Demokratija i ljudska prava

Demokratija, kao oblik politickog uredjenja jedne zemlje u kome vlast pripada vecini gradjana, odnosno vecini naroda ima dva elementa: politicku volju naroda kao nosioca vlasti i njeno ostvarenje vezivanjem drzavne organizacije za narod koji obezbjedjuje da se ta volja izvrsava. Prvi element je unutrasnji, tj. sustinski, a drugi je spoljni. Prvi element je sustinski vazniji jer ako te volje nema onda ni drzavna organizacija ne moze da je sprovodi. Naprotiv, ako volja naroda postoji onda je drzavna organizacija moze ostvariti makar i ne postojao taj spoljni element demokratije, tj. i kad ne bi postojale te formalne veze izmedju drzave i naroda. Pun pojam formalne demokratije, dakle, demokratije koja postoji kad je ostvaren njen spoljni tj. formalni element, bez obzira da li je ostvaren i njen unutrasnji element, postoji onda kada postoje oblici pomocu kojih se obezbjedjuje, sa jedne strane stvaranje volje, a sa druge, njeno ostvarivanje pomocu drzavne organizacije. Ta sredstva su demokratska prava i slobode, ili demokratski instrumenti. Ova prava i slobode cine drzavno pravni element demokratije, dok je volja naroda njen drustveni element. Povezivanje drzave sa narodom ima dva oblika: neposredno i posredno. Neposredno, kada se narod sam izjasnjava i donosi odluke vrseci drzavnu vlast, a posredno kada to radi preko svojih predstavnika. Od esencijalnog znacaja za demokratsku konstituciju jeste garantovanje i obezbjedivanje ljudskih prava. Ova prava danas se garantuju ne samo ustavima vec i brojnim aktima medjunarodnog prava dobijajuci tako siri smisao i znacaj univerzalnih prava svakog covjeka u medjunarodnoj zajednici. Ova prava su danas zagarantovana svakom covjeku, kao pripadniku ljudske zajednice ne samo propisima unutrasnjeg prava vec i aktima medjunarodnog prava. S obzirom na prirodu ljudskih prava razlikujemo gradjanska i politicka, ekonomska, socijalna i kulturna i tzv. prava trece generacije. Gradjanska i politicka prava kao prava prve generacije predstavljaju primarna ogranicenja drzavne vlasti u odnosu na pojedinca i njegovu autonomiju i dostojanstvo. Prava su usmjerena protiv drzave jer ona raspolaze monopolom za fizicku silu koji se lako moze zloupotrijebiti protiv zivota, tijela, slobode i drugih vrijednosti. U tom smislu ona predstavljaju pravnu garanciju za takve zloupotrebe. Zbog toga se gradjanska prava u uzem smislu odredjuju kao negativne

Ona su izvoriste demokratije. sloboda naucnog i umjetnickog stvaralastva). Politicka prava tj. vrsenju. i po vidjenjima trecih radi se o grupi ljudskih prava. nema zabrane ponizavajuceg i necovjecnog kaznjavanja. nedostaje pravo na djelotvorni pravni . demokratske drzave i demokratskog drustva. Ukoliko se osvrnemo na ustavne odredbe o ljudskim pravima. ne sadrzi pravo na zalbu sudu u svakom slucaju lisenja slobode. interesima i ciljevima. majki i djece).slobode. Ostvarivanje ovih prava zahtijeva aktivnu ulogu drzave u stvaranju uslova za brzi drustveni razvoj. pravo na zastitu porodica. Medjutim. socijalna i kulturna prava. socijalnih i kulturnih prava cija primjena zahtijeva dugorocne programe. Ljudska prava trece generacije odnosno prava solidarnosti nazivaju se jos i kolektivnim pravima jer je njihovo uzivanje prije svega moguce u zajednici sa drugim ljudima. objektivne makro. Ekonomska. sporno je da li se ova prava mogu smatrati vrstom ljudskih prava. Gradjanska prava obezbjedjuju svakom covjeku ostvarenje osnovnih vrijednosti kao sto su zivot. kulturnim pravima (pravo na obrazovanje. Godine sadrzi znacajne garancije ljudskih prava. te u savremenoj teoriji razlikujemo tri vrste stavova: po klasicnim shvatanjima ova prava nemaju karakter pravnih prava. dostojanstvo. Medju te vrijednosti ubrajamo: mir. pravo na socijalno obezbjedjenje. misljenje. ali ne dostize nivo garancija koji je prethodno obezbjedjivala Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama drzavne zajednice Srbija i Crna Gora. pravo na ucesce u kulturnom zivotu. Ovdje se radi o odredjenim vrijednostima. Naime. nema zabrane zatvora zbog duga. Ova prava su osnovno sredstvo i preduslov za konstituisanje demokratske vlasti. kao prava druge generacije ili prava drustvenog blagostanja imaju za cilj stvaranje sirih uslova za efektivno i sustinsko uzivanje gradjanskih i politickih prava. opste blagostanje i prosperitet i dr. druga shvatanja ne negiraju njihovu pravnu prirodu ali im poricu karakter ljudskih prava. primijeticemo da Ustav Crne Gore iz 2007. Ustav ne sadrzi jasnu garanciju prava na zivot. imuniteti od drzavne vlasti. gradjanska i politicka prava su automatski primjenljiva i utuziva. Naime. zdravu i cistu prirodnu okolinu. Ovdje se radi o pravima na rad i pravima iz radnog odnosa. kontroli i smjeni vlasti. prava participacije znace pravo gradjana da ucestvuju u formiranju. nasuprot ekonomskih. socijalnim pravima (pravo na odgovarajuci standard zivota. za razliku od gradjanskih i politickih prava koja pretpostavljaju uzdrzavanje drzave. privatnost. posebno ako postoji sistem podjele vlasti i nezavisnog sudstva.ekonomske uslove i posebno aktivnu ulogu drzave.

Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) i Socijalisticku Federativnu Republiku Jugoslaviju (SFRJ). nedostaju neke vazne garancije pravicnog sudjenja. i praksa potvrdjuje pravilo da su drustva zasnovana na ovakvom konceptu ljudskih prava ekonomski. Medjunarodni pakt o ekonomskim. Konvenciju o pravima djeteta. kao i ostalih prava. a izostala je i garancija da se dostignuti nivo prava nece smanjivati. sto moze predstavljati problematicno rjesenje. na osnovu koga su ratifikovani medjunarodni ugovori i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava sastavni dio unutrasnjeg pravnog poretka. Medjunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.lijek za slucaj krsenja ljudskih prava. a ne i Ustavom. necovječnih i ponizavajucih kazni ili postupaka itd. u praksi. Konvenciju o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida. socijalno i kulturno najrazvijenija. i Konvenciju za zastitu svih lica od prisilnog nestanka. do kraja juna 2011. Ona znacajno doprinosi stvaranju takve politicke. dok nejednaka primjena ljudskih. Samo ona vlast koja postuje ljuska prava je legitimna i moze normalno funkcionisati. socijalnim i kulturnim pravima (PESK). a krajem juna 2011. Crnu Goru obavezuju svi univerzalni medjunarodni ugovori o ljudskim pravima koji su obavezivali drzavnu zajednicu Srbija i Crna Gora (SCG). Nediskriminatorna primjena prava je temeljna pretpostavka funkcionisanja svakog pravnog sistema. drustvene i kulturne klime u kojoj ce teska i sistematska krsenja postati neprihvatljiva. uspostavljen je njihov primat nad domacim zakonima. U periodu od 2010. iako. . Medjutim. imaju primat nad domacim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uredjuju drukcije od domaceg zakonodavstava. Medjunarodnu konvenciju o ukidanju diskriminacije prema zenama. Edukacija o ljudskim pravima je esencijalno orudje njihove implementacije i unapredjenja. rezultira pravnom nejednakoscu i nesigurnoscu. Jos je SFRJ ratifikovala sve vaznije univerzalne medjunarodne ugovore o ljudskim pravima: Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima (PGP). Crna Gora je ratifikovala Konvenciju Medjunarodne organizacije rada broj 183 o zastiti materinstva. Ustav ne moze da posluzi kao opravdanje za garantovanje nizeg nivoa ljudskih prava od medjunarodnog standarda koji sadrze medjunarodni ugovori. Ustav predvidja da su ratifikovani medjunarodni ugovori i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava sastavni dio unutrasnjeg pravnog poretka. Konvenciju protiv mucenja i drugih svirepih. Ove nedostatke donekle ublazava clan 9 Ustava.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful