P. 1
87094490-Tržište-kapitala-u-Crnoj-Gori-statistika-i-kriza

87094490-Tržište-kapitala-u-Crnoj-Gori-statistika-i-kriza

|Views: 87|Likes:

More info:

Published by: Grašak Alen Gračić on Jun 13, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/18/2014

pdf

text

original

Profesori

:

Doc. dr Dragoljub Janković dr Jelena Janjušević
Projektni rad:

Podgorica Novembar 2011

Tržište kapitala u Crnoj Gori istorijat,statistika i kriza
j

Suzana Radošević

Uvod
Riječ kapital potiče od latinske riječi caput, što znači glava, odnosno od pridjeva capitalis-glavni. Kapital kao riječ se prvi put pojavljuje u srednjem vijeku sa širenjem trgovačkog bogatstva i pojavom kredita. Ono što se obično tada, pa i danas podrazumijevalo pod kapitalom jeste ukupnost dobara koja donose kamatu. Kapital nije ništa drugo do ukupan novčani iznos odložene potrošnje sa rokom dužim od jedne godine. Kapital je prirodni resurs,koji u najširem smislu obuhvata fizički kapital (materijalne inpute u proizvodnji), finansijski kapital (novac i hartije od vrijednosti), ljudski kapital (investicije u znanje i obrazovanje) kao i prirodni kapital (koji se poistovjećuje sa zemljom). Bitna karakteristika je i vlasništvo, posebno privatno, jer je kapital sve ono što vlasniku donosi dohodak i uvećava njegovu imovinu. Kapital teži da se pretvori u jedan od svoja dva osnovna oblika: realni i finansijski kapital. Realan oblik kapitala– obuhvata mašine, opremu, graĎevine i sve druge stvari koje svojom upotrebom omogućavaju da se stvori odreĎeni prinos. Kapital u ovom obliku obično nazivamo realnom imovinom. Finansijski oblik kapitala– predstavlja novac koji se može usled svoje likvidnosti lako pretvoriti u realni kapital ili se njime mogu kupiti drugi faktori proizvodnje. Oni mogu biti u obliku štedno g uloga, novčanih kredita, obveznica, akcija, komercijalnih zapisa i slično. Mogu se ubrojati i čekovni računi koji služe za plaćanje. Rentali od kapitalnih dobara su rezultat kapitalnih vrijednosti. Nadoknada za privremeno korišćenje kapitalnih dobara nazivamo rentalima. Na primjer, vlasnik poslovnog prostora može izdati poslovni prostor na godinu dana, uz mjesečnu nadoknadu od 350 evra, koja čini rental. Profit kao prinos kapitala je uključen u ekonomski profit. Profit predstavlja rezidualni dohodak koji predstavlja razliku izmeĎu ukupnih prihoda i ukupnih troškova. Svako preduzeće posluje sa rizikom koji je prevashodno vezan za investicije,a preduzeća, tj. poslodavci trebaju da se osiguraju od rizika.

Ukoliko je kapital srce kapitalizma Onda je dobro organizovano tržište kapitala Srce dobrog funkcionisanja Kapitalističkog sistema”.Džozef Štiglic
Nobelovac za ekonomiju smatra da je štednja mač sa dve oštrice, ilustrujući svoju tvrdnju primerom Španije kojoj se desilo da su čim je najavila mjere štednje agencije su smanjile njen kreditni rejting, jer je, zbog štednje, smanjen njen predviđeni ekonomski rast.

2

Finansijsko trţište
Finansijsko tržište predstavlja sastavni dio finansijskog sistema jedne ekonomije. Obzirom da je ono izuzetno specifično stoga ga razni ekonomski teoretičari različito definišu: „Finansijsko tržište je mjesto gdje se vrši promjena finansijske aktive-trgovina njenim različitim oblicima" " Ovo tržište predstavlja mehanizam preko koga se finansijska aktiva kupuje, prodaje i njome se trguje“. " Finansijska tržišta su visoko konkurentna tržišta finansijskih instrumenata" „To je mehanizam koji dovodi u vezu ponudu i tražnju finansijskih sredstava koja mogu da budu kratkoročna (tržište novca) i dugoročna (tržište kapitala)“ Efikasan finansijski sistem treba da omogući kvalitetno funkcionisanje privrednog sistema, rast i razvoj nacionalne ekonomije i cjelokupni društveni prosperitet. Na finansijski sistem utiče čitav spektar faktora a sastoji se od: (1) finansijskih tržišta; (2) učesnika i posrednika i (3) finansijskih instrumenata.

Finansijsko tržište

Prema predmetu poslovanja

Stepenu centralizacije

Načinu obavljanja transakcija

Tržište novca

Regionalno tržište

Promptno tržište

Devizno tržište

Nacionalno tržište

Terminsko tržište

Tržište kapitala

Međunarodno tržište

Trţište novca, kao jedan od najznačajnijih segmenata finansijskog tržišta podrazumijeva definisan prostor, odgovarajuće vrijeme i propisana pravila pod kojima dolazi do organizovanog sučeljavanja ponude i tražnje kratkoročnih finansijskih instrumenata(kratkoročne hartije od vrijednosti i žiralni novac); a na deviznom tržištu se trguje devizama, utvrđuje devizni kurs. Osnovni zadatak ovog tržišta je da održava optimalni nivo likvidnosti subjekata nacionalne ekonomije u poslovanju sa inostranstvom.
3

Trţište kapitala

kao srce tržišnog sistema ostvaruje veliki broj funkcija.

Najznačajnija funkcija, dobro organizovanog tržišta kapitala sastoji se u povećanju efikasnosti čitavog ekonomskog sistema koja se ostvaruje kroz povezivanje ekonomskih subjekata, omogućavanje skladnog privrednog razvoja putem alokacije resursa, smanjenje transakcionih troškova, utvrĎivanje cijena, mobilizaciju finansijske štednje, povećanje likvidnosti ekonomskih subjekata i smanjenje rizika diversifikacijom vlasničkog portfolia. Veća efikasnost, u krajnjem, dovodi do povećanja privredne aktivnosti i povećanja životnog standarda stanovništva. Povećanje blagostanja stanovništva je i cilj funkcionisanja ekonomskih institucija u jednom društvu i on će se utoliko prije ostvarivati što je tržište kapitala razvijenije i efikasnije. Tržište kapitala vrši stalno okupljanje imaoca i tražioca kapitala na odreĎenom mjestu i u odreĎeno vrijeme. Za razliku od tržišta novca na kom se trguje kratkoročnim hartijam a od vrijednosti, tržište kapitala mora biti i jeste institucionalizovanog karaktera u svim zemljama tržišne privrede i predstavlja specijalizovano tržište na kome se novac – kapital traži i nudi dugoročno. Znači tržište kapitala je tržište na kom se trguje dugoročnim hartijama od vrijednosti, odnosno mjesto na kojem se susrijeću potražnja i ponuda kapitala. Berze su najčešća mjesta na kojima se trguje instrumentima tržišta kapitala. Transakcije koje se na ovom i u okviru ovih institucija odvijaju nazivamo kapitalnim transakcijama, a hartije od vrijednosti sa kojima se trguje na tržištu kapitala nazivamo dugoročnim hartijama od vrijednosti ili efektima. Možemo još reći da je tržište kapitala i tržište zemljišta izvan uravnotežene količine kapitala ili uravnotežene cijene zemljišta. To znači da ova tržišta proučavamo u cjelini sa aspekta usluga za ulaganja u kapital i zemljište. U skladu sa prirodom tržišta kapitala, kome je promjenljivost inherentna karakteristika,postizanje "modela nultnog rizika" je nemoguce i, u svakom slučaju, nepoželjno. Bilo koji takav model bi bio toliko skup, što bi činilo da je firmama pretjerano opterećujući, a tako i nespojiv sa ciljevima regulative. Takav model bi bio štetan po zemlju u cjelini i finansijski neodrživ. Štaviše, ustanovljenje ovog modela bi usporilo razvoj tržišta, razvijanje novih aktivnosti na tržištu kapitala, konkurentnost, a bilo bi nespojivo i sa zahtjevom da učesnici na tržištu kapitala samostalno snose odgovornost. Drugi neželjen fenomen bi bio da investitori postupaju na osnovu pogrešne pretpostavke da ni jedna firma ne može propasati. To bi demotivisalo kako pojedince tako i firme da brižljivo procjene rizike u vezi sa odlukama o investiranju. Tržište kapitala je dio finansijskog tržišta koji omogućava ekonomskim subjektima proces investiranja. Osim toga ono svojim postojanjem stvara pretpostavke i za dezinvestiranje kao ekonomsku aktivnost koja ne donosi očekivani prinos. Proces investiranja i dezinvestiranja daju osnovu za podjelu tržišta kapitala na: primarno i sekundarno tržište. Na primarnom tržištu kapitala, ekonomski subjekti mobilišu kapital emisijom dugoročnih finansijskih instrumenata. Sekundarno tržište omogućava promet dugoročnih instrumenata (hartija od vrijednosti). Prema tome, na tržištu kapitala se kreiraju i razmjenjuju dugoročni finansijski instrumenti. Ovo se postiže prodajom vrjednosnih papira – dionica ili obveznica – onima koji imaju finansijski višak sredstava. Kao rezultat, preduzeća, vlade, lokalne vlasti,
4

da za svoj novac kupi akciju bilo kojeg preduzeća. Poseban značaj imaju zakoni i drugi propisi koji regulišu sledeća pitanja: organizaciju. drugim riječima. primarno tržište gdje se ugovaraju nove emisije trajnog kapitala ili zaduženja u obliku potpuno novih emisija kapitala ili u obliku ponude postojećim investitorima. Odlučujući o investiciji u ova specifična finansijska sredstva. osnivanje i rad odgovarajucih organa i komisija i instrumenti zaštite. Dakle. Sekundarno tržište. funkcionisanje. odnosno. Tržište dozvoljava vlasnicima dionica ili obveznica da ih prodaju brzo i tako osigurava stepen likvidnosti koji inače ne bi bio izvodljiv. Postojanje sekundarnog tržišta čini djelovanje primarnog tržišta efikasnijim. pruža okvir za spoljašnju kontrolu poslovanja kompanija. Druga funkcija tržišta kapitala možda je predmet veće pažnje – ono djeluje kao sekundarno tržište za vrjednosne papire koji su mogli biti emitovani u prošlosti. U bilo kojem slučaju zainteresovana organizacija dobija svjež novac u zamjenu za finansijsko potraživanje. Tržište kapitala je ključno u nadgledanju rezultata poslovanja kompanije i rezultata menadžera. Regulacija finansijskog tržišta ima dva cilja: -održavanje konkurencije meĎu učesnicima -zaštita investitora od prevara i zloupotreba. sekundarno tržište ne može postojati bez primarnog. kao i kapitalizacija preduzeća na sekundarnom tržištu usloviće njegovu poziciju na primarnom tržištu s druge strane. Uloga drţave na trţištu kapitala Država kao učesnik na finansijskom tržištu ima posebno mjesto i značaj. prava i obaveze bankarskih i drugih finansijskih organizacija na tržištu kapitala… 5 . omogućuje neprekidnu realokaciju finansijskih sredstava izmeĎu različitih investitora. sto proističe iz njene specifične uloge u nacionanoj ekonomiji uopšte. Tržište kapitala pojedincu razvija osjećaj slobode: može uvijek da proda svoju akciju. Država na tržištu kapitala javlja se u ulozi: investitora.To je tzv. investitor osjeća sigurnost da nije sputan. Zakonsku regulativu čine zakonski propisi i razna podzakonska akta kojima se pravno regulišu sva relevantna pitanja sistemskog karaktera u oblasti rada i funkcionisanja tržišta kapitala. već može pretvoriti svoje ulaganje ponovo u novac u bilo koje vreme ukoliko to požele ili imaju potrebu. korisnika kapitala. Njihova meĎusobna uslovljenost se ogleda u tome što cijena koja se formira na sekundarnom tržištu utiče i na njegovu emisionu cijenu na primarnom tržištu s jedne. Sve instrumente pomocu kojih država ostvaruje regulativnu funkciju možemo podijeliti u tri osnovne grupe: zakonska regulativa. dozvoljavajući jednima da prodaju takva sredstva dok drugi mogu koristiti svoj višak sredstava da bi ih kupili. primarno i sekundarno tržište kapitala su u interakcijskoj vezi i meĎusobno su uslovljeni. S toga će se investitor lakše odlučiti na kupovinu nekog finansijskog instrumenta ako može lako da izvrši njegovu konverziju posredstvom sekundarnog tržišta. regulatora i kontrolora. Za preduzeće finansijsko potraživanje može biti u obliku t rajnog kapitala(dionice) ili možda zaduženja (obveznice) dok državne vlasti redovno emituju obveznice.nadnacionalne organizacije i slično imaju pristup većim količinama kapitala nego što bi bio raspoloživ da se moraju osloniti isključivo na stvaranje vlastitih izvora. tj da prodaju kupljene hartije od vrijednosti prije roka njihovog dospijeća.

Posebno treba voditi računa o sledećem: a) Transparentnost. Svako od rješenja ima svoje prednosti i mane te izbor treba napraviti imajući u vidu neke specifične uslove svake zemlje. jer odgovara velikom broju malih investitora. u savremenim uslovima privreĎivanja država je ta koja propisuje ’’pravila igre’’. Sistem trgovanja na javnom tržištu može biti različit i neka od tih rješenja sigurno nisu preporučljiva za ekonomije u tranziciji. koji se prilaže Komisiji za registraciju emisije hartija od vrijednosti i predstavlja razlgednicu emitenta koja služi kao sredstvo propagande. javnog mnjenja i odnosa investitora prema kupovini emitovanih efekata.Instrumenti zaštite interesa investitora su značajan dio regulative i oni imaju posebnu ulogu u stvaranju tzv. tačne. b) Pristup tržištu.na kojem se trguje dugoročnim kreditnim instrumentima tj.hartijama od vrijednosti koje odražavaju dužničko-povjerilačke odnose -hipotekarno tržište. jer informiše javnost o kvalitetima emitenta koji treba da privuku investitore. Transparentnost znači da su informacije o trgovanju pravovremene. kompletne i dostupne javnosti. Rizik takvog direktnog pristupa tržištu je visok i za htijeva dokazivanje posjedovanja akcija prije trgovine a možda i plaćanje unaprijed. Sa velikim brojem malih investitora nakon masovne privatizacije poželjno je obezbijediti jeftin i lak pristup tržištu na kojem individualni investitori daju naloge direktno i bez posredništva brokera. tako da se usporava proces kliringa i saldiranja. čak se i ne evidentiraju na berzi. Sa druge strane.na kojem se trguje hipotekarnim kreditima i hartijama od vrijednosti na bazi hipoteka -tržište instrumenata akcijskog kapitala tj. 6 . Za stabilnost tržišta dobro je da na tržištu postoje. Jedan od najznačajnijih instrumenata iz ove grupe je prospekt.berze akcije Trgovanje na trţištima kapitala Na tržištima kapitala se trguje na primarnom i sekundarnom tržištu. Prema tome. Iako je tržište transparentno problem postoji jer se veliki broj transakcija odvija van tržišta. Trţište kapitala se sastoji od tri segmenta: -tržišta instrumenta duga. Brokeri posluju kao špekulatori kad posluju za svoj račun ili kad su zvanični market mejkeri (dileri) za odreĎene hartije. broker koji istovremeno trguje i za svoj račun i u za klijentov račun ima snažan konflikt interesa. Ovi instrumenti posebno su značajni u onim nacionalnim ekonomijama u kojima postoje mlada tržišta kapitala i na kojima je potrebno zadobiti povjerenje ogromnog auditorijuma investitora. i špekulatori koji kupuju kada je cijena niska i prodaju kad je cijena visoka. c) Uloga posrednika. uz istovremenu kontrolu njihove implementacije u praksi. pored investitora koji ulažu na dugi rok. Takav način trgovanja u početnom periodu nije problem. Transparentnost je ključni faktor za efikasno i fer tržište. ali u dugom roku većinu trgovanja će obavljati profesionalni investitori koji transakcije obavljaju na berzi na kojoj se nalozi mogu dati samo posredstvom brokera.

Prednost ovog metoda je i jednostavnost. e) Period trgovanja. To je važno za špekulatore a mnogo manje je važno za investitore na dugi rok. Ponuda i tražnja se koncentrišu i trgovanje se obavlja u jednom trenutku po preovlaĎujućoj cijeni. Tržište dilera (price driven market) zahtijeva postojanje market mejkera koji su uvijek spremni da kupe i prodaju odreĎenu hartiju po odreĎenoj cijeni. Ta cijena je realističnija za one akcije kojima se ne trguje mnogo. Na ''call'' tržištu trgovanje se obavlja po jednoj cijeni.postupci u Centralnom registru posle zaključenja transakcije na Berzi. Ali najčešće na tržištu nema toliko sposobnih i finansijski jakih učesnika koji bi bili market mejkeri. smanjili troškovi emitovanja hartija. Sa druge strane. Najveći problem kod kontinuirane trgovine je da trgovanje može lako da se izmanipuliše kada je likvidnost odreĎenih hartija slaba. Dematerijalizacija hartija je preporučljiva da bi se povećala sigurnost investitora. Tako organizovano tržište može da poboljša likvidnost na tržištu. Saldiranje je izvršenje obaveza izmeĎu učesnika na finansijskom tržištu prenosom hartija od vrijednosti i novčanih sredstava po osnovu poslova sa hartijama od vrijednosti. f) Kliring i saldiranje. Pri kontinuiranom metodu trgovanja transakcije u toku dana se ostvaruju po više različitih cijena. poboljšala prometljivost akcija iz privatizacije i da bi se olakšao nadzor nad transakcijama na sekundarnom tržištu. makar na javnom i organizovanom tržištu. Kliring je utvrĎivanje obaveza i potraživanja po osnovu hartija od vrijednosti i novčanih sredstava izmeĎu učesnika na organizovanom tržištu u vezi poslova sa hartijama od vrijednosti. 7 . što je inače glavni problem na tržištu nakon masovne privatizacije. što je moguće više. smanjili troškovi transakcija. Novac Kupac hartija Prodavac hartija Prenos vlasništva Shema Kliring i saldiranje KLIRING I SALDIRANJE . Prednost postojanja jednog tržišta može biti veća operativna efikasnost zbog većeg obima trgovanja i boljeg otkrivanja cijena jer se ponuda i tražnja koncentrišu na jednom mjestu. prednost konkurencije izmeĎu više tržišta je smanjivanje cijene za obavljanje transakcija. Paradoks je da kada se jednostavno ''call'' tržište zamijeni sa mnogo naprednijim elektronskim sistemom kontinuiranog trgovanja gubi se na transparentnosti i kvalitetu informacije koju tržište pruža. U vezi sa kliringom i saldranjem zemlje u tranziciji trebalo bi da.d) Mehanizam otkrivanja cijena. g) Konsolidacija tržišta. više inovativnosti i bolja usluga prilagoĎena različitim investitorima. implementiraju meĎunarodne standarde i preporuke.

Hartije od vrijednosti trţišta kapitala se dijele na tri kategorije: 1. Hipoteke Svaka hartija od vrijednosti mora da posjeduje odreĎena svojstva odnosno mora da ispuni tri uslova: •Ona je uvijek u pisanoj formi. •Postojanje i ostvarenje imovinskog prava je povezano sa postojanjem hartija od vrijednosti. isplatiti odreĎenog dana iznos anuitetnog kupona. Riječ je o kamatonosnim hartijama od vrijednosti. Obveznice 2. a investitoru se u roku dospijeća isplaćuje iznos nominalne cijene. Postoje i diskontne obveznice i obveznice sa nultim kuponom kod kojih se isplata kamata po obveznici vrši po cijeni manjoj od nominalne. •Sadrži neko gradjansko pravo. Obveznica može biti konvertibilna što podrazumijeva mogućnost njene konverzije za odgovarajući broj akcija emitenta. Da bi hartija od vrijednosti imala karakter obveznice potrebno je da sadrži najmanje dva elementa: (1) rok dospijeća (fiksan datum kada se pozajmljena sredstva moraju vratiti) i (2) ugovoreni iznos kamate. Akcije 3. Poseban oblik obveznica predstavljaju obveznice sa odloženim plaćanjem kamate kada se kamata plaća ili drugim obveznicama ili u neodreĎenom roku koji je u funkcionalnoj vezi sa poslovanjem preduzeća. Treba praviti razliku izmeĎu konvertibilne i razmjenljive obveznice koju karakteriše mogućnost promjene za akciju bilo koje kompanije. odnosno iznos na koji glasi obveznica ako se otplata vrši odjednom». Obveznica Kraljevine Jugoslavije 8 . Obveznice su «vrsta obligacije kojom se njen izdavalac obavezuje da će licu naznačenom u obveznici (ako je u pitanju obveznica na ime) ili po njegovoj naredbi odnosno donosiocu obveznice (kod obveznica na donosioca i obveznica sa blanko indosamentom).

ovaj atribut uslovljava da stopa prinosa bude niža od stope prinosa na državne dugoročne obveznice. visine hartija od vrijednosti instrumenta duga. uspješnosti u realizaciji prethodnih emisija i položaja na tržištu kapitala. vjerovatnoće izvršenja obaveza emitenta u projektovanom roku i sl. Kupci ovih obveznica bile su banke. Na taj način se obezbjeĎuju sredstva za neinflatorno finansiranje dugoročnih izdataka namijenjenih realizaciji državnih funkcija odnosno infrastrukturnih projekata.koje emituje država u cilju refinansiranja deficita budžeta odnosno terminske neusklaĎenosti budžetskih prihoda i rashoda. koji se u američkoj praksi najčešće vrši kvartalno.su dugoročne obveznice čiji su emitenti korporacije a emituju ih u cilju prikupljanja sredstava za kapitalna ulaganja. (2) Obveznice lokalnih organa – municipalne obveznice emituju lokalni organi uprave prevazilazeći lokalni budžetski deficit ili sa namjerom da finansiraju kapitalne projekte. MeĎutim. Posjedujući informacije o rangu obveznica investitori su u prilici da "ex ante" definišu strukturu sopstvenog portfolija. Visina kamatne stope i ročna struktura sredstava na ove obveznice zavisi od ekonomske snage kompanije. Misija ovog postupka ogleda se u činjenici da on postaje efikasno sredstvo za odreĎivanje rizika i neizvjesnosti investiranja u obveznice. Prinos na ove hartije od vrijednosti je obično osloboĎen poreza i one imaju široki krug investitora. Emisije državnih obveznica su svedene na aukcioni tip prodaje.Podjelu dugoročnih obveznica je moguće vršiti sa različitih aspekata ali ćemo ovom prilikom predstaviti podjelu na osnovu tipa emitenta: (1) Državne obveznice . I pored toga što ne postoje decidno propisana pravila za rangiranje obveznica ono zavisi od nekoliko sledećih faktora: stepena zaduženosti kompanije odnosno proporcije duga i akcionarskog kapitala firme. Obzirom na postojanje rizika investicije u obveznice pojavila se potreba kreiranja odreĎenog standarda za mjerenje njihovog kvaliteta. One su bile emitovane na rok od 90 ili 180 dana. Na taj način se pojavila tehnologija po kojoj su kreirani kriterijumi za rangiranje obveznica. (3) Korporativne obveznice . varijabiliteta u kretanju prihoda emitenta. zaštite u slučaju neizvršenja obaveza kompanije. Prikaz prometa ovom vrstom dužničkih hartija od vrijednosti u posljednje dvije godine 9 . Obveznice u Crnoj Gori U Crnoj Gori su na finansijskom tržištu do sada figurirale obveznice kojima je premošćivana diskrepanca izmeĎu budžetskih priliva i odliva.

Na sličan način su finansirani i manji infrastrukturni projekti u nekoliko lokalnih uprava koje su.2011. akcija državnih fondova. Hoće li i kad kod nas. Samo uvoĎenje ovih hartija od vrijednosti na tržište predstavlja napredak u prvoj fazi i treba da bude praćeno nekim efektima kojima se ispituju tržišne oscilacije. S druge strane. Radi se o dugoročnim hartijama od vrijednosti koje dospijevaju do 10 godina i koje donose prinose od tri odsto na godišnjem nivou. ali i perspektive i izglede razvoja naše privrede u narednom periodu". tako i za institucionalne investitore uvažavajući njihove kratkoročne i dugoročne atribute. INFORMACIJE SA TRŢIŠTA 23. uvažavajući efikasnost Komisije za hartije od vrijednosti i relativno povoljnu infrastrukturnu regulativu.2 miliona eura koje je otkupio Fond za razvoj RCG. U svim ovim slučajevima riječ je o prometu obveznicama na primarnom tržištu i njima se najčešće obavlja transakcija za “poznatog kupca”.49 Crna Gora kao emitent obveznica Crna Gora je emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 180 miliona eura.03. 25 posto.072. relativno duge procedure i prilično zahtjevna papirologija usporavaju čitav posao. Na našem finansijskom tržištu postoji veoma izražena tražnja za kreditima i tu tražnju bi mnoge kompanije mogle nadoknaditi emisijom korporativnih obveznica. OBVEZNICE SIMBOL OB 13 PROSJECNA CIJENA 0.8005 PROMET 2. zavisi od emitenata. Ono što predstavlja dobru vijest jeste činjenica da je ova transakcija prva transakcija na evropskom tržištu u ovoj godini za zemlju koja ima kreditni rejting niži od A. što 10 . investitora i tržišta. i sami emitenti su više naviknuti na kreditno zaduženje. Kamata je niža u odnosu na prvu emisiju i fiksirana je na 7. do sada se na našem tržištu operisalo fiksnim kamatnim stopama što destimulativno djeluje na investitore koji žele investirati i pratiti tržišne trendove. Predhodno Crna Gora je emitovala obveznice u iznosu od 200 miliona eura sto znaci da je Crna Gora je. U prve tri godine obaveze emitenta miruju. emitovala ukupno 380 miliona eura obveznica. bili emitenti obveznica a Fond njihov kupac. a istovremeno i dokaz investitorima koji pozitivno ocjenjuju našu ukupnu finansijsku. jer je ona reper za stabilno zaduživanje I taj cilj je ostvaren. Dakle. U našem slučaju radi se o neinvesticionom rehtingu. Obveznice su svuda kao dužnički instrument opravdale svoje bitisanje. Vjerovatno bi prihvatljivije rješenje bile EURIBOR kamatne stope uvećane za odgovarajući procenat nego fiksne kamatne stope. Perspektivno ove hartije imaju smisla kako za individualne. iako je ovo skuplje nego emisija hartije od vrijednosti dugoročnog karaktera. od septembra prošle godine. Ovo je dokaz kredibiliteta države. fiskalnu i monetarnu politiku. Pored toga. Ovo je druga emisija i snovni cilj je bilo smanjenje kamatne stope. Projektnim pristupom Vlada RCG je emitovala obveznice za sanaciju puteva u Crnoj Gori u iznosu od 1. takoĎe.Pored ove vrste obveznica postoje i obveznice stare devizne štednje koje su korišćene kao sredstvo plaćanja prilikom privatizacije. Što se rizika tiče i kamatnih stopa. u dva navrata. Pored korporacija i investicioni fondovi bi u svoje portfelje mogli smjestiti ovu vrstu hartija od vrijednosti što bi doprinijelo razvoju instrumenata na mladom i malom finansijskom tržištu. za nepunih osam mjeseci. još nije bilo prometa na sekundarnom tržištu čime bi se mogli odrediti prihvatljiviji uslovi koje diktira tržište.

svrha zaduživanja. Prema redosljedu izdavanja akcije mogu biti: (1) osnivačke akcije (akcije prve emisije) i (2) akcije narednih emisija. Kretanje državnog zaduživanja je zabrinjavajuće. godine dospijeva glavnica od 180 miliona eura za drugu emisiju.87 procenta. Ministarstvo finansija je perfektno odradilo posao emitovanja obveznica. ne manje bitna. pa smatramo da na ovom mjestu nije potrebno šire elaborirati sem u dijelu koji se odnosi na prenos akcija na ime.u slučaju da ne doĎe do značajnijeg privrednog rasta . Dakle akcije su isprave o uloženim sredstvima u akcionarsko društvo. stvarima i pravima izraženim u novcu u skladu sa Zakonom i odlukom o emisiji akcija (Zakon o hartijama od vrijednosti).godine dugovala svega 894. što će reći da vlasnik ostvaruje prihod u vidu dividende u zavisnosti od poslovanja i usmjerenja sredstava ostvarenih iz dobiti akcionarskog društva. Tehnički gledano. Akcionarsko društvo je društvo kapitala i za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom dok akcionari odgovaraju do iznosa koji su uložili u akcionarsko društvo prilikom kupovine akcije. su dugoročne vlasničke hartije od vrijednosti. naročito ako se ima u vidu da je Crna Gora na kraju 2008. Druga. Ipak. 258 milijardi eura ili 39.Crna Gora će plaćati kupcima obveznica godišnju kamatu u iznosu oko 29 miliona eura.525 miliona eura. Ako se zna da je državni dug početkom marta iznosio 1. Akcije spadaju u dividendne hartije od vrijednosti. Uz to. a postignuta kamata od 7. učešće na evropskom tržištu obveznica kao najlikvidnijeg sredstva zaduživanja. akcije spadaju u vrstu hartija od vrijednosti sa promjenjljivim prihodom. ali ne i za razvojne projekt. Samim tim imalac akcija postaje vlasnik idealnog dijela imovine emitenta i po tom osnovu ima odgovarajuća prava i obaveze. crnogorsko zaduživanje ne znači duzničko ropstvo .ako ostvarimo dovoljan privredni rast. crnogorske obveznice su jednostvano "planule" što se može okarakterisati kao uspjeh Crne Gore. Niža kamata na obveznice neminovno znači i . Ova podjela je dovoljno objašnjena u pojmovnom odreĎenju. Akciju može samo isključivo izdati društvo ovog tipa. Osnivačke akcije se izdaju u cilju obezbjeĎenja osnovne glavnice prilikom osnivanja akcionarskog društva.veće povjerenje investitora.25 odsto je niža nego prilikom prve emisije kada je iznosila 7.7 miliona eura ili tek 26.8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). dok u aprilu 2016. sve akcije je moguće svrstati u dvije osnovne grupe i to: (1) akcije koje glase na ime i (2) akcije koje glase na donosioca. stvar je . Iz Ministarstva finansija je saopšteno da će novac od emisije euro obveznica biti iskorišćen za servisiranje duga te za potrebe kapitalne potrošnje. Sa aspekta vlasništva. Osim toga. novac od obveznica biće upotrijebljen za popunjavanje "rupa" u budžetu. Sam pojam akcija je neraskidivo vezan za akcionarsko društvo. Obzirom da ove hartije od vrijednosti donose prihod koji može. Akcija je hartija od vrijednosti koja glasi na dio osnovnog kapitala čiji kupac stiče pravo svojine nad akcijom ispunjenjem obaveza u novcu. postignuta kamatna stopa je kudikamo viša nego u Evropi. 11 Akcije .će sa kamatom u narednih pet godina. Drugim riječima. a glavnica za prvu emisiju od 200 miliona eura dospijeva na naplatu u septembru 2015.ali.može Crnu Goru svrstati u red država sa dugom iznad 50 odsto BDP-a. uvijek je odlična prilika da se investitori koji do sada nijesu ulagali u našu zemlju bolje upoznaju sa mogućnostima investiranja. Kao takve akcije su dokaz prava koja iz njih proizilaze. Svaka prva emisija akcija je istovremeno i osnivačka. našu državu ukupno zadužiti za čak . onda je jasno da novo zaduženje euro obveznicama od pola milijarde eura .7 odsto BDP-a. a ne mora biti ostvaren.

Ovo je najčešće izdavana vrsta akcija i mogu biti izdate u prvoj i narednim emisijama. pravo učešća u dobiti akcionarskog društva i pravo na dio likvidacione mase u procesu likvidacije kompanije.Akcija Crnogorske Banke iz Cetinja Prema sadržini učešća u dobiti akcije mogu biti: (1) obične (redovne) i (2) prioritetne (povlašćene). Vlasnici običnih akcija imaju i pravo preče kupovine akcija u narednim emisijama akcija (dokapitalizacija). (2) Nepostojanje fiksnog roka dospijeća što je velika prednost u odnosu na fiksnu obavezu isplate glavnice. (3) Visoki troškovi emitovanja akcionarskog kapitala smanjuju pozitivne efekte. koja pored odreĎene dividende donosi i pravo učešća u raspodjeli ostvarene dobiti. jer se dividenda isplaćuje samo za slučaj da kompanija profitabilno posluje. (4) Nepovoljan poreski tretman koji. (2) Ovaj vid ulaganja je skup jer vlasnici učestvuju u diobi profita. Obične akcije daju pravo učešća u upravljanju. Prioritetne akcije se javljaju u tri osnovna oblika i to: 1. preče pravo na raspodjelu likvidacione mase i pravo na naplatu iz stečajne mase u slučaju stečaja akcionarskog društva. Nedostaci ulaganja u ovu vrstu hartija od vrijednosti se ogledaju u sledećem : (1) Disperzija vlasništva dovodi do gubitka vlasništva nad kompanijom. pored ostalog. a mogu glasiti na ime ili na donosioca. (4) Atraktivnost prodaje običnih akcija jer donose veće prava i prinos budućim vlasnicima. 12 . participativna akcija. koja daje pravo prvenstva na isplatu svih neisplaćenih dividendi prije isplate po osnovu običnih akcija. 2. zamjenljiva (konvertibilna) akcija. Ulaganje u akcije kao i ulaganje u obveznice ima svoje prednosti i nedostatke. 3. Prednosti se odnose na sledeće: (1) Emisija akcija ne predstavlja fiksnu obavezu za firmu. kumulativna akcija. a nakon izmirenja svih obaveza kompanije. značajno poskupljuje ukupne troškove. Povlašćene (prioritetne akcije) su akcije koje imaocima obezbjeĎuju odreĎena "prioritetna" prava kao što su: preče pravo na isplatu dividende u odnosu na vlasnike običnih akcija. daje pravo imaocu da je može pretvoriti u običnu akciju u skladu sa odlukom o emisiji. čime vlasnici prioritetnih akcija dobijaju glasačko pravo. (3) Emitovanjem akcija kompanija stiče bolju poziciju prilikom uzimanja novih kredita.

zaključila je oko 40 zajmova i kredita. DB. Prvi pokušaji stvaranja trgovackih akcionarskih društava u Crnoj Gori datiraju iz prve decenije XX vijeka. Prva akcionarska društva u Crnoj Gori nastala su u oblasti finansija i industrije. a Narodna banka Knjaževine Crne Gore (1909) sa 2 miliona perpera. red. brown. Prva Akcionarska društva u Crnoj Gori Početkom 20.Sve do 1901. a posebno od pomoći Rusije.godine. vijeka Crna Gora je imala trgovinske odnose sa više evropskih zemalja. godine. Istu glavnicu je imala i Prva zetska štedionica (Podgoricka banka). KR. godine otvoreno je pet banaka i jedna štedionica. svešteničkom prirezu (bir). white. The upper right vignette shows a scene from the war against the Turkey. godine u Crnoj Gori nije postojala ni jedna banka.000 perpera. 1 November 1926. nizamija). Crnogorska banka. od 1879. godine. Nova pravila su donijeta na skupštini akcionara u martu 13 . a od te pa do1912. After 1918 Montenegro was a part of Yugoslavia. Prva decenija XX vijeka u Crnoj Gori je poznata i po brzom razvoju bankarstva. godine. raspolagala je glavnicom od 600. iskovan 1906. cancellation holes. godine.1 cm. The upper left vignette shows the well known church Vlaska Crkva of Cetinje. black. kovani su i zlatnici. No. Finansije crnogorske države počivale su na porezu (kuluk. Prva nikšićka štedionica sa osnovnim kapitalom od 200. #3251-00.000 perpera. In the mid of the certificate we can see a map of Montenegro. In 1852 Montenegro became a hereditary principality. Venetia and Austria helped Montenegro to become independent in the 18th century. The 3 June 2006 Montenegro is independent again. osnovana je 1901. podijeljenih u 1000 akcija. država je morala da se zadužuje u inostranstvu. i pored toga. Najrazvijeniji odnosi bili su sa Austro-Ugarskom. do 1914. Cetinje. Share of 50 x 200 Dinar. a četiri godine kasnije.Bank von Montenegro. osnovana 1904. superb! The share certificate has four vignettes. osnovana 1906. 20 x 31. carini. Perper je bio prvi crnogorski novac.

aprila 1912. to je ujedno i jedini mogući način zalaganja nepokretnosti koji pogoduje i povjeriocu i dužniku. bili državni cinovnici i penzioneri. godine.000 perpera. Već 1927. da bi se 1906.537. u četiri kola upisa. Po njima je akcionarski kapital odreden u visini od 1. nižu kamatu.1924. 1939. 29. izmijenjena su pravila i sjedište banke izmješteno na Cetinje. dužnik i dalje neometano nastavlja da koristi tu nekretninu.000 akcija.000 dinara. je založno pravo na nekretnini na osnovu koga hipotekarni povjerilac može naplatiti svoje potraživanje iz vrijednosti te nekretnine (ukoliko dužnik to ne učini na vreme) prije ostalih povjerilaca.000.000. cg banka 1928. kod hipoteke to nije slučaj. Za razliku od založnog prava na pokretnim stvarima kod kojih se u najvećem broju slučajeva stvar koja je predmet zaloge predaje u ruke povjeriocu. posjedovalo je 7373 akcije ove banke. godine sazvana je skupština akcionara i donijeta odluka da banka nastavi rad. Sva aktiva i pasiva Narodne štedionice na Cetinju. podijeljen na 10. Dužniku jer dobija povoljnije uslove kredita. uglavnom. Akcionari ovih banaka su bili trgovci i preduzetnici sa područja Crne Gore i Penzioni fond državnih činovnika. godine sa kapitalom od 200.000 dinara sa 20. odlukom dioničara iz decembra 1924. godine u Baru. osnovane marta 1906. Narodna banka Kraljevine Crne Gore je osnovana 24. maja 1909. godine. Hipoteka predstavlja način zalaganja nepokretnosti.000 perpera. maja 1927. Na Trećoj skupštini akcionara. Ona je pretvorena u akcionarsko društvo. 1926. godine Činovnička štedionica je imala upisanih 17788 akcija sa 1. Akcionari su. 14 Hipoteka . kapital povećao na 600. može da koristi nepokretnost koja je opter ećena hipotekom dok za povjerioca predstavlja sigurnost da će naplatiti svoje potraživanje zajedno sa kamatama.830 dinara. prešla je na Činovničku štedionicu sa sjedištem na Cetinju. godine. U avgustu 1921. Podgorička banka osnovana je 1904. godine je odluceno da se kapital poveća na 2.000 akcija. a potvrdena su od nadležnog ministarstva. s kapitalom od 500.000 dinara.uglavnom trgovaca i preduzetnika. godine 30 akcionara.

povećane kamatne stope ne bi bile toliko kritične. kao i poseban dio objekta u izgradnji (stan.). Hipoteka može da optereti više nepokretnosti.a samim tim i efikasnosti cijele nacionalne privrede. suvlasnički udio u nepokretnoj stvari. Upravo iz ovog razloga osnovni razlog odlučivanja kompanija za strategiju finansiranja putem hartija od vrijednosti tržišta kapitala je smanjenje rizika promjene kamatnih stopa u vremenskom periodu dok se ne otplati dug.Predmet hipoteke može da bude:       nepokretna stvar (pravo svojine na zemljištu. graĎevinskom objektu i sl. pravo preče gradnje. ino .poslovne prostorije. garaža. Analiza je izvedena pomoću kamatnih stopa koje odražavaju trenutni dugoročni trošak za kompaniju. odnosno društvenoj svojini. i to:     sve sastavne djelove nepokretnosti. objekat u izgradnji. ali ne i stvari u svojini trećih lica. Da je kompanija kao izvor finansiranja koristila akcije ili obveznice. garažno mjesto i dr. to se obično čini kada je vrijednost jedne nepokretnosti suviše mala da bi se moglo naplatiti cijelo potraživanje. 15 .) dio nepokretne stvari. Hipoteka obuhvata nepokretnost. Pretvaranje novca u kapital posredstvom finansijskih institucija. ili raspolaganja u državnoj. osim ako je ugovorom o hipoteci drukčije odreĎeno. u skladu sa odlukom o diobi.Ovakva hipoteka se može ustanoviti bez obzira da li pripadaju istom ili različitim vlasnicima. pod uslovom da je izdato pravnosnažno odobrenje za gradnju u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje izgradnja objekata. pripatke nepokretnosti odreĎene ugovorom o hipoteci. U jednoj nacionalnoj ekonomiji mogu postojati tri osnovna izvora kapitala: 1.). Tržište kapitala sa druge strane investitorima predstavljaju alternativu ulaganjima u imovinu kao što je nekretnina ili zlato. Svrha i značaj trţišta kapitala Preduzeća i pojedinci primarno koriste tržište novca da bi privremeno skladištili svoja sredstva. Pretpostavimo da je nakon pažljive analize kompanija odlučila da investira u novi pogon kako bi zadovoljila povećanu tražnju za svojim proizvodima.naročito pravo graĎenja. odnosno drugo pravo koje sadrži pravo raspolaganja (stan. bez obzira da li je već izgraĎen.akumulacije 3. i dr. pravo na zemljištu koje sadrži ovlašćenje slobodnog pravnog raspolaganja. poseban dio zgrade na kome postoji pravo svojine. garaža. onda se naziva zajednička hipoteka. tokom kratkih vremenskih perioda sve dok se ne pojavi neka važnija potreba ili produktivniji način upotrebe tih sredstava. sva poboljšanja i povećanja vrijednosti nepokretnosti do kojih je došlo posle zasnivanja hipoteke. prirodne plodove koji nisu odvojeni od nepokretnosti. poslovne prostorije. Tržište kapitala predstavlja jedan od najvažnijih postulata tržišne privrede I njegov značaj je posebno izražen u potrebi podizanja efikasnosti privrednih subjekata. Povjerilac može potraživanje da naplati po svom savjesnom izboru iz vrijednosti jedne ili više nepokretnosti. Domaća štednja 2. Transfer inostrane štednje tj.

tržište kapitala pretstavlja fini mehanizam sa brojnim institucijama. Finansiranje preduzeća preko tržišta kapitala ima ključni značaj u tržišnoj ekonomiji. 4. . Država i državni organi kao učesnici.Mehanizam tržišta kapitala. lokalne vlasti ikorupcije. Oni su spremni da plate kamatu ili dividendu u zavisnosti o kakvoj hartiji od vrijednosti je riječ. Preko tržišta kaptiala se mogu sagledati trendovi u performansama većih preduzeća koja su registrovana na berzama. Broj i vrste posrednika zavise od nivoa razvoja finansijskog sistema. Ovdje se radi o funkciji povezivanja ponude i tražnje za kapitalom. . U modernim tržišnim privredama. 3. posredničke institucije. menadzera preduzeća. od subjekta koji imaju viškove ka subjektima koji imaju manjkove. 16 . -Cijena kapitala koja se formira na tržištu kapitala može biti vrlo značajan parametar koji opredjeljuje i izbor projekata u zavisnosti od visine stope prinosa. naročito državnih. banaka. berze i druge. To su banke. država i stanovništvo. . druge finansijske institucije. Finansijski posrednici na tržištu kapitala koji pretstavljaju institucije koje treba da omoguće lako susretanje ponude i tražnje kapitala i procese njihovog uravnoteženja. Savezna vlada izdaje dugoročne obveznice da bi pomoću tako prikupljenog novca finansirala velike investicione projekte. a posebno tržišta kapitala.Prikupljanje kapitala za obezbjeĎivanje skladnog privrednog i društvenog razvoja. .Stvaranje klime u kojoj se štiti vlasništvo i interesi vlasnika kapitala. Tržište kapitala je bitno isključivo za veće kompanije koje svojim performansama utiču na ponašanje manjih preduzeća. U ovu grupu se mogu svrstati banke. Primarni emitenti hartija od vrijednosti na tržištu kapitala su savezne vlade. Poštovanje ugovornih obaveza je posebno vidljivo na segmentima hipotekarnog i kreditnog tržišta. Korporacije izdaju i akcije i obveznice. privredni subjekti. Vlada nikada ne može izdati akcije jer ne mogu prodavati prava vlasništva. odnosno ponudjači kapitala. instrumentima i procesima kojima se vrši distribucija i alokacija finansijskih sredstava.koje trebaju kapital za ulaganje iz kojih očekuju profit. stanovništva .Učesnici trţišta kapitala su: 1. Tražioci kapitala na tržištu u koje spada veliki broj preduzentika. čime se postiže veća efikasnost korišćenja kapitala.Uvijek postoji veći broj projekata koji konkurišu za odreĎenu sumu sredstava. on prisiljava sve elemente hartija od vrijednosti da izvršavaju ugovorne obaveze. kao i finansijski trendovi ukupne privrede. Vlasnici kapitala. Osnovne funkcije trţišta kapitala Smatra se da su osnovne funkcije tržišta kapitala: -Transfer kapitala. Na taj način tržište kapitala može posebno doprinositi povećanju konkurencije i smanjenju monopola. 2. država. regulatori odnosa na tržištu kapitala i kontrolori tržišta kapitala. Ovdje spada veliki broj subjekata koji raspolažu slobodnim novčanim kapitalom koji nastoje da ga kapitalizuju. najčešće u investicije.

Motivi ulaska kompanija na tržište se kreću izmeĎu potrebe da prikupe kapital za finansiranje odreĎenog dugoročnog projekta i potrebe da sačuvaju svoj kapital za podmirenje neočekivanih potreba. vec dobro ili loše tržište“. Visina godišnjih profita 4. sledeći kriterijumi su odlučujući: 1. Za postojanje i funkcionisanje tržišta kapitala potrebno je i postojanje niza društveno – ekonomskih preduslova od kojih bi kao najvažniji mogli biti postojanje: investitora. odnosno ocjeni da li njegov projekat može biti rentabilan uz plaćanje odreĎene kamate po osnovu korišćenja 17 . preduzetnika. Vremenski cenzus funkcionisanja kompanije itd. Jedna od najdelikatnijih odluka sa kojom se suočavaju kompanije je izbor izmeĎu strategije finansiranja putem dužnickih hartija od vrijednosti tj. već i da li to tržište svojim postojanjem i funkcionisanjem ostvaruje sve ciljeve koji se od njega očekuju. posrednika. Ta činjenica daje pravo svakom učesniku da angažovano prati stepen ostvarivanja svih ciljeva i da u zavisnosti od toga samostalno donosi svoje poslovne odluke i definiše svoj odnos prema takvom tržištu. U okviru takvog tržišta. pri njegovoj ocjeni obima ili uspješnosti. organizovanog prostora. ulažući u buduću proizvodnju. zakonima i propisima. pravila ponašanja i trgovačkih uzansi. odnosno od optimalnog nivoa funkcije koja se na tom tržištu ostvaruje. Nakon ovih preduslova potrebne su odreĎene kadrovske i organizacione aktivnosti za početak rada tržišta kapitala. Kao korisnici kapitala javljalju se preduzetnici koji žele da krenu u realizaciju odreĎenih projekata. Visina godišnjih prodaja 3. Visina aktive kompanije 2. a tržište kapitala im pruža mogućnost da pribave dodatni tuĎi kapital u vidu zajma ili u obliku vlasničkog kapitala. U savremenom shvatanju veličine i značaja tržišta. U tom smislu. obveznica ili putem vlasničkih hartija od vrijednosti tj. sve je prisutniji pojam „ne veliko ili malo tržište. ciljevi koji žele da se ostvare iz funkcionisanja i postojanja tržišta kapitala su unaprijed dati i poznati. kroz direktno ulaganje investitora. bez obzira na stepen razvijenosti. Tržišta kapitala putem i preko koga svi učesnici. Pri toj ocjeni nikada ne treba zaboraviti da je stvaranje i rad jednog dobrog tržišta kapitala dugotrajan društveni i ekonomski proces i da se uspjeh ne može postići preko noći i nikakvim organizacionim šemama. uvijek je potrebno poći od nivoa na kom funkcioniše. pretvara se u svoju suprotnost i umjesto koristi emituje niz negativnosti sa ogromnim štetama po ostale tržišne i privredne segmente. Odluka korisnika kapitala zasniva se na račun rentabiliteta. a zatim i nacionalna ekonomija u cjelini ne ostvaruje svoje ciljeve. Raspored kapitala preduzeća izmeĎu duga i osnovnog kapitala se naziva strukturom kapitala preduzeća. u svim tržišnim privredama. prije nego što su prikupili ili uštedjeli u dovoljnoj količini sopstveni kapital. akcija.Kada je riječ o uslovima da se preduzeća mogu uključiti u mehanizam tržišta kapitala. Pri tom nije od značaja samo veličina tržišta.

Tehnike poput kreativnog knjigovodstva. Razvoj tržišta je proces u kojem se vrše promjene u veličini tržišta.tuĎeg kapitala. Kompanije su tokom poslednjih deset godina više usmjerene na pronalaženje načina ostvarenja profita putem finansijskih transakcija. pažljivog monitoringa meĎunarodnog tržista i političkog uslovljavanja od strane multinacionalnih korporcija. nego putem ojačavanja proizvodnje roba i usluga.. i povećanog kvaliteta. značaj nacionalnih tržišta i granica je umanjen a osetljivost finansijskih tržišta je dovedena na najviši mogući nivo. i direktnih korporativnih napada i preuzimanja konkurentskih i nekonkurentskih kompanija. Ključni problem finansijske globalizacije i liberalizacije je kontrola nad internacionalnim transferima novca. Trzista kapitala u zemljama u razvoju se razvijaju kao nastavak obuhvatne privatizacije preduzeća. poluproizvodima i finalnim proizvodima. “penetracije” 18 . Rastuća uloga konkurentnosti u procesu globalizacije je jedna od mnogobrojnih koristi koje ovaj proces donosi sa sobom. Razvijene industrijske zemlje su podržavale strane direktne investicije u novonastalim industrijskim zemljama i zemljama u razvoju. sa ciljem da se povećaju performanse tržišta i na taj način i koristi koje ono ima za društvo. najveću korist imaju potrošači. ovi fondovi ova sredstva koriste za kupovinu instrumenata tržišta kapitala poput obveznica i akcija. strukturi tržišta ili u načinu na koji se obavljaju poslovi na tržištu. poput investicionih i penzionih fondova.kamatnih stopa. Od obaranja cijene proizvoda i troškova proizvodnje zahvaljujući ekonomiji obima. donijelo je i veliki rizik prenošenja negativnih efekata od finansijskih potresa širom umreženog svijeta finansija. Momentalno reagovanje drugih tržišta na potrese nekog pojedinog tržišta uključenog u mrežu.brzina rastućeg potrošackog tržišta. Veličina tržišta zavisi prvenstveno od velične populacije u jednoj zemlji i njene stope rasta. Grupu specijalizovanih finansijskih organizacija čine dileri i brokeri. kompanijama su otvorile mogućnost profitiranja na osnovu promena deviznih kurseva. Finansijska i ekonomska globalizacija Manji troškovi radne snage u novonastalim industrijskim zemljama i zemljama u razvoju. kontrola nad novčanim tokovima. mali transportni troškovi u odnosu na pristup potrebnim sirovinama. Najveći kupci na tržištu kapitala su domaćinstva. odobravanjem kredita po najpovoljnijim uslovima i pružanjem tehničko logističke podrške. Koliko se razlikuju tradicionalna tržišta kapitala od onih u razvoju zavisi od važnosti tih tržišta za finansijske potrebe privatizovanih preduzeća. dodatno su podstakli proces ekonomske globalizacije. Zahvaljujući primjeni nove informacione tehnolgije u globalnim finansijskim transakcijama.. povezana sa pitanjima vlasničkih udjela u finansijskim institucijama. Pošto domaćinstva i pojedinci masovno polažu svoja sredstva u finansijske institucije. što je pokazao primjer sadašnje finansijske krize.

zemlje Centralne i Istočne Evrope otpočele su proces institucionalnog restrukturiranja. jer su reforme koje kreiraju otvoreno tržište ključ za poboljšanje ekonomske perspektive zemlje. SprovoĎenje postupka privatizacije privrede zahtijevalo je uspostavljanje i obezbijeĎivanje funkcionisanja modernog tržišta hartija od vrijednosti sa svom infrastrukturom koja prati to tržište. i pro-tržišne političke partije uživale su značajnu biračku podršku. koji će ga voditi uspješnije od njih. razvoj se može podstaći izmjenom uslova za ulazak na tržište (npr. Privatizacija ima za cilj da stvori uslove da što više ljudi produktivno radi i stvara nove proizvode i pruža usluge i da takav proizvod ili usluga može da se proda na tržištu (da to neko kupi) u Crnoj Gori ili van nje. na kojima bi po definiciji privatni sektor pribavljao nov kapital. kapital ne poznaje granice. trgovinom i prodajom hartija od vrijednosti.odnosno ulaska populacije na tržište. Sa aspekta strukture tržišta. Privatizacija treba da je u funkciji tržišta kapitala. Za izgradnju novog ekonomskog sistema od presudnog značaja je kreiranje otvorenog privrednog sistema i tržišta. Izgledalo je da je većina graĎana bila spremna da snosi troškove restrukturiranja. Različiti modeli privatizacije imali su za cilj da ostave iza sebe razvijena tržišta kapitala.snižavanjem taksi i naknada da bi se poslovalo). 19 . odnosno fondovi zajedničkog ulaganja. promjenama u politici utvrĎivanja cijena. da bi se omogućilo nesmetano povezivanje sa tržištima drugih zemalja. Privatizacija (prvi put uspješno prestavila vlada Margaret Tačer ) potencira otvorenost. podsredstvom brokerskih. kao i novoosnovani dobrovoljni penzioni fondovi. stručnim i individualnim preferencijama i potencijalima. eliminisanjem ulaznih barijera) i promjenom odgovarajućih troškova (npr. imaće podsticaj da smanji potencijalni gubitak i proda preduzeće drugom kupcu. Učešćem na njemu. Krajem 80-ih godina. Upravo javnost i transparentnost uspjeha postignutog u procesu sa unaprijed poznatim pravilima i definisanim procedurama osnovni je kvalitet organizovanog tržišta kapitala sa berzom u njegovom srcu. Tržište kapitala u demokratskim državama najbolji je barometar raspoloženja naroda. Privatizacija je sredstvo restrukturiranja privrede i preduzeća kojom se decentralizuje odlučivanje na novoformirane vlasnike i menadžere preduzeća. Infrastruktura trţišta kapitala u CG Crnogorsko tržište kapitala ima zaokružen institucionalni okvir koji uspješno funkcioniše. a pehovi se teško maskiraju. Nadzornu funkciju na tržištu kapitala Crne Gore vrši Komisija za hartije od vrijednosti. Koncept ekonomskih reformi u Crnoj Gori polazi od toga da se formiraju institucije koje ćeopredjeljujuće uticati na ponašanje učesnika u ekonomskom životu. Najvažniji institucionalni investitori su investicioni fondovi. inovacijama koje poboljšavaju načine vršenja i distribucije usluga. kao i od toga da li je moguća internacionalizacija tržišta uvoĎenjem proizvoda koji mogu privući inostrane investitore. Svi uspjesi su brzo evidentni. promjenama u načinu obavljanja. Ako grupa menadžera investira svoj novac i nije u stanju da preduzeće pretvori u profitabilno. najefikasnije se disperziraju rizici u skladu sa materijalnim. poslove kliringa i saldiranja Centralna depozitarna agencija. Pored njih značajnu ulogu igraju i osiguravajuća društva. trgovanje se obavlja preko dvije berze. poznaje samo tržište i traži jasnu zaštitu od strane države. dilerskih i brokersko-dilerskih društava. često oličene u istom licu. slično drugim zemljama razvijene privrede. investicione banke.

osnovana kao pravno lice I formalno je autonomna u voĎenju svojih aktivnosti. ovlašćenim učesnicima na tržištu hartija od vrijednosti i Centralnoj depozitarnoj agenciji 20 .pri čemu je najvažnije obezbijediti da tržišni posrednici tretiraju investitore na pravičani jednak način.Komisija za hartije od vrijednosti Komisija za hartije od vrijednosti je osnovana 2000.Prema zakonu Crne Gore Komisija je nezavisna i samostalna organizacija CG.a o svom radu podnosi izvještaj Skupštini Republike Crne Gore. Osnovni zadaci Komisije su nadzor i održavanje fer i efikasnog trzista HOV kao I zaštita investitor. vršenje nadzora nad primjenom Zakona o hartijama od vrijednosti i svih pravila donijetih na osnovu njega 3.u skladu sa standardima utvrĎenim pravilima poslovanja. vršenje nadzora nad sprovoĎenjem javne ponude hartija od vrijednosti 5. davanje dozvola za rad i davanje saglasnosti na odgovarajuća akta tržištima hartija od vrijednosti. donošenje pravila o sprovoĎenju Zakona o hartijama od vrijednosti kada je za to ovlašćena 2. 4. Tako je u skladu sa zakonom nadležna za: 1.godine. davanje odobrenja za javnu ponudu hartija od vrijednosti i evidentiranje emisija hartija od vrijednosti čija se prodaja ne vrši javnom ponudom.

koja se sastoji od utvrĎivanja jasnih pravila za poslovanje učesnika na tržištu. uključujući suspenziju i oduzimanje dozvola za rad 12. voĎenje registara i drugih evidencija.08.neophodan dio cjelokupnog poslovanja na tržištu kapitala je i regulative tržišta. 21 .2007 27. pretežno s hranom AGROTRANSPORT Prevoz robe u drumskom saobracaju AKTIVA INTEGRA Konsalting i menadžment poslovi ALBATROS Hoteli i moteli.2009 20. u skladu sa odredbama Zakona o hartijama o vrijednosti 9. preuzimanje aktivnosti u cilju očuvanja interesa lica koja su uložila u hartije od vrijednosti i sprečavanju nezakonite. saradnju sa drugim srodnim institucijama u Crnoj Gori i van nje 18.12.11.2010 06.10.nejasne i neispravne prakse u poslovima sa hartijama od vrijednosti 16. ATLAS BANKA Bankarske organizacije ATLAS HOTELS GROUP Hoteli i moteli.08.2007 31.12.2007 24. preduzimanje ostalih mjera i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom Indeks svih emitenata po oznakama: Naziv Opis djelatnosti Registarski broj 4-0009213/001 4-0004723/005 4-0006912/004 4-0008953/001 4-0000641/007 4-0008384/001 4-0233262/004 4-0000398/025 4-0009122 4-0008532/003 4-0000417/021 4-0008680/004 4-0000273/009 4-0001891/013 4-0000713/017 Datum registracije 09. utvrĎivanje načina i postupka preuzimanja preduzeća 15. Funkcija regulatora tržišta kapitala je da pomogne dalji razvoj tržišta kapitala i učini ga atraktivnim investitorima iz zemlje i inostranstva.2007 11.2009 12..6.2007 29. u poslovima s hov. s restoranom ANDRIMER HELLAS Proizvodnja rezane grade ANGLO BROKER DILER Posred.01.07. vršenje kontrole i istraživanja radi sprečavanja zloupotreba na tržištu hartija od vrijednosti 17. davanja dozvola za rad kolektivnim investicionim šemama osnovanim u skladu sa posebnim zakonom 7. trg.07. odreĎivanje opštih uslova koje moraju ispuniti fizicka lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti 10. utvtrĎivanje načina i obima trgovanja na tržištu hartija od vrijednosti 14.03. preuzimanje mjera . s restoranom ATLAS LIFE Osiguranje života ATLAS MONT Ostalo finansijsko posredovanje ATLAS PENZIJA Penzijski fondovi AUTOBOKA Prevoz putnika u drumskom saobracaju AUTOREMONT Održavanje i opravka motornih vozila AUTOREMONT OSMANAGIĆ Održavanje i opravka motornih vozila Kako tržište kapitala ispunjava alokativnu funkciju i funkciju odreĎivanja cijene.08.2009 28.davanje saglasnosti na odluku o imenovanju direktora licima kojima izdaje dozvolu za rad 8.2009 31.2008 29.2008 13.03.12.preduzimanje mjera i obezbjeĎivanje funkcionisanja tržišta hartija od vrijednosti na redovan i pošten način uz transparentno informisanje 13.2007 ABSOLUTE Finansijski lizing ACRONIM Nespecijaliz. kontrolu sprovoĎenja poslovanja lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti .12.2006 18.2007 06.09.promovisanje i podsticanje visokih standarda zaštite interesa investitora u hartije od vrijednosti i integriteta ovlašćenih učesnika 11.

U cilju implementacije meĎunarodno uspostavljenih standarda poslovanja sa hartijama od vrijednosti. Berze Berze su pravno lice organizovano kao akcionarsko društvo koje obavlja delatnost organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima na berzanskom tržištu. a trrgovanje blokom akcija mogu obavljati samo članovi Berze i to samo u meĎusobnom odnosu dva pojedinačna klijenta. Centralna depozitarna agencija (CDA) Centralna depozitarna agencija obavlja poslove registrovanja dematerijalizovanih hartija od vrijednosti. kao i uspostavljanja efikasnog i integrisanog tržišta kapitala i efektivne saradnje prilikom razmjene podataka i informacija.godini.Osnovni cilj Komisije za hartije od vrijednosti je maksimalno moguće eliminisanje sistemskog rizika. Uspostavljanje saradnje sa inostranim nadzornim i regulatornim tijelima na tržištima hartija od vrijednosti predstavlja jednu od najvažnijih aktivnosti Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore.Berzi. kao i smanjenja cijena usluga koje nudi.odnosno na berzanskom i vanberzanskom tržištu. BERZANSKI POSREDNIK . uspješno sprovela niz aktivnosti koje se odnose na smanjivanje transakcionih troškova i administrativnih barijera na tržištu kapitala Crne Gore. U 2008.Pravno lice osnovano po Zakonu o tržištu hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata sa osnovnom funkcijom posredovanja u trgovanju hartijama od vrijednosti na organizovanom finansijskom tržištu . 22 . skraćivanja vremena potrebnog za saldiranje berzanskih transakcija. poslove kliringa i saldiranja. kliringa i saldiranja CDA. ovlašćena lica za trgovanje berzanskih posrednika mogu nastupati kao: brokeri i dileri. U zavisnosti od načina organizacije berzanskog posrednika. kao i vjerovatnoće neuspjeha sistema tržišta kapitala i učesnika na njemu. MeĎu njima se ističe potpuna automatizacija sistema registra. sklopljenim transakcijama sa tim hartijama i druge poslove u vezi sa dematerijalizovanim hartijama od vrijednosti. BLOK TRGOVANJE – predstavlja blok transakciju čiji je predmet hartija od vrijednosti kojom se trguje na berzanskom tržištu. Komisija za hartije od vrijednosti pokrenula je postupak za učlanjenje u MeĎunarodnu organizaciju komisija za hartije od vrijednosti (IOSCO) kao i pristupila potpisivanju Memoranduma o saradnji sa brojnim komisijama iz regiona. Centralna depozitarna agencija je u saradnja sa Komisijom za hartije od vrijednosti. odnosno za svoj račun i za račun klijenta.

brokera i dilera na organizovanom tržištu-berzi. vrijednost njihovih udjela ostaje nepromjenjena. to predstavlja ukupnu vrednost svih hartija od vrednosti koje su uključene u trgovanje na organizovanom tržištu. Tržišna kapitalizacija Berze predstavlja ukupnu vrijednost svih hartija od vrijednosti kojima je. odnosno Agencija CG za restruktuiranje privrede i strana ulaganja. Tržišna kapitalizacija može se računati za pojedinačnu kompaniju. u prevodu. Montenegroberza a. Izraz stock split znači "deoba ili umnožavanje broja akcija". trgovanje hartijama od vrijednosti u Crnoj Gori. Prema usvojenom zakonskom rješenju. Nakon toga. Podgorica. sektor. "deoba akcija" predstavlja radnju koju primjenjuju kompanije kako bi akcije učinile dostupnim malim investitorima. osnovana je u junu 1993.faza trgovanja na Berzi metodom preovlaĎujuće cijene i metodom minimalne cijene. indeks. Berzi. donesenog na nivou SRJ. utvrĎena cijena. berzanskom poslovanju i berzanskim posrednicima. vrši se samo preko ovlašćenih učesnika. na osnovu tadašnjeg Zakona o tržištu novca i tržištu kapitala. Kod metode preovlaĎujuće cijene aukcijom se utvrĎuje ona cijena po kojoj se ostvaruje najveći obim prometa mjeren brojem akcija. Deoba nema nikakvog uticaja na postojeće akcionare. Naveden postupak se uglavnom primenjuje kada ijcena akcija zabilježi značajan rast i na taj način postane gotovo nedostupna zainteresovnim malim akcionarima. odnosno. u odnosu ponude i tražnje na tržištu. a samim tim vrijednost pojedinačne akcije proporcionalno se smanjuje. a Montenegroberza je izvršila usklaĎivanje svojeg poslovanja njegovim odredbama. kao i za Berzu. a kod metode minimalne cijene aukcijom se proglašava najviša cijena po kojoj se kupuje paket akcija iz portfelja Akcijskog fonda. Tržišna kapitalizacija na razvijenim berzama vrlo često služi kao jedan od ključnih kriterijuma za prijem na listing berze. TRŢIŠNA KAPITALIZACIJA predstavlja proizvod ukupnog broja akcija koje je izdala neka kompanija i njihove tržišne cijene. 23 .Stock split. donesen je Zakon o berzama. primjenjuje split akcija. god. SPLIT AKCIJA . s tim da berze svojim pravilima utvrĎuju način formiranja različitih listi za trgovanje.d. Prva berza u CG. AUKCIJA . Kada rukovodstvo kompanije procjeni da je pojedinačna cijena akcija relativno visoka. U najgrubljem smislu.BERZANSKI SASTANAK – vrijeme u kome se organizuje primarno i sekundarno trgovanje hartijama od vrijednosti u okviru berzanskog i vanberzanskog tržišta. imajući u vidu njegovu veličinu i potrebu efikasnog i transparentnog rada i potrebu zaštite velikog broja novih akcionara koji nemaju dovoljno znanja iz ove oblasti. Osnivači Montenegroberze bili su 4 crnogorske banke i Republika CG. 1995. čime se uvećava ukupan broj akcija firme.

NEX Montenegro berza osnovana je u septembru 2001.2849% 3.Berza je početkom 2007.4 miliona eura.00€ po akciji. prodala svoj udio od 5 % u Montenergoberzi. Na NEX Montenego berzi se izračunavaju i objavljuju 2 indeksa.2849% 5.6262% 6. Na NEX Montenegro berzi trguje se hartijama koje se nalaze na berzanskoj kotaciji i hartijama na slobodnom tržištu. postignuta je cijena od 1. Montenegroberza je u potpunosti u privatnom vlasništvu.6883% 14. Osnovni cilj izračunavanja i objavljivanja indeksa Montenegroberze je pružanje informacija javnosti o kretanjima o pojedinim segmentima tržišta.100.god.Na Montenegroberzi se od 1994.7249% Od septembra 2006. u periodu koji je neposredno prethodio realizovanju procesa masovne vaučerske privatizacije. od čega 6 investicionih fondova i 29 najlikvidnijih kompanija. obim promena u 24 .9634 % 14. što predstavlja tržišnu kapitalizaciju Berze od 1. Na Montenegroberzi izračunava se i objavljuje indeks MOSTE. koje one same donose. nakon ispunjenja odreĎenih uslova predviĎenih Zakonom o HOV.2849% 5. Trgovina se zasniva na automatskom uparivanju unesenih naloga koje u elektronski sistem trgovanja. aukcijskom prodajom na berzi. zahtjeve za kotiranje. stranica omogućava praćenje promjena indeksa berze nakon svakog zakljucenog posla.8042% 13. NEX20 i NEX PIF. Lista 10 najvećih akcionara na dan 31. imala 18 članova koje čine ovlašćeni učesnici na tržištu HOV. čija vrijednost se formira na osnovu cijena hartija 35 emitenata. koji omogućava praćenje promjena indeksa berze nakon svakog zaključenog posla. što znači da je Vlada Crne Gore. godine. CG broker diler AD podgorica FZU Atlas Mont IK-Zbirni Kastodi račun 1 Monte Adria broker-diler AD Podgorica Invest banka Montenegro AD Podgorica Atlas banjka AD Podgorica DZU Atlas Mont AD DZU KD Mont Crnogorska Komercijalna Banka AD podgorica Prva banka Crne Gore AD Podgorica 18.12. trgovalo uglavnom žiralnim novcem i kratkoročnim HOV. jer je tu trgovinu omogućavala tadašnja zakonska regulativa. putem računara.2010. a odnose se na: članstvo. Za ovaj paket.7625% 5. Trgovanje na Montenegroberzi obavlja se preko elektronskog sistema za trgovanje MSETS. TakoĎe. koji su od Komisije za HOV dobili dozvolu za rad.6858% 5. do 2000.god. Trgovanje HOV i odgovarajući rad berze odreĎeni su kroz Pravila i druge akte berzi. ili pet puta više od nominalne vrijednosti. unose berzanski posrednici. listing.

godine došlo je do spajanja dvije crnogorske berze pripajanjem. informacije i periodične izvještaje. i da u slučaju prekršaja ili nepravilnosti postupa u skladu sa svojim nadležnostima kako bi osigurala organizovano. kao i drugim osnovima. Berza treba da vrši nadzor nad trgovanjem HOV na organizovanom tržištu. kao veće uključivanje investicionih fondova i tzv. Moneks20 i Monekspif. Pravila i izmjene pravila o berzi moraju biti odobreni od strane Komi sije za HOV. rast vrijednosti realizovanog prometa i promena udjela pojedinih vrsta tržišnog materijala u ukupno ostvarenom prometu kao i promjena preferencija investitora. Ovakvom razvoju dogaĎaja na crnogorskim berzama doprinjelo je donošenje ranije nedostajućih zakona i podzakonskih akata koji direktno ili indirektno regulišu oblast tržišta kapitala. u kojima su objedinjeni indeksi dosadašnjih crnogorskih berzi. olakšava graĎanima praćenje trgovine. Centralna banka Crne Gore preuzima podatke od Montenegroberze o vrijednosti realizovanog prometa na crnogorskom tržištu kapitala (primarnom i sekundarnom). koeficijentu obrta i kretanju berzanskih indeksa na mjesečnom nivou. ali i malih i velikih inostranih investitora. .12. nesmetano. Berze su dužne da izvještavaju Komisiju za HOV o realizovanoj trgovini HOV. odnosno za prijem i skidanje sa listinga berze. u trgovanje.cenama. Jedinstvena berza znači i nova šansa za investitore. odnosno ovlašćene učesnike finansijskog tržišta osnovane shodno Zakonu i trebaju biti takva da omogućavaju pravilno i efikasno regulisanje i kontrolu tržišta HOV. kao i o zahtjevima za članstvo na berzi. Na dan 31. sa ciljem praćenja kretanja na finansijskom tržištu. Pravila berzi su obavezujuća za članove berzi. Jedinstveno tržište omogućuje niže troškove poslovanja. Na jedinstvenoj berzi koriste se dva indeksa. Tržište kapitala Crne Gore je doživljelo rapidnu ekspanizjju u poslednjih nekoliko godina. kao i izmjena postojećih akata. nove usluge. 25 . tržišnoj kapitalizaciji. Kretanja na tržištu kapitala u CG karakteriše rast broja akcija. Stvaranje jedinstvene. jake i konkurentne berze rezultiralo je sigurnim. strukturi realizovanog prometa (akcije.. zajedno sa Komisijom za HOV. kao i intenzivnije prisustvo stranih investitora.malih” domaćih. najznačajniji uticaj na razvoj domaćih berzi izvršilo je sprovoĎenje privatizacija. efikasno i fer trgovanje HOV. adekvatnost kapitala. Sa razvojem tržišta i informisanost investitora se poboljšava iako još uvijek ima poprilično prostora za razvoj ovog segmenta tržišta pogotovu što se tiče redovnog objavljivanja rezultata poslovanja kompanija. razne vrste obveznica. obavještenja o transakcijama.2010. akcije investicionih fondova). Na taj način NEX Montenegro je pripojena Montenegroberzi. transparentnim i likvidnim tržištem koje može da se uključi u buduće regionalno tržište kapitala. TakoĎe. po tom. priliv stranih investicija. MeĎutim.

Budva PARTNER BROKER a.d.d. Podgorica Prosječno učešće brokerskih i dilerskih društava u ukupnom prometu(prvi kvartal 2010. a koji se osnivaju kao akcionarska društva u skladu sa odredbama Zakona kojima se ureĎuju preduzeća i odredbama Zakona o hartijama od vrijednosti.93% 0.13% 0% 2.d.35% 0% 3M broker Holder broker Hypo broker CG broker Monte adria VIP broekr Energo broker PG broker ostali Global broker KBC securities 49.42% 30. Podgorica INVEST BANKA MONTENEGRO a.d. Podgorica HYPO ALPE ADRIA BANK a.d. Podgorica BULL AND BEAR BROKER DILER INVESTICIONI SAVJETNIK a. Nikšić NK BROKER a. Registar ovlašćenih učesnika na tržištu hartija od vrijednosti: 3M BROKER-DILER a. Podgorica GLOBAL BROKER DILER a.d. odnosno lica koja učestvuju u trgovini na finansijskom tržistu.d.d.d. Berane MV BROKER a.d.d. Podgorica HOLDER BROKER-DILER a. Podgorica CG BROKER DILER a. Podgorica HIPOTEKARNA BANKA a.02% Izvor: Komisija za hartije od vrijednosti 26 . Bijelo Polje MONTE ADRIA BROKER DILER a.Berzanski posrednici.d. Podgorica MARKETIVA BROKER-DILER a.Poslovi sa hartijama od vrijednosti u Crnoj Gori obavljaju ovlašćeni učesnici na tržištu hartija od vrijednosti. Podgorica MARKET BROKER DILER a. Podgorica MONTE BROKER a.d.d.brokersko dilerske kuće Berzanski posrednici su finansijske institucije. Podgorica FIRST FINANCIAL SECURITIES BROKER DILER a. Podgorica ONYX BROKER a.75% 1.godine 5.47% 0% 4. U Crnoj Gori trenutno posluje 20 brokersko dilerskih kuća.d.d. Nikšić NOVE BROKER a.d.d.93% 5. Podgorica PODGORICKI BROKER AD Podgorica VIP BROKER-DILER a.d.

šest banaka dobilo dozvolu za obavljanje kastodi poslova. godine. od Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore. Otvaranje novih brokerskih i dilerskih društava u Crnoj Gori. custody services).Nakon stupanja na snagu navedenih Pravila o obavljanju kastodi poslova. Moneta. Mig. U Zakonu o investicionim fondovima Crne Gore. a i na sam kvalitet usluga. Kastodi se osnivaju i rade u skladu sa Zakonom o bankama.Banka ne može biti posrednik u transakcijama sa hartijama od vrijednosti.godine dovelo je do povećanja i pospješenja konkurencije meĎu istima. Ovim Pravilima se u Crnoj Gori utvrĎuju uslovi i način obavljanja kastodi poslova. U Crnoj Gori trenutno postoji 7 investicionih fondova i to: Atlas Mont. investicioni fondovi se definišu kao akcionarska društva koja se osnivaju u cilju javnog prikupljanja novčanih sredstava. prostora za unapreĎenje usluga. do sada je. Komisija za hartije od vrijednosti može izdati dozvolu za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti banci koja ima odobrenje Centralne banke Crne Gore i ukoliko ima poseban organizacioni dio koji se bavi isključivo poslovima sa hartijama od vrijednosti. za razliku od 2007. a drže ih na računu hartija od vrijednosti (custody account) u odreĎenoj finansijskoj instituciji. koji prikupljaju vaučere od graĎana i njima kupuju akcije preduzeća koja se privatizuju ovom metodom. 27 . koja su stupila na snagu 06. koje kupuju za sebe ili po nalogu svojih klijenata.godini (svega šest posrednika). MeĎutim. smanjen je broj brokerskih i dilerskih kuća. mogla pozitivno poslovati. Jako mali promet je na berzama u Crnoj Gori doveli su do toga da samo trećina od ukupnog broja brokerskih kuća svakodnevo obavlja poslove.Činjenica je da 2008.godina karakteriše značajno veći broj finansijskih posrednika nego što je to bio slučaj u npr.2004.godini tržišni kolač je bio premali da bi brokersko dilerske kućeu broju u kom postoje na berzama u Crnoj Gori.godine kada je godišnji promet na berzama u Crnoj Gori premašio € 700 miliona.godine. definišu se kao skup usluga koje neka finansijska institucija pruža svojim klijentima u domenu poslovanja sa hartijama od vrijednosti. odrazilo i na cijene usluga. Svakako. Slična situacija karakteriše i prvi kvartal 2010. njihovog ulaganja u hartije od vrijednosti.niti može da vrši emisiju ili distribuiranje hartija od vrijednosti bez odobrenja Centralne banke i regulatornog tijela za hartije od vrijednosti. a i njihovo učešće u prometu. Ulaskom tržišta kapitala u recesiju. poslovi sa hartijama od vrijednosti (custody. što se svakako. svakako ima. Banku mogu osnovati namjanje dva osnivača. vrste kastodi poslova i postupak za dobijanje dozvole za obavljanje kastodi poslova. u cilju sprovoĎenja Zakona o hartijama od vrijednosti i Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. Banku mogu osnivati domaća i strana pravna i fizička lica. u 2008. naročito u drugoj polovini 2006 i 2007. Banke Investicioni fondovi Jedan od ključnih elemenata za uspjeh masovne vaučerske privatizacije bilo je osnivanje privatizacionih fondova. Trend i Western Balkan Investment. Komisija za hartije od vrijednosti Crne Gore donijela je Pravila o obavljanju kastodi poslova. mada ne i u dovoljnoj mjeri. novčane depozite i nekretnine. HLT. Eurofond. oktobra 2007.

117.godini i u prvom kvartalu 2010. 2008. Prodaja dijela akcija ove kompanije izvršena je umaju 2009.853. Uzimanjem u obzir te činjenice.633 183.Investicioni fondovi u Crnoj Gori su organizovani kao fondovi zatvorenog tipa i njima premu ugovoru.057.514.897 1. U ovom periodu došlo je do porasta vrijednosti indeksa na obije crnogorske berze. Ovi zatvoreni fondovi prodaju udjele slično akcijama po načinu na koji se sa njima trguje mada se sredstva prikupljena prodajom udjela ulažu u veoma reaznolike hartije od vrijednosti.106 3.591.081 140.godine italijanskoj kompaniji A2a.000 13.godina je godina pada kako prometa. na prodaju se nudi samo odreĎeni broj udjela.362 51.496 3.godine kada je tržište ponovo oživjelo. Trgovina akcijama investicionih fondova u Crnoj Gori predstavlja značajan dio ukupne trgovine.056.991 2009 2.109 2008 13. koji su ostvarili ukupan promet u iznosu od € 27. pa je u 2009.928. 2008.godine. godini predstavljaju veoma veliki pad od čak više od 5 puta. U odnosu na 2003.997.584 844.godine.723 172. udjeli u fondu prodaju se samo jednom. dok je njena dokapitalizacija izvršena u septembru 2009. u odnosu na 2007.536. stanje koje je vladalo u periodu od kraja 2007.godine do sredine 2009.5 15.382 2.659 Izvor: Berze u CG. U 2008.godinu.222 2010 118. vrijednosti fondova su smanjene za u prosjeku 80%. Ipak.772 6.245 1.769 269.990 4.667 26. cijene akcija investicionih fondova. 28 .080 147. Naime. kao i pad cijena akcija. ISSP kalkulacije Evidentan je značajan rast prometa ovim akcijama.godini.191 2007 58.777 0 0 9. Kao osnovni glavni razlog ovakvog stanja bila je prodaja akcija Elektroprivrede Crne Gore. U tabeli koja slijedi dat je prikaz trgovine akcijama investicionih fondova u 2003. na kraju godine u odnosu na početak godine. Tako.148.godini u trgovini na berzama učestvovalo je 8 investicionih fondova.godine takoĎe je prisutan pad prometa investicionih fondova.023.065.056.godini je zanačajno smanjena.647 8. prekinuto je u septembru 2009.277 113.983 1.godini ukupan promet akcijama investicionih jedinica fondova iznosio je preko € 147 miliona.942 1. njima se trguje na berzama ili na van verzanskom tržištu.456 245. TakoĎe. 2007.28 52.247. Trgovina akcijama investicionih fondova 2003-2010 Oznaka EURF MIGF HLTA TREN ATMO MONF WEBA AKIN UKUPNO 2003 78.239 0 0 831.064.216.886 86.991.941 39. u 2007. 2009 i prvom kvartalu 2010.godinu promet ovim hartijama je porastao za više od 32 puta.godine. promet bio manji više od šest puta.517 25.464 93. MeĎutim.472 27.534.111 15. kompanije koje od velikog značaja za Crnu Goru.517 23. kretanje u 2008.250 miliona. tako i cijena akcija investicionih fondova. ako je crnogorsko tržište kapitala okarakterisalo kao veoma neaktivno.875 663.030. upravlja društvo za upravljanje i za usluge upravljanja naplaćuje proviziju.483 0 0 607. odnosno njIhova tržišna vrijednost u 2008 . U 2009.

Privatizacioni fondovi će upotrebljavati privatizacione vaučere od graĎana učešćem na javnom nadmetanju u okviru programa masovne vaučerske privatizacije. KHOV Crne Gore je. prikupljanjem vaučera od strane velikog broja individualnih investitora i koncentracijom vlasništva. Osnivanje privatizacionih fondova u sklopu procesa Masovne vaučerske privatizacije ističe ih u prvi plan kao osnovne pokretače do tada 'uspavanog' tržišta kapitala u Crnoj Gori. kao vid dobrovoljne penzijske štednje. ima za cilj uspostavljanje i kreiranje dugoročno održivog penzinog sistema zasnovanog na individualnoj kapitalizovanoj štednji. godine ("Službeni list RCG". Oni u zamjenu za privatizacione vaučere izdaju "investicione jedinice" vlasnicima privatizacionih vaučera.Privatizacioni fondovi Privatizacioni fondovi se osnivaju na osnovu Uredbe o privatizacionim fondovima i specijalizovanim privatnim menadžment preduzećima. pristupila izradi pratećih podzakonskih akata. kao nadzorni organ na tržištu kapitala. koji zajedno sa zakonom predstavljaju dobru osnovu za sprovoĎenje reforme. 29 . Nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima 12. Njihova osnovna funkcija sastoji se u tome da. Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima ureĎuje uslove za osnivanje društava za upravljanje penzionim fondovima i organizovanje dobrovoljnih penzionih fondova. 78/06 i 14/07). ustanovljen je treći stub penzione reforme. br. Njihov doprinos ogleda se i u tome da su značajno uticali na oživljavanje tržišta hartija od vrijednosti. Oni čine samo jednu kariku u nizu institucija koje moraju postojati u cilju razvoja i djelovanja tržišta kapitala.koje se izdaju u nematerijalnom obliku. pokušaju podspješiti upravljanje na tržištu. Podatke o vlasniku "investicionih jedinica" investicionog fonda. Tokom procesa Masovne vaučerske privatizacije prikupili su oko 60% ukupnog broja vaučera. ukupnom broju vaučer poena prenijetih na privatizacioni fond i ukupnom broju stečenih investicionih jedinica tog fonda menadžment peduzeće dostavlja Centralnoj depozitarnoj agenciji na registraciju. kao jedan od ključnih elemenata ukupnog programa ekonomskih reformi u Crnoj Gori. Dobrovoljni penzioni fondovi Penziona reforma. kao pravna lica u privatnom vlasništvu. decembra 2006.

073 224.366 Promet /BDP 1. Najniža vrijednost indeksa NEX20.554.348 58. MeĎutim.2009. od 2001. crnogorsko tržište kapitala počinje svoj razvoj. od juna 2007-godine tržište ulazi u fazu recesije koja za sobom vuče pad svih navedenih indikatora. ukupan promet na crnogorskim berzama bio je manji za 15% u odnosu na isti period 2009.214 43. Osniva se još jedna berza i startuju prve trgovine. Promet i broj transakcija na crnogorskim berzama u periodu 2001-2010.03.863 377. respektivno.12.godine. zabilježena je u maju kada je isti iznosio 12. godine Statistički pokazatelj trţišta kapitala u Crnoj Gori Kao što je navedeno.51 % 1.334. svi parametri razvoja tržišta bilježe rast.2008.TakoĎe. dok je najniža vrijednost indeksa NEX PIF i MOSTE zabilježena u junu kada su isti iznosil 6.810. odnosno 479. obilježilo je crnogorsko tržište kapitala kao veoma neaktivno.776 8.637 83.60 % 11. od Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore.54 % 31.353 111.2008. dobila dozvolu za rad sljedeća društva za upravljanje penzionim fondovima: Naziv društva DZU Atlas Penzija DZU Market Invest Datum dobijanja dozvole za rad 18.324 57.07.88 p. Ubrzo.346 42.262.024 198.685 14. To je bio period duže stagnacije i potpunog gubljenja nade u ovo tržište.013.040 405.165 160.2008.880.880. godine 16.god Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 20101 Promet u € 11.Do sada su.92 % 26 % 5.572.61 procentnih poena. koji se dešava konstantno sve do sredine 2007. MeĎutim.476 727. sva tri indeksa na obije crnogorske berze bilježe pad.624 Broj transkacija 906 4.11 % 21. godine U Crnoj Gori za sada posluju dva dobrovoljna penziona fonda: Naziv dobrovoljnog penzionog fonda Penzija Plus Market Penzija Datum dobijanja dozvole za rad 16.184 32.502.412.p.053 114. u posmatranom periodu.godine.301 21. Na kraju prvog polugodišta 2010.20 % 13.godine. godine 03. septembar 2009 godine donosi značajan preokret i ponovno oživljavanje i pokretanje ovog tržišta.442.07.019.19.13 % 2.04 % 2 Izvor: Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) 30 .10 % 3. Period od prethodne dvije-tri godine.

MeĎutim. Ono što je karakterisalo crnogorsko tržište kapitala u prvom polugodištu 2010 godine je formalno osnovano Udruženje privatnih investitora Crne Gore (UPICG) čije je buduće poslovanje namijenjeno najvećim crnogorskim kompanijama i privatizacionim fondovima. veoma značajan uticaj koji je doveo do pokretanja tržišta kapitala imala je i isplata akcionarima Telekoma €9. Jedan od najvažnijih razloga za ovakvo stanje bio je prodaja akcija Elektroprivrede Crne Gore. koja je kupila 39.5% dionica ove kompanije. Akcije ove kompanije su prodate na slobodnom tržištu po cijeni od €8.8 miliona na ime dividende. dok je u decembru iste godine izvršena prodaja 2 miliona dionica pljevaljskog Rudnika uglja italijanskoj kompaniji A2A. povećanje nivoa korporativne kulture. neprofitno udruženje osnovano sa ciljem da okupi što više investitora na crnogorskim berzama i zastupa njihove interese na skupštinama akcionara i pred organima upravljanja društava. Još jedan. poboljšanje izvještavanja akcionarima. dok je njena dokapitalizacija izvršena u septembru 2009 godine. radi povećanja vrijednosti imovine članova Udruženja.Grafik Kretanja prometa i broja transakcija na berzama u Crnoj Gori u periodu 2001-2010.5. već nekoliko puta pomenuta i sve više aktuelna 31 . To je nevladino. koja je izvršena u junu 2009 godine.49% dionica za €19 miliona po prosječnoj cijeni dionice od €9. a ukupan promet koji je ostvaren njenom prodajom iznosio je €120 miliona.god U ovom periodu došlo je do porasta vrijednosti indeksa na obije crnogorske berze.5 po akciji. a glavni razlozi za osnivanje Udruženja privatnih investitora je loše stanje na domaćim berzama. Ova transakcija je obavljena posredstvom Monte Adria broker-dilera na Montenegroberzi. a kompanija koja je obavila ovu transakciju je strateški partner Elektroprivrede Crne Gore jer je u septembru iste godine izvršila dokapitalizaciju EPCG i stekla 43. i sve to u cilju postizanja boljeg upravljanja imovinom društva. Prodaja dijela akcija ove kompanije je izvršena u maju 2009 godine italijanskoj kompaniji.

kada je promet na obije crnogorske berze.581 miliona.935. a 87% manje u odnosu na decembar 2009 godine. što je za 6% manje u odnosu na prethodni mjesec iste godine. u martu 2010 godine ostvaren je ukupan promet od € 3.66%. što je za 15% manje u poreĎenju sa istim periodom 2009 godine.567 miliona.122. Posmatrajući tržište kapitala.U junu 2010 godine ukupan promet na crnogorskim berzama je iznosio € 8. ostvaren je pad od 77. još uvijek su veoma jaki i imaju veliki uticaj na ponovnu promjenu stanja na tržištu kapitala. U odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ukupan promet 32 . a ujedno i vrijednosti sva tri indeksa ponovo počeo da opada.finansijska kriza i stanje recesije.

a sve je to posljedica ekonomske krize koja je rezultirala smanjenju ekonomske aktivnosti a time i aktivnosti na tržištu kapitala.64% u odnosu na kraj 2009 godine. U junu 2010 godine ovaj ideks dostiže vrijednost 13. zabilježena je takoĐe u martu 2009 godine i iznosila je 4. što predstavlja pad 10. bio je manji za 81% u poreĎenju sa istim periodom 2009 godine kada je ostvareno €171. on postaje znatno manji.485.ostvaren na tržištu kapitala za prvo polugodište 2010 godine (€32. Na smanjenje vrijednosti ovog indexa uticalo je smanjenje cijena akcija svih preduzeća koja se kotiraju na ovoj berzi. Najniža vrijednost ovog indeksa.23.88 indeksna poena koja je 33 . ovaj indeks je bio veći od NEX20 i od tog trenutka pa sve do juna 2010 godine. indeks NEX PIF počinje da raste i od 4.88 indeksna poena. Vrijednost ovog indeksa se kretretala nizlaznom putanjom u intervalu od januara 2008 godine kada je njegova vrijednost iznosila 30. sve do marta 2009 godine u kojem je zabilje žena njegova najmanja vrijednost u posmatranom intervalu (8.626. Drugi indeks NEX Montenegro berze. Indeksi Na grafiku koji se nalazi ispod prikazano je kretanje indeksa NEX 20.32% u odnosu na isti mjesec 2008 godine.41 ideksna poena. Kao što se vidi na grafiku.Od marta 2009 godine.502. od januara do juna 2008 godine. Grafik: Kretanje ideksa NEX 20.72 indeksna poena). NEX PIF i ineksa MOSTE Izvor: NEX Montenegroberza Indeks NEX20.485.223. kao jedan od dva indeksa koja se prate na NEX Montenegro berzi. od januara 2008 godine do juna 2010 godine imao je opadajući trend rasta.624 miliona).905. NEX PIF pokazuje skoro identične oscilacije kao i NEX20.063. Ovaj indeks je u martu 2009 godine zabilje žio pad od 64.816 miliona. NEX PIF i indeksa MOSTE u periodu od januara 2008 do kraja prvog polugodišta 2010 godine.

44 do 890. indeks MOSTE počinje da raste. iako je ovaj indeks zabilje žio značajan rast u odnosu na mjesec mart 2009 godine. Razlog smanjenja vrijednosti ovog indeksa je isti kao i kod prethodna dva.MOSTE indeks.450.39% u odnosu na kraj 2009 i 17. uočavamo da je najmanji promet ostvaren u aprilu 2009 godine (€3. ovaj indeks je iznosio od 1.572.dat je ukupan promet i broj transakcija koji su ostvareni na crnogorskim berzama u periodu od januara 2008 do juna 2010 godine. u junu 2010 godine.Najniža vrijednost ovog indeksa zabilježena je u novembru 2008 godine kada je isti iznosio 373.962. što predstavlja povećanje od 125.686). U januaru 2008 godine. dolazi do smanjenja ovog ideksa i njegova vrijejdnost iznosi 6.ali u mnogo manjoj mjeri u odnosu na prethodni period.1 indeksna poena. ipak je bio za skoro 50% manji u odnosu na drugi indeks iste berze.88 indeksna poena.3% više u poreĐenju sa junom 2009 godine.19 indeksna poena što predstavlja pad od 6.88 indeksna poena. Ipak. njegova vrijednost ponovo raste i u avgustu 2009 godine dostiže vrijednost od 890.a to znači da je trgovina akcija mnogih preduzeća svedena na minimum usled smanjenja cijena akcija i perioda stagnacije na crnogorskom tržištu kapitala. Na grafiku koji je prikazan ispod.06 indeksna poena u avgustu i rast od skoro 63%. dok je naveći promet bio u 34 . da bi od novembra ponovo počeo da opada i u junu 2010 godine dostigao vrijednost od 500. Nakon znatnog pada vrijednosti ovog indeksa. Indeks Montenegroberze . imao je sličnu putanju kao i indeksi NEX Montenegro berze. već od decembra 2008 godine.imao u pomenutom mjesecu dostiže vrijednost 8. što je za 34.45 indeksna poena. MeĎutim. MeĐutim.83 u odnosu na isti period 2009godine. Grafik 7.607.31% u odnosu na isti period prošle godine.2: Ukupan promet i broj transakcija na obije berze u Crnoj Gori Izvor: Montenegro i NEX Montenegroberza Ako posmatramo ukupan promet na crnogorskim berzama po mjesecima.

U poreĎenju sa prvim polugoĎem 2009.6% manje nego u prvom polugoĎu 2009. Oni su raspolagali sa oko 15 % akcija koje su prodali po cijeni od 7.0% ukupnog prometa). na crnogorskim berzama ostvareno je 32.0%. dok je veći broj transakcija ostvaren na Montenegro berzi (71. što u poreĎenju sa prosječnim mjesečnim prometom ostvarenim u 2008 godini (€13.4 miliona eura i bio je znatno ispod prosječnog mjesečnog prometa ostvarenog u 2009.1%.03 miliona. U 2009 godini prosječan mjesečni promet iznosi € 34. Značajan pad prometa na berzama u Crnoj Gori u prvom polugoĎu pratio je i pad broja sklopljenih poslova. godine.555).5 miliona eura prometa. Prosječni mjesečni promet u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 5. godine. tako da je sklopljeno 11. Neznatno veći obim prometa i broj transakcija ostvaren je preko Nex Montenegro berze (51.365. dok je kroz primarnu trgovinu ostvareno 6. godine zabilježen je pad od 81.8 miliona eura).953. godini (33.877.170. Najveći dio prometa ostvaren je kroz sekundarnu trgovinu. Kao što se vidi i na grafiku. Kada govorimo o realizovanom broju transakcija. Trenda i Eurofonda koji su prodali svoj udio u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG).1 hiljade transakcija. Monete.104 miliona što predstavlja smanjenje od 84.U prvih šest mjeseci 2010 godine prosječan mjesečni promet je iznosio €5. najveći broj je ostvaren u oktobru 2008 godine. a manji preko Montenegro berze (49.6% ukupnog broja transakcija).361. Atlasmonta. što je za 64.maju 2009 godine (€130.506.1 €.1% u poreĎenju sa istim periodom 2009 godine. Promet na crnogorskim berzama u drugom kvartalu po godinama: Izvor: Montenegroberza i Nex Montenegro berza 35 . italijanskoj kompaniji A2A. dok je najmanje transakcija realizovano u januaru 2010 godine i to 1.godine pad je iznosio 68. U prvom polugoĎu 2010. a u odnosu na prvo polugodje 2008.417. u maju ove godine je došlo do naglog porasta ukupnog prometa a ključni razlog za to je već pomenuta prodaja akcija Elektroprivrede Crne Gore od strane Fondova zajedničkog ulaganja.6%.04 miliona) predstavlja povećanje od 161.7% prometa.0% ukupnog prometa).

dok je značajno porastao promet obveznicama (za 23.2 miliona eura kroz 2. godine 2. ostvarenog u prvom polugoĎu 2010. najveće učešće su imale akcije kompanija (65. dok se na učešće prometa akcijama fondova zajedničkog ulaganja u ukupnom prometu odnosilo 5. godine: 2009.8 procentnih poena).U strukturi prometa. Ostvareni promet 36 .1 hiljada transakcija ili 63. Grafik prometa i broja sklopljenih poslova akcijama kompanija u prvih 6 mjeseci.6 hiljada transakcija. zabilježeno je značajno smanjenje učešća prometa akcijama kompanija u ukupnom prometu (za čak 27.7% manji nego u referentnom periodu prethodne godine. u uporednom periodu bio manji za 2. Akcijama fondova zajedničkog ulaganja prometovano je u prvom polugoĎu 2010. dok je broj realizovanih poslova.2 miliona eura ostvaren je kroz 7. Ostvareni promet akcijama kompanija bio je za 86. godine u odnosu na referentni period prethodne godine.4%).5%. godine.5 procentnih poena). 2010. u prvih šest mjeseci 2010.7% ukupno realizovanih transakcija. godine ukupan promet akcijama crnogorskih kompanija od 21. zatim raznim vrstama obveznica (29.3 hiljada transakcija.1%).8 procentnih poena) i akcija fondova zajedničkog ulaganja(za 3. Povećanje učešća prometa obveznica u ukupnom prometu posledica je većeg interesovanja ulaganja u sigurniji „investicioni materijal”. U strukturi prometa. i Izvor: Montenegroberza I Nex Montenegro berza U prvih 6 mjeseci 2010.

godine za 24. P10P.godine Izvor: Montenegroberza i Nex Montenegro berza Od ukupnog prometa obveznicama od 9. P10D. najveći dio prometa odnosio se na obveznice restitucije 71. a ne na investicije. Rastu prometa obveznica značajno je u posmatranom periodu doprinijeo i promet obveznicama korisnika penzijskog osiguranja (P09P.5 miliona eura. godine zabilježila pad u odnosu na isti period 2009. Na visoko učešće prometa obveznicama restitucije i SDŠ uticala je Odluka Ministarstva finansija Crne Gore kojom je omogućeno dužnicima (fizičkim i pravnim licima) da svoje obaveze prema državi (plaćanje poraza. oslanjanje samo na kapitalnu dobit. godine su HLT i Euro fond. P11P). pad prometa govori i o lošem upravljanju portfoliom fondova.9%.akcijama FZU bio je niži nego u prvom polugoĎu 2009. dok se na promet obveznicama stare devizne štednje (SDŠ) odnosilo 12.4%. Iako je vrijednost porasla u odnosu na recesionu godinu. Fondovi zajedničkog ulaganja čija je vrijednost imovine na kraju juna 2010. dok je broj sklopljenih poslova opao za 19.4%14. pa se i povjerenje individualnih investitora smanjilo. P09D. Značajan broj korisnika 37 .7%13.9% prometa.dugova prema državi) izmire obveznicama SDŠ i restitucije. Kretanje prometa i broja transakcija akcijama FZU na crnogorskim berzama u prvih 6 mjeseci 2010. potom na obveznice korisnika penzijsko – invalidskog osiguranja 15.

Vrijednost imovine fondova zajedničkog ulaganja Izvor: Montenegroberza i Nex Montenegro berza Upravo je promet ovim obveznicama doprinijeo da se ostvare malo bolji prometi na berzama i u prvom kvartalu 2009. Broj sklopljenih transakcija bio 11. godine. Kretanje prometa i broja transakcija obveznicama na crnogorskim berzama 38 . U odnosu na prvo polugoĎe 2009.penzijskog osiguranja se.godine ostvaren je pad prometa od 6.0%. odlučio na njihovu prodaju kako bi zadovoljio svoje životne potrebe. odmah nakon sticanja prava na obveznice. dok je učešće prometa obveznicama u strukturi prometa zabilježio značajan rast (za 23. usljed lošeg životnog standarda. godine.8 procentnh poena).1 puta manji nego u prvom polugoĎu 2009.

ili 17. NEX20 – 3.9%.5%.1 indeksnih poena. pad od 1. Moste je na kraju juna 2010. godine. a indeks NEXPIF zabilježio. god zabilježio pad od 24. uz blage oscilacije.u prvih 6 mjeseci 2010.godine. godina Izvor: Montenegroberza i Nexmontenegro berza Sva tri indeksa. a NEX PIF– 7.7 indeksnih poena. indeks NEX20 je pao za 1.5 indeksnih poena ili 7.7 puta niži.115.426.8%.4%. na kraju ovog polugoĎa.1 puta. u odnosu na kraj 2009. Indeks Moste je zabilježio apsolutni pad od 250.9%.7 puta. NEX20 od 10. a NEX PIF od 6. U odnosu na njihove istorijski maksimalne vrijednosti (dostignute u 2007. sva tri indeksa na crnogorskim berzama zabilježila su pad. indeksi su na kraju juna 2010.3%. godine bili niži: Moste – 5. Kretanje indeksa na 39 . U odnosu na kraj prvog polugoĎa 2009. godini). bilježe pad. ili 34.

91 milijardi eura ibila je niža u odnosu decembar 2009. godine u odnosu na kraj decembara 2009. godine.lijeva skala i MOSTE. dok je na Montenegro berzi smanjena za 28. U odnosu na kraj prvog polugoĎa 2009. Godine likvidnost je povećana za 28.desna skala) Kapitalizacije na crnogorskim berzama: Na kraju juna 2010. U odnosu na maksimalnu tržišnu kapitalizaciju ostvarenu u avgustu 2007.9% na Nex Montenegro berzi. U odnosu na maksimalnu tržišnu kapitalizaciju ostvarenu u avgustu 2007. Na NexMontenegro berzi ostvarena tržišna kapitalizacija je na kraju juna 2010.0%. godine bila niža za 11.6% procijenjenog BDP-a za 2010. Ukupna tržišna kapitalizacija na crnogorskim berzama. godine za 6.tržišna kapitalizacija na Montenegroberzi je bila niža za 9. godine. ostvarena kapitalizacija je na Montenegroberzi iznosila 2.1%. što predstavlja 82. Likvidnost mjerena koeficijentom obrta sredstava je u junu 2010. godine za 11. 40 . iznosila je 2. godine iznosila 1.4%.2%. godinu.Nex Montenegro berzi i Montenegro berzi (NEX20 i NEX PIF.62 milijardi eura i bila je niža u odnosu na decembar 2009. dok je na Montenegro berzi zabilježila pad za 85.4%. godine zabilježila je pad od 56.5%. godine zabilježila je pad od 37.5%.U odnosu na kraj juna 2009.2% na Nex Montenegro berzi. u junu 2010. godine. dok je u odnosu na kraj prvog polugoĎa 2009.1%.64 milijardi eura.godine je bila viša za 93.

odnosno smanjena proizvodnje roba i usluga i njihove ponude na tržištu. odnosno kada je opšta ponuda vrijednosnih papira. Disharmonija nadalje dovodi do pada privrednih aktivnosti. dok je indeks koji prati kretanje fondova MONEXPIF povećao vrijednost za 0. Do pada cijene dolazi zbog povećanja ponude u odnosu na tražnju. Disharmonija izmeĎu ponude i tražnje javlja se iz pretežno dva razloga.756 eur. odnosno mora imati posebne osobine.0261 eura Globalna kriza u svijetu i u Crnoj Gori Pod pojmom finansijska kriza podrazumijeva se proces opšteg kontinuiranog pada tržišne cijene finansijskih instrumenata. veća od njihove tražnje.142 poena. u dužem vremenskom periodu.Promet realizovan obveznicama iznosio je 46.560 eur uz cijenu od 0. na odreĎenom tržištu. Najveći promet su ostvarile akcije Eurofonda (EURF) u iznosu od 25.553 poena.Izvor:Montenegroberza 152. Za 41 . a to je da investitori nemaju sredstva ili ne žele da ta sredstva ulože u hartije od vrednosti.466 eur kroz 85 transakcija.58% na 5.517 eur Akcijama investicionih fondova prometovano je 29. Ne možemo svaku tržišnu oscilaciju nazvati krizom. Kompanijski indeks MONEX20 je ostao nepromijenjen na 12. Da bi neka negativna promjena na finansijskom tržištu nazvana krizom mora ispuniti odreĎene uslove.

preduzeća i cjelokupne države u regionu važno je da se za nju što je moguće najbolje pripreme i preduzimaju odgovarajuće mjere. Smatralo se da pojedinačni rizici možda jesu realni ali imaju dobro pokriće u hipotekarnoj prirodi operacija tako da. mali padovi se svakodnevno dešavaju. kriza se prelila van granica SAD pre svega u Evropu čije su banke aktivno učestvovale na hipotekarnom tržištu SAD. Evrope i Engleske) u decembru prošle godine. godine činili petinu svih aktivnih hipotekarnih kredita. meĎunarodne trgovine i porast nezaposlenosti. Za stanovnike. Razlozi koji su doveli do krize poverenja očigledno su mnogo dublji. postalo je jasno da problem nije samo likvidnost na hipotekarnom dijelu finansijskog tržišta. Po pravilu. Posle velike i koordinirane ali nedovoljno uspješne intervencije centralnih banaka (SAD. Iluzija je bila neodoljiva. i mora da je povezan sa opštom privrednom krizom u jednoj ekonomiji. Paralelno. Prije tačno godinu dana bili smo svjedoci prvih znakova uzbune na jednom priliĉno novom segmentu američkog tržišta hipotekarnih kredita. svi su bili blagonakloni prema ovoj inovaciji. Otuda i naziv – subprime mortgages. U meĎuvremenu “subprime” krediti toliko su uzeli maha da su početkom 2007. povjerioci uvijek mogu da se naplate. napravljena je nova vrsta hipotekarnih kredita koji po izuzetno povoljnim uslovima u početnim godinama finansiraju kupovinu nekretnina za sopstvene potrebe stanovanja. čak i u najgorem slučaju. 42 . Ona je širila tržište.početak neophodno je da bude opšta. Ovi krediti su omugućavali domaćinstvima da se lakše i više zaduže u odnosu na svoj dohodak. Svjetska ekonomska kriza je zadesila i Crnu Goru i zemlje u regionu. Naslanjajući se na gotovo magičnu moć novih finansijskih instrumenata. Negativna dešavanja na djelovima finansijskog tržišta nisu toliko zabrinjavanjuća i predstavljaju njegov sastavni dio. Jedan od uslova je i da pad cijena vrijedonosnih papira mora da bude drastičan. oni garantuju fiksne kamatne stope na veoma niskom nivou.na što ukazuje pad privredne aktivnosti. godine. Zatim. davala dostup finansijskim uslugama i onim dohodovnim grupama koje ranije nisu zadovoljavale stroge kriterijume kreditne sposobnosti. često znatno ispod važeće eskontne stope. Zadovoljni su bili i finansijeri. globalna kriza je uzela maha i u realnom sektoru.stanogradnja. odnosno da zahvata veći dio finansijskog tržišta i njegove učesnike. Neekonomski uzroci nisu trajnijeg karaktera i obično brzo doĎu i proĎu. posebno u očima stanovništva sa nižim dohocima i željom da se obezbijedi sopstveni krov nad glavom pre nego što rastuće cene nekretnina ukinu tu mogućnost. bitno je da je izazvana ekonomskim. Trajnost je takoĎe bitan uslov. i privreda u cjelini. Neki primarni učesnici u meĎuvremenu su bankrotirali. odnosno slobodno formiranje kamatne stope prema uslovima na finansijskom tržištu. I pored očiglednih rizika. zaposlenost i prihode budžeta. odnosno da lako pokriju svoje privremene likvidnosne probleme i eventualne kapitalne gubitke. prelazi se na režim plivajuće kamatne stope. Svi su mislili da je riječ o relativno malim ukupnim iznosima i još manjim neto rizicima za druge delove finansijskog tržišta. Kriza se difuzno proširila na cio finansijski sektor i na ostale sektore u privredi SAD pre svega zbog izazvane krize povjerenja koja je privremeno dovela do obustavljanja većine tekućih kreditnih operacija. Iluzija je prestala tek februara 2007. Sredinom 2009.tokom prve dve godine otplate. Posle isteka ovog perioda. a to nije malo. A oni koji su preživjeli nisu dobro prošli pošto su u prosjeku izgubili polovinu svoje vrijednosti na tržištu akcija. Posebno su bili zadovoljni vlasnici finanijskih institucija i država pošto je bum u sektoru nekretnina podržavao visoke profite. jer kratkotrajni poremećaji se ne mogu nazivati krizom. privredni rast. i stanovništvo. a ne neekonomskim uzrocima.

na berzama i u finansijskom sektoru od drugog kvartala 2009. povećanje ličnog bogatstva. ukazuju se već neki pozitivni znaci kraja padanja.kćeri u Crnoj Gori. naročito masovne vaučerske privatizacije. U Crnoj Gori je podijeljeno graĎanima i zaposlenima oko 45% od državnog kapitala. niža nego ranije. dok je tri odsto investitora iz SAD. tržišna kapitalizacjia na berzi premašila je 250% BDP-a. kupili su menadžeri imovinom. a privatne banke 15 odsto.000 graĎana je postalo akcionar. godinu Tržište kapitala u Crnoj Gori razvija se od 2001. Prema oceni ta transakcija obveznica je dokaz poverenja investitora u Crnu Goru. što je pogoršalo njihovu likvidnosnu situacjiu. Najviše obveznica. tek u drugom talasu (preko pada spoljnih izvora finansiranja i pada izvoza). Pored usluga našeg ekonomskog sistema. rast kredita je usporen. u iznosu od 200 miliona evra. sredinom 2008. Azije i Sjedinjenih Americkih Država. usvojenih u novembru 2007. u bankama poboljšana. i likvidnost je. Kao dokaz o zdravom razmišljanju i ulasku na velika vrata tržišta kapitala. depoziti su ipak poĉeli da se privremeno odlivaju iz banaka. iz Velike Britanije . Crna Gora je prvi put emitovala obveznice u septembru 2010. tako da je u martu 2009.Crna Gora je emitovala obveznice u iznosu od 180 miliona evra. stranci kupuju investirajući i poslujući na našem tržištu kapitala usluge našeg regulatornog okvira.Na stotine miliona eura je ušlo u C rnu Goru po osnovu tržišta kapitala.Ali. Banke su uveliko dopunjavale domaći depozitni potencjial zaduživanjem u inostranstvu odnosno kreditnim linjiama od njihovih matica u inostranstvu. godine. što je i za ekonomski i finansjiski razvijene privrede nedostižno. Na kraju prvog kvartala 2009. Kako strani vlasnici domaćih banaka nijesu povukli svoje kredite iz njihovih banaka. zatim. a najveci deo dobijenog novca ce biti iskorišcen za vracanje državnog duga. ipak se pokazuju znaci stabilizovanja finansjiske situacjie u bankama: odliv depozita je prestao. banke 23 odsto. Cjiene zemljišta i stanova su porasle u nebo. godine. Obveznice su emitovane sa rokom od pet godina. nižim od A.20 odsto. Kreditni zastoj za realni sektor privrede još traje uprkos ovogodišnjim mjerama Centralne banke da prilagoĎenom politikom obavezne rezerve poveća kreditni potencjial banaka. neoliberalni talas ekspanzjie privrede i naduvavanja balona njie mimoišao Crnu Goru.Tržište kapitala je već promijenilo Crnu Goru . KHOV – Finansijski plan za 2011. kao nastavak obuhvatne privatizacije. a kamata je 7. Zbog nedostatka jedinstvenog nadzora nad finansjiskim sektorom. iznos bankarskih kredita 50% iznad bankarskih depozita. Upravo ovaj sistem svojinske demokratije je jedan od 43 . posebno sto je ona zemlja sa kreditnim rejtingom. jer izloženosti toksičkim derivativima odnosno dionicama propalih velikih investicionih banaka nije bilo. banke su ponovo poboljšale likvidnosne i solventnosne koeficijente. sa izuzecima. Tržište je veliki izvozni proizvod Crne Gore. ostvarivanje profita.40 odsto. Crnogorske evro obveznice kupilo je 67 investitora iz 21 zemlje Evrope. Najviše investitora je iz Nemacke i Austrije . koja je uticala na karakter tranzicije i razvoj tržišne ekonomije u čijem srcu je tržište kapitala. Uprkos neograniĉenoj garancjii države za depozite u bankama iz novembra 2008. Globalna kriza je Crnu Goru zadesila sa zakašnjenjem.25 odsto. Kreditna ekspanzjia bila bi još veća da nije bilo mjera njenog kočenja od strane Centralne banke Crne Gore. efikasnost i edukovanost naše administracije i učesnika na tržištu.Tržište kapitala je platforma koja omogućava zadovoljavanje interesa vlasnika kapitala i kompanija. 48 odsto. političke stabilnosti i činjenice da koristimo EURO‐a. Oko 400. U jednom momentu. usluge.

priprema mogućih izmjena Zakona o hartijama od vrijednosti. strukturi tržišta i načinu obavljanja pojedinih poslova. sa ciljem poboljšanja performansi tržišta i koristi koje ono pruža.Dosadašnje funkcionisanje institucija tržišta hartija od vrijednosti pokazalo je da su propisi I institucije uspostavljeni u skladu sa potrebama tržišta. fondovima.širenje tržišta i informaciono povezivanje berzi iz regiona.nadzor i kontrolu ovlašćenih učesnika i emitenata. .nastavak saradnje sa domaćim i inostranim institucijama.Najvažniji razvojni efekat tržišta kapitala je uticaj na edukaciju svakog graĎanina i promjenu njihovog stava prema biznisu i prema profitu. . Danas ljudi samostalno donose odluke na tržištu i snose posljedice tih odluka. dalji razvoj tržišta je moguće ostvariti promjenama u veličini tržišta. . da su sistemi i komponente prilično uhodani i da predstavljaju dobru osnovu za dalji razvoj tržišta. 44 . javnost rada i razvoj informacionog sistema Komisije za hartije od vrijednosti. naročito efikasnosti i pouzdanosti IT sistema CDA. . . Bilo da je u pitanju dobitak ili gubitak. Predstojeće aktivnosti usmjerene su na: .razvijanje prakse regularnog objavljivanja podataka i izvještaja o poslovanju. Takvo donošenje odluka uticalo je na promjenu upravljanja u odreĎenim bankama. . U situaciji kada je osnovna pravna i institucionalna infrastruktura za funkcionisanje tržišta uspostavljena i implementirana. usvajanje novog Zakona o investicionim fondovima i implementacija direktiva EU koje se tiču poslovanja UCITS.unutrašnju organizaciju.zaokruživanje pravnog okvira.ključnih resursa našeg razvoja.jačanje tržišne infrastrukture. preduzećima.

. Beogradska berza.agencijacg. (2009). Teorijske osnove Crnogorske ekonomske škole.isspm. Web sajtovi: 1) http://www.yu 7) http://www.. Global Book. (2002). Beograd. “Osnovi finansijskog tržišta”.worldbank. 1990. B.org 6) http://www. (2004).. Postdiplomske studije Podgorica Stojan Dabić. Vukotić.me/ 3) http://www.yu 11) www. Vukotić.Literatura 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) Dejan Erić-Finansijska tržišta I instrumenti Mander DZ. Podgorica. 2004. Milton i Rose Friedman.vlada. “Ekonomija u jednoj lekciji”.mises.. Beograd. S. “The Misesian Case Against Keynes”.yu 10) www.Osnovi Ekonomije. tržište kapitala. Volume I. Tomic. 2002. CID.ba/category/finansije/ 4) http://www. J. Kultura.org 5) http://www. Centar za ekonomska istraživanja. Hens-Hermann Hoppe. Barac. Naučna knjiga. 1993.org 45 . Podgorica. 1998.cg. Global Book. 1992. Ludwig von Mises Institute. «Politika i slobode». 1997. Berkowitz and David J. Daniel M. R. Poljskoj. Ekonomija. (2007). Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj. Banke. J.scmn. Beograd. Beograd. Zbornik radova: “Privredna reforma 1990 – Put u tržišnu ekonomiju”. Štampa. “Start-ups and Transition”. Češkoj i Sloveniji”. 1998. Veselin. II i III. The William Davidson Institute.belex.. B. T. Cooper.scmn.capital. Makroekonomski računi i modeli.cg. 2001. “Hartije od vrednosti I njihovo tržište”.nex. Global Book. Business Idea.Nova evropska ekonomija.yu 9) www. Postdiplomske studije preduzetnička ekonomija.cb-cg. Centar za ekonomska istraživanja.GLOBALIZACIJA Ilic. Institut društvenih nauka.Alfa Adam Smith “Bogatstvo naroda”. Momir Marjanović. Jednak.montenegroberza.co. dr Zoran Jeremić: Finansijska tržišta Branko Vasiljević. Beograd.yu 12) www. 2003. Veselin..cg. Komnenic.org 2) http://www. 1998..cg.Finansijski menadzment Prof. 1998. Jednak. Preduzetnička ekonomija. osiguravajuce i lizing kompanije 07 Ekonomska enciklopedija Henry Hazlitt. i Goldsmit E.. “Proces privatizacije I tržišta kapitala u MaĎarskoj. (2005).org 8) www. “Sloboda izbora”. Djuric Kuzmanovic. «Ekonomske reforme danas». Institut društvenih nauka.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->