PRIZMA

P OV R Š I N A I Z A P R E M I N A P R I Z M E

ŠTA JE PRIZMA? • Geometrijsko tijelo (poliedar) omeđeno sa dva podudarna mnogougla kojima su odgovarajuće stranice paralelne i paralelogramima čije su dvije paralelne stranice. odgovarajuće stranice tih mnogouglova. . zove se prizma.

prizmatični prostor. • Ako se prava kreće tako da stalno siječe. a da pri tome ostaje neprekidno paralelna sa svojim početnim položajem. a zovu se strane prizmatične površi. proizvoljan mnogougao. Površ koju sve bočne strane skupa čine se zove omotač prizme. • Ti dijelovi ravnina (koji opisuju prizmatični prostor) određuju svi skupa prizmatinu površ. onda ta prava opisuje dijelove ravnina. u jednoj tački. a paralelogrami bočne strane prizme. . koji svi skupa opisuju jedan dio prostora .• Mnogouglovi se zovu baze ili osnove.

BAZE I MREŽA PRIZME .

• Stranice baza su osnovne ivice. zovu se ivice prizmatične površi.• Paralelne prave uzduž kojih se sastaju po dvije strane prizmatične površi. . Sve bočne ivice prizme su jednake i imaju jednake nagibne uglove prema ravni jedne baze. a bočne strane su pravougaonici. Ako je prizma uspravna. onda je visina prizme jendaka svakoj njenoj bočnoj ivici. • Rastojanje između ravni baza zovemo visina prizme. a stranice koje spajaju odgovarajuće vrhove baza su bočne ivice.

peterostrane. četverostrane.ako su bočne ivice. • Pravilna prizma .prizma čije su baze paralelogrami..uspravna prizma čije su baze pravilni mnogouglovi.ako su bočna ivica i visina jednake.VRSTE Prizmi • Kosa prizma . Presjeka • Paralelni presjek . • Prema broju stranica baze . a time i sve bočne strane prizme okomite na osnove. . • Jednakoivična prizma .trostrane.presjek prizme sa ravnom paralelnom bazom. • Dijagonalni presjek .. • Paralelopiped . • Kosi presjek . • Glavni dijagonalni presjek .presjek prizme ravnima koje su okomite na bočne ivice.presjek uzduž glavne dijagonale (najveća prostorna dijagonala prizme). n terostrane prizme.ako su bočne ivice kose prema osnovama.presjek prizme ravnima koje su kose naspram baze. • Uspravna/prava prizma . • Normalni presjek .presjek dijagonalne ravni (ravan kojoj pripadaju jedna ivica i dijagonala prizme) i prizme.

Kvadar koji ima sve tri imenzije jednake.PARALELOPIPED • Paralelopiped je prizma čije su baze paralelogrami. koje se zovu: dužina. širina i visina kvadra. b. • Ako su dimenzije kvadra a. • Dužine triju ivica koje izlaze iz jednog istog vrha kvadra. Paralelopiped kome su baze i bočne strane pravougaonici se zove pravougli paralelopiped ili kvadar. zove se kocka. onda za njegovu dijagonalu D vrijedi: D² = a² + b² + c² • Kod kocke je a = b = c. određuju dimenzije tog tijela. pa je D = 3a² . a treću dimenziju veću ili manju. U općem slučaju je paralelopiped kosi. zove se kvadratska prizma. c. • Kvadar koji ima dvije jednake dimenzije. Dijagonalni presjek kvadra je pravougaonik.

M = AB·H + BC·H + CD·H + DA·H.visina prizme • U slučaju kose prizme. P = 2B + M POVRŠINA PRIZME • U slučaju uspravne prizme. pvršina omotača prizme. se za izračunavanje površine omotača M postupa kao i u prethodnom slučaju. tj. čiji se omotač sastoji od kosouglih paralelograma. čiji se omotač sastoji od pravougaonika. površina omotača je jednaka zbiru površina tih pravougaonika.obim baze • H . M = (AB + BC +CD + DA)·H = S·H • S . s tim da prethodno moramo izračunati površinu svakog od tih paralelograma. P = 2B + M M = S·H .• Površinu prizme dobijamo kad se zbiru površina njenih baza. doda zbir površina bočnih strana.

onda vrijedi: V = a·b·c • Ako se za bazu kvadra uzme pravougaonik.ZAPREMINA PRIZME V = a·b·c V = B·H • Ako su a. onda vrijedi : V = B·H . c dimenzije kvadra. b.