Demokratija i ljudska prava

Demokratija, kao oblik politickog uredjenja jedne zemlje u kome vlast pripada vecini gradjana, odnosno vecini naroda ima dva elementa: politicku volju naroda kao nosioca vlasti i njeno ostvarenje vezivanjem drzavne organizacije za narod koji obezbjedjuje da se ta volja izvrsava. Prvi element je unutrasnji, tj. sustinski, a drugi je spoljni. Prvi element je sustinski vazniji jer ako te volje nema onda ni drzavna organizacija ne moze da je sprovodi. Naprotiv, ako volja naroda postoji onda je drzavna organizacija moze ostvariti makar i ne postojao taj spoljni element demokratije, tj. i kad ne bi postojale te formalne veze izmedju drzave i naroda. Pun pojam formalne demokratije, dakle, demokratije koja postoji kad je ostvaren njen spoljni tj. formalni element, bez obzira da li je ostvaren i njen unutrasnji element, postoji onda kada postoje oblici pomocu kojih se obezbjedjuje, sa jedne strane stvaranje volje, a sa druge, njeno ostvarivanje pomocu drzavne organizacije. Ta sredstva su demokratska prava i slobode, ili demokratski instrumenti. Ova prava i slobode cine drzavno pravni element demokratije, dok je volja naroda njen drustveni element. Povezivanje drzave sa narodom ima dva oblika: neposredno i posredno. Neposredno, kada se narod sam izjasnjava i donosi odluke vrseci drzavnu vlast, a posredno kada to radi preko svojih predstavnika. Od esencijalnog znacaja za demokratsku konstituciju jeste garantovanje i obezbjedivanje ljudskih prava. Ova prava danas se garantuju ne samo ustavima vec i brojnim aktima medjunarodnog prava dobijajuci tako siri smisao i znacaj univerzalnih prava svakog covjeka u medjunarodnoj zajednici. Ova prava su danas zagarantovana svakom covjeku, kao pripadniku ljudske zajednice ne samo propisima unutrasnjeg prava vec i aktima medjunarodnog prava. S obzirom na prirodu ljudskih prava razlikujemo gradjanska i politicka, ekonomska, socijalna i kulturna i tzv. prava trece generacije. Gradjanska i politicka prava kao prava prve generacije predstavljaju primarna ogranicenja drzavne vlasti u odnosu na pojedinca i njegovu autonomiju i dostojanstvo. Prava su usmjerena protiv drzave jer ona raspolaze monopolom za fizicku silu koji se lako moze zloupotrijebiti protiv zivota, tijela, slobode i drugih vrijednosti. U tom smislu ona predstavljaju pravnu garanciju za takve zloupotrebe. Zbog toga se gradjanska prava u uzem smislu odredjuju kao negativne

prava participacije znace pravo gradjana da ucestvuju u formiranju. nedostaje pravo na djelotvorni pravni . Ekonomska. Ovdje se radi o odredjenim vrijednostima. ali ne dostize nivo garancija koji je prethodno obezbjedjivala Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama drzavne zajednice Srbija i Crna Gora. kontroli i smjeni vlasti. misljenje. Naime. Ostvarivanje ovih prava zahtijeva aktivnu ulogu drzave u stvaranju uslova za brzi drustveni razvoj. interesima i ciljevima.ekonomske uslove i posebno aktivnu ulogu drzave. za razliku od gradjanskih i politickih prava koja pretpostavljaju uzdrzavanje drzave. te u savremenoj teoriji razlikujemo tri vrste stavova: po klasicnim shvatanjima ova prava nemaju karakter pravnih prava. nema zabrane ponizavajuceg i necovjecnog kaznjavanja. dostojanstvo. zdravu i cistu prirodnu okolinu. socijalnim pravima (pravo na odgovarajuci standard zivota. Ovdje se radi o pravima na rad i pravima iz radnog odnosa. i po vidjenjima trecih radi se o grupi ljudskih prava. kulturnim pravima (pravo na obrazovanje. objektivne makro.slobode. druga shvatanja ne negiraju njihovu pravnu prirodu ali im poricu karakter ljudskih prava. Ova prava su osnovno sredstvo i preduslov za konstituisanje demokratske vlasti. nema zabrane zatvora zbog duga. Gradjanska prava obezbjedjuju svakom covjeku ostvarenje osnovnih vrijednosti kao sto su zivot. imuniteti od drzavne vlasti. primijeticemo da Ustav Crne Gore iz 2007. Ljudska prava trece generacije odnosno prava solidarnosti nazivaju se jos i kolektivnim pravima jer je njihovo uzivanje prije svega moguce u zajednici sa drugim ljudima. socijalnih i kulturnih prava cija primjena zahtijeva dugorocne programe. ne sadrzi pravo na zalbu sudu u svakom slucaju lisenja slobode. Godine sadrzi znacajne garancije ljudskih prava. Naime. gradjanska i politicka prava su automatski primjenljiva i utuziva. kao prava druge generacije ili prava drustvenog blagostanja imaju za cilj stvaranje sirih uslova za efektivno i sustinsko uzivanje gradjanskih i politickih prava. majki i djece). posebno ako postoji sistem podjele vlasti i nezavisnog sudstva. Ona su izvoriste demokratije. pravo na socijalno obezbjedjenje. demokratske drzave i demokratskog drustva. Ustav ne sadrzi jasnu garanciju prava na zivot. opste blagostanje i prosperitet i dr. Politicka prava tj. pravo na zastitu porodica. Medju te vrijednosti ubrajamo: mir. privatnost. sporno je da li se ova prava mogu smatrati vrstom ljudskih prava. Medjutim. nasuprot ekonomskih. sloboda naucnog i umjetnickog stvaralastva). pravo na ucesce u kulturnom zivotu. Ukoliko se osvrnemo na ustavne odredbe o ljudskim pravima. vrsenju. socijalna i kulturna prava.

Konvenciju o pravima djeteta. iako. . i praksa potvrdjuje pravilo da su drustva zasnovana na ovakvom konceptu ljudskih prava ekonomski. U periodu od 2010. Ustav predvidja da su ratifikovani medjunarodni ugovori i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava sastavni dio unutrasnjeg pravnog poretka. uspostavljen je njihov primat nad domacim zakonima. socijalnim i kulturnim pravima (PESK). Ona znacajno doprinosi stvaranju takve politicke. a ne i Ustavom. necovječnih i ponizavajucih kazni ili postupaka itd. a krajem juna 2011. Medjutim. u praksi. Konvenciju protiv mucenja i drugih svirepih. Samo ona vlast koja postuje ljuska prava je legitimna i moze normalno funkcionisati. Nediskriminatorna primjena prava je temeljna pretpostavka funkcionisanja svakog pravnog sistema. na osnovu koga su ratifikovani medjunarodni ugovori i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava sastavni dio unutrasnjeg pravnog poretka. nedostaju neke vazne garancije pravicnog sudjenja. sto moze predstavljati problematicno rjesenje. Edukacija o ljudskim pravima je esencijalno orudje njihove implementacije i unapredjenja. kao i ostalih prava. do kraja juna 2011. Konvenciju o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida. dok nejednaka primjena ljudskih. Medjunarodni pakt o ekonomskim. Jos je SFRJ ratifikovala sve vaznije univerzalne medjunarodne ugovore o ljudskim pravima: Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima (PGP). Ustav ne moze da posluzi kao opravdanje za garantovanje nizeg nivoa ljudskih prava od medjunarodnog standarda koji sadrze medjunarodni ugovori. i Konvenciju za zastitu svih lica od prisilnog nestanka. Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) i Socijalisticku Federativnu Republiku Jugoslaviju (SFRJ). Crnu Goru obavezuju svi univerzalni medjunarodni ugovori o ljudskim pravima koji su obavezivali drzavnu zajednicu Srbija i Crna Gora (SCG). imaju primat nad domacim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uredjuju drukcije od domaceg zakonodavstava. rezultira pravnom nejednakoscu i nesigurnoscu. Medjunarodnu konvenciju o ukidanju diskriminacije prema zenama. Crna Gora je ratifikovala Konvenciju Medjunarodne organizacije rada broj 183 o zastiti materinstva. Ove nedostatke donekle ublazava clan 9 Ustava. Medjunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.lijek za slucaj krsenja ljudskih prava. a izostala je i garancija da se dostignuti nivo prava nece smanjivati. socijalno i kulturno najrazvijenija. drustvene i kulturne klime u kojoj ce teska i sistematska krsenja postati neprihvatljiva.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful