ZAGREB, 18. LIPNJA 2013. ISSN 1332-5671 GODINA XXIII BR.

122

SING
GLASILO SINDIKATA NAFTNOG GOSPODARSTVA

PONOVNO RAD U REIMU 7-7 (str. 2) POTPISANI KOLEKTIVNI UGOVORI (str. 3) USPJENI IZBORI ZA SING (str. 4)

DOSTA JE BILO IGARA... U EUROPSKOJ ASOCIJACIJI MIJENJAJTE SMJER

(str. 6-7) (str. 10) (str. 11)

AKTUALNO

KOMENTAR

BLIC

PONOVNO RAD U REIMU

POKUAJTE SI NAI POSAO NEGDJE U INI!!??

U travnju se uslijed organizacijskih promjena koje su stupile na snagu 1. sijenja 2013. pojavio popis radnika koji su proglaeni vikom.

esmotrenou i nedovoljnim poznavanjem materije prilikom usklaivanja Zakona o radu s direktivama EU dolo je do brojnih problema i uinjena je teta dijelu radnika u Hrvatskoj. Preko noi onemoguen je dvanaest satni rad u reimu 7-7, to je bila dugogodinja praksa u hrvatskoj naftnoj djelatnosti, a taj reim rada u naftnoj industriji uobiajen je ne samo u Europi nego i u cijelom svijetu.

7-7

ok i zabrinutost
ok i zabrinutost onih koji su se nali na popisu vika radnika bio je tim vei to su mnogima od njih rukovoditelji govorili kako se organizacijske promjene na njih ni na koji nain ne odnose. Na upite radnika kako su se unato suprotnim uvjeravanjima nali na popisu, oni koji su ih na popis uvrstili pokuali su se opravdati rijeima poput: ne mogu vjerovati, nemam pojma, nisam ja, pitaj HR partnera kako je

do toga dolo, pitaj sindikat, oni znaju, tako mi je ao, ali to nije bila moja volja, pokuaj si nai posao negdje u Ini, ja u dati sve od sebe da ti u tome pomognem i sl. Bijedno!!! Gospodo kada ste se ve prihvatili posla koji vam omoguuje donoenje odluka kojima bitno utjeete na sudbinu radnika kojima rukovodite, onda imajte makar toliko morala da im kaete istinu. Ivan timac

a SING je uslijedilo razdoblje u kojem je nadlenim institucijama RH trebalo dokazivati kako se radi o ozbiljnom problemu i kako je potrebno i mogue sve vratiti u prvobitno stanje. Vratiti prije svega zato to je to dobro za radnike lanove sindikata, za posao i za poslodavca zbog financijskih, odnosno operativno-tehnolokih razloga. Na inicijativu SING-a odrano je nekoliko sastanaka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Dravnom inspektoratu. a tim sastancima su uz predstavnike SING-a sudjelovali i predstavnici Ine i Crosca. Kruna svega je pozitivno miljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava u kojem se navodi da je mogu rad u reimu 7-7, ako poslodavac raspored radnog vremena organizira u skladu s Direktivom 2003/88/EZ i Zakonom o radu. Sindikat i Poslodavac sklopit e i poseban Sporazum o reimu rada 7-7, a nakon sklapanja Sporazuma uslijedit e i njegova primjena. Josip Devi

RESTRUKTURIRANJE, VIAK RADNIKA, SOCIJALNI DIJALOG

Restrukturiranje Ine koje se intenzivnije provodi od kraja 2010. godine ulazi u drugu, socijalno vrlo osjetljivu fazu.

Promjene na tetu radnika

Sam proces odvija se u vie smjerova: izdvajanje iz kompanije onih dijelova koji nisu temeljna djelatnost, promjena operativnog modela upravljanja maloprodajom s ciljem smanjenja plaa, te promjene u organizaciji unutar kompanije koje za posljedicu imaju viak radnika. Izdvajanje restorana i odravanja poslovnih zgrada poslodavac je sindikatima najavio prole godine pa se trai optimalno rjeenje za radnike koji e raditi kod novog poslodavca. Ve se due vrijeme lome koplja i s obzirom na promjenu operativnog modela upravljanja maloprodajom i u vezi s tim e sigurno biti jo napetosti kad poslodavac donese odluku.

Izostao socijalni dijalog

Kada je rije o organizacijskim promjenama koje kao posljedicu imaju viak radnika, socijalnog dijaloga nema, osim u strogoj zakonskoj

formi, iako se zapravo radi o socijalno najosjetljivijim pitanjima. Poslodavac u vezi s tim ni sindikatima ni Radnikom vijeu nije prezentirao dugorone i kratkorone planove, a kada se pitanje postavi Sektoru ljudskih resursa, onda se redovito dobiva odgovor da se o tome nita ne zna. Ako mu je doista stalo do socijalnog dijaloga poslodavac bi s partnerima trebao razgovarati prije donoenja odluke i tako najveem moguem broju radnika koji su utvreni kao viak pravodobno omoguiti prijelaz na drugo radno mjesto. Uz viak bi istodobno trebalo iskazivati i manjak radnika, ali rukovoditelji to izbjegavaju zbog politike smanjenja trokova, odnosno bonusa koji u tom sluaju ostvaruju. Na svima nama je, a pogotovo na sindikatima i Radnikom vijeu, inzistiranje na promjeni dosadanje prakse, jer smo ako se tako nastavi, puno blie konfliktu nego socijalnom dijalogu. Ivan timac
Zagreb, 18. lipnja 2013.

2 - SING 122

U ARITU

POTPISANI KOLEKTIVNI UGOVORI

SING izraava zadovoljstvo injenicom da su nakon potpisivanja Kolektivnog ugovora za INA d.d. u kratkom roku uspjeno zavreni kolektivni pregovori u svim Ininim ovisnim drutvima.

Brzi zavretak pregovora

Do zakljuenja ovog broja naeg glasila potpisani su kolektivni ugovori za: INU, STSI, TRS, INA Osijek petrol i Hostin, a pred potpisivanjem su kolektivni ugovori za Prirodni plin, CROSCO i INA Maziva. Ni jedan navedeni novi Kolektivni ugovor nije loiji od prethodnoga, a poveanja prava ovisila su o poslovnim rezultatima svakog drutva. Svi sudionici kolektivnih pregovora zasluuju pohvalu za dobro obavljen posao koji je rezultirao novim Kolektivnim ugovorima. Pred nama je razdoblje primjene tih kolektivnih ugovora, u kojem pogledu ne oekujemo probleme.

Jo bolji kolektivni ugovori

Za tri do etiri mjeseca zapoeti e novi ciklus kolektivnih pregovora na koje e SING izai s prijedlogom za sklapanje kolektivnih ugovora na razdoblje due od

godine dana. Takoer eljeli bismo imati Kolektivni ugovor za cijelu INA grupu i u tom smislu pripremamo odgovarajui prijedlog. Pozivamo sve lanove SING-a da u sjedite Sindikata ili sindikalnom povjereniku

pravovremeno dostave svoje prijedloge kako bi sljedei kolektivni ugovori bili jo bolji, na zadovoljstvo radnika na koje se odnose. Radivoj emelji

INA

INA-Osijek petrol

TRS

STSI

Hostin

Zagreb, 18. lipnja 2013.

SING 122- 3

IZ SING-a

USPJENI IZBORI ZA SING

Na izborima za radnika vijea u Plinacru, Janafu i STSI-u SING je ostvario izvrsne rezultate. Radnici JANAF-a na izborima odranim 22. travnja 2013. odluivali su izmeu tri liste (EKN-a, SING-a i Nezavisne liste. Nositeljica SING-ove liste M. Mado i I. Todorovi izabrani su u Radniko vijee, uz 2 kandidata s liste EKN-a i jednog kandidata s nezavisne liste. M. Mado, koja je u prethodnom mandatu bila zamjenica predsjednika, u novom je mandatu izabrana za predsjednicu Radnikog vijea. Iskustvo u sindikalnom djelovanju i dosadanji rad u Radnikom vijeu uvelike e pomoi M. Mado u obnaanju nove, odgovorne dunosti. U svom buduem radu na novim dunostima M. Mado i I. Todorovi imat e potporu SING-a i svojih kolega koji djeluju u radnikim vijeima u drugim poduzeima. SING-ovim predstavnicima u Radnikim vijeima PLINACRO-a i JANAF-a estitamo na izboru i elimo puno uspjeha u radu, uz uvjerenje da e se u navedenim tvrtkama i ubudue nastaviti kvalitetna suradnja SING-a i radnikih vijea. Radnicima PLINACRO-a i JANAF-a koji su izali na izbore i glasali za SING-ove kandidate zahvaljujemo na iskazanom povjerenju. Jasna Pipuni

IZABRANO RV STSI-a

PLINACRO d.o.o.
Izbore za Radniko vijee PLINACRO-a obiljeio je velik odaziv. SING-ova lista dobila je podrku najveeg broja radnika pa su lanovi RV-a postali svi SING-ovi kandidati s liste. Na konstituirajuoj sjednici RV-a za predsjednika je izabran Tomislav Graan, a Snjeana Kapusta za njegovu zamjenicu. Dosadanji predsjednik B. Lipovac imenovan je predstavnikom radnika u Nadzornom odboru. Svoj puni doprinos radu Radnikog vijea dat e njegovi novi lanovi Melia Biani i Branimir Horika. Radniko vijee PLINACRO-a je nakon konstituiranja odralo sastanak s novim predsjednikom Uprave M. Zovkom i dogovorilo naine suradnje. Radniko vijee PLINACRO-a kao respektabilan socijalni partner nastavit e dosadanje uspjeno djelovanje, a njegov rad moete pratiti na linku na intranetu tvrtke.

Dana 25. oujka 2013. godine odrani su prvi izbori za Radniko vijee STSI-a. Uvjerljivu pobjedu ostvarili su kandidati zajednike liste SING-a i EKN-a.

Ponovno dokazano zajednitvo

Kandidati sa zajednike liste organizirali su skupove radnika u svim mjestima u kojima STSI posluje, u elji da se radnicima to bolje predstave. Neki su skupovi zbog objektivnih razloga bili manje posjeeni, a na nekima se vie raspravljalo o temama koje radnike mue. Sve u svemu skupovi su dobro doli da zainteresirani radnici upoznaju kandidate koji e za njih raditi u Radnikom vijeu.

Uspjeni izbori
Na izbore je izalo 615 od 1049 radnika, to je vie nego zadovoljavajue. Omjer 475 prema 129 u korist zajednike liste dokazuje da radnici cijene zajednitvo u djelovanju za njihove interese. Radniko vijee ima 11 lanova, od ega ih je 9 sa zajednike

JANAF d.d.
Dobar rezultat na izborima za Radniko vijee JANAFa rezultat je kvalitetnog rada Sindikata naftnog gospodarstva i njegovih povjerenika u prethodnom razdoblju.
4 - SING 122

liste: Radivoj emelji (zamjenik Boris Srdo), Kornelija Mrela (zamjenik Nikica Suanj), Emir Zukanovi (zamjenica Marica Lisak), Nikola Drobljeni (zamjenik Branko Arbanas), Vlado Jambreina (zamjenica Snjeana Mican), Mato Jajinovi (zamjenik eljko Selanac), Alen timac (zamjenik Ivan Cerovski), Vlado Crnolatac (zamjenik eljko Draenovi) i Zlatko Carevi (zamjenik Goran Brezniki). Na konstituirajuoj sjednici Radnikog vijea odranoj 18. travnja 2013. lanovi Vijea jednoglasno su izabrali Radivoja emeljia za predsjednika Radnikog vijea, a Korneliju Mrela za njegovu zamjenicu. Na istoj sjednici jednoglasno je imenovan Mato Jajinovi za predstavnika radnika u Nadzornom odboru STSI-a. Radniko vijee je u kratko vrijeme odralo ve dvije sjednice i izabralo radne grupe koje su se ve oitovale poslodavcu. Na kraju zahvaljujemo svim radnicima koji su izili na izbore, a Izbornom odboru i Izbornim komisijama na uspjeno obavljenom poslu. Radivoj emelji
Zagreb, 18. lipnja 2013.

IZ SING-a

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

Malo tko nije svjestan znaenja ove izreke kad vidi uenike, a ako tim uenicima moe pomoi, onda je doivljaj neopisiv.

Podruna kola Gojlo

Upravo je takvo raspoloenje vladalo 3. svibnja 2013. poslijepodne kad su se prilikom doniranja informatike opreme Podrunoj koli Gojlo predstavnici SING-a Boo Miku i Luka Matijevi sastali s nastavnicima, uenicima i mjetanima Gojla. Zgrada podrune kole Gojlo sagraena je na breuljku iznad sredita sela 1948. g. U koli su tri uionice, hodnik, zbornica, sanitarni vor i podrum. U koli je i kolski stan u kojem su stanovali uitelji. Nekad je ovo bila osmogodinja kola i pohaao ju je velik broj uenika. Naalost svake se godine broj uenika smanjivao pa danas kolu pohaa dvadesetak uenika u etiri razreda. Rad je organiziran u dva razredna odjela: prvi i drugi i trei i etvrti razred. kolu esto posjeuju njezini bivi uenici i ponosno je pokazuju svojoj djeci i unucima. Mjetani svakako ele da kola

radi pa je zato uz pomo grada Kutine sagraen vodospremnik i obnovljen krov kole.

SING-ova donacija
SING-ova donacija informatike opreme Podrunoj koli Gojlo ukljuivala je pet generalno servisiranih raunala s monitorom, tipkovnicom i miem. Navedena informatika oprema bit e od velike

pomoi u nastavnom programu informatikog opismenjavanja i dobro je dola ne samo koli ve cijelom mjestu koje nastoji zadrati mlade ljude. U tom smislu SING im svesrdno pomae, izmeu ostalog promoviranjem Gojla u svakoj prilici, pa i u svom glasilu. Uz donaciju koli SING je DVD-u i Kuglakom klubu Gojlo donirao prijenosno ra-

unalo koje im je potrebno u svakodnevnom radu. Za realizaciju navedenih donacija najzasluniji je Antun Dragoevi, SING-ov lan do umirovljenja. On se svesrdno zauzima za boljitak Gojla i njegovih stanovnika, a uz brojne dunosti nae vremena za pisanje pjesmama od kojih emo neke objaviti i u naem glasilu. Luka Matijevi

DOBRO JE BITI LAN HUMANITARNOG FONDA

Zovem se Robert Pavli, zaposlenik sam Podzemnog skladita plina d.o.o. i lan Humanitarnog fonda Boidar Ore od njegova osnutka. elio bih podijeliti svoje iskustvo i zahvaliti svim lanovima Fonda i ljudima koji ga vode to su mi omoguili financijsku i savjetodavnu pomo u rjeavanju mog zdravstvenog problema. Nakon ozljede koljena ortoped je traio da obavim magnetnu rezonanciju. Kako se
Zagreb, 18. lipnja 2013.

na tu pretragu eka nekoliko mjeseci, obratio sam se Fondu i nakon svega nekoliko dana uspio obaviti potrebnu pretragu i dobiti nalaz. Nalaz je pokazao prilino veliko oteenje pa je po preporuci ortopeda trebalo uiniti operativni zahvat. Za takve operacije lista ekanja je i do godinu dana, a zahvaljujui Fondu operirao me dva tjedna nakon postavljanja dijagnoze vrhunski lijenik u vrhunskoj ustanovi. Naglaavam da je financijski dio pomoi

iznosio 20.000 kn, to je golem financijski teret za svakoga. U Fond sam se ponajprije ulanio zbog solidarnosti prema onima kojima je pomo potrebna, ne razmiljajui da bi mogla zatrebati i meni. Pozivam sve lanove SING-a koji jo nisu lanovi Fonda ili se kolebaju, da se upoznaju s nainom rada humanitarnog Fonda i ulane jer je lanarina simbolina (10 kn), a njome puno pomaete ne samo drugome nego i sebi. Robert Pavli
SING 122- 5

IZ SING-a

U proteklih nekoliko mjeseci bili smo svjedoci neuvenih, niim izazvanih, napada na SING i njegove dunosnike. Orkestriranu hajku pok i o drugim aktualnim dogaanjima govori Boo Miku, predsjednik SING danom sve vie pokazuje koliko smo bili u pravu. Kako je zapravo sve poelo? Sve navedeno ne bi se dogodilo da elnici Inaa nisu stvorili problem tamo gdje ga nije bilo. Staru formulaciju st. 4. i 5., l 12. proglasili su pitanjem opstojnosti Inine maloprodaje, uz popratno obrazloenje da bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije initi organizacijske promjene. Naravno da to nije bila istina jer navedene odredbe nisu poslodavcu prijeile organizacijske promjene. Suglasnost sindikata bila je potrebna samo u sluaju vika radnika, a i tada je tu suglasnost mogla nadomjestiti odluka arbitrae ili suda.

DOSTA JE BILO IGARA NA T

Danas u loijem poloaju
Kakav je poloaj maloprodajnog osoblja danas u odnosu na poloaj prije godinu dana? Danas su radnici Inine maloprodaje u puno loijem poloaju nego prije godinu dana. Jo prole godine je u nepovrat otila prilika da se za njih nae rjeenje u Ini d.d., a isto bi se moglo dogoditi i s ostankom u Ina-grupi. Pregovore o jednoj i drugoj mogunosti opstruirao je sindikat Ina koji je tako pokazao da je zapravo bio protiv toga da Inina maloprodaja ostane u sustavu Ine. Koje su mogunosti nakon svega ostale? To bi prije bilo pitanje za poslodavca jer on odluuje o organizaciji poslovanja i u tome ga, prema hrvatskim propisima, nitko ne moe sprijeiti. Zato budua dogaanja ovise o njegovoj odluci koja jo nije donesena. injenica je da za maloprodaju ostanak u Ini d.d. vie nije mogu, a nakon svega to se dogodilo upitnim bi se mogao pokazati i ostanak u Ina-grupi. Sve je to zasluga sindikata Inaa i njegovih bukaa. Zato imena autora besmislenih i uvredljivih mailova koji su proteklih mjeseci kruili Ininim benzinskim postajama treba zapamtiti, jer oni su ti koji su do sada nanijeli najvie zla radnicima Inine maloprodaje. Sad e trebati spaavati to se spasiti dade, kako bi se izbjeglo najnepovoljnije - franiza.

Hajka na krivu zvjerku

Nedae radnika Inine maloprodaje zapoele su s poslovnim planom Ine za 2012., kojim je prvi put utvreno smanjenje njihovih plaa. Navedeni je plan Nadzorni odbor Ine jednoglasno odobrio, to znai da je, u svojstvu predstavnice radnika u Nadzornom odboru INE, smanjenje plaa maloprodajnom osoblju podrala i Maja Rilovi. Sve to je inila nakon toga, bilo je s tim povezano i bilo je na tetu maloprodajnog osoblja. U prilog navedenom dovoljno je prisjetiti se izjave Maje Rilovi objavljene u Poslovnom dnevniku 11. oujka 2013. u kojoj se ona slae sa smanjenjem plaa maloprodajnog osoblja za 30% ukoliko bi do tog smanjenja dolo postupno. Umjesto da se sve snage usmjere na pronalaenje najboljeg mogueg rjeenja za maloprodajno osoblje, poetkom ove godine krenula je orkestrirana hajka na SING kako bi se SING proglasio krivcem za ono to su inili drugi. Zbog toga se maloprodajno osoblje u ovom trenutku nalazi u naj119 6/7 - SING 122

gorem moguem poloaju. Potrebna mu je pomo, a pravu pomo moe oekivati jedino od SING-a i EKN-a. Kako je bilo nositi se s viemjesenim nesmiljenim pritiskom na SING i njegove dunosnike, do kojeg je dolo bez razloga i povoda? Proteklih nekoliko mjeseci nije bilo ugodno nikome u SING-u. Mi lanovima uvijek govorimo istinu i opredijeljeni smo za dugorona rjeenja koja se uvijek pokau najboljima, ali koja esto ne daju rezultate odmah. Na alost dio radnika na Ininim benzinskim postajama nije elio uti istinu, ve su, zabrinuti za svoju egzistenciju, bili otvoreniji za ono to je ljepe zvualo, ali nije odgovaralo istini. Takvo ponaanje radnika je razumljivo, ali neshvatljivo je ciljano irenje dezinformacija od sindikata Inaa. Naime, njima su bile poznate sve relevantne informacije, ali su ih iskrivljene plasirali maloprodajnom osoblju. Krenula je hajka na SING kojoj se nije bilo lako othrvati, ali smo ustrajali na istini i svakim se

Koliko ima istine u priama lektivni ugovor samo zato da s radna mjesta? Istog dana kad su SING i E ugovor, javno su objavili to su bili u pravu, ali moram priz na kojom je Ina to uinio. Ip dostojanstva budui da je njih ena volja lanova iskazana na Kakvi su ih razlozi natjerali znato. Mogu jedino rei da je 1 listu objavljeno sljedee: .... n u pregovorima dogodila nako uprave dobili nalog za povra mjesta.

Via prava, bolja zatita

to je u tom pogledu donio novi Kolektivni ugovor za Inu d.d.? U novom Kolektivnom ugovoru to je pitanje puno bolje rijeeno. Svi Inini radnici novim su Kolektivnim ugovo-

IZ SING-a

TETU DRUGIH!
rom bolje zatieni nego starim Kolektivnim ugovorom, i to ne samo lankom 12. nego i lankom 6. To je naa stvarnost i to je istina. Uz to je novim Kolektivnim ugovorom dio prava utvren u viem iznosu, u to su se svi mogli uvjeriti kada su primili posljednju plau, a jubilarci i kod isplate jubilarne nagrade. Pa kako se onda moglo dogoditi da Ina odbije potpisati takav Kolektivni ugovor? Obrazloenje je vrlo jednostavno. Ulovili su se u zamku vlastitih lai i spletki i nisu imali kamo. Svi sindikati koji su sudjelovali u pregovorima (SING, EKN i Ina) u cijelosti su se usu-

krenuli su i podgrijavali Inaevi bukai iz Inine maloprodaje. O tome G-a. pisivanje. Odluili su se za referendum, jer je odgovornost za nepotpisivanje Kolektivnog ugovora trebalo prebaciti na nekog drugog. Dakle, odgovornost je prebaena na lanove, ali volja lanova nije potovana. Nakon to su SING i EKN potpisali Kolektivni ugovor za Inu d.d., elnicima Inaa trebala su samo dva radna dana da se predomisle, zaborave na rezultat referenduma i potpiu Kolektivni ugovor uz prozirno i neuvjerljivo obrazloenje. to bi se dogodilo da su se SING i EKN priklonili Inau i da nisu potpisali Kolektivni ugovor za Inu? Bila bi to prava katastrofa za sve radnike Ina-grupe. To bi znailo okretanje lea lanovima u Ini i njezinim ovisnim drutvima. Takoer, bila bi to prava izdaja lanova od sindikata i kraj povjerenja u sindikate. U Ini i njezinim ovisnim drutvima danas ne bismo imali kolektivne ugovore, a radnici bi bili preputeni volji poslodavaca, koji bi pravilnicima ureivali njihova prava. Uz to, imali bismo goleme probleme na sljedeim kolektivnim pregovorima, do kojih bi prije ili kasnije dolo, a koji bi poinjali od nule. Imamo takva neugodna iskustva iz prolosti i ne bismo eljeli da se ponove. Ipak SING i EKN su se pokazali doraslima i najteim situacijama, podmetnuli su lea i u interesu svih radnika Ina-grupe potpisali Kolektivni ugovor za Inu. S novim Kolektivnim ugovorom nitko nije proao loije i zato je opravdano oekivati da e radnici Ine i

njezinih ovisnih drutava prepoznati tko uistinu titi njihova prava. Naravno, bolje su proli i radnici Inine maloprodaje koji bi napokon trebali progledati i ne dopustiti da ih se vie vue za nos.

Zavaravanje lakovjernih
Kolektivni ugovori su potpisani. to dalje? Sve ovisi o odlukama poslodavca i nastavku restrukturiranja i organizacijskim promjenama, a to god se dogodilo, pregovori nemaju alternative. S poslodavcem e trebati sjesti za stol i otvoriti gorue probleme. U prvom redu mislim na Ininu maloprodaju i ono to e se s njom dogoditi. Poznato je da poslodavac tamo eli smanjiti trokove zaposlenih, a u tom smislu mu je do sada na ruku ilo sve ono to je radio Ina. Kako je Ina mogao pogodovati poslodavcu ako se deklarirao kao zatitnik maloprodajnog osoblja? ak je organizirao prosvjede. To je bio samo privid i zavaravanje lakovjernih. Istina je da se Ina na meusindikalnim sastancima zauzimao za smanjenje plaa radnika na Ininim benzinskim postajama. Taj prijedlog su na kraju izloili i poslodavcu. Time je znaajno

a da su tako brzo potpisali Kose ne bi trebali vratiti na svoja

EKN potpisali novi Kolektivni e uiniti Ina. Pokazalo se da znati da nas je iznenadila brzipak smo od njih oekivali vie hovim potpisom javno pogaa referendumu. i da budu tako brzi nije mi po17. svibnja 2013. u Veernjem navodno se prijelomna toka on to su elnici sindikata od atak na svoja redovita radna

oslabljena pregovaraka pozicija sindikata, jer nije dobro kad sindikat predlae smanjenje plaa. Pregovaraka pozicija sindikata dodatno je oslabljena zbog gubitka vjerodostojnosti pregovaraa. Inaevci su se pokazali kao nevjerodostojni pregovarai jer nakon to su u kolektivnim pregovorima prihvaene sve njihove primjedbe, najprije nisu eljeli potpisati Kolektivni ugovor, a onda su ga bre-bolje potpisali. Ipak najozbiljnija primjedba odnosi se na nepotivanje volje lanova izraene na referendumu. Onom tko ne potuje rezultat referenduma, ne moe se nita vjerovati. Sve to ne zvui optimistino. to mogu uiniti SING i EKN? SING i EKN primjer su dobrog rada i dobre suradnje u Ina-grupi. Siguran sam da e sa svoje strane u zatiti prava radnika uiniti sve to je u njihovoj moi. Podmetnuli su lea kad je bilo najtee, a uinit e to uvijek kad bude potrebno. SING i EKN su u Ini jedini pravi izbor i jamstvo istinske zatite prava radnika. Zavreuju povjerenje svakog radnika Ina-grupe, a to je takvo povjerenje vee, rezultati e za radnike biti bolji. Melita Mado
Zagreb, 25. lipnja 2013.

glasili sa svim odredbama novog Kolektivnog ugovora i nije bilo razloga za njegovo nepotpisivanje. Ipak, potpis predsjednice Inaa na novom Kolektivnom ugovoru razobliio bi sve to su oni do tada radili i zato ga nisu smjeli potpisati, a ujedno nisu eljeli preuzeti odgovornost za njegovo nepot-

OGLEDALO

SINDIKALNA ABECEDA

PREDUVJETI ZA DOBAR RAD SINDIKALNOG POVJERENIKA

Vie je preduvjeta nuno za dobar rad sindikalnog povjerenika, poput uvaavanja od lanova u radnoj sredini, uvaavanja od poslodavca, informiranosti o problemima lanova, stupnja sindikalnog obrazovanja i sl.

Ouvati zajednitvo
Podruje djelovanja sindikalnog povjerenika uvjetovano je njegovim radnim mjestom i ne smije biti preveliko. Moe ukljuivati radnike u cijelom poduzeu, dijelu poduzea ili jednu skupinu radnika. Kontakti izmeu povjerenika i lanova sindikata, kao i meusobni kontakti lanova na najnioj razini sindikalnog organiziranja, moraju biti to je mogue blii, kako bi skupina ouvala zajednitvo. Od sindikalnog se povjerenika oekuje da poznaje lanove svoje sindikalne skupine i bude dobro informiran o njihovim potekoama na radnom mjestu i problemima koji proizlaze iz radnog odnosa. S druge strane, lanovi moraju redovito obavjetavati sindikalnog povjerenika o problemima i trebaju biti svjesni svega to sindikalni povjerenici rade, odnosno ne rade. Najvanije je pravodobno prenositi informacije, a organizacijom sindikata

rjeava se pitanje protoka informacija od lana prema vodstvu sindikata i obrnuto.

Vano je pratiti rad sindikalnog povjerenika

Nesporno je da posao sindikalnog povjerenika moe uspjeno obavljati samo za to osposobljena osoba. Pod osposobljenou se podrazumijeva potrebno teorijsko znanje i praktino iskustvo. Neposrednim obavljanjem poslova teorijsko se znanje obogauje i uz nova praktina iskustva rezultira sve boljim, strunijim i kvalitetnijim radom. Ako se redovito ne prati rad sindikalnih povjerenika, s vremenom i kod najboljih povjerenika dolazi do oputanja, odnosno stagniranja u radu s lanovima. Budui da to moe imati negativne posljedice za sindikat, rad sindikalnih povjerenika treba redovito pratiti. Osnovni pokazatelji uspjenosti rada sindikalnog povjerenika jesu: brojnost lanova sindikata u odnosu na broj zaposlenih

brojnost novih lanova sindikata uspjenost u rjeavanju problema lanova uspjenost u provoenju odluka tijela sindikata opa razina informiranosti i osposobljenosti lanova. Uspjenost sindikalnog povjerenika u radu s lanovima najbolje se vidi na sindikalnim tribinama, kada lanovi istupaju, kao i po upitima strunoj slubi i vodstvu sindikata. Boo Miku

PORTRET LANA
Koliko si dugo lan SING-a i jesi li zadovoljan njegovim radom? Vrlo aktivan lan sindikata sam 16 godina. Zadovoljan sam radom sindikata i ponudom lanovima. Svjestan sam vremena u kojem ivimo. Premda se uvijek moe bolje, smatram da u ovome trenutku na sindikat prua najbolje mogue za svoje lanove. Jesi li se do sada koristio SING-ovim pogodnostima? Moja obitelj i ja redovito ljetujemo u naem odmaralitu u Malinskoj, a koristim se i mogunou podizanja KUP-a i pozajmice, to je u dananje vrijeme od velike pomoi.

NIKOLA SAMARDI Operater na proizvodnom polju pogona eletovci.

Boji li se za budunost svoga radnog mjesta? U svim gospodarskim segmentima u dravi situacija je dosta loa, pa sam sretan to imam stalan posao u tvrtki koja ostvaruje dobit i nadam se da nee biti veih problema. to za tebe kao radnika INE znai imati Kolektivni ugovor? Kolektivni ugovor daje svakom radniku sigurnost i zatienost. Kao lan SING-a uvijek dajem potporu svojim predstavnicima u kolektivnom pregovaranju. Bilo bi jo bolje kada bi u INI postojao samo jedan sindikat jer bi tada, po mom miljenju, pregovori bili jo uspjeniji. Ivan osi
Zagreb, 18. lipnja 2013.

8 - SING 122

ODJECI

OD GOJLA DO BUCHENWALDA I NATRAG

U nastavku serijala o Gojlu, kolijevci hrvatske naftne industrije, govorimo o ivotnom putu naftaa buaa Ivana Crnia, koji se rodio 19. studenoga 1922. u Desiniu u Hrvatskom Zagorju, a 1932. godine se, u potrazi za boljim ivotom, zajedno s obitelji preselio u Gojlo.

Sve je poelo u Gojlu

Do pojave nafte u Gojlu je ivjela sirotinja koja se bavila nadniarenjem na zemlji imunijih mjetana, obraivanjem zemlje po pola i snalazila se na razne naine. Nafta je sve promijenila i ivot stanovnitva poeo se mijenjati nabolje. Ivan Crni poeo je raditi 27. listopada 1941. godine kod Nijemaca na iskopu kanala za naftovod od Gojla do Banove Jaruge. Radio je do 1942. kada je pozvan u domobrane. Njegova se jedinica nalazila u Prekom odakle su nakon mje-

proizvodnja plina, a nakon to je utvreno da plinski i naftni slojevi nisu povezani, 1943. godine je proizvodnja plina ponovno doputena. Uz proizvodnju plina Prva hrvatska banka nastavila je i s buenjem pa se 14. travnja 1943. Ivan Crni zaposlio kod njih.

Kamionima i vlakom do logora

Polovinom 1943. Ivana Crnia uhitila je njemaka vojska, zbog, kako on kae, fukanja u crkvi. Najprije je 9 dana bio zatoen u nekom bunkeru u

ma je bio i Ivan Crni. Krenuli su na put prema Grazu u 2 kamiona, 82 mukarca i 10 ena. Do hrvatske granice pratila su ih 2 tenka. U Grazu su prenoili, a zatim su kamionima prebaeni do eljeznike stanice i utrpani u 2 vagona. Vlak je krenuo u nepoznatom smjeru. Putem se pronio glas da idu u Norveku. Proli su Mnchen i Nrnberg i zaustavili se na sporednom kolosijeku u Weimaru odakle su ih prebacili u koncentracijski logor Buchenwald. Bilo je hladno, padao je snijeg i puhao jak vjetar.

Surovi logoraki dani

Ivan Crni je u koncentracijski logor Buchenwald stigao 1. sijenja 1944. godine u 10,30. Kad je vidio logorae u arenoj odjei, kroz glavu mu je prola misao: Odavde se ne izlazi iv. Put od eljeznike postaje do koncentracijskog logora proli su pjeice. Odmah po dolasku ene su odvojene, a mukarci odvedeni u jednu prostoriju. Uslijedilo je ianje i brijanje, kupanje, dezinfekcija i preuzimanje odjee u skladitu. Svi novi logorai smjetani su na 15-20 dana u blok 55 i 17, tzv. karantenske blokove. Nakon karantene upuivani su na rad. Ivan Crni najprije je radio u tvornici na prebacivanju ugljena, a nakon toga na eljeznikoj postaji gdje je prenosio cijevi i kopao kanale. Prebaen je u blok 49, tzv. nizozemski, a do 7. mjeseca radio je razne poslove u tvornici. Zbog zabuavanja na poslu kanjen je s 20-ak dana tekog rada na pruzi WeimarBoeland, nakon ega je preba-

en na rad u vojniku kuhinju. Obavljao je razne pomone poslove, a veinom je istio krumpir uz dnevnu normu od 100 kg krumpira. Tu je 11. travnja 1945. doekao osloboenje. Trebalo je ii kui, a ne zna kako, kae Ivan Crni. Francuzi, Nizozemci, Belgijanci, Poljaci, esi odlazili su organizirano, a ostali su se morali snalaziti. Imali su sreu da su ih esi u kamionskoj prikolici prebacili u eku, vlakom su stigli do Praga i dalje do Bratislave. Kamionima su se zatim prebacili do Bea odakle su vlakom ili do Maribora, zatim do Zagreba pa do Kutine. Ivan Crni je na eljezniku postaju u Kutini stigao ujutro 15. srpnja 1945. godine, nakon godine i pol provedene u koncentracijskom logoru Buchenwald.

Bua cijeli ivot

Doao je kui i zaposlio se kod Prve hrvatske banke na buenju buotina na Gojlu. To je bilo privatno poduzee koje je konfiscirano nakon to su njegovi vlasnici proglaeni ratnim zloincima. Poduzee je pripojeno poduzeu Nafta Gojlo koje je djelovalo u okviru Jugoslavenskog kombinata za naftu. Cijeli svoj radni vijek Ivan Crni je bio nafta bua. Proao je sva radna mjesta, radio na raznim buaim postrojenjima na brojnim lokalitetima. Kao klina radio je vrlo kratko, kao tornja godinu dana, pomonik voe smjene bio je godinu i pol, voa smjene 15 godina i ef tornja 18 godina. Ivan Crni je u mirovini od 1. sijenja 1983. Boo Miku
SING 122- 9

sec dana upueni u Austriju na obuku. U Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj postojao je zakon po kojem su vojnici i regruti koji nisu imali brae mogli nakon izvjesnog vremena biti osloboeni vojne slue. Njegova majka podnijela je molbu i on je nakon tri i pol mjeseca puten kui. U Gojlo se vratio 16. sijenja 1943., a ono to je zatekao nije mu se svialo. Kako nije htio nastaviti raditi kod Nijemaca, nekoliko je mjeseci radio kao drvosjea, a zatim je radio za nadnicu. Prvoj hrvatskoj banci je 1941. godine bila zabranjena
Zagreb, 18. lipnja 2013.

Gojlu, zatim je odveden u Kutinu pa u pratnji gestapovaca prebaen u Zagreb i predan ustaama. Uslijedila su sasluanja prvo kod damije, a nakon toga u Petrinjskoj ulici gdje je doveden u limuzini. Bila je to njegova prva vonja u limuzini, za koju je oekivao da e zavriti na stratitu. Nakon toga je prebaen u zatvor u Savskoj ulici u kojem je proboravio 4 mjeseca, a zatim jo 2 mjeseca na istom mjestu kao Gestapov zatvorenik. Potkraj prosinca 1943. uslijedila je prozivka nakon koje su zatvorenici u skupinama utrpani u kamione. Meu prozvani-

INOZEMSTVO

U EUROPSKOJ ASOCIJACIJI
I prije slubenog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, predstavnici INA-grupe postali su punopravni lanovi Europskoga radnikog vijea MOL-grupe. U skladu sa Sporazumom Europskoga radnikog vijea MOL-grupe i MOL-a predstavnicima radnikih vijea INAgrupe priznato je od 1. lipnja 2013. punopravno lanstvo se najmanje jednom godinje. Planira se i odravanje najmanje 4 sastanka Izvrnog odbora na kojima e sudjelovati i predstavnici MOL-ova menadmenta s ciljem obavjetavanja ERV-a o Zaeljevi dobrodolicu hrvatskim predstavnicima u ERV, predsjednik Uprave i glavni izvrni direktor MOL-a Z. Hernadi u uvodnom je izlaganju naglasio da se socijalna komponenta u EU, zbog mobilnosti trita, vie nee moi odravati te da je strategija MOL-a to vei razvoj istraivanja i proizvodnje nafte i plina. Razvoj novih tehnologija u istraivanju i proizvodnji velik je izazov koji zahtijeva angairanje novih strunjaka. Poslovni rezultati ovog segmenta djelatnosti u prvom kvartalu na istoj su razini kao i prologodinji. Segment rafinerijske prerade biljei gubitak, zbog ega Z. Hernadi najavljuje potrebu uvoenja restriktivnih o otputanjima radnika. Rad u ERV-u za veinu hrvatskih predstavnika bit e novo i veliko iskustvo koje e sigurno pomoi u zatiti prava radnika INA-grupe. Predstavnici iz Hrvatske sigurno e doprinijeti kvalitetnom radu ERV-a, to e im omoguiti i bolje zastupanje interesa radnika koje predstavljaju na europskoj razini. Hrvatski predstavnici ne predstavljaju samo radnike iz poduzea iz kojih dolaze ve sve radnike INA-grupe i ostalih poduzea u RH u kojima MOL ima vlasniki udio. lanovi ERV-a iz Hrvatske trebali bi biti od velike pomoi pri ukljuivanju u rad ERV-a predstavnika iz Bosne i Hercegovine. elimo

u Europskom radnikom vijeu MOL-grupe. To je vano jer je 2013. izborna godina za Europsko radniko vijee MOL-grupe. S obzirom na ukupan broj zaposlenih devet je predstavnika INA-grupe postalo lanovima Europskoga radnikog vijea MOL-grupe u mandatnom razdoblju od pet godina.

poslovnim odlukama koje imaju utjecaj na socijalno-materijalni poloaj radnika MOL-grupe.

Obveze menadmenta MOL-a i ovlasti ERV-a

ERV djeluje na temelju direktiva EU koje su implementirane u Sporazum Europskoga radnikog vijea i MOL-a, a njegove se nadlenosti odnose na informiranje i savjetovanje s menadmentom. ERV ima ovlast zatraiti informacije ako odluke Uprave MOL-a imaju vaan utjecaj na poslovanje bilo kojega ovisnog drutva MOL-grupe, a menadment je obavezan pravodobno obavijestiti ERV o svim izvanrednim okolnostima i s njima povezanim odlukama, koje bitno utjeu na poloaj radnika u MOL-grupi.

Konstituirajua sjednica
U mjestu Budars pokraj Budimpete od 3. do 6. lipnja 2013. odrana je 1. sjednica Europskoga radnikog vijea MOL-grupe u novom sastavu. Novo ERV s ukupno 25 lanova ini 9 predstavnika iz Hrvatske, 8 predstavnika iz Maarske, 4 iz Slovake te po jedan predstavnik iz Austrije, Slovenije, Italije i Rumunjske. Na sjednici je izabran novi Izvrni odbor u kojem su predsjednik E. Bakos (Maarska), dva zamjenika predsjednika J. Pipuni (Hrvatska) i P. Krajir (Slovaka) te J. Kovacz, lan iz Maarske. Sjednice ERV-a odravat e
10 - SING 122

mjera. Osim novog zapoljavanja strunjaka iz razliitih podruja svjedoili smo izjavi da menadment u 2013. godini ne namjerava donositi odluke

im puno uspjeha u obnaanju novih odgovornih dunosti koje su preuzeli. Jasna Pipuni

Forum s elnicima MOL-grupe

lanovi ERV-a obili su MOL-ovu rafineriju na Dunavu i sudjelovali na sastanku s menadmentom MOL-grupe.

Predstavnici INA-grupe u ERV-u MOL-grupe lanovi Zamjenici lanova eljko Jurainovi (INA) Zvonimir Miklo Jasna Pipuni (INA) Tomislav Ivani Miroslav Cukovi (INA) Matko Oronjak Ivan timac (INA) eljko Vukovi Rajko Jureti (INA) Sanja urga Maja Rilovi (INA) Antonia Planini-Krklju Radivoj emelji (STSI) Kornelija Mrela Sinia Despotovi (INA-MAZIVA) Mladen Matijaec Josip Devi (CROSCO) Luka Matijevi
Zagreb, 18. lipnja 2013.

IZ NHS-a

MIJENJAJTE SMJER!
Narod vas je doveo, narod vas moe i maknuti! ulaganja, potivanje kolektivnih ugovora, svima dostupno lijeenje i obrazovanje, prestanak zapoljavanja podobnih poslenosti mladih koji zbog nezaposlenosti naputaju Hrvatsku jer u njoj ne nalaze budunost.

Narod vas je doveo, narod vas moe i maknuti!

Prosvjednicima su se na Trgu bana J. Jelaia u Zagrebu obratili predsjednici sindikalnih sredinjica koji su Vladi jasno rekli to misle o njezinu radu i ispunjavanju predizbornih obeanja, posebno naglaavajui problem neza-

Potpora sindikatima
Sindikalnom prosvjedu javnu je potporu dalo i dvadesetak udruga civilnog drutva, izmeu ostalih potporu su mu dale brojne braniteljske i seljake udruge, udruga Franak, enske udruge, mladi alternativci, studenti, udruga zvidaa, Zagreb pride, Zelena akcija... Marija Hanevaki

Vie od 20.000 lanova sindikata i graana okupilo se na prosvjedu pod nazivom Mijenjajte smjer!, koji su na Meunarodni praznik rada, 1. svibnja, u Zagrebu organizirali Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radnikih sindikata Hrvatske. U dugoj koloni koja je s Trga Francuske Republike krenula put Jelai placa bilo je potara, uitelja, eljezniara, naftaa, vatrogasaca, slubenika i namjetenika, umara, kulturnjaka, zaposlenih u financijskim institucijama i mnogih drugih, i to iz Slavoni-

je, Like, Dalmacije, Istre, Rijeke, Zagreba, Varadina i ostalih dijelova Hrvatske. Posebno je bio dojmljiv velik broj mladih koji su sudjelovali u prosvjedu.

Zahtjevi lanova
Osnovni zahtjev na prosvjedu bio je promjena smjera trenutane politike prema novoj ekonomskoj politici i pravu na rad, ouvanju socijalne drave, pravednosti, jednakosti i solidarnosti. Radnici su traili otvaranje novih radnih mjesta, oporezivanje bogatih i banaka, prestanak privatizacije javnih dobara i prirodnih resursa, sprjeavanje neisplate plae za obavljeni rad, poticanje stranih

UTEKAJ SE U SINDIKAT!

Odbor mladih NHS-a i Sekcija mladih SSSH-a zajedno su 1. svibnja organizirali koncert pod nazivom Utekaj se u sindikat!, koji su svojim mladim lanovima i svim zainteresiranim mladima poklonili NHS i SSSH. Mladi iz tih dviju sredinjica koncertom su eljeli skrenuti pozornost na potrebu sudjelovanja mlaZagreb, 18. lipnja 2013.

dih u borbi za radnika prava i vanost njihova ulanjivanja u sindikat. Svi su okupljeni prije poetka koncerta imali priliku dobiti informacije o djelovanju i radu sindikata, a pozdravili su ih i predsjednici NHS-a i SSSH-a Kreimir Sever i Mladen Novosel. Marija Hanevaki
SING 122- 11

RAZNO

DOBITNIK GLAVNE NAGRADE

Crvena olovka

Priredila: Miljenka afran

S prijateljima budi isti kad su u srei i u nesrei Perijandar Nikad nije bilo dobrog rata, a ni loeg mira. Benjamin Franklin Iskoristi dan i ne ostavljaj nita za sutra. Horacije Komunikacija je presudna. Nikad je ne moe biti previe. Jack Rowell Nema goreg neprijatelja od loeg savjeta. Sofoklo Uini to moe, s onim to ima, ondje gdje jesi. Seneka Ono to predbacuje drugome, ni sam ne ini Pitak Bolje je znati malo i temeljito nego mnogo i povrno. Immanuel Kant Mnogi prime savjete, a samo mudri ih iskoriste. Publilije Ako ne moe ugristi ne pokazuj zube. Engleska

Na sjednici Izvrnog povjerenitva SING-a izvueno je ime dobitnika glavne nagrade SING-ove nagradne igre, besplatnog desetodnevnog boravka za 2 osobe u SING-ovu odmaralitu u Malinskoj, koja je nakon etvrtog, posljednjeg kola, privedena kraju. Sretnog dobitnika izvukla je Vinja Brezniki, rukovoditeljica Slube financijsko-knjigovodstvenih poslova SING-a. Dobitnik glavne nagrade je Robert Polavak koji je zaposlen u STSI-u u Sisku. Radivoj emelji

SING- glasilo Sindikata naftnog gospodarstva Osniva i izdava: Sindikat naftnog gospodarstva, Zagreb, Kumiieva 1, telefon: 01/4501-620, faks: 01/4501-627 Urednitvo: Radivoj emelji, Melita Mado, Boo Miku Lektor: dr. sc. Marko Aleri Redakcija: 10 000 Zagreb, Kumiieva 1, e-mail: glasilo@sing.hr, web: www.sing.hr Naklada: 3.300 primjeraka Miljenjem Ministarstva kulture i prosvjete RH, br. 532-03-1/92-01 od 8. listopada 1992. godine SING je osloboen plaanja osnovnog poreza na promet Glasilo se besplatno dijeli lanovima Sindikata naftnog gospodarstva Grafika priprema i tisak: IT-graf d.o.o., Zagreb.

12 - SING 122

Zagreb, 18. lipnja 2013.