Sadržaj

Sadržaj...........................................................................................................................1 Uvod..............................................................................................................................1 1.1. Pojam, nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) .................................2 1.2. Povijest poreza na dodanu vrijednost ..............................................................3 1.3. Razlog uvođenja PDV u BiH? ..........................................................................5 2. Osnovna obilježja PDV-a u BiH...............................................................................6 2.1. Načela PDV-a ...................................................................................................6 3. Europska unija i PVD...............................................................................................9 3.1. Poljska..............................................................................................................12 3.2. Rumunjska.......................................................................................................12 3.3. Srbija i Crna gora.............................................................................................13 3.4. Slovačka...........................................................................................................13 3.5. Slovenija..........................................................................................................13 3.6. Turska..............................................................................................................13 3.7. Mađarska..........................................................................................................14 3.8. Češka................................................................................................................14 3.9. Hrvatska...........................................................................................................15 Zaključak.....................................................................................................................15 Literatura.....................................................................................................................16

Uvod

Jedna od velikih nelogičnosti je fakturiranje i plaćanje PDV-a na izvoz proizvoda i usluga. jer im to bitno poskupljuje kupljeni proizvod ili uslugu. Kada mi prodamo određeni proizvod ili uslugu u inozemstvo primjerice u Hrvatsku. S obzirom na poslovanje naši trgovina i lov u mutnom. Do tada se plaćao porez na promet proizvoda i usluga. nerad poreznih inspektora. Sve me to podsjeća na neka iskustva iz susjedstva kada su se kod njih enormna poskupljenja opravdavala također uvođenjem PDV-a. Uvođenjem PDV-a sasvim zasigurno uvelo se reda u platnome prometu i smanjio utjecaj sive ekonomije. na ispostavljenome računu moramo obračunati i PDV-e. Međutim. Pojam. Ako je državi stalo do stimuliranja i povećanja izvoza trebalo bi napraviti određene promjene u zakonskoj regulativi. Čim naš račun stigne do kupca on nas zove i ima prigovor na iskazani PDVe. ne usuđujem se ipak javno reći možda i korumpiranost pojedinih. naplata PDV-a je samo još jedan način nelegalne zarade pojedinaca. sva tržišta su nam potencijalno zanimljiva. znači samo 7%. On. država itekako mora voditi računa o stvaranju okvira za uspješno funkcioniranje privrede.. Da bi opstali mi moramo proizvoditi i prodavati. Proračun države će se sigurno bolje puniti nego do uvođenja PDV-a.Od uvođenja PDV-a u BiH svi proizvodi i usluge su u određenoj mjeri poskupjele. Vrlo lako se može izračunati koliko je trebalo biti eventualno poskupljenje. Često nam se događa da nemamo problema i glavobolja sa samom prodajom već naše glavobolje započinju kad prodamo robu u inozemstvo. s tom razlikom što se do tada plaća ovaj porez po stopi od 10% a PDV se obračunava po stopi od 17%. PDV je višefazni porez koji se plaća kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog 2 . a zauzvrat niša ne davati. nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije poseban niti novi oblik poreza. naravno opet pod uvjetom da se taj račun i izda kupcu. a on to ne može. molbe. Traži od prodavača da makne PDV-e. Ne može samo kroz poreze i namete uzimati. Na taj način automatski postajemo skuplji i nekonkurentniji. Logika je vrlo jednostavna svaki isporučeni proizvod ili uslugu prati račun.1. žalbe i tako do u nedogled. Slijede upiti relevantnim institucijama što učiniti. 1. naime ne može prebiti naš iskazani PDV-e od 17% i onaj važeći u svojoj zemlji od 22%.

Generalno se oporezuje svaki promet. ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez.2006. PDV je u BiH zamijenio dosadašnji sistem poreza na promet proizvoda i usluga počevši od 01. nastalu u konkretnoj fazi prodaje. 1.godine. jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta. što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik. naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. već samo dodanu vrijednost (višak vrijednosti ) zbog čega se i zove porez na dodanu vrijednost.ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. Povijest poreza na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza.01. Za PDV se može reći da je neto svefazni porez. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez. već od lica koja se smatraju krajnjim 3 . Pošto je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a. Zato porez na dodanu vrijednost ne opterećuje cjelokupni promet. gdje je poznat kao porez na dobra i usluge. mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. Cilj oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je da se ovim porezom optereti samo promet koji služi krajnjoj potrošnji. Novom Zelandu ili Singapuru.2. Sistem poreza na dodanu vrijednost državi omogućava veće javne prihode. PDV je porez koji se zaračunava i plača kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara. Kanadi. to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže. ali se poreska obaveza umanjuje za iznos poreskog odbitka. već samo na dodatnu vrijednost. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja. dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje. a neto.

ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. Holandija. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje.godine taj porez bio je uveden u 56 zemalja svijeta. Belgija. Tom trendu usvajanja PDV-a priključuje se i BiH. su i novoprimljene članice EU. Finska.godine. PDV je izumio francuski ekonomista Maurice Lauré 1954. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog financiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda. a prihvaćena je od 15. 1971. Uspostavom zajedničkog tržišta. čiji je cilj bio određivanje zajedničke porezne osnovice. izdano je niz smjernica.-2002.godine još 51 zemlja uvela je u svoj fiskalni sistem PDV .1 U Europi među prvim zemljama koje su uvele PDV bile su Francuska i Njemačka kao članice EEZ (Europske ekonomske zajednice). odlučile su se na reformu svojih poreznih sistema u smjeru uvođenja PDV-a.god.god. U cilju harmonizacije sistema indirektnog oporezivanja u EU-Europskoj uniji. godine.god Italija. od kojih je najznačajnija šesta smjernica koja je značajna za PDV. Od 1991. 1990.1977.god.kao oblik oporezivanja prometa dobara i usluga. Do 1991. Luksemburg. Da bi se to ostvarilo bilo je neophodno izvršiti i harmonizaciju zakonodavnih rješenja zemalja članica u pogledu indirektnog oporezivanja u okvirima zajedničkog tržišta. članice EU su željele unaprijediti privredni razvoj. Zanimljiv je podatak o dinamici i povećanju broja zemalja koje su uvele PDV.wikipedia. isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije.org 4 .05. izvoz nije predmet oporezivanja. a zatim 1969. U zadnjih 10-tak godina. 1 www. 1970. Trenutno se u svijetu u preko 120 zemalja primjenjuje PDV. PDV se primjenjuje u svijetu već 40 godina.potrošačima.god. ubrzati porast životnog standarda. uvela taxe sur la valeur ajoutée (TVA). U širenju EU primjena PDV-a postavljena je kao jedan od osnovnih uvjeta za primanje novih članica.god. medu posljednjim Europskim zemljama koje su uvele PDV. kao i ostale bivše socijalističke zemlje koje pretendiraju za članstvo u Europskoj uniji. 1993. gotovo sve zemlje u tranziciji svjesne i suočene sa ekonomskim i političkim značajem koji Unija ima u Europi. travnja 1954. Jačanjem Europskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja. On je bio direktor francuske porezne službe koja je 10. te razviti što bliskije odnose među članicama Unije.

Ta reforma ide u pravcu: 1. davanje državi financijskog suvereniteta za financiranje (zajedničkih) institucija i servisiranje vanjskog duga. stvaranje uvjeta za uspješno funkcioniranje institucija i izmirenje međunarodnih obaveza BiH. U osnovne razloge za uvođenje PDV-a u BiH spadaju: 1. Nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja na državnom nivou povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje UIO kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. 7. efikasnija borba protiv korupcije na nivou BiH. sigurnije i veče punjenje budžeta svih teritorijalno-političkih jedinica (što će opet osigurati). Razlog uvođenja PDV u BiH? Porezne reforme u BiH idu u pravcu jačanja fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH kao države. 9. uvođenje i primjena sistema PDV-a na nivou države Obzirom da BiH ide u pravcu približavanja Europskim integracijama i približavanju EU. sav prihod od indirektnog oporezivanja koji prikuplja UIO se uplaćuje na jedinstveni račun. 6. izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora. 8. kreiranje uvjeta da država uspješno vodi vanjskotrgovinsku i carinsku politiku. sa kojeg se vrši državnih 5 . uključivanje BiH u međunarodne integracije posebno u EU. korištenje PDV-a kao instrumenta uspostavljanja makroekonomske stabilnosti na jedinstvenom tržištu. 2. kao faktor reintegracije privrede BiH. što je opet bitan element vanjske politike. 5. 4.3. odnosno smanjenje porezne evazije. Prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja. jačanje fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH. 3.1. 3. 2. uvođenje PDV-a koji je i jedan od osnovnih uvjeta za prijem u EU i to na državnom nivou je suštinski dio ovog procesa reformi. prenošenja fiskalnog suvereniteta sa entiteta na državu za indirektne poreze.

RS) i Distriktu Brčko na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji.ba Isto. Na ovaj način PDV je neutralan za porezne obveznike.Oporezivanje dodatne vrijednosti u pojedinim fazama prometa se. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. 52/04). u cilju fiskalne transformacije u BiH. uvjetovano je ukupnom ekonomskom. glasnik 93/05 i 21/06) i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH ( Sl. kao i entitetima (FBiH.2 Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost (“Službeni glasnik BiH br: 9/05 i 35/05 ) uvodi se obaveza i regulira sistem plaćanja poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini. postiže tek indirektno. Načela PDV-a 2 3 http://www. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. 6 .gov. Neki od ključnih aspekata koji su relevantni u kontekstu razumijevanja uvođenja PDV-a u našoj zemlji su političko okruženje koje je pored domaće javnosti pod velikim uticajem međunarodne zajednice. 3 2. međutim.redovna distribucija i državnom budžetu. 2. Glasnik 55/04). Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda (Sl. Osnovna obilježja PDV-a u BiH Uvođenje PDV-a. glasnik BiH 44/03. političkom i socijalnom situacijom na prostoru BiH. Ostali zakonski propisi koji se odnose na provedbu PDV-a u našoj zemlji su: • • • Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost (Sl. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stječe obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa. Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost.1.uino.

bez obzira na to da li su proizvedena u toj zemlji ili su uvezena. Iz navedenog proizlazi da se načelo odredišta naziva još i načelo potrošnje.Na ovaj način PDV je neutralan za poreznog obveznika. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza.dio. 4 http://web. Suština sistema PDV-a je mogućnost odbitka ulaznog poreza (pretporeza). Načelo ulaznog PDV-a 4.pdf 7 . Plaćanje ulazne fakture dobavljaču pa i ulaznog PDV-a nije uvjet mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a. Načelo dodane vrijednosti 3. uglavnom. ali za ostvarenje prava na odbitak ulaznog PDV-a mora postojati porezna faktura sa svim zakonom propisanim elementima. Na kraju poreznog perioda vrši se utvrđivanje porezne obaveze na slijedeći način: Od ukupnog izlaznog PDV obračunatog po izlaznim fakturama vrši se oduzimanje ulaznog PDV-a obračunatog na primljenim fakturama za određeni porezni period.Promet dobara i usluga oporezuje se prema načelu odredišta. načelo mjesta obavljanja usluge. Izlazni PDV je PDV obračunat na prodaju dobara i usluga. dok se pri oporezivanju usluga u međunarodnoj razmjeni.efzg. Ulazni PDV je PDV obračunat na nabavke dobara i usluga.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1. S obzirom na to da su pored političkih i socijalnih faktora. Ovdje je neophodno naglasiti da se načelo odredišta dosljednije primjenjuje pri oporezivanju dobara. fiskalni razlozi odlučuju i u određivanju visine poreske stope. prioritetno primjenjuje načelo porijekla.Izlazni PDV iskazuju PDV obveznici na svojim izlaznim fakturama prilikom prodaje dobara i usluga. Načelo odredišta 2. promet dobara i usluga na teritoriji BiH oporezuje se standardnom stopom 17% i stopom 0% za izvoz. tj. Osnovna načela PDV-a su: 1. Oporezivanje dodane vrijednosti u pojedinim fazama prometa se postiže tek indirektno. Načelo izlaznog PDV-a. što zna i da se dobra i usluge oporezuju tamo gdje se i troše.4 Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stiće obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa. tj. ulazni PDV ne mora biti plaćen.

industrijskih ili ribarskih aktivnosti 8 . upravljanje investicionim fondovima) • • • važeće poštanske marke. administrativne i sudske takse. izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. vođenjem platnih transakcija.Dobivena razlika može biti u vidu obaveze za uplatu PDV-a kada je izlazni PDV veći od ulaznog PDV-a ili ta razlika može biti u vidu prava poreznog obveznika za povrat PDV-a ali samo u slučaju da je izlazni PDV manji od ulaznog PDV-a). ušteđevinom i bankovnim računima. izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana. porezne markice. osim telekomunikacionih. trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima. usluge povezane sa upravljanjem depozitima. usluge obrazovanja. te igre na sreću. usluge socijalnog osiguranja. promet nepokretne imovine. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite. usluge iz oblasti sporta i fizičkog odgoja koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti Financijske i novčane usluge: • • • • usluge osiguranja i reosiguranja. Međunarodni prijevoz: snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih. Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a u BiH Djelatnosti u javnom interesu: • • • • • javne poštanske usluge. financijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima.

Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Europske Unije.wikipedia. 0% za prodaju prehrambenih proizvoda i pića (osim u ugostiteljstvu) i farmaceutskih 5 6 http://www. drvo za grijanje. Također. za uslugu prehrane u restoranima. neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". Europska unija i PVD Porezni sistem Europske Unije je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodanu vrijednost.redovita stopa 21%. osiguranje i bankarske usluge i drugo). iako nije predviđeno Šestom direktivom. Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. prijevoz osoba itd. ali i povišene gdje je maksimum 25%.). Uobičajena stopa je 15%. 12% za energetske proizvode (ugljen i sl. za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i. Na primjer.uino. za prodaju pića u ugostiteljskim objektima. popravka i davanje u zakup zrakoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama.gov.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije. Cipar . Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodanu vrijednost. kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih zrakoplova.5 3. 6% za vodu.. U nastavku dajemo pregled stopa PDV-a u nekim zemljama članicama EU: Austrija . Belgija .html www. hotelske usluge. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal).redovita stopa 20%. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Iako postoje osnovne smjernice. Konačno. neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status.. medicinska njega.6 Kada se usporede stope shvatimo da smo u samom vrhu sa stopom od 22% i da su daljnje promjene moguće samo u vidu smanjivanja. ali ponegdje postoje i snižene do 5%. Kanarska Ostrva. Ceuta i Melilla (Španija).hr/clanci. 5% za vodu. poštanske usluge.redovita stopa 15%. Gibraltar (Velika Britanija).com http://www. Na primjer. 10% za vodu i drvo za grijanje i u poduzetničke svrhe itd.• kupovina. 0% za novine i sl. plin. imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. Tim više. jedan od glavnih ciljeva EU je usklađivanje poreznih sustava i poreznih stopa..php?grupa=2&clanak=36 9 . 8% za prijevoz putnika u pomorskom prometu. 12% za vino. kao i kod nas. pak.ekonos.

drvo za ogrijeva. Estonija . hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. Portugal . drvo za ogrjev. prodaja nekretnina. ribu itd. usluge rent-a-car-a i sl. prijevoz osoba u tuzemstvu. prijevoz osoba. sokove. 0% za prodaju.5% za vodu. Italija .redovita stopa 19%. 2.redovita stopa 17.. vodu. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. sokove i prodaju bilja za prehrambene svrhe. sokove. 4% za određene prehrambene i farmaceutske proizvode. energente. prijevoz osoba u tuzemstvu. usluge hotela. loživo ulje. prijevoza osoba u tuzemstvu. stanogradnju itd. 0% za novine.. snižena stopa 5. snižena stopa 17% za vodu. novine i časopise. sokove.redovita stopa 18%. 0% za tisak i lijekove. Švedska . snižena stopa 8... Španjolska . prijevoz osoba u tuzemstvu. 0% za novine.redovita stopa 19%. hotelske usluge.redovita stopa 20%. hotelske i ugostiteljske usluge. prijevoz putnika.redovita stopa 16%. prijevoz osoba.redovita stopa 16%. najam brodova i zrakoplova i državnih. 4. 4. 8% za radijske usluge i usluge u hotelijerstvu.redovita stopa 21%. hotelske i ugostiteljske usluge. prijevoz osoba. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. sokove. snižena stopa 13.. te radio i televiziju. sokove.. usluge radija. ugostiteljske usluge. Njemačka . Nizozemska . 5% za vodu. hotelske usluge i sl. 0% za knjige.redovita stopa 19. Finska . hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. Poljska . Irska .redovita stopa 20%.5% za biljke za prehranu. stanogradnju itd. Francuska . 0% za knjige i slično. prijevoz putnika. 5% za drvo za ogrjev. mineralnu vodu. diesel. snižena stopa 10% za vodu.5% za vodu.redovita stopa 25%. biljke za prehranu i dekoraciju. za biljke za prehranu i sl. snižena stopa 7% za vodu.6%. 7% za vodu. sokove. 3% za mliječne proizvode.4% za određene prehrambene proizvode. Mađarska . hotelske usluge itd. Danska redovita stopa 25%. Grčka redovita stopa 19%.redovita stopa 22%. umjetnička djela itd. zemni plin i struju. Češka . snižena stopa 15% za vodu. 10 . Slovenija redovita stopa 20%.. snižena stopa 9% za vodu. energente.. snižena stopa 6% za vodu.proizvoda. snižena stopa 12% za vodu. stanogradnju itd. prodaju biljaka.redovita stopa 21%. hotelske i ugostiteljske usluge itd. 5% za sokove.1% za radijske pristojbe. 4% za knjige... 6% za prijevoz osoba u tuzemstvu. hotelske usluge i stanogradnju. struju. knjige i novine. drvo za ogrjev i poduzetničke svrhe. snižena stopa 12% za vino. snižena stopa 7% za vodu. meso. hotelske i ugostiteljske usluge itd... hotelske i ugostiteljske usluge. Velika Britanija .5% za energiju.redovita stopa 22%.5%. sokove. stanogradnju.

ali su u njenim članicama i snižene cijene prehrambenih proizvoda. a to se prije svega odnosi na poštanske usluge. Nekim novim članicama EU je bilo omogućeno prijelazno razdoblje za ukidanje nulte stope PDV-a. godine. prehrambene proizvode.2010. stanogradnju. Malta je imala pravo koristiti nultu stopu za farmaceutske i poljoprivredne proizvode do 01. ona je zapravo tvorac tog sustava. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Valja spomenuti da je najveći iznos snižene stope od zemalja u našem okruženju onaj u Mađarskoj od 12 posto. Ekonomisti se slažu s ukidanjem nulte stope PDV-a jer smatraju da to ne bi dovelo do značajnijeg porasta cijena. farmaceutske proizvode. časopise. se počela primjenjivati i na turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Åland u Finskoj su izvan sustava poreza na dodanu vrijednost. Kasnije je na turističke usluge za strane goste uvedena snižena stopa od 10 posto.com/hr-hrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 11 .snižena stopa 5% za energente.7 U europskoj uniji postoji niska i snižena stopa PDV-a. pa su tako pojedine zemlje sa nižim BND dobile odgodu i do 5 godina. a početkom 2001. U Češkoj je snižena stopa PDV-a iznosi 5 posto. vodu. Iako postoje osnovne smjernice. godine. Poljska je uvela sniženu stopu od 7 posto. http://dalje. Na primjer. 7 8 Isto. Spomenute stope su one u Sloveniji 8 posto i Slovačkoj 6 posto. a u Rumunjskoj 11 posto. Poljska. studenog 1999. zatim Gibraltar u Velikoj Britaniji. Porezni sustav Europske unije je definiran različitim direktivama od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Ne smijemo ni zaboraviti da je Francuska prva zemlja koja je uvela poreze. tri pokrajine u Španjolskoj.8 Drugačija situacija je u zemljama zapadne Europe jer je stupanj razvoja njihovih poreznih sustava puno viši. 0% za knjige. Važno je napomenuti da Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. stanogradnju. Ukidanjem nulte stope PDV-a u Hrvatskoj bi se znatno postavila razlika između ekonomske i socijalne politike. a Cipar 5 i 8 posto. osiguranje i bankarske usluge.a počela se primjenjivati u Hrvatskoj 1. dakle imale su prijelazno razdoblje više od pet godina. U Europskoj uniji je kruh primjerice tržišna kategorija i ima sniženi PDV.01. Nulta stopa PDV. medicinska njegu. prijevoz osoba itd. Malta i Cipar su ušle u Europsku uniju u svibnju 2004. Malta je počela primjenjivati tu stopu od 5 posto.

novine. sporta i zdravstva. Izuzeća uključuju financijske usluge i usluge vezane uz znanost. osim ako za njihove transakcije vrijedi mehanizam obrnute naplate. i 13. Za izvoz vrijedi nulta stopa. Poljska Od 1.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO.2. Predmeti za koje se obračunava stopa poreza od 7% uključuju knjige i novine. U pravilu. Dobavljači nerezidentni moraju imenovati predstavnika za PDV u Rumunjskoj.pdf 12 . Rumunjska Standardna stopa PDV-a 19%. obrazovne. a smanjena stopa od 9% obračunava se na knjige. Poljska omogućava povrat PDV-a na temelju 8. ali moguća je i dobrovoljna prijava poreza ispod ove razine. Standardna stopa poreza je 19%. U slučaju poreznih obveznika izvan EU koji prijavljuju PDV u Poljskoj.3.mingorp.10 9 http://www. obrazovanja.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim oporezivim prometom iznad 2 bilijuna RON-a.000 €. društvene. svibnja 2004.mingorp.direktive EU. kulture. Izuzeća uključuju zdravstvene. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. usluge vezane uz poljoprivredu i šumarstvo i neke medicinske proizvode. Porez na dodanu vrijednost obračunava se na većinu novčanih transakcija. 9 3.1.pdf 10 http://www. lijekove i hotelske usluge. financijske i bankarske usluge. PDV se obračunava na većinu transakcija (nabavu robe i usluga) po standardnoj stopi od 22%. potrebno je imenovati poreznog predstavnika. umjetnosti. Prijava je obvezna za društva s prometom iznad 10. razvoj tehnologije. Stopa od 3% obračunava se za određene poljoprivredne proizvode i neobrađene prehrambene proizvode. većina poljskih propisa vezanih uz porez na dodanu vrijednost (PDV) usklađeno je s direktivama EU. također je dozvoljena dobrovoljna prijava.

obrazovanje i nabavu zemlje i objekata. Obrnuta naplata se primjenjuje na nabavu određenih usluga od strane nerezidenata. U Srbiji se niža stopa od 8% primjenjuje na osnovne prehrambene namirnice.3. Slovačka Standardna stopa PDV-a je19% PDV se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 19%. javne usluge i hotelski smještaj.5. Izuzeća uključuju bankarstvo. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva nakon što im ostvareni promet premaši 1. Oslobođenja u Srbiji uključuju bankarstvo. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. neke lijekove.5% obračunava se na prehrambene namirnice. gnojiva. Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18% u Srbiji (17% u Crnoj Gori). a moguća je i dobrovoljna prijava. 3.4. financijske i osiguravajuće usluge i izvoz. poljoprivredne proizvode i lijekove. Turska 11 Isto. financijske i osiguravajuće usluge. osiguravajuće i obrazovne usluge te usluge emitiranja programa. 3. Slovenija Standardna stopa PDV-a je 20% Niža stopa 8.6.3. Za kupovinu zemlje se računa za sve kupovine osip prve.5% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 20%. 13 . Oslobođenja uključuju financijske. Za izvoz vrijedi nulta stopa. zdravstvene usluge. nerezidentni koji imaju prijavljen PDV u inozemstvu imaju mogućnost povrata ulaznog poreza plaćenog u Slovačkoj.5 milijuna SKK u razdoblju od 12 mjeseci. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 5 milijuna SIT-a. dok je za Crnu Goru 17% .11 3. Niža stopa od 8. Srbija i Crna gora Standardna stopa PDV-a je 18% za Srbiju.

1% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18%. međunarodni prijevoz. Financijske usluge.8. novina I određenih nekretnina. Prijava je obvezna u svim slučajevima gdje se isporuka robe i usluga vrši u Turskoj osim gdje se primjenjuje obrnuta naplata. niža stopa 15% i 5%. rabljenih automobila.7. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva. Stopa od 5% obračunava se na udžbenike i određene medicinske materijale i proizvode. Niža stopa od 8% odnosi se na osnovne prehrambene namirnice. 3. Nulta stopa odnosi se na izvoz proizvoda. pružanje usluga u inozemstvu. Njegova prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 1 14 . Izuzeća uključuju transakcije koje podliježu porezu na bankarske i osiguravajuće transakcije. Inozemna društva bez trajnog sjedišta u Turskoj ne mogu se prijaviti samo radi plaćanja PDV-a. najam nekretnina i cjevovodni prijenos sirove nafte i petroleja. privatno obrazovanje i zdravstvene usluge. neke usluge zabavne industrije. 3.Standardna stopa PDV-a je 18% Niže stope 8%. Porez na dodanu vrijednost (PDV) se primjenjuje na većinu transakcija. nabavu brodova iIi zrakoplova i nabavu robe i usluga u građevini za izgradnju i održavanje morskih i zračnih luka. zdravstvene i obrazovne usluge i najam stambenih prostora oslobođeni su plaćanja poreza. PDV se plaća za većinu transakcija po stopi od 25%. Smanjena stopa od 15% odnosi se na hranu i ostale osnovne proizvode i predmete od društvenog značaja. Stopa od 1% primjenjuje se na nabavu poljoprivrednih proizvoda. Mađarska Standardna stopa 25%. Češka Standardna stopa od 19% niža stopa 5%. knjige.

Oslobođenja uključuju prijenos i najam zemlje i objekata. Hrvatska Standardna stopa PDV-a u ovoj zemlji je 22%. farmaceutske proizvode i većinu usluga. 3. Niža stopa od 5% odnosi se na prehrambene namirnice.9. osiguravajuće i zdravstvene usluge. Prijava je obvezna za društva s godišnjim prometom iznad 85. Za izvoz. 12 Zaključak 12 http://www. Oslobođenja od poreza uključuju najam stambenih prostora te financijske. financijske i osiguravajuće usluge.pdf 15 . Na izvoz se primjenjuje nulta stopa.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. PDV se primjenjuje na većinu transakcija. zdravstvene usluge i obrazovanje.mingorp. HRK.milijuna CZK. a moguća je i dobrovoljna prijava za niži iznos od navedenog.000. osnovne prehrambene namirnice i određene poljoprivredne i ribarske proizvode porezna stopa je 0%.

com 16 . Tim zemljama članicama EU dozvoljeno je «prijelazno» razdoblje Geografska stopa je snižena standardna stopa PDV-a za određeni postotak. Direktive 2006/112/EC propisuje skupine prometa i usluga na koje se može primijeniti snižena stopa. uključujući popravke i dijelove za takvu opremu. pomoć i druge stvari koju koriste invalidi samo za osobnu upotrebu. opskrbu vodom. slobodne trgovinske zone i sl. uključujući kontracepcijske proizvode i sanitarni materijal. otoci. Bosna i Hercegovina sa svojom stopom od 17% je skoro za trećinu niža po ovom načinu oporezivanja. najveći PDV ima Mađarska u iznosu od 25%. koju koriste pojedine zemlje članice EU u posebnim područjima kao što su turističke regije. Nulta stopa nije u skladu s Šestom smjernicom ali je koristi većina članica EU Snižena stopa se može primjenjivati na: Hrana i piće.1991. Literatura www. dječje sjedalice za automobile. Dodatak III. farmaceutske proizvode koji se koriste za zdravstvene i preventivne potrebe. «Super» snižene stope one stope koje su ispod 5% su iz skupine prometa navedenih u Aneksu Parking stopa se primjenjuje na određene promete dobara i usluga u onim zemljama EU koje su imale uveden PDV prije 1..1.Kao što se moglo i primjetiti. Medicinska oprema. za medicinske i veterinarske potrebe.wikipedia. ali i transport putnika i njihove prtljage su isto pod nižom stopom PBD-a. te im je standardna stopa PDV-a za pojedine tuzemne promete bila ispod 15%.

efzg.com/hrhrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 http://www.ekonos.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompeti tivnesAssessment-CRO.uino.mingorp.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.gov.bahttp://web.dio.php?grupa=2&clanak=36http://dalje.gov.pdf http://www.uino.hr/clanci.pdfhttp http://www.html 17 .http://www.