PRIZMA

P OV R Š I N A I Z A P R E M I N A P R I Z M E

ŠTA JE PRIZMA? • Geometrijsko tijelo (poliedar) omeđeno sa dva podudarna mnogougla kojima su odgovarajuće stranice paralelne i paralelogramima čije su dvije paralelne stranice. . odgovarajuće stranice tih mnogouglova. zove se prizma.

onda ta prava opisuje dijelove ravnina. proizvoljan mnogougao.• Mnogouglovi se zovu baze ili osnove. a paralelogrami bočne strane prizme. . • Ako se prava kreće tako da stalno siječe. • Ti dijelovi ravnina (koji opisuju prizmatični prostor) određuju svi skupa prizmatinu površ. koji svi skupa opisuju jedan dio prostora .prizmatični prostor. u jednoj tački. a da pri tome ostaje neprekidno paralelna sa svojim početnim položajem. a zovu se strane prizmatične površi. Površ koju sve bočne strane skupa čine se zove omotač prizme.

BAZE I MREŽA PRIZME .

• Rastojanje između ravni baza zovemo visina prizme. a stranice koje spajaju odgovarajuće vrhove baza su bočne ivice. zovu se ivice prizmatične površi. a bočne strane su pravougaonici. onda je visina prizme jendaka svakoj njenoj bočnoj ivici.• Paralelne prave uzduž kojih se sastaju po dvije strane prizmatične površi. Sve bočne ivice prizme su jednake i imaju jednake nagibne uglove prema ravni jedne baze. • Stranice baza su osnovne ivice. . Ako je prizma uspravna.

ako su bočne ivice kose prema osnovama.ako su bočne ivice. • Jednakoivična prizma .presjek prizme sa ravnom paralelnom bazom. a time i sve bočne strane prizme okomite na osnove. peterostrane.presjek prizme ravnima koje su okomite na bočne ivice.uspravna prizma čije su baze pravilni mnogouglovi. • Paralelopiped .presjek dijagonalne ravni (ravan kojoj pripadaju jedna ivica i dijagonala prizme) i prizme. n terostrane prizme.. • Glavni dijagonalni presjek .ako su bočna ivica i visina jednake. • Pravilna prizma . • Uspravna/prava prizma . • Kosi presjek . četverostrane. .presjek prizme ravnima koje su kose naspram baze.trostrane. • Prema broju stranica baze . Presjeka • Paralelni presjek .. • Normalni presjek .VRSTE Prizmi • Kosa prizma .presjek uzduž glavne dijagonale (najveća prostorna dijagonala prizme). • Dijagonalni presjek .prizma čije su baze paralelogrami.

PARALELOPIPED • Paralelopiped je prizma čije su baze paralelogrami. Paralelopiped kome su baze i bočne strane pravougaonici se zove pravougli paralelopiped ili kvadar. U općem slučaju je paralelopiped kosi. Kvadar koji ima sve tri imenzije jednake. Dijagonalni presjek kvadra je pravougaonik. koje se zovu: dužina. b. zove se kvadratska prizma. • Kvadar koji ima dvije jednake dimenzije. zove se kocka. a treću dimenziju veću ili manju. onda za njegovu dijagonalu D vrijedi: D² = a² + b² + c² • Kod kocke je a = b = c. širina i visina kvadra. c. • Ako su dimenzije kvadra a. pa je D = 3a² . • Dužine triju ivica koje izlaze iz jednog istog vrha kvadra. određuju dimenzije tog tijela.

obim baze • H . M = (AB + BC +CD + DA)·H = S·H • S . čiji se omotač sastoji od kosouglih paralelograma. doda zbir površina bočnih strana. se za izračunavanje površine omotača M postupa kao i u prethodnom slučaju. M = AB·H + BC·H + CD·H + DA·H.• Površinu prizme dobijamo kad se zbiru površina njenih baza. čiji se omotač sastoji od pravougaonika. s tim da prethodno moramo izračunati površinu svakog od tih paralelograma. površina omotača je jednaka zbiru površina tih pravougaonika. tj. pvršina omotača prizme. P = 2B + M POVRŠINA PRIZME • U slučaju uspravne prizme. P = 2B + M M = S·H .visina prizme • U slučaju kose prizme.

ZAPREMINA PRIZME V = a·b·c V = B·H • Ako su a. onda vrijedi: V = a·b·c • Ako se za bazu kvadra uzme pravougaonik. c dimenzije kvadra. onda vrijedi : V = B·H . b.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful