P. 1
PDV novi

PDV novi

|Views: 21|Likes:
Published by kata_tomic9369

More info:

Published by: kata_tomic9369 on Jun 28, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/11/2014

pdf

text

original

Sadržaj

Sadržaj...........................................................................................................................1 Uvod..............................................................................................................................1 1.1. Pojam, nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) .................................2 1.2. Povijest poreza na dodanu vrijednost ..............................................................3 1.3. Razlog uvođenja PDV u BiH? ..........................................................................5 2. Osnovna obilježja PDV-a u BiH...............................................................................6 2.1. Načela PDV-a ...................................................................................................6 3. Europska unija i PVD...............................................................................................9 3.1. Poljska..............................................................................................................12 3.2. Rumunjska.......................................................................................................12 3.3. Srbija i Crna gora.............................................................................................13 3.4. Slovačka...........................................................................................................13 3.5. Slovenija..........................................................................................................13 3.6. Turska..............................................................................................................13 3.7. Mađarska..........................................................................................................14 3.8. Češka................................................................................................................14 3.9. Hrvatska...........................................................................................................15 Zaključak.....................................................................................................................15 Literatura.....................................................................................................................16

Uvod

znači samo 7%. s tom razlikom što se do tada plaća ovaj porez po stopi od 10% a PDV se obračunava po stopi od 17%. Logika je vrlo jednostavna svaki isporučeni proizvod ili uslugu prati račun. Slijede upiti relevantnim institucijama što učiniti. S obzirom na poslovanje naši trgovina i lov u mutnom. Ne može samo kroz poreze i namete uzimati. 1. jer im to bitno poskupljuje kupljeni proizvod ili uslugu. naplata PDV-a je samo još jedan način nelegalne zarade pojedinaca. na ispostavljenome računu moramo obračunati i PDV-e. Često nam se događa da nemamo problema i glavobolja sa samom prodajom već naše glavobolje započinju kad prodamo robu u inozemstvo.Od uvođenja PDV-a u BiH svi proizvodi i usluge su u određenoj mjeri poskupjele.. Da bi opstali mi moramo proizvoditi i prodavati. ne usuđujem se ipak javno reći možda i korumpiranost pojedinih. Vrlo lako se može izračunati koliko je trebalo biti eventualno poskupljenje. Čim naš račun stigne do kupca on nas zove i ima prigovor na iskazani PDVe. a on to ne može. žalbe i tako do u nedogled. država itekako mora voditi računa o stvaranju okvira za uspješno funkcioniranje privrede. a zauzvrat niša ne davati. sva tržišta su nam potencijalno zanimljiva. Do tada se plaćao porez na promet proizvoda i usluga. PDV je višefazni porez koji se plaća kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog 2 . Pojam. Kada mi prodamo određeni proizvod ili uslugu u inozemstvo primjerice u Hrvatsku. nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije poseban niti novi oblik poreza.1. Uvođenjem PDV-a sasvim zasigurno uvelo se reda u platnome prometu i smanjio utjecaj sive ekonomije. On. Međutim. Na taj način automatski postajemo skuplji i nekonkurentniji. Ako je državi stalo do stimuliranja i povećanja izvoza trebalo bi napraviti određene promjene u zakonskoj regulativi. nerad poreznih inspektora. Jedna od velikih nelogičnosti je fakturiranje i plaćanje PDV-a na izvoz proizvoda i usluga. molbe. naime ne može prebiti naš iskazani PDV-e od 17% i onaj važeći u svojoj zemlji od 22%. Sve me to podsjeća na neka iskustva iz susjedstva kada su se kod njih enormna poskupljenja opravdavala također uvođenjem PDV-a. Proračun države će se sigurno bolje puniti nego do uvođenja PDV-a. Traži od prodavača da makne PDV-e. naravno opet pod uvjetom da se taj račun i izda kupcu.

Povijest poreza na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje. gdje je poznat kao porez na dobra i usluge. jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza. Cilj oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je da se ovim porezom optereti samo promet koji služi krajnjoj potrošnji. Pošto je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a.ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. PDV je u BiH zamijenio dosadašnji sistem poreza na promet proizvoda i usluga počevši od 01. ali se poreska obaveza umanjuje za iznos poreskog odbitka. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez. to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže.2. naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza.godine. a neto. Sistem poreza na dodanu vrijednost državi omogućava veće javne prihode. PDV je porez koji se zaračunava i plača kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta. mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. Za PDV se može reći da je neto svefazni porez. što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik.2006. Zato porez na dodanu vrijednost ne opterećuje cjelokupni promet. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja. a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu.01. Novom Zelandu ili Singapuru. 1. Kanadi. već od lica koja se smatraju krajnjim 3 . jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju. ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez. već samo dodanu vrijednost (višak vrijednosti ) zbog čega se i zove porez na dodanu vrijednost. nastalu u konkretnoj fazi prodaje. Generalno se oporezuje svaki promet. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara. već samo na dodatnu vrijednost.

kao i ostale bivše socijalističke zemlje koje pretendiraju za članstvo u Europskoj uniji. 1990.kao oblik oporezivanja prometa dobara i usluga.05. U širenju EU primjena PDV-a postavljena je kao jedan od osnovnih uvjeta za primanje novih članica.godine još 51 zemlja uvela je u svoj fiskalni sistem PDV . Zanimljiv je podatak o dinamici i povećanju broja zemalja koje su uvele PDV. Jačanjem Europskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja. ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. Uspostavom zajedničkog tržišta. Holandija. 1 www. 1971. U zadnjih 10-tak godina. 1970.org 4 .god.1977. Finska. medu posljednjim Europskim zemljama koje su uvele PDV. Od 1991.god. su i novoprimljene članice EU.potrošačima. Trenutno se u svijetu u preko 120 zemalja primjenjuje PDV. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje. 1993.1 U Europi među prvim zemljama koje su uvele PDV bile su Francuska i Njemačka kao članice EEZ (Europske ekonomske zajednice).godine taj porez bio je uveden u 56 zemalja svijeta. gotovo sve zemlje u tranziciji svjesne i suočene sa ekonomskim i političkim značajem koji Unija ima u Europi.god.godine. isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije. odlučile su se na reformu svojih poreznih sistema u smjeru uvođenja PDV-a. te razviti što bliskije odnose među članicama Unije. čiji je cilj bio određivanje zajedničke porezne osnovice. PDV se primjenjuje u svijetu već 40 godina. On je bio direktor francuske porezne službe koja je 10. a prihvaćena je od 15. U cilju harmonizacije sistema indirektnog oporezivanja u EU-Europskoj uniji. Do 1991.god Italija. Belgija. uvela taxe sur la valeur ajoutée (TVA).-2002. ubrzati porast životnog standarda. travnja 1954. a zatim 1969.wikipedia. izdano je niz smjernica.god. od kojih je najznačajnija šesta smjernica koja je značajna za PDV.god. izvoz nije predmet oporezivanja. PDV je izumio francuski ekonomista Maurice Lauré 1954. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog financiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda. Tom trendu usvajanja PDV-a priključuje se i BiH. godine. članice EU su željele unaprijediti privredni razvoj. Da bi se to ostvarilo bilo je neophodno izvršiti i harmonizaciju zakonodavnih rješenja zemalja članica u pogledu indirektnog oporezivanja u okvirima zajedničkog tržišta. Luksemburg.

korištenje PDV-a kao instrumenta uspostavljanja makroekonomske stabilnosti na jedinstvenom tržištu. 7. Ta reforma ide u pravcu: 1. kreiranje uvjeta da država uspješno vodi vanjskotrgovinsku i carinsku politiku. stvaranje uvjeta za uspješno funkcioniranje institucija i izmirenje međunarodnih obaveza BiH. uključivanje BiH u međunarodne integracije posebno u EU. izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora. davanje državi financijskog suvereniteta za financiranje (zajedničkih) institucija i servisiranje vanjskog duga. 3. 2. sigurnije i veče punjenje budžeta svih teritorijalno-političkih jedinica (što će opet osigurati). sa kojeg se vrši državnih 5 . 5. Prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja.3. 8. jačanje fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH. prenošenja fiskalnog suvereniteta sa entiteta na državu za indirektne poreze. odnosno smanjenje porezne evazije. kao faktor reintegracije privrede BiH. uvođenje PDV-a koji je i jedan od osnovnih uvjeta za prijem u EU i to na državnom nivou je suštinski dio ovog procesa reformi. 3. uvođenje i primjena sistema PDV-a na nivou države Obzirom da BiH ide u pravcu približavanja Europskim integracijama i približavanju EU. U osnovne razloge za uvođenje PDV-a u BiH spadaju: 1. 2. 9. Razlog uvođenja PDV u BiH? Porezne reforme u BiH idu u pravcu jačanja fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH kao države. 4. što je opet bitan element vanjske politike. 6. sav prihod od indirektnog oporezivanja koji prikuplja UIO se uplaćuje na jedinstveni račun. Nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja na državnom nivou povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje UIO kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. efikasnija borba protiv korupcije na nivou BiH.1.

uino. 6 . glasnik BiH 44/03. Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda (Sl. glasnik 93/05 i 21/06) i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH ( Sl.redovna distribucija i državnom budžetu.Oporezivanje dodatne vrijednosti u pojedinim fazama prometa se. Načela PDV-a 2 3 http://www. Neki od ključnih aspekata koji su relevantni u kontekstu razumijevanja uvođenja PDV-a u našoj zemlji su političko okruženje koje je pored domaće javnosti pod velikim uticajem međunarodne zajednice. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. Ostali zakonski propisi koji se odnose na provedbu PDV-a u našoj zemlji su: • • • Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost (Sl. Glasnik 55/04). a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. političkom i socijalnom situacijom na prostoru BiH. Osnovna obilježja PDV-a u BiH Uvođenje PDV-a. Na ovaj način PDV je neutralan za porezne obveznike.ba Isto. postiže tek indirektno. 2. 3 2. 52/04). međutim.1. kao i entitetima (FBiH. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stječe obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa. RS) i Distriktu Brčko na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji.2 Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost (“Službeni glasnik BiH br: 9/05 i 35/05 ) uvodi se obaveza i regulira sistem plaćanja poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini. uvjetovano je ukupnom ekonomskom. u cilju fiskalne transformacije u BiH.gov. Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost.

4 http://web. dok se pri oporezivanju usluga u međunarodnoj razmjeni. Izlazni PDV je PDV obračunat na prodaju dobara i usluga.efzg. Načelo dodane vrijednosti 3.Izlazni PDV iskazuju PDV obveznici na svojim izlaznim fakturama prilikom prodaje dobara i usluga. Plaćanje ulazne fakture dobavljaču pa i ulaznog PDV-a nije uvjet mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. Osnovna načela PDV-a su: 1.pdf 7 .Promet dobara i usluga oporezuje se prema načelu odredišta. Ulazni PDV je PDV obračunat na nabavke dobara i usluga. promet dobara i usluga na teritoriji BiH oporezuje se standardnom stopom 17% i stopom 0% za izvoz.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1. Iz navedenog proizlazi da se načelo odredišta naziva još i načelo potrošnje. uglavnom. načelo mjesta obavljanja usluge. bez obzira na to da li su proizvedena u toj zemlji ili su uvezena. Suština sistema PDV-a je mogućnost odbitka ulaznog poreza (pretporeza). ali za ostvarenje prava na odbitak ulaznog PDV-a mora postojati porezna faktura sa svim zakonom propisanim elementima. S obzirom na to da su pored političkih i socijalnih faktora. Ovdje je neophodno naglasiti da se načelo odredišta dosljednije primjenjuje pri oporezivanju dobara. Oporezivanje dodane vrijednosti u pojedinim fazama prometa se postiže tek indirektno. što zna i da se dobra i usluge oporezuju tamo gdje se i troše.Na ovaj način PDV je neutralan za poreznog obveznika. tj.4 Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost.dio. fiskalni razlozi odlučuju i u određivanju visine poreske stope. Načelo odredišta 2. Načelo ulaznog PDV-a 4. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stiće obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa. Na kraju poreznog perioda vrši se utvrđivanje porezne obaveze na slijedeći način: Od ukupnog izlaznog PDV obračunatog po izlaznim fakturama vrši se oduzimanje ulaznog PDV-a obračunatog na primljenim fakturama za određeni porezni period. tj. ulazni PDV ne mora biti plaćen. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. Načelo izlaznog PDV-a. prioritetno primjenjuje načelo porijekla.

upravljanje investicionim fondovima) • • • važeće poštanske marke. administrativne i sudske takse. te igre na sreću. porezne markice. trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima. usluge iz oblasti sporta i fizičkog odgoja koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti Financijske i novčane usluge: • • • • usluge osiguranja i reosiguranja. usluge povezane sa upravljanjem depozitima. usluge obrazovanja. osim telekomunikacionih. usluge socijalnog osiguranja. industrijskih ili ribarskih aktivnosti 8 . promet nepokretne imovine. izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana. izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. vođenjem platnih transakcija.Dobivena razlika može biti u vidu obaveze za uplatu PDV-a kada je izlazni PDV veći od ulaznog PDV-a ili ta razlika može biti u vidu prava poreznog obveznika za povrat PDV-a ali samo u slučaju da je izlazni PDV manji od ulaznog PDV-a). medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite. Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a u BiH Djelatnosti u javnom interesu: • • • • • javne poštanske usluge. financijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima. Međunarodni prijevoz: snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih. ušteđevinom i bankovnim računima.

12% za vino.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije. Cipar . Gibraltar (Velika Britanija). Na primjer. za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i. Kanarska Ostrva. 0% za prodaju prehrambenih proizvoda i pića (osim u ugostiteljstvu) i farmaceutskih 5 6 http://www. Belgija . neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije.5 3. Europska unija i PVD Porezni sistem Europske Unije je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Uobičajena stopa je 15%. prijevoz osoba itd. pak. hotelske usluge.).html www. imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. ali ponegdje postoje i snižene do 5%. Iako postoje osnovne smjernice. kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih zrakoplova. ali i povišene gdje je maksimum 25%. Tim više.. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal). kao i kod nas. popravka i davanje u zakup zrakoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama.ekonos.com http://www.wikipedia. 0% za novine i sl. 8% za prijevoz putnika u pomorskom prometu. 10% za vodu i drvo za grijanje i u poduzetničke svrhe itd..redovita stopa 21%. 6% za vodu. U nastavku dajemo pregled stopa PDV-a u nekim zemljama članicama EU: Austrija . osiguranje i bankarske usluge i drugo).gov. neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu".uino..redovita stopa 15%. plin. medicinska njega. Ceuta i Melilla (Španija).6 Kada se usporede stope shvatimo da smo u samom vrhu sa stopom od 22% i da su daljnje promjene moguće samo u vidu smanjivanja. za prodaju pića u ugostiteljskim objektima. Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Europske Unije. 12% za energetske proizvode (ugljen i sl. iako nije predviđeno Šestom direktivom. Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodanu vrijednost. za uslugu prehrane u restoranima. drvo za grijanje. Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodanu vrijednost. Konačno. poštanske usluge. 5% za vodu.redovita stopa 20%.php?grupa=2&clanak=36 9 .• kupovina. Na primjer.hr/clanci. neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status. jedan od glavnih ciljeva EU je usklađivanje poreznih sustava i poreznih stopa. Također.

prijevoz osoba u tuzemstvu. Španjolska . 6% za prijevoz osoba u tuzemstvu. prijevoz osoba. hotelske i ugostiteljske usluge.. 4.. 2. 5% za drvo za ogrjev.5% za biljke za prehranu. hotelske i ugostiteljske usluge itd. drvo za ogrijeva.redovita stopa 19. prijevoz putnika.5%.redovita stopa 20%.. 0% za novine. drvo za ogrjev. Nizozemska . sokove.. hotelske i ugostiteljske usluge. prijevoz osoba u tuzemstvu. diesel.6%. biljke za prehranu i dekoraciju. za biljke za prehranu i sl. te radio i televiziju. 4.. 3% za mliječne proizvode. 10 .redovita stopa 19%. snižena stopa 8.redovita stopa 20%. stanogradnju itd.redovita stopa 21%. 0% za knjige i slično. Francuska . energente.. meso. Finska . knjige i novine.5% za vodu. 0% za knjige. 5% za sokove. snižena stopa 17% za vodu. snižena stopa 10% za vodu. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. snižena stopa 9% za vodu. snižena stopa 6% za vodu. sokove. sokove i prodaju bilja za prehrambene svrhe. 0% za prodaju. Mađarska . zemni plin i struju. stanogradnju itd.. snižena stopa 7% za vodu. umjetnička djela itd. loživo ulje. hotelske usluge. usluge radija.proizvoda. vodu. hotelske usluge i sl.redovita stopa 16%.redovita stopa 16%.redovita stopa 19%. Velika Britanija . hotelske usluge itd.. Češka . 8% za radijske usluge i usluge u hotelijerstvu. Italija . struju.. 7% za vodu. snižena stopa 13. prodaja nekretnina.redovita stopa 18%. najam brodova i zrakoplova i državnih. usluge hotela.5% za vodu. 5% za vodu. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. sokove.. Portugal . Slovenija redovita stopa 20%. Grčka redovita stopa 19%.4% za određene prehrambene proizvode. snižena stopa 15% za vodu. snižena stopa 12% za vino. ribu itd. 0% za tisak i lijekove. snižena stopa 7% za vodu. Švedska . snižena stopa 5. sokove. 0% za novine. sokove.redovita stopa 22%.. Danska redovita stopa 25%. Irska .redovita stopa 17. energente. prijevoz putnika. stanogradnju itd. 4% za određene prehrambene i farmaceutske proizvode.redovita stopa 21%. Estonija . prijevoz osoba. ugostiteljske usluge.5% za energiju. snižena stopa 12% za vodu. mineralnu vodu.. hotelske i ugostiteljske usluge itd. hotelske usluge i stanogradnju. sokove. sokove.redovita stopa 25%. prijevoz osoba u tuzemstvu. 4% za knjige. stanogradnju. Njemačka .redovita stopa 22%. drvo za ogrjev i poduzetničke svrhe. prodaju biljaka. Poljska . prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. usluge rent-a-car-a i sl. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju.1% za radijske pristojbe. novine i časopise. prijevoza osoba u tuzemstvu. hotelske i ugostiteljske usluge. prijevoz osoba.

Porezni sustav Europske unije je definiran različitim direktivama od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Ukidanjem nulte stope PDV-a u Hrvatskoj bi se znatno postavila razlika između ekonomske i socijalne politike.8 Drugačija situacija je u zemljama zapadne Europe jer je stupanj razvoja njihovih poreznih sustava puno viši. prijevoz osoba itd. zatim Gibraltar u Velikoj Britaniji. Malta je imala pravo koristiti nultu stopu za farmaceutske i poljoprivredne proizvode do 01. stanogradnju. pa su tako pojedine zemlje sa nižim BND dobile odgodu i do 5 godina. prehrambene proizvode. U Europskoj uniji je kruh primjerice tržišna kategorija i ima sniženi PDV. 0% za knjige. Kasnije je na turističke usluge za strane goste uvedena snižena stopa od 10 posto. časopise. tri pokrajine u Španjolskoj. Valja spomenuti da je najveći iznos snižene stope od zemalja u našem okruženju onaj u Mađarskoj od 12 posto. godine. Iako postoje osnovne smjernice. a početkom 2001. Ekonomisti se slažu s ukidanjem nulte stope PDV-a jer smatraju da to ne bi dovelo do značajnijeg porasta cijena. se počela primjenjivati i na turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Poljska. Spomenute stope su one u Sloveniji 8 posto i Slovačkoj 6 posto. stanogradnju. Na primjer. 7 8 Isto. U Češkoj je snižena stopa PDV-a iznosi 5 posto. dakle imale su prijelazno razdoblje više od pet godina. ona je zapravo tvorac tog sustava. Ne smijemo ni zaboraviti da je Francuska prva zemlja koja je uvela poreze. a to se prije svega odnosi na poštanske usluge. Malta je počela primjenjivati tu stopu od 5 posto. Važno je napomenuti da Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. farmaceutske proizvode. medicinska njegu.2010. studenog 1999. Nulta stopa PDV.com/hr-hrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 11 . ali su u njenim članicama i snižene cijene prehrambenih proizvoda. godine. Poljska je uvela sniženu stopu od 7 posto. a u Rumunjskoj 11 posto. http://dalje.a počela se primjenjivati u Hrvatskoj 1.snižena stopa 5% za energente. Malta i Cipar su ušle u Europsku uniju u svibnju 2004.7 U europskoj uniji postoji niska i snižena stopa PDV-a. Nekim novim članicama EU je bilo omogućeno prijelazno razdoblje za ukidanje nulte stope PDV-a. Åland u Finskoj su izvan sustava poreza na dodanu vrijednost. osiguranje i bankarske usluge. vodu.01. a Cipar 5 i 8 posto.

Porez na dodanu vrijednost obračunava se na većinu novčanih transakcija. Standardna stopa poreza je 19%. sporta i zdravstva. lijekove i hotelske usluge.3. umjetnosti. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. svibnja 2004. PDV se obračunava na većinu transakcija (nabavu robe i usluga) po standardnoj stopi od 22%. Rumunjska Standardna stopa PDV-a 19%. Dobavljači nerezidentni moraju imenovati predstavnika za PDV u Rumunjskoj. razvoj tehnologije. obrazovne.10 9 http://www. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim oporezivim prometom iznad 2 bilijuna RON-a. Poljska omogućava povrat PDV-a na temelju 8. većina poljskih propisa vezanih uz porez na dodanu vrijednost (PDV) usklađeno je s direktivama EU. Predmeti za koje se obračunava stopa poreza od 7% uključuju knjige i novine. kulture.mingorp.direktive EU. ali moguća je i dobrovoljna prijava poreza ispod ove razine. također je dozvoljena dobrovoljna prijava. Za izvoz vrijedi nulta stopa. osim ako za njihove transakcije vrijedi mehanizam obrnute naplate. U slučaju poreznih obveznika izvan EU koji prijavljuju PDV u Poljskoj. Izuzeća uključuju financijske usluge i usluge vezane uz znanost. U pravilu. Poljska Od 1.mingorp.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. Prijava je obvezna za društva s prometom iznad 10. Stopa od 3% obračunava se za određene poljoprivredne proizvode i neobrađene prehrambene proizvode.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO.2. obrazovanja. društvene. usluge vezane uz poljoprivredu i šumarstvo i neke medicinske proizvode.pdf 10 http://www. potrebno je imenovati poreznog predstavnika.000 €.1. a smanjena stopa od 9% obračunava se na knjige. 9 3. Izuzeća uključuju zdravstvene. i 13. financijske i bankarske usluge.pdf 12 . novine.

financijske i osiguravajuće usluge. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. zdravstvene usluge. Turska 11 Isto.5. 3.6. 3. Oslobođenja u Srbiji uključuju bankarstvo.4. financijske i osiguravajuće usluge i izvoz. dok je za Crnu Goru 17% . nerezidentni koji imaju prijavljen PDV u inozemstvu imaju mogućnost povrata ulaznog poreza plaćenog u Slovačkoj. Izuzeća uključuju bankarstvo. neke lijekove. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 5 milijuna SIT-a. Slovenija Standardna stopa PDV-a je 20% Niža stopa 8. Srbija i Crna gora Standardna stopa PDV-a je 18% za Srbiju.5% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 20%. U Srbiji se niža stopa od 8% primjenjuje na osnovne prehrambene namirnice. gnojiva. Obrnuta naplata se primjenjuje na nabavu određenih usluga od strane nerezidenata.3. poljoprivredne proizvode i lijekove.5 milijuna SKK u razdoblju od 12 mjeseci. osiguravajuće i obrazovne usluge te usluge emitiranja programa.11 3. 13 . obrazovanje i nabavu zemlje i objekata. javne usluge i hotelski smještaj.5% obračunava se na prehrambene namirnice. Za izvoz vrijedi nulta stopa. a moguća je i dobrovoljna prijava. Slovačka Standardna stopa PDV-a je19% PDV se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 19%. Za kupovinu zemlje se računa za sve kupovine osip prve. Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18% u Srbiji (17% u Crnoj Gori). Oslobođenja uključuju financijske. Niža stopa od 8.3. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva nakon što im ostvareni promet premaši 1.

Prijava je obvezna u svim slučajevima gdje se isporuka robe i usluga vrši u Turskoj osim gdje se primjenjuje obrnuta naplata. 1% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18%. PDV se plaća za većinu transakcija po stopi od 25%. neke usluge zabavne industrije. Mađarska Standardna stopa 25%. Inozemna društva bez trajnog sjedišta u Turskoj ne mogu se prijaviti samo radi plaćanja PDV-a. međunarodni prijevoz. Financijske usluge. Porez na dodanu vrijednost (PDV) se primjenjuje na većinu transakcija. niža stopa 15% i 5%. zdravstvene i obrazovne usluge i najam stambenih prostora oslobođeni su plaćanja poreza. pružanje usluga u inozemstvu. Stopa od 5% obračunava se na udžbenike i određene medicinske materijale i proizvode.8. knjige. Nulta stopa odnosi se na izvoz proizvoda. 3. rabljenih automobila. Stopa od 1% primjenjuje se na nabavu poljoprivrednih proizvoda. Smanjena stopa od 15% odnosi se na hranu i ostale osnovne proizvode i predmete od društvenog značaja. 3.Standardna stopa PDV-a je 18% Niže stope 8%. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva. nabavu brodova iIi zrakoplova i nabavu robe i usluga u građevini za izgradnju i održavanje morskih i zračnih luka.7. novina I određenih nekretnina. najam nekretnina i cjevovodni prijenos sirove nafte i petroleja. Izuzeća uključuju transakcije koje podliježu porezu na bankarske i osiguravajuće transakcije. Njegova prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 1 14 . Češka Standardna stopa od 19% niža stopa 5%. Niža stopa od 8% odnosi se na osnovne prehrambene namirnice. privatno obrazovanje i zdravstvene usluge.

osiguravajuće i zdravstvene usluge. farmaceutske proizvode i većinu usluga. a moguća je i dobrovoljna prijava za niži iznos od navedenog. Oslobođenja od poreza uključuju najam stambenih prostora te financijske. Niža stopa od 5% odnosi se na prehrambene namirnice.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. Oslobođenja uključuju prijenos i najam zemlje i objekata. financijske i osiguravajuće usluge. Prijava je obvezna za društva s godišnjim prometom iznad 85. PDV se primjenjuje na većinu transakcija. 12 Zaključak 12 http://www.pdf 15 .milijuna CZK. 3. osnovne prehrambene namirnice i određene poljoprivredne i ribarske proizvode porezna stopa je 0%. Hrvatska Standardna stopa PDV-a u ovoj zemlji je 22%. zdravstvene usluge i obrazovanje.mingorp. HRK.9. Za izvoz.000. Na izvoz se primjenjuje nulta stopa.

Kao što se moglo i primjetiti. otoci. farmaceutske proizvode koji se koriste za zdravstvene i preventivne potrebe. ali i transport putnika i njihove prtljage su isto pod nižom stopom PBD-a.1.com 16 . Literatura www. najveći PDV ima Mađarska u iznosu od 25%. Tim zemljama članicama EU dozvoljeno je «prijelazno» razdoblje Geografska stopa je snižena standardna stopa PDV-a za određeni postotak. Nulta stopa nije u skladu s Šestom smjernicom ali je koristi većina članica EU Snižena stopa se može primjenjivati na: Hrana i piće.wikipedia. za medicinske i veterinarske potrebe. koju koriste pojedine zemlje članice EU u posebnim područjima kao što su turističke regije. dječje sjedalice za automobile. uključujući popravke i dijelove za takvu opremu. Bosna i Hercegovina sa svojom stopom od 17% je skoro za trećinu niža po ovom načinu oporezivanja.1991. slobodne trgovinske zone i sl. opskrbu vodom. Direktive 2006/112/EC propisuje skupine prometa i usluga na koje se može primijeniti snižena stopa. «Super» snižene stope one stope koje su ispod 5% su iz skupine prometa navedenih u Aneksu Parking stopa se primjenjuje na određene promete dobara i usluga u onim zemljama EU koje su imale uveden PDV prije 1. Medicinska oprema. te im je standardna stopa PDV-a za pojedine tuzemne promete bila ispod 15%. Dodatak III. uključujući kontracepcijske proizvode i sanitarni materijal.. pomoć i druge stvari koju koriste invalidi samo za osobnu upotrebu.

com/hrhrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 http://www.pdf http://www.dio.html 17 .hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.hr/clanci.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.php?grupa=2&clanak=36http://dalje.ekonos.efzg.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompeti tivnesAssessment-CRO.http://www.uino.pdfhttp http://www.gov.mingorp.bahttp://web.gov.uino.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->