PRIZMA

P OV R Š I N A I Z A P R E M I N A P R I Z M E

odgovarajuće stranice tih mnogouglova. . zove se prizma.ŠTA JE PRIZMA? • Geometrijsko tijelo (poliedar) omeđeno sa dva podudarna mnogougla kojima su odgovarajuće stranice paralelne i paralelogramima čije su dvije paralelne stranice.

onda ta prava opisuje dijelove ravnina. a paralelogrami bočne strane prizme.• Mnogouglovi se zovu baze ili osnove. . koji svi skupa opisuju jedan dio prostora . • Ako se prava kreće tako da stalno siječe.prizmatični prostor. • Ti dijelovi ravnina (koji opisuju prizmatični prostor) određuju svi skupa prizmatinu površ. Površ koju sve bočne strane skupa čine se zove omotač prizme. u jednoj tački. proizvoljan mnogougao. a da pri tome ostaje neprekidno paralelna sa svojim početnim položajem. a zovu se strane prizmatične površi.

BAZE I MREŽA PRIZME .

Ako je prizma uspravna. a bočne strane su pravougaonici. . Sve bočne ivice prizme su jednake i imaju jednake nagibne uglove prema ravni jedne baze. a stranice koje spajaju odgovarajuće vrhove baza su bočne ivice. onda je visina prizme jendaka svakoj njenoj bočnoj ivici. zovu se ivice prizmatične površi. • Stranice baza su osnovne ivice.• Paralelne prave uzduž kojih se sastaju po dvije strane prizmatične površi. • Rastojanje između ravni baza zovemo visina prizme.

ako su bočne ivice. peterostrane. • Pravilna prizma .presjek uzduž glavne dijagonale (najveća prostorna dijagonala prizme). četverostrane. • Normalni presjek .. .presjek prizme ravnima koje su kose naspram baze.presjek prizme sa ravnom paralelnom bazom.prizma čije su baze paralelogrami.ako su bočna ivica i visina jednake. • Glavni dijagonalni presjek .presjek prizme ravnima koje su okomite na bočne ivice. Presjeka • Paralelni presjek . a time i sve bočne strane prizme okomite na osnove. n terostrane prizme.trostrane.presjek dijagonalne ravni (ravan kojoj pripadaju jedna ivica i dijagonala prizme) i prizme. • Kosi presjek .ako su bočne ivice kose prema osnovama. • Paralelopiped . • Prema broju stranica baze . • Dijagonalni presjek ..uspravna prizma čije su baze pravilni mnogouglovi.VRSTE Prizmi • Kosa prizma . • Uspravna/prava prizma . • Jednakoivična prizma .

širina i visina kvadra. koje se zovu: dužina. Paralelopiped kome su baze i bočne strane pravougaonici se zove pravougli paralelopiped ili kvadar. c. • Kvadar koji ima dvije jednake dimenzije. b. Kvadar koji ima sve tri imenzije jednake. • Dužine triju ivica koje izlaze iz jednog istog vrha kvadra. pa je D = 3a² . Dijagonalni presjek kvadra je pravougaonik. • Ako su dimenzije kvadra a. onda za njegovu dijagonalu D vrijedi: D² = a² + b² + c² • Kod kocke je a = b = c. a treću dimenziju veću ili manju. određuju dimenzije tog tijela. U općem slučaju je paralelopiped kosi. zove se kvadratska prizma.PARALELOPIPED • Paralelopiped je prizma čije su baze paralelogrami. zove se kocka.

P = 2B + M POVRŠINA PRIZME • U slučaju uspravne prizme. se za izračunavanje površine omotača M postupa kao i u prethodnom slučaju. s tim da prethodno moramo izračunati površinu svakog od tih paralelograma.visina prizme • U slučaju kose prizme. tj. P = 2B + M M = S·H . M = AB·H + BC·H + CD·H + DA·H. M = (AB + BC +CD + DA)·H = S·H • S . doda zbir površina bočnih strana. pvršina omotača prizme. čiji se omotač sastoji od pravougaonika. čiji se omotač sastoji od kosouglih paralelograma. površina omotača je jednaka zbiru površina tih pravougaonika.obim baze • H .• Površinu prizme dobijamo kad se zbiru površina njenih baza.

onda vrijedi: V = a·b·c • Ako se za bazu kvadra uzme pravougaonik. onda vrijedi : V = B·H .ZAPREMINA PRIZME V = a·b·c V = B·H • Ako su a. b. c dimenzije kvadra.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful