P. 1
Demokratija i Ljudska Prava

Demokratija i Ljudska Prava

|Views: 37|Likes:
Published by Ana Vukcevic
Seminarski rad na temu demokratije
Seminarski rad na temu demokratije

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Ana Vukcevic on May 28, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/23/2014

pdf

text

original

Demokratija i ljudska prava

Demokratija, kao oblik politickog uredjenja jedne zemlje u kome vlast pripada vecini gradjana, odnosno vecini naroda ima dva elementa: politicku volju naroda kao nosioca vlasti i njeno ostvarenje vezivanjem drzavne organizacije za narod koji obezbjedjuje da se ta volja izvrsava. Prvi element je unutrasnji, tj. sustinski, a drugi je spoljni. Prvi element je sustinski vazniji jer ako te volje nema onda ni drzavna organizacija ne moze da je sprovodi. Naprotiv, ako volja naroda postoji onda je drzavna organizacija moze ostvariti makar i ne postojao taj spoljni element demokratije, tj. i kad ne bi postojale te formalne veze izmedju drzave i naroda. Pun pojam formalne demokratije, dakle, demokratije koja postoji kad je ostvaren njen spoljni tj. formalni element, bez obzira da li je ostvaren i njen unutrasnji element, postoji onda kada postoje oblici pomocu kojih se obezbjedjuje, sa jedne strane stvaranje volje, a sa druge, njeno ostvarivanje pomocu drzavne organizacije. Ta sredstva su demokratska prava i slobode, ili demokratski instrumenti. Ova prava i slobode cine drzavno pravni element demokratije, dok je volja naroda njen drustveni element. Povezivanje drzave sa narodom ima dva oblika: neposredno i posredno. Neposredno, kada se narod sam izjasnjava i donosi odluke vrseci drzavnu vlast, a posredno kada to radi preko svojih predstavnika. Od esencijalnog znacaja za demokratsku konstituciju jeste garantovanje i obezbjedivanje ljudskih prava. Ova prava danas se garantuju ne samo ustavima vec i brojnim aktima medjunarodnog prava dobijajuci tako siri smisao i znacaj univerzalnih prava svakog covjeka u medjunarodnoj zajednici. Ova prava su danas zagarantovana svakom covjeku, kao pripadniku ljudske zajednice ne samo propisima unutrasnjeg prava vec i aktima medjunarodnog prava. S obzirom na prirodu ljudskih prava razlikujemo gradjanska i politicka, ekonomska, socijalna i kulturna i tzv. prava trece generacije. Gradjanska i politicka prava kao prava prve generacije predstavljaju primarna ogranicenja drzavne vlasti u odnosu na pojedinca i njegovu autonomiju i dostojanstvo. Prava su usmjerena protiv drzave jer ona raspolaze monopolom za fizicku silu koji se lako moze zloupotrijebiti protiv zivota, tijela, slobode i drugih vrijednosti. U tom smislu ona predstavljaju pravnu garanciju za takve zloupotrebe. Zbog toga se gradjanska prava u uzem smislu odredjuju kao negativne

kulturnim pravima (pravo na obrazovanje. Ovdje se radi o odredjenim vrijednostima. Medjutim. primijeticemo da Ustav Crne Gore iz 2007. dostojanstvo. opste blagostanje i prosperitet i dr. prava participacije znace pravo gradjana da ucestvuju u formiranju. socijalna i kulturna prava. sporno je da li se ova prava mogu smatrati vrstom ljudskih prava. Ostvarivanje ovih prava zahtijeva aktivnu ulogu drzave u stvaranju uslova za brzi drustveni razvoj. interesima i ciljevima. kontroli i smjeni vlasti. kao prava druge generacije ili prava drustvenog blagostanja imaju za cilj stvaranje sirih uslova za efektivno i sustinsko uzivanje gradjanskih i politickih prava. te u savremenoj teoriji razlikujemo tri vrste stavova: po klasicnim shvatanjima ova prava nemaju karakter pravnih prava. pravo na zastitu porodica. Ovdje se radi o pravima na rad i pravima iz radnog odnosa. nema zabrane zatvora zbog duga. socijalnih i kulturnih prava cija primjena zahtijeva dugorocne programe. Ona su izvoriste demokratije. za razliku od gradjanskih i politickih prava koja pretpostavljaju uzdrzavanje drzave. Ukoliko se osvrnemo na ustavne odredbe o ljudskim pravima.ekonomske uslove i posebno aktivnu ulogu drzave. majki i djece). Ekonomska. privatnost. pravo na socijalno obezbjedjenje. objektivne makro. gradjanska i politicka prava su automatski primjenljiva i utuziva. druga shvatanja ne negiraju njihovu pravnu prirodu ali im poricu karakter ljudskih prava. posebno ako postoji sistem podjele vlasti i nezavisnog sudstva. Naime. pravo na ucesce u kulturnom zivotu. vrsenju. imuniteti od drzavne vlasti. nedostaje pravo na djelotvorni pravni . Godine sadrzi znacajne garancije ljudskih prava. nema zabrane ponizavajuceg i necovjecnog kaznjavanja. ne sadrzi pravo na zalbu sudu u svakom slucaju lisenja slobode. nasuprot ekonomskih. demokratske drzave i demokratskog drustva. Politicka prava tj. Naime. sloboda naucnog i umjetnickog stvaralastva). ali ne dostize nivo garancija koji je prethodno obezbjedjivala Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama drzavne zajednice Srbija i Crna Gora. i po vidjenjima trecih radi se o grupi ljudskih prava. Ljudska prava trece generacije odnosno prava solidarnosti nazivaju se jos i kolektivnim pravima jer je njihovo uzivanje prije svega moguce u zajednici sa drugim ljudima. Gradjanska prava obezbjedjuju svakom covjeku ostvarenje osnovnih vrijednosti kao sto su zivot. socijalnim pravima (pravo na odgovarajuci standard zivota.slobode. Ova prava su osnovno sredstvo i preduslov za konstituisanje demokratske vlasti. Ustav ne sadrzi jasnu garanciju prava na zivot. Medju te vrijednosti ubrajamo: mir. zdravu i cistu prirodnu okolinu. misljenje.

Crna Gora je ratifikovala Konvenciju Medjunarodne organizacije rada broj 183 o zastiti materinstva. socijalnim i kulturnim pravima (PESK). imaju primat nad domacim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uredjuju drukcije od domaceg zakonodavstava. dok nejednaka primjena ljudskih. Medjunarodni pakt o ekonomskim. Edukacija o ljudskim pravima je esencijalno orudje njihove implementacije i unapredjenja. rezultira pravnom nejednakoscu i nesigurnoscu. Nediskriminatorna primjena prava je temeljna pretpostavka funkcionisanja svakog pravnog sistema. i Konvenciju za zastitu svih lica od prisilnog nestanka. do kraja juna 2011. Medjutim. Konvenciju protiv mucenja i drugih svirepih. sto moze predstavljati problematicno rjesenje. u praksi. U periodu od 2010. uspostavljen je njihov primat nad domacim zakonima. Ona znacajno doprinosi stvaranju takve politicke. na osnovu koga su ratifikovani medjunarodni ugovori i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava sastavni dio unutrasnjeg pravnog poretka. Ove nedostatke donekle ublazava clan 9 Ustava. Crnu Goru obavezuju svi univerzalni medjunarodni ugovori o ljudskim pravima koji su obavezivali drzavnu zajednicu Srbija i Crna Gora (SCG). a ne i Ustavom. Konvenciju o pravima djeteta. kao i ostalih prava. Medjunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. a krajem juna 2011. necovječnih i ponizavajucih kazni ili postupaka itd. Ustav predvidja da su ratifikovani medjunarodni ugovori i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava sastavni dio unutrasnjeg pravnog poretka. . iako. i praksa potvrdjuje pravilo da su drustva zasnovana na ovakvom konceptu ljudskih prava ekonomski.lijek za slucaj krsenja ljudskih prava. Medjunarodnu konvenciju o ukidanju diskriminacije prema zenama. Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) i Socijalisticku Federativnu Republiku Jugoslaviju (SFRJ). Konvenciju o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida. Jos je SFRJ ratifikovala sve vaznije univerzalne medjunarodne ugovore o ljudskim pravima: Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima (PGP). Ustav ne moze da posluzi kao opravdanje za garantovanje nizeg nivoa ljudskih prava od medjunarodnog standarda koji sadrze medjunarodni ugovori. drustvene i kulturne klime u kojoj ce teska i sistematska krsenja postati neprihvatljiva. Samo ona vlast koja postuje ljuska prava je legitimna i moze normalno funkcionisati. a izostala je i garancija da se dostignuti nivo prava nece smanjivati. socijalno i kulturno najrazvijenija. nedostaju neke vazne garancije pravicnog sudjenja.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->