Sadržaj

Sadržaj...........................................................................................................................1 Uvod..............................................................................................................................1 1.1. Pojam, nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) .................................2 1.2. Povijest poreza na dodanu vrijednost ..............................................................3 1.3. Razlog uvođenja PDV u BiH? ..........................................................................5 2. Osnovna obilježja PDV-a u BiH...............................................................................6 2.1. Načela PDV-a ...................................................................................................6 3. Europska unija i PVD...............................................................................................9 3.1. Poljska..............................................................................................................12 3.2. Rumunjska.......................................................................................................12 3.3. Srbija i Crna gora.............................................................................................13 3.4. Slovačka...........................................................................................................13 3.5. Slovenija..........................................................................................................13 3.6. Turska..............................................................................................................13 3.7. Mađarska..........................................................................................................14 3.8. Češka................................................................................................................14 3.9. Hrvatska...........................................................................................................15 Zaključak.....................................................................................................................15 Literatura.....................................................................................................................16

Uvod

Čim naš račun stigne do kupca on nas zove i ima prigovor na iskazani PDVe. molbe. ne usuđujem se ipak javno reći možda i korumpiranost pojedinih. Vrlo lako se može izračunati koliko je trebalo biti eventualno poskupljenje. sva tržišta su nam potencijalno zanimljiva. PDV je višefazni porez koji se plaća kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog 2 . S obzirom na poslovanje naši trgovina i lov u mutnom. žalbe i tako do u nedogled. On. Međutim. jer im to bitno poskupljuje kupljeni proizvod ili uslugu. na ispostavljenome računu moramo obračunati i PDV-e. naravno opet pod uvjetom da se taj račun i izda kupcu. Kada mi prodamo određeni proizvod ili uslugu u inozemstvo primjerice u Hrvatsku. 1. Logika je vrlo jednostavna svaki isporučeni proizvod ili uslugu prati račun. Da bi opstali mi moramo proizvoditi i prodavati. Pojam. nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije poseban niti novi oblik poreza. a on to ne može.. naplata PDV-a je samo još jedan način nelegalne zarade pojedinaca. Jedna od velikih nelogičnosti je fakturiranje i plaćanje PDV-a na izvoz proizvoda i usluga. znači samo 7%. a zauzvrat niša ne davati.1. Ako je državi stalo do stimuliranja i povećanja izvoza trebalo bi napraviti određene promjene u zakonskoj regulativi. Sve me to podsjeća na neka iskustva iz susjedstva kada su se kod njih enormna poskupljenja opravdavala također uvođenjem PDV-a. država itekako mora voditi računa o stvaranju okvira za uspješno funkcioniranje privrede.Od uvođenja PDV-a u BiH svi proizvodi i usluge su u određenoj mjeri poskupjele. naime ne može prebiti naš iskazani PDV-e od 17% i onaj važeći u svojoj zemlji od 22%. nerad poreznih inspektora. Uvođenjem PDV-a sasvim zasigurno uvelo se reda u platnome prometu i smanjio utjecaj sive ekonomije. Ne može samo kroz poreze i namete uzimati. Traži od prodavača da makne PDV-e. Na taj način automatski postajemo skuplji i nekonkurentniji. s tom razlikom što se do tada plaća ovaj porez po stopi od 10% a PDV se obračunava po stopi od 17%. Proračun države će se sigurno bolje puniti nego do uvođenja PDV-a. Do tada se plaćao porez na promet proizvoda i usluga. Često nam se događa da nemamo problema i glavobolja sa samom prodajom već naše glavobolje započinju kad prodamo robu u inozemstvo. Slijede upiti relevantnim institucijama što učiniti.

nastalu u konkretnoj fazi prodaje. jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju. Zato porez na dodanu vrijednost ne opterećuje cjelokupni promet. Generalno se oporezuje svaki promet.ciklusa i od svih učesnika u tom prometu.01. 1. Pošto je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a. Sistem poreza na dodanu vrijednost državi omogućava veće javne prihode. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez. već samo na dodatnu vrijednost. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara. Novom Zelandu ili Singapuru. a neto. Kanadi. već samo dodanu vrijednost (višak vrijednosti ) zbog čega se i zove porez na dodanu vrijednost.2006. jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza. PDV je u BiH zamijenio dosadašnji sistem poreza na promet proizvoda i usluga počevši od 01. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta.godine. a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu. dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje. gdje je poznat kao porez na dobra i usluge. što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik.2. naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. Cilj oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je da se ovim porezom optereti samo promet koji služi krajnjoj potrošnji. mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez. to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže. Povijest poreza na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Za PDV se može reći da je neto svefazni porez. već od lica koja se smatraju krajnjim 3 . Mnogo je manja mogućnost različitih utaja. PDV je porez koji se zaračunava i plača kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. ali se poreska obaveza umanjuje za iznos poreskog odbitka.

Holandija. a zatim 1969.org 4 . ubrzati porast životnog standarda. U cilju harmonizacije sistema indirektnog oporezivanja u EU-Europskoj uniji. PDV je izumio francuski ekonomista Maurice Lauré 1954.god.1977. te razviti što bliskije odnose među članicama Unije.1 U Europi među prvim zemljama koje su uvele PDV bile su Francuska i Njemačka kao članice EEZ (Europske ekonomske zajednice). 1971. Luksemburg. kao i ostale bivše socijalističke zemlje koje pretendiraju za članstvo u Europskoj uniji.wikipedia. U širenju EU primjena PDV-a postavljena je kao jedan od osnovnih uvjeta za primanje novih članica. izdano je niz smjernica.-2002. 1970. PDV se primjenjuje u svijetu već 40 godina. ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. Finska.potrošačima. Trenutno se u svijetu u preko 120 zemalja primjenjuje PDV. Zanimljiv je podatak o dinamici i povećanju broja zemalja koje su uvele PDV. odlučile su se na reformu svojih poreznih sistema u smjeru uvođenja PDV-a.god. Uspostavom zajedničkog tržišta.god. On je bio direktor francuske porezne službe koja je 10. 1990. čiji je cilj bio određivanje zajedničke porezne osnovice.godine. a prihvaćena je od 15. 1993. Od 1991. isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije.godine još 51 zemlja uvela je u svoj fiskalni sistem PDV . Belgija. Da bi se to ostvarilo bilo je neophodno izvršiti i harmonizaciju zakonodavnih rješenja zemalja članica u pogledu indirektnog oporezivanja u okvirima zajedničkog tržišta. su i novoprimljene članice EU. godine. izvoz nije predmet oporezivanja.godine taj porez bio je uveden u 56 zemalja svijeta. 1 www. članice EU su željele unaprijediti privredni razvoj.god Italija. Jačanjem Europskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja. Tom trendu usvajanja PDV-a priključuje se i BiH. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje.kao oblik oporezivanja prometa dobara i usluga. U zadnjih 10-tak godina. travnja 1954. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog financiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda. uvela taxe sur la valeur ajoutée (TVA). Do 1991. gotovo sve zemlje u tranziciji svjesne i suočene sa ekonomskim i političkim značajem koji Unija ima u Europi. od kojih je najznačajnija šesta smjernica koja je značajna za PDV.god. medu posljednjim Europskim zemljama koje su uvele PDV.05.god.

Razlog uvođenja PDV u BiH? Porezne reforme u BiH idu u pravcu jačanja fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH kao države. što je opet bitan element vanjske politike. sigurnije i veče punjenje budžeta svih teritorijalno-političkih jedinica (što će opet osigurati). 5. 6. 4. U osnovne razloge za uvođenje PDV-a u BiH spadaju: 1.1. sa kojeg se vrši državnih 5 . jačanje fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH. 9. Prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja. kreiranje uvjeta da država uspješno vodi vanjskotrgovinsku i carinsku politiku. uvođenje i primjena sistema PDV-a na nivou države Obzirom da BiH ide u pravcu približavanja Europskim integracijama i približavanju EU. kao faktor reintegracije privrede BiH. korištenje PDV-a kao instrumenta uspostavljanja makroekonomske stabilnosti na jedinstvenom tržištu. izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora. 3. 8. 2. Ta reforma ide u pravcu: 1. sav prihod od indirektnog oporezivanja koji prikuplja UIO se uplaćuje na jedinstveni račun. davanje državi financijskog suvereniteta za financiranje (zajedničkih) institucija i servisiranje vanjskog duga. efikasnija borba protiv korupcije na nivou BiH. odnosno smanjenje porezne evazije. 3. prenošenja fiskalnog suvereniteta sa entiteta na državu za indirektne poreze. stvaranje uvjeta za uspješno funkcioniranje institucija i izmirenje međunarodnih obaveza BiH. 2. Nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja na državnom nivou povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje UIO kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. uključivanje BiH u međunarodne integracije posebno u EU. uvođenje PDV-a koji je i jedan od osnovnih uvjeta za prijem u EU i to na državnom nivou je suštinski dio ovog procesa reformi. 7.3.

Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda (Sl.2 Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost (“Službeni glasnik BiH br: 9/05 i 35/05 ) uvodi se obaveza i regulira sistem plaćanja poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini. Načela PDV-a 2 3 http://www.gov.uino. Neki od ključnih aspekata koji su relevantni u kontekstu razumijevanja uvođenja PDV-a u našoj zemlji su političko okruženje koje je pored domaće javnosti pod velikim uticajem međunarodne zajednice. 52/04). Na ovaj način PDV je neutralan za porezne obveznike. kao i entitetima (FBiH. 3 2. RS) i Distriktu Brčko na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji. glasnik BiH 44/03. u cilju fiskalne transformacije u BiH. 2.Oporezivanje dodatne vrijednosti u pojedinim fazama prometa se. postiže tek indirektno.redovna distribucija i državnom budžetu.ba Isto. Glasnik 55/04). Osnovna obilježja PDV-a u BiH Uvođenje PDV-a. glasnik 93/05 i 21/06) i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH ( Sl. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. političkom i socijalnom situacijom na prostoru BiH. međutim. uvjetovano je ukupnom ekonomskom. Ostali zakonski propisi koji se odnose na provedbu PDV-a u našoj zemlji su: • • • Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost (Sl. 6 .1. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stječe obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa.

Načelo dodane vrijednosti 3. Na kraju poreznog perioda vrši se utvrđivanje porezne obaveze na slijedeći način: Od ukupnog izlaznog PDV obračunatog po izlaznim fakturama vrši se oduzimanje ulaznog PDV-a obračunatog na primljenim fakturama za određeni porezni period. prioritetno primjenjuje načelo porijekla. ali za ostvarenje prava na odbitak ulaznog PDV-a mora postojati porezna faktura sa svim zakonom propisanim elementima. načelo mjesta obavljanja usluge.Na ovaj način PDV je neutralan za poreznog obveznika. uglavnom. 4 http://web.dio. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stiće obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa. Ovdje je neophodno naglasiti da se načelo odredišta dosljednije primjenjuje pri oporezivanju dobara.Promet dobara i usluga oporezuje se prema načelu odredišta.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza.pdf 7 . Ulazni PDV je PDV obračunat na nabavke dobara i usluga. ulazni PDV ne mora biti plaćen. Oporezivanje dodane vrijednosti u pojedinim fazama prometa se postiže tek indirektno. bez obzira na to da li su proizvedena u toj zemlji ili su uvezena. Osnovna načela PDV-a su: 1. S obzirom na to da su pored političkih i socijalnih faktora. tj. što zna i da se dobra i usluge oporezuju tamo gdje se i troše.efzg. tj. Načelo izlaznog PDV-a. Iz navedenog proizlazi da se načelo odredišta naziva još i načelo potrošnje. fiskalni razlozi odlučuju i u određivanju visine poreske stope. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač.4 Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. promet dobara i usluga na teritoriji BiH oporezuje se standardnom stopom 17% i stopom 0% za izvoz. Načelo ulaznog PDV-a 4. Suština sistema PDV-a je mogućnost odbitka ulaznog poreza (pretporeza).Izlazni PDV iskazuju PDV obveznici na svojim izlaznim fakturama prilikom prodaje dobara i usluga. Izlazni PDV je PDV obračunat na prodaju dobara i usluga. Načelo odredišta 2. dok se pri oporezivanju usluga u međunarodnoj razmjeni. Plaćanje ulazne fakture dobavljaču pa i ulaznog PDV-a nije uvjet mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a.

financijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima. usluge socijalnog osiguranja. izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. porezne markice. ušteđevinom i bankovnim računima. promet nepokretne imovine. Međunarodni prijevoz: snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih. osim telekomunikacionih. vođenjem platnih transakcija. te igre na sreću. Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a u BiH Djelatnosti u javnom interesu: • • • • • javne poštanske usluge. usluge iz oblasti sporta i fizičkog odgoja koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti Financijske i novčane usluge: • • • • usluge osiguranja i reosiguranja. usluge povezane sa upravljanjem depozitima. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite. usluge obrazovanja. trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima. industrijskih ili ribarskih aktivnosti 8 . administrativne i sudske takse. izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana.Dobivena razlika može biti u vidu obaveze za uplatu PDV-a kada je izlazni PDV veći od ulaznog PDV-a ili ta razlika može biti u vidu prava poreznog obveznika za povrat PDV-a ali samo u slučaju da je izlazni PDV manji od ulaznog PDV-a). upravljanje investicionim fondovima) • • • važeće poštanske marke.

za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i. za uslugu prehrane u restoranima. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije.5 3.redovita stopa 21%. Tim više. Belgija . 8% za prijevoz putnika u pomorskom prometu. Na primjer.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.com http://www. neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status. Konačno. Uobičajena stopa je 15%. U nastavku dajemo pregled stopa PDV-a u nekim zemljama članicama EU: Austrija .wikipedia. imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. prijevoz osoba itd. popravka i davanje u zakup zrakoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal).gov.hr/clanci. osiguranje i bankarske usluge i drugo). kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih zrakoplova. Cipar . 12% za vino.ekonos. iako nije predviđeno Šestom direktivom. Europska unija i PVD Porezni sistem Europske Unije je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. drvo za grijanje. medicinska njega. Gibraltar (Velika Britanija).. 6% za vodu.redovita stopa 15%. 0% za prodaju prehrambenih proizvoda i pića (osim u ugostiteljstvu) i farmaceutskih 5 6 http://www. Kanarska Ostrva. kao i kod nas. Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a.redovita stopa 20%.html www. pak. Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodanu vrijednost.. Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodanu vrijednost.php?grupa=2&clanak=36 9 . 0% za novine i sl. jedan od glavnih ciljeva EU je usklađivanje poreznih sustava i poreznih stopa. hotelske usluge. 5% za vodu.6 Kada se usporede stope shvatimo da smo u samom vrhu sa stopom od 22% i da su daljnje promjene moguće samo u vidu smanjivanja. plin. Također. Na primjer. Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Europske Unije. 12% za energetske proizvode (ugljen i sl.• kupovina.).. Ceuta i Melilla (Španija). Iako postoje osnovne smjernice. 10% za vodu i drvo za grijanje i u poduzetničke svrhe itd. za prodaju pića u ugostiteljskim objektima. neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". ali ponegdje postoje i snižene do 5%. ali i povišene gdje je maksimum 25%. poštanske usluge.uino.

0% za novine. Nizozemska .redovita stopa 20%. Španjolska .6%.. snižena stopa 8. Češka . loživo ulje. sokove. sokove.5% za vodu. 5% za vodu. 0% za prodaju. usluge rent-a-car-a i sl. drvo za ogrijeva. drvo za ogrjev. struju. energente. snižena stopa 12% za vodu. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. snižena stopa 10% za vodu. sokove. Italija . ribu itd.5% za vodu. snižena stopa 12% za vino. snižena stopa 13. stanogradnju itd. ugostiteljske usluge.redovita stopa 19%. te radio i televiziju. Poljska . zemni plin i struju. 2.redovita stopa 16%. prijevoz osoba. mineralnu vodu. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. energente. Slovenija redovita stopa 20%.5% za biljke za prehranu. prijevoz osoba u tuzemstvu. prijevoza osoba u tuzemstvu. 4. Francuska .5%. 0% za novine. 0% za tisak i lijekove. hotelske i ugostiteljske usluge. hotelske i ugostiteljske usluge. 7% za vodu. novine i časopise. meso.. Estonija . Velika Britanija . prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu.redovita stopa 19%. hotelske usluge i stanogradnju. hotelske usluge itd. hotelske usluge i sl. snižena stopa 6% za vodu.redovita stopa 22%. sokove. prijevoz putnika..redovita stopa 22%. za biljke za prehranu i sl. Finska . hotelske usluge.. snižena stopa 7% za vodu. prijevoz osoba. usluge radija.. Mađarska . stanogradnju itd. sokove. snižena stopa 7% za vodu. snižena stopa 9% za vodu. Danska redovita stopa 25%. stanogradnju. 0% za knjige.. prijevoz osoba u tuzemstvu. snižena stopa 5. biljke za prehranu i dekoraciju. prijevoz osoba... hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. hotelske i ugostiteljske usluge itd.. vodu. sokove. stanogradnju itd. 6% za prijevoz osoba u tuzemstvu. 4% za određene prehrambene i farmaceutske proizvode.redovita stopa 16%. drvo za ogrjev i poduzetničke svrhe. 4.redovita stopa 20%. snižena stopa 17% za vodu.redovita stopa 25%... 5% za sokove.redovita stopa 18%.1% za radijske pristojbe. Irska . Grčka redovita stopa 19%. usluge hotela.redovita stopa 19. snižena stopa 15% za vodu. Švedska . 0% za knjige i slično.5% za energiju. prodaja nekretnina. prijevoz putnika. 8% za radijske usluge i usluge u hotelijerstvu.redovita stopa 17. prodaju biljaka. hotelske i ugostiteljske usluge. umjetnička djela itd. Njemačka . 4% za knjige. sokove.redovita stopa 21%. 10 .redovita stopa 21%. diesel. hotelske i ugostiteljske usluge itd.4% za određene prehrambene proizvode. prijevoz osoba u tuzemstvu.proizvoda. Portugal . knjige i novine. najam brodova i zrakoplova i državnih. sokove i prodaju bilja za prehrambene svrhe.. 3% za mliječne proizvode. 5% za drvo za ogrjev.

7 8 Isto. godine.com/hr-hrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 11 . U Europskoj uniji je kruh primjerice tržišna kategorija i ima sniženi PDV. Porezni sustav Europske unije je definiran različitim direktivama od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. dakle imale su prijelazno razdoblje više od pet godina. tri pokrajine u Španjolskoj. http://dalje.01. pa su tako pojedine zemlje sa nižim BND dobile odgodu i do 5 godina. Malta i Cipar su ušle u Europsku uniju u svibnju 2004. stanogradnju. ona je zapravo tvorac tog sustava. Malta je počela primjenjivati tu stopu od 5 posto. Åland u Finskoj su izvan sustava poreza na dodanu vrijednost. Poljska. godine. a u Rumunjskoj 11 posto. Malta je imala pravo koristiti nultu stopu za farmaceutske i poljoprivredne proizvode do 01. Poljska je uvela sniženu stopu od 7 posto. časopise. a to se prije svega odnosi na poštanske usluge. a početkom 2001.7 U europskoj uniji postoji niska i snižena stopa PDV-a. Valja spomenuti da je najveći iznos snižene stope od zemalja u našem okruženju onaj u Mađarskoj od 12 posto. Kasnije je na turističke usluge za strane goste uvedena snižena stopa od 10 posto. Na primjer. medicinska njegu. studenog 1999. Spomenute stope su one u Sloveniji 8 posto i Slovačkoj 6 posto. osiguranje i bankarske usluge. a Cipar 5 i 8 posto. Ukidanjem nulte stope PDV-a u Hrvatskoj bi se znatno postavila razlika između ekonomske i socijalne politike. vodu. farmaceutske proizvode. stanogradnju. zatim Gibraltar u Velikoj Britaniji. Nekim novim članicama EU je bilo omogućeno prijelazno razdoblje za ukidanje nulte stope PDV-a. ali su u njenim članicama i snižene cijene prehrambenih proizvoda.8 Drugačija situacija je u zemljama zapadne Europe jer je stupanj razvoja njihovih poreznih sustava puno viši.snižena stopa 5% za energente. se počela primjenjivati i na turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakama iz inozemstva.a počela se primjenjivati u Hrvatskoj 1. prehrambene proizvode.2010. Ne smijemo ni zaboraviti da je Francuska prva zemlja koja je uvela poreze. U Češkoj je snižena stopa PDV-a iznosi 5 posto. Nulta stopa PDV. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. prijevoz osoba itd. Važno je napomenuti da Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. 0% za knjige. Iako postoje osnovne smjernice. Ekonomisti se slažu s ukidanjem nulte stope PDV-a jer smatraju da to ne bi dovelo do značajnijeg porasta cijena.

Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim oporezivim prometom iznad 2 bilijuna RON-a. usluge vezane uz poljoprivredu i šumarstvo i neke medicinske proizvode. Stopa od 3% obračunava se za određene poljoprivredne proizvode i neobrađene prehrambene proizvode. U slučaju poreznih obveznika izvan EU koji prijavljuju PDV u Poljskoj. lijekove i hotelske usluge.1. Standardna stopa poreza je 19%. financijske i bankarske usluge. Za izvoz vrijedi nulta stopa.direktive EU. Rumunjska Standardna stopa PDV-a 19%. 9 3. Izuzeća uključuju financijske usluge i usluge vezane uz znanost. kulture. Prijava je obvezna za društva s prometom iznad 10.mingorp. Izuzeća uključuju zdravstvene. obrazovne. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. novine.mingorp. razvoj tehnologije. umjetnosti.000 €. Poljska omogućava povrat PDV-a na temelju 8. društvene. obrazovanja. Predmeti za koje se obračunava stopa poreza od 7% uključuju knjige i novine. sporta i zdravstva. osim ako za njihove transakcije vrijedi mehanizam obrnute naplate.pdf 10 http://www. U pravilu. većina poljskih propisa vezanih uz porez na dodanu vrijednost (PDV) usklađeno je s direktivama EU. potrebno je imenovati poreznog predstavnika.2. svibnja 2004. a smanjena stopa od 9% obračunava se na knjige.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO.3. Porez na dodanu vrijednost obračunava se na većinu novčanih transakcija. i 13. Dobavljači nerezidentni moraju imenovati predstavnika za PDV u Rumunjskoj.10 9 http://www.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. ali moguća je i dobrovoljna prijava poreza ispod ove razine. također je dozvoljena dobrovoljna prijava.pdf 12 . PDV se obračunava na većinu transakcija (nabavu robe i usluga) po standardnoj stopi od 22%. Poljska Od 1.

3.6. 3. javne usluge i hotelski smještaj. obrazovanje i nabavu zemlje i objekata.4.5 milijuna SKK u razdoblju od 12 mjeseci. poljoprivredne proizvode i lijekove.3. financijske i osiguravajuće usluge i izvoz. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. 13 . Za kupovinu zemlje se računa za sve kupovine osip prve.11 3.5. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva nakon što im ostvareni promet premaši 1. Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18% u Srbiji (17% u Crnoj Gori). neke lijekove. Oslobođenja u Srbiji uključuju bankarstvo. gnojiva. Oslobođenja uključuju financijske. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 5 milijuna SIT-a. Za izvoz vrijedi nulta stopa. financijske i osiguravajuće usluge. U Srbiji se niža stopa od 8% primjenjuje na osnovne prehrambene namirnice. Obrnuta naplata se primjenjuje na nabavu određenih usluga od strane nerezidenata.5% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 20%. Slovačka Standardna stopa PDV-a je19% PDV se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 19%. dok je za Crnu Goru 17% . zdravstvene usluge. nerezidentni koji imaju prijavljen PDV u inozemstvu imaju mogućnost povrata ulaznog poreza plaćenog u Slovačkoj. a moguća je i dobrovoljna prijava.5% obračunava se na prehrambene namirnice. Turska 11 Isto. Slovenija Standardna stopa PDV-a je 20% Niža stopa 8. Srbija i Crna gora Standardna stopa PDV-a je 18% za Srbiju. Izuzeća uključuju bankarstvo. osiguravajuće i obrazovne usluge te usluge emitiranja programa. 3. Niža stopa od 8.

pružanje usluga u inozemstvu. 1% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18%. niža stopa 15% i 5%. Smanjena stopa od 15% odnosi se na hranu i ostale osnovne proizvode i predmete od društvenog značaja. Češka Standardna stopa od 19% niža stopa 5%. Nulta stopa odnosi se na izvoz proizvoda. Stopa od 5% obračunava se na udžbenike i određene medicinske materijale i proizvode. novina I određenih nekretnina. Njegova prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 1 14 . nabavu brodova iIi zrakoplova i nabavu robe i usluga u građevini za izgradnju i održavanje morskih i zračnih luka.8. najam nekretnina i cjevovodni prijenos sirove nafte i petroleja. PDV se plaća za većinu transakcija po stopi od 25%. Inozemna društva bez trajnog sjedišta u Turskoj ne mogu se prijaviti samo radi plaćanja PDV-a. Mađarska Standardna stopa 25%.7. 3. Niža stopa od 8% odnosi se na osnovne prehrambene namirnice. neke usluge zabavne industrije. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva. knjige. međunarodni prijevoz. Porez na dodanu vrijednost (PDV) se primjenjuje na većinu transakcija. 3.Standardna stopa PDV-a je 18% Niže stope 8%. rabljenih automobila. Stopa od 1% primjenjuje se na nabavu poljoprivrednih proizvoda. zdravstvene i obrazovne usluge i najam stambenih prostora oslobođeni su plaćanja poreza. Izuzeća uključuju transakcije koje podliježu porezu na bankarske i osiguravajuće transakcije. Prijava je obvezna u svim slučajevima gdje se isporuka robe i usluga vrši u Turskoj osim gdje se primjenjuje obrnuta naplata. privatno obrazovanje i zdravstvene usluge. Financijske usluge.

PDV se primjenjuje na većinu transakcija.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. zdravstvene usluge i obrazovanje. osiguravajuće i zdravstvene usluge. osnovne prehrambene namirnice i određene poljoprivredne i ribarske proizvode porezna stopa je 0%. Prijava je obvezna za društva s godišnjim prometom iznad 85. 12 Zaključak 12 http://www. farmaceutske proizvode i većinu usluga. HRK. Niža stopa od 5% odnosi se na prehrambene namirnice.9. financijske i osiguravajuće usluge.mingorp. Na izvoz se primjenjuje nulta stopa.milijuna CZK. Za izvoz.pdf 15 . Hrvatska Standardna stopa PDV-a u ovoj zemlji je 22%. Oslobođenja uključuju prijenos i najam zemlje i objekata. a moguća je i dobrovoljna prijava za niži iznos od navedenog.000. 3. Oslobođenja od poreza uključuju najam stambenih prostora te financijske.

slobodne trgovinske zone i sl. za medicinske i veterinarske potrebe.com 16 . Dodatak III. Medicinska oprema.wikipedia. najveći PDV ima Mađarska u iznosu od 25%. koju koriste pojedine zemlje članice EU u posebnim područjima kao što su turističke regije. Tim zemljama članicama EU dozvoljeno je «prijelazno» razdoblje Geografska stopa je snižena standardna stopa PDV-a za određeni postotak. Literatura www. uključujući popravke i dijelove za takvu opremu. Bosna i Hercegovina sa svojom stopom od 17% je skoro za trećinu niža po ovom načinu oporezivanja. opskrbu vodom. Nulta stopa nije u skladu s Šestom smjernicom ali je koristi većina članica EU Snižena stopa se može primjenjivati na: Hrana i piće. pomoć i druge stvari koju koriste invalidi samo za osobnu upotrebu. uključujući kontracepcijske proizvode i sanitarni materijal.1991.1.. Direktive 2006/112/EC propisuje skupine prometa i usluga na koje se može primijeniti snižena stopa.Kao što se moglo i primjetiti. farmaceutske proizvode koji se koriste za zdravstvene i preventivne potrebe. dječje sjedalice za automobile. te im je standardna stopa PDV-a za pojedine tuzemne promete bila ispod 15%. «Super» snižene stope one stope koje su ispod 5% su iz skupine prometa navedenih u Aneksu Parking stopa se primjenjuje na određene promete dobara i usluga u onim zemljama EU koje su imale uveden PDV prije 1. otoci. ali i transport putnika i njihove prtljage su isto pod nižom stopom PBD-a.

gov.dio.uino.gov.ekonos.bahttp://web.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.html 17 .ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.pdfhttp http://www.pdf http://www.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompeti tivnesAssessment-CRO.php?grupa=2&clanak=36http://dalje.http://www.uino.com/hrhrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 http://www.hr/clanci.efzg.mingorp.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful