PRAVOPIS

PISANJE VELIKOG SLOVA

Velikim poetnim slovom piu se: vlastita imena, prva rije u reenici, kao i rijei iz potovanja.

Pisanje vlastitih imena

Pod vlastitim imenima podrazumijevamo lina imena ljudi, posebna imena ivotinja, mitolokih bia, geografskih pojmova, ustanova, preduzea, istorijskih dogaaja, nazive praznika, umjetnikih djela, knjiga i slino. Velikim poetnim slovom piu se lina imena, prezimena, imena odmila i nadimci, ustaljeni atributi i titule koje se upotrebljavaju umjesto linog imena. Lina imena i prezimena: Ivo Andri, Milo Crnjanski, Marko, Milievi. Velikim poetnim slovom piu se i imena iz umjetnikih djela (iz knjievnosti, filma i sl.): Crvenkapa, Ateriks... Imena odmila i nadimci: Pero, Mio... Dodaci uz imena (ustaljeni atributi): Stari Vujadin, Petar Prvi, Aleksandar Veliki, Riard Lavlje Srce... Titule koje stoje uz ime piu se malim poetnim slovom: vladika Danilo, serdar Janko, patrijarh Pavle. Meutim, ako se ime izostavi i titula preuzme ulogu linog imena onda emo pisati: Vladika (kad mislimo na vladiku Danila i sl.) Imena naroda i njihovih pripadnika, etnikih grupa i njihovih pripadnika, kao i imena stanovnika mjesta oblasti, drava, kontinenata, piu se velikim poetnim slovom: Crnogorac, Crnogorci, Rus, Rusi, Meksikanac, Sloveni, Juni Sloveni, Romi, Romkinja, Podgorianin, umadinac, Bjelopoljac, Dalmatinci, Kui, Evropljanin, Amerikanac, Afrikanac... Vlastita imena ivotinja, kada su posebno nadjenuta, piu se velikim poetnim slovom: arac, Jabuilo, Rudonja, Lesi... Kada ova imena nisu posebna, ve se radi o imenovanju prema prepoznatljivim osobinama, piu se malim poetnim slovom: vranac (konj crne dlake), arulja (krava arene dlake) Jednolani geografski pojmovi piu se velikim poetnim slovom: Loven, Moraa, Sitnica, Breznica, Kopaonik, Zemlja (planeta), Sunce (zvijezda), Venera, Danica, Sjevernjaa, Mjesec (Zemljin satelit). Kada imaju opteno znaenje, imenice zemlja, sunce i mjesec piu se malim poetnim slovom, na primjer: izgoreo sam na suncu, teak kao zemlja, riba se ne peca po mladom mjesecu. U vielanim geografskim pojmovima samo se prva rije pie velikim poetnim slovom: Balkansko poluostrvo, Crnogorsko primorje, Jadransko more, Sveta gora, Panonska nizija, Atlantski okean... U vielanim geografskim pojmovima i druge rijei (izuzimajui veznike i prijedloge) piu se velikim slovom u sljedeim sluajevima: ako je druga rije vlastito ime: Juna Amerika, Sjeverna Amerika, Velika Morava... imena drava, pokrajina i naseljenih mjesta: Crna Gora, Danska (slubeni naziv Kraljevina Danska), Sjedinjene Amerike Drave, Koosovo i Metohija, Petrovac na Mlavi... U nepravim, a ustaljenim imenima drava i oblasti, samo se prva rije pie velikim poetnim slovom: Mletaka republika, Rimsko carstvo, Istono rimsko carstvo, Pariska komuna, Trei rajh, Tursko carstvo, Zemlja izlazeeg sunca (Japan)...

Imena boanstava, svetaca i bia iz mitologije piu se velikim poetnim slovom: Apolon, Afrodita, Zevs, Perun, Minotaur, Buda... U jednoboakim religijama imenica Bog se shvata kao lino ime i pie se velikim poetnim slovom. Tako se piu i ustaljeni izrazi koji se upotrebljavaju kao zamjena za Hrista - Gospod, Svevinji, Spasitelj, za Hristovu Majku - Bogorodica, Presveta djevica, Bogomati. Kada ove rijei imaju opte znaenje, piu se malim poetnim slovom: sam bog zna, bog ljubavi... Imena praznika piu se velikim poetnim slovom: Boi, Uskrs, urevda, Aranelovdan, Nikoljdan, Bajram, Pasha. Ako je naziv praznika vielan, samo se prva rije pie velikim poetnim slovom 8ako druge rijei nisu vlastita imena): Badnjii dan, Veliki petak, Velika gospojina, Nova godina, Prvi maj, Dan dravnosti, Meunarodni dan borbe protiv side... Posebna imena graevina, spomenika i sl. piu se velikim poetnim slovom: Milenijum (most), Titanik (brod), Studenica (manastir)... U vielanim nazivima samo se prva rije ie velikim poetnim slovom (ako druge rijei nisu vlastita imena): Kineski zid, Ajfelov toranj, Narodno pozorite, Spomenik neznanom junaku, Vezirov most, Lijepa Kata (zgrada)... Nazivi ulica, trgova i gradskih naselja piu se velikim poetnim slovom (druga rije se pie malim slovom ukoliko nije vlastito ime): Stari aerodrom, Preko Morae, Blok V, Bulevar kralja Nikole, Stara varo, Ulica slobode, Trg slobode, Studentski trg, Hercegovaka ulica, Gradska mahala... Imenice ulica, bulevar, trg kada se nau na poetku naziva uvijek se piu velikim slovom: Ulica bratstva i jedinstva, Bulevar Lenjina, Trg Slavija. U ostalim sluajevima se piu malim poetnim slovom. Imena magistrala, ganinih prijelaza i autoputeva piu se velikm poetnim slovom: Magistrala Beograd Bar, Jadranska magistrala, Granini prijelaz epan Polje, Autoput Beograd Zagreb... Imena institucija, drutava, saveza, politikih stranaka, crkava i vjerskih zajednica, manifestacija, posebnih kola u nauci i umjetnosti piu se velikim poetnim slovom (druga rije se pie malim slovom ukoliko nije vlastito ime): Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Beogradski univerzitet, Filoloki fakultet, Privredni sud u Podgorici, Liberalni savez Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Katolika crkva, Islamska zajednica, Sajam knjiga, Ujedinjene nacije... Ako uz naziv stoji sintagmem koji objanjava djelatnost ustanove preduzea i sl., poetna rije se pie velikim slovom, a naziv se stavlja pod navodnike: Izdavako preduzee: Prosveta, Osnovna kola: Sutjeska, Sportsko drutvo: Crvena zvezda... Nazivi istorijskih dogaaja piu se velikim poetnim sloovom (druga rije se pie malim slovom ukoliko nije vlastito ime): Prvi svjetski rat, Francuska revolucija, Kosovski boj, Bitka na Cerovom Lazu, Bitka za Pljevlja, Prvi krstaki rat... Nazivi naunih, umjetnikih, strunih i sl. djela, novina, asopisa, zakona i sl. dokumenata piu se velikim poetnim slovom i veinom se obiljeavaju navodnicima ili posebnim tipom slova (kosim slovima) u tampano tekstu: Na Drini uprija (roman), Gorski vijenac, Lua mikrokozma, Jesenje vee (pjesma), Pravopis crnogorskog jezika, Pobjeda (dnevne novine), Bijeli aneo (freska), Art magazin, Kad jaganjci utihnu (film), Konvencija o pravima djeteta (pravni dokument), Dejtonski sporazum, Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju... Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica nastavcima -ov/-ev i -in piu se velikim poetnim slovom. Milanov, Duanov, Miloev, Uroev, Anin, Zoriin, Miliin... Kada u stranim imenima poslije linog imena slijedi pomona rije, ona se pie malim slovom: Antoan de SentEgziperi, Vinsent van Gog, arl de Gol, Leonardo da Vini... Meutim, kada se lino ime izostavi, takve rijei se piu: De Sent_Egziperi, Da Vini, Van Gog, De Gol...

Malim poetnim slovom se piu: prisvojni pridjevi na -ski, -ki, -ki: crnogorski, srpski, podgoriki, uiki, niki, praki... imenice opteg znaenja koje su po porijeklu vlastita imena: vat, tesla, rendgen... pridjevi izvedeni od naziva praznika: uskrnji, novogodinji, boini... vremenska razdoblja, nazivi pokreta, umjetnikih i filozofskih pravaca: praistorija, bronzano doba, srednji vijek, humanizam, renesansa, barok, kapitalizam, socijalizam, hrianstvo, islam... pripadnici raznih pokreta, pravaca, vjeriospovjesti, rasa: romantiar, modernista, socijalista, kapitalista, hrianin, pravoslavac, zvjezda, parizan, etnik, bijelac, crnac... strane svijeta: zapad, istok, sjever, jug, jugoistok, sjeverozapad narodna imena biljaka: bijela rada, neven, lijepa kata...

Prva rije u reenici

Velikim poetnim slovom zapoinjemo svaki tekst i svaku komunikativnu reenicu koja dolazi poslije nekog interpunkcijskog znaka koji oznaava kraj prethodne reenice. Iza dvije take i navodnika, na poetku upravnog govora, pie se veliko slovo, na primjer: Viknuo je glasom punim bola i gorine: Kuda emo? U pismima, iza obraanja pie se zarez ili uzvinik, a tekst pisma poinje u novom redu velikim poetnim slovom: Dragi Jovane, Znam da nijesi oekivao ovo pismo... ali: Dragi Jovane, znam da ...

Rijei iz potovanja
U poslovnoj i slubenoj prepisci zamjenice Vi i Va piu se velikim slovom i kada se obraamo jednoj ososbi, na primjer: Radosno prihvatam Va prijedlog. Meutim, ako je rije o slubenoj komunikaciji s nekom ustanovom ili je utivo obraanje usmjereno prema veem broju lica, tada se zamjenice vi i va piu malim slovom, na primjer: Potovana gospodo, ast mi je saraivati sa vama. Kao znak naglaenog potovanja, i pored bliskosti, i zamjenice Ti i Tvoj mogu se pisati velikim slovom: Mnogo mi je znailo Tvoje prisustvo. Zamjenice Njegov i Njen mogu se pisati velikim slovom kada govorimo o svjetovnim i duhovnim velikodostojnicima, na primjer: Njegova Ekselencija, Njena Svetost i sl.

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE

ODRINA RJECA NE Odrina rjeca ne pie se sastavljeno sa: - imenicama, na primjer: nerad, nesrea, nemo, nevolja itd. - pridjevima, na primjer: nepravilan, nevoljan, nevaan, nedostojanstven itd. - zamjenicama, na primjer: neko, neto, nekakav, neiji itd. - prilozima, na primjer: nedavno, nevaspitano, neodgovorno itd. Sa glagolima, odrina rjeca ne se pie rastavljeno , na primjer: ne radim, ne elei, ne mogu, ne gledaj, ne shvativi, ne bih rekla Odrina rjeca ne se pie sastavljeno samo sa 4 glagola: NISAM, NEU, NEMOJ i NEMAM.

UPITNA RJECA LI Pie se uvijek rastavljeno kada ima upitno znaenje. Na primjer: Hoe li doi? Da li si nauio? Ako nema upitno znaenje, rjeca li se pie sastavljeno sa rijeju uz koju stoji: kamoli, negoli

OPTE I ODRINE ZAMJENICE Opte i odrine zamjenice (poinju sa ni- i i-) u padeima bez prijedloga piu se sastavljeno: niko, nikoga, nikome; iko; nita, ita, nikoji, ikoji, niiji, iiji Ali, kada se ove zamjenice upotrebe sa prijedlogom, onda se prijedlog umee izmeu ni-/i- i drugog dijela zamjenice: ni od koga, i od koga, ni na to, ni u to, ni u emu, i po emu

BROJEVI Sastavljeno se piu brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900: jedanaest, dvanaest, devetnaest, dvadeset, etrdeset, sedamdeset, dvjesta, trista, petsto, eststo, devetsto. Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd. Drugi vielani brojevi piu se rastavljeno: 21: dvadeset jedan (ili: dvadeset i jedan)- Veznik i je neobavezan, moe se pisati a ne mora! 137: sto trideset (i) sedam 554: petsto pedeset (i) etiri 24. : dvadeset (i) etvrti 132: sto trideset (i) dvoje 1055: hiljadu pedeset petoro

SKRAENICE
Rijei koje se esto pojavljuju obino se u pisanju skrauju da bi se utedio prostor. U skraivanju rijei treba se pridravati odreenih pravila, dok se znaenje nekih skraenica mora nauiti. Veina rijei skrauje se pomou take: samo na poetno slovo: v. vijek ili vidi r. razred t. taka l. lice g. gospodin ili godina na poetnu suglasniku grupu (do prvog samoglasnika): br. broj sv. sveska sl. slino mn. mnoina str. strana dr. drugi na poetnu grupu do treeg, ree etvrtog samoglasnika: geogr. geografija biol. biologija augm. augmentativ na poetna slova vielanih izraza: p. n. e. prije nove ere m. r. muki rod . r. enski rod s. r. srednji rod n. d. navedeno djelo na dio rijei do sufiksa: srp. ruski tur. turski na prvo i karakteristina slova: tzv. takozvani jd. jednina Sastavljeno, bez razmaka, s jednom takom piu se skraenice: itd. i tako dalje npr. na primjer tj. to jest Bez take se piu skraenice koje se obrazuju od prvog i posljednjeg slova (sloga ili dva) rijei : mr magistar dr doktor ga gospoa gica gospoica

SKRAENICE ZA MJERE piu se bez take: i irilicom i latinicom: g i gram kg i kilogram l i litar dl i decilitar m i metar km i kilometar cm i centimetar h i as samo latinicom, velikim slovom: A amper V volt W vat J dul T tesla Skraenice za strane svijeta piu se velikim slovom bez take na kraju: J jug Z zapad S sjever I istok Od vielanih naziva drava, organizacija, ustanova i sl. prave se slovne skraenice (tzv. AKRONIMI) i piu se velikim slovima i bez take na kraju: CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) CNP (Crnoorsko narodno pozorite) UN (Ujedinjene nacije) MUP (Ministarstvo unutranjih poslova) CG (Crna Gora) SAD (Sjedinjene Amerike Drave) O (Osnovna kola) JU (Javna ustanova) JAT (Jugoslovenski aerotransport) NIN (Nedeljne informativne novine) Napomena: Neke skraenice se mimo prethodno navedenog pravila, piu sa takom, na primjer: Latinska skraenica P.S. (ita se post sktiptum = poslije napisanoga), upotrebljava se na kraju pisama.