Sadržaj

Sadržaj...........................................................................................................................1 Uvod..............................................................................................................................1 1.1. Pojam, nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) .................................2 1.2. Povijest poreza na dodanu vrijednost ..............................................................3 1.3. Razlog uvođenja PDV u BiH? ..........................................................................5 2. Osnovna obilježja PDV-a u BiH...............................................................................6 2.1. Načela PDV-a ...................................................................................................6 3. Europska unija i PVD...............................................................................................9 3.1. Poljska..............................................................................................................12 3.2. Rumunjska.......................................................................................................12 3.3. Srbija i Crna gora.............................................................................................13 3.4. Slovačka...........................................................................................................13 3.5. Slovenija..........................................................................................................13 3.6. Turska..............................................................................................................13 3.7. Mađarska..........................................................................................................14 3.8. Češka................................................................................................................14 3.9. Hrvatska...........................................................................................................15 Zaključak.....................................................................................................................15 Literatura.....................................................................................................................16

Uvod

na ispostavljenome računu moramo obračunati i PDV-e. Čim naš račun stigne do kupca on nas zove i ima prigovor na iskazani PDVe. Logika je vrlo jednostavna svaki isporučeni proizvod ili uslugu prati račun. Da bi opstali mi moramo proizvoditi i prodavati. nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije poseban niti novi oblik poreza. Međutim. Kada mi prodamo određeni proizvod ili uslugu u inozemstvo primjerice u Hrvatsku. Vrlo lako se može izračunati koliko je trebalo biti eventualno poskupljenje. Slijede upiti relevantnim institucijama što učiniti. Proračun države će se sigurno bolje puniti nego do uvođenja PDV-a. nerad poreznih inspektora. znači samo 7%.1. Uvođenjem PDV-a sasvim zasigurno uvelo se reda u platnome prometu i smanjio utjecaj sive ekonomije. Ako je državi stalo do stimuliranja i povećanja izvoza trebalo bi napraviti određene promjene u zakonskoj regulativi. jer im to bitno poskupljuje kupljeni proizvod ili uslugu. Često nam se događa da nemamo problema i glavobolja sa samom prodajom već naše glavobolje započinju kad prodamo robu u inozemstvo. naime ne može prebiti naš iskazani PDV-e od 17% i onaj važeći u svojoj zemlji od 22%. a on to ne može. Ne može samo kroz poreze i namete uzimati. sva tržišta su nam potencijalno zanimljiva. naravno opet pod uvjetom da se taj račun i izda kupcu. Traži od prodavača da makne PDV-e. država itekako mora voditi računa o stvaranju okvira za uspješno funkcioniranje privrede. On. Jedna od velikih nelogičnosti je fakturiranje i plaćanje PDV-a na izvoz proizvoda i usluga. žalbe i tako do u nedogled. naplata PDV-a je samo još jedan način nelegalne zarade pojedinaca.Od uvođenja PDV-a u BiH svi proizvodi i usluge su u određenoj mjeri poskupjele. a zauzvrat niša ne davati. s tom razlikom što se do tada plaća ovaj porez po stopi od 10% a PDV se obračunava po stopi od 17%. Sve me to podsjeća na neka iskustva iz susjedstva kada su se kod njih enormna poskupljenja opravdavala također uvođenjem PDV-a. Pojam. ne usuđujem se ipak javno reći možda i korumpiranost pojedinih. PDV je višefazni porez koji se plaća kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog 2 .. Na taj način automatski postajemo skuplji i nekonkurentniji. S obzirom na poslovanje naši trgovina i lov u mutnom. Do tada se plaćao porez na promet proizvoda i usluga. molbe. 1.

Pošto je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a.godine. Cilj oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je da se ovim porezom optereti samo promet koji služi krajnjoj potrošnji. Novom Zelandu ili Singapuru. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja.ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. Kanadi. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta. Sistem poreza na dodanu vrijednost državi omogućava veće javne prihode. PDV je porez koji se zaračunava i plača kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. Za PDV se može reći da je neto svefazni porez. ali se poreska obaveza umanjuje za iznos poreskog odbitka. jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju. već samo na dodatnu vrijednost.2. a neto. a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu. već samo dodanu vrijednost (višak vrijednosti ) zbog čega se i zove porez na dodanu vrijednost. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara. Generalno se oporezuje svaki promet. mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje. Zato porez na dodanu vrijednost ne opterećuje cjelokupni promet. nastalu u konkretnoj fazi prodaje.01.2006. PDV je u BiH zamijenio dosadašnji sistem poreza na promet proizvoda i usluga počevši od 01. to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže. gdje je poznat kao porez na dobra i usluge. naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. 1. Povijest poreza na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez. što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik. jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez. već od lica koja se smatraju krajnjim 3 .

Luksemburg.1 U Europi među prvim zemljama koje su uvele PDV bile su Francuska i Njemačka kao članice EEZ (Europske ekonomske zajednice).org 4 . Da bi se to ostvarilo bilo je neophodno izvršiti i harmonizaciju zakonodavnih rješenja zemalja članica u pogledu indirektnog oporezivanja u okvirima zajedničkog tržišta. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog financiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda.wikipedia. su i novoprimljene članice EU. 1990. čiji je cilj bio određivanje zajedničke porezne osnovice. Holandija. godine.god. 1 www. uvela taxe sur la valeur ajoutée (TVA).god. 1970. isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije.1977. Belgija.-2002.potrošačima. PDV je izumio francuski ekonomista Maurice Lauré 1954. U cilju harmonizacije sistema indirektnog oporezivanja u EU-Europskoj uniji.god. U širenju EU primjena PDV-a postavljena je kao jedan od osnovnih uvjeta za primanje novih članica.godine taj porez bio je uveden u 56 zemalja svijeta. izvoz nije predmet oporezivanja. Tom trendu usvajanja PDV-a priključuje se i BiH. Od 1991. Jačanjem Europskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja. ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. Finska.god. od kojih je najznačajnija šesta smjernica koja je značajna za PDV.god. a prihvaćena je od 15. Trenutno se u svijetu u preko 120 zemalja primjenjuje PDV. On je bio direktor francuske porezne službe koja je 10. travnja 1954. medu posljednjim Europskim zemljama koje su uvele PDV. članice EU su željele unaprijediti privredni razvoj. U zadnjih 10-tak godina. izdano je niz smjernica. kao i ostale bivše socijalističke zemlje koje pretendiraju za članstvo u Europskoj uniji. 1993. Do 1991.kao oblik oporezivanja prometa dobara i usluga. odlučile su se na reformu svojih poreznih sistema u smjeru uvođenja PDV-a. Uspostavom zajedničkog tržišta.godine još 51 zemlja uvela je u svoj fiskalni sistem PDV . a zatim 1969.05. te razviti što bliskije odnose među članicama Unije.god Italija. gotovo sve zemlje u tranziciji svjesne i suočene sa ekonomskim i političkim značajem koji Unija ima u Europi. ubrzati porast životnog standarda. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje. 1971. Zanimljiv je podatak o dinamici i povećanju broja zemalja koje su uvele PDV. PDV se primjenjuje u svijetu već 40 godina.godine.

izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora. stvaranje uvjeta za uspješno funkcioniranje institucija i izmirenje međunarodnih obaveza BiH. 6. odnosno smanjenje porezne evazije.1. uvođenje i primjena sistema PDV-a na nivou države Obzirom da BiH ide u pravcu približavanja Europskim integracijama i približavanju EU. efikasnija borba protiv korupcije na nivou BiH. 9. sigurnije i veče punjenje budžeta svih teritorijalno-političkih jedinica (što će opet osigurati). Nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja na državnom nivou povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje UIO kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. 5. kao faktor reintegracije privrede BiH. Prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja. Razlog uvođenja PDV u BiH? Porezne reforme u BiH idu u pravcu jačanja fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH kao države. prenošenja fiskalnog suvereniteta sa entiteta na državu za indirektne poreze. 2. kreiranje uvjeta da država uspješno vodi vanjskotrgovinsku i carinsku politiku. 8. 2. što je opet bitan element vanjske politike. sav prihod od indirektnog oporezivanja koji prikuplja UIO se uplaćuje na jedinstveni račun.3. uvođenje PDV-a koji je i jedan od osnovnih uvjeta za prijem u EU i to na državnom nivou je suštinski dio ovog procesa reformi. korištenje PDV-a kao instrumenta uspostavljanja makroekonomske stabilnosti na jedinstvenom tržištu. davanje državi financijskog suvereniteta za financiranje (zajedničkih) institucija i servisiranje vanjskog duga. 3. 7. uključivanje BiH u međunarodne integracije posebno u EU. U osnovne razloge za uvođenje PDV-a u BiH spadaju: 1. 4. sa kojeg se vrši državnih 5 . 3. jačanje fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH. Ta reforma ide u pravcu: 1.

52/04). 3 2. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stječe obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa.2 Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost (“Službeni glasnik BiH br: 9/05 i 35/05 ) uvodi se obaveza i regulira sistem plaćanja poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini. Neki od ključnih aspekata koji su relevantni u kontekstu razumijevanja uvođenja PDV-a u našoj zemlji su političko okruženje koje je pored domaće javnosti pod velikim uticajem međunarodne zajednice. glasnik 93/05 i 21/06) i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH ( Sl.redovna distribucija i državnom budžetu. RS) i Distriktu Brčko na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji. Na ovaj način PDV je neutralan za porezne obveznike. Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. Glasnik 55/04). Načela PDV-a 2 3 http://www.1. 6 .uino.ba Isto. Osnovna obilježja PDV-a u BiH Uvođenje PDV-a. međutim. u cilju fiskalne transformacije u BiH. Ostali zakonski propisi koji se odnose na provedbu PDV-a u našoj zemlji su: • • • Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost (Sl. postiže tek indirektno.gov. glasnik BiH 44/03.Oporezivanje dodatne vrijednosti u pojedinim fazama prometa se. Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda (Sl. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. kao i entitetima (FBiH. političkom i socijalnom situacijom na prostoru BiH. 2. uvjetovano je ukupnom ekonomskom.

Osnovna načela PDV-a su: 1. Na kraju poreznog perioda vrši se utvrđivanje porezne obaveze na slijedeći način: Od ukupnog izlaznog PDV obračunatog po izlaznim fakturama vrši se oduzimanje ulaznog PDV-a obračunatog na primljenim fakturama za određeni porezni period. Suština sistema PDV-a je mogućnost odbitka ulaznog poreza (pretporeza). fiskalni razlozi odlučuju i u određivanju visine poreske stope. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stiće obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa. Načelo dodane vrijednosti 3.Promet dobara i usluga oporezuje se prema načelu odredišta. ulazni PDV ne mora biti plaćen. Načelo izlaznog PDV-a. dok se pri oporezivanju usluga u međunarodnoj razmjeni. S obzirom na to da su pored političkih i socijalnih faktora. promet dobara i usluga na teritoriji BiH oporezuje se standardnom stopom 17% i stopom 0% za izvoz.pdf 7 . Načelo ulaznog PDV-a 4. prioritetno primjenjuje načelo porijekla.dio. 4 http://web.4 Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. što zna i da se dobra i usluge oporezuju tamo gdje se i troše.Na ovaj način PDV je neutralan za poreznog obveznika. tj. bez obzira na to da li su proizvedena u toj zemlji ili su uvezena. uglavnom. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. Iz navedenog proizlazi da se načelo odredišta naziva još i načelo potrošnje. Ulazni PDV je PDV obračunat na nabavke dobara i usluga.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.efzg. Plaćanje ulazne fakture dobavljaču pa i ulaznog PDV-a nije uvjet mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a. Ovdje je neophodno naglasiti da se načelo odredišta dosljednije primjenjuje pri oporezivanju dobara. Izlazni PDV je PDV obračunat na prodaju dobara i usluga. tj. Oporezivanje dodane vrijednosti u pojedinim fazama prometa se postiže tek indirektno. ali za ostvarenje prava na odbitak ulaznog PDV-a mora postojati porezna faktura sa svim zakonom propisanim elementima.Izlazni PDV iskazuju PDV obveznici na svojim izlaznim fakturama prilikom prodaje dobara i usluga. Načelo odredišta 2. načelo mjesta obavljanja usluge.

vođenjem platnih transakcija. usluge socijalnog osiguranja. upravljanje investicionim fondovima) • • • važeće poštanske marke. usluge povezane sa upravljanjem depozitima. porezne markice. usluge obrazovanja. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite. trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima. ušteđevinom i bankovnim računima. financijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima. promet nepokretne imovine. izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. Međunarodni prijevoz: snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih. osim telekomunikacionih. izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana. administrativne i sudske takse. industrijskih ili ribarskih aktivnosti 8 . usluge iz oblasti sporta i fizičkog odgoja koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti Financijske i novčane usluge: • • • • usluge osiguranja i reosiguranja.Dobivena razlika može biti u vidu obaveze za uplatu PDV-a kada je izlazni PDV veći od ulaznog PDV-a ili ta razlika može biti u vidu prava poreznog obveznika za povrat PDV-a ali samo u slučaju da je izlazni PDV manji od ulaznog PDV-a). te igre na sreću. Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a u BiH Djelatnosti u javnom interesu: • • • • • javne poštanske usluge.

pak.hr/clanci.redovita stopa 21%. prijevoz osoba itd. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije.5 3.).ekonos. Tim više.. neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a.. 0% za prodaju prehrambenih proizvoda i pića (osim u ugostiteljstvu) i farmaceutskih 5 6 http://www. osiguranje i bankarske usluge i drugo). za prodaju pića u ugostiteljskim objektima. Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodanu vrijednost.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.6 Kada se usporede stope shvatimo da smo u samom vrhu sa stopom od 22% i da su daljnje promjene moguće samo u vidu smanjivanja.• kupovina.uino. Kanarska Ostrva.. Također. Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Europske Unije. kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih zrakoplova. ali ponegdje postoje i snižene do 5%. hotelske usluge. Iako postoje osnovne smjernice.php?grupa=2&clanak=36 9 . neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status. Na primjer. iako nije predviđeno Šestom direktivom. Cipar . Gibraltar (Velika Britanija). 10% za vodu i drvo za grijanje i u poduzetničke svrhe itd. Na primjer. 5% za vodu. Belgija . Europska unija i PVD Porezni sistem Europske Unije je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Konačno. plin. U nastavku dajemo pregled stopa PDV-a u nekim zemljama članicama EU: Austrija . ali i povišene gdje je maksimum 25%.wikipedia. 12% za vino. 12% za energetske proizvode (ugljen i sl.redovita stopa 15%. drvo za grijanje. medicinska njega. 0% za novine i sl.html www. 8% za prijevoz putnika u pomorskom prometu. Uobičajena stopa je 15%. jedan od glavnih ciljeva EU je usklađivanje poreznih sustava i poreznih stopa. za uslugu prehrane u restoranima.gov. kao i kod nas. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal).com http://www. Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodanu vrijednost. popravka i davanje u zakup zrakoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama. za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i. poštanske usluge. imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. 6% za vodu. Ceuta i Melilla (Španija).redovita stopa 20%.

snižena stopa 7% za vodu. 5% za vodu. novine i časopise.redovita stopa 25%. hotelske usluge. sokove. diesel.. prijevoz osoba u tuzemstvu.6%. hotelske i ugostiteljske usluge. ugostiteljske usluge. Portugal . 4% za knjige.5%. prijevoz putnika. prodaja nekretnina. hotelske i ugostiteljske usluge itd. snižena stopa 8. sokove. hotelske i ugostiteljske usluge.5% za vodu. prijevoz osoba. biljke za prehranu i dekoraciju. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. prijevoz putnika. snižena stopa 12% za vino. Mađarska .5% za biljke za prehranu.. 0% za novine.redovita stopa 21%. mineralnu vodu. sokove i prodaju bilja za prehrambene svrhe. hotelske usluge itd. te radio i televiziju.. hotelske i ugostiteljske usluge. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. sokove. Slovenija redovita stopa 20%.. Nizozemska . snižena stopa 12% za vodu. snižena stopa 13.. 4. 5% za sokove. Italija .redovita stopa 19%. prodaju biljaka. drvo za ogrjev i poduzetničke svrhe. meso. Finska . drvo za ogrjev.redovita stopa 19. Irska .. 8% za radijske usluge i usluge u hotelijerstvu. hotelske usluge i stanogradnju. prijevoz osoba. snižena stopa 15% za vodu. zemni plin i struju. Danska redovita stopa 25%.redovita stopa 16%. Velika Britanija . 6% za prijevoz osoba u tuzemstvu. prijevoza osoba u tuzemstvu.1% za radijske pristojbe.redovita stopa 20%. knjige i novine. stanogradnju itd. prijevoz osoba. snižena stopa 9% za vodu. ribu itd. 0% za tisak i lijekove. stanogradnju itd. prijevoz osoba u tuzemstvu. vodu. Estonija . sokove. snižena stopa 17% za vodu. snižena stopa 7% za vodu. 7% za vodu.. 5% za drvo za ogrjev.redovita stopa 20%.redovita stopa 16%. Njemačka . 4. Češka .. struju. usluge radija. 0% za knjige i slično. drvo za ogrijeva. usluge rent-a-car-a i sl. za biljke za prehranu i sl. loživo ulje. sokove.. 0% za novine. snižena stopa 6% za vodu. najam brodova i zrakoplova i državnih. umjetnička djela itd. hotelske usluge i sl.. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu.redovita stopa 22%. Grčka redovita stopa 19%. energente.redovita stopa 19%.redovita stopa 17. stanogradnju. 0% za prodaju. 4% za određene prehrambene i farmaceutske proizvode. Poljska . energente.5% za vodu. prijevoz osoba u tuzemstvu.redovita stopa 22%. hotelske i ugostiteljske usluge itd.redovita stopa 18%. Francuska . Švedska . 2. usluge hotela. Španjolska . snižena stopa 5.. 10 .4% za određene prehrambene proizvode..redovita stopa 21%. snižena stopa 10% za vodu. 3% za mliječne proizvode. sokove. sokove. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju.5% za energiju. 0% za knjige.proizvoda. stanogradnju itd.

prehrambene proizvode. dakle imale su prijelazno razdoblje više od pet godina. pa su tako pojedine zemlje sa nižim BND dobile odgodu i do 5 godina. U Češkoj je snižena stopa PDV-a iznosi 5 posto.snižena stopa 5% za energente. zatim Gibraltar u Velikoj Britaniji. stanogradnju. časopise. ali su u njenim članicama i snižene cijene prehrambenih proizvoda.com/hr-hrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 11 .01. Valja spomenuti da je najveći iznos snižene stope od zemalja u našem okruženju onaj u Mađarskoj od 12 posto. Nulta stopa PDV. Malta i Cipar su ušle u Europsku uniju u svibnju 2004. Åland u Finskoj su izvan sustava poreza na dodanu vrijednost. tri pokrajine u Španjolskoj. Spomenute stope su one u Sloveniji 8 posto i Slovačkoj 6 posto.8 Drugačija situacija je u zemljama zapadne Europe jer je stupanj razvoja njihovih poreznih sustava puno viši. Na primjer. 0% za knjige. U Europskoj uniji je kruh primjerice tržišna kategorija i ima sniženi PDV. Malta je imala pravo koristiti nultu stopu za farmaceutske i poljoprivredne proizvode do 01. a početkom 2001. stanogradnju.a počela se primjenjivati u Hrvatskoj 1. medicinska njegu. a to se prije svega odnosi na poštanske usluge. Nekim novim članicama EU je bilo omogućeno prijelazno razdoblje za ukidanje nulte stope PDV-a. ona je zapravo tvorac tog sustava. osiguranje i bankarske usluge. farmaceutske proizvode. Ekonomisti se slažu s ukidanjem nulte stope PDV-a jer smatraju da to ne bi dovelo do značajnijeg porasta cijena. Ukidanjem nulte stope PDV-a u Hrvatskoj bi se znatno postavila razlika između ekonomske i socijalne politike.7 U europskoj uniji postoji niska i snižena stopa PDV-a. Poljska je uvela sniženu stopu od 7 posto. Važno je napomenuti da Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. studenog 1999.2010. a Cipar 5 i 8 posto. 7 8 Isto. Malta je počela primjenjivati tu stopu od 5 posto. godine. vodu. Kasnije je na turističke usluge za strane goste uvedena snižena stopa od 10 posto. Ne smijemo ni zaboraviti da je Francuska prva zemlja koja je uvela poreze. prijevoz osoba itd. godine. Iako postoje osnovne smjernice. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Poljska. Porezni sustav Europske unije je definiran različitim direktivama od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. http://dalje. se počela primjenjivati i na turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. a u Rumunjskoj 11 posto.

hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. Poljska omogućava povrat PDV-a na temelju 8. osim ako za njihove transakcije vrijedi mehanizam obrnute naplate. sporta i zdravstva. Izuzeća uključuju zdravstvene. Standardna stopa poreza je 19%. obrazovne. U pravilu.10 9 http://www. Rumunjska Standardna stopa PDV-a 19%. financijske i bankarske usluge. PDV se obračunava na većinu transakcija (nabavu robe i usluga) po standardnoj stopi od 22%. također je dozvoljena dobrovoljna prijava. usluge vezane uz poljoprivredu i šumarstvo i neke medicinske proizvode.mingorp. Za izvoz vrijedi nulta stopa. razvoj tehnologije. lijekove i hotelske usluge. 9 3. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim oporezivim prometom iznad 2 bilijuna RON-a. Porez na dodanu vrijednost obračunava se na većinu novčanih transakcija. ali moguća je i dobrovoljna prijava poreza ispod ove razine.2.1. većina poljskih propisa vezanih uz porez na dodanu vrijednost (PDV) usklađeno je s direktivama EU. svibnja 2004. Prijava je obvezna za društva s prometom iznad 10.pdf 12 . Stopa od 3% obračunava se za određene poljoprivredne proizvode i neobrađene prehrambene proizvode. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. potrebno je imenovati poreznog predstavnika. Izuzeća uključuju financijske usluge i usluge vezane uz znanost.3.000 €. a smanjena stopa od 9% obračunava se na knjige. i 13. Predmeti za koje se obračunava stopa poreza od 7% uključuju knjige i novine. Dobavljači nerezidentni moraju imenovati predstavnika za PDV u Rumunjskoj. obrazovanja. kulture. U slučaju poreznih obveznika izvan EU koji prijavljuju PDV u Poljskoj.pdf 10 http://www. društvene.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. umjetnosti. novine. Poljska Od 1.direktive EU.mingorp.

Srbija i Crna gora Standardna stopa PDV-a je 18% za Srbiju. poljoprivredne proizvode i lijekove. Slovačka Standardna stopa PDV-a je19% PDV se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 19%. Za kupovinu zemlje se računa za sve kupovine osip prve. a moguća je i dobrovoljna prijava. Izuzeća uključuju bankarstvo. U Srbiji se niža stopa od 8% primjenjuje na osnovne prehrambene namirnice. nerezidentni koji imaju prijavljen PDV u inozemstvu imaju mogućnost povrata ulaznog poreza plaćenog u Slovačkoj. osiguravajuće i obrazovne usluge te usluge emitiranja programa. zdravstvene usluge. neke lijekove. gnojiva. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. Obrnuta naplata se primjenjuje na nabavu određenih usluga od strane nerezidenata. javne usluge i hotelski smještaj. dok je za Crnu Goru 17% . Niža stopa od 8. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 5 milijuna SIT-a. Slovenija Standardna stopa PDV-a je 20% Niža stopa 8. 13 .4. Turska 11 Isto. 3. 3. Oslobođenja uključuju financijske. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva nakon što im ostvareni promet premaši 1. Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18% u Srbiji (17% u Crnoj Gori).3. financijske i osiguravajuće usluge.5% obračunava se na prehrambene namirnice. obrazovanje i nabavu zemlje i objekata. Za izvoz vrijedi nulta stopa.11 3.6.3. financijske i osiguravajuće usluge i izvoz.5% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 20%. Oslobođenja u Srbiji uključuju bankarstvo.5 milijuna SKK u razdoblju od 12 mjeseci.5.

privatno obrazovanje i zdravstvene usluge.7. Stopa od 5% obračunava se na udžbenike i određene medicinske materijale i proizvode.8. Češka Standardna stopa od 19% niža stopa 5%. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva. neke usluge zabavne industrije. Izuzeća uključuju transakcije koje podliježu porezu na bankarske i osiguravajuće transakcije. Financijske usluge. PDV se plaća za većinu transakcija po stopi od 25%. zdravstvene i obrazovne usluge i najam stambenih prostora oslobođeni su plaćanja poreza. Inozemna društva bez trajnog sjedišta u Turskoj ne mogu se prijaviti samo radi plaćanja PDV-a. Smanjena stopa od 15% odnosi se na hranu i ostale osnovne proizvode i predmete od društvenog značaja. rabljenih automobila. 3. Niža stopa od 8% odnosi se na osnovne prehrambene namirnice. 3. niža stopa 15% i 5%. Porez na dodanu vrijednost (PDV) se primjenjuje na većinu transakcija. međunarodni prijevoz. nabavu brodova iIi zrakoplova i nabavu robe i usluga u građevini za izgradnju i održavanje morskih i zračnih luka. knjige. najam nekretnina i cjevovodni prijenos sirove nafte i petroleja. Njegova prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 1 14 . Mađarska Standardna stopa 25%. Stopa od 1% primjenjuje se na nabavu poljoprivrednih proizvoda. Nulta stopa odnosi se na izvoz proizvoda.Standardna stopa PDV-a je 18% Niže stope 8%. pružanje usluga u inozemstvu. Prijava je obvezna u svim slučajevima gdje se isporuka robe i usluga vrši u Turskoj osim gdje se primjenjuje obrnuta naplata. 1% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18%. novina I određenih nekretnina.

zdravstvene usluge i obrazovanje. 3.mingorp. Oslobođenja od poreza uključuju najam stambenih prostora te financijske. PDV se primjenjuje na većinu transakcija. Za izvoz. Niža stopa od 5% odnosi se na prehrambene namirnice. Oslobođenja uključuju prijenos i najam zemlje i objekata. farmaceutske proizvode i većinu usluga.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. Prijava je obvezna za društva s godišnjim prometom iznad 85.000.9. Hrvatska Standardna stopa PDV-a u ovoj zemlji je 22%.milijuna CZK.pdf 15 . HRK. osnovne prehrambene namirnice i određene poljoprivredne i ribarske proizvode porezna stopa je 0%. osiguravajuće i zdravstvene usluge. Na izvoz se primjenjuje nulta stopa. 12 Zaključak 12 http://www. financijske i osiguravajuće usluge. a moguća je i dobrovoljna prijava za niži iznos od navedenog.

opskrbu vodom. ali i transport putnika i njihove prtljage su isto pod nižom stopom PBD-a. uključujući popravke i dijelove za takvu opremu. Tim zemljama članicama EU dozvoljeno je «prijelazno» razdoblje Geografska stopa je snižena standardna stopa PDV-a za određeni postotak.wikipedia.1991. te im je standardna stopa PDV-a za pojedine tuzemne promete bila ispod 15%. Bosna i Hercegovina sa svojom stopom od 17% je skoro za trećinu niža po ovom načinu oporezivanja. farmaceutske proizvode koji se koriste za zdravstvene i preventivne potrebe. uključujući kontracepcijske proizvode i sanitarni materijal.1. Nulta stopa nije u skladu s Šestom smjernicom ali je koristi većina članica EU Snižena stopa se može primjenjivati na: Hrana i piće. Literatura www.. slobodne trgovinske zone i sl. dječje sjedalice za automobile.Kao što se moglo i primjetiti. pomoć i druge stvari koju koriste invalidi samo za osobnu upotrebu. Direktive 2006/112/EC propisuje skupine prometa i usluga na koje se može primijeniti snižena stopa. Medicinska oprema. «Super» snižene stope one stope koje su ispod 5% su iz skupine prometa navedenih u Aneksu Parking stopa se primjenjuje na određene promete dobara i usluga u onim zemljama EU koje su imale uveden PDV prije 1. koju koriste pojedine zemlje članice EU u posebnim područjima kao što su turističke regije.com 16 . otoci. najveći PDV ima Mađarska u iznosu od 25%. za medicinske i veterinarske potrebe. Dodatak III.

dio.gov.bahttp://web.pdfhttp http://www.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.efzg.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompeti tivnesAssessment-CRO.com/hrhrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 http://www.gov.hr/clanci.ekonos.uino.php?grupa=2&clanak=36http://dalje.mingorp.http://www.uino.html 17 .pdf http://www.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful