PRIZMA

P OV R I N A I Z A P R E M I N A P R I Z M E

TA JE PRIZMA?

Geometrijsko tijelo (poliedar) omeeno sa dva podudarna mnogougla kojima su odgovarajue stranice paralelne i paralelogramima ije su dvije paralelne stranice, odgovarajue stranice tih mnogouglova, zove se prizma.

 Mnogouglovi se zovu baze ili osnove, a paralelogrami bone strane prizme. Povr koju sve bone strane skupa ine se zove omota prizme. Ako se prava kree tako da stalno sijee, u jednoj taki, proizvoljan mnogougao, a da pri tome ostaje neprekidno paralelna sa svojim poetnim poloajem, onda ta prava opisuje dijelove ravnina, koji svi skupa opisuju jedan dio prostora - prizmatini prostor. Ti dijelovi ravnina (koji opisuju prizmatini prostor) odreuju svi skupa prizmatinu povr, a zovu se strane prizmatine povri.

BAZE I MREA PRIZME

 Paralelne prave uzdu kojih se sastaju po dvije strane prizmatine povri, zovu se ivice prizmatine povri.

Stranice baza su osnovne ivice, a stranice koje spajaju odgovarajue vrhove baza su bone ivice. Sve bone ivice prizme su jednake i imaju jednake nagibne uglove prema ravni jedne baze.
Rastojanje izmeu ravni baza zovemo visina prizme. Ako je prizma uspravna, onda je visina prizme jendaka svakoj njenoj bonoj ivici, a bone strane su pravougaonici.

VRSTE

Prizmi
Kosa prizma - ako su bone ivice kose prema osnovama. Uspravna/prava prizma - ako su bone ivice, a time i sve bone strane prizme okomite na osnove. Pravilna prizma - uspravna prizma ije su baze pravilni mnogouglovi. Jednakoivina prizma - ako su bona ivica i visina jednake. Paralelopiped - prizma ije su baze paralelogrami. Prema broju stranica baze - trostrane, etverostrane, peterostrane... n terostrane prizme.

Presjeka
Paralelni presjek - presjek prizme sa ravnom paralelnom bazom. Kosi presjek - presjek prizme ravnima koje su kose naspram baze. Normalni presjek - presjek prizme ravnima koje su okomite na bone ivice. Dijagonalni presjek - presjek dijagonalne ravni (ravan kojoj pripadaju jedna ivica i dijagonala prizme) i prizme. Glavni dijagonalni presjek - presjek uzdu glavne dijagonale (najvea prostorna dijagonala prizme).

PARALELOPIPED
Paralelopiped je prizma ije su baze paralelogrami. U opem sluaju je paralelopiped kosi. Paralelopiped kome su baze i bone strane pravougaonici se zove pravougli paralelopiped ili kvadar. Duine triju ivica koje izlaze iz jednog istog vrha kvadra, odreuju dimenzije tog tijela, koje se zovu: duina, irina i visina kvadra. Kvadar koji ima dvije jednake dimenzije, a treu dimenziju veu ili manju, zove se kvadratska prizma. Kvadar koji ima sve tri imenzije jednake, zove se kocka. Dijagonalni presjek kvadra je pravougaonik. Ako su dimenzije kvadra a, b, c, onda za njegovu dijagonalu D vrijedi: D = a + b + c Kod kocke je a = b = c, pa je D = 3a

 Povrinu prizme dobijamo kad se zbiru povrina njenih baza, doda zbir povrina bonih strana, tj. pvrina omotaa prizme. P = 2B + M

POVRINA PRIZME

U sluaju uspravne prizme, iji se omota sastoji od pravougaonika, povrina omotaa je jednaka zbiru povrina tih pravougaonika.
M = ABH + BCH + CDH + DAH, M = (AB + BC +CD + DA)H = SH S - obim baze H - visina prizme U sluaju kose prizme, iji se omota sastoji od kosouglih paralelograma, se za izraunavanje povrine omotaa M postupa kao i u prethodnom sluaju, s tim da prethodno moramo izraunati povrinu svakog od tih paralelograma.

P = 2B + M M = SH

ZAPREMINA PRIZME

V = abc V = BH

Ako su a, b, c dimenzije kvadra, onda vrijedi: V = abc Ako se za bazu kvadra uzme pravougaonik, onda vrijedi : V = BH