SADRAJ.................................................................................................

1
PREDGOVOR....................................................................................................7

1. 2.

UVOD...................................................................................................13 MATEMATIKA KAO NAUKA........................................................15

2.1. Hostorijski razvoj matematike................................................................15 2.1.1. Matematika Mesopotamije...................................................................15 2.1.2. Matematika starog Egipta....................................................................16 2.1.3. Matematika drevne Kine......................................................................19 2.1.4. Staroindijska matematika....................................................................21 2.1.5. Starogrka matematika........................................................................22 2.1.6. Arapska matematika.............................................................................24 2.1.7. Matematika srednjovjekovne Evrope.................................................25 2.1.8. Matematika novog vijeka.....................................................................25 2.2. Zato je potrebno poznavati historijski razvoj matematike.................28 2.3. Historija matematike u Bosni i Hercegovini..........................................30

3. 4.

PREDMET, CILJ I METODE POETNE NASTAVE MATEMATIKE...................................................................................37 METODIKA POETNE NASTAVE MATEMATIKE I DRUGE NAUKE I NAUNE DISCIPLINE....................................................41
4.1. Metodika poetne nastave matematike s drugim naukama.................41 4.1.1. Veza metodike nastave matematike s matematikom.........................42 4.1.2. Veza metodika nastave matematike sa pedgogijom (didaktikom)...43 4.1.3. Veza metodike nastave matematike s historijom...............................44 4.1.4. Veza metodike nastave matematike s psihologijom i logikom .........44 4.1.5. Metodika nastave matematike u vezi sa metodikom nastave

u viim razredima osnovne kole..........................................................45 4.1.6. Metodika matematike i filozofija.........................................................46

5.

PROGRAMSKI SADRAJI POETNE NASTAVE MATEMATIKE...................................................................................47

5.1. Poloaj nastave matematike u Nastavnom planu i programu ............47 5.1.1. Prvi razred.............................................................................................47 5.1.1.1. Programski sadraj............................................................................48 5.1.1.2. Oekivani rezultati(ishodi) uenja....................................................49 5.1.2. Drugi razred..........................................................................................51 5.1.3. Trei razred...........................................................................................52 5.1.4. etvrti razred........................................................................................54 5.1.5. Peti razred..............................................................................................59 5.2. Metodika interpretacija nastavnog gradiva iz matematike od 1. do 4. razreda osnovne kole..............................................................................63 5.2.1. Upoznavanje skupa i podskupa...........................................................63 5.2.2. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 10...................................64 5.2.3. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 20...................................64 5.2.4. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 100................................65 5.2.5. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 1000, 1 000 000 ............65 5.2.6. Formiranje pojmova sabiranja i oduzimanja prirodnih brojeva.....66 5.2.7. Sabiranje i oduzimanje brojeva do 20.................................................66 5.2.8. Sabiranje i oduzimanje brojeva do 100...............................................67 5.2.9. Sabiranje i oduzimanje brojeva do 1 000 i dalje................................68 5.2.10. Formiranje pojmova mnoenja i dijeljenja prirodnih brojeva......69 5.2.11. Mnoenje i dijeljenje brojeva do 1 000..............................................70 5.2.12. Formiranje osnovnih geometrijskih pojmova..................................70

6.

METODE ISTRAIVANJA U MATEMATICI I U NASTAVI

MATEMATIKE..............................................................................................73 6.1. Metoda praktinih i laboratorijskih radova.......................................73

6.1.1. Praktini radovi.....................................................................................73 6.1.2. Laboratorijski radovi............................................................................74 6.1.3. Prednosti i nedostaci metode praktinih i laboratorijskih radova...75 6.1.4. Metoda ilustrativnih radova................................................................75

7.

POSMATRANJE I EKSPERIMENT U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE...................................................................................78

7.1. Nastava matematike u prolosti, sadanjosti i budunosti...................78 7.2. "PISA" studija i matematika pismenost..............................................80 7.3. Eksperiment u nastavi matematike........................................................82

8. 9. 10.

ANALIZA I SINTEZA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE...................................................................................86 APSTRAKCIJA I UOPTAVANJE U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE...................................................................................90 OBLICI I RAZVOJ MATEMATIKOG MILJENJA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE.........................................94
10.1. Razvoj matematikog miljenja............................................................97

11.

MATEMATIKI POJMOVI, MATEMATIKI SUDOVI I MATEMATIKO ZAKLJUIVANJE.........................................100

11.1. Matematiko suenje, matematiki sud.............................................100 11.2. Spoznajne osnove poetne nastave matematike................................102 11.2.1. Izgradnja matematikih pojmova...................................................102 11.2.2. Matematiki pojmovi prvog stepena apstrakcije, primarni matematiki pojmovi .....................................................................103 11.2.3. Matematiki pojmovi vieg stepena apstrakcije, sekundarni matematiki pojmovi .....................................................................104 11.2.4. Sadraj i obim matematikog pojma...............................................105 11.3. Matematiko zakljuivanje.................................................................106 11.3.1. Zakljuivanje iz nekoliko (pojedinanih) pretpostavki.................107 3

11.3.2. Zakljuivanje nepotpunom indukcijom..........................................108 11.3.3. Zakljuivanje potpunom indukcijom..............................................110 11.3.4. Zaljuivanje iz jedne pretpostake....................................................111 11.3.5. Neposredno deduktivno zakljuivanje............................................111 11.3.6. Matematiko zakljuivanje po slinosti (po analogiji)...................113 11.3.7. Zakljuivanje intuicijom...................................................................115

12.

PRINCIPI, OBLICI RADA I METODE U (SAVREMENOJ) NASTAVI MATEMATIKE..............................................................116

12.1. Principi nastave matematike...............................................................116 12.1.1. Pojam i vrste didaktikih principa..................................................116 12.1.2. Princip primjerenosti........................................................................116 12.1.3. Princip oiglednosti i apstraktnosti.................................................117 12.1.4. Princip svjesnosti i aktivnosti...........................................................118 12.1.5. Princip individualizacije...................................................................118 12.1.6. Princip sistematinosti i postupnosti...............................................119 12.1.7. Princip objektivne realnosti.............................................................120 12.1.8. Princip motivisanosti........................................................................120 12.1.9. Princip realnosti................................................................................120 12.1.11. Princip naunosti i savremenosti...................................................121 12.2. OBLICI RADA U NASTAVI MATEMATIKE...................-...........122 12.2.1. Vidovi oblika nastavnog rada u nastavi matematike.....................122 12.2.2. Uloga frontalnog oblika rada u nastavi matematike......................123 12.2.3. Prednosti i nedostaci frontalnog rada.............................................123 12.2.4. Individualni oblik rada.....................................................................124 12.2.5. Prednosti i nedostaci individualnog oblika rada............................124

12.2.6. Grupni oblik rada.............................................................................124 12.2.6.1. Veliina grupe.................................................................................125 12.2.7. Prednosti i nedostaci grupnog oblika rada.....................................126 12.2.8. Rad u parovima.................................................................................126 12.2.9. Prednosti i nedostaci rada u parovima...........................................128 12.3. METODE RADA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE......130 12.3.1. Metode usmenih izlaganja................................................................130 12.3.2. Metoda razgovora.............................................................................131 12.3.3. Metoda rada sa tekstom....................................................................132 12.3.4. Metoda demonstracije.......................................................................133 12.3.5. Metoda pismenih i grafikih radova................................................133

13.

EDUKATIVNE IGRE U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE.................................................................................136

13.1. Kako se razvija djeije uenje i razmiljanje....................................137 13.2. Kako djeca ue......................................................................................137 13.3. Redoslijed razvoja................................................................................138 13.4. Predstavljanje uenja kroz igru..........................................................140 13.5. Model uenja kroz igru........................................................................141 13.6. Zato se odluujemo za uenje kroz igre............................................142 13.6.1. Memorija............................................................................................144 13.6.2. ovjee, ne ljuti se.............................................................................145 13.6.3. Geometrijski likovi............................................................................146 13.6.4. Pjesmice i brojalice za uenje matematike.....................................147

14.

ORGANIZACIJE POETNE NASTAVE MATEMATIKE.......................................................................148

5

14.1. Organizacija i specifinosti asa natave matematike........................148 14.2. Metodiko oblikovanje sata poetne nastave matematike...............148 14.2.1. as obraivanja i usvajanja novog gradiva..................................149 14.2.1.1. Priprema ili uvod...........................................................................149 14.2.1.2. Obraivanje novog gradiva..........................................................149 14.2.1.3. Vjebanje i ponavljanje................................................................150 14.2.1.4. Provjeravanje uinka sata............................................................140 14.3. Nastavni sat provjeravanja znanja.....................................................151 14.3.1. Priprema............................................................................................151 14.3.2. Rjeavanje ispitnih zadataka............................................................152 14.3.3. Obrada i koritenje rezultata...........................................................152 14.3.4. Analiza nastavanog sata....................................................................152

15. 16.

METODIKO DIZAJNIRANJE ASA POETNE NASTAVE MATEMATIKE...................................................154 OBLIKOVANJA ASOVA: OBRADE, VJEBANJA, PONAVLJANJA, PROVJERAVANJA.................................158
16.1. Sat obraivanja i usvajanja novog gradiva.......................................159 16.1.1. Priprema ili uvod...............................................................................161 16.1.2. Obrada novoga gradiva....................................................................162 16.1.3. Vjebanje i ponavljanje....................................................................162 16.1.4. Provjeravanje uinka sata................................................................163 16.1.5. Nastavni sat vjebanja i ponavljanja...............................................163 16.2. Nastavni Sat provjeravanja znanja....................................................153 16.3. Priprema...............................................................................................165 16.4. Rjeavanje ispitnih zadataka...............................................................166

16.4.1. Obrada i koritenje rezultata...........................................................166 16.4.2. Odabir zadataka................................................................................166

17.

METODIKO DIZAJNIRANJE GLOBALNIH (GODIJIH) PLANOVA RADA, MJESENIH I SEDMINIH ...........................................................................156

17.1. Okvirni nastavni plan i program za prvi razred devetogodinje osnovne kole ......................................................................................156 17.2. Okvirni nastavni plan i program za drugi razred devetogodinje osnovne kole......................................................................................174 17.3. Okvirni nastavni plan i program za trei razred devetogodinje osnovne kole......................................................................................180 17.4. Okvirni nastavni plan i program za etvrti razred devetogodinje osnovne kole.......................................................................................186 17.5. Okvirni nastavni plan i program za peti razred devetogodinje osnovne kole......................................................................................196

18.

PRAENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UENIKA U NASTAVI MATEMATIKE...........................206

18.1. Taksativni pristup nastavi...................................................................207 18.2.Nastava i problematika praenja, provjeravanja i ocjenjivanja iz matematike........................................................................................208 18.3. Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika iz matematike......209 18.3.1. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenikova uspjeha.............211 18.3.2. Pismena provjera znanja i ocjenjivanje uenikova uspjeha.......213 18.4. Vrednovanje kao savremeni dokimoloki zahtjev.............................214 18.5. Definisanje konane (zakljune) ocjene.............................................215

19.

VANNASTAVNI RAD U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE (DODATNA I DOPUNSKA NASTVA, MATEMATIA SEKCIJA) ..................................................218
19.1. Vidovi nastavnih aktivnosti u nastavi matematike...........................220 7

19.1.1. Dopunska nastava.............................................................................220 19.1.1.1. Priprema i organizacija dopunske nastve....................................221 19.1.1.2. Oblici i metode rada.......................................................................222 19.1.1.3. Praenje rada uenika...................................................................224 19.2. Dodatna nastava...................................................................................225 19.2.1. Ciljevi i zadaci dodatne nastave.......................................................226 19.2.2. Matematika sekcija.........................................................................227 19.3. Slobodne matematike aktivnosti.......................................................228

20.

NASTAVNA TEHNOLOGIJA U POETNOJ NASTAVI MATEAMATIKE....................................................................230

20.1. Nastavne metode...................................................................................230 20.2. Raunar u nastavi matematike...........................................................231 20.3. Resursi za uenje:Medij......................................................................233 20.4. Potencijali raunara u nastavi matematike.......................................233 20.5. Kako koristiti raunar u nastavi matematike...................................234 20.6.Kada, kako i koliko koristiti raunar u nastavi matematike............221 20.7. tetna strana tehnologije.....................................................................234

21.

NASTAVNA SREDSTVA I NASTAVNA POMAGALA..236

21.1. Podjela nastavnih sredstava................................................................236 21.2. Vizuelna nastavna sredstva.................................................................237 21.3. Trodimenzionalna vizuelna nastavna sredstva.................................237 21.4. Dvodimenzionalna vizuelna nastavna sredstva.................................238 21.4.1.Neka didaktika pravila prilikom odabira i pokazivanja slika.....238 21.5. Tekstualna nastavna sredstva.............................................................239 21.6. Auditivna nastavna sredstva...............................................................240 21.7. iva rije...............................................................................................240

21.8. Audiovizuelna nastavna sredstva........................................................240 21.8.1. Obrazovna televizija televizijske emisije......................................241 21.9. Nastavna pomagala..............................................................................241 21.10. Obrazovna tehnologija.......................................................................242 21.11. Specijalizirana uionica i kolska medijateka.................................245

22.

PIMJENA RAUNARA U NASTAVI MATEMATIKE....246

22.1. Primjena raunara u radu s nadarenom djecom.............................246 22.2. Primjena raunara u radu s djecom sa posebnim potrebama.........249 22.3. Zanimljivosti u svijetu raunara buenje kreativnosti u radu s djecom.................................................................................................251 22.4. Primjena raunara u redovnoj nastavi matematike.........................252

23.

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE............................254

23.1. Uenici sa posebnim potrebama..........................................................255 23.1.1. Kompetentni uitelji i rad sa djecom sa posebnim potrebama.....255 23.2. Rad sa djecom sa posebnim potrebama u nastavi matematike.......257 23.2.1. Pedagoka opservacija......................................................................258 23.2.2. Izrada prilagoenog edukativnog programa..................................259 23.3. Izrada didaktikog materijala.............................................................261

24.

PRILOZI (Pismene pripreme za nastavni sat)......................263

24.1. Prvi razred............................................................................................263 24.2. Drugi razred..........................................................................................272 24.3 Trei razred...........................................................................................276 24.4. etvrti razred.......................................................................................282 24.5. Peti razred.............................................................................................290

25.

LITERATURA.........................................................................294
9

25.1. Knjige....................................................................................................291 25.2. Internetske stranice..............................................................................293

PREDGOVOR
Ova knjiga rezultat je autorovog linog i neposrednog dugogodinjeg rada u nastavi matematike sa svim uzrastima. Ideja da se ona pie nastala je prije desetak godina, ali se morala ekscerpirati brojna gradja, odrati mnogi asovi i sa najmladjim, sa srednjokolcima i sa studentima matematike, te akribino istraiti stavove, miljenja i iskustva drugih matematiara, a naroito vlastitih studenata matematike, koji su s autorom ove knjige godinama razmjenjivali miljenja i iji su posjeeni mnogi asovi,odrani ogledni,obavilo hospitovanje i kao zakljuak profilirale zajednike analize. Tome treba dodati injenicu da je autor ove knjige proveo sve izborne periode u visokokolskoj nastavi, te stupio u akademsku zajednicu kao asistent matematike,uio od starijih i iskusnih kolega, sam se obrazovao literaturom, aktivnim ueem na mnogim skupovima matematiara, te objavljujui svoje radove u asopisima. Uz to autor je svakodnevno due vremena imao strune i naune kontakte sa svojim diplomiranim studentima, sada ve nastavnicima i profesorima matematike, u pogledu pripremanja za konkretan as matematikog sadraja, prisustvo asu matematike, razgovor o asu, nakon ega su dolazile komparativne, kontrastivne i druge analize poslije kojih su slijedili dragocjeni
10

zakljuci. S obzirom da su uvaene injenice dobijene iz seoskih kola, gradskih, prigradskih, iz kola bez ikakvih pomagala i kola sa brojnom informatikom tehnologijom, te da su pojedinci i grupe, matematika i nastava matematike posmatrani i na asu i na matematikim takmienjima, u praksi, ali i kasnije na zavrnim godinama studija matematike, sadraj ove knjige predstavlja vrlo bogatu i dragocjenu riznicu u kojoj svako koga zanima matematika moe pronai adekvatne matematike teme. Imajui u vidu injenicu da su se zadnjih godina u Bosni i Hercegovini esto mijenjali programski sadraji matematike na svim nivoima obrazovanja, a posebno akademsku realnost koja je ve uveliko prihvatila bolonjski proces obrazovanja, ovu knjigu treba interpretirati i kao udbenik za nastavnike razredne nastave, nastavnike i profesore matematike, kao i za sve druge koje matematika bilo kako zanima. Autor se potrudio ne samo da iznese matematiko gradivo, matematiko znanje, nego i kako sve to prenijeti onima koji ue matematiku. U tome je sadraj ove knjige i rijedak i jedinstven i nedvojbeno je da e na sve naine popuniti niz praznina koje su ve godinama ili bile ili nastajale u svim etapama uenja matematike, ali i biti neposredna i konkretna zamjena za udbenike, skripte, vjebanke i mnoge druge forme pisanja koji su djelimino, usput ili nepotpuno tumaili matematike sadraje, ili su pak pisani izvan Bosne i Hercegovine. Ova knjiga posebna je i po tome to se nizom matematikih igara ui, to se u uenje matematike sada uvrtava i kompjuter, te se ukazuje i pokazuje da je matematika kao znanje mogua svakome i potrebna za svakoga. Motiv za pisanje ove knjige svakako je matematika kao struka i nauka, ali i autorova namjera da matematiku priblii ovjeku, da ukloni sve sumnje o bauku, o neemu nedostinom, nerazumljivom, neshvatljivom, pa i manje ili vie neomiljenom, o neemu to se izbjegava, zaobilazi, smatra nerjeivim problemom u uenju i vjebanju. Ba zato ova knjiga je koncipirana i za najmlae, za one koji se tek susreu sa pojmom broja, zbira, geometrijskog tijela itd.ali i za one koji imaju manja ili vea matematika predznanja, za studente matematike, za roditelje, te nastavnike i profesore koji svoja matematika znanja trebaju prenijeti na druge. Poseban akcenat stavljen je na nastavi matematike, na rjeavanju problema transfera matematikog znanja sa onih koji znaju na one koji ne znaju. S tim ciljem ova knjiga sadri konkretne primjere,pouku i prijedloge kako u nastavi matematike biti maksimalno efikasan, odnosno kako uenici i studenti da razumiju sve sadraje koji su za njih predvidjeni u nastavnim programima za razliite uzraste, razrede, za mlade sa posebnim potrebama, za pripremna odjeljenja, za osnovnu i osmogodinju kolu,za akademski obrazovane. S obzirom da je to vrlo bogato i brojno matematiko znanje, ova knjiga praktino ilustrira, pored ostalog, prenoenje toga znanja i interpretira nam mnoga pitanja metodike nastave
11

matematike. Prilikom svakodnevnog bavljenja matematikom, u neposrednim kontaktima sa kolegama, kolokvijalnim razgovorima sa roditeljima, uenicima i studentima, ali i kao rezultat dugih razgovora s obinim ljudima o brojnim pitanjima matematike, autor ove knjige je zapazio da svaki razgovor o bilo kojoj potekoi u matematici direktno korespondira sa prenoenjem matematikih znanja sa matematikih znalaca na poetnike, neznalice, nedovoljno matematiki educirane, povrne matematike znalce, uenike i studente i sline. Upravo zato je ovakva jedna knjiga ne samo matematiki dobro dola nego i edukativno matematiki, nastavno matematiki, metodiko matematiki. Dakle, ona je i udbenik za svakoga ko studira matematiku, za svakoga ko dri nastavu matematike u razrednoj nastavi, u predmetnoj nastavi, za roditelje i uenike, za studente i sve one koji se na bilo koji nain pripremaju za bilo koja takmienja iz matematike. U strukturnom smislu knjiga Matematika i metodika poetne nastave sastoji se iz vie cjelina unutar koji su naslovi, podnaslovi, razredi, oblikovanje asova matematike, matematika nastavna pomagala, prilozi, matematika literatura. Idui hronoloki autor je interpretirao: historijski razvoj matematike, metodiku nastave matematike, programske sadraje poetne nastave matematike, metode istraivanja u matematici i u nastavi matematike, oblike i razvoj matematikog miljenja u poetnoj nastavi matematike, izgradnju matematikih pojmova, matematiko zakljuivanje, principe, oblike rada i metode u savremenoj nastavi matematike, edukativne igre u poetnoj nastavi matematike, organizaciju poetne nastave matematike, metodiko dizajniranje asa poetne nastave matematike, oblikovanje asova: obrade, vjebanja, ponavljanja i provjeravanja, metodiko dizajniranje globalnih/godinjih planova rada, mjesenih i sedminih, praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika u nastavi matematike, vannastavni rad u poetnoj nastavi matematike, dodatnu i dopunsku nastavu i matematiku sekciju, nastavnu tehnologiju u poetnoj nastavi matematike, nastavna sredstva i nastavna pomagala, primjenu raunara u nastavi matematike, rad sa djecom sa posebnim potrebama u poetnoj nastavi matematike, priloge knjizi, te naveo bogat spisak literature. Na osnovu strukture ove knjige jasno je da je obuhvaeno sve iz poetne nastave matematike, te da su poglavlja medjusobno povezana, vrlo edukativna i profilirana mnogim bitnim matematikim i metodikim znanjima. Kako bi povezao svoje znanje sa svojim dragocjenim iskustvom u matematici i nastavi matematike, autor je itaima ovih sadraja prezentirao priloge, kojima na neposredan i direktan nain ukazuje na dobre, slabije i loe strane transfera zanja iz matematike. Navedene pripreme za asove matematike su ogledni sadraji za kvalitetnu organizaciju nastave matematike, kvalitetni pristup nastavnika i matematici i nastavi matematike, te jedna od bitnih etapa u procesu uspjene edukacije, prenoenja i usvajanja matematikih znanja.
12

Upravo ovi ciljevi vrlo su vani i za uenika i za uitelja, i za roditelja i za kolu u cjelini, to je jedna od temeljnih garancija izdizanja matematikih znanja svih uzrasta mladih na mnogo viu,produktivniju i progresivniju razinu. injenica da se tekst ove knjige znatno bavi i drugim oblastima kao to su: logika, pedagogija, metodika, filozofija itd. ukazuje na prirodnu korelaciju koju matematika ima sa mnogim drugim naukama. To se u ovom sluaju posebno odnosi na pedagoke discipline, jer i jest bio jedan od bitnih ciljeva pisanja matamatiziranje pedagogije i pedagogiziranje matematike, odnosno portretirati matematike zakonitosti i onda pronai najbolje naine kako ih prenijeti drugim da bi postali trajno svojstvo i njihovih znanja. U tom smislu objanjeni su i principi i metode, ali i druge vrijednosti koje jedna nauka posudjuje drugoj, odnosno te vrijednosti pripadaju i jednoj i drugoj nauci.Kad se uzme u obzir da su prezentirani i sadraji za koje je nadlean zakonodavac, kao i prosvjetno pedagoke slube, onda je razumljivo s koliko se akribinosti pristupilo pisanju ove knjige. Zato je treba iitavati prema potrebama i u dijelovima, ali je svakako treba razumijevati i interpretirati kao cjelinu, kao jedinstven sadraj, sa jedinstvenim ciljevima i zadacima. Polazei od injenice da su sadraji koncipirani dominantno prema planovima i programima pretkolskog obrazovanja i razredne nastave, tome treba dodati i da su prilagodjavani u praktinom smislu i onima na bosanskom i onima na hrvatskom jeziku, to nimalo ne umanjuje edukativnost i za programe na srpskom jeziku. Matematika, kao struka i nauka, ne poznaje jezike barijere, niti programske specifinosti lokalno ili regionalno oblikovane, ali se ovom knjigom nastojalo nastavno adaptirati na sve ono to je na bilo koji nain u ovom trenutku neka organizacijska injenica u Bosni i Hercegovini. Da bi sve ovo bilo dostupno javnosti, autor zahvaljuje uenicima, roditeljima, studentima, nastavnicima i profesorima, te kolegama s kojima neposredno svaki dan radi u akademskoj zajednici za saradnju, sugestije i mnogu strunu i naunu kooperativnost. Imajui u vidu sve navedeno, autor s radou i zadovoljstvom ovu knjigu stavlja javnosti na korienje, ali i na uvid, sud i zakljuivanje.S obzirom da je ovakva literatura oskudna u iroj regiji, misija ove knjige je dobro dola, dugo oekivana, te e kao ira matematika i nastavna potreba svoje mjesto nai u kolama, domovima, bibliotekama, meu uenicima, roditeljima, nastavnicima, ali i svim drugim pojedincima koje zanima sve ono to pripada matematici i nastavi matematike. Autor

13

Matematika nije tek skup vjetina - ona je nain razmiljanja. Nalazi se u srcu razumijevanja u znanosti, te racionalnog i logikog argumentiranja
dr. Colin Sparow University of Cambridge

14

elite li sudjelovati u svijetu sutranjice, matematika i statistika trebat e vam u jednakoj mjeri kao i gramatika i pravopis.
Prof Robert Worcester Market Opinion Resarch International

1. UVOD
UITI, UITI I SAMO UITI! ALI, KAKO? ujem pa zaboravim, vidim pa zapamtim, uinim pa shvatim. (Stara kineska poslovica) Vaspitanje i obrazovanje kao fundamentalni elementi svake drutvene djelatnosti ni u kom sluaju ne mogu biti poteeni napretka nauke, tehnike i tehnologije, pogotovo uzimajui u obzir sveopte nezadovoljstvo efikasnou kolskih sistema. Za realizaciju breg i ekonominijeg naina kolovanja nije dovoljno znati samo ta je nuno uiti, ve i kako uiti. Jo davne 1613. godine predloio je Ratke da se u nastavni proces ugrade i vjetine pouavanja. Pored niza ponuenih rjeenja, nije pronaen unikatan model uenja, ime se nametnuo zakljuak da jedinstvenog modela nema, ve je potrebno koristiti razne, meusobno isprepletene metode, kako bi i rezultati bili bolji. Kada i koju metodu primijeniti u nastavnom procesu, prvenstveno je stvar gradiva koje je nuno kvalitetno obraditi sa uenicima, a zatim i nastavnika u kome se ogleda veliina dobrog matematiara metodiara, didaktiara, pedagoga i uitelja. Sa
15

druge strane, ono to u sutini predstavlja nonu moru, prvenstveno pedagoga, jeste injenica da e ivotni kontekst buduih generacija biti drugaiji od dananjeg, a o tome kakva e ta budunost biti, moe se samo nagaati, jer ona ovisi od mnogih faktora. Nastavnik je u sutini nezamjenljiv akter nastavnog procesa, ali se namee pitanje u kojoj mjeri je njegova prisutnost neophodna. Zato sputavati uenike da samostalno ue i grade svoj svijet? Zato predavako-receptivni oblik edukacije ne zamijeniti jednostavnijim dijalogom? Iz godine u godinu ponavljaju se poznati problemi vezani za razliite nivoe predznanja koja djeca donose sa sobom prilikom upisa u prvi razred, to je naroito izraeno u oblasti matematike. Zato je to tako? Ranija praksa nije u velikoj mjeri poznavala predkolsko obrazovanje, te se prihvatalo poloaj matematike u razrednoj nastavi, kao i u osnovnoj koli openito, odreen je njenom odgojnoobrazovnom funkcijom. Naime, usvajanjem matematikih sadraja uenici se ne osposobljavaju za neko zanimanje, ve se prvenstveno odgajaju i obrazuju, pa se s pravom moe rei da poetna nastava matematike ima iskljuivo odgojnu i opeobrazovnu funkciju. No osim ove, matematika u razrednoj nastavi ima i znaajnu propedeutiku funkciju, a to je pripremiti uenike za matematiko odgajanje u viim razredima osnovne kole (bez znanja matematikih sadraja razredne nastave ne mogu se usvajati sadraji predmetne nastave matematike), a zajedno s tom nastavom i za matematiko obrazovanje u srednjoj koli. (Markovac, 1992, str. 17) Da predkolska djeca mogu spontano razmiljati i raunati, te da kognitivna sposobnost uenja jezika, sposobnost raunanja i pisanja broja moe biti uroena i univerzalna, nije nikakva novina. Matematika, kao i druge naune discipline koje su oslonjene na matematiki aparat, pruaju velike mogunosti razvoja logikog miljenja i razmiljanja. Matematika egzaktnost zahtijeva prvenstveno misaonu aktivnost utemeljenu na analizi, apstrakciji, generalizaciji i na kraju zakljuku. Danas je potpuno jasno da smo uli u ueu civilizaciju XXI vijeka i da e biti sretni oni ljudi koji s lakoom ue, koji se ne boje nepoznatog i novog, koji su sposobni da rjeavaju probleme i da prate najnovija saznanja nauke i tehnike. To nam govori da djecu moramo od ranih poetaka ivota osposobljavati za uenje, omoguiti im da zavole uenje. Ovim predkolska pedagogija dobija posebnu vrijednost i izuzetan znaaj. (Suzi, 2006, str. 10) Odbojan stav prema nastavi matematike ili pak prema matematici kao naunoj disciplini, oduvijek je bio prisutan kod manje vie svih narataja. Jedan od nesumnjivo prvih razloga za takav stav je prvenstveno u strukturi matematike, naune discipline koja je po svojoj prirodi sloena i apstraktna, te kao takva za otkrivanje svojih tajni zahtijeva dosta marljivog rada i
16

intelektualnog naprezanja. Ili, pak, za tako neto veina individua uglavnom nema puno afiniteta. Djeca nieg uzrasta, barem tako pokazuju ankete, kao i razna ispitivanja, veim dijelom vole matematiku, no prelaskom u vie razrede dolazi do promjene uenikih stavova. Gdje traiti krivca? Pitanje koje datira vjerovatno otkad se matematika i izuava. Nema sumnje da potencijalnih uzronika i razloga postoji mnogo. U svakom odjeljenju postoji arolikost u tekoama u okvirima matematike. Tako imamo jedan dio uenika koji je sklon grekama prilikom rjeavanja zadatka, dio uenika na jednom asu daje izuzetne odgovore na postavljena pitanja, dok sljedei as to nije u mogunosti. Dobar dio uenika dosta sporo rjeava zadatke ili sporo daje odgovore na postavljena pitanja. Sa druge strane imamo uenike koji pokazuju sklonost prema jednom dijelu matematike npr. geometriji, dok algebru jednostavno preziru. U sutini, svaki uenik koji ima potekoe u savladavanju matematike na neki nain je sluaj za sebe, to predstavlja nemali problem nastavnicima, to za posljedicu ima da svaki nastavnik mora uloiti velike napore kao i veliko pedagoko umijee da bi se uzroci, ako ne odstranili, ono barem doveli na najminimalniju moguu mjeru. Zato se neuspjeh u nastavi matematike toliko istie za razliku od ostalih nastavnih predmeta? Odgovor nije utopijske prirode, ve je zasnovan na istini da veina uenika koji su uspjeni u sferi matematike, takoe su uspjeni i u okvirima drugih nastavnih predmeta. Kada je rije o strunim sadrajima matematike, treba posebno istai da je ova lnjiga interpretirala nastavne planove i programe Federacije BiH uvaavajui jezine i druge osobitosti naroda koji u njoj ive. To nikako ne znai da ova knjiga ne moe biti koritena i na irem regionalnom podruju. Na kraju, autor ni najmanje ne sumnja, da e svi koji budu imali dodir sa ovim materijalom, kritiki se osvrnuti, te ovaj materijal upotpuniti sa dosadanjim iskustvima, kao i dobrim sugestijama, na emu e im autor biti neizmjerno zahvalan.

17

18

2. MATEMATIKA KAO NAUKA 2.1. Historijski razvoj matematike

Matematika je stara prirodna nauka. Kao takva bila je vezana za realni svijet, za neto to postoji, to je tano, to je istinito. Ona je prije svega nastala iz prakse, iz potrebe da ljudi poboljaju svoje uslove ivota, da postanu umni i pametni ljudi. Tako moemo zakljuiti da se matematika razvijala
paralelno sa stepenom razvoja drutva i vremena. Ali za ovjeka koji e sutra predavati ko voli matematiku, veoma je bitno da epohu. To ne znai poznavati cjelokupnu samo bar neke bitne injenice i zanimljive predstavnike. matematiku, ili za nekoga poznaje njenu historijsku historiju matematike, ve anegdote vezane za njene

2.1.1. Matematika Mesopotamije Ostaci starog Vavilona

19

Mesopotamija, podruje izmeu i oko Eufrata i Tigrisa, bila je kolijevka jedne od nekoliko najstarijih kultura. Govorei o matematici stare Mesopotamije podrazumijevamo ostavtinu Sumerana, Babilonaca, Asiraca, Akaana, Kaldejaca i drugih naroda koji su u pojedinim razdobljima ivjeli na dijelovima tog podruja. Takoe se esto izraz vavilonski koristi kao sinonim za mesopotamski.

Sistemi i zapisi brojeva

Pismo ove kulture bilo je primitivno slikovno pismo, ali je ono ve vrlo rano postalo veoma stilizovano, poprimivi oblik nazvan klinasto pismo, zbog obiaja urezivanja znakova pomou klinu slinog pisaeg pribora u ploice od meke gline koje su kasnije peene na suncu. Sredinom 19. vijeka deifrovano je klinasto pismo. Naeni tekstovi se relativno lako itaju, a klinasto pismo je nekad bilo standardno od Vavilona do Persije. Vavilonci su za predoavanje brojeva koristili heksagezimalni brojevni sistem sistem s bazom ezdeset. To je bio prvi sistem u kojem je jedan te isti znak, mogao oznaavati razliite brojeve ve prema mjestu, odnosno prema poziciji koju zauzima. Vavilonci nisu imali ezdeset razliitih znakova za brojeve od nule do 59, ve su svaki takav broj ispisali sa samo dvije vrste znakova: po jedan vertikalni, uski za svaku jedinicu i po jedan tupi za svaku deseticu, drugim rijeima, pojedine znakove heksagezimalnog sistema su ispisivali u dekadnom sistemu. Vavilonci su taj nedostatak donekle ublaili time to bi izmeu skupine omasinua to su predstavljale znakove izmeu kojih je trebala biti nula ostavili vei razmak.

Kako su raunali?
Nai izvori informacija koji se odnose na nivo mesopotamijske matematike vrlo su obimni. Mnogo stotina tablica u klinastom pismu bavi se problemima to bismo ih danas zvali algebarskim, ili se bave geometrijskim odnosima. Naeno je mnogo stotina tablica koje slue za raunanje. Vavilonci su se sluili tablicama kao to se mi danas sluimo npr. logaritamskim tablicama. Meu tablicama mnoenja bile su i tablice koje bismo mogli zvati tablicama recipronih vrijednosti pomou kojih su Vavilonci dijeljenje mogli svoditi na mnoenje. Osim tih tablica, imali su i tablice za kvadrat i kub te za drugi i trei korijen. Naene su i njihove tablice za vrijednosti od
20

u rasponu od n =

1 do n = 30, kojima su na primjer, mogli rjeavati kubne jednaine oblika za zadano, poznato a i nepoznato n.

2.1.2. Matematika starog Egipta

Staroegipatska je matematika jedna od najranijih epoha razvoja te nauke. Posebno jedna od prvih grana matematike, geometrija, ve samim svojim nazivom otkriva i svoje porijeklo. To je po postanku grka rije koja bi, doslovno prevedena, znaila "mjerenje zemlje". A upravo kao mjerenje zemlje geometrija se iroko razvila ve u starom Egiptu. Poslovina izreka "Egipat je dar Nila", dovoljno je poznata. Bez blatnjavih utih voda te rijeke to su hiljadama godina natapale zemlju, ne bi se razvila tako bogata civilizacija starog Egipta. No, poslije redovnih velikih poplava Nila, svake bi se godine granice zemljinih posjeda izbrisale i trebalo ih je ponovno odrediti valjalo je, dakle, premjeravati zemljita. Izgradnja velianstvenih hramova, piramida, kipova, takoe je zahtijevala odreena otkria iz geometrije.

Papirus
O staroegipatskoj matematici doznajemo ponajvie iz dva glasovna (znamenita) papirusa: Ahmesovog ili Rhindovog i Moskovskog. Rhindov papirus je 1858. otkrio kotski egiptolog Henry Rhind u Luxoru. To je zapravo svitak duine 6 m, irine 30 cm. Pisao ga je pisar Ahmes oko 1650. g. pr. Kr. i vjerovatno je nastao tako to je Ahmes prepisivao neki spis star 200 godina. Danas se uva u British Museumu u Londonu, a sadri 87 matematikih problema.

21

Kako su raunali stari Egipani?

Stari Egipani imali su razvijeni decimalni sistem i svoje oznake za brojeve tabela br.1:

Tabela br.1 Hijeroglifskim znacima se pisalo po kamenu kako s lijeva na desno, tako i obrnuto, a ponekad i odozgo prema dolje. Razliito pisanje ne stvara probleme kod itanja brojeva, jer egipatski nain pisanja brojeva nije pozicijski. Hijeratiki su znaci uvedeni za brzo pisanje po papirusu, drvu ili po lonariji. Osim navedenih, upotrebljavali su se povremeno i neki posebni znakovi za brojeve koji nisu dekadne jedinice, npr. za broj dva crtali bi se govei rogovi, za broj pet morska zvijezda, a ljudska glava bila je i oznaka za broj sedam (7 otvora).

Geometrija
Posmatramo li fantastine graevine koje su stari Egipani ostavili u prilog
22

svjetskoj batini, ne moemo a da se ne zapitamo koliko su dobro imali razvijenu geometriju, stereometriju i sve ono to im je bilo potrebno za izgradnju piramida i hramova. Znamo da su znali raunati nagib piramide, obim krnje piramide te obim piramide. Raunali su povrinu trougla kao 1/2 mnoenjem dviju kraih stranica (to vrijedi samo za pravougaoni trougao); malena odstupanja nisu im znaila previe. Znali su izraunati i povrinu pravougaonika kao proizvod duina njegovih stranica.

Algebra
Staroegipatska algebra bila je retorika, problemi i rjeenja dati su rijeima. Znali su rjeavati jednaine prvog stepena s tim da su obavezno provodili analizu i sintezu pri rjeavanju, tj. svako rjeenje su uvrtavali u poetni problem da se uvjere da to uistinu i jest pravo reenje. Stari Egipani nisu poznavali oznake za mnoenje, dijeljenje, jednakost, drugi korijen, decimalnu taku, nisu ak ni znali za "obini" razlomak p/q, nisu se pitali zato neto funkcionie, nisu traili univerzalnu istinu formulisanu simbolima koji bi jasno i logiki pokazali njihov misaoni proces. Ali su se zato koristili i sedmerocifrenim brojevima, imali su neku udnu mjeavinu jednostavnosti i udne komplikovanosti u svojim raunima, ali taj se koncept pokazuje kao potpuno jedinstvena i zatvorena cjelina. Zato se moe rei da je egipatska matematika jedini sauvani isti primjerak raunske tehnike koja je bila vrlo razvijena, koja u itavom svom razvoju nije doivjela nikakav bitni diskontinuitet, ve se u potpunosti temelji na osnovi raunanja - na brojenju i pojmu razlomka.

2.1.3. Matematika drevne Kine

Obino kada se govori o matematici Istone Azije tada se u obzir uzimaju doprinosi Kine, Koreje i Japana kao jedne velike cijeline. Matematiari ovih zemalja smatrani su dijelom jedne velike zajednice koja je pisala kineskim znakovima, te je kao takva bila izdvojena od drugih civilizacija koje nisu bile upoznate s tim znakovima. Kina je ostatku svijeta postala poznata tek zahvaljujui Marku Polu, te raznim drugim misionarima (isusovci) koji su putujui svijetom i trgujui doli u kontakt s kineskom civilizacijom i matematikom.

23

Najstariji sauvani matematiki tekstovi potiu tek iz doba oko 200. prije nove ere, no to je posljedica spaljivanja svih knjiga godine 213. prije nove ere po naredbi vladajueg tiranina. Ne zna se tano kada se u Kini poela razvijati matematika, ali pretpostavlja se da je to bilo u 3. vijeku pre Hrista. Prema starim kronikama uti car Huang Ti (vladao Kinom u 27.vijeku prije nove ere) dao je naredbe svojim predanicima tj. zadao im je zadatke ta moraju istraivati. Tako je trojici naunika dao zadatak da proriu pomou Sunca, Mjeseca i zvijezda. etvrtom nauniku dao je zadatak da stvori muzike note, petom nauniku Tai Naou naredio je da konstruie seksagezimalni sistem (Chia Tsu), esti naunik Li Skouu dobio je zadatak da izgradi brojeve i umjetnost aritmetike, a posljednji sedmi naunik dobio je zadatak da regulie svih tih est vjetina te razradi kalendar. Koristili su se seksagezimalno heksagezimalnim sistemom. To je najstariji kineski sistem numeracije. Baza mu je broj 60, a funkcionisao je tako da su se brojevi od jedan do ezdeset tvorili kombinovanjem elemenata jednog desetolanog i jednog dvanaestolanog ciklusa. Taj su sistem koristili za brojanje dana i godina. Naunici su kasnije utvrdili da su poeci matematike u Kini imali srodnosti s poecima razvoja matematike u staroj Mezopotamiji i vjeruje se da su na neki nain povezani. Prvi dokazi matematike aktivnosti u Kini pronaeni su u obliku numerikih simbola zapisanih na tankim kostima stoke i drugih ivotinja, a procijenjeni su da potiu iz 14. vijeka prije nove ere

Kineski brojevi
U Kini su ljudi, kao i u veini drugih zemalja, najprije raunali na prste, a ve u 2. vijeku prije nove ere u Kini su imali simbole za brojeve, a oni su prikazani u tabeli br.2:

Tabela br. 2 -2000.god. prije nove ere

Kasnije se u Kini raunalo pomou tapia (od bambusa, slonove kosti ili metala). Svi tapii su bili jednake veliine, a trgovci i su ih najee nosili stalno sa sobom u torbi. Brojevi od 1 - 5 bili su prikazivani kao horizontalne
24

crtice, odnosno kao polegnuti bambusovi tapii, brojevi od 6 9 su prikazivani kao jedan vertikalni tapi, te kombinacija od nekoliko horizontalnih tapia(tabela br.3)..

Tabela br. 3- 400. god prije nove ere

Nakon uvoenja negativnih brojeva, tapii za raunanje su se izraivali u dvije boje - crveni za pozitivne i crni za negativne brojeve. Mnogo kasnije, tek u 16. stoljeu e se pojaviti abakus. Abakus je pretea dananjih kalkulatora, a sastojao se od drvenog okvira i niza ica po kojima su se mogli pomjerati kamenii. On se koristio do usvajanja arapskih brojeva, a zanimljivo je to da se ponegdje u Kini trgovci jo uvijek njime slue(tabela br.4).

Tabela br. 4 -Kineski Abakus

Vremenom kinesko se pismo malo promijenilo i oblikovalo. U slijedeoj tablici moemo vidjeti savremene kineske znakove za brojeve. Isti zapis brojeva moe se nai i u Japanu i Koreji(tabela br. 5)

Tabela br. 5-Savremeni kinesko-japansko-korejski brojevi

Razlomci su se pojavili u upotrebi gotovo istovremeno s prirodnim brojevima. Osnovne raunske operacije izvodile su se slino kao i danas, s tim da su mnoenje i dijeljenje objanjavali na konkretnim primjerima. Dalje se matematika razvijala iz skupa algoritama za raunanje i metoda za rjeavanje praktinih zadataka.

2.1.4. Staroindijska matematika

25

Matematika nije nezavisna od ljudi koji je stvaraju. Staroindijska matematika bila je preteno aritmetiko-algebarski orijentisana, za razliku od starogrke matematike koja je bila preteno geometrijski orijentisana. Naravno, Grka matematika nije bila iskljuivo geometrija, niti je staroindijska matematike bila bez geometrije; rije je samo o usmjerenju koje je dominiralo. U staroindijskoj literaturi nema velikih djela iskljuivo posveenih matematici; matematika je prisutna tek kao dio, kao pojedinano poglavlje u astronomskim ili astrolokim djelima. Uvoenje posebnih znakova za brojeve od nula do devet u staroindijskom dekadnom sistemu, donosi bitan napredak staroindijske matematike. Ti znakovi za brojeve vrlo su slini naima, dakako zbog toga to su nai znakovi i sami nastali od indijskih uz modifikacije do kojih je dolo njihovim prenosom to ga Europa zahvaljuje Arapima. Pozicionim sistemom ve su se ranije koristili Vavilonci i upotrebljavali ga i za oznaavanje razlomka, a ne samo cijelih brojeva. Stari su Indijci pozicioni sistem pisanja brojeva upotrebljavali samo za cijele brojeve, a ne i za razlomke. Otkrie nule kod Indijaca novijeg je datuma nego vavilonsko (nije iskljueno da je moda bilo i pred njegovim uticajem). Kao to je ve pomenuto, bitan napredak staroindijske matematike bilo je uvoenje znakova za brojeve. Vavilonci takav zapis brojeva nisu imali u svome heksagezimalnom sistemu, ve su brojeve od jedan do pedeset i devet ispisivali aditivno znacima za deseticu i jedinicu. Najstariji zapisi koji su nam sauvani, a sadre rane oblike indijskih cifara nalaze se na kamenim stubovima to ih je u svakom znaajnom gradu stare Indije dao podii vladar Maurya-carstva, kralj Asoka, sredinom 3. vijeka prije nove ere. Indijsko otkrie nule, ukoliko je uopte nezavisno od vavilonskog, bilo je usko povezano sa indijskom filozofijom i religijom. Svakako je znak za nulu Indijcima omoguio spretnije raunanje. Vie nije bila potrebna raunska ploa sa stupcima ili poljima, gdje je prazno polje znailo nita i bilo bez posebnog znaka.

2.1.5. Starogrka matematika

Vrlo se esto tvrdi da je i najstarija grka nauka samonikla i da nema veze s vavilonskom i egipatskom civilizacijom. Meutim, izmeu rane grke nauke i prvih
26

civilizacija postoji jasna veza. Mnogi starogrki tekstovi pominju putovanja grkih naunika i filozofa, posebno Talesa i Pitagore, u te zemlje, istiui da su ti naunici tamo upoznali pojedina matematika otkria. Nisu Grci ponovo otkrili ona otkria koja su ve bila poznata u Babilonu i Egiptu, oni su ta otkria preuzeli i interpretirali ih na nov nain. Do Grka matematika je bila preteno empirijska. Stari su Grci bili prvi koji su sebi, svjesni toga to time ine, postavili zadatak da sva preanja i sva nova matematika otkria skupe i poveu u skladan i cjelovit sistem, unutar kojeg e svaka teorema i svaka formula biti dokazani. Prelo se u matematici na apstraktna razmiljanja i dokaze. U vrijeme pojave prvih zapisa o grkoj matematici, grki pomorci i trgovci su bili ve nauili od svojih egipatskih muterija, da za pisanje upotrebljavaju papirus, koji se mogao lake nositi i uvati nego glinene tablice starih semitskih civilizacija. U meusobno udaljenim zajednicama istoga jezika, bogati trgovci i pomorci ovladali su pismenou, bez uticaja neke mone svetenike kaste. Oni su bili spremni da prilagode korisno znanje, sticano na putovanjima, praktinim potrebama. Period tokom koga su grke mediteranske zajednice dale trajan doprinos razvoju matematike moe se podijeliti u tri velike faze. Prva, koja nije ostavila nikakvih pisanih tragova, protee se od Talesa i Pitagore do Demokrita, priblino od 600-400. godine prije n.e. Osnovu druge faze predstavlja uenje Platona (430-349. godine prije n.e.). Ona kulminira u Euklidovom sistemu, koji se veoma oslanjao na Eudoksa (408-355. godine prije n.e.), Platonovog uenika. Euklidova smrt prethodi za nekoliko godina Arhimedovom roenju (oko 287. godine prije n.e.) ija naklonost ka pronalascima predstavlja poetak tree faze. Treu fazu tj. aleksandrijsku fazu odlikuje odstupanje od formalizama i jak osjeaj za praktinu primjenu matematike. Grka tradicija istie Talesa kao osnivaa grke matematike mada o tome nema dokumentovanih podataka, ranijih od jednog vijeka poslije Talesove smrti. Tales je poznat po tome to se smatra prvim Helenom koji je izlagao i dokazao teoreme, te stoga i ocem helenske matematike. U matematici se vie zna i pominje Pitagora, vjerovatno zbog toga to je za sobom ostavio kolu tzv. pitagorejce koji su se uprkos i najeem proganjanju, odrali dugo poslije njegove smrti. Smatra se da je Pitagora, kao i Tales svoje znanje donio u mnogome iz Egipta. Pitagorina teorema je jedna od osnovnih i najznaajnijih matematikih teorema.

27

Pitagorino uenje bilo je trajnog karaktera i prenosilo se samo usmeno na neposredne uenike, koji su njegov nauk obino citirali uz izraz (lat. ipse dixit = "lino je rekao"). Razvoj matematike se sastojao pored nalaenja novih injenica geometrije i u korienju deduktivne metode u geometriji. To e dati Euklidove elemente. Euklid je bio Platonov student u Atini, dok je veinu ivota proveo radei u Aleksandriji, u Egipatu, gdje je osnovao matematiku akademiju. Arhimed iz Sirakuze, smatra se jednim od trojice najgenijalnijih matematiara svih vremena, bio je vrhunac helenske matematike i najvei fiziar starog vijeka. Heureka! Heureka! (gr. prefiks glagola heursiko - naem, izraunam, izmislim). Naao sam, uzviknuo je Arhimed kada je, sjedei u kupatilu, otkrio fiziki zakon da svako tijelo, potopljeno u tenost, gubi od svoje teine onoliko kolika je teina njime istisnute tenosti ( ili gasa ). Taj gubitak je u stvari potisak tenosti ili gasa.

2.1.6. Arapska matematika

Mnogi smatraju da u razdoblju od kraja grke antike nauke do kasnog srednjeg vijeka u Europi nije bilo vanih dogaaja u matematici osim prevoenja grkih tekstova na arapski, koji su tako- ne direktno preko rimskog naslijea, ve indirektno preko arapskih osvajanja - postali dostupni Evropi srednjeg vijeka. No, zapravo je doprinos arapskog podruja matematici mnogo vei od samog prevoenja i prenosa podataka. Dananja matematika zapadnog stila mnogo je slinija matematici kakvu susreemo u arapskim doprinosima, nego onoj u starogrkim. Mnoge ideje koje su pripisane Evropljanima kasnog srednjeg vijeka i renesanse pokazale su se zapravo arapskim. Ovdje emo opisati razdoblje od 8. do 15. vijeka. Prvi predstavnik nauke i prevoenja grkih tekstova (npr. Euklidovih Elemenata) na arapski bio je kalif al-Hajjaj, koji je na vlast stupio 786.god. Glavni nauni centar postaje Kua mudrosti, vrsta akademije ili sveuilita u Bagdadu (koji je osnovan 762.god.), koju je poetkom devetog stoljea osnovao al-Hajjajev sin kalif al-Ma'mun.
28

Arapski brojevi

Indijski nain zapisivanja brojeva bio je temelj evropskom nainu zapisivanja koji je danas jako proiren. No, oni nisu odmah preneseni iz Indije u Evropu, ve je njihov medij bio arapski narod. Poprilino razliiti brojevni sistemi su simultano koriteni na arapskom poluotoku dugi niz godina. Postojala su najmanje 3 razliita brojna sistema: 1) raunanje na prste: brojevi se piu rijeima; ovaj nain rauna su koristili trgovci i raunovoe; 2) seksagesimalni sistem: brojevi oznaeni arapskim slovima, koristio se najee za astronomiju; 3) indijski dekadni sistem: poznate su preuzete iz Indije, ali bez standardnog skupa simbola, tako da se u raznim krajevima koristilo donekle razliite oblike poznatih; ispoetka su ih koristili na pranjavim ploama koje su omoguavale isto to i danas ploa i kreda; Posljednji sistem je omoguio napredak numerikih metoda, npr. raunanje korijena (Abu'l-Wafa, Omar Khayyam), otkrie binomnog teorema za prirodne eksponente (al-Karaji), aproksimaciju transcendentnih realnih brojeva i raunanje n-tih korijena (al-Kashi).

2.1.7. Matematika srednjovjekovne Evrope

Smatra se da je srednji vijek razdoblje mraka i razdoblje u kojem se nije dogaalo nita vano u naunom pogledu. Mladi su evropski narodi do kraja 12. vijeka prihvatili relativno siromano starorimsko matematiko naslijee: meu ostalim tzv. quadrivium koji se sastojao od aritmetike, muzike, geometrije i astronomije. Ta su se otkria pred imenom matematike esto i (zlo)upotrebljavala u astrologiji, pa nije udno da neki spisi toga vremena, govorei o matematiarima i drugim mranjacima, ne nalaze za njih mnogo lijepih rijei. Sve do 11. vijeka poznavanje Euklidovih Elemenata u Europi je bilo vrlo oskudno. Na Siciliji su se neki matematiki tekstovi prevodili na latinski i neposredno s grkog izvora. U posljednjoj treini srednjega vijeka javlja se ve nekoliko domaih europskih matematiara, koji to ime zasluuju
29

ne samo kao reproizvodivni ve i kao kreativni umjetnici. Meu najistaknutije spadaju Fibonacci i Jordanus Nemorarius. Pred kraj srednjeg vijeka matematikom se ozbiljnije bave i neki vrlo istaknuti nematematiari, posebno slikari, Leonardo da Vinci i Albrecht Drer, koji se zauzimaju, pored ostalog, za geometrijske konstrukcije koje se mogu provesti samo upotrebom estara s fiksnim otvorom.Za matematiku je srednji vijek u Evropi bio tek prelazni period unutar kojeg su se arapskim posredstvom pomalo uila zaboravljena otkria starih Grka. No ta su otkria posluila kao odskona daska za ulaz u matematiku novog vijeka Evrope. U posljednjih pedesetak godina istraivanja su pokazala da je to razdoblje mnogo bogatije nego to se smatralo, te da je srednji vijek vrlo vana spona izmeu starog i novog vijeka.

2.1.8. Matematika novog vijeka

Kao to je nekad starogrka matematika svojim ostvarenjima veoma zasjenila sve to je u toj nauci do tad uinjeno u prijanjim velikim kulturama Azije i Afrike, tako je novovjekovna matematika Evrope neuporedivo nadmaila sve to je u matematici do tad bilo ostvareno. Matematika do 20. vijeka U razdoblju od sredine 17. do sredine 19. vijeka dakle unutar nekih dvjesta godina - matematika je obogaena mnogo vie negoli tokom itava svog dotadanjeg razvoja za vrijeme vie od dvije hiljade godina. U 17. su vijeku za matematiku nastupila bolja vremena, sazreli su uslovi za njen veliki procvat. U korijenima su tog sazrijevanja svakako mnoga otkria koja su tek pripremila put za kasniji gotovo eksplozivni rast: bez tih otkria do njega ne bi bilo dolo. Nova otkria Algebra je zakoraila daljim koracima naprijed kada su tri italijanska renesansna matematiara nala rjeenje kubne jednaine. Matematiari renesanse znaju da se svaka kubna jednaina moe svesti na oblik bez kvadratnog lana putem linearne supstitucije. Stoga je dovoljno znati rijeiti jednaine oblika x3+px+q=0. Napomenimo jo i da u renesansi, iako su ponegdje poznati, negativni brojevi jo nisu opte prihvaeni te su stoga u renesansnom shvatanju jednaine x3+px=q i x3=px+q razliiti tipovi kubne jednaine.

30

Poznati matematiari Za razvoj algebre tokom renesanse posebno je zasluan poznati francuski matematiar koji to nije bio, Franois Vite (1540.-1603.) koji je po struci bio pravnik. Kao matematiar iz hobija, dvaput se naao u prilici pomoi svojoj dravi matematikim otkriem. Bilo je to prvi put kad je panski kralj Filip II ., poznati borac protiv reformacije, zagovornik inkvizicije i pokreta armade protiv Engleske, 1590. godine postavio zahtjev za francuskim prijestolom na osnovu rodbinskih veza. Tadanji francuski kralj Henrik IV., protestant, odbija zahtjeve te dolazi do rata. U tom ratu slane su razne ifrirane poruke, te iz tog doba potie jedna od najpoznatijih matematikih anegdota iz kriptografije. Francuzi su presreli jednu pansku poruku, te ju je kralj dao Viteu da je deifrira. To Vite i uspijeva, panjolcima postaje jasno da Francuzi znaju za njihove namjere, a Filip II. tuio je Francusku papi da se koristi crnom magijom. Vite je poeo razvijati i tehniko raunanje s algebarskom notacijom ne samo da se proizvoljna i nepoznata veliina oznaavala slovom, ve se s takvim slovima poelo i manipulisati. U svom djelu In artem analyticam isagoge (1591) Viete upotrebljava samoglasnike za nepoznate, a suglasnike za poznate, date veliine. Descartes, veliki filozof (1596.-1650.) upotrijebio je (ve od prije poznatu) metodu koordinantnog prouavanja ovisnosti jedne veliine (funkcije) o drugoj (varijabli) da bi povezao geometriju s algebrom: geometrijska su se pitanja sada mogla formulisati, izuavati i rjeavati algebarskim sredstvima, a algebarske veze mogle su se ilustrovati geometrijski.

Pascal je bio udo od djeteta od rane mladosti. S dvanaest godina sam je ponovo otkrio mnogo toga iz elementarne geometrije. Sa etrnaest godina ve je prisustvovao sastancima francuskih matematiara koji su kasnije stvorili Francusku akademiju. No bio je slabog zdravlja i sa 27 godina napustio je (iako ne zauvijek) matematika istraivanja i posvetio se gotovo potpuno religioznim razmiljanjima. Pred kraj svog kratkog ivota napisao je glasovite Penses (Misli), moda jedno od najvrjednijih djela francuske knjievnosti.
31

Gottfried Wihelm Leibniz (1646.-1716.) bio je ne samo jedan od najveih matematiara, ve i jedan od najveih filozofa svoga doba, gdje je poznata njegova teorija monada. Veinu kapitalnih matematikih djela, poznatih u njegovoj mladosti, prouio je Leibniz dok mu nije bilo jo ni dvadeset godina.

Matematika 20. vijeka U ovom razdoblju razvila su se mnoga podruja matematike kao to su teorija vjerovatnoe, matematika logika, teorija skupova, te infinitezimalni raun. Za posljednjih stotinak godina stvoreno je u matematici vie od svega onoga to je stvoreno u itavoj istoriji te nauke do poetka toga razdoblja. Matematika 20. vijeka biljei veliki broj poznatih matematiara koji su uveliko doprinijeli onom to danas nazivamo modernom matematikom. Albert Einstein (Ulm,1879. - 1955.), fiziarteoretiar i najistaknutiji stvaratelj novog doba u fizici. Sve do svoje tree godine Albert nije progovorio, ali je pokazivao nevjerovatnu radoznalost i briljantnu mo shvaanja kompliciranih matematikih koncepata. U doba od 12 godina sam je sebe nauio geometriju. Otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije duina, te ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i princip ekvivalencije, te osnovu opte teorije relativnosti). Einsteinovo najpoznatije djelo je teorija relativnosti koja je ne samo od osnovne vanosti kao temeljni okvir za dalji razvoj teorijske fizike, ve duboko zahvata i u filozofske koncepcije, o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kosmologije i kosmogonije.

2.2. Zato je potrebno poznavati historijski razvoj matematike?

Moe se rei da su prvi korijeni matematike vezani za staru Grku, za Egipat, Kinu, Vavilon, Indiju. Nezaboravimo arapske cifre, koje se i danas koriste u
32

aritmetici prirodnih brojeva. Pomenimo poznate matematiare: Platona, Aristotela, Euklida, Pitagoru... To su samo neki od njih,a naravno ima ih mnogo.

Istorija matematike je znaajna, jer ona omoguava veu zainteresovanost za njenu materiju. Tako na primjer djecu mogu zainteresovati neke anegdote vezane za "prve" matematiare. Gaus je kau imao devet godina kad je umio, za tren oka da sabere sve brojeve od 1 do 100. Tako e uenicima biti interesantno da saznaju nain na koji je on to radio, poeljee i sami da postanu kao on " mladi Gaus". Tales je pomou sjenke izmjerio duinu Keopsove piramide, zbog ega je proglaen za jednog od sedam mudraca Starog vijeka. Na slian nain, ovjek moe da izmjeri objekte iz svoje okoline, a da se ne penje na njih. Veina mladih matematiara su svoj prvi talenat
pokazali jo u godinama dananjih uenika razredne nastave. Veliki znaaj u matematici imao je pojam broja i geometrijskih figura. Pojam broja ovjeka je asocirao na odreivanje kvantiteta predmeta koji su ga okruivali. Ipak, broj kao broj i sam proces brojanja prije svega je vezan za uspostavljanje nekih relacija meu istobrojnim skupovima (dvije jabuke, dvije ruke..). Od davnina, ovjek je za broj znao, imao je neku predstavu o njemu, pa ga je poistovjeivao sa brojanjem stvari, ali nikad nije broj izraavao posebnom rijeju, to bi upuivalo na naziv nekog broja. Ponekad je ovjek naziv broja poistovjeivao sa nazivom nekog karakteristinog skupa.

Tako se na primjer, za broj elemenata dvolanog skupa, nezavisno od njegove same prirode govorilo :"ruke", "ui". Prvobitno shvatanje pojma geometrijskih figura bilo je u neposrednoj vezi sa praksom, sa ovjekovom okolinom. Razna sredstva koje i danas ovjek koristi u radu , imaju oblik, ili bar lie na neko geometrijsko tijelo (sjekira, srp, kosa). Na crteima po peinama u kojima je ivio prvobitni ovjek, mogu se vidjeti konture geometrijskih tijela kao to su: trouglovi, kvadrati, pravougaonici, krunice i druge geometrijske figure koje su u vezi sa praktinom djelatnou ovjeka. Slike nekih geometrijskih tijela, mogle su se primijetiti i na glinenom posuu u mlaem kamenom dobu, kada se ovjek iskljuivo bavio zemljoradnjom, stoarstvom. Na tim predmetima uoavali su se ornamenti krunica, kvadrata koje su odraavale ljepotu i harmoniju. I ta jo rei, matematiki likovi su zapaeni veoma rano, povremeno se usavravali i ostali do danas kao osnovni pojmovi koji se koriste, ne samo u matematici, ve i u drugim naukama.

33

Ako se ne poznaje dovoljno neka istorijska injenica matematikih formula uenik moe stei pogrenu sliku o matematici, kao o nekoj vj etakoj
tvorevini koja se slui umnom imaginacijom, bez ikakve veze sa praksom. Na prvi pogled, sama matematika moe biti teka, nezanimljiva. Zato je uenika potrebno zaintrigirati nekom zanimljivom istorijskom priom. Naveemo neke istorijske injenice vezane za istorijske simbole i termine koji se koriste u matematici: Matematika: Grci su bili prvi narod, koji su izgradili opti pojam nauke. Za opti pojam nauke-matematike, oni koriste dva termina: episteme i mathema. Ovaj prvi termin prvenstveno se odnosio na nauku,dok se drugi odnosio na znanje, na neto to se moe nauiti, shvatiti. Naziv mathema bio je u etimolokoj srodnosti sa grkim nazivom mathematika (to bi u prevodu znailo matematiki spisi) od koje potie moderno ime matematika. Tako su pitagorejci imali etiri takozvane mateme (nauke): aritmetiku, muziku, geometriju i astronomiju.

Evo jednog primjera koji nam govori kako je matematika nekad bila "sebina" i zadavala muke talentovanim ljudima. Zato je svako morao da uva svoje izume u tajnosti, da ne bi bio strogo kanjavan. Hipas, uenik pitagorejske kole je jednom prilikom odao tajnu o pronalasku iracionalnog broja i bio je ubijen. Sljedbenici Hipasa su sebe nazivali matematiarima-privrenicima nauke njenim "slugama". Mnoenje: Od mnogih znakova koji su korieni za mnoenje, dugo vremena se upotrebljavao znak pravougaonika, kao simbol koji znai da se njegova povrina dobija mnoenjem njegovih stranica. Tako se umjesto rijei proizvod dugo vremena upranjavao termin pravougaonik. Kasnije se koristilo i slovo M kao znak za mnoenje. Geometrija: Termin geometrija potie od starih Egipana. ivei pored rijeke Nil, Egipani su esto bili izloeni poplavama, pa su bili primorani da premjeravaju svoja zemljita koja su imala oblik ranih geometrijskih figura. Tako je re geometrija znaila i zemljomjerstvo. Meutim, danas geometrija nema veze sa mjerenjem zemlje, ali se naziv zadrao.
Sabiranje i oduzimanje: Jo u starom Egiptu znak za sabiranje oznaavan je ljudskim korakom koji "koraa" u smjeru pisanja. Kretanje u suprotnom smjeru znailo je oduzimanje. Postoji zanimljiva anegdota koja opisuje kako su nastali znak plus (+) i minus (-). Pretpostavka je da potiu od trgovaca vinom. Kada je prodavano vino na buretu je zapisivana crta do one koliine koja je ostala u buretu, odnosno crta za oduzimanje vina. Kada se vino dodavalo u to isto 34

bure, dopisivala se jo jedna vertikalna crta i dobijao se simbol + (vino je dodato).

Legenda o Euklidu. Na kraju prvog predavanja koje je odrao jednoj grupi studenata -poetnika, Euklida je jedan od studenata upitao: "A to e nam u ivotu matematika?" Euklid nije odgovorio nita. Nakon pola sata poslao mu je po svome robu jedan zlatnik i otpustio ga iz kole. 2.3. Historija matematike u Bosni i Hercegovini

Teko je govoriti o historiji matematike Bosne i Hercegovine jer je vrlo malo do sada zabiljeenog, sauvanog i prouavanog. Posebno je to sluaj s graom iz rimskog perioda, a zatim i srednjovijekovnog. Ono to postoji jesu dva vremenska razdoblja u povijesti Bosne i Hercegovine sa sauvanim i poznatim dokumentima koji mogu posluiti za rekonstrukciju matematike iz tih fragmentnih perioda. Prvo od tih razdoblja je osmanski period Bosne i Hercegovine iz kojeg je sauvan znaajan broj matematikih rukopisa na arapskom jeziku i sa matematikom orijentalne civilizacijskog kruga kome je pripadala i Bosna tog doba, a znaaj te matematike u svjestkim civilizacijskim krugovima je dovoljnjo poznat. Drugi fragment povijesti matematike u Bosni i Hercegovini je period poslije Drugog svjetskog rata i koji traje do danas. Ovdje emo se koncentrisati na podatke o naunom radu bosanskohercegovakih matematiara u XX stoljeu. Teko je bilo cjelovito opisati povijesni tok poslijeratne matematike s obzirom da tu nisu svi matematiari koji i dalje daju svoj doprinos dananjoj matematici. Izmeu dva svjetska rata, u Bosni i Hercegovini teko je govoriti o naunom radu iz oblasti matematike. Moe se govoriti o nekoliko udbenika koje su iza sebe ostavili pojedini srednjokolski profesori matematike. U to vrijeme nije na ovim prostorima djelovao ni jedan matematiar koji je bio doktor nauka. Poslije Drugog svjetskog rata situacija se znatno poela mijenjati. Otvaranje velikog broja kola zahtijevalo je i odgovarajui kadar. Za kolovanje kadra iz matematike osnovane su najprije vie pedagoke akademije u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli, sa grupom matematika-fizika. Godine 1950. u Sarajevu je osnovan Filozofski fakultet koji je imao studijsku grupu matematika-fizika. Poetkom 1961. godine iz Filozofskog fakulteta se izdvaja Prirodno-matematiki odsjek u samostalnu instituciju-Prirodno -matematiki fakultet sa Odsjekom za matematiku. Tada je u Bosni i Hercegovini bilo est fakulteta, tri viskoe kole i jena via kola na kojima se predavala matematika.
35

Na tim fakultetima je radilo 15 nastavnika matematike i nekoliko asistenata, od kojih su 8 bili doktori matematikih nauka. Prvi doktor matematikih nauka iz Bosne i Hercegovine, promovisan je 1953. godine na sorboni, bio je Mahmut Bajraktarevi. Ostali doktori su bili: Leonida Lui, efkija Raljevi, Boo Popovi, Manojlo Maravi, Milenko tekovi, Branislav Marti, Mato BriKosti. Pored ovih matematiara, krae vrijeme, na Prirodno -matematikom fakultetu u Sarajevu radili su i dr. Vojislav Avakumovi, i dr, Bogdan Bajanski. Do 1961. godine naunim radom bavilo se 10 matematiara, a broj objavljenih radovaprelazio je 50. Poslije 1961. godine osnivaju se novi fakulteti i druge kole a gdje se predavala matematika. Na odsjeku za matematiku pokree se 1966/67. postdiplomski studij. Razvijaju se novi Univerzitetski centri, pored Sarajeva, u Banja Luci, Tuzli i Mostaru. Nagli porast broja fakulteta sa nastavom matematike uvjetovao je i porast broja matematiara koji su bili sposobni da pruzmu nastavu matematike na tim fakultetima. S time stasaju mladi matematiari koji se ukljuuju u nauni rad. Tako se ve 1979. godine u Bosni i Hercegovini bavilo naunim radom iz oblasti matematike vie od 30 matematiara. Broj objavljenih radova se kretao oko 300 od kojih je veina bila objavljena u asopisima ex Jugoslavije, a prilian broj i u stranim asopisima. Posebno je bio plodan period 1984.-1992. godina. Hronika asopisa Radovi matematiki, jedinog bosanskohercegovakog naunog asopisa s meunarodnom recenzijom, iz godine u godinu biljei kvalitativni i kvantitativni porast naune aktivnosti u svim matematikim centrima BiH. To se ogleda u rastu broju publikacija, naunih izlaganja, kolokvija, gostovanja uglednih stranih matematiara, uspostavi trajnijih istraivakih seminara, studijskim boravcima naih matematiara na vodeim svjetskim univerzitetima, sve do pojave da se inostrani istraivai odluuju da provedu akademsku godinu i due na svom usavravanju na Odsjeku za matematiku u Sarajevu. Tako je u martu 1992. godine na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu veoma pozitivnu ocjenu dobija doktorska disertacija kineskog matematiara Li Haizhounga, sada redovnog profesora Tsinghua University u Pekingu, koju je od septembra 1990. radio pod mentorstvom prof. dr. Muharema Avdispahia na odsjeku za matematiku. Rat u Bosni i Hercegovini, od 1992. godine, uvjetovao je stagnaciju u naunom radu matematiara i veliki odliv kadra koji je obezbjeivao nastavu iz matematike na razliitim fakultetima gdje se predavala matematika. U posebno tekom poloaju se naao vodei centar. Zavretak rata je omoguio ponovno intezivnije ukljuivanje u naune tokove i uzdizanje novog nastavnog kadra koji do danas predaje na razliitim univerzitetima i fakultetima. Za ouvanje kontinuiteta naune djelatnost u periodu 1992.-2012. , posebno je bio znaajan mentorski rad prof .dr. Muharema Avdispahia (9 doktora matematikih nauka,
36

17 magistara matematikih nauka), prof dr. Mustafe Kulenovia, sada na University of Rhode Islands(6 doktora i 5 magistara), akad. prof dr. Fikret Vajzovia(2 doktora i 4 magistra) , prof. dr. Mehmed Nurakanovia(1 doktor i 3 magistra) U Bosni i Hercegovini danas postoji osam dravnih univerziteta koji koluju kadrove iz matematike: 1. Univerzitet u Sarajevu 2. Univerzitet u Banja Luci 3. Univerzitet u Tuzli 4. Univerzitet "Demal Bijedi" u Mostaru 5. Sveuilite u Mostaru 6. Univerzitet u Bihau 7. Univerzitet u Istonom Sarajevu 8. Univerzitet u Zenici Takoe postoje i 2 privatna univerziteta na kojima se koluju budui nastavnici matematike: 1. Univerzitet Travnik, Edukacijski fakultet u Travniku 2. Evropski Univerzitet Brko Distrikt, Brko Distrikt Dajem pegled imena aktivnog nastavnog osoblja iz matematike s naunim stepenom doktora nauka 1. Univerzitet u Sarajevu -Prirodno matematiki fakultet: prof. dr.Muharem Avdispahi (Rektor Univerziteta u Sarajevu), Akademik prof. dr. Mirjana Malenica, prof. dr. Mirjana Vukovi, prof dr.Senada Kalabui, prof dr. Medo Pepi, doc. dr. Muratovi-Ribi Amela, van.prof. dr.sc. Memi-Ouis Nacima, doc. dr. Fikret unjalo, doc, dr. Odak Almasa,doc. dr. Esmir Pilav. -Saobraajni fakultet: v. prof. dr. Huse Fatki -Farmaceutski fakultet: prof dr. efket Arslanagi -Ekonomski fakultet: v. prof. Lejla Smajlovi -Pedagoka akademija: doc. dr. Fatih Destovi -Graevinski fakultet: prof. dr. Behdet Mesihovi, doc.dr. Emil Ili- Georgijevi 2. Univerzitet u Banja Luci

37

-Prirodno matematiki fakultet: prof. dr.Daniel A.Romano, prof. dr. Momir eli, prof dr.Milan Jovanovi, prof. dr. Milan Janji, prof. dr. Milovan Vini, van.prof. dr. Milorad Stefanovi,van.prof, van prof. dr. Zoran Mitrovi 3. Univerzitet u Tuzli -Prirodno matematiki fakultet: van prof. dr. Mehmed Nurkanovi, van. prof.dr. Ramiz Vugdali, van. prof. dr. Zehra Nurkanovi, van prof. dr. Enes Duvnjakovi, Doc. dr. Nermin Okii, Doc. dr. Sead Rei, Doc. dr. Mirela Gari. 4. Univerzitet "Demal Bijedi" u Mostaru doc. dr. Amina ahovi 5. Sveuilite-Univerzitet Hercegoviina u Mostaru i irokom Brijegu -Fakultet drutvenih znanosti: prof.dr.sc. Marinko Peji 6. Univerzitet u Bihau -Pedagoki fakultet: van. prof dr. Bernadin Ibrahimpai, doc. dr. Pjani Karmelita -Ekonomski fakultet: Doc. dr. Omer Kurtanovi 7. Univerzitet u Istonom Sarajevu Filozofski fakultet: prof. dr. Veljko Vuleti, prof. dr. Milenko Pikula, van. prof. dr. Neboja Elez Saobraajni fakultet Doboj: doc. dr. Vesna Mii 8. Univerzitet u Zenici -Filozofski fakultet: doc .dr. Burgi Devad, Dr. Almir Huskanovi -Ekonomski fakultet: van.prof. dr. Devad Zei 9. Univerzitet u Travniku -Edukacijski fakultet: Prof. dr. Hamid Drljevi 10. Internaciomalni Univerzitet u Travniku -Doc. dr. Branko Sari Udruenje matematiara Bosne i Hercegovine primljeno je u Evropsko matematiko drutvo 1994. godine, a Bosna i Hercegovina je postala 65. lanica Internacionalne matematike unije na Generalnoj skuptini u Shangai.u avgustu 2002. godine. Nakon prekida u izlaenju asopisa Radovi matematiki uzrokovanog ratom, odlaskom najveeg dijela redakcije i iznoenjem u inostranstvo pripremljenog mateijala za brojeve koji su trebali biti objavljeni 1992. godine, od 1997. se postepeno ponovo uspostavlja potrebna dinamika u pojavljivanju novih volumena. do 2000. godine izalo je oko 5 volumena. U Banja Luci je tokom rata pokrenut asopis " Bulletin of Society of Mathematicians " Banja Luka.
38

Veina bosansko-hercegovakih matematiara-istraivaa nauno je radila, i danas radi, a fundamentalnim matematikim oblastima kao to su Matematika analiza, algebra, Teorija vjerovatnoe i slino. Posebno su zapaeni radovi iz oblasti funkcionalnih jednadbi, iterativnih nizova teorije sumabilnosti, kvalitativne teorije diferencijalnih i diferentnih jednadbi, relane i Fourierove analize, polugrupe operatora, teorije prstena, kao i Metodike nastave matematike. U svjetskoj bazi podataka Mathemattical Reviewes American Mathematical Society (AMS) registrirano je , do sada preko 600 objavljenih radova bosansko-hercegovakih matematiara. U ovaj broj su ukljuni samo oni matematiari koji trenutno ive i rade u Bosni i Hercegovini i BiH matematiari koji nisu vie meu ivim. Ovi nauni radovi su tampani , najveim dijelom , u asopisima ex Jugoslavije a jedan dio radova je objavljen u vodeim internacionalnim matematikim asopisima. Takoer o velikom broju , od preko 600 registriranih radova, objavljeni su prikazi u poznatim svjetskim referentnim asopisima kao to su: Mathematical Reviews (SAD), Mateatieskij urnal(Rusija) i Zentralblatt fur Mathematik(Njemaka). Rezultati izvjesnog broja matematiara iz BiH uli su u poznate monografije, bilo da su ti radovi samo citirani bilo da su pojedini rezultati detaljno izloeni. Matematiari iz Bosne i Hercegovine, u zadnjih 6. decenija, uestvovali su sa naunim saopenjima na vie kongresa. Drali su nauna ili struna predavanja u razliitim institucijama vani i u zemlji. Izvjestan broj svjetskih matematiara u svojim radovima su citirali neke bosansko-hercegovake matematiare. Iz ovih konstatacija je jasno da su bosansko-hercegovaki matematiari prisutni i aktivno uestvuju u razvoju matematike. Njihov nauni doprinos je bivao prepoznatljiv svojom originalnou, pa je taj krug naunika ponekad bivao okarakteriziran atributom sopstvene kole. Sigurno da se taj krug matematiara kontinuirano razvijao, prevashodno, na odsjeku za matematiku Prirodno -matematikog fakulteta u Sarajevu. Posljednji rat (1992.-1996.) je doprinio stagnaciji ukupnog naunog rada u Bosni i Hercegovini. Meutim od 1997. godine je obnovljen postdiplomski studij, intezivirana meunarodna saradnja, otvoreni novimodsjevi za matematiku na drugim univerzitetima. Time je omoguno podizanje mlaeg kadra i njihovo ukljuivanje u nauni rad. Izuzetan je doprinos openitom razvoju matematike u Bosni i Hercegovini matematiara koji su sad u zasluenoj mirovini su: 1. 2. 3. 4. 5. Sabahet Drpljanin Arif Zoli Kemal Subai Hary Miller Hasan Jamak
39

6. Fikret Vajzovi 7. Behdet Mesihovi 8. Nevenka Skaki Doprinos openitom razvoju matematike u Bosni i Hercegovini onih matematiara koji sad nisu meu ivim, a to su: 1. najder Vera(1904.-1976.) 2. Raljevi efkija(1909.-1976.) 3. Bajraktarevi Mahmut(1909.-1985.) 4. Marti Branislav(1923.-1985.) 5. Vujakovi Duan(1934.-1986.) 6. Finci Kalmi (1926.-1997.) 7. Belagi Amer(1959.-1997.) 8. Maravi Manojlo(1919.-2000.) 9. Tanovi -Miller Naza(1938.-2001.) 10. lakovi Semiha(1929.-2002.) 11. Udovii Enes(1947-2003.) 12. Vlado Cigi(1946.-2008.) 13. arovi Jovo(1937.-2009.)

40

3. PREDMET, CILJ I METODE METODIKE NASTAVE MATEMATIKE

Prije nego to istaknemo osnovne odrednice metodike poetne nastave matematike, u najkraem emo se podsjetiti nekih aspekata matematike, nauke i matematike nastavnog predmeta. Matematika (mathema, grki, nauka o veliinama) je nauka o prirodi i odnosima meu veliinama (brojevima) i prostornim tvorevinama. Nastava matematike je predmet u kojem se odgoj i obrazovanje ostvaruje matematikim sadrajima. Historiju matematike, s obzirom na strukturu i funkcionalnost njenih sadraja, moemo podijeliti u etiri epohe: I II III epoha raanja matematike, od postanka ovjeka do VI stoljea, epoha matematike konstantnih veliina, od VI do XVII stoljea, epoha matematike promjenljivih veliina, od XVII do XIX stoljea i

IV epoha savremene matematike, od XIX stoljea do dananjih dana. Svaku od epoha obiljeila su matematika djela velikih matematikih stvaratelja: matematiar PITAGORA EUKLID ARHIMED godine ivota (550?-480?) p.n.e. oko 380. p.n.e. 287. - 212. p.n.e. obiljeena epoha sve sve sve
41

DEKART NJUTN GAUS

1596. - 1650. 1642. - 1727. 1777. - 1855.

III i IV III i IV III i IV

Jedinstveno je miljenje da su Arhimed, Njutn i Gaus najvei matematiari svih prostora i svih vremena. Meutim, ako se analiziraju matematiki sadraji nastavnog predmeta matematike, posebno oni u osnovnoj koli, lahko se dolazi do zakljuka da je u tim programima najzastupljenija matematika Euklida, Dekarda, Gausa, a uenici osnovne kole Arhimeda i Njutna vide u svijetu fizike i fiziara i to miljenje nije pogreno. Arhimeda moemo svrstati i meu ininjere. Ovakvo razmiljanje namee zakljuak o tim ljudima koji su bili svestrani , ali i na veliku povezanost i uslovljenost u razvoju matematike, fizike i tehnike.

ta je, zapravo, matematika? Teko je danas dati cjelovit odgovor na to pitanje, a jo mnogo tee je dati opteprihvatljivu definiciju tog pojma. Ve je istaknuto da je matematika nauka o prirodi i odnosima meu veliinama (brojevima) i prostornim tvorevinama. Ovakve ili sline definicije nalazimo u enciklopedijama. Moramo istai da matematika, danas, svojim ciljevima i zadacima, sadrajima, metodama istraivanja prevazilazi okvire ma kakve definicije o njoj. Usuujemo se ovdje rei matematika je, jednostavno, matematika. Plediramo na intuitivno usvajanje ovog pojma. Ili ono to je rekao Erih Templ Bel: Matematika je kraljica i ropkinja (svih ostalih, op. autora) nauka. Odgovorimo sada na pitanje ta je predmet prouavanja matematike. Matematika prouava odreena, karakteristina sutinska svojstva objekata, operacija i relacija iz realnog svijeta koje posmatra apstraktno na razliitim stupnjevima apstrakcije, te primjenu dobijenih rezultata u praksi. Nazivom Metodika poetne nastave matematike oznaava se nauna disciplina koja prouava odgoj i obrazovanje u nastavi matematike, odgoj i obrazovanje u ijoj su osnovi matematiki sadraji, dakle, matematika (nauka). Metodika nastave matematike je nauna disciplina koja prouava odgoj i obrazovanje u nastavi matematike na svim stupnjevima apstrakcije. Metodika poetne nastave matematike dio je ire naune discipline metodike nastave matematike, a ova je dio didaktike koja je konano i dio pedagogije. Metodika poetne nastave matematike je nauna disciplina koja prouava
42

probleme i fenomene poetne nastave matematike, matematikog odgoja i obrazovanja uenika od prvog do etvrtog razreda osnovne kole. Dakle, pod pojmom poetne nastave matematike podrazumijevamo matematiku edukaciju uenika, polaznika razredne nastave, uenika od prvog do etvrtog razreda. U predkolskom odgoju i obrazovanju ne moe se govoriti o nekom znaajnijem ostvarivanju obrazovnih dobara iz domena matematike. Na ovom nivou odgoja i obrazovanja dominantna je perceptivna spoznaja bez znaajnijeg udjela apstraktnog, koje je imanentno matematici nauci, pa i matematici kao nastavnom predmetu. U predkolskom odgoju i obrazovanju dominantan je proces neposrednog i spontanog dodira, taktilne spoznaje koja u poetnoj nastavi matematike, takoe, zauzima vano mjesto, ali nema dominantnu ulogu. Koje su karakteristike poetne nastave matematike? Ve prema izloenom i na osnovu naih iskustava (svi smo proli kroz poetnu nastavu matematike) lahko se moe zakljuitii da su bitne karakteristike poetne nastave matematike: - formiranje matematikih pojmova, zakljuaka, (primarnih) sudova i (sudova)

- relativno visoka apstraktnost pojmova kojima se operie, - potrebni stupanj i kvalitet intelektualne razvijenosti uenika, - miljenjem uenika, naroito u prvom razredu, jo dominira percepcija i taktilno (razmiljanje), - uenik moe apstraktno, logiki misliti samo ako je to miljenje utemeljeno na promatranju i manipulisanju konkretnih predmeta i procesa, - uenici u pismenost . poetnoj nastavi matematike stiu osnovnu matematiku

Iz navedenog, i ostalog to karakterizira poetnu nastavu matematike, izvode se elementi predmeta prouavanja Metodike (methodos, gr. nain na koji se obavlja neki rad, nain postupanja, metoda) poetne nastave matematike: - odgojno-obrazovna funkcija matematikih sadraja: provjeriti u kojima se ostvaruju, uinci i rezultati, - ueniki intelektualni razvoj (dometi vlastite uenikove aktivnosti), - utjecaj oiglednosti u nastavi, - nastavne metode, - organizacija nastavnog procesa, nastavni principi,
43

- praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje uenikih postignua, - psiholoka utemeljenost matematikog odgoja i obrazovanja, itd. Odgovorimo jo na pitanje: koje su veze Metodike poetne nastave matematike sa drugim naukama?. Oigledno, Metodika poete nastave matematike, nauna disciplina, u posrednoj je vezi sa optom teorijom saznanja, tj. sa gnoseologijom (gnosis, gr. spoznaja; logos, gr. uenje). Takoer neraskidiva veza je i sa didaktikom (didaskein, gr. pouavam, obuavam). Dakle metodika nastave matematike je dio pedagogije koji se (preteno) bavi nastavnim metodama (ranije, reducirane u odnosu na predmet, definicije). Drugim rijeima, pod Metodikom poetne nastave matematike podrazumijevamo naunu disciplinu koja prouava odgoj i obrazovanje u nastavi matematike, odgoj i obrazovanje u ijoj su osnovi matematiki sadraji, dakle, matematika (nauka). Takoe se moe rei da je Metodika poetne nastave matematike nauna disciplina koja prouava probleme i fenomene poetne nastave matematike, matematikog odgoja i obrazovanja uenika od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, ili pak pod pojmom poetne nastave matematike podrazumijevamo matematiku edukaciju uenika, polaznika razredne nastave, uenika od prvog do etvrtog razreda. U predkolskom odgoju i obrazovanju ne moe se govoriti o nekom znaajnijem ostvarivanju obrazovnih dobara iz domena matematike. Na ovom nivou odgoja i obrazovanja dominantna je perceptivna spoznaja bez znaajnijeg udjela apstraktnog, koje je imanentno matematici nauci, pa i matematici kao nastavnom predmetu. U predkolskom odgoju i obrazovanju dominantan je proces neposrednog i spontanog dodira, taktilne spoznaje koja u poetnoj nastavi matematike, takoe, zauzima vano mjesto, ali nema dominantnu ulogu. Poloaj matematike u savremenom ivotu bitno, u velikom stepenu, odreuje i poloaj predmeta nastave matematike u sistemu oteg odgoja i obrazovanja. Odmah treba upozoriti na potrebu razlikovanja pojmova matematika (nauka) i matematika nastavni predmet odgojno-obrazovnog sistema na bilo kom stepenu. Rekli smo da u najsaetijoj formi matematiku (nauku) shvatamo kao onu nauku koja prouava kvantitativne odnose meu veliinama i prostorne oblike realnog svijeta, a matematiku, nastavni predmet, kao skup matematikih, prvenstveno metodikih sadraja, kojima se ostvaruje odgoj i obrazovanje u kolskim, openito, edukativnim sistemima. Dakle, iz ukupne matematike (nauke), prema odreenim kriterijumima, u prvom redu prema mentalnim sposobnostima polaznika, uenika kojima je predmet
44

matematika namijenjena, te prema zahtjevima civilizacijskih potreba drutva koji su naglaeni u ukupnim, globalnim programima kole, i kolovanja, biraju se odreeni sadraji koji se, nakon obavezne metodike prerade, stavljaju pred uenika, polaznika. Kao to smo rekli, pod Metodikom poetne nastave matematike podrazumijevamo pedagogijsku naunu disciplinu koja prouava sve fenomene koji su prisutni u poetnoj nastavi matematike, od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, to bi trebalo da znai da je Metodika poetne nastave matematike imanentno pedagogijska znanost, jer ona prouava i podupire odgoj i obrazovanje skoro iskljuivo sa aspekta pedagogije (didaktike). Dakle, primarni sadraji preuzeti iz matematike nauke moraju pretrpjeti bitne metodike transformacije poslije kojih e poprimiti forme kojima se mogu dobro ostvarivati odgoj i obrazovanje. 4. METODIKA POETNE NASTAVE MATEMATIKE I DRUGE NAUKE I NAUNE DISCIPLINE U pogledu mjesta i uloge metodike razredne nastave nema jedinstvenog stava. Po jednima ona je pedagoka nauna disciplina, po drugima ona pripada naukama iji se sadraji putem nastave prenose uenicima, a ima i onih koji smatraju da su metodike nastave odreenih predmeta samo aplikativne vjetine izvoenja nastave. Moda je najblie istini tvrenje da metodike predstavljaju relativno samostalno i interdisciplinarno nauno-nastavno podruje, izmeu odreene matine nauke, pedagogije (didaktike) i relevantnih nauka sa kojima su metodike povezane i na koje se oslanjaju. (orevi, J., 1998) Imajui ovakav stav u vidu, mi pokazujemo vezu metodike nastave matematike sa drugim naukama, istiui na taj nain njen interdisciplinarni i multidisciplinarni karakter. Metodika nastave matematike oznaava znanstvenu disciplinu koja se bavi prouavanjem odgoja i obrazovanja u nastavi matematike i drugim odgojnoobrazovnim procesima gdje se odgojno-obrazovni proces ostvaruje na temelju i uz pomo matematikih sadraja. Metodika nastave matematike, kao interdisciplinarna oblast nalazi se u presjeku matematikih i pedagokih nauka, ali i pored ovih nauka povezana je i sa psihologijom, filozofijom, logikom i mnogim drugim naukama. (J. Pinter, N. Petrovi, V. Sotirovi, D. Lipovac, 1996. str. 16).

45

4.1. Metodika poetne nastave matematike s drugim naukama

U prouavanju vlastitog predmeta, metodika poetne nastave matematike uspostavlja veze i dodire s drugim relavantnim znanostima: matematikom, pedagogijom, didaktikom, psihologijom i dr. Budui da matematiko odgajanje i obrazovanje ukljuuje matematike sadraje kojima se ostvaruje, pedagoke i didaktike zakonitosti prema kojima se upravlja, te s obzirom na dob uenika razredne nastave specifian stupanj i kvalitet intelektualne razvijenosti na kojoj se zasniva, u njegovu prouavanju potrebna je pomo i drugih znanosti. I upravo u tome se oituje interdisciplinarni karakter metodike poetne nastave matematike.

4.1.1.Veza metodike nastave matematike s matematikom

Metodika nastave matematike povezana je s matematikim sadrajima kojima se ostvaruje odgojno-obrazovni proces. Veza poinje onog trenutka kada se matematiki sadraji stavljaju u funkciju odgajanja i obrazovanja. Kao obrazovno dobro oni su predmet metodikog prouavanja. S obzirom na dob i vrstu kole, metodika nastave matematike uspostavlja vezu sa onim dijelom matematike znanosti ijim sadrajima ostvaruje odgojnoobrazovne ciljeve. Veza metodike nastave matematike s matematikom je u metodikoj interpretaciji programskih sadraja koja je odreena prirodom matematikih sadraja i stupnjem intelektualnog razvoja uenika.Metodika nastave matematike povezana je s matematikom i putem metodologije, jer se neke metode matematike znanosti (analogija, indukcija, dedukcija) uz odreene uvjete i u metodiki transponiranom obliku mogu koristiti kao metode spoznavanja u matematici, a zbog toga su i predmet metodikog prouavanja. U poetnoj nastavi matematike se zbog dobi i uenikih psihikih sposobnosti najee koriste indukcija (generalizacija), analiza i sinteza. Iz istorije matematike dobijaju se znaajne informacije o razvoju matematikih pojmova, metoda, ideja i jezika. esto i u nastavi matematike uenici formiraju matematike pojmove na nain kako su ti pojmovi i nastali: neposrednim brojanjem, mjerenjem, zapaanjem itd., realnih objekata. Naravno,
46

uenici ne prelaze potpun istorijski put (koji nekada traje vijekovima) u formiranju odreenih matematikih pojmova, ve se za to koriste najkrai putevi koje je pripremila metodika prerada sadraja. Treba imati u vidu da neki putevi formiranja matematikih pojmova kod djece ne teku onako kako je to teklo u istoriji razvoja tih pojmova. Npr., geometrijske predstave i pojmove djeca usvajaju u obrnutom redoslijedu od onoga kako su ti pojmovi nastali kroz historiju. Istorijski , najprije nastaje Euklidska geometrija, zatim projektivna u istu ravan i na kraju, u 19. vijeku topologija. Saznanja kod djece kao to je reeno teku u obrnutom redu, djeca najprije otkrivaju topoloke pojmove.Trogodinje dijete razlikuje otvorene od zatvorenih formi. Ako se trai da se slike precrtavaju, kvadrat ili trougao, djeca crtaju zatvoren krug, kri crtaju kao dvije odvojene linije, sposobni su da nacrtaju manji krug u veem, dva kruga koji se dodiruju, manji iznad veeg itd. Djeca mogu sve ovo da urade prije nego to su u stanju da nacrtaju pravougaonik ili trougao. Treba naglasiti da matematika nema uvijek presudnu ulogu u brzini prihvatanja njenih sadraja u nastavi matematike, ve su ponekad presudniji trendovi i opta drutvena klima. Na primjer, trebalo je da proe oko 100 godina od stvaranja teorije skupova do njihovih uvoenja u razrednu nastavu. Odabrani sadraji podlijeu didaktikoj preradi. Treba naglasiti da se pri didaktikoj preradi matematikog materijala metodika nastave matematike, pored matematike kao nauke, u velikoj mjeri oslanja i na pedagogiju tj, didaktiku, psihologiju, logiku itd., koje utiu na konaan rezultat te obrade. Nove metode zavise od toga kakve e matematike nove ideje prevladati u razrednoj nastavi. Matematika daje razliite metodike puteve pri formiranju matematikih pojmova. Tako na primjer, u zasnivanju teorije prirodnih brojeva izdvajaju se dva naina: aksiomatski i skupovni. Ovo direktno utie na metodike puteve formiranja pojmova prirodnih brojeva. I u metodici nastave matematike izdvajaju se dva puta: skupovni i aksiomatski. Naglasimo da teorijske osnove poetne nastave matematike ne mogu da se temelje na logikim savrenim matematikim teorijama, ve za te osnove treba uzimati ona matematika znanja koja prethode stvaranju tih teorija.

Zato uitelji moraju dobro da poznaju matematike sadraje, zasnivanje matematikih teorija (prirodnih brojeva) i tokove savremene nastave matematike. 4.1.2. Veza metodike nastave matematike s pedagogijom (didaktikom)

47

Odnos didaktike i metodike poetne nastave matematike moe se promatrati i sa stajalita opeg i posebnog, jer didaktike generalizacije vrijede za nastavu u cjelini, a metodike vrijede samo za poetnu nastavu matematike. Dio sadraja didaktikih i metodikih generalizacija je zajedniki, a dio je razliit i uvjetovan posebnou matematikog odgajanja i obrazovanja u razrednoj nastavi. Didaktiko naelo oiglednosti, npr., vrijedi za nastavu svih predmeta, pa je i za poetnu nastavu matematike i zajedniki je dio sadraja tog naela. Meutim, postoji dio sadraja to ga uvjetuju posebnosti poetne nastave matematike koji se iskazuje u varijabilnoj oiglednostii, u predoavanju matematikog sadraja razliitim nainima. I upravo taj zajedniki dio didaktikih i metodikih generalizacija povezuje metodiku poetne nastave matematike s didaktikom. U vezi s tim nastaje pitanje : Koja je spoznaja primarnija, didaktika ili metodika? Koja u nastanku prethodi, a koja slijedi? Prihvatimo li odreenje didaktike kao ope teorije nastave, proizilazi da je didaktika spoznaja aposteriona, naknadno izvedena iz realnosti razliitih nastavnih predmeta. Ope didaktike spoznaje mogue su uz uvjet da prethodno postoje metodike spoznaje izvedene iz realnosti pojedinog nastavnog predmeta. Proizilazei iz posebnih metodikih spoznaja, ope didaktike spoznaje ponovo se u obliku znanstvenih generalizacija vraaju posebnom, metodikoj realnosti odreenog nastavnog predmeta. I to je dodirna taka koja je zajednika didaktici i metodici poetne nastave matematike. U tom smislu metodika je supstrat didaktike kao teorije obrazovanja i nastave.

4.1.3. Veza metodike nastave matematike s historijom Budui da poetna nastava matematike ima svoju prolost, metodika te nastave predmet svog prouavanja tretira i sa stajalita historijskog razvoja. Ona otkriva i sistematizira spoznaje o koncepcijama i nainima izvoenja matematikog odgoja i obrazovanja u razliitim vremenskim i drutveno-historijskim uvjetima. Na taj nain metodika nastave matematike povezuje se sa opom historijom pedagogije, a na taj nain metodika nastave matematike postaje dijelom historije opeg odgoja i obrazovanja.

4.1.4. Veza metodike nastave matematike sa psihologijom i logikom

48

Metodika nastave matematike tijesno je povezana sa psiholokim znanostima, opom, razvojnom i psihologijom uenja. Za uenje matematike jako su znaajne psiholoke spoznaje o intelektualnim sposobnostima i o nainu uenja matematike. Psiholoke spoznaje u nastavi matematike imaju iroku primjenu zbog samog odvijanja sloenih, psihikih procesa u nastavi matematike, kao to je: formiranje matematikih pojmova ,izgradnja mentalnih operacija s prirodnim brojevima. Psiholoke spoznaje o nainu usvajanja matematikih pojmova predstavljaju psiholoku osnovu njihovog matematikog odgoja i obrazovanja. Psiholoke spoznaje su posebno bitne i neophodne pri poveanju racionalizacije, efikasnosti i oblikovanju metodike interpretacije matematikih sadraja. Posebno su bitne psiholoke spoznaje u procesu poetnog matematikog odgoja i obrazovanja zbog sudjelovanja u njemu uenika s nedovoljno razvijenim intelektualnim sposonostima (apstraktnim miljenjem, koncentracijom panje, pamenjem). Pored psiholoke, postoji logika strana miljenja. Logika je nauka koja prouava vrste pravilnog miljenja. Osnova svakog miljenja jesu iskazi, reenice koje su ili tone ili netone. Neki iskazi se utvruju kao polazni (premise), a zatim se, koristei odreene pravilnosti iz njih izvodi novi iskaz ( zakljuak ). Zadatak logike jest da odredi put od premise ka zakljuku, kao i pravilnosti koje se na tom putu koriste. I u metodici nastave matematike mnogi zakljuci izvedeni su logikim putem iz ranijih zakljuaka, dobijenih eksperimentalnim ili logikim putem. U istraivanjima pedagokih pojava koriste se dedukcija i indukcija. Iako negdje prevlauje jedna, a negdje druga, ti putevi nisu iskljuivi, ve se koriste u sintezi. Krajem 19-og vijeka logika poinje da se obogauje matematikim sadrajima. Matematika nudi logici nov aparat za prouavanje logikih zakonitosti, a matematike metode koriste se za ispitivanje raznih logikih sistema. Postepeno nastaje nova matematika disciplina-matematika logika. Korienje logike u metodici nastave matematike ima dvojaki karakter, prvo, logika se koristi u rjeavanju pedagokih problema nastave matematike, kao to je na primjer logika analiza strukture matematikih sadraja u nastavi. Drugo, elementi matematike logike koriste se u poetnoj nastavi matematike. Iako ti elementi nisu ugraeni u nastavne programe eksciplitno, rije i, ili, ako...tada, istinit, laan sa uspjehom se koriste u nastavi. Napominjemo da uitelj mora dobro da poznaje osnove matematike logike da bi te rijei ispravno koristio.

49

4.1.5. Metodika nastave matematike u razrednoj nastavi u vezi s metodikom nastave matematike u viim razredima osnovne kole
Metodika nastave matematike u razrednoj nastavi u tijesnoj je vezi sa metodikom nastave matematike u viim razredima Osnovne kole. Tu vezu ne posmatramo kao meupredmetnu, ve unutarpredmetnu. Metodika nastave matematike u razrednoj nastavi za rjeavanje problema vezanih za dalje kolovanje djece, koristi se znanjima metodike nastave matematike u viim razredima. Matematiki sadraji koji se obrauju u poetnoj nastavi matematike predstavljaju osnovu za dalje kolovanje. Brojevi, geometrija i algebra obrauju se u viim razredima, ali se u poetnoj nastavi vodi rauna o psiholokim karakteristikama djece, kao i ciljevima i zadacima poetnog uenja.

4.1.6. Metodika matematike i filozofija

Svoje probleme metodika nastave matematike u razrednoj nastavi rjeava i uz pomo filozofije (posebno gnoseologije). Uticaj gnoseologije na metodiku nastave matematike zasniva se na injenici da su proces saznanja i proces subjektivnog usvajanja tuih iskustava sa gledita uesnika u njima veoma sline. Posebno treba istai filozofiju matematike, granu filozofije, koja se bavi filozofskim problemima matematike. Filozofska shvatanja o raznim matematikim sadrajima (broj, geometrija) pomau metodici nastave matematike da rijei probleme u vezi sa tretiranjen matematikih pojmova, ispravnog shvatanja njihovog porijekla, odabiranja metoda rada, odreivanje ciljeva nastave matematike itd. Znaajnu ulogu u procesu saznanja ima intuicija, koju shvatamo kao nasluivanje, predosjeanje. Iako su istine do kojih se dolazi intuicijom nepouzdane, moraju se logiki dokazati, ona u matematici mnogo znai i naziva se matematika intuicija. Ona predstavlja oblik neposrednog saznanja neke matematike istine, koju zatim uzimamo kao polaznu u dokazivanju logikim putem. Metodika nastave matematike, zbog vanog mjesta intuicije u nastavi matematike, uz pomo filozofije matematike, rjeava probleme njenog koritenja. U osposobljavanju uenika da intuitivno otkrivaju matematike istine koristi se induktivni nain zakljuivanja. Uenici u razrednoj nastavi, pri formiranju matematikih pojmova i pravila, poslije niza konkretnih primjera, nasluuju odreenu istinu. Ideje za rjeavanje matematikih problema takoer se nasluuju. Na taj nain uenici razvijaju intuiciju, a ovo na svoj nain razvija matematiko miljenje. Metodika

50

matematike mora da rijei pitanje o tome ta uzeti od logike, a gdje je intuicija koja je antagonizam stroge logike.

5. PROGRAMSKI SADRAJI POETNE NASTAVE MATEMATIKE 5.1. Poloaj nastave matematike u Nastavnom planu i programu kole
S obzirom da matematika ima veliki znaaj u ivotu savremenog ovjeka njen poloaj u sistemu opeg odgoja i obrazovanja je zajedno sa poloajem bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na prvom mjestu. injenice koje govore u prilog ovoj konstataciji su da se nastava matematike izvodi u svim razredima osnovne kole, od prvog do osmog(devetog) razreda sa relativno velikim brojem nastavnih sati. Prema Nastavnom planu i programu za devetogodinji odgoj i obrazovanje nastava matematike se u prva etiri razreda osnovne kole izvodi sa: I razred 68 asova godinje, 2 asa sedmino, II razred 105 asova godinje, 3 asa sedmino, III razred 105 asova godinje,3 asa sedmino. IV razred 140 asova godinje 4 asa sedmino V razred 140 asova godinje 4 asa sedmino

51

Matematika kao znanost o kvantitativnim odnosima i prostornim oblicima ima zajednikih elemenata, ali se i razlikuje od nastave matematike. Ono to je zajedniko i to povezuje matematiku i nastavu matematike jesu matematiki sadraji. Razlika izmeu matematike i nastave matematike je u nainu spoznavanja matematikih sadraja. Matematika otkriva nove matematike spoznaje, a nastava matematike uenicima posreduje ve otkrivene spoznaje. U nastavi matematike ostvaruju se materijalni, odgojni i funkcionalni zadaci. Navest emo primjer programa poetne nastave matematike za uenike od 1. do 3. razreda osnovne kole.

5.1.1. Prvi razred Nastavni predmet <<Matematika>> od njenih prapoetaka, a posebno danas, u eri dinamikog znanstvenog i tehniko tehnolokog razvoja te ope komjuterizacije, ima ogromni znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika i predstavlja ogroman doprinos u sveukupnim uenikim postignuima ( obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja. Funkcionalna uloga se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti ( pamenja, panje, rasuivanja; logiko, stvaralako i kreativno miljenje...). Odgojna uloga ogleda se u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti ( tanost, preciznost, urednost, upornost ). Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanju sadraja, kao to su uporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju ( odnosu ), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.

5.1.1.1. Programski sadraji

1. Uporeivanje, procjenjivanje i mjerenje veliine predmeta (10 sati)

52

a) Uporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini b) Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad. uspravno-koso-vodoravno c) Odnos meu predmetima i veliina predmeta d) Mjerenje veliina jedinice i mjere ( kilogram, metar, litar, sat i kilometri ) 2. Predmeti oblika lopte (kugle), kocke, valjka, piramide (6 sati) a) Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje njihovih slinosti i razlika 3. Ravne i zakrivljene plohe (povri), likovi i linije (crte) (10 sati) a) Likovi oblika kruga, trougaoa, pravougaonika i kvadrata b) Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanost, unutra na izvan c) Take kao presjeci linija (sjecita)

4. Skupovi, brojevi, relacije i operacije (44 sata) a) Primjeri skupova, oznaavanje b) lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost c) Brojevi od 1-3 d) Uporeivanje brojeva (<, >, =, = ) e) Brojevi 4 i 5 f) Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) g) Redni brojevi od 1-5 h) Sabiranje i oduzimanje i) Broj 0 j) Brojevi od 6-9 k) Broj 10 l) Redni brojevi od 1-10 NAPOMENA: Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20.

5.1.1.2. Oekivani rezultati (ishodi) uenja

1. Uporeivanje, procjenjivanje i mjerenje veliine predmeta
53

Uporeivanjem otkriti slinosti i razliitosti prema osobinama i uzajamnom poloaju predmeta Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizuelne percepcije i odnosa meu predmetima Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti, to znai uporeivati Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim rezultatima

2. Predmeti oblika lopte, kocke, valjka i piramide Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i piramide Uoiti slinosti i razliitosti meu njima Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijiskim oblicima

3. Ravne i zakrivljene plohe (povri), likovi i linije (crte) Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanost) Upoznati taku kao presjek linija Grafiko predstavljanje take

4. Skupovi, brojevi, relacije i operacije

Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja Usvojiti izraz <<pripada>> i <<ne pripada>> skupu, <<element skupa>> i <<nije element skupa>> Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti Upoznati brojeve od 1-9 Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze <<manje>>, <<vee>>, <<jednako>>, i <<nejednako>> i oznake >, <, =, = Upoznati uenika sa pojmovima <<prethodnik>> i <<sljedbenik>> (ve od broja 5) Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja

54

Usvajanje izraza <<plus>> i oznake <<+>> Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja Usvajanje izraza <<manje>> i oznake <<->> Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije Nula, veza sabiranja i oduzimanja, brojnost praznog skupa Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja broja 10 Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve Rjeavanje tekstualnih zadataka u okviru prve desetice

5.1.2. Drugi razred

Nastavne teme 1. Brojevi Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici. (ponavljanje i produbljivanje znanja) Izraunavanje zbirova od tri sabirka Upotreba zagrada u sabiranju i u oduzimanje Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4, 13+4, 17-4, 10+10) Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10 -4 (ponavljanje i produbljivanje) Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanja) Veza izmeu sabiranja i oduzimanja I slovo nekada uzmemo da je broj. Nepoznati broj. Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka. Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku Rimski brojevi od I do XX

Skup brojeva do 100

55

1.

Formiranje pojmova viekratnika broja 10. Brojevna linija (crta) : 0, 10, 20, 30, 100. Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini. Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini. Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. Niz brojeva: 0, 1, 2, 3, ..., 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. Brojevna linija (crta). 0-100. Uporeivanje brojeva iz prve stotice. Znakovi: =, 4, <, >

Geometrija Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe Predmeti oblika valjka, lopte i kupe Predmet oblika kocke, kvadra, piramide ( strane, bridovi, vrhovi) Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri.

Povri (povrine) i linije (crte) Linija (crta) kao granica povri (povrine) Ravne i zakrivljene linije (crte) Take kao granice linije (crte) Izlomljena linija (crta) Du kao dio izlomljene linije (crte) Uporeivanje dui Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta)

Mjerenje i mjere Mjerenje duine. Jedinice za duinu (metar, decimetar)

Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram, dekagram) Jedinice za tenost (litar, decilitar) Jedinice za vrijeme (sedmica, dan, sat, minuta) Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening)

5.1.3. Trei razred

56

Programska struktura predmetnih podruja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 Sabiranje i oduzimanje brojeva umutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) Upoznavanje relacija i > Odreivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) Sabiranja brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajua oduzimanja Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajua oduzimanja Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka vei od 10 i odgovarajua oduzimanja Sabiranje vie sabiraka. Zagrade Oduzimanje vie brojeva. Zagrade Veza sabiranje i oduzimanje Zadaci sa dvije operacije Brojevni izrazi. Rjeavanje jednostavnijih jednaina Izraunavanje nepoznatog sabirka Izraunavanje nepoznatog umanjenika Izraunavanje nepoznatog umanjioca Nejednaine oblika X+8<45 Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci Redni brojevi do 100 Parni i neparni brojevi do 100 Stotice prve hiljade(tisue).

2. Ravne i zakrivljene plohe (povri), likovi i linije (crte) Prava (pravac), poluprava(polupravac), du(duljina), ugao (kut) crtanje i obiljeavanje Crtanje paralelnih i okomitih pravih Uporeivanje dui. Podudarne dui. Sabiranje dui. Oduzimanje dui. Crtanje likova oblika trougla (trokuta), kvadrata, pravougaonika (pravokutnika), krunice i kruga.

3. Mnoenje i dijeljenje do 100

57

Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka Znak <<>> (puta). Mnoitelj, mnoenik (mnoenje broja i mnoenje brojem) i produkt (proizvod) Faktori ili inioci Mnoenje brojeva prve desetice Tablica mnoenja Broj 1 i broj 0 kao faktori mnoenja Osobine proizvoda: zamjena mjesta faktora (komutativnost i asocijativnost) Pisanje dvocifrenog broja u obliku a^10+b Dijeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), kolinik (rezultat dijeljenja) Dijeljenje brojevima prve desetice Kolinik iji je dijeljenik broj 0 Kolinik iji je djeljitelj broj 1. (Dijeljenje nulom nema smisla) Tablica dijeljenja Veza mnoenja i dijeljenja Mnoenje zbira i dijelienje zbira Osobine dijeljenja: distributivnost Vantablina mnoenja i vantablina dijeljenja (30:2, 20:10) Rjeavanje jednaina oblika 3^X=18, X^4=24, 45:X=5, X:9=8) Polovine, treine, etvrtine, petine i desetine broja kao kolinici dijeljenja broja, redom, brojevima 2,3,4,5 i 10 ( V2, 1/3, , 1/5, 1/10 standardno zapisivanje). Izraunavanje navedenih dijelova broja Raunske operacije prvog i raunske operacije drugog reda. Red raunanja u izrazima sa vie raunskih operacija. Upotreba zagrada

4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje Mjerenje duine. Jedinice za duinu. (1m, 1 dm, 1 cm) Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dkg, 1 g) Jedinice za tenost (1 l, 1 dl, 1 cl) Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat , minuta) Jedinice za novac (KM, KF)

5.1.4. etvrti razred

58

Ponavljanje gradiva iz III razreda: Sabiranje Ponavljanje gradiva iz III razreda : Oduzimanje

Ponavljanje gradiva iz III razreda :Sabiranje i oduzimanje Ponavljanje gradiva iz III razreda:Mnoenje i dijeljenje Ponavljanje gradiva iz III razreda: Jednaine Ponavljanje gradiva iz III razreda: Operacije prvog i drugog reda Brojevi prve hiljade(tisue): Stotice prve hiljade usvajanje Brojevi prve hiljade(tisue): Stotice i desetice usvajanje Uporeivanje viekratnika broja 100 Brojevi prve hiljade(tisue): Stotice i desetice usvajanje Ostali brojevi do 1000 Stotice, desetice i jedinice usvajanje Struktura pisanja trocifrenih brojeva u obliku : ax100 + bx10 + cx1 usvajanje Uporeivanje trocifrenih brojeva usvajanje Rimski brojevi usvajanje Kineski abakus suan pan usvajanje Prava u ravni Crte ( linije ) ravne i zakrivljene, dui usvajanje Du, prava (pravac) i poluprava (polupravac)- usvajanje Prava koja prolazi jednom takom usvajanje Prava koja prolazi dvjema takama usvajanje Prava u ravni utvrivanje Prava, poluprava, du kontrolni rad Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi: Osobine sabiranja usvajanje Osobine oduzimanja usvajanje Predstavljanje brojeva na abakusu usvajanje Usmeno (nealgoritamsko)sabiranje i oduzimanje (300+200),( 500-300) - usvajanje Usmeno (nealgoritamsko)sabiranje brojeva (120+40 ; 180+60 ) usvajanje Usmeno (nealgoritamsko)sabiranje brojeva (120+40;180+60)utvrivanje Usmeno (nealgoritamsko)oduzimanje brojeva (160-40; 180-90)usvajanje Usmeno (nealgoritamsko)oduzimanje brojeva (160-40; 180-90)utvrivanje Priprema za 1. pismenu provjeru 1. pismena provjera znanja Zajednika analiza i ispravak 1. pismene provjere znanja Usmeno (nealgoritamsko) sabiranje brojeva (132+4; 173+7)-usvajanje Usmeno (nealgoritamsko) sabiranje brojeva (122+9)-usvajanje Usmeno(nealgoritamsko) sabiranje trocifrenog i dvocifrenog brojautvrivanje
59

- Usmeno(nealgoritamsko) oduzimanje brojeva(124-3; 120-9)-usvajanje - Usmeno(nealgoritamsko) oduzimanje brojeva(122-9)-usvajanje - Usmeno(nealgoritamsko) oduzimanje trocifrenog i jednocifrenog brojautvrivanje - Usmeno(nealgoritamsko) sabiranje brojeva(255+22; 255+68)-usvajanje - Usmeno(nealgoritamsko) sabiranje trocifrenog i dvocifrenog brojautvrivanje - Usmeno(nealgoritamsko) oduzimanje brojeva(355-41; 355-36)usvajanje - Usmeno(nealgoritamsko) oduzimanje (342-74)-usvajanje - Usmeno(nealgoritamsko) oduzimanje-utvrivanje Usmeno(nealgoritamsko) sabiranje brojeva(245+132; 245+148, 245+178) -usvajanje - Usmeno(nealgoritamsko) sabiranje brojeva(245+132; 245+148, 245+178) - utvrivanje - Usmeno(nealgoritamsko) oduzimanje brojeva (264-132; 373-145, 451165) - usvajanje Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva-utvrivanje Sabiranje ioduzimanje trocifrenih brojeva utvrivanje Jednaine sa sabiranjem i oduzimanjem-usvajanje Jednaine sa sabiranjem i oduzimanjem-utvrivanje Nejednaine oblika x+a< b usvajanje Nejednaine oblika x+a>b usvajanje Nejednaine utvrivanje Sabiranje na abakusu- usvajanje Oduzimanje na abakusu- usvajanje Sabiranje i oduzimanje na abakusu- utvrivanje Priprema za 2.pismenu provjeru znanja 2.pismena provjera znanja Zajednika analiza i ispravak 2.pismene provjere Pismeno(algoritamsko) sabiranje brojeva( 32, 25)usvajanje + 54,+27 Pismeno(algoritamsko) oduzimanje brojeva (65 , 96)-usvajanje -24, -27 - Vjeba pismenog i usmenog sabiranja brojeva, Vjeba ini majstora - Pismeno(algoritamsko) sabiranje brojeva ( 425 , 425 ) -usvajanje +173 ,+236 - Pismeno(algoritamsko) sabiranje brojeva ( 425 , 425 ) -utvrivanje + 173 +236

60

Pismeno(algoritamsko) oduzimanje brojeva ( 678 )usvajanje - 425 Pismeno(algoritamsko) oduzimanje brojeva ( 678 )utvrivanje - 425 Pismeno(algoritamsko) sabiranje brojeva ( 284 ) -usvajanje + 351 Pismeno(algoritamsko) sabiranje brojeva ( 284 ) -utvrivanje + 351 Pismeno(algoritamsko) oduzimanje brojeva ( 436 ) -usvajanje - 251 Pismeno(algoritamsko) oduzimanje brojeva ( 436 ) -utvrivanje - 251 Pismeno(algoritamsko) sabiranje brojeva ( 269 ) -usvajanje + 268 Pismeno(algoritamsko) sabiranje brojeva ( 269 ) -utvrivanje + 168 Pismeno(algoritamsko) oduzimanje brojeva ( 426 ) -usvajanje - 289

- Pismeno(algoritamsko) oduzimanje brojeva- utvrivanje - Pismeno sabiranje i oduzimanje brojeva sa i bez prijelaza utvrivanjeVjeba ini majstora - Zadaci zadani rijeima - Rjeavanje zadataka sastavljanjem izraza - Sabiranje i oduzimanje sa dvije ili tri operacije - Sabiranje i oduzimanje sa dvije ili tri operacije - Kontrolni rad- Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva - Krug i krunica- uoavanje i precrtavanje kruga i krunice na valjku i kupi usvajanjeCrtanje krunice estarom- elementi kruga i krunice (sredite, unutranje i rubne take) -usvajanje Elementi kruga i krunice (poluprenik-polumjer, prenikpromjer) usvajanje Odreivanje elemenata krunice savijanjem papira ( origami tehnika)-ponavljanje gradivaKontrolni rad-elementi kruga i krunice Mnoenje i dijeljenje u hiljadi (tisui): Ponavljanje mnoenja i dijeljenja Ponavljanje mnoenja i dijeljenja- uvrivanje

61

62

Mnoenje desetice i stotice jednocifrenim brojemusvajanje Mnoenje desetice i stotice jednocifrenim brojemutvrivanje Dijeljenje sa 10 i 100- usvajanje Dijenje sa 10 i 100- utvrivanje Pismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem ( bez prijelaza)- usvajanje Pismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem(bez prijelaza) uvrivanjePismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem(s prijelazom desetice)-usvajanjePismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem(s prijelazom desetice)-utvrivanjePismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem s prijelazom stotice-usvajanjePismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim broje s prijelazom stotice-utvrivanjePismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem(s prijelazom desetice i stotice)-usvajanjePismeno(algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem(s prijelazom desetice i stotice) utvrivanjePismeno(algoritamsko) mnoenje s prijelazom i bez prijelaza-vjeba Pismeno(algoritamsko) mnoenje s prijelazom i bez prijelaza-vjeba Osobine mnoenja-usvajanje Osobine mnoenja- utvrivanje Priprema za 3. pismenu provjeru znanja 3. pismena provjera znanja Zajednika analiza i ispravak 3.pismene provjere znanja Pismeno(algoritamsko) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim(46:2) usvajanjePismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim(286:2) usvajanjePismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim(286:2) uvrivanjePismeno(algoritamsko) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim(72:3) usvajanje Pismeno(algoritamsko) dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim(72:3)utvrivanje-

Pismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim(726:3) usvajanje Pismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim utvrivanje Vjeba ini majstora-vjebanje Pismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim(432:6) usvajanje Pismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim (432:6)utvrivanje Pismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim(482:3) usvajanje Pismeno(algoritamsko) dijeljenje trocifrenog broja jednocifrenim(482:3) utvrivanje Vjebanje Kontrolni rad-pismeno dijeljenje Zadaci rijeima-mnoenje i dijeljenje Sloeniji brojevni izrazi- usvajanje Sloeniji brojevni izrazi- utvrivanje Mnoenje na abakusu- usvajanje Dijeljenje na abakusu- usvajanje Prva desethiljada; struktura brojeva prve desethiljadeusvajanje Brojevna linija do 10 000 sa naznaenim viekratnicima 10, 100, 1 000- usvajanje itanje i pisanje brojeva do 10 000- viekratnici broja 10, 100, 1000- usvajanje Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10, 100 1 000 u prvoj desethiljadi- usvajanje Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10, 100 1000 u prvoj desethiljadi-utvrivanje Mjeranje veliina: mjerenje duine- usvajanjeMjerenje duine- utvrivanje Mjerenje mase- usvajanje Mjerenje mase- utvrivanje Mjerenje zapremine tenosti- usvajanje Mjerenje zapremine tenosti- utvrivanje Priprema za 4.pismenu provjeru 4.pismena provjera Zajednika analiza i ispravak 4.pismene provjere Sistematizacija gradiv
63

5.1.5. Peti razred

Upoznavanje sa nastavnim kompletom i gradivom itanje i pisanje brojeva do 1 000 - ponavljanje Uporeivanje brojeva do 1 000 - ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica - ponavljanje Brojevi do 100 000 (sto hiljada(tisua)) itanje i pisanje brojeva do milion Klase i razredi brojeva do milion Uporeivanje brojeva do milion Brojna linija(crta) do milion Sabiranje u prvoj hiljadici ( tisuici) - ponavljanje Oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisuici) - ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja Usmeno (nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milion Usmeno (nealgoritamsko) oduzimanje brojeva do milion Sabiranja na abakusu Oduzimanje na abakusu Pismeno (algoritamsko) sabiranje brojeva do milion bez prelaza Pismeno (algoritamsko) sabiranje brojeva do milion sa prelazom Zadaci za vjebu Pismeno (algoritamsko) oduzimanje bez prelaza Pismeno (algoritamsko) oduzimanje sa pelazom Zadaci za vjebu Osnovna svojstva sabiranje (komutativnost) Zdruivanje pribrojnika (asocijativnost) Nula i jedan kod sabiranja i oduzimanja Primjena svojstava u sabiranju Brojni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od pribrojnika Nepromjenljivost zbira Zavisnos razlike od umanjika i umanjitelja Nepromjenljivost razlike Oduzimanje zbira od broja Brojni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre promjenljivu (slovo) x Odreivanje nepoznatog pribrojnika, umanjika i umanjitelja

64

zbrajanju) -

Jednadbe Zadaci za vjebu Nejednadbe sa sabiranjem i oduzimanjem: x+a<b;a+x<b;x+ab x+a>b;a+x>b;x+ab xa<b;ax<b;axb xa>b;xab;ax>b Prva pismena zadaa 1 + 1 + 1 Mnoenje u prvom milonu kao sabiranje jednakih pribrojnika Abakus (mnoenje jednoznamenkastim brojem) Nula i jedinica kao inioci (faktori) Dijeljenje kao obrnuta radnja mnoenju Jedinica i nula u dijaljenju Mnoenje broja dekadskom jedinicom Mnoenje brojeva koji se zavravaju nulama Abakus (mnoenje broja dekadskom jedinicom) Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Mnoenje zbira i razlike brojem (distributivnost mnoenja prema Mnoenje razlike brojeva brojem Dijeljenje zbira i razlike brojem Zadaci za vjebu Pismeno (algoritamsko) mnoenje jednocifrenim brojem (2 sata) Pismeno (algoritamsko) dijeljenje jednocifrenim brojem (2 sata) Pismeno (algoritamsko) mnoenje brojeva dvocifrenim brojem (2 sata) Pismeno (algoritamsko) dijeljenje brojeva dvocifrenim brojem (2 sata) Druga pismena zadaa 1 + 1 + 1

Pismeno (algoritamsko) mnoenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva mnoenja ( zamjena mjesta faktora komutativnot) Zdruivanje faktora (inilaca) asocijativnost Zavisnost proizvoda od faktora Stalnost (nepromjenjivost) proizvoda Zavisnost kolinika od djeljenika i djeljitelja Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem (veza noenja i dijeljenja) Mnoenje s olakicama Neke cifre jednog faktora su nule
65

- Brojni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem, koji sadre promjenjivu (slovo) - Jednadbe oblika a x ; x a - Jednadbe oblika x : a = b ; a : x = b - Izraunavanje nepoznatih djelilaca - Nejednadbe a x > b ; a x b ; a x < b ; a x b ( 2 sata ) - Brojni izrazi s operacijama razliitog reda - Brojevi vei od milion - Mjesna vrijednost cifri(znamenki) - Matematike mozgalice - Legenda o ahovskoj ploi - Skup prirodnih brojeva (N) i skup No - Brojna poluprava u skupu brojeva No - Zanimljiva matematika Ugao(kut) Kraci i vrh ugla( kuta) Obiljeavanje uglova(kutova) Uporeivanje uglova(kutova) Pravi ugao(kut); crtanje pravog ugla(kuta) Otri( iljasti) ugao(kut); crtanje otrog(iljastog) ugla(kuta) Tupi ugao(kuta); crtanje tupog ugla(kuta) Crtanje tangram figura Trougao(trokut) (stranice, vrhovi i uglovi(kutovi) trougla(trokuta)) Raznostranini trougao(trokut) Jednakostranini trougao(trokut) Jednakokraki trokut Crtanje jednakostraninog i jednakokrakog trougao(trokut) (2 sata) Trea pismena zadaa (1+1+1)

Pravougli(pravokutni) trougao(trokut) Crtanje pravouglog(pravokutnog) trougla(trokuta) Obim(opseg) raznostraninog trougla(trokuta) Obim(opseg) jednakokrakog trokuta Obim(opseg) jednakostraninog trokuta Trougaoni (trokutni) oblici i trougaoni ( trokutni) brojevi Povrina pravougaonika(pravokutnika) (modeliranje pravougaonika ( pravokutnika) od kvadrata) - Pravougaona (pravokutna) mrea - Jedinine mjere za povrinu: kvadratni metar m
66

kvadratni decimetar dm kvadratni centimetar cm kvadratni milimetar mm AR (a) Vee jedinine mjere za povrinu : hektar, kvadratni kilometar Izraunavanje povrine pravougaonika ( pravokutnika) Izraunavanje povrine kvadrata Zadaci za vjebu Mrea kvadra Mrea kocke Povrina kvadra i kocke Izraunavanje povrine kvadra i kocke Kvadratni brojevi i oblici Izraunavanje kvadrata broja iz njegovog prethodnika Zapremina kvadra i kocke Uporeivanje i mjerenje zapremine tijela Jedinine mjere za zapreminu Izraunavanje zapremine kvadra Izraunavanje zapremine kocke Zadaci iz prakse

- etvrta pismena zadaa (1+1+1)

5.2. Metodika interpretacija nastavnog gradiva iz matematike od 1. do 5. razreda osnovne kole

5.2.1. Upoznavanje skupa i podskupa Prije nego to se pristupi upoznavanju skupova u poetnoj nastavi matematike potrebno je analizirati ueniko iskustvo kako bi se ustanovilo kakve spoznaje o skupovima uenici posjeduju. Ta analiza se najee provodi razgovorom o skupovima koje su uenici posmatrali u svojoj okolini. Tokom analize objasnit e se i znaenje izraza skup, ukazujui da se njime koristimo
67

kako bismo iskazali skupljanje predmeta u jednu cjelinu, u skup. Osposobljavanje uenika u odreivanju pripadnosti, odnosno nepripadnosti predmeta skupu izvodi se imenovanjem predmeta koji ine skup (jabuka, kruka, breskva) i isticanjem zajednikog svojstva (voe). Skupove predmeta najprije treba posmatrati, zatim imenovati predmete u njima te za svaki predmet utvrditi da li pripada ili ne pripada skupu koji se posmatra. Npr. skupu voa pripadaju kruka, jabuka, breskva, a ne pripadaju olovka, sveska, gumica. Prije upoznavanja o pripadnosti skupu treba utvrditi znaju li uenici neka svojstva predmeta. Posmatrajui neke predmete u uionici, otkrivat e se neka njihova svojstva kao to su oblik, veliina, boja, materijal. Kad uenici upoznaju neka svojstva predmeta moi e na osnovu toga odrediti pripada li neki predmet skupu ili ne pripada. Nakon mnogo takvih aktivnosti uenici e shvatiti da skup ine njegovi lanovi, odnosno elementi. Veneov dijagram uenici e upoznati kao oznaku pripadnosti elemenata zadanom skupu. Elementi unutar crte pripadaju skupu, a oni izvan crte ne pripadaju skupu. Nakon upoznavanja skupa, elemenata i grafikog prikazivanja skupova, uenici e upoznati podskup kao dio skupa iji elementi pripadaju zadanom skupu. Prvi korak pri upoznavanju podskupa moe biti posmatranje skupova u okolini. Npr. u skupu uenika u razredu mogu se uoiti djeaci kao dio tj. podskup skupa uenika, ili u skupu voa uoava se skup jabuka kao podskup skupa voa, itd. Nakon uoavanja podskupova u takvim skupovima, podskupove treba uoavati i u skupovima istovrsnih predmeta. Npr. u skupu kuglica uoava se podskup crvenih kuglica. Prijelaz na grafiko prikazivanje podskupova za uenike e biti korak u apstrakciju. Pri upoznavanju podskupa valja voditi rauna o pravilnom govornom obrazloenju odnosa skup-podskup, te uenike upuivati da izraavajui tu vezu rijeima, uvijek navode i skup i njegov podskup.

5.2.2. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 10 Postavlja se metodiko pitanje: da li poetno formiranje pojmova prirodnih brojeva provoditi u skupu do 10 ili u skupu do 5? Opredjeljujemo se za prvu mogunost, jer je takav postupak u skladu s matematikom sistematikom. Skup brojeva do 10 je dovoljno iroka osnovica za poetno upoznavanje relacija, te operacija sabiranja i oduzimanja brojeva. Takav postupak uvaava i prethodno ueniko iskustvo s brojevima. Budui da su brojevi apstrakcije, proizvodi miljenja, njima se ne mogu izvoditi konkretne

68

operacije. To se mora initi sa skupovima konkretnih predmeta kojima se brojevi predoavaju. Osnovna predodba vezana za prirodne brojeve je predodba ekvivalentnih skupova koji uspostavljaju vezu izmeu tih brojeva i njihove primjene. Svrha rada s ekvivalentnim skupovima je izgraditi spoznaju o prirodnom broju kao svojstvu brojnosti skupova. Da bi se to postiglo treba sastavljati skupove s jednako mnogo elemenata. Da bi se aktivnosti s ekvivalentnim skupovima mogle provoditi svaki bi uenik morao raspolagati odgovarajuom koliinom didaktikog materijala (plastini krugovi, trougaoi, kvadrati, kocke, tapii, kamenii i sl.) iz kojih e formirati skupove s jednako mnogo elemenata. Svrsi moe posluiti i svaki matarijal koji uenici bez tekoa mogu slagati, premijetati, rasporeivati, stavljati u skupine i sl.

5.2.3. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 20 Prvi korak u upoznavanju brojeva do 20 je kratko rekapituliranje onoga to se nauilo o brojevima do 10: da oznaavaju koliinu elemenata u skupovima, da svaki sljedei broj nastaje iz prethodnog, da je svaki sljedei broj za 1 vei od prethodnog, itd.Treba utvrditi znanje o odnosima brojeva do 10, uporeivanjem brojeva i ispravnom upotrebom odgovarajueg znaka. Upoznavanje brojeva do 20 poinje konkretizacijom nastajanja brojeva druge desetice dodavanjem po jednog elementa, poevi od skupa koji sadri 10 elemenata. U tu svrhu svaki uenik pred sebe stavlja skup od 10 elemenata, dodaje 1 element i dobija skup od 11 elemenata. Zatim skupu do 11 elemenata dodaje 1 element i dobija skup od 12 elemenata ... sve dok se ne formira skup od 20 elemenata. Nastajanje niza brojeva od 20 upotpunjuje se govornim obrazlaganjem procesa: deset i jedan je jedanaest i sl., to radu s didaktikim materijalom daje punu spoznajnu vrijednost. Upoznavanje nastajanja niza brojeva do 20 ukljuuje i zapisivanje toga procesa ciframa, ime se uenici istovremeno uvode u pisanje dvocifrenih brojeva. 5.2.4. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 100 Da bi se nastavio proces formiranja pojmova prirodnih brojeva , zapoet u prvom razredu, ueniku panju treba usmjeriti na skupove s jednako mnogo elemenata i njihovoj metodikoj interpretaciji. Iako se radi o skupovima s veim brojem elemenata treba uloiti napor i formirati bar nekoliko jednakobrojnih skupova s 23 ili 25 elemenata, te na osnovu toga ustanoviti da im se pridruuju jednaki brojevi, tj. 23, 25. Nastajanja niza brojeva do 100 treba metodiki konkretizirati brojenjem tapia skupljajui ih po 10 u cjelinu
69

deseticu. Time se omoguuje uvid u nastajanje niza brojeva i olakava shvatanje bitnog obiljeja dekadskog sistema, tj. skupljanje po 10 jedinica nieg reda u jednu jedinicu vieg reda. Pri upoznavanju brojeva do 100 treba primijeniti brojanje do 100. Da bi se takvo brojanje provelo metodiki ispravno, svaki uenik treba imati skup od 100 ili vie tapia. To bi trebao imati i nastavnik koji zajedno s uenicima sudjeluje u brojanju. Brojanje zapoinje od 1 uzimajui po 1 tapi, a kad se izbroji 10 tapia skupljaju se u cjelinu uz objanjenje 10 tapia skupljamo u cjelinu koju nazivamo deseticom. Istie se tvrdnja da bilo kojih deset predmeta skupljenih u cjelinu moemo nazvati deseticom: 10 uenika, 10 olovaka, itd. Nakon formiranja prve desetice brojanje se nastavlja na uobiajen nain sve do 20, gdje se ponovo formira desetica i dobijaju se dvije desetice ili dvadeset. Proces brojanja se nastavlja sve dok se ne formira 10 desetica, tj. dok se u brojanju ne doe do broja 100. Kod broja 100, deset desetica skupljaju se u novu jedinicu koju nazivamo stoticom. Takvom konkretizacijom uenici doista mogu vidjeti kako iz 10 jedinica nastaje 1 desetica,a iz 10 desetica 1 stotica. Prilikom brojanja treba posvetiti panju brojevnim rijeima i njihovom izgovaranju. Brojevne rijei treba izgovarati ispravno: trideset i jedan ili tridesetjedan, pedeset i pet ili pedesetpet, itd.

5.2.5. Formiranje pojmova prirodnih brojeva do 1 000, 1 000 000 ...

Skup prirodnih brojeva do 1 000 najee je materijalna podloga matematikoh uenja u treem, a brojevi do milion i vie u etvrtom razredu osnovne kole. Zbog toga se, nakon ponavljanja gradiva iz prethodnog razreda, nastava matematike u tim razredima nastavlja upoznavanjem brojeva do 1 000, odnosno do 1 000 000. S obzirom na veliinu brojeva, glavnim sredstvom njihovog upoznavanja postaje znanje brojeva do 100, poveana mogunost apstraktnog miljenja uenika treeg i etvrtkog razreda, te odgovarajua metodika interpretacija sadraja. Za brojeve koje uenici upoznaju u treem i etvrtom razredu moe se rei da su lieni oigledne podloge koja bi potkrijepila i pomogla proces spoznavanja. Glavni instrument spoznavanja je uenikovo miljenje,a podruje spoznavanja je podruje racionalnog spoznavanja. Takva okolnost zahtijeva paljivu metodiku interpretaciju i dobru organizaciju procesa uenja. Usvajajui brojeve do hiljadu i milion uenici se osposobljavaju da ih shvate kao oznaku koliine odgovarajuih skupova. Izgrauju se isti pojmovni sadraji kakvi su se izgraivali usvajanjem brojeva do 20 odnosno do 100. Tako se osigurava kontinuitet i jedinstvo matematikog uenja u razrednoj nastavi. Razlika je samo to su veliki brojevi lieni oigledne
70

podloge, a to neposredno utjee na oblikovanje metodike interpretacije. S obzirom na veliinu brojeva, koji se usvajaju i na poveanje mogunosti uenikog miljenja, pri upoznavanju brojeva do hiljadu i dalje, veliku ulogu ima brojanje koje se izvodi iskljuivo mentalno, bez prisutnosti skupova predmeta koji se broje.

5.2.6. Formiranje pojmova sabiranja i oduzimanja prirodnih brojeva

Sabiranje i oduzimanje su prve operacije s brojevima koje uenici usvajaju u osnovnoj koli. Pojmovi sabiranja i oduzimanja prirodnih brojeva izvode se iz realnosti kako bi se u njoj mogli primjenjivati. Budui da su to operacije s pojmovnim objektima, spoznajni procesi ostvaruju se u kontinuitetu od konkretnog ka apstraktnom. Aktivnosti sa skupovima samo su sredstvo kojim se uenici osposobljavaju za operacije s brojevima, to je cilj matematikog odgajanja i obrazovanja. Iako se u poetnoj nastavi matematike tei spoznaji o povezanosti sabiranja i oduzimanja prirodnih brojeva, uenici se prvo uvode u sabiranje, a zatim u oduzimanje. Kada se izgradi elementarna spoznaja o tim operacijama, one se povezuju u jedinstvenu spoznajnu cjelinu.

5.2.7. Sabiranje i oduzimanje brojeva do 20 Prvo proirivanje sabiranja i oduzimanja brojeva je proirivanje na drugu deseticu, tj. na brojeve do 20. Time se ujedno zaokruuje opseg brojeva unutar kojih se najee sabira i oduzima u prvom razredu osnovne kole. Usvajaju se zadaci sabiranja i oduzimanja koji ine tzv. tablicu sabiranja i oduzimanja. Od usvojenosti tog nastavnog gradiva ovise uenika sabiranja i oduzimanja u iduim razredima i u usmenom i pismenom obliku. U sklopu sabiranja i oduzimanja uenici upoznaju i neka svojstva tih raunskih operacija, kao to su komutativnost i asocijativnost sabiranja, inverznost operacija, ovisnost brojne vrijednosti zbira i razlike o lanovima, itd. Gradivo sabiranja i oduzimanja do 20 ima slijedei metodiki raspored: a) sabiranje broja 10 i jednocifrenog broja, odnosno oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog tako da razlika bude 10, npr. 10 + 4 odnosno 15 - 5; b) sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog broja ija je suma 20, odnosno oduzimanje jednocifrenog broja od 20, npr.14 + 6 odnosno 20 - 4;

71

c)

sabiranje jednocifrenog i dvocifrenog broja, odnosno oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog unutar druge desetice, npr. 13 + 4 odnosno 18 - 5; d) sabiranje i oduzimanje prelazei deseticu, npr. 8 + 7, odnosno 15 - 8. Taj se metodiki raspored zasniva na principu postupnosti prema kojem se u uenju polazi od jednostavnog ka sloenom, od poznatog ka nepoznatom, to je zbog hijerarhijskog poretka grae poetne nastave matematike vrlo znaajno. Znanje jednostavnih sadraja iz kojih su sastavljeni sloeniji primjeri sabiranja i oduzimanja povezuju novo znanje sa prethodnim unosei smisao u novu grau. Time se omoguuje lake i bre uenje s veim razumijevanjem.

5.2.8. Sabiranje i oduzimanje brojeva do 100

Gradivo ove cjeline obuhvaa tri osnovna sadraja: a) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja, npr. 45 + 7, te oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog, npr. 58 7; b) sabiranje i oduzimanje dvocifrenih brojeva, npr. 45 + 23, odnosno 89 53; c) ostali sadraji kao to su komutativnost i asocijativnost sabiranja, ovisnost zbira i razlike o lanovima, oduzimanje kao obrnuta radnja sabiranja, transformacije jednakosti i jednaine, te nejednaine. Pri obradi tih sadraja posebna se panja poklanja redoslijedu uenja, povezanosti sabiranja i oduzimanja, postupcima sabiranja i oduzimanja, te stepenu na kojem su uenici usvojili grau. Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja, te oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog obuhvata: a) sabiranje viekratnika broja 10 i jednocifrenog broja, npr. 50 + 7; b) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog, razlika je viekratnik broja 10, npr. 68 8; c) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja, zbir jedinica manji od 10, npr. 63 + 5; d) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog, broj jedinica umanjenika vei je od broja jedinica umanjioca, npr. 58 5; e) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja, zbir jedinica je 10, npr. 54 + 6; f) oduzimanje jednocifrenog broja od viekratnika broja 10, npr. 70 8; g) sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja, zbir jedinica vei je od 10, npr. 37 + 8; h) oduzimanje jednocifrenog broja od dvocifrenog prelazei deseticu, npr. 53 7. Sabiranje i oduzimanje dvocifrenih brojeva obuhvata:
72

sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10, npr. 50 + 30, 90 40; sabiranje dvocifrenog broja i viekratnika broja 10, npr. 43 + 20; oduzimanje viekratnika broja 10 od dvocifrenog broja, npr. 75 30; sabiranje dvocifrenih brojeva, zbir jedinica sabiraka manji je od 10, npr. 42 + 27; e) oduzimanje dvocifrenih brojeva, broje jedinica umanjenika vei je od broja jedinica umanjioca, npr. 67 24; f) sabiranje dvocifrenih brojeva, zbir jedinica vei je od 10, npr. 47 + 26; g) oduzimanje dvocifrenih brojeva s prijelazom desetice, npr. 85 37. Ovakav metodiki raspored uenja sabiranja i oduzimanja zasniva se na naelu postupnosti, od jednostavnog ka sloenijem, od lakeg ka teem.

a) b) c) d)

5.2.9. Sabiranje i oduzimanje brojeva do 1 000 i dalje

Gradivo ove cjeline sadri usmeno i pismeno raunanje. Sve to uenici ue o sabiranju, oduzimanju, mnoenju i dijeljenju u prvom i drugom razredu obino se ubraja u usmeno raunanje. U treem razredu ui se i drugi postupak u raunanju koji se zove pismeno raunanje. Usmeno sabiranje i oduzimanje brojeva Gradivo usmenog sabiranja i oduzimanja do 1 000 obuhvata ove sadraje: sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 100, sabiranje trocifrenog i jednocifrenog broja, oduzimanje jednocifenog od trocifrenog broja, sabiranje trocifrenog broja i viekratnika broja 10, oduzimanje viekratnika broja 10 od trocifrenog broja, sabiranje trocifrenog i dvocifrenog broja, oduzimanje dvocifrenog od trocifrenog broja, te sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva. Pismeno sabiranje brojeva Prvi korak u pismeno raunanje je upoznavanje postupka pismenog sabiranja. Gradivo pismenog sabiranja ima slijedei metodiki raspored: sabiranje brojeva u kojih zbir faktora odgovarajuih dekadskih jedinica nije vei od 9, sabiranje brojeva u kojih je zbir faktora jedinica vei od 9, sabiranje brojeva u kojih je zbir desetica vei od 9, sabiranje brojeva u kojih su zbirovi faktora jedinica i faktora desetica vei od 9 i sabiranje u kojih su zbirovi faktora nekih ili svih dekadskih jedinica vei od 9. Pismeno oduzimanje brojeva Pismeno oduzimanje brojeva se nastavlja na pismeno sabiranje brojeva, s kojima ima nekoliko zajednikih faktora. Metodiki raspored pismenog oduzimanja je slijedei: oduzimanje brojeva kod kojih su faktori svih dekadskih jedinica umanjenika vei od faktora odgovarajuih dekadskih jedinica umanjilaca, oduzimanje brojeva kod kojih je faktor jedinica kod umanjenika manji od faktora jedinica kod
73

umanjilaca, oduzimanje brojeva kod kojih je faktor desetica kod umanjenika manji od faktora desetica kod umjanjilaca, oduzimanje brojeva kod kojih su faktori jedinica i faktori desetica kod umanjenika manji od tih faktora kod umanjilaca, te oduzimanje brojeva kod kojih su faktori nekih dekadskih jedinica kod umanjenika nule.

5.2.10. Formiranje pojmova mnoenja i dijeljenja prirodnih brojeva

Pojmovi mnoenja i dijeljenja prirodnih brojeva, kao i pojmovi sabiranja i oduzimanja, izvode se iz realnosti, a konkretiziraju se odgovarajuim aktivnostima sa skupovima. Spoznajni proces ostvaruje se napredovanjem od konkretnog ka apstraktnom, a zatim ka primjeni znanja u rjeavanju odgovarajuih zadataka iz ivota. Dvije su karakteristine skupine aktivnosti u formiranju tih pojmova: aktivnosti na razini konkretnosti (skupovima predmeta) i aktivnosti na razini apstraktnosti (brojevima). S obzirom na prethodno matematiko obrazovanje i stupanj intelektualne razvijenosti uenika treeg razreda, aktivnosti sa skupovima nisu i ne moraju biti tako bogate kao pri formiranju pojmova sabiranja i oduzimanja. Ipak, te aktivnosti imaju odreeno mjesto i ulogu u shvatanju mnoenja i dijeljenja brojeva. Iako se tei spoznaji o povezivanju mnoenja i dijeljenja, najprije se usvaja mnoenje, a zatim dijeljenje brojeva. Nakon poetnog usvajanja daljim radom izgrauju se spoznaje o povezanosti mnoenja i dijeljenja, mnoenja i sabiranja, te dijeljenja i oduzimanja. Da bi se izgradile, dijeljenje se obrazlae mnoenjem, mnoenje se prikazuje uzastopnim sabiranjem, a dijeljenje uzastopnim oduzimanjem istog broja. Tako se izgrauje spoznajna cijelina o vezi raunskih operacija prirodnim brojevima.

5.2.11. Mnoenje i dijeljenje brojeva do 1 000

Skup prirodnih brojeva do 1 000 i vie od 1 000 je podloga proirivanju uenikog znanja o mnoenju i dijeljenju brojeva. Uenici ue sloenije primjere mnoenja i dijeljenja koji se u praksi obino nazivaju usmenim odnosno pismenim mnoenjem i dijeljenjem. Usmeno mnoenje i dijeljenje brojeva To su primjeri mnoenja i dijeljenja koji se izvode tako da se brojevi na razliite naine rastavljaju,
74

pri emu se najee zapisuje samo rezultat. Sadraj obuhvata mnoenje brojeva dekadskom jedinicom, mnoenje viekratnika brojeva 10 i 100 jednocifrenim brojem, dijeljenje viekratnika brojeva 10 i 100 brojevima 10 i 100. Glavna pretpostavka za usvajanje navedenih sadraja je automatizirano znanje tablica mnoenja i dijeljenja te znanje nekih svojstava tih raunskih operacija. Pismeno mnoenje brojeva - Metodiki raspored pismenog mnoenja brojeva obuhvata nekoliko karakteristinih skupina zadataka: mnoenje viecifrenog broja jednocifrenim, mnoenje dvocifrenih brojeva, mnoenje trocifrenih brojeva, mnoenje viecifrenih brojeva, te skraeni postupci mnoenja. Ovakav raspored obrade postupno uvodi uenike u pismeno mnoenje, a znanje prethodnih sadraja je uvjet i sredstvo za usvajanje mnoenja viecifrenih brojeva. Pismeno dijeljenje brojeva- Praksa poetne nastave matematike pokazuje da uenje pismenog dijeljenja nekim uenicima stvara priline tekoe koje se mogu svesti na dva glava uzroka, a to su: nedostatak odgovarajueg predznanja i tekoe u pronalaenju djeliminih kolinika. Zasnovan na postupnosti, metodiki raspored obuhvata: dijeljenje brojeva u kojih su faktori svih dekadskih jedinica djeljivi djeliteljem i dijeljenje brojeva u kojih faktori pojedinih dekadskih jedinica nisu djeljivi djeliteljem.

5.2.12. Formiranje osnovnih geometrijskih pojmova

Zadatak poetne nastave matematike je izgraditi kod uenika osnovne spoznaje o oblicima i odnosima u prostoru., te formirati osnovne geometrijske pojmove. Formiranje osvnovnih geometrijskih pojmova temelji se na realnosti i na vlastitoj aktivnosti uenika. Vaan zadatak poetne nastave geometrije je razvijanje sposobnosti posmatranja kojim uenici stjeu perceptivnopredodbeni materijal potreban za misaonu elaboraciju geometrijskih pojmova. Posmatranjem uenici otkrivaju i uporeuju oblike predmeta, uoavaju slinosti i razliitosti, te procjenjuju ime se potie njihov misaoni rad. Poetna nastava geometrije takoer ima zadatak razvijati inteletkualne sposobnosti uenika, naroito miljenje, panju, pamenje i dr. Formiranje pojmova oblika u prostoru Budui da oblike u prostoru uenici upoznaju pomou predmeta iz neposredne okoline, najprije treba upoznati pojedine predmete, ukazati na njihovu funkciju i ime. Kad se upoznaju oblici iz okoline, izdvajaju se predmeti oblika kocke, kugle, valjka, kvadra ( razne kutije, lopte, konzerve, modeli geometrijskih tijela, itd.). Sljedei korak u upoznavanju oblika je upoznavanje kruga, pravougaonika, kvadrata i trougla.
75

Formiranje pojmova odnosa u prostoru Upoznavanje prostora proiruje se formiranjem pojmova o odnosima meu predmetima u prostoru. To su odnosi lijevo-desno, ispred-iza, gore-dolje, izmeu. Upoznavanjem odnosa u prostoru uenici se osposobljavaju u orjentaciji u prostoru. Formiranje pojmova odnosa u prostoru zasniva se na prethodnom uenikom iskustvu i odgovarajuim aktivnostima od kojih su glavne posmatranje odnosa meu predmetima i kretanje u prostoru. Na osnovu toga i na osnovu nastavnikova objanjenja uenici se osposobljavaju u razumijevanju i pravilnom imenovanju osnovnih prostornih relacija. Formiranje pojma duina Upoznavanje duine zapoinje upoznavanjem crte o kojoj uenici na poetku kolovanja imaju ve prilino iskustvo. Crta nastaje kao trag predmeta te se moe demonstrirati crtajui po pijesku, crtajui kredom na ploi, olovkom na papiru. Iako su to mnogo puta inili, svi uenici trebaju uiniti tragove odnosno crte, uoavajui pri tome da crte nastaju kao tragovi predmeta koji se giba. Formiranje pojmova povrina i ravan Usvajajui pojam povrine (plohe) kod uenika se izgrauje spoznaja o povrini kao granici izmeu predmeta i okoline. Povrina je granica koja odvaja predmet od okoline, odnosno povrina je ono to na predmetima vidimo. Postoje ravne i zakrivljene povrine te one u raznim poloajima (vodoravnom, uspravnom, kosom). Spoznaje o povrini podloga su za formiranje pojma ravan i pojma likova u ravni. Glavni oblici rada su posmatranje i demonstracija razliitih povrina na predmetima u neposrednoj okolini. Formiranje pojmova krunica i krug Upoznavanje krunice i kruga ukljuuje ove spoznaje: krunica (skup svih taaka ravni jednako udaljenih od neke take ravni), krug (dio ravni omeen krunicom), sredite krunice i kruga, poluprenik (duina koja spaja sredite krunice i kruga s jednom takom krunice), prenik (duina koja prolazi kroz sredite krunice, a krajnje take su joj na krunici), te crtanje kruga, krunice, poluprenika i prenika. Najprije uenike treba osposobiti da se koriste estarom. Nakon toga uenici e crtati krunice razliitih prenika i to tako da najprije crtaju krunice s prenicima koji sami odaberu. Poslije toga crtat e krunice sa poluprenikom zadane duine. Radei tako osposobit e se u crtanju krunice estarom, a to e ujedno biti podloga usvajanja bitnih sadraja pojma krunica. Formiranje pojma ugao Formirajui pojam ugao, uenici e postupno usvajati bitne oznake njegova sadraja: ugao je dio ravni omeen dvama polupravcima sa zajednikom takom, nastaje vrtnjom polupravca oko poetne take, a veliina ugla zavisi o veliini zaokreta. Upoznat e se vrste uglova: pravi ugao, otri ugao, tupi ugao. Kad se upozna sadraj pojma ugao, usvaja se nain na koji se crtaju te imena pojedini elemenata ugla, kao to su vrh ugla,
76

kraci, rubne take, unutranje i vanjske take. Osim toga uenici e upoznati uglove trougaoa i pravougaonika. Formiranje pojma mjerenje veliina U programu poetne nastave matematike nalaze se i sadraji usvajanjem kojih se uenici osposobljavaju u mjerenju veliina kao to su duina povrina, zapremina, masa, vrijeme. Kad god se matematiko znanje primjenjuje u rjeavanju zadataka iz ivota, u poetnoj nastavi matematike to je najee povezuje uz razliite veliine. Stoga je operiranje veliinama, mjerenje i raunanje, znaajan dio matematikog obrazovanja uenika.

6. METODE ISTRAIVANJA U MATEMATICI I U NASATAVI MATEMATIKE

U ovom dijelu razmotrit e se mogunosti primjene istraivake metode u nastavi matematike i iznijeti uvjeti nuni za njenu uspjenu primjenu. Istraivaka metoda je strategija pouavanja kojom se uenik stavlja u situaciju da samostalnim radom i samostalnim miljenjem usvaja nova znanja. Istraivaka metoda oznaava nastavni postupak u kojemu uenici samostalno usvajaju ova znanja, tj. samostalno otkrivaju i pronalaze za njih nove matematike injenice.

77

U nastavi matematike poeljno je da i uenici postavljaju pitanja/probleme. Meutim, u veini sluajeva to e biti uiteljev zadatak. Uenikov istraivaki rad u nastavi matematike svodi se na otkrivanje matematikih injenica, postupaka, pravila i zakonitosti. To svaki uenik radi samostalno, primjenjujui misaone radnje.

6.1. Metoda praktinih i labaratorijskih radova

Metoda praktinih radova se u didaktikoj literaturi esto naziva laboratorijskom metodom. (Dr.V. Poljak.1985.). Metoda praktinih i labaratorijskih radova koritena je uspjeno tokom 19. stoljea. Posebnu vrijednost ove metode uili su predstavnici pedagoko-reformskog pokreta pod nazivom radna kola, poetkom 20.stoljea. Kao kritiari dotadanje: knjike, verbalne, formalistike kole, odvojene od ivota, oni su traili da uenici ne samo steknu znanje ve da ih i praktino primjene.

6.1.1. Praktini radovi

"Praktini rad je aktivan odnos ovjeka prema materiji i prirodi uope radi njezina mijenjanja, pa, prema tome metoda praktinih radova znai nain rada nastavnika i uenika na konkretnoj materiji. " V. Poljak ( 1985.) Pored stjecanja znanja praktinim radom formiraju se vjetine sto se postie estim ponavljanjem , a na taj nain se stjeu i psihomotorne sposobnosti da se lake i bre obavi neka radnja. Praktini radovi se logiki izvode poslije teorijske obrade nekih cjelina. Mogu se izvoditi u uenikoj nastavi , u kabinetima , radionicama, kolskom vrtu, u preduzeima, kulturnim ustanovama itd. Za izvoenje praktinog rada mogu se izvoditi redovni nastavni asovi, posebni dani , jedna radna sedmica. Tokom pripremanja radnih zadataka , nastavnik mora voditi rauna o njihovoj didaktikoj funkciji. Potrebno je da proui odgojno- obrazovni sadraj i izabere zadatke koji se pogodno mogu ostvariti praktinim radom. Realizacija moe biti povjerena i nekom licu sa strane (mentoru) koji nadzire praktinu aktivnost uenika, savjetuje ga, upuuje , koriguje. Za izvoenje praktinog rada neophodno je obezbijediti: materiju , energiju, organ rada i orue za rad. Kao prvo vano je obezbijediti materiju ( papir, plastinu masu, drvo, metal , staklo itd)
78

Od energije nuno je obezbijediti mehaniku ili pogonsku energiju. Najei organ praktinog rada kod ovjeka je ruka, zato emo prvenstveno kao organ praktinog rada koristiti ruku. Od orua za praktini rad treba pripremiti razne vrste neophodnih alatki. Uspjeh primjenom metode praktinih radova zavisit e od teorijskog nivoa nastave i same organizacije praktinog djela, od toga koliko je upuen mentor u rad sa uenicima.

6.1.2. Laboratorijski radovi

Dr. Marijan Kaleti ( 1969.) navodi: "... da je to metoda u nastavi u kojoj uenici samostalno promatraju predmete i pojave,izvode kvalitativne i kvantitativne pokuse u svrhu provjeravanja steenih znanja ili u svrhu dokazivanja iskustvenog materijala koji e posluiti kao osnova, gdje uenici izvode samostalne istraivake radove, u kojima oni samostalno ispituju pojave varirajui im uvjete." Njen smisao je u tome da uenici rade na odreenom materijalu sa odgovarajuim sredstvima kako bi se taj materijal bolje upoznao. Kad je u pitanju cilj koji se eli postii laboratorijskim radom potrebno je odrediti koja znanja i vjetine treba ostvariti kod uenika i koje znaenje ima taj rad u razvijanju sposobnosti samostalnog rada. Plan laboratorijskog rada ima obino tri etape: a) priprema za odreeni rad b) izvoenje praktinog rada i c) obrada i vrjednovanje dobivenih rezultata.

6.1.3. Prednosti i nedostaci metode praktinih i laboratorijskih radova Prednosti metode praktinih radova ogleda se u sljedeem: podie se kvalitet rada ova metoda omoguuje da uenici neposredno upoznaju stvarnost i da se priblie ivotu formiraju se brojne vjetine i navike u rukovanju alatima, priborima, instrumentima poveava interes za rad, podie motivaciju
79

potie razvoj samostalnosti i samopouzdanja kod uenika poveava se razvoj svjesne discipline i odgovornosti

Slabosti i ogranienja ogledaju se u sljedeem: primjena ove metode zahtijeva dobru opremljenost kole nastavnim sredstvima, aparatima, priborom i materijalom da bi primijenio ovu metodu nastavnik se mora dobro pripremiti, a mora pripremiti i uenike to iziskuje dosta vremena ukoliko se radi o opasnim materijalima za ivot djece i nastavnika ne smiju se izvoditi eksperimenti neekonomina je i trai vrijeme i dosta materijala , to se u dananjim naim skolama teko bezbjeuje.

6.1.4. Metoda ilustrativnih radova

Metoda ilustrativnih radova je nain rada nastavnika i uenika gdje se pojedini dijelovi nastavnih sadraja izraavaju crteom. Crtanje predstavlja ovjekovu potrebu da linijama i bojama izrazi svoje predstave o svijetu koji ga okruuje.Na uenikim sposobnostima crtanja zasniva se upotreba metode ilustrativnih radova u nastavi. Elementi crtea su crte ili linije, a crte predstavlja bogastvo linija. Za crtanje je neophodno obezbijediti odreene materijale i sredstva. U mnogim naukama upotrebljavaju se brojni ugovoreni grafiki znaci koji na jednostavan i saet nain saopavaju da se radi o odreenim mislima, idejama i predmetima. Kvantitativni odnosi se prikazuju grafikonima i dijagramima. Npr. dva stubia razliite visine mogu prikazati proizvodnju u jednoj privrednoj grani dvije godine ili razliute vidove proizvodnje u jednoj godini.Uenici dobijaju vizuelnu sliku jedne pojave to doprinosi lakem pamenju koliinskih odnosa. ematsko crtanje pogodno je za prikazivanje strukturne ili prostorne relacije kod predmeta ili odreenh situacija.Ovo crtanje naziva se jo i rendgensko. Crtanje na temelju promatranja i predodbi predmeta primjenjuje se kad je potrebno da uenici usvoje tanu morfoloku stranu objektivne stvarnosti.

80

Konkretizacija apstrakcije je uenicima najtei oblik crtanja.Nastavnik esto crta crtee na tabli . On objanjava uenicima ta crta i upuuje ih da lake shvate ta se crteom eli prikazati.Jednostavnije crtee e raditi na asu, a sloenije kod kue i donijeti gotove u kolu.esto se kao ilustrativni materijal mogu koristiti i fotografije i slike.Moraju biti dovoljno velike.One moraju zadovoljiti odreene zahtjeve i moraju imati estetsku vrijednost, irinu i dubinu. Prednosti metode ilustrativnih radova : metoda ilustrativnih radova pomae da se sloenije pojave i procesi prikau jednostavnije i da se lake razumiju pomou crtea i bre zapamte doputa samo prikazivanje bitnih odlika nekog predmeta ili pojave bez prikazvanja ostalih detalja uspjenije se mogu prikazati neki procesi ( npr rad termoelektrane, hidroelektrane i sl.) bre zapamivanje sadraja jer je ukljueno i ulo vida podstie uenike na samostalnost i navikava da prikazuju pojave grafiki Slabosti i nedostaci u primjeni metode ilustrativnih radova njome se ne mogu objasniti neki apstraktni pojmovi kao to su : emotivna stanja npr: radost, tuga, misli, ideje itd. da bi uenici razumjeli eme i druge vrste crtea, oni trebaju imati jako razvijeno apstraktno miljenje da bi crtali na asu, nastavnik i uenik moraju odvojiti vrijeme od asa i drugih aktivnosti esto je uz crte potrebno pismeno ili usmeno obrazloenje, jer on sam za sebe nije dovoljan

7. POSMATRANJE I EKSPERIMENT U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE

Na promjene u savremenoj nastavi matematike utjee i primjena tehnologije u obrazovanju. Kompjuter u nastavu matematike donosi mogunosti poput eksperimenta, ime se omoguuje vea aktivnost uenika u usvajanju

81

novih sadraja i matematikih koncepata. Ovaj dio je popraen primjerima za eksperimentalno uenje u nastavi matematike. Dat emo neke faktore koji mogu utjecati na sadrajne i funkcionalne ciljeve u nastavi matematike. To su, naprimjer, rezultati naunih studija iz podruja metodike nastave matematike te zahtjevi raznih meunarodnih ispitivanja poput PISA-e(vidi dalje str. 68) U vrijeme velikih kurikulumskih promjena, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu, kada se piu novi standardi i mijenjaju programi stari desetljeima, treba dobro razmisliti kakva bi trebala biti nastava matematike u dananjem vremenu. Svjetska istraivanja i studije iz podruja metodike nastave matematike donose vane zakljuke o tom pitanju. Ti zakljuci utjeu na promjene kurikuluma u zemljama u kojima ti strunjaci djeluju. S druge strane, na nove planove utjeu i velika meunarodna istraivanja znanja poput TIMSS-a i PISA-e. PISA ispitivanje je ve utjecalo na prosvjetne i politike vlasti pojedinih zemalja da okrenu plan i program u smjeru zahtjeva PISA natjecanja s ciljem to boljeg plasmana na sljedeem natjecanju, ali i s ciljem ispunjavanja novih matematikih zahtjeva koje vrijeme u kojem se nalazimo zahtijeva od uenika. Uz rezultate studija iz podruja metodike poetne nastave matematike i obrazovanja openito te uz zahtjeve meunarodnih istraivanja, savremena nastava matematike se suoava i s mogunostima novih tehnologija, s uvoenjem raunara u nastavu te s promjenama koje nastaju u nastavi matematike uvoenjem raunara i njegovih mogunosti. Dat je pregled nekih novosti i suvremenih pitanja s kojima se susree nastava matematike u dananjem informacijsko-komunikacijskom vremenu, uz neke smjernice kojima metodiki autoriteti i nadlene organizacije predlau promjene u nastavi matematike. 7.1. Nastava matematike u prolosti, sadanjosti i budunosti Uz promjene u drutvu u kojem ivimo mijenja se i sistem obrazovanja, a u promjenama sistema obrazovanja, naravno, nije poteena ni nastava matematike. Zapravo, ne samo da svjedoimo novim situacijama u nastavi matematike, ve se i sama matematika kao nauna disciplina uveliko razvila od svojih poetaka. Iako zaeci dananje matematike seu jo u stari Egipat i Babilon, tada je matematika uglavnom bila shvaena kao iskljuivo primijenjena disciplina, naprimjer, kroz korisne formule za zapreminu poznatih tijela i sl. matematika kao deduktivna nauna disciplina razvija se u vrijeme stare Grke, uglavnom
82

kroz geometriju. Arapi preuzimaju znanja starih Grka (geometrija) i Indijaca (aritmetika) i u procvatu svoje kulture od 9. do 14. st. se svojim osvajanjima ire na Zapad. Evropljani se tada upoznaju s arapskom matematikom koja je bila uveliko naprednija od evropske, pogotovo u podruju zapisa brojeva i raunanja. Naime, tada su u Evropi bile u upotrebi rimske brojke koje su polako bivale istisnute od strane arapskih. U stoljeima koja slijede, uglavnom su se prevodili i izuavali stari matematiki spisi, a od 16. stoljea Europa doivljava procvat i tada nastaje moderna matematika. Osnovne matematike discipline su aritmetika, algebra, geometrija, matematika analiza, matematika logika, teorija skupova, teorija vjerojatnosti,kombinatorika i dr. (Gusi, 1995.) Razvojem matematike kroz stoljea ovjek bi oekivao da su se dogaale i paralelne modifikacije sadraja u nastavi matematike. No, nije tako. Naprimjer, modernije matematike discipline poput vjerovatnoe i statistike su se tek nedavno (i to u vrlo malom obimu) uvrstile u matematiki plan u Bosni i Hercegovini, iako se, kako u svakodnevici, tako i u meunarodnim istraivanjima, takvo znanje trai u velikoj mjeri. Uostalom, metodika nastave matematike u mnogim zemljama i matematikim krugovima jo nije ni prihvaena kao nauna disciplina, ne ulae se u istraivanja iz ovog vanog podruja, ne postoje svugdje poslijediplomski znanstveni studiji iz metodike nastave matematike koji bi bili rasadnici novih strunjaka i garancija zauzimanja za primjerenu satnicu i kvalitetne planove u cijeloj obrazovnoj vertikali. Savremena nastava matematike(i nastava uope) se obino opisuje kao nastava orijentirana prema uenicima, to znai da se dosadanja dominantna uloga nastavnika stavlja u drugi plan, a poveava se uenikova aktivnost u nastavi matematike, posebno kroz eksperiment u nastavi (uenje otkrivanjem). Time nastavnik nije vie u poziciji glavnog aktera prijenosa znanja, ve postaje koordinator i organizator nastavnog procesa. Uz to, tendencija je podsticati odgovornost uenika za vlastiti uspjeh i napredovanje u matematici. Meu studijama europskih strunjaka za metodiku nastave matematike zanimljivo je istaknuti ideju prof. dr. Rolanda Fischera, suvremenog austrijskog metodiara za nastavu matematike, ije se ideje mogu primijeniti i na druga podruja i na iri koncept. On u svom radu Hhere Allgemeinbildung (Vie ope obrazovanje) istie tri razine znanja: osnovno znanje, operiranje i refleksiju. Za dananju nastavu matematike je svojstveno da se snaan naglasak stavlja na znanja operiranja koja su kao posljedica toga esto svedena na gotove recepte bez imalo razumijevanja. Uvodni dijelovi gradiva se u nastavi izvedu na brzinu, zatim slijedi najvei udio posveen operiranju, a za poticanje refleksije i diskusija uglavnom vie nema vremena. Prof. Fischer istie da naglasak u optem obrazovanju treba staviti na osnovna znanja i na refleksiju, a da isto operiranje treba prepustiti strunjacima. Ako govorimo o primjeni raunara u nastavi matematike, operiranja bi najveim dijelom trebalo prepustiti strunjacima, tj. raunarima ili kalkulatorima, dok bi refleksivna promiljanja o rjeenju opet trebalo prebaciti na uenike i na taj dio stavljati naglasak u
83

nastavi. Suvremena nastava matematike tei veoj zastupljenosti pitanja otvorenog tipa. Od uenika se tako oekuju sposobnosti tanog obrazloenja odgovora, argumentacije i dubljeg shvaanja matematikog sadraja. 7.2. "PISA" studija i matematika pismenost PISA (Programme for International Student Assessment) je program meunarodnog procjenjivanja znanja i vjetina uenika koji su zajedniki razvile zemlje lanice organizacije OECD-a (Organisation for Economic Cooperation and Development). Cilj razvoja i uvoenja programa PISA je bio utvrivanje stupnja do kojeg su uenici koji se blie zavretku obaveznog obrazovanja usvojili neka znanja i stekli kvalifikacije koje su neophodne za njihovo potpuno ukljuivanje u drutvo (PISA/OECD Framework). Prvo meunarodno PISA istraivanje organizirano je 2000. godine, a nakon toga se sprovodi svake tree godine i ispituje italaku, matematiku pismenost. Dvije treine svakog ispitivanja posveuju se tzv. glavnoj domeni. Tako je glavna domena 2000. godine bila italaka pismenost, 2003. matematika pismenost, a 2006. godine prirodoslovna pismenost. Sljedei put, u proljee 2009. godine, kree se opet s italakom pismenou kao glavnim podrujem i tako redom. Detaljnije informacije o PISA natjecanju mogu se nai u knjizi M. Bra Roth i dr. (2008.) PISA 2006. Prirodoslovne kompetencije za ivot. OECD opisuje matematiku pismenost kao ... sposobnost pojedinca da prepozna i razumije ulogu koju matematika ima u svijetu, da donosi dobro utemeljene odluke i da primjenjuje matematiku na naine koji odgovaraju potrebama ivota tog pojedinca kao konstruktivnog, zainteresiranog i promiljajueg graanina. (Bra Roth i dr., 2008., str. 124) Da bi se matematika pismenost to preciznije izmjerila, razvijena je teoretska osnova PISA matematike pismenosti koja se sastoji od tri komponente: matematikog sadraja koji petnaestogodinji uenik treba poznavati, skupine kompetencija koje uenik treba imati razvijene te situacija (konteksta) u koje je smjeten zadatak. Ovakav prioritet u matematikim zadacima je nov s obzirom na kurikulumske zahtjeve. Neke zemlje su, nakon dubljih analiza, zakljuile da iz PISA zadataka treba neke sadraje i kompetencije uzeti u nastavu pa su prema tome, vie ili manje drastino, mijenjale svoje kurikulume. U Bosni i Hercegovini praksa vanjskog vrednovanja kvalitete znanja, kako u matematici, tako ni u drugim predmetnim i znanstvenim podrujima nije jo uhodana. Ipak, u 2007. godini Bosna i Hercegovina prvi put je sudjelovala u
84

TIMSS istraivanju koje mjeri i uporeuje rezultate uenika u matematici i prirodnim znanostima na meunarodnoj razini. U TIMSS istraivanju sudjeluju uenici etvrtih i osmih razreda (izuzetno petih i devetih u sluaju takvog tipa osnovne kole), a rezultati se prikazuju na bodovnoj skali od 0 do 1000 bodova. U TIMSS-u 2007. sudjelovalo je 58 zemalja, a u Bosni i Hercegovini sudjelovali su samo uenici osmih razreda. Ovaj projekt je osmiljen tako da se unaprijed u svakom podruju ispitivanja definiraju sadrajna i kognitivna podruja koja bi morala initi zajedniku jezgru svih kurikuluma zemalja koje sudjeluju (ujedno i zajedniku jezgru koja odreuje najvanija podruja datog predmetnog podruja). Tako su i u matematici definirana sadrajna podruja matematike, ali i kognitivna podruja koja se ispituju. Za etvrte razrede osnovne kole sadrajna su podruja (a) brojevi, (b) geometrijski oblici i mjerenja i (c) prikaz podataka. Od podruja kognitivnih procesa koji se promatraju to su (a) znanje, (b) primjena i (c) razumijevanje. Za osme razrede sadrajna su podruja (a) brojevi, (b) algebra, (c) geometrija i (d) podaci i vjerojatnost, a kognitivna su podruja ista kao i u etvrtom razredu, (a) znanje, (b) primjena i (c) razumijevanje. Prosjean rezultat uenika osmih razreda u Bosni i Hercegovini je bio 456 bodova, ime je Bosna i Hercegovina plasirana malo ispod sredine ljestvice zemalja koje su sudjelovale. Najbolje plasirana drava u konkurenciji osmih razreda je imala 598 bodova (Taipei), a najloije plasirana 307 (Katar). Promatrano po sadrajnim ili kognitivnim podrujima bodove uenika u Bosni i Hercegovini moemo prikazati: u podruju brojeva 451 bod; algebra 475 bodova, geometrija 451 bod, podaci i vjerojatnost 437 bodova, znanje 440, primjena 478 i razumijevanje 452. U svim navedenim kategorijama, kao i cjelokupno, Bosna i Hercegovina svrstana je u zemlje s prosjekom statistiki znaajno ispod TIMSS-ovog mjernog prosjeka koji je 500 bodova ili 50% ukupnih bodova. (Mullis, Martin i Foy, 2008) Svi pokazatelji iz TIMSS 2007. projekta ukazuju na slab uspjeh uenika u matematici, posebno kada se trai njezina primjena u konkretnim problemskim situacijama. Znanja i kompetencije uenika svode se uglavnom na reprodukciju, bilo injenica, bilo postupaka raunanja. Takvi rezultati ne mogu nas zadovoljiti i pokazuju potrebu da se i dalje vre intenzivni napori kako bi se podigla kvaliteta matematikih znanja i kompetencija uenika na svim razinama.

85

7.3. Eksperiment u nastavi matematike Savremena nastava matematike tei veoj orijentaciji prema uenicima, to znai da se poveava uenikova aktivnost u nastavi, posebno kroz eksperiment u nastavi. Tradicionalna nastava matematike se uglavnom oslanja(la) na nastavnika kao predavaa te uenike koji potom samostalno rjeavaju zadatke. Drugim rijeima, uenik je imao pasivnu ulogu prilikom stjecanja novog znanja. Uenje otkrivanjem se odnosi na mogunost da uenici samostalno, kroz eksperimentiranje, dou do novih spoznaja, ideja i rjeenja problema. Eksperimentalan rad ima vano mjesto u metodici matematike, jer je povezan s heuristikim strategijama i idejama . Heuristika metoda se odnosi na voenje, poticanje i usmjeravanje uenikih ideja na pronalaenje rjeenja problema i otkrivanje novih sadraja. To nastavnikovo voenje i usmjeravanje se uglavnom ostvaruje kroz razgovor (tzv. heuristiki dijalog). Matematiar i metodiar Polya, koji se bavio heuristikom metodom u nastavi matematike, govori o dva aspekta matematike: s jedne strane matematika je stroga i sistematina deduktivna disciplina, a s druge strane matematika je i eksperimentalna induktivna disciplina, jer za rjeenje problema treba isprobavati mogunosti, tj. eksperimentirati i djelovati intuitivno. Dakle, prvo trebamo koristiti heuristiko razmiljanje, pretpostavke i ideje kako bismo izgradili i pripremili pravi dokaz. Taj princip moemo primijeniti i u nastavi matematike: uenici mogu novo gradivo prvo ispitivati eksperimentalno, a potom moemo prei na stroi matematiki nivo. Takoer, eksperimentalna nastava uenicima daje mogunost da rade vlastitim tempom te da se vie potuju razlike meu uenicima. To znai da nadareni matematiari mogu pratiti nastavu u skladu sa svojim posebnim talentima i time nauiti neto vie na nov nain Jedan primjer za to je otkrivanje trougla, njegovih svojstava i karakteristinih taaka. Eksperimentalan rad u nastavi matematike posebno moe doi do izraaja prilikom upotrebe raunala u nastavi matematike. Mnogo je mogunosti za eksperimentalnu primjenu raunara u nastavi matematike. Za modele i simulacije esto se koriste razni interaktivni alati (Flash, web alati i sl.), ali i softveri dinamine geometrije, CAS i grafiki alati. Ovdje emo se zadrati na programu dinamine geometrije GeoGebra, u kojem emo prikazati neke korisne primjere za eksperiment u nastavi matematike, a koji su nastali u sklopu kursa Udruenja za promovisanje nastave matematike Normala.
86

GeoGebra je program koji posjeduje svojstva programa dinamine geometrije (animirano pomijeranje geometrijskih objekata), ali i mogunosti CAS-a (prikazivanje u simbolikom i grafikom obliku te tablini kalkulator). Uz to, GeoGebra spada u grupu besplatnih open source programa, vrlo je dostupna za preuzimanje i ima svojstvo da za online rad s zadacima nainjenim u GeoGebri ne moramo imati instaliranu Geogebru na raunaru. Eksperimentalan rad se, naprimjer, moe provoditi za ispitivanje svojstava funkcija kroz promjene raznih parametara, pri emu se posmatraju promjene na grafu i donose zakljuci. Tako se mogu istraivati karakteristike poput monotonosti funkcija, zatim simetrinosti, karakteristinih taaka i sl. Naprimjer, uenik moe uspjeno eksperimentirati s interaktivnim materijalom o jednadbi pravca i grafu linearne funkcije. Za preporuku je i istraivaki materijal o elipsi, gdje uenik moe istraivati od najjednostavnijih zanimljivosti vezanih uz elipsu pa sve do njenih skrivenih svojstava koja zadiru dublje u matematiku. Takoer, eksperiment se moe provoditi kroz razna ponavljanja raunanja ili koraka konstrukcije kako bi uenik vlastitim tempom i brojem ponavljanja uoio traena svojstva. Prilikom upotrebe eksperimenta u nastavi matematike, svaki nastavnik kao voditelj treba obratiti panju na dvije vane stvari. Prvo, moe se dogoditi da uenici nakon to eksperimentalno utvrde odreena svojstva ili ideje, nemaju potrebu za pravim matematikim dokazom, jer smatraju da je eksperiment koji su napravili dovoljan dokaz da uoeno pravilo vrijedi openito. Stoga bi nastavnik, prema dobi uenika, trebao briljivo ukazati na potrebu za pravim matematikim dokazom, tj. injenici da heuristike ideje ipak nisu egzaktno provjerene. Drugo, treba pomenuti da to to se dijelovi nastave odvijaju po heuristikim metodama, ne znai da ta nastava nije sistematski organizirana. Naprotiv, nastavnik treba dobro organizirati takav sat, poznavajui prikladne metode i mogunosti raunara. Nastavnik takoer treba procijeniti je li odreeno gradivo prikladno za eksperimentalni rad, ili je prikladnije za neku drugu metodu ili nastavni oblik. Moemo rei da na nastavu matematike utjeu mnogi faktori. To su, izmeu ostalog, naune studije iz podruja metodike nastave matematike, uvoenje raunara u obrazovanje, velika meunarodna istraivanja poput PISAe i dr. Ti faktori mogu promijeniti dosadanje ciljeve tradicionalne nastave matematike i u prvi plan, umjesto sposobnosti operiranja, staviti zadae poput
87

eksperimentalnog pristupa, sposobnosti interpretiranja i pravilnog itanja raznih grafikih prikaza (statistikih, nelinearnih i sl.), zatim sposobnosti postavljanja problema, njihovog rjeavanja upotrebom tehnologije te diskusijama o mogunosti rjeenja, razvijanje sposobnosti argumentiranja matematikih ideja, koritenje interdisciplinarnosti itd. Naravno, pri tome su neizostavni zadaci nastave matematike poput razvijanja apstraktnog miljenja, logikog miljenja i zakljuivanja te primjene matematike u svakodnevici, i dalje ostaju prisutne, ali s novim sadrajima, eim eksperimentom u nastavi matematike, traenim sposobnostima i tehnologijom. U Bosni i Hercegovini, uz opisane mogunosti promjena, treba dodati jo jedan banalni zahtjev: kod nas je velika potreba za sistematskim poboljanjem obrazovne vertikale u nastavi matematike. Naime, raznim reformama dolo je do neplanskog sakaenja gradiva matematike u osnovnoj koli, ali ne paralelno i u srednjokolskom gradivu (primjer za to su skupovi, funkcije, karakteristine take trougla i dr.). Zbog toga nam se dogaaju neoprostive situacije u kojima uenik ispata zbog loe organizirane obrazovne vertikale. To je jo jedna stavka koja bi se trebala uzeti u obzir prvom prilikom pri razmiljanju o poboljanju nastave matematike. Ovdje su opisani samo neki faktori koji mogu utjecati na promjene i nove tendencije u nastavi matematike. Opisani faktori pripadaju podruju metodike nastave matematike, ali ne treba smetnuti s uma ni socijalne, psiholoke i drutvene aspekte koji utjeu na uenike, na njihovo ponaanje i stav prema koli, znanju i matematici samoj. Samo uz obuhvaanje to vie potrebnih parametara mogue je pronai rjeenja za efikasnu organizaciju i realizaciju savremene nastave matematike.

88

8. ANALIZA I SINTEZA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE

Anliza i sinteza je jedne od osnovnih naunih metoda istraivanja. Iako su u suprotnosti, one su nedjeljive jedna od druge, nadopunjuju se i ine jednu tzv. analitiko-sintetiku metodu. Pri obradi ovog sadraja znaajnu ulogu emo staviti na ideje i otkrivanje. Inae, sama sinteza se na osnovu analize s lakoom moe provesti. Zato emo sintezu opisivati u neto laganijim sadrajima, dok u
89

nekim dijelovima sinteza se preputa itaocu da se prepuste vlastitim razmiljanjima. Inae, poeci analize i sinteze datiraju jo iz stare Grke, koja je svoja prva matematika saznanja preuzela od Egipana. Ta prva saznanja su se temeljila na geometrijskim problemima. Ti geometrijski problemi su se rjeavali geometrijskom konstrukcijom. Naime, polazei od zadanih veliina i preko uslova se dolazi do traenih veliina. Ovaj postupak je sintetiki, tako da sama konstrukcija u stvari predstavlja sintezu. Kada se dolazilo do sloenijih problema, morali su se ispitati odnosi izmeu zadanih i traenih veliina. Dakle morali su da analiziraju problem. Meu prvima koji je koristio analizu u svojim djelima bio je Platon(429-348).Zatim Eudoks(408-355), u svom matematikom razmiljanju se koristio strogim dokazivanjima. Aristotel(384-322) rasprevlja o analizi u svojim djelima: "Analitica priora" i "Analitica posteriora". Euklid(330-275) je najvei starogrki matematiar, napisao je djelo "Elementi" koji se sastojao od trinaest knjiga. On nije puno koristio analizu, ali jest redutctio ad absurdum-svoenje na apsurd, bila njegova uobiajena metoda dokazivanja koja je ustvari metoda analize. U svojim radovima vrlo esto je razdvajao analizu i sintezu i Arhimed(287-212). Tek Papus(3-4 vij) posmatra i teoretski razmatra analizu i sintezu. U njegovom djelu Collectiones, u 8 knjiga sistematski je izloio znaajna otkria svojih prethodnika. Najvanija je VII knjiga, u kojoj je dao pregled djela starogrkih matematiara a koja ini "Riznicu analize" U tom djelu Papus daje sljedeu definiciju analize i sinteze: "Analiza uzima ono to se trai kao da je ve naeno i polazi od toga preko uzastopnih posljedica do neega to se uzima kao poetak sinteze; jer u analizi uzimamo da je ono to se trai ve uinjeno, i mi se pitamo ta je to, ija je to posljedica, i opet to je prethodni uzrok posljednje, i tako dalje dok, idui u naim koracima u nazad, ne naiemo na neto to je ve poznato ili to pripada klasi prvih naela, i takvu metodu mi zovemo analizom kao rjeavanje unazad. Sinteza je obrnut proces, u njoj uzimamo kao uinjeno to to je u analizi bilo posljednje dostignuto i, sreujui u njihovom prirodnom poretku kao posljedice ono to su prije bile pretpostavke i spajajui ih redom jednu sa drugom, konano dolazimo do konstrukcije onoga to je bilo traeno; i to mi zovemo sintezom." Ove definicije analize i sinteze su razumljive. Meutim dat emo neto savremeniju definiciju analize i sinteze. Analiza je prije svega nauna metoda istraivanja koja u sebi sadri rastavljanje cjelina na dijelove, zatim prouavanje tih dijelova, a zatim izvoenje zakljuaka iz tih cjelina na osnovu dobijenih rezultata. U matematici se pod cjelinom podazumijeva
90

neki problem ije rjeenje traimo. Analizom tog problema svodimo ga na jednostavnije probleme ili tvrenja koja su ili oigledna ili se jednostavno dokazuju. U procesu rastavljanja pokuavaju se dovesti u vezu sa problemom prethodno dokazane injenice i po potrebi izrauje skica, to sve ima za cilj ubrzavanje otkrivanja puta njegovog rjeenja. Analiza se zavrava onog trenutka kada je uspostavljena veza izmeu postavljenog problema i poznatih injenica. Na sjedeem primjeru pokazaemo kako izgleda rjeavanje zadatka analitikom, a kako sintetikom metodom. Primjer: Jasnina drugarica ivi u mjestu koje je udaljeno 120 kilimetara od mjesta gdje ivi Jasna. Jasna je vei dio puta prela autobusom, koji je putovao 2 sata, brzinom 59 km/h, a ostatak puta je prela pjeke. Pjeaila je srednjom brzinom od 4 km/h. Koliko vremena je Jasna ila pjeke? Analitiko rasuivanje: Da bi moglo da se izrauna koliko vremena je Jasna ila pjeke, treba izraunati koliki je put prela pjeke. Taj broj dobijemo kada od ukupnog rastojanja puta(120 km) oduzmemo broj kilometara koji je Jasna prela autobusom. Da bismo izraunali koliko je kilometara preao autobus, potrebno je brzinu kojom se kretao autobus (59km/h) pomnoiti brojem sati (2h) za koji je stigao autobus do odredita. Provedeno analitiko rasuivanje moemo predstaviti pomou skice-eme: vrijeme pjeaenja 2:4=0,5(h) duina puta pjeaenja brzina kretanja pjeaka 120.118=2(km) (4km/h) ukupna duina puta duina puta koji je preao autobus (120km) (59 . 2=118) brzina kretanja autobusa vrijeme krtanja (59km/h) (2 sata) Sintetiko rasuivanje: Ovo rasuivanje predstavlja obrnuti put rasuivanja od analize. Polazi se od datih brojeva(59km/h, 2h), a zatim izrauna duina puta koji je preao autobus itd. , postepeno se "ide" ka vrhu skice, do izraunavnja vremena pjeaenja. Napomenimo da smo u skici ispod teksa ispisivali i rjeenja i odgovore. Pri analitikom rasuivanju rjeenja i odgovori ne upisuju se paralelno sa rasuivanjem, dok kod sintetikog rasuivanja rjeenja i odgovori idu zajedno. U prethodnom primjeru , poslije izvrene analize, pristupa se izraunavanjima , to predstavlja sintezu. Analitikom metodom kreiramo
91

put od traenog ka datom, a poslije slijedi reverzibilan postupak , tj. vre se raunanja ili oznaavaju raunske radnje i njhov redoslijed , to predstavlja sintezu . Zbog toga , kod rjeavanja aritmetikih zadataka ne treba govoriti o isto analitikoj metodi, ve o analitiko-sintetikoj metodi. U nastavi se najee analitiko-sintetika metoda sastoji u tome, to se dati zadatak rastavi na vie lakih (prostijih) , koji se zatim rjeavaju sintetikom metodom. Pokaimo to na ve posmatranom primjeru. Prvo analizom rasuujemo : Da bismo izraunali vrijeme pjeaenja, potrebna nam je duina puta koji pjeak treba da pree, a da bismo ovo izraunali potrebno je znati duinu puta koji je preao autobus.Na vaj nain zadatak rastavljamo na sljedea tri zadatka: 1. Koliku duinu puta je preao autobus za 2 h, ako se kretao 59km/h? 2. Koliku duinu treba da pree pjeak ako se zna da je ukupna duina puta 120 km i da je autobus preao duinu puta izraunatu u zadatku1? 3. Za koje e vrijeme pjeeak prei duinu dobijenu u zadatku 2, ako se kree brzinom od 4km/h? Trei zadatak predstavlja i rjeenje postavljenog zadatka . Svaki od zadataka 1,2,3 rjeava se sintetikim putem. Iako je sintetika metoda pristupanija uenicima od analitike, uenike treba stalno osposobljavati da aritmetike zadatke rjeavaju analitikosintetikom metodom . Na kraju, rasuujui analitiki uenici se osposobljavaju da otkrivaju sve zavisnosti meu datim i traenim veliinama i da sebi kreiraju put kojim treba ii sa izraunavanjima i na taj nain dostii cilj. Analitiki rasuujui sigurno dolazimo do traenog rjeenja. Ovdje treba istai da je analitika metoda vrlo mona i ne zadrava se u okvirima matematike, ve je mona metoda miljenja i u drugim naukama.

92

93

9. APSTRAKCIJA I UOPTAVANJE U POETNOJ

NASTAVI MATEMATIKE
Specifinosti matematike koje posebno karakteriu matematiko miljenje su: aksiomatinost, deduktivnost, apstraktnost, preciznost i simbolinost. Aksiomatinost je glavna odlika matematike kao nauke, pa i kao nastavne oblasti (predmeta). Tako se matematika u osnovnoj koli ne iszlae strogo aksiomatski. Aksiomatinost je itekako prisutna u nastavi: zakoni komutacije, asocijacije, distribucije, zatim dvije razliite take odreuju jednu pravu, tri nekolinearne take odreuju ravan i druga tvrenja koja se ne dokazuju-upravo su aksiome u nastavi matematike u osnovnoj koli. Deduktivnost u zakljuivanju i dokazivanju matematikih tvrenja, kao specifinost matematike se iskazuje tako to se svaki matematiki pojam (osim osnovnih) objanjava pomou osnovnih ili ve izvedenih pojmova, a svaki stav se takoe dokazuje iz ve dokazanih ili osnovnih stavova. Apstraktnost je specifinost matematike, jer su svi matematiki pojmovi apstrakni i u njihovom izgraivanju posebnu ulogu ima apstrakcija kao misaona operacija, pa se esto kae da se kroz nastavu matematike razvija apstrakno miljenje. Preciznost u matematici se zahtijeva kako u izraunavanjima, konstrukcjama, tako i u matematikom izraavanju-matematikog jezika. Simbolinost je, takoe, specifinost matematike, jer se simboli koriste kako za objekte, tako i za operacije i relacije, tj. za sve matematike pojmove.
94

Upotreba simbola u nastavi matematike doprinosi razvoju matematikog miljenja. Za nastavu matematike je od svih vrsta miljenja najznaajnije stvaralako miljenje. Pod takvim miljenjem se podrazumijeva da sposobnou uenik prilikom rjeavanja nekog problema, pronae najpogodniji nain rjeavanja, da uenik moe uspjeno da koristi steena znanja, kao i nain rjeavanja. Uenik moe uspjeno da koristi steena znanja, kao i da prilikom rjeavanja praktinih problema iznalazi odnose meu odreenim elementima u datom problemu, a da i formulie problem. Osnovni pokreta miljenja je opaanje, a osnovni pojam miljenja je operacija.

Misaone operacije koje uestvuju u formiranju svih matematikih pojmova, kao i logikom rasuivanju i zakljuivanju jesu: - komparacija, - identifikacija, - diferencijacija, - analiza, - sinteza, - apstrakcija, - generalizacija. Komparacija (uporeivanje) je misaona operacija kojom se utvruju iste ili razliite odredbe dva ili vie elemenata. Upoznavanje objekata mogue je samo putem uporeivanja njihovih osobina. Na primjer, da bi se shvatio pojam vertikalne prave, vri se uporeivanje sa kosom pravom, pri emu se uoavaju jednake odredbe (presjek sa horizontalnom pravom) i razliite (zaklapaju razliite uglove sa horizontalnom pravom). Identifikacija (razlikovanje) je misaona operacija kojom se utvruju jednake odredbe dva ili vie objekata. Na primjer, kod kvadrata i pravougaonika vae iste osobine: dijagonale se polove, svi uglovi su pravi, naspramne stranice su paralelne, itd. Diferencijacija (razlikovanje) je misaona operacija kojom se utvruju razliite
95

odredbe objekata. Na primjer, ako posmatramo pravougaonik i kvadrat, razlikujemo slijedeae odredbe: susjedne stranice kvadrata su jednake a susjedne stranice pravougaonika su nejednake, dijagonale kvadrata su uzajamno normalne, a dijagonale pravougaonika nisu uzajamno normalne itd. Analiza je misaona operacija kojom se vri ralanjivanje elemenata na sastavne odredbe. Na primjer, kod jednakokrakog trapeza osnovice su paralelne, kraci jednaki, dijagonale jednake, uglovi na osnovicama jednaki, osno simetrina figura. Sinteza je misaona operacija kojom se vri objedinjavanje pojedinih odredaba u cjelinu. Na primjer, ako zajednike odredbe kvadrata i pravougaonika objedinimo, dobijamo odredbe pravouglog paralelograma. Analiza i sinteza se veoma uzajamno dopunjuju u nastavi matematike. Apstrakcija je misaona operacija kojom se zanemaruju (eliminiu, odstranjuju, odbacuju) pojedine odredbe objekata iz podskupa nekog skupa, dok ne ostanu samo one odredbe koje su svojstvene svim elementima tog skupa . Na primjer, posmatrajmo podskup A,B,C,D skupa kocki, pri emu je: A - kocka od drveta crvene boje, B - kocka od metala sive boje, C - kocka plastike ute boje, C - kocka od gipsa bijele boje. Odredbe kocke su: 1. ograniena je sa 6 podudarnih kvadrtatnih povri, 2. ima 12 ivica, 3. napravljena je o drveta, 4. crvene boje. Odredbe ostalih kocki B,C,D slino se iskazuju.Ako zanemarimo razliite odredbe apstrahujemo, a zadrimo samo iste odredbe svih kocki, dobijamo odredbe geometrijskog tijela kocke. Generalizacija (uoptavanje) je misaona operacija kojom se izvjesne odredbe pripisuju (dodaju) svim objektima istog skupa. Na primjer, posmatrali smo etiri kocke iz skupa kocki i uoili zajedniku odredbu-svaka je ograniena sa 6 podudarnih kvadratnih povri. Tu odredbu pripisujemo i svim kockama koje smo posmatrali iz skupa kocki. Tako dolazimo do pojma geometrijske kocke: geometrijsko tijelo
96

ogranieno sa 6 podudarnih kvadrata. Treba napomenuti da sve navedene misaone operacije u formiranju matematikih pojmova se javljaju zajedno. Kao to smo u predhodnom dijelu teksta naglasili, neko od njih se skoro uvijek javlja u jedinstvu: analiza i sinteza, identifikacija i diferencijacija, apstrakcija i generalizacija. Ove misaone operacije su prisutne u svim oblicima zakljuivanja (indukcija, dedukcija, analogija), a samim tim u dokazivanju i rjeavanju zadataka. To znai, bez procesa miljenja, bez misaonih operacija, ne moe se ni zamisliti proces nastave matematike. Za razvoj matematikog miljenja kod uenika od izuzetnog znaaja su misaone operacije, kako u formiranju matematikih pojmova, operisanju njima, otkrivanju matematikih relacija i zavisnosti, tako i u otkrivanju matematikih istina a to i jest najvaniji zadatak nastavnika matematike. Analiza i sinteza se veoma uzajamno dopunjuju u nastavi matematike. Dakle, matematikom se razvija miljenje, a tome umnogome doprinose misaone operacije-misaone radnje: (1) analiziranje i sintetiziranje-jedna misaona radnja, postoje dva procesa (ralanjivanje i uporeivanje, koreliranje) (2) zakljuivanje-na osnovu poznatih sudova izvodi se novi sud: -1.Indukcija: zakljuivanje na osnovu konanog broja posmatranih pojava, -2. Dedukcija; polazi se od optih istina, to vai u optem sluaju i u pojedinanom: -3. Analogija: iz zapaanja da se dva predmeta podudaraju u odreenim svojstvima ili odnosima zakljuujemo da se oni podudaraju i u drugim svojstvima ili odnosima koji nismo direkno uoili; (3) Uporeivanje u meusobni odnos se stavi vie predmeta, utvruje se to je zajedniko, a to je razliito; -operacija poistovjeivanja (indetifikacija) i razlikovanja (diferencijacija). Prema tome uitelj treba da: - uzima u obzir prirodnu otroumnost i matematiko predznanje uenika i ne ograniava se samo na mehanike postupke i navike; poeljne su diskusije izmeu nastavnika i uenika; - izaziva i podstie intelektualnu aktivnost uenika; - koristi emocionalna svojstva i poveava zainteresovanost uenika u procesu nastave; - daje adekvatnu motivaciju za izuavanje novog gradiva; - razvija sposobnost uenika za vrenje apstrakcije, stvara pedagoke situacije koje doprinose samostalnom otkrivanju novih svojstava,
97

- koristi tablice, sheme, dijagrame, auido-vizuelna nastavna sredstva, specijalne matematike igre; - razvija matematiko miljenje uenika (formira induktivni, analitiki i sintetiki nain miljenja); koristi heuristike metode u nastavi; - praktikuje rjeavanje zadataka koji su povezani sa matematikom teorijom i empiriskom praksom, zadataka problemskog karaktera, kao i tzv. Otvorenih zadataka (gde sam uenik bira podatke ili ak formulie cio zadatak); - u nastavnom radu sa uenicima mlaeg uzrasta gradivo izlae prvenstveno eksperimentalno-induktivnim putem, sa uenicima srednjeg uzrasta ( stariji razredi osnovne kole)-preteno induktivnim putem, za uenike starijeg uzrasta (srednja kola)-akcenat pomjera formalno-logikom putu, uspostavljajui veze meu prouenim svojstvima i injenicama, te od tih svojstava i veza izgrauje deduktivni sistem izlaganja gradiva.

10. OBLICI I RAZVOJ MATEMATIKOG MILJENJA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE

Matematiki zadatak je skup odrenih podataka stavljenih u odreeni odnos. Taj skup sadri podatke koji su poznati i koji su nepoznati. Iz osnovnih podataka na osnovu odnosa meu podacima treba da odredi nepoznatu vrijednost. Rjeavanje matematikih zadataka slui raznim konkretnim ciljevima nastave matematike, bez pretjerivanja moe se tvrditi da se rjeavanjem zadataka ostvaruju (postiu) gotovo svi didaktiki ciljevi nastave matematike. Sticanjem odreenog sistema matematikih injenica i ideja, kao ovladavanje odreenim matematikim potrebama i navikama, ne znai automatski i adekvatan razvoj matematikog miljenja . Naime, u procesu nastave matematike, osim formiranja odreene "tehnike" miljenja (osposobljenost za ovladavanje fiksiranim operacijama i postupcima), uenici treba da se osposobe da otkrivaju nove veze i opte postupke koji im omoguavaju rjeavanje novih zadataka i sticanje novih znanja i umijea. Krae reeno kod uenika treba formirati opte postupke miljenja, a ne samo postupke miljenja u konkretnoj situaciji. Karakteristika matematikog miljenja moe se posmatrati sa nekoliko aspekata, kao to su: - sadraj ili tip miljenja (konkretno, apstraktno, intuitivno, funkcionalno,
98

dijalektiko, strukturno, stvaralako ili produktivno miljenje, s tim to ovo posljednje ukljuuje i sve predhodne komponente). - opte metode saznanja i matematikog istraivanja (posmatranje, indukcija, dedukcija, primjena analogije, matematiko modelovanje), - forma, tj. kvaliteti miljenja koji odreuju stil miljenja (gipkost, aktivnost, usmjerenost, ekonominost, dubina, irina, kritinost, originalnost, laonizam i dr.), subjektivna svojstva karaktera linosti (tanost, upornost, konciznost, koncentracija, radoznalost, intelektualno potenje, sklonost prema stvaralatvu i dr.) Proces rjeavanja matematikog zadatka, uopte uzevi, trebalo bi da ima: etriri osnovne etape (faze): (1) Analiza uslova i razumijevanje zadataka (uz shematski zapis zadatka); (2) Izvravanje plana (glavni korak); (3) Izvravanje plana ( u svim njegovim pojedinostima); (4) Osvrt na zadatak i njegovo rjeenje (provjera rjeenja i formulisanje odgovora, analiza i komentar rjeenja, rezime). Opte je poznata uloga zadataka u nastavi i uenju matematike. S jedne strane, ta uloga je odreena time to se konaan cilj nastave matematike svodi uglavnom na to da uenici ovladaju metodama rjeavanja sistema matematikih zadataka; s druge strane, ona je odreena i time to je cilj nastave matematike mogue postii prvenstveno rjeavanjem sistema matematikih zadataka: s druge strane, ona je odreena i time to je cilj nastave matematike mogue postii prvenstveno rjeavanjem sistema zadataka. Na taj nain, rjeavanje zadataka u nastavi matematike javlja se i kao cilj i kao sredstvo te nastave. Ako se pojam matematikog zadatka shvati dovoljno iroko (posebno, ako se i dokaz svake teoreme smatra zadatkom), onda se moe rei da se izuavanje matematike ostvaruje najveim dijelom rjeavanjem matematikih zadataka. Rjeavanje matematikih zadataka slui raznim konkretnim ciljevima nastave matematike, bez preterivanja moe se tvrditi da se rjeavanjem zadataka ostvaruju (postiu) gotovo svi didaktiki ciljevi nastave matematike: Obrazovni: -Sticanje novih matematikih znanja (usvajanje pojmova, simbolike, dokaza, uoavanje ili ilustracija neke matematike injenice, formiranje umijea i navika pomou sistema vjebanja zadataka, uvoenje u nove sadraje i stvaranje odgovarajuih problemskih situacija, utvrivanje steenih znanja, to
99

jest ilustracije primjene izuavane teorije i njeno dublje usvajanje, kontrola i samokontrola usvojenosti matematikih znanja i dr.); Praktini: - Primjena matematikih znanja u rjeavanju raznih problema iz svakodnevne prakse, srodnih disciplina i raznih drugih oblasti;

Razvojno-vaspitni: - Formiranje i razvijanje specifinog matematikog stila miljenja i osposobljavanje za aktivnosti matematikog karaktera, vaspitanje niza pozitivnih osobina linosti - fabulom, sadrinom i procesom rjeavanja zadataka, ostvarivanje politehniko-informatikog vaspitanja uenika. Naroito je velika njihova uloga u razvijanju matematikog miljenja uenika (podsticanje i primena misaonih operacija, anliza situacije, osposobljavanje za pravilnu argumentaciju-dokazivanje ili opovrgavanje tvrdnji i pronalaenje greaka, stvaranje matematikih modela, samostalno sastavljanje i slino). Sticanjem odreenog sistema matematikih injenica i ideja, kao ovladavanje odreenim matematikim umijeima i navikama , ne znai automatski i adekvatan razvoj matematikog miljenja. Naime, u procesu nastave matematike, osim formiranja odreene tehnike miljenja (osposobljenost za ovladavanje fiksiranim operacijama i postupcima), uenici treba da se osposobe da otkrivaju nove veze i opte postupke koji im omogavaju rjeavanje novih zadataka i sticanje novih znanja i umijea. Krae reeno, kod uenika treba formirati opte postupke miljenja , a ne samo postupke miljenja u konkretnoj situaciji. Osnovno didaktiko sredstvo za razvijanje matematikog miljenja jest, prije svega, rjeavanje ovih ili onih matematikih zadataka iji sadraj ili nain rjeavanja odgovara odreenoj karakteristici miljenja. Karakteristika matematikog miljenja moe se posmatrati sa nekoliko aspekata, kao to su: - sadraj ili tip miljenja (konkretno, apstraktno, intuitivno, funkcionalno, dijalektiko, strukturno, stvaralako ili produktivno miljenje, s tim to ovo posljednje ukljuuje i sve predhodne komponente).
100

- opte metode saznanja i matematikog istraivanja (posmatranje, indukcija, dedukcija, primena analogije, matematiko modelovanje), - forma, tj. kvaliteti miljenja koji odreuju stil miljenja (gipkost, aktivnost, usmerenost, ekonominost, dubina, irina, kritinost, originalnost, laonizam i dr.), - subjektivna svojstva karaktera linosti (tanost, upornost, konciznost, koncentracija, radoznalost, intelektualno potenje, sklonost prijema stvaralatvu i dr.). U procesu nastave matematike adekvatnim didaktikim putevima treba razvijati osnovne komponente matematikog miljenja (naprijed nabrojane), obraajui posebnu panju na vaspitavanje tzv. matematikog stila miljenja.

10.1. Razvoj matematikog miljenja

U nastavnom programu matematike za osnovnu kolu su navedeni zadaci, koji istiu da nastava matematike treba : - da doprinese razvijanju dijalektikog i logikog miljenja, rasuivanja, zakljuivanja, kao i intuicije i mate, - da razvija stvaralako matematiko miljenje za samostalno otkrivanje razliitih naina u rjeavanju problema iz prakse, nauke i tehnike. Za uspjeno ostavrivanje ovih zadataka potrebno je poznavanje procesa miljenja i najbitnih komponenata miljenja pomou kojih se ono razvija. U praksi, meu obrazovno-vaspitnim ciljevima asa, nastavnici najee navode sljedee formulacije; - razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja; - razvijanje matematikog miljenja i druge. To su, uglavnom uoptene formulacije. Ree se konkretizuju komponente miljenja koje dominiraju na asu i koje bitno utiu na razvoj miljenja kao to su odreene misaone operacije, vrste zakljuivanja, vrste dokaza i tako dalje. Sam pojam miljenja je veoma sloen pojam. Ovim pojmom se bavi psihologija i logika, svaka sa svog stanovita. Sama definicija miljenja je veoma teka za definisanje zbog velikog broja definicija psihologa, pa u enciklopedijama i rjenicima nalazimo da je miljenje: - najvii stepen svesti kao subjektivnog odraza objektivne realnosti;
101

- Tok predstava koji dovodi do stvaranja pojmova i njihovog povezivanja u sudove, zakljuke, itd.; - Svaki proces ili aktivnost koja nije dominantno perceptivna a kojom ovjek shvata neki objekat ili neki aspekt objekata ili situacije. Savremena logika definie miljenje kao subjektivno stvaralako odraavanje materijalne stvarnosti, psihe i drutva. Dakle, logiko miljenje predstavlja proces saznavanja objektivne istine. Taj proces se odvija preko osnovnih logikih formi miljenja: pojmova, sudova i zakljuivanja, i osnovnih zakona istinitog miljenja (identiteta, neprotivurjenosti, iskljuenja treeg i dovoljnog razloga.). Proces miljenja je u razvijanju jednoga u identifikaciji razliitog, a to znai: Miljenjem razlikujemo razliite strane objekata, vrimo uporeivanje objekata po slinim i razliitim osobinama, uoavamo razne odnose izmeu objekata, sjedinjujemo razliito i jedinstveno, utvrujemo ono u objektima to je konstantno, opte i nuno. Drugim rijeima primjenjujemo misaone operacije, preko kojih se odvija proces miljenja. Prema psiholozima, razvoj miljenja kod djeteta odvija se po etapama. Od kraja 2-7. godine ivota dijete se nalazi u fazi takozvane intuitivne inteligencije. Ono misli intuitivno, te nije u stanju da vri grupisanje mentalnih operacija i logikih relacija. Tako svoje zakljuke slae jedne pored druge, povezujui ih u logiku cjelinu. Od 7-11. ili 12. godine, tj. na uzrastu od I-V razreda osnovne kole, dijete moe uspjeno da vri grupisanje operacija i relacija, pridravajui se odreenih zakonitosti. Na ovom stupnju razvoja djete je sposobno da istovremeno zamisli vie materijalnih skupova, da razlikuje i odvaja zajednike i razliite njihove osobine. Dakle, razvoj logikog miljenja kod djeteta poinje od 7. godine (uz napomenu da ima izuzetaka), pojavom misaonih operacija, to znai da se u ovoj etapi mogu formirati neki jednostavniji matematiki pojmovi. Na uzrastu matematike od VI-VIII razreda osnovne kole, znaajna je etapa razvoja djeteta od 11. ili 12. godine do 15. godine ivota. Ve smo prethodno ukazali na razvoj miljenja, pa treba naglasiti da se miljenje razvija uenjem matematike i obratno, razvijeno miljenje doprinosi uspjenom uenju matematike.
102

Kako se u ovom periodu nastave dograuju i formiraju mnogi matematiki pojmovi (skupovi, operacije sa skupovima, skupovi brojeva, funkcija i dr.) i dokazuju mnoga matematika tvrenja, veoma je znaajno da se pri ovome pravilno primjenjuju sve misaone operacije, svi oblici zakljuivanja i svi zakoni istinitog miljenja-kako bi se kod uenika izgraivalo matematiko miljenje.

103

11. MATEMATIKI POJMOVI, MATEMATIKI SUDOVI I MATEMATIKO ZAKLJUIVANJE

11.1. Matematiko suenje, matematiki sud

Ako napiemo, 4 + 3 = 7 ili 56 : 7 = 9, ta vidimo u ovim, simbolima ispisanim, reenicama? U obje prepoznajemo pojmove, svojevrsne rijei. Dakle, vidimo matematike reenice. Naprimjer, reenice: 5 = 7- 4, 365 = 527 + 1, (Iz pravougaonika ABCD) ABCD, ABBC, napisane su matematikim simbolima, dok reenice: svaki prirodni broj je sljedbenik, nula je prirodni broj, broj 13 je prost broj, neki prirodni brojevi manji su od 10, svaka taka krunice podjednako je udaljena od sredita krunice ... napisane su rijeima. U svakom sluaju da se doe do nekog matematikog suda potreban je misaoni napor, misaona aktivnost o matematikim pojmovima, o njihovom odnosu. Moemo rei da se matematikim suenjem utvruje odnos izmeu matematikih pojmova. Rezultat tog suenja, dakako je, matematiki sud. Ako je misaona aktivnost korektno obavljena, ako je odnos tano utvren, rezultat je taan iskaz, a ako nije rezultat je netaan iskaz. Dakle, matematiki sudovi mogu biti ili tani ili netani. Meutim, kao i matematiki pojmovi, matematiki sudovi mogu biti pojedinani, posebni i opti. Naprimjer, sudom nula je prirodni broj utvren
104

je (netaan) odnos jednog pojma (nule) spram pojma prirodni broj i to je pojedinani sud. Sudom neki prirodni brojevi manji su od 10, implicitno su utvreni odnosi brojeva 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i broja 10, i taj sud je partikularni (samo su u igri neki prirodni brojevi). Meutim, sud: Svaki prirodni broj ima sljedbenika, oigledno je opti sud i taan je. U svakoj od njih iskazana je jedna tvrdnja, jedan odnos izmeu matematikih pojmova. Utvren je dakle, odnos izmeu matematikih pojmova, kroz odreeni misaoni, mentalni postupak koji nazivamo matematikim suenjem. Ukratko, misaoni procese, postupak, kojim se utvruje odnos izmeu matematikih pojmova naziva se matematiko suenje, a produkt tog procesa, tih aktivnosti naziva se matematiki sud ili iskaz. Kako nai iskazi mogu biti ili tani ili netani, to i matematiki iskazi sudovi mogu biti ili tani ili netani. S obzirom na broj pojmova, openitost naeg suenja, iskaze moemo svrstati i po obimu na: - pojedinane (singularne), - posebne (partikularne) i - ope (univerzalne). Singularni, partikularni i univerzalni iskaz prepoznajemo upravo po rijeima: postoji tano jedan,... postoji (neki ), .....( za) svaki. Zadatak: est iskaza koji slijede klasificirajte s obzirom na openitost i tanost. Za prvi iskaz provjeri valjanost klasifikacije, a za preostalih pet primijeni slian postupak. 1. 1 < 2, (S, T) 2. Neki pravougaonici su kvadrati. ( , ). 3. Neki prirodni brojevi su manji od 1. ( , ). 4. Svaki prirodni broj ima svoga sljedbenika. ( , ). 5. Svaki prirodni broj ima svoga prethodnika. ( , ). 6. Postoji tano jedan broj a koji dodavanjem bilo kojem prirodnom broju n daje zbir jednak upravo broju n. ( , ). 1) Osjet je najprostija forma odraza pojedinih svojstava realnih objekata ..., dobijenih preko ula u ovjekovoj svijesti. To je spoljanja dra u injenici svijesti koja daje sliku pojedinih svojstava realnih objekata. 2) Opaanje je cjelovita slika predmeta. Kompleks i jedinstvo osjeta. Ne prelazi granice predmeta.
105

3) Predstava je neposredna veza i prelaz od osjeta i opaanja ka apstraktnom miljenju. To je reprodukovana realnost na osnovu ulnih iskustava. Meutim, u predstavi nisu jo odvojena bitna od nebitnih svojstava predmeta...iz predstave. Rezultat je matematiki pojam na prvom stupnju apstrakcije, produkt misaonog poistovjeivanja svih realnih objekata prema istaknutim, sutinskim svojstvima. Podsjetimo se, na kraju, da smo u matematikoj logici, za matematiki sud, iskaz rekli da je suvisla (smislena ) reenica koja je tana ili (ekskluzivno) netana.

11.2. Spoznajne osnove poetne nastave matematike Moe se postaviti jedna, reklo bi se lijepa, analogija izmeu matematike i jedne graevine, od opeka, kua naprimjer. Kua je sastavljena od opeka. Matematika je sastavljena od matematikih pojmova. Prilikom gradnje kue, zidar upotrebljava opeke, utvruje odnos izmeu njih i na osnovu toga donosi sud o njihovoj poziciji u graevini. Matematiar utvruje odnose, veze, relacije izmeu matematikih pojmova. Zidar, na osnovu viestrukog ponavljanja uporeivanja opeka stvara neke zakljuke koje koristi u zidanju. Matematiar (ovdje mislimo i na onoga iz prvog razreda osnovne kole) na osnovu izgraenih sudova donosi nove sudove, sudove zakljuke, pri emu se ne oslanja neposredno, na matematike pojmove koji su u osnovi tih sudova. Neemo ovdje ulaziti u opte probleme nauke logike, u njenom esencijelnom dijelu: sudovi i zakljuci, ali uvijek moramo upravo te fenomene, prilikom izgraivanja matematikih sudova i zakljuaka imati na umu. I ovdje se nasluuje znaajna interdisciplinarnost metodike poetne nastave matematike kao naune discipline. Dakle, kratko reeno: matematiki pojam. matematiki sud, matematiki zakljuak su u osnovi i matematike, pa moraju biti i predmet ozbiljne metodike analize u poetnoj nastavi matematike.

11.2.1. Izgradnja matematikog pojma Iz svega to je do sada izloeno, moemo rei da matematika prouava odreena karakteristina, sutinska svojstva objekata, relacija i operacija realnog svijeta, koje posmatra stupnjevito apstraktno i uopeno, kao i fenomene
106

primjene dobivenih rezultata u praksi. U samoj osnovi tog prouavanja su matematiki pojmovi, sudovi i zakljuci. Poznavanje sutine, nastanka i razvoja matematikih pojmova neophodan je uslov za uspjeno voenje uenika kroz izgradnju matematikih pojmova u poetnoj nastavi matematike. Prve pojmove, u poetnoj nastavi matematike, uenik izgrauje polazei od realnih objekata, procesa, zbivanja i pojava, od njihove sutine. Dalji tok izgradnje matematikog pojma najbolje ilustruje konstatacija da matematiki pojam nastaje u dijalektikom jedinstvu ulnog iskustva i misaonih aktivnosti. Dakle, nakon ulnog iskustava, o realnim objektima i procesima, o njihovim svojstvima, koji su ispred uenika, aktivnosti prelaze u svijet u uenika, na plan misaonih aktivnosti. Kratko emo ovdje izloiti kako uitelj, metodiar matematiar, vidi proces formiranja matematikog pojma. Od mnogobrojnih svojstava realnih objekata, procesa i pojava, prilikom izgradnje matematikog pojma, izdvajaju se ona bitna, sutinska i ta se zadravaju u matematikom pojmu, a sva ostala svojstva misaono se odbacuju u procesu viestepene apstrakcije. Dakle, u formiranju matematikog pojma u prvoj etapi uestvuje ono ulno: osjet, percepcija, predstava, a zatim, u drugoj etapi, misaono, putem misaone operacije: analiza, komparacija, diferencijacija, apstrakcija, sinteza, identifikacija, generalizacija. Potpunu zastupljenost svih navedenih operacija, posebno naglaenih iz domena ulnog, kljuni je uslov za izgradnju matematikog pojma na prvom stepenu apstrakcije, ili kako kaemo, primarnog matematikog pojma. Da se zakljuiti iz navedenog, da je u sutini najvanija misaona operacija u izgradnji matematikog pojma matematika apstrakcija. Prema stepenu matematike apstrakcije, prema ponovljenim apstrakcijama u procesu nastajanja matematikog pojma, razlikujemo matematike pojmove i to posmatrane u odnosu na apstrakciju: - prvom stepenu apstrakcije, primarne matematike pojmove i - viem stepenu apstrakcije, sekundarne matematike pojmove.

11.2.2. Matematiki pojmovi prvog stepena apstrakcije, primarni matematiki pojmovi Odmah treba naglasiti, da ne bi bilo zabune, da se jedan isti pojam, moe posmatrati i shvatati i kao primarni i kao sekundarni matematiki pojam. Svaki realni objekt, proces, pojava posjeduje niz karakteristinih svojstava po kojima ga prepoznajemo. Bilo koja dva predmeta (procesa, pojave) posjeduju neka zajednika svojstva (barem jedno) po kojima se mogu identifikovati i svojstva po kojima se razlikuju (diferenciraju).
107

Ove konstatacije moemo shvatiti i kao tvrdnje koje su na neki nain aksiomi za pravilno izvoenje (matematikih) pojmova. Zanimljivo sintetiko tumaenje geneze primarnog matematikog pojma (u poetnoj nastavi matematike) nudi poznata metodiarka Pamela Liebeck, sa univerziteta u Kielu (U. K.), u jednoj simbolikoj mnemonikoj formi: IGSS ( zvui slinom u matematici legendarnom iks): I: iskustvo uenika sa realnim predmetima, procesima pojavama G: razgovor nastavnika i uenika o proivljenom iskustvu uenika, S: slika (analiza slike, stvaranje slike), o proivljenim iskustvima i S: simboliki zapis proivljenog iskustva, zapis sutine formiranog pojma. Ilustrujmo ovo na primjeru izgradnje pojma broja etiri. Svaki uenik ima relativno bogato iskustvo sa ovim pojmom: mama, tata, brat, sestra i ona, on, etiri noge stola, stolice; etiri noge psa, make, krave, itd. etiri oka sobe, etiri klikera, etiri bombone; olovka, gumica, teka i knjiga, etiri predmeta, itd. Uitelj e na asu koji ima cilj izgradnju broja etiri osvjeiti ova iskustva: postavljanjem etiri grupe uenika po etiri uenika, koji svaki stoji unutar jednog kvadrata, i svaki dri po jednu teku i jednu gumicu i svih etvero dre jedan papir na kojem je brojevna slika od krugova broja etiri. Sa uenicima se vodi ciljani razgovor kako bi shvatili vezu izmeu svih skupova u ijoj je sutini broj etiri. Slijedi analiziranje slika i crtea iz udbenika u kojima je broj etiri i kreacija vlastitih slika. Uitelj zahtijeva od uenika da zatvore oi i da paljivo sluaju etiri udarca olovke po ploi stola. Nakon svega toga uenici e sami osjetiti da su doivjeli pojam broja etiri , a to im se i saoptava, ime smo ve u etvrtoj fazi, fazi simboliziranja matematikog pojma. Govori im se zvuni simbol etiri, a nakon toga i pisani simbol etiri i konano matematiki simbol 4. Da li je uenik uspio shvatiti pojam broja etiri, odmah se moe utvrditi igrom asocijacija: etiri? (razreda, teke, knjige, ... uenici govore i pokazuju); Dobra su pitanja kao naprimjer: ta povezuje konja i automobil? (mogui , poeljan odgovor ovdje je: etiri) Tako smo doli do pojma broja etiri koji je s obzirom da je polazite bilo posmatranje razliitih etverolanih skupova, realnih predmeta, primarni matematiki pojam. 11.2.3. Matematiki pojmovi vieg stepena apstrakcije, sekundarni
108

matematiki pojmovi Vidjeli smo, kroz primjer izgradnje pojma broja etiri, kako se izgrauju, kako nastaju primarni matematiki pojmovi. Pojam zbira (prirodnih brojeva) za polazite u izgradnji ima ve izgraene prirodne brojeve i, naravno, odreene realne procese, pa pojam sabiranja i pojam zbira svrstavamo u sekundarne pojmove. Naprimjer, 4+3 je neto sloeniji pojam nego to su pojmovi 4 i 3, zasebno. U pojmu 4+3 imamo zapravo tri pojma. Kad kaemo da je pravougaonik etverougao kod koga su sva etiri ugaoa pravi, jasno je da su u osnovi, u definiciji ovog pojma ranije izgraeni pojmovi: etiri, ugao, etverougao, pravi ugao. Dakle, ovako shvaen pravougaonik sekundarni je matematiki pojam. Meutim, ako uenici prouavaju realne predmete oblika kvadra i analiziraju povrine tih predmeta, mogu doi do pojma pravougaonika kao primarnog matematikog pojma: Pravougaonik je oblik na kutiji ibice ... Sve zavisi od polazita, pa je podjela matematikih pojmova na one primarne i one sekundarne relativna. 11.2.4. Sadraj i obim matematikog pojma ta je sadraj matematikog pojma? Sjetimo se da, primarni, matematiki pojam nastaje posmatranjem realnih objekata, procesa i pojava i analizom svojstava tih predmeta i pojava. Niz svojstava odbacuju se u procesu apstrakcije, a samo jedan broj svojstava, koji su sutinski, karakteristini, za pojam koji izgraujemo, zadre se u pojmu i ta, zadrana, svojstva predstavljaju sadraj matematikog pojma. ta je sadraj pojma broja etiri svaki uenik odlino intuitivno osjea i prihvata, ali teko objanjava, ali e za pojam pravougaonika, bez tekoa, navesti dugaku listu svojstava koji pravougaonik ine pravougaonikom: etiri stranice, etiri prava ugaoa, susjedne stranice (one koje imaju zajedniku taku, ba kao i svi susjedi imaju zajedniku granicu), normalne, naspramne stranice paralelne i jednake itd. To je sadraj pojma pravougaonik. Ako se ovoj listi svojstava doda jo jedna karakteristika uli smo u pojam kvadrat (preciznije pravougaonika koji je kvadrat). Razmotrimo sada ta podrazumijevamo pod obimom (matematikog) pojma. Rije matematikog iz prethodne reenice stavljena je u zagradu upravo s namjerom da se istakne da je pojam obima pojam, ba kao to je i pojam sadraja pojam imanentan ma kojem pojmu (koje sveobuhvatno problematizira nauna disciplina logika), pa i matematikom pojmu.
109

Dakle, nakon misaone generalizacije, prenoenja zadranih svojstava na sve predmete (dakle i na pojmove u uem smislu), pojave i procese, uenik nasluuje ta sve moe podvesti pod formirani pojam, emu moe pripisati izgraenu listu, sadraja pojma. Svi ti predmeti (skupovi), procesi, pojave ine obim formiranog pojma. Naprimjer, i pojam trougla, geometrijske figure i pojam naeg didaktikog pojma, nakon uzastopnih apstrakcija, nai e se u sadraju pojma trougao koji je apstraktniji od oba. Apstrakciju moemo shvatiti kao misaonu operaciju, kljunu u procesu formiranja pojmova, kao misaono odbacivanje odreenih, nebitnih nekarakteristinih svojstava pojma, pa se moe rei da apstrahovanjem sijeemo, skraujemo listu karakteristinih svojstava pojma, ime suavamo sadraj pojma. ta se tada dogaa sa obimom pojma? Nije teko zakljuiti: obim pojma se proiruje, zahvata vie predmeta (pojmova, pojava i procesa) koje su prije odbacivanja nekih karakteristinih svojstava bili sprijeeni da uu u pojam. Dakle, izmeu obima matematikog pojma i njegovog sadraja postoji neka vrsta obrnute proporcionalnosti ne one aritmetike, matematike (dva puta manji sadraj ne znai dva puta iri obim). Izmeu razliitih pojmova postoje mnogi odnosi relacije. Naprimjer, pojmove trougao i sabiranje ili naprimjer jednakostranini trougao i mnoenje (u skupu prirodnih brojeva) teko je dovesti u neposrednu vezu. Ali, pojmove trougao i jednakostranini trougao, odnosno mnoenje i sabiranje, moemo dovesti u neposrednu vezu. Ako shvatimo jednakostranini trougao kao trougao ije su stranice jednake, a mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka, osjeamo da jedan pojam raa drugi pojam, da je jedan pojam vrsta drugog pojma. Tu govorimo o rodnom pojmu i vrsnom pojmu, o konkretnijem i openitijem pojmu u odnosu na pojam kao pojam. Da rezimiramo, ba kao i u logici sistematizovanja matematikih pojma govorimo o, relativnim odnosima rodni, vrsni, a za neke (parove) pojmova ovakvi odnosi, bar za njihov blii odnos, ne postoji. Kao to je reeno, odnos vrsnosti i rodnosti lei u odnosu sadraja (obim) matematikih pojmova.

11.3. Matematiko zakljuivanje

110

Vidjeli smo kako iz matematikih pojmova, primjenom misaonih, na logici zasnovanih, operacija, nastaju matematiki sudovi, iskazi. Ueniku, koji je savladao tablice sabiranja i oduzimanja nije teko izvesti sudove 3 + 2 = 2 + 3, 4 +3 = 3 + 4, 1 + 3 = 3 + 1, odnosno 3x2 = 2x3, 3x4 = 4x3, 3x1 = 1x3 ... Do ovih sudova uenik moe doi i neposredno, bez raunanja, bez tablica sabiranja i oduzimanja, na osnovu znaenja sabiranja i oduzimanja. Dovoljno je naprimjer, na crteu predstaviti dva skupa koji sugeriu zbir odnosno proizvod, a onda da zamijeni poloaje slika tih skupova ili poloaj posmatraa. Uzastopnim ponavljanjem ovakvih sudova, uenici e sami zakljuiti, izvesti sugerirani opti zakljuak: zbir (od dva sabirka) je nepromjenljiv prilikom promjene mjesta sabiraka u njemu. U ovom primjeru sadrana je sutina zakljuivanja nepotpuno indukcijom. Nakon ovih primjera odgovorimo na pitanje: ta, u poetnoj nastavi matematike podrazumijevamo pod matematikim zakljuivanjem? Moemo rei da je matematiko zakljuivanje mentalni misaoni proces, kada iz jednog ili vie matematikih sudova (koji su uzeti kao pretpostavke, premise) izvodimo nove sudove (sudove zakljuke, sudove izvode). Ne treba posebno naglaavati da se i zakljuivanje u poetnoj nastavi matematike uenicima implicitno sugeriraju opte logike zakonitosti prilikom izvoenja zakljuaka. Ponovimo, misaona operacija, mentalni proces, kojim iz jednog ili nekoliko sudova formiramo nove sudove u poetnoj nastavi matematike shvatamo kao matematiko zakljuivanje. Polazne sudove nazivamo premise, pretpostavke, a formirane sudove nazivamo zakljuci ili izvodi. S obzirom na obim sudova pretpostavki, zakljuivanje moe biti iz jedne ili iz nekoliko (vie) pretpostavki. Kao to smo ranije naveli, sudovi (ovdje mislimo na sudove pretpostavke) mogu biti pojedinani i opti, pa s obzirom na tu injenicu razlikujemo zakljuivanje iz pojedinanih pretpostavki i zakljuivanja iz opih pretpostavki. Kompleksno gledajui, u poetnoj nastavi matematike razlikovat emo jedno, po svojoj sutini, posebno zakljuivanje koje se, izdvaja iz navedenih. To je zakljuivanje po intuiciji. Ono je blisko onom metodu (prilikom rjeavanja zadataka, naprimjer) koje nazivamo heuristikim (otkrivakim) zakljuivanjem. Navest emo nekoliko primjera, koji e biti vie od ilustracija navedenih naina, postupaka, zakljuivanja. Oekujemo da e navedeni primjeri pomoi transfer analogijom na mnoge sline sluajeve zakljuivanja u poetnoj nastavi matematike.
111

11.3.1. Zakljuivanje iz nekoliko (pojedinanih) pretpostavki Kao to smo istakli, u poetnoj nastavi matematike uenici zakljuuju najee iz nekoliko pojedinanih pretpostavki. Ukoliko do zakljuka dou koristei samo neke primjere, sudove, na koje e se odnositi iskaz zakljuak, onda je to zakljuivanje nepotpunom indukcijom. Ukoliko zakljuak izvode na osnovu provjeravanja svih iskaza, pretpostavki na koje se oslanja zakljuak, onda za takvo zakljuivanje, u poetnoj nastavi matematike, kaemo da je zakljuivanje potpunom indukcijom.Jo jedanput istiemo da se ovdje ne radi o zakljuivanju u matematici koje se naziva potpuna matematika indukcija. 11.3.2. Zakljuivanje nepotpunom indukcijom

U uvodnim napomenama u vezi sa zakljuivanjem naveli smo neke najfrekventnije primjere dokazivanja nepotpunom indukcijom: dokazivanje komutativnosti za sabiranje i mnoenje prirodnih brojeva, dokazivanje distributivnosti mnoenja prema sabiranju i oduzimanju, dokazivanje distributivnosti dijeljenja prema sabiranju oduzimanju (u sluajevima kad se ne izlazi iz skupa prirodnih brojeva). Pored navedenih primjera dokazivanja invarijantnosti (vrijednosti) zbira i produkta u odnosu na redoslijed sabiraka, odnosno faktora, te invarijantnosti zbira odnosno proizvoda (tri i vie) sabiraka, odnosno faktora, u odnosu na nain zdruivanja, primjera koji su frekventni u nastavnoj praksi (udbenicima) , ovdje emo navesti nekoliko primjera koji su izuzetno korisni i koji mogu, povui karakteristike nastavnog predmeta (poetna nastava matematike) ka matematici nauci. Primjer 1. Iz sudova 2 + 0 = 2, 3 + 0 = 3, 4 + 0 = 4, 7 + 0 = 7, 0 + 0 = 0 izvodi se zakljuak: n + 0 = n. (n je prirodan broj ili 0) Slino se zakljuuje: 0 + n = n. (n je prirodan broj ili 0) Primjer 2. Iz sudova: 2x1 = 1 + 1 = 2 , 3x1 = 1 + 1 + 1 =3, 4x1 =1 + 1 + 1 + 1 = 4, 7x1 = 7, izvodi se zakljuak: nx1 = n, ( n je bilo koji prirodan broj). Primjer 3.
112

Iz sudova: 2x0 = 0 + 0 = 0 , 3x0 = 0 + 0 + 0 =0, 4x0 =0 + 0 + 0 + 0 = 0, 7x0 = 0, izvodi se zakljuak: nx0 = 0, ( n je bilo koji prirodan broj). Primjer 4. Iz sudova : 2x (3 + 4) = 2x3 + 2x4, 4x (7 + 3) = 4x7 + 4x3, 10x (5 + 4) = 10x5 + 10x 4, izvodi se (opti) zakljuak: ax (b + c) = axb + axc (ako su a,b i c prirodni brojevi ) Primjer 5. Crtajui kvadratne mree oblika pravougaonika, ili slaui od modela kvadrata modele pravougaonika, uenik dolazi do zakljuka (algoritma za raunanje povrine pravougaonika) P= axb (a je broj jedininih kvadrata uz stranicu ija mjerna duina a, a b je broj jedininih kvadrata uz stranicu ija mjerna duina b) P = 4x3cm2 1cm
2

P = 12cm2 1cm
2

1cm
2

Primjer 6. Analogno izgradnji algoritma, pravila za izraunavanje povrine pravougaonika, uenici slaganjem modela (jedininih) kocki u forme kvadra i prebrojavajui utroene modele kroz nekoliko pojedinanih primjera izvode (opi) zakljuak V = axbxc o algoritmu za izraunavanje zapremine kvadra. Primjer 7. Formula za izraunavanje obima pravougaonika kome su duine susjednih stranica a i b, znamo da je 2x(a+b). Meutim, analizom slike pravougaonika lako se uoava da je obim (kao zbir stranica, dakle, dui) sastavljen od po dvije (susjedne) dui koje na pravougaoniku ine forme: b L = a + b, O = 2x(a + b) a
113

Iz nekoliko razliitih (po poloaju i po odnosu i veliini stranica) pravougaonika dolazi se jednostavno do algoritma do obima preko dva el-a tj. O = 2x(a + b). Ovakav nain izvoenja algoritma O = 2x(a + b) ne samo da je jednostavniji, oigledniji, nego je pogodniji prilikom koritenja inverznog puta: traenja duina stranica iz obima. Primjer 8: Obim pravougaonika je 60 cm, a razlika njegovih, susjednih, stranica je 6 cm. Izraunati povrinu tog pravougaonika!, rjeava se u etiri koraka: prvo se izrauna L, 60cm:2 = 30cm, onda se kraci L-a izjednae po duini: 30cm 6cm (ili 30cm + 6 cm), a onda izrauna krai krak tj. kraa stranica pravougaonika 24cm:2 = 12cm, (ili dui krak L-a : 36:2 = 18cm) itd. Dobijamo P = 18x12cm2 = 2dm2 16cm2. U navedenim primjerima zakljuivanja polazite za zakljuivanje bilo je nekoliko pojedinanih sudova a ishodite, zakljuak, jedan opti sud, opte pravilo. To je karakteristika zakljuivanjem nepotpunom indukcijom. Da li je ovaj nain dokazivanja (u matematici) pouzdan. Da li on uvijek dovodi do tanog suda, zakljuaka, ako smo krenuli, naravno, od tanih pojedinanih sudova, pretpostavki ? Odgovor na ovo pitanje nagovjetava rije nepotpuna. Dakle, nepotpuna indukcija nije pouzdan nain zakljuivanja. Meutim, radi svoje primjerenosti djeci koja ue poetnu nastavu matematike, on se dosta primjenjuje u poetnoj nastavi matematike, i uenici ne trebaju, na ovoj stepenici uenja matematike, da sumnjaju u taj nain dokazivanja. Nastavnik, uitelj, e uvijek imati kritiki odnos prema upotrebi nepotpune indukcije. Da je to neophodno ilustrirat emo jednim primjerom. (Kontra)primjer 8. Dokai: ako je n prirodan broj , tada je i broj nx n+ n + 11 prost! Koristei metodu nepotpune indukcije i tabelu lahko dokazujemo tvrdnju. N nxn + n + 11 1 3 2 17 3 23 4 31 5 41 6 53 7 67 8 83 9 101

Zaista, svi brojevi u drugom retku (3, 17,23, ... ) su prosti, to neopreznom ueniku sugerira pogrean zakljuak: ako je n prirodan broj , onda je broj nxn+ n + 11 prost broj. Naime, ako bismo za n uzeli 10 , pa izraunali nxn+ n + 11naili bismo na razoarenje.
114

11.3.3. Zakljuivanje potpunom indukcijom Ovaj nain zakljuivati ne treba povezivati sa zakljuivanjem potpunom matematikom indukcijom, zakljuivanjem koje je posljedica Peanovih aksioma, koje smo upoznali prilikom izgradnje skupa prirodnih brojeva, a koje, naravno, nije interesantno za poetnu nastavu matematike. Ovaj nain, zapravo, je poseban sluaj zakljuivanja nepotpunom indukcijom, sluaj kada se u pretpostavke ukljue svi mogui sudovi na koje se odnosi izvedeni zakljuak. Naprimjer, u osmom primjeru, zakljuivanja nepotpunom indukcijom, ukoliko bismo mu uveli uvjet da se zakljuak odnosi samo na prirodne brojeve n koji su manji od 10, zakljuak bi postao valjan, korektan, ali bismo to dokazivanje shvatili kao dokazivanje potpunom indukcijom. U literaturi starijeg datuma, izvoenju pojma paralelograma uglavnom se pristupalo induktivno: prvo se izgradio pojam kvadrata, pa onda pravougaonika, pa onda romba i konano romboida, bez izvoenja, naprimjer, pojma kvadrata iz pojma pravougaonika. Tako, odvojeno izgraeni, pojmovi ove etiri figure skupljeni su pod jedan pojam paralelogram. Za svaku od etiri figure provjeren je sud: naspramne stranice kvadrata paralelne su, naspramne stranice pravougaonika paralelne su , ... pa se na osnovu potpune indukcije izvodi zakljuak da su naspramne stranice (bilo kojeg) paralelograma paralelne.

11.3.4. Zakljuivanje iz jedne pretpostavke Vidjeli smo da se nepotpunom matematikom indukcijom, na osnovu nekoliko pojedinanih pretpostavki, izvode opi zakljuci, zakljuci koji vrijede, ukoliko je zakljuivanje bilo valjano, i za one iskaze koji su koriteni u procesu zakljuivanja i na sve ostale sudove na koje se odnosi zakljuak. Ovdje moemo iznova potvrditi ono poznato induktivno-deduktivno-induktivno ili od pojedinanog do opteg pa opet ka pojedinanom. U zakljuivanje iz jedne (opte) pretpostavke svrstavamo neposredno deduktivno zakljuivanje. 11.3.5. Neposredno deduktivno zakljuivanje Krenimo od (tanog, opteg) iskaza: Svaki viekratnik broja 10 je viekratnik broja 5.
115

U ovom iskazu pojavljuju se pojmovi: B: viekratnici broja 10 (10,20,30, ...) i A: viekratnici broja 5 (5,10,15, 20, ...). Iskaz nam sugerie odnos: B je vrsni pojam za pojam A, dakle

Ako uoptimo iskaz i formuliramo ga kao svaki b je a onda iz njega moemo izvesti jo dva iskaza: 1. Neki b su a 2. Neki a su b. U naem, konkretnom, primjeru moemo zakljuiti i da je broj 19340 viekratnik broja 5. U ovom primjeru skiciran je jedan nain (neposrednog) deduktivnog zakljuivanja, koji lako prepoznajemo po Iz svaki izvodi se neki. Dakle, (neposredno) deduktivno zakljuivanje je oblik zakljuivanja iz jedne pretpostavke kojom se iz jednog iskaza o pojmu u pretpostavci izvodi zakljuak o pojmu u zakljuku, pri emu je pojam u zakljuku vrsni pojam pojma u pretpostavci. Zakljuivanje po analogiji (slinosti) je oblik zakljuivanja kojim se iz jednog tanog tvrenja o pojmu u pretpostavci izvoenja tvrenja o drugom pojmu (u zakljuku) koji ima neku vezu, neka zajednika svojstva sa pojmom u pretpostavci. Zakljuak izveden analogijom nije pouzdan. On nee biti taan ako se ne oslanja na pojam u zakljuku, ne posjeduje karakteristino svojstvo na kojem je tvrdnja utemeljena. Neposrednim deduktivnim zakljuivanjem u poetnoj nastavi matematike uenik opti zakljuak, koji je izveden induktivnim putem, koristi kao polazite i iz njega izvodi pojedinane zakljuke. Dakle, ovdje je pretpostavka jedan opti iskaz, a zakljuak pojedinani iskaz(i). Uenici, ponekada nisu ni svjesni da prilikom izvoenja nekih pravila, prilikom rjeavanja zadatka, koriste deduktivno zakljuivanje, a vrlo ga umjeno primjenjuju. Nerijetko e uenici, u zadatku 1+2+3-4+5+ ... + 10 primijeniti, ono to je, kako se misli, primijenio Gaus uenik, u desetoj godini ivota, kada
116

je za, minut-dva doao do zakljuka da je zbir prirodnih brojeva, od 1 do 100 broj 5050. Naime, uz neznatnu pomo nastavnika raunat e, esto napametno: 1+2+3+ ..+10 = 5x11 = 55. Zato ovaj primjer istiemo ovdje, gdje govorimo o deduktivnom zakljuivanju? Jednostavno, jer su zakonitosti sabiranja (komutativnost i asocijativnost) toliko uopteni da ih uenik i shvata i prihvata kao opu zakonitost, koja vai u svim sabiranjima prirodnih brojeva, pa ih onda primjenjuje na konkretnim, pojedinanim sluajevima, kao to je izraunavanje zbira 1+2+3+ ... + 10 = (1 + 10) + (2 + 9) + .. . Jo jednostavniji, oigledniji, primjer deduktivnog zakljuivanja je primjena suda o distributivnosti mnoenja prema sabiranju, naprimjer prilikom izgradnje algoritma za postupak (pismenog) mnoenja, odnosno distributivnost dijeljenja s obzirom na sabiranje prilikom izgradnje pravila, postupaka pismenog dijeljenja, ali i prilikom usmenih mnoenja i dijeljenja. Naprimjer, raunanje produkta brojeva 9999 i 3456 postaje mnogo jednostavnije ako se umjesto broja 9999 uzme razlika 10 000 - 1 i primijeni distributivnost mnoenja prema oduzimanju. U jednom primjeru kojim smo ilustrovali zakljuivanje nepotpunom indukcijom izvedeno je to pravilo, zakonitost distributivnosti mnoenja prema sabiranju i to je jedan opti zakljuak, opte pravilo. Neposrednom primjenom tog pravila na konkretan sluaj, zakljuivanje je bilo neposredno deduktivno. Vano je ovdje naglasiti, da se u praksi susreemo ne ba rijetko sa mehanikim, pa i pogrenim deduktivnim zakljuivanjem, ak i u ponekom udbeniku, moemo nai aplikaciju algoritma (opteg zakljuka) za izraunavanje povrine pravougaonika P= axb, na ovakav nain: P = 12cmx10cm= ... , umjesto korektnog zapisivanja P = 12x10cm 2, pri emu se lako uvia samo formalistiko shvatanje i primjena pravila. Da zakljuimo, kod neposrednog deduktivnog zakljuivanja se iz tanog opteg tvrenja o matematikom pojmu u pretpostavci izvodi tano tvrenje o pojmu koji je manje opti, dakle koji je vrsni, u odnosu na pojam u pretpostavci. 11.3.6. Matematiko zakljuivanje po slinosti (po analogiji) Matematiko zakljuivanje po slinosti je takoe zakljuivanje iz jednog iskaza. Prilikom izgradnje algoritma pismenog sabiranja, za sluaj prijelaza desetica preko devet, uenici mogu lahko (ako im to omoguimo!) izvesti zakljuak o postupku na osnovu onoga to su nauili prilikom razmatranja sluaja kada je bilo u pitanja prelaenje broja jedinica preko devet. U oba ova sluaja, pravila
117

su zasnovana na injenici da svaka dekadska jedinica ima deset jedinica koje su prije nje. Ova navedena dva sluaja imaju zajedniko analoko jezgro: strukturu zapisivanja brojeva u dekadskom brojevnom sistemu. Za kvadrat kaemo da je tangentni etverougao (moe mu se upisati krunica). Primjeri: Iz svojstva jednakost stranica kvadrata i romba i opteg tvrenja kvadratu se moe opisati krunica, izvodimo zakljuak rombu se moe opisati krunica. Meutim, iz iskaza, suda kvadratu se moe opisati krunica bio bi izveden pogrean zakljuak da se i rombu (koji je takoe jednakostranini etverougao) moe opisati krunica. Zato je to tako? Jednostavno, ova analogija ne bi bila izvedena iz analoke jezgre (konstantnosti zbirova suprotnih uglova), osobine koju nema romb. Isto tako, iz injenice da je broj desetinog zapisa koji zavrava nulom ili peticom djeljiv sa pet prenijeti analogijom na, primjer brojeve zapisane u sistemu baze 6 to bi bilo potpuno pogreno, jer bi se sapleli ve na prvom primjeru: broj 15 6 (= 11) oigledno nije djeljiv brojem 5 to je ovdje bilo pogreno? Pogreno je bilo shvatanje analoke jezgre. U sutini broj 5 je djelitelj brojeva baze (10), pa bi se analogan zakljuak izgledao ovako: u brojevnom sistemu baze 6 broje je djeljiv sa 3 (2) ako mu je zadnja cifra 0 ili 3 (2). Stvarno, 3 je djelitelj brojeva 136 (= 9), 3406 (= 132), 236 (= 15), itd. Dakle, kao to i nepotpuna indukcija nije pouzdan nain zakljuivanja tako ni zakljuivanje analogijom, po slinosti nije pouzdan nain zakljuivanja. Meutim, ipak je ovaj nain zakljuivanja izuzetno est i vaan u poetnoj nastavi matematike. Navest emo jedan primjer primjene analognog zakljuivanja u rjeavanju zadataka. Prilino sloen zadatak, za uenika treeg razreda: Na brojevnoj osi odrediti broj koji ima etiri put veu udaljenost od broja 457 nego od broja 262, analogijom se dosta uspjeno rjeava. Umjesto brojeva 457 i 262, uzimaju se brojevi, manji, naprimjer 12 i 2. Posmatranjem tih brojeva na brojevnoj osi i rjeavanjem analognog zadatke za te brojeve: 12 - 2 = 10, 10:5 = 2, 12 - 42 = 4 (ili 2 + 12 = 4) lako se, analogno rjeava osnovni zadatak: 457 - 282 = 175, 175:5 = 35, 282 + 135 = 317 (ili 457 - 435 = 317). Lijepi primjeri analogije su i primjeri rjeavanja nekoliko zadataka, koji na prvi pogled, nemaju neposrednu vezu, meutim imaju zajedniko jezgro:
118

To su zadaci: 1. Na dui AB date su take C, D, E i F. Koliko je sa svih est taaka odreeno dui? 2. U skupu od est ljudi svako se rukovao sa svakim. Koliko je tu bilo rukovanja? 3. est poznanika sa ljetovanja , nakon povratka sa ljetovanja, napie svaki svakom po jedno pismo. Cijena marke je 50 Pf. Koliko su ukupno novaca izdvojili za marke?

11.3.7. Zakljuivanje intuicijom

Ovaj nain ne moe se svrstati niti u jedan vid zakljuivanju koje smo generalno naveli, ali ipak je u tijesnoj vezi sa svim navedenim vidovima zakljuivanja. Ovaj nain u poetnoj nastavi matematike nije est, ali od ogromne je vanosti. Zato? Uitelj mora biti sposoban da prepozna uenike koji pokazuju sposobnost intuitivnog rjeavanja problema. Nerijetko se u takvim uenicima kriju budui matematiki, odnosno intelektualni talenti. Iako je put intuitivnog zakljuivanja teko objanjiv teko ga opisuje i onaj ko je intuitivno zakljuivao, treba naglasiti da je u osnovi rije o aktivnostima, misaonim koje su zasnovane na ranijim iskustvima. Iako nije bez osnova tvrdnja da je sposobnost ovakvog naina zakljuivanja, jedna od uroenih sposobnosti, ne treba zanemariti ni prethodna iskustva linosti, osobe, uenika, koja pobuuju te sposobnosti. U svakom sluaju, te napore i sposobnosti uenike treba i ohrabrivati i dalje razvijati. Intuitivno zakljuivanje usko je vezano sa zakljuivanjem analogijom. I intuitivno zakljuivanje, zakljuivanje ad hoc, spada u ona koja nisu pouzdana. Valja ih uvijek provjeriti drugim nainima zakljuivanja.

119

12. PRINCIPI, METODE I OBLICI RAD U SAVREMENOJ NASTAVI MATEMATIKE 12.1. Principi nastave matematike 12.1.1. Pojam i vrste didaktikih principa
U svakom ljudskom radu postoje odreeni principi koji se moraju potovati da bi rad bio uspjean. Princip je rije latinskog porijekla (principumnaelo, osnova, osnovno uenje, osnovna misao i osnovno pravilo od kojeg se polazi u radu). Dr. Vladimir Poljak navodi da su ...didaktiki principi odreena naela kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove zadatke. Milan Bakovljev u didaktici navodi principe sa kojima se slui veina autora a to su: princip naunosti, sistematinosti, postupnosti, voenja rauna o uzrastu uenika, uvaavanja individualnih sposobnosti uenika, uenike aktivnosti, princip oiglednosti, princip povezanosti teorije sa praksom, trajnost znanja, umijea, navika i ekonominosti.

12.1.2. Princip primjerenosti

Primjena ovog principa u nastavnom radu zahtjeva da izbori i nain obrade sadraja budu primjereni prema uzrasnim, psihikim i fizikim sposobnostima uenika, kao i njegovim interesovanjima. Da bi nastavno gradivo uenicima bilo dostupno, njegov obim i kvalitet moraju biti prilagoeni razvojnim karakteristikama i mogunostima uenika. Ovaj princip odnosi se na sve aspekte nastavnog rada, npr.: za odreivanje sedminog broja asova, na dnevno i sedmino optereenje uenika, izbora adekvatnih izvora znanja, nastavnih metod, oblika rada itd. Ovaj princip odnosi se i na objektivne faktore kao to su pravilno dimenzioniranje kolskog namjetaja, nastavnih pomagala, udbenike
120

literature. Primjena principa primjerenosti nastave uzrastu uenika znai da nastava ne bude ni prelagana i preteka, da s prouavanjem pojedinih nastavnih sadraja treba poeti pravovremeno, ni prerano, ni prekasno da ne treba potcjenjivati ni precjenjivati psihofizike snage uenika, treba voditi rauna o subjektivnim snagama uenika, a ne samo o objektivnim drutvenim potrebama. Zadatak nastave je da potpomae, unaprjeuje i intenzivira razvoj uenika do najvieg mogueg nivoa. U poetnoj nastavi matematike princip primjerenosti ostvaruje se na sljedee naine: Osiguravanjem adekvatnog predznanja uenika, Adekvatnim izborom, rasporedom i interpretacijom gradiva, Izborom metoda, oblika rada, nastavnih sredstava itd.

12.1.3. Princip oiglednosti i apstraktnosti

Rekli smo da je znanje jedinstven sistem injenica i generalizacija koje su uenici usvojili i zadrali u svijesti. injenice i generalizacije se razlikuju s obzirom na nain usvajanja i kvalitetu znanja. Principom oiglednosti osigurava se usvajanje injenica, a principom apstraktnosti usvajanje generalizacija. Drati se pricipa oiglednosti znai stjecati znanje putem ulnog doivljavanja. Pojedinac doivljava svijet koji ga okruuje i usvaja injenice spoljinim predmetima pomou ula vida,sluha, mirisa, dodira i ukusa. Na taj nain o njima izgrauje predstave. U nastavi govorimo o oiglednosti, kad se uenicima omogui da putem opaanja primaju predmete i pojave koji se obrauju tokom nastavnog procesa. Princip oiglednosti znai promatranje predmeta i pojava od strane uenika u izvornoj stvarnosti na razliitom oiglednom materijalu uz angaovanje to vie ula da bi stekla bogatija i adekvatnija ulna iskustva. Vanost oiglednosti je viestruka. Promatranjem interesantnog objekta kod uenika se pored osjetnih doivljaja, o njemu razvija panja , interes, objekt se doivljava emocionalno, pamte se slike, objekti, itd... Promatranje je prisutno u svim etapama nastavnog proces, ne svodi se samo na vizualno percepiranje ve obuhvata i ostala osjetna podruja. Pored neposrednog promatranja u izvornoj, objketivnoj stvarnosti oiglednost je zastupljena i primjenom nastavnih sredstava pa i kad nastavnik, oigledno, slikovito pripovijeda. Oiglednost i promatranje nisu opreni i meusobno se ne iskljuuju.To su dvije etape procesa saznavanja, promatranja predmeta iz neposredne stvarnosti, ili nastavnih sredstava je poetna , a apstraktno miljenje , zavrna faza tog procesa.

121

Oiglednost treba da je najzastupljenija u etapi upoznavanja injenica. injenice se poetak, a ne krajnji cilj nastave. Konkretne pojedinane injenice su osnova za oupavanje i saznavanje zakonitosti. Da bi oiglednost u nastavi ispunila svoju svrhu nuno je uenike osposobljavati da planski promatraju.Nastavnik treba voditi promatranje, usmjeriti panju uenika na ono to je bitno, provjeravati da li je to to su zapazili bitno i kako to objanjavaju. Oiglednost je potrebna u tolikoj mjeri da uenici u svojoj svijesti akumuliraju dovoljno u kvantitetu injenica, to je ustvari materijalna osnova na temelju koje se prelazi na apstrakcije osnosno generalizacije. Primijeniti princip oiglednosti znai dati znanja na tipinim primjerima koji pomau formiranje odreenih pojmova, pravila i zakona, a ne dati to vie ulnog znanja.

12.1.4. Princip svjesnosti i aktivnosti

Ovaj princip zahtijeva da uenici svjesnim naporom savladaju nastavne zadatke. Posebna panja pridaje se odnosu uenika prema uenju. Ovaj princip se ne ograniava samo na podruje intelekta ve i na druge dimenzije procesa uenja (motivaciju, pozitivne stavove prema uenju itd.). osnovna sutina pricipa svjesnoti i aktivnosti je u tome da se sagleda kako uenici usvajaju znanja, kakav je njihov odnos prema nastavi i kakav je i koliki stepen njihove vlastite aktivnsoti u procesu uenja nastavnog gradiva i u njegovoj primjeni. Ovaj princip ukazuje da je uloga uenika u nastavi aktivna i da je uenik u ulozi subjekta, a ne pasivan u nastavnom procesu. Uspjena primjena i realizacija ovog principa zavisi od mjesta i uloge nastavnika u odgojno-obrazovnom radu. Proces nastave razmatra se sa stanovita aktivnosti nastavnika (pouavanje) i sa stanovita uenika (uenje). Veoma je vano da uenici imaju prilike da formuliu probleme koji odgovaraju njihovim mogunostima i da ih samostalno rjeavaju. Na taj nain uenici se ue da savlauju tekoe i da stjeu bogata, trajna i operativna znanja vlastitom aktivnou. Ovaj princip u nastavi matematike primjenjuje se na svim etapama nastavnog procesa ( usvajanje nove nastavne grae, ponavljanje, uvjebavanje i primjenjivanje u praksi).

12.1.5. Princip individualizacije

122

Svaki uenik se po neemu razlikuje od ostalih uenika istog odjeljenja. Izmeu uenika istog odjeljenja postoje razlike u hronolokoj, obrazovnoj i mentalnoj dobi, postoji razliitost obiteljskih i drutvenih sredina iz kojih potjeu. Princip individualizacije podrazumijeva prilagoavanje didaktike aktivnosti svakom ueniku vodei rauna o njegovim individualnim karakteristikama. Individualizacija nastave znai orijentaciju na realne tipove uenika, uzevi u obzir razlike meu njima i usklaivanje metoda i postupaka pedagokog djelovanja prema tim razlikama, pomo uenicima da napreduju svojim vlastitim tempom u skladu sa mogunostima. Individualizacijom se nastoji ostvariti maksimalne mogunosti u razvoju svakog pojedinca. Glavni cilj individualizacije je nauiti uenike da ue, formirati kod njih pozitivnu motivaciju za uenje i osloboditi potencijalne sposobnosti svakog pojedinog uenika. Potencijalna sposobnost je sloena sposobnost pojedinca koja se manifestuje u svakoj pozitivnoj reakciji za koju je on sposoban. Individualizacija nastave treba da obuhvati sve uenike u odjeljenju. Moe se sprovoditi razliitim nainima diferencijacije nastave. Najlake se ostvaruje u dopunskoj, izbornoj i fakultativnoj nastavi. U redovnoj nastavi individualizacija se najlakse sprovodi individualnim radom uenika posebno na diferenciranim zadacima prema odreenim individualnim razlikama. Individualnim radom uenici rade svojim vlastitim tempom. Individualizacija nastave postie se diferencijacijom nastave u sadraju i nainu rada u toj mjeri da se zadovolje indivudalne razlike meu uenicima. Individualizacijom nastave tei se maksimalno iskoristiti psihofizike snage uenika radi njihovog intenzivnijeg razvoja ime se u jo veoj mjeri ostavruje princip adekvatnosti i anticipacije.

12.1.6. Princip sistematinosti i postupnosti

Sistematinost znai obraivanje nastavnih sadraja u odreenom logikom pregledu, koji e dovesti uenike do stupnja naunog sistema kao logikog pregleda naunih injenica i generalizacija. Prema tome, primjenom sistematinosti treba znati i umjeti logiki struktuirati nastavne sadraje, bez obzira na to je li to nastavni program u cjelini ili u pojedinim uim dijelovima. Sastavljai nastavnog programa sistematizirali su nastavne sadraje po predmetima i razredima, a nastavnik treba da logiki struktuira ue dijelove nastavnih sadraja prilikom obrade nastavnih tema i nastavnih jedinica. Rukovodei se principom sistematinosti, nastavnik vodi uenike do naunog sistema koji predstavlja vrhovni domet ljudske spoznaje i formiranja naunog pogleda na svijet. Nastavnik uenike vodi do nastavnog sistema korak po korak vodei rauna o principu postupnosti. Uenike postepeno osposobljava da
123

novousvojena znanja povezuju sa prethodnim i uklapaju to u sistem znanja. Pravo znanje predstavlja sistem naunih injenica i generalizacija iz odreene oblasti, a ne skup meusobno izolovanih naunih fragmenata.

Postupnost u radu nastavnika izraava se pravilima: Od lakeg ka teem, Od jednostavnog ka sloenom, Od blieg ka nepoznatom, Od konkretnog ka apstraktnom

Principom sistematinosti zahtijeva se izlaganje nastavnih sadraja u logikom pregledu koji odgovara naunom sistemu, principom postupnosti zahtijeva se obraivanje sadraja u skaldu sa psihikim mogunostima uenika.

12.1.7. Princip objektivne realnosti

Ovaj princip navodi J.Markovac, 1992. godine a istie da je vaan u poetnoj nastavi matematike, gdje se osnovni matematiki pojmovi izvode iz kvantitativnih odnosa objektivne realnosti. Kvantitativni odnosi realnosti esto se aktualiziraju uenikim didaktikim materijalom i tekstualnim zadacima u poetnoj nastavi matematike. Ovaj princip je uslovljen genezom spoznavanja kvantitativnih odnosa djeteta koje poetak ima uvijek u realnosti. Primjena ovog principa doprinosi stvaranju pretpostavke za primjenu steenog znanja u praksi. Formirajui osnovne matenatike pojmove na relanim kvantitativnim odnosima, stvaraju se uslovi za razumijevanje njihovog formaliziranog zapisa.

12.1.8. Princip motivisanosti

Najjau pokretaku snagu nastave matematike ine motivi. Uenici se mogu motivisati za uenje matematike pravilnim izborom gradiva, nastavnih metoda, oblika rada, nastavnih sredstava, demokratskom komunikacijom sa uenicima i sl. Pravilno vrednovanje i ocjenjivanje uenikog napretka u nastavi matematike takoe je snaan motivacioni faktor za uenje ovog nastavnog predmeta.
124

12.1.9. Princip racionalnosti

Ovaj princip podrazumijeva racionalan, ekonomian i logian pristup problemima koji se obrauju kroz nastavu matematike i u svakodnevnoj praksi. S obzirom da u nastavi matematike dominiraju bitni aspekti realnog svijeta, povezanost sadraja podrazumijeva trajnost usvojenih znanja, to ini nastavu matematike posebno izuzetnom.

12.1.11. Princip naunosti i savremenosti

Potovanje principa naunosti u nastavi podrazumijeva zasnivanje ukupnog nastavnog rada na nauno-provjerenim sadrajima, oblicima i metodama. Sutina ovog principa ogleda se u zahtjevu da uenici tokom svih godina uenja i kolovanja usvajaju znanja koja su nauno provjerena, koja odgovaraju savremenom nivou nauke, tendencijama i perspektivama njenog razvoja. Kod uenika treba formirati potrebe i navike za samostalno stejcanje znanja, a treba ih upoznati sa metodama nauke i osnovnim naunim metodama i tehnikama koje se primjenjuju u istraivanjima, naravno na uenicima dostupan nain. Ovaj se zahtjev ostvaruje u zavisnosti od uzrasta i psiholokih mogunosti uenika. Pored stjecanja nauno-provjerenih znanja bitan cilj nastave je i misaoni razvoj uenika. Nauno zasnovana znanja najvie pomau razvoju logikog miljenja koje je u osnovi svakog naunog rada. Primjena ovog principa vodi formiranju naunog pogleda na svijet to je jedan od vanih ciljeva obrazovanja. Princip naunosti vai za sve predmete i podjele koje postoje. Kad je u pitanju nastava matematike, ovaj princip podrazumijeva savremeno znanstveno tumaenje matematikih pojmova u granicama uenikih razvojnih mogunosti. Savremenost i naunost odnose se na nastavne sadraje i na nastavni proces u nastavi matematike.

125

12.2. OBLICI RADA U NASTAVI MATEMATIKE

12.2.1.Vidovi oblika nastavnog rada u nastavi matematike Pod oblikom nastavnog rada podrazumijeva se nain aktivnosti nastavnika i uenika, a karakterie ih odgovarajua vrsta socioloke organiziranosti. Polazei od organiziranosti, oblici nastavnog rada razvrstavaju se na frontalni, grupni, rad u parovima (tandem ) i individualni. Koji e se oblici nastavnog rada koristiti u nastavi matematike ovisi od didaktikog trougaoa : od pristupa nastavnika, od uzrasnih mogunosti i sastava uenika i od vrste nastavne grae. U didaktici su esto oblici nastavnog rada mijeani sa nastavnim metodama. Oni predstavljaju iri organizaciono-radni okvir od nastavnih metoda jer se u jednom obliku nastavnog rada mogu primjenjivati razliite metode (vie njiih). Uzimajui kao kriterij strukturu i jasnost nastavnog sadraja Herburger i Simonic razlikuju objanajavajui i razvojni oblik nastave. Karl teker oblike nastavnog rada dijeli na neposrednu anstavu i posrednu. U neposredne oblike rada u nastavi ubrajaju se oni oblici u kojima nastavnik prenosi znanja i direktno rukovodi nastavnim procesom na klasian nain. Nastavnik je glavni i esto jedini nosilac rada na asu. On izlae gradivo, pokazuje predmete i slike, objanjava ih. Nastavnik sam utvruje cilj i pravi plan rada, bira nastavne metode i sredstva koja e koristiti, sam realizuje plan. Neposredni oblici nastave su ekonominiji od posrednih oblika. Njima se podstie kod uenika razvoj takmiarskog duha i jednostavniji su za organizaciju. Nedostatak je to se nastava prilagoava prosjenom ueniku i to su zapostavljene individualne sposobnosti uenika. Posredni oblici nastavnog rada razvili su se iz tihog rada koji se praktikovao u kombinovanim odjeljenjima malih kola. U posrednim oblicima nastave nastavnik radi, usmjerava i kontrolie obrazovni proces posrednim sredstvima u koja se ubraja: opa organizacija rada, pripremanje posebnih zadataka, radnih i kontrolnih listova, uputstava. Znaaj ovog oblika rada je to se poveava samostalnost uenika u radu i to se uvode u samouenje.
126

12.2.2. Uloga frontalnog oblika rada u nastavi matematike U frontalnom obliku rada nastavnik istovremeno radi sa cijelim odjeljenjem. Ukoliko ulogu nastavnika preuzme uenik ili neko drugi u odjeljenju i tada govorimo o frontalnom obliku rada u nastavi. Nastavno gradivo nastavnik izlae, tumai, objanjava, demonstrira cijelom odjeljenju istovremeno. Pitanja postavlja cijelom odjeljenju a uenik koji odgovara na pitanje radi to pred cijelim odjeljenjem. Postoje dva naina frontalnog oblika rada : vezani i slobodni. U vezanom obliku rada nastavnik najvei dio asa koristi verbalnu aktivnost i njegova uloga je dominantna. Slobodni nain frontalnog rada daje uenicima veu slobodu i insistira vie na njihovoj aktivnosti. Uenici postavljaju cilj i zadatke asa, planiraju rad, realizuju ga i donose zakljuke. Nastavnik ih u tome usmjerava i pomae im. 12.2.3. Prednosti i nedostaci frontalnog rada Prednosti frontalnog oblika rada prema Poljaku ogledaju se u sljedeem : ...frontalni rad je najekonominiji jer nastavnik istovremeno radi sa velikim brojem uenika, nadalje, nastavnik izravno komunicira sa svim uenicima i pri tome kontrolira da li ga svi uenici prate. Uenici usvajaju nain izraavanja i ujedno i sami imaju prilike da se verbalno izraavaju. Nastavnik direktno rukovodi cijelim odjeljenjem, to pridonosi da se rad istovremeno zajedniki zapone i zavrsi. U zajednikom radu slabiji uenici potiu se na intenzivniji tempo rada, a indiferentni na aktivnost, razvija se kolektivna radna disciplina i discipliniranost u radu i rad se pod rukovodstvom nastavnika vodi najsigurnijim putem do cilja i sl. Nedostaci frontalnog oblika rada su: - Tekoe individualizacije gdje bi teina i tempo rada bili prilagoeni individualnim sposobnostima uenika, - Stepen usvojenosti nastavnih sadraja moe se provjeravati samo kod jednog odreenog broja uenika, radom, - Nema direktne komunikacije izmeu uenika zbog ometanja rada, - Istovremeno je teko i nemogue aktivirati sve uenike,
127

Ovaj rad je uniformiran to izaziva monotoniju i dosadu, U uionici vlada atmosfera predavaonice i sluaonice, Odjeljenje je heterogeno po sastavu, a frontalnim radom stvara se vjetaka homogenost, Uenici su pasivni jer sve poslove radi nastavnik, Nastavnik se rado sa velikom grupom uenika brzo umara, Frontalni oblik daje male mogunosti za praktinu primjenu steenih znanja

12.2.4. Individualni oblik rada Individualni oblik nastavnog rada je takav oblik rada u kome svaki uenik u odjeljenju radi smaostalno postavljeni zadatak. Dr. Mladen Vilotijevi navodi tri vrste individualnog rada sa uenicima: - Nastavnikov rad sa pojedincem - Svi uenici rade na istom zadatku - Rad uenika na razliitim zadacima

12.2.5. Prednosti i nedostaci individualnog oblika rada Individualni oblik rada osamostaljuje uenike tako to ih ui da ue. Ovo doprinosi razvoju samopouzdanja kod uenika. Pojedinac realno sagledava koliko je postigao i kakav je njegov rezultat u odnosu na postignua drugih uenika. Nastavnik stie realnu sliku o znanju svakog pojednica i odjeljenja kao cjeline. Uvaavaju se potrebe i mogunosti svakog uenika. Uenici su u individualnom radu stavljeni u direktan odnos prema odreenim zadacima nastavnih sadraja gdje se zahtijeva maksimalna aktivnost svakog pojedinca. Uenici su preputeni vlastitom znanju i vlastitoj sposobnosti. Individualni rad uenika zahtijeva temeljitu pripremu nastavnika ( da uradi zadatke prilagoene psihofizikim mogunostima uenika, da pripremi i umnoi nastavne listie, da ih temeljito pregleda). Primjenom individualnog oblika rada ne treba pretjerivati. Ma koliko dobro bio pripremljen on trai povean napor uenika pa ga treba umjereno koristiti. 12.2.6. Grupni oblik rada Grupni oblik rada se veoma esto koristi u nastavi matematike.Grupni rad uenika izvodi se tako da se unutar uenikog kolektiva povremneo
128

formiraju manje skupine uenika koje samostalno rade na odreenim zadacima i sa rezultatima svog rada upoznaju nastavnika, odnosno cijeli kolektiv. Grupnom obliku rada odjeljenje se dijeli na grupe, grupe svaka za sebe osvaruju postavljene zadatke, a o rezultatu svog rada nakon zavretka obavjetavaju odjeljenski kolektiv. Organizacija grupnog oblika rada provodi se na sljedei nain: najprije nastavnik upoznaje sve uenike sa programom rada, odnosno sa konkretnim zadacima koje e grupe rjeavati. Programe rada nastavnik e unaprijed pripremiti za svaku grupu. Upoznat e uenike sa programom rada, tehnikama rada, uputit e ih u upotrebu razliitih izvora i ostalog materijala, u naine kako e evidentirati rad, upoznat e ih sa eventualnim opasnostima i sa svrhom rada. Nakon zavrenog rada predstavnik grupe izvjetava o rezultatima svog rada. Nakon izvjetaja predstavnika grupa prelazi se na sintetiziranje rezultata svih grupa 12.2.6.1. Veliina grupe Grupni oblik rada odvija se kroz etiri faze: Pripremna Operativna Verifikativna Aplikativna

U pripremnoj fazi vri se podjela uloga u grupi, utvuju se kriteriji za formiranje grupa i bira se voa za svaku grupu. Uloge uenika u grupi su razliite i brojne. Raznovrsnost uloga doprinosi modernijem, sveobuhvatnijem, raznovrsnijem i interesantnijem radu u grupi. Veoma je bitno voditi rauna o nainu formiranja grupa. Operativna faza predstavlja centralnu aktivnost svake grupe i svih grupa u odjeljenju. Uloga nastavnika je da u ovoj fazi usmjerava grupe u radu kao i pojedine lanove grupa. Iloga nastavnika u ovoj fazi je viestruka, on se mora nai u ulozi organizatora, planera, stimulatora, emitora i modjelatora. U verifikativnoj fazi organizuju se razliita vrijednovanja. M. Stevanovi navodi da se organizuju sljedee vrste vrednovanja: 1. 2. 3. 4. Vrednovanje programskih sadraja tj. zadataka za grupni oblik rada Vrednovanje primjenjenog organizacionog oblika rada Vrednovanje rada nastavnika i voa grupa Vrednovanje rada uenika i odgojno obrazovnih efekata primijenjenog grupnog oblika rada
129

5. 6.

Vrednovanje koritene literature sa aspekta primjene grupnog oblika rada Vrednovanje vrednovanja.

Postoje dvije vrste zadataka u grupnom obliku rada: istovrsni i diferencirani. Istovrsni zadaci jednaki su za sve grupe. Obino se daju uenicima kada treba ponoviti, uvjebati odreene nastavne sadraje. Diferencirani zadaci su kad svaka grupa, iz iste nastavne jedinice, dobije razliite zadatke. M. Vilotijevi govori o tri modela grupnog oblika rada: - diferencijacija zadataka po grupama - diferencijacija zadataka po grupama a da zadatke u pojedinim lanovima grupe daje voa - diferecijacija zadataka po grupama i u okviru grupa za svakog lana. 12.2.7. Prednosti i nedostaci grupnog oblika rada Prednosti grupnog oblika rada ogledaju se u sljedeem: - nosioci glavnog dijela rada su uenici - uenici su stavljeni u direktan odnos prema nastavnom sadraju i izvorima na kojima ue - u grupnom obliku rada postoji stalna direktna saradnja meu uenicima - radei neposredno uenici formiraju svoje radne sposobnosti s posebnim obzirom na kolektivni rad - ovaj oblik rada omoguava veu fiziku pokretljivost uenika i time osvjeava - grupni oblik rada odgovara uenicima i psiholoki - omoguuje regulisanje tempa rada kod svakog uenika - kroz grupni oblik rada uenici se bolje upoznaju i grupni oblik rada ima svojih nedostataka. Treba ga primjenjivati zavisno od prirode gradiva i nastavnih sadraja. Za grupni oblik rada nisu pogodni mnogi sadraji iz razliitih nastavnih predmeta. Nepogodno je isuvie teko nastavno gradivo koje prevazilazi individualne sposobnosti veeg broja uenika. 12.2.8. Rad u parovima Rad u paru (tandemu) je takav oblik rada u kome dobiveni zadatak izvravaju dvojica uenika. U paru se moe ostvariti jedinstvo, ako su parovi po osobinama i stavovima komplementarni. Ukoliko jedan od partnera nije
130

spreman na saradnju par se rastura. Rad u paru ubraja se u inovirajue oblike nastavnog rada. Predstavlja prelaz od individualnog ka grupnom i kolektivnom( frontalnom) i masovnom obliku rada. Rad u parovima odvija se i rpolazi kroz tri faze koje su logiki povezane: - pripremnu - fazu samostalnog istraivakog rada - fazu prezentacije rezultata rada U pripremnoj fazi rada obavljaju se sljedei zadaci: - definiraju se ciljevi i zadaci, kao i oekivani rezultati koje treba dobiti u radu u parovima, - odreuju se kriteriji za formiranje parova i utvruje se broj parova u odjeljenju, - vri se izbor sadraja, tema i dijele se zadaci parovima - pripremaju se razliiti izvori znanja kojima e se par sluiti u rjeavanju zadatog problema. Zadaci se mogu zadati na razliite naine: a) mogu se napisati na tabli, ili grafo foliji b) mogu se uenicima pustiti da sluaju magnetofonske ili gramofonske zapise c) moe se napisati plakat ili nastavni listii, d) mogu im se dati novi udbenici, prirunici e) mogu i sami smiljati zadatke. Kao instrumenti za dobivanje povratne informacije o radu mogu se koristiti:kontrolni zadaci, testovi znanja, zadaci za pet minuta ispitivanja, ankete i sl. U drugoj fazi samostalnog istarivakog rada parova dolazi do neposredne realizacije aktivnosti uenika na rjeavanju postavljenih zadataka. Parovi su obino motivirani za rad. U fazi samostalnog rada parovi prvenstveno planiraju aktivnost za izvrenje radnih naloga, zatim organiziraju nain izvravanja radnih zadataka i radnih naloga. U fazi prezentacije se objedinjuju i prezentiraju dobiveni rezultati. Rezultati se mogu prezentirati na vie naina: - da svaki par prezentira rezultate, - da parovi meusobno prezentiraju i vrjednuju rezultate - prezentiranje rezultata moe se obaviti i tako da se rad parova transformira u kolektivni oblik rada.

131

Cilj ove faze rada u parovima je da se stekne uvid u jednistveni pregled sadraja, da se pretresu dobiveni rezultati i da se ocijeni rad parova i pojedinaca.

12.2.9. Prednosti i nedostaci rada u parovima Rad u parovima ima brojne prednosti koje se ogledaju u sljedeem: - povoljno utie na razvoj drugarskih odnosa i na socijalizaciju - omoguuje parovima da potpuno dou do izraaja to je u frontalnom radu nemogue - vaan je i izvan nastave u okviru domaeg rada uenika - nalazi svoj puni smisao u ispunjavanju kolskih zadataka izvan nastave - nalazi svoju primjenu u svim anstavnim oblastima matematike, svim razredima i tipovima sati - vrlo uspjeno se kombinira sa svim oblicima rada u nastavi Rad u parovima ima i svoje nedostatke kao i svi drugi oblici rada. Kod primjene rada u parovima veoma je bitno da nastavnik dobro poznaje specifinosti obog oblika rada, da poznaje dobro sposobnosti uenika i da osposobi uenike za uspjean rad u parovma. Sastavljenje parova je veoma osjetljivo pitanje. Nastavnik mora dobro poznavati uenike, mora voditi rauna da li se oni meusobno slau i dopunjuju, kakav je njihov uspjeh, da li su iskljuivi ili tolerantni, umiju li saraivati. Rad u parovma najvee rezultate dat e u nastavi matematike u fazi vjebanja i ponavljanja gradiva. Rad u parovima u nastavi matematike provodi se nakon frontalnog oblika nastavnog rada, i njime zavrava. Za rad u parovma neophodno je obezbijediti potreban nastavni materijal (upute uenicima, zbirke zadataka, nastavne listie, didaktiki materijal i dr.).

132

133

12.3. METODE RADA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE

Kao naini zajednikog rada uenika i nastavnika, metode poetne nastave matematike sredstvo su realizacije matematikog odgajanja i obrazovanja uenika. To je njihova zajednika djelatnost na usvajanju znanja, razvijanju sposobnosti i odgajanju uenika. Osnovno obiljeje metoda u poetnoj nastavi matematike je aktivnost sudionika nastavnog procesa, dakle, uenika i nastavnika. Razlikujemo sljedee metode: - metoda usmenog izlaganja - metoda razgovora - metoda rada sa tekstom - metoda demonstracije - metoda grafikih radova. 12.3.1.Metoda usmenog izlaganja Metoda usmenog izlaganja je nain rada kojim nastavnik ( a ponekad i uenici) izlae sardaj onoga to se ui. Temelji se na usmenoj komunikaciji onih koji u radu sudjeluju i jedna je od najstarijih nastavnih metoda. U praksi se pojavljuje nekoliko oblika: pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje, predavanje. S obzirom na prirodu matematikih sadraja u poetnoj nastavi matematike najvie se koristi u obliku objanjavanja. Njome se objanjavaju sadraji matematikih pojmova, matematiki znakovi i termini, postupci usmenog i pismenog raunanja, procesi rjeavanja zadataka, naini izvoenja geometrijskih crtea i sl. Objanjavanje je komunikacija iji je cilj osposobiti nekoga za razumijevanje onoga to prije nije razumio, znao. To je postupak kojim se uenici upoznaju sa novim gradivom, a glavna mu je svrha razumijevanje, otkrivanje i uoavanje pojmovnog sadraja matematikih znakova, termina, procesa, operacija, stjecanja uvida u njihovo znaenje. Metoda usmenog izlaganja odnosno objanjavanja u poetnoj nastavi matematike najee se koristi za upoznavanje novog gradiva, pa se najvie upotrebljava na asovima obraivanja i usvajanja novog gradiva, a rjee na satima vjebanja i ponavljanja. esto se kombinira sa drugim metodama, posebno sa metodom demonstracije i metodom rada na tekstu.
134

S obzirom na dob uenika razredne nastave objanjavanje ne bi smjelo dugo trajati, a povremeno treba initi krae pauze kako bi ga uenici mogli pratiti. Gradivo poetne nastave matematike je takvo da ne trai duga i zamorna objanjavanja. Duinu objanjavanja ne bi trebalo poistovjeivati sa brojem objanjavanja. Ponekad se mora vie puta ponoviti. Uenika objanjavanja korisno je poticati tzv.verbalnim impulsima kao to su: obrazloi, objasni, uporedi, provjeri i sl. Usmjeravajui ueniku misao na odreenu aktivnost takvi poticaji slue i kao svojevrsno potkrjepljenje uenike djelatnosti.

12.3.2. Metoda razgovora Metoda razgovora je zajedniki rad uenika i nastvanika koji se odvija u obliku pitanja i odgovora. Formuliraju ih i uenici i nastavnik, ali tako da su nastavnikova pitanja uvijek usmjerena prema uenicima, dok uenici postavljaju pitanja i meusobno, uenik ueniku. Metoda razgovora je dijaloka jer se temelji na dijalogu sugovornika. Kao nain rada, razgovor vie nego izlaganje potie ueniku misaonu aktivnost, aktivira panju. Razgovorom se moe provjeriti kako su uenici shvatili i usvojili ono to se ui. Postavljajui uenicima pitanja nastavnik doznaje kakvo je ueniko znanje pojedinih nastavnih sadraja, postoje li i kakve su eventualne praznine u njihovom znanju. U toku razgovora uenicima se postavljaju razliita pitanja, a najbolja su ona koja potiu razmiljanje. Takva su primjerice tzv. razvojna pitanja. To je niz pitanja na osnovi kojih se formulira iri zakljuak. Preciznost miljenja, a potom i odgovora, zahtijevaju jednoznana pitanja kojima se trai direktan odgovor, npr. Koliko je 7 * 6? U praksi poetne nastave matematike esta su i tzv. pomona ili dopunska pitanja koja se postavljaju ako se ne zna odgovor na prvo pitanje. Kao metoda usmenog izlaganja i razgovora pojavljuje se u razliitim oblicima od kojih je za potrebe poetne natsave matematike najpodesniji tzv.heuristiki, otkrivaki razgovor. Takav oblik razgovora veoma je podesan pri izvoenju generalizacije. Pitanjima heuristike naravi uenici se navode na uoavanje onoga to je u nizu primjera isto, a to bez takva razgovora sigurno ne bi otkrili. Primjena metode razgovora moe imati karakteristian nedostatak, a to je cjepkanje sadraja razgovora na dugi niz pitanja i odgovora. To su situacije koje karakterizira pitanje odgovor, pitanje odgovor i tako u beskraj. Posljedice su bezuspjenog nastojanja da se iz uenika izvue ono to u njegovoj svijesti
135

ne postoji. Kada se to dogodi, objanjavanjem gradiva treba obrazloiti, a razgovor o njemu upriliiti pri vjebanju i ponavljanju. Inae metoda razgovora spada u frontalnu nastavu, no ovdje je nastavnik vie moderator: razmjenom pitanje odgovor, postepeno se razvija tema, dokaz. Tu nastavnik mora biti dobro pripremljen, ukljuivi predvianje pitanja i odgovora; nije pogodno za sve teme. Pitanja ne smiju biti sugestivna, preduga, ili pak odgovoriva s da/ne. Ta pitanja nisu dobra i treba ih izbjegavati u nastavi. To je npr. jel tako djeco, dva vie dva jesu etiri, ili tri vie tri jesu , , e, e, pa djeca kau est. Ne, nego ih treba pitati koliko je dva vie dva, tri plus tri. Dijalog s cijelim razredom (to treba biti i vremenski i sadrajno ogranieno ne previe informacija ovim putem!) ili s pojedinim uenicima (da bi svi sudjelovali treba se koristiti i individualni rad). Razgovor meu uenicima: u pravilu u grupnom radu. Vano: saeti rezultat koji mora biti takav da se koristi u daljnjoj nastavi (posebno bitno ako su ga oblikovali aci!)

12.3.3. Metoda rada sa tekstom To je nain stjecanja znanja i razvijanja sposobnosti radei sa tekstom. U poetnoj nastavi matematike to su udbenik, nastavni listii, zbirke zadataka ili kakvi drugi uenicima primjereni tekstovi matematikog sadraja. Radei s njima uenici stjeu novo znanje ili pak uvjebavaju pojedine raunske operacije. Rad s tekstom univerzalan je postupak stjecanja informacija pa ga zato treba njegovati i u poetnoj nastavi matematike. Rad sa tekstom matematikog sadraja moe biti razliit: prikupljanje brojanih podataka, upoznavanje opisa izvoenja raunskih operacija ili geometrijskih crtea, upoznavnje sadraja i generalizacija, pravila, definicija, rjeavanje razliitih raunskih zadataka koji se nalaze u tekstu i sl. Osim uenika, tekstom matematikog sardaja esto se koristi i nastavnik u pripremanju nastavog sata, obraivanju novog gradiva, vjebanju i ponavljanju. U pripremi nastavnog sata udbenik omoguuje da se pravilno dimenzionira sadraj nastavne jedinice, da se uspostavi veza sa prethodnim i buduim uenjem i da se upoznaju termini i formulacije koje uenici trebaju usvojiti. U toku obrade novog gradiva tekst udbenika koristi se kao dopuna nastavnikovu izlaganju upuujui uenike na opise rjeavanja pojedinih zadataka, na sadraje generalizacija, grafike prikaze i sl. Naroito se mnogo tekst koristi u vjebanju i ponavljanju, pri emu udbenik slui kao izvor raunskih zadataka i uputa za njihovo rjeavanje.
136

Budui da tekstovi matematikog sadraja upuuju preteno na samostalan i individualan rad, obaveza je nastavnika da uenike pripremi za rad s tekstom, a to ukljuuje nekoliko vanih elemenata. Uenici razredne nastave, s obzirom na svoju dob, ne mogu se uspjeno koristiti tekstom bez odgovarajuih uputa. Zato prvi korak u radu s tekstom treba biti uputa o mjestu teksta u knjizi ( stranica) i o mjestu na stranici. Treba insistirati da na kraju rada jo jednom provjere tanost rjeenja svih zadataka. Time se privikavaju na paljiv rad, to je vrlo vano.

12.3.4. Metoda demonstracije To je nain rada koji se ostvaruje pokazivanjem i promatranjem. Ukljuuje dva aspekta: - pokazivanje (najee aktivnost nastavnika) - promatranje ( aktivnost uenika). Metoda se koristi u svim situacijama kada se upoznavaju razliiti predmeti, aktivnosti, procesi i sl. Primjena te metode u poetnoj nastavi matematike specifina je zato to predmet demonstriranja i promatranja nije uvijek i predmet uenja kao to je sluaj u drugim nastavnim situacijama. Npr. kada se demonstriraju i promatraju ekvivalentni skupovi, predmet uenja nije sastavljanje takvih skupova, ve prirodni brojevi. Zato predmeti koji se u poetnoj nastavi matematike demonstriraju i promatraju moraju biti transparentni, odnosno omoguavati da se kroz njih ili iza njih otkrije i shvati predmet uenja. U poetnoj nastavi matematike demonstriraju se razliita nastavna sredstva kao to su didaktiki materijal ( plastine ploice, plodovi, kamenii, tapii i sl.), modeli geometrijskih likova (kocka, kugla, valjak i sl.), pokazuju se razliita mjerila za mjerenje duina, povrina, volumena, mase, vremena (metar od drva, kvadratni metar od papira, litra, vaga, sat). Demonstriraju se i razliiti grafiki prikazi (slike, grafikoni, dijagrami). Osim nastavnih sredstava, u poetnoj nastavi mat.demonstriraju se i razliiti postupci, procesi usmenog i pismenog raunanja, upotreba geometrijskog pripora, naini izvoenja geometrijskog crtea. Zapravo, sve to nastavnik objanjava svojevrsno je demonstarcija bilo proces bilo sadraja koji se objanjava. 12.3.5.Metoda pismenih i grafikih radova To je nain rada koji se ostvaruje pisanjem i crtanjem. Stoga se javlja u dvije varijante:
137

u obliku pisanja i u oliku crtanja

Upotrebom te metode poveava se razumijevanje odnosa meu brojevima i veliinama, olakava se zamisao i govorna formulacija odnosno, izgrauje se tanost, preglednost, urednost u radu, a u izvjesnoj mjeri razvija se i osjeaj ljepote grafikih prikaza. Bit metode grafikih radova je transponiranje odnosa meu brojevima i veliinama u vizualni podatak koji tako postaje dostupan osjetilnom spoznavanju. U pismenim oblicima izraavanja, varijanta metode grafikih radova upotrebljava se u svim onim situacijama gdje se neto pie odnosno pisanjem prikazuje. U poetnoj nastavi matematike piu se prvenstveno matematiki znakovi, termini, sklopovi znakova, termini i sklopovi termina (pravila i definicije, generalizacije). Glavni sadraji pismenih radova u toj nastavi su matematiki znakovi i termini te njihove razliite kombinacije. Grafika ( crtaka) varijanta nastavne metode takoer ima veliku primjenu u poetnoj nastavi matematike, a koristi se u situacijama kada treba upoznati ili shvatiti odnose meu brojevima i veliinama. Grafiki radovi koriste se ve od prvog razreda gdje uenici tim nainom rada prikazuju elemente skupova crtajui ih na razliite naine: a) u obliku geometrijskih likova b) u obliku razliitih plodova c) u obliku tapia i sl. Takvi grafiki prikazi dopuna su radu sa skupovima konkretnih predmeta, to osvjeava i dinamizira nastavni rad. Grafiko prikazivanje moe biti u obliku dijagrama i grafikona. Osim to olakavaju razumijevnje odnosa meu brojevima i veliinama, dijagrami i garfikoni se esto koriste u dnevnom ivotu, pa ih i zbog toga uenici moraju upoznati.

138

139

13. EDUKATIVNE IGRE U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE

Matematika je svuda oko nas. Ona nam slui u svakodnevnom ivotu, jer matematika je sat koji nas ujutru budi u odreeno vrijeme, broj stolica koje imamo u kui, koliina mlijeka koju dijete treba popiti, broj dugmia na koulji, drvene kockice od kojih dijete gradi toranj i sl. Matematika je sredstvo komunikacije, objanjavanja i procjene... Metodika poetne nastave matematike predstavlja znanstveno istraivaku i razvojnu disciplinu iji je cilj identificirati, okarakterizirati i razumjeti pojave i procese koji se javljaju ili bi se mogli javiti u uenju i pouavanju matematike na bilo kojem stupnju obrazovanja. Ona razmatra sve pretpostavke vane za pouavanje i uenje matematike, uenikov razvoj matematikih koncepata, ulogu jezika i utjecaj uitelja na uenje matematike, kao i drutvene aspekte pouavanja i uenja matematike, stavove prema matematici. Tri glavna podruja istraivanja i razvoja su: razvoj i implementacija kurikuluma (eng. curriculum design) metode pouavanja i uenja matematike (eng. instruction) vrednovanje postignua / rezultata uenja (eng. Assessment)

Visok stupanj interdisciplinarnosti se ogleda u: vrstoj utemeljenost u supstratnoj znanosti (matematika) u znaajnoj mjeri oslanja se na metodologiju drutvenih istraivanja (statistike metode, empirijska istraivanja...) neophodna je suradnja sa znanstvenicima iz drutvenog i humanistikog podruja (pedagozi, psiholozi, sociolozi...)

Savremena nastava matematike je obino opisana sintagmom: nastava orijentirana uenicima. To podrazumijeva metode aktivne nastave, tj:
140

dominantnu ueniku (a ne nastavniku) aktivnost pri:

formuliranju matematikih koncepata (tzv. uenje otkrivanjem) uvjebavanju i sistematizaciji obraenih matematikih sadraja (kreativno vjebanje i ponavljanje)

razvijanje odgovornosti uenika za vlastiti uspjeh i napredovanje u matematici U obaveznom obrazovanju to znai: mnogo praktinih uenikih aktivnosti.Za sobom povlai: izmijenjenu ulogu nastavnika-nastavnik kao organizator(menader) procesa uenja i pouavanja , a ne kao (jedini) autoritet znanja. upotrebu raznolikih i raznovrsnih nastavnih sredstava i izvora znanja, a ne vie samo udbenika i zbirki zadataka.

Nastava matematike treba svim uenicima omoguiti: prepoznavanje logikog zakljuivanja i matematikog dokaza kao kljunih matematikih aspekata postavljanje za matematiku karakteristinih pitanja, te stvaranje i istraivanje na njima zasnovanih matematikih pretpostavki razvijanje kulture matematike argumentacije, tj. razvoj i vrednovanje matematikih argumenata i dokaza odabir i upotrebu razliitih oblika zakljuivanja i metoda dokazivanja 13.1. Kako se razvija djeije uenje i razmiljanje Djeca rastu i mijenjaju se na razne naine tokom osnovne kole. Tri osnovna aspekta njihovog razvoja su socijalni, emocionalni i kognitivni(uenje,razmiljanje)

13.2. Kako djeca ue Iako se svi raamo sa nekim nasljednim tendencijama, djeci je neophodno podsticajno okruenje da bi dosegli svoj puni potencijal u uenju. Odrasli igraju kljunu ulogu u provoenju stimulacije i podrci djeijem uenju. Roditelji i vaspitai mogu ispuniti njihov razvoj kroz razumijevanje vanosti iskustva u svijetu koji se nalazi oko njih i snabdjeti to iskustvo tako da razvijaju radoznalost i interesovanja.
141

ansa za djecu da budu aktivnije ukljueni u uenje iz iskustva je posebno vana za njihov razvoj. Kada dijete iskusi novi dogaaj, ono pokuava razumijeti novo iskustvo stavljajui ga u svoj ve postojei, poznat sistem ideja, ako, meutim, novo iskustvo ne moe da se objasni onim to ve zna, to ga podstie da se uzdigne do novih ideja ili puteva razumijevanja. Dodavanjem novih ili adaptacijom starih ideja i udruivanje novih i starih ideja zajedno, djeca polako grade znanje.

13.3. Redoslijed razvoja Veina djece pretenduje da razvija vjetine razmiljanja i uenja predvienim redoslijedom (npr. poinju da priaju prie gledajui slike u knjizi prije nego naue da prepoznaju rijei). Meutim , svako se dijete razvija razliito, tako da su individualne razlike este. Te razlike su rezultat naslijeenih tendencija, razliitog iskustva i prilika kojima su izloeni ili kombinacija i jednog i drugog. Jezik im pomae da organizuju miljenje . Isto onako kako ue da koriste jezik uslonjavajui ga, isto tako i njihovo razmiljanje postaje sloenije potpomognuto rastuom logikom. Malo po malo, razvijaju se kapaciteti za razmiljanje kroz situacije rjeavanja problema i razvoj vlastitih ideja. Sljedea tabela pokazuje kojim redoslijedom i na koji nain se najee razvijaju miljenje jezik,panja, memorija i sposobnost rjeavanja problema:

142

Od 5 godina veina dece Moe zamiljati objekte i razmisliljati o njima. Na primjer, deca u ovim godinama koriste realistine objekte i/ili koriste razumnu zamjenu tokom igre (mogu da upotrijebe bananu umesto telefonske slualice).

Od 8 godina veina dece Moe misliti logiki o nekim objektima i dogaajima koje moe da vidi (na primjer, lako ui kako radi maina za pranje kada je gleda, ali to uenje ne ide dobro ukoliko im se samo pria o tome. Najbolje ue iz iskustva iz prve ruke

Od 12 godina veina dece Poinje da misli na vie hipotetiki, kreativan i apstraktan nain.

Razvojvjetina R a z m i lj a nj e

Ima rjenik od 2000 rijei ili vie. Ui otprilike 5-10 rei svaki dan. Koristi razne rijei u reenicama.

Razumije i provodi instrukcije koje se sastoje iz vie koraka. Voli da opisuje lina iskustva u velikim detaljima.

Koristi due i komplikovanije reenice. Razumije razliite puteve koritenja jezika za komunikaciju s drugima.

J e z i k

Ima kratak raspon panje, otprilike 15 minuta.

Ima poveanu sposobnost da se fokusira na jednu stvar izvesno vrijeme. Bolje ignorie ometanje. Osjeaju ponos kad zavre zadatak.

Ima vei raspon panje. Moe ostati fokusirano da kompletira zadatke (na primjer, kolske zadatke).

P a nj a

Djetetovo doivljavanje broja poinje jo u prvoj godini. Brzo naui da ima jedan nos, dvije cipele, tri dugmeta. uje slijed brojeva. Svaki broj treba ekati
143

dok broj prije njega nije izgovoren, a onda e ustupiti mjesto sljedeem. To iskustvo slijeda ve poinje u igrama poput ubacivanja jednog po jednog kamenia u kanticu. Razliiti su naini kojima moemo navesti dijete na uenje o brojevima: moemo brojati hrpu oraha ili jabuka, moemo dijeliti slatkie sa drugom djecom. Tada dijete poinje razumijevati ta brojevi znae u stvarnome ivotu a uzrastu od druge do tree godine, dijete moe slikovito misliti o brojevima. Na primjer, trebaju mu tri noa, viljuke i kaike da postavi stol. Djeca ne moraju znati sve brojeve prije nego to ponu brojati, ali ne mogu poeti brojati prije nego to naue nekoliko brojeva. Djeca uivaju govoriti "jedan, dva, tri, etiri" i tako dalje, i treba ih poticati da taj slijed ponavljaju koliko god ele. Ima i rima koje mogu posluiti za uvjebavanje, npr. "jedan, dva, brojim ja", "jedan, dva, tri, etiri, na moj papir brojevi sletjeli", "jedan, dva, tri, etiri, pet, brojni je splet". Nema potrebe prekidati djecu dok ponavaljaju brojeve; neka izgovore sve brojeve koje znaju. Iako moda nemaju praktinu potrebu za brojem poput "devetnaest", jednom e im dobro doi to to znaju da dolazi poslije osamnaest. Kako osmisliti mogunosti uinkovitog uenja? Zato je uenje iz iskustva esto uinkovitije od uenja kroz nastavu? Kako pruiti iskustva u uenju potrebna za odgovaranje na suvremene izazove? Koritenje videoigara i igara openito u obrazovne svrhe nudi raznolikost prezentacija znanja, te stvara mogunost primjene znanja u virtualnom svijetu, na taj nain podupirui i olakavajui proces uenja. Igre imaju visoku prisutnost u neformalnim i informalnim segmentima uenja. Naalost, u redovnom se obrazovanju igre jo uvijek esto promatraju kao neozbiljna aktivnost i potencijali igara za uenje ostaju neotkriveni. Promiljanje o tome zato i kako odabrati primjerene igre za uenje moglo bi potaknuti nastavnike da ih uvedu u svoju uionicu.

13.4.

Predstavljanje uenja kroz igru

Iako su igre dio odrastanja i primarnog obrazovanja djece, uenje kroz digitalne igre nov je pristup na podruju uenja na sveuilitima i cjeloivotnog uenja. U potrazi za novim mjestom za sveuilita u okruenju cjeloivotnog uenja s konstantnim promjenama, igranje je postalo novi oblik interaktivnog sadraja, vrijedno istraivanja.
144

"Razlog zbog kojeg veina djece ne voli kolu nije to to je rad preteak, nego jer je potpuno dosadan." (dr. Seymour Papert, prof. na Institutu tehnologije u Massachusettsu -asopis Edupoint broj 60 (decembar 2007)) Ve 80-ih i 90-ih mnogi su znanstvenici izjavili da bi se raunala i kasniji hipermediji mogli koristiti kao spoznajni alat za uenje, te u glavnim crtama prikazali mnotvo drugih potencijalnih koristi koje prua uenje potpomognuto raunalom. David navodi [David, 97] da raste potreba za sve veom interaktivnosti, ugraenom u materijale za uenje. Postoji jasna potreba za ponudom mnotva razliitih prezentacija znanja i stvaranjem mogunosti primjene tog znanja u virtualnom svijetu, na taj nain podupirui i olakavajui proces uenja. Kako bi se to postiglo, neophodno je pruiti sloenu razinu interaktivnosti, stimulirajui aktivnost korisnika, te primijeniti razliite koncepte interaktivnosti kao na primjer interaktivnost preko objekata, linearnu interaktivnost, predodbenu interaktivnost, interaktivnost preko hiperlinkova te kontekstualnu interaktivnost bez uranjanja u virtuelni svijet, kao i prividnu interaktivnost s uranjanjem u virtualni svijet. Uenje pomou digitalnih igara moe se primijeniti kao dodatna opcija uz predavanje u uionici. Namjera je uenja kroz digitalne igre uzeti u obzir nove naine dizajna nastave pomou informatike i komunikacijske tehnologije i istovremeno pruiti uenicima mogunost stjecanja vjetina i sposobnosti, kasnije potrebnih u poslovnom svijetu. Pomou digitalnih igara i posebice digitalnih obrazovnih igara, uenici bi trebali biti u mogunosti primijeniti poznavanje injenica, uenje na zahtjev, stei iskustva u virtuelnom svijetu koji kasnije moe oblikovati njihovo ponaanje i izravno utjecati na njihovo razmiljanje, itd. 13.5. Model uenja kroz igru Glavna karakteristika obrazovne igre je injenica da je obrazovni sadraj isprepleten s karakteristikama igre. Igra bi trebala motivirati uenika da ponavlja cikluse unutar konteksta igre. Za vrijeme ponavljanja, npr. igrajui igru, oekuje se da e uenik pokazati eljeno ponaanje temeljeno na emocionalnim ili spoznajnim reakcijama koje proizilaze iz interakcije s igrom i povratnom informacijom od igranja igre. Na Slici br.1 moe se vidjeti proces integracije iskustava (eng. debriefing), izmeu ciklusa igre i ostvarivanja rezultata uenja. Integracija iskustava povezuje simulaciju i stvarni svijet, stvara odnos izmeu dogaaja u igri i
145

stvarnih dogaaja, povezuje iskustvo steeno u igri i uenje. Ovaj dio modela se podudara, prema [Kobo i dr., 71], s procesom postupka, razmiljanja, razumijevanja i primjene uenja u igri.

Slika br.1: Model uenja kroz igru [Garris et al.,02] Razmotrimo model uenja temeljen na primjeru igre avanture. Svrha avanture je zabava ili obrazovanje i zabava. U avanturama postoje vrlo sloena okruenja, tj. mikrosvjetovi, bez deterministikog prikaza problema. Primjer tipine obrazovne igre je Chemicus (izdao Heureka-Klett; ili TIVOLA za ameriko trite), igra avanture i zagonetke za samousmjereno uenje hemije. Postoji i niz drugih igara, slinih Chemicusu, kao npr. Physicus, Hystorion, Informaticus, itd. od istog izdavaa, baziranih na istom konceptu igre. Avanture koriste unutarnju motivaciju igraa za istraivanje svijeta igre. Istinski motivirajue igre sadre aktivnosti uenja u tom svijetu igara. Kako bi se poveala zadubljenost igraa, igra na poetku nudi opirnu priu, koja se esto odnosi na neko ubistvo ili tajnu. Likovi u igri moraju rijeiti tajnu, rjeavajui brojne meusobno povezane probleme. U svakom sluaju, problemi su dio igre i igrai su motivirani traiti znanje kako bi doli do rjeenja i nastavili s igrom. U opisanoj je igri zabava vrsto povezana s aktivnosti uenja, koju se moe promatrati kao eljeni rezultat. 13.6. Zato se odluujemo za uenje kroz igre Zato uope igramo igre? Da bismo zabavili, uronili u izmiljeni svijet, suoili se s izazovom i nadmudrili protivnike i/ili pobijedili, itd. Vjerojatno postoji onoliko neznatno razliitih razloga, koliko ima igraa.

146

Ako gledamo na igre u kontekstu uenja, za razliku od aktivnosti samo za slobodno vrijeme, razlikuje se uenika i nastavnika perspektiva koritenja igara za uenje. Sa stajalita uenika, koritenje igre za uenje moe imati razliita znaenja, npr. uenje i zabava, suoavanje s izazovom i postizanje boljih rezultata, isprobavanje razliitih uloga, razvijanje sposobnosti eksperimentiranja i promatranja rezultata istog, sposobnost izraavanja osjeaja, razmiljanje o odreenim konfliktnim situacijama, itd. Sa stajalita nastavnika, odabiremo primjenu igara za uenje, kako bismo doprli do nove generacije uenika, s medijima komunikacije koje ti uenici koriste od svoga djetinjstva. Moemo ponuditi igru za uvod u novu temu uenja, kojom se poveava zanimanje uenika za tu temu, ili kao dodatnu aktivnost za mnoge druge svrhe, npr. za stvaranje sloenih mogunosti uenja, poveanje motivacije uenika, ili kao drugi nain interakcije i komunikacije. U nekim sluajevima, igre mogu potaknuti uspostavu dijaloga i ukidanje drutvenih i kulturnih granica. Igre se mogu koristiti i za osobni razvoj, te za poboljanje samopouzdanja igraa tj. uenika [Pivec i dr. 2005]. Ljudima s posebnim potrebama digitalne igre mogu pruiti priliku da iskuse svijet na nain koji veina nas uzima zdravo za gotovo. U studiji uenika s cerebralnom paralizom, koju je proveo [Kearney 2005], utvreno je da intervjuirani sudionici nisu bili zainteresirani za igre za uenje, niti igre dizajnirane posebno kako bi im pomogle uiti ili prilagoditi se okruenju. Oni su eljeli igrati videoigre koje su simulirale okruenje koji drugi uzimaju zdravo za gotovo. Veina istraivaa ima ideju o uenju kao multidimenzionalnoj tvorevini umijea uenja, rezultata spoznajnog uenja, kao na primjer proceduralnog, deklaracijskog i stratekog znanja, te stavova. Model uenja kroz igru koristi se u nekim podrujima redovnog kolovanja, a posebice u vojnoj, medicinskoj, poslovnoj, fizikoj i drugim obukama. U mnogim sluajevima primjena ozbiljnih igara i simulacija za uenje predstavlja priliku da uenici primjene steeno znanje i eksperimentiraju, dobiju povratnu informaciju u obliku rezultata, te na taj nain stjeu iskustvo u sigurnom virtualnom svijetu. Razvijene su igre i okoline za uenje nalik igri, gdje nastavnici mogu odrediti vlastite zadatke i zahtjeve uenja, omoguavajui time prilagodbu igre razliitim obrazovnim kontekstima. Predstavljena rjeenja temelje se na konstruktivistikom pristupu uenju i suradnikom uenju. Glavne karakteristike konstruktivistikog pristupa su, izmeu ostaloga, interakcija,
147

suoavanje s problemima, razumijevanje cjeline itd. S konstruktivistikog su stajalita uenici aktivni sudionici u stjecanju znanja, ukljueni u restrukturiranje, manipuliranje, otkrivanje i eksperimentiranje sa znanjem, kako bi ga uinili smislenim, organiziranim i trajnim. I u okolini za uenje nalik igri, na istaknuto mjesto dolazi uenje kroz praksu, aktivno uenje i iskustveno uenje. Razlikujemo igre za samo jednog igraa i igre za vie igraa. Razliite vrste igara imaju razliite karakteristike koje je potrebno razmotriti s obzirom na njihovu primjenu u obrazovne svrhe. Za poboljanje poznavanja injenica znaajna su svojstva, kao npr.pokreta (eng. engine) za sadraj, pokreta za procjenu, poveanje stupnja teine igre i vremenska ogranienja. Za stjecanje preciznosti, igre se moraju bazirati na etapi gdje je velika panja posveena grafikim pojedinostima za omoguavanje virtualne simulacije. Na podruju stjecanja umijea donoenja odluka i rjeavanja problema, potrebna su sljedea svojstva: igra koja se temelji na prii u kojoj je faktor ansa, igra u stvarnom vremenu, igra podijeljena na scenarije i/ili odreene ciljeve koje je relativno jednostavno postii, tane probleme opisa, nadgledanje poloaja i aktivnosti drugog igraa/protivnika u stvarnom vremenu, otvoreni kraj, a poznavanje pozadine sadraja kljuno je za uspjean zavretak ili pobjedu itd. Dio procesa biranja igri za uenje ukljuuje i razmatranje razliitih ogranienja i mogunosti u prihvaanju uenja, npr. veliina grupe uenika, tehnike mogunosti za uenike, vjetine upotrebe informacijskokomunikacijskih tehnologija kod uenika (kao i vjetine upotrebe informacijsko-komunikacijskih tehnologija kod nastavnika), politika licenciranja, odrivost itd. Trebamo li se igrati na asu matematike? I kako? Odgovor je naravno potvrdan, jer kroz igru moemo prije svega nauiti, ponavljati i utvrivati naueno, a ujedno se i odmoriti od ozbiljnijeg rada. Evo nekoliko primjera edukativnih igrica: 13.6.1. Memorija Vjerujem da svi poznajte ovu igru za koju je potrebno vei broj sliica od kojih su po dvije jednake, a sve imaju jednaku pozadinu. Sliice su sloene na stol, licima okrenutim prema dolje. Jedan igra okree dvije sliice i stavlja ih na ista mjesta na kojima su bile. Ukoliko nisu jednaka, lica tih sliica ponovo okreemo prema dolje, a na redu je sljedei igra. Igra se nastavlja dok ne nestanu sve sliice na stolu. Pobjednik je igra koji je skupio najvie sliica sa
148

stola... Kako ovu igru izvesti dvije boje npr. crveni i uti. ute boje (npr.10 crvenih,10 napiemo zadatke npr. 5+3, sparuju se zadaci i rjeenja. drugog, mati na volju.

na matematiki nain? Potrebni su nam kartoni u Iz njih izreemo jednak broj kartonia crvene i utih), svi u istoj veliini. Na crvene kartonie a na ute rjeenja, (u ovom sluaju 8). Dakle Igra se moe igrati u paru, ili jedan par protiv

13.6.2.

ovjee, ne ljuti se

149

Za ovu igru potreban je sto za obian ovjee, ne ljuti se, s tim da polja po kojima ce se kretati pijuni moraju biti takva da u njima moemo upisati zadatke. Pravila igre su takoer ista uz sljedee zadatke, kada igra baci kocku i pomakne pijuna na odgovarajue polje, naglas treba proitati zadatak na tom polju i rei rjeenje. Ukoliko je taan odgovor na redu je sljedei igra, a ukoliko je nataan za kaznu se vraa jedno polje unatrag, proita zadatak na tom polju itd. Ako se igra vraa, polje unazad, a na tom polju se ve nalazi pijun od drugog igraa, ne rui ga,ve ga preskae jedno mjesto unazad.

13.6.3. Geometrijski likovi Trimo do kruga ili trougla (kvadrata ili pravougaonika, kocke ili kvadra...) Na jedan zid uionice zalijepi se nacrtani trougao, a na drugi zid uionice krug. Uenici u koloni jedan za drugim, etaju uionicom. Kada kaem KRUG, svi uenici dotre i dotaknu zid na kojem je zalijepljen krug. Isto je i sa trouglom. Geometrija je vana i ona se razvija kroz igru: napravite s djecom razliite oblike od kartona, rastavljajte kutije razliitih oblika, traite geometrijske oblike svugdje po kui i na ulici. Koristite razliite slagalice od bilo kojih materijala (nije neophodno da to budu kockice, posluit e i prazna ambalaa, kutije od mlijeka i sl.). Prostorna orijentacija je takoer vana za razumijevanje geometrije. Ima dosta pjesmica i igri koje zahtijevaju da dijete pronae neto to je "ispod ili iznad", pokae lijevu ili desnu ruku (npr. Hoki-poki), sakrije se "iza", daleko ili blizu ("toplo-hladno"), "karte blaga", "kolice" i sl. Muzika je vana za razumijevanje matematike. Igrajte se ritmovima, pljeite rukama. Dok se bavite matematikim aktivnostima dijete e nauiti: prepoznavati brojeve i razumjeti pojam broja
150

prepoznavati razliite geometrijske oblike brojati sabirati i oduzimati uporeivati visinu i teinu razliitih predmeta razvrstavati i grupirati predmete.

formirati pojmove: vie manje - isto, gore dolje - izmeu, ispod iznad, lijevo - desno, dugako - kratko, nisko - visoko, duboko - plitko. povezivati brojeve s odgovarjuim brojem predmeta odreivati koliko je sati. 13.6.4. Pjesmice i brojalice za "uenje" matematike

Pokaite djeci da matematiku mogu upoznati pjevajui odreene pjesme, pa e tako lake nauiti brojanje, kao i druge matematike pojmove. Kad pjevaju pjesmice s brojevima, koristite lutke ili neke druge konkretne materijale. To e pomoi djeci da razumiju o emu govorite. Djeca nisu u stanju misliti apstraktno (zamiljati brojeve u glavi), njima treba konkretan materijal.

151

14. ORGANIZACIJA POETNE NASTAVE MATEMATIKE

14.1. Organizacija i specifinosti asa nastave matematike Nastavnik kod uenika treba da stalno razvija interes za matematiku. Samo razvijen interes za matematiku moe da aktivira psiholoke procese kao to su percepcija, panja, pamenje i miljenje.Iako stroga i apstraktna matematika, ona moda vie od bilo kog predmeta prua mogunost da se njeni sadraji interpretiraju na interesantan nain i da se na najbolji nain iskoristi intelektualna radoznalost uenika. Obavezan dio asa je i samostalan rad uenika kojeg nastavnik ne smije zaobii. Ta samostalnost se moe odraditi kako na pripremnom dijelu sata tako i na obradi nove nastavne jedinice. Tu je od strane uitelja potrebna kontrola nad samostalnim radom tih uenika. Kako raditi na asu: uitelji se koriste kako udbenikom tako i programom i metodikim upustvom odnosno pripremom. Tu je uitelj nezamjenljiv faktor i on procjenjuje da li je ueniku potrebno da se dopunjava sa udbenikom u procesu usvajanja gradiva. Na asu uitelj treba da maksimalno radi na obradi novog gradiva tak da uenicima ostane samo mali dio za domau zadau. Ono to treba napomenuti da samo temeljna priprema uitelja za nastavu moe da obezbijedi dobre rezultate kod uenika i njihovog savladavanja novog gradiva. To znai da dobro pripremljen nastavni sat pretpostavlja kompletno sagledavanje sadrinske, materijalno-tehnike, pedagoke, psiholoke, didaktiko -metodike i organizacione strane realizacije nastavne jedinke.

14.2. Metodiko oblikovanje sata poetne nastave matematike Metodiki oblikovati sat poetne nastave matematike, znai podijeliti ga u manje vremenske jedinice sa precizno odreenim ciljevima i zadacima. Kako se ovim satom ostvaruju razliiti ciljevi, to se pojedini
152

nastavni satovi oznaavaju sa posebnim imenom, najee identinim s djelatnou koja na satu preovladava. Tako postoje sati: obraivanja i usvajanja gradiva, vjebanja i ponavljanja provjeravanja znanja.

14.2.1. as obraivanja i usvajanja novog gradiva Obraivanjem novoga gradiva nasatvni se sadraji izlau tako da ih uenici shvate i trajno usvoje, odnosno matematiki se sadraji transponiraju u oblik dostupan uenikom sadraju putem crtea, znakova, termina... Obraivanje odreuju dva fakora: 1) karakteristike gradiva i 2) spremnost uenika. U strukturi sata obraivanja i usvajanja novoga gradiva javljaju se osnovne etape: priprema ili uvod, obraivanje novog gradiva, vjebanje i ponavljanje, te provjeravanje uinka nastavnog sata

14.2.1.1. Priprema ili uvod Svrha ove etape je pripremiti uenike za neposredno uenje, ponavljanje to se ini obnavljanjem prethodno obraivanih sadraja, a obuhvaa spoznajni i psiholoki aspekt. Relevantno predznanje potrebno za uenje najee se uspostavlja: pregledanjem domae zadae usmenim ponavljanjem pismenim ponavljanjem usmenim ponavljanjem uz zapisivanje rezultata rijeenog zadatka ponavljanjem, rjeavajui zadatke na ploi
153

14.2.1.2. Obraivanje novog gradiva Svrha obraivanja je da se sadraj uenja izloi tako da uenici na osnovu izloenih primjera shvate generalizaciju koja se usvaja. Nastavnikovo objanjenje mora posjedovati nekoliko kvaliteta te bi trebalo da bude: sadrajno korektno tj. matematiki ispravno, bez netanih informacija, koncizno, razgovjetno, izloeno kombiniranju vie nastavnih metoda, sa pravilnom dikcijom, artikulacijom, tempom... Redoslijed etapa sata obrade novog gradiva: provjeravanje domae zadae, ponavljanje onog materijala na kojem e se razvijati obraivanje nove grae, postavljanje problema isticanje teme rada (najavljivanje cilja), rad na usvajanju novoga materijala, izvoenje zakljuaka, pravila formuliranja potrebnih generalizacija, vjebanje utvrivanje novog gradiva na primjerima, kontrolni rad, zadavanje domae zadae.

14.2.1.3. Vjebanje i ponavljanje

Obje ove djelatnosti imaju za cilj stjecanje i trajno usvajanje znanja. U metodikom oblikovanju ove etape dva su bitna elementa: sadraj vjebanja i ponavljanja bitno je odreen prijanjim radom nainom na koji e se ono provoditi bez obzira da li je rije o zadacima u udbeniku, nastavnim listiima, zbirkama zadataka ili onima koje za pojedinu svrhu izrauje nastavnik, ili sami uenici. Provodi se da bi se postigla trajnost znanja i da bi se uenici osposobljavali u primjeni znanja, tj. provode se sati vjebanja i ponavljanja. Oni slijede nakon sata obraivanja novog gradiva.

154

Polazei od cilja sata mogu se naznaiti sljedei dijelovi: priprema ili uvod, vjebanje i ponavljanje, te provjera uinka nastavnog sata. Vjebaju se razliite operacije, ponavljaju injenice i na njima utemeljene generalizacije. Panja se uglavnom usmjerava na oblike nastavnog rada, nastavne metode te nastavna sredstva i pomagala.

14.2.1.4. Provjeravanje uinka nastavnog sata Tim radom eli se ustanoviti konaan efekt uenja na satu. Moe se provesti na dva naina: usmenim ispitivanjem pismenim ispitivanjem bolje, jer daje potpuniji uvid u ueniko znanje.

Provodi se sa svrhom da se ustanovi efekt uenja i to na isti nain kao i na satu obraivanja novog gradiva. Prilagoditi nastavu matematike zahtjevima ivota znai da one postupke i misaone puteve koji su povezani sa praktinim ivotom unosimo u proces nastave uz uvazvanje onih strukturalnih momenata u procesu nastave: uoavanje kvantitativnih odnosa u jednoj ivotnoj sredini, samostalno formiranje i formulisanje zadataka, apstraktno procjenjivanje i rjeavanje, rjeavanje zadataka egzaktnim matematikim postupcima, postavljanje normalnog postupka, uvjebavanje potrebnih navika i vjetina (Popovi, 2001:25). 14.3. Nastavni sat provjeravanja znanja

Tim se satom stjee uvid u to kako su uenici usvojili sadraj vee nastavne cjeline. Budui da se provodi pismenim ispitivanjem ima ove strukturne dijelove: priprema, rjeavanje zadataka ispitnog materijala (ispit znanja, kontrolni zadaci), te obrada i koritenje rezultata ispitivanja. 14.3.1. Priprema
155

Cilj je pripremiti uenike za neposredno ispitivanje, a sadraj je materijalno-tehnike (upute i materijal za rad) i psiholoke naravi (motivacija, stimulacija). Da bismo se pripremili za ispitivanje, uenike treba upoznati: s ciljem nastavnog sata s nainom na koji e se ispitivanje provesti s nainom na koji e se rjeavati zadaci kako postupiti ako se zadatak ne moe ili ne zna rijeiti s uputom da svako radi sam, da ne prepisuje i zapitkuje druge uenike i nastavnike. 14.3.2. Rjeavanje ispitnih zadataka Nakon uputa uenici rjeavaju zadatke, to traje dok veina ne zavri rad. Nastavnik prati rad uenika dajui eventualne tehnike upute. 14.3.3. Obrada i koritenje rezultata Nakon ispitivanja provodi se kvantitativna analiza (pokazuje koliko su usvojili gradivo)i kvalitativna analiza (pokazuje koje gradivo je usvojeno, a koje nije). Podaci se koriste za unaprjeenje nastavnog procesa, tj. treba li poduzimati korektivne mjere kao to su naknadna objanjenja ili vjebanja i ponavljanja ako gradivo nije dovoljno usvojeno. 14.3.4. Analiza nastavnog sata Analiza sata naknadna je kritika procjena rada na nastavnom satu. Obavlja se neposredno nakon odranog nastavnog sata, a provodi je: nastavnik koji je sat odrao drugi nastavnici koji su promatrali sat koji se procjenjuje uenici vanjski promatrai Svrha analize sata je dvojaka: procijeniti ga sa stajalita realizacije cilja sata procijeniti ga sa stajalita unapreivanja vlastitog nastavnog rada

156

157

15. METODIKO DIZAJNIRANJE ASA POETNE NASTAVE MATEMATIKE

Nastavu matematike i njene ciljeve i zadatke ostvarujemo u koli na nastavnim asovima i kroz vannastavni rad(domai rad, dopunska i dodatna nastava, slobodne matematike aktivnosti). Nastavni as predstavlja osnovni organizacioni oblik nastavnog rada ne samo matematike, nego i drugih nastavnih predmeta. Struktura asa nastave matematike u razrednoj nastavi i metode njegovog izvoenja u mnogome zavise od specifinosti same matematike. Te specifinosti se ogledaju u sljedeem: 1) Na jednom asu matematike, esto se istovremeno izuavaju razliite oblasti matematike, kao to su aritmetika, algebra i geometrija. Te oblasti su na samom asu ukomponovane u jednu cjelinu koja se naziva matematika. Ipak, svaka za sebe zahtijeva poseban nain miljenja i sposobnosti. 2) Na jednom asu matematike istovremeno se ostvaruje vie didaktikih zadataka vri se provjera znanja, umijea i navika koje su steene na prolom ili tekuem asu, upoznavanje sa novim pojmovima, zakonima ili pravilima, utvrivanje ve steenog znanja u cilju ponavljanja i sistematizacije. 3) Na svakom asu matematike istovremeno sa sticanjem znanja vri se sticanje umijea i navika. 4) Na svakom asu matematike uenici koriste nekoliko matematikih pojmova koji su na razliitom stepenu usvojenosti, vri se priprema za usvajanje novih pojmova, upoznaju se novi, utvruju se ve steeni, vri se uoptavanje, provjerava usvojenost itd 5) Kako matematiki pojmovi nisu realni objekti, ve apstraktni i idealizovana realnost, to za njihovo korienje i usvajanje treba koristiti mnogo konkretnih primjera, briljivo odabrati nastavne metode, oblike
158

rada, koristiti specifian nain provjere i vrednovanja , adekvatna nastavna sredstva itd. 6) Jedan od najvanijih zahtijeva nastavnog asa jesu nastavni ciljevi. Ciljevi se postavljaju jo u pripremi nastavnog asa. Prethodne specifinosti ukazuju da na jednom asu se ne ostavruje samo jedan cilj, ve vie njih. Ciljevi na jednom nastavnom satu ne ostvaruju se izolovano. Najee se ovladavanje jednim matematikim pojmom realizuje u nekoliko nastavnih asova koji ine sistem asova. Sistemom asova realizuju se nastavne teme u ije se ciljeve uklapaju i ciljevi svakog nastavnog asa iz tog sistema. Ranije je iznijeto da se na asovima nastave matematike realizuju obrazovno-razvojni, vaspitni i praktini ciljevi. Pored sticanja znanja, umijea i navika, na asovima matematike vri se i razvijanje sposobnosti svakog uenika, prije svega mentalnih. Zavisno od sadraja i obrazovnorazvojnih ciljeva na asovima matematike realizuju se i nastavni ciljevi. Oni se odnose na uvjerenja, stavove, nain ponaanja, njegovanje humanosti, pogled na svijet, tanost i urednost u raunanju, mjerenju, crtanju itd. Prilikom odreivanja cilja asa ne treba ostvariti samo glavni cilj, ve i druge, koji su njemu podreeni. Npr., ako treba obraditi nastavnu jedinicu Nalaenje nepoznatog umanjioca, oblika 12-x , kao glavni cilj moe se uzeti otkrivanje uzajamne veze izmeu umanjenika i razlike (ako se od umanjenika oduzme razlika, dobija se umanjilac). Ovom cilju podreeni su sljedei ciljevi: provjeriti oduzimanje brojeva u drugoj desetici sa i bez prelaza preko desetice, utvrivanje na tekstualnim zadacima, utvrivanje na zadacima tipa 6+x, radi pripreme za narednu nastavnu jedinicu:Odreivanje nepoznatog broja Da bi se postigli razvojni ciljevi, da bi se razvilo miljenje uenika, na asu treba dozvoliti da uenici to vie rade samostalno. Najbolje je koristiti problemsku nastavu. Tako, recimo, za navedenu nastavnu jedinicu moe se napraviti problemska situacija u vide prie: Mirna je imala 17 KM i izgubila nekoliko. Vidjela je da joj je ostalo 5. Koliko KM je izgubila?
159

Iz ove problemske situacije izvire problem: Kako izraunati nepoznatu vrijednost u jednaini 17-x=5? U nastavnoj jedinici Zapisivanje i odreivanje nepoznatog broja uenici su ve upoznali oznaavanje nepoznatog broja sa x. Da bi se lake dolo do rjeenja , problem moe da se razbije na potbrobleme, da se izvri dekompozicija. Npr. uenici rjeavaju zadatke: 12-5=7, 12-7= ,18-6=12, 18-12= . Poslije formiranja pravila o tome da se umanjilac dobija ako se od umanjenika oduzme razlika, lahko se rjeava zadatak 17-x=5. 7) Na asovima matematike uitelj kod uenika mora stalno da razvija interesovanje za matematiku. Samo razvijen interes za matematiku moe da aktivira psiholoke procese kao to su panja,percepcija, pamenje i miljenje. Iako, naizgled stroga i hladna, matematika, moda vie od bilo kog predmeta, prua mogunost da se njeni sadraji interpretiraju na interesantan nain i na najbolji nain iskoristi intelektualna racionalnost uenika. 8) Kao obavezan dio svakog asa nastave matematike mora da se predvidi samostalni rad uenika. Samostalni rad moe da se provodi bilo da se vri priprema za novu nastavnu jedinicu ili obrauje nova nastavna jedinka ili utvruje gradivo. Moe da se sprovede nekoliko puta na asu. Kod samostalnog rada uenika veoma je vana kontrola od strane uitelja. Kontrola moe da se postigne kratkim heuristikim pitanjima, pregledanjem kolskog rada, noenjem uenikovih svesaka kui, itd.

160

161

16. OBLIKOVANJA ASOVA: OBRADE, VJEBANJA, PONAVLJANJA, PROVJERAVANJA

Svaki sat matematike nuno je metodiki oblikovati. Metodiko oblikovanje sata nastave matematike podrazumijeva kritiko promiljanje i procjenu funkcija svih relevantnih faktora i aktivnosti putem kojih se ostvaruje cilj sata. Tema naeg rada bila je: Oblikovanje asova:obrade, vjebanja i ponavljanja, provjeravanja. Na rad se sastoji iz tri dijela. Prvi dio odnosi se na metodiko oblikovanje sata obrade novog gradiva. Njegove etape su: priprema ili uvod, obraivanje novog gradiva, vjebanje i ponavljanje, provjeravanje uinka nastavnog sata. Drugi dio se odnosi na vjebanje i ponavljanje. Strukturni elementi ovog sata su: Uvod ili priprema uenika za rad Etapa vjebanja i ponavljanja i Provjeravanje efekata sata. Trei dio se odnosi na provjeravanje uenikog znanja. Provjera znanja se moe vriti pismenim i usmenim putem. Metodiki oblikovati sat poetne nastave matematike znai s obzirom na cilj koji se njime ostvaruje podijeliti ga u manje jedinice s tano odreenom svrhom. Vremenske jedinice nazivaju se etapama nastavnog sata a ukljuuju specifine djelatnosti uenika i nastavnika. Nastavnim satom se ostavaruju razliiti ciljevi, kao npr. upoznaje se novo gradivo, vjeba se i ponavlja i sl. U zavisnosti od toga koja djelatnost preovladava, nastavni sati oznaavaju se posebnim imenima. Tako razlikujemo: sat obraivanja i usvajanja novog gradiva, sat vjebanja i ponavljanja i sat provjeravanja znanja.

162

Osim dominirajue djelatnosti po kojoj dobiva ime na svakom satu postoje i druge djelatnosti. Zbog toga se nastavni sat shvaa skupom razliitih djelatnosti meu kojima jedna ima naglaeniju ulogu i znaenje. Glavni uvjet za uspjenost nastavnog sata jest njegovo pravilno metodiko oblikovanje. Cilj nastavnog sata ukljuuje stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i izgraivanje odreenih svojstava uenikove linosti. Zato metodiko oblikovanje nastavnog sata ukljuuje odreivanje njegova opsega i sadraja. Metodiki oblikovati cilj sata poetne nastave matematike znai precizirati sta e uenici na satu nauiti, koje e se njihove sposobnosti razvijati, kao i koje e se kvalitete linosti izgraivati. Da bismo to ostvarili potrebno je u metodiko oblikovanje sata izabrati i ukljuiti uenike aktivnosti koje tome najbolje pridonose. Organizacija sata nastave matematike ima dva dijela: vanjska - didaktiko usklaivanje vanjskih faktora mjesto, oprema, sredstva i pomagala; unutarnja - organizacija toka obrazovanja, zbiva se u svijesti uenika i uitelja. Najmanja vremenska jedinica organizacijskog rada je nastavni sat. Vrijeme rada (nastavni sat) treba artikulirati, podijeliti na manje vremenske jedinice s tano odreenom svrhom (etape sata). Elementi sata nastave matematike koji se metodiki oblikuju: cilj nacrt to se nastavnim radom na satu eli postii: stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i osobnosti, odreivanje opsega i dubine znanja; etape nastavnog sata kojim etapama e se postii proces uenja, nain na koji e se postii, trajanje etapa i njihov meu odnos; nastavne metode biraju se prema sadraju; djelatnosti uitelja i uenika praktine, izraajne, percepcija, misaone aktivnosti oblici nastavnog rada frontalni, grupni, rad u parovima, individualni; nastavna sredstva i pomagala svrha, nain, vrijeme i redoslijed upotrebe.

16.1. Sat obraivanja i usvajanja novog gradiva

163

U nastavi matematike, na asovima obrade uenici se upoznaju sa novim matematikim pojmovima, pravilima, dokazima i postupcima za njihovu primjenu. U stvari, matematika se sastoji od pojmova, stavova i primjene pojmova i stavova u zadacima. Primjena pojmova i stavova u zadacima i problemima predstavlja dosta iroko polje, poev od neposredne najednostavnije, do veoma sloene primjene pojmova. Ako se u primjeni pojmova ne vodi dovoljno rauna o postupnosti i sistematinosti, mogu se javiti razne negativne posljedice, kako u radu tako i u znanjima uenika. U nastavi matematike rijetko postoje sati koji su posveeni samo obradi novog gradiva. Postoje sati iji je osnovni metodiki cilj upoznavanje gradiva. Ovoj etapi pripada vei dio sata, a ostali dijelovi sata se podreuju izuavanju novog gradiva. (Tomi, 2009:137) Obraivanjem novog gradiva nastavni se sadraji izlau (interpretiraju, predoavaju), tako da uenici shvate i trajno usvoje injenice, generalizacije (pojmovi, zakonitosti) i procese (algoritme, izvoenje geometrijskog crtea). To je djelatnost kojom se matematiki sadraji transponiraju (preoblikuju, prenose) u oblik dostupan uenikom shvaanju. (Markovac, 1992:60) Predmet transponiranja tj. preoblikovanja jest vanjska forma sadraja koji se ui. Tako npr. sabiranje brojeva 24+36 moemo sabirati u razliitim oblicima kao to su: 24+36=24+30+6 ili 24+36=20+4+30+6=20+30+4+6 s ciljem pronalaenja uenicima shvatljivog oblika kojim se matematiki sadraji prikazuju. U samom transponiranju do izraaja dolazi metodika sposobnost nastavnika da sadraje uenja prilagodi uenikom shvaanju, a da pri tome ne narui njihovu znanstvenu vrijednost. Sat obraivanja i usvajanja novog gradiva odreen je dvama faktorima: 1. karakteristikama gradiva, 2. spremnou uenika. S tim da prvi faktor tj. gradivo svojim opsegom i dubinom mora biti usklaeno sa drugim faktorom, odnosno mora biti prilagoeno individualnom statusu uenika. Struktura ovog tipa asa izgleda ovako: 1. ponavljanje gradiva koje je neophodno za svjesno usvajanje novih matematikih znanja, 2. upoznavane novog gradiva, 3. poetno utvrivanje gradiva koje se izuava i 4. domai zadaci. (Pinter, Petrovi, Sotirovi, Lipovac, 1996. prema Tomi, 2009:138)
164

Dr. Pero imlea (1969. str. 155.) navodi sljedei redoslijed etapa sata obrade novog gradiva: 1. provjeravanje domae zadae, 2. ponavljanje onog materijala na kojem e se razvijati obraivanje nove grae, 3. postavljanje problema isticanje teme rada (najavljivanje cilja), 4. rad na usvajanju novoga materijala, 5. izvoenje zakljuaka, pravila formuliranja potrebnih generalizacija, 6. vjebanje utvrivanje novog gradiva na primjerima, 7. kontrolni rad, 8. zadavanje domae zadae. Osnovne etape sata obraivanja i usvajanja novog gradiva su: priprema ili uvod, obraivanje novog gradiva, vjebanje i ponavljanje, provjeravanje uinka.

16.1.1. Priprema ili uvod

U ovoj etapi nastavnik provjerava domau zadau, ponavlja s uenicima ranije obraene injenice potrebne za svladavanje novoga gradiva, postavlja cilj nastavnog sata i opisuje motivaciju potrebnu za njegovu obradu. (Kurnik, 2007:99) Ova etapa obavezna je za svaki ovakav nastavni sat. Svrha pripreme ili uvoda je priprema uenika za neposredno uenje, a obuhvata saznajni i psiholoki aspekt. Psiholoka priprema uenika za uenje odnosi se na motivaciju uenika, poticanje interesa za uenje, stvaranje pozitivnog emocionalnog odnosa prema uenju, uspostavljanje ugodne atmosfere i sl. Kroz psiholoku pripremu se angauje i usmjerava uenika panja, potie interes i radoznalost, mobiliziraju ueniki potencijali. Saznajni aspekt se odnosi na poznavanje cilja neposrednog uenja i na osiguranje relevantnog predznanja uenika.Relevantno predznanje potrebno za uenje najee se uspostavlja na sljedee naine: pregledavanjem domae zadae komentirajui ispravna i neispravna rjeenja; usmenim ponavljanjem - nastavnik usmeno postavlja zadatke a nekoliko uenika saopava rezultate rjeavanja:

165

 pismenim ponavljanjem nastavnik daje uenicima zadatke u pisanoj formi a oni ih rjeavaju samostalno; usmenim ponavljanjem uz zapisivanje rezultata rijeenog zadatka nastavnik usmeno postavlja zadatke uenicima, oni ih rjeavaju usmeno a rezultate zapisuju; ponavljanje rjeavajui zadatke na tabli gdje postavljeni zadatak jedan uenik rjeava na tabli a ostali zapisuju u sveske. Nakon pripreme uenici se upoznju s ciljem asa, najee kroz razliita pitanja ili zadatke. Cilj asa zapisuje se na tabli rijeima ili odgovarajuim matematikim znakovima.

16.1.2. Obrada novoga gradiva

Pri obradi nove nastavne jedinice vano je dati pregled te jedinice kao cjeline, istaknuti glavne ideje i probleme, ukazati na vezu s ranije nauenim gradivom. To je posebno vano za nastavu matematike, zbog logike povezanosti pojedinih matematikih sadraja. (Kurnik, 2007:100) Za obraivanje novog gradiva uenicima je potrebno izloiti to vie primjera tako da oni sami na osnovu izloenog shvate generalizaciju koja se usvaja. Zato se prilikom obraivanja novog gradiva zadaci biraju u skaldu sa stavom: valjan je samo onaj primjer odnosno zadatak koji sadri generalizaciju koja se usvaja. (Markovac, 1992:62) Upoznavanje novog gradiva znatno olakava dobro njegovo objanjenje od strane nastavnika. Objanjenje trebaju biti sadrajno korektno tj. matematiki ispravno, uenicima se ne smiju iznositi netane i krive informacije. Potrebno je izbjegavati duga, zamorna i monotona objanjenja jer kao takva ne djeluju poticajno na uenike. Za objanjenje je potrebno koristiti razliite nastavne metode, kao i ukljuiti sve uenike. Njihovo sudjelovanje ostvaruje se koncentriranim i paljivim pripremanjem sadraja koji se objanjava. Etapa obraivanja novog gradiva zavrava postupkom uopavanja (generaliziranja). Uopavanjem se proiruje podruje spoznavanja a istovremeno se aktivira miljenje, panja i pamenje kod uenika.

16.1.3. Vjebanje i ponavljanje

166

Zbog svojih zajednikih elemenata aktivnosti vjebanja i ponavljanja se povezuju u cjelinu, sa zajednikim ciljem stjecanja i trajnog usvajanja znanja. U ovoj etapi najvaniji elementi su: sadraj vjebanja i ponavljanja i naini na koje se provode. Sadraj ove etape odreen je prethodnim radom, jer se ponavljaju i vjebaju radnje odnosno gradivo obraivano u prethodnoj etapi. Vjebanje i ponavljanje treba provoditi individualnim radom uenika, a frontalnim se koristiti samo radi eventualnih dopunskih objanjenja. Da bi se to postiglo u pisanoj formi (ili kako drugaije), svaki uenik dobiva odgovarajue zadatke koje samostalno rjeava. Takvo vjebanje i ponavljanje znatno je efikasnije nego frontalno jer ukljuuje sve uenike. (Markovac, 1992:63) Pri kraju ove etape korisno je ueniku panju jo jednom usmjeriti na openitosti, generalizacije.

16.1.4. Provjeravanje uinka sata

U ovoj etapi eli se ustanoviti konaan efekt uenja na satu. Kroz ovu etapu i nastavnici i uenici dobivaju povratnu informaciju o rezultatu izvedenog rada. Provjeravanje uinka sata moe biti pismeno i usmeno. Zadaci koje nastavnici daju uenicima treba da po strukturi budu jednaki onima koji su rjeavali na tom satu. Nakon to uenici rijee zadatke provjerava se koliko ih je uenika rijeilo tano a koliko netano, a prema tome i da li je cilj asa potpuno ostvaren, djelimino ostvaren ili nije ostvaren. Trajanje pojedine etape ovisi od sadraja i naina rada, to znai da nema tane vremenske norme za pojedinu etapu

16.1.5. Nastavni sat vjebanja i ponavljanja

Vjebanje i ponavljanje provodi se s ciljem da se uenici osposobe da primjenjuju matematika znanja. Oni slijede nakon obrade novog gradiva, nakon nastavne jedinice i nakon obrade vee nastavne cjeline. Treba im dati pravo mjesto pri organizaciji nastavnih sati jer doprinose trajnosti znanja. Metodiko oblikovanje tei za tanim ogranienjem gradiva koje e se vjebati i ponavljati. Mogu se izdvojiti sljedei strukturni elementi sata: Uvod ili priprema uenika za rad Etapa vjebanja i ponavljanja i
167

 Provjeravanje efekata sata. Cilj etape pripreme ili uvoda je pripremiti uenike za neposredno vjebanje i ponavljanje to se ini obnavljanjem prethodno obraivanih sadraja. Obuhvata samo najvanije, bitne elemente, kao to su generalizacije, algoritmi i sl. Uenici se upoznaju s ciljem neposrednog vjebanja i ponavljanja kako bi se panja, motivacija i intelektualne aktivnosti usmjerile na ono to slijedi. U etapi vjebanja i ponavljanja se vjebaju razliite operacije, ponavljaju injenice i na njima utemeljene generalizacije. Panja se usmjerava na oblike nastavnog rada, nastavne metode i nastavna sredstva i pomagala. Tu je najpovoljniji individualni rad jer se svi uenici aktiviraju. Individualno vjebanje i ponavljanje poveava produktivnost, jer se u istoj jedinici vremena rjeava vie zadataka, dok se frontalni rad koristi pri dopunskim objanjenjima i upuivanja uenika u individualni rad. Koriste se metode: pismenih radova, razgovora, izlaganja i demonstracije koristei se njima simultano ili sukcesivno. Nastavna sredstva i pomagala koriste se uz dopunska objanjenja. Provjeravanje efekta sata provodi se sa svrhom da se ustanovi efekat uenja i to na isti nain kao i na satu obraivanja novog gradiva. Sat vjebanja i ponavljanja ima tri etape, a to su: uvodni, glavni i zavrni dio sata. J. Pinter, N. Petrovi, V. Sotirovi, D. Lipova Pinter, J. Petrovi, N. Sotirovi, V. Lipovac, D.(1996: Opta metodika nastave matematike, Sambor), , preporuuju sljedeu strukturu sati vjebanja i ponavljanja: 1. Obnavljanje znanja, navika koje su potrebne za rjeavanje zadataka 2. Samostalno obnavljanje vjebanja 3. Provjeravanje rjeenja zadataka i izvoenje zakljuka i 4. Domai zadaci. Prema P. imlei satovi vjebanja mogu imati sljedeu artikulaciju: 1. Provjeravanje domaeg rada. Isticanje teme, 2. Ponavljanje potrebnih pravila i rjeavanje odabranih primjera, 3. Rjeavanje moe biti: rjeavanje numerikih zadataka i rjeavanje zadataka rijeima.

16.2. Nastavni sat provjeravanja znanja

Pod provjeravanjem znanja podrazumijeva se sistemsko praenje, ispitivanje i vrijednovanje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastavnog predmeta ili odgojnoobrazovnog podruja tokom kolske godine (Kadum, 2004:56).
168

Provjeravanje znanja iz matematike je, dakle, postupak koji provodi uitelj tokom nastavnog rada u svrhu kontrole kvaliteta i koliine razine do koje su uenici usvojili odreena obrazovna dobra, tj. znanja, sposobnosti i vjetine iz matematike.

Provjeravanje znanja uenika treba provoditi tako da se: uvaava, tj. potuje uenikova linost; podstie uenikovo samopouzdanje i njegov osjeaj napredovanja; podstie uenika na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu; omoguava ueniku da se sam javlja za provjeru znanja; osposobljava uenika za samouenje, samoprocjenu vlastitog znanja i procjenu znanja drugih uenika iz razrednog odjeljenja. Provjeravanje znanja moe se izvriti na dva naina: pismenim ispitivanjem i usmenim ispitivanjem. Pismenim provjeravanjem znanja utvruje se relativno postignue pojedinca u odnosu prema uinku ostalih lanova razrednog odjela (Kadum, 2004: 61). Pismeno ispitivanje ima sljedee strukturne dijelove: priprema; rjeavanje zadataka ispitnog materijala (ispit znanja, kontrolni zadaci); obrada i koritenje rezultata ispitivanja.

16.3. Priprema
Cilj je pripremiti uenike za neposredno ispitivanje, a sadraj je materijalno-tehnike (upute i materijal za rad) i psiholoke naravi (motivacija, stimulacija). Da bi se pripremili za ispitivanje, uenike treba upoznati:

169

a) s ciljem sata- priopava se da e se ispitivati ono to se prethodnih dana uilo da bi se vidjelo kako je naueno. Ukratko treba naznaiti sadraj ispitivanja kako bi se aktiviralo znanje; b) s nainom na koji e se ispitivanje provesti- pokazuje se ispitni materijal, mjesto gdje e se zadaci rjeavati, gdje e se zapisivati rezultati i sl. ; c) s nainom na koji e se rjeavati zadaci- upuuju se na paljivo itanje zadatka (vie puta) i razmiljanje o rjeenju, a zatim ga rjeavaju; d) kako postupiti ako se zadatak ne moe ili ne zna rijeiti- taj zadatak treba preskoiti i rjeavati sljedei, a kad se rijee ostali treba se vratitit nerijeenom zadatku i pokuati ponovo; e) s uputom da svako radi sam, da ne prepisuje i zapitkuje druge uenike i nastavnika; Treba ih pozvati na maksimalno zalaganje kako bi ispravno rijeili to vie zadataka, a rezultate e doznati neposredno nakon ispitivanja ili najkasnije idui dan.

16.4. Rjeavanje ispitnih zadataka

Nakon uputa uenici rjeavaju zadatke, to traje dok veina ne zavri rad. Nastavnik prati rad uenika dajui eventualne tehnike upute. O nainu rjeavanja ne daju se nikakve upute, jer bi se time naruila objektivnost ispitivanja.

16.4.1. Obrada i koritenje rezultata

Nakon ispitivanja provodi se kvantitativna analiza ( pokazuje koliko su usvojili gradivo) i kvalitativna analiza (pokazuje koje gradivo je usvojeno, a koje nije). Podaci se koriste za unapreivanje nastavnog procesa, tj. treba li preduzimati korektivne mjere kao to su naknadna objanjavanja ili pak vjebanja i ponavljanja ako gradivo nije dovoljno usvojeno. S rezultatima se upoznaje svaki uenik, pa se moe utvrditi napreduje li ili zaostaje u uenju. Podaci dobiveni ispitivanjem mogu posluiti i za dugotrajnije praenje

170

uenikog napretka i za formiranje konanog suda (na kraju kolske godine) o uenikovu uspjehu u nastavi matematike (Markovac, 1992: 65-66) .

16.4.2. Odabir zadataka

Zadaci trebaju biti jasni, nedvosmisleni, gramatiki i pravopisno ispravni, meusobno nezavisni ; Zadaci trebaju biti primjerene teine ( ne oni koje svi mogu rijeiti ili niko); Zadaci trebaju biti sloeni od jednostavnijih prema sloenijima; Zadaci trebaju biti pregledno i sadrajno tano napisani uz dovoljno mjesta za rjeavanje; Definirati kriterij bodovanja i potrebno vrijeme za rjeavanje. Prednosti pisanih ispitnih zadataka: poveava se objektivnost ispitivanja; svi uenici piu iste zadatke (tip i sadraj) ; svi rade u istim uslovima i uz jednake upute; rezultati postaju uporedivi (isti kriterij vrijednovanja) ; pisana dokumentacija omoguava provjeru; moe se vriti statistika obradaispitivanje postaje mjerenje; vremenski ekonomino itd. Nedostaci pisanih ispitnih zadataka: nisu zadovoljene metrijske karakteristike; nije kvalitetno obavljen odabir zadataka; ne mjeri vie (sve) razine znanja. Iako se danas u koli primjenjuju razliiti oblici pismenog provjeravanja znanja, kao to su naprimjer testovi znanja, nizovi zadataka objektivnog tipa, kontrolne zadae i drugi oblici, usmeno provjeravanje znanja je potrebno, jer se njime dobijaju mnogi vani podaci koji se ne mogu dobiti pismenim provjeravanjem ili drugim nainom ispitivanja. Usmenim provjeravanjem znanja uitelj saznaje, osim injeninog znanja, i to koliko je uenik u stanju da svoje misli izrazi i formulie rijeima, da li se izraava precizno, i to kako i koliko je shvatio gradivo i kako ga zna objasniti" (Dravinac, 1970: 11).

171

Osobitost tog naina jest u tome to uitelj u direktnom odnosu s uenikom utvruje i ocjenjuje njegov napredak u uenju s obzirom na njegove sposobnosti, mogunosti i motivaciju.S obzirom na to da u nastavi nema dovoljno vremena za due ispitivanje uenika, dobrim planiranjem nastavnih sati mogu se prikupiti mnogi podaci o znanju uenika iz matematike. Prema tome, pod usmenim odgovorom ne podrazumijevaju se samo odgovori "pred tablom", ve se jedinstvenom ocjenom iskazuje niz podataka do kojih uitelj dolazi praenjem uenikovog rada. Usmeno provjeravanje znanja ima svojih nedostataka. Osim poznatih nedostataka strah ispitanika, uiteljevo raspoloenje, simpatije prema ueniku i dr., nedostaci su i: usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja pripada subjektivnom obliku ocjenjivanja, jer procjena razine znanja ovisi iskljuivo od dojma uitelja; uitelj moe utjecati na odgovaranje uenika; ispituju se manji dijelovi nastavnog sadraja; uenici odgovaraju na razliita pitanja pa je tee odrediti objektivno mjerilo.

17. METODIKO DIZAJNIRANJE GLOBALNIH (GODIJIH) PLANOVA RADA, MJESENIH I SEDMINIH.

17.1. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM (OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM,za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne Hercegovine Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Bosne i Hecegovine) za prvi razred devetogodinje osnovne kole. Matematika (2 asa sedmino, 68 asova godinje)

ULOGA I ZNAAJ

Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog naunog i tehniko tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih
172

matematikih sadraja; funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti (pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost, urednost, upornost). Matematiki nastavni sadraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta - moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije, itd.
CILJEVI I ZADACI

Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanje sadraja kao to su uporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja. PROGRAMSKI SADRAJI 1. UPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE PREDMETA Uporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini;

VELIINE

Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravnokoso-vodoravno; Odnos meu predmetima i veliina predmeta; Mjerenje veliina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM).

2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje njihovih slinosti i razlika.

3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Likovi oblika kruga, trougla, pravougaonika i kvadrata; Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina),unutra -na - izvan; Take kao presjeci linija (sjecita).

173

4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Primjeri skupova, oznaavanje lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost; Brojevi od 1 do 3; Uporeivanje brojeva (<, >, =, ); Brojevi 4 i 5 ; Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji); Redni brojevi od 1 do 5 ; Sabiranje i oduzimanje; Broj 0; Brojevi od 6 do 9; Broj 10;
Redni brojevi od 1 do10. Napomena: Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20. OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA

1. UPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA

Uporeivanjem otkriti slinosti i razlike prema osobinama i uzajamnom poloaju predmeta; Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu predmetima; Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti to znai uporeivati; Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine; Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim rezultatima.
2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE
174

 Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i piramide; Uoiti slinosti i razliitosti meu njima; Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima.

3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanjost); Upoznati taku kao presjek linija; Grafiko predstavljanje take. 4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini; uenike sa postupkom pridruivanja; Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element skupa; Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti; Upoznati brojeve od 1 do 9; Uporeivati brojeve (ve od broja 3 ), upoznati i primijeniti izraze manje, vee , jednako i nejednako i oznake <, >, =, ; Upoznati uenike sa pojmovima prethodnik i sljedbenik (ve od broja 5); Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja; Usvajanje izraza plus i oznake +; Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja; Usvajanje izraza manje i oznake -; Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije (radnje); Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa; Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja broja 10; Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice; Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve.
175

Upoznati

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SADRAJ ZNANJE SPOSOBNOS TI VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAANJA AKTIVNOSTI UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

I-Uporeivanje Procjenivanjje i mjerenje veliine predmeta Uporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini,blizu, daleko, lijevo desno,ispred,izme u,iza, ispod-naiznad,uspravnokosovodoravno odnos meu predmetima i veliina predmeta, mjerenje veliina, jedinice i mjere,kilogram, litar,metar,sat, KM

Razluivanje(razli kovanje) premta po boji, duljina ,irina orijentacija u prostoru(blizudaleko,lijevodesno) procjenjivanje meusobnog odnosa predmeta i njihove veliineuenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veliina, odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram, litar,metar,sat, KM)

Sposobnost korienja matematikog jezika i simbola Samostalno i timsko formulisanje Zakljuaka razvijanje sposobnosti za Komunikaciju,r azmjenu informcija i iskustava Sposobnost Kritikog vrednovanja Vlastitih postignua(isho da znanja) i uporeivanje sa rezultatima drugih(par,tim,r azred) sposobnost da se greka doivljava kao stimulans za nove pokuaje iznalaenja rjeenja, a ne kao konicu u daljem radu

Razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja , mjerenja i raunanja kao i njihovom znaaju u svakodnevnom ivotu Razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktora koji utiu na formiranje pozitivnih crta linosti Razvijanje pozitivnog stava ponaanja i sklonosti za otkrivanje , istraivanje i rjeavanje problema kroz igru i zabavu

Kroz jednostavnije i sloenije aktivnosti i igre uenici:uestvuj u u svim etapama rada;Razlikuju predmete po boji,duljini i irini prostorno se orijentiu( u otvorenom i zatvorenom prostoru ) procjenjuju meusobne odnose predmeta logiki zakljuuju, mjere, raunaju,predvi ju, izraavaju rezultate mjerenja

Planira i organizira, koordinira, prati,reagira, upuuje, pomae i korigira Tematski povezuje sadraje Ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciji programskih sadraja Permanentno prati napredovanje uenika Postie samostalna i timski istraivaki i kreativan rad uenika

II Predmeti oblika lopte,kocke,valjka i piramide Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramideImenovanj e oblika

Imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku Zapaanje ,prepoznavanje slinosti i razliitosti predmeta iz neposrednog okruenja sa geometijskim oblicima Prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika; razlikovanje vrste linija, unutranjost i spoljanjost zatvorene linije,

Razlikuju imeniju predmete obliku samostalno uoavaju prepoznaju definiu

i po

III Ravne i zakrivljene plohe(povri) likovi i linije(crte) likovi oblika kruga,trougaoa, pravougaonika, otvorene i zatvorene ravne i krive

Uoavaju razliite linije, unutranjost i spoljanost zatvorenih linija,sjecita linija

176

linije(crte); unutranjost i spoljanjost(vanjti na) unutra-na-izvan take kao presjeci linija(sjecita)

IV Skupovi, brojevi,relacije i operacije primjeri skupova ,oznaavanje, lanovi skupa,pridruivanje elemenata dvaju skupova brojnost brojevi o 1 do 3 uporeivanje brojeva(<,>,=,) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj linij) redni brojevi od 1 do 5 sabiranje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9, cifre(cifre) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10

identifikovanje i oznaavanje take gdje se linije presjecaju

Imenuju razliite skupove predmeta i bia iz blie i dalje okoline itaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10(rjeavajui konkretne zadake)

uporeivanje brojeva od 0 do 10

GLAVNI ISHODI UENJA

Znanje i razumijevanje Uenici e znati koristiti matematiki jezik, rjeavati ope primjerene matematike i logike zadatke, prepoznati podatke (koji su poznati, a koji nepoznati), aritmetike probleme rjeavati numerikim operacijama, verbalizirati proces i tano izraavati odgovor. Uenik treba postati svjestan da moe koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom ivotu. Sposobnosti Razvijat e logike sposobnosti kroz igru, ulaganjem misaonih napora pri rjeavanju odreenih matematikih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog ivota . Sve je slovo - sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad, rad u parovima, manjim i veim grupama i da pri tome pokazuje odvanost u otkrivanju i istraivanju novog i nepoznatog, da potuje pravila, vrednuje line i stavove drugih, da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.

INDIKATORI USPJENOSTI
177

- Znaju rjeavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice; - Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini; - Da s radou rjeavaju zadatke. Do indikatora uspjenosti dolazimo primjenom: - praktinih radova, - zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja, - portfolija kao pokazatelja aktivnosti u uenju i usvojenosti matematikih sadraja.

STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE)

U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. Zagovaramo tzv. kognitivistiki pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata), umjesto dosadanjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vjebanju (usvajanju) postupaka. Sadraje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. Uvaavajui individualne sposobnosti uenika, u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadraja i naina rada.

17.2. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

(OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM,za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne Hercegovine Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Bosne i Hecegovine) za drugi razred devetogodinje osnovne kole.

Matematika (3 asa sedmino, 105 asova godinje)

PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA

178

Sticanje znanja:
- itanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo upore ivanje; - Upotreba simbola; - Predstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi vei od 20; - Povezivanje broja i skupa; - Formiranje brojnog niza do 100; - Raunanje sa deseticama; - Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica; - O znaaju praktine primjene mjerenja i procjene koliinskih odnosa.

Ue nici bi tre bali znati:

- Koristiti matematiki jezik i simbole pri sabiranju ioduzimanju u skupu do 20; Rjeavati matematike zadatke ; - sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20; - Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100; - Uoiti vezu izmeu sabiranja i oduzimanja i vriti provjeru jedne operacije pomou druge; - Prepoznati i imenovati jedinice za mjerenje

ZNANJE

Razvijanje
- Kritikog miljenja; -Izvoenja i mjerenja, procjenjivanja uporeivanja; - Sposobnosti logikog razmiljanja i zakljuivanja; - Prenoenja informacije putem individualnog i timskog rada.

R - Da uz pomo nastavnika

SPOSOBNOST VJETINE

procjenjuju,uporeuju i u jednostavnim situacijama donose zakljuke; - Koristiti kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema; - Koristiti jednostavni matematiki jezik za saoptavanje ideja.

NASTAVNE TEME 1. BROJEVI

1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 - Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja); - Izraunavanje zbirova od tri sabiraka; - Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju ; - Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4 , 13+4, 174, 10+10); - Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje); - Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanje; - Veza izmeu sabiranja i oduzimanja; - I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj; - Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka; - Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku; - Rimski brojevi od I do X;
179

- Redni brojevi. 1.2. Skup brojeva do 100 - Formiranje pojmova viekratnika broja 10; - Brojevna linija (crta): 0, 10, 20, 30, ... ., 100; - Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine; - Niz brojeva: 0, 1, 2 , 3, ... 9 9, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice; - Brojevna linija (crta): 0-100; - Uporeivanje brojeva iz prve stotice. Znaci: =, ? , ,.

2. GEOMETRIJA
2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka , piramide i kupe - Predmeti oblika valjka, lopte i kupe; - Predmeti oblika kocke, kvadra, piramide (strane, bridovi, vrhovi); - Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri. 2.2. Povri (povrine) i linije (crte ) - Linija (crta) kao granica povri (povrine); - Ravne i zakrivljene linije (crte). Take kao granice linije (crte); - Izlomljena linija (crta); - Du kao dio izlomljene linije (crte). Uporeivanje dui; - Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije; - Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).

3. MJERENJE I MJERE
- Mjerenje duine. Jedinice za duinu (metar); - Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram); - Jedinice za tenost (litar); - Jedinice za vrijeme (sat, minuta); - Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening).

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi matematike drugog razreda devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome je znaajno da
180

se vodi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva; Pribliiti racionalizirani postupak tumaenja i objanjavanja broja (10 +7 = 17 nije produkt sabiranja ve poimanje broja 17); Primjena korelativnih odnosa meu predmetima; Kroz pouavanje i uenje brojeva, a naroito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju, a tek kasnije na pamenju; Primjena didaktikog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji; Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadraja unutar predmeta); Podsticanje kreativnosti istraivakog rada i insistiranje na ravnopravnom ueu djeaka i djevojica u fizikom i slikovnom materijalu; Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada; Prikupljanje didaktikog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama; Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u blioj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta; Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma povri i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika, da na taj nain razlikuju ravne i zakrivljene povri i linije; Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 20, te brojeva od 21 do 100. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivnopredodbeni. Koritenjem brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine; Sabiranje i oduzimanje u skupu viekratnika broja 10 tumaiti analogno sabiranju u prvoj desetici; Mjerenju i mjeri pristupiti iskljuivo praktinim aktivnostima uenika (vaganjem, pretakanjem, koritenjem sata i novca); Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj, ve sredstvo da uenici pouzdanije modeliraju skupove, kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

181

SADRAJ

ZNANJE

SPOSOBNO STI

1. Brojevi
1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 -Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici(ponavljanje i produbljivanje znanja) -Izraunavanje zbirova od tri sabirka -Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju -Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici(oblici kao 10+4. 144,13+4,174,10+10); -Sabiranje i oduzimanje oblika 6+4=10 i 104(ponavljanje i produbljivanje); -Sabiranje kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanje -Veza izmeu sabiranja i oduzimanja -I slovo nekada uzmemo da je broj Nepoznat broj -Svojstva zbira; Nula kao sabirak -Pravilo promjene mjesta sabiraka -Svojstva razlike, nula kao umanjitelj,umanjitel j jednak umanjeniku, -Rimske cifre od I do X -Redni brojevi

Prepoznati i koristiti simbole <,>,= -Znati odrediti nepoznatog sljedbenika i prethodnika datog broja -Predstavljati prirodne brojeve na brojnoj pravoj -Prepoznati deseticu kao skup od 10 jedinica -Prepoznati stoticu kao skup od 10 desetica -Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20 -Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije -Vri provjeru sabiranja pomou oduzimanja i obrnuto -Koristi svojstvo operacije sabiranja(komutat ivnost i asocijativnost) -Uoava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene komponenti -Izraunava vrijednost izraza sa i bez zagrade -Zna rimske brojeve od I do X -Korienje rednih brojeva

Korienje matematikog jezika i simbola -Samostalno i timsko formiranje stavova i zakljuaka -Razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava -Kritiko vrednovanje vlastitih postignua i uporeivanje sa rezultatima drugih (par, grupa, razred) -Razvija sposobnosti da greku shvata kao stimulans za nove pokuaje -Razvija sposobnosti korienja jednostavnijeg matematikog pribora -Procjenjuje duinu, masu, vrijednost i vrijeme

VRIJEDNOS TI STAVOVI PONAANJA -Razvioj interes i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktor koji utie na formiranje pozitivnih crta linosti -Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj grupi -Razvoj interesa i smisla za istraivanje , otkrivanje i rjeavanje problema kroz igru -Razvoj svijesti o potrebi raunanja , mjerenja , procjenjivanja i predvianja i znaaju tih aktivnosti u svakodnevno m ivotu

AKTIVNOSTI UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

-Uestvuje u svim etapama rada na asu -Aktivno uestvuje matematikim igrama primjenjujui ranije steena znanja -Reira matematike igre koristei sabiranje i oduzimanje kroz drutvene igre (ovjee ne ljuti se, tombola,bacanj e kockice, igra parnih i neparnih brojeva, igre s kartama,zapisiv anje rimskih brojeva pomou ibica, pronalaenje rednih i rimskih u novinama,aso pisima i svakodnevnom ivotu) -Putem matematikih igara primjenjuje steeno znanje (igre koncem,vunom ,pronalaenje najkraeg puta) -U bliem i irem okruenju pronalazi linije , take, povri i oblike

Planira nastavne sadraje -Prikuplja didaktiki materijal za rad samostalno i sa uenicima -Podstie kako samostalan rad uenika, tako i rad u paru , manjim i veim grupama -Tematski povezuje matematike sadraje sa sadrajima drugih predmeta -Priprema zadatke i zaduenja za svakog uenika u grupi -Kontinuirani prati i opisno vrednuje napore uenika i njihov rad -Podstie istraivaki i kreativni rad svih uenika -vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduenjima, njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi

1.2. Skup brojeva do 100 - Formiranje pojmova

Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom

Razvijanje pozitivnog stava u ponaanju i sklonosti za otkrivanje i

182

viekratnika broja 10- Brojevna linija (crta):0,10,20,30,..., 100 -Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini -Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini -Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine -Niz brojeva 0,1,2,3,...,99,100 Brojanje(u oba smijera) Prethodnici i sljedbenici brojeva iza prve stotice -Brojevna linija (crta)0-100 Uporeivanje brojeva iz prve stotice.Znaci =,<,>

zadatku; -Odreuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima -Rjeava jednostavne problemske zadatke koje se svode na rjeavanje brojnog izraza

istraivanje -Vrednovanje svojih i tuih stavova -Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnoa prema spolovima

-Pomou razliitih materijala izrauje oblike i povrine -Koristi svakodnevne situacije za primjenu steenih matematikih znanja (odlazak u trgovinu, na pijacu itd.) -Pravi jednostavne grafikone

2. GEOMETRIJAi 2.1. Predmeti oblika lopte,kocke,kvad ra,valjka,piramid e i kupe -Predmeti oblika valjka, lopte i kupe -Predmeti oblika kocke,kvadra,pira mide(strane,bridov i,vrhovi) -Povri-granice predmeta .Ravne i zakrivljene povri

3. Mjerenja i mjere -Mjerenje duine;

ita i pie brojeve do 100 -Reda prirodne brojeve do 100 -Imenuje i razlikuje predmete po veliini, boji i obliku -Prepoznaje predmete iz ivotnog okruenja koji imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima -Razlikuje vrste linija -Uoava i imenuje ravne i zakrivljene povri(gleda,dodir uje) -Poima du kao kao najkrae rastojanje izmeu dvije take: -Oznaava du -Posmatranjem

Imenuju razliite skupove predmeta i bia iz blie i dalje

183

Jedinica za duinu(m) -Mjerenje mase. Jedinica za masu(kg) -Jedinica za tenost(l) -Jedinica za vrijeme(h,min) -Jedinice za novac(KM,KF)

tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove(tro ugao,kvadrat,prav ougaonik) i precrtava ih -Uporeuje i procjenjuje veliinu povri

-Prepoznaje i imenuje dotad nauene jedinice za duinu,

vrijeme, masu, zapreminu i novac -Moe imenovati sprave kojima se vre mjerenja -Zna rjeavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima

okoline itaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10(rjeavajui konkretne zadake)

17.3. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM (OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM,za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne Hercegovine Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Bosne i Hecegovine) za trei razred devetogodinje osnovne kole
184

Matematika (3 asa sedmino, 105 asova godinje) Programski sadraji

Programska struktura predmetnih podruja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (povrine) likovi, linije 3. Mnoenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje

1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4 , 54 -4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija i ; - Odreivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10 ) i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka vei od 10 i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje vie sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje vie brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rjeavanje jednostavnijih jednaina; - Izraunavanje nepoznatog sabirka; - Izraunavanje nepoznatog umanjenika; - Izraunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100 ; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade.

2. Ravne i zakrivljene plohe (povrine), likovi i linije - Prava(pravac), poluprava(polupravac), du(duljina), ugao(kut) - crtanje i obiljeavanje;
185

- Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeivanje dui.

3. Mnoenje i dijeljenje do 100 - Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak (puta). Mnoilac, mnoenik (mnoenje broja i mnoenje brojem) i produkt (umnoak); - initelj ili faktori; - Mnoenje brojeva (i mnoenje brojem) prve desetice; - Tablica mnoenja; - Broj 1 i broj 0 initelj mnoenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta initelja (komutativnost i asocijativnost); Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b; - Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), kolinik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Kolinik iji je djeljenik broj 0; - Kolinik iji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza mnoenja i dijeljenja; - Mnoenje i dijeljenje zbira ; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna mnoenja i izvantabelarna dijeljenja (3 0:2 , 20 :10); - Rjeavanje jednaina oblika 3X=18 , X4=24, 45:X=5, X:9 =8; - Raunske operacije prvog i raunske operacije drugog reda. Red raunanja u izrazima s vie raunskih operacija. Upotreba zagrada.

4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje - Mjerenje duine. Jedinice za duinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekuinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan , sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA
Ue nici bi tre bali znati: Koristiti matematiki

Sticanje znanja: Upotreba simbola;

186

ZNANJE

Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne raunske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meusobnih odnosa; Crtanje i oznaavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, du). . Razvijanje : logikog i kritikog miljenja; sposobnosti kritikog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predvianja , mjerenja, uporeivanja i procjenjivanja.

jezik i simbole za osnovne matematike operacije u skupu brojeva do 100; Rjeavati sloenije tekstualne zadatke ; Uoiti vezu i redoslijed izmeu osnovnih raunskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomou druge ; Mjeriti, uporeivati i procjenjivati s pomou jedinica za duinu, masu, vrijeme

SPOSOBNOST VJETINE

Da uz pomo nastavnika procjenjuje, uporeuje i u jednostavnim situacijama donosi zakljuke; Koristi kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematiki jezik za saopavanje ideja. i Pokazivati vie samopouzdanja

VRIJEDNOSTI STAVOVI

I
Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome , prema drugima , prema okolini, prema uenju.

odgovornosti; Potovati razliite stavove; Prepoznati ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA
SADRAJ ZNANJE SPOSOBNO STI VRIJEDNOS TI STAVOVI PONAANJA
-Osposobljeni su za samostalan rad , rad u parovima, malim i velikim grupama; -Pokazuju smisao,elju,za nimanje i odvanost za

AKTIVNOSTI UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

1. Sabiranje i oduzimanje do 100 -Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica(oblici kao 50+4,54-4,74+4,774) -Upoznavanje relacija i odreivanje

Prepoznaju , zapisuju , itaju i uporeuju brojeve do 100 -Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100 -Prepoznaju podatke koji su

-Sposobnost
upotrebe matematikog jezika i simbola -Sposobnost primjene matematikih znanja u vakodnevnom

-Uestvuje u svim etapama i oblicima rada(grupa,tim,p ar); -Aktivno uestvuje u matematikim igrama i primjenjuje

-Sadraje Nastavnog programa utvruje prema interesima i sposobnostima uenika i prilagoava zahtjeve postavljene

187

nepoznatih brojeva(x<15, 40<x<50) -Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka manji od 10(ab+cd,b-d<10 ) i odgovarajua oduzimanja -Sabiranja brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajua oduzimanja -Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica pribrojaka vei od 10 i odgovarajuea oduzimanja -Sabiranje vie pribrojaka -Zagrade Oduzimanje vie brojeva,Zagrade -Veza sabiranja i oduzimanja -Zadaci sa dvije operacije -Brojevni izrazi Rjeavanje jednostavnijih jednaina -Izraunavanje nepoznatog sabirka -Izraunavanje nepoznatog umanjenika -Izraunavanje nepoznatog umanjitelja -Jednostavniji tekstualni(problems ki) zadaci -Redni brojevi do 100 -Rimski brojevi od XI do XX -Parni i neparni brojevi do 100 -Stotice prve hiljade 2. Ravne i zakrivljene povri, likovi i crte -Pravac polupravac, du, ugao-crtanje i obiljeavanje -Crtanje paralelnih i okomitih pravaca -Uporeivanje dui 3. Mnoenje i dijeljenje do 100

poznati i koji su nepoznati u jednainama i nejednainama -Rjeavaju jednostavne jednaine i tekstualne zadatke do 100 -Rjeavanje jednostavnije nejednaine -Upotrebljavaju redne brojeve do 100 -Zna simbole I,V,X kao simbole pomou kojih piemo sve rimske brojeve do XX -Upotrebljavaju jednostavne tabele Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone -Upotrebljavaju matematiki jezik , rjeavaju matematike i logike zadatke -itaju ,zapisuju , uporeuju stotice prve hiljade -Opaaju i imenuju ravne i zakrivljene povrine i klasificiraju ih -Prepznaju i imenuju pojmove pravac, polupravac, du, ugao, krunica i krug -Razlikuju krunicu i krug -Samstalno uoavaju , definiraju razlikuju crte i konstruiraju ih -Crtaju pravac i polupravac

ivotu -Samostalno i timsko formuliranje zakljuka -Razvijanje logike sposobnosti kroz igru i rjeavanje matematikih problema -Sposobnost za razmjenu informacija , rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom -Sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeivanje s ishodima drugih(par,grup a,razred) -Sposobnost uoavanja razlika izmeu paralelnih i okomitih pravaca -Uoavanje likova oblika trougla, kvadrata, pravougaonika i kruga u okruju.

otkrivanje i istraivanje novog i nepoznatog -Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proirivanja matematikog znanja -Pokazuju zanimanje za uee u matematiki kolektivnim igrama : -Rjeavaju probleme kroz igru i zabavu potujui pravila -Vrednuju line i stavove drugih -Razvijaju pozitivne stavove,ponaa nja za rad i igru -Uestvuju u satavljanju i rjeavanju matematikih zadataka iz svakodnevnog ivota -Mnoe i dijele u skupu brojeva do 100

-Sposobnost meusobnog povezivanja i upotreba osnovnih raunskih operacija do nivoa automatizma -Sposobnost razlikovanja znaenja termina "jednakost" i "jednaina" kao i "nejednakost" -Sposobnost samostalnog

ranije steena znanja i iskustva -itaju i zapisuju brojeve do 100 -Predstavljaju pdnose meu brojevima upotrebljavajui matematike znake -Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja -U raunanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira) -Upotrebljavaju simboleza raunske operacije -Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100 -Predviaju priblian ishod operacija -Rjeavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem -Raunaju na razliite naine,okomito i vodoravno,pomo u brojne ose -Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih -Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100 -itaju ,zapisuju i uporeuju stotice prve hiljade -Procjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreu -Putem dvaju ula osjeaju odnose granica/ruba in

programom kako bi bio uspjeno ostvaren -Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematikih pojmova -Pomae djeci da poboljaju izraavanje svojih matematikih ideja i zapaanja -Prilagoava nastavu svakom ueniku pojedinano -Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvaava stepen razvoja djeteta -Pomae djeci da kritiki sagledaju ono to se ui -Tematski povezuje nastavne sadraje unutar Nastavnog plana i programa -Ukljuuje matematiku u druge nastavne oblasti

-Pomae uenicima da naue pravilno koristii geometrijski pribor pri crtanju

188

-Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka -Znak "."(puta) Mnoilac, mnoenik(mnoenj e broja i mnoenje brojem) i umnoak -initelj ili faktor _Mnoenje brojevaI i mnoenje brojem) prve desetice -Tablica mnoenja -Broj 1 i broj 0 kao initelji mnoenja -Osobine umnoka ;zamjena mjesta initelja(komutativn ost i asocijativnost) -Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b -Djeljenik (broj koji se dijeli) , djeljitelj(broj kojim se dijeli), kolinik(ishod dijeljenja) -Dijeljenje brojevima prve desetice -Kolinik iji je dijeljenik broj 0 -Kolinik iji je djeljenik broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla) -Tablica dijeljenja -Veza mnoenja i dijeljenja Mnoenje zbira i dijeljenje zbira -Osobine dijeljenja,distributiv nost -Izvantablina mnoenja i izvantablina dijeljenja (30:2, 20:10) -Rjeavanje jednaina oblika 3X=18,X4=24, 45:X=5, X:9=8 -Raunske operacije prvog i raunske opearacije drugog reda Red raunanja u izrazima sa vie raunskih operacija:Upotreba zagrade 4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje -Mjerenje duine

-Rjeavaju geometrijske zadatke -Vrednuju ishode cjelokupnog rada -Prepoznaju znak "." kao oznaku za mnoenje i znak":" kao znak za dijeljenje -Znaju mnoiti i dijeliti u skupu brojeva do 100 -Prepoznaju znaenje termina "dvostruko vie(dvostruki broj)" i "polovina " broja -Usvojili su tablicu mnoenja i dijeljenja do nivoa automatizma -Rjeavaju jednostavnije jednaine i nejednaine -Samostalno sastavljaju i rjeavaju jednostavne matematike probleme putem jednaina i nejednaina -Osposobljavaju se za rjeavanje matematikih zadataka sa vie raunskih operacija, sa i bez upotrebe zagrada -Mjere uz korienje dogovorenih jedinica i sprava, tano izraavaju rezultate mjerenja -Predviaju ishode mjerenja i provjeravaju rjeenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice -Koriste standardne jedinice za duinu , masu,zapremina,

mjerenja zapisivanja rezultata

regije/podruja, crte,povrine i prostora -Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajui geometrijski pribor -Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije -Sastavljaju i rastavljaju brojeva -Dovode u vezu odnose izmeu brojeva i operacija -Brojne nizove izraavaju verbalno i simboliki -Interpretiraju operacije kroz transformacije -Koriste strelice ,grafikone,tablic e,simbole za operacije i brojne relacije -Pravilno intrepretiraju grafikone i tabele -Koriste mnoenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama -Istrauju razliite naine mnoenja i dijeljenja -Dijele na jednake dijelove -Predviaju priblian rezultat -Vrednuju ishode -Poduzimaju mjeranja i predviaju ishode -Koriste mjerne istrumenta -Mjere

i konstruitanju geometrijskih likova oblika trougla,kvadrata, pravougaonika i kruga Mjerenje,upore ivanje i procjenjivanje objanjavaju djeci koristei to vie primjera i oiglednih sredstava iz okruenja

189

Jedinice za duinu(1m,1dm,1c m) -Mjerenje mase Jedinice za masu(1 kg, 1dag, 1 g) dag je ooznaka za dekagram 1 dag=10grama -Jedinice za tenost(1l, 1 dl, 1cl) -Jedinice za vrijeme (godina,mjesec,sed mica, dan,sat,minuta) -Jedinica za novac(KM,KF)

vrijeme i novac u svakodnevnom ivotu

upotrebljavajui mjerne jedinice -Izraavaju ishode mjerenja -Koriste standardne jedinice za mjerenje duine,mase,zap remine/zapremin e tekuine vremena i novca -Koriste mjerenja za rjeavanje problema -Logiki zakljuuju i raunaju -Prikupljaju podatke iz stvarnih situacija -Vrednuju ishode mjerenja -Upotrebljavaju kretivne postupkeza rjeavanje svakodnevnih problema i objanjavaju poduzete postupke -Pripremaju didaktiki materijal -Samostalno smiljaju zadatke

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi Matematike za III razred devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je nainiti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome, znaajno je voditi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima.

Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva;
190

 Pribliiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd, b+d<10 ); Na primjer 2 3+34 , 3+4<10 ; Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom razliitim metodama; Kroz pouavanje i uenje brojeva, a naroito mnoenja i dijeljenja, insistirati na razumijevanju, a tek kasnije na pamenju; Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 100, te stotica do 1000; U geometrijskim sadrajima uenika dovesti na nivo prepoznavanja, poimanja, imenovanja i oznaavanja (prava, du, ugao, krunica); U domeni mjera i mjerenja uenik treba da zna mjeriti, uporeivati, procjenjivati jedinice; Primjenjivati didaktiki materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji; Kroz razliite oblike rada poticati i razvijati samostalnost, kooperativnost kreativnost i istraivaki duh; Sakupljanje didaktikog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajuim situacijama; Ukazivati na oblike, slike i primjere predmeta u blioj okolini; Nastojati uspostaviti to uu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima.

Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivnopredodbeni. Uz pomo brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade; U domeni mjera i mjerenja, osim praktinih aktivnosti, uenik treba znati zapisati i pretvarati mjere.

17.4. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

(OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM,za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne Hercegovine Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Bosne i Hecegovine) za etvrti razred devetogodinje osnovne kole
191

Matematika (4 asa sedmino, 140 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA MATEMATIKA
PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA
Dije te treba znati: prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematiki jezik simbole u skupu brojeva do 1000 prepoznati brojeve prve hiljadice , njihov poloaj na brojevnoj crti 01000, njihovu strukturu, razlikovati brojeve iz razliitih stotica sa sigurnou obavljati raunanja u prvoj hiljadi provjeravati jednu matematiku operaciju pomou suprotne u skupu brojeva do 1000 rjeavati brojevne izraze modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatke) uoiti vanost procjene i provjere rezultata pomou jedinica za duljinu, masu i zapreminu izraditi modele 1 mm, 1 ml, 1 dg, 1 cg i 1 mg pravilno i na proizvodima itati i mjere odgovarajuih veliina izvoditi jednostavnija praktina mjerenja

ZNANJE

Sticanje znanja: poznavanje i upotreba matematikih simbola formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice formiranje pojmova brojevne crte 01000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji formiranje pojmova, uoavanje zakonitosti i usvajanje postupaka etiri osnovne raunske operacije uoavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i etverocifrenih brojeva eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave o krugu i krunici kao ravnim povrima valjka i kupe crtanje i oznaavanje elemenata krunice i kruga o manjim jedininim mjerama: 1 mm , 1 ml, 1 dg, 1 cg, 1 mg o praktinoj vrijednosti jedininih veliina o viekratnicima brojeva 1000, 100 i 10 u prvoj desethiljadici

SPOSOBNOST VJETINE

Razvijanje vjetina i sposobnosti: razvrstavanja uporeivanja nizanja slijeenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizualizacije i vizualnog grupiranja procjenjivanja , kritikog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreenje s rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenoenja informacija kroz razliite oblike rada prepoznavanja obrasca induktivnog miljenja induktivnog analognog zakljuivanja razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja logikog i kritikog miljenja

Dije te treba moi: sigurno razvrstavati brojeve i po razliitim kriterijima s lakoom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice izvoditi jednostavnije zakljuke induktivnim miljenjem i analogijom (a+ b = b+a , a b = b a , a (b+c) =a b + a c) koristiti pomagala za crtanje pravih i dui mjeriti duine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinine mjere - crtati krunicu zadanog sredita i poluprenika - koristiti kreativnost i matu za rjeavanje djeci primjerenih problema, moi primijeniti matematika znanja u svakodnevnom ivotu i radu

192

VRIJEDNOSTI STAVOVI

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i potivanje stavova drugih

Dije te e : prepoznati znaaj i vanost primjene matematike u svakodnevnom ivotu i radu imati pozitivan stav prema novim saznanjima pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju nauiti sasluati argumentaciju i kritiki preispitati line stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutranjeg ivota i unutranje nagrade, pokazati vie samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative poboljati vlastitu listu motiva , emocija i doivljaja - pokazati vie samopouzdanja i odgovornosti

MATEMATIKA ZA IV RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA

SADRAJ ZNANJE SPOSOBNO STI VRIJEDNO STI STAVOVI PONAANJ A Pokazuju interes za uenje o brojevima i kvantitativni m odnosima AKTIVNOSTI UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

1. Brojevi prve hiljade Zapisivanje i itanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade(1100,101.200,...)

Prepoznaju , zapisuju , itaju i uporeuju brojeve do 1000 -Poznaju i upotrebljavaju

Razvrstavanja , klasificiranja,u poreivanja Nizanja,slijee nja niza uputa Prostornog organizovanja ,

Aktivno uestvuje u svim oblicima nastavnog rada Paljivo slua i prati izlaganja

Operacionalizira nastavni program, kreira i modlira planove rada (mjesene, sedmine i

193

Poloaji(redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji(11000) Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeivanje brojeva prve hiljade Abakus(kineski SUANPAN) 2. Prava u ravni(Prava,polup rava i du) Take i prave,du kao dio prave Prava koja prolazi jednom takom Prava koja prolazi dvjema takama Uzajamni poloaj pravih,ukrtene ,okomite i paralelne prave 3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravilo o nepromijenjljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje, sa i bez abakusa Pismeno oduzimanje i sabiranje u prvoj hiljadi Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. Krug i krunic Uoavanje kruga i krunice na valjku i kupi Crtanje krunice uz pomo kupe i valjka Odreivanje elemenata krunice na modelima origami tehnikom Crtanje krunice estarom Elementi kruga i krunicei njihovo oznaavanje 5. Mnoenje i dijeljenje u okviru prve hiljade

matematike simbole -Razumiju strukturu brojeva prve hiljade -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljadu -Zapisuju,itaju i odreuju poloaj (redoslijed) brija na brojevnoj liniji 01000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju,itaju i piu rimske cifre do M(pomou I,V,X,L,C,D,M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju(modele) pravih u okruenju Da prava nema granica Crtaju i oznaavaju dui ,prave i poluprave Jasan im je pojam prave, poluprave i dui Uoavaju da je du dio prave i poluprave, da je prava skup taaka Uoavaju da se jednom takom moe povui beskonano mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi, o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na razliite naine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo , pismeno i usmenosabiraju dva ili vie brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rjeavaju jednostavnije zadatke

orijentiranja i vizuelnog grupirnja Procjenjivanja induktivnog miljenja induktivnog analognog zakljuivanja Razliitih veliina matematikog izraavanja i komuniciranja Koritenja matematikog jezika i simbolaPrimjen jivanja matematikih znanja u svakodnevnom ivotu Samostalnog i timskog formuliranja zakljuaka Razmjene informacija,ish oda,zadataka i iskustava sa drugovima/dru garicama i nastavnikom/na stavnicom Kritiko vrednovanje vlastitih rezultata Korienje abakusa

Apstrahiranje i konkretiziranj a vizuelnog pamenja i uopavanja,pr epoznavanje i korienje obrazca Prostorne organizacije i orijentacije Slijeenje niza uputa(algorita m) Meusobnog povezivanja i uporabe prethodno steenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije-

Pokazuju interes za rjeavanje problema i i zadataka samostalno , u paru i timu Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Pokazuju interes za istraivaki rad Potuju pravila pravla edukativne igre Zanimaju se za sloenije matematike igre Pokazuju svijest o znaaju igre u uenju Pokazuju upornost, preciznost, dosljednost i ostale pozitivne crte linosti Pokazuju inicijativu i elju za usvajanjem novih znanja i proirivanje m postojeih

nastavnika neposredno surauje kreiranju edukativnih situacija razredu

i u

Pomae nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Uestvuje u sastavljanju i rjeavanju matematikih zadataka iz svakodnevnog ivota Koristi udbenik i ostalu udbeniku literaturu Dosljednjo izvrava zahtjeve nastavnika(dovol jno vremena posveuje vjebanju i rjeavanju zadataka) Redovito ui kod kue i izrauje domae zadatke Daje puni doprinoskolektiv nom radu ,posebno grupnom Uredno, u svojoj svesci, biljei informacijekoje mu sugerira nastavnik Ulae napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred zapisuje,ita, nie, uporeuje na brojevnoj crti predsatvalja brojeve hiljadice

dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomo djece izrauje didaktiki materijal Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece,identifikuje tekoe u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije pouavanja adekvatne stepenu postignua sposobnosti djeteta Redovito ocjnjuje rad djece i vodi uredne zabiljeke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglaeni s mogunostima djeteta

Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u razredu Ukljuuje djecu u aktivan i stvaralaki rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije tekoa u uenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih tekoa Prilagoava

194

Osobine produkta(komutativ nost,asocijativnost i distributivnost) Usmeno i pismeno mnoenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus-dijeljenje u prvoj hiljadi Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0-10 000, sa naznaenim sadriocima broja 100(10) Sabiranje i oduzimanje sadrilaca broja10 u skupu brojeva do 10 000 7. Mjerenje veliina Mjerenje duine Jedinine mjere za za duinu: 1m,1dm,1cm,1mm; (-deci,cent,mili) 1m,1dam,1hm,1km (-deka,hekto,kilo) Mjerenje mase Jedinine mjere za masu: 1g,1dg,1cg,1mg 1g,1dag,1hg,1kg Mjerenje zapreminetekuine Jedinine mjere za zapreminu tekuine: 1l,1dl,1cl,1ml,1l,1d al,1hl,1kl Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadci

zadanerijeima, uz primjenu jednaina i nejednaina odgovarajuih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uoavaju oblike krugai krunice u okruenju Crtaju krunicu Crtaju,oznaavaju elemente krunice i kruga Odreuju elemente krugai krunice koristei se origami tehnikom Istiu na krunici sredite ,prenik i poluprenik Sastavljaju brojevne izrazepri zadanim uvjetima Rjeavaju jednostavne problemske zadatke Uoavaju da je prvahiljada 1-1000, adeseta 9001-10000 Prepoznaju,itaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila mnoenja i dijeljenja u raunanju Znaju sadrioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100, a sadrioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno mnoe i dijele u prvoj hiljadi Rjeavaju matematike zadatke koristei se jednainama i nejednainama odgovarajuih oblika Koriste se abakusom pri mnoenju i dijeljenju Prepoznaji i imenuju

komutacije itd. u bilo kojem brojnom nizu je isti)

posobnost upotrebe matematikog jezika i simbola -Sposobnost primjene matematikih znanja u vakodnevnom ivotu -Samostalno i timsko formuliranje zakljuka -Razvijanje logike sposobnosti kroz igru i rjeavanje matematikih problema -Sposobnost za razmjenu informacija , rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom -Sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeivanje s ishodima drugih(par,grup a,razred) -Sposobnost uoavanja razlika izmeu paralelnih i okomitih pravaca -Uoavanje likova oblika trougla, kvadrata, pravougaonika i kruga u okruju.

Pouzdano obavlja etiri osnovne raunske operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posveuje punu panju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog"rau nanja Rauna sigurno uz korienje olakica Analizira i sintetizira razliite zapise brojeva prve hiljade Strpljivo i paljivo obavlja sloenije zadatke mnoenja i dijeljenja Redovito koristi abakus,rauna na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog raunanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veliine, zna mjeriti veliinama i koristi jednaine mjere Precizno mjeri ,prepoznaje i imenuje mjere narazliitim predmetima iz okruenja Koriti nauena znanja iz rednih brojeva(prepozn aje i tumai zapise rimskim

-Sposobnost meusobnog povezivanja i upotreba

nastavu svakom djetetu pojedinano Primjenjuje razliite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima , iskustvima i sposobnostima djece Omoguava djeci da prije nego to budu pitani i sami pitaju Podstie istraivaki duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritiki pristup djeteta u rjeavanju zadataka i problema Pouavanjem i matematikim sadrajima razvija kod djece Komunikacijske vjetine i sposobnosti (koritenje matematikog jezika i vokabulara , preciznost u izraavanju itd.) Pomae djeci da matematiki izraavaju svoje idejei zapaanja Povezuje matematike sadraje s realnim ivotnim situacijama Tematski povezuje sadraje unutar

195

(itaju ) brojeve do 10 000 Uoavaju strukturu viecifrenih brojeva Prepoznaju, itaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadrioce broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar,decigram, decilitar,mililitar,mil igram,mililitar Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preraunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veliina Tano izraavaju rezultate mjerenja Rjeavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja, uoavaju odnose meu njima i kroz primjenu u svakodnevnom ivotu shvataju praktinu vrijednost mjera ijedinica mjerenja

osnovnih raunskih operacija do nivoa automatizma -Sposobnost razlikovanja znaenja termina "jednakost" i "jednaina" kao i "nejednakost" -Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata

ciframa) Koristi tablice,simbole i grafove sigurno i svrsishodno, zna ih interpretirati Uestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti

nastavnog programa Pomae djeci da kritiki sagledaju ono to su nauili Podstie ih na sarradnju i razmjenu informacija Kreira saradniku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s panjom potovanjem i uvaavanjem Svojim ponaanjem otvorenou prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloivotnom uenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavrava u svim segmentima nastavnopedagokog rada

TEMATSKE CJELINE
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i krunica Mnoenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veliina

196

1. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja, ibica, papiria/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice itanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S100 + D10+ J1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0 -1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Poloaji brojeva na brojevnoj crti 0 -1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski, Suan Pan) Pisanje i itanje brojeva na abakusu

2. Prava u ravni Crte/linije, ravne linije, dui (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Taka i prave Prava koja prolazi dvjema takama Prava koja prolazi jednom takom

3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proirivanje nauenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno ) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rjeavanju koriste se jednaine i nejednaine odgovarajuih oblika)

4. Krug i krunica Uoavanje kruga i krunice na valjku i kupi Precrtavanje krunice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreivanje elemenata krunice na modelima origami-tehnikama, ispitivanje poloaja sredita i crtanje krunice estarom Elementi kruga i krunice
197

5. Mnoenje i dijeljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Mnoenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko mnoenje u prvoj hiljadici (mnoenje viekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg(broja) Algoritamsko mnoenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus - dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rjeavanju koriste se jednaine i nejednaine odgovarajuih oblika) 6. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (viecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000, sa naznaenim viekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u desethiljadici 7. Mjerenje veliina Mjerenje duine. Jedinine mjere za duinu: 1 m, 1 dm, 1 cm, 1 mm (-, deci, centi, mili) 1 m, 1 dam, 1 hm, 1 km (-, deka, hekto, kilo ) Mjerenje mase. Jedinine mjere za masu: 1 g, 1 dg, 1 cg, 1 mg 1 g, 1 dag, 1 hg, 1 kg Mjerenje zapremine tekuine. Jedinine mjere za zapremine tekuine: 1 l, 1 dl, 1 cl, 1 ml 1 l, 1 dal, 1 hl, 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE 1. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadanje programske sadraje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade, pojavljuju se dva nova momenta. Prvo, umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. Drugo , brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu . Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas, pokazuju viestruke efekte koritenja abakusa na znanjima, sposobnostima, vjetinama, pa i motivaciono-emocionalne efekte.
198

O kineskom abakusu moemo nai mnogo podataka na internetu , ali i u printanim informacijama (knjigama, asopisima, itd.). Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom obinih raunaljki (tzv. kolskih abakusa). Upotreba abakusa, kasnije, bitno e doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno raunskih operacija.

2. Prava u ravni Geometrijske sadraje poetne nastave matematike treba prezentirati djeci imajui u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo povr linija taaka), a ne u formalnoj geometriji (taka linija povr tijelo). Dakle, do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonimproduivanjem dui preko njenih granica. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonano (dobra je zamjena: preko svakog broja). Djeci su od naroitog znaaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznaenih taaka (prava, dvije take, du, etiri poluprave). 3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predvieno postepeno uvoenje pojmova usmeno, odnosno pismeno raunanje. Abakusraunanje je izuzetno lijep i oigledan primjer sabiranja i oduzimanja meu brojevima prve hiljade. Rad na abakusu snano podstie razvoj razliitih uenikovih sposobnosti (pamenje, naroito vizuelno, prostornu organizaciju i orijentaciju, prepoznavanje ideje zamjene itd.). 4. Krug i krunica Ve i sama struktura teksta koji je naveden, daje niz jasnih metodikih uputa i uitelju i autoru udbenika. Meutim, podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uoavaju krug, pa onda krunicu . Precrtavaju krunicu i isijecaju model kruga. Presavijanjem modela kruga uoavaju sredite i intuicijom nasluuju uzajamni poloaj taaka krunice i sredita krunice. Krunica ne sadri (svoj) centar ali ga ima. Elemente krunice, nakon ovakvog pristupa, lako je objasniti.

5. Mnoenje i dijeljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova mnoenja i dijeljenja, u prvoj hiljadi proiruju se i
199

produbljuju sadraji iz prve stotine. Ovdje predviamo izvjesno proirivanje dosadanjeg zahtjeva mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem, time to e se govoriti o mnoenju i dijeljenju u okviru prve hiljade, bez limitiranja veliine mnoitelja (jednocifrenim brojem). Teite e se dati na uoavanje, razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti mnoenja prema sabiranju i na pravilo svaki sa svakim.

6. Brojevi do 10 000 Proirivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih viekratnika broja hiljade, pa viekratnika broja 1000 i konano broja 10 u prvoj hiljadici. Ovo treba uraditi uz koritenje brojevnih linija.

7. Mjerenje veliina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruivanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jedininih veliina i njihovih odnosa. U sutini ova tematska cjelina ima za cilj da se proire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veliina. U programu smo , kada su u pitanju mjere za masu, odstupili od uobiajenog, iz fizike izvuenog sistema (metar, kilogram, sekunda). Naime, iz vie razloga smatramo da je uputno (ali, predloenim metodikim rjeenjima, i mogue) u etvrtom razredu operirati pojmovima: decigram, centigram i miligram. Naime, petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira, ima masu priblino 1 g. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u djeijim je rukama model mase od 1 dg, a nakon toga, radei na slian nain i modeli mase 1 cg i 1 mg. Slino se moe dijeliti sadraj vreica eera od 1 g na 10 dg, zatim 1 dg na 1 0 cg, i konano 1 cg na 10 mg. Model miligrama od copypapira djeca mogu sama isjei. Dimenzije su mu priblino: 4 mm x 3 mm, (a oznaka miligrama su pune ladice za lijekove u djetetovom domu ). Nadamo se da e djeca koja prou ovu kolu mjera moi utjecati da na bocama Koka-kole nau i oznake 33 cl umjesto, za njih nerazgovjetne oznake 0 ,33 L (ta je ovdje zarez, zato je L umjesto l?). Puno znaenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Koristei se razliitim pomagalima dijete moe postii takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze.

17.5. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

200

(OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM,za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne Hercegovine Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Bosne i Hecegovine) za petiti razred devetogodinje osnovne kole Matematika (4 asa sedmino, 140 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA MATEMATIKA
PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA
Dije te treba znati: - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole - prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu sa sigurnou obavljati raunanja u N0 - rjeavati brojevne izraze - modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatake) uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati) - prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate) - vanost procjene i provjere rezultata - izraditi modele 1 mm2, 1 cm2 , 1 dm2 i 1 m2 - izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovih mrea i na druge naine - izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina i zapremina

ZNANJE

- poznavanje i upotreba matematikih simbola - formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 - formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 - formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske operacije u skupu N0 - usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj Strukturi - o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu - o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza - prave i poluprave i crtanju (modela ) prave i polupraveupotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu - o uglovima (prepoznavanje , elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i treini) - o trouglovima (prepoznavanje , elementi, obiljeavanje , vrste), a naroito o pravouglom trouglu - o jedininim povrinama , o povrini pravougaonika (mjerenje i izraunavanje) - o izraunavanju povrine kvadrata - o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje i raunanje) - o izraunavanju zapremine kocke Razvijanje vjetina i sposobnosti:

Dije te treba moi: - s lakoom uporediti ma koja

201

SPOSOBNOST VJETINE

- uporeivanja - nizanja - slijeenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja - vizuelizacije i vizuelnog grupiranja - procjenjivanja - prepoznavanja obrasca - induktivnog miljenja - induktivnog i analognog zakljuivanja - razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja - matematikog jezika - prikupljanja, selekcije i koritenja informacija

dva viecifrena broja - izvoditi jednostavnije zakljuke (a+b = b+a , a b = ba , a (b+c ) = a b + ac i sline) - sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N 0 prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i nejednaina u N 0 - koristiti pomagala za crtanje uglova , trouglova i pravougaonika - mjeriti, jedininim povrinama , povrine (pravougaonika ), jedininim zapreminama, zapreminu (kvadara) uz prethodno rocjenjivanje i pravilan izbor jedinine mjere koristiti se induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema Dije te e :

VRIJEDNOSTI STAVOVI

I
Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima: - uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih - vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija -rada, posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama linosti - vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopouzdanja , samoaktualizacije - uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka

- pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju - nauiti da saslua argumentaciju i kritiki preispituje line stavove i stavove drugih - prepoznavati vrijednosti unutranjeg (nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade - poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja - prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu - pokazati vie samopouzdanja i odgovornosti

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE

Programski sadraji

1. BROJEVI PRVOG MILIONA itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1000 - ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara
202

Brojevna crta 1 000 000

2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici - ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja - ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu) Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c Nejednaine oblika: x a < b , a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x ab

3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Mnoenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao inioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju . Jedinica i nula u dijeljenju Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Mnoenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem Pismeno mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno mnoenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja) Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost kolinika i primjena Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu
203

(slovo) Jednaine oblika: a x = b , x a = b, x : a = b, a : x = b Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b , a x b, x : a < b

4. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. Upisivanje brojeva u tablice. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.

6. UGAO Par polupravih sa zajednikom poetnom takom - ugao Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova Uporeivanje uglova Pravi, otri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla

7. TROUGAO Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Raznostranian, jednakokraki i jednakostranian trougao - crtanje. Pravougli trougao - crtanje Crtanje tangram-figura Izraunavanje obima trougla

8. POVRINA PRAVOUGAONIKA Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeivanje i mjerenje povrine pravougaonika Jedinine mjere za povrinu (1 m2. 1 dm2. 1 cm2. 1 mm2; 1 a, 1 ha, 1 km2) Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata) Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi

204

9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinine mjere za zapreminu (1 m3, 1 dm3, 1 cm3, 1 mm3, 1 km3) Izraunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (specijalno kocke) - zadaci iz prakse.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE BROJEVI PRVOG MILIONA

Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona, odnosno u skupu brojeva N0. I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodbeni, ali sa dominacijom brojnog pristupa. Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti. Pojam beskonanosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano . Mogue je koristiti izraz preko svakog broja

RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU

Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja raunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju usmena raunanja. Pismenom raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja pismenog raunanja na razvoj iroke lepeze sposobnosti djeteta. Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo , na osnovu definicija raunskih operacija i komponenti koje ih ine. Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, ne smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka.

205

UGAO I TROUGAO Imajui u vidu da djeca geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike usvajaju polazei od konkretnog, doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruenja. Posebnu panju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogunost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeivanju uglova. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram - set figura.

POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj djece. Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine iskljuivo vee za mjerenje povrine pravougaonika. Bitno je da djeca praktinim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika. Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine do tablinog mnoenja brojeva. Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika.

MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba poeti od modeliranja jedininih zapremina(kocki). Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremine koju dijete moe doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina
MATEMATIKA ZA V RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA
SADRAJ ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAANJA Samopouzdanje , jasan osjeaj vlastitih moi i limita Adaptivnost i fleksibilnost u AKTIVNOSTI UENIKA Aktivno uestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa,kreira godinji,mjesene i dnevne planoce rada

BROJEVI PRVOG MILIONA

Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje ,itanje i pisanje brojeva koji su vei od hiljade

Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamenja, te stvaralako i logiko razmiljanje

206

Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i viekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre , osnovna(brojevna ) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i taaka poluprave Ureenost skupa brojeva skupa prvog miliona Uporeivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi

Razvijanje mate i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vjetina odabiranja inovacija ,razvrstavanja klasifikacije, uporeivanja, nizanja i slijeenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno miljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika , prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti uenja i rada

prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvaavanje razliitosti , tolerancija Podrka drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam , unutranja motivisanost, volja za rad i kultura rada , pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontroleZna aj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopte Samopouzdanje , jasan osjeaj vlastitih moi i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije

nastavnika Sarauju u kreiranju obrazovnih situacija Pomau nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstav Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom ,grupnom i frontalnom radu Uredno piu sve informacije koje im daje nastavnik Ue kod kue i rade domae zadatke

Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrauje didaktiki materijal Primjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredno zabiljeke

SABIRANJ E I ODUZIMA NJE BROJEVA

Nealgoritamsko(u smeno)sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko(pis meno) sabiranje i oduzimanje

Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamenja, te stvaralako i logiko razmiljanje Razvijanje mate i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vjetina odabiranja inovacija

Pomau nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstav Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom ,grupnom i frontalnom radu

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa,kreira godinji,mjesene i dnevne planoce rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrauje didaktiki materijal

207

brijeva u prvom milionu Nula kao sabirak MNOENJ E I DIJELJEN JE U PRVOM MILIONU Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje vie jednakih brojeva Nealgoritamsko(u smeno)mnoenje Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna operacija mnoenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko(pis meno) mnoenje brojeva Jedinica i nula u mnoenju i dijeljenju Svojstva raunskih operacija BROJNI IZRAZI BROJEVI VEI OD MILION SKUP PRIRODNI H BROJEVA (N) I SKUP N0 UGAO Prepoznavanje i raunanje brojnih izraza Osnovne informacije o prirodnim brojevina i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva

,razvrstavanja klasifikacije, uporeivanja, nizanja i slijeenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno miljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika , prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti uenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizuelnog pamenja, uopavanja Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanje prepoznavanje i koritenje obrazaca Induktivno analogno zakljuivanje Praenje niza uputa(algoritam)

Uvaavanje razliitosti , tolerancija Podrka drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam , unutranja motivisanost, volja za rad i kultura rada , pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontroleZna aj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjujun i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopte

Uredno piu sve informacije koje im daje nastavnik Ue kod kue i rade domae zadatke

Primjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredno zabiljeke

TROUGA O

Prepoznavanje ugla Oznaavanje ugla Prepoznavanje pravog,ptrog i tupog ugla Crtanje pravog, otrog i tupog ugla

Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamenja, te stvaralako i logiko razmiljanje Razvijanje mate i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vjetina odabiranja inovacija ,razvrstavanja klasifikacije,

Oznaavanje trougla Prepoznavanje

, jasan osjeaj vlastitih moi i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvaavanje razliitosti , tolerancija

Aktivno uestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarauju u kreiranju obrazovnih situacija Pomau nastavniku u izradi i kreiranju

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa,kreira godinji,mjesene i dnevne planoce rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrauje didaktiki materijal Primjenjuje modele

208

POVRIN A PRAVOUG AONIKA

pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraninog , jednakokrakok trougla Crtanje trougla i (specijalnio) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje figura Jednaine povrine. Mjerenje povrine Pravougaonika Izraunavanje povrine pravougaonika(sp ecijalno kvadrata ) i kvadra (specijalno kocke) Jednaina zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izraunavanje zapremine kvadra(specijalno kocke)

ZAPREMI NA KVADRA( SPECIJAL NO) KOCKE

uporeivanja, nizanja i slijeenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno miljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika , prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti uenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizuelnog pamenja, uopavanja Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanje prepoznavanje i koritenje obrazaca Induktivno analogno zakljuivanje Praenje niza uputa(algoritam))

Podrka drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam , unutranja motivisanost, volja za rad i kultura rada , pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontroleZna aj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjujun i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopte

nastavnih sredstav Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom ,grupnom i frontalnom radu Uredno piu sve informacije koje im daje nastavnik Ue kod kue i rade domae zadatke

interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredno zabiljeke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi razliite oblike i strategije uvaavajui i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrenim kriterijima

209

210

18. PRAENJE, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UENIKA U NASTAVI MATEMATIKE

Nije dovoljno pratiti i ocjenjivati samo usvajanje znanja, vjetina i navika, ve je potrebno kontrolirati i razvoj stavova, mogunosti rasuivanja, linog i drutvenog prilagoavanja, razvoja interesa, subjektivnih i objektivnih mogunosti razvoja uenika kao mnogostrano razvijene humane i sretne linosti. Vrednovanje uenika u nastavi je sloen i kompleksan postupak i jedina mogunost da uitelj sebi pomogne je da u okviru svog nastavnog predmeta ostvari djelotvoran sistem evidentiranja, praenja i provjeravanja uenika. Pri tom taj sistem praenja mora biti kompatibilan s optim kolskim sistemom. Savremena svjetska dokimoloka dostignua imaju svog odraza i u naoj (osnovnoj) koli. Bez obzira na sposobnosti, interes i raznolikost kasnije profesionalne orijentacije, osnovna kola je obavezna za svu djecu od 6. do 15. godine. To je kola koja nije, niti moe biti selektivna. Od osnovne kole drutvo oekuje da je svi kolarci zavre na vrijeme i s uspjehom. Osnovnoj koli, kao dijelu odgojnoobrazovnog sistema, pripada najvei dioodgovornosti za podizanje opte razine znanja i kulture. Iz toga proizlaze obaveze da se djeci omogui postizanje optimalnog uspjeha, bez obzira na njihove materijalne, socijalne ili obiteljske prilike, koji bi u znatnoj mjeri mogle uticati na raslojavanje uenika prema sposobnosti. Stoga i sistem praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika IZ MATEMATIKE mora voditi rauna o njihovim mogunostima i osobitostima njihovog psihofizikog razvoja, te uvaavati objektivne prilike u kojim uenik ivi. Gubljenje godine i ponavljanje razreda treba svesti na najmanju moguu mjeru, jer te mjere esto imaju suprotan uinak od onoga koji se oekuje i eli postii primjenom tih mjera. Razlog gubljenja godine je upravo matematika. Pored injenice da kola treba nadoknadi, ili barem ublaiti, nepovoljne uslove u kojima uenik eventualno ivi, ona mora uvaavati i njegove individualne razlike. U tu svrhu u koli se provodi individualizacija nastave, uvodi se dopunska nastava iz matematike, organizuju vannastavne aktivnosti i gdje je to mogue uvodi se produeni ili cjelodnevni boravak uenika u koli. Praenje i provjeravanje uenikova razvoja nije vie samo ocjenjivanje zavrnog rezultata, ve je to proces tokom kojeg uenik sazrijeva. Prati se i tok i rezultat rada, nastoji se to bolje upoznati uenika, tei se da to vie elemenata
211

utie na konanu ocjenu i da se ona formira na osnovu razliitih naina i oblika provjeravanja, usmenog i pismenog, primjenom to objektivnijih ispitnih postupaka, testovima znanja, sistemskim posmatranjem i praenjem uenika u svim nastavnim situacijama. Sva svoja zapaanja i primjedbe uitelji moraju unositi u imenik uenika radi definisanja konane ocjene. Tako se evidentiraju odgovori uenika, uinci na pismenim ispitima, opis rada kao i reakcije i ponaanje uenika koja su relevantna za njegovo svestrano upoznavanje. Na taj nain ocjenjivanje postaje kontinuirano i mnogostrano, ako ve ne sveobuhvatno, ali ipak u skladu s naelom ekonominosti.

18.1. Taksativan pristup nastavi Zadaci nastave su u nastavnom planu i programu naznaeni s nekoliko redova za svaki nastavni predmet, dati su u deklarativnom obliku, to uitelju, posebno uitelju poetniku, ne moe posluiti kao orijentacija i smjernice u radu. Posebno ne mogu ovako izraeni zadaci nastave posluiti kao osnova za konkretiziranje zahtjeva koji se postavljaju pred nastavu. Zato te zadatke valja razraditi i konkretizirati kako bi se na osnovu tako definisanih zadataka mogla izraditi metodologija vrednovanja uspjeha uenika u nastavi. Motivacijskoemocionalni odnos prema nastavi ogleda se u interesu koji uenik pokazuje prema praenju nauno popularne literature iz matematike, prema skupljanju i sreivanju informacija i u aktivnom bavljenju nekom djelatnou u slobodno, vannastavno vrijeme. Njegov interes je izraen maksimalnim angaovanjem vlastitih sposobnosti i vjetina na rjeavanju problemskih zadataka, takmiarskim duhom i osjeajem zadovoljstva postignutog u nastavi i uenju. Ljubav prema matematici i uenju izraena je zadovoljstvom za vrijeme nastave i uenja, lakoom prevladavanja potekoa koje se tokom nastave i uenja javljaju i u potivanju svoga uspjeha, ali i uspjeha drugih iz razrednog odjeljenja. Stvaralake sposobnosti razvijaju se kod uenika koji trai pokretaku snagu u nastavi i uenju, koji samostalno rjeava problemske zadatke. Via razina tih sposobnosti izraena je mogunou primjene usvojenih znanja, samoinicijativnou u kreiranju novih ostvarenja i u sposobnosti organizovanja novih problemskih situacija i njihova rjeavanja. Smisao za kolektivan rad motivie uenike da svoje line ciljeve podvrgnu zajednikim ciljevima razrednog odjeljenja (ili neke druge radne grupe), da iskau prijateljski stav prema ostalim lanovima razrednog odjeljenja, da se rado podvrgnu radnoj disciplini, da prihvaaju rezultate rada
212

razrednog odjeljenja kao zajedniki uspjeh svih lanova, te da pomau ostalim lanovima razrednog odjeljenjaa, ne zapostavljajui pritom svoje radne obveze. Povjerenje u sebe samog odnosno u vlastite snage ima uenik koji samome sebi zna odmjeriti optimalan broj radnih zadataka to ih moe rijeiti u zadatom/predvienom vremenu. Samopouzdanje se ogleda u odvanosti i energinosti pri nailasku na probleme i nastojanju da se oni uspjeno rijee, a u sluaju kada to nisu u stanju, tj. u sluaju neuspjeha da se kritiki preispitaju vlastiti postupci. Smisao za lijepo ima uenik koji pazi na urednost svog kolskog pribora, ali i pribora drugih lanova razrednog odjeljenja, koji funkcionalnost uraenog zna uskladiti s postavljenim zahtjevima.

18.2. Nastava i problematika praenja, provjeravanja i ocjenjivanja iz matematike Savremena didaktika posveuje danas veliku panju problematici praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika i tom su pedagokom fenomenu kako u svijetu tako i kod nas posveena mnoga nauna istraivanja. Mnogi istaknuti pedagozi, didaktiari i psiholozi ukazuju na potrebu svestranog sagledavanja razvoja uenikove osobnosti. Istie se da nije dovoljno pratiti i ocjenjivati samo usvajanje znanja, vjetina i navika ve je potrebno kontrolisati i razvoj stavova, mogunosti rasuivanja, linog i drutvenog prilagoavanja, razvoja interesa, subjektivnih i objektivnih mogunosti (Furlan, 1966) i najire reeno potrebno je to opreznije sagledavanje razvoja uenika kao mnogostrano razvijanje humane i sretne linosti. Ne radi se samo o optim, deklarativnim odgojnim ciljevima neke zamiljene, imaginarne nastave ve o konkretnim zahtjevima drutva, postavljeni vrlo ozbiljno pred kolu, pred svaki nastavni predmet, pa tako i matematiku. To su obveze svakog uitelja bez obzira na to koji nastavni predmet predaje. Osim tog sloenog i zahtjevnog zadatka, svakog uitelja obvezuje i itav niz specifinih odgojnih i obrazovnih ciljeva pojedinog nastavnog predmeta, to se sve uklapa u svakodnevnu nastavnu djelatnost. Nastava je "kao specifini bipolarni upravljiv proces " (vajcer, 1987, 22) usmjerena prema jasno definisanom, tj. postavljenom cilju. Taj cilj nije lako ni jednostavno ostvariti. Uitelju su potrebne este i jasne povratne informacije kako bi to uspjenije rukovodio procesom razvijanja uenikove osobnosti. No, sloenost djelovanja, veliki broj uenika u razrednom odjeljenju, nerijetko s jednim ili dvojicom uenika s posebnim potrebama(ometenost u razvoju), irokost nastavnih sadraja, prisutnost raznih vankolskih uticaja i zahtjeva na
213

uenike kao i niz drugih faktora, ometaju uspjeno komuniciranje izmedu uitelja i uenika. Jedina mogunost da uitelj sebi pomogne u toj sloenoj, kompleksnoj situaciji jest da u okviru svoga nastavnog predmeta matematike - ostvari djelotvoran sistem evidentiranja, praenja i provjeravanja uenika. Dakako da taj sistem mora biti kompatibilan s optim kolskim sistemom; mora biti jednostavan, racionalan i ekonomian, didaktiki opravdan i naelno ujednaen u okviru jednog nastavnog predmeta. Tokom nastave ima toliko aktivnosti koje treba intelektualno kontrolisati, neke od njih usvojiti kao znanja, druge kao vjetine, pri emu se manifestira motivacijsko emocionalan stav prema nastavi i uenju, sposobnosti i mogunosti uenika postaju mjerljive, uenici pokazuju vee ili manje sklonosti prema odreenim aktivnostima, potvruju se u individualnom i skupnom radu i sl. Svi ti psiholokotjelesni procesi imaju svoju kvantitativnu stranu. Oni se razlikuju meusobno po stepenu kvaliteta, po intenzitetu ili trajanju, dakle imaju veliinu pa su, s obzirom na to, dostupni mjerenju. Naravno, ta su mjerenja vrlo sloena i u svakodnevnoj praksi svedena su na aproksimaciju (Lindquist, 1970), ali su korak blie objektivnijem i sveobuhvatnijem vrijednovanju, ukoliko je razraen sistem praenja i evidentiranja prema ciljevima i zadacama nastave. Ideja o uvoenju ocjenjivanja razvijala se postepeno, vodei rauna pritom, s jedne strane, o savremenim psihologijskim, didaktikim, posebno dokimolokim naelima, dok su se s druge strane uvaavale primjedbe uitelja, to je ukazivalo na potrebu ujednaavanja ocjenjivanja komponenata u (osnovnoj) koli. Na taj je nain analitiki pristup vrijednovanju usklaen s postojeim mogunostima za racionalizaciju vrijednovanja u nastavi, a kao rezultat nastala je praksa ocjenjivanja tabela- koju valja u praksi provjeravati i eventualno dalje usavravati. 18.3. Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika iz matematike Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje uenika u nastavi matematike sastavni je dio nastave, bitan je to, vrlo odgovoran i vrlo osjetljiv zadatak kojeg obavlja uitelj. Praenje uenika podrazumijeva sistematsko evidentiranje, tj. biljeenje zapaanja o razvoju uenikovih interesa, motivacije i sposobnosti, njegovih postignua u usvajanju sadraja nastavnog predmeta ili odgojno

214

obrazovnog podruja, njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. "Pod provjeravanjem znanja podrazumijeva se sistemsko praenje, ispitivanje i vrijednovanje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastavnog predmeta ili odgojnoobrazovnog podruja tokom kolske godine" (Kadum, 2004, 56). Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih relevantnih injenica o uenikovim postignuima tokom praenja, provjeravanja i ispitivanja, a izraava se ocjenom. Mjerila i skale nisu strogo nauno utemeljene, ve su dogovoreni nain izraavanja uspjeha uenika. Tako se kod nas stepen usvojenosti znanja, sposobnosti i vjetina izraava brojanom ocjenom od 1 do 5. Ocjenjivanje u prva tri razreda osnovne kole je opisno na 3 nivoa(Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje "Standardi uenikih postignua"). Pritom valja naglasiti da jednaka ocjena ne znai i jednako znanje jer su ocjene podlone razliitim uvjetima u kojima nastaju, ali i subjektivnim osobinama ocjenjivaa. Kako bismo se to vie pribliili realnijoj, objektivnoj ocjeni potrebno je prikupiti to vie podataka o znanju i sposobnostima uenika. Pored toga, redovnim praenjem rada i napredovanja uenika, provjeravanjem znanja i ocjenjivanjem motiviemo uenika na rad. S obzirom na razlike u ocjenjivanju, preporuljivo je da se u nastavi znanje i sposobnosti uenika, pored usmenog provjeravanja, provodi i pismeno provjeravanje. Poeljno je da se svakog uenika usmeno i pismeno provjeri najmanje dva puta u jednom polugoditu. Osim toga, dobro je, posebno radi pozitivne motivacije, da se koriste i sljedee dvije komponente praenja aktivnost (zalaganje) uenika i domai zadatak. Tim komponentama (odrednicama) mogue je ocijeniti raznovrsne aktivnosti uenika, kao na primjer, redovitost pisanja domaih zadaa, seminarski rad, praktian rad, aktivnost u nastavi i sl. Ocjenjivanje pritom ne smije vremenski biti rasporeeno na kraj ocjenjivakog razdoblja. Provjeravanje i ocjenjivanje uenika valja provoditi tako da se: uvaava, tj. potuje uenikova linost; podstie uenikovo samopouzdanje i njegov osjeaj napredovanja; podstie uenika na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu; omoguuje ueniku da se sam javlja za provjeru znanja;

215

osposobljava uenika za samouenje, samoprocjenu vlastitog znanja i procjenu znanja drugih uenika iz razrednog odjeljenja.

18.3.1. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenikova uspjeha Iako se danas u koli primjenjuju razliiti oblici pismenog provjeravanja znanja, kao to su naprimjer testovi znanja, nizovi zadataka objektivnog tipa, kontrolne zadae i drugi oblici, usmeno provjeravanje znanja je potrebno, jer se njime dobijaju mnogi vani podaci koji se ne mogu dobiti pismenim provjeravanjem ili drugim nainom ispitivanja. Pod usmenim provjeravanjem znanja podrazumijevamo "ne samo odgovore koji se obino zovu 'odgovaranje za ocjenu " ve i sve one podatke koje uitelj prikuplja tokom rada s uenicima: kod izlaganja novog gradiva, kod uvjebavanja i u diskusijama koje se provode na satima. Usmenim provjeravanjem znanja uitelj saznaje, osim injeninog znanja, i to koliko je uenik u stanju da svoje misli izrazi i formulie rijeima, da li se izraava precizno, i to kako i koliko je shvatio gradivo i kako ga zna objasniti" (Dravinac, 1970, 11). Osobitost tog naina jest u tome to uitelj u direktnom odnosu s uenikom utvruje i ocjenjuje njegov napredak u uenju s obzirom na njegove sposobnosti, mogunosti i motivaciju. S obzirom na to da u nastavi nema dovoljno vremena za due ispitivanje uenika, dobrim planiranjem nastavnih sati mogu se prikupiti mnogi podaci o znanju uenika iz matematike. Prema tome, pod usmenim odgovorom ne podrazumijevaju se samo odgovori "pred tablom", ve se jedinstvenom ocjenom iskazuje niz podataka do kojih uitelj dolazi praenjem uenikova rada. Obrada novih nastavnih sadraja takoer je pogodna za ocjenjivanje. U raspravama vezanim uz reformu nastave u USAa istaknuto je da uitelj ne bi smio govoriti due od tri minute, a da pritom ne postavi neko pitanje. Stoga se tom prilikom mogu ocijeniti uenici koji se na osnovi prije usvojenog znanja uspjeno snalaze u novim (problemskim) situacijama. U tom sluaju vie dolazi do izraaja sposobnost snalaenja (darovitost) uenika, nego njihova marljivost i istrajnost u radu. "Sati vjebanja i ponavljanja posluit e za ocjenjivanje veeg broja uenika. Pritom, naravno, nije potrebno da se svaki uenik izvodi 'pred tablu'" (Kadum, 2004, 59). Naime, zadavanjem zadataka razliitih razina zahtjevanosti i sloenosti (Kadum Bonjak i Kadum, 2006), koje uenici rjeavaju "na mjestu", u svojim biljenicama, praenjem njihova rada obilaenjem uenika,
216

mogue je prikupiti podatke o razini usvojenosti odreenog nastavnog gradiva za vei broj uenika. I domai zadaci mogu posluiti za provjeravanje znanja uenika tako da se utvrdi je li uenik sam izradio zadau. Uz to, moe se postaviti jo koje pitanje radi odreivanja ocjene. Vano je da se ocjena daje javno, u razrednom odjeljenju, na nastavnom satu odmah nakon provjere. "Od posebne je vanosti ocjenu obrazloiti i pritom istaknuti ta je uenik znao, a ta nije" (Kadum, 2004, 60), kako bi uenik bio svjestan svojih nedostataka i koje e dopunskim radom prevladati, tj. nadoknaditi. Usmeno provjeravanje znanja ima svojih nedostataka. Osim poznatih nedostataka strah ispitanika, uiteljevo raspoloenje, simpatije prema ueniku i dr. Ovdje ukazujemo na neke od tih slabosti: usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja pripada subjektivnom obliku ocjenjivanja jer procjena razine znanja ovisi iskljuivo od dojma uitelja; uitelj moe uticati na odgovaranje uenika; ispituju se manji dijelovi nastavnog sadraja; uenici odgovaraju na razliita pitanja pa je tee odrediti objektivno mjerilo. Da bi se nedostaci usmenog ispitivanja kao subjektivnog naina provjeravanja znanja ako ne u cijelosti otklonili, onda barem u to veoj mjeri ublaili korisno bi bilo da uitelj za svakog uenika pripremi slinu kombinaciju pitanja i zadataka. Pritom valja istaknuti da se ovakav oblik provjeravanja znanja nee primijeniti na sve uenike ve samo na one za koje nije prikupljeno dovoljno podataka za davanje kvalitetne ocjene. "Kada se radi o kvaliteti ocjene u vezi s usmenim provjeravanjem, trebalo bi utvrditi koja su to osnovna znanja koja mora imati uenik za prolaznu ocjenu. (Dravinac, 1970, 11). Istraivanjima je utvreno da ovjek kao mjerilo moe jasno razlikovati tri stupnja znanja. Kako se kod nas (ali i u jo nekim zemljama Evrope i vanevropskim zemljama), u procjeni znanja sluimo skalom s pet stepena, pokuat emo opisati skalu ocjena od 1 do 5, uz pretpostavku da su pitanja realna i primjerena, i da provjeravamo ono to se najee provjerava: koliko je uenik shvatio gradivo i koliko ga zna primijeniti (tablica br.2).

217

U novije vrijeme, u skladu s novim pogledima na nastavu, pojavljuju se i drugaiji prijedlozi kriterija (zahtjeva) usmenog ocjenjivanja i ocjenjivanja uopte. Predlae se vrijednovanje razliitih oblika znanja: koliko uenik razumije postavljeno pitanje, kako uspjeno rjeava problemske zadatke, kako obrazlae svoje postupke i rjeenje, kako primjenjuje usvojeno znanje i slino. U tablici br.3 navodimo prijedloge za ocjenjivanje po tim zahtjevima (Gusi i sur., 2003).

18.3.2. Pismena provjera znanja i ocjenjivanje uenikova uspjeha U kolama se, pored usmenog provjeravanja i ocjenjivanja uenikova znanja, provodi i pismeno provjeravanje. "Pismenim provjeravanjem znanja utvruje se relativno postignue pojedinca u odnosu prema uinku ostalih lanova razrednog odjela." (Kadum, 2004, 61). Prednost pismenog naina provjeravanja i ocjenjivanja je u tome to se istovremno provjerava znanje svih uenika u razredu iz jednog dijela programa. Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli utvreno je da se pismeno provjeravanje i ocjenjivanje provodi jednom, dva odnosno tri puta u polugoditu, u zavisnosti od godinjeg fonda sati nastave za pojedini nastavni predmet. Znanje uenika pismeno se moe provjeravati kolskim zadaama, nizom zadataka objektivnog tipa i/ili testovima znanja. Pismeni ispit ocjenjuje se na osnovu postignutog broja bodova, odnosno tano ponuenih odgovora (rezultata). U sistemu ocjenjivanja valja istaknuti nedostatak zajednikog, tj. jedinstvenog mjerila za pojedine ocjene. initelji koji najee utiu na mjerila ocjenjivanja su: izbor (teina) zadatka, odnosno pitanja; strogost uitelja; razina znanja uenika. Razinu sloenosti zadatka (pitanja) uitelj prema osobnom sudu izraava bodovima. Postignuti broj bodova osnovica je za odredivanje brojane ocjene. Pokazat emo dva sluaja kada se mjerila za pretvaranje broja bodova u ocjene utvruju unaprijed i jedan od naina naknadnog utvrivanja tih mjerila. Kada uitelj, dosljednosti radi, unaprijed utvruje mjerila za pojedine ocjene, potrebno je da s njima upozna uenike. Ako se pri ispravljanju pismenog ispita u zadacima (pitanjima) boduju "koraci", tj. da se za svaku vanu meuvrijednosti (vaan meurezultat) dobija odreeni broj bodova, najee se primjenjuje, koristi skala prikazana tablicom br. 4. Analizom tablice 4 uoava se da je za ocjenu dovoljan (2) potrebno
218

ostvariti najmanje 50% bodova, dok je za ocjenu odlian (5) potrebno ostvariti 90% od svih moguih bodova. Ako se boduju samo tani odgovori, samo tana rjeenja, tj. ako zanemarujemo meurezultate (meuvrijednosti, meukorake), dakle, kada vrijednujemo "ili jeste ili nije", upitno je primjenjivati blai kriterij i pritom se najee koristi skala prikazana tablicom br.5. Uz ove dvije skale za pretvaranje postignutih bodova u ocjene dajemo sljedeu napomenu: Navedene bodovne granice za pojedinu ocjenu samo su orijentacijske, jer davanje ocjena nije statistiki postupak . Najbolje je da svaki uitelj saini svoju skalu za pretvaranje broja bodova u ocjene, uvaavajui mnoge faktore, kao na primjer, sloenost programa, sloenost zadatka, odnosno pitanja u ispitnom materijalu, osobitostima razrednog odjeljenja i sl. Tek ispravci pismenog rada i ralanjivanje rezultata omoguuju provjeru njegove primjerenosti. Iz razdiobe rezultata moemo zakljuiti je li ispitni materijal bio primjeren, "lagan" ili "teak". Ako smo dobili priblino normalnu razdiobu, moemo zakljuiti da je ispitni materijal bio primjeren. Pokazat emo sada jedan1 od naina naknadnog utvrivanja mjerila za skalu ocjena. Koristit emo se pritom aritmetikom sredinom (u oznaci X) i standardnom devijacijom (u oznaci s). Najprije se izrauna aritmetika sredina, a zatim i standardna devijacija. Koristei se izraunatim podacima, dolazimo da skale ocjena koja je prikazana u tablici 6. Jedan drugi nain naknadnog odreivanja mjerila za skalu ocjena sastoji se u tome da se odredi medijan (u oznaci M), donji (prvi) i gornji (trei) kvartil (u oznaci Q1 i Q3) i kvartilno odstupanje (u oznaci Q0). Zatim se saini skala koja je slina onoj prikazanoj tablicom 6. Ta je skala sljedeeg oblika (Kadum, 2004, 64): Redovnim praenjem i provjeravanjem znanja razliitim oblicima i nainima i na osnovi vie elemenata (barem etiri: usmeno ispitivanje, pismeno ispitivanje, domai rad i aktivnost uenika), dobit emo objektivniju konanu ocjenu, koja e biti uskladu sa stvarnim uenikovim znanjem .

18.4. Vrednovanje kao savremeni dokimoloki zahtjev Pod vrednovanjem podrazumijevamo pristup ueniku s razliitih stanovita, interpretirajui razne indikatore ponaanja uenika, pri emu se ne ocjenjuje samo znanje kao rezultat intelektualne aktivnosti. S utvrenih etiri
219

(odnosno pet) komponenata vrednovanja, tj. praenja i ocjenjivanja, predvidjeli smo mjerenju dostupnu spoznajnoverbalnu komponentu, tj. poznavanje injenica i pojmova, te praktinu primjenu znanja. Praktinu komponentu tretiramo s kvalitativne i kvantitativne strane, vrednujui usvojenost vjetina i navika. Ocjenskom reetkom samo je djelomino obuhvaeno evidentiranje interesa uenika i stava prema radu (aktivnost) i njegove subjektivne mogunosti (to i nije tako dostupno mjerenju). elimo li uzeti u obzir sve raznovrsne inioce koji sudjeluju u mijenjanju uenika tokom nastavnog procesa, onda je potrebno koristiti se raznovrsnim postupcima i tehnikama praenja i evidentiranja svih aktivnosti, uoenih ponaanja i reakcije uenika. Takav pristup ueniku je zapravo vrednovanje. Ocjena donijeta na osnovu takvog vrijednovanja mnogo svestranije i temeljitije odraava napredak uenika i njegova nastojanja. Vrednovanje, osim toga, polazi od detaljnije formulacije zadataka i ireg opsega postavljenih ciljeva, a definisanje tih zadataka i ciljeva usklauje se s oekivanim ponaanjem uenika u konkretnim problemskim nastavnim situacijama. Vrednovanje zahtjeva kontinuiran nadzor nad svim aktivnostima uenika, pa se na osnovu dobijenih pokazatelja sagledava njegov cjelokupan napredak. Opredijelivi se za etiri (odnosno pet) komponenti za praenje uenikova razvoja, ne optereuje uitelja previe, a dobijeni rezultati ukazuju na ozbiljnije vrednovanje, dobijena ocjena je preciznija i odraava ire angairanje uenikovih nastojanja i, to je jednako tako znaajno, ovakvo analitiko vrednovanje uenika u nastavi daje bolje prognostike pokazatelje za profesionalno usmjeravanje uenika. Naime, ocjene iz pojedinih komponenata imaju i za uenika veu informativnu vrijednost od zajednike globalne ocjene jer mu ukazuje na one djelatnosti kojima ne posveuje dovoljno panje. Pored toga, ako uenik ne zadovoljava na jednom podruju matematike, postoji mogunost kompenzacije na drugom, to djeluje motivacijski i ne obeshrabruje uenika. 18.5. Definisanje konane (zakljune) ocjene Konana ocjena polugodinja ili na ona kraju kolske godine moe se definirati kao srednja ocjena svih komponenata praenja. Svaka od komponenti praenja trebala bi da na jednak nain optereuje konanu ocjenu, tj. da na jednak nain sudjeluje u definiranju (odredivanju) konane, zakljune ocjene (pod uvjetom da ocjena po svakoj komponenti bude jednak broj). Budui da se usmeno i pismeno provjeravanje evidentira s tri komponente, to ove aktivnosti najvie utiu na konanu ocjenu, to je i u redu. Preostale dvije
220

komponente praenja osiguravaju nam dovoljno prostora da slabijih sposobnosti i mogunosti izvedemo pozitivnu ocjenu. Kao srednja ocjena obino se uzima aritmetika sredina, to osigurava uitelja od raznih intervencija, utjecaja i prigovora sa strane. Slabost je srednje ocjene to ne doputa individualni pristup ueniku. Zato je mnogo bolje da se konana ocjena definira kao "pedagoka sredina". Vrlo esto se "pedagoka sredina" ne poklapa s aritmetikom sredinom, to uitelja moe dovesti u neeljenu, tj. neugodnu situaciju. To ukazuje na delikatnost ocjenjivanja, ak i kada se uitelji slue objektivnim postupcima mjerenja postignua uenika. Stoga se ocjenjivanju iz matematike mora pristupati s mnogo panje, ozbiljnosti, pedagokog takta i razumijevanja uenikovih potekoa. Zato se prema dobijenoj srednjoj ocjeni valja uvijek odnositi kao prema moguoj hipotezi, a ne kao egzaktnom rezultatu. to se tie estog, tj. uestalosti ocjenjivanja realno je i mogue da se u svakom polugoditu sve komponente praenja ocijene dva, tri puta, to moe biti ve dovoljno za donoenje tanije slike o ueniku i preciznije definisanje konane ocjene. Na osnovu svega izloenoga moemo zakljuiti sljedee: 1. S obzirom na postojee stanje u nastavi, problematici vrijednovanja treba pristupati u nastojanju da se pracenje uenika i postojee ocjenjivanje iz matematike postepeno unaprijedi. Sistemski treba usavravati ispitne postupke i tehnike, a uitelje motivirati za to objektivnije i svestranije vrijednovanje postignua u nastavi. 2. Pored zahtjeva da praenje i evidentiranje postignua u nastavi bude sveobuhvatno, neophodno je da vrijednovanje bude i ekonomino, tj. da ne iziskuje previe vremena. Potrebno je, dakle, uskladiti zahtjeve za to raznovrsnijim praenjem koje pokriva to iri raspon reakcija i aktivnosti uenika, sa zahtjevom da se nastavno vrijeme to racionalnije iskoristi. 3. U nastojanju da ocjenjivanje bude to objektivnije ne znai da e se neki oblici subjektivnog ocjenjivanja napustiti. U svim ispitnim situacijama treba unaprijed normirati zahtjeve koji se postavljaju pred uenicima, a uenicima treba objasniti unaprijed i ispitne postupke, te ih tako motivirati za maksimalno zalaganje. 4. Ako su strogo odredene norme izvravanja rada, uenici e se s vremenom priviknuti da prate i kontroliraju ocjenjivanje uitelja. Naelo samoocjenjivanje se moe ostvariti kao sabiranje bodova ili ocjena na osnovi

221

unaprijed utvrenih zahtjeva, ali ocjena koju izrie uenik ostaje samo prijedlog koji uitelj korigira ili potvruje. 5. Kao osnova za svako praenje napretka i ocjenjivanje treba da poslui ciljevima i zadacama nastave, koje treba razraditi za svako razredno odjeljenje posebno, za svaku nastavnu cjelinu, pa i za konkretne problemske situacije. Tek kada su ciljevi i zadae dobro poznati mogu se traiti mjerne metode i instrumenti za mjerenje postignua, tj. ostvarivanja tih ciljeva i zadataka. 6. Ocjenjujui rad uenika moramo biti svjesni injenice da svako mjerenje znanja, vjetina i navika, a naroito sposobnosti, interesa i stavova uenika ima relativno nisku razinu preciznosti, ak kada se i koriste najbolji mjerni instrumenti. Prema dobijenim vrijednostima moramo se odnositi kao prema moguoj hipotezi, a ne kao prema definitivnoj konstataciji. 7. Da bi ocjenjivanje bilo to realnije, objektivnije, moramo se sluiti to veim brojem razliitih postupaka, kako bi se dobijeni rezultati meusobno dopunjavali. Tako e, na primjer, testovi znanja kao relativno precizniji instrument dopunjavati grublje metode klasificiranja, rangiranja i neformalnog promatranja uenika tokom rada. 8. Interpretacija dobijenih rezultata najdelikatniji je problem koji se pojavljuje prilikom provjeravanja i ocjenjivanja. Upisivanje ocjena ili tekstualnih primjedbi u imenik uenika trebalo bi da uvijek bude rezultat pedagokog pristupa ueniku. Sve norme i utvreni postupci vrijednovanja moraju proi kroz "filter" pedagokog takta, uviajnosti i umjenosti, a to svakako ovisi o linosti uitelja. to su ispitne situacija raznovrsnije, to je odgovornija uloga uitelja pri donoenju konane ocjene. 9. Od predloenih etiri (odnosno pet) komponenti za vrijednovanje u nastavi, dvije (odnosno, tri) je mogue provjeravati objektivnim mjernim instrumentima. Meutim, "usmeno ispitivanje" i "aktivnost uenika" nije mogue obuhvatiti objektivnim mjerilima. Stoga e se te komponente i dalje ocjenjivati subjektivnom procjenom uitelja na temelju promatranja i praenja uenika. Pritom je potrebno obratiti posebnu panju na voenje evidencije o pojedinim reakcijama uenika. Svoje primjedbe o pojedinim reakcijama uenika, uitelj e jasno formulisati, tek nakon dueg posmatranja uenika, te izbjegavati unoenje biljeki o ueniku u afektu. 10. Iako e konana ocjena iz pojedinog nastavnog predmeta biti brojana, uitelji bi pisane primjedbe trebali ee unositi u imenik uenika u za to predvideni prostor. Te pisane primjedbe bit e uitelju od koristi kod
222

definisanja konane ocjene ueniku, ali e od velike pomoi biti i razredniku prilikom davanja informacija roditelju o napredovanju njegova djeteta iz matematike.

19. VANNASTAVNI RAD U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE (DODATNA I DOPUNSKA NASTAVA, MATEMATIKA SEKCIJA)

Pored nastave za uenike se organiziraju u koli i vannastavne, vanuionike i vankolske aktivnosti. Putem njih kola proiruje svoje djelovanje van uionice i kole. U koli, i van kole, uenici se ukljuuju u razliite vidove slobodnih aktivnosti: sekcije, interesne grupe, klubove i udruenja. Slobodne aktivnosti doprinose zadovoljavanju interesa, proirivanju znanja, interesa i sklonosti. Podstie se inicijativnost i samostalnost uenika. Uenici sami biraju forme okupljanja, utvruju sadraje, vode rauna o disciplini i realizaciji planom predvienih sadraja. Jedan od osnovnih principa organizacije i rada slobodnih aktivnosti jeste slobodan izbor aktivnosti. Osnovni zadatak im je potovanje individualnih sposobnosti i stvaralatva. Vannastavne aktivnosti su vaan segment ivota i rada u koli. Osnovno su obiljeje savremene kole. U vannastavnim aktivnostima mogue je prepoznati sklonosti djeteta prije nego na nastavnom asu. Dijete nam ve svojim opredjeljenjem za odreene sadraje nagovjetava i neto o svojoj jaoj strani. Mogunost izbora je korak ka slobodi i izraavanju u skladu s mogunostima i afinitetima. Zadaci:

Povezivanje, proirivanje i produbljivanje znanja, vjetina i navika steenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima; Usvajanje novih znanja, vjetina i navika; Razvijanje interesovanja za drutveno koristan rad; Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje e biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja, prevencije svih vrsta ovisnosti, zatite i unapreivanja zdravlja;

223

 Osposobljavanje za aktivno uee u drutvenom ivotu i njegovom demokratskom razvoju; Podsticanje djeijeg stvaralatva kreativnosti Osposobljavanje za komunikaciju, interakciju i kooperaciju sa drugima. Omoguavanje uenja fleksibilnosti i tolerancije.

Principi na kojima bi trebao da poiva Plan i program vannastavnih aktivnosti su: Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj koli i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. One se organizuju u skladu sa interesovanjima, mogunostima i dobrovoljnim opredjeljenjem uenika. Planiranje, programiranje, pripremanje, organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno uee uenika. Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadrajem, ni trajanjem preopteretiti uenike. One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. Trajanje vannastavnih aktivnosti, njihovi sadraji i koordinatori voditelji, utvruju se planom i programom koji se donosi na poetku kolske godine, a verifikuje ga Nastavniko vijee. Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit, pravo je uenika da uestvuju u odluivanju o njenoj namjeni i raspodjeli, pri emu se iskljuuje novano nagraivanje uenika. U skladu s odgovarajuim propisima, kola je duna da nain koritenja tako ostvarenih sredstava regulie posebnim aktima.

Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati:

224

Koliko e asova biti realizovano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku kolske godine? Koje oblasti vannastavnih aktivnosti e biti zastupljene u osnovnoj koli? Dan, sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti. Imena koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti.

S obzirom na injenicu da je u jednoj koli nerealno oekivati da se jednaka panja posveti svim oblastima, potrebno je na poetku kolske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri e pojedine oblasti biti zastupljene. Od posebnog znaaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan, sat i mjesto gdje e se one odvijati. Kada uenici koordinatori-voditelji znaju da e se aktivnosti odvijati sedmino ili petnaestodnevno, i koliko e one trajati, onda se oni mogu adekvatno pripremiti, bit e motivisani za aktivnost, to e znaajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. Blagovremeno i tano odreenje vremena, mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagoku vrijednost i zato ga treba obezbijediti ve u Planu na poetku kolske godine. Imenovanje koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti vri Nastavniko vijee na poetku kolske godine i ono ne moe biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika, nego izbora na osnovu unaprijed utvrenih kriterija od strane najvieg strunog organa u osnovnoj koli. 19.1. Vidovi vannastavnih aktivnosti u nastavi matematike Poznato je da sadraje nastave matematike tee usvaja veliki broj uenika. U tim situacijama velika je uloga nastavnika da prui pomo i sprijei zaostajanje diferenciranim, individualiziranim pristupom. Kao vidovi vannastavnih aktivnosti u matematici mogu se organizirati: dopunska nastava dodatna nastava
225

slobodne matematike aktivnosti,

19.1.1. Dopunska nastava Ovaj oblik nastave organizira se prema potrebi i traje dok se ne popune praznine u znanju uenika. Izvodi se prema utvrenom rasporedu za uenike s kojima je potrebno raditi intenzivno dui vremenski period, sa uenicima koji nisu shvatili odreene sadraje ili kao povremene instrukcije za bolesne uenike ili uenike koji su doli iz drugih kola i sl. Problemi uenika koji trebaju dopunsku nastavu veoma su razliiti: psiho-motorike smetnje, dulji izostanci s nastave, problemi emotivne prirode, neadekvatni uvjeti uenja kod kue. Dopunska je nastava potrebna i uenicima koji nemaju potrebno samopouzdanje ili nisu dovoljno motivirani za rad na matematici. Organizira se prema potrebi, a koliko e trajati i koji e uenici biti ukljueni varira tokom godine. Uenik moe biti ukljuen u dopunsku nastavu jednokratno, kroz dui vremenski period ili povremeno.
Identifikacija uenika za dopunsku nastavu iz matematike je prvi zadatak nastavnika matematike. Na poetku kolske godine na nekom od prvih asova matematike, moe se organizovati provjeravanje znanja uenika pomou testova predznanja (inventarni testovi) i na osnovu dobijenih rezultata izdvojiti uenike za dopunsku nastavu iz matematike. U toku kolske godine uenike za dopunsku nastavu treba odabrati na osnovu angaovanja i rezultata koje uenici pokazuju na asovima redovne nastave, rezultata pismenih zadataka, kontrolnih vjebi koje se organizuju radi provjeravanja znanja iz sadraja odreene nastavne teme, ili ipak na osnovu rezultata testiranja testovima znanja. To ine nastavnici i profesori u osnovnoj i srednjoj koli u saradnji sa kolskim psihologom i pedagogom, uz kordinaciju sa ostalim lanovima odjeljenskog vijea. Sam nastavnik, pri tome uzima u obzir mnoge elemente u pogledu identifikacije takvih uenika: - uspjeh (ocjena) uenika u redovnoj nastavi i na takmienjima, vaan indikator, ali ne i najvaniji; da li uenik pri rjeavanju zadataka pronalazi i originalne postupke, tj. moe li da rijei zadatak na jo neki nain;

226

da li je u stanju da samostalno rijei zadatak nove vrste (kakav dotle nije rjeavan), odnosno pokazuje li dosjetljivost i snalaljivost pri tome; Da li pokazuje dovoljno strpljenja i istrajnost u rjeavanju sloenih zadataka; Da li uenik misli matematiki (umije da klasifikuje i apstrahuje, vri analizu i sintezu, specijalizacije i generalizacije, uoava relacije i otkriva odreene nove injenice, uoava sutinu rjeavanja problesmkih i logiko-kombinatornih zadataka iz ivota, kao i ne standardnih zadataka; kako i na koji nain uoava problemske situacije u ivotu, koliko je osposbljen da se koristi matematikom literaturom i sarauje u matematikim asopisima (listovima) za svoj uzrast.

U pedagokoj praksi u nastavi matematike u osmogodinjim i srednjim kolama nastavnici-profesori imaju velikih problema oko naina utvrivanja liste uenika po odjeljenjima-predmetima, nainu izvoenja(organizaciji asa) dopunske i dodatne nastave. Veliki je problem u nerazvijenoj sredini, nepostojanje pedagokopsiholoke slube, pa je teko nastavnicima i profesorima da samostalno pedagoko didaktiki se na pravi nain bave problematikom organizacije asova dopunske nastave u koli iz matematike.

19.1.1.1. Priprema i organizacija dopunske nastave Sam nastavnik matematike poslije identifikacije uenika, pristupa pripremi i organizaciji asova dopunske nastave po razredima. U pedagokoj praksi se takvi asovi poinju da odraavaju poetkom oktobra mjeseca, poslije obrade nastavnih tema, sa izuzetkom ako se osjeti neki nedostatak znanja kod uenika iz prethodnog razreda. Treba voditi rauna da takvi asovi ne budu odravani poslije asova redovne nastave zbog zamora uenika. Polazna osnova u radu sa uenicima koji doivljavaju neuspjeh u kolskom radu i uenju matematike, jeste blagovremeno utvrivanje uzroka njihovog zaostajanja. Uzroci mogu biti: kolske prirode (odsustvovanje sa nastave zbog bolesti ili drugih razloga, prelazak iz druge kole, neadekvatna i nezanimljiva nastava, slabo predznanje, slabo poznavanje linosti i sposobnosti uenika od
227

strane nastavnika, odreeni nedostaci udbenika, velika optereenost uenika i nastavnika) ili vankolske prirode (biofizioloki: zdravstveno stanje uenika i slino; psihiko smanjenje intelektualne sposobnosti, nezainteresovanost za uenje i bjeanje sa asova, socio-ekonomski: loe porodine i stambene prilike, mijenjanje sredine, loi uticaji sredine. Za svako odjeljenje nastavnik treba da saini spisak uenika i za svakog da naznai dijagnozu neuspjeha i koje su vrste njegovi propusti: da li uenik slabo zna samo poetne nastavne jedinice ili ima vee praznine u poznavanju sadraja iz predhodnih razreda i zbog ega (zbog nezainteresovanosti za uenje ili drugi razlog). asovi dopunske nastave (jedan ili dva nedjeljno) dre se za svaku grupu uenika posebno, s tim to se po pravilu, grupa formira od svih uenika istog razreda (iz paralelnih odjeljenja kojima predaje isti nastavnik) koji imaju iste propuste u znanju. Ako je takvih uenika vie, obrazuje se vie grupa. U grupi ne bi trebalo da bude vie od 15 uenika, jer rad sa manjom grupom uenika je efikasniji. Sastav pojedine grupe nije stalan u toku kolske godine, jer neki uenici izlaze iz grupe a novi se ukljuuju. Nastavnik ne treba da eka da uenik dobije negativnu ocjenu pa da sa njim dri as dopunske nastave. Naprotiv, im se primijeti da uenik zaostaje u uenju onda se organizuje takva vrsta asa. 19.1.1.2. Oblici i metode rada Proces nastave i uenja uopte moe se prilagoditi svim uenicima, pa i onima koji imaju tekoe u uenju, primjenom raznih oblika individualizovanog rada, kao i diferenciranog grupnog rada. Takav nain rada prua mogunost slabim uenicima da ve na asovima redovne nastave stiu osnovna i neophodna znanja, kao i da popunjavaju praznine u znanju do kojih je dolo usljed izostajanja s asova zbog bolesti, povremenog nerazumijevanja gradiva (u udbeniku ili pri tumaenju nastavnika) i slino. I domai zadaci koji se daju uenicima treba da budu diferencirani i prilagoeni mogunostima i prethodnim znanjima uenika, s tim to je neophodna njihova blagovremena i adekvatna provjera. Nastavnik treba da prati i u posebnoj biljenici fiksira propuste i tipine greke svakog uenika, ukljuujui i one na pismenim zadacima, kako bi to efikasnije

228

mogao pomoi uenicima da ih likvidiraju. Blagovremena i adekvatna provjera. Uenicima se mogu davati individualni zadaci (obino na krai rok), s obaveznom provjerom i analizom izrade (na dopunskoj nastavi asa, konsultaciji, na redovnom asu i slino). Samostalnost rada uenika u grupi na asu dopunske nastave matematike, uz neposrednu pomo nastavnika moe se postii na vie naina. Navodimo dva osnovna. Poto nastavnik postavi zadatak (izdiktira ili napie na tabli i da eventualno uputstvo, svi uenici ga rjeavaju samostalno. Za to vrijeme nastavnik obilazi uenike, posmatra njihov rad, ukazuje neophodnu pomo svakome koji nije u stanju da samostalno rijei zadatak: ponekad se ( ako je potrebno) uradi na tabli dio zadatka, a izuzetno i cio zadatak. Takav nain je dobar kada je grupa uenika dosta homogena u pogledu tekoa (isti programski sadraji), ali mu je nedostatak u tome to se tempo mora podeavati prema najslabijim (najsporijim) uenicima. Navedeni nedostatak prethodnog naina eliminisae se upotrebom nastavnih listia. Naime, ako svaki uenik dobije nastavni listi sa nekoliko slinih zadataka, onda on mora raditi samostalno i svojim tempom, nezavisno od tempa ostalih uenika u grupi (odjeljenju). Naravno i prilikom upotrebe nastavnih listia nastavnik mora obilaziti sve uenike i ukazivati svakom od njih potrebnu pomo, uz eventualna i dopunska objanjenja na tabli. Pored samostalnog rada i individualnog tempa, upotrebom nastavnih listia postiu se, takoe individualizacija i ekonominost u pogledu sadraja uenja, jer se s obzirom na raznovrsne nedostatke u znanju uenika, mogu istog asa svakom od njih dati oni nastavni listii iji sadraj odgovara uoenom nedostatku dotinog uenika. 19.1.1.3. Praenje rada uenika Kao i u drugim vidovima nastavnoga rada, neophodno je obezbijediti stalno praenje rada i napredovanje uenika na asovima dopunske nastave matematike. To se ostvaruje putem evidentiranja neophodnih podataka usmenih i pismenih provjeravanja.

229

Na asovima dopunske nastave, efikasnost uenja moe se provjeriti i pomou tzv. kontrolnog nastavnog listia koji sadri izbor vanijih zadataka iz jedne nastavne jedinice ili teme, odnosno uobiajenom kontrolnom pismenom vjebom. Uenik treba da bude redovno informisan o svom radu. Neophodno je da se individualizacijom zahtjeva stvore takvi uslovi da svaki uenik postigne makar i mali uspjeh i da o tome dobije povratnu informaciju (pa i pohvalu, poslije koje mu se moe postaviti i neto tei zahtjev). Ukoliko uenik nije savladao gradivo, u razgovoru s njim treba mu ukazati na to u emu je napredovao, u emu nije i da je potrebno da se s njim radi jo izvjesno vrijeme. Uenika treba pratiti u svim aspektima njegovog rada i ponaanja; pri tome je znaajno uspostaviti s njim prisnu saradnju a, takoe i s njegovim roditeljima. Naroito su vani prvi asovi dopunske nastave. Od poetka treba eliminisati izostajanje uenika (blagovremeno i odgovarajuim reagovanjem u svakom konkretnom sluaju). Pedagokim djelovanjem uenik se mora ubijediti da prihvati pomo koja mu se nudi kroz asove dopunske nastave; mora se motivisati za savlaivanje vlastitih tekoa (motivacija je neophodna za uenje) i uvjeriti da je to ostvario; on treba da osjeti nastavnikovu iskrenu elju da mu pomogne. Na asovima dopunske nastave iz matematike, takoe mora biti naglaena i vaspitna komponenta (izgraivanje radnih navika i razvijanje oseaja odgovornosti u radu, motivacija za rad, socijalno prilagoavanje itd.). to se tie evidencije o dopunskoj nastavi iz matematike, najbolje je da se ona vodi u odeljenjskom dnevniku rada (to omoguava bolji uvid u rad i napredovanje uenika), a nastavnik treba da ima svesku (biljenicu) u kojoj evidentira cjelokupan rad uenika. U okviru praenja rada i uspjeha uenika na asovima dopunske nastave iz matematike; treba registrovati ime i prezime svakog uenika, najvanije uzroke zaostajanja, sadraje o radu uenika, vanije mjere koje su preduzete, odrane asove dopunske nastave i njihov sadraj, postignute rezultate. Kako se dopunska nastava organizuje s ciljem da uenici usvoje minimalna znanja iz odgovarajuih programskih sadraja, postavlja se pitanje: ta je minimalni programski zahtjev, odnosno minimalno znanje. Moemo rei da je to znanje za prvu pozitivnu.
230

Koliko e dopunska nastava biti efikasna, najvie zavisi od nastavnika, njegovog stava i zainteresovanosti za svakog uenika, od pripremanja, planiranja i uspjene realizacije svakog asa ove nastave.

19.2. Dodatna nastava Ovo je poseban oblik nastave organiziran za uenike koji su savladali program matematike u redovnoj nastavi i pokazuju izriite sklonosti i interese za matematiku, realizira se jedan sat sedmino i omoguuva svakom ueniku da se potpunije razvije prema individualnim sklonostima i interesima. esto takvi uenici ele nastaviti kolovanje u kolama i na fakultetima sa zahtjevnijim programom ili smatraju da e im znanje iz matematike koristiti u drugim podrujima interesa (fizika, hemija, informatika). Takve uenike vodi i elja za osobnim dokazivanjem. Ovaj oblik nastave omoguuje svakom ueniku da se potpunije razvije prema individualnim sklonostima i interesima. Osnovna kola duna je organizirati uoavanje, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika, te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Dodatnom nastavom produbljuju se i proiruju matematika znanja i podstiu se daroviti uenici da maksimalno ispolje i razvijaju svoje matematike sposobnosti. Za rad na dodatnoj nastavi neophodno je izvriti organizaciono -tehnike i struno - pedagoke pripreme. Identifikaciju uenika trebaju izvriti nastavnici matematike u suradnji sa kolskim pedagogom i psihologom. Dodatna nastava iz matematike moe se organizirati i u kombinovanim grupama ili za uenike iz vie kola. Sadraje dodatne nastave treba temeljiti na sadrajima redovne nastave, to znai da e uenici proiriti i produbiti sadraje iz svog okruenja. Ta e nastava omoguiti darovitim uenicima bre i temeljitije uvoenje u svijet znanosti. To e se postii ako uitelj paljivo odabere sadraje rada i predloiti ih uenicima. Samo sadraji koje uenici prihvate, potaknut e ih na aktivnost. Dodatnu nastavu u osnovnoj koli moemo ustrojiti kao cjelodnevni boravak, na posebnim satima redovne i dodatne nastave, izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima. U dodatnoj nastavi najee prevladava rad u skupinama, rad u paru i individualni rad, dok je frontalni oblik rada vrlo rijedak. Diferencijacija zadataka uglavnom se provodi na tri razine: iznadprosjene prosjene
231

 ispodprosjene uenike. Dodatna nastava mora uenike zainteresirati i dodatno motivirati za uenje matematike. Jako je vano da se u dodatnu nastavu matematike, uz darovite uenike ukljue i svi uenici koji su za nju zainteresirani, bez obzira na njihove objektivne (trenutne) mogunosti. U dodatnu nastavu su esto ukljueni uenici koji iskazuju poseban talenat za matematiku daroviti uenici. Oni se najee razlikuju prema brzini kojom ue, dubini razumijevanja i primjene te zanimanjem za matematiku. 19.2.1. Ciljevi i zadaci dodatne nastave matematike

Motiviranje uenika da se bave matematikom, da razvijaju matematiko miljenje (prostorno predoavanje, logiko zakljuivanje, uoavanje veza) i da uoe upotrebu matematike u svakodnevnom ivotu. Stjecanje ire obrazovne osnove potrebne za lake razumijevanje i usvajanje drugih sadraja prirodnih i drutvenih znanosti. Razvijanje smisla i potrebe za samostalnim radom, razvijanje odgovornosti za rad, tanosti, urednosti, sustavnosti, preciznosti, izgraivanja znanstvenog stava. Omoguavanje pristupa razliitim izvorima znanja. Priprema za matematika natjecanja (intenzivan i ustrajan rad rjeavanje zadataka sa takmienja.) Rjeavanje teih, sloenijih, pomno odabranih zadataka iz raznih zbirki namijenjenih talentiranim uenicima, zadataka iz asopisa te zadataka s prolih opinskih, kantonalnih i dravnih takmienja. Rjeavanje teih, sloenijih, pomno odabranih zadataka iz raznih zbirki namijenjenih darovitim uenicima, zadataka iz asopisa te zadataka s prolih gradskih, kantonalnih i dravnih natjecanja. Rjeavanje zadataka iz zabavne matematike (matematike krialjke, matematike mozgalice ...). Za izvoenje dodatnog rada iz matematike postoje propisani orijentacioni programi. S ciljem popularizacije matematike organiziraju se slobodne matematike aktivnosti. U njih se ukljuuju svi uenici koji to ele, bez obzira na sposobnost i postignuti uspjeh u nastavi matematike. Nastavnik daje uenicima sugestije za rad i prua strunu pomo, a uenici sami odreuju oblike, metode i sadraje rada. Mogu se odravati razliita interesantna predavanja,
232

razgovori, rjeavanja zadataka, igre, praktini radovi, matematike zanimljivosti i sl. kao i masovne manifestacije kao to su: kvizovi, izlobe, ekskurzije, uee u izdavanju matematike periodike, tampe i sl. Zadaa uitelja na dodatnoj nastavi je izmijeniti uobiajenu razrednu situaciju, u kojoj su sadraji, metode i oblici rada prilagoeni prosjenoj veini u razredu. Uitelji i uenici oekuju da e im ti satovi biti najugodniji i najzanimljiviji jer: Na dodatnoj nastavi su uenici prisutni dobrovoljno. Broj uenika je manji nego na redovnoj nastavi pa je atmosfera oputenija i komunikacija otvorenija. Program dodatne nastave nije strogo propisan pa uitelj moe nastavu prilagoditi onome to uenike vie zanima.

19.2.2. Matematika sekcija Matematike sekcije u koli su veoma korisne aktivnosti za razvijanje i odravanje interesovanja za uenje matematike. U pogledu slobodne matematike aktivnosti uenika, moe se naglasiti da se one organizuju prema mogunostima kole, u vidu sekcije ili kluba. U takvoj sekciji ili klubu uestvuju svi uenici koji to ele , bez obzira na uspjeh i sposobnosti. Moe se organizovati jedna sekcija u koli (za uenike iz svih razreda) ili nekoliko sekcija (po razredima ili drugim kombinacijama). Najcjelishodnije je da na nivou kole postoji ueniko drutvo (Matematiki klub), koje e nositi ime nekog slavnog matematiara, s tim to e imati nekoliko sekcija (po razredima ili prema tematici rada). Mogu se osnivati i takvi klubovi koji objedinjavaju rad matematikih sekcija iz vie kola na nekom podruju. U sekciji , odnosno klubu sami uenici odreuju oblike , metode rada i sadraj na svojim sastancima (tematika u okviru date programske orijentacije), pri emu nastavnik, daje strunu pomo i sugestije za rad. Oblici rada , odnosno aktivnosti matematikih sekcija (klubova) mogu biti vrlo razliiti. Pored redovnih sastanaka sa odgovarajuom tematikom (zanimljiva predavanja, razgovori - rasprave, rjeavanje zadataka, matematikih zanimljivosti, igara, praktikih razgovora i dr.), mogu se organizovati i razne masovne manifestacije (matematike veeri srazliitom tematikom, matematiki kvizovi, matematike konferencije i zborovi, izlobe o radu sekcije-kluba, matematike eskurzije i sl.), izdavanje zidnih matematinih novina i slino. O radu sekcije (kluba) treba voditi odgovarajuu dokumentaciju (planovi rada, zapisnici o sastancima sekcija, pravilnik o radu sekcije i dr.).
233

U nekim metodskim prirunicima stoji da ako u koli ima vei broj uenika za lanstvo u matematikoj sekciji, rad se moe organizovati po aktivima, pri emu aktiv ine uenici jednog ili dva razreda. U tom sluaju, dio programa matematike sekcije moe biti prilagoen aktivima. Sekcijom treba da rukovode uenici izabrani na prvom radnom sastanku na poetku kolske godine, a nastavnik zaduen za rad sekcije prua pomo i pravilno usmjerava aktivnosti oko ostvarivanja programa. Jednostavna pitanja (teme) iz programa rada sekcije treba da obrade i izlau uenici-lanovi sekcije.

19.3. Slobodne matematike aktivnosti U pogledu slobodne matematike aktivnosti uenika, moe se naglasiti da se one organizuju prema mogunostima kole, u vidu sekcije ili kluba. Navest emo izbor tema za sadraj rada u matematikim sekcijama (klubovima) u viim razredima: -sve o nuli, -sve o jedinici, -brojevni sistemi (pisanje brojeva i operacije). -Arhimedovo stvaralatvo i anegdote, -neka znaajna drevna otkria u matematici -izdavanje matematikih zidnih novina koje mogu sadravati: matematike rebuse, magine kvadrate, rjeenja nekog problema, lanke. -veliki i mali brojevi, -pogaanje zamiljenog broja, -racionalni postupci u raunanju, - neke geometrijske zanimljivosti, - sabiranje neparnih i uzastopnih brojeva uz ilustraciju slikama, - matematiki kviz znanja. Savremna iskustva su pokazala da u nastavi matematike postoji jo mnogo oblika rada koji podstiu uenike na intenzivnije uenje. Isto tako znaajno je da se izvan toga uenici zainteresuju za matematiku u slobodnom vremenu. Naime, postoje mogunosti za organizovanje niza zanimljivih matematikih aktivnosti u kojima se uenici angauju. U nekim stranim zemljama u tom smislu vrlo su popularne matematike veeri. One se obino odravaju dva do tri puta godinje.
234

Matematike veeri moe prirediti jedna kola, a mogu se organizovati i pri kolskim centrima. Na njima se odravaju izvjesna zanimljiva predavanja iz historije matematikekako je postala neka teorija, ili se daje biografija nekog velikog matematira, fiziara itd. Na tim veerima se organizuje i zabavni dio sa matematikom materijom u kojem se izrauju zanimljivi zadaci iz matematike. Prema tome moemo rei da: -Slobdne aktivnosti uenika preko matematike sekcije(kluba) imaju veliki obrazovno-vaspitni i drutveni znaaj za razvoj uenove linosti u koli. -Velika je potreba uenika i nastavnika da se u svim sredinama organizuju matematiki klubovi (sekcije), preko kojih e da se na jedan zabavan nain vriti popularizacija matematike kao predmeta kod uenika u koli, - Svaki vid okupljanja djece u sekcijama (klubu) treba podravati i podsticati od strane kola, roditelja i sredine - naroito njihova zabavno aljiva takmienja preko matematikih kvizova u kolama i matematikih veeri u samoj drutvenoj sredini, - Nastavnicima matematike i uenicima treba obezbijediti dovoljno literature, matematiko popularnih i zabavnih asopisa za organizaciju svih oblika rada mladih matematiara i uenika koji vole matematiku. - U kolama i drutvenoj sredini uenicima i nastavnicima treba obezbijediti i adekvatne nagrade za njihov trud i zalaganje da se djeca u koli drue i tako opredijele kroz matematike igre za jedan zdrav oblik odrastanja i ivota. Matematika je svuda oko nas, i roditelj moe to isticati djetetu kad god je mogue. Neki lanci iz novina u kojima se pojavljuju aritmetiki ili geometrijski pojmovi takoer mogu biti sredstvo poticanja matematike radoznalosti i razgovora s djetetom.Roditelj se moe igrati s djetetom matematikih igara. Danas postoje i razni softweri za uenje matematike koji mogu djetetu pomoi. Vannastavne aktivnosti su vaan segment ivota i rada u koli. Osnovno su obiljeje savremene kole. U vannastavnim aktivnostima mogue je prepoznati sklonosti djeteta prije nego na nastavnom asu.

20. NASTAVNA TEHNOLOGIJA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE

Nedavno sam od jedne uiteljice sluao predavanje o uionici s raunarom, moji uenici su navikli na okruenje u kojem je JEDAN raunar?!
235

To je daleko od filozofije web 2.0 alata, to je tanije prapoetak.i jo uvijek nisam ni u tom filmu. Tako izgleda i naa nastavna tehnologija u razredima. Teko je pokrenuti dvd film na raunaru, ako ne znamo spojiti projektor i raunar, pa jo i zvunike Vraam se na 3.dio ovih mojih razmiljanja. Igra je ona koja djecu dovodi do automatizacije sadraja. Flash igrice, igre izraene u hot potatosu ili igre natjecanja u power pointu sasvim je svejedno, igramo do pobjednika, igramo raunajui, brzo i tono. Programi matematike oskudni su s igrom. Za ostale predmete i sami uoavate koliko ima mogunosti. Za sve ovo potrebno nam je nuno bolja opremljenost i bolja edukacija. I ne samo na papiru, ne samo teorijska, ve stvarna, ne staro donirano raunalo bez veze na Internet na kojem se jedino soliter moe igrati. Opremiti u svakoj koli barem 4-5 uionica s projektorom na plafonu, raunalom sa stalnom vezom i dopustiti koli da imaju vlastiti prostor za pohranu dokumenata, za dijeljenje i suradnju (vlastita mrena suradnja). Naravno da e biti uitelja koji to nee koristiti, koji e odbiti, ali i njih e vrijeme natjerati da svakim danom korak po korak naue neto. Okrueni ljudima koji tako rade i sami e neto nauiti (ja se uvijek nadam), prisilom neemo dobiti nita jedino moda pasivne uitelje koji e samo mrgoditi se i ljutiti na cijeli svijet, a posebno na nemirne i ive generacije.

20.1. Nastavne metode Odlazi u istoriju predavanje, frontalna nastava cijeli sat i nastava gdje je sve usmjereno nekom idealnom ueniku. Ideala nema. Moramo biti usmjereni svim uenicima. injenica je da industrijalizacija dovela do nedostatka vremena i smanjenog uticaja obitelji i obiteljskog odgoja. Sada uenik trai interakciju, u dijalogu sa uiteljem, trai hipervezu, trai poveznice, trai da se obratimo samo njemu. U nastavne metode ulaze nove metode istraivanja, povezivanja, dijeljenja i suradnje na online nain. Prije nego krenemo tako prema uenicima trebalo bi te metode razvijati i meu uiteljima. Sve vie emo imati uenika koji iz nekog razloge ne mogu pohaati nastavu. Morat emo nauiti odrati sat ili temu pred kamerama, istovremeno koristei neku prezentaciju ili pominu sliku. Morat emo poslati zadatke na otok, pa nakon toga traiti povratnu informaciju i vrednovati to, a za to zastarjele metode odavno nemaju smisla.

236

Znate li da je jedno od najveih novih trita APP edukativni programi za mobitele? to je to.to su edukativni programi predkole i kole koji se nalaze na pametnim telefonima. Imamo li uope metode kako to iskoristiti u radu i moe li jedan pametan telefon za cijeli razred biti od koristi? Tako npr. u jednom razredu se pokazalo da moe (umanjeni prikaz, koristili google maps na androidu, povezali s likovnim, povezali s matematikom (umanjeno mjerilo)), ali nastavni sat je trajao skoro 3 sata jer je uitelj traio da svaki uenik vidi. I tokom cijelog dana uitelj se pitao koje su to nastavne metodedodirni, rairi, uoi, poveiznate li im ime ? Savremena nastava matematike prati razvoj tehnologije, te nastoji da u obrazovni proces uvede nova nastavna sredstva kako bi se uenicima pribliila matematika. Upotreba raunara u nastavi bez sumnje predstavlja novinu u uenju i kreativno se upotrebljava u kontekstu uenja na razliite naine, za motivaciju uenika, da bi se poboljalo razumijevanje, otkrivanje i usvajanje matematikih pojmova, pojava i zakonitosti. U vrijeme velikih kurikulumskih promjena, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu, kada se piu novi standardi i mijenjaju programi stari decenijama, treba dobro razmisliti kakva bi trebala biti nastava matematike u dananjem vremenu. Svjetska istraivanja i studije iz podruja metodike nastave matematike donose vane zakljuke o tom pitanju. Ti zakljuci utjeu na promjene kurikuluma u zemljama u kojima ti strunjaci djeluju. Uz promjene u drutvu u kojem ivimo mijenja se i sistem obrazovanja, a u promjenama sistema obrazovanja, naravno, nije poteena ni nastava matematike. Zapravo, ne samo da svjedoimo novim situacijama u nastavi matematike, ve se i sama matematika kao znanstvena disciplina uveliko razvila od svojih poetaka. Iako zaeci dananje matematike seu jo u stari Egipat i Babilon, tada je matematika uglavnom bila shvaena kao iskljuivo primijenjena disciplina, primjerice, kroz korisne formule za volumene poznatih tijela i sl.. Nastavna tehnologija je tehnika s ugraenim sadrajem obrazovanja i specifinom didaktikom funkcijom pouavanja i uenja (npr. raunar opremljen programskom potporom za uenje). 20. 2. Raunar u nastavi matematike

Eksperimentalan rad u nastavi matematike posebno moe doi do izraaja prilikom upotrebe raunara u nastavi matematike. Mnogo je mogunosti za eksperimentalnu primjenu raunara u nastavi matematike. Za modele i simulacije esto se koriste razni interaktivni alati (Flash, web alati i sl.), ali i softveri dinamine geometrije.
237

Eksperimentalan rad se, primjerice, moe provoditi za ispitivanje svojstava funkcija kroz promjene raznih parametara, pri emu se promatraju promjene na grafu i donose zakljuci. Tako se mogu istraivati karakteristike poput monotonosti funkcija, zatim simetrinosti, karakteristinih taaka i sl. Naprimjer, uenik moe uspjeno eksperimentirati s interaktivnim materijalom o jednaini pravca i grafu linearne funkcije. Razmatrajui medijumsku pomo u nastavnom procesu koji je potpomognut raunarom, uoavamo da taj medium nije prvenstveno sam raunar, ve obrazovni raunarski softver. U okviru informatikih tehnologija u obrazovanju, jedan od trenutno najznaajnijih, ali i najkompleksnijih puteva, koji bi mogli da ostvare naprednije, eljene ciljeve u nastavi, vodi linijom primjene obrazovnih raunarskih softvera. Pod primjenom raunara u nastavi matematike podrazumijeva se edukativno koritenje raunara sa specijaliziranom matematikom raunarskom podrkom u nastavi. Spomenuta specijalizirana softverska podrka odnosi se na one programe koji podravaju jedan ili vie matematikih prikaza (grafikih, simbolikih, tabelarnih). To su npr.razni programi dinamine geometrije, tablini kalkulatori, grafiki alati te sistemi raunarske algebre (eng. Computer Algebra System, skraeno CAS). Uz spomenute postoji jo niz raznih programa koji se koriste u nastavi matematike, nazovimo ih uopte interaktivnim alatima. Computer algebra system (CAS) je program koji podrava prikaz i manipulaciju sa simbolikim matematikim izrazima. Najee takvi sistemi, uz simboliki, imaju i mogunost grafikog i tablinog prikaza te je lako prebacivati iz jednog u drugi prikaz. Grafiki alati su specijalizirani programi za dvodimenzionalne i trodimenzionalne prikaze funkcija i geometrijskih objekata. Tablini kalkulatori su programi koji raunaju i prikazuju rezultate u obliku tablice. U interaktivne alate spada niz meusobno razliitih programa, a zajednika karakteristika im je svima da su to programi iroke namjene kojima se mogu izraditi sadraji za uenje bilo koje tematike, pa tako i matematike. Raunar daje matematici jednu posebnu dimenziju ljepote zbog koje nam matematika moe biti jo draa. Interaktivni obrazovni materijali daju ansu nastavi matematike da bude daleko vie istraivaka. Nastavna tehnologija obuhvata teoriju i praksu planiranja, realiziranja, voenja, vrednovanja i usavravanja procesa uenja i resursa za uenje. 20.3. Resursi za uenje: Medij

238

Medij (lat. medium) je kanal komunikacije izmeu izvora informacije i prijemnika (uenika). Informacija je pohranjena na razliitim formatima medija. Nastavnik je personalni medij. Medij: -Mediji bez projiciranja; (Realni objekti, modeli, strune ekskurzije, tampani materijali, kolske table, flip-karte) -Mediji za projiciranje; (projekcija grafofolija, slajdova, filmske trake, digitalne slike) -Audio; (audio kasete, kompakt-diskovi, audio plejeri) -Video; (videokaseta, video disk, digitalni video, video projektori) -Raunari; (alat u nastavi, nastavno sredstvo, sredstvo za razvijanje logikog miljenja) -Multimediji bazirani na raunaru; -Raunarske mree; -Uenje na daljinu; 20.4. Potencijali raunara u nastavi matematike Koje su to posebne mogunosti i potencijali primjene raunara u nastavi matematike? U kojim je to trenucima i aspektima posebno vano korisno koristiti raunar u nastavi matematike, a u kojima je bolje primijeniti nastavu s tradicionalnim sredstvima? Odgovori na ova pitanja su sljedei koje nudi upotreba CAS-a u nastavi matematike: -Razliiti oblici prikazivanja (tj.direktna dostupnost razliitih oblika prikazivanja matematikih sadraja, te lagano prebacivanje iz jednog oblika u drugi, npr.iz simbolikog u grafiki i sl.); -Eksperimentalni rad (tj. mogunost da uenici samostalno kroz eksperimentiranje dou do novih spoznaja, ideja i rjeenja problema); -Elementariziranje matematikih postupaka (tj. upotreba raunara omoguuje koritenje elementarnih metoda koje su bile naputene zbog zahtjevnih raunanja); -Modularitet (tj. sposobnost direktnog pozivanja naredbi, bez zamaranja s koracima algoritma i postupcima izrauna)

20.5. Kako koristiti raunar u nastavi matematike

239

U interakciji na relaciji uenik-sadraj-nastavnik treba ukljuiti i raunar uz odgovarajuu softversku podrku. Kredu i plou, biljenicu i olovku, udbenik i zbirku, kalkulator i lenijar uenici mogu imati na jednom mjestu - u raunaru. Promiljena upotreba raunara moe dati kvalitetan skok u uenju i poduavanju matematike. Ovdje prvenstveno mislimo na iskustveno uenje, otkrivanje odnosa izmeu objekata, te za rjeavanje problema kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje, a ne raunanje. 20.6. Kada, kako i koliko koristiti raunar u nastavi? -Nastavnik moe koristiti kratke dinamike demonstracije u frontalnoj nastavi; -U informatikoj uionici uenici, svaki za svojim raunarom ili u paru, rade na interaktivnim zapletima, a nastavnik prati i diskretno usmjerava njihov rad; - Uenici potpuno samostalno rade na online sadrajima i pri tome su vremenski neogranieni. Ciljevi koritenja raunara u nastavi matematike: -osposobljavanje uenika za samostalan rad; -eksperimentiranje; -razvijanje logikog i kritikog miljenja; -uvjebavanje matematikih vjetina. 20.7. tetna strana tehnologije Na Internetu se nalaze sadraji za razliite vrste korisnika, a neki mogu biti tetni za djecu i mlade. Osim stranica neprimjerenog sadraja i ekstremno agresivnih igara, problem su i virusi, spam, kraa identiteta i dr. Takoer, sve vei problem je upotreba tehnologije, posebno mobilnih telefona i Interneta, za zlostavljanje drugih, tzv. cyberbulling. Profesor mora zatiti svoje uenike pravilnim odabirom sadraja, ali isto tako ih i nauiti da sami budu svjesni novih opasnosti. Teme sigurnog koritenja Interneta su izvrsno obraene na vie mrenih stranica koje obiluju savjetima u atraktivnim formatima: kvizovima, lekcijama, interaktivnim sadrajima raznih vrsta za uenike, profesore i roditelje.

240

21.

NASTAVNA SREDSTVA I NASTAVNA POMAGALA

241

Nastavna sredstva didaktiki oblikovana izvorna stvarnost koja omoguuje pristupanije uenikovo spoznavanje tokom nastavnog procesa. Nastavna pomagala pomau u koritenju, predstavljanju nastavnih sredstava u nastavnom procesu.
21.1. Podjela nastavnih sredstava

Prema znaajkama rada u nastavi: demonstracijska slike, karte, crtei, sheme, grafikoni, dijagrami, reljefi, modeli, dijapozitivi, dijafilmovi, filmovi, kompjutori; nastavno-radna udbenici, prirunici, rjenici, radne mape, radne biljenice, dnevnici rada, enciklopedije; laboratrijsko-eksperimentalna odnose se na razliite aparate i ureaje pomou kojih se prouavaju prirodne zakonitosti, svojstva materijala, provode mjerenja i dr. manipulativna alati, pribor operativna strojevi i aparati za prouavanje proizvodnje; proizvodna strojevi i alati za proizvodni rad. Prema nainu kako uenici percipiraju stvarnost : o auditivna o vizuelna o audiovizuelna S obzirom na dimenzije nastavnih sredstava : o dvodimenzionalna o trodimenzionalna S obzirom na nain prikazivanja pojava : o statina
o dinamina 21.2. Vizuelna nastavna sredstva
242

procesa

U najee koritena vizuelna nastavna sredstva ubrajamo: uzorke iz okolia, zbirke, preparate, fosile, modele, makete, reljefe, crtee, slike (nastavne, umjetnike, fotografije, aplikacije), dijapozitive, dijafilomove, element-filmove, grafika sredstva (skice, planove, zemljovide, kalendare prirode, tablice, vremenske trake, sheme, dijagrame, grafikone), prozirnice, knjige, raznovrsne materijale za didaktike igre, itd. Nastavnikova zadaa je da osigura to bogatiji izvor neposrednih iskustava, koja su temelj svakog spoznavanja, miljenja i zauzimanja stavova. Upotreba vizuelnih nastavnih sredstava temelji se na injenici da su ona manje apstraktna od rijei. Pravilna upotreba vizuelnih sredstva pozitivno utjee na kvantitetu, kvalitetu, trajnost znanja i razvitak uenikih sposobnosti. Nastavnik e u svojoj pripremi za neposredno izvoenje nastave, meu ostalim, predvidjeti kojim e se vizuelnim nastavnim sredstvima koristiti, kada e ih upotrijebiti i kako e ih pokazati. Temeljno je pravilo u upotrebi vizuelnih nastavnih sredstava da se pokau tako da ih svi uenici dobro vide, kako bi ih mogli detaljno posmatrati i iskoristiti u procesu spoznavanja.

21.3. Trodimenzionalna vizuelna nastavna sredstva Najea su: uzorci iz uenikova okruenja su predmeti i prirodnine ili njihovi dijelovi tipini za odreenu skupinu predmeta ili prirodnina. Uzorci iz okolia: stijene, vrste tla, rude, goriva, minerali; biljke u herbariju ili njihovi dijelovi, suhi i mokri preparati ivotinja (kukci, ribe, mali sisavci, ptice...) ili njihovi dijelovi. Modeli, makete i reljefi su vjerne kopije objekata iz stvarnosti i ujedno vrijedni izvori znanja u nastavi. Oni su trodimenzionalni prikazi prirodnina koji se mogu lako prepoznati. Mogu biti manji ili vei od prirodnina, izraeni su u veliini pogodnoj za promatranje, esto prikazuju unutranjost koje se obino ne mogu vidjeti. S njih su nevani dijelovi uklonjeni, tako da se najvaniji mogu lake uoiti. Pritom se koriste boja i tekstura radi isticanja pojedinih znaajki. Razlikujemo: obine modele (uveane ili umanjene imitacije prirodnina), montane (mogu se rasklopiti i opet sklopiti) i presjene modele (prikazuju presjeke prirodnina). Najkorisniji su montani modeli; makete moemo koristiti u poetnim razredima osnovne kole, ali i kasnije u zemljopisu, povijesti, fizici, kemiji; reljefi zaviaja, kantona. Vizuelna trodimenzionalna nastavna sredstva upotrebljavamo u nastavi uvijek kad njihova upotreba osigurava najbolje usvajanje gradiva.
243

Pri upotrebi u nastavnom procesu trebamo nastavno sredstvo pokazati u vrijeme obraivanja, a ne prije ili kasnije; model uz razne druge materijale trebaju vidjeti svi uenici te njima neposredno rukovati kad god je to mogue. 21.4. Dvodimenzionalna vizuelna nastavna sredstva Slika najee dvodimenzionalno sredstvo u nastavi ali i u svakodnevnom ivotu: dnevni tisak, ueniki asopisi, knjige, propagandne poruke, ilustracije. Slika ima nekoliko komunikativnih znaajki: ona je mirno vizualno sredstvo koje moe nagovijestiti pokret, istaknuti glavnu ideju i impresiju, moe se koristiti za spoznavanje pojedinosti ili cjelovitog prikaza nastavne grae.

21.4.1. Neka didaktika pravila prilikom odabira i pokazivanja slika Sliku treba pokazati kako bi je svi uenici dobro vidjeli, dovoljno dugo izloiti da bi je uenici mogli pozorno promotriti i na njoj bitno uoiti, polazei od cjelovitog prikaza na slici, ide se prema detaljima, da bi se ponovno zavrilo s cjelovitim prikazom. Voditi rauna o vanosti umjetnike i didaktike slike kvalitete, boje, jasnoe, veliine i zanimljivosti slike. 1. Fotografije - esta upotreba u nastavi; tematski albumi (spomenici kulture u zaviaju i/ili BIH, prirodne zanimljivosti zaviaja i/ili BIH, izleti, ekskurzije itd.). Aplikacije - vrlo vano nastavno sredstvo. Izrauju se kao male sliice ali se kao aplikacije mogu koristiti i pojedine prirodnine, kao i fotografije. Na kolsku plou privruju se pomou magneta ime se cjelina postupno popunjava, to privlai pozornost uenika jer se prikaz postupno razvija. 2. Mirna projekcija omoguava zajedniko promatranje pojedinanog ilustrativnog materijala onoliko dugo koliko to zadaci nastave zahtijevaju. Postoje razliite mirne projekcije: epiprojekcije, projekcije dijafilmova i dijapozitiva, grafoprojekcije, powerpoint projekcije itd. 3. Grafika sredstva - materijali koji prenose injenice i ideje pomou kombinacija crtea, rijei i slika. Ona su posebice pogodna za prikaz poruka u skraenom, preglednom obliku, za prikazivanje brojanih podataka i odreenih
244

apstrakcija, (sheme, dijagrami, grafikoni, skice, planovi, zemljovidi, zemljopisne karte, tablice, vremenske trake itd.) te za ilustraciju odnosa. 4. Dinamika projekcija omoguava uenicima zajedniko promatranje slika u kretanju. Nastavno sredstvo kojim uspjeno koristimo dinaminu projekciju u nastavi je element - film. Element film obino sadri samo jedan dio sadraja, a rjee saetak bitnih injenica jedne nastavne jedinice ili teme te se obino ugrauje u strukturu sata kao jedan element te strukture. Element film je kratak i obino traje od tri do etiri minute. On je nijem tako da nastavnik na temelju popratnog tampanog uputstva osmiljava i stvara svoj komentar, prilagoavajui ga svojim uenicima. Element film se temelji na slici u pokretu (vizuelnoj komponenti). 21.5. Tekstualna nastavna sredstva Tekstualna nastavna sredstva obuhvaaju tiskane materijale, a to su: udbenici, prirunici, lanci, atlasi, itanke, zbirke zadataka, leksikoni, enciklopedije, i dr. Udbenik je jedan od najrairenijih izvora znanja u koli. Moemo ga najjednostavnije odrediti kao knjigu u kojoj je na posebna nain prema pedagokim, psiholokim, didaktikim i metodikim naelima preraena pojedina znanost ili struka i prilagoena izobrazbi svih subjekata u obrazovanju. Suvremeni udbenik bi trebao voditi uenike do otkrivanja novih spoznaja i prestao biti samo knjiga za uenje i postati knjiga koja ui uiti. Prirunik za nastavnike zaokruuje tekstualna nastavna sredstva za nastavu bilo kojeg predmeta. Prvenstveno je namijenjen nastavnicima, koji mu pomae u godinjem planiranju rada, iako ga esto koriste i mnogi roditelji. On najee sadri: odreivanje zadaa nastave pojedinog predmeta (povijesti, bosanskog, talijanskog itd.) u pojedinom razredu; sadraje nastavnih cjelina, tema i jedinica; temeljne pojmove koje uenici trebaju spoznati; dodatne poruke nastavnicima.

21.6. Auditivna nastavna sredstva

245

U nastavi auditivna nastavna sredstva nemaju tako vano mjesto kao vizuelna. Izuzmemo li nastavnikovu rije tada u tu skupinu ubrajamo radioemisije, kasete, CD itd. Audiozapis omoguava reproduciranje tonova iz prirodnog i drutvenog uenikovog okruenja pomou kasetofona i/li kompjutera. Zbog jednostavnosti rukovanja ti se zapisi esto koriste uz istodobno pokazivanje nekoga vizuelnog nastavnog sredstva. 21.7. iva rije iva rije bila je temeljni izvor znanja u tradicionalnoj koli. Nastavnik je najee usmenim izlaganjem, predavanjem, prepriavao svoja iskustva i odgovarajue sadraje koje su uenici trebali usvojiti. iva rije uenika u nastavi zauzima istaknuto mjesto. Smisao uenikova izlaganja ne sastoji se od toga da pokau nastavniku koliko znaju, ve da svoje iskustvo i spoznaje ispriaju drugima. Na taj nain uenici vjebaju u izlaganju svog iskustva, ali i u sluanju i razumijevanju svojih vrnjaka. Uenici e slobodnije i sigurnije nastupiti u svom izlaganju ako nastavnik: - izbjegne ispitno ozraje tokom izlaganja uenika - najavi uenika kao dobrog poznavatelja teme - zamoli uenike da se kod kue pripreme za izlaganje - ustroji stalne mjesene izvjetaje uenika o malim zanimljivostima koje su uenici spoznali u posljednje vrijeme. iva rije drugih ljudi je povremeni izvor znanja (povjesniar, glumac, knjievnik, glazbenik, operni pjeva i sl.). Takoer, treba jo pomenuti i ljude koji uenicima govore za njihova posjeta u ustanovama kao u muzejima, izlobama, pozoritima, itd. 21.8. Audiovizuelna nastavna sredstva Sam naziv audiovizuelna nastavna sredstva govori da se za njihovo percipiranje istodobno koriste osjetila za vid i sluh, te osigurava bogatija i uinkovitija komunikacija od upotrebe samo jednog osjetila. Savremena audiovizuelna nastavna sredstva jesu: nastavni film, obrazovna televizija, videokasete i CD. Nastavnim ili kolskim filmom smatramo film specijalno izraen za nastavu i usklaen s nastavnim programom, osobinama uenika s obzirom na dob i opim didaktikim i metodikim zahtjevima. Prednosti filma su:
246

dinamian je, poistovjeuje uenika sa stvarnom situacijom na filmu, dokument je dogaaja ili pojave; moe pokazati prolost, sadanjost i budunost; poveava ili smanjuje veliinu predmeta itd. Za njegovo uspjeno prezentiranje u nastavi vano je voditi rauna o metodikim uputama. Nastavnik mora prije svega sam vidjeti film. Prije gledanja u razredu uenicima dati osnovne informacije o filmu: naslov filma, vrijeme trajanja, obraditi nepoznate rijei itd. Takoer, uenike treba upozoriti na to valja obratiti pozornost na filmu. Nakon projekcije filma, vodi se rasprava, a ukoliko je potrebno mogu se prikazati pojedini dijelovi filma, posebno one dijelove koji su ostavili poseban dojam na uenika ili koji su ostali nejasni i nerazumljivi. Isti metodiki postupak vrijedi i za videokasete i CD. 21.8.1. Obrazovna televizija televizijske emisije Mogunosti televizije kao audiovizuelnog nastavnog sredstva vrlo su velike. Vana je njena uloga kao sredstva za pribliavanje stvarnosti koja nije dostupna. Danas se televizijske emisije isto mogu snimiti na videokasete te se u nastavnom procesu mogu projicirati prema potrebi. Pri primjeni obrazovnih emisija u nastavi zapaene su ove etape: pripremanje uenika nastavnik usmjerava pozornost uenika na najvanije dijelove, objanjava pojedine pojmove vodei rauna o predznanju uenika; praenje emisije uenici paljivo prate emisiju; ralanjivanje emisije nastavnik provjerava koliko su razumjeli emisiju i zadaje im pojedine zadatke; uopavanje gradiva odnosi se na saimanju, smiljenom spajanju i sreivanju pojedinih podataka u skladnu cjelinu; samostalni rad uenika ogleda se u rjeavanju pojedinih zadanih zadataka u nastavi ali i za domau zadau. 21.9. Nastavna pomagala U nastavna pomagala ubrajamo materijale, orua, ureaje, aparate i drugo, to pomau upotrebu nastavnih sredstava. Nastavna pomagala kojima se sluimo u koli moemo prema sloenosti podijeliti na: pribor za pisanje, pribor za crtanje, eksperimentalna pomagala, instrumenti, aparate, elektronske ureaje, demonstracijska pomagala.

9.1. Koja je razlika izmeu nastavnih sredstava i pomagala?

247

Nastavna sredstva su izvori znanja, objekt spoznavanja, sadraj poruke koju posredujemo uenicima pomou nastavnih pomagala. 21.10. Obrazovna tehnologija Obrazovna tehnologija umreava najmanje tri sastavnice: nastavna sredstva, nastavna pomagala i postupke, naine ustrojavanja nastave. Nastavna tehnologija nastoji odgovoriti na pitanja kako primjenjujemo nastavna sredstva i pomagala u procesu uenja i razvitka uenikih sposobnosti. Savremena obrazovna tehnologija integrira savremeno koncipiran program uenja (softwer) i tehniku (hardwer) putem koje program postaje dostupan ueniku. Program integrira nastavno gradivo, izvore znanja medije, koji omoguavaju dvosmjernost komunikacije, sustav zadataka kojima potiemo aktivnosti uenika i tok uenja, te instrument pomou kojeg vrednujemo ostvarivanje programa. Elektronska uionica je posebna uionica na koju se tehnikim ureajima pokuavaju prenijeti neki nastavnikovi zadaci, kao: o o o o obraivanje (izlaganje, informiranje), ponavljanje, vjebanje, i provjeravanje nastavnog gradiva.

Na alost, elektronska uionica nije naila na iroku primjenu u naim kolama jer je dosta skupa, zahtijeva izradu kvalitetnog programa i dodatno tehniko osposobljavanje nastavnika, a pojavila su se i nova jeftinija rjeenja poput kompjuterske tehnologije. Nastavna sredstva su didaktiki oblikovana izvorna stvarnost. Nastavna pomagala su orua za rad u nastavi matematike. Terminom nastavna sredstva i pomagala oznaavaju se najrazliitiji materijalni objekti koji se koriste pri uenju i pouavanju u pojedinom nastavnom predmetu. Upotreba nastavnih sredstava ovisi od stepena i kvaliteta intelektualne razvijenosti uenika kojima su namijenjena. Uenje je uspjenije ako se ostvaruje s vie komponenata za primanje informacija. Psiholoka istraivanja pokazuju da se najvei broj informacija prima vizuelnom komponentom, priblino 80%, te da su za uenje u koli najvanije dvije komponente: vizuelna i auditivna. To je osobito vano za PNM ije gradivo ne obiluje vizuelnim obiljeijima. Vizuelna komponenta se
248

ostvaruje upotrebom nastavnih sredstava i pomagala, auditivna najee izlaganjem nastavnika, uenika ili nastavnih pomagala. Kada je rije o vizuelnom predoavanju u PNM treba razlikovati sadraj vizuelnog prikaza od sadraja uenja. Npr. Sadraj vizuelnog prikazivanja su npr. jednakobrojni skupovi (sastavljeni od razliitih predmeta), a sadraj uenja su prirodni brojevi. Sadraji vizuelnog prikazivanja usvajaju se osjetilnim (promatranje), a sadraji pojmova racionalnim spoznavanjem (miljenje). Nastavna sredstva i pomagala moraju poticati i unaprjeivati uenikovo miljenje; perceptivni podaci steeni promatranjem podloga su uenikovom miljenju. Ona su samo nuna pomo koja se koristi dok je potrebna. Za potrebe PNM postoje razliita nastavna sredstva i pomagala koja se obino dijele na: 1) prirodna sredstva i pomagala iz neposredne okoline ili ona koja se neznatnim preoblikovanjem podeavaju nastavnim potrebama; Npr. Predmeti iz neposredne okoline (klupe, stolice, kreda i sl. - sredstva), predmeti koje uenici posjeduju (kuglice, sliice, tapii, plodovi iz okoline, knjige, olovke, gumice i sl. - pomagala) 2) umjetna sredstva i pomagala koja su u svrhu uenja posebno konstruirana i proizvedena; Npr. sredstva: plastine ploice (trouglovi, kvadrati, krugovi), etoni (razliitih boja i oblika), modeli geometrijskih likova, razna mjerila (za mjerenje duine, povrine, mase, volumena, vremena), grafika sredstva (crtei, slike, brojne slike), geoplan, tapii u boji (brojevi u boji), razliite aplikacije za magnetograf, logiki blokovi. U tu skupinu mogu se ubrojiti i ona nastavna sredstva kojima se u uenje unose elementi igre, a koja se preteno koriste u vjebanju i ponavljanju. Iako su ta sredstva namijenjena uenju u PNM, mnoge kole raspolau njihovim malim brojem. Ono to se veinom koristi, naroito u prvom razredu je: didaktiki materijal. - skup predmeta kojima uenici mogu lako manipulirati. Npr. kocke, krugovi, kamenii, plodovi, tapii,trouglovi (od drveta ili plastike). Razliite su podjele nastavnih sredstava i pomagala: - auditivna, vizuelna-manipulativna, tehnika, kvalitativna,
249

kvantitativna, kombinirana.

A nastavna sredstva dijelimo na: - modeli geometrijskih tijela i likova; kartice dekadskih jedinica; kuglice; kockice; predmeti iz okoline s odreenim svojstvima; udbenici i nastavni listii; crtei slike; tablice;

Nastavna pomagala dijelimo: - geometrijski pribor (moe biti i sredstvo); ploa i krede; raunar; grafoskop; pano; TV; mjerni instrumenti (moe biti i sredstvo); kalkulator;

Glavni metodiki zahtjevi u sluenju didaktikim materijalima: mora biti kvalitativno neutralan, sa to manje kvalitativnih obiljeja (boja, oblik, veliina,materija) kako ne bi odvraali panju uenika od kvantitativnih odnosa. Za PNM najprimjereniji su meusobno slini predmeti. Npr. kamenii, tapii, kocke, kvadrati i sl. mora biti manipulativan, da uenici njime mogu lako i pregledno rukovati 250

ni preveliki ni premali, nego prilagoeni uzrastu,

ni pretanki, ni okrugli i sl. manja koliina upotreba se ne smije svesti na puko fiziko manipuliranje, fizika aktivnost s tim materijalom postaje sredstvom uenja, tek kada ju prati intelektualna aktivnost.

Svaka aktivnost s didaktikim materijalom mora biti praena govornom reprodukcijom, a vie je razloga koji upuuju na takvu upotrebu didaktikog materijala:Prvi je razlog psiholoke naravi, govornom reprodukcijom materijalna radnja se transformira u misaonu, postajui tako unutranjom, mentalnom radnjom. Drugi je razlog injenica da se na taj nain intenzivira djelatnost uenikova miljenja. UVIJEK IMATI U VIDU: nastavna sredstva i pomagala nisu sama po sebi dovoljna da bi se stvorio odgovarajui metodiki model. Pitanje koje se namee je kako ih ispravno i efikasno upotrijebiti: uitelj treba pamtiti da upotrebom raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala moe i treba pruiti uenicima potreban dinamizam u radu. 21.11. Specijalizirana uionica i kolska medijateka Specijalizirana uionica za matematiku je adekvatno ureena prostorija za sve predmete razredne nastave. U njoj su smjetena sredstva za koritenje za nastavu matematike. kolska medijateka povezana je sa svim uionicama. U njoj se nalaze ureena sredstva koja koriste sva odjeljenja, svih razreda u koli. Dr.M.Stevanovi (1998) o multimedijskom paketu navodi: Multimedijski paketi su pripremljeni nastavni materijali s odgovarajuim programskim sadrajima koji sjedinjuju raznovrsne izvore znanja-medije na primjenu savremenih sociolokih oblika rada, aktivnih nastavnih metoda, uz izmjenjenu funkciju nastavnika i subjektnu poziciju uenika u odgojno-obrazovnom radu na satu. U multimedijskom pokretu se nalazi: -nastavno gradivo usklaeno sa programskim zahtjevima; -razliiti izvori znanja; -razliiti savremeni oblici rada; -aktivne nastavne metode; -izmijenjena uloga nastavnika; -uenici su subjekti nastavnog rada. Multimedijski paketi imaju veliku pedagoku vrijednost.
251

22. PRIMJENA RAUNARA U NASTAVI MATEMATKE

Nastava matematike zahtijeva od uitelja opsene i ozbiljne pripreme. Ne moemo se u vrijeme napredovanja ICT, vie osloniti samo na osnovna sredstva za rad u nastavi tablu i kredu. Svako nastavnik koji u koli ima mogunosti koristiti modernu tehnologiju, bi trebao to vie uenika osposobiti za primjenu raunara u nastavi matematike. To se moe postii i dogovorom sa kolegema koji predaju informatiku, te ugovoriti posjete kabinetu informatike s ciljem upoznavanja uenika sa mogunostima koje prua raunar i njegova primjena u matematici. Uitelji su kreativni u svojim idejama i rjeenjima problema, pa se mnogi na razliite naine snalaze da dou do raunara u uionici. Jedan od naina je i uspjenom saradnjom roditelja i kole. Uionica moe biti opremljena i neto starijim raunarom koji je moda poklon nekog roditelja koji je svoj kuni raunar zamijenio naprednijim modelom. Za rad u nastavi matematike u niim razredima dovoljno je nekoliko jednostavnijih programa. Vano je da sama mogunost pristupa tom raunaru daje uenicima poticaj zasavremen nain uenja i izuavanja osnovnih matematikih pojmova. Dakle, raunar je dodatno pomagalo u nastavi matematike koje moe dati izuzetno dobre rezltate u ostvarivaju nastavnih ciljeva i ishoda uenja . Upotreba raunara u nastavi za vrijeme uenja kod uenika utjee na: 252

motivaciju za uenje, sposobnost logikog miljenja, uspjeh u kolovanju, sposobnost samoizraavanja, metakognitivne sposobnosti,

razvija stavove za otkrivanje greaka, razvija kooperativnost, razvija osjeaj odgovornosti,

- daje ueniku neposrednu povratnu informaciju.

22.1. Primjena raunara u radu s nadarenom djecom

U kolama se danas uitelji susreu sa razliitim situacijama kada je u pitanju razvijenost i mentalna zrelost uenika. Kako rade sa djecom prosjene inetligencije, nadarenom djecom, tako se uvoenjem inkluzije moraju prilagoavati i radu sa dejcom koja imaju stanovite smetnje u razvoju. U razvoju ovjeka moe doi do vidljivog odstupanja koje nije podjednako u svim podrujima, a javlja se u obliku natprosjenog ili ubrzanog razvoja, ispodprosjenog ili usporenog, nepravilnog ili ak ogranienog razvoja. Ako se radi o prvoj grupi razvoja, onda se govori o natprosjeno darovitoj i talentiranoj djeci, a ako se radi o drugoj grupi onda se govori o djeci sa smetnjama u razvoju. U stranoj literaturi obje grupe razvoja nazivaju se izuzetna djeca. Darovita djeca imaju slijedee kognitivne, afektivne, fizike, intuitivne i socijalne karakteristike: - izuzetna koliina informacija i neobino pamenje, izrazita (dobra) sposobnost shvaanja, raznolikost interesa i velika znatielja, izrazita verbalna sposobnost i bogat vokabular, visoka sposobnost izraavanja, fleksibilan proces razmiljanja, sposobnost uoavanja razliitih i neobinih odnosa, velika oekivanja od sebe i dosljednost, kreativnost u svim poljima djelovanja, snana motivacija."

( Lj. Baki-Tomi, M. Dumani ODABRANA POGLAVLJA IZ METODIKE NASTAVE INFORMATIKE)

253

Preporuuje se unutar odjeljenja organizirati posebne grupe koje bi za cilj imale potencirati sposobnosti darovite djece. Takoer, organiziranje sekcija po nastavnim predmetima omoguilo bi toj djeci vie prostora za njihovo kreativno izraavanje i rad. Sve navedene karakteristike nadarene djece se mogu maksimalno iskoristiti u nastavi matematike i njenom realizacijom uz pomo raunara. U tu svrhu se mogu koristiti programi instalirani na raunar, a u sluaju mogunosti pristupa internetu, postoji mnogo stranica na kojima nadarena djeca mogu pokazati, dokazati i usavravati svoju nadarenost. Naroito bi svoje ideje i kreativnost u rjeavanju problemskih i drugih zadataka kao i prezetiranju svoga rada nadareni uenici mogli pokazati na tzv. pametnoj ploi.

Slika 1.3. Pametna ploa na satu matematike Ovo tehnoloko dostignue jedva da je zakorailo u nae kole, ali se u zemljama sa naprednijim obrazovnim sistemom uveliko koristi, kako u predmetnoj tako i u razrednoj nastavi.Mnogo je naina na koje pametna ploa moe poboljati i osvjeiti nastavu matematike u niim razredima. Osnovni aritmetiki i geometrijski pojmovi, slikovito prikazani u krupnom planu na pametnoj ploi bude kod uenika radoznalost i elju za manipulacijom na velikom monitoru (ploi).

Slika 2.3. Uenik rjeava zadatak na pametnoj ploi

254

Problem pametnih ploa je taj to su veoma skupe i zahtijevaju dodatnu edukaciju uitelja.Pitanje je koliko su uitelji stare kole spremni uhvatiti se u kotac sa modernom tehnologijom ovog tipa. Prema nekim saznanjima se pametna ploa i u kolama koje je imaju, ne koristi dovoljno ili ne koristi uopte, upravo zbog neobuenosti nastavnika. U ovom sluaju su sigrno svi na gubitku u vrijeme kada ICT u svijetu najnormalnije koriste jo u vrtiima.

Slika 3.3. Mjere i mjerenja te geometrija na pametnoj ploi

22.2. Primjena raunara u radu s djecom sa posebnim potrebama Djeca sa smetnjama u razvoju u svojem fizikom, intelektualnom,
emocionalnom, govornom, socijalnom ili nekom drugom razvojnom podruju izrazito odstupaju od onoga to se smatra "standardnim" rastom i razvojem. Takvoj je djeci u procesu odgoja i obrazovanja neophodna specifina struna pomo radi maksimalnog razvoja njihovih potencijala. Kod djece osnovnokolskog uzrasta sa smetnjama u razvoju razlikuju se njihove ope, zajednike i specifine karakteristike. Ope karakteristike su one koje su uglavnom identine ili sline karakteristikama vrnjaka bez smetnji u razvoju. Kod djece s opim karakteristikama dominiraju karakteristike djece bez smetnji u razvoju pa se i na njih takoer odnose ope zakonitosti odgoja. Prema tome, uenici sa smetnjama u razvoju imaju potrebe identine ostalim vrnjacima te specifine potrebe koje su posljedica njihove smetnje. ( prof. dr. sc. Ljubica BakiTomi, doc. dr. sc. Mario Dumani INFORMATIKE) ODABRANA POGLAVLJA IZ METODIKE NASTAVE

U radu ( Marta op, Velimir Topolovec, Informatologia 42, 2009., 4, 304313)

255

"UPOTREBA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (ICT) U OBRAZOVANJU

se navodi da se barijera tehnologije polako rui i primie osobama s posebnim potrebama. Tehnologija se vie ne nalazi u oblasti ostalih ljudi, ve je svoj doseg proirila i na sluenje onima kojima je to od ivotne vanosti. Sama injenica da uenik moe koristiti raunalo u bilo kojem drugom nastavnom predmetu te da mu omoguuje smirenje, koncentraciju, raznoliko uenje, otvaranje svih mapa znanja, kao i samostalno unaprjeenje i samopotovanje, ini svijet ICT tehnologije beskrajnim i gotovo svemoguim asistentom.
DJECE S POSEBNIM POTREBAMA")

Takoer, postupno se razvija i metoda e-uenja koja otvara brojne mogunosti kako uenicima, tako i odraslima s posebnim potrebama. Iz priloenog se moe zakljuiti da je uloga tehnologije, raunala, posebnih programa, dodataka za invalide postala gotovo neophodna u svakoj koli, bilo specijalnoj ili redovnoj. Iako toliko neophodna i potrebna, esto ne nalazi svoju punu primjenu u kolama. Krivac za to moe biti neinformiranost, ali u veem dijelu to je financijska strana koja ne moe poduprijeti brz razvoj tehnologije koja sa sobom nosi skupi danak visokih cijena. Jedna od ideja koja se namee nakon prouavanja ove tematike novih tehnologija jest da se u budunosti pozabavimo stvarnim stanjem adaptivne tehnologije u kolstvu te informiranou kako predavaa, tako i strunog osoblja o mogunosti ma primjene nove tehnologije u obrazovanju djece s posebnim potrebama. (Lj. BakiTomi, M. Dumani INFORMATIKE) ODABRANA POGLAVLJA IZ METODIKE NASTAVE

Primjena raunara u nastavi matematike bi umnogome olakala posao uiteljima u tzv. inkluzivnim uionicama, a uenicima sa smetnjama u razvoju bi dalo sigurnost i podiglo svijest o njima samima. Sa uenicima se moe raditi na razliitim matematikim oblastima. Uenicima sa motorikim smetnjama ake, u prvom razredu moe se pruiti mnotvo zadtaka za bojenjek ili memori igre. Beskrajne su mogunosti izbora aktivnosti i naina da se i ovi uenici ukljue u sve matematike aktivnosti.

256

Slika 1.3.2. Primjer online bojanke Primjeri zadataka i Powerpoint prezentacije za uenike u niim razredima pokazuju sa koliko lakoe se djeca sa smetnjama u razvoju mogu ukljuiti u redovan nastavni proces na satu matematike.

Slika 2.3.2. Zadaci za rad na raunaru Jedan od naina obrade dijeljenja brojem 10 odraenog u Powerpoint-u.

Slika 3.2.3. Uenje tablice dijeljenja na raunaru

257

22.3. Zanimljivosti u svijetu raunara buenje kreativnosti u radu s djecom

3D grafika i openito vizualizacija je jako privlana djeci. Uoeno je da darovita djeca spontano tee takvom nainu izraavanja svoje kreativnosti. Na internetu se mogu nai 3D igre primjerene uenicima u razrednoj nastavi. Igra zmije je pogodna za savladavanje vjetine snalaenja u prostoru to je inae problem uzrasta uenika u prvom razredu devetogodinje kole. Uz glasno davanje uputa za kretanje: lijevo desno gore dolje, sigurno e se poboljati uenika percepcija prostora i njihovog odnosa u njemu. Kao to je objanjeno u izvoru [6] ovo je kategorija igre: Igre za djecu, 3D igre. Opis igre: Sigurno najbolja igra zmija koju smo isprobali. Igra ima fenomelanu 3D grafiku u etiri okruenja poput: biljarski stol, ispod vode, svemir i vrt. Igra se moe igrati i sa dva igraa na podijeljenom ekranu.

Slika 1.3.3. Prikaz tipova 3D igre za djecu Zmija 22.4. Primjena raunara u redovnoj nastavi matematike
U nastavi matematike se danas, kada je u pitanju raunar, najvie koriste radni listovi koji se printaju i daju uenicima na rjeavanje u okviru nastavnih jedinica koje podrazmijevaju vjebanje i utvrivanje ili provjeru steenih znanja. Skoro da je nestala klasina pismena provejra znanja (pismena zadaa) kada je matematika u pitanju. Ovim se postie da uenici ne gube vrijeme na prepisivanje zadataka sa ploe ili projekcije sa grafoskopa, svi segmenti sata ostaju isti a uenici dobiju na vremenu za rjeavanje zadataka. Takoer se koriste evaluacioni nastavni listii nakon usvajanja novih znanja.

258

Slika 1.3.4. Radni list za 3. razred

259

23. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA U POETNOJ NASTAVI MATEMATIKE

Razvoj savremenog drutva usko je povezan sa razvojem prirodnih znanosti, tehnike i tehnologije kao i ekonomije. U tom razvoju matematici pripada posebno mjesto. Naime, sve znanosti su u svom razvoju u veoj ili manjoj mjeri proete matematikim nainom miljenja i uope matematikom, koja ih moe povezati u jedinstvenu cjelinu, formirati njihova naela i utjecati na njihov napredak.
260

Matematika razvija navike pravilnog miljenja, samostalnosti, logike analize, sinteze i rasuivanja. Prodrla je u sve ili gotovo sve pore ljudske djelatnosti, tako da ni individua ni drutvena zajednica nee moi opstati ako nismo matematiki obrazovani. Matematiko odgajanje i obrazovanje je nuno i znaajno i od posebnog je uticaja na razvoj ljudskog bia. Vrijednost uenja matematike oituje se kako u shvaanju njene funkcije i njenih naela, usvajanju metoda i rezultata tako i u razvijanju logikog i racionlanog naina miljenja i zakljuivanja. Obrazovni znaaj nastave matematike u razvijanju svih psihikih procesa polazei od panje do apstrakcije i generalizacije, pravilnog miljenja i zakljuivanja, a posebno u razvijanju intelektualnih sposobnosti uenika. Odgojni znaaj oituje se pak u navikavanju uenika na napor i tekoe. Napori i tekoe na koje uenik nailazi pri rjeavanju problemskih matematikih zadataka, razvijaju kod njega odlunost i upornost, ustrajnost i hrabar prilaz svim tekoama. Zadatak nastave matematike nije gomilanje znanja ve razvijanje sposobnosti miljenja i rasuivanja, osposobljavanje uenika ne da rjeava ovaj ili onaj problem ve da se moe hvatati u kotac sa svakim problemom sa kojim se bude susretao tokom svog ivljenja. Osvajajui matematike sadraje uenik se osposobljava za upotrebu i razumijevanje matematike terminologije i matematikih simbola izraavajui njima misli o kvalitativnim i prostornim aspektima objektivne stvarnosti. Matematika, kao nastavni predmet, je podruje u kojem se odgoj i obrazovanje ostvaruju na odgovarajuim matematikim sadrajima. Iz ukupnosti matematike nauke biraju se sadraji koji se konstituiraju u nastavni predmet matematike. Na taj nain matematiki sadraji postaju materijalnom osnovom nastavnog procesa, a matematika substrantom znanosti nastave matematike. Sadraji nastave matematike su apstraktni objekti, uenicima teko razumljivi. Upravo zato, prilikom utvrivanja sadraja nastave matematike, potrebno je voditi rauna da uenik ne shvaa matematiku samo kao formalnologiki sustav ve da je shvati kao sredstvo spoznavanja prirode i svijeta, kao metodu rjeavanja cijelog niza problema drugih znanosti u kojih se matamatika javlja kao temeljna disciplina.(Vladimir Kadum, Zaostajanje uenika u matematici uzroci i mogunosti otklanjanja, Pedagoki fakultet Pula, 1997. Godina str 443)

Mnoga djeca ispoljavaju tekoe u uenju, mnoga od njih su i djeca sa posebnim potrebama. Tekoe u uenju matematike prisutne su na razliitim nivoima. Poto su djeca sa posebnim potrebama jedinstvena od sluaja do sluaja svako od njih zahtjeva analizu prirode tekoe i njihovih mogunosti.

23.1. Uenici sa posebnim potrebama

261

Uenici posebnih potreba su sve one osobe koje imaju tekoe integracije usljed nekih psihikih ili tjelesnih oteenja kao to su: mentalna retardacija, autizam, specifine tekoe uenja, oteenja vida, oteenja sluha, motorika oteenja, zvanina bolest i viestruka oteenja. Upotrebom termina, posebne potrebe stavlja se akcenat na zadovoljenje onih potreba koje proizilaze iz tekoa u razvoju, a znaajne su u svakodnevnom ivotu osobe.Svako kategoriziranje mora polaziti od odreenih psiholokih oznaka tj. treba polaziti od odreenih kriterija. Da bi se dolo do nauno zasnovane kategorizacije treba obuhvatiti sve kategorije djece sa posebnim potrebama.Jedna od takvih klasifikacija je navedene uenike podijelila na: djecu oteenog vida djecu oteenog sluha djecu sa poremeajima u govoru i glasu tjelesno invalidna djeca mentalno zaostala djeca epileptina djeca djeca sa psihoneurotinim smetnjama psihopatsku djecu psihotinu djecu djecu sa kombiniranim smetnjama

23.1.1 Kompetentni uitelji i rad sa djecom posebnih potreba Kompetentni uitelji 21. stoljea ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoke prakse sadrava sedam podruja: a) Interakcije b) Obitelj i zajednica c) Inkluzija, razliitost i demokratske vrijednosti d) Procjenjivanje i planiranje

262

e) Strategije i prouavanja f) Okruenje za uenje g) Profesionalni razvoj Ova podruja su odabrana zato to je upravo u njima potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se odrao djeiji razvoj i uenje.Uenje se odvija kroz interakciju i u dijalogu izmeu djece i odraslih kao i djece meusobno u duhu uvaavanja, poticanja i autonomije onog ko ui. Pri tome se polazi od uvjerenja da je dijete sposobno i cjelovito bie iako treba pomoi potporu odraslih. (Kompetentni uitelji 21.stoljea.ISSA, korak po korak, 2001-2008).U izvoenju poetne nastave matematike navedene kompetencije posebno su vane. a) Interakcija Interakcija izmeu odraslih i djece, kao i djece meusobno, od kljunog je znaaja za razvoj sveukupnog razvoja djece. Kroz interakciju dijeca razvijaju pojam o sebi, osjeaj pripadnosti zajednici i svijetu u kojem ive. Uloga uitelja je na brian i podravajui nain omoguiti sudjelovanje u razliitim interakcijama i procesima konstrukcije novih znanja i vjetina. b) Obitelj i zajednica Snano partnerstvo izmeu uitelja, obitelji i ostalih lanova zajednice izuzetno je vano za djeiji razvoj i uenje. Osjetljivost i spremnost da se pomogne obiteljima ogleda se u razliitim nainima da uitelji ukljuuju obitelji u procese uenja i razvoja njihove djece. c) Inkluzija, razliitosti i demokratske vrijednosti Promicanjem prava djeteta i obitelji da budu ukljueni, potovani i cijenjeni, da rade na ostvarenju zajednikih ciljeva i da dosegnu svoje pune potencijale sastavni je dio kvalitetne pedagogije. Uitelj je model ponaanja i omoguava djeci da kroz svakodnevna iskustva ue potovati i cijeniti razliitosti, te razvijati vjetine sudjelovanja. d) Praenje, procjenjivanje i planiranje U kvalitetnoj se pedagogiji prepoznaju dovoljno primjerena oekivanja praenje, procjenjivanje i planiranje, vani za rast i uenje svakog djeteta. Prilikom planiranja uitelj integrira razvojno - primjerena oekivanja,zahtjeve NPP, mogunosti za kreativnost i istraivanje te interese svakog djeteta i grupe.

263

e) Strategije pouavanja Kvalitetan pedagoki proces se temelji na uvjerenju da skrb, odgoj i obrazovanje ine povezanu cjelinu te da su dobrobit i ukljuenost svakog djeteta preduvjeti uspjenog uenja. Iako se uenje dogaa na razliite naine i u razliitim situacijama krajnji cilj pedagokog procesa jest postavljanje visokih, ali dostinih oekivanja za svako dijete, poticanje znatielje, istraivanja, kritikog miljenja i suradnje kako bi svako dijete razvilo preduvjete za cjeloivotno uenje. f) Okruenje za uenje Okruenje za uenje u velikoj mjeri utie na kognitivni,socijalni, emocionalni i tjelesni razvoj djece. Kreirajui tjelesno i psiholoki sigurno i poticajno okruenje u kojem djeci nudi razliite razvojno-primjerene materijale, zadatke i situacije uitelj potie uenje kroz samostalnno i grupno istraivanje, igru, raznovrsne informacije i interakcije s drugom djecom i odraslima. g) Profesionalni razvoj Kvalitetnu pedagoku praksu implementiraju uitelji koji su kontinuirano ukljueni u proces profesionalnog i osobnog razvoja, surauju s kolegama i na njih prenose svoj entuzijazam za cjeloivotno uenje.Aktivnim sudjelovanjem, kritikim promiljanjem i partnerstvom s drugima uitelj unapreuje kvalitet svog profesionalnog rada. Djeca sa posebnim potrebama ne mogu dugo zadrati panju to direkto utie na njihovu sposobnost da ue nove vjetine.Oni mogu nauiti nove vjetine samo ako im se one lino objasne. Pored navedenih kompetencija jedna od osnovnih pretpostavki stvaranja sigurne i poticajne atmosfere u radu sa djecom posebnih potreba jeste emocionalna kompetencija. Pod emocionalnom kompetencijom uitelja podrazumijeva se profesionalna djelotvornost nastavnika u socijalnim transakcijama odgojnoobrazovnog procesa koji izazivaju emocije (P.Salovey, D.Sluyter 1999). Profesoinalna i emocionalna djelotvornost uitelja podrazumijeva vjetine i sposobnost upravljanja transakcijama koje izazivaju emocije kojima uitelj raspolae u postizanju odgojno-obrazovnog cilja. Emocionalno nepismena osoba ne moe biti uitelj. 23.2. Rad sa djecom posebnih potreba u nastavi matematike Termin posebne potrebe podrazumijeva faktore ili uvjete koji sprjeavaju normalno uenje i razvoj osoba. Sprjeavajui faktori mogu biti privremeni ili takvi da traju cijeli ivot i ne dozvoljavaju adekvatan progres
264

osoba zbog faktora kao to su socijalni, emocionalni, ekonomski, zdravstveni ili politiki uvjeti. U podruju obrazovanja, kao i na svim drugim podrujima, osobe imaju razliite sposobnosti i mogunosti. Djeca koja nemaju uspjeha kao veina druge djece susreu se sa tekoama u usvajanju i produciranju znanja, to ne bi postojalo ili bi bilo manje naglaeno, ukoliko bi ta djeca dobila na vrijeme odgovarajuu pomo odnosno podrku. Istiui znaaj i vanost izvoenja poetne nastave matematike uvidjeli smo na koje tekoe nailaze tipiniaci. U radu sa djecom posebnih potreba u nastavi matematike potrebno je, kao i u svim drugim predmetima i oblastima, postupno prilaziti planiranju i izvoenju nastave. Postupnost se ogleda u niz koraka koji prethode jedan drugome i nisu izvodivi ukoliko prethodni nije u potpunosti ispunjen. Pedagoka opservacija je prvi korak.

23.2.1. Pedagoka opservacija Nastavnici u koli od prvog dana opserviraju djecu. Opservacija metoda posmatranja, u ovom sluaju uenika sa posebnim potrebama, za vrijeme rada na asu, na odmoru, za vrijeme komunikacije sa drugim uenicima, za vrijeme slobodnih aktivnosti i igre... U emu se mogu vidjeti razlike meu uenicima? ta elimo postii pedagokom opservacijom? Ko provodi pedagoku opservaciju? Evo nekih smjernica prilikom opserviranja uenika: ispoljavanje emocija i raspoloenja djeteta odnos djeteta prema odraslima i autoritetu odnos djeteta prema ostaloj djeci angairanost djeteta u uenju, nivo znanja kako dijete koristi igru i matu stav djeteta prema svijetu...

Primjer iz prakse: Opservacija za djeaka M.A. Hiperaktivnost: Kratkotrajna panja, na asu ne radi zadatke, naroito kada treba pisati, izaziva panju vrnjaka na negativan nain, naputa radno mesto... Oblasti podrke: Zadravanje panje na zadacima Potovanje pravila ponaanja u uionici Uzdravanje od ometanja vrnjaka.
265

Ciljevi: produiti panju da bi izvravao zadatke do 80% smanjiti nepoeljno ponaanje na ispod 5 opomena u toku jednog asa Tipovi podrke: 1. Ograniiti vrijeme za izvravanje zadataka, npr. dobie 5 minuta za 1. zadatak. Ako zavri ranije moe da pree na drugi zadatak, a ako ne, uiteljica precrtava 1. zadatak i prelazi na 2. Ako zavri2. zadatak prije vremena, moe da se vrati na prvi. Svo vrijeme je sat pored njega. Nagrada: Moe da ode na mjesto za odmor i igru. 2. Nagraivati produenu panju, za svaku opomenu za nepoeljno ponaanje dobie oznaku u za to odreenu svesku. Ako broj oznaka premai broj 5, uiteljica pie poruku roditeljima. Ako ne, M.A. dobija SMJEKA za taj as. 3.Roditelji e svaki dan pratiti - itati kratak izvjetaj uitelja, nagraivati/uskraivati nagradu za poeljna/nepoeljna ponaanja u uionici. Nakon pedagoke opservacije, upoznavanja uenika, njegovih mogunosti i sposobnosti uenik se upoznaje sa kolektivom (drugim uenicima i nastavnicima),uionicom. Kada se obezbijedi jedna sigurna i topla atmosfera za dijete posebnih potreba, pristupa se izradi prilagoenog plana i programa za uenika,odabiru nastavnih sredstava i izradi didaktikog materijala. 23.2.2. Izrada Prilagoenog edukativnog programa Inicijalna procjena znanja iz pojedinih predmeta, Izrada okvirnog plana rada sa programskim sadrajima, Izrada mjesenog plana rada, Portfolij sa uenikim radovima Zahtjevi za izradu prilagoenog edukativnog programa a) Evidentirati u kojim je oblastima dijete najuspjenije. Ovaj podatak nam omoguava da: izradimo pozitivnu sliku o djetetu, kako kod uitelja tako i kod vrnjaka,

266

b) c) d)

e)

pomogne svakom lanu tima, posebno roditelju da osvijesti djeije mogunosti i sposobnosti, a ne samo tekoe koje treba rjeavati, razviti strategiju podrke - sastavljanje liste djejih mogunosti (evidentirati sve to dijete moe uraditi ). Odrediti prioritete kojima treba ostvariti postavljene ciljeve. Precizno definisati i vremenski odrediti ciljeve koje treba ostvariti na osnovu dotadanjeg napredovanja Realno postaviti ciljeve u odnosu na funkcionisanje djeteta u oblasti za koju je definisan cilj. Nerealno postavljeni ciljevi mogu dovesti do regresije u razvoju djeteta, do demotivisanja kroz doivljavanje neuspjeha. Ostvarivanje ciljeva zavisi i od stavova nastavnika, uenika i roditelja prema ukljuivanju djece s posebnim potrebama u redovnu kolu, organizacije kole, opremljenosti kole nastavnim sredstvima i pomagalima, drutvene zajednice. Prilagoeni edukativni program podrazumijeva prilagoavanje: dubine (inteziteta) nastavnog programa, odreuje se kvalitet, odnosno nivo zahtjeva u savlaivanju nastavnih sadraja, irine (ekstenziteta) znanja i razliitost sposobnosti koje se stiu u okviru nastavnih sadraja u odnosu na nastavni predmet i na vremensku dimenziju - kratkorono (sedmino, mjeseno) i dugorono (polugodite, kolska godina), oblika i sredstava rada

Podsjetnik za uitelje koji imaju u razredu dijete sa posebnim potrebama Detaljno se upoznati s dokumentacijom uenika, odnosno sa tekoama u razvoju, Tokom opservacije treba dobro upoznati uenika, procijeniti njegove sposobnosti, mogunosti i reakcije, kako bi stvorili cjelovitu sliku o djetetu, voditi zabiljeke i ostvariti vrstu saradnju sa pedagogom i drugim saradnicima. Pripremiti ueniki kolektiv na dijete sa tekoom, Ukjuiti roditelje/staratelje u postupke dijagnostike i pedagoke opservacije, Saradnja sa roditeljima drugih uenika u razredu, Smjetaj uenika u uionici, Izrada posebnih nastavnih sredstava i didaktikih materijala. Koristiti jake strane djeteta.

267

23.3. Izrada didaktikog materijala Izrada didaktikog materijala u izvoenju poetne nastave matematike i to u radu sa djecom posebnih potreba je jako vana.Didaktiki materijal pomae brem i lakem usvajanju obraenog gradiva,snalaenju i osposobljavanju za dalje usvajanje i nadogradnju znanja. Polazite za izradu didaktikog materijala je uenik, odnosno poznavanje njegovih: Sposobnosti (to moe uraditi i to bi za neko vrijeme mogao nauiti bolje raditi), Interesovanja (kojim aktivnostima se voli baviti, kakav materijal mu je posebno interesantan...), Potreba (na koja podruja njegovog razvoja se treba usmjeriti) Ciljevi postavljeni u individualiziranom prilagoenom programu Didaktiki materijal se moe izraivati zajedno sa uenicima i mogu ga koristiti svi uenici. U izradu didaktikog materijala mogu se ukljuiti i roditelji. Prikazani didaktiki materijal mogu koristiti svi uenici u odjeljenju (ne samo djeca sa posebnim potrebama) ime se izbjegava segregacija i podstie socijalizacija. Pomou ovog materijala moemo utvrditi stepen razvijenosti razliitih sposobnosti kod uenika. U radu se najprije koristi didaktiki materijal za koji smo sigurni da e dijete uspjeno rijeiti zadatak predvien tim materijalom. Ovim se podstie osjeaj uspjeha, sigurnosti, samopouzdanja Didaktiki materijal, upotrebljiv za matematiku, izraen je od povoljnih i pristupanih sredstava (radi trajnosti nekih od materijala poeljno bi bilo koristiti aparat za plastificiranje pri izradi). Veina didaktikog materijala moe se koristiti: na vie razliitih nivoa dopunjavati i proirivati zadatke, za razliite ciljeve i svrhe, u razliitim situacijama, koji je za matematiku upotrebu. Svako dijete koje je dijete posebnih potreba na prvom mjestu je ljudsko bie, linost. Posebna potreba koju posjeduju je neto sekundarno, zato treba vie govoriti o slinostima, a ne razlikama tipine djece i djece posebnih potreba . Veina uitelja susretala se ili radila sa djecom posebnih potreba. Identifikacija takvih uenika je zahtjevan posao. Uitelji smatraju da ne mogu adekvatno odgovoriti na zahtjev e uenika posebnih potreba u izvoenju nastave matematike. NPP iz predmeta matematika nije prilagoen radu sa djecom posebnih potreba. Miljenja nastavnika o ukljuivanju ovakve djece u
268

redovnu nastavu su podjeljena. Jedni smatraju da treba da pohaaju redovnu nastavu, dok su drugi miljenja da takva djeca treba da pohaaju specijalne ustanove za njih. kole organizuju povremene edukacije za rad sa djecom posebnih potreba. Uglavnom su to predavanja kroz Nastavnika vijea i Strune aktive. Svaki uitelj moe dobiti dijete posebnih potreba u svom odjeljenju. Ono to je njegov zadatak jeste da ga prihvati kao i svako drugo dijete bez obzira na posebnu potrebu. U poetnoj nastavi matematike treba da pratimo proceduru od pedagoke opservacije, procjene inicijalnih znanja do izrade individualnih okvirnih planova za rad. Veliki znaaj u izvoenju nastave matematike jeste izrada didaktikih materijala koji e ueniku omoguiti bre i potpunije usvajanje gradiva. Didaktikim materijalom uit emo djecu pojam broja, boje, prostornih odnosa, tablicu mnoenja, geometrijska tijela... esto i sve odjednom. Ono to je znaajno navedeni didaktiki materijal koristie svi uenici, a ne samo uenici posebnih potreba. To e im omoguiti prihvatanje od strane kolektiva, bolju socijalizaciju i komunikaciju sa drugim uenicima. Uloga uitelja je da prihvati i razumije djecu posebnih potreba i da im nastavu matematike uini zanimljivom i zabavnom.

269

24. PRILOZI (Pismene pripreme za nastavni sat) 24.1. I RAZRED

KOLA: UITELJICA: TEMA: PODTEMA: SREDINA U KOJOJ IVIM JA NA PUTU OD KUE DO KOLE RAZRED: ODJELJENJE: DATUM: SEDMICA: I

NASTAVNA KRUG I TROKUT JEDINICA KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : -opisati verbalno izgled trougla i kruga -razlikovati geometrijske likove od geometrijskih tijela -povezati sliku geometrijskog tijela sa geomerijskim likom -prepoznati, imenovati i razlikovati krug i trokut CILJEVI I ZADACI: -uporeivati geometrijske likove -pokazati razliite vrste trokuta i veliine -koristiti geometrijski pribor - trokut

AFEKTIVNI (razumjeti): -izdvojiti meusobno geometrijske likove -procijeniti veliine trokuta i kruga -proiriti ranije steena znanja

AKTIVNOSTI : MATEMATIKA EVOKACIJA -vodim razgovor s uenicima: ta e se dogoditi kad s crtea piramide izreem jednu njenu stranu? Kako se zove lik koji ini gornju i donju stranu valjka? objanjavam uenicima da i piramida i valjak imju svoje strane Strana piramide je trokut, a donja i gornja strana valjka su krugovi. Trokut i krug su geometrijski likovi. Igra Kojeg je oblika i boje? U arobnoj matematikoj vreici (napravljenoj od materijala iz didaktike kutije) stavljeni su crveni, plavi, uti i zeleni trokutovi i krugovi. Uenici treba da izvuku jedan lik, imenuju ga i kau kakve je boje.

RAZUMIJEVANJE KRUG I TROKUT -razvrstavam skupove oblika krug i trokut (iz didaktike kutije) i lijepim ih na tablu pomou magnetizirane naljepnice -uoavam njihove osnovne osobine -uenici u sveske crtaju likove koji su zalijepljeni na tabli

TROUGAO(TROKUT) KRUG -posmatramo modele piramide i valjka i uoavamo krug i trokut na njima -rjeavamo zadataka iz udbenika Moja matematika na str. 24. i 25.

REFLEKSIJA Igra Trimo do kruga ili trokuta Na jedan zid uionice zalijepimo trokut, a na drugi zid uionice krug. Uenici u koloni jedan za drugim, etaju uionicom. Kada kaem KRUG, svi uenici dotre i dotaknu zid na kojem je zalijepljen krug. Isto je i sa trokutom. -uenici samostalno rade zadatak iz Radne sveske na str.10 -vrim provjeru uraenog DZ: Uraditi zadatke koje nisu stigli uraditi na asu.

270

PRIJEDLOG PRIE ZA MOTIVACIJU

NESTANI TROKUT U AMAREVOJ BILJENICI IVI PLAVI TROKUT. VRLO JE ZAIGRAN I NESTAAN. ESTO IZNENADI AMARA SVOJIM NESTALUCIMA. JEDNOG JUTRA ETAO TROKUT BILJENICOM I RAZGOVARAO S OSTALIM GEOMETRIJSKIM LIKOVIMA. VEOMA MU SE SVIDIO ZELENI KVADRAT.- KAKO SI TI LIJEP! I JA BIH ELIO IZGLEDATI KAO TI. - NEMA PROBLEMA - REKAO JE KVADRAT I JAKO GA POVUKAO ZA LIJEVO UHO. - EVO, MALO BOLI, ALI SADA IZGLEDA BA KAO JA! I ZAISTA, TROKUT SE PRETVORIO U KVADRAT. TAKO PRETVOREN BIO JE SRETAN SAMO NEKOLIKO MINUTA. NA LIJEVOJ STRANI BILJENICE UGLEDAO JE CRVENI KRUG. - TI SI LJEPI OD KVADRATA. ELIM BITI KAO TI! - TO JE BAR JEDNOSTAVNO. TREBA SE SAMO JAKO, JAKO ZAVRTJETI OBJASNIO MU JE KRUG. I ZAISTA. ZA NEKOLIKO TRENUTAKA POSTAO JE PRAVI PRAVCATI KRUG. U TOM OBLIKU SREO SE S TRI DUINE. SVAKA DUINA ELJELA GA JE SAMO ZA SEBE. KAKO SE NISU MOGLE DOGOVORITI IJI E BITI, POELE SU GA NAVLAITI. SVAKA NA SVOJU STRANU. I TAKO JE KVADRAT-KRUG PONOVNO POSTAO TROKUT. - TO MI JE TO TREBALO? - PITAO SE TROKUT. - VRTI MI SE U GLAVI, BOLI ME UHO I NOGE NE OSJEAM. DUINE SU ME POTENO NAVUKLE. - TAKO TI I TREBA KADA ELI BITI ONO TO NISI - REKAO JE AMAR I ZATVORIO SVOJU GEOMETRIJSKU BILJENICU.

271

KOLA: UITELJICA: TEMA: PODTEMA: SREDINA U KOJOJ IVIM MOJA PORODICA

RAZRED: ODJELJENJE: DATUM: SEDMICA:

NASTAVNA SKUPOVI JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): CILJEVI I ZADACI: -usvojiti rije skup, lan skupa, pripadnost i nepripadnost skupu -govorom obrazlagati pripadnost i nepripadnost skupu

KONATIVNI (moi) : -razvijati miljenje, panju, pamenje, promatranje i zakljuivanje

AFEKTIVNI (razumjeti): -razvijati urednost, tanost, upornost u rjeavanju zadataka

AKTIVNOSTI :
MATEMATIKA EVOKACIJA -razgovoram s uenicima i navodim ih da kau ta su vidjeli na putu od kue do kole -igra ( u funkciji uenja) i razliiti predmeti (igrake) kojima uenici uz igre ukazuju na njihova razliita obiljeja -uenici obrazlau razliite karakteristike predmeta i istovremeno ih razvrstavaju u skupove (crveni autii, velike lopte, male knjige)

RAZUMIJEVANJE -uz demonstraciju uenike navodim na povezivanje stvari koje moemo svrstati u isti skup - pokazujem im skup uenika, stolica, slika i povezujem ih u skupove sa ciljem promatranja i govornog izraavanja, usvajajui pojam skup; npr. skup knjiga, skup uenika -rije skup i njezino znaenje postepeno e se usvajati imenujui njom skupove iz blie i dalje okoline -rije lan spominjem u primjerima gdje doista oznaava lana skupa: lan porodice/obitelji, lan skupa uenika prvog razreda i sl. -uz rije lan postepeno uvodim i rije element koja je prikladnija kada se govori o skupovima predmeta: stolica je element (lan) skupa stolica, knjiga je element (lan) skupa knjiga itd. -pripadnost, odnosno nepripadnost skupu uenici e upoznati otkrivanjem (uoavanjem, razumijevanjem) zajednikih obiljeja predmeta kao to su boja, oblik, veliina i dr. -shvatit e ta je kod svih predmeta isto, zajedniko obiljeje i na osnovu toga zakljuiti: predmeti koji imaju isto obiljeje pripadaju skupu, oni koji to obiljeje nemaju ne pripadaju promatranom skupu -tako npr., knjigama ne pripada lopta (lopta nije knjiga), skupu svesaka ne pripada pernica itd. -nizom prikladnih primjera uenike postepeno osposobljavam da znaju rei ta skupu pripada, a ta mu ne pripada (to je nastavak IGRE iz pripremnog dijela asa) -grafikim prikazom poboljavam nivo jasnoe -pripadnost i nepripadnost lana skupu objanjavat u i crtanjem, to uenici rado ine -nacrtat u skup npr., jabuka (jaja, ljiva i sl.), nekoliko jabuka zatvorim unutar crte tako da izvan ostane koja jabuka -uz crte slijedi objanjenje: jabuke (ljive, jaja...) unutar zatvorene crte pripadaju skupu, a one izvan zatvorene crte ne pripadaju nacrtanom skupu

REFLEKSIJA -igrom u razredu dijelim uenike u grupe, izdvajajui pojedince koji tada ne pripadaju skupu (npr.,,Roda i abe'') -uenici samostalno rade 3.i 4.zadatak u Mojoj matematici na str.33.i 34. -prvo uenicima opisujem sve zadatke obrazlaui ta skupu pripada, a ta mu ne pripada -nakon toga uenici e rjeavati zadatke u udbeniku -uenika rjeenja potom provjeravam, a netana ispravljam i objanjavam DZ: Uraditi zadatke iz Radne sveske na str.16.

272

-uenicima postavljam zadatke: nacrtaj krugove (tapie i sl.) i zatvorenom crtom pokai koji krugovi pripadaju, a koji ne pripadaju nacrtanom skupu -uenici e potom i govorom obrazlagati crte -rjeavamo 1.i 2.zadatak u Mojoj matematici na str. 33.

273

KOLA: UITELJICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA JEDINICA: PRIRODA NAE TIJELO

RAZRED: ODJELJENJE: DATUM: SEDMICA:

SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO DESET-ZADACI ZA ISPITIVANJE ZNANJA KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : -uputiti uenike u nain rjeavanja zadataka -potaknuti, motivirati uenike za uspjeno rjeavanje 1. zadatka ispita -osposobljavati uenike za praktino primjenjivanje usvojenih postupaka i znanja

AFEKTIVNI (razumjeti): -tanost rjeavanja zadataka -vanost preciznosti i urednost pri izvoenju odgovarajuih grafikih postupaka

CILJEVI I ZADACI:

AKTIVNOSTI :

274

MATEMATIKA
EVOKACIJA -pripremam uenike za neposredno ispitivanje, a sadraj pripreme je materijalno-tehnike (upute i materijal za rad) i psiholoke naravi (motivacija, stimulacija) -da bi se pripremili za ispitivanje, uenike trebam upoznati: a) s ciljem asa saoptavam im se da u ispitivati ono to smo uili prethodnih dana da bi saznala kako je naueno -ukratko, rei u im sadraj ispitivanja da bi aktivirala ueniko znanje; b) s nainom na koji u ispitivanje provesti pokazujem ispitni materijal, mjesto gdje e se zadaci rjeavati, gdje e se zapisivati rezultati i sl. c) s nainom na koji e rjeavati zadatke uenike upuujem da paljivo itaju zadatak (vie puta), da razmisle o rjeenju, te da zadatak potom rijee; d) kako postupiti ako uenici zadatak ne mogu ili ne znaju rijeiti -takav zadatak treba preskoiti i rjeavati sljedei, a kad se rijee ostali, treba se vratiti nerijeenom zadatku i pokuati ga ponovo rijeiti; e) s uputom da svatko radi sam, da ne prepisuje i da ne zapitkuje druge uenike i uitelja -treba ih pozvati da nastoje rijeiti to vie zadataka, a rezultate e doznati nakon ispitivanja ili najkasnije idui as RAZUMIJEVANJE -uenici rjeavaju 7. zadatke za ispitivanje znanja iz matematike u prvom razredu, to traje dok veina ne zavri rad -pratim ueniki rad dajui eventualno samo tehnike upute -o nainu rjeavanja ne dajem nikakve upute jer bi se time naruila objektivnost ispitivanja REFLEKSIJA -nakon ispitivanja provodim kvantitativnu analizu (koja pokazuje koliko su uenici usvojili gradivo) i kvalitativnu analizu (koja pokazuje koje je gradivo usvojeno, a koje nije). -podaci slue za unapreivanje nastavnog procesa, tj. treba li poduzimati korektivne mjere kao to su naknadna objanjenja ili pak uvjebavanja i ponavljanja -s rezultatima se upoznaje svaki uenik pa se moe utvrditi napreduje li ili zaostaje u uenju -podaci dobiveni ispitivanjem mogu posluiti i za dugotrajno praenje uenikog napretka i za formiranje konane prosudbe (na kraju kolske godine) o uenikovu uspjehu u nastavi matematike

KOLA: UITELJICA: TEMA: PODTEMA: PRIRODA VRIJEME-ZIMA

RAZRED: ODJELJENJE: DATUM: SEDMICA:

NASTAVNA BROJ TRI JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) :

AFEKTIVNI (razumjeti):

275

CILJEVI I ZADACI:

-broj 3 shvatiti kao oznaku koliine skupova s jednako mnogo elemenata -nauiti pravilno pisati cifru 3 i pravilno izgovarati brojevne rijei -upoznati nastajanje broja 3 -znati mjesto broja u nizu

-razvijati miljenje, panju, pamenje, promatranje i zakljuivanje

-razvijati urednost, tanost, upornost u rjeavanju zadataka

AKTIVNOSTI : MATEMATIKA EVOKACIJA -ponavljamo nastavno gradivo o brojevima putem matematike igre: -pokazujem jednolani (i dvolani) skup, a uenici pridruuju broj 1 ( ili broj 2)

RAZUMIJEVANJE -obradu novog gradiva zapoinjem demonstracijom rada sa skupovima od 3 lana -svrha ove aktivnosti je izgraditi spoznaju o broju 3 kao oznaci koliine trolanih skupova -aktivnost se moe se izvoditi u tri varijante: 1.Sastavljamo trolane skupove od didaktikog materijala (iz didaktike kutije) ili drugih predmeta kao to su tapii, plodovi i sl. (npr. stavite na klupu nekoliko skupova koji imaju 3 lana). 2. Pronalazimo i imenujemo trolane skupove u blioj i daljoj okolini - uionici, koli, kui, ulici, trgovini (npr. pronai i imenuj nekoliko trolanih skupova u uionici, u kolskom dvoritu, kui i sl.). 3. Crtamo trolane skupove - grafikim prikazom doprinosimo jo boljem razumijevanju; (npr. nacrtajte u svesku nekoliko skupova od tri lana). -izvodimo po nekoliko radnji iz svake varijante uz napomenu da svaki taj rad zavrava govornim obrazloenjem koje glasi: skupovima koji imaju tri lana pridruuje se broj 3. -vano je da to vie uenika izrekne tu injenicu -nastajanje niza brojeva do 3 objanjavam uz pomo oitih sredstava i govornim obrazlaganjem na sljedei

REFLEKSIJA -uenici samostalno rjeavaju ostale zadatke na nain kako je naznaeno, a onda slijedi provjera uenikih zadataka i popravak eventualno netanih rjeenja -od uenika traim da nacrtaju u svesku tri skupa s 3 lana (elementa) u svakom skupu -analizu provodim uvidom u uspjenost rjeenja i realizacije cilja asa DZ: Uraditi zadatke na str.20 u Radnoj svesci.

276

nain: uz jedan predmet (tapi, kameni, kocku i sl.) stavlja se jo jedan i govori: jedan i jedan su dva; zatim se uz dva predmeta stavlja jo jedan i govori: dva i jedan su tri -nakon toga isto e initi i uenici sa svojim didaktikim materijalom uz obavezno govorno obrazlaganje -pisanje broja detaljno objanjavam, jer dio uenika grijei u pisanju tog broja -redoslijed poteza prikazan je u udbeniku Moja matematika na str. 45. - opisujemo sliku u 1. zadatku Moje matematike na str. 45., a zatim u 3. zadatku -objanjavam trolane skupove i istiem da se svim tim skupovima pridruuje broj 3

277

KOLA: UITELJICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA JEDINICA: PRIRODA NAE TIJELO ZAPREMINA KONATIVNI (moi) :

RAZRED: ODJELJENJE: DATUM: SEDMICA:

KOGNITIVNI (znati): CILJEVI I ZADACI: - znati ime se mjeri tenost, da se tenost mjeri u litrima

AFEKTIVNI (razumjeti): - razumjeti znaaj matematike u svakodnevnom ivotu

- moi raunati do 10 upotrebljavajui oznaku za litar

AKTIVNOSTI : MATEMATIKA EVOKACIJA -ponavljamo o uenim mjerama kilogram i metar -posmatramo posude i boce za tenost koje sam poredala na klupu -prelijevam tenost iz jedne posude u drugu -uoavamo gdje ima vie tenosti i koliko litara ima u kojoj posudi ili boci

RAZUMIJEVANJE -piem na tabli: Jedan litar- 1 l -posmatramo uvodni zadatak u udbeniku Moja matematika str.85. -rjeavamo naredna dva zadataka -zatim, na tabli piem nekoliko zadataka koje e rijeiti uenici i prepisati u svoje sveske: 1 l +5 l=___l 4 l + 2 l =__l 7 l + 2 l = __l 3 l + 2 l= __l 9 l 3 l = __l 10 l 3 l = __l 8 l 5 l = __l 4 l 1 l = __l - U jednoj posudi je bilo 6 l vode. Elma je sluajno prosula 2 l. Koliko je vode ostalo u posudi? -Dino je kupio 2 l soka , a Edin 3 l. Koliko su ukupno soka kupili?

REFLEKSIJA -uenici samostalno rade 3.zadatak u Mojoj matematici na str.85. -ocjenjujem uenike

278

279

24.2. II RAZRED
KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA Uporeivanje brojeva do 20 JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : -uporeivati brojeve do -predvidjet 20 tanost rjeenja -primijeniti matematika kroz igru znanja u svakodnevnom -povezati ranije ivotu steena znanja -primijeniti matematike -glasovno simbole <,> obrazlagati nain rjeavanja zadatka CILJEVI I ZADACI: SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti): - razvoj interesa i smisla za istraivanje, -otkrivati i rjeavati probleme kroz igru i i rjeavati konkretne zadatke -zakljuiti u kakvom su meusobnom odnosu brojevi do 20 17 RAZRED I ODJELJENJE: DATUM: II

AKTIVNOSTI : EVOKACIJA Pregled i analiza domae zadae. Uporeivanje brojeva Izgovaram brojeve od 0 do 20. Ako izgovorim broj koji je manji od 10, uenici unu, ako izgovorim broj vei od 10 uenici ustanu (ili ostanu stajati), a ako izgovorim 10, uenici 10 puta pljesnu rukama. Iz igre ispada uenik koji je pogrijeio. Igra se prekida kad ostane oko polovine uenika iz razreda u igri i ti su uenici pobjednici. Najavljujem cilj sata. RAZUMIJEVANJE Nakon analize motivacionog zadatka u Udbeniku na 19. strani, uenici naizmjenino izlaze pred tablu i rjeavaju 2. zadatak. Uenici prepisuju zapis sa table. Tano Netano Govorim uporeivanja brojeva do 20. Ako je tvrdnja koju kaem tana, uenici diu palac prema gore. Ako tvrdnja nije tana, okreu palac prema dolje. REFLEKSIJA Uenici samostalno rjeavaju u Radnoj svesci zadatke na 11. strani. Pratim rad uenika, dajem upute i vrim korekcije ako je potrebno. Domaa zadaa, Udbenik 19. str./ 3.,4.,5. i 6. zadatak

280

KOLA: UITELJ/IC A: TEMA: PODTEMA: NASTAVN Slovo kao oznaka za nepoznati broj A JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : -identificirati slovo x -demonstrirati pisanje slova x kao oznaku za -zapisivati slovo x nepoznati broj -povezati oznaku -oznaiti nepoznati broj nepoznatog broja sa slovom iks vrijednou -predvdjeti rezultat raunanja kroz igru CILJEVI I ZADACI:

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

II

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti): -procijeniti vrijednost raunanja -dati primjer -generalizrati znanja o slovu kao oznaci

AKTIVNOSTI : EVOK Sat zapoinjem dramatizacijom aktivnosti koja je prikazana u udbeniku na 42. strani (1,2,3 slika) Najavljujem cilj sata. CIJA RAZUMIJEVANJE Objanjavam da umjesto linije, kvadratia ili kria moemo pisati i slovo koje je oznaka za nepoznati broj, te da esto koristimo slovo iks (x). Uenici u udbeniku uoavaju 2. zadatak koji zajedniki analiziramo. Iks (x) Uenici se podijele u 3 grupe (najvie njih 9 u grupi) i stanu u kolonu. Na tabli je tri puta napisan izraz: x+1= Prvi uenik iz kolone izlazi i u zadatku za tu kolonu umjesto slova stavlja broj 10 i izraunava izraz, predaje kredu drugom ueniku i on upisuje broj 11, itd. do devetog uenika. Pobjedila je kolona koja ima najvie tanih rjeenja. U sluaju da dvije ili sve tri kolone imaju isti broj tanih rjeenja pobjednik je ona kolona koja je bila bra. REFLEKSIJ Upuujem uenike na samostalno rjeavanje 1. Zadatka iz radne sveske na 26. strani. Pratim rad uenika.

281

Uenici prepisuju zapis svoje grupa sa table. Uenici prepisuju zapis sa table

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA Mjesne vrijednosti cifara JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : -nabrajati brojeve do -povezati ranije 100 steena znanja -samostalno itati i -predvidjeti rjeenje zapisivati brojeve prema zadatka uputama - koristiti udbenik i radnu svesku - provjeriti svoja -prepriati aktivnosti rjeenja -imenovati i pisati -prepoznati brojeve od 1 dvocifrene brojeve do 100 -primijeniti steena -identificirati mjesnu znanja na konkretnim vrijednost cifre. zadacima -demonstrirati ueno gradivo -otkriti i rijeiti problem kroz igru i rjeavati konkretne zadatake AKTIVNOSTI : CILJEVI I ZADACI: EVOKACIJA U vreici imam jednocifrene brojeve. Izvlaim dva broja i pokazujem ih uenicima. Uenici itaju novonastali broj. Mijenjam ''mjesta'' ciframa, a uenici opet RAZUMIJEVANJE Pred tablu izvodim 10 uenika i svakom od njih dijelim papir sa brojevima od 0 do 9. Dajem upute: -Neka ispred ostalih izau uenik sa brojem 1 i brojem 6. Ako

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

II

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti): -rezimirati rezultate igre - generalizirati znanje o pisanju dvocifrenih brojeva i mjesnim vrijednostima cifara -razlikovati desetice i jedinice u broju zavisno od pozicije cifara

73

REFLEKSIJA Nakon uputa za rad, uenici prelaze na samostaalno rjeavanje zadataka u Radnoj svesci na 39. Strani.

282

itaju. Ponavljam situaciju dva-tri puta na isti nain. Najavljujem cilj sata.

uenik sa cifom 1 stane s desne strane, ueniku sa cifrom 6, dobili smo broj 16. -Koja cifra ima veu vrijednost? Zato? -Ako je na prvom mjestu cifra 1 (ona ima veu vrijednost jer se nalazi na mjestu desetica, i vrijedi deset jedinica). Cifra 6 je na mjestu jedinica i vrijedi 6 jedinica. Potiem uenike da oni prozivaju brojeve i objanjavaju njihovu vrijednost. Prelazimo na rad u udbeniku na 73. strani.Jedan od uenika ita uvodni tekst.Objanjavam poziciju pisanja cifre desetica i jedinica i zapis piem na tabli. Usmenim putem, zajedno sa uenicima, rjeavam 1. i 2. zadatak u Udbeniku. Uenici prepisuju zapis sa table.

Pratim rad uenika, dajem upute i vrim korekcije gdje je potrebno. Nivo usvojenosti znanja u saznati nakon pregleda uenikih radova.

Domaa zadaa: Udbenik, 73.str/3. i 4. zadatak

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA Piramida i kupa (strane, bridovi i vrhovi) JEDINICA: KOGNITIVNI KONATIVNI (moi) : (znati): -imenovati i identificirati geometrijska tijela prema njihovim osobinama -prepoznati ravne i zakrivljene povri -opisati razliku izmeu kupe i piramide - uoavati i razlikovati geometrijska tijela po izgledu i njihovim osobinama - razlikovati pojedina geometrijska tijela -razvijati sposobnost uoavanja, uporeivanja, opisivanja - razvijati sposobnost praenja i posmatranja, prepoznavanja AKTIVNOSTI : CILJEVI I ZADACI:

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

II

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti):

8 3

-objasniti razlike izmeu geometrijskih tijela - uvaavati pojedine razlike i posebnosti -zakljuiti u emu se ogleda razlika izmeu kupe i piramide

283

EVOKACIJA Kupa ili piramida Na dvije suprotne strane u uionici stavljam modele kupe i piramide na vidno mjesto. Uenici stoje i ekaju upute. Kada kaem kupa, uenici se okreu prema kupi i pokazuju na nju rukom, a na rije piramida, okreu se prema piramidi i pokazuju u njenom pravcu. Najavljujem cilj sata.

RAZUMIJEVANJE Napravio/la sam lutku, koja e se predstaviti. Osnovni podaci o piramidi su prikazani u udbeniku na 84. strani. Ponavljam postupak i sa kupom. Kroz priu izmeu piramide i kupe upuujem na uoavanje razlika izmeu ova dva geometrijska tijela. Zapoinjemo rad u Radnoj svesci na 48. strani i zajedniko rjeavanje 1. zadatka. Uenike navodim na opis kupe i piramide te zapisivanje njihovih elemenata (strane, ivice, vrhovi).

REFLEKSIJA Uenici samostalno rjeavaju preostale zadatke u radnoj svesci. Domaa u zadaa: Pripremiti i donijeti 12 jednakih kartonskih kartica.

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA Mjerenje zapremine tenosti JEDINICA: KOGNITIVNI KONATIVNI (moi) : (znati): I ZADACI:CILJEVI -provjeriti rjeenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice -mjeriti uz koritenje dogovorenih jedinica i sprava -izraavati tane rezultate mjerenja -samostalno izvesti mjerenje i zapisivanje rezultata -predvidjeti ishode mjerenja -izraavati ishode mjerenja -koristiti standardne jedinice za mjere i mjerenja -primijeniti jedinice za mjere prilikom mjerenja -prikupljati podatke iz stvarnih situacija -vriti samostalna mjerenja

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

II

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti):

98/9 9

-pripremiti didaktiki materijal - proiriti matematika znanja upoznavanjem novih pojmova -objasniti nain mjerenja i raunanja -procijeniti vjerovatni rezultat mjerenja -generalizirati znanja o mjerenju zapremine tenosti

AKTIVNOSTI :

284

EVOKACIJA Pregled i .analiza domae zadae. Analiza motivacionog zadatka na 98. strani Najavljujem cilj sata.

RAZUMIJEVANJE 1. Objanjavam i zapisujem na tabli jedinice za mjerenje tenosti kao u Udbeniku na 98. strani (litar, decilitar). Kada uenike upoznam sa jedinicama za mjerenje tenosti, izvodim nekoliko mjerenja sa razliitim posudama i na taj nain objanjavam uenicima da i onaj koji nije vidio nau au ili neku drugu posudu u toku sata moe zamisliti ta smo radili ukoliko mu saoptimo mjerne jedinice. To je neophodno da bismo mogli lake da se sporazumijevamo sa ljudima. Uenici prepisuju zapis sa table. Analiziram sa uenicima 1. zadatak iz Udbenika na strani 99., a onda samostalno rjeavaju 2. zadatak. Domaa zadaa: - Rijeiti zadatke iz Udbenika, 99. strana/5. zadatak/ prva i druga kolona.

RAZUMIJEVANJE 2. Nakon ponavljanja jedinica za mjerenje zapremine tenosti, uenici rjeavaju zadatke u Udbeniku, 99. strana/3.i 4. zadatak, a zatim u radnoj svesci na 56. strana

Domaa zadaa: - Rijeiti zadatke iz Udbenika, 99. strana/3. zadatak/ trea i etvrta kolona.

24.3. III RAZRED

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA Brojevi do 100 BROJ SATA: 3 JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : AFEKTIVNI (razumjeti): RAZRED I ODJELJENJE: DATUM: III

285

CILJEVI I ZADACI :

-identificirati brojeve u nizu do 100 , -nabrojati desetice prve stotice, -povezati pisanje broja sa cifrom, -itati brojeve do 100 -uporeivati brojeve do 100 -uoiti brojevni niz do 100

-promijeniti kroz igru izgovor zadatog broja dogovorenim zvukom -izraunati zadate zadatke, -predvidjeti rezultat igre, -rijeiti date zadatke, - koristiti udbenik

- procijeniti udaljenost -objasniti rjeenje zadatka -predvidjeti krajnji rezultat zadatka -prepriati aktivnosti

AKTIVNOSTI : EVOKACIJA S uenicima se dogovorim da sa svoje dvije ruke na kojima je 10 prstiju 1 desetica, pljesnu toliko puta da se doe do zadanog broja. Uz pljeskanje uenici i broje po 10. Npr. kaem 30, a uenici pljesnu 3 puta glasno brojei: deset, dvadeset, trideset. RAZUMIJEVANJE -Igra brojimo do 100 je opisana u Udbeniku (str.9). -Slijedi rjeavaje zadataka iz Udbenika. Upuujem na pravilno itanje, razmiljanje i pronalaenje puteva do rjeenja. REFLEKSIJA Igra Meta Na tabli crtam metu u obliku koncentrinih krugova. Uenici su podijeljeni u jednake grupe od kojih svaka u jednom krugu po jednom gaa metu. U tabelu pored mete upisujem broj postignutih bodova. Pobjednik je grupa koja je sakupila najvie bodova.

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA Oduzimanje vie brojeva, zagrade JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) :

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

III

SAT BROJ:

23

AFEKTIVNI (razumjeti):

286

CILJEVI I ZADACI :

- interpretirati motivacioni zadatak -uoiti faze zadatka - samostalno rijeiti zadatke -povezati ranije steena znanja -odrediti redoslijed pri rjeavanju zadataka

-upotrijebiti matematiki jezik i simbole - rjeavati numerike zadatke -izraunavati vrijednost brojnog izraza -razvijati radne navike -koristiti zagrade -zakljuiti da zagrade olakavaju oduzimanje

-objasniti nain raunanja -izdvojiti poznato i nepoznato u zadatku -dati primjer zadatka -generalizirati znanja o oduzimanju vie brojeva

AKTIVNOSTI : EVOKACIJA Zajednika analiza domae zadae. Istiem crte motivacionog zadatka. Nakon analize zadatka i zapisa matematikog izraza, slijedi najava cilja sata. RAZUMIJEVANJE Uenicima objanjavam postupak oduzimanja vie brojeva i koritenje zagrada. Objanjavam da je prilikom oduzimanja vie brojeva vano paziti na redoslijed oduzimanja, te da zbog lakeg oduzimanja koristimo zagrade. Nakon objanjenja rjeavam brojni izraz zapisan na tabli.
U ranije pripremljenim plastikama od okoladnih jaja (Kinder jaja) nalaze se rauni iz 2. i 3. zadatka iz Udbenika na 27. strani. U svakom jajetu se nalazi jedna ceduljica, za svakog uenika, uenog oblika oduzimanja. Uenici iz vreice izvlae jaje i idu na mjesto. Izvueni zadatak rade u svoju svesku. Ponavljam postupak nekoliko puta.

REFLEKSIJA Uenici samostalno rjeavaju zadatke u Radnoj svesci na 19. strani. Nivo usvojenosti znanja u dobiti pregledom uenikih radova. Domaa zadaa: Udbenik, 27. strana / 3.,4. i 5. zadatak

KOLA:

RAZRED I ODJELJENJE:

III

287

UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA:

DATUM:

NASTAVNA Dijeljenjem brojem 7 BROJ SATA: 76 JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : AFEKTIVNI (razumjeti): -intrepretirati tablicu -usvojiti do nivoa -proiriti matematika dijeljenja jednocifrenim automatizacije tablicu znanja uenjem novih brojem dijeljenja jednocifrenim pojmova -upoznati nain pisanja brojem -objasniti nain raunanja tablice dijeljenja -predvidjeti kolinike -izdvojiti poznato i -ovladati postupkom dijeljenja brojem 7 nepoznato u zadatku dijeljenja brojem 7 -rijeiti zadatke sa dijeljenjem -prepriati tekstualni -opisati motivacionu sliku brojeva zadatak -provjeriti dijeljenje pomou -koristiti steena znanja o mnoenja dijeljenju brojeva -dati primjer zadatka CILJEVI I ZADACI :

AKTIVNOSTI : EVOKACIJA Pregled i analiza domae zadae. Uenici iz vreice izvlae kartice trokutastog mnoenja i dijeljenja sa ranije uenim brojevima. Nakon itanja izraza, uenik /ca govori rezultat. Uenici uz moju pomo analiziraju motivacionu sliku u Udbeniku na 108. strani./2z. Najavljujem cilj sata. RAZUMIJEVANJE
Usmenim putem zajedno sa uenicima vrim detaljnu analizu 2. z. U Udbeniku. Naizmjeninim javljanjem uenici itaju dijeljenja brojem 7 i njegovu vezu sa mnoenjem, a ja to zapisujem na tabli. Na kraju dobijamo tablicu dijeljenja brojem 7. Usmenim putem zajedno sa uenicima vrim analizu 3. zadatka u Udbeniku uoavajui vezu oduzimanja broja 7 i dijeljenja brojem 7. Uenici prepisuju zapis u svoje sveske. Pripremio/la sam etiri slike gradova u Bosni i Hercegovini i etiri papira iste veliine. Svaku sliku sam isjekao/la na jednak broj kvadratia. Na poleini svakog kvadratia nalaze se zadaci dijeljenja. Rezultat raunanja se vizuelno treba poklopiti sa poljem koje je oznaeno na papiru. Ako su rjeenja tana, dobijaju dijelove puzzle, a na kraju cijelu sliku. Povesti krai razgovor o slikama svih grupa. Ovisno o okruenju u uionici, dijelovi puzzli se mogu slagati na tabli, panou, podu, klupi, prozoru itd

REFLEKSIJA Uenici samostalno rjeavaju u Radnoj svesci zadatke na 60. strani. Pratim rad uenika, dajem upute i vrim korekcije ako je potrebno. Domaa zadaa, Udbenik 108. str./4.,5., 6. i 7.zadatak

KOLA:

RAZRED I ODJELJENJE:

III

288

UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA:

DATUM:

NASTAVNA Mjerenje duine, Jedinice za SAT BROJ: JEDINICA: duinu KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : AFEKTIVNI (razumjeti): CILJEVI I ZADACI : -provjeriti rjeenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice -mjeriti uz koritenje dogovrenih jedinica i sprava -izraavati tane rezultate mjerenja -samostalno izvesti mjerenje i zapisivanje rezultata -predvidjeti ishode mjerenja -izraavati ishode mjerenja -koristiti standardne jedinice za mjere i mjerenja -primijeniti jedinice za mjere prilikom mjerenja -prikupljati podatke iz stvarnih situacija -vriti samostalna mjerenja AKTIVNOSTI :

98

-pripremiti didaktiki materijal - proiriti matematika znanja upoznavanjem novih pojmova -objasniti nain mjerenja i raunanja -procijeniti vjerovatni rezultat mjerenja

EVOKACIJA Pregled i analiza domae zadae. Najavljujem cilj sata. Uenici uoavaju nastavnu jedinicu u Udbeniku na 128 strani. Na motivacionij slici ponavljamo redne brojeve i procjenjuju koliko centimetara na crteu je atletiarima ostalo do cilja, pa tu procjenu upisuju u ranije pripremljenu tabelu (prilog1).

RAZUMIJEVANJE Kako su uenici jedinice za mjerenje duine (metar, decimetar i centimetar) upoznali u ranijim razredima, generalizaciju gradiva koje je predvieno za uenje provodim kao ponavljanje i produbljivanje ranije steenih znanja. Na tabli zapisujem jedinice za mjerenje duine, demonstrirajui ih i na modelu metra iz Didaktike kutije3. Uenici svojim linijarima mjere udaljenosti svakog atletiara od cilja, takoer upisuju u tabelu i uporeuju sa svojom procjenom. Uz pomo modela metra koji su uenici donijeli u kolu nakon procjene, vre mjerenja koja su zadana u 3. zadatku i upisuju u drugu tabelu (prilog2).

REFLEKSIJA Uenici samostalno rjeavaju zadatke u Radnoj svesci na 77. strani. Nivo usvojenosti znanja u dobiti pregledom uenikih radova. Domaa zadaa; Udbenik, 128. strana, 2. z

289

ATLETIAR 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

PROCJENA

STVARNA UDALJENOST

PROCJENA LINIJAR DUINA KOLSKE KLUPE IRINA KOLSKE KLUPE VISINA PRIJATELJA/ICE IZ KLUPE MOJA VISINA

STVARNA DUINA

KOLA:

RAZRED I ODJELJENJE:

III

290

UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA Godina, mjesec, sedmica, dan JEDINICA: KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : CILJEVI I ZADACI : -provjeriti rjeenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice -mjeriti uz koritenje dogovrenih jedinica i sprava -izraavati tane rezultate mjerenja -samostalno izvesti mjerenje i zapisivanje rezultata -predvidjeti ishode mjerenja -izraavati ishode mjerenja -koristiti standardne jedinice za mjere i mjerenja -primijeniti jedinice za mjere prilikom mjerenja -prikupljati podatke iz stvarnih situacija -vriti samostalna mjerenja AKTIVNOSTI : EVOKACIJA Pregled i analiza domae zadae. Najavljujem cilj sata. Ponavljam sa uenicima na osnovu njihovog ranijeg iskustva osnovna znanja o mjerenju vremena koja oni posjeduju. Razgovor e biti pokazatelj koji nivo znanja uenici imaju od ranije. Uenici uoavaju nastavnu jedinicu u Udbeniku na 131 strani.Na kalendaru u motivacionom zadatku uenici uoavaju mjesece u godini, sedmice u godini, dane te broj dana u svakom mjesecu i sedmici. Jedan od uenika/ca ita generalizaciju gradiva o godini. Naizmjeninim izlaenjem na razrednom kalendaru uenici pronalaze svoj datum roenja. RAZUMIJEVANJE Objanjavam i zapisujem na tabli jedinice za mjerenje vremena (sat i minuta, te njihovo trajanje) kao u Udbeniku na 133. strani Uenici prepisuju zapis sa table. Kada uenike upoznam sa jedinicama za mjerenje vremena vjebamo mjerenje vremena pomou modela sata. Naizmjeninim izlaskom pred tablu, uenici rjeavaju prvi dio 1. zadatka.

DATUM:

BROJ SATA:

102

AFEKTIVNI (razumjeti): - proiriti matematika znanja upoznavanjem novih pojmova - izdvojiti poznato i nepoznato u zadatku -objasniti nain mjerenja i raunanja -procijeniti vjerovatni rezultat mjerenja

REFLEKSIJA Uenici samostalno rjeavaju Radni list , 80. Strana. Nivo usvojenosti znanja u dobiti pregledom uenikih radova. Domaa zadaa; Udbenik, 131., 132. i 133. str./ po izboru uitelja/ice

291

24.4. IV RAZRED
KOLA: UITELJ/IC A: TEMA: PODTEMA: OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI PRAVA U RAVNI PRAVA U RAVNI SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti): -nain i postupak crtanja prave,dui i poluprave -generalizirati znanja o crtanju pravih,dui i polupravih -procijeniti tanost nacrtanih pravi,dui i polupravi 29 RAZRED I ODJELJENJE: DATUM: IV

NASTAVN Du kao dio prave A JEDINICA: KOGNITIVNI KONATIVNI (znati): (moi) : da uenici ponove pojam prave i poluprave -da taka dijeli pravu na dvije poluprave -samostalno uoavanje ravni izmeu dvije take I ZADACI:CILJEVI -samostalno uoavati razliite dui i poluprave -precrtavati crtee sa pravima i polupravima sa kolske table -provjeriti i govorom obrazlagati nacrtano

AKTIVNOSTI :
EVOKACIJA
Nakon analize i provjere domae zadae, uiteljica/uitelj na pod sputa konopac. Ponavlja se pojam prave, zatim se proziva jedan uenik koji e stati na konopac i oznaiti taku na njemu. Uoava kako se prava podijelila na dva dijela i kako je ta taka poetna taka oba ta dijela (poluprave). Dakle, uoava se da jedna taka dijeli pravu na dvije poluprave i pripada i toj pravoj i objema polupravima. Proziva se drugo dijete koje takoer stane na konopac i oznaava drugu taku te prave. Uenici moraju vidjeti i uoiti kako je ravan konopac izmeu uenika A i B najkrai put izmeu tih dva uenika i kako tu najkrau crtu izmeu dvije take nazivamo du. Uoava se kako obje take pripadaju pravoj i dui i

RAZUMIJEVANJE
Prelazi se na rad u udbeniku.Nakon itanja naslova, analiziraju se uvodne slike i prepriavaju radnje koje se na njima dogaaju. Vano je da uenici uoe kako su odreena mjesta na predmetima zapravo take i mogu se uoiti razliite dui, ali i poluprave. Nakon toga, prelazi se na obradu dui i poluprave kao dijelova prave, uoava i usvaja da je svaka dui dio prave i da na pravoj moe biti beskonano mnogo dui, te da je poluprava takoer dio prave i da jedna taka prave tu pravu dijeli na dvije poluprave. Na tabli se crta prava p i na njoj oznae dvije pripadajue take A i B. Zatim se crta druga prava r i na njoj istie taka A koja tu pravu dijeli na dvije poluprave. Uenici precrtavaju crte s table i prepisuju tekst o dui i polupravoj iz udbenika. Takoer zapisuju da

REFLEKSIJA
Nakon uputa, uenici samostalno rjeavaju 3. zadatak na 29. stranici. Uenici nacrtaju odreenu dui. Analiziraju se 2., 3. i 4. zadatak na 29. stranici, te daju upute za izradu domae zadae

292

da su one krajnje take te dui. Ujedno se uoavaju i dvije nove poluprave nastale oznaivanjem druge take prave. Osim taaka polupravih i dui koje pripadaju toj pravi, ujedno se uoava kako svi oni pripadaju istoj ravni koje je pod samo dio. Najavljuje se dananji obrazovni zadatak.

jedna taka pravu dijeli pravac na dvije poluprave. Nakon precrtavanja i prepisivanja uenici samostalno rjeavaju 2. zadatak na 29. stranici, a provjera se moe obaviti u paru budui da nema crtanja geometrijskim priborom.

293

KOLA: UITELJ/I CA: TEMA:

OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI GEOMETRIJA

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

PODTEMA GEOMETRIJA : NASTAVN Jednakokraki trougao A JEDINICA: KOGNITIVNI KONATIVNI (znati): (moi) : - ponoviti o trouglu; stranicama i tjemenu trougla, take trouglova -o jednakokrakim trou-glovima -usvojiti crtanje jedna-kokrakog trougla - crtati jednakokraki trougao - pravilno koristili pribor za crtanje jednakokrakog trougla -provjeriti i govorom obrazlagati crtanje i obiljeavanje jednakokrakog trougla I ZADACI:CILJEVI

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti): - Rzumjevanje i primjena crtanja jednakokrakog trougla -generalizirati znanja o jednakokra-kom trouglu - Primjena steenog znanja kroz odgovarajue primjere

AKTIVNOSTI : EVOKACIJA Ponovimo ta je trougao? ta su stranice, a te tjemena trougla? Unutranje i vanjske take trougla? Najava cilja asa. RAZUMIJEVANJE Zapisujem naslov na tabli. Jednakokraki trougao ( trokut). Uenicima objanjavam ta je jednakokraki trougao. Uenici pronalaze u uionici gdje imamo trouglove. Objanjavam im da trougao ima osnovicu i dva kraka iste duine. Objanjavam kako ta oznaavamo. JEDNAKOKRAKI TROUGAO Trougao ( trokut) koji ima dvije stranice jednake 294 REFLEKSIJA Ukratko ponovimo sadraj asa. Pohvalim i ocjenim uenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na asu Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.

duine je jedna- kokraki trokut. Jednake stranice nazivaju se kraci trokuta, a tree stranica je osnovica. Objanjavam im kako crtaju jedna-kokraki trougao. 1.Nacrtaj jednakokraki trugao ABD iji su kraci b = 25 mm, a osnovica a = 35 mm Kada urade primjere na tabli rijeavaju zadatke u udbeniku str. 120. Ukoliko nekom nije jasno objanjavam ponovo da bi uspjeno rijeili zadatke. Naglaavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom. Prepisuju zapis sa table. .

295

KOLA: UITELJ/IC A: TEMA: PODTEMA:

OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI MJERENJE I MJERE MJERENJE I MJERE

RAZRED I ODJELJENJE : DATUM:

IV

NASTAVN Mjerenje i mjere-ponav. A JEDINICA: KOGNITIVNI KONATIVNI (znati): (moi) : jedinice mjere za masu, duinu,vrijeme i zapremi-ne tenosti -ponoviti i nauiti jedinice za mjerenje mjera -rijeiti zadatke s mjerama -samostalno rijeiti zadatke I ZADACI:CILJEVI samostalno odreivati jedinice za mjerenje -pretvarati vee jedinice u manje i obratno,manje u vee -primijeniti matematika znanja u svakodnevnom ivotu

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti):

1 5

-nain i postupak pretvaranja -generalizirati znanja jedinicama za mjerenje -procijeniti tanost mjerenja

AKTIVNOSTI : EVOKACIJA
Kratko podsjeanje na jedinice mjere koje su uene na rethodnim asovima (jedinice za duinu i masu), kao i na jedinice koje su uene u prethdnim razredima (vrijeme i zapreminu).

RAZUMIJEVANJE
Jedinice za mjerenje duine su: mm, cm, dm, m, km, Jedinice za mjerenje mase su: g, kg, t Rjeavamo zadatke koji se nalaze u udbeni-ku. Zadatak broj 1., 2. i 3. Objanjavamo, ponavljamo i utvrujemo znanje iz oblasti mjerenja i jedinica za mjerenje. Prva tri zadatka uenici rjeavaju sami. Zajedniki provjeravamo rezultate rada. etvrti zadatak rjeavamo zajedniki i postepeno utvrujemo traena odstupanja od normi u zadatku. Zadatak: Jedna grupa uenika skakala je u dalj. Postavljena je norma od 4 m i 50 cm za uspjean skok. U tablici su zabiljeeni svi skokovi. Ko od uenika nije ispunio normu i ko je najdalje skoio?

REFLEKSIJA
Evaluacija nastavne jedinice i zadavanje domaeg zadatka (zadaci sa NL koji nisu zavreni, prepisati u sveske i rijeiti.

296

Najavljujem cilj sata.

Ime Omer Rajko Ivan Vahid Suad

Postignut skok 5 m 17 cm 5 m 12 cm 6 m 45 cm 6 m 65 cm 4 m 8 cm

Odstupanje od norme 67 cm 62 cm 1 m 95 cm 2 m 15 cm 42 cm (manje)

Rjeavanje zadataka iz RL Po analogiji sa prethodnim zadacima. I zadaci pripremljeni na nastavnim listiima.

KOLA: UITELJ/ICA : TEMA: PODTEMA:

OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI BROJEVI DO 100 BROJEVI DO 100

RAZRED I ODJELJENJ E: DATUM:

IV

NASTAVNA Prikazivanje brojeva na JEDINICA: brojnoj liniji KOGNITIVNI KONATIVNI (znati): (moi) : -o brojnoj liniji -brojati pomou brojne linije unaprijed i ,stoticama i unatrag na razne naine deseticama -demonstrirati na -uoavanje stotica,desetica i brojevnoj pravoj pozicije brojeva jedinica desetice i stotice -viekratnike -primijeniti broja 10 i broja matematika znanja u 100 svakodnevnom ivotu -samostalno rijeiti zadatke AKTIVNOSTI : I ZADACI:CILJEVI EVOKACIJA
Analizirati i provjeriti domau zadau. Provodi se igra brojenja zvijezda. Vrlo je vano paziti da uenici pri brojanju pravilno prelaze desetice unutar stotica i stotice unutar hiljade. Jo jednom se pomou razrednih simbola ponavlja pojam jedinice, desetice, stotice i hiljadice.

SAT BROJ:

15

AFEKTIVNI (razumjeti) -postupak i nain brojanjauz pomo brojne linije -generalizirati znanja o brojanju desetica i stotica -procijeniti tanost brojanja

RAZUMIJEVANJE
Rad u udbeniku na 19. stranici. Nakon itanja naslova, analizira se slika i brojevna crta ispod . Pri analizi je vano uoiti da je sto jedinica jedna stotica, da je deset jedinica jedna desetica i da je deset desetica jedna stotica. Pomou te etiri brojevne linije organizujem brojanje unaprijed i unatrag po 100, po 200, po 50, po 150, po 10, po 20, 30, po 1, po 2, po 3, po 5... Iako uenici od prvog razreda znaju to je

REFLEKSIJA
Nakon izrade zadatka i provjere u paru, provodi se igra u paru: reci, moj prethodnik ili moj sljedbenik. Krajem sata daju se upute za izradu 3. zadatka na 19. stranici za domau zadau.

297

brojevna linija, vano je obnoviti to znanje i uoiti kako su take koje su pridruene brojevima jednako udaljene jedna od druge. Nakon analize zadatka u udbeniku i davanja uputa, uenici samostalno rjeavaju 1. i 2. zadatak na 19. stranici. I tu je vrlo vano usmjeriti panju na prelazak desetica odnosno stotica. Rad se moe provjeriti u paru ili individualno.

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA JEDINICA:

OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 1000 SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 1000 Veza sabiranja i oduzimanja KONATIVNI (moi) : -samostalno kroz igru zapisuju na tabli brojne izraze -pisati koristiti i sluiti se u radu sa razrednim simbolima -dokazati tanost zapisa brojnog izraza na tabli

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

IV

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti):

5 8

KOGNITIVNI (znati): da uenici uoe i naue vezu saabiranja i oduzimanja u zadacima -rijeiti zadatke s sabiranjem i oduzimanjem -samostalno rijeiti zadatke I ZADACI:CILJEVI

-nain i postupak rjeavanja zadataka kroz igru u razredu -generalizirati znanja o sabiranju i oduzimanju brojeva -procijeniti tanost brojnog izraza

AKTIVNOSTI : EVOKACIJA Analizirati i provjeriti domau zadau. Prelazi se na rad u udbeniku. Nakon itanja naslova provodi se analiza uvodne slike i primjera i ita veza sabirajanja i oduzimanja. Najavljujem cilj sata. RAZUMIJEVANJE Nakon uputa za rad, uenici samostalno rjeavaju 1, 2. i 3. zadatak na 55. stranici. Provjera se obavlja u paru. Provodi se igra tajna veza. Uz pomo razre-dnih simbola za dekadske jedinice uenici formirani u trojke izraunavaju zadatke. Prvi uenik uz pomo simbola pokazuje raunsku radnju oduzimanja, primjerice, 800 500. Drugi REFLEKSIJA Analiziraju se 1, 2. i 3. zadatak u radnoj svesci i daju upute za izradu domae zadae.

298

uenik zapisuje brojni izraz na tablu i rezultat. Trei uenik takoer uz pomo razrednih simbola, vezom sabirajanja i oduzimanja, dokazuje tanost zapisa na tabli i zapisuje svoj brojni izraz na tablu. Bilo bi dobro kad bi neko od uenika iz razreda uz te zadatke sastavio i brojnu priu. Igra zavrava nakon to su svi uenici iz razreda bili sudionici igre.

24.5. V RAZRED
KOLA: UITELJ/IC A: TEMA: PODTEMA: OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI BROJEVI PRVE HILJADE BROJEVI PRVE HILJADE SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti):
-nain i postupak sabiranja i oduziamnja brojeva -generalizirati znanja o sabiranju i oduzimanju brojeva -procijeniti tanost uraenih zadataka sa sabiranjem i oduzimanjem

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

NASTAVN Sabiranje i oduzimanje u A prvoj hiljadici JEDINICA: KOGNITIVNI KONATIVNI (znati): (moi) :
-da uenici ponove brojevima do 1000 -da usvoje sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici -samostalno rjeavaju zadatake sa sabiranjem i oduzimanjem brojeva

I ZADACI:CILJEVI

-samostalno uoavati usmeno i pismeno sabiranje brojeva -rjeavati tekstaualne zadatke sa sabiranjem brojeva -provjeriti i govorom obrazlagati uraeno

AKTIVNOSTI :

299

EVOKACIJA
Pponoviti o brojevima do hiljadu. Koje mjesne vrijednosti imaju broje-vi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Najava cilja asa.

RAZUMIJEVANJE
Zapisujem naslov na tabli. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisuici) Kroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno? Zapis na tabli Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisuici) 1. 869 + 122 = 2. 637 128 = 869 +122 ____ 639 - 128 ____

REFLEKSIJA
Ukratko ponovimo sadraj asa. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu

Uenici samostalno rjeavju odgovarajue primjere. 1. 458 + 256 = 345 + 147 = 856 756 = 963 456 =

4. U vonjaku je zasaeno 386 stabala ljiva i 275 stabala kruaka. Koliko je ukupno zasaeno stabala? R: O: Prepisuju zapis sa table.

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA JEDINICA:

OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI BROJEVI DO MILION BROJEVI DO MILION

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

Osobine sabiranjakomutativnost i asocijativnost KOGNITIVNI KONATIVNI (znati): (moi) : - ponoviti o brojevima do milion - o mjesnim vrijednostima brojeva;brojevima koji se sabiraju -usvojiti osobine sabiranja - koristiti osobine sabiranja kroz rad zadataka - rjeavati brojevne izraze -provjeriti i govorom obrazlagati komutativnost i asocijativnost sabiranja

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti): - Rzumjevanje i primjena oso-bina komutativnosti i asocijati-vnosti -generalizirati znanja o komutati-vnosti i asocijativnosti sabiranja - Primjena steenog znanja kroz odgovarajue primjere

300

I ZADACI:CILJEVI

AKTIVNOSTI :
EVOKACIJA Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Najava cilja asa RAZUMIJEVANJE
Zapisujem naslov na tabli. Osobine (svojstva) sabiranje- komutativnost i asocijativnost Na odgovarajuim primjerima uenicima objanjavam ove osobine. Zapis na tabli: Osobine (svojstva) sabiranje- komutativnost i asocijativnost 1. 245+ 132= 132+245 Za bilo koja dva prirodna broja a i b, zbir a+b jednak je 377=377 jednak zbiru b+a ova osobina se zove zamjena mjeata sabiraka ili zakon komutacije. (308+107)+255= 308+(107+255) Za bilo koja tri prirodna broja a,b, c zbir (a+b) +c 670= 670 jednak je zbiru a+( b+c) ova osobina se zove zdruivanje sabiraka ili asocijativnost Uenici rade odgovarajue primjere. Kada urade primjere na tabli rijeavaju zadatke 2.

REFLEKSIJA Ukratko ponovimo sadraj asa. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.

u udbeniku str. 30. i 31. Ukoliko nekom nije jasno pokuavam im objasniti da bi uspjeno rjeili zadatke.

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA:

OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI BROJEVI DO MILION BROJEVI DO MILION

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

NASTAVNA Usmeno sabiranje brojeva do JEDINICA: milion KOGNITIVNI (znati): KONATIVNI (moi) : I ZADACI:CILJEVI - Usvojiti nain usme-nog sabiranja brojeva do milion - modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)uvjetima -samostalno rjeavaju zadatake sa sabiranjem brojeva - prepoznati i rijeavati zadatke date rijeima - rjeavati brojevne izraze -provjeriti i govorom obrazlagati uraeno

SAT BROJ: AFEKTIVNI (razumjeti): -nain i postupak usmenog sabiranja brojeva do milion -generalizirati znanja o sabiranju brojeva do milion - Primjena steenog znanja kroz odgovarajue primjere

AKTIVNOSTI :

301

EVOKACIJA Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vri-jednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Ponovimo na jednom primjeru kako sabiramo brojeve do hiljadu. Najava cilja asa

RAZUMIJEVANJE Zapisujem naslov na tabli. Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milion Kroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno. Zapis na tabli Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milion Uenicima objanjavam kako moemo na dui, akako na krai nain sabirati brojeve do milion. 1. 520 000 + 30 000 = 500 000 + 20 000 + 30 000 ili krae 520 000 + 30 000 = 500 000 + 50 000 = 550 000 = 550 000 Uenici na tabli samostalno rjeavju odgovarajue primjere. 2. 840 000 + 3000= 530 000 + 20 000 = 450 000 + 40 000 =

REFLEKSIJA Ukratko ponovimo sadraj asa. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.

Kada urade primjere na tabli rijeavaju zadatke u udbeniku str. 19 Ukoliko nekom nije jasno pokuavam im objasniti da bi uspjeno rjeili zadatke.

KOLA: UITELJ/ICA: TEMA: PODTEMA: NASTAVNA JEDINICA:

OSNOVNA KOLA GRIVICE FAHIR TERZI GEOMETRIJA GEOMETRIJA Pravi, otri i tupi ugao; Crtanje pravog, otrog i tupog ugla
KONATIVNI (moi) : - crtati pravi,otri i tupi ugao - pravilno koristili pribor za crtanje u geometriji -provjeriti i govorom obrazlagati crtanje i obiljeavanje uglova

RAZRED I ODJELJENJE: DATUM:

SAT BROJ:
AFEKTIVNI (razumjeti): - Rzumjevanje i primjena crtanja pravog,tupog i otrog ugla -generalizirati znanja o pravom,otrom i tupom uglu i crtanju tih uglova - Primjena steenog znanja kroz odgovarajue primjere

KOGNITIVNI (znati): I ZADACI:CILJEVI - ponoviti o uglu;ta je ugao;elementi uglova, take uglova -o vrstama uglova; pravi,otri i tupi ugao -usvojiti crtanje uglova

AKTIVNOSTI :

302

EVOKACIJA Ponovimo ta je ugao? ta su kraci, a te tjeme ugla? Unutranje i vanjske take ugla? Najava cilja asa.

RAZUMIJEVANJE Zapisujem naslov na tabli. Pravi, otri i tupi ugao; Crtanje pravog, otrog i tupog ugla Uenicima objanjavam ta je pravi ugao pomou presavijanja papire. Uenici pronalaze u uionici gdje imamo prave uglove. Na osnovu pravog ugla uenicima objanjavam ta je otri, a te tupi ugao. Pronalaze i njih u uionici. Na satu govore kada kazaljke prave pravi ugao, kada otri i tupi ugao. Nacrtam uglove i objanjavam im kako crtaju ove uglove. PRAVI UGAO OTRI UGAO

REFLEKSIJA Ukratko ponovimo sadraj asa. Pohvalim i ocjenim uenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na asu Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu

TUPI UGAO

Kraci pravog ugla su meusobno okomiti. Ugao koji je manji od pravog ugla je otri ugao. Ugao koji vei od pravog ugla, a manji od dva prava ugla je tupi ugao. Uenicima pomou geometrijskog pribora objanjavam kako crtaju pravi, otri i tupi ugao. 1.Nacrtaj te pravi ugao ASD 2. Nacrtaj otri ugao FRO 3. Nacrtaj tupi ugao EOP Kada urade primjere na tabli rijeavaju zadatke u udbeniku str. 113.114. i 115. Ukoliko nekom nije jasno objanjavam ponovo da bi uspjeno rijeili zadatke. Naglaavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom. Prepisuju zapis sa table.

25. LITERATURA
25.1. Knjige: 1. Bra Roth, M., Gregurovi, M., Markoi Dekani, V., Marku, M. (2008.): "PISA 2006. Prirodoslovne kompetencije za ivot", Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja PISA centar. Zagreb. 2. ati Refik, Pedagogija, Pedagoki fakultet Zenica, Zenica 2003. godine 3. Darvinac, N. (1970): "Provjeravanje i ocjenjivanje uenika iz matematike u osnovnim kolama", Zagreb, Zavod za unapreivanje osnovnog obrazovanja. 4. Deki. M. (2000): "Metodika nastave matematike", Jagodina , Univerzitet u Jagodini.

303

5. Furlan, I. (1966), "Upoznavanje, ispitivanje i ocjenjivanje uenika", Zagreb: Pedagoko knjievni zbor 6. Glasnovi Gracin, D.: "Matematika pismenost (1. dio)", Matematika i kola 39 (2007). 155-163. Element. Zagreb. 2007. 7. Glasnovi Gracin, D: "Matematika pismenost (2. dio), Matematika i kola 40 (2007). 202-210. Element. Zagreb. 2007. 8. Glasnovi Gracin, D.: "Raunalo u nastavi matematike. Teorijska podloga i metodike smjernice",(1. dio: Potencijali primjene raunala u nastavi). Matematika i kola 46 (2008). 10-15. Element. Zagreb. 2008. 9. Glasnovi Gracin, D.: "Raunalo u nastavi matematike. Teorijska podloga i metodike smjernice", (2. dio: Promjene u nastavi matematike). Matematika i kola 47 (2008). 81-84. Element. Zagreb. 2008. 10. Gusi, I. (1995.): "Matematiki rjenik2, Element. Zagreb. 11. Gui, I Gui J. Mrkonji, I. (2003), "Matematika 6" prirunik za nastavnike. Zagreb: kolska knjiga. 12. Horvatek , A.: Poznate igre zainjene matematikom, Ivanic Grad, 2003. 13. Irena Miurec-Zorica,"Standardi matematikih kompetencija u poetnoj nastavi matematike", Doktorska disertacija, Sarajevo, 2010. godina. 14. Ivani ., Stani Z., Inkluzija, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sarajevo, Sarajevo 2005. godine. 15. Kadum, V. (2004): "Matematika za ekonomske kole (I,II i III razred)", Prirunik za nastavnike, Pula, IGSA. 16. Kadum V, Zaostajanje uenika u matematici - uzroci i mogunosti otklanjanja, Pedagoki fakultet Pula, 1997. godina. 17. KadumBonjak, S. Kadum, V. (2006), "Nastava razliitih razina zahtjevanosti", U: Metodiki obzori, asopis za odgojnoobrazovnu teoriju i praksu. Pula: Visoka uiteljska kola u Puli, str. 26 36 18. Kurnik, Z. (2007): "Natavni sat matematike", Zagreb, Mi. 19. Kurnik. Z. (2009): "Znanstveni okviri nastave matemtike2, Element Zagreb. 20. Libek Pamela, Kako djeca ue matematiku, Educa, Zagreb 1995. godine 21. Lindquist, E. F. (1970), Pripremanje testa i priroda mjerenja u pedagogiji. Beograd: Jugoslavenski zavod za prouavanje kolskih i prosvetnih pitanja 22. Ljubica Baki-Tomi, Mario Dumani "ODABRANA POGLAVLJA IZ METODIKE NASTAVE INFORMATIKE" Drugo dopunjeno izdanje, Zagreb, travanj 2012. godine

304

23. Markovac Josip, Metodika poetne nastave matematike, kolska knjiga, Zagreb 1992. godine 24. Marta op, Velimir Topolovec, Informatologia 42, (2009)., 4, 304313 "UPOTREBA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (ICT) U OBRAZOVANJU DJECE S POSEBNIM POTREBAMA" 25. MATKA-asopis iz matematike za osnovne kole, matka@math.hrizdaje Hrvatsko matematiko drutvo 2009. godine 26. Mathematical Literacy. The PISA 2003 Assessment Framework Mathematics, Reading and Problem Solving Knowledge and Skills. OECD, 2003 27. Milenko M. Nikoli:-Vaspitanje u nastavi matematike u osnovnoj koli, Nauna knjiga, Beograd 1969. godine, strana 57-72. 28. Musta Vinka i Vici Miroslav, Rad sa uenicima sa tekoama u razvoju, kolska knjiga, Zagreb 1996. godine 29. Nedim Deli,prof. Informaciono komunikacione tehnologije u obrazovanju, Banja Luka, decembar 2008. 30. Popovi, B.: (2001) Prirunik za izvodjenje nastave matematike u 1 i 2 razredu osnovne skole, Sarajevo, Svjetlost. 31. Mr Stanoje Petrovi, Jovan Marti, Milan Petkovi:-Didaktiko Metodiki Prirunik, za nastavu matematike(V-VIII razred osnovne kole), Zavod za izdavanje udbenika , Beograd,1983. godine,strana 1418,strana 84. 32. Dr. Velimir Penavin:-Struktura i kvalifikacija metoda u nastavi matematike i algebre, Zavod za izdavanje udbenika Srbije, Beograd 1966. godine, strana 115.125. 33. Radomir Radovanovi:-Uenje otkrivanjem br. 2, biblioteka "Uitelj" Prosvetni pregled-Deje Novine Beograd i Gornji Milanovac, 1983. godine, strana 97-101 34. Subai Kemal, Matematika sa zbirkom zadataka za studente razredne nastave, Pedagoka akademija, Zenica 2000. godine. 35. Schneider, E.(2002): Computeralgebrasysteme in einem allgemeinbildenden Mathematikunterricht. Didaktische Orientierungen Praktische Erfahrungen. Profil Verlag. Mnchen-Wien. 36. Standardi uenikih postignua,Matematika trei razred, Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Sarajevo,2012.godine 37. Standardi uenikih postignua,Matematika esti razred, Aagencija za predkolsko,osnovno i srednje obrazovanje, Sarajevo,2012.godine 38. ulji, . (2005): Geogebra (2) Prvi softver dinamine geometrije na hrvatskom jeziku. Matematika i kola, br. 29, Element. Zagreb.
305

39. ulji, . (2006): Geogebra (6) S dinaminim crteom na Internet. Matematika i kola, br. 33. Element. Zagreb. 40. vajcer,V. (1987), Didaktika. Rijeka: Pedagoki fakultet Sveuilita u Rijeci 41. Tomi, R. (2009): Metodika nastave matematike, Tuzla, OFF-SET 42. Uputstvo za realizaciju nastavnog programa MATEMATIKE (za osnovnu kolu u republici Srbiji):-"Arhimedes", 1995. godina Beograd,strana 18-24 43. D. Zei, Fragmenti iz povijesti matematike, Zenica,2004. godine

25.2. Internetske stranice: 1. http://www.scribd.com/doc/106459092/METODSKO-POIMANJENASTAVNOG-%C4%8CASA-U-MATEMATICI 2. http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/planiranje.pd f 3. HYPERLINK "http://www.math.uniri.hr/~ajurasic/index_files/Page314.htm" http://www.math.uniri.hr/~ajurasic/index_files/Page314.htm 4. http://www.mycity.rs/Matematika/Dopunska-nastava-u-skoli-izmatematike.html 5. http://www.matka.gradnet.hr/matematika.htm 6. razredna.wordpress.com/.../nastavna-tehnologija-i-nastavne-metode7. http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/03/31/nove-tendencije-unastavi-matematike/ 8. http://www.pjesmicezadjecu.com/mamin-ugaoak/matematika-krozigru.html 9. http://zlatna-djeca.blogspot.com/2012/10/kreativni-radovi-djecedjecjeg-vrtica.html 10. www. Korakpokorak.hr (oktobar 2012. godine) ISSA-Korak po korak, Kompetentni uitelji 21. Stoljea, 11. www:http://scindeks-clanci.nb.rs/data/pdf/0031-3807/2002/003138070201093d.pdf. 12. www:http:// scindeks-clanci.nb.rs/internet 13. http://bs.scribd.com/doc/86073392/METODIKA-PO%C4%8CETNENASTAVE-MATEMATIKE 14. http://www.cool-school.net/index.php?ucitelj=zeljkon&view=58 15. http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/nastavnisat.p df
306

16. http://www.zvrlja.com/" \l "/bojanka6-Mala_Sirena___Sebastian" http://www.zvrlja.com/#/bojanka6-Mala_Sirena___Sebastian 17. http://www.artrea.com.hr/" http://www.artrea.com.hr/ 18. http://www.download-igre-games.com/hr/children-games-igriceza-djecu/173-free-children-game-igre-za-djecu.html" http://www.download-igre-games.com/hr/children-games-igriceza-djecu/173-free-children-game-igre-za-djecu.html 19. http://www.razredna-nastava.net/ 20. http://www.os-popovaca.skole.hr/2012/04/25/pametnica-u-ospopovca/ 21. http://www.google.ba/webhp?source=search_app 22. Fischer, R. (neobj.): Hhere Allgemeinbildung. Sveuilina skripta, 15 str. Pristupljeno 14. 3. 2009. na imst2.uniklu.ac.at/materialien/_design/fischer190901.pdf 23. Pirl E. Didaktika Sveuilite Jurja Dobrile u Puli. www.unipu.hr/index.php?id=elvipirsl

307