PRIZMA

P OV R Š I N A I Z A P R E M I N A P R I Z M E

odgovarajuće stranice tih mnogouglova.ŠTA JE PRIZMA? • Geometrijsko tijelo (poliedar) omeđeno sa dva podudarna mnogougla kojima su odgovarajuće stranice paralelne i paralelogramima čije su dvije paralelne stranice. zove se prizma. .

• Ako se prava kreće tako da stalno siječe. a da pri tome ostaje neprekidno paralelna sa svojim početnim položajem. proizvoljan mnogougao. koji svi skupa opisuju jedan dio prostora .prizmatični prostor. a zovu se strane prizmatične površi. onda ta prava opisuje dijelove ravnina. a paralelogrami bočne strane prizme. .• Mnogouglovi se zovu baze ili osnove. u jednoj tački. Površ koju sve bočne strane skupa čine se zove omotač prizme. • Ti dijelovi ravnina (koji opisuju prizmatični prostor) određuju svi skupa prizmatinu površ.

BAZE I MREŽA PRIZME .

a stranice koje spajaju odgovarajuće vrhove baza su bočne ivice.• Paralelne prave uzduž kojih se sastaju po dvije strane prizmatične površi. zovu se ivice prizmatične površi. Ako je prizma uspravna. onda je visina prizme jendaka svakoj njenoj bočnoj ivici. Sve bočne ivice prizme su jednake i imaju jednake nagibne uglove prema ravni jedne baze. • Stranice baza su osnovne ivice. • Rastojanje između ravni baza zovemo visina prizme. . a bočne strane su pravougaonici.

• Kosi presjek .uspravna prizma čije su baze pravilni mnogouglovi. četverostrane. . • Dijagonalni presjek .trostrane.presjek prizme sa ravnom paralelnom bazom.presjek prizme ravnima koje su kose naspram baze. • Paralelopiped .ako su bočne ivice kose prema osnovama. • Uspravna/prava prizma . • Jednakoivična prizma . peterostrane. • Pravilna prizma .VRSTE Prizmi • Kosa prizma ..presjek uzduž glavne dijagonale (najveća prostorna dijagonala prizme). Presjeka • Paralelni presjek .prizma čije su baze paralelogrami.ako su bočne ivice.presjek dijagonalne ravni (ravan kojoj pripadaju jedna ivica i dijagonala prizme) i prizme. n terostrane prizme. • Normalni presjek .ako su bočna ivica i visina jednake.. • Prema broju stranica baze .presjek prizme ravnima koje su okomite na bočne ivice. • Glavni dijagonalni presjek . a time i sve bočne strane prizme okomite na osnove.

Paralelopiped kome su baze i bočne strane pravougaonici se zove pravougli paralelopiped ili kvadar. • Ako su dimenzije kvadra a. b.PARALELOPIPED • Paralelopiped je prizma čije su baze paralelogrami. • Dužine triju ivica koje izlaze iz jednog istog vrha kvadra. • Kvadar koji ima dvije jednake dimenzije. Dijagonalni presjek kvadra je pravougaonik. onda za njegovu dijagonalu D vrijedi: D² = a² + b² + c² • Kod kocke je a = b = c. pa je D = 3a² . zove se kvadratska prizma. određuju dimenzije tog tijela. Kvadar koji ima sve tri imenzije jednake. koje se zovu: dužina. širina i visina kvadra. U općem slučaju je paralelopiped kosi. c. zove se kocka. a treću dimenziju veću ili manju.

doda zbir površina bočnih strana. M = (AB + BC +CD + DA)·H = S·H • S . površina omotača je jednaka zbiru površina tih pravougaonika. čiji se omotač sastoji od kosouglih paralelograma.visina prizme • U slučaju kose prizme. P = 2B + M M = S·H .• Površinu prizme dobijamo kad se zbiru površina njenih baza. P = 2B + M POVRŠINA PRIZME • U slučaju uspravne prizme.obim baze • H . čiji se omotač sastoji od pravougaonika. pvršina omotača prizme. s tim da prethodno moramo izračunati površinu svakog od tih paralelograma. se za izračunavanje površine omotača M postupa kao i u prethodnom slučaju. M = AB·H + BC·H + CD·H + DA·H. tj.

onda vrijedi : V = B·H . b.ZAPREMINA PRIZME V = a·b·c V = B·H • Ako su a. c dimenzije kvadra. onda vrijedi: V = a·b·c • Ako se za bazu kvadra uzme pravougaonik.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful