PRIZMA

P OV R Š I N A I Z A P R E M I N A P R I Z M E

ŠTA JE PRIZMA? • Geometrijsko tijelo (poliedar) omeđeno sa dva podudarna mnogougla kojima su odgovarajuće stranice paralelne i paralelogramima čije su dvije paralelne stranice. odgovarajuće stranice tih mnogouglova. . zove se prizma.

a da pri tome ostaje neprekidno paralelna sa svojim početnim položajem. • Ako se prava kreće tako da stalno siječe. a paralelogrami bočne strane prizme.• Mnogouglovi se zovu baze ili osnove. onda ta prava opisuje dijelove ravnina. a zovu se strane prizmatične površi. proizvoljan mnogougao. koji svi skupa opisuju jedan dio prostora .prizmatični prostor. • Ti dijelovi ravnina (koji opisuju prizmatični prostor) određuju svi skupa prizmatinu površ. Površ koju sve bočne strane skupa čine se zove omotač prizme. . u jednoj tački.

BAZE I MREŽA PRIZME .

a stranice koje spajaju odgovarajuće vrhove baza su bočne ivice. Ako je prizma uspravna. . onda je visina prizme jendaka svakoj njenoj bočnoj ivici. a bočne strane su pravougaonici. • Stranice baza su osnovne ivice. • Rastojanje između ravni baza zovemo visina prizme. Sve bočne ivice prizme su jednake i imaju jednake nagibne uglove prema ravni jedne baze.• Paralelne prave uzduž kojih se sastaju po dvije strane prizmatične površi. zovu se ivice prizmatične površi.

.uspravna prizma čije su baze pravilni mnogouglovi.presjek dijagonalne ravni (ravan kojoj pripadaju jedna ivica i dijagonala prizme) i prizme. • Kosi presjek . • Jednakoivična prizma . • Dijagonalni presjek .ako su bočne ivice. • Prema broju stranica baze .presjek prizme sa ravnom paralelnom bazom. n terostrane prizme.VRSTE Prizmi • Kosa prizma .presjek uzduž glavne dijagonale (najveća prostorna dijagonala prizme). • Normalni presjek . • Pravilna prizma .ako su bočna ivica i visina jednake.. a time i sve bočne strane prizme okomite na osnove. • Paralelopiped .prizma čije su baze paralelogrami. • Glavni dijagonalni presjek .ako su bočne ivice kose prema osnovama. • Uspravna/prava prizma . Presjeka • Paralelni presjek . peterostrane.presjek prizme ravnima koje su okomite na bočne ivice. četverostrane.presjek prizme ravnima koje su kose naspram baze.trostrane. .

određuju dimenzije tog tijela. pa je D = 3a² . širina i visina kvadra. a treću dimenziju veću ili manju. • Kvadar koji ima dvije jednake dimenzije.PARALELOPIPED • Paralelopiped je prizma čije su baze paralelogrami. zove se kocka. b. • Ako su dimenzije kvadra a. U općem slučaju je paralelopiped kosi. zove se kvadratska prizma. onda za njegovu dijagonalu D vrijedi: D² = a² + b² + c² • Kod kocke je a = b = c. koje se zovu: dužina. • Dužine triju ivica koje izlaze iz jednog istog vrha kvadra. Dijagonalni presjek kvadra je pravougaonik. Paralelopiped kome su baze i bočne strane pravougaonici se zove pravougli paralelopiped ili kvadar. Kvadar koji ima sve tri imenzije jednake. c.

doda zbir površina bočnih strana. P = 2B + M POVRŠINA PRIZME • U slučaju uspravne prizme. čiji se omotač sastoji od kosouglih paralelograma.visina prizme • U slučaju kose prizme. pvršina omotača prizme. M = (AB + BC +CD + DA)·H = S·H • S . s tim da prethodno moramo izračunati površinu svakog od tih paralelograma. površina omotača je jednaka zbiru površina tih pravougaonika.obim baze • H . se za izračunavanje površine omotača M postupa kao i u prethodnom slučaju. tj.• Površinu prizme dobijamo kad se zbiru površina njenih baza. P = 2B + M M = S·H . čiji se omotač sastoji od pravougaonika. M = AB·H + BC·H + CD·H + DA·H.

onda vrijedi: V = a·b·c • Ako se za bazu kvadra uzme pravougaonik.ZAPREMINA PRIZME V = a·b·c V = B·H • Ako su a. onda vrijedi : V = B·H . c dimenzije kvadra. b.