PRIZMA

P OV R Š I N A I Z A P R E M I N A P R I Z M E

. zove se prizma. odgovarajuće stranice tih mnogouglova.ŠTA JE PRIZMA? • Geometrijsko tijelo (poliedar) omeđeno sa dva podudarna mnogougla kojima su odgovarajuće stranice paralelne i paralelogramima čije su dvije paralelne stranice.

u jednoj tački. • Ti dijelovi ravnina (koji opisuju prizmatični prostor) određuju svi skupa prizmatinu površ.prizmatični prostor. proizvoljan mnogougao. koji svi skupa opisuju jedan dio prostora . Površ koju sve bočne strane skupa čine se zove omotač prizme. • Ako se prava kreće tako da stalno siječe.• Mnogouglovi se zovu baze ili osnove. a zovu se strane prizmatične površi. onda ta prava opisuje dijelove ravnina. . a paralelogrami bočne strane prizme. a da pri tome ostaje neprekidno paralelna sa svojim početnim položajem.

BAZE I MREŽA PRIZME .

onda je visina prizme jendaka svakoj njenoj bočnoj ivici. • Rastojanje između ravni baza zovemo visina prizme. zovu se ivice prizmatične površi. Sve bočne ivice prizme su jednake i imaju jednake nagibne uglove prema ravni jedne baze. • Stranice baza su osnovne ivice. . a bočne strane su pravougaonici. Ako je prizma uspravna. a stranice koje spajaju odgovarajuće vrhove baza su bočne ivice.• Paralelne prave uzduž kojih se sastaju po dvije strane prizmatične površi.

• Paralelopiped .ako su bočne ivice. • Dijagonalni presjek .presjek prizme sa ravnom paralelnom bazom.prizma čije su baze paralelogrami. četverostrane.VRSTE Prizmi • Kosa prizma .ako su bočna ivica i visina jednake. • Prema broju stranica baze . • Normalni presjek .ako su bočne ivice kose prema osnovama. • Uspravna/prava prizma . n terostrane prizme..presjek uzduž glavne dijagonale (najveća prostorna dijagonala prizme).presjek dijagonalne ravni (ravan kojoj pripadaju jedna ivica i dijagonala prizme) i prizme.presjek prizme ravnima koje su okomite na bočne ivice. • Jednakoivična prizma . a time i sve bočne strane prizme okomite na osnove.. peterostrane. • Glavni dijagonalni presjek . Presjeka • Paralelni presjek . . • Kosi presjek .trostrane. • Pravilna prizma .uspravna prizma čije su baze pravilni mnogouglovi.presjek prizme ravnima koje su kose naspram baze.

pa je D = 3a² . koje se zovu: dužina. onda za njegovu dijagonalu D vrijedi: D² = a² + b² + c² • Kod kocke je a = b = c. b. Dijagonalni presjek kvadra je pravougaonik. Paralelopiped kome su baze i bočne strane pravougaonici se zove pravougli paralelopiped ili kvadar. određuju dimenzije tog tijela. a treću dimenziju veću ili manju. zove se kocka. • Ako su dimenzije kvadra a. zove se kvadratska prizma. U općem slučaju je paralelopiped kosi. • Dužine triju ivica koje izlaze iz jednog istog vrha kvadra. • Kvadar koji ima dvije jednake dimenzije. c.PARALELOPIPED • Paralelopiped je prizma čije su baze paralelogrami. Kvadar koji ima sve tri imenzije jednake. širina i visina kvadra.

s tim da prethodno moramo izračunati površinu svakog od tih paralelograma. pvršina omotača prizme. doda zbir površina bočnih strana.visina prizme • U slučaju kose prizme.obim baze • H . čiji se omotač sastoji od kosouglih paralelograma. P = 2B + M POVRŠINA PRIZME • U slučaju uspravne prizme. M = AB·H + BC·H + CD·H + DA·H. površina omotača je jednaka zbiru površina tih pravougaonika. se za izračunavanje površine omotača M postupa kao i u prethodnom slučaju. čiji se omotač sastoji od pravougaonika. P = 2B + M M = S·H .• Površinu prizme dobijamo kad se zbiru površina njenih baza. tj. M = (AB + BC +CD + DA)·H = S·H • S .

c dimenzije kvadra. onda vrijedi: V = a·b·c • Ako se za bazu kvadra uzme pravougaonik. b. onda vrijedi : V = B·H .ZAPREMINA PRIZME V = a·b·c V = B·H • Ako su a.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful