Sadržaj

Sadržaj...........................................................................................................................1 Uvod..............................................................................................................................1 1.1. Pojam, nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) .................................2 1.2. Povijest poreza na dodanu vrijednost ..............................................................3 1.3. Razlog uvođenja PDV u BiH? ..........................................................................5 2. Osnovna obilježja PDV-a u BiH...............................................................................6 2.1. Načela PDV-a ...................................................................................................6 3. Europska unija i PVD...............................................................................................9 3.1. Poljska..............................................................................................................12 3.2. Rumunjska.......................................................................................................12 3.3. Srbija i Crna gora.............................................................................................13 3.4. Slovačka...........................................................................................................13 3.5. Slovenija..........................................................................................................13 3.6. Turska..............................................................................................................13 3.7. Mađarska..........................................................................................................14 3.8. Češka................................................................................................................14 3.9. Hrvatska...........................................................................................................15 Zaključak.....................................................................................................................15 Literatura.....................................................................................................................16

Uvod

Ako je državi stalo do stimuliranja i povećanja izvoza trebalo bi napraviti određene promjene u zakonskoj regulativi. Čim naš račun stigne do kupca on nas zove i ima prigovor na iskazani PDVe. S obzirom na poslovanje naši trgovina i lov u mutnom. Slijede upiti relevantnim institucijama što učiniti. jer im to bitno poskupljuje kupljeni proizvod ili uslugu.. Traži od prodavača da makne PDV-e. PDV je višefazni porez koji se plaća kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog 2 . naravno opet pod uvjetom da se taj račun i izda kupcu. Do tada se plaćao porez na promet proizvoda i usluga. On. Logika je vrlo jednostavna svaki isporučeni proizvod ili uslugu prati račun. Ne može samo kroz poreze i namete uzimati. naplata PDV-a je samo još jedan način nelegalne zarade pojedinaca. znači samo 7%. država itekako mora voditi računa o stvaranju okvira za uspješno funkcioniranje privrede. a on to ne može. ne usuđujem se ipak javno reći možda i korumpiranost pojedinih. Pojam. a zauzvrat niša ne davati. Proračun države će se sigurno bolje puniti nego do uvođenja PDV-a. nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije poseban niti novi oblik poreza. naime ne može prebiti naš iskazani PDV-e od 17% i onaj važeći u svojoj zemlji od 22%. 1. molbe.Od uvođenja PDV-a u BiH svi proizvodi i usluge su u određenoj mjeri poskupjele. Da bi opstali mi moramo proizvoditi i prodavati. Kada mi prodamo određeni proizvod ili uslugu u inozemstvo primjerice u Hrvatsku. s tom razlikom što se do tada plaća ovaj porez po stopi od 10% a PDV se obračunava po stopi od 17%. Često nam se događa da nemamo problema i glavobolja sa samom prodajom već naše glavobolje započinju kad prodamo robu u inozemstvo.1. Sve me to podsjeća na neka iskustva iz susjedstva kada su se kod njih enormna poskupljenja opravdavala također uvođenjem PDV-a. nerad poreznih inspektora. Vrlo lako se može izračunati koliko je trebalo biti eventualno poskupljenje. žalbe i tako do u nedogled. Uvođenjem PDV-a sasvim zasigurno uvelo se reda u platnome prometu i smanjio utjecaj sive ekonomije. na ispostavljenome računu moramo obračunati i PDV-e. sva tržišta su nam potencijalno zanimljiva. Jedna od velikih nelogičnosti je fakturiranje i plaćanje PDV-a na izvoz proizvoda i usluga. Na taj način automatski postajemo skuplji i nekonkurentniji. Međutim.

Za PDV se može reći da je neto svefazni porez. nastalu u konkretnoj fazi prodaje. što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik. Sistem poreza na dodanu vrijednost državi omogućava veće javne prihode. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez.ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. ali se poreska obaveza umanjuje za iznos poreskog odbitka. to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže. jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza. mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju. PDV je porez koji se zaračunava i plača kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. PDV je u BiH zamijenio dosadašnji sistem poreza na promet proizvoda i usluga počevši od 01. Zato porez na dodanu vrijednost ne opterećuje cjelokupni promet. 1. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta. a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu. već od lica koja se smatraju krajnjim 3 . a neto. Novom Zelandu ili Singapuru. već samo dodanu vrijednost (višak vrijednosti ) zbog čega se i zove porez na dodanu vrijednost. Pošto je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a. ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez.godine.2006.2. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja. dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje.01. već samo na dodatnu vrijednost. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara. gdje je poznat kao porez na dobra i usluge. Cilj oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je da se ovim porezom optereti samo promet koji služi krajnjoj potrošnji. Povijest poreza na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Kanadi. naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. Generalno se oporezuje svaki promet.

U zadnjih 10-tak godina. Tom trendu usvajanja PDV-a priključuje se i BiH.05. U širenju EU primjena PDV-a postavljena je kao jedan od osnovnih uvjeta za primanje novih članica. Od 1991. odlučile su se na reformu svojih poreznih sistema u smjeru uvođenja PDV-a. ubrzati porast životnog standarda. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje. 1971. medu posljednjim Europskim zemljama koje su uvele PDV.god. Zanimljiv je podatak o dinamici i povećanju broja zemalja koje su uvele PDV.org 4 . a prihvaćena je od 15. 1 www.god. Uspostavom zajedničkog tržišta. 1970.god. PDV se primjenjuje u svijetu već 40 godina. Da bi se to ostvarilo bilo je neophodno izvršiti i harmonizaciju zakonodavnih rješenja zemalja članica u pogledu indirektnog oporezivanja u okvirima zajedničkog tržišta. kao i ostale bivše socijalističke zemlje koje pretendiraju za članstvo u Europskoj uniji. izdano je niz smjernica.godine. PDV je izumio francuski ekonomista Maurice Lauré 1954. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog financiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda.godine taj porez bio je uveden u 56 zemalja svijeta. su i novoprimljene članice EU. Do 1991.-2002. Belgija. isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije.god Italija. uvela taxe sur la valeur ajoutée (TVA). 1993.god.1 U Europi među prvim zemljama koje su uvele PDV bile su Francuska i Njemačka kao članice EEZ (Europske ekonomske zajednice).kao oblik oporezivanja prometa dobara i usluga. Trenutno se u svijetu u preko 120 zemalja primjenjuje PDV.god. te razviti što bliskije odnose među članicama Unije. od kojih je najznačajnija šesta smjernica koja je značajna za PDV. ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja.1977. izvoz nije predmet oporezivanja. čiji je cilj bio određivanje zajedničke porezne osnovice. a zatim 1969. članice EU su željele unaprijediti privredni razvoj. Jačanjem Europskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja.potrošačima. 1990. godine. On je bio direktor francuske porezne službe koja je 10. Holandija.wikipedia. Luksemburg. Finska. U cilju harmonizacije sistema indirektnog oporezivanja u EU-Europskoj uniji. travnja 1954.godine još 51 zemlja uvela je u svoj fiskalni sistem PDV . gotovo sve zemlje u tranziciji svjesne i suočene sa ekonomskim i političkim značajem koji Unija ima u Europi.

2. 2. uvođenje i primjena sistema PDV-a na nivou države Obzirom da BiH ide u pravcu približavanja Europskim integracijama i približavanju EU. izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora. uključivanje BiH u međunarodne integracije posebno u EU. 9. 8. jačanje fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH. uvođenje PDV-a koji je i jedan od osnovnih uvjeta za prijem u EU i to na državnom nivou je suštinski dio ovog procesa reformi. U osnovne razloge za uvođenje PDV-a u BiH spadaju: 1. Prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja. stvaranje uvjeta za uspješno funkcioniranje institucija i izmirenje međunarodnih obaveza BiH. sav prihod od indirektnog oporezivanja koji prikuplja UIO se uplaćuje na jedinstveni račun.1. odnosno smanjenje porezne evazije. 6. efikasnija borba protiv korupcije na nivou BiH. kao faktor reintegracije privrede BiH. 4.3. kreiranje uvjeta da država uspješno vodi vanjskotrgovinsku i carinsku politiku. Razlog uvođenja PDV u BiH? Porezne reforme u BiH idu u pravcu jačanja fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH kao države. sa kojeg se vrši državnih 5 . Nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja na državnom nivou povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje UIO kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. davanje državi financijskog suvereniteta za financiranje (zajedničkih) institucija i servisiranje vanjskog duga. 7. 3. prenošenja fiskalnog suvereniteta sa entiteta na državu za indirektne poreze. Ta reforma ide u pravcu: 1. 3. što je opet bitan element vanjske politike. 5. korištenje PDV-a kao instrumenta uspostavljanja makroekonomske stabilnosti na jedinstvenom tržištu. sigurnije i veče punjenje budžeta svih teritorijalno-političkih jedinica (što će opet osigurati).

Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost.ba Isto.gov.uino.1. Osnovna obilježja PDV-a u BiH Uvođenje PDV-a.Oporezivanje dodatne vrijednosti u pojedinim fazama prometa se. Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda (Sl. RS) i Distriktu Brčko na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji.redovna distribucija i državnom budžetu. 52/04). Ostali zakonski propisi koji se odnose na provedbu PDV-a u našoj zemlji su: • • • Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost (Sl. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. međutim. Načela PDV-a 2 3 http://www. Na ovaj način PDV je neutralan za porezne obveznike. 2. Glasnik 55/04).2 Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost (“Službeni glasnik BiH br: 9/05 i 35/05 ) uvodi se obaveza i regulira sistem plaćanja poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini. postiže tek indirektno. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. u cilju fiskalne transformacije u BiH. glasnik BiH 44/03. 3 2. političkom i socijalnom situacijom na prostoru BiH. Neki od ključnih aspekata koji su relevantni u kontekstu razumijevanja uvođenja PDV-a u našoj zemlji su političko okruženje koje je pored domaće javnosti pod velikim uticajem međunarodne zajednice. uvjetovano je ukupnom ekonomskom. glasnik 93/05 i 21/06) i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH ( Sl. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stječe obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa. kao i entitetima (FBiH. 6 .

Osnovna načela PDV-a su: 1. S obzirom na to da su pored političkih i socijalnih faktora. Iz navedenog proizlazi da se načelo odredišta naziva još i načelo potrošnje. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stiće obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa.Promet dobara i usluga oporezuje se prema načelu odredišta. bez obzira na to da li su proizvedena u toj zemlji ili su uvezena. prioritetno primjenjuje načelo porijekla. promet dobara i usluga na teritoriji BiH oporezuje se standardnom stopom 17% i stopom 0% za izvoz. ali za ostvarenje prava na odbitak ulaznog PDV-a mora postojati porezna faktura sa svim zakonom propisanim elementima. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza.dio. Ulazni PDV je PDV obračunat na nabavke dobara i usluga. fiskalni razlozi odlučuju i u određivanju visine poreske stope. Izlazni PDV je PDV obračunat na prodaju dobara i usluga. Na kraju poreznog perioda vrši se utvrđivanje porezne obaveze na slijedeći način: Od ukupnog izlaznog PDV obračunatog po izlaznim fakturama vrši se oduzimanje ulaznog PDV-a obračunatog na primljenim fakturama za određeni porezni period. Načelo izlaznog PDV-a. uglavnom.4 Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. načelo mjesta obavljanja usluge. Načelo odredišta 2. tj. što zna i da se dobra i usluge oporezuju tamo gdje se i troše. tj. ulazni PDV ne mora biti plaćen.Izlazni PDV iskazuju PDV obveznici na svojim izlaznim fakturama prilikom prodaje dobara i usluga. Načelo dodane vrijednosti 3. Suština sistema PDV-a je mogućnost odbitka ulaznog poreza (pretporeza). 4 http://web. Oporezivanje dodane vrijednosti u pojedinim fazama prometa se postiže tek indirektno.pdf 7 .Na ovaj način PDV je neutralan za poreznog obveznika. Načelo ulaznog PDV-a 4. Ovdje je neophodno naglasiti da se načelo odredišta dosljednije primjenjuje pri oporezivanju dobara. dok se pri oporezivanju usluga u međunarodnoj razmjeni.efzg. Plaćanje ulazne fakture dobavljaču pa i ulaznog PDV-a nije uvjet mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.

Međunarodni prijevoz: snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih. usluge socijalnog osiguranja.Dobivena razlika može biti u vidu obaveze za uplatu PDV-a kada je izlazni PDV veći od ulaznog PDV-a ili ta razlika može biti u vidu prava poreznog obveznika za povrat PDV-a ali samo u slučaju da je izlazni PDV manji od ulaznog PDV-a). te igre na sreću. promet nepokretne imovine. osim telekomunikacionih. industrijskih ili ribarskih aktivnosti 8 . trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima. Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a u BiH Djelatnosti u javnom interesu: • • • • • javne poštanske usluge. upravljanje investicionim fondovima) • • • važeće poštanske marke. usluge obrazovanja. financijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima. administrativne i sudske takse. izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana. usluge povezane sa upravljanjem depozitima. ušteđevinom i bankovnim računima. izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. vođenjem platnih transakcija. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite. porezne markice. usluge iz oblasti sporta i fizičkog odgoja koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti Financijske i novčane usluge: • • • • usluge osiguranja i reosiguranja.

5% za vodu. Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodanu vrijednost. za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i. neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status. Cipar . 8% za prijevoz putnika u pomorskom prometu.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije. Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodanu vrijednost. 10% za vodu i drvo za grijanje i u poduzetničke svrhe itd. Kanarska Ostrva.).redovita stopa 15%.uino. 12% za energetske proizvode (ugljen i sl. Uobičajena stopa je 15%.5 3. Tim više. U nastavku dajemo pregled stopa PDV-a u nekim zemljama članicama EU: Austrija . iako nije predviđeno Šestom direktivom. imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije.html www.. Na primjer. kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih zrakoplova.redovita stopa 21%.com http://www.php?grupa=2&clanak=36 9 .• kupovina.. ali ponegdje postoje i snižene do 5%.6 Kada se usporede stope shvatimo da smo u samom vrhu sa stopom od 22% i da su daljnje promjene moguće samo u vidu smanjivanja. pak. prijevoz osoba itd. Iako postoje osnovne smjernice. Također. Na primjer.hr/clanci. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal). 6% za vodu. Ceuta i Melilla (Španija). Konačno. drvo za grijanje. plin.gov. popravka i davanje u zakup zrakoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama.. 0% za prodaju prehrambenih proizvoda i pića (osim u ugostiteljstvu) i farmaceutskih 5 6 http://www. osiguranje i bankarske usluge i drugo).ekonos. 0% za novine i sl. Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Europske Unije. medicinska njega. 12% za vino. Belgija . za uslugu prehrane u restoranima. poštanske usluge. jedan od glavnih ciljeva EU je usklađivanje poreznih sustava i poreznih stopa. Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. Europska unija i PVD Porezni sistem Europske Unije je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. hotelske usluge.wikipedia. kao i kod nas. za prodaju pića u ugostiteljskim objektima.redovita stopa 20%. ali i povišene gdje je maksimum 25%. neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". Gibraltar (Velika Britanija).

0% za novine. Italija . snižena stopa 10% za vodu. snižena stopa 7% za vodu. usluge rent-a-car-a i sl.5% za biljke za prehranu. prijevoz osoba u tuzemstvu. hotelske i ugostiteljske usluge. vodu.1% za radijske pristojbe. 4. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. prijevoz osoba u tuzemstvu. umjetnička djela itd.redovita stopa 19%.redovita stopa 16%.redovita stopa 19. te radio i televiziju. energente. prijevoz osoba u tuzemstvu. 0% za prodaju. snižena stopa 17% za vodu.. 0% za knjige i slično.. mineralnu vodu. zemni plin i struju.5% za vodu.proizvoda. hotelske usluge itd. snižena stopa 8. 4% za knjige.redovita stopa 20%. prijevoza osoba u tuzemstvu. drvo za ogrjev i poduzetničke svrhe.redovita stopa 25%. sokove. snižena stopa 7% za vodu. usluge hotela. 4% za određene prehrambene i farmaceutske proizvode. hotelske usluge. ugostiteljske usluge. struju. energente. prijevoz osoba.. 6% za prijevoz osoba u tuzemstvu. 8% za radijske usluge i usluge u hotelijerstvu. snižena stopa 12% za vodu. sokove. 5% za sokove. snižena stopa 5. snižena stopa 13. Finska ..redovita stopa 22%. prodaju biljaka. Estonija . hotelske i ugostiteljske usluge. knjige i novine. Poljska . prijevoz putnika. sokove. usluge radija.redovita stopa 19%.. prijevoz putnika..5% za vodu. Portugal . hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. stanogradnju itd. hotelske i ugostiteljske usluge. stanogradnju itd. 5% za vodu. Nizozemska . 0% za tisak i lijekove. Grčka redovita stopa 19%. drvo za ogrjev. snižena stopa 9% za vodu.. 5% za drvo za ogrjev. hotelske i ugostiteljske usluge itd.5%.. 10 .6%. loživo ulje.. Češka . prijevoz osoba. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. snižena stopa 12% za vino. diesel. Irska .redovita stopa 21%. novine i časopise. 4.redovita stopa 16%. biljke za prehranu i dekoraciju.redovita stopa 21%. 0% za novine. snižena stopa 15% za vodu. sokove.. snižena stopa 6% za vodu. 2. Velika Britanija .redovita stopa 17. hotelske i ugostiteljske usluge itd. Francuska . 0% za knjige. Njemačka . ribu itd.. Slovenija redovita stopa 20%.4% za određene prehrambene proizvode. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. 3% za mliječne proizvode. stanogradnju itd. sokove.5% za energiju..redovita stopa 20%. 7% za vodu. sokove. Švedska . Mađarska .redovita stopa 18%. meso. Danska redovita stopa 25%. prijevoz osoba.redovita stopa 22%. prodaja nekretnina. drvo za ogrijeva. hotelske usluge i stanogradnju. sokove. stanogradnju. najam brodova i zrakoplova i državnih. hotelske usluge i sl. Španjolska . sokove i prodaju bilja za prehrambene svrhe. za biljke za prehranu i sl.

neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. tri pokrajine u Španjolskoj. godine. Na primjer. Nekim novim članicama EU je bilo omogućeno prijelazno razdoblje za ukidanje nulte stope PDV-a. ona je zapravo tvorac tog sustava. Ekonomisti se slažu s ukidanjem nulte stope PDV-a jer smatraju da to ne bi dovelo do značajnijeg porasta cijena. a početkom 2001.8 Drugačija situacija je u zemljama zapadne Europe jer je stupanj razvoja njihovih poreznih sustava puno viši. pa su tako pojedine zemlje sa nižim BND dobile odgodu i do 5 godina. ali su u njenim članicama i snižene cijene prehrambenih proizvoda. Valja spomenuti da je najveći iznos snižene stope od zemalja u našem okruženju onaj u Mađarskoj od 12 posto. a Cipar 5 i 8 posto. farmaceutske proizvode. prijevoz osoba itd. godine.snižena stopa 5% za energente. medicinska njegu. Porezni sustav Europske unije je definiran različitim direktivama od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Ukidanjem nulte stope PDV-a u Hrvatskoj bi se znatno postavila razlika između ekonomske i socijalne politike.com/hr-hrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 11 . osiguranje i bankarske usluge. Åland u Finskoj su izvan sustava poreza na dodanu vrijednost. Kasnije je na turističke usluge za strane goste uvedena snižena stopa od 10 posto. zatim Gibraltar u Velikoj Britaniji. 0% za knjige.01. U Europskoj uniji je kruh primjerice tržišna kategorija i ima sniženi PDV. Važno je napomenuti da Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a.7 U europskoj uniji postoji niska i snižena stopa PDV-a. časopise. stanogradnju. Malta je imala pravo koristiti nultu stopu za farmaceutske i poljoprivredne proizvode do 01. U Češkoj je snižena stopa PDV-a iznosi 5 posto. Malta i Cipar su ušle u Europsku uniju u svibnju 2004. vodu. prehrambene proizvode. Spomenute stope su one u Sloveniji 8 posto i Slovačkoj 6 posto. Poljska je uvela sniženu stopu od 7 posto. 7 8 Isto. Poljska. dakle imale su prijelazno razdoblje više od pet godina. studenog 1999. Iako postoje osnovne smjernice. http://dalje. Ne smijemo ni zaboraviti da je Francuska prva zemlja koja je uvela poreze. a u Rumunjskoj 11 posto. stanogradnju.a počela se primjenjivati u Hrvatskoj 1. Malta je počela primjenjivati tu stopu od 5 posto. a to se prije svega odnosi na poštanske usluge. se počela primjenjivati i na turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Nulta stopa PDV.2010.

3. potrebno je imenovati poreznog predstavnika.direktive EU. usluge vezane uz poljoprivredu i šumarstvo i neke medicinske proizvode. Izuzeća uključuju financijske usluge i usluge vezane uz znanost. U pravilu. umjetnosti. svibnja 2004. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. društvene. razvoj tehnologije.1. većina poljskih propisa vezanih uz porez na dodanu vrijednost (PDV) usklađeno je s direktivama EU.000 €.pdf 12 . Dobavljači nerezidentni moraju imenovati predstavnika za PDV u Rumunjskoj.mingorp. novine. sporta i zdravstva. osim ako za njihove transakcije vrijedi mehanizam obrnute naplate. Standardna stopa poreza je 19%. obrazovne. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim oporezivim prometom iznad 2 bilijuna RON-a. lijekove i hotelske usluge. Izuzeća uključuju zdravstvene. Za izvoz vrijedi nulta stopa. Poljska omogućava povrat PDV-a na temelju 8. Predmeti za koje se obračunava stopa poreza od 7% uključuju knjige i novine. Porez na dodanu vrijednost obračunava se na većinu novčanih transakcija. financijske i bankarske usluge.2. Poljska Od 1. Prijava je obvezna za društva s prometom iznad 10. kulture.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. obrazovanja. također je dozvoljena dobrovoljna prijava. Rumunjska Standardna stopa PDV-a 19%. 9 3. Stopa od 3% obračunava se za određene poljoprivredne proizvode i neobrađene prehrambene proizvode.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. a smanjena stopa od 9% obračunava se na knjige. ali moguća je i dobrovoljna prijava poreza ispod ove razine. U slučaju poreznih obveznika izvan EU koji prijavljuju PDV u Poljskoj. PDV se obračunava na većinu transakcija (nabavu robe i usluga) po standardnoj stopi od 22%.10 9 http://www.pdf 10 http://www. i 13.mingorp.

Obrnuta naplata se primjenjuje na nabavu određenih usluga od strane nerezidenata. osiguravajuće i obrazovne usluge te usluge emitiranja programa. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. Izuzeća uključuju bankarstvo.5 milijuna SKK u razdoblju od 12 mjeseci. nerezidentni koji imaju prijavljen PDV u inozemstvu imaju mogućnost povrata ulaznog poreza plaćenog u Slovačkoj. Turska 11 Isto.5% obračunava se na prehrambene namirnice. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva nakon što im ostvareni promet premaši 1. financijske i osiguravajuće usluge. 3. Slovačka Standardna stopa PDV-a je19% PDV se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 19%. javne usluge i hotelski smještaj.3.3. gnojiva. 3. zdravstvene usluge.4. Niža stopa od 8. Slovenija Standardna stopa PDV-a je 20% Niža stopa 8. obrazovanje i nabavu zemlje i objekata.6. Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18% u Srbiji (17% u Crnoj Gori).5% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 20%.11 3.5. a moguća je i dobrovoljna prijava. 13 . Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 5 milijuna SIT-a. poljoprivredne proizvode i lijekove. U Srbiji se niža stopa od 8% primjenjuje na osnovne prehrambene namirnice. financijske i osiguravajuće usluge i izvoz. Za izvoz vrijedi nulta stopa. Oslobođenja uključuju financijske. dok je za Crnu Goru 17% . Srbija i Crna gora Standardna stopa PDV-a je 18% za Srbiju. Za kupovinu zemlje se računa za sve kupovine osip prve. neke lijekove. Oslobođenja u Srbiji uključuju bankarstvo.

Financijske usluge. 3.8. Stopa od 5% obračunava se na udžbenike i određene medicinske materijale i proizvode. Njegova prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 1 14 . Izuzeća uključuju transakcije koje podliježu porezu na bankarske i osiguravajuće transakcije. Smanjena stopa od 15% odnosi se na hranu i ostale osnovne proizvode i predmete od društvenog značaja. Niža stopa od 8% odnosi se na osnovne prehrambene namirnice. najam nekretnina i cjevovodni prijenos sirove nafte i petroleja. Prijava je obvezna u svim slučajevima gdje se isporuka robe i usluga vrši u Turskoj osim gdje se primjenjuje obrnuta naplata. Mađarska Standardna stopa 25%. nabavu brodova iIi zrakoplova i nabavu robe i usluga u građevini za izgradnju i održavanje morskih i zračnih luka. novina I određenih nekretnina. 3. rabljenih automobila. Inozemna društva bez trajnog sjedišta u Turskoj ne mogu se prijaviti samo radi plaćanja PDV-a. 1% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18%. međunarodni prijevoz. Porez na dodanu vrijednost (PDV) se primjenjuje na većinu transakcija. neke usluge zabavne industrije. pružanje usluga u inozemstvu.7. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva. privatno obrazovanje i zdravstvene usluge. zdravstvene i obrazovne usluge i najam stambenih prostora oslobođeni su plaćanja poreza. niža stopa 15% i 5%. Češka Standardna stopa od 19% niža stopa 5%. Nulta stopa odnosi se na izvoz proizvoda. knjige.Standardna stopa PDV-a je 18% Niže stope 8%. PDV se plaća za većinu transakcija po stopi od 25%. Stopa od 1% primjenjuje se na nabavu poljoprivrednih proizvoda.

PDV se primjenjuje na većinu transakcija. osnovne prehrambene namirnice i određene poljoprivredne i ribarske proizvode porezna stopa je 0%. Na izvoz se primjenjuje nulta stopa. Hrvatska Standardna stopa PDV-a u ovoj zemlji je 22%. Niža stopa od 5% odnosi se na prehrambene namirnice. 12 Zaključak 12 http://www.milijuna CZK.000. a moguća je i dobrovoljna prijava za niži iznos od navedenog. HRK. farmaceutske proizvode i većinu usluga. Oslobođenja uključuju prijenos i najam zemlje i objekata. zdravstvene usluge i obrazovanje.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. financijske i osiguravajuće usluge.mingorp. 3. Prijava je obvezna za društva s godišnjim prometom iznad 85.9. osiguravajuće i zdravstvene usluge. Za izvoz.pdf 15 . Oslobođenja od poreza uključuju najam stambenih prostora te financijske.

Bosna i Hercegovina sa svojom stopom od 17% je skoro za trećinu niža po ovom načinu oporezivanja.com 16 .1. za medicinske i veterinarske potrebe. Literatura www. dječje sjedalice za automobile. uključujući popravke i dijelove za takvu opremu.1991. te im je standardna stopa PDV-a za pojedine tuzemne promete bila ispod 15%. Medicinska oprema.. opskrbu vodom. Nulta stopa nije u skladu s Šestom smjernicom ali je koristi većina članica EU Snižena stopa se može primjenjivati na: Hrana i piće. najveći PDV ima Mađarska u iznosu od 25%. Tim zemljama članicama EU dozvoljeno je «prijelazno» razdoblje Geografska stopa je snižena standardna stopa PDV-a za određeni postotak. Direktive 2006/112/EC propisuje skupine prometa i usluga na koje se može primijeniti snižena stopa. koju koriste pojedine zemlje članice EU u posebnim područjima kao što su turističke regije. slobodne trgovinske zone i sl. Dodatak III. otoci. pomoć i druge stvari koju koriste invalidi samo za osobnu upotrebu.wikipedia. «Super» snižene stope one stope koje su ispod 5% su iz skupine prometa navedenih u Aneksu Parking stopa se primjenjuje na određene promete dobara i usluga u onim zemljama EU koje su imale uveden PDV prije 1. farmaceutske proizvode koji se koriste za zdravstvene i preventivne potrebe. uključujući kontracepcijske proizvode i sanitarni materijal.Kao što se moglo i primjetiti. ali i transport putnika i njihove prtljage su isto pod nižom stopom PBD-a.

hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompeti tivnesAssessment-CRO.uino.mingorp.bahttp://web.http://www.hr/clanci.gov.pdf http://www.html 17 .pdfhttp http://www.uino.com/hrhrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 http://www.efzg.dio.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.php?grupa=2&clanak=36http://dalje.gov.ekonos.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful