prirodni zaklon. Prvo ognjite se nalazilo na sredinjem mjestu obitavalita na kojem se je vatra mogla odravati , to je svakako trebalo biti mjesto gdje je bilo omogueno dovoenje zraka i prirodno odvoenje dima. Po svom povijesnom razvoju prvo su se pojavila otvorena ognjita koja su se koristila do vremena kada je praovjek napustio prirodno obitavalite i poeo graditi objekte za obitavanje, do vremena, kada je u objektima koje je gradio za stanovanje poeo koristiti zatvorena ognjita. Na slici je prikazano ognjite u Engleskoj iz 14. stoljea u Sali Penhorst Place. Ognjite se nalazilo na sredini prostorije, a ogrjev su bila drva. Ognjite je bilo zatieno s nesagorivim materijalom, kamenom ili peenom opekom. Otvorena ognjita vrlo su dugo bila u uporabi, ak i do poetka 20. stoljea, naroito u primitivnim i seoskim domainstvima.

Otvoreno ognjite u Engleskoj iz 14. stoljea

Otvoreno istarsko ognjite s natkrovljem

Prostorija s ognjitem najee se zvala kuhinja i u europskim stambenim naseljima nalazila se u posebnoj produbljenoj prostoriji. Posebno se vodilo rauna da ta prostorija bude slobodna od dima koji se odvodio kroz otvor na stropu. Takva rjeenja bila su u 9. stoljeu u Njemakoj u Vorburgu. U ukupnom vremenu srednjeg vijeka kuhinja se arhitektonski nije mijenjala. Otvoreno ognjite je bilo jedino rjeenje za pripremanje hrane i za grijanje. Europske kuhinje bile su tamne, zacrnjene i zadimljene, te su dobile naziv dimne ili crne kuhinje. (Slika 25.)

Stara crna kuhinja s ureajem za kuhanje na otvorenom ognjitu Odvajanje posebnog ognjita za pripremu hrane poelo je pojavom prvih ureaja za kuhanje i peenje hrane. Navedenom pojavom organizirale su se posebne prostorije za pripremu hrane koje su nazvane kuhinje. Prvi ureaji za pripremu hrane tednjaci pojavili su se u Japanu u 3. do 6. stoljea u vremenu Kofuna. Slina ognjita za pripremu hrane ostala su uporabi stoljeima. Na slici je prikazano takvo ognjite iz 16. stoljea iz Italije.

Seoska talijanska kuhinja iz 16. stoljea

Na slici je prikazana kuhinja iz srednjeg vijeka iz 1505. godine. To su zapravo poetni tednjaci koji su bili tako oblikovani da su imali i ulogu zagrijavanja prostorije. Ovi tednjaci datiraju iz 13. stoljea, a zadrali su se do 19. stoljea.

Srednjovjekovna kuhinja sa zatvorenim ognjitem

4. POVIJEST GRIJANJA
Toplina od plamena vatre koristila se od njenog pronalaska za grijanje u vrijeme hladnog vremena. Nain i tehnologija grijanja od poetnog otkria vatre, pa do danas pratili su razvoj ognjita, odnosno izvorita vatre radi iskoritenja njene topline za grijanje. Pogodnost vatre za grijanje uz svjetlost bio je u povijesti poetni oblik primjene za zagrijavanje. Vatra je u ognjitima od otvorenih do zatvorenih morala biti pod kontrolom zbog njene razorne moi zapaljenja gorivih predmeta u okolini. Taj fenomen su nai preci uoili u samom poetku koritenja, te su ognjita imali pod kontrolom i njihovu okolinu zatiivali materijalima koji nisu zapaljivi. Odnosili su se dakle prema vatri na nain da iskoriste samo njena prednosti. Toplina se od vatre moe u okolinu prenijeti s fizikalnog stanovita na 3 naina: odavanjem i prenoenjem topline od toplog izvora na hladnu okolinu putem zranog medija zraenjem toplinskih zraka preko zranog medija na hladne predmete konvekcijom

4.1. NAINI GRIJANJA

4.1.1. OTVORENO OGNJITE
Otvorena vatra kao ognjite bilo je tisuama godina glavni oblik grijanja u peinama, zemunicama, sojenicama i zidanim zgradama.

Otvoreno ognjite Ognjita su uglavnom bila smjetena u sredini obitavalita, i u naravi kamenom ograena udubina poda. Dim vatre izlazio je kroz otvore, pukotine ili otvor na krovu. Takav nain grijanja ostao je najdue u krajevima s umjerenom klimom, posebice Engleskoj.

4.1.2. ZRANO GRIJANJE HYPOKAUST

Prije vie od 2000 godina da bi rimski legionari mogli prezimiti u Galiji razvio je rimski trgovac Gaius Sergius Orata sustav grijanja koji je i za dananju tehniku grijanja ponovno interesantan i aktualan. Takozvano Hypokaustovo grijanje sastojalo se od zagrijavanja zraka opekama grijanih vatrom u posebnoj komori i odvoenja toplog zraka kroz meuprostor do poda prostorije koju treba grijati. Kasnije su u zidove ugraivane glinene cijevi kako bi topli zrak strujao prema gore. U rimsko doba prisutno je i toplovodno grijanje, koritenjem prirodne vrue termalne vode. Vrua termalna voda vodila kroz sustav glinenih cijevi u zidovima i na taj nain grijala zidove, a preko njih prostorije. Takav sustav grijanja pronaen je u rimskim iskopinama u Varadinskim Toplicama.

10

Zrano grijanje u rimsko doba (Hypocaustum)

4.1.3. GRIJANJE PEIMA I KAMINIMA

Pei predstavljaju zatvorena ognjita, te je grijanje njihovim koritenjem mnogo jednostavnije i efikasnije nego to je to kod otvorenih ognjita. Prve pei su se pojavile u 8. stoljeu i bile su zi dane od kamena, gline ili opeke. Kasnije kada je otkriveno eljezo pojavile su se pei od lijevanog eljeza (gus-a).

Zidana pe od kamena

eljeznolijevana pe

Sobna pe od lijevanog eljeza s penicom za peenje iz sredine 16. st. 11

Prikazana zatvorena ognjita prvo su se pojavila kao zatvoreno loite, zatim u 15. stoljeu kao sobne pei i u 16. i 17. stoljeu zidane kaljeve pei i kamini.

Pei od lijevanog eljeza

Zidana sobna pe

12

Arheoloka istra ivanja koja su obavljena 2006. godine, za vrijeme gradnje poslovno trgova kog Centra Kaptol u Zagrebu, pokazala su da je grad Zagreb tijekom 15. i prve polovice 16. stolje a bio zna ajan centar keramikog obrta odnosno izrade keramikih pei. Na lokaciji Centra Kaptol u Novoj Vesi, koji je otvoren upravo na Valentinovo, arheolo ka istraivanja proveli su stru njaci Muzeja grada Zagreba i Gradskog zavoda za za titu spomenika kulture i prirode. Rezultat istraivanja, po rijeima muzejskog arheologa Borisa Ma ia, je pronalazak ostataka radionice za izradu keramikih penjaka za kaljeve pei. Strunom analizom pojedinih primjeraka ustanovljeno je da je radionica na Novoj vesi djelovala itavo 15. stoljee i prvu polovicu 16. stoljea. Tamo su, osim jednostavnih penjaka, pronaeni i zahtjevni, sigurno skupi primjerci koje je radionica takoer proizvodila. Meu prona enim penjacima, istie arheolog Ma i, nalaze se i dijelovi nadaleko poznate pei s vitezom, iji je izvornik proizveden u kraljevskim radionicama Budima izmeu godine 1454. i 1457. Taj skupi i cijenjeni proizvod naruivao se za kraljevske i vlastelinske pala e diljem Europe.

Kaljeve pei iz dvorca Trakoan

13

Kaljeva pe iz srednjeg vijeka

Otvoreni kamin u varadinskom muzeju

Vrlo atraktivan kamin iz srednjeg vijeka

Otvoren kamin s likom dimnjaara iz Ludbrega 14

Zatvoreni kamin s ureajem od lijevanog eljeza

4.1.4. CENTRALNO GRIJANJE 4.1.4.1. Centralno grijanje iz 18. stoljea

Prvo centralno grijanje pojavilo se u 18. stoljeu i razvio ga je veanin Marten Trifvald 1716. godine. To je najstarije poznato centralno grijanje na kruta goriva s koritenjem tople vode. Ovo grijanje nije bilo zamiljeno za grijanje kua ve kao proizvoa topline za staklenik u engleskom Newcastlu. Vrlo brzo takav oblik grijanja poeli su uvoditi bogatiji plemii i graani u svoje dvorce i vile. Zbog skupoe centralnog grijanja isto je tek krajem 19. stoljea postalo kao uestaliji oblik zagrijavanja kua i stanova. Koritenjem centralnog grijanja za zagrijavanje prostorija zgrada, radnih, proizvodnih i ostalih prostora prisutna su dva sustava grijanja: sustav grijanja toplom vodom sustav grijanja kipuom vodom

15

Sustav centralnog grijanja

4.1.4.2. Centralno grijanje na lo ulje i plin u 20. stoljeu

Poetkom prolog stoljea dolaze na trite prvi kotlovi koji koriste za gorivo ulje i plin. Standard ivota i stalni rast potrebe grijanja i koritenja tople vode imali su za posljedicu razvoj tehnologije centralnog grijanja. Pioniri u razvoju centralnog grijanja smatraju se braa Buderus koji su 1920. godine proizveli prve pumpe za provoenje tople vode u sustavu grijanja, i time uveli centralno grijanje u viekatne zgrade.

Sustav cjevovoda za dovod plina do kotla centralnog grijanja

16

4.1.4.3. Centralno grijanje koritenjem prirodne energije

Krajem 20. stoljea razvijaju se novi sustavi grijanja koji koriste prirodnu energiju. Koritenjem prirodne energije razvila su se dva sustava: koritenje temperature tla, zraka i podzemne vode pomou toplinskih crpki koritenje suneve energije solarno grijanje

Koritenje temperature tla, zraka i podzemne vode Kod obiteljskih stambenih kua primjenjuje se nain grijanja pomou toplinskih crpki. Toplinske crpke rade na obrnutom principu hladnjaka. Dok se toplina iz hladnjaka da bi hladio izuzima iz medija kojeg hladi i isputa u okolinu, toplinska crpka preuzima toplinu iz tla i podzemne vode i pretvara je u korisnu toplinsku energiju za grijanje. Tim se nainom grijanja koristi razlika izmeu temperature tla i podzemne vode i vanjske okoline, kao potencijalna toplinska energija koja se pomou specijalnog postrojenja upotrebljava za grijanje. Solarno grijanje Suneva prirodna toplina koristi se za grijanje objekata pomou specijalnih ureaja. Na dijelovima objekata koji su izloeni insolaciji sunca ugrauju se specijalni kolektori obojeni tamnom bojom. U kolektoru se nalazi voda, koja se posredstvom suneve toplinske energije grije i odlazi u sustav za grijanje.

Stambeni objekt s ugraenim solarnim kolektorima na krovno pokrovnoj plohi

17

Koritenj e prirodnih izvora toplinske energije vrlo je racionalno upravo u dananje vrijeme kada je neprestano prisutno poveanje cijena energenata; nafte, plina i elektrine struje. Posebno je uporaba ovog sustava grijanja pogodna s ekolokog stanovita ouvanja okoline, jer uope ne zagauje okolinu. Razvoj sustava grijanja je kontinuirano u dinamikom tijeku s akcentom na koritenje prirodnih izvora topline, kod ega nisu potrebni tradicijski energenti, nafta, plin ili elektrina struja. U tom kontekstu velika se vanost pridaje sunevoj energiji i bio energiji, te se u tom podruju neprestano dogaaju nova otkria.

5. POVIJEST DIMNJAKA
Prethodnikom dimnjaka moemo smatrati otvor na najviem dijelu ovjekova prebivalita, koji je sluio za odvod dima i ae. Otvor u krovu nije bio potpuno rjeenje jer je dimljenje bila esta pojava zbog slabog odvoda ili nepravilnog postupanja s vatrom. Zbog toga su prostorije i oprema za loenje i kuhanje bile crne. Glavna prostorija rimskih kua zbog toga je dobila i ime Atrium jer atrium znai tamna i aava prostorija. U povijesnom razvoju ljudskog drutva uporaba vatre sigurno je najvaniji korak tehnikog razvoja ureaja za koritenje vatre i nastanka dimnjaka. Praovjek je prije 500 do 750 tisua godina izumio i izradio primitivni alat za koritenje vatre, koju je pre nio u nastambe, koje je poeo graditi. Prenoenjem vatre u izgraenu nastambu moralo se izraditi ognjite, osigurati dotok svjeeg zraka i mogunost odvoenja dima i ae. Poetno je to bio otvor u krovnoj konstrukciji i to je zapravo trenutak nastanka dimnjaka. U prvim nastambama je otvor na krovu bio na vrhu zabatnog zida.

18

Otvor za odvod dima na vrhu zabatnog zida Kasnije se je otvor za odvod dima izvodio na povrini pokrova kosog krova u blizini sljemena.

Otvor na krovu za odvod dima od ognjita koji se nazivao bada Iznad otvorenog ognjita izvodio se koritasti strop s bonim otvorom s jedne strane za usmjerenje odvoda dima u tavanski prostor. Iz tavanskog prostora dim je izlazio u vanjski prostor kroz otvor na pokrovnoj povrini.

Koritasti strop poput svoda na ognjitem

19

Koritasti strop bio je izraen od pletera oblijepljen ilovaom radi zatite od iskara i zapaljenja.

5.1. DRVENI DIMNJACI

Da se dim ne bi irio po prostorijama, trebalo ga je provesti kanalom u zrak izvan kue. Tako su nastali prvi drveni dimnjaci koj i su se kasnije premazivali ilovaom. U gradovima u srednjem vijeku su esto bili na kuama drveni dimnjaci. Drveni dimnjaci su vrlo dugo bili u uporabi i u gradovima su bili prisutni u srednjem vijeku, a u selima su se odrali mnogo dulje, tako da su na pojedinim kuama bili prisutni do kraja 19. stoljea.

Drveni dimnjak

Drveni dimnjaci iz 13. stoljea 20

Prvi dimnjaci bili su izvedeni u krovnom dijelu kue direktno iznad ognjita na kojem se je loila otvorena vatra i na posebnim ureajima od metala pripremala hrana. Dim i aa je izlazio iznad ognjita u tavanski dio kue i kroz drveni dimnjak u atmosferu. Drveni dimnjak se poetno pojavljuje u 14. stoljeu i traje sve do 17. stoljea. Poetkom 17. stoljea poinju se izvoditi dimnjaci od vrstog materijala opeke i kamena u oblicima koji su se zadrali daljnjih 3 stoljea. Poetno su drveni dimnjaci bili izvaani nisko iznad krovne povrine, a tek kasnije su se izvodili vii prema naputku Gustava Brachmann-a iz Neukirchena kod Altmnstera u Njemakoj. Visina drvenih dimnjaka trebala je biti prema navedenom naputku najmanje 4,00 m iznad ognjita, a unutarnja irina 80 120 cm. Neki su se drveni dimnjaci u zabaenim selima zadrali sve do dananjih dana. Poetkom 18. stoljea pomalo se iskljuuju drveni dimnjaci zbog estih zapaljenja i zamjenjuju masivnim zidanim. U tom vremenu doneeno je u Njemakoj i Austriji nekoliko propisa kojima se zabranjuje izvedba drvenih dimnjaka. Zbog opasnosti od poara, Hrvatsko kraljevsko vijee donijelo je 25. lipnja 1771. godine u Varadinu, tadanjem glavnom gradu Hrvatske, propise u snazi naredbe da se kue grade od opeke i da im dimnjaci moraju biti iznad kua, izvedeni od nesagorivog materijala. Drveni su se dimnjaci jo zadrali do 1792. godine kod samostojeih kua na osami.

5.2. ZIDANI DIMNJACI

Opasnost od zapaljenja drvenih dimnjaka dovelo je do primjene i poetka graenja zidanih dimnjaka. Prvi zidani dimnjaci su se najvjerojatnije gradili u kovanicama u kojima bi se drveni dimnjaci od visoke temperature kovake vatre i iskara koje iz nje izlaze zapalili. Na slici je prikazan zidani dimnjak od kamena. Taj je dimnjak iz 10. stoljea na samostanu u Quedlingburgu Schlossberg.

21

Zidani dimnjak iz 10. stoljea Poetno su se zidani dimnjaci izvodili od kamena, a kasnije od opeka od peene gline. I zidani su dimnjaci predstavljali opasnost za objekte od zapaljenja ae, koja se nakupljala na unutarnjim stjenkama dimnjaka. Naime zidani se dimnjaci u poetku nisu istili, te se nakupljena aa nije odstranjivala, te je dolo do njenog zapaljenja u unutranjosti dimnjaka. U 1580. godini je Kurfirst von Sachsen (Knez od Saksena) u Njemakoj uveo dimnjaara za ienje dimnjaka i uveo propis potrebe kontinuiranog ienja svih zidanih dimnjaka. Znaajan preokret u gradnji dimnjaka nastao je kada su se poeli graditi zidani dimnjaci od nesagorivog materijala, kamena i cigle. Takve su dimnjake gradili najprije u utvrdama, samostanima, dvorcima i palaama. Vrh dimnjaka bio je zidan u skladu sa stilom koji je prevladavao u to doba. Takav nain izgradnje dimnjaka odrao se stoljeima i uz njegovu funkcionalnost bio je odraz klimatskih, povijesnih, kulturnih i socijalnih okolnosti pojedinih krajeva, graditelja i vlasnika.

22

Seoska kua iz Schvarzwalda s ognjitem i dimnjakom

Vrsta materijala kod izrade krova kroz povijest grijanja i dimnjaka imala je utjecaj u gradnji dimnjaka vezano na njegov presjek, odnosno povrinu svijetlog otvora. Kod krovova pokrivenih slamom ili drvom presjek dimnjaka morao je bili veliki da bi smanjio uzgon, odnosno zajedno s dimom sprijeio izlaz iskri od vatre. Istovremeno takvi stari dimnjaci omoguavali su ulazak dimnjaara u dimnjak za njegovo ienje. Takvi dimnjaci zvali su se vedski dimnjaci (prolazni dimnjaci) i zbog velikog presjeka imali su slabiji uzgon. Kada govorimo o dimnjaku kao masivnom dijelu graevine, onda ga smatramo cjelovitom konstrukcijom koja se sastoj i od sljedeih dijelova: prikljuak loita na konstrukciju dimnjaka dimovodna cijev za odvod plinova koji nastaju kod sagorijevanja otvor s vratacima za reviziju i ienje dimovodne cijevi na na jniem dijelu dimnjaka i na najviem dijelu graevine na ta vanu ili krovu zavretak dimnjaka iznad, odnosno na samom krovu dimnjaka kapa na gornjem zavretku dimnjaka. Navedeni dijelovi dimnjaka nazivaju se dimovodna instalacija. Najupeatljiviji dio dimnjaka uvijek je bio njegov vidljivi zavretak na krovu graevine. Taj dio dimnjaka uvijek je pratio arhitektonsko i oblikovno rjeenje graevine i stvarao graditeljski sklad ukupnog korpusa zdanja. Dimnjak zapravo personificira graevinu sa svojim zavretkom, te ustvari predstavlja njenu krunu. 23

Na sljedeim slikama su prikazani zidani dimnjaci od 12. do 16. stoljea.

Zidani dimnjaci iz 12. stoljea iz Loire iz Francuske

Zidani dimnjak iz 13. stoljea u Francuskoj

Zidani dimnjaci kamenom iz 14. stoljea

Zidani dimnjaci od kamena iz 14. stoljea iz Normandije u Francuskoj

24

Zidani dimnjaci iz 15. stoljea iz Engleske

Zidani dimnjaci u Tudor stilu iz 16. stoljea iz Engleske

Na slikama su prikazani zavreci novijih dimnjaka iz Portugala, koji kao njihova kruna ine simbol vrha zgrade i zaista predstavljaju umjetnika djela svojeg vremena.

Zavreci veih dimnjaka i z Portugala

25

Zavreci dimnjaka dvorca Thornbury iz 1514. godine

Neobian zavretak dimnjaka dvorca Malath u Donjem Miholjcu iz 1818. godine

5.3. MASIVNI DIMNJACI NOVIJEG VREMENA

Dimnjaci graevina visokogradnje razvijali su se sukladno s razvojem tehnologije grijanja, tehnologije graenja, vrstom goriva i ljudskim standardom. Dimnjak, a posebno njegov zavrni i vidljivi dio bio je uvijek sastavni dio oblikovne arhitekture zgrade. Polovicom 20. stoljea graevinarstvo prelo je od tradicijskog sustava zidanja dimnjaka na montani sustav, ugradnju prethodno fabriciranih dimnjakih elemenata. Dananji moderan dimnjak zadovoljava svojom univerzalnou mogunosti promjena tipova loita i vrste goriva.

26

Rjeenje dimnjaka iznad krova u dananjem vremenu

Moderno rjeenje zavretka dimnjaka

Dimnjak centralnog grijanja stambene zgrade

5.4. INDUSTRIJSKI DIMNJACI

Industrijski dimnjaci se grade na velikim kotlovnicama, toplanama, ciglanama i slinim industrijskim objektima gdje je potrebna visoka temperatura za proizvodnju, tople vode, vodene pare, odnosno gdje je potrebno u proizvodnom procesu industrijske proizvodnje

27

Industrijski dimnjak termoelektrane u Plominu

6. ZNAMENITOSTI I DOGODOVITINE VEZANE ZA DIMNJAK

Dimnjaci kao neizostavni i oblikovni dijelovi graevina visokogradnje predstavljaju prepoznatljivi element koji karakterizira obitavalite ljudi od pra povijesti do danas. Dimnjaci su u kontekstu navedenog od svog nastanka, pa do danas svakako graevinski dio zgrada u kojima obitavaju ljudi, ali i znaajni kulturoloki element vezan na mnoge znamenitosti i dogodovtine koje su vezane na njih. Veina znamenitosti i dogodovtina povezane su s ugodnim okolnostima u odnosu na ivot ljudi, a pojedine predstavljaju i neugodne pojave. Znamenitosti i dogodovtine su neposredno povezane s prilikama ivljenja ljudi u svojim nastambama. Kako su se te dogodovtine javljale u tijeku prolosti sastavni su dio ljudskog drutva, pa na taj nain predstavljaju znaajnu kulturoloku i povijesnu vrijednost i svakako imaju obiljeje narodnog blaga. Autor obrauje i predstavlja znamenitosti i dogodovtine, koje su se istraivanjem mogle saznati iz narodnog predanja i dostupne literature. Vjerojatno postoje jo neke dogodovtine koje su vezane uz dimnjak graevina, meutim najvanije su obraene i prikazane.

28

6.1. OGNJITE
Pojam ognjite predstavlja mjesto gdje se loi vatra u nastambi s ciljem koritenja pozitivnih prednosti i blagodati vatre. Naziv ognjite ima poseban znaaj jer predstavlja simbol ivljenja ljudi na odreenom lokalitetu u rodnom domu. Mnogi pisci su opisivali ognjite kao element iskonske pripadnosti s vojoj rodnoj grudi rodnom domu.

6.2. SREA
Dimnjak zajedno s ognjitem, odnosno loitem personificira sreu u prvom redu u odnosu na koritenje pozitivnih prednosti vatre za grijanje i pripremanje hrane. Srea se u narodnom predanju simbolizira s dimnjaarom koji isti i kontrolira dimnjake. Smatra se da e se u susretu s dimnjaarom i prihvaanjem za gumb svojeg odijela dogoditi srea. Ta je pojava vjerojatno vezana uz dimnjaara koji odrava dimnjake i na taj nain spreava nezgodu koja bi se mogla dogoditi kod neodravanih i neistih dimnjaka, najee pojavom zapaljenja koje bi unitilo nastambu. Dimnjaar je uvijek bio rado viena osoba u kui i uvijek je ukuane evocirao na sreu. Dogodovtina sree povezana s dimnjakom i dimnjaarom je i obiaj estitanja dimnjaara ukuanima kua kod kojih isti i odrava dimnjake prigodom Boia i Nove godine, prigodom ega je darovao kalendar za iduu godinu. Prikazan je poster s dimnjaarom, koji je simbol sree, a na sljedeoj slici estitka dimnjaara za Novu Godinu.

29

Poster s dimnjaarom iz 1906 . godine iz Darde

estitka dimnjaara za Novu Godinu

6.3. SVJETLO
Svjetlo je jedan od vrlo vanih elemenata izvora ivota, koje se koristilo kao prirodna pojava u vrijeme mraka. Prije pronalaska vatre kao prirodne pojave, ljudi su u nonom vremenu ivjeli u mraku. Pojavom vatre doli su do svjetlosti koja je uvelike poboljala uvjete ivota kada nije bilo danjeg svjetla. Prva osvjetljenja svakako su bila otvorena ognjita, koja su osvjetljavala prostoriju u kojoj su se nalazila.

6.4. TOPLINA
Izgaranjem goriva na ognjitima i loitima reproducira se toplina koja je neophodna za ivljenje u zimskom i hladnom vremenu. Top lina je svakako neophodna u ivotu ljudi, te se njenom pojavom znatno poveao standard ivljenja. Toplina koja se reproducira vatrom u prvo je vrijeme sluila samo za grijanje, da bi se kasnije upotrijebila za pripremu hrane i kuhanje. Praljudi su utvrdili da je hrana

30

tretirana na vatri i njenoj toplini mnogo ukusnija za jelo nego prijesna, kojom se do tada hranili.

6.5. IZVOR IVOTA

Dimnjak preneseno moemo nazvati izvorom ivota jer svojom konstrukcijom omoguuje koritenje vatre u loitima nastambe. Spomenuti elementi svjetlosti i topline koje daje vatra kroz sustav loita i dimnjaka u nastambama znaajan su dio standarda ivljenja. Tom konstatacijom se potvruje injenica da je dimnjak element koji uvelike sudjeluje u ostvarenju izvora ivota. Tu konstataciju potkrepljuje tradicijsko tumaenje i vjerovanje prema djeci da je njih donijela roda i unijela u kuu sputanjem kroz dimnjak. Navedena injenica potvruje injenicu da je dimnjak izvor ivota.

6.6. RAANJE DJECE

U narodnom predanju je postojala krilatica da rode donose djecu. Simboliki prikaz raanja je bio vezan uz dimnjak jer su rode djecu donosile do kua i sputale ih u kue kroz dimnjak. Takvo predanje je svakako bilo usmjereno prema maloj djeci od strane roditelja koji su ih uvjeravali da ih je donijela roda.

Rode na dimnjaku kao simbol donoenja novoroenadi 31

Hoe li se rode izroditi? Kad se jo trava runo kosila Roda je djecu po kuama raznosila. Mama joj nije ni elju pravo izustila Ve je ptica dijete kroz dimnjak spustila. Donijela bi roda Budueg princa, Kapetana broda Ili neko drugo lice, to bi ve tko naruio od ptice. Danas, rode samo to se ne izrode Jer djecu mame donose same. Ali roda i dalje na dimnjaku ui, moda ipak netko dijete narui! Navedena injenica takoer naglaava da je dimnjak izvor ivota jer je kroz njega ulazio u kuu novi ivot.

6.7. DIMNJAK SIMBOL DARIVANJA DJECE

Dimnjak se spominje kao simbol i dio stambene zgrade kroz kojeg razni darivatelji prigodom pojedinih svetkovina unose darove za malu djecu. Svetkovine prigodom koji h se navedeno dogaa je blagdan svetog Nikole i blagdan roenja Isusa Boi kada djecu daruje djed Boinjak prema zapadnom vjerovanju ili Djed Mraz prema istonom vjerovanju. Darivanje djece preko dimnjaka stara je tradicija i narodno predanje koliko je i staro kranstvo. Sveti Nikola je bio biskup i svetac, umro je 6. prosinca 327. godine, kada mu je ujedno i spomendan i ujedno dan darivanja djece. Pria o Svetom Nikoli i njegovom tajno m darivanju zlatnika ocu koji nije mogao poteno eniti svoje tri keri, zavrava kada se je Nikola popeo na krov kue i zlatnike 32

bacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjitu suile arape, zlatnici su pali u njih, i otuda dola zi obiaj stavljanja poklona u arape ili izme. Djed Boinjak donosi djeci darove za Boi prema predanju katolike, protestantske i pravoslavne vjere, sputanjem darova kroz dimnjak u kamin. Djed mraz je lik darivatelja za Novu godinu uz sputanje darova kroz dimnjak u kamin.

Donoenje i sputanje darova kroz dimnjak

Djed Boinjak na krovu uz dimnjak

Vezano za darivanje djece o Boiu posebno su prisutni obiaji u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji. U Velikoj Britaniji Santa Claus ili Djed Boinjak 25. prosinca donosi poklone kroz dimnjak. U Francuskoj djeca na Badnjak pokraj kamina (pei) ostavljaju oiene cipele i jedva ekaju da proe no, jer e ih ujutro doekati pokloni od Djeda Boinjaka. U Italiji La Befana vjetica dolazi kroz kamin i dijeli poklone djeci u arape objeene iznad ognjita. La Befana je najtovanija legenda u Italiji, koja se slavi na katoliki blagdan Sveta tri kralja 6. sijenja. Ognjite je simbol proienja elemenata vode i zraka.

33

Dobroudna vjetica La Befana

6.8. ULOGA DIMNJAKA U IZBORU SVETOG OCA PAPE

Poznato je da je dimnjak povezan s izborom svetog oca Pape. Nakon to kardinali koji biraju Papu nakon vijeanja izaberu papu iz dimnjaka zgrade u kojoj se obavlja biranje pojavi se bijeli dim koji o znaava da je odluka doneena i da je izabran novi Papa.

Dimnjak iz kojeg se puta dim kod izbora Pape Rezultati glasovanja za izbor novog pape, prema tradiciji, biti e vidljivi prema boji dima koji e izlaziti iz dimnjaka postavljenog na krovu Sikstinske kapele u kojoj se odrava glasovanje kardinala. Crni dim se pojavljuje u sluajevima kada nij e biti postignuta veina i papa nije izabran, a bijeli dim kada je papa izabran. Dim se dobiva paljenjem listia u posebnoj pei koja se prvi puta kori stila u tijeku konklava 1939. godine. Pe je od lijevanog eljeza, ovalnog oblika, visine oko 1m i obujma 45cm. U donjem dijelu pei su vrataca za potpalu, a na gornjem dijelu vrataca

34

kroz koja se ubacuju dokumenti za paljenje. Na pei su ugravirani datu mi konklava s izborom pape. Crni dim se dobiva paljenjem glasakih listia i biljeaka kardinala, a bijeli dim listia i mokre slame. Koriste se i pomoni ureaji da se pojaa vidljivost dima. Putem toga ureaja koji je spojen na isti dimnjak kao i pe, putaju se posebni dimovi u trajanju od nekoliko minuta ija boja naravno ovisi o ishodu glasovanja. Zbog velike tajnovitosti oko izbora pape, vanjski svijet moe znati to se dogaa unutar Sikstinske kapele samo po dimu koji dva puta dnevno izlazi iz dimnjaka na vrhu kapele, a koji mogu vidjeti vjernici okupljeni na trgu Svetog Petra u Vatikanu. Nakon bijelog dima jedan od najuglednijih kardinal a izlazi na sredinji balkon, ispred bazilike Svetog Petra i objavljuje vjernicima: Hamebus papam! IMAMO PAPU!

6.9. DIMNJAK KAO SIMBOL NAJAVE NEKOG DOGAAJA

U nekim zemljama se pojava dima iz dimnjaka kue oglaava odreena najava. U prolosti su ene raale djecu uglavnom kod kue, pa kada se rodilo dijete kao nova prinova u kui, to se okolini najavilo putanjem dima iz dimnjaka. Isto tako se pojavom dima iz dimnjaka najavljuje da je gospodar kue odsutan ili kada se je nako n dueg izbivanja od kue vratio (Danska).

6.10. DOGAANJA U SNOVIMA LJUDI VEZANIM ZA DIMNJAK

Onirizam ili tumaenje snova ve je dugo prisutno u sanjaricama koje tumae snove vezane za dim, dimnjaara i dimnjak.

DIM Vidjeti dim primit ete vijesti od osobe koju dugo niste vidjeli Bijeli dim poast Crni dim donosi nesreu Svjetliji dim manje brige

35

Tamniji dim vee brige Vidjeti zajedno dim i paru oekuj neto nepovoljno Dim koji se die u zrak imate sretan obiteljski ivot, a tekoe kojima ste sada zaokupljeni uskoro e nestati Ako vjetar tjera dim u desnu stranu postojee probleme rijeit ete, ali uz velike tekoe Ako vjetar tjera dim u lijevu stranu problemi su nepremostivi Ako je kua puna dima imate pritajene neprijatelje DIMNJAAR Dimnjaar vjesnik vanog dogaaja Razgovarati s dimnjaarom oslobodit ete se neke sumnje Dimnjaar da radi oekuje vas srea u ljubavi i poslu

DIMNJAK Vidjeti dimnjak napredaj u poslu Dimnjak iz kojeg izlazi dim velika obiteljska srea Dimnjak bez dima tekim i napornim radom ostvarit ete sve svoje planove Poar u dimnjaku oekuje vas estoka svaa u kui Srueni dimnjak oekuju vas veliki izdaci

6.11. KULTURNO STVARALATVO VEZANO UZ DIMNJAK

Dimnjak je esto spominjan u mnogim podrujima kulturnog stvaralatva, to dokazuje da je vrlo znaajan i vaan dio zgrada. Podastrijet e se nekoliko primjera spominjanja dimnjaka u kulturnim dogaanjima.

36

6.11.1. KNJIEVNA DJELA

Mnogi literati spominju dimnjak u svojim djelima ili dogaaje vezane uz njega kao vitalni simbol kue.

Anica i Maja Gjerek

Anica Gjerek roena je 1935. godine u Koprivnici, te je zajedno sa svojom kerkom Majom objavila vie knjiga od ega 5 za djecu. U knjigama za djecu objavljena je knjiga roman BIJELI DIMJAAR koju je izdala kua Znanje, biblioteka Stribor u Zagrebu 1997. Roman Bijeli dimnjaar koji su zajedno napisale Anica i Maja Gjerek nagraen je 1999. godine u Italiji zlatnom medaljom za knjievnost i meunarodnom nagradom zemalja Alpe Jadran. Anica Gjerek je spisateljica za djecu i odrasle i lan je Drutva hrvatskih knjievnika od 1985. godine.

Edward Benjamin Britten

Benjamin Britten roen je 1913. godine u Lowestoft, Suffolk u Engleskoj i vrlo je poznat i znaajan engleski knjievnik. Napisao je mnoga interesantna knjievna djela meu kojima i djelo MALI DIMNJAAR. Poznatija su mu djela: Peter Grimes Otmica Lukrecije San ivanjske noi Mali dimnjaar Mladiev vodi kroz orkestar

Za svoja djela primio je znaajne nagrade Grammy 1963. godine i Soning 1968. godine.

37

Zlatko Tomii
Knjievnik Zlatko Tomii roen je 1930. godine. Iz opusa brojnih knjievnih djela zajedno s ilustratorom Rolandom Gambiroom napisao je knjigu VESELI DIMJAAR koju je izdala kolska knjiga 2003.godine u Zagrebu. Knjiga spada u seriju slikovnica to u biti kad odrastem. Sadraj knjige opisuje djeaka Andriju, sina dimnjaara. Djeak Andrija, dimnjaarov sin, primio je hitan poziv da u Visokoj ulici gori dimnjak. Njegov tata nije bio kod kue, pa je Andrija odluio uzeti stvar u svoje ruke i priskoiti u pomo. Duhovita i pustolovna priica, popraena veselim ilustracijama ilustratora Rolanda Gambiroe upoznat e malene sa vanim zanimanjem dimnjaar a i njemu pripadajuim radosti.

6.11.2. FILMSKA DJELA

Mnogi filmovi u svom sadraju prikazuju dimnjaare i ienje dimnjaka na krovovima zgrada od kojih je najznaajniji film MARY POPPIN S. Taj film je poznati ameriki mjuzikl kojeg je producirao Walt Disney 1964. godine na osnovi filma Mary Poppins, a autor P.L. Travens je napisao seriju djejih knjiga u kojima se spominju dimnjak i dimnjaari. Film je ilustrirala Mary Shepard, a autori pjesama i glazbe su Richard M. Sherman i Robert B. Sherman, a snimljen je i dovren 1964. godine. Film prikazuje dimnjaare na krovu uz dimnjake.

Detalj scene iz filma Mary Poppins 38

6.11.3. TELEVIZIJSKA SERIJA

U vrlo interesantnoj aktualnoj muziko humoristikoj seriji NAD LIPOM 35; JEL ME NETKO TRAIO simbol serije je dimnjak.

Simbol muziko humoristike televizijske serije Nad lipom 35 Prikazom dimnjaka, kraj kojeg prostruji zrana struja zapoinje i zavrava serija svaki tjedan, a pojavljuje se i u tijeku prikazivanja serije nakon prikazivanja reklama.

6.11.4. OPERE I PJESME

Na poznati kompozitor, libretist i reiser Ivo Tijardovi (Slika 114.) iz Splita ostvario je brojna glazbena djela, operete, mjuzikle i opere. Najpoznatije njegovo djelo je popularna opereta Splitski akvarel u kojem na vrlo ivopisan nain predstavlja Split, njegove graane i njihov nain ivljenja. U operi Dimnjaci uz Jadran (Schornsteine an der Adria) koja je napisana 1951. godine u Zagrebu predmet sadraja su dimnjaci. U daljnjem tekstu navedene su glazbena djela glazbenika Ive Tijardovia. Operete: Pierrot Ilo, 1922 Split Mala Floramye (Die kleine Floramye), 1926 Split Splitski Akvarel, 1928 Split Zapovijed marala Marmonta (Der Befehl des Marschalls Marmont), 1929 Split 39

 Opere:

Jurek i tefek, 1931 Zagreb

Mjuzikl: Katarina Velika, 1929 Zagreb Dimnjaci uz Jadran (Schornsteine an der Adria), 1951 Zagreb Marko Polo, 1960 Zagreb Dioklecijan, 1963 Zagreb Ivo Tijardovi roen je 18. rujna 1895. godine u Splitu, a umro je 19. oujka 1976. godine u Zagrebu.

Bista glazbenika Ive Tijardovia U mnogim pjesmama spominju se dimnjaari i dimnjaci kod ega je vrlo poznata vesela i humoristina pjesma Dimnjaar koju vrlo uspjeno interpretiraju Stjepan, imi Stani i Barbara Trohar. Pjesma Dimnjaar tef uvrtena je u hrvatske vjene pjesme. Pjevaju: Stjepan imi Stani i Barbara Trohar. Jel dimnjaar Mlad ili star, Svakoj peki zna Popraviti kvar

40

6.11.5. DRAMSKA DJELA

Nezaobilazno je ne spomenuti veselu i humoristinu monodramu Dimnjaar koja je stvorena u Varadinu. Prvi interpretator je bio amaterski glumac Miro Kelek. Nakon njega je tu monodramu uz doradu interpretirao poznati varadinski i hrvatski dramski glumac Ljubomir Kereke.

Dramski glumac Ljubomir Kereke Dramski glumac Ljubomir Kereke roen je u Varadinu 16. sijenja 1960. godine. U spomenutoj monodrami glumi dimnjaara tijefa na izrazito originalan, visoko umjetniki i popularan nain s oduevljenjem publike kojoj se prikazuje.

6.12. FILOZOFIJA DIMA

U ivotu ljudi ima bezbroj izreka i natuknica koje su vezane uz dim. Dim nastaje sagorijevanjem, pa je sasvim razumljivo: gdje ima dima, ima i vatre. Tko se dima ne nadimi, taj se vatre ne nagrije. Kojiput je gust, crn, smrdljiv, a kojiput bijel, bezmirisan, prozra an, pogodan da se njime izrazi to nestalno i nesigurno (dim na vjetru) ili ve propalo (otii u dim). Daj mi jedan dim, kau icari koji radije pue tue cigarete nego svoje i potom zdime, odmagle. Dim moe biti vrlo koristan, npr. dimna zavjesa, kojom se vojska titi od neprijatelja, no u ustima la aca i prevaranata znai prikrivanje pravih namjera, obmanjivanje (prodavati dim). I kandidati za papu sa svekolikim katolianstvom iekuju kada e iz konklave (lat. cum preko con: s + clavis: 41

klju), zatvorenoga prostora u kojem se okupilo 80 kardinala da izaberu novoga papu, prokuljati dim bijeli zna i da je papa izabran (Habemus pontificem). S dimom (ni u crkvi) jo nismo gotovi. Od ie. *dhmos (prvotno ono to isparavanjem poprima vei opseg), preko gr . thy-ms (dim; ali i dah, duh, dua), razvio se oblik thymiama od gl. thymiao, palim kd, kadim. Odatle nam tamjan. Ali i majina duica, timijan. Dua (duh + ta) prvotno je znaila dihanje, ivotnu silu. Kad te sile nestane, ovjek vie ne die. Izdahnuo je. Ispustio duu.

6.13. POREZ I DIMNJACI

Iz prolosti je poznat namet, odnosno porez za kue zvani DIMNJAARINA koja se je plaala prema broju dimnjaka na kui. Iz ove injenice evidentna je vanost dimnjaka koja see u nedaleku prolost prema kojoj su dimnjaci bili mjerilo za odreivanje visine poreza koji se plaao za zgrade. Porez vezan uz dimnjake nazivan je jo dimnica, podimina, dimnjakovina, dimnjarina ili ognjeina.

6.14. SLATKII I DIMNJAK

Dimnjak je povezan i sa slatkiima. Poznati bomboni NEGRO nazvani kao ista grla ili odaar grla, koje je poela proizvoditi 50-ih godina 20. stoljea tvornica Pionir iz Subotice. Na vreici je bio nasmijan lik dimnjaara s dugakom icom i kefom, kojima rota po dimnjaku da mu stvori dobar cug, odnosno da dobro povue . Kasnije je tvornica Kra iz Zagreba proizvodila BRONHI bombone, koji su takoer proistai grla uz tada poznati reklamni spot LAKE SE DIE.

Negro bomboni

42

6.15. DIMNJACI I VJETICE

U doba kada su se proganjale i osuivale vjetice, te spaljivale na lomaama, njihovo postojanje vezano je s dimnjakom. Prema tadanjem nerealnom i primitivnom vjerovanju u postojanje vjetica koje su se sudski proganjale, vladalo je miljenje da su vjetice letjele po zraku na metli i ulazile i izlazile u kue kroz dimnjake. U 18. stoljeu za vrijeme vladavine austrijske carice Marije Terezije dolo je do osvjeenja pa je ukinut zakon o vjeticama i prestalo njihovo proganjanje.

6.16. DIMNJACI , VILE I ZLI DUHOVI

U prolosti za vrijeme vladavine primitivizma kada su ljudi vjerovali u postojanje duhova, zlih demona i vila smatralo se da oni ulaze u kue kroz dimnjak. Razumljivo je da se dimnjak smatrao mjestom ulaza tih izmiljenih prikaza jer je dimnjak bio otvoreni dio kue na krovu. Ova injenica uz ostale potvruje koja se vanost pridavala dimnjaku.

6.17. ARHITEKTONSKO OBLIKOVNI ZNAAJ DIMNJAKA

Vanjski dio dimnjaka iznad krova zgrade pripada korpusu itavog objekta i s cjelovitim vanjskim oblikovanjem ini arhitektonsku cjelinu itavog objekta. Da korpus dimnjaka sa svojim gabaritom i oblikom mora biti estetski komponiran jer treba zgradi dati ugodu i kvalitetno uklapanje u okolinu. Konstrukcije i oblici dimnjaka u prolosti su slijedili razvoj arhitekture i oblikovanja, svoga vremena, a svakako trebaju danas slijediti trend aktualne arhitekture.

43

6.18. PAKOSTI U IZVEDBI DIMNJAKA

U praksi se znalo dogoditi da dimovodni kanali ne proputaju plinove od sagorijevanja goriva u loitima i unato kontrole putanjem metalne kugle u dimovodni kanal. Razlog takvoj situaciji bila je ugradba pustenog eira razrezanog na renje. U dijelu dimnjaka eir se je ugradio s klobukom okrenutim prema dolje s tim da se je obod ugradio u horizontalne spojnice zidanog dimnjaka ili u horizontalne spojnice montanih elemenata dimnjaka. Kontrolom s metalnom kuglom, kugla je slobodno prolazila kroz dimovodni kanal bez otpora, a kanal je i dalje bio zatvoren za prolaz dimnih plinova.

6.19. FUNKCIJA DIMNJAKA

Ve je uvodno navedena temeljna funkcija dimnjaka u obliku vertikalnog kanala izgraenog od nezapaljivog i nesag orivog materijala za odvod plinova koji nastaju sagorijevanjem raznih goriva u jednom ili vie loita.

6.20. STABILNOST DIMNJAKA

U vrijeme kataklizmi koje su se dogaale na zgradama bilo zbog oteenja vatrom, potresom, bombardiranjem ili granatiranjem posljedica je bila devastiranje i esto ruenje zgrada. Kod devastiranja ili ruenja zgrada dimnjaci su obino ostali stajati s malim ili veim oteenjem. Ova injenica govori o stabilnosti dimnjaka, koji se najee izvode kao samostalne vertikalne konstrukcije.

44

6.21. NAJVII DIMNJAK NA SVIJETU

Najvii dimnjaci na svijetu su industrijski samostojei dimnjaci uglavnom dimnjaci toplana i elektrana. Na slici je prikazan najvii dimnjak na svijetu. To je dimnjak termoelektrane u Ekibastuzu u dravi Kazahstan. Dimnjak je visok 419,7 m izgraen 1987. godine.

Najvii dimnjak na svijetu u Ekibastuzu u Kazahstanu visok 419,7m Na sljedeoj slici nalazi se najvii dimnjak u naoj zemlji, u Hrvatskoj, vi sok 340m, koji je dvanaesti po visini u svijetu.

S visinom od 340m dimnjak TE Plomin najvii je u Hrvatskoj 45

6.22. NEOBINI OBLICI DIMNJAKA

Pojedini zavreci dimnjaka mogu imati potpuno neobine i posebne oblike predstavljajui atraktivnu sliku konstrukcije ime je dobiven apstraktni oblik graevine na ijem se krovu nalaze. panjolski arhitekt modernist Antonio Gaudi konstruktor je i oblikovni stvaralac mnogih ultraekstravagantnih zavretaka dimnjaka u Barceloni. Roen je 25. lipnja 1852. godine, a umro je 10. lipnja 1926. godine. Na slikama su prikazani oblici zavretaka dimnjaka prema rjeenju arhitekata Gaudija.

Detalji zavretaka na dimnjacima arhitekata Gaudija

46

Dimnjaci arhitekata Gaudija

6.23. DIMNJACI I POTANSKE MARKE

Impozantna oblikovna rjeenja zavretaka dimnjaka panjolskog arhitekta Gaudija ovjekovjeana su na prigodnim potanskim markama, kao potv rda njihove

ekstravagantnosti.

47

Portret arhitekata Gaudija

Dimnjaci na potanskim markama

6.24. MUZEJ O DIMNJACIMA

U Engleskoj u gradu Longport-u postoji muzej dimnjaka koji ima dokumentaciju vie od 800 kua s dimnjacima. U muzeju ima izloeno oko 400 razliitih oblika dimnjaka.

48

Prikaz pojedinih eksponata u muzeju dimnjaka u Longportu u Engleskoj

7. DIMNJACI POJEDINIH KRAJEVA HRVATSKE NA STARIM GRAEVINAMA

7.1. UVOD
Hrvatski krajevi posjeduju vrlo bogato narodno blago graditeljske batine koje je obiljeeno vrlo vrijednim arhitektonsko oblikovnim rjeenjima zgrada s dimnjacima kao njihovim krunama, koje posebno obiljeuju svoje zgrade kao njihov zajedniki i sukladni zavrni oblik. Srea je da su mnogi dimnjaci diljem nae zemlje ouvani i svjedoe povijesno vrijeme, stil i arhitekturu kada su izgraeni. Ve je ranije bilo spomenuto, da je dimnjak kruna graditeljskog objekta, koja oznaava njegov vrh i predstavlja skladnu u ukupnu kompoziciju graevine. Kako bi itatelju ove publikacije lake bilo pratiti bezbrojna rjeenja i oblike dimnjaka nastojalo se ih je sistematizirati i svrstati po pojedinim dijelovima ili pokrajinama nae lijepe Hrvatske. Dimnjaci e zajedno s dijelovima njihovih zdanja biti svrstani u slijedee dijelove nae zemlje: 1. Sjeverozapadna Hrvatska i Zagreb s okolicom

49

2. Slavonija 3. Lika i Gorski Kotar 4. Istra i Primorje s otocima 5. Dalmacija s otocima 6. Dubrovnik s okolicom i otocima

7.2. POSTOJEI DIMNJACI NA STARIM GRAEVINAMA

Uvodno je u ovom poglavlju spomenuto da e se prezentirati dimnjaci po pojedinim krajevima Hrvatske, to je predmet ovog poglavlja. Prikaz dimnjaka je tako organiziran da je za svaki kraj Hrvatske izraena lista dimnjaka s naznaenim brojevima i gradovima i mjestima u kojima se nalaze.

7.2.1. DIMNJACI SJEVEROZAPADNE HRVATSKE, ZAGREBA I OKOLICE

U ovom dijelu Hrvatske prikazano je 77 dimnjaka u slijed eim mjestima: Bedekovina, Bjelovar, akovec, Karlovac, Krievci, Lepoglava, Ozalj, Samobor, Trakoan, Zabok, Zagreb, Zlatar, Varadin i Varadinske Toplice.

7.2.2. DIMNJACI SLAVONIJE

U ovom dijelu Hrvatske prikazano je 45 dimnjaka u slijedeim mjestima: Bizovac, Daruvar, Donji Miholjac, Ilok, Osijek, Slavonska Poega, Valpovo i Vukovar.

7.2.3. DIMNJACI LIKE I GORSKOG KOTARA

U ovom dijelu Hrvatske prikazano je 18 dimnjaka u slijedeim mjestima: Delnice, Gornja Dobra, Gospi, Krasno, Liki Osik, Ogulin, Otoac, Plitvice, Skrad, Velebno i Vrbovsko.

50

7.2.4. DIMNJACI ISTRE I PRIMORJA S OTOCIMA

U ovom dijelu Hrvatske prikazano je 65 dimnjaka u slijedeim mjestima: Brse, Dubanica, Hreljin, Kras, Malinska, Medveja, Medulin, Moenica, Opatija, Pazin, Pore, Pula, Rasopasno, Rovinj, Selce, Sveti Vid i Vozilii.

7.2.5. DIMNJACI DALMACIJE S OTOCIMA

U ovom dijelu Hrvatske prikazano je 59 dimnjaka u slijedeim mjestima: Biograd, Bra, Brodarica, Hvar, Primoten, Skradin, Split, ibenik, Topii, Trogir, Vis i Zadar.

7.2.6. DIMNJACI DUBROVNIKA S OKOLICOM I OTOCIMA

U ovom dijelu Hrvatske prikazano je 32 dimnjaka u slijedeim mjestima: Dubrovnik, Korula, Lastovo, Orebi i Peljeac.

8. ARHITEKTONSKA RJEENJA DANAS NA NOVOIZVEDENIM GRAEVINAMA

Budui da zavretak dimnjaka predstavlja krunu graevine i daje posebno oblikovno rjeenje kompozicije zgrade, to su prisutna mnoga atraktivna rjeenja. Da bi ova publikacija bila potpuna smatralo se da je poeljno prikazati pojedina rjeenja, koja svojim neobinim i atraktivnim oblicima dimnjaka ine ugodan vertikalni zavretak zgrade. Prvi crtei male djece neizostavno ukljuuju dimnjak u kompoziciju kue, bez ega ona ne bi imala svoju ukupnost.

51

Djeji crte kue s dimnjakom Na slijedeih 13 slika predstavljena su takva pojedina rjeenja, koja zapravo fasciniraju oblikom. Projektanti arhitekti, a isto tako i graditelji zaista su razigrali svoje ideje i svoju matu s eljom da zgradama daju to atraktivniji zavretak.

52

53

54

9. LITERATURA
1. Freudenreich, A.: Kako narod gradi na podruju Hrvatske, Zapaanja snimci i crtei arhitekata, Hrvatski zavod za zatitu spomenika kulture, Zagreb, 1972. 2. Gensberger, K.: Prirunik za poznavanje loinih naprava, Trgovako obrtnika komora, Zagreb, 1992. 3. Hrvatsko drutvo inenjera i arhitekata: Hrvatski graevni oblici, Mape crtei, Zagreb, 1905., sveska I V 4. IPS: Razvoj dimnjaka od otvorene vatre do koncepta grijanja, Mapa crte, 2002. 5. Konz, T.: Bauen industrialisiert, Bauverlag Gmbh, Wiesbaden und Berlin, 1976. 6. Lonari, R.: Graevinarstvo, knjiga, Rudarsko geoloko naftni fakultet, Via Geotehnika kola Varadin, 1976. 7. Lonari, R.: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, Monografija, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera Zagreb, 1995. 8. Lonari, R.: Razmatranje industrijskih naina izvedbe i optimalnih postupaka graenja objekata, Zbornik SOG, Graevinski institut, Faklutet graevinskih znanosti Zagreb, 1986. 9. Lonari, R., Amadori, M.: Sanacija starih graevina i obnova proelja, Zbornik, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb, Zavod za znanstveni rad Varadin, Meunarodni znanstveni simpozij, Stvaralaki potencijali u funkciji drutveno ekonomskog i kulturnog razvoja Sjevero zapadne Hrvatske, Varadin, 2002., str. 339. 357. 10. Mareni, .: Dimnjaci funkcija, odravanje i rekonstrukcija, knjiga, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, 2005. 11. Matica Hrvatske: I majina duica vinula se iz dima, Vijenac broj 254., Zagreb, 2002. 12. Milii, M.: Nepoznata Dalmacija, Studija o seoskoj arhitekturi, Zagreb, 1955. 13. Penso, A.: Camini di Venezia, Venezia, 1989. 14. Roditelji u akciji: Hoe li se rode izroditi, Pjesmica uz dogodovtine

55

15. Schiedel Hrvatska: Proizvodnja dimnjaka d.o.o. Novi Golunovec, Tehniki prirunik, Dimovodni i ventilacijski sistemi, Tehnika dimnjaka Schiedel, Novi Golubovec, 2007. 16. Schrader, M.: Gusseisenoefen und Kuechenherde, knjiga, Anderweit, Sudersburg, 2001. str. 124 17. Tancer, I., Lonari, R.: Uloga organizacije u racionalnoj stambenoj izgradnji, knjiga 1, I. Jugoslavenski simpozij o organizaciji graenja, Graevinski Institut Zagreb, Graevinski kombinat Zagorje Varadin, Drutvo graevinskih ine njera i tehniara Varadin, 1981., 5. 10. str 18. Vaessen, F.: Bauen mit vorgefertigten Stahlbetonteilen, Springer Verlag, Wien, New York, 1973. 19. Wagner, G.: Schornsteinhistorie und Kamminfeggerhandwerk vom IX XX Jahrhundert Buch, Zentralinnungsverband, Ds seldorf, 1993.

56