Professional Documents
Culture Documents
U okruzenju koje se konstantno menja EF nam omogucavaju brzu promenu mentalnog seta, prilagodjavanje na
novinu, inhibiranje neodgovarajuceg ponasanja, kreiranje planova i iniciranje njihovog izvrsavanja. Koncept
teike i moralnosti je takodje povezan sa EF.
problemi u odreenju (i relevantni aspekti):
4 nepostojanje opte prihvaene definicije
4 vei broj razliitih modela
4 neurofizioloka osnova (EF i frontalni reanj)
4 priroda i svojstva instrumenata za procenu EF
4 razvojni aspekt
4 Nisu vezane samo za kognitivne procese, ve i za emocionalne odgovorne i bihevioralne akcije. Zbog
toga se predlae podela na hladne i vrue egzekutivne funkcije
hladne: isto kognitivne, vezane za apstraktne pojmove, ne ukljuuju motivaciju
vrue: ukljuuju regulaciju emocija i motivacije, vezane za prepoznavanje tuih emocija, miljenja
drugih ljudi, moralno rezonovanje
25
-poremeaji ovih funkcija su raznovrsni: poremeaj fokusiranaj i odravanja pane, impulsivnost,
dezinhibicija, smanjena radna memorija, tekoe u monitornigu i regulaciji ponaanja, nemogunost
planiranja aktivnosti, dezorganizovanost, tekoe u generisanju i implementiranju strategija, perseverativna
ponaanja, opiranje promenama, nemogunost uenja iz greaka.
Egzekutivne funkcije povezane su sa akademskim i radnim postignuem, ali i sa socijalnim ponaanjem
problemi u definisanju
EF (pre)irok konstrukt ["umbrella" concept]
pretpostavlja vei broj povezanih kognitivnihsposobnosti-kojih?
+ koji kognitivni procesi/sposobnosti su EF
+ koje karakteristike procesa/sposobnosti ih ine egzekutivnim
unitarne ili ne?
+ koliko su procesi/sposobnosti povezane da li su deo istog paketa i imaju svoj G ili su
razliite i sluajno koreliraju (istraivanja pokazuju pozitivnu ali nisku povezanost razliitih EF)
+ Razlika od IQ: neke EF imaju visoku vezu sa inteligencijom (rdana memorija), a neke ne
(inhibicija, fleksibilnost)-unitarnost diskutabilna
2. Komponente egzekutivnih funkcija
Postoje brojni modeli koji objanjavaju egzekutivne funkcije, ipak nijedan model nije u potpunosti prihvaen.
Ono oko cega postoji slaganje jeste da se radi o kompleksnom fenomenu koji ima veliki znacaj za adaptivno
funkcionisanje osobe. Veina modela se fokusira uglavnom na neki odreeni aspekt egzekutivnih funkcija, a
postoje oni koji su razvojno usmereni. Neki se baziraju na klinikoj perspektivi (dokaz o lokalizaciji u
prefrontalnom korteksu), dok dugi svoje modele razvijaju na ostovu statistikih podataka (identifikovanje
multiplih faktora u analizama).
4 supervizorski sistem (Norman & Shallice, 1986)
-iroko prihvaen koncept.
Oni razlikuju automatske odgovore i one za kojeje potrebna svesna panja da bi se obavili
4 centralni egzekutiv (Baddeley & Hitch, 1974)
-radna memorija kao komponenta EF
-WM limitirani kapacitet sistema koji omoguava privremeno skladitenje informacija neophodnih za
kompleksne zadatke (shvatanje, rezonovanje, uenje)
-osnovne funkcije centralnog izvrioca:
+ praenje jednog i ignorisanje ostalih tokova informacija
+ koordinacija resursa radne memorije u multiplim zadacima
+ pomeranje panje
+ selektivna privremena aktivacija reprezentacija iz dugotrajne memorije
26
Barkley (1997) egzekutivne self-regulatorne funkcije
4 osnovni element EF je samoregulacija
4 self-regulacija bilo koji set odgovora dizajniran tako da izmeni verovatnou narednih odgovora
individue u datim uslovima tj. na dati dogaaj, a time i verovatnou kasnijih konsekvenci datog uslova tj.
dogaaja
4 samoregulacija ukljuuje kljune komponente EF: cilju usmereno ponaanje, razvoj planova za
postizanje cilja, utilizaciju unutranjeg govora, kontrolu impulsa
4 bihejvioralna inhibicija, kao pretpostavka svih EF ili samoregulatornih procesa ukljuuje:
+ inhibiciju dominantnog odgovora (odlaganje)
+ diskontinuaciju sloaja odgovora (vreme)
+ interferenciju kontrole (distrakcija)
4 (Lezak, 1983)-4 domena EF, koja iako obuhvataju razliite setove ponaanja, osoba retko pokazuje
oteenja samo jednog dela
-koncept je samo okvir za posmatranje EF i bio je uticajan na kliniare i njihovo odreenje i pristup
istraivanju EF
Volicija- svesna odluka da se izvede odreena akcija, namera da se izvede ciljem usmereno ponaanje ili
planira budua aktivnost,
Planiranje- kapacitet da se identifikuje redosled koraka potrebnih za reavanje problema ili postizanje cilja,
Svrhovita akcija-inicijacija i odravanje koraka koji prate plan, kao i kapacitet za modifikovanje iili obustavak
plana,
Efektivna performansa- kapacitet da se vri monitoring, samo-regulacija ponaanja
-mana ovog koncepta jeste to zapostavlja odreene aspekte EF: radnu memoriju, kontrola impulsa nije
dovoljno objanjena, takoe malo je istraivanja koja se bave validacijom ovog koncepta
4 Egzekutivni kontrolni sistem (Anderson et al., 2001)
4 razvojna neuropsihologija + faktorsko analitike studije
4 EF kontrolni sistem koji ukljuuje etiri domena, razvojno i funkc. nezavisna, ali povezana:
kontrolna panja, kognitivna fleksibilnost, postavljanje cilja, procesiranje informacija
4 analiza zadatka, strategijska kontrola, monitoring (Borkowsky & Burke, 1996)
4 fleksibilnost miljenja, inhibicija, reavanje problema, kontrola impulsa, formacija koncepta,
apstraktno miljenje, kreativnost (Delis et al.,2001)
4 svrhovita i koordinisana organizacija ponaanja (Banich, 2004)
3.Distinkcije egzekutivnih i neegzekutivnih procesa
27
Poto su dosadanja istraivanja pokazala jako malu test-rtest pouzdanost i validnost EF, teko je odrediti
rzliku izmeu EF i neegzekutivnih procesa. Takoe teko je povezati odreena ponaanja koja su
okarakterisana kao primeri EF sa neurolokim osnovama i sistemima. Tekoe se javljaju jer se EF opisuju na
razliite naine i razliite irine. Poto je teko utvrditi neurpsiholoku osnovu EF neki istraivai smatraju da
je za poetak najbolje jednostavno odvojiti egzek i neegzek ponaanja.
Egzekutivne- tiu se zadataka koji trae da se formulie cilj, napravi plan, i bira izmeu alternativa da bi se
dolo do cilja, da se vri provera plana i njegove efikasnosti, da se inicira izvoenje plana i isprati do kraja ili
da se od njega odustane ukoliko se prepozna potreba za tim. Ovo ne znai da su neegz ponaanja manje
kompleksna. I veoma kompleksne radnje i odluke mogu se doneti na nesvesnom nivou. Razlika je dakle u
tome to za egz osoba mora da prepozna, proceni i izabere efikasno ponaanje svesno, dok kod neegz usled
uvebavanja ona ovu radnju obavlja nesvesno i bez evaluacije alternativa.
NE su inicirane promenama u sredini i kontorlisane su spoljnim dogaajima ili planovima koji su prethodno
naueni i nalaze se u dugotrajnoj memoriji. E su pokrenute i kontorlisne nezavisno od spoljnh dogaaja i
zadravaju svoju fleksibilnu adaptaciju ak i kada se plan ne odvija kao je oekivano i kada nema vodia na
kog da se oslonimo iz prethodnog iskustva. Na Winskonsin testu se pravilo iznenada promeni i EF nam
omogucavaju da iz fidbeka uocimo da je doslo do promene te da testiramo nove planove dok uspesno ne
obavimo zadatak. E funkcije su odgovorne za iniciranje novih sekvenci ponaanja ili prekidanja drugih radnji,
posebno u sloenim zadacima kada vie razliitih zahteva mora simultano da se izvri (ovakvi dvostruki zadaci
zahtevaju stratesku alokociju paznje i sinhronizacijom odgovora sto se moze postici siftingom). E su
neophodne i za prevenciju odgovora koji nisu odgovarajui u odreenom kontekstu (socijalnom).
4. Egzkutivne funkcije i frontalni lobus (PFC)
Studije neuralnih korelata EF potiu od ranih posmatranja pacijenata sa frontalnim lezijama. Vojnici koji su
povreeni u ratu patili su od promena u ponaanju kao i nemogunosti da preduzmu odreene aktvinosti kako
bi ispunili cilj. Drugi su imali problema u samokontroli i usmeravanju panje.
4 sluaj Phineasa Gagea-problemi bihevioralne kontrole
4 Lurijine studije
akumulacija studija diskutabilni odnosi egzekutivnih disfunkcija i trauma frontalnog lobusa
problem u nekim sluajevima povrede PFC nisu praene oekivanim poremeajima funkcionisanja
mogui razlozi:
4 loa hipoteza
4 nedovoljno specifikovana hipoteza
4 neadekvatni instrumenti
4 druge relevantne varijable . . .
Metode neuroodslikavanja pokazale su ukljuenost frontalnog renja prilikom egz zadataka. Meutim
pokazalo se da se prilikom aktivacije EF aktiviraju razliite regije mozga (frontalni lobus, talamus, bazalne
ganglije). PET pokazala da se iste regije mozga aktiviraju pri razlicitim EF, ali svaka specificna EF aktivira
specificne regije mozga.
28
PFC povezan sa planiranjem, izborom cilja, radnom memorijom i self-monitoringom.
Zbog neopravdanosti izjednacavanja frontalnog lobusa sa EF ovaj poremacaj ponasanja i kognitivni deficiti
nastali usled njegovog ostecenja dobijaju naziv disefzekutivni sindrom i ukljucujue promene u planiranju,
organizovanju, apstraktnom rezonovanju, donosenju odluka i promene u relacijama sa drugim ljudima sto se
prepoznaje kao promene u karakteru.
5. EF i inteligencija
EF je koncept koji pored kognitivnog aspekta, ukljuuje i domen afektivne i motivacione regualcije. Istorija
povezivanja EF i inteligencije je duga. Jos je 1940. Postojalo vienje da funkcije kao to su planiranje i
monitornig ponaanja mogu biti naruene iako je ouvana inteligencija (merena Wekslerovom skalom).
Duncan je pokazao da osobe sa lezijama u frontalnom renju imaju dobar uinaka na WISC-R, ali da pokazuju
nii G ako se meri testovima fluidne intel. U novijim istraivanjima pokazano je da su merene EF visoko
povezane sa odreenim skalama WISC-a (radna memorija, prostorno rezonovanje, panja). Ipak uinaka na
Wiskonsinu nije povezan sa onim na Wekslerovom iQ testu, to moe da upuuje na to da on prati specifine
kognitivne operacije.
Da li je mera inteligencije dobar prediktor EF? pokazalo se da predvia na umerenom nivou r je oko .4, ali da
mnogo bolje predvia brzinu procesiranja informacija
Floyd i sar su u svom istraivanju pokuali da utvrde u kojoj meri se EF uklapaju u CHC teoriju. Utvrdili su da
je teko da se mere spopsobnosti povezane sa EF jer su one kontaminirane G faktorom i specifinim faktorima
sposobnosti. Predviali su da EF mogu da se uklope u CHC ako se na njih gleda kao: 1. Komponente socijalne
kompetencije, 2. Meru kognitivnih sposobnosti, 3. Meru kognitivnog procesiranja.
Rezultati su pokazali da mere i EF testova i kognitivnih sposobnosti jesu povezane sa G faktorom.
Ipak, iako postoji povezanost EF i fluidne inteligencije, da li je taj rezultat pojava nedovoljno dobrih testova
EF? Ili jo uvek nedovoljno jasno razvijenih koncepata kako inteligencije tako i EF?
6. Istraivanja EF- karakteristike i problemi
1. Greke merenja:
-nastale kao posledica sluajne greke (faktora promene od osobe do osobe i od ispitivanja do ispitivanja)
-merenje kognitivnih procesa koje nismo hteli da ouhvatimo testom-task impurity.veoma est problem u
zadacima koji mere EF zbog sloenosti samog koncepta-on nije operacionalno definisan-ve teoretski. Takoe
zasniva se na operisanju drugih kognitivnih procesa (aktiviranje i neefzekutivnih procesa koji nisu u vezi sa
zadatkom). U nekim sluajevim ti drugi procesi u velikoj meri utiu na iskrivljenje rezultata. Uinak na WCST
npr zahteva i adekvatno vizuelno procesiranje, osnovne numerike sposobnosti, sposobnosti indukcije pravila,
spos. Procesiranja fidbeka, radne memorije i adekvatan nivo motivacije. Zbog toga je teko utvrditi ta tano
utie na postignue na testu
2. Kognitivna kongruencija- sa inteligencijom, zahteva neuropsiholoka istraivanja
29
3. Problem konstruktivne validnosti-koje testove uopte koristiti. U top 10 korienih su: WCST, ROCF-
precrtavanje figura na osnovu pamenja i HCT- verbalne kategorije.
4. sloenost koncepta: moe se podeliiti na shifting ability (WCST), updating i inhibition
Ono to se moe zakljuiti jeste da se prilikom ispitivanja EF unapred mora definisati specifini E proces koji
elimo da merimo, u obzir uzimajui koje sve specifine egzekutivne komponente se misli da taj test meri.
Sama procena zahteva viestruka merenja-tj upotrebu vie razliitih testova. Ipak problem zato sto jedan test
meri razlicite komponente EF, pr Winskonsin meri fleksibilnost i kontrolu paznje, sifting
5. niska pouzdanost test-retest merenja. Zbog same prirode EF odreeni test je najbolji ako se samo jednom
koristi na odreenom ispitaniku, zbog efekta uvebavanja. Ovako niska pouzdanost utie na dijagnostiku
korisnost testa. Ostaje i dilema kako interpretirati promenu nastalu tokom vremena u longitudinalnim
studijama (klinike intervencije ali i razvojne promene).
6. ekoloka validnost- velika razlika izmeu laboratorijskih zadataka i onih sa kojima se osoba susree u
svakodnevnom ivotu, standardni test-zadaci ne "hvataju" disfunkcije u neklinikom setingu
EF problemi instrumenata
preporuke za (kliniku) procenu EF (Miyake et al., 2000)
4 ne poistovetiti frontalne sa egzekutivnim testovima
4 razlikovati specifine kognitivne funkcije koje meri konkretni egzekutivni zadatak/test
4 koristiti vie mera iste funkcije neki testovi zahtevaju angaovanje vie procesa
4 koristiti jednostavne zadatke sloenost onemoguava izolaciju problema koji je u osnovi deficita
4 kontrolisati strategije kompleksni zadaci reavaju se na razliite naine (razliiti procesi?)
4 voditi rauna o IQ , brzini procesiranja i sl.
4 ukljuiti upitnike/samoprocenu ili procenu od strane drugih
7. Modeli EF- centralni izvrilac (Baddeley)
4 Brojni modeli su pokuavali da EF integriu u kontrolne procese frontalnog renja tako da stvore
koherentan okvir. Baddley i sar su predloili model radne memorije koji ukljuuje fonoloku petlju, vizuelno-
spacijalnu matricu, (epizodiki bafer)i centralni izvrilac.
4 WM limitirani kapacitet sistema koji omoguava privremeno skladitenje informacija neophodnih za
kompleksne zadatke (shvatanje, rezonovanje, uenje) i u okviru koga se izmeu razliitih komponenti vri
redistribucija kognitivnih resursa
4 osnovne funkcije centralnog izvrioca:
+ praenje jednog i ignorisanje ostalih tokova informacija
+ koordinacija resursa radne memorije u multiplim zadacima
+ pomeranje panje
+ selektivna privremena aktivacija reprezentacija iz dugotrajne memorije
+ Donoenje odluka
-fonoloka petlja slui za sladitenje verbalnih informacija na najvie 2 sek. Centralni izvrilac je sistem koji
kontrolie i menja panju ali bez kapaciteta za zadravanej informacija.
30
Zamerke:
-homunkulus: oveuljak koji obavlja mentalnu operaciju. Komponenta sistema postoji ali nije specifikovan
nain na koji obavlja svoj zadatak
-model ne dozvoljava funkcionalne relacije meu razliitim aspektima EF kao to su planiranje i
samopercepcija.
8. Modeli EF-supervizorski sitem (Norman i Shallice)
4 naglaavanje znaaja panje u aktivnom ponaanju
4 razlikovanje automatskih/automatizovanih procesa i procesa koji zahtevaju namernu panju
automatski procesi [contention scheduling] odgovori koji se automatski inplementiraju
4 struktuirane sheme tj. bihejvioralni programi za kompletiranje rutinskih zadataka/vetina
4 sheme mogu biti u kompeticiji (dele strukture ili operacije), a ovi procesi reavaju konflikte na osnovu
njihove aktivacione vrednosti (kombinacija niza faktora usklaenosti sheme i aktuelnih enviromentalnih i
akcionih zahteva)
4 odabrana shema funkcionie do postizanja cilja, njenog blokiranja ili iskljuenja
kontrolisani procesi odgovori koji zahtevaju dodatni supervizorski sistem
4 SAS globalno integrisan sistem koji vodi razliite procese , a koji mogu biti realizovani razliitim
supsistemima
4 SAS pretpostavlja tri faze i multiple procese koji ukljuuju PFC (prefrontalni korteks):
1.konstrukcija privremene sheme za novu situaciju tj. generisanje strategije
2. implementaciju nove privremene sheme u novoj situaciji, ukljuujui i njeno privremeno odravanje u
radnoj memoriji
3.monitoring i primenu sheme, eventualnu modifikaciju ili odbacivanje
SAS moe da izvede razliite procese i ukljuuje vie subsistema koje su rasporeene po frontalnom korteksu,
ali meusobno interaktuju.
Energija- aktivacija eljene eme i odravanje panje
Inhibicija-odgovorna da se ne aktivira ema koja ne odgovara
Ako-onda-koristi fidbek monitoringa da bi odrala ili izmenila procese reenergizacije, inhibicije ili
modifikacije
31
4 situacije u kojima se ukljuuje SAS:
+ zahtevaju planiranje i donoenje odluka
+ neophodna korekcija ili prevladavanje potekoa
+ odgovori ili delovi odgovora nisu (pre)naueni
+ anticipirana opasnost
+ zahtevaju prevazilaenje habituiranog odgovora
9. Modeli EF-model samoregulacije (Barkley)
4 osnovni element EF i primarna komponenta modela je samoregulacija
4 self-regulacija bilo koji set odgovora dizajniran tako da izmeni verovatnou narednih odgovora
individue u datim uslovima tj. na dati dogaaj, a time i verovatnou kasnijih konsekvenci datog uslova tj.
dogaaja
4 samoregulacija ukljuuje kljune komponente EF: cilju usmereno ponaanje, razvoj planova za
postizanje cilja, utilizaciju unutranjeg govora, kontrolu impulsa
4 Preduslov za sve EFi samoregulatorne procese je bihejvioralna inhibicija i onaobezbeuje potrebno
vreme da se Egzekutivni procesi pojave. ukljuuje 3 meusobno povezana procesa:
+ inhibiciju dominantnog odgovora (odlaganje)
+ diskontinuaciju sloaja odgovora (vreme)
+ interferenciju kontrole (distrakcija)
4 primarna domena EF:
1. Radna memorija-povezuje sadnje informacije sa prolim iskustvom i planiranjem buduih ciljeva.
2. Samoregulacija afekta i motivacije i arausala
3.Internalizacija govora-samorefleksija i preispitivanje, pomae u reavanju problema i u saradnji sa radnom
memorijom dovodi do moralnog rezonovanja. U znaajnoj meri utie na samokontrolu.
4.Rekonstitucija-analiza i sinteza-omoguava reavanje kompleksnijih zadataka.
10. Modeli EF- egzekutivni kontrolni sistem (Anderson)
32
SUPERVIZORSKI SISTEM
ENERGIJA INHIBICIJA MONITORING AKO ONDA MODIFIKACIJA
PERCEPTIVNA
INFORMACIJA
EFEKTORSKI
SISTEM
SHEM
A
4 Nastao iz razvojne neuropsihologije + faktorsko analitike studije
4 EF kontrolni sistem koji ukljuuje etiri domena, razvojno i funkc. nezavisna, ali povezana
dvosmernim mreama u prefrontalnom delu.
4 Mehanizam operisanja ovog sistema je uslovljen zadatkom. Svaki domen ukljuuje visoko integrisane
kognitivne procese, i svaki prima i procesira stimuluse iz razliitih izvora ukljuujui i druge regije mozga
osim prefrontalne.
11. Mere EF-kliniki i kognitivni testovi/zadaci
velik broj razliitih (pojedinanih) instrumenata i baterija za procenu EF
4 neuropsiholoka/klinika perspektiva frontalne disfunkcije
4 kognitivna perspektiva radna memorija, kompetitivni zadaci
4 psihometrijska perspektiva neki testovi sposobnosti; neki aspekti sposobnosti
4 bihejvioralne mere i inventari
4 ekoloke mere i testovi
EF klinika tradicija - instrumenti
procena funkcionisanja pacijenata sa patologijom frontalnog renja; disegzekutivni sindrom. . .
4 specifini testovi u Lurijinoj tradiciji
4 adaptacija testova iz drugih domena (pr. WAIS, Stroop)
4 savremene baterije za procenu EF (pr. CANTAB)
FAB Frontal Assessment Battery (Dubois et al., 2000)
4 6 testova/zadataka za procenu osnovnih funkcija:
konceptualizacija (slinosti) po emu su sline jabuka i banana?
mentalna fleksibilnost (leksika fluentnost) to vie rei na slovo _
motorno programiranje ponavljanje motorne sekvence pesnica-brid-dlan
senzitivnost na interferencije (konfliktne instrukc.) tapkanje tipa ako ja 1 onda ti 2
inhibitorna kontrola tapkanje sa instrukcijom ako ja 2 onda ti ni jednom
33
radna memorija
konceptualni
transfer
utilizacija fidbeka
podeljena panja inicijativa
konceptualno
rezonov.
planiranje
strategijska
organizac.
KOGNITIVNA
FLEKSIBILNOS
T
POSTAVLJANJE
CILJA
INFORMACION
O
PROCESIRANJ
E
KONTROLA
PANJE
fluentnost
brzina procesiranja
efikasnost selektivna panja
samoregulacija
self-monitoring
inhibicija
enviromentalna autonomija ne dodiruj mi ruke
BCET Biber Cognitive Estimation Test (Bull et al., 2004)
4 20 pitanja na koja se odgovara najboljim nagaanjem"
koliko semenki ima u lubenici?
koliko je teak telefon?
koliko vremena je potrebno da se ispegla koulja?
koliko vremena mleko u friideru ostaje svee?...
EF kognitivna tradicija - instrumenti
istraivaki testovi/zadaci adaptirani za kliniku primenu
4 kapacitet radne memorije; kompetitivni zadaci
4 strategije reavanja problema; zadaci planiranja . . .
Stroop-test
4 procesi: inhibicija; fluidne sposobnosti; brzina
inhibiranje automatizovanog odgovora
12. Mere EF- bihejvioralni inventari i ekoloki testovi
EF psihometrijska tradicija - instrumenti
(sub)testovi intelektualnih sposobnosti kao testovi (nekih aspekata) egzekutivnih funkcija
4 WAIS block-design; sklop
4 Cattell Culture Free Tests (empirijske evidencije)
4 Gf i EF konceptualne i merne slinosti
FF fonemska fluentnost
4 alternativni (anglosaksonski) nazivi: COWA, kontrolisana verbalna fluentnost, FAS-test
4 Thurstonovi testovi, neretko odsutni iz savremenih baterija za procenu sposobnosti
4 fonemska "nasuprot" semantikoj fluentnosti kao relevantan indikator
EF upitnici i bihejvioralni inventari
skale samoprocene/procene od strane drugih ljudi bihejvioralni inventari
4 pokuaj detektovanja potekoa u svakodnevnom tj. realnom funkcionisanju
4 instrumenti namenjeniirokom dijapazonu ispitanika
EF ekoloki testovi
34
istorijski, jedan od prvih opisa EF tekoa pripremanje obroka(Penfild& Evans, 1935)
MET Multiple Errands Test (Shallice &Burgess, 1991)
4 zadatak kupovine, po odreenim pravilima
4 variranje sloenosti kupiti veknu hleba; poslati pismo, ali ispitanik nema olovku...
4 osnovni kvalitet blisko zahtevima realnog ivota, nedovoljno definisani problemi, mogunost
razliitih strategija, planiranje i implementacija plana
4 solidna psihometrijska svojstva
EF neki "popularni" testovi/zadaci
najee korieni testovi EF (Rabin et al., 2005)
4 anketiranje neuropsihologa (N=747)
rang test opis broj psihologa
1. WSCT sortiranje karata u skladu sa promenjivim pravilima 494
2. ROCF precrtavanje figura na osnovu pamenja 268
3. HCT verbalne kategorije 262
WCST Wisconsin Card Sorting Test
4 originalno za procenu sposobnosti apstrakcije i promene strategije u situaciji promenjivih
kontingencija
4 neuropsiholoka upotreba konceptualizacija, perseveracija, uenje, odranje seta...
4 egzekutivne funkcije zahteva strategijsko planiranje, organizovanu pretragu, sposobnost upotrebe
enviromentalnog fidbeka u promeni kognitivnog seta, cilju usmereno ponaanje, modulaciju
impulsivnog odgovaranja
FPT Five Point Test (Regard et al.,1982)
4 figuralna fluentnost delimino struktuirana
4 5-3 min.
4 zadatak: nainiti to vie razliitih figura povezivanjem taaka, pravim linijama (linije ne moraju da
povezuju sve take, ali svaka linija mora da povezuje take)
4 primer: povezivanje svih pet taaka i povezivanje samo dve take (ispitanik moe da precrta)
4 uveravanje da i trivijalne varijacije predstavljaju razliitost; ne moraju sve take da budu "iskoriene"
Fluentnost dizajna test kreativnosti?
4 zadatak: prazne kvadrate razdeliti na iste delove, na to je vie mogue razliitih naina
Hayling and Bringston test (Burgess& Shallice, 1997)
4 dva razliita testa (verbalna produkcija/inhibicija; spacijalna anticipacija), povezana praksom
4 Brixton test 56 stranica sa 10 krugova (2x5), od kojih je jedan plave boje
zadatak je odrediti gde e sledei put biti plavi krug
4 Hayling test dva seta od 15 nedovrenih reenica
prvi set dopuniti reenicu to je bre mogue
35
drugi set dopuniti reenicu besmislenom reju
13. Vrue EF
prve ideje:
karakteristike (posledice frontalnih trauma, pored kognitivnih):
4 insenzitivnost, egocentrinost
4 impulsivnost, dezinhibiranost
4 slaba frustraciona tolerancija
4 socijalno neprimereno ponaanje . . .
gubitak bihejvioralne regulacije produkcija ponaanja koje u datim uslovima nije adekvatno
aspekti vruih egzekutivnih funkcija:
vezanostzasocijalne situacije ukljuuju druge ljude kao izvore informacija i komunikacione partnere
4 emocionalna komunikacija emocionalna percepcija i empatija
4 teorija uma razumevanje ponaanja drugih osoba
mentalna stanja
afektivna (mentalna) stanja
intencije
4 moralno rezonovanje
4 jezika komunikacija socijalni i pragmatiki aspekt
emocionalna percepcija kao segment EF
4 deficiti u doivljavanju i izraavanju pojedinih emocija (problem neselektivnih oteenja)
4 deficiti u prepoznavanju emocija u statikoj formi, manje u dinamikoj
4 izostanak/slabije reagovanje na tue emocije (gubitak empatije; odsustvo emocionalne zaraze)
4 eksplicitno procesiranje emoc. informacija (verbalna medijacija) manje pogoeno
teorija uma sloena sposobnost registrovanja i interpretiranja miljenja, oseanja, uverenja i namera
druge osobe
4 postepen razvoj od deljenja panje (18 mes.), razumevanja da drugi mogu drugaije da misle (3-4
god), do shvatanja da drugi mogu da misle o drugima (6-7 god)
4 znaajno oteena u Aspergerovom sindromu i autizmu
4 neke lezije rezultiraju egocentrinou, neadekvatnim humorom, grubou manira, nedostatkom
interesa za druge, dezinhibiranim primedbama...
4 otvoreno pitanje modularnosti; oslanjanje na WM i sposobnosti zakljuivanja
moralno rezonovanje prosuivanje socijalnog ponaanja u kontekstu prihvaenih standarda
4 istorijska odvojenost od opte intelekt. sposobnosti
36
4 razvojne studije; lezije tekoe u prepoznavanju prestupa i proceni teine
4 mogue eksplanacije:
opti intelektualni deficit
deficit ToM
hipoteza somatskih markera (Damasio, 1994)
verbalna komunikacija kao aspekt socijalnih kompetencija
4 suptilne jezike sposobnosti razumevanje konotativnog znaenja rei, metafora, ironije; produkcija
kontekstualno adekvatnog govora
4 razvojne studije od konkretnog do metaforikog poimanja
4 nekepotekoe u sluaju lezija doslovno shvatanje, neosetljivost na ironiju, humor, nepoimanje
metafora, dvosmislenosti i sl.
4 mogue eksplanacije:
deficit ToM nerazumevanje pozicije govornika
deficit u registraciji emocionalnog stanja
zadaci namenjeni proceni vruih EF
4 neki pacijenti prolaze na standardnim merama inteligencije i EF, uz znaajne probleme u realnom,
posebno socijalnom i emocionalnom funkcionisanju
4 kritino: emocionalna interakcija, socijalni odnosi, donoenje (ivotnih)odluka
4 afektivno odluivanje Iowa gambling test
14. Razvoj EF
potekoe u izuavanju geneze EF
4 konceptualni problemi unitarnost/partikularnost; koje sposobnosti; lista srnih EF
realni odnosi pojedinih komponenti tzv. hladnih EF (pr. planiranje zahteva memorisanje relevantnih
informacija, razmatranje viestrukih moguih odgovora, inhibiciju instinktivnog reagovanja, monitoring,
korekciju...)
relevantni aspekti EF u afektivnom i socijalnom domenu
4 problemi merenja koji zadaci su adekvatni za koji uzrast; meusobna uporedivost mera
dominantne oblasti istraivanja
4 kognitivne EF
radna memorija zadravanje i manipulacija informacija relevantnih za aktuelnu performansu
kognitivna fleksibilnost/ifting razmatranje multi-plih, plauzibilnih, neusklaenih perspektiva
inhibicija/kontrola odgovora koenje dominantne (instinktivne, nauene ili env. indukovane)
tendencije
4 afektivne i socijalne EF
teorija uma razumevanje tueg miljenja, oseanja i namera
afektivno odluivanje (i moralno rezonovanje)
37
neki testovi:
rani uzrast
4 odloeni odgovor objekt se skriva na jednoj lokaciji, a subjektu se posle odlaganja dozvoljava da ga
trai
4 A-not-B ponovljeno skrivanje objekta iza A lokacije, a po tom na lokaciji B
detinjstvo
4 sortiranje karata (Dimensional Change Card Sort)
4 fleksibilno sparivanje
4 dan-no Stroop test
4 taping test
4 zadatak pakovanja
4 ToM razumevanje uverenja druge osobe; test pogrenih uverenja
EF razvoj
UZRAST NEURALNI ASPEKTI EGZEKUTIVNE FUNKCIJE KARAKTERISTIKE
12 ned.
sinapsogeneza
mijelinizacija
struktura dogaaja
7-8 mes zaetak WM i inhibicije ivi-neivi objekti
12 mes. zajednika panja
14 mes socijalno referisanje
24 mes razvoj WM i inhibicije pretvaranje, kao da
3 god.
poveanje volumena
sive i bele mase
inh. kontrola, koncentracija afektivno rezonovanje
4 god. kognitivna fleksibilnost test pogrenih uverenja
5 god.
WM, strategije, planiranje
poeci ToM 2
6 god.
poveani metabolizam
teorija uma
7 god. konfliktna mentalna stanja
8 god.
poveanje bele mase
u frontalnim zonama
zrela kognitivna fleksibilnost metafore, soc. obmanjivanje
9 god. razvoj WM i planiranja
razumevanje faux pas
10 god. razvoj inhibicije, budnosti,
koncentracije
11 god. kortikalni razvoj - f
12 god. kortikalni razvoj - m cilju usmereno ponaanje
13 god. dalji rast bele mase u
frontalnim zonama;
razvoj afektivnog donoenja
odluka
14 god. kontrola panje, brzina,
38
redukcija gustine sinaptikih veza zrela inhibicija 15 god.
16-19 god. planiranje, reavanje problema
20-29 god. zavretak mijelinizacije zrela WM, planiranje zrelo afektivno odluivanje
30-49 god. poetak smanjenja volumena
50-64 god. gubitak bele mase PFC poetak pada WM, fleksibilnosti,
sposobnosti planiranja
65-74 god. senilni plak
smanjen protok krvi
redukcija afekt. rezonovanja
75+ god. deficiti ToM
39