Sadržaj

Sadržaj...........................................................................................................................1 Uvod..............................................................................................................................1 1.1. Pojam, nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) .................................2 1.2. Povijest poreza na dodanu vrijednost ..............................................................3 1.3. Razlog uvođenja PDV u BiH? ..........................................................................5 2. Osnovna obilježja PDV-a u BiH...............................................................................6 2.1. Načela PDV-a ...................................................................................................6 3. Europska unija i PVD...............................................................................................9 3.1. Poljska..............................................................................................................12 3.2. Rumunjska.......................................................................................................12 3.3. Srbija i Crna gora.............................................................................................13 3.4. Slovačka...........................................................................................................13 3.5. Slovenija..........................................................................................................13 3.6. Turska..............................................................................................................13 3.7. Mađarska..........................................................................................................14 3.8. Češka................................................................................................................14 3.9. Hrvatska...........................................................................................................15 Zaključak.....................................................................................................................15 Literatura.....................................................................................................................16

Uvod

Na taj način automatski postajemo skuplji i nekonkurentniji. Sve me to podsjeća na neka iskustva iz susjedstva kada su se kod njih enormna poskupljenja opravdavala također uvođenjem PDV-a. ne usuđujem se ipak javno reći možda i korumpiranost pojedinih. sva tržišta su nam potencijalno zanimljiva. Međutim. Da bi opstali mi moramo proizvoditi i prodavati. nastanak i cilj poreza na dodatnu vrijednost (PDV) Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije poseban niti novi oblik poreza. S obzirom na poslovanje naši trgovina i lov u mutnom. znači samo 7%. Jedna od velikih nelogičnosti je fakturiranje i plaćanje PDV-a na izvoz proizvoda i usluga. a on to ne može. Čim naš račun stigne do kupca on nas zove i ima prigovor na iskazani PDVe. Slijede upiti relevantnim institucijama što učiniti. Ne može samo kroz poreze i namete uzimati. 1. Proračun države će se sigurno bolje puniti nego do uvođenja PDV-a. Često nam se događa da nemamo problema i glavobolja sa samom prodajom već naše glavobolje započinju kad prodamo robu u inozemstvo. Uvođenjem PDV-a sasvim zasigurno uvelo se reda u platnome prometu i smanjio utjecaj sive ekonomije. molbe. naplata PDV-a je samo još jedan način nelegalne zarade pojedinaca. žalbe i tako do u nedogled. s tom razlikom što se do tada plaća ovaj porez po stopi od 10% a PDV se obračunava po stopi od 17%. Logika je vrlo jednostavna svaki isporučeni proizvod ili uslugu prati račun. jer im to bitno poskupljuje kupljeni proizvod ili uslugu. Traži od prodavača da makne PDV-e. Do tada se plaćao porez na promet proizvoda i usluga. naime ne može prebiti naš iskazani PDV-e od 17% i onaj važeći u svojoj zemlji od 22%. a zauzvrat niša ne davati. PDV je višefazni porez koji se plaća kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog 2 . država itekako mora voditi računa o stvaranju okvira za uspješno funkcioniranje privrede. Pojam. Ako je državi stalo do stimuliranja i povećanja izvoza trebalo bi napraviti određene promjene u zakonskoj regulativi. Vrlo lako se može izračunati koliko je trebalo biti eventualno poskupljenje. naravno opet pod uvjetom da se taj račun i izda kupcu. On. nerad poreznih inspektora.. Kada mi prodamo određeni proizvod ili uslugu u inozemstvo primjerice u Hrvatsku. na ispostavljenome računu moramo obračunati i PDV-e.1.Od uvođenja PDV-a u BiH svi proizvodi i usluge su u određenoj mjeri poskupjele.

Novom Zelandu ili Singapuru. Pošto je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a. nastalu u konkretnoj fazi prodaje. a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima na primjer u Ujedinjenom Kraljevstvu.2. Sistem poreza na dodanu vrijednost državi omogućava veće javne prihode. ali se poreska obaveza umanjuje za iznos poreskog odbitka.godine. jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza. ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez. Za PDV se može reći da je neto svefazni porez. jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju. Generalno se oporezuje svaki promet. već samo na dodatnu vrijednost. PDV je porez koji se zaračunava i plača kontinuirano u svim fazama proizvodnoprometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez. Povijest poreza na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Cilj oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je da se ovim porezom optereti samo promet koji služi krajnjoj potrošnji. 1. naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza.2006. što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik. Zato porez na dodanu vrijednost ne opterećuje cjelokupni promet. Kanadi.01. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta. već od lica koja se smatraju krajnjim 3 . On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara. a neto. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja. već samo dodanu vrijednost (višak vrijednosti ) zbog čega se i zove porez na dodanu vrijednost. gdje je poznat kao porez na dobra i usluge.ciklusa i od svih učesnika u tom prometu. mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. PDV je u BiH zamijenio dosadašnji sistem poreza na promet proizvoda i usluga počevši od 01. dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje. to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže.

ubrzati porast životnog standarda.kao oblik oporezivanja prometa dobara i usluga. 1970. Do 1991.godine taj porez bio je uveden u 56 zemalja svijeta.org 4 . 1971. U zadnjih 10-tak godina. Tom trendu usvajanja PDV-a priključuje se i BiH.god. izdano je niz smjernica.-2002. PDV se primjenjuje u svijetu već 40 godina. godine. Luksemburg. a prihvaćena je od 15. 1993. 1990. Finska. 1 www.1 U Europi među prvim zemljama koje su uvele PDV bile su Francuska i Njemačka kao članice EEZ (Europske ekonomske zajednice). odlučile su se na reformu svojih poreznih sistema u smjeru uvođenja PDV-a.god Italija. On je bio direktor francuske porezne službe koja je 10. te razviti što bliskije odnose među članicama Unije. U cilju harmonizacije sistema indirektnog oporezivanja u EU-Europskoj uniji. su i novoprimljene članice EU. čiji je cilj bio određivanje zajedničke porezne osnovice.god. Uspostavom zajedničkog tržišta. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog financiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda. Jačanjem Europskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja. Da bi se to ostvarilo bilo je neophodno izvršiti i harmonizaciju zakonodavnih rješenja zemalja članica u pogledu indirektnog oporezivanja u okvirima zajedničkog tržišta. Holandija. od kojih je najznačajnija šesta smjernica koja je značajna za PDV. ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. a zatim 1969.godine. Zanimljiv je podatak o dinamici i povećanju broja zemalja koje su uvele PDV. gotovo sve zemlje u tranziciji svjesne i suočene sa ekonomskim i političkim značajem koji Unija ima u Europi. PDV je izumio francuski ekonomista Maurice Lauré 1954. izvoz nije predmet oporezivanja.godine još 51 zemlja uvela je u svoj fiskalni sistem PDV . medu posljednjim Europskim zemljama koje su uvele PDV. članice EU su željele unaprijediti privredni razvoj. Trenutno se u svijetu u preko 120 zemalja primjenjuje PDV.05.wikipedia. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje.potrošačima.god. travnja 1954.god.1977. Od 1991. kao i ostale bivše socijalističke zemlje koje pretendiraju za članstvo u Europskoj uniji. uvela taxe sur la valeur ajoutée (TVA).god. U širenju EU primjena PDV-a postavljena je kao jedan od osnovnih uvjeta za primanje novih članica. isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije. Belgija.

sa kojeg se vrši državnih 5 . korištenje PDV-a kao instrumenta uspostavljanja makroekonomske stabilnosti na jedinstvenom tržištu. sav prihod od indirektnog oporezivanja koji prikuplja UIO se uplaćuje na jedinstveni račun. 2. Prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja. jačanje fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH. efikasnija borba protiv korupcije na nivou BiH. sigurnije i veče punjenje budžeta svih teritorijalno-političkih jedinica (što će opet osigurati). kao faktor reintegracije privrede BiH. 6. 4.1. U osnovne razloge za uvođenje PDV-a u BiH spadaju: 1. Ta reforma ide u pravcu: 1.3. 9. 3. 8. uvođenje i primjena sistema PDV-a na nivou države Obzirom da BiH ide u pravcu približavanja Europskim integracijama i približavanju EU. Nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja na državnom nivou povjerene su Upravi za indirektno oporezivanje UIO kao nezavisnoj instituciji na državnom nivou. 5. prenošenja fiskalnog suvereniteta sa entiteta na državu za indirektne poreze. izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora. uvođenje PDV-a koji je i jedan od osnovnih uvjeta za prijem u EU i to na državnom nivou je suštinski dio ovog procesa reformi. kreiranje uvjeta da država uspješno vodi vanjskotrgovinsku i carinsku politiku. 7. što je opet bitan element vanjske politike. davanje državi financijskog suvereniteta za financiranje (zajedničkih) institucija i servisiranje vanjskog duga. Razlog uvođenja PDV u BiH? Porezne reforme u BiH idu u pravcu jačanja fiskalnog i financijskog suvereniteta BiH kao države. 2. odnosno smanjenje porezne evazije. uključivanje BiH u međunarodne integracije posebno u EU. 3. stvaranje uvjeta za uspješno funkcioniranje institucija i izmirenje međunarodnih obaveza BiH.

Neki od ključnih aspekata koji su relevantni u kontekstu razumijevanja uvođenja PDV-a u našoj zemlji su političko okruženje koje je pored domaće javnosti pod velikim uticajem međunarodne zajednice.1.2 Zakonom o porezu na dodatnu vrijednost (“Službeni glasnik BiH br: 9/05 i 35/05 ) uvodi se obaveza i regulira sistem plaćanja poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini. glasnik 93/05 i 21/06) i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH ( Sl.Oporezivanje dodatne vrijednosti u pojedinim fazama prometa se. Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. političkom i socijalnom situacijom na prostoru BiH. Ostali zakonski propisi koji se odnose na provedbu PDV-a u našoj zemlji su: • • • Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost (Sl. Glasnik 55/04). Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda (Sl. 3 2. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. RS) i Distriktu Brčko na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji. Načela PDV-a 2 3 http://www. glasnik BiH 44/03. 52/04). Na ovaj način PDV je neutralan za porezne obveznike. kao i entitetima (FBiH.gov.redovna distribucija i državnom budžetu. uvjetovano je ukupnom ekonomskom. postiže tek indirektno. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. u cilju fiskalne transformacije u BiH.uino. međutim. Osnovna obilježja PDV-a u BiH Uvođenje PDV-a. 6 . U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stječe obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa.ba Isto. 2.

Ulazni PDV je PDV obračunat na nabavke dobara i usluga.Na ovaj način PDV je neutralan za poreznog obveznika.efzg.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1. Načelo izlaznog PDV-a. S obzirom na to da su pored političkih i socijalnih faktora. Načelo odredišta 2. kroz mehanizam priznavanja odbitka ulaznog poreza. prioritetno primjenjuje načelo porijekla. Načelo dodane vrijednosti 3.Izlazni PDV iskazuju PDV obveznici na svojim izlaznim fakturama prilikom prodaje dobara i usluga. Ovdje je neophodno naglasiti da se načelo odredišta dosljednije primjenjuje pri oporezivanju dobara. bez obzira na to da li su proizvedena u toj zemlji ili su uvezena. Plaćanje ulazne fakture dobavljaču pa i ulaznog PDV-a nije uvjet mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a. fiskalni razlozi odlučuju i u određivanju visine poreske stope. Na kraju poreznog perioda vrši se utvrđivanje porezne obaveze na slijedeći način: Od ukupnog izlaznog PDV obračunatog po izlaznim fakturama vrši se oduzimanje ulaznog PDV-a obračunatog na primljenim fakturama za određeni porezni period. Načelo ulaznog PDV-a 4. tj. a ukupni poreski teret snosi krajnji potrošač. Iz navedenog proizlazi da se načelo odredišta naziva još i načelo potrošnje. Osnovna načela PDV-a su: 1.4 Sam naziv poreza na dodanu vrijednost upućuje na to da se u prometnim transakcijama između poreznih obveznika oporezuje samo dodana vrijednost. uglavnom. što zna i da se dobra i usluge oporezuju tamo gdje se i troše.dio. 4 http://web. dok se pri oporezivanju usluga u međunarodnoj razmjeni. U cjelini sistema PDV-a svaki učesnik u prometu obračunava i stiće obavezu za plaćanje PDV-a na onu vrijednost koju je dodao u toj fazi prometa.Promet dobara i usluga oporezuje se prema načelu odredišta. ali za ostvarenje prava na odbitak ulaznog PDV-a mora postojati porezna faktura sa svim zakonom propisanim elementima. Izlazni PDV je PDV obračunat na prodaju dobara i usluga.pdf 7 . načelo mjesta obavljanja usluge. ulazni PDV ne mora biti plaćen. promet dobara i usluga na teritoriji BiH oporezuje se standardnom stopom 17% i stopom 0% za izvoz. tj. Suština sistema PDV-a je mogućnost odbitka ulaznog poreza (pretporeza). Oporezivanje dodane vrijednosti u pojedinim fazama prometa se postiže tek indirektno.

usluge socijalnog osiguranja. administrativne i sudske takse. usluge povezane sa upravljanjem depozitima. vođenjem platnih transakcija. Međunarodni prijevoz: snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite. izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60 dana.Dobivena razlika može biti u vidu obaveze za uplatu PDV-a kada je izlazni PDV veći od ulaznog PDV-a ili ta razlika može biti u vidu prava poreznog obveznika za povrat PDV-a ali samo u slučaju da je izlazni PDV manji od ulaznog PDV-a). te igre na sreću. osim telekomunikacionih. industrijskih ili ribarskih aktivnosti 8 . promet nepokretne imovine. upravljanje investicionim fondovima) • • • važeće poštanske marke. izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. porezne markice. ušteđevinom i bankovnim računima. usluge obrazovanja. Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a u BiH Djelatnosti u javnom interesu: • • • • • javne poštanske usluge. financijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima. usluge iz oblasti sporta i fizičkog odgoja koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti Financijske i novčane usluge: • • • • usluge osiguranja i reosiguranja. trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima učešća u preduzećima.

.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.wikipedia. Također. pak. neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status. Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Europske Unije.ekonos. za uslugu prehrane u restoranima. osiguranje i bankarske usluge i drugo). Kanarska Ostrva.• kupovina. Na primjer. kao i kod nas. Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a.uino. jedan od glavnih ciljeva EU je usklađivanje poreznih sustava i poreznih stopa. Gibraltar (Velika Britanija). Europska unija i PVD Porezni sistem Europske Unije je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal). hotelske usluge.html www. 8% za prijevoz putnika u pomorskom prometu. 5% za vodu. Konačno. popravka i davanje u zakup zrakoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama. Iako postoje osnovne smjernice. plin.redovita stopa 15%. Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodanu vrijednost. 10% za vodu i drvo za grijanje i u poduzetničke svrhe itd. Cipar ..hr/clanci. 0% za prodaju prehrambenih proizvoda i pića (osim u ugostiteljstvu) i farmaceutskih 5 6 http://www.com http://www. 12% za vino. Tim više. kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih zrakoplova. iako nije predviđeno Šestom direktivom.redovita stopa 20%.redovita stopa 21%.6 Kada se usporede stope shvatimo da smo u samom vrhu sa stopom od 22% i da su daljnje promjene moguće samo u vidu smanjivanja. imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. 0% za novine i sl. Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodanu vrijednost. za prodaju pića u ugostiteljskim objektima. Uobičajena stopa je 15%. 12% za energetske proizvode (ugljen i sl. poštanske usluge. neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". ali ponegdje postoje i snižene do 5%. Ceuta i Melilla (Španija). 6% za vodu. ali i povišene gdje je maksimum 25%.).gov. Belgija . U nastavku dajemo pregled stopa PDV-a u nekim zemljama članicama EU: Austrija . medicinska njega. Na primjer.php?grupa=2&clanak=36 9 . prijevoz osoba itd.5 3. za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i.. drvo za grijanje.

hotelske usluge itd. snižena stopa 10% za vodu. stanogradnju. hotelske usluge i stanogradnju.. 5% za drvo za ogrjev. 4.redovita stopa 21%. stanogradnju itd. 0% za knjige i slično. 0% za novine. drvo za ogrijeva. Grčka redovita stopa 19%. snižena stopa 12% za vodu. Estonija . snižena stopa 8.5% za vodu.redovita stopa 22%.. snižena stopa 7% za vodu. prijevoz osoba. prijevoz putnika.. prodaju biljaka. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. novine i časopise. stanogradnju itd. usluge radija. Slovenija redovita stopa 20%.4% za određene prehrambene proizvode.5% za biljke za prehranu.5%. Danska redovita stopa 25%.redovita stopa 20%.redovita stopa 21%. ugostiteljske usluge. sokove.. 7% za vodu. Francuska . sokove i prodaju bilja za prehrambene svrhe.. stanogradnju itd. snižena stopa 12% za vino. Njemačka . sokove. sokove. sokove.redovita stopa 25%. 8% za radijske usluge i usluge u hotelijerstvu. prijevoz osoba.1% za radijske pristojbe. sokove. ribu itd. snižena stopa 7% za vodu. prijevoz osoba u tuzemstvu.5% za energiju.. prijevoz putnika. snižena stopa 9% za vodu. meso. Švedska .. hotelske i ugostiteljske usluge.. sokove.proizvoda. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. diesel. 5% za sokove. drvo za ogrjev i poduzetničke svrhe. prijevoza osoba u tuzemstvu. umjetnička djela itd..5% za vodu. Poljska . sokove. Irska . Češka . hotelske i ugostiteljske usluge itd. zemni plin i struju. hotelske usluge i sl. usluge rent-a-car-a i sl. vodu. snižena stopa 13. hotelske usluge. 0% za prodaju. snižena stopa 17% za vodu. prijevoz osoba. biljke za prehranu i dekoraciju. 4% za knjige. prijevoz osoba u tuzemstvu.redovita stopa 18%. te radio i televiziju. mineralnu vodu. 4. za biljke za prehranu i sl. 2. knjige i novine. hotelske i ugostiteljske usluge i stanogradnju. 4% za određene prehrambene i farmaceutske proizvode.redovita stopa 16%.6%. 0% za knjige. hotelske i ugostiteljske usluge. 3% za mliječne proizvode. struju.redovita stopa 19%. usluge hotela. drvo za ogrjev..redovita stopa 19.redovita stopa 19%. energente.. hotelske i ugostiteljske usluge. 0% za novine. 5% za vodu. Mađarska . 0% za tisak i lijekove. snižena stopa 5. snižena stopa 15% za vodu.redovita stopa 16%. prijevoz osoba u tuzemstvu i inozemstvu. Španjolska . hotelske i ugostiteljske usluge itd. 6% za prijevoz osoba u tuzemstvu. Portugal . Finska . energente.redovita stopa 20%.redovita stopa 22%. 10 . najam brodova i zrakoplova i državnih. prijevoz osoba u tuzemstvu. snižena stopa 6% za vodu. Nizozemska . Italija . loživo ulje.redovita stopa 17. prodaja nekretnina. Velika Britanija ..

a počela se primjenjivati u Hrvatskoj 1. neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Poljska. ali su u njenim članicama i snižene cijene prehrambenih proizvoda.01.7 U europskoj uniji postoji niska i snižena stopa PDV-a. Nekim novim članicama EU je bilo omogućeno prijelazno razdoblje za ukidanje nulte stope PDV-a.2010. a Cipar 5 i 8 posto. godine. Poljska je uvela sniženu stopu od 7 posto. a u Rumunjskoj 11 posto. tri pokrajine u Španjolskoj. Ne smijemo ni zaboraviti da je Francuska prva zemlja koja je uvela poreze. Malta je počela primjenjivati tu stopu od 5 posto. pa su tako pojedine zemlje sa nižim BND dobile odgodu i do 5 godina. vodu. prijevoz osoba itd. Iako postoje osnovne smjernice. U Češkoj je snižena stopa PDV-a iznosi 5 posto. a to se prije svega odnosi na poštanske usluge. Porezni sustav Europske unije je definiran različitim direktivama od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. studenog 1999.com/hr-hrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 11 . a početkom 2001. Valja spomenuti da je najveći iznos snižene stope od zemalja u našem okruženju onaj u Mađarskoj od 12 posto. U Europskoj uniji je kruh primjerice tržišna kategorija i ima sniženi PDV. Malta je imala pravo koristiti nultu stopu za farmaceutske i poljoprivredne proizvode do 01. 7 8 Isto.8 Drugačija situacija je u zemljama zapadne Europe jer je stupanj razvoja njihovih poreznih sustava puno viši. stanogradnju. Malta i Cipar su ušle u Europsku uniju u svibnju 2004. http://dalje. Ekonomisti se slažu s ukidanjem nulte stope PDV-a jer smatraju da to ne bi dovelo do značajnijeg porasta cijena. Važno je napomenuti da Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. Åland u Finskoj su izvan sustava poreza na dodanu vrijednost. Na primjer. godine. dakle imale su prijelazno razdoblje više od pet godina. Spomenute stope su one u Sloveniji 8 posto i Slovačkoj 6 posto. prehrambene proizvode. osiguranje i bankarske usluge. medicinska njegu. ona je zapravo tvorac tog sustava. 0% za knjige. časopise. farmaceutske proizvode. Kasnije je na turističke usluge za strane goste uvedena snižena stopa od 10 posto. Ukidanjem nulte stope PDV-a u Hrvatskoj bi se znatno postavila razlika između ekonomske i socijalne politike. se počela primjenjivati i na turističke usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. stanogradnju. zatim Gibraltar u Velikoj Britaniji. Nulta stopa PDV.snižena stopa 5% za energente.

sporta i zdravstva. novine. Izuzeća uključuju zdravstvene. financijske i bankarske usluge. društvene. Stopa od 3% obračunava se za određene poljoprivredne proizvode i neobrađene prehrambene proizvode. Poljska omogućava povrat PDV-a na temelju 8. Poljska Od 1. Za izvoz vrijedi nulta stopa. obrazovanja.pdf 12 .hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. usluge vezane uz poljoprivredu i šumarstvo i neke medicinske proizvode. Dobavljači nerezidentni moraju imenovati predstavnika za PDV u Rumunjskoj. umjetnosti. U slučaju poreznih obveznika izvan EU koji prijavljuju PDV u Poljskoj.direktive EU. također je dozvoljena dobrovoljna prijava. ali moguća je i dobrovoljna prijava poreza ispod ove razine.2. U pravilu.mingorp.000 €. obrazovne.1. većina poljskih propisa vezanih uz porez na dodanu vrijednost (PDV) usklađeno je s direktivama EU. svibnja 2004. 9 3.10 9 http://www. potrebno je imenovati poreznog predstavnika. lijekove i hotelske usluge. Izuzeća uključuju financijske usluge i usluge vezane uz znanost. Rumunjska Standardna stopa PDV-a 19%. i 13. osim ako za njihove transakcije vrijedi mehanizam obrnute naplate. Porez na dodanu vrijednost obračunava se na većinu novčanih transakcija.pdf 10 http://www.mingorp. a smanjena stopa od 9% obračunava se na knjige. Predmeti za koje se obračunava stopa poreza od 7% uključuju knjige i novine. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. kulture. Prijava je obvezna za društva s prometom iznad 10. PDV se obračunava na većinu transakcija (nabavu robe i usluga) po standardnoj stopi od 22%. razvoj tehnologije. Standardna stopa poreza je 19%.3. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim oporezivim prometom iznad 2 bilijuna RON-a.

osiguravajuće i obrazovne usluge te usluge emitiranja programa. Obrnuta naplata se primjenjuje na nabavu određenih usluga od strane nerezidenata.11 3. Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18% u Srbiji (17% u Crnoj Gori).4. zdravstvene usluge. 13 . nerezidentni koji imaju prijavljen PDV u inozemstvu imaju mogućnost povrata ulaznog poreza plaćenog u Slovačkoj. Srbija i Crna gora Standardna stopa PDV-a je 18% za Srbiju. Slovačka Standardna stopa PDV-a je19% PDV se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 19%.5% obračunava se na prehrambene namirnice.6.3. 3. gnojiva. neke lijekove. Turska 11 Isto. obrazovanje i nabavu zemlje i objekata. poljoprivredne proizvode i lijekove.3. a moguća je i dobrovoljna prijava. dok je za Crnu Goru 17% . financijske i osiguravajuće usluge. Za izvoz se primjenjuje nulta stopa. Izuzeća uključuju bankarstvo. Za izvoz vrijedi nulta stopa. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva nakon što im ostvareni promet premaši 1.5% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 20%. Oslobođenja u Srbiji uključuju bankarstvo. Niža stopa od 8.5 milijuna SKK u razdoblju od 12 mjeseci. 3. javne usluge i hotelski smještaj. Oslobođenja uključuju financijske.5. financijske i osiguravajuće usluge i izvoz. U Srbiji se niža stopa od 8% primjenjuje na osnovne prehrambene namirnice. Za kupovinu zemlje se računa za sve kupovine osip prve. Prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 5 milijuna SIT-a. Slovenija Standardna stopa PDV-a je 20% Niža stopa 8.

privatno obrazovanje i zdravstvene usluge. Smanjena stopa od 15% odnosi se na hranu i ostale osnovne proizvode i predmete od društvenog značaja. Stopa od 5% obračunava se na udžbenike i određene medicinske materijale i proizvode. Mađarska Standardna stopa 25%. nabavu brodova iIi zrakoplova i nabavu robe i usluga u građevini za izgradnju i održavanje morskih i zračnih luka.7. pružanje usluga u inozemstvu. Financijske usluge. međunarodni prijevoz. Izuzeća uključuju transakcije koje podliježu porezu na bankarske i osiguravajuće transakcije. zdravstvene i obrazovne usluge i najam stambenih prostora oslobođeni su plaćanja poreza. Njegova prijava je obvezna za trgovačka društva s godišnjim prometom iznad 1 14 . Niža stopa od 8% odnosi se na osnovne prehrambene namirnice. 3. Porez na dodanu vrijednost (PDV) se primjenjuje na većinu transakcija. neke usluge zabavne industrije. Prijava je obvezna u svim slučajevima gdje se isporuka robe i usluga vrši u Turskoj osim gdje se primjenjuje obrnuta naplata.Standardna stopa PDV-a je 18% Niže stope 8%. najam nekretnina i cjevovodni prijenos sirove nafte i petroleja. Stopa od 1% primjenjuje se na nabavu poljoprivrednih proizvoda. PDV se plaća za većinu transakcija po stopi od 25%. Inozemna društva bez trajnog sjedišta u Turskoj ne mogu se prijaviti samo radi plaćanja PDV-a. Češka Standardna stopa od 19% niža stopa 5%. 3. niža stopa 15% i 5%. novina I određenih nekretnina. knjige. Nulta stopa odnosi se na izvoz proizvoda. Prijava PDV-a je obvezna za trgovačka društva. rabljenih automobila. 1% Porez na dodanu vrijednost (PDV) se obračunava na većinu transakcija po standardnoj stopi od 18%.8.

zdravstvene usluge i obrazovanje.pdf 15 . Oslobođenja uključuju prijenos i najam zemlje i objekata. a moguća je i dobrovoljna prijava za niži iznos od navedenog. financijske i osiguravajuće usluge. 3.milijuna CZK. Za izvoz.9. farmaceutske proizvode i većinu usluga. osiguravajuće i zdravstvene usluge.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompetitivnesAssessmentCRO. 12 Zaključak 12 http://www. PDV se primjenjuje na većinu transakcija. Oslobođenja od poreza uključuju najam stambenih prostora te financijske. Niža stopa od 5% odnosi se na prehrambene namirnice. osnovne prehrambene namirnice i određene poljoprivredne i ribarske proizvode porezna stopa je 0%.000. HRK. Hrvatska Standardna stopa PDV-a u ovoj zemlji je 22%.mingorp. Prijava je obvezna za društva s godišnjim prometom iznad 85. Na izvoz se primjenjuje nulta stopa.

te im je standardna stopa PDV-a za pojedine tuzemne promete bila ispod 15%. ali i transport putnika i njihove prtljage su isto pod nižom stopom PBD-a. Medicinska oprema. Literatura www. uključujući popravke i dijelove za takvu opremu. Bosna i Hercegovina sa svojom stopom od 17% je skoro za trećinu niža po ovom načinu oporezivanja. Tim zemljama članicama EU dozvoljeno je «prijelazno» razdoblje Geografska stopa je snižena standardna stopa PDV-a za određeni postotak. Nulta stopa nije u skladu s Šestom smjernicom ali je koristi većina članica EU Snižena stopa se može primjenjivati na: Hrana i piće.wikipedia. slobodne trgovinske zone i sl. «Super» snižene stope one stope koje su ispod 5% su iz skupine prometa navedenih u Aneksu Parking stopa se primjenjuje na određene promete dobara i usluga u onim zemljama EU koje su imale uveden PDV prije 1. otoci. najveći PDV ima Mađarska u iznosu od 25%.. dječje sjedalice za automobile. koju koriste pojedine zemlje članice EU u posebnim područjima kao što su turističke regije. opskrbu vodom.com 16 . uključujući kontracepcijske proizvode i sanitarni materijal. za medicinske i veterinarske potrebe. pomoć i druge stvari koju koriste invalidi samo za osobnu upotrebu.Kao što se moglo i primjetiti.1. Dodatak III. farmaceutske proizvode koji se koriste za zdravstvene i preventivne potrebe.1991. Direktive 2006/112/EC propisuje skupine prometa i usluga na koje se može primijeniti snižena stopa.

uino.pdfhttp http://www.http://www.efzg.gov.mingorp.bahttp://web.ekonos.php?grupa=2&clanak=36http://dalje.uino.pdf http://www.hr/clanci.dio.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.hr/UserDocsImages/cardsanalize24052006/MacroCompeti tivnesAssessment-CRO.com/hrhrvatska/cemu-strah-od-eu-nude-nize-cijene-hrane-i-snizenu-stopu-pdv-a-od-5posto/320037 http://www.html 17 .gov.hr/dok/FIN/gkordic//PDV_1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful