javni biljeŽnik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJEŽNIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 3

Poštovani čitatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga međunarodnog kongresa koji je održan 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, štitila i borila se za interese bilježništva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa značenjem koje javni bilježnici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeću. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako će dovršetkom procesa pregovaranja i utvrđivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno bilježništvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno članstvo Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj bilježničkoj asocijaciji Europe u statusu promatrača od rujna 2004. godine, a već tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobilježnička komora član je Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruživanju i stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih bilježnika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno članstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatrača, a pozivom na Statut CNUE-a predlaže da se na sjednici Glavne skupštine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog bilježništva te da se od strane njemačkog predsjedništva najavi kako će se o tom prijedlogu odlučivati na sjednici Glavne skupštine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: “… prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od strateških ciljeva, a istodobno započinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobilježnička komora, kao punopravna članica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat važnoj asocijaciji. Razdoblje u kojem će kao članica moći glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje će sukladno Statutu moći predlagati i biti birana u tijela CNUE.” Notari Europe, a ovom asocijacijom i naši bilježnici, i formalno se čvrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i međusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeđivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetništva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje, CNUE kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno bilježništvo koje sve više doprinosi svim procesima donošenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zaštite građana. CNUE je tako prisutan u svim političkim i tehničkim pitanjima koja utječu na javnobilježničku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praćenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalaže za izgrađivanje zajedničke europske pravosudne kulture zasnovane na međusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju bilježnika za pravne poslove, vodeći se načelima praktične metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli što se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakšao

dr. sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu. Goran Milaković. što činiti kod ovakvih registriranih partnerstva s međunarodnim elementom kod razvoda braka. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. Razmatrajući parnice u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe. odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti. pod mentorstvom prof. U svom radu fokusirao se na istraživanja s ciljem pronalaženja najefikasnijega. Naravno. a bilježnici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo. I kao što je naglasio Tilman Götte. prema recentnim istraživanjima. godini: “… bilježništvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jamči pravnu sigurnost. Nastojimo međusobnom suradnjom pronaći praktična pravna rješenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog područja pravde. poštovani čitatelji. promjena.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 4 život građanima. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Jedan od redovnih suradnika. najbržega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik pri primjeni prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. Također. Primjerice. Mlada suradnica Iva Kemec. život nosi sa sobom različita životna događanja. slobode i sigurnosti. prisjednicima. predsjednik CNUE-a u 2012. javni bilježnik iz Dresdena. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo”. savjetnicima i vježbenicima koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovore mogu stručno obraditi. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. u ovom vremenu mobilnosti gdje različita prekogranična prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. O teorijskim i praktičnim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini. poništenju braka. Dakle. piše student Emil Cetina. Stjecanje. nastavljajući na temu europskog prava. suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju. kojima bi ovaj časopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom veže za javno bilježništvo. U prethodno spominjanoj asocijaciji bilježnika (CNUE) i o učincima europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker. polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. ovaj put obradio je temu “Zaštita knjižnih prava od nevaljalog upisa”. . Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. dr.” Bavit ćemo se. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava naći ćete u ovom zanimljivom članku. I dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama. Bilježnici Europe žele ukazati na značaj i vrijednost naše struke za dobrobit svih građana i gospodarstva. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava i sve ih je više. zajedno sa službama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj. u članku pod istoimenim naslovom. dobitnik „Rektorove nagrade“ za ovaj istraživački rad. Radi toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. ukazati na svoje postupke te postupke stranaka. U tom smislu izvanrednu suradnicu našli smo u doc. s javnim bilježnicima. Značajne su riječi na samom početku kako „… javni bilježnik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali našem pozivu i svojim radovima obogatili sadržaj naše edicije. Gabrijeli Mihelčić koja nas ovaj put podsjeća na nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku. Tatjane Josipović. ovlaštenika prava na tu zaštitu. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zaključku autorica je pregledno sažela tako da se svatko može snaći i uredno izvršiti dostavu pismena. bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. piše o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. dakle. sc. smrti jednoga od supružnika. Brakovi s međunarodnim elementom.

podsjećamo vas na neka od proteklih događanja. 29. Oporuka Marice. već stalna. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Naša. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 5 Renata Pražetina Kaleb razmatra pojam “trgovac pojedinac”. dragi kolega. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatrača u Vijeću notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO VIJEĆA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma poštovani predsjedniče Götte. koja je službeno objavljena sredinom 14.g. Uza zapis i slike o sjednici Skupštine javnih bilježnika u Malom Lošinju. u kratkim vijestima i uz fotografije. Filipa iz Lodija. kolovoza 2012. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne .. supruge trogirskog notara Bernarda pok. javnobilježnička prisjednica iz Rijeke o temi: „Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi“. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. Uredništvo časopisa Javni bilježnik Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donošenje Odluke o prijemu u punopravno članstvo CNUE Hrvatska Javnobilježnička Komora Radnička cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEĆE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na pažnju njemačkog Predsjedništva i predsjednika gosp. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Prema viziji koju je zacrtalo novo Uredništvo. u ovom broju pregled je oporuke Marice. tema iz povijesti javnog bilježništva dr. Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja. Tilman Götte-a U Zagrebu. stoljeća. Prilog je priredila Marija Butković. naglašavajući kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a. i ovaj put uz časopis imamo i prilog koji vam može poslužiti u svakodnevnoj praksi. kada je na Generalnoj Skupštini pod predsjedanjem grčkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača.

sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju. ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih članica CNUE-a.800..sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ ..-tu Grupu članica. uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeću sjednicu Generalne Skupštine CNUE-a. Europskom vijeću i EU Parlamentu.g.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 6 pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU u svibnju 2004.g. Odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4.europski Direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40. da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine. ravnopravno sa ostalim službenim jezicima u EU.00 EUR-a. te da se Odlukom Generalne Skupštine CNUE-a. kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU: 01. kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika. sazvanoj za 14. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ivan Maleković . srpnja 2013. sa utvrđenom godišnjom članarinom od 23. te se aktivno uključio u važne projekte. predlažem Vam: 1..status promatrača u Europskoj mreži Registara oporuka (ARERT).g. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva. da Izvršni Savijet. 4. kao i Hrvatskoj. . raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata – kao promatrača u CNUE-u.u kojem je po prvi puta. a to su: . U statusu promatrača hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a. Time se – sukladno Statutu CNUE-a.aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN). do danas. održani su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Generalne Skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj Notarijata u svim državama članicama. u skladu sa svojim ovlastima. prosinca 2012. kao punopravni član.g. ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u. Zahvaljujem njemačkom Notarijatu i njemačkom Predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno članstvo CNUE-a. rujna 2012. temeljem odredbi Statuta CNUE-a. na kojima se kreirala „notarska politika“ prema Tijelima EU.000 notara na područiju EU – uključujući i hrvatske notare. da se na sjednici Izvršnog Savijeta CNUE-a. a posebice Europskoj komisiji. Odluka donese na sjednici Generalne Skupštine CNUE-a dana 14. kao i da se nakon izjašnjavanja svih članica predloži da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod točkom 1. srpnja 2013.01. uvršten na toj web stranici i hrvatski jezik. pod Vašim predsjedanjem. 3. koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije.. a istovremeno bi započelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat. kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve članice CNUE-a. poštovani predsjedniče Götte. sazvanu za 12. .g. listopada 2012. 2. stekla status Države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura.g. .. utvrdi da će hrvatski Notarijat postati punopravni član Vijeća notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije . te Vam dragi predsjedniče Götte u svoje ime. prosinca 2012. mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji. upućujem izraze našeg osobitog poštovanja. U opisanom razdoblju od rujna 2004. prosinca 2012.g. koja će se održati 14. Slijedom do sada navedenog.g.

npr. S. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. 356. DIKA. 02/07. 2004.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 7 Doc. i kao takvog pretočenog u novi OZ. javnobilježnička dostava u parničnom postupku. 96/08. 88/05. ona stoje u klasičnom režimu općih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali. ZPP-a kojim je uređena tzv. na prijedlog stranke. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci Nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku I. listopada 2012. str. povjere sudovi u parničnom postupku. Pored te funkcije (omogućavanja adresatima da saznaju sadržaj pismena). g... 88/05. 176. 42. 3 Narodne novine br. 1. OZ-a kojim je određeno da Zakon stupa na snagu 15. 21. 8 Narodne novine br. Građansko parnično procesno pravo. ako nije drukčije određeno. a. u st. Što se tiče primjene i važenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi. OZ-a kojim je određeno da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. osim u mjeri potrebnoj za razjašnjenje posebnih pravila. 117/03.9 Primarno se. v. dalje: ZPP.. 123/08. ibidem. UVOD Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. Gabrijela Mihelčić Katedra za građansko pravo. ZPP-a) riječ je o dostavi koju bilježnici obavljaju u slučaju i pod pretpostavkama predviđenim čl. ZPP-a. Smatra se provedenom danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (čl. DIKA. 7 „Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem. dalje: OZ/96. 42/00. Zapravo. OZ-a). tada nedostaci u dostavi nemaju značenje bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku.. dalje: OZ. OZ-a). 112/99. 176. Ona samo implicira da je nadležno tijelo dostave poduzelo sve radnje. a.6 7 Opća pravila koja uređuju dostavu nalaze se u Zakonu o parničnom postupku8 i to u čl. OZ-a određeno je da se pljenidba provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu. Ova pravila ne će biti predmet analize. osim odredaba čl. 133. 133. čl. 4 TRIVA. još Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2008. Pž-2215/10 od 9. a. 5 Čl. listopada 2012. slučaj i što određuje čl. 151/04. st. – 364. U smislu navedene odredbe (čl.. Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upućuju na primjenu općih pravila). S. dr. 176. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. M. V. 2011. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovom postupku. 176.. 84/08. Narodne novine. Među navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz čl. 2 Narodne novine br. 29/99. 10 Inače. st. st. 91/92.3. 1. 133. a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. odnosno mjere kako bi 1 Narodne novine br. 371. 3. Pravila nisu radikalnije izmijenjena.“ VTS.4 To je klasična funkcija ili uloga dostave u postupku (v.. ali nije jedina. Tko je proveo i najkraće vrijeme u praksi znade koliko je važna i koliko muke zadaje uredna dostava. Pravila ZPP-a vrijedit će u slučaju kada neko pitanje nije uređeno ovršnim pravilima i pod pretpostavkom da ovršna pravila ne određuju drugačije. 121/05 i 67/08. Dostava ili dostavljanje «zakonom je propisana aktivnost nadležnih tijela usmjerena na to da se adresatima pruži mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koja im se upućuju». za sva pitanja u vezi s dostavom u ovršnom postupku primjenjuju ovršnopravna pravila o dostavi. OZ-a. supstancijalnih učinaka. dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08. 112/12. 194/03. No prije svega treba naglasiti kako „uredna dostava“ ne znači i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadržajem pismena. Informator. Što nas dovodi do pitanja javnobilježničke dostave uopće. za primjenu pravila ZPP-a o dostavi.10 6 TRIVA. 67/08. M. sc. ZPP-a kada ima tu dužnost. kako je to npr. 173/03. 57/11 I 148/11-pročišćeni tekst. 53/91. čl. a time i nova pravila koja uređuju dostavu u ovršnom postupku. 5998-5999.5 Dakle. dakle. nova pravila slijede strukturu i uređenje dosadašnjega ovršnopravnog režima. b. . Prema čl. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. 367. 88/01. U radu se ne će analizirati niti ovaj institut. čl. inauguriranog u Ovršni zakon2 iz 1996. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovršnom postupku omogućuje i ostvarenje određenih. zakonom predviđenih. dostava se obavlja prema općim pravilima o dostavi iz ZPP-a. –– 149. u ovršnom postupku dostava ima još jednu značajnu ulogu. travnja 2010. Zagreb. 133. 1 se stekle zakonom predviđene pretpostavke da adresati budu u mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koje im se dostavlja. 2. 57/96. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovršnom postupku javni bilježnik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na način kako to predviđaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a..

Po ovom pitanju neujednačenost se pojavila i u korelaciji između uređenja iz čl.). i dijelom st. 8. OZ-a moglo bi se reći da imaju. b) kriterija obavlja li se dostava u ovršnom postupku na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. doživjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. opća pravila o dostavi iz čl. 8. 8. OZ-a sadržana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. uočljivo da bilježnik u ovršnom postupku ima drugačiji položaj od onoga što ga. nadležnog tijela uprave. Promatraju li se samo kroz prizmu bilježničke dostave. 1. 1. OZ/96. 8. općim pravilom o dostavi u ovršnom postupku treba držati pravilo iz čl. Prema njemu.. st. OZ stara je blanketna odredba kojom je određeno da će se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjivati odredbe ZPP-a. putem javnog bilježnika ili neposredno u sudu. 2.d. II... odnosno sudskog namještenika. Dakle. 281. pravila su organizirana tako da postoje opća i posebna. M. navedene osobe i tijela biti ovlaštena obavljati dostavu.-8. Odnos ovih pravila. 8. ali to nije izrijekom predviđeno ovršnopravnim pravilima. čl. 6. Knjiga I. JAVNOBILJEŽNIČKA DOSTAVA U OVRŠNOM POSTUPKU 1. st. međutim. 8. a što je bio i st. dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju bilježnici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 1. 13 DIKA. – 8. 2007. čl. OZa. da opća pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni bilježnik (ili drugo tijelo ili osoba). b) funkciji povjerenika suda. – 3. 133. čl. Građansko ovršno pravo. OZ-a Prvo opće pravilo o dostavi. 252. Narodne novine d. zanimljivi javni bilježnici. Za pitanja javnobilježničke dostave u ovršnom postupku važno je uočiti da položaj i postupanje bilježnika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.. Obilježja općeg pravila.d. izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 8 Ostavljajući po strani pravila ZPP-a. 21. kao tijelo dostave.. 4. kao novopropisane norme. odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. OZ-a među pravilima koja uređuju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. ovakvo uređenje može zbuniti. OZ/96. odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka. st. 8. Posljedica je to posebnog položaja koji bilježnik ima u ovršnom postupku. pravila iz čl. OZ/96. 5. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku. značenje općeg pravila. (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba. nije završeno raslojavanje općih i posebnih pravila o dostavi u ovršnom postupku. st.. čl. Opća pravila iz čl. Uz odgovarajuću mjeru prilagodbe. str. unutar ovršnopravnih pravila. U st. 252. i 5. Zagreb. Općenito Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava.) dijelom su kolidirala s onima iz čl. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim slučajevima kada se bilježnici pojavljuju kao tijelo dostave. Ovim. Rješenja koja su bila predviđena u čl. prodaja nekretnine na dražbi). a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku. 8. 4. 108. imaju samo st. već to pitanje uređuje čl. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviđala dostava na oglasnoj ploči odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod određenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su činili st. dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i 12 Čl. Stoga će i u ovom postupku. 1. kako je već navedeno. OZ/96. OZ/96. OZ-a. OZ/96.-3. te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih bilježnika u ovršnom postupku. kao nadležni za obavljanje dostave u ovršnom postupku. i čl. 8. 8 OZ-a. Opće građansko ovršno pravo. 8. (kojim je tada bila uređena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih bilježnika povodom prijedloga. OZ/96. a što treba naglasiti.. 8. OZ-a nije homogeno opće pravilo. 4. kada je riječ o uređenje načina dostave određenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave došlo do gubitka nomotehničkoga kontinuiteta između «starih» st. 281. OZ-a. – 10. opsežnije izmjene i dopune koje su pretočene u novo ovršno pravilo čl. koja se ostvaruje u osnivanju i provođenju dobrovoljnoga javnobilježničkoga založnopravnog. a tako je i sada. OZ/96. st. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovršnom postupku. promatrati kombiniranjem više kriterija: a) kriterija adresata dostave. kada je riječ o pravilima o bilježničkoj dostavi. ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. U tom će se pravcu analizirati opća i posebna pravila. dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opća ili posebna pravila rješava tradicionalni ključ koji uređuju odnos općih i posebnih pravila. Koja su sve tijela nadležna dostavljati pismena nije određeno OZ-om. toga članka. naime. te c) asekurativnoj funkciji. d. a koje su se već tada pokazale nedovoljno jasne. 8. Nalaze se u čl. (točnije dijelu st.. . Odredba čl. 6. i to s obzirom na to komu se u ovršnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadržano je u čl. st. OZ-a. 8. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.3. jednako kao i u parničnom postupku. ZPP-a i određuje da se pismena dostavljaju putem pošte ili određenoga sudskog službenika..11 Nastavno će se pravila o dostavi. s posebnim naglaskom na bilježničku dostavu. 11 Odredba čl. 1. 5. čl... 1. Tako je. OZ/96. 1.12 ovo pravilo vrijedit će i u ovršnom postupku. . koja proizlazi iz zakonom predviđene ovlasti bilježnicima da postupaju kao ovlašteno tijelo za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ovdje su nam. ponovo. odnosno u ostalim ovršnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li riječ o slučaju: a) kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadrži ih. ima u parničnom postupku. a pozivom na čl.. pa je ostalo nejasno zašto ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadržaj čl. Tako Dika govori o tri funkcije bilježnika u ovršnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji. 8. čl. Znajući da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u čl.. 21. 281. usporedi li se položaj bilježnika kao tijela (osobe) dostave u ovršnom postupku s onim u parničnom postupku. kada je bilježniku povjereno provođenje određenih ovršnih radnji (npr. S tim. 8. ili b) kada se dostava obavlja putem javnog bilježnika. a koja su jednaka novim pravilima). Tim više što je. Za st.

veljače 2006. nja pismena na oglasnoj ploči. dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploči suda. obavlja se na adresi sjedišta upisanoga u upisnik. Posebna pravila iz čl. Kada je adresa sjedišta upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu. 1. OZ-a određuje da će se na način iz st.obaviješten« ili »stan zatvoren . i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploči vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Informator. na zahtjev ovrhovoditelja. primjenjuju se i na dostavu fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. međutim. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploče vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 „Ako je dostavnica rješenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraćena sudu s naznakom »obaviješten-nije podigao pošiljku«. studenoga 2003. – 4. 1. trgovcu pojedincu. primjenjuje se i kada je riječ o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. 1. OZ-a sadržano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 2006. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. prema kojem se način dostave ravna određenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovršnom postupku. 2007. Pž-3694/04 od 8. dostava se ne ponavlja. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovršnom postupku ima adresat. Odnosno ovršenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz čl. zatim na adresu sjedišta iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploči dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. U slučaju da dostava na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije. 1. uređeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. Pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave 3.14 U slučaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Sljedeće opće pravilo o dostavi. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploči suda ili da uopće nije istaknuto ili sl. te 3. 4. 8. ili b) kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. potom na adresu naznačenu u odgovarajućem upisniku te. valjana je u slučaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu. a s obzirom na to kome se dostava obavlja. te ponovno pokušati dostavu rješenja o ovrsi. I to: a) kada ona ima svojstvo ovršenika (protiv nje se provodi ovrha). ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. sadržano je u čl. 2. st. Usporede li se pravila iz st. odnosno b) drugog bilježnika. 2. i st.. st. Pž-6238/03 od 4. To vrijedi u slučaju kada je riječ o različitim adresama. 1. 5578 . Njime se predviđa da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. Premda to u samom pravilu ne stoji. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. pravilo iz st. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznačio u prijedlogu za ovrhu. 8. 8. st. 8. i 5. Dakle. OZ-a obavlja: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi: 1. odvjetnici. 1. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. 1. dostava ovršeniku može obaviti putem javnog bilježnika.obaviješten«) proizlazi da se prostorije ovršenika . a kada je riječ o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izriče novčana kazna ili kazna zatvora: 1. I to: a) bilježnika koji odlučuje u postupku.. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 2005.“ VTS. OZ-a. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. OZ-a U odredbi čl. Pravila o dostavi iz st. Informator. Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokuša dostaviti na adresu naznačenu na prijedlogu za ovrhu.. „običnim“ ovršenicima. a ne neurednoj dostavi. 5454. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. Što ne znači. 2.1. c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjedištu svoje obrtničke radnje. „Dostava rješenja o ovrsi pravnoj osobi. Svejedno je. – 3. 2. . Što znači da se dostava ovršeniku u smislu pravila čl. nije dopušteno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploči suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 9 odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. te 3. konačno. st. dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu. je li riječ o dostavi ovrhovoditelju. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. Informator. U st.5579. 4. st. za zaključiti je da je st. da nije dopušteno dokazivati npr. Pž-1188/06 od 22. Pri tome nije od značenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. 1. javni bilježnici. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. OZ-a. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. Riječ je o neposrednoj dostavi.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću.. 5402.obrtnika nalaze na adresi iz ovršnog prijedloga. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedišta upisanoga u upisnik (u slučaju kada je ona različita od naznačene u prijedlogu za ovrhu). naime. 3. trgovci pojedinci. 2. i b) kada joj izriče novčana kazna ili kazna zatvora. pravilo iz čl. već ga može dostaviti putem oglasne ploče suda. Naime. ovršeniku ili sudioniku u ovršnom postupku. javnom biljež15 „Ako iz napomene dostavljača (»odsutan . 8. a nakon toga niti na adresi sjedišta upisanog u upisnik. lipnja 2004. radi se o neuspjeloj. ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv. putem oglasne ploče suda. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. 8. sud nije dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovršenika koja je upisana u registar obrtnika. ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku.. 2.“ VTS. uređena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom. pa se može zaključiti da je dostava pokušana na pravilnu adresu.15 Jednako kao i u prethodno navedenim slučajevima. liječnici itd. Prema njemu. st. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploče. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu.“ VTS.

Dostava se obavlja tako da javni bilježnik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik. st. 8. 281. 1. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. st. OZ-a sadržana su posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. – 3. 8. st. 8. saslušanje svjedoka. odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika. Najprije treba uočiti da se ova pravila odnose na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svom uredu. a ne bilježniku koji odlučuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. te b) s obzirom na određena svojstva ovršenika kao adresata dostave. OZ-a i u njoj sadržano pravilo prema kojem se naknada troškova može zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. te 3. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja. OZ-a). zakonodavac ovdje ne određuje. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 179. Jednako kao i u slučajevima iz čl. U odnosu na ove troškove primijenila bi se odredba iz čl. st. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred općim pravilima. 5. odredi ovrha protiv ovršenika. bilježnik kojem nisu predujmljena sredstva za troškove dostave nije dužan obaviti dostavu. OZ-a uređuje dostavu i to rješenja o ovrsi „običnom“ ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatražiti već u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. st. 6. – 3. a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. radi naplate predvidivih troškova postupka. st.2. 8. vratiti molbu. «pravnu pomoć dostave». 6. dok pravila iz čl.” Potrebno je uočiti da odredba čl. tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. itd. 3. pri tome ne predviđaju ništa posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. st. Treba 16 Zakonodavac je naziva “pravna pomoć dostave. te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. uočiti. st. OZ-a). S tim da se troškovi izazvani javnobilježničkom dostavom izravno podmiruju bilježniku koji obavlja dostavu. otpravak kojega dostavlja bilježniku koji ga je zamolio pravnu pomoć dostave (čl. 2. 6. OZ-a da troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe. odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. u slučaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću: 1. Kakve će posljedice za ovršni postupak (i da li će ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizići iz činjenice što ovrhovoditelj nije predujmio troškove dostave. OZ-a predstavlja «suženu inačicu» čl. savjetnik i vježbenik (čl. U čl. 281. 14. OZ-a trebaju se steći određene pretpostavke. 6. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz čl. 8.18 U slučaju kada dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. 7. 1. st. – 3. a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobilježnički prisjednik. OZ-a uređuje tzv. b) ako mu nije poznato tko je nadležan obaviti dostavu. OZ-a U odredbi čl. 8. dostava obavi putem javnog bilježnika. st. st. javnobilježničku pomoć dostave16 koju su bilježnici dužni ukazivati jedan drugome u ovršnom postupku. 17 Po svemu čl. 18. 8. Međutim. međutim. OZ-a usporedno govori o „zamoljenoj radnji“ i „pravnoj pomoći dostave. Kako bi se dostava obavila putem javnog bilježnika u smislu čl. I predviđaju dostavu: 1. Čl. liječniku. Prva od njih je da je ovrhovoditelj bilježniku koji odlučuje u postupku stavio takav prijedlog. OZ-a. st. odvjetniku. Pravilo iz čl. da u slučaju kada dostavu obavlja zamoljeni bilježnik. 281. I dok sudovi međusobno mogu tražiti poduzimanje određenih parničnih radnji (npr. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 18 Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. Opće pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije riješeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne uređuju drugačije. st. 6. OZ-a uređuju dostavu „posebnim“ kategorijama ovrhovoditelja u svim ovršnim postupcima (dakle. 8. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 4. . Naime. Određuju li posebna pravila drugačije kada predviđaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploči javnog bilježnika i uz tako obavljenu dostavu vežu presumpciju izvršene dostave? Istina. molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika. OZ-a bilježnike u ovršnom postupku ovlašćuje samo na tzv. Posebna pravila iz čl. 2.). 281. na zahtjev ovrhovoditelja. 8. odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti bilježnika od koga je primio molbu. st. U slučaju da zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti dostavu može: a) ustupiti molbu nadležnom bilježniku. ustupanje radi razmatranja određenog spisa i sl. OZ-a s pravilima iz čl. 7. Također. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. st. uza zamolbu za dostavu prosljeđuje se bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se. 6. 8. 6. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. 5. 8. st. neposrednu dostavu bilježnik može obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu službenom području. te 3. 6. dakle kada taj bilježnik nije ovlašten obaviti dostavu.17 Naime. pravilo iz čl. ZPP-a kojim je uređena pravna pomoć koju su sudovi u parničnom postupku. pismeno koje treba dostaviti. To bi vrijedilo i u konkretnom slučaju. odnosno protivnika osiguranja. Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaća se javnobilježnička pristojba (čl. 281. 8. i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave). – 10. 281. OZ-a uređena je dostava rješenja o ovrsi ovrhovoditelju. 8. predvidivi troškovi u smislu čl. čl. Određeno je da će nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda.“ Misli se na pružanje pomoći neposredne dostave pismena ovršeniku u postupcima ovrhe. 1. OZ-a). dužni pružati jedni drugima. S druge strane. Postoji li u jednome mjestu više javnih bilježnika. 8. st. Izričito je propisano u čl. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovršeniku. st. Vrijedit će predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. 5. 5. troškovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu. – 10. ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 10 niku. odnose se na dostavu 19 Ova odredba određuje da ovrhovoditelj. treba imati u vidu i da ti troškovi nisu tzv. st. kada bi predmetnim pravilima bila uređena ista pitanja. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom bilježniku sredstva za pokriće troškova dostave.

“ VTS. javnom bilježniku. Ovaj komplicirani hodogram općih i posebnih (i posebnijih pravila) ne završava čl. i 10. 281. naime. u slučaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. odnosno 281. smatra se da je ovršni postupak obustavljen nakon što istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku. u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a. Druga je predmnjeva predviđena u čl. st. sud odnosno javni bilježnik mora pokušati dostavu i na tu adresu. 281. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. dostava obavlja putem javnog bilježnika (neposredno). st. Javnobilježnička dostava – kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem bilježnika21 Kako je prethodno navedeno. Rekapitulira li se rečeno uz čl. st. 8. Njome je propisano da će bilježnik. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.20 te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. 10. 7. uočiti dio odredbe koji kaže „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju … Znači li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. 7. 8. OZ-a. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. OZ-a. otpravak kojeg će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave. 7. st. 4. Važno je da u toj obavijesti bilježnik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviđene u čl. st. OZ-a. st. OZ-a. ako u tom roku ovrhovoditelj nije od bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. bilježnik o toj činjenici dužan izvijestiti ovrhovoditelja. 5738. osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga. 281. – 4. Njime je predviđeno da. na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika. 2009. 4. st. 6. itd. 281. može se zaključiti da je: a) nakon druge neuspjele poštanske dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. odvjetniku. na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela. 6. Iz navedenog. OZ-a i čl. a nakon što je dostava u dva navrata ostala bezuspješna. OZ-a javni bilježnik je dužan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspješna uputiti ovrhovoditelju 20 „Rješenje o ovrsi može biti dostavljeno ovršeniku putem oglasne ploče samo ako sud odnosno javni bilježnik nema saznanja o adresi ovršenika. 9. te c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. i to kao preasumptio iuris et de iure. . a kada je riječ o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izriče novčana kazna ili kazna. daljnje aktivnosti u pogledu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku doći će u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloži. OZ-a. izda potvrdu da je postupak obustavljen. 2. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. st. liječniku. 3. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. putem pošte ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik. U skladu s njom. st. 281. Treba. OZ-a. u čl. U slučaju da je iz vraćene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovršenik odselio. 3. OZ-a. trgovcu pojedincu. 281. Prva je ona iz čl. bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. OZ-a. 215. OZ-a iz kojeg proizlazi da će se postupak obustaviti. Bilježnik je u ovim slučajevima dužan do21 Dostava putem javnog bilježnika u OZ-u predviđena je npr. Čl. odredba čl. siječnja 2008. sintezom odgovarajućih pravila čl. pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom. te e) tu činjenicu bilježnik koji odlučuje u postupku dužan prosuđivati primjenom čl. OZ-a. st. c) ovrhovoditelj ovlašten zahtijevati da se dostava izvrši ili putem bilježnika koji odlučuje u postupku ili putem bilježnika na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva. Prema čl. 10. premda takvo što ne predviđa čl. 8. Postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u čl. OZ-a. 202. Ne uspije li. 214. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku poduzetoj osobnom dostavom putem pošte na adresu iz prijedloga za ovrhu. Pž-4344/07 od 16. st. čl. 8. te 3. Dakle. na zahtjev ovrhovoditelja. st. One su u vezi s dvije predmnjeve predviđene u ovim odredbama. 1. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. st. 281. svibnja 2007. Informator. neovisno o tome što ta adresa nije adresa ovršenika upisana u sudskom registru. 8. može se u odnosu na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zaključiti da se: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi. a u svjetlu pravila iz čl. OZ-a uređuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog bilježnika u slučajevima kada je OZ-om predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog bilježnika. 281. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju. čl. a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. 8. st. zapravo kaže: „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost …“ . 2. predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči.). 4. dostava obavlja: 1. d) zamoljeni bilježnik dužan u slučaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj činjenici obavijestiti bilježnika koji odlučuje u postupku. 281. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. Predviđena je dužnost bilježnika da u tom slučaju.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 11 posebnog pismena-rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana dužan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave. OZ-a. OZ-a. Vrijedi. st. 9.

ZPP-a). Dakle. 1. u skladu s čl. 1. odnosno kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. OZ-a. ovršenike ili sudionike. 8. st.22 Određuje da se dostava. 4. prema odredbi čl. pak. Ne govori se. 1. b) ako na toj adresi ne uspije. Njima je uređena dostava pismena u ovršnom postupku i vrijede neovisno o tome je li riječ o osobi ovrhovoditelja. OZ-a. Svim ostalim ovršenicima. naravno. odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi. na koji način. 21. st.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 12 stavu obaviti na način kako to predviđaju pravila OZ-a. OZ-a. 8. – 149. ništa o tome može li se dostava obaviti putem javnog bilježnika u slučajevima kada OZ-om to nije izrijekom određeno te. 8. kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Pravilo se nalazi u čl. ZPPa. OZ-a. OZ-a. OZ-a koji uređuje nadležnost suda za postupanje u različitim slučajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. obavlja na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik. 133. – 289. . st.Najprije postoje opća pravila koja se odnose na sve ovršne postupke neovisno o tome je li riječ o ovrsi koja se određuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. međutim. OZ-a. – 3. 1. st. – 149. . III. Dakle. ZPP-a. b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom. supra). isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploči suda. – 3. st. ona se treba obaviti na taj način. OZ-a. odnosno primjenom kojih pravila? Primjena čl. 2. ovrhovoditelj može predložiti neposrednu bilježničku dostavu ili putem bilježnika 22 Pravilo se nalazi među onima kojima je čl. st. pod pretpostavkom da posebnim ovršnim pravilima nije što drugo predviđeno. b. IV. ukoliko može. ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena. ovršenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom općih pravila o dostavi u parničnom postupku. odnosno bilježnik na čijem se području nalazi ovršenikova adresa u slučaju kada se nalazi izvan sjedišta bilježnika koji odlučuje u postupku.Posebnim je pravilima određeno. postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u čl. Javnobilježnička dostava – kada se OZ-om izrijekom ne predviđa dostava putem bilježnika U slučajevima kada je pravilima OZ-a predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. Ta pravila vrijede samo kada je riječ o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovršnim postupcima koji se vode na temelju ovršne isprave. b. st. 8. st. 8. i 3. 2. Da bi došlo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke. – 3. 8. kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovršeniku ona se obavlja na način kako je opisano u toč. Odnose se samo na određene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. Da je tome tako proizlazi i iz čl. dakle kada se tim osobama obavlja dostava. Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku. u smislu čl. dostava se obavlja prema općim pravilima čl. Uređujući u predmetnoj odredbi dostavu ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. predviđaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. pa je jasno da se odnosi na oglašavanje u slučajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. 287. ako se radi o posebnim kategorijama ovršenika (v. 278. trgovci pojedinci. a samo ako njima nisu uređena određena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne određuju drugačije. ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. a pozivom na čl. ZPP-a. st. odvjetnici. b. ovršenika ili sudionika u postupku kao adresatima. . Ono uređuje pretpostavke za neposrednu bilježničku dostavu i određuje da dostavu može obaviti neposredno bilježnik koji odlučuje u postupku (kojeg može zamijeniti prisjednik. javni bilježnici. da pravila iz čl. st. Međutim. 1. u skladu s odredbama čl. kada je riječ o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predviđa u čl. savjetnik ili vježbenik). To su pravila iz čl.a. da je dostava u dva navrata ostala bezuspješna te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. zakonodavac nije razlučio ovršenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na uređenje koje je predviđeno u čl. Naravno. 4. – 3. primjenom općih odredbi ZPP-a (čl. – 149. 133. OZ-a vrijede za sve ovršne postupke. 133. ako za to postoje pretpostavke iz čl. 8. U navedenom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo- . 21. OZ-a uputila bi na zaključak da će se u slučajevima kada OZ-om nije predviđena javnobilježnička dostava. a pozivom na čl. OZ-a. 4. 8. OZ-a. I. ZAKLJUČAK Pravila kojima je uređena dostava u novome ovršnopravnom režimu moguće je grupirati na sljedeći način i zaključno navesti kako slijedi: I. Opća pravila iz čl. 1. II. 21. i c) fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. 133.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. dostava obaviti na način kako to predviđa ova odredba. pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. S tim da u slučaju ako ostane dvaput bezuspješna. 1. točnije pozicije ove odredbe u ovršnopravnom sustavu. 287. međutim. 5..Najprije. . Pretpostavka je za ovu dostavu. odnosno na sve ovrhovoditelje. III. ovog zaključka. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st.Kada je riječ o ostalim kategorijama ovrhovoditelja. OZ-a uređeno sudjelovanje bilježnika u ovrsi. 1. st. liječnici itd. – 3. 8. OZ-a. Kazano je. 1. iako po svojoj naravi opća pravila. obavlja se na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.

8. ili putem zamoljenog bilježnika. 133. st. st. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. b. te b) da je za provođenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj bilježniku podnio pisani zahtjev. st. st. OZ-a. ZPP-a. 6. OZ-a. odnosno putem zamoljenog bilježnika (čl. – 149. 1. 7. OZ-a). Pravilo čl. bilježnik rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. 281. st. 8. 133. OZ-a određuje da. st. Dakle. 8. 21. .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 13 koji odlučuje u postupku. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. st. ZPP-a.Konačno. 4.Daljnja posebna pravila o dostavi ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u čl. dok se pravilo iz čl. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 281. st. 1. OZ-a jer se odnosi na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 281. 8. odnosno ako ne uspije ni na toj adresi. odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predviđeno je u čl. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. a pozivom na čl. st. ovrhovoditelj ovlašten predložiti neposrednu javnobilježničku dostavu putem bilježnika koji odlučuje u postupku. 7. ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije. dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovršenik neka od osoba navedena u čl. 4. Pretpostavka je za dostavu rješenja o ovrsi ovršeniku na navedeni način (čl. OZ-a) da je: a) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. b) Kada je ovršenik bilo koja druga osoba (dakle. 281. S tim da je. uopće. 1. Ovo je pravilo (pravilo iz čl. OZ-a). 4. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. VI. Dakle. – 3. OZ-a. rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. S tim da će. st. fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. 7. a pozivom na čl. 1. b. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. Prema njemu će bilježnik. – 10. zatim na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. OZ-a. 8. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. – 149. . . 281. Ona uređuju dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 7. po svojoj naravi. – 3. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u čl. 21. posebnije od onog iz čl. V. st. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. st.

1 UoEZ. Tim je teže osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. Preduvjet za to je samo taj da je ograničenje slobode pružanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalaže nacionalno zakonodavstvo primjereno i nužno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. Osim toga. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem dopuštenosti pridržaja državljanstva kod imenovanja bilježnika navodi da se bilježničkim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od općeg interesa. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJEŽNIČKIH POSLOVA Sada ćemo se osvrnuti na učinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju bilježničkih poslova. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opći interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ograničenja prava na poslovni nastan. Takvi „putujući bilježnici“ tada bi zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice. To bi iziskivalo previše resursa. propisi nacionalnog prava kojima se ograničava sloboda pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana bilježnika u pojedinoj državi članici mjerit će se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju bilježničkog zvanja nužan kako bi se zajamčila pravovaljanost i pravna sigurnost bilježničkih usluga ili proizvoda. U većini država članica stručna kontrola i kontrola pridržavanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadležnost sudova. Bilježnički posao služi prije svega tomu da se zajamči pravovaljanost i pravna sigurnost akata između privatnih osoba. kako za nacionalne sudove. III. UVOD Opisati sve učinke europskog prava na zvanje i posao javnog bilježnika izašlo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige. tako i za veliki broj bilježnika koji bi željeli koristiti slobodu pružanja usluga. provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je bilježnik imenovan morala bi obuhvaćati i sadržaj bilježničkog akta. Uistinu. Pod time se podrazumijevaju propisi koji određuju gdje i na koji način bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. sukladno odlukama Europskog suda. II. s druge strane. Znači li to da bilježnici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pružati svoje usluge izvan teritorija države u kojoj su imenovani za bilježnika? . Iz toga proizlazi da time za bilježnike u Europi ne započinje era sveobuhvatne slobode pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. presudio da bilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. U članku 45. st. U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa i bilježnici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik prilikom primjene prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTIČNOM RADU JAVNIH BILJEŽNIKA Javni bilježnik primjenjuje pravo.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 14 Michael Becker Javni bilježnik iz Dresdena Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao I. mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se može opisati utjecaj na javne bilježnike i njihov djelokrug rada. Međutim. Štoviše. pa time i odgovarajuću primjenu stranog prava. u nizu odluka vezanih uz pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice. 45. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. Europski sud je. Time može doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacija koje bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije. Pa ipak. to ne znači da u pojedinim državama članicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvrđeno je da poslovi koji su u državi članici stalno ili privremeno povezani s obnašanjem javnih ovlasti ne podliježu UoEZ. U velikim državama ili državama članicama koje imaju federalni ustroj teško je obavljati efikasnu kontrolu već izvan vlastitog sudskog okruga.

Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. Pa ipak. Članak 295. Kao rezultat možemo predvidjeti da se i kod načelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog bilježnika uslijed toga neće značajno povećati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pružanja usluga. U konkretnom slučaju Europski sud je odbijanje nacionalnih službi proglasio razmjernim. Povelje temeljnih prava Europske unije i člankom 8. uvedeno zbog organizacijskih razloga. Nadalje. U mnogim je pravnim porecima zaštita od preuranjenih odluka zajamčena time što bilježnik ne smije sastaviti ispravu. zapravo se ne može razabrati na koji bi se način zabranom stranih bilježničkih isprava u zemljišnim knjigama ostvarila efikasna zaštita potrošača. Za razliku od toga. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se može razlikovati od države članice do države članice. Stoga kod ugovora koje je sastavio bilježnik nije potrebna naknada „cooling-off“ faza. takva regulacija može biti protivna javnom poretku neke druge države članice. 58. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. a samo je učinak na treće povezan sa sastavljanjem isprave od strane bilježnika. IV. Aktualna verzija Direktive o pružanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih bilježnika koji su im povjereni od strane državnih tijela. Realno je da zaštitu koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo bilježnici iz vlastite zemlje. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog života. ili ne protekne rok za premišljanje. Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. Novim člankom 710. . Stoga će daljnji razvoj ovisiti o tome hoće li se takva ograničenja s gledišta europskog prava smatrati razmjernima. Zaštita službenog jezika države članice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim korištenjem vlastitog imena na drugom jeziku. 1. To ograničenje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave. ili kongetnim razlozima koje naleže opći interes. Budući da je prema francuskom pravu ugovorni odnos između dvije stranke obvezujući i bez da je ispravu sastavio bilježnik. Kao primjer za takvo postupanje država članica naveo bih zakon o novom ustroju zemljišnih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u ožujku 2011. UoEZ državama članicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasništvu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 15 Države članice stoga su već počele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proširile aktivnosti stranih bilježnika. Stoga nadležnim nacionalnih službama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. Značaj njezine primjene sve više raste time što se razabiru i njezini učinci na građansko pravo. pa stoga i opravdanima. Te presude u odnosu na posao bilježnika potvrđuju da Povelja temeljnih prava ima neposredne učinke na građansko pravo domicilne zemlje. dok nisu ispunjeni određeni preduvjeti. možemo ustanoviti da su države članice počele revidirati svoje nacionalne propise o vlasništvu. Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi učinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE Na posao bilježnika ipak sve više utječu druge temeljne norme koje potječu iz europskog zakonodavstva. već takve dijelove imena može transliterirati na službeni jezik te zemlje. ne smije izlaziti iz okvira onoga što je nužno za ostvarenje tog cilja. st. nacionalni propis mora biti takav da se njime može osigurati ostvarenje cilja kojemu služi. nenavođenje tih dvaju pojmova faktički vodi do toga da osoba ima dva imena. kao i učinkovita organizacija takvih poslova. U jednom je drugom slučaju Europski sud donio odluku da građanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su stečeni u inozemstvu u matičnim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla. Budući da se u konkretnom slučaju prema mjerodavnom pravu riječi “kneginja od” ne smatraju plemićkom titulom. ili – ukratko rečeno – mora biti u skladu s načelom razmjernosti. On. UoEZ. te da njihova zaštita utemeljene člankom 7. Stoga napeto očekujemo ishod. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem službi jedne države članice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog državljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj državi članici. Država članica stoga može sama odlučiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi građansko-pravni ugovori polučili učinak. zaštiti potrošača i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina. već sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila. dakle. Kao što je poznato. Razlike između dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. članak 295. ako je to opravdano razlozima navedenim u čl. Pritom će svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi države ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ograničenje. Stoga i u svakodnevnoj bilježničkoj praksi treba voditi računa o daljnjem razvoju prava. Tom se odredbom očito htjelo osigurati pridržavanje nacionalnih francuskih propisa o državnoj upravi. dopušteno je da se učinak ugovora zbog zaštite potrošača općenito veže uz sastavljanje isprave od strane bilježnika koji poznaje vlastiti pravni poredak. Pridržavanje odredaba zaštite potrošača također je izvorna zadaća bilježnika. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograničiti nacionalnim propisima. budući da ne može doći do preuranjene odluke. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. To vrijedi prije svega onda kada se zaštita potrošača osigurava propisima čiji su predmet proceduralne odredbe. gdje je u tom trenutku živio. Građanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih bilježnika u Francuskoj općenito nemaju učinak u zemljišnim knjigama. UoEZ međutim ne vodi do toga da vlasnički propisi koji postoje u državama članicama više ne podliježu osnovnim načelima Ugovora. Štoviše. Ono što iznenađuje jest da se ta pitanja ne uređuju u nacionalnim strukovnim propisima. faktički u pravnim poslovima na francuskom tržištu nekretnina vodi do isključenja sudionika koji nisu Francuzi. To načelno predstavlja veliki nedostatak.

Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. 4.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 16 V. pravu koje se primjenjuje. dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna. Isključenje pojedinačne isprave iz područja primjene u drugim pravnim porecima. treba odvagnuti hoće li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci će se preuzeti. no nije nužno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. ili se pak radi o bliskom članu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona – koliko je poznato – bliska u smislu čl. robe ili druge imovine na osobe osumnjičene za terorizam. kao što smo pokazali na primjeru Francuske. ne utječe na stvarnu dokaznu snagu. ako bi takav učinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. 2. a tiču se svakodnevnog rada bilježnika. 14. te valja poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije.10. Međutim. bilježnik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ući. To ćemo pojasniti na nekoliko primjera.2007. zabranjuje prijenos novca. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu. to valja razlikovati od prekogranične dopuštenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih bilježničkih isprava. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11. 3. Budući da isprave.05. u postupku prethodnog pitanja višeg suda u Berlinu odlučio da one osobe koje se vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjičenih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemačkoj ne mogu biti upisane u zemljišne knjige kao vlasnici. Ta spoznaja znači da će bilježnik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomoć želeći sastaviti ispravu koja bi trebala imati učinak u inozemstvu. rujna 1968. a čija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadržaj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadležne službe ili drugog ovlaštenog tijela. Bilježnici imaju specifične obveze vezane uz utvrđivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih slučajeva. on mora ustanoviti u čiju se ekonomsku korist određeni posao sklapa. 2 Direktive 2006/70/EZ („politički izložena osoba“). Uredbe o uzdržavanju1 izričito predviđa priznavanje javnih isprava iz drugih država članica. sastavlja javne isprave. Članak 48. priznavanju i izvršenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdržavanje. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave. 2 njemačkog Zakona o javnim bilježnicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. već i u samim ispravama.2002. Zasnivanje „poslovnog odnosa“ od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnošću neposrednog pretpostavljenog. Službena obveza utvrđivanja identiteta „ugovornog partnera“ i provjera identiteta ovdje su stavljene u službu borbe protiv pranja novca. st. Bilježnici stoga u skladu s čl. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra ništetnom. kako bi se sud države u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati. bilježnik utvrđuje identitet osobe za koju sastavlja ispravu. kao što je to slučaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali. ili tko je fizička osoba na čiju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. Zakonodavstvu u drugim državama članicama je prepušteno da odluči hoće li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv učinak. Tu posebice treba voditi računa o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. vrijede dodatne obveze brižnog postupanja. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu rođenja. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA Pored ovih načelnih pitanja na propise naše struke uvelike su utjecali poticaji koji su došli od europskog prava. ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i čl. kao što je poznato. koja obnaša ili je obnašala važnu funkciju. Pritom mora voditi računa o čl. Na temelju njih se može provesti ovrha u drugoj zemlji. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu. 1 Uredba (EZ) br. Zaštita podataka Kao što je poznato. osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla. 10 Direktive o zaštiti podataka. Bilježničke isprave koje imaju prekogranični učinak Bilježnik. Pritom se navodi posebna definicija javne isprave. Međutim. imaju ovršnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvršenje sudskih presuda. Sporazuma o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27. 1. dakle tko je fizička osoba u čije vlasništvo prelazi predmet transakcije. . svrsi obrade za koju podaci služe te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdržavanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla. ili njemu podređenih rukovoditelja. tako da one mogu postati javne isprave samo ako se uključi služba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajuća ovlaštenja u zemlji iz koje potječu. Uredba Europskog vijeća 881/2002 od 27. to ipak vodi do isključenja stranih bilježnika s pravnih tržišta u drugim zemljama. 50. prema kojoj bilježnik osobi čiji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju. 4/2009 Europskog vijeća o nadležnosti. Pranje novca Trećom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom bilježnici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima uključeni u područje primjene tog propisa. Nadalje. Osim toga. koje potpadaju pod čl. Ukoliko se radi o fizičkoj osobi koja nema sjedište u tuzemstvu.

obrasce predviđene prilozima uz Uredbu. U međuvremenu je u bilježničkom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovršnu snagu. toč. a služe za ovrhu u inozemstvu. Međutim.Službeni list br. 1259/2010) b) pravo mjesta (države) u kojem se nalazilo zadnje zajedničko prebivalište.2012. europske norme kojima se građanima EU izričito dopušta mogućnost odabira mjerodavnog prava. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 7. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu tražiti sukladno čl. bez obzira kojeg su državljanstva. bilježnik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograničnog spajanja poduzeća.09. gdje na temelju njih također mora biti moguća ovrha. ako se njegovo zadnje uobičajeno boravište nalazilo u Španjolskoj. mogu predvidjeti još striktnije formalne kriterije. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena. godine o statutu Europskog društva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 26. ovisno o slučaju. 5. Hrvat koji se trajno nastanio u Španjolskoj može odabrati hrvatsko nasljedno pravo. Time se. otklanja se problem trenutačne partikularne primjene prava kod prekograničnih ostavinskih postupaka.2010. c Uredba (EU) br. međutim. Europsko vijeće usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu. Za sve ljude koji trajno borave u Njemačkoj i tamo umru. b Uredba (EU) br. U pojedinim zemlja on čak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje važi za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija poziva se na bilježnike kada podnositelju zahtjeva izričito dopušta mogućnost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave. ako ne odabere mjerodavno pravo. Odabir režima bračne imovine Dana 20. 1259/2010 Europskog vijeća za bolju suradnju na području prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. VII. BILJEŽNIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE Međutim. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeđivanju može odabrati nasljedno pravo zemlje čiji je državljanin. pri čemu sporazum mora sadržavati datum i potpis bračnih drugova. L 310 od 25/11/2005.06. mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati u slučaju rastave ili brakorazvodne parnice. rujna 2005. doduše. ako oba bračna druga imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici prilikom sklapanja takvog sporazuma. već i u državi članici gdje će spajanje poduzeća također imati učinke. Države članice. koji svoje sjedište može premjestiti u neku drugu državu članicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost. 2157/2001 Europskog vijeća od 8. Tada će se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. U Direktivi o spajanju poduzeća3 iz 2005. ne samo u domicilnoj zemlji. 5. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma. Primjerice. 1259/2010) c) pravo mjesta (države) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (čl. a Uredba (EU) br. vrijedit će dakle njemačko nasljedno pravo. Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo određuje prema istim pravilima. Uredba o nasljednom pravu Dana 08. Naposljetku. str.2005. st. Kod monogamnih i poligamnih brakova između muškarca i žena stranke od 21.12. ako se u državi članici iz koje potječu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija. 2. godine o spajanju društava kapitala iz raznih država članica . VI. Nadležna služba države podrijetla na zahtjev stranke koje se to tiče sastavit će izvod iz javne isprave koristeći. značaj europskog prava izlazi iz okvira praktičnih pravila struke. Time što se u svim državama članicama EU (osim Danske. 50. U tu se svrhu sastavljaju ovršne isprave na više jezika koje u inozemstvu mogu poslužiti kao ovršni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka. 1. u budućnosti će se primjenjivati španjolsko nasljedno pravo. tada je dovoljno da se vodi računa o formi propisanoj u jednoj od država članica. . 1) i Prilog I. U kontekstu praktičnog rada ovdje su posebice značajne 2 Uredba (EZ) br.06. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograničnih ostavina (ujednačavanje međunarodnog privatnog prava). na snagu je stupila Uredba (EU) br. listopada 2001. 1 i dalje. o priznavanju stručnih kvalifikacija – Službeni list br L 255/22 od 30. 4 Ti primjeri potvrđuju da se bilježnicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadaće kod kojih imaju aktivnu ulogu. toč. ukoliko barem jedan od njih još uvijek tamo boravi (čl. 5. Uvođenjem Europskog dioničkog društva2 osnivanjem takvog društva na temelju bilježničke isprave stvara se novi pravni subjekt. Ukoliko se uobičajeno boravište bračnih drugova nalazi u različitim državama članicama.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 17 Javne isprave koje imaju ovršnu snagu u državi iz koje potječu moraju se priznati i u drugoj državi članici. Opće pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo države u kojoj se nalazilo zadnje uobičajeno boravište ostavitelja. listopada 2005. već prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (države) uobičajenog boravišta (čl.2012. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla. toč. načelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotične zemlje. NOVI HORIZONTI ZA BILJEŽNIKE Nedavni razvoj na području sekundarnog prava EU ima znatne učinke na posao bilježnika.

eu kojoj mogu pristupiti bilježnici i građani.successions-europe. dati sastaviti ugovor o nasljeđivanju u skladu s njemačkim nasljednim pravom. Uvođenjem opcije odabira prava u građanskom pravu bilježnik čak štoviše postaje motor europske integracije. Tu se. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktički „importiraju“ pravni instituti kao što je zajednička oporuka ili ugovor o nasljeđivanju. On je sada izričito pozvan da državljanima EU kod prekograničnih pitanja u raznim životnim situacijama omogući da uživaju u plodovima integracije. Njemačko-francuski bračni par koji stanuje u Francuskoj sada može pred njemačkim. . ili nije nevjerojatno da će se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju. nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nužnom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omogućuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava. godine osnovale Europsku notarsku mrežu (ENN). nacionalna rješenja o nasljeđivanju. Dok smo u prvoj dekadi učinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava. nasljednici ubuduće neće morati u svakoj državi članici tražiti izdavanje (novog) rješenja o nasljeđivanju. a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava. sporazum o nužnom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (države). Tako će se preko Europske notarske mreže (ENN). Dakle. odnosno postavke koje je dao bilježniku. Bilježnik je. Budući da se na temelju odabira prava u skladu s načelom „sve ili ništa“ primjenjuje pravo određene zemlje. dakle. primjerice njemačko rješenje o nasljeđivanju. sada su bilježnici neposredno uključeni u proces integracije.  U slučajevima kada postoji imovina u inozemstvu. Europsko rješenje o nasljeđivanju. Te nadalje. koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali. Naposljetku. Cilj te mreže je da se kod svih prekograničnih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata članica CNUE-a. Poput Europske pravosudne mreže za suradnju u građanskim i trgovačkim predmetima (EJN). Europska notarska mreža (ENN) neće preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. ali i pred francuskim bilježnikom. od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi. gdje se nalazi prebivališta ili pravo zemlje čiji je ostavitelj državljanin. uvijek najprije treba postaviti pitanje koji će pravni poredak klijentu omogućiti da u najvećoj mjeri ostvari željene ciljeve. Tu se na 23 jezika mogu naći informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije. dakle. a kod bračnih drugova i pravo zemlje iz koje potječe supružnik. U tom ugovoru o nasljeđivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemačko pravo. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedničku oporuku ili ugovor o nasljeđivanju. već ga treba sagledati i s procesno-tehničkog gledišta. moći dobiti informacije o tomu je li nužna ili moguća forma javne isprave. čime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga.  Kod planiranja ostavine sada će kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent želi ostvariti svojom oporukom. ili ih još uvijek odbijaju. primjerice. Preko nje će se pružati podrška uključenim bilježnicima kod rješavanja prekograničnih predmeta. Bilježničke komore koje su članice Vijeća notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. možda će strateški biti povoljnije odabrati takvo pravo.  Kada se ispostavi koje pravo omogućava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 18 Učinci te uredbe s gledišta materijalnog prava idu još dalje. 3. nego su ih čak načelno ili u cijelosti odbijali. Zbog takve komparacija prava bilježnici će se svakako morati suočiti s načelnim problemima i postavit će se pitanje odgovornosti. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvažniji. to se pravo može se odabrati kao mjerodavno. CNUE je u međuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www. Osim toga. Pritom pojam „optimalno“ ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu. koje ciljeve neće ostvariti. pružit će se podrška kod potrage za kolegama koji raspolažu odgovarajućim jezičnim kompetencijama nužnim za rješavanje nekog predmeta. te u tom ugovoru definirati na koji će se način raspolagati nekretninama u Francuskoj. Osim toga. ZAVRŠNE NAPOMENE Na kraju ovog izlaganja možemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u bilježničku praksu. Na temelju te potvrde nasljednici i izvršitelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim državama članicama u kojima vrijedi Uredba. Europski zakonodavac sve češće poseže za uslugama javnih bilježnika i njihovim proizvodima. Uredba predviđa tzv. uloga bilježnika kao posrednika između građana i prava „na terenu“ bit će sve značajnija. S obzirom na taj razvoj. priznaju se u drugim državama članicama u skladu s odredbama Uredbe. Rezultat Slijedom mogućnosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proširene bilježnici će se sada morati pozabaviti jednim pravnim područjem prema kojemu su se do sada ponašali kao maćeha: komparacijom prava. VIII. Ciljevi Europske notarske mreže (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehničku podršku kod rješavanja prekograničnih postupaka. a koji cilj „nije toliko važan“. jer su protivni javnom poretku (ordre public). može očekivati temeljna promjena metoda. ili će se samo uspostaviti kontakt s određenim kolegom u drugoj državi članici.

Zagreb. Fiducija na latinskom jeziku označava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dužnik prenosi svoje vlasništvo na vjerovnika kao osiguranje da će mu vratiti njegovu tražbinu. odnosno hipoteka. Zagreb. a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija. pročišćeni tekst 8 NN. 2. 114/01.“. kuće. za poljoprivredna zemljišta i za šume). dionice. 473. 22/00. 1 „Bolje je osiguranje stvar nego osoba. Naš pravni poredak sadrži temelje rimskog privatnog prava.5 Međutim. Latinskohrvatski rječnik. 1998.). stanovi. 2000. str.. U ovom radu fokus istraživanja u pogledu predmeta kojim se tražbina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i učestale upotrebe pri osiguravanju tražbina. 107/07. zemljišta i sl. br.. jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti. 100/04. Cilj provedenog empirijskog istraživanja jest pronalaženje najefikasnijeg.. Stvarno pravo. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje tražbine što je moguće bolje osigurati. 105.. no jednako tako promatrajući iz perspektive njihovih specifičnosti dijametralno različiti. 1992. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na točno određenoj stvari u slučaju da njihova tražbina ne budu po dospijeću ispunjena. br.. i prijenos vlasništva radi osiguranja. prava na poslovnim udjelima u nekom trgovačkom društvu i sl..). povjerenje – Žepić. 42/00.. Uređenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najvećem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV). 137/99. Milan. sv. otkud potječe i sam naziv.4 U našem pravnom poretku založno pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja tražbina premda promatrajući povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo. str. str. To su založno pravo. 88/05... 114/01. to mogu biti razne pokretnine (npr. Prikaz istraživanja sadrži pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraživanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute založnog prava i fiducije. 17. fiducija u rimskom pravu prethodi samom založnom pravu. 57/96. str... 224. Zajam ili kredit ovlaštena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. 173/03. Nikola. Prema tome. 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao viši rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasništva i prijenosa vlasništva radi osiguranja. tražbine. motori i sl. 25. 79/06. OPĆENITO O ZALOŽNOM PRAVU I FIDUCIJI U subjektivnom smislu založno pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje založnom vjerovniku kao svome nositelju pruža ovlast da namiri svoju tražbinu iz vrijednosti nečije stvari ili prava koje služe kao osiguranje ne bude li po dospijeću tražbina ispunjena. 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN). 194/03... Hrvatski pravni sustav sadrži dva vrlo važna realna instituta kojima se vjerovnici najčešće služe za stvarnopravno osiguranje svojih tražbina.. 5 Vidi opširnije Romac.. . Svoje tražbine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima. odnosno fiducija2.“1 2. 137/99.. Prema svom uređenju posebni propisi ne sadrže posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju već samo općenite norme koje na specifičan način reguliraju pravne režime pojedinih vrsta 4 Gavella. 91/96. najbržeg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. Založno pravo. br. automobili. 43. Nikola et al. http://www. 73/00. propisi o izvlaštenju.. Uz opće zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji uređuju različite slučajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr..thelatinlibrary. Zagreb. UVOD Osnovni način funkcioniranja suvremenog tržišnog gospodarstva jest neprestano ulaganje. Rimsko pravo. Ovršnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljišnim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK). Ante. quam in persona. zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. prava (npr. 29/99.. pročišćeni tekst 7 NN... podrazumijeva korištenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva. 68/98. 68/98. 3.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 19 Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti Teorijski i praktični aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini „Plus cautionis in re est. 91/96. Naime.. 1. Zagreb.. 151/04.) te nekretnine (npr.com 2 Fiducija u lat. Ovo je neizravna posljedica određenih načela i odredbi prema kojima su instituti založnog prava i fiducije komplementarni. odnosno smatra se da je založno pravo nastalo na temeljima fiducije. razna prava intelektualnog vlasništva. 2007.. vidi opširnije Gavella.. Pomponije u Digesta 50. Takav ciklus kojem nema kraja. označava povjerenje.. iz kojeg je preuzeta većina instituta. prema današnjem hrvatskopravnom uređenju moglo bi se reći da je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja više okrenut prema uređenju založnog prava nego promatrajući cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta. 141/06.

Javni bilježnici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji će se institut upotrijebiti. Zašto se institut založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja koristi više odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni bilježnici. dok je institut prijenos vlasništva radi osiguranja od 1996. odnosno nisu se ponovno počeli ugovarati prijenosi vlasništva radi osiguranja na nekretnini. a najčešće u smjeru ograničavanja raspolaganja istih. te se daje sažet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraživanja.33%) pokazuje koliko je založno pravo faktično prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednička u odnosu na fiduciju i založno pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute. banke). METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U sklopu obrađivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama. Razlog tome jest što je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasništva radi osiguranja izmijenjen na štetu fiducijarnog vjerovnika. REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA 3. banke se moraju pridržavati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograničavaju opseg imovine banke. uvijek im preporučaju da zasnuju založno pravo iz razloga što se radi o potpuno jasno uređenom i u praksi provjerenom institutu. dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. intervjua i ankete. . Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlažući da se kod njih gotovo uopće više ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja. 3. Naime. Prema tome primjetno je da prijenos vlasništva radi osiguranja ne nudi osobite Slika 1. njih trideset. na koja su svoje odgovore dali suci. studenog 2003.2. u odnosu na ugovorene prijenose vlasništva radi osiguranja koji su već bili provedeni prije primjene novele OZ/03. Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasništva radi osiguranja jest što preuzimanje vlasništva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ograničenosti ulaganja u nekretnine. odnosno fiduciji i založnom pravu. Struktura pitanja određena je po institutima. javni bilježnici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja tražbina može se zaključiti da se u znatno većoj mjeri koristi založno pravo. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz česte izmjene i dopune OZ. tj. založnog prava i fiducije. pri čemu se rasprava često iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotični institut. Druga pitanja se odnose isključivo na založno pravo. Bez obzira što je novelom OZ/05 vraćena prvotna.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 20 nekretnina. Budući da su odgovore na ovo pitanje dali ovršni suci. pet javnih bilježnika te četiri banke. pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati založna prava na nekretnini. čak i retroaktivno.2. ali su kao što se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo mišljenje. ZAJEDNIČKA PITANJA (ZALOŽNO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja? Odnos upotrebe založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odražava realno stanje u praksi. u 95% predmeta.66%) u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja (13. Učestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prošlih godina toliko se promijenio režim realizacije prijenosa vlasnišva radi osiguranja da je došlo do slučajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloženi većem broju prigovora za slučaj realizacije svojih prava. provedeno je malo empirijsko istraživanje. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3. Veoma visok postotak založnog prava (86. Tako su svoje odgovore dala četiri suca. U slučaju da im se stranke obrate za savjet sa željom da svoje odnose urede javnobilježničkim aktom. Na samom kraju nalazi se zaključak provedenog istraživanja.1. te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom području. a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati. Većina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakšeg pregleda. Istraživanje je bazirano na upitniku koji sadrži određeni fundus pitanja. javni bilježnici te banke. suci. 3. te još poboljšana. Metodologija koja koristila se prilikom istraživanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika između. dok se posljednja pitanja tiču samo fiducije.1. dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teško mogu izraziti jednoznačnim odgovorima te nisu prikazana u slikama. One smatraju kako je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja još uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budući da je u više navrata mijenjan izmjenama OZ što ga je učinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle seže odgovornost predlagatelja osiguranja. Banke su svoje odgovore potpunije obrazložile. Prijenos vlasništva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8. kategorički rečeno. a koji se u principu ne razlikuju.

10 Dvostruko manji troškovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkog akta potvrđuju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. pri čemu su pravila zasnivanja i realizacije založnih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima načelno prihvatljivija. dok su javni bilježnici odgovarali vezano za prijenos vlasništva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. Ono što su napomenuli. br. Pojam više vjerovnika se odnosi na dva ili više vjerovnika odnosno više od jednog vjerovnika. odnosno postoji veći broj vjerovnika. Suci i javni bilježnici odgovorili su na postavljeno pitanje. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o slučajevima namirenja više vjerovnika što govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane tražbine. Slučajevi u kojim je više tražbina osigurano hipotekom. Koliki broj puta se uspjelo više vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane tražbine kod založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Slika 2. Ukupni troškovi provođenja postupka namirenja. Grafički je prikazan primjer odnosa troškova javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave.. Namirenje više vjerovnika ‘preko tri puta’ ili ‘do tri puta’ pokazuje kako takvih slučajeva ima ali da je njihova pojava više rijetkost nego pravilo. proporcionalan je s povećanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno. jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobilježničkog akta.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 21 prednosti u odnosu na založno pravo. Kao što se iz grafičkog prikaza se može primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobilježničkih akata što nije nimalo neobično s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su troškovi sastavljanja javnobilježničkog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji. Koliki su troškovi sklapanja sporazuma u obliku javnobilježničkog akta. 9 NN. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se više vjerovnika koji svoje tražbine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti. a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi9. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne službe ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne troškove stvaraju javnobilježničkim aktom kada im je dovoljna zaštita pružena u privatnim ispravama. koje solemniziraju. kamate te glavnica kada se odnose na više vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. Slika 3. Naime. pitanje je bilo postavljeno samo javnim bilježnicima. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija troškova ovisi o vrijednosti tražbine te im je stoga bilo teško iznositi određene brojke. a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Pitanje je bilo upućeno isključivo javnim bilježnicima jer u njihovu dužnost ulazi izrada javnobilježničkog akta i solemnizacija privatne isprave. 16/1. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi . Veći dio slučajeva u kojima se sastavlja forma javnobilježnikog akta jest ako su vjerovnici strane fizičke ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najvećem mogućem stupnju zaštite i najstrožoj formi bez obzira na troškove. Odgovori sudaca odnose se na založno pravo budući da se namirenje provodi sudskim putem. unaprijed pripremeljnim ugovorima. Vjerovniku koji se u takvim slučajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik će biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu. 97/01. pročišćeni tekst 10 Čl. Četiri ispitanika su odgovorila kako više vjerovnika svoje osigurane tražbine niti jednom nije uspjelo namiriti što u prikazanom grafikonu jasno odražava dominaciju u odnosu na ostale odgovore. Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dužnika o osiguranju tražbine založnim pravom ili prijenosom vlasništva radi osiguranja u obliku javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave? Slika 4.

Javni bilježnici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najviše tri dana. ZV Slika 7. definitivno brži. Pitanje je bilo postavljeno isključivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora između suda i javnog bilježnika pred kime žele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju tražbina. a koliko kod javnog bilježnika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina? Upotrebljavate li sudski ili javnobilježnički put za stvarnopravno osiguravanje svojih tražbina? Slika 5. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji služi kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma. Slika 6. a nije brisano prije nego što je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?11 11 Čl. te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim bilježnikom. Rijeka i Osijek.. a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici. Split. Rezultat odgovora jest prosječan broj dana koji se dobije izračunom odgovora. . Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe sve do 1. što predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosječni rezultat od jednog i pol dana. kako se time dobiva ušteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim bilježnikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju. Rezultat prosječnog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana. dok se u malim mjestima sporazumi čak više sklapaju pred sudom iz razloga što stranke imaju veće povjerenje u suce te suci u malim mjestima ročište za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta. Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. Sve u svemu kada se dobiveni rezultati općenito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna činjenica da kod suda u vremenski znatno većoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne bilježnike gdje se navedeni sporazum praktički može sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. Odgovore na navedeno pitanje dali su javni bilježnici i suci zbog toga što se isključivo kod njih vrši sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina. kako kod navedenog puta postoji veća tehnička fleksibilnost. Iz grafikona se jasno može vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobilježnički put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje tražbine. 388/5. dogovor o terminu. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su veći u odnosu na dane javnih bilježnika. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju tražbina sklope pred javnim bilježnikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao što su Zagreb.Svi navedni razlozi jasno upućuju zašto se banke odlučuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina pred javnim bilježnikom budući da je njegov put. siječnja 2015. Banke smatraju da je javnobilježnički put brži i efikasniji.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 22 Koliko vremenski traje kod suda. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo. kao što je potvrđeno u prijašnjem pitanju. Pri ovakvim odgovorima može se sa sigurnošću reći da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog bilježnika tri dana.

Slika 10. Odgovor ‘nema slučajeva’ dominira u grafikonu. Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane tražbine na nekretnini obavlja sudskim putem. Iz toga proizlazi kako su rijetki slučajevi u kojima se osigurava tražbina na nekretnini za koju ne vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. 3. tj. te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora. 6. što bi moglo značiti da dotični kod kojih je bilo slučajeva savjesno obavljaju svoju dužnost.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 23 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima budući da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina..2. Pretežnost odgovora upućuje na veću vjerojatnost slučajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane tražbine u odnosu na odgovore kako se namiruju. Grafikon prikazuje broj odgovora. budući da se u sporazume u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrštava clausula exequendi odnosno izvršna klauzula. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu. Ugovara li se u principu clausulu exequendi. 54/ 1. Navedeno pitanje bilo je upućeno javnim bilježnicima i bankama. Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog bilježnika koji navodi kako nijedan javnobilježnički akt koji je sam sastavio kao javni bilježnik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane tražbine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore. Međutim. Prema priloženom grafikonu može se zaključiti kako je praksa različita i kako sve ovisi od slučaja do slučaja. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno što navodi na zaključak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama. U kojem rasponu se najčešće kreće vrijednost tražbine koja se osigurava hipotekom na nekretnini? Slika 8. Kao što se iz grafičkog prikaza može vidjeti najmanja vrijednost tražbine za koje se ugovaraju stvarnopravna 12 Čl. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najniži i najviši iznosi vrijednosti tražbine koju se obično ugovara za hipoteku. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine? Slika 9.2. ZJB . kod založnog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pružili su javni bilježnici jer su oni moraju primijetiti iznos tražbine budući da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih troškova prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta ili solemniziranja privatne isprave. pristanak dužnika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika.

Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi slučajevi rijetki. tj. 348/2. Što se tiče pravnih osoba. tj. odvjetnike i suce također nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati. a i ostali uključujući javne bilježnike. što je u intervjuu potvrdio i jedan javni bilježnik. Također nekretnina kao stvar ima gotovo neograničen rok trajanja što sigurno pridonosi njenoj vrijednosti. Slika 13.00 (sto trideset i pet tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. Pitanje je postavljeno javnim bilježnicima i sucima koji bi trebali znati što radi založni dužnik ili treća osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon što jedna tražbina prestane a nekretnina je opterećena sa više hipoteka. Upravo stoga kada bi se vlasnik odlučio na takvo što postupak upisa bi mu otežavao poslovanje jer često zbog poslovnih razloga mora tražiti i brisanje istoga što dodatno produžuje postupak. raspolaže li neizbrisanom hipotekom?13 Koristi li se vlasnik pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14 Slika 12. dok je najviša vrijednost tražbine 135. Ovakve zaključke potvrđuje jedan javni bilježnik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja. Prema grafikonu jasno se može vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi. Niti jedan odgovor nije upućen prema slučaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio. ZV 15 Čl. Jedan od vjerojatnih zaključaka koji se ovdje nameće jest nedovoljna educiranost vlasnika.000. Pitanje je bilo upućeno javnim bilježnicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. odnosno nema velikih odstupanja.00 (deset tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga što je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. 348/1.000. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja tražbina jest što im je cijena tržišno prilično stabilna. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu tražbinu kada stara prestane. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadrže određeno raspolaganje vjerovnika očita je dominacija 14 Čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 24 osiguranja na nekretninama jest 10. o mogućnosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom. Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. ZV . Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni bilježnik navodi kako su postupci upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama često spori i dugotrajni. 347/2. ZV Slika 11. preciznije trgovačkih društava. odnosno udjele u trgovačkim društvima ili neke slične oblike. Najmanji iznos je po prirodi stvari logičan s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu niže vrijednosti u odnosu na nekretnine. odnosno običnih građana. oni najčešće zalažu svoja prava. Prema izraženima iznosima za koje se tražbina osigurava može se zaključiti kako se najčešće radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa građanima. Koristi li se vlasnik pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana?15 13 Čl. Na ovo pitanje također su svoje odgovore dali javni bilježnici te suci. Iz prikazanog se može vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom.

Ovakav odgovor upućuje na zaključak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje tražbine osiguravaju s više nekretnina što povećava vjerojatnost kako će svoju tražbinu po dospijeću moći uredno i po svom izboru namiriti. ZV 18 Čl. Neki od razloga zašto se uopće ni ne ugovara obveza brisanja jest mogućnost upisa hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu stare hipoteke. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana založna prava u svoju korist. dok negativno odgovara na upis takve zabilježbe u zemljišne knjige. Zaključak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako ugovaranja podzaložnog prava ima.19 Također razlog zašto se ne ugovara jest što se ta hipoteka može ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljišne knjige. Ugovara li se obveza brisanja založnog prava iz zemljišne knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljišnu knjigu? Slika 14. U pravilu nemaju saznanja suci budući da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uopće više ne sastavljaju. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes). Pogledom na grafikon može se primijetiti kako većina ugovara navedenu obvezu. 347/3. ZV 17 Čl. ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljišnu knjigu. iako primjećuju da odredba često nedostaje. 315/2. 298/3. a navedena grupa ispitanika su bili suci. Odgovori koje su dali suci i javni bilježnici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. 348/2.18 jer se obveza brisanja založnog prava ne može upisati istovremeno s uknjižbom tog založnog prava nego tek naknadno nakon što je založno pravo već upisano u zemljišnu knjigu. Slika 15. Međutim. odnosno slučaj kada više nekretnina zajednički osigurava određenu tražbinu?16 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzaložnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama budući da se sklapa i na založnopravnom osiguranju. Neki ispitanici u svojim obrazloženjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza. Četiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja. Koristi li se založni vjerovnik pravom na osnivanje podzaložnog prava na nekretnini?17 Slika 16. bitno je spomenuti kako takvih slučajeva nema puno. a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabilježbe. Ugovara li se simultana hipoteka. S obzirom da je dotični odgovor u manjini nije od posebne važnosti. Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku. budući da sve ovisi o odnosu iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati određenu tražbinu. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uopće više ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama. 16 Čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 25 kako ili ‘nema saznanja’ ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. Odgovori ne upućuju niti na jedan konkretan zaključak. premda vrlo vjerojatno nije učestalo. ZV 19 Čl. ZV .

Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine. ZZK Slika 19. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima te bankama budući da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. a pristaje se na navedeni upis u slučaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. Treća banka navodi kako je to iznimka. već ishodio upis u zemljišnoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu. tada se to založno pravo ne briše nego se u zemljišnu knjigu upisuju i ostala založna prava. Ako je založni vjerovnik. dok je u više navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja tražbina ne ugovaraju. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda. Svoje odgovore banke obrazlažu na primjerima. Kao što se iz grafikona može primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj dražbi putem suda traje preko godinu dana. ili slučaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos tražbina koje su osigurane založnim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka. Drugi slučaj jest kada više vjerovnika financira istog dužnika. a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda između založnih vjerovnika i dužnika te se podnosi sudu na provedbu. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju založnog prava na javnoj dražbi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci. imaju višestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskočila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu između njenih dviju tražbina. što znači da bi se trebalo doći do određenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao. Pitanje se odnosi isključivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoće li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. za kojeg je dogovoreno da će biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Tako spominju slučaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu. Jedna velika domaća banka navodi načelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to dopušta s obzirom na zaduženost i stanje otplaćenosti ranije uknjiženih tražbina. te se postigne dogovor između vjerovnika i dužnika koji će od vjerovnika biti upisan sa založnim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. dosta je dug. Konkretno je ukupno ovakvih slučajeva bilo dva do tri što znači da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. Iz svega navedenog može se zaključiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 26 Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod založnog prava?20 Slika 18. ali kada to čine sve ovisi o prvoj tražbini. Četvrta banka spominje kao razloge slučajeve ako je založno pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda služi kao dodatno osiguranje provođenje založnog prava i na drugoj nekretnini koja nije opterećena založnim pravom u korist drugih vjerovnika. Koliko ste dosad puta u založnom ugovoru ovjeravali samo potpis založnog dužnika radi osnivanja dobrovoljnog založnog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su isključivo banke budući da o njima ovisi na koji će način sporazum o osiguranju tražbine biti potvrđen. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. koji ponekad traje i preko dvije godine. kako su objasnili suci. . odnosno banke. Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod založnog prava na nekretnini? Slika 17. 20 Čl. 46.

da više vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg opterećenja nekretnine. Banke se očituju kako uglavnom koriste. 21 čl. Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasništva radi osiguranja zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine?22 Slika 20. fiduciju po Ovršnom zakonu budući da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis. bankama te sucima. javnim bilježnicima. pošto se radi o fiduciji.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 27 Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne bilježnike kao osobe ovlaštene da provode izvansudsko namirenje. Zanimljivo je spomenuti obrazloženje koje navodi kako najčešće takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se dužniku odnosno založnom dužniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili opterećenja predmetnom nekretninom dok traje tražbina banke. PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo slučajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje. Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima. 274. što se može zaključiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora. Slika 21. Suci su općenito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotični institut u praksi ne ugovara kod njih. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje više vjerovnika nije poznato što upućuje na zaključak. ZV 22 čl.2.i OZ . Prema dobivenim rezultatima teško je navesti jednostrani zaključak. banke idu na ovršnu ispravu te se isključivo radi solemnizacija. pitanju. 3. Uspijeva li se vjerovnik najčešće u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja? Slika 22. u slučaju da je rade. ali u slučaju da dužnik želi dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga. kako same navode. Kao što se iz grafikona može vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je više puta pri sklapanju založnog ugovora ovjeravala samo potpis založnog dužnika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. Javni bilježnici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. Prema prikazu grafikona može se protumačiti kako se zabranu opterećenja nekretnine hipotekom kod fiducije u većini slučajeva ugovara. 34/4. Sudeći prema rezultatima ovisi od slučaja do slučaja hoće li se više vjerovnika uspjeti namiriti. što bi u konkretnom slučaju značilo da hipotekarni vjerovnik nema mogućnost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih tražbina. što je vidljivo iz odgovora u 25. Jedno od obrazloženja odgovora u kojem se ugovara zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine jest što banka u tom slučaju ima donekle mogućnost kontrole kod pokretanja ovrhe.3.

Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost. Ovršnog zakona. njima nije u prvenstvenom interesu steći vlasništvo nekretnine budući da su oni prije svega kreditna institucija. Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. tj. Gospodarsko iskorištavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u slučaju da se preuzume iskorištavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost. Ukoliko se dužnik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogućnost da uzme nekretninu za iznos neispunjene tražbine. Ako se tražbina u roku ne podmiri vjerovniku ništa drugo ne preostaje nego se pokušati namiriti iz predmeta osiguranja. pravo pozivanja dužnika da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika?25 Slika 23. Bez obzira što se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne bilježnike u razgovoru sa bankama došao sam do još jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste. te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina. U slučaju da navedene klauzule nema u ugovoru. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja. mora biti usklađen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje založni dužnik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom želi potaknuti dužnika da eventualno u kraćem budućem vremenskom periodu vrati dug. Oni koji se možda nadaju da će na ime namirenja tražbine steći vlasništvo nekretnine. odnos aktive i pasive. OZ Slika 24. traže primjenu čl. Koji je najčešći način namirenja prijenosa vlasništva nekretnine radi osiguranja? 25 Čl. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva?24 Slika 25. 23 Čl. raznih udjela). Na ovo pitanje odgovarali su isključivo javni bilježnici te su kao što se može vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno. tj. Iz priloženog grafikona očito je kako se uglavak o načinu korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara.f Ovršnog zakona jer im nije cilj steći nekretninu nego dobiti određeni novčani iznos.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 28 Ugovara li se u principu način korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasništva radi osiguranja?23 Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. Iz grafikona se može iščitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara. odnosno zahtijevalo bi se dodatno provođenje postupka predaje u posjed radi prodaje. 274. Banke uglavnom traže prodaju po čl. 274. 277. 274.h OZ . pokretnina. 277. Međutim.f Ovršnog zakona jer je istu nekretninu lakše prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje.e OZ 24 Čl. Prema tome čini se kako je to lakši put ako dođe do prodaje nekretnine po čl. bilo bi teško prodati nekretninu. 274.

Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budući da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj dražbi gdje se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. 277. OZ . odgovorili su potvrdno da se dužnik koristi navedenim 26 Čl. 97/3. Svi javni bilježnici. te banke. Stoga će se većina kupaca. Međutim. 277/7. najčešće pojaviti na drugoj javnoj dražbi jer se nekretnina na toj dražbi ne smije prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao obrazloženje navode da dužnik u pravilu kroz to vrijeme pokušava povoljnije prodati predmet osiguranja. ako ih ima. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasništva radi osiguranja na javnoj dražbi izvansudskim putem odnosno putem javnog bilježnika? Slika 26. Prema svemu sudeći vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog bilježnika na jvnoj dražbi u pravilu jest ‘do tri mjeseca’. OZ 27 Čl. Sudeći prema grafikonu teško je dati konkretan zaključak. vratiti dug ili postići sporazum s vjerovnikom. Odgovore su dali isključivo javni bilježnici. Jedini razlog koji se nameće za takav čin jest da vjerovnik ne želi postupak dodatno odužiti jer će mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa. Slika 27. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik češće pristaje postati punopravni vlasnik. Vrijeme između dviju javnih dražbi prema odredbama Ovršnog zakona ne smije biti kraće od trideset dana. one koji su ovlašteni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem. Pitanje se odnosi isključivo na javne bilježnike. Koristi li dužnik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja služi kao osiguranje određene tražbine kod instituta prijenosa vlasništva radi osiguranja?27 Slika 28. one koji se namiruju. ‘Do dva mjeseca’ odgovorio je jedan ispitanik što znači da ima slučajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj dražbi izvansudskim putem može obaviti. već više iznimka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 29 pravom. Neki javni bilježnici najčešće provode javnobilježničku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budući da su banke vjerovnici. Ponuđeni odgovor ‘do mjesec dana’ nije nitko odabrao što implicite upućuje na zaključak kako je to prekratak rok za prodaju.26 Bitno je spomenuti kako slučajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. ali bi po logici stvari vjerovnici što je moguće više puta trebali pokušati prodati nekretninu prije nego se odluče na stjecanje punopravnog vlasništva. bitno je spomenuti kako će tom prilikom stjecanja punopravnog vlasništva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja što mu također povećava troškove.28 Odgovor ‘dosta duže’ ponudio je samo jedan ispitanik iz čega proizlazi da ni navedeni slučaj nije pravilo. bez troškova javnog bilježnika te drugih troškova. odnosno vjerovnike. osim jednog koji je odgovorio da nema podataka. Pitanje se odnosi na javne bilježnike.c OZ 28 Čl. ali se čini kako to nije pravilo. Neki od ispitanika nemaju saznanja što također upućuje na činjenicu da se prijenos vlasništva radi osiguranja ili ne ugovara ili dužnici uredno ispunjavaju tražbine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi.

Bankama kao vjerovnicima u najvećem je interesu da namire svoje tražbine iz vrijednosti zaloga u slučaju da dužnik nije po dospijeću ispunio svoju obvezu prema njima. Banke prodaju novac i zarađuju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u slučaju da će se morati prije dospijeća namiriti neće imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja tražbine do dana dospijeća. Prijenos vlasništva radi osiguranja ne uključuje prava kojima raspolaže punopravni vlasnik sa svojom stvari. jer ako budu drugi ili treći teže će se uspjeti namiriti. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doći na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se što bolje osigurali. premda ne učestalo. Prodaja nekretnine koja je osigurana založnim pravom prodaje se putem suda na javnoj dražbi. Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona već radnja koju banke ugovaraju. neposredno provesti prisilna ovrha. Najčešće se radi o slučajevima u kojima ista banka. želi promjenom prvenstvenog reda preskočiti drugog vjerovnika čija je osigurana tražbina upisana između navedene dvije tražbine banke koja želi promjenu prvenstvenog reda.000. Založno pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljišne knjige a ne prestankom tražbine. no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja založnog prava pošto tražbina prestane. u protuvrijednosti kuna. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljišne knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljišnoknjižni sud. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja koje se odnosi na založno pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zaključaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost. Može se konstatrati da se javnobilježnički put isključivo koristi jer se pokazao brži kada je riječ o velikim gradovima gdje je pravni promet veći a i opterećenost sudova je veća. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i više od dvije godine.00 (sto trideset pet tisuća) EUR. onda je prilično jasno kako se radi o osiguranjima koja u značajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina. Razlog tome je funkcionalno-racionalan. Prvi takav zaključak jest da se institut založnog prava na nekretninama upotrebljava mnogo više nego fiducija. bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo korištenja na nekretnini čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja jer im to povećava opseg odgovornosti što ih dodatno opterećuje. U slučaju da dužnik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. Prijenos vlasništva na nekretnini radi osiguranja pruža vjerovniku ugovaranje ograničenja da istu nekretninu fiducijant dalje opterećuje hipotekom.00 (deset tisuća) EUR. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljišne knjige koje provodi zemljišnoknjižni sud. te stoga smatram da se trebaju tražiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. Založni dužnik ili treći koji je založio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Isključiva ovjera potpisa dužnika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakšavanje budućih radnji koje odugovlače postupak. Sljedeće što se može konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka tražbina nesumnjivo više solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji troškovi. Iznosi tražbina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izražena su u nemalim iznosima. Stoga se čini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u slučaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu tražbinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. jer se skraćuje vrijeme kojim bi založni vjerovnik morao tražiti izjavu založnog dužnika ili trećeg o tome da se na temelju navedenih akata može radi ostvarenja dužne činidbe. a razlog tome jest što banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. Kada minimalna vrijednost tražbine koja se osigurava iznosi 10. koji je proizašao iz odgovora svih ispitanika. dok ovo pravilo možda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta. stoga se banke u pravilu odlučuju na sklapanje javnobilježničkog akta ili solemnizaciju privatne isprave. u protuvrijednosti kuna.3. što potvrđuje činjenica ovisnosti od slučaja do slučaja kada se više vjerovnika uspije u cijelosti namiriti.000.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 30 3. Mogućnost ubrzanja navedenog postupka možda će opravdati javnoovršiteljska služba čije je formiranje još u tijeku. javnobilježničkim i sudskim. Obveza brisanja se u većini slučajeva ugovara dok se zabilježba te obveze u zemljišnim knjigama u pravilu ne upisuje. upisana na prvom i trećem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu. nakon dospjelosti obveze. Prema tome. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka. dok najviši iznosi sežu najčešće do 135. . Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama može se odvijati na dva načina. Založni dužnik ovaj postupak može ishoditi putem suda.66% (osamdeset šest zarez šezdeset šest posto) upotrebe založnog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja. U sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja tražbine često se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje opterećenje hipotekom iste nekretnine. Međutim. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86. Izvršna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju tražbina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Stoga postoji mogućnost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko određenog prava na korištenje nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja određene tražbine. može se sa sigurnošću zaključiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o načinu korištenja nekretnine kod fiducije.

kojeg prava određenih ovlaštenika ostaju tek ‘mrtvo slovo’ zakona budući da nema njihove primjene.f i 274. 340. 277. čime bi se znatno poboljšao ne samo položaj vjerovnika već i dužnika. odnosno u međuvremenu vratiti dug. postavlja se pitanje zašto je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i stručne rasprave. na što kao krajnju opciju upućuje čl. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ići u pravcu neposrednog ubrzanja postupka što bi posredno dovelo do veće efikasnosti te smanjenja troškova. OZ. 277. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novčana sredstva su najčešće založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine uređeni u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu.30 Najveća novina koju novi OZ donosi jest uvođenje javnoovršiteljske službe kao glavnog generatora ubrzanja ovršnog postupka. 274. te pokazala da je hipoteka daleko korišteniji institut od fiducije. Novi Ovršni zakon29 u pogledu uređenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio značajne izmjene. OZ.1. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne može zamisliti svoj pogled prema boljoj budućnosti. Zagreb. Svaki od navedenih instituta pruža u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. Instituti založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja nasljeđe su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. 139/10. Međutim. godine. Instrumenti kojima se brže i lakše dolazi do novih vrijednosti jest posuđivanje novčanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju dužniku je omogućeno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja što on u pravilu i čini ukoliko se traži namirenje iz njegove nekretnine. „Postupci osiguranja prema novom Ovršnom zakonu“. Novo ovršno pravo – provedba u praksi. OZ (NN. Pri tome su mu izrazito važni brzina. u: Skupina autora. Slijedom navedenog može se zaključiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji moguće promjene u zakonodavstvu.f i čl. 274. no ono što je važno spomenuti. OZ. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja tražbina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora. Kako bi bile sigurne da će njihov novac biti uredno vraćen banke traže određena sredstva osiguranja a među njima posebnu važnost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti. siječnja 2012. zakonodavac je očito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poželjno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovršitelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budući da je javnoovršiteljska služba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. ili postići neki drugi sporazum s vjerovnikom. učincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loše strane pojedinog instituta. Jedan je način prema čl.) 31 Vidi opširnije Mihelčić. Iz svega prikaznog čini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljišnoknjižni postupak budući da on neposredno utječe na primjenu određenih odredaba. U slučaju namirenja tražbine iz vrijednosti nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogućnost prodavati nekretninu na dva načina. a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predviđeno je tek 1. budući da je u području dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provođenje ovrhe sudu i javnim bilježnicima a nije delegirao određene ovlasti javnim ovršiteljima. Razlog njegovog postupanja jest u tome što ima mogućnost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja. 277.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 31 Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju tražbina na nekretninama. To su ubrzanje zemljišnoknjižnog postupka i ovršnog postupka namirenja. te jer mu je. SAŽETAK Glavna orijentacija tržišnog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti. 139/10. te samim time nema mogućnosti da se određena prava kojima ovlaštenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji će biti od koristi istima. Bez odgovora iz prakse teško je reći kojem bi se institutu dala prednost. kako su banke najčešće vjerovnici. odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. praksa je odgovorila. 2011. U slučajevima kada dužnik ne može po dospijeću ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora tražiti adekvatan način kojim će iz predmeta osiguranja namiriti svoju tražbinu. Gabrijela. odnosno u navedenom području nije došlo do izmjena. troškovi i efikasnost kojim će se provesti postupak prodaje 29 NN. Sporost zemljišnoknjižnog postupka jedan je od razloga zbog . Istraživanje o primjeni. br.g a drugi po čl. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakšanost puta kojim se traži prodaja nekretnine. Vjerovnik se najčešće koristi prodajom prema čl. Naime. 3. 274. u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom.3. no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasništva već predmetnu nekretninu koja osigurava određenu tražbinu prodaje putem javnog bilježnika na javnoj dražbi. 30 Čl. Jednako tako može se reći kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dužnik da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika odnosno čl. Praksa također pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko učestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobilježničkog akta. Prema tome provedeno emprijisko istraživanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina već javnobilježnički ured.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji. br.

te o razlozima veće upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska. Dobiveni rezultati mogli bi pripomoći zakonodavcu pri sljedećim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje uređenje. brzini. Ovršni zakon . Istraživanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o troškovima. Ključne riječi: nekretnina. efikasnosti. prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine. provedbi. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Provedbom empirijskog istraživanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni bilježnici. Time se postavlja pitanje pruža li trenutno zakonsko uređenje najbolje rješenje ili postoje bolja rješenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susreće. suci i banke) dobiveni su pokazatelji koji upućuju na određene probleme u praksi. založno pravo.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 32 predmeta osiguranja te namirenja njegove tražbine.

poništaj braka. nakon Lisabonskog ugovora5. naravno uz 5 Official Journal C 83 of 30. listopada 2011. istoga ugovora.2010 6 OJ C 83/01. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6. podijeljene i komplementarne ovlasti. tzv. sklapanje međunarodnih ugovora.000 registriranih partnerstava3. U daljnjem tekstu bit će riječi o dosadašnjim postignućima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka. Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4. zajednička trgovinska politika te. imaju izrazito velik broj takvih brakova. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogućnost različitih rješidbi primjenom često suštinski različitih rješenja nacionalnih zakonodavstava. sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. st. kao što su Švicarska i Cipar. 2. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uopće ovlašten regulirati materiju obiteljskog prava. zaštita morskih bioloških resursa. Tako su isključive ovlasti nabrojane taksativno u čl. dolazi se do zaključka da Europska unija nema isključive ovlasti uređivati materiju obiteljskog prava. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. Uređivanjem 1 Herr and Madame. 4 OJ C 83/01. Naime. monetarna politika. Člankom 3. prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1.economist. s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava bračnih drugova te registriranih partnerstva. Prema važećim podacima. u vrijeme izrade ovog rada. str. jasnoća i sigurnost. zadnji posjet 6. unutar kojih države članice imaju isključivu nadležnost. s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost. a. ali europski zakonodavac još uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi riješio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction.. Señor and Mrs. sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje određenog područja. godine. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava. a to su: carinska unija. a koja se nameću pri reguliranju predmetnog područja. 3. prema recentnim istraživanjima. 88. Tako značajan broj brakova s međunarodnim elementom te registriranih partnerstva s međunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu naći. registrirano partnerstvo. materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju područja slobode. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI Brakovi s međunarodnim elementom. 2012. kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes“ and the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. Primjerice. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. u određenim slučajevima. Takav prostor moguće je osigurati jedino ako on bude popraćen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao što su spor birokratski aparat. uspostavljanje pravila tržišnog natjecanja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 33 Iva Kemec. podijeljene ovlasti su regulirane člankom 4. gdje je čak kod polovine sklopljenih brakova prisutan međunarodni element. sigurnosti i pravde. vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. razvod braka. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. od 12. dostupno na www. a za koje moraju biti izričito ovlaštene Osnivačkim ugovorima7.000 od ukupno 211. . 3 Idem. 88. Nadalje. broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. Primjerice. Manje zemlje. 2. 9. Registrirano partnerstvo s međunarodnim elementom u Europi broji 41.com. javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini 1. str. ovlasti Europske unije su po prvi put doživjele podjelu na isključive. različitost. u Europi postoji 16 milijuna brakova s međunarodnim elementom2. Uzimajući u obzir navedeno. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije poznat oblik udruživanja partnera. kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. nepredvidivost. Consolidated version of the Treaty on European Union.3. smrt jednoga od supružnika. Unija se obvezala osigurati svojim državljanima područje slobode. nesigurnost.

issuse (December) 2005. can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 34 ograničenja načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Zagreb. Prema načelu prenesenih ovlasti Unija će djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele države članice u Osnivačkim ugovorima. načelom supsidijarnosti te načelom proporcionalnosti. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini država članica ne mogu postići zadovoljavajući učinci postavljeni u Osnivačkim ugovorima. Nadalje. Ćapeta i S. ratificirana je u samo nekoliko država te nije postigla značajnije rezultate. europski zakonodavac ne nože regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9. the following view can be taken. odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. lipnja 2011.ssrn. The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. kako međusobno tako i prema trećima12. upravo Haška konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. Ivan Šimović. petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters.become a cross-border relationship. definicija braka nije u svim zemljama ista. In a number of cases involving these matters. but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted. Člankom 81.. Što se tiče mjerodavnog prava. pravni teoretičari kao što su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak 8 Europska unija je ograničena u svome djelovanju načelom prenesenih ovlasti. the European Court of Justice has. dok s druge strane. nego i regulatori drugih grana prava. but where the applicable law is based on the habitual residence in question. Hašku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu bračne imovine13 (u daljnjem tekstu: Haška konvencija).K. jednoglasno. budući da usklađivanjem. 162. odnosno navedena odredba Osnivačkog ugovora daje tijelima Europske unije izričitu ovlast koja. str. Načelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadržaj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijeći granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivačkim ugovorima. bila je aktualna još u vrijeme Haške konferencije 1905. str. 21. September 1992.net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes.-20. dok druge ne priznaju itd. koju su potpisale Francuska. izrazito skromnog sadržaja (svega 15 članaka). a koje mjere Vijeće donosi u posebnom zakonodavnom postupku. Narodne novine. which. Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne može biti nadležna uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga što u tom području postoji podijeljena ovlast između država članica i EU-a. 10 „Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications. It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union. Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications. Drugim riječima. štoviše. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position. According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe“. te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (načelo proporcionalnosti). prosinac 2011. Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haška konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja uređuju utjecaj braka na prava i dužnosti bračnih drugova. 2010. dostupno na <www. Iz navedenoga članka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo. niti je svi narodi razumijevaju na isti način. 3. dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe..-24. Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically . the freedom of establishment as well as the freedom to provide services. a posebice unifikacijom dolazi do ujednačavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava.). često dolaze do zaključka da je materijalni dio određene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu. iako do danas u tim državama ona nije stupila na snagu. UFEU-a ovlašćuje se Vijeće na donošenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima.. hcch. vol. predstavlja podijeljenu ovlast između država članica i Europske unije.hcch. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. godine.. 15. UNIFIKACIJA I USKLAĐIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA Cilj unifikacije i usklađivanja obiteljskog prava je ujednačavanje odredaba obiteljskog prava. for instance. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. Teoretičari. entry into force 1.utrechtlawreview. dostupno na <www. dok pretpostavka učinkovitosti traži da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini država članica. str. Utrecht law review. Zagreb. (npr. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. prema: Boele-Woelki. prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijeće ovlašteno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava. nego da se on uređuje na razini Europske unije. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretičari dolaze do različitih zaključaka.“ Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May. 6-7. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. ako se odredbe Osnivačkih ugovora protumače na nešto širi način.org> 11 „Merely because the European Union does not have the express com- ovlaštena uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava. Drugim riječima. neke države članice priznaju istospolne brakove. 9 Ivan Šimović. str.. Zaključno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suočeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom. dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije. a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivačkim ugovorima. iako različiti u pristupu. (T. Stoga je Haška konferencija 1978. Naime.). koje moraju biti kumulativno ispunjene.: The principles of European family law: its aims and prospects. Zagreb. Na taj se način smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama međunarodnoga privatnog prava. 18. U svakom slučaju. s jedne strane pojedini teoretičari tumače da bez izričitih ovlasti u Osnivačkim ugovorima. Luksemburg te Nizozemska.com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates. a što po njemu nije zadovoljeno jer države članice mogu ostvariti višu razinu pravne zaštite u području materijalnog prava od tijela EU-a. takvo uređenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer države članice nisu/ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve propisane Osnivačkim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (načelo supsidijarnosti). Rodin: Osnove prava Europske unije. dostupno na SSRN: www. Potvrda takva stava nalazi se u tome da države članice mogu znatno bolje regulirati kulturološke različitosti koje se javljaju u državama članicama. Poštivanje načela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke učinkovitosti. str. nonetheless. dostupno na <www. Ta konvencija. a u tom slučaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u slučaju ako je zadovoljeno načelo supsidijarnosti i načelo proporcionalnosti. prosinca 2011. daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat će koji stav će zaživjeti. godine donijela novu konvenciju. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma. kako je već rečeno.net> . held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause.

).1. commissioned by Directorate-General Justice. Drugim riječima. ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije. 27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. priznanja i ovrhe u bračnim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi. Ukoliko se Europski parlament složi s nacrtom odluke. a koji se razlikuje od razvoda braka po tome što ne dolazi formalno do razvoda. p.library. Sukladno tome. bez obzira je li izbor izvršen prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka.pdf> 18 OJ L 12. dostupno na < http://eur-lex. (u daljnjem tekstu Brisel II. dostupno na < http://eur-lex. kojim se ovlašćuje Vijeće na donošenje mjera. bis Uredbu od 27.europa. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25. Europska unija još 1998. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments. Haške konvencije 16 Članak 3. 23. određuje mjerodavno pravo u slučaju razvoda i pravne odvojenosti28. Naime. u kojem slučaju Vijeće donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku. zatim smrti jednoga od supružnika. koji zajedno predstavljaju osnovni raison d’être Europske unije. UFEU-a.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 35 bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja.)27. bis Uredba)26 te Rim III. kao jedan od većih problema također se navode i visoki trošak kojima su takvi parovi izloženi21.2003. koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela značajne novine. Te uredbe pravnu osnovu nalaze u čl. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ograničen na: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava.europa. 4. godine Bečkim akcijskim planom18 poziva na uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova. 2. Iako je prema mišljenju nekih teoretičara17 Haška konvencija neuspješna.eu/ LexUriServ/LexUriServ. mjerodavnog prava. Europska komisija je dužna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012. International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices. kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. 3. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu. pri čemu postoje neke bitne razlike. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. uslijed čega se postavljaju pitanja nadležnosti. iz obrazloženja navedenih programa stoji kako istraživanja20 pokazuju da je sve veći broj „parova s međunarodnim elementom“.2012. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction.2001. europa. 20 Eurostat. mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II. Haške konvencije 17 K. a na taj način će osigurati slobodu kretanja kapitala.1. Haške konvencije 15 Članak 6. Europska komisija je u ožujku 2011. to će u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadašnjim prijedlozima Europske komisije te postojećim rješenjima Haške konvencije. odnosno glasanje o „nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke)“. p.2012. pitanje utvrđivanja bračne imovine takvih parova itd. 81.3.eu> 25 čl. 15. (u daljnjem tekstu: Rim III. s objašnjenjem kako je bit poveznice da pronađe najbližu vezu između konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava.12.do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> je zbog izraženije mobilnosti njezinih državljana. 19 OJ L 53. repealing Regulation (EC) No 1347/2000.. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15. dostupno na < http://eur-lex. jednoglasno. bis uredbom uređuje se područje nadležnosti. Prijedlog uredbe o nadležnosti.1. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo područ14 Članak 3. europski zakonodavac 22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction.2005. Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se uređuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava. OJ L 338. dok Rim III.eu/LexUriServ/LexUriServ. priznanja i ovrhe odluka u slučaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda. ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od supružnika ima prebivalište nakon braka14. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.7. prosinca 2010.). odnosno kako ostvariti ravnotežu između njih. godine uputila Vijeću ministara dva prijedloga uredbi: 1. uz uređenje imovinskopravnih posljedica u slučaju razlaza nevjenčanih parova. listopada 2003.7.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the “Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements”. nego partneri samo . applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25. Mjerodavno pravo. Freedom and Security of the European Commission. dostupno na < http://igitur-archive. Takav usuglašeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeću ministara. ocijenjeno je da prebivalište kao poveznica upućuje na pravo za koje je „prirodnije“ da regulira analiziranu situaciju. Nadalje. a kasnije Haškim te Stockholmskim programima19 uređenje takvih odnosa postavlja kao prioritet. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu bračne imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I. Prijedlog uredbe o nadležnosti. a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein. od 20.uu. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas više naklonjen. odnosno daje prednost prebivalištu prije negoli državljanstvu. Brisel II. Prije sklapanja braka bračni drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. uključujući Brisel II. U vrijeme pisanja ovog rada još uvijek se čeka prvo čitanje Europskog parlamenta. Osim toga. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility. UREDBA I. primjenjuje se na cjelokupnu imovinu bračnih drugova16. Iz citiranih članka vidljivo je kako je već tada postojalo pitanje je li poveznica državljanstvo ili poveznica prebivalište bolje rješenje.

c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I..(3) Uredba I. the Council. ako suprug koji ima mađarsko državljanstvo. Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid. neće odnositi na uređivanje pitanja prava na stvarima. darovanje među supružnicima. koji su državljani različitih država članica (slučajevima s međunarodnim elementom). Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju. Uredba I. Stoga. U svakom slučaju ostaje nam da pričekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I. Naime. 1. Međutim. isključena i ocjena prava na stvarima („rights in rem“) te se ta materija i dalje ostavlja državama članicama da je urede. primjenjuje samo na „parove s međunarodnim elementom“. kako bi se omogućilo supružnicima koji su stekli određena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim državama članicama. According to the Hungarian conflict-of-law rule. priznanju i ovrsi odluka te prihvaćanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima. 35 čl. iz primjene Uredbe I. it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce). a ne primjenjuju se na poreze. te o stvaranju europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29. p. primjenjuju se na režim bračne imovine33. već u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I. Iz toga proizlazi da će oni koji budu primjenjivali Uredbu I. Međutim. nakon razvoda braka ili smrti jednoga od supružnika. on bi se mogao požuriti i podnijeti zahtjev za razvod pred mađarskim sudom (tzv. . 4. a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. Odgovor na analizirana pitanja. morati poznavati i strano pravo kako bi mogli naći zamjenu za određene institute u nacionalnom zakonodavstvu. ne primjenjuje se samo na bračne drugove. a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje. Amendment 5 i 63. Uredba I. odnosno utvrđivati bračnu stečevinu. They then decide to go and live in Hungary. jer bi se time moglo dirati u stečena prava određenih subjekata. prema sadašnjim pravilima supružnik koji je bolje informiran može iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom čije pravo njemu ide više u korist. 36 čl. 1.2008. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece. 20. After two years in Hungary the marriage breaks up. dao je europski zakonodavac uredbama I. nasljedna prava živućega bračnog druga. a koji kasnije može postati podloga za donošenje odluke o razvodu braka. Sljedeći primjer ilustrira problem koji se često javlja: „A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years. isključena su i sljedeća pitanja: poslovna sposobnost supružnika. nego se primjenjuju i na unutarnje situacije. valjanosti te priznanja braka. kao spolno neutralnu. budući da nigdje nije izričito propisano da se Uredba I. 34 Ibid. kada se odlučuje o bračnoj imovini.. donošenjem Uredbe o nadležnosti.1. nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najviše odgovarao. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. gdje se priznanje traži. stvarna prava („rights in rem“) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. 38 Ibid. 30 COM(2011) 125. a to su: a) nadležnost suda. trgovačka društva koja su osnovali supružnici. 1. the European economic and social committee and the Committee of the regions. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izričito uključio u polje primjene situacije koje uključuju sukob prava. smatra da će mu više koristiti mađarsko pravo kao mjerodavno. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova te žive odvojenim životima te ugovorom ili odlukom suda uređuju način života. pp. a) Područje primjene Uredbe I. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rješenja. carinu te administra- tivne stvari34. Communication from the Commission to the European parliament. U navedenom slučaju.. također država članica neće biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. Također. odnosno buduće bračne drugove.2011. Npr. gdje je njemačko pravo mjerodavno.30“ Postavlja se pitanje koji sud će biti nadležan u konkretnom slučaju? Je li grčki ili mađarski sud nadležan rješavati imovinskopravna pitanja. kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima bračnih drugova. Stoga. i II. str. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177. što znači da se primjenjuje kako na bračne drugove različitog spola tako i na bračne drugove istoga spola32. 4. mjerodavnom pravu. Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija neće zadirati u materijalno obiteljsko pravo. 6-16) 37 Ibid. sudac će morati pronaći najbližu vezu između „trust“ i određenoga njemačkog instituta.2.(1) Uredba I. 32 Commission’s communication COM(2011)125 final 33 čl. b) mjerodavno pravo. osigurat će priznanje takvih prava. the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). obveze uzdržavanja. however.7. podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja međunarodnog privatnog prava. te na taj način oštetiti drugog supružnika31. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava. gdje još uvijek svaka pojedina država članica zadržava isključivo pravo regulacije tog područja. Spomenuto rješenje zahtijeva iznimnu stručnost sudaca odnosno tijela koja odlučuju u ovakvim situacijama. ‘rush to court’).JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 36 uredio je i područje nasljednog prava.148. Uredba I. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najbližeg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u državi članici. a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti. 1.. isključeno i pitanje postojanja. 29 OJ C 44. U pitanjima bračne imovine Uredba I. Europska komisija tumači Uredbu I. ove uredbe ne daju nam odgovor. bilješka 22.. anglosaksonski „trust“ nije poznat u državama kontinentalno-europskoga pravnog kruga. U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 37

bračnih drugova u odnosu na treće39. Nadalje, definiran je i bračni ugovor kao ugovor kojim bračni drugovi ili budući bračni drugovi40 uređuju imovinskopravne odnose između sebe te u odnosu na treće. Osim toga, u nacrtu izvještaja dana je i definicija „suda“ koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano šire značenje, uzimajući u obzir različite modele rješavanja imovinskopravnih pitanja u državama članicama. U nekim državama članicama sudovi nisu jedina tijela nadležna za rješavanje imovinskopravnih pitanja bračnih drugova, nego su to i javni bilježnici, čija nadležnost se s vremenom širi u sve većem broju država članica i na rješavanje sporazumnih razvoda brakova, rješavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje bračnih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaća sudska tijela te sva druga tijela i pravne stručnjake koji su nadležni u rješavanju imovinskopravnih pitanja bračnih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadležnosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na saslušanje te čije su odluke podložne pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju sličnu snagu i učinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, države članice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih stručnjaka koji su nadležni odlučivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno važenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u državama članicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], što znači da danski, engleski i irski sudovi neće primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno međunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko važenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. počinje se primjenjivati godinu dana nakon što stupi na snagu (čl. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat će se na započete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zaključne sudske nagodbe te odluke donesene nakon početka primjene Uredbe I. Također, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj državi članici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moći će se tražiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadležnosti slažu s onima uređenima u poglavlju II. Uredbe I. Treće poglavlje Uredbe I. primjenjivat će se samo na supružnike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon početka primjene Uredbe I. 4.4. Nadležnost U pogledu nadležnosti jedan od ciljeva je bio omogućiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u slučaju odlučivanja o imovini bračnih drugova nakon smrti jednoga od supružnika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogućnost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini bračnih drugova. Stoga je čl. 3.
39 čl. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. bilješka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. uređeno da će sud koji odlučuje o nasljeđivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti također nadležan za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima bračnih drugova koji su u vezi s već pokrenutim ostavinskim postupkom. U slučaju razvoda braka, kako bi isti sud odlučivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima bračnih drugova, potrebno je da se bračni drugovi o tome izričito dogovore. Takav ugovor može biti zaključen bilo kada pa čak i tijekom postupka. Ako se ugovor zaključuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navođenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U slučaju da bračni drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadležnost se određuje sukladno čl. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov članka 5. glasi: „Nadležnost u drugim slučajevima“, ovaj članak obuhvaća određivanje nadležnosti u svim onim slučajevima koji nisu obuhvaćeni člankom 3. Uredbe I. (nadležnost u slučaju smrti) i čl. 4. Uredbe I. (nadležnost u slučaju razvoda braka, pravnog odvajanja i poništaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, riječ je o slučajevima utvrđivanja bračne stečevine i dr. Europska komisija je predložila slična rješenja koja sadrži i Brisel II. bis Uredba. Nadležni sud će biti sud države članice: a) zajedničkog prebivališta bračnih drugova, podredno; b) posljednjega zajedničkog prebivališta, ako jedan od bračnih drugova još uvijek živi tamo, podredno; c) tuženikova prebivališta, podredno; d) državljanstva oba bračna druga ili u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajedničkog ‘domicile’. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu ispuštena je mogućnost podnošenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogućnost da se nadležnost odredi prema tužiteljevu prebivalištu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome što je redoslijed nadležnih sudova određen na alternativan način, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogućnost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Bračni drugovi također mogu izabrati da bude nadležan sud one države čije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se može zaključiti cijelo vrijeme pa čak i za vrijeme trajanja postupka. U slučaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvještaju predlaže usklađivanje s Rimom III.46.
42 Čl. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvještaja u amandmanu 42., predloženo je da umjesto riječi “ako se bračni drugove slože“, stoji „ako su bračni drugovi izričito ugovorili nadležnost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan način koji oba bračna druga priznaju.“ 44čl. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 čl.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvještaja u amandmanu 43. dodan je poseban članak kojim se uređuje ugovor o izboru nadležnog suda, stranke mogu izabrati nadležnost suda one države čije pravo su odredile kao mjerodavno, kao što je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Međutim, dodan je stavak da takav izbor može biti učinjen najkasnije do početka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadležnost uređena je na način da u slučaju da nije ustanovljena nadležnost sukladno čl. 3., 4. i 5., nadležan će biti sud države članice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba supružnika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadležnost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na području toga suda. U svome nacrtu izvještaja Alexandra Thein predlaže da umjesto „bilo koje imovine“ stoji samo „nekretnina te registriranih pokretnina“47. Iznimno važan dio o nadležnostima uređen je člankom 6. Uredbe I. pod nazivom „forum necessitatis“, odnosno nadležnost u slučaju da sud niti jedne države članice nije nadležan po prethodnim članicama. U tom slučaju nadležan će biti sud one države članice koja ima dovoljno veze s predmetom te će taj sud suditi o bračnoj imovini, ako bi postupak bio nemoguć u drugoj državi ili se ne bi moglo razumno očekivati da se takav postupak pokrene ili završi u drugoj državi. Takva mogućnost svakako je dobra jer štiti državljane Europske unije, tako da se ne dogodi slučaj da niti jedan sud nije nadležan odlučivati o njihovu predmetu. U svakom slučaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, što je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donošenju. U pogledu rješavanja tih pitanja s međunarodnim elementom, situacija je sljedeća. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova s međunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi dužni su primjenjivati svoje nacionalno međunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom određena je opća nadležnost suda, u slučaju da tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadležnost u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova određena je čl. 59. kojim je propisano sljedeće: „U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje uređuju imovinske odnose bračnih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga međunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, uređenog poglavljem III. Uredbe I., najvažnije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, očuvana autonomija stranaka što se tiče izbora mjerodavnog prava (čl. 16.). Bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih mjerodavnih prava, a koje će se primjenjivati na njihovu bračnu imovinu: a) pravo zemlje zajedničkog prebivališta bračnih drugova ili budućih bračnih drugova, ili b) pravo zemlje čije prebivalište ima jedan od supružnika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje čije državljanstvo ima jedan od bračnih drugova ili budućih bračnih drugova u trenutku izbora51. Takvo rješenje daje bračnim drugovima mogućnost izbora mjerodavnog prava države s kojom imaju najbližu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalište ili državljanstvo države čije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba bračna druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava države mora biti i to da jedan od supružnika u trenutku izbora mora imati prebivalište u toj državi ili državljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rješenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ograničenja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave bračni ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo države zajedničkog prebivališta ili pravo prebivališta jednoga od supružnika ili pravo države čiji su državljani. Ako nakon sklapanja braka bračni drugovi promijene prebivalište i državljanstvo, u postupku razvoda odnosno odlučivanja o imovini bračnih drugova primjenjivat će se mjerodavno pravo koje uopće nije u bliskoj vezi sa supružnicima, budući da supružnici nemaju fizički više nikakve veze s državom čije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba supružnika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom međunarodnom privatnom pravu riješila na način da bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da će bračni drugovi donijeti puno promišljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su ušli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s trećima. Naime, svaki treći će razumno i očekivano pretpostaviti da kada ulazi u određene poslovne odnose s bračnim drugovima ili jednim od njih da se na bračnu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo države gdje bračni drugovi prebivaju. Međutim, kako postoji mogućnost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ograničenja, na njihove odnose se
50 Čl. 5. Rim III. 51 Čl. 16. Uredbe I. 52 čl. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

dopušta promjenu, ako dopušta. Također, dodana je mogućnost sastavljanja ugovora u elektroničnom obliku. Bračni drugovi se također mogu dogovoriti kako u slučaju da ne izaberu nadležni sud, da će biti nadležan sud države članice čije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s čl. 17. Uredbe I. 47 Ibid. bilješka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski pročišćeni tekst, u bivšoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1983. 49 Ibid. čl. 46.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 39

može primjenjivati pravo koje uopće nije u najbližoj vezi s bračnim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za poštenoga trećega. Takvo rješenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, što europski zakonodavac svakako nastoji izbjeći pa bi stoga možda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rješenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviđene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga (čime se željelo postići da bračni drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u slučaju da nacionalna zakonodavstva traže ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne traži ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema članku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 bračni ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudačku mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, no koliko je ta mreža od pomoći laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mreža pokriva prava 27 država članica, ne ažurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nečlanice EU-a nisu dostupne te su općenito podaci preteški za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi većoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se bračni drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji će im najbolje obrazložiti pravne posljedice izbora određenog prava. Budući da se nacionalna zakonodavstva država članica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam bračne imovine), možda bi bilo učinkoviti načiniti mrežu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U slučaju propuštanja bračnih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedeća rješenja. Primjenjuje se pravo države: a) prvog zajedničkog prebivališta nakon sklapanja braka, podredno; b) zajedničkog državljanstva u vrijeme braka, podredno (neće se primjenjivati ako supružnici imaju više od jednoga zajedničkog prebivališta); c) s kojim supružnici zajednički imaju najbližu vezu, uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za određivanje mjerodavnog prava je „prvo zajedničko prebivalište“. Postavljajući ovakvo rješenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajući u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 čl.17 Uredbe I.

život bračnih drugova59. Očito je da se takvim rješenjem upravo dolazi do suprotnih učinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u slučaju promjene prebivališta izvan države prvoga zajedničkog prebivališta navedena poveznica neće upućivati na pravo najbliže veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvještaja60 prednost daje „zajedničkom prebivalištu u vrijeme braka“ ili „prvom zajedničkom prebivalištu nakon sklapanja braka“. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje će se primjenjivati u slučaju da bračni drugovi tijekom braka promijene prebivalište nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivališta, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivališta. Rim III. svakako pruža jedno od boljih rješenja kada daje primat poveznici „prebivalište bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka“ podredno „posljednje zajedničko prebivalište, uz uvjet da prebivalište nije prestalo prije više od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od supružnika i dalje tamo prebiva“. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je težak zadatak – kako pronaći poveznicu koja će predstavljati najbližu vezu između konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka određuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvještaja predlaže da se zadrži uređenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budući da je riječ o izrazito kompleksnom postupku te je pokušala inkorporirati odgovarajuće odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. – Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA
Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja uređuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehnički, dvije uredbe koje uređuju istu materiju nisu bile potrebne, budući da su rješenja gotovo identična. Objema uredbama uređeni su nadležnost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o području primjene te pojedine odredbe koje se specifične za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je više političkog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno čl. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeću ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Riječ je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto značenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbračne zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno čl.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. bilješka 22., Amendment 58 61 Ibid. bilješka 22., Amendment 31.a – 31.o

je nemogućnost izbora mjerodavnog prava. Partneri. naravno. izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u „nacrtu odluke Europskog parlamenta“ obratila je pozornost na većinu nedostataka Uredbe I. Obiteljskog zakona. pojedine države članice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se očekuje da se one neće pozitivno očitovati o tim prijedlozima u Vijeću ministara. determinirana pravima stečenima u pravnim sustavima jedne ili različitih država članica. rješenje. u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja. moraju registrirati svoje partnerstvo. Međutim. 1/2012. unifikacija i usklađivanje. donesene su odvojeno iz političkih razloga.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 40 3. otvaranjem tržišta i migracijama državljana Europske unije uvjetovana najčešće mjestom rada. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. očuva. ali koji ne žele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze.europa. Uredba II. proizvela i daljnji učinak – organizacija života u mjestu različitom od mjesta rođenja.eu. Europska unija prema UFEU-u ima izričitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava. pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. uvažavajući u svemu Lisabonskim ugovorom uređenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji. Drugima riječima. sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s međunarodnim elementom. dok za uređenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izričitih ovlasti. izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine ili kraće. 6. neovisno o tome hoće li do toga doći materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni način. eur-lex. dostupno na www. Europska agencija za temeljna prava zaključuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti traže da se pravna pozicija pojedinca. Ta sloboda je.. Naravno. i II. Europska komisija uputila je Vijeću ministara dva prijedloga o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadležnosti. Međutim. dolazi se do zaključka kako o svim analiziranim pitanjima još uvijek ne može biti načelne suglasnosti jer ne postoji jasno određenje pojmova braka. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zaključak da će goruća pitanja europskog zakonodavstva u području obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajućem aktu. 31 May 2011. Budući da još uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlaštena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava. Kako bi se doskočilo problemu osmišljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija. Vienna. bračne imovine itd. kao razlog isključenja mogućnosti izbora mjerodavnog prava te također ističe da takvo uređenje nije u skladu s načelom jednakosti (čl. . Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbračnu zajednicu. koje u slučaju ispunjenja životnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbračnu te izvanbračni drugovi imaju sva prava i obveze kao bračni. ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. S prethodnim u vezi. ako žele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne žele sklopiti brak. predviđa kao mjerodavno pravo. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (čl. 20. dok partneri koji ne žele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. Kako je izloženo. prebivališta. regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne važnosti u pogledu „najosjetljivije“ od svih – slobode kretanja ljudi. sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u slučaju razvoda braka ili prestanka izvanbračne zajednice i utjecaja tih pravnih činjenica na imovinu bračnih ili izvanbračnih drugova. žele neformalnu zajednicu. pred institucijama Europske unije se 62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction. Naime. što su preduvjeti cjelovitih rješenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki državljanin Unije može pravodobno i na nedvosmislen način izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje će proizvesti migracija u drugu članicu Unije. 21. nalazi zadatak. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. Stoga je od iznimne važnosti njihova unifikacija. zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. još će malo pričekati. ZAKLJUČAK U okolnostima željenog ostvarenja četiriju sloboda Europske unije. te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rješenjima na razini Europske unije. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. izgleda. mjerodavnom pravu. primjerice. odnosno različitom od mjesta zasnivanja braka i sl. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlaštena regulirati obiteljsko pravo. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o bračnoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadležnosti. i II. Povelje o ljudskim pravima)62. državljanstva. postoje parovi koji žele živjeti zajedno. Naime. Uredbe koje u značajnijem dijelu uređuju istu materiju. Jednostavnije. Analizom Uredbe I.

aktivna legitimacija. Naime. a on to uistinu nije3 ili nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima2 nisu sadržavale posebne odredbe o brisovnoj tužbi. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine. ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjižbu ili je stjecatelj treća osoba koja u tom slučaju ima drugačiji pravni položaj. KLJUČNE RIJEČI Brisovna tužba. pa čak niti odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina i brisanju upisa u tim slučajevima. ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasništva prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. a za razliku od ovih postupaka u zemljišnoknjižnom postupku donosi se rješenje o uknjižbi te se prije njegove pravomoćnosti provodi to rješenje pa dolazimo do toga da prije pravomoćnosti rješenja ono proizvodi određene pravne učinke. čime je dosadašnje pravo prestalo. povjerenje u zemljišne knjige. izvlaštenjem 5 Npr. u sudskoj praksi je zamijećeno da se ponekad ne pravi razlika između ove dvije vrste tužbi. ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr. sada kao neistinito. ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi. Kada dođe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjižnog prava ima pravo tražiti sudsku zaštitu ovog svog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. No zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 41 Goran Milaković. Tužbom za brisanje nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati brisanje nevaljane. sudac Županijskog suda u Bjelovaru Zaštita knjižnih prava od nevaljanog upisa Zaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova. prijenosom tereta ili njegovim brisanjem. Brisovna tužba sadržajno predstavlja zahtjev za zaštitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. broj 53/91.. SADRŽAJ BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Neistinit upis može nastati na dva načina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava. kakvo je bilo 1 Službene novine. promjena. Do povrede knjižnog prava može doći nevaljanim upisom prava vlasništva u korist druge osobe. konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zaštiti. jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti4. ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po službenoj dužnosti. brisanje upisa prava vlasništva. U ovom radu osvrnut ćemo se na bitne razlike ova dva instituta za zaštitu prava vlasništva.). NORMATIVNO UREĐENJE PRAVA NA BRISOVNU TUŽBU Prije stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama postupanje po brisovnoj tužbi bilo je propisano Zakonom o zemljišnim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. nasljeđivanjem ili na temelju zakona5. 4. 3. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi određenim pravnim promjenama.. Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjižnog prava.. 3 Npr. . prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. kao Pravna pravila. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. Sudska zaštita prava vlasništva osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova protiv rješenja o upisu ili protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis. ovisno o tome radi li se o deklaratornoj. Taj postupak je specifičan u odnosu na druge sudske postupke. da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjižen. nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slično. UVOD Stjecanje. kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tužbe različito određeno. nevaljani upis. 2. Sudska zaštita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tužbom prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. zastara. neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. Činjenica upisa ne čini to pravo istinitim. dosjelošću 1. ali pravni poredak radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji. kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva i rokove zastare. ali i podnošenjem brisovne tužbe. broj 146-LIII iz 1930. Ove dvije vrste tužbi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i važno ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe.

Dakle. U našem pravnom sustavu nasljeđivanja nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja. njegova prava i obveze. a dijelom kondemnatorni učinak. Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasništva nije potreban upis prava vlasništva u zemljišne knjige.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 42 prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe. No na njihov pravni položaj utjecat će činjenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljišne knjige i jesu li bili pošteni stjecatelji. Zakona o vlasništvu i dr.8 5. upis prava vlasništva nema konstitutivni učinak jer se vlasništvo stječe otvaranjem nasljedstva. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUŽBAMA Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u čiju korist je upisano određeno knjižno pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjižnog prava nevaljano. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlašten je podnositi tužbe u korist nasljednika.) Iako je važeći Zakon o zemljišnim knjigama stupio na snagu 1. lipnja 2004. Rezultati parničnog postupka radi brisanja takvog upisa određene posljedice imat će i u odnosu na daljnje stjecatelje knjižnih prava. Prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadržaj postojećih građanskopravnih odnosa. na određene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat će primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930.. 2.6 Zaštitu toga svoga subjektivnog prava može ostvarivati i prije nego što svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka. zasnovan na tužiteljevom pravu da traži određenu promjenu. ali i biti tužen umjesto nasljednika. U takvim situacijama nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom može predložiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine.163/03. jer prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. određuje sadržaj zaštite svoga upisanog prava. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Aktivna legitimacija za podnošenje brisovne tužbe proizlazi iz sadržaja zakonske odredbe o brisovnoj tužbi. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi. ali to ne znači i da je prestalo. Zbog toga može biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tužbe. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljišnoknjižni status. To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano.) 9 Odredbom članka 388. Pitanje aktivne legitimacije za podnošenje brisovne tužbe veže se i uz određena izvanknjižna prava.. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03. stavak 2. stvarnim pravima određeno je da se stjecanje. Tužbeni zahtjev ima dijelom konstitutivni. Dakle. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari. ali i pravilnim postavljanjem tužbenog zahtjeva nositelj knjižnog prava. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tužbeni zahtjev koji određuje daljnji tijek sudskog postupka i omogućuje potpunu pravnu zaštitu. njegova prava i obveze. Kao i što na aktivnoj strani može doći do univerzalne sukcesije. promjena. Svojim činjeničnim navodima i dokazima kojima se potvrđuju te činjenice. uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine. Ta činjenica bitna je i za zastarne rokove kod podnošenja tih tužbi. . Dokazivanje ove činjenice može biti dodatno otežano i zbog toga što tužitelj u takvim parnicama nema mogućnosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj način saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjižno pravo ranijem nositelju tog prava. odnosno 7. pa je iz same činjenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. U određenim situacijama nositelju knjižnog prava ne mora biti poznata činjenica tko je zakonski nasljednik osobe u čiju je korist proveden nevaljani upis. Za brisovnu je tužbu bitno da je došlo do promjene upisanog nositelja knjižnog prava. Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava. Prema toj odredbi nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva.9 U pogledu zastare brisovne tužbe ta pravila su propisivala da kada se tužba za 6 Vidjeti odluku Županijskog suda u Koprivnici Gž-937/04 od 9. siječnja 1997. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Drugim dijelom zahtjeva. Dvojbe u postupanju u ovakvim slučajevima polaze od primjene članka 128. činjenica upisa nasljednikova prava vlasništva ne utječe na njegovo pravo da podnosi brisovnu tužbu i prije toga konstitutivnog čina. kao univerzalni pravni sljednik. godine. iz zakonskog određenja proizlazi da je nositelj knjižnog prava ovlašten na podnošenje brisovne tužbe. Dosljednim i pretjerano formalističkim pristupom može doći i do pogrešnog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom ovlašteni na podnošenje takve tužbe. tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlašten i podnositi brisovnu tužbu. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008. tako i na pasivnoj strani može zbog smrti osobe koja je ishodila određeno knjižno pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doći do univerzalne sukcesije. tako da će pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe. traži se kondemnatorna zaštita. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje. Prvi dio zahtjeva kojim se traži brisanje nevaljane uknjižbe ima konstitutivni učinak.7 6. Naime. st. 8 Članak 128. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. ako zakonom nije drukčije određeno. Upravo takav položaj nasljednika dovodi do zaključka da on. kojim se traži da se naloži uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja.

taj mora u roku. ne bi s uspjehom mogao podići tužbu za brisanje. 8. stjecatelja u dobroj vjeri ili poštenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. a taj rok za gubitak vlasničkog prava iznosio je 30 godina11. To će biti slučaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine. tada se pitanje zastare prosuđivalo prema odredbama Općega građanskog zakonika (dalje: OGZ). Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. VREMENSKO OGRANIČENJE ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Iako je brisovna tužba jedan od oblika pravne zaštite vlasnika nekretnine i kao vlasnička tužba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva. neistinit (nepoštena treća osoba. dok u onim drugima se pravo na brisovnu tužbu veže uz protijek određenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. dok je u odnosu na treće osobe bio propisan kraći rok. poštenog stjecatelja. s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjižno prestalo nastupom nekih činjenica za koje zakon veže prestanak tog prava. Tako je u odnosu na treće osobe koje su na uknjiženom pravu stekle daljnja knjižna prava u dobroj vjeri taj rok za podnošenje brisovne tužbe bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjižbu bilo zamoljeno kod zemljišnoknjižnog suda. što dovodi do zaključka da ne zastarijeva. čije je vlasništvo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kojom je vlasništvo preneseno na neku drugu osobu. ili kad se tužba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika. čije se brisanje traži tužbom. ako zakonom nije drukčije određeno. pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tužba. nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 43 brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile oslobođene tereta neposredno zbog uknjižbe. ipak postoje izuzeci od tog pravila. pravo na brisovnu tužbu pod određenim pretpostavkama vremenski je ograničeno. više nije nositelj spornoga knjižnog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan. pravo na podnošenje tužbe. ako je ta ili neka druga osoba u međuvremenu dosjelošću stekla vlasništvo te nekretnine. stjecatelj koji nije u dobroj vjeri. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tužbe potrebno je radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. nepošteni stjecatelj. . ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Pravo na podnošenje brisovne tužbe u određenim situacijama ne zastarijeva. nepošteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja). Nastupanje takvih slučajeva u ovim različitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjižnog prava dovodi do toga da nositelj knjižnog prava. Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine. zamoliti zemljišnoknjižni sud za zabilježbu da je ta uknjižba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad proteče rok za priziv doista predati tužbu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle koje knjižno pravo ili na njemu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno založno pravo ne bi se s uspjehom mogla podići ako je založno pravo prestalo plaćanjem duga. Kada ova pravna pravila upućuju u pogledu trajanja tužbenog prava na postojeća građanskopravna naređenja o zastari. OGZ-a 9. Brisovna tužba može se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. ako netko hoće uknjižbu o čijem je dopuštenju po propisu obaviješten osporavati kao nevaljanu i protiv trećih osoba. a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnošenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana. To će biti onda kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jedno je od najvažnijih načela u zemljišnoknjižnom pravu i tek provedba ovog načela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske države. Protijek zakonom predviđenog roka za podnošenje brisovne tužbe u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost upisa i više se ne može osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe. odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bile u dobroj vjeri ili ne. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utječe na ocjenu zastarivosti brisovne tužbe i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tužba protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjižba. neistinitoga. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno pravo služnosti ne bi se s uspjehom mogla podići ako je u međuvremenu služnost prestala nevršenjem. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tužba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz 10 Paragraf 1478. Podnošenje brisovne tužbe u zakonom određenim rokovima vezano je za određene pretpostavke. Tužba za brisanje može se s uspjehom podići dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige. odnosno pravo na brisovnu tužbu vremenski je neograničeno. Upravo radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. OGZ-a 11 Paragraf 1478. Ali. onda će se o trajanju tužbenog prava prosuđivati prema postojećim građanskopravnim odredbama o zastari. koji bi mu pristojao za priziv zbog dopuštenja te uknjižbe. Taj stjecatelj ima svojstvo poštene treće osobe. jer je prestalo nastupom određenih činjenica za koje zakon vezuje izvanknjižni prestanak knjižnog prava. Prema propisima OGZ-a zastara je imala značenje gubitka samog prava koje se nije izvršavalo u zakonom ustanovljenim rokovima10.

Protijekom trogodišnjeg roka u odnosu na stjecanje određenoga knjižnog prava poštenog stjecatelja njegovo pravo vlasništva bit će zaštićeno u toj mjeri da nitko više neće moći osporavati njegovo pravo. ako se nakon upisa ove zabilježbe ne podnese brisovna tužba. on će biti zaštićen u svojem pravu na uknjižbu protijekom određenih rokova. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju tada podnošenje brisovne tužbe ne zastarijeva u zakonom određenom roku od tri godine. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju. kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis. To znači da će u slučaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tužbu i ishodila upis zabilježbe da je upis sporan. a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tužbu. tada se u odnosu na tog trećeg poštenog stjecatelja pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe može tražiti u zakonom predviđenim rokovima. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan.)13 . tada još nije podignuta brisovna tužba pa se takva tužbe ne može niti zabilježiti. do toga dolazi zbog toga što se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja. odnosno tužba za brisanje može se s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. tada podnošenje brisovne tužbe nije vremenski ograničeno. Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga što zakon predviđa određene pravne posljedice. no kada se radi o poštenom stjecatelju koji je pravo na uknjižbu u zemljišne knjige stekao makar i od osobe čiji je upis nevaljan. 14 Radi se o situaciji kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je. Iz ovih različitih situacija u kojima može doći do nevaljane uknjižbe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe. nevaljan. Učinci zabilježbe da je upis sporan jednaki su pravnim učincima zabilježbe spora. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ograničenje koje se veže uz ispunjenje pravnog učinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. jer je zakonom određeno da se može tražiti upis zabilježbe da je upis sporan. iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabilježbi brisovne tužbe. Naime. on nije zaštićen u svom pravu u zakonom predviđenom roku za podnošenje brisovne tužbe od tri godine. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tužba za brisanje podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika. ako zakonom nije drukčije određeno.protiv poštenoga trećeg stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je ograničeno u zakonom određenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih različitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrešnoga pravnog pristupa u 12 Članak 129. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tužbe vremenski je neograničeno odnosno ne zastarijeva. ZABILJEŽBA BRISOVNE TUŽBE Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga. S obzirom na ovu zakonsku nedorečenost. Dakle. no može se zabilježiti da je taj upis sporan. O njegovu pravnom položaju ovisit će odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tužbe. ali neistinitoga prava prednika.u odnosu na poštenoga i nepoštenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo (dosjelost i slično. uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu. zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu. a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. dok se u stavku 3. kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tužbu zastarijeva. njezino pravo koje je bilo povrijeđeno uknjižbom biti zaštićeno onim prvenstvenim redom koji joj čuva upisana zabilježba i svi . upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika.12 Dakle. iako u trenutku dostave rješenja o uknjižbi u tom roku za žalbu protiv te odluke brisovna tužba nije još podnesena. stavak 1. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjižbu temelji na nevaljanom upisu. za postupanje u zemljišnom knjižnom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadržaja da se izvrši upis zabilježbe da je upis sporan. Prema tome. članka 129. 10. tužba za brisanje mora se podići u roku od tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga. a imajući u vidu da u trenutku traženja da se upiše zabilježba da je upis sporan nije podnesena brisovna tužba.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 44 Kod odlučivanja o tome je li zastarjelo pravo podnošenja brisovne tužbe bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeđenoga knjižnog prava dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. utvrđivanju zastarnih rokova. radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe čije je knjižno pravo povrijeđeno. Dakle. postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige. U tom slučaju onaj tko ishodi ovu zabilježbu. Ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. za ocjenu je li podnošenje brisovne tužbe zastarijeva i u kojim rokovima. odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba. osim ako je nositelj knjižnog prava. neistiniti upis. pitanje zastarijevanja brisovne tužbe veže se uz određene pretpostavke i to: . Zakona o zemljišnim knjigama određuje da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora. kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjižno pravo stječe od knjižnog prednika čiji je upis bio nevaljan. u trenutku kada se traži upis zabilježbe da je određeni upis sporan. U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe čija su knjižna prava povrijeđena. Međutim. bitno je razlikovati pravni položaj stjecatelja. Zakonom nije jasno određeno koja vrsta zabilježbe se u ovom slučaju upisuje.

Dakle. stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjižbu. KVAZIBRISOVNA TUŽBA U odnosu na zaštitu od nevaljanog upisa takva zaštita predviđena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjižnih prava. Brisovna tužba može se podnijeti protiv nevaljane uknjižbe. Kada govorimo o knjižnim pravima tada se radi o određenju predmeta uknjižbe i predbilježbe. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUŠTENA BRISOVNA TUŽBA Zakon podnošenje brisovne tužbe veže uz jednu vrstu upisa u zemljišne knjige. zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom određeno. Zakonom o zemljišnim knjigama određene su tri vrste upisa: uknjižba. Za dopustivost upisa predbilježbe zakon zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki. Zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. studenoga 2004. ali i u odnosu na zabilježbu. Višestruko ugovaranje otuđenja propisano je odredbama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. već je za vrijeme važenja tog zakona sudska praksa. brisovna tužba se može tražiti radi zaštite navedenih stvarnih prava. a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu. Dakle. pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tužba može podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjižbu. tko prvi zatraži uknjižbu prava vlasništva. Zabilježena su stajališta sudske prakse prema kojima: . nakon opravdanja predbilježbe koja može realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se traži zaštita tom brisovnom tužbom. ali i podnošenjem brisovne tužbe.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 45 daljnji upisi u zemljišne knjige će se u tom slučaju brisati. Predmet uknjižbe i predbilježbe su pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama. U tom trenutku još nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu dopuštenosti uknjižbe. Predbilježbom se knjižna prava stječu. već samo pokretnina. postavlja se pitanje je li takva zaštita dopuštena i u odnosu na predbilježbu kao vrstu upisa. ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. tada se ta zaštita ostvaruje podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. Dakle. najma.15 12. o jačem pravu sud odlučuje primjenom načela morala društva. savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloporabe prava. zakonodavac je zaštitu knjižnog prava podnošenjem brisovne tužbe predvidio samo u odnosu na uknjižbu. a to je uknjižba. OGZ-a primjenom načela savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava. prenose. pa se pravni učinci uknjižbe odgađaju do ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjižbu. zakonom se određuje da je protiv nevaljane uknjižbe dopuštena pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe. predbilježba i zabilježba. . zatim pravo nazadkupa. sudska praksa bila je prilično neujednačena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440.kada su svi kupci savjesni. ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasništva uz ograničenje. prava građenja i založnog prava. oročenje i uvjetovanjem prava. jer u tom slučaju onaj upisani nositelj knjižnog prava tu zaštitu od nezakonitog upisa zabilježbe može ostvariti samo podnošenjem žalbe. no ovaj put protiv nevaljane uknjižbe do koje je došlo upravo opravdanjem ove predbilježbe. No s obzirom na zakonsku odredbu da se zaštita brisovnom tužbom omogućuje zaštita od nevaljane uknjižbe. pa se ona ne može podnijeti i protiv nevaljane zabilježbe. moglo doći do toga da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno predbilježbom najprije ostvaruje zaštitu svog prava podnošenjem brisovne tužbe a potom. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme važenja odredbi ZOVO-a o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina. prvokupa. dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasništva ili fiducijarnog prava vlasništva. 15 Vidjeti odluku Županijskog suda u Rijeci. Dakle. . a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. nadopunila njegove odredbe u tom pogledu. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema različitim osobama. mora svoju zaštitu knjižnog prava ostvarivati novom brisovnom tužbom ili proširenjem zahtjeva u parnici. 11.kada je više osoba zaključilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu nekretninu. Kada se radi o zaštiti povrijeđenih prava u zemljišnoknjižnom postupku. prenose. primjenjujući odredbe Pravnih pravila bivšeg OGZ-a. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti u postupanju. stvarnih tereta. jaču pravnu osnovu ima raniji kupac. Time se niti knjižna prava upisanog nositelj tih prava u zemljišnoj knjizi ne ugrožavaju potpuno i do povrede tih knjižnih prava doći će tek onda kada predbilježba bude opravdana u uknjižbu stvarnog prava. Gž-1051/04 od 17. bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stječe pravo vlasništva. pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tužba protiv upisane predbilježbe. Radi se o zaštiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod višestrukog ugovaranja otuđenja. Tako se uknjižbom knjižna prava stječu. Ovo zakonsko rješenje ima svoje opravdanje u tome što bi omogućavanjem brisovne tužbe protiv upisane predbilježbe. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava služnosti. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadržavale odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja. Kada se radi o upisanoj predbilježbi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjižno pravo povrijeđeno nezakonitom predbilježbom može zaštitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci.

) 16 Članak 81. ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 46 . vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu. Dakle. a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljišnu knjigu. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe i u kojim rokovima. ovlaštenika prava na tu zaštitu. ako dokaže da stjecatelj. Ova odredba uređuje odnose koji nastaju između više osoba u slučaju kada se vlasnik sukcesivno obveže pravnim poslom prenijeti pravo vlasništva iste nekretnine dvjema ili većem broju različitih osoba. ZZK-a . Brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed. Ti su rokovi za pružanje pravne zaštite prekluzivni i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pružanje pravne zaštite sudionicima pravnog posla čija je svrha stjecanje prava vlasništva. odnosno da se radi o nepoštenom stjecatelju. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina koju stječe. već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugome. koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasništva nije bio u dobroj vjeri. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtjeva. 1998. jači je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. i 82. ovlaštenik za podnošenje brisovne tužbe je osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava i čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitom. no u ovom slučaju može se zahtijevati upis zabilježbe spora16 čije je pravni učinak jednak kao i zabilježbe da je upis sporan.. Sljedeća je bitna pretpostavka ove tužbe da je za njezino podnošenje određen zastarni rok od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. Prema važećem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. Nikola Gavella i dr. odnosno ovlašteniku podnošenja zahtjeva brisanja upisa. Zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama (1930. Daljnja pretpostavka za pružanje pravne zaštite od nevaljanog upisa ovom vrstom tužbe je da stjecatelj kojem je otuđivatelj otuđio nekretninu nije bio u dobroj vjeri. Naime. Informator. 13. Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po službenoj dužnosti. nevaljanom uknjižbom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor. dr. Pretpostavke za ovakvu vrstu zaštite od nevaljanog upisa iz instituta višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine bitno se razlikuju od „klasične“ brisovne tužbe kojom se može poslužiti nositelj knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom uknjižbom.) Opći građanski zakonik Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljišnim knjigama (1996. Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasništva pripada isključivo onoj osobi kojoj je otuđivatelj otuđio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljišnoj knjizi upisala svoje pravo). dok se kod ove vrste tužbe na traži postojanje ove pretpostavke. Literatura Prof. Sve ove okolnosti dovode i do primjene načela povjerenja u pravni promet nekretnina i zaštitu prava vlasništva.kada su svi kupci savjesni. ali i mogućnost daljnjeg raspolaganja stečenim nekretninama.. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Stvarno pravo. ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri. ZAKLJUČAK U parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. pravna zaštita se ostvaruje samo u odnosu na nepoštenog stjecatelja. jaču pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljišnu knjigu. Zakon u ovom slučaju nije predvidio mogućnost zabilježbe da je upis sporan.

radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova. 1 Zakon o trgovačkim društvima. Masmedia. Trgovačkog suda u Varaždinu tri a u ostalim trgovačkim sudovima u RH još dvanaest. str. trgovac pojedinac stječe upisom u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda. koji se obligatorno mora upisati u sudski registar. Kada njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra. neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost. 152/11 – pročišćeni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD). V. 107/07.802 trgovačkih subjekta upisanih u sudski registar trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se ističu u gospodarskom prometu se omogućuje da steknu status pravog trgovca sa svim učincima tog položaja čime se štite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju. Trgovačko društvo je prema Zakonu o trgovačkim društvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac. Trgovac mora kumulativno ispuniti više uvjeta –gospodarsku djelatnost obavlja samostalno. Rječnik trgovačkog prava. za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini. Obrtnik čiji godišnji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna može se upisati kao trgovac pojedinac. prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. dakle trgovac. bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. 137/09. odredio veličinom godišnjeg prihoda stjecanje statusa trgovca. 2 Vidi Gorenc. 34/99.. Od ukupno upisanih 143. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovački sud briše iz sudskog registra. Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. a fizičke osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca. sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Trgovac pojedinac Naš Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. 525. Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu člankom 3. 111/93. i trgovac pojedinac. za razliku od trgovca pojedinca. ali je razlika među njima da je trgovačko društvo trgovac. udruženje osoba . a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se biše iz sudskog registra. 146/08.. a obavezno se mora upisati ako premašuje 15 milijuna kuna. Osim trgovačkih društava pravnih osoba. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0. temeljem ugovora ili odlukom i sa zajedničkim ciljem osnivača.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 47 Renata Pražetina Kaleb. a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama. u našem pravnom sustavu. Svojstvo trgovca. što je uvjet za trgovca pojedinca. UVODNA RAZMATRANJA Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti.. 1.fizička osoba. dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima. reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. Narodne novine br. 52/00. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se može upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godišnji promet u prethodnoj godini premašuje 2 milijuna kuna. trajno. 118/2003. 2.osniva se. može biti i trgovac pojedinac kao obrtnik .Važnost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovačkog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizičke osobe. U sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registriranio je četiri trgovca pojedinca. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovačko društvo. ZTD-a te se radi o fizičkoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno. Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. 1997. Zagreb.013 %). Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se režim njegove odgovornosti. subjekt trgovačkog prava.. Dok je trgovačko društvo uvijek trgovac. . trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca. Ako njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra trgovaca.. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog značaja. Zakon o trgovačkim društvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim.

”. tj. ako njegov godišnji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. S. Osnove prava društava. str. Zagreb. Odredbe o sjedištu trgovačkog društva znače da će sjedište trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost. Vezano za odgovornost za obveze trgovačkog društva. prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni 2. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca..podatak o godišnjem prihodu i . a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni bilježnik. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se uvijek upisom u sudski registar. . sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju između ostalog tvrtku trgovačkog društva. s tim da predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. ZTD-a trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. ZTD. što je još jedan uvjet za trgovca. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti. J.4 Prag između fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omogućavanja izbora obrtnicima između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godišnji prihod. 16. i ono se upisuje u sudski registar. Zagreb 2008. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR Obrtnik može steći status trgovca ako njegov godišnji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. te zastupanje koje uključuje prokuru. ako fizička osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti neće udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. te odredbe o sudskom registru.1.. odlukom 3 Vidi: Barbić. .p. manji je od 15 milijuna kuna.tvrtku. 53.3 Nadalje. . U tom slučaju obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je takav prihod iskazan. B. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. i o punomoćniku po zaposlenju. Prokura ovlašćuje opunomoćenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. a prokurist se upisuje u sudski registar. st. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. a dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. osobno. S. suda o brisanju .stavku 8. po punomoći. 24. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 44. a stavak 2. ZTD-a trgovac pojedinac može dati prokuru. Gorenc. isključivosti. Petrović. Odredba čl. Međutim. dio Vodič za čitanje zakona. 9. U sudski registar se upisuje tvrtka. a gubi brisanjem iz njega. obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac.a u slučaju da fizička osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu. istog članka regulira obveze trgovca pojedinca na način da isti odgovara za svoje obveze. 1997. Gospodarske djelatnosti se obavljaju “proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu”. i po službenoj dužnosti. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca.trgovačku punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. ZTD-a trgovac pojedinac može izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavlja svoje djelatnosti. a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca. cijelom svojom imovinom. ako se na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac. Porobija. str. Prijava za upis mora sadržavati: .. a takva prokura ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.1. 4 Petrović. s tim da može imati samo jedno sjedište. Z. dakle ne može se raditi o neprofitnoj djelatnosti. predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva. B. Fizička osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran člankom 3. pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu. ali i naznaku “t. ustanovama s javnopravnim ovlastima. V. Prema članku 3. ZTD-a regulira sadržaj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadržavati njegovo ime i prezime. 7. te državnim i izbranim sudovima. Specifično je da prema čl. sukladno Čl. prvenstva i zaštitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. II.naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik. 18. a također se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovačkoga društva. trgovca pojedinca i podružnice. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovačko društvo. Međutim. Organizator. Trgovac pojedinac briše se iz registra kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac... Prema čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 48 Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih. prema čl. U slučaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizičke osobe neće se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno. pa tako ista uživa zaštitu prema načelima zakonitosti. Vukmir. U tom slučaju fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtništvu može zatražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac.sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Također. Zakon o trgovačkim društvima. Parać. zaštitu tvrtke.

– pročišćeni tekst. tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. i 79/07 – ispravak. no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj. Izuzetak 7 Zakon o obrtu. 49/03. 4. pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja. Za određenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedište. 2. s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu. ZTD-a. Naime. U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedišta.6 5.00 kuna. 562. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podružnice inozemne ili domaće osobe. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC Inozemni trgovac pojedinac definiran je člankom 611. Naime.2.373 društava s ograničenom odgovornošću. BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovačkog registra. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedište u Hrvatskoj. članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva osim ako član društva zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva i tada se ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzeće.. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze. Organizator... ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10. koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora učiniti. Međutim. 18. osobno. osobno. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistječu iz poslovanja pa međuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraživanja iz poduzetnikove privatne imovine. Knjiga prva. U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najčešće javljaju teškoće kod kreditiranja. unatoč prednostima koje nudi status trgovca pojedinca. od čega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. stavak 2..: Pravo društava. društva s ograničenom odgovornošću također proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija. može koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podružnica koje mu daje ZTD. a s obzirom na teoriju stvarnog sjedišta. 8 Ibid.00 kuna. Trgovac pojedinac prestaje smrću poduzetnika. najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje društva s ograničenom odgovornosti je 20. cijelom svojom imovinom s tim da obveze uključuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograničena odgovornost trgovca pojedinca prema trećima. 68/07. ZTD-a kao fizička osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj.000. stavkom 1. Slijedom navedenog očito je da će. Nadalje. 77/93. Prethodni zaključak potvrđuje činjenica da je u RH u sudskom registru 2009. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedište.. a često postoje i olakšanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. st. br. Narodne novine. što znači da prihvaća teoriju stvanog sjedišta. Uspoređujući odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zaključiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. . Uspoređujući nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornošću članova npr. str. Također. 3. cijelom svojom imovinom prema odredbi članka 9. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao.000. 2. Trgovac pojedinac se briše iz trgovačkog registra u dva slučaja i to: a) kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godišnji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna). 90/96.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 49 postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva kao niti davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.. prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom. Zagreb 2006. str.. takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se neće raditi o inozemnom trgovcu pojedincu. uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p.64/01.”. Analizirajući odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze. Zakona o obrtu7. ukoliko isto želi. 102/98. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da će obrtnik rijetko zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa člankom 21.Registrirano i stvarno sjedište se može nalaziti u različitim državama. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovačkih društava.p. trgovac pojedinac ima tvrtku i uživa zaštitu iste. 6 Ibid. odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj. Nasuprot tome. 5 Vidi o tome opširnije u: Barbić. J. i b) kada to učini sud po službenoj dužnosti jer na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne želi je mu prihod godišnji prihod u prethodnoj godini ne premašuje iznos od 2 milijuna.8 U prvom slučaju trgovac pojedinac će podneskom od nadležnog trgovačkog suda zatražiti u koji je upisan da ga briše iz trgovačkog registra. 71/01. vrlo rijetko neki obrtnik. bilo upisano 118.

Na trgovca pojedinca se odnosi veći dio odredbi općeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki. kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo veće razina odgovornosti od obrtnika. ali u praksi je najčešće situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje. Naime. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. zaštiti tvrtke. . Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u. Očito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godišnjeg prihoda predviđen ZTD-om neće zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. Prednost prelaska iz režima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik može vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca. predmetu poslovanja i sjedištu trgovačkog društva. 6. a ako je to slučaj odabrat će opciju otkazivanja obrta te će osnovati društvo s ograničenom odgovornošću. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. te neće odgovarati za obveze društva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. za razliku i od obrtnika i od npr. članova društva s ograničenom odgovornošću. te odredbe o sudskom registru. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 50 će biti ako je nasljednik spreman i obučen preuzeti posao. isti odgovara cijelom svojom imovinom. te zastupanju koje uključuje prokuru.

138-139). godine. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulaže prosvjed što je ban Nikola Seč njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. godine (CD 13. Dio prvi. godine (CD 16. 71. Notarski znak Bernarda pok. godine (CD 12. 4. Filipa Tiçonija iz Lodija Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabilježeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i društvenoj djelatnosti. 576-578). dok. sv. 366.8 Godine 1359. 101 i dok. dok. 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362. 1361. str. koji je bio komunalni notar. .3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. Zagreb. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Oporuka Marice. 8 DAZd. 53. MSHSM. dok. Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD]. Splitski bilježnički spisi.2 Zbog nedostatka diplomatičke građe od četrdesetih godina pa sve do kraja 14. 642-644. doznaje kako je Bernard od Andrije Lučića posudio 115 libara i 4 solida za mošt koji je kupio te je iste obećao vratiti do blagdana Uskrsa. 2. 572-573). 170. str. 100-101 i dok. Čini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlađa osoba domaćeg porijekla. 1872. kutija 66. 2. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua). 10 DAZd. 6. ali u tom razdoblju u službi su zasigurno bila dvojica notara. Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. 434. dok. str. 4 Prva njegova isprava potječe iz veljače 1350.1 On je ujedno i notar s najdužim stažem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina. godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13. 7 U listopadu 1366. stoljeća nije moguće utvrditi točan broj notara koji su istodobno obavljali službu gradskih notara. AT. str. 3. Kao trogirski notar djelovao je do 1381. kutija 66. 91. Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao službu kancelara kneza Franje Jurjevića. str. sv. 200).. Listine o odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike.4 U šezdesetim godinama istog stoljeća uz notara Bernarda djelovali su Ruđer iz Parme (Rugerius de Parma. Splitski spomenici. 11.. 367. bio i kancelar. 438. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus. Trogiranka te da je prema društvenom statusu bila pučanka. 92. str.12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budući da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uopće ne spominje. 503-506. godine (Tadija Smočiklas.7 Sl. sv.5 Oliver pok. 269. fasc. Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359. 9. kut. Tako se uz Bernarda 1348. Zagreb. str. 84’.. str. budući da njegova posljednja sačuvana isprava datira iz 1367 godine. fol. Arhiv Trogira (dalje AT). 3 Šime Ljubić. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). stoljeća i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u službi zadržali duži niz godina. 92. 1. sv. 484. godine. str. 159. 9 CD 12. 2002. Na tom se položaju prvi put spominje u prosincu 1365. Spisi splitske općine. On je ujedno obavljao i službu kancelara. Çove iz Ankone od 1341. str. dok. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni što je značilo da između 1367. godine umire.1344. 577-578). sv. str. Codex diplomaticus Regni Croatiae. spominje Jakov pok. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tiçoni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii. sc. 1Jakov Stipišić i Ante Nazor.11 Prema sačuvanim dokumentima može se zaključiti da je Stjepan za razliku od oca. sv.9 U Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sačuvan je i dio njegovog notarskog registra. tj. str. sv. 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. godine (CD 13. dok. 138-139).). dok. MSHSM. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. bio u službi trogirskog biskupa. fol.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 51 Dr. 124-126. Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. dok. godine. Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom što je razvidno iz njegovog potpisa iz veljače 1366. dok. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd). 1362. Bernard se na položaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. 11 CD 13.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. 409. Dalmacije i Slavonije. Filipa iz Lodija Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tiçonija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tiçoni de Laude ) svoju je službu obavljao sredinom 14. 7: Albertolus de Bassanega. i 1371.10 Iz Bernardovog privatnog života poznato je da je imao sina Stjepana koji je također obavljao notarsku djelatnost. supruge trogirskog notara Bernarda pok. 192. 12 CD 13. 3. 1. dok. Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u službi ostao do 1359. sv. 71. dok. str. Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346.

godine . 2. Stranica bilježničkog registra sa zadužnicom notara Bernarda iz prosinca 1346.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 52 Sl.

Ona se sadržajno ne razlikuje od većine oporuka dalmatinskih građana jer izražava uobičajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. gl. Statut grada Trogira (dalje: TS). Knjiga reformacija I.. liturgijskim predmetima. 1-28. gl. oporuku je. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Pri tome su. 18 TS. Vrlo zanimljiv oporučni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv. osim u slučaju da se oporučitelj nađe na putu gdje nema dva svjedoka. svjedoke i egzaminatora koji su bili nazočni pri sastavljanju oporuke te ime oporučitelja. 2002. odjeći ili drugo. tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu. O nekim oblicima brige za siromašne i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku. a isto tako i oporučitelj ukoliko je imao pečat. U slučaju ako bi se našla druga oporuka poslije one koju je načinio oporučitelj trebala je vrijediti i važiti ona posljednja. po nalogu oporučitelja. Isti. 21.. 20. 46. Taj slučaj zabilježen je u Maričinoj oporuci koja svećenicima Mihoju. osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosrđe prema slugama 20 O pobožnim legatima i onodobnom sistemu oporučivanja u Dalmaciji vidi opširnije u: Zoran Ladić. 1988. indikciju. Na koji način su se sastavljale da bi bile pravovaljane određeno je statutom. Zagreb. str. Marica se u oporuci prisjetila i članova svoje najuže obitelji.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 53 Jedan od važnih izvora za proučavanje svakodnevnog života trogirskih notara i njihovih obitelji. godine bilo je određeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoručno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. Već od druge polovine 13. ali i ondašnjih općih društvenih odnosa su oporuke. Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje će služiti. knjiga 3. dok su s druge strane dio legata donirali u pobožne svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua. Također u nastojanju da se osigura što brži prelazak duše u drugi svijet dalmatinski su oporučitelji za svoju dušu (pro anima sua) tražili od lokalnog svećenstva da mole i služe mise u raznim crkvama i samostanima. npr. U slučaju da građanin Trogira načini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporučitelj zatekao. nollens intestata decedere. 14 TS.17-29. 17 TS. godine bilo je određeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka. gl. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. sv.14 Statutom je nadalje bilo određeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka svećenika ili svjetovnjaka. . vol. Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna. corpore et intellectu. gl.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoručno od strane samog oporučitelja na listu papira ili pergameni. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muška osoba s navršenih 14 i ženska s navršenih 12 godina života. Osim vlastoručno. a ne neke druge osobe kako je prije bilo određeno. 16 TS. U slučaju da je nije želio ili mogao vlastoručno zapisati ona se trebala zapisati isključivo rukom zakletog komunalnog notara. 7. 1999. 15 TS. pa je zatražila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za duše njezinih pokojnika. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom.. većina dalmatinskih oporučitelja toga doba veliku pažnju posvećivala je raspodjeli legata članovima svojih obitelji. str. Knjiga reformacija II. sensu. Diplomatički gledano. U oporukama dalmatinskih gradova već od druge polovine 13. odlazeći na neko duže putovanje. str. ili u sakristiji crkve Braće propovjednika.19 Oporuka je sastavljena 15. 33.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporučitelja kasnijom reformacijom iz 1346. 19 DAZd. zauzvrat. a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin. a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapečatiti svojim pečatom. 2012. Naime. 17. vol. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporučuje 40 solida.20 Na početku oporuke Marica navodi svoje psihičko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke ističući pritom da je sana mente. vol.18 Oporuka Marice. Split. knjiga 3. 3. 14’. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od činjenice da umre bezoporučno koji je izražen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei. dan. One su ujedno i jedan od najznačajnijih dokumenata privatnog prava. 34. Lovre. oporuka sadrži sve uobičajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. Notar. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.17 Reformacijom iz 1425. Isti. ožujka 1371. fol. gl. Sadržaj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapečaćena kod komunalnog notara ako je oporučitelj tako odlučio. Knjiga reformacija I. Lovre kojoj za rad i održavanje ostavlja 10 libara. Za izvršitelje oporuke postavljeni su Maričin sin Nikola i ugledni trogirski plemić Augustin Kažotić. Last Will: Passport to Heaven. stoljeća karakteristična je bila pojava da su oporučitelji ostavljali određeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakšeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni život. ka – Petra Mavra Mirše i Marina Dese Maroja. Iako bilježenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak slučaj među dalmatinskim oporučiteljima ipak je većina njih to činila iz nekog jasno određenog razloga. egzaminatora i komunalnog notara. mogao zapisati bilo tko. mjesec. 7. godine u domu same oporučiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket. gl. Maričina oporuka sadržajno je vrlo škrta te nam ne otkriva mnogo podataka. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu bilježnicu u koju je morao zabilježiti godinu. 1-25. knjiga 3. Antun Cvitanić i Vedran Gligo. Njezina prva oporučna odredba vezana je uz crkvu sv. bolesti. stoljeća. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Oporučitelj je takvu oporuku trebao zapečatiti svojim pečatom te je pohraniti u sakristiji crkve Braće propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male braće (fratrum minorum). 4. Isti. AT. Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih vidova svakodnevnog života i materijalne kulture. uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. Male braće ili sv. 1. kut. 2003. stoljeća dalmatinski oporučitelji. Poslije oporučiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadržaj oporuke unijeti u svoj notarski registar.16 Istom reformacijom bilo je određeno da je oporuka bila nevažeća ako nije bila načinjena u prisustvu dvojice svjedoka. vezan zakletvom sadržaj oporuke nije mogao nikome otkriti. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia.

Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. Eodem anno. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris. fol. 14’) (In margine): Domine Mariçe vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. dok njezinoj kćerki Fuski daruje jedan janjeći ogrtač i ukras za kosu. Prilog: Oporuka gospođe Marice. corpore et intellectu. 14’) (fol. O Maričinom imetku teško je iznijeti opće stajalište budući da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o stečenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia). millesimo. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija. Faksimil oporuke gospođe Marice. disposuit et ordinauit duos suos filios. actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris. Arhiv Trogira. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija zaposlenim u njihovim kućama ili na zemljišnim posjedima u gradskim distriktima. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. indictione. 15.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 54 Sl. sv. Tako Marica oporučuje svojoj služavki Radoslavi 5 libara. residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis. sine autem. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. 3. Item voluit dicta testatrix. sensu. quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum. Trogir. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis. sana mente. Jedina imovina koju posebice ističe vezana je uz kuću koju je posjedovala u Trogiru. videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem. quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis. tunc reliquit tamen XXV. reliquit et constituit. Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiçam vxorem Stipe sartoris. timens periculum mortis et iudicium Dei. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. kutija 46. a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotične kuće.1371. 1. die XV mensis Marcii Domina Mariça. nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit. (Državni arhiv u Zadru. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie .3. Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis. quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas. testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliçam. presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum. vxor condam magistri Bernardi de Laude. viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum.

svibnja 2012. godinu. predsjednika Visokoga upravnog suda. svibnja 2012. podnio je izvješće o radu ovoga tijela. član Upravnog odbora. koje je podnio rizničar Vlasto Podgajski. a članice radnog predsjedništva bile su: Lucija Popov. koji su priredili tradicionalne sportske igre. u ovome gradu održana je (12. suca Vrhovnog suda. U nazočnosti više od 160 članova Skupštine te gostiju: Ante Galića. potpredsjednica Komore i Željena Biuk. Božo Marković. malološinjskoga gradonačelnika. predsjednica Zajedničkog javnobilježničkog zbora Splitsko-dalmatinske. član Upravnog odbora. predsjednik Nadzornog odbora. Jadranka Juga. 12. godinu. Željke Bregeš. Predsjednika HJK Ivana Malekovića Adele Budinić Kušeta. odvjetnice Adele Budinić Kušeta iz Malog Lošinja – predstavnice Hrvatske odvjetničke komore te Garija Capellija..) 17. Skupštinu je vodio predsjednik radnog predsjedništva Pero Džankić.DRUŠTVENA DOGAĐANJA Skupština Hrvatske javnobilježničke komore Mali Lošinj. Jadranko Jug i Lucija Popov Gari Capelli i Božo Marković . Sjednicu Skupštine otvorio je predsjednik Komore Ivan Maleković te pozdravio nazočne goste i članove HJK. redovna sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore. sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu. Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. Na sjednici Skupštine usvojeno je izvješće predsjednika Komore o njezinu radu i godišnje izvješće o financijskom stanju Komore za 2011. savjetnika i vježbenika. Istodobno je održana i godišnja sjednica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjednika. sc. mr. Donesen je i proračun HJK za 2012.

Željena Biuk. rizničar Božo Marković. predsjednika Visokog upravnog suda Željka Bregeš. Gordana Hanžek.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 56 Stručna služba HJK i Radno predsjedništvo Skupštine: Đorđe Maravić. Pero Džankić i Lucija Popov Ante Galić. sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Vlasto Podgajski. predsjednik Nadzornog odbora .

tako da odmah nakon zaključenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasništva na kupca. kao i poreznu prijavu. javna bilježnica . Paolo Pasqualis ima zajednički ured s kolegom Antoniom Michielanom. 10. Posjet je bio izuzetno poticajan. Promjenu podataka temeljem ugovora notar. Upoznao ih je s nadležnostima talijanskih javnih bilježnika u svezi prometa nekretnina. broj bankovnih računa). nakon čega notar i uplaćuje porez (kojeg su mu predujmile stranke). u Portogruaru. tako i organizacije ureda i dužnosti notara prema propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Jagoda Vajdić Sevšek. savjetnika i vježbenika Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa Portogruaro. provodi elektroničkim putem. prosinca 2011. svojstvu stranaka i vrsti transakcije). Međimurske i Varaždinske županije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjedištu. u Italiji. Od trenutka potpisa ugovora notar jamči državi plaćanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obračun po veoma složenoj metodi (budući da u Italiji ima više različitih poreznih stopa . broj čekova. a to uključuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave.ovisno o vrsti nekretnine. kako glede upoznavanja nadležnosti talijanskih notara. Ovim putem najljepše zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu. Posebno je naglasio kako je forma javnobilježničkog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasništva na nekretninama.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 57 Skupština Udruge javnobilježničkih prisjednika. U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i način plaćanja kupovnine (na primjer. Bilježnici Zajedničkog javnobilježničkog zbora Koprivničko-križevačke. Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru.

Razmijenjena su iskustava naših službi kao i komparacija nadležnosti. Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za međunarodnu suradnju javne bilježnice: Obrenija Ribarić. javni bilježnik . Teo Karabotić Milovac. svibnja 2012. 19. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog bilježništva u RH te položaj HJK u međunarodnim asocijacijama. Između delegacija razmijenjene su pozdravne riječi te prigodni darovi. Predvođeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobilježničke komore Francuske . Luce Bronzan. svibnja 2012. Zorka Čavajda i Alemka Gajski Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku Dubrovnik. goste su dočekali predstavnici Povjerenstva za međunarodnu suradnju. I naše goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 58 Prisustvo Kongresu notarijata Albanije Tirana. ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turističkim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada. Sa zanimanjem smo slušali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da očekuju povećanje javnobilježničke tarife tijekom ove godine u Francuskoj. Kratak posjet francuskih bilježnika iskoristili smo kao prigodu da se međusobno bolje upoznamo. hrvatski javni bilježnici: Anđelko Stanić. Željana Biuk i Teo Karabotić Milovac. motom koji je još uvijek aktualan u svim javnim službama. Posebno su bili oduševljeni natpisom na Kneževu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA. bez obzira na naciju i nakon toliko stoljeća od ispisivanja na vratima Dvora. Nikša Mozara. 5.pokrajine Jura. Nikša Viđen.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 59 Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora Zagreb. zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov. Klaus Woschnak. nakon pozdravnih riječi iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj. potpredsjednik slovenske Komore.. Bosne i Hercegovine – Federacije BIH. s temom razmatranja posebnosti pravnog uređenja zemljišnih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. Ivan Maleković. predsjednica Notarske zbornice Slovenije. Makedonije i Hrvatske održan je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 16. Slovenije. Ludwig Bittner. Nazočili su i Andrej Šoemen. dr. predsjednik Notarske komore FBiH. a predsjednik dr. svibnja 2012. Sastanak predsjednika notarijata Austrije. 16. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK. predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljević. Počasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini. predsjednik HJK. uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljišnoj knjizi u Republici Austriji. Doc. zatim Zorica Pulejkova. Češka notarska komora uputila je pisano izvješće o temi sastanka. upoznao je sudionike s razvojem elektroničke zemljišne knjige u Austriji. svibnja 2012. O posebnostima zemljišnoknjižnog prava govorili su: Marijana Tičar-Bešter. . dr. potpredsjednica HJK i Stjepan Šaškor. predsjednik Austrijske notarske komore. Martin Foukal uputio je pismo podrške suradnji oko razmjene informacija.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 60 Skupština zajedničkog javnobilježničkog zbora Split Split. Češka. podijelila zahvale članovima javnobilježničkog Zbora. . Heksagonale. Darko Rom Sastanak članova Hexagonale u Zagrebu Zagreb. Inicijativa da se. bilježnica Željena Biuk. Slovenija i Slovačka) u okviru Srednjoeuropske inicijative bilježnika tzv. Dio fotografija sa svečanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora. 6. koliko je to moguće. na tehničkoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o mogućim zajedničkim elektroničkim obrascima i formama. prosinca 2011. Poznato je da Austrijska bilježnička komora usko surađuje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istočne Europe (Austrija. Snimio. Hrvatska. srpnja 2012. 10.

Imajući u vidu informatizaciju u državnoj i javnoj upravi.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 61 Informatička tehnologija u sustavu javnih registara Zagreb. a pogotovo u pravosuđu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj. IT menadžer. CyberDOC sustav je u uspješnoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku. te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji. direktor Društva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije. 25. Usto raspravljalo se i o novinama u elektroničkom arhiviranju isprava te vezama između javnih registara (posebno zemljišne knjige. Reinhold Plach. notar u Kirchbergb/Pielach. mag. . Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. Alexander Winkler. uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti. rujna 2012. registar anticipiranih izjava i punomoći). Alfred Moser. a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. sudskog registra te Porezne uprave) koji u našoj zemlji još nisu u primjeni. a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadležna tijela Vlade i sudova Republike Austrije. ing. Hrvatska javnobilježnička komora nastoji unaprijediti korištenje IT-a u pravnom sustavu.

Hrvoje Markovinović. sc. objavljenima u Narodnim novinama. Siniša Petrović i doc. dr. br. Predavači na savjetovanju bili su: prof. u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore. dr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 62 Savjetovanje o temi: Pravo društva u javnobilježničkoj praksi Zagreb. 15.. održano je savjetovanje o temi “Pravo društava u javnobilježničkoj praksi”. U organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije. sc. rujna 2012. u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklađivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobilježničkim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. . 111/12.

Prilaz Ivana Visina 5 tel. jb prisjednik Vedran Horvat.t-com.hr Daniela Božić. Poljička 27 tel. 481 34 02 e-mail:javni. 483 00 95. jb prisjednik Ankon Jasminka.ceric@zg. fax.htnet. 655 59 05. 618 09 56 e-mail:notar. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg.dolinar@zg.hjk. 292 30 89 e-mail: biljeznik. 618 03 50. Matošeca 3 tel. jb vježbenik .hr Boža Svedrec.lada. Hrvat. jb prisjednik Mija Žužul.hr Gordana Relić-Gutenberger. fax.t-com. jb prisjednik Ivana Kozar. jb vježbenik Čerić Velimir.frid@zg. jb prisjednik Melita Čondrić. jb prisjednik Baković Marija.t-com. tel. jb prisjednik Doroteja Filipović.hr Jadranka Kuić Humek. 483 00 96 e-mail: nenad. fax. jb savjetnik Lana Puljčan. jb savjetnik Nikica Matan. jb vježbenik Iva Kralj. jb prisjednik Brozović Škrinjarić Štefica Remetinečki gaj 2F. 663 62 70 e-mail: barbaric. Vukovarska 284. jb prisjednik Dolinar Nenad.htnet. Ivana Šibla 13 tel. jb prisjednik Ivana Džankić.htnet. faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk.burec@zg.bakovic@zg.t-com.jb. 370 33 97 e-mail:notar. Ilica 253.hr Ana Škarić.draskic@zg. Radnička cesta 48. 234 45 35 e-mail: mladen. fax. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg. jb prisjednik Čavajda Zorka.mail:biljeznik-dabelic@email. 298 98 22. jb prisjednik Draškić Lada.hr Božo Miletić. jb vježbenik Dabelić Marina.hr Milijana Baburić. 301 76 93. fax.hr Martina Šugar. jb prisjednik Despot Zorka. Varšavska 4/II tel.biljeznik. jb prisjednik Dubravka Rakitničan. 655 58 28 e-mail: damir.biljeznik.hr Dražen Markuš. 301 76 93 e-mail: jasminka. jb vježbenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1. 234 57 17 e-mail: alemka. tel.brozovic@zg. fax. fax. tel/fax. jb prisjednik Ivana Baburić. 239 55 44 fax.caklovic@zg. Mandrovićeva 17 tel.com Davor Dukat. Jurišićeva 21.htnet.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 63 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA ZAGREB. jb prisjednik Nadija Jeić.hr Tatjana Kralj. fax.t-com. fax. jb vježbenik Dujmović Iva. jb savjetnik Jelena Gvozdanović. 231 13 32. jb vježbenik Čaklović Ljubica.ankon@zg.htnet. 373 13 76. jb savjetnik Darja Bošnjak. 373 59 25 e-mail: jb-m. Ul. jb savjetnik Marko Reš. jb prisjednik Dragana Bošnjak Kovačević. Nehajska 22 tel.htnet.hr Martina Plastić.hr http://www. Radnička cesta 34/II Tel. 615 43 23 e-mail: zdenko.d.hr 10000 ZAGREB (01) Andrašić Damir.hr Renata Marković. tel.hr Snježana Torić. fax. fax. proljeća 65 tel. jb prisjednik Blaženka Plećaš.sanja@zg. fax. jb savjetnik Gajski Alemka.andrasic@zg. 618 07 10. Korčulanska 3E/II tel.hr Dolores Svitlanović.: 01/4556-566. Frana Petrića 1 tel.hr Duje Ordulj. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic. fax. jb prisjednik Svjetlana Pleić. 230 30 58 e. tel.htnet. Lastovska 12 tel.zdespot@gmail. jb prisjednik Valentino Koščak. 663 61 70.t-com. jb prisjednik Džankić Pero.hr Aleksandra Martinović. tel/fax. 370 30 35. jb prisjednik Martina Jankač. v. jb vježbenik Barbarić Sanja.htnet.481 32 01. M. jb prisjednik Viktorija Nikolić.483 16 70.htnet. 615 43 22. 614 13 85 e-mail:javni.gajski1@zg. jb vježbenik Filip Milak.

hr Jurić Marijan.hr Tina Petrić.htnet. fax. 295 52 10. Av. jb prisjednik Marija Soko. jb prisjednik Tomislav Žabek. jb prisjednik Luka Glibota./fax. jb prisjednik Ivana Drnić. jb vježbenik Hukelj Anica. Grižanska 6 tel.hr Franka Kralj. fax. 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg.t-com.t-com. 492 12 20. 617 72 07 e-mail: marijan.hr Vedrana Jaković. 388 17 80 e-mail:notar. Draškovićeva 13 tel/fax. jb prisjednik Sinja Maja Oštrek. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email. velikana 4 tel.jukic@zg.htnet. jb savjetnik Marina Mesić. jb vježbenik Margareta Žabčić. jb prisjednik Ivan Jurić. tel/fax. fax. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg. e-mail: j. 611 46 44 e-mail: branko. 481 99 55. jb prisjednik Glibota Milan.jelavic@zg. Unska 2a tel.jakic@notar-jakic. jb prisjednik Mihovil Vukša. Zelinska 3.hr Ivana Macanić. Maksimirska 3 tel. Ilica 176. tel/fax. Šoštarićeva 8/III. jb vježbenik Galić Radojka. fax. 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet.Knego-Rogina Jadranka. jb prisjednik Lisonek Ilinka.htnet. jb prisjednik Marija Ćatić.hr Tomislav Garofulić.hr Ljerka Gec. jb prisjednik Suada Jašarević.htnet. Dankovečka 8.hr Sanja Kodrnja. jb vježbenik Jakić Branko. jb savjetnik Herceg-Miličević Ljiljana. Argentinska 4 tel/fax.juric2@zg.htnet.hr Marija Bartolić. jb prisjednik Božica Jagoić Tukša. 230 36 24. Savska cesta 9 tel/fax. fax. 483 96 27. 387 81 07 e-mail:biljeznik.hr Danaja Debicki.htnet.hr Gordana Manojlović. jb prisjednik Marina Bukovčak. jb prisjednik Jelavić Zoran. jb vježbenik Grladinović Dubravka. jb savjetnik Jukić Nevenka. 387 80 88. jb prisjednik Željka Štefanić. Trnjanska cesta 23.t-com. jb vježbenik Maroslavac Željka. 617 09 33.hr Nikolina Milešević.t-com. tel/fax.marcinko@zg.htnet. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg. jb prisjednik Sandra Nikolov. 492 96 41 e-mail: mladen. Zagrebačka avenija 104 c/III tel. 239 59 84. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg. fax. jb prisjednik Krešimir Rogina.hr Tanja Kapitan. jb savjetnik Galović Stanislava. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg. jb vježbenik mr. 345 19 46. jb vježbenik Juroš Alen.hr Kelečić Vesna. jb prisjednik Mirna Ivković. 487 15 48 e-mail: ilinka. jb savjetnik Lea Vrščaj.htnet. tel.herceg-milicevic@zg.b.t-com.hr Kristian Hukelj .lovric@zg. Trg Hrvat. 481 04 93. 492 12 21 e-mail: ljiljana. jb prisjednik Zrinka Akalović. Palmotićeva 43a tel. jb prisjednik Matej Herceg. Jurišićeva 1 tel. jb prisjednik Zvjezdana Popović . jb vježbenik Lovrić Biserka. 617 71 34. 617 09 34 e-mail: nevenka. fax.htnet. 295 52 12 e-mail: biserka. jb prisjednik Gorana Blaić Hebrang.com Vika Despot Roso. Dubrovnik 12 tel. 655 13 73.kelecic@post.t-com. fax. jb prisjednik Valerija Pernar.galovic@hi.hr Ernita Obuljen.t-com.sc.hr Marko Elijaš. Čikoševa 5 tel. Hrvatskog proljeća 40.hr Ivana Herceg. tel/fax. 230 36 62 e-mail: galicr@zg.hr Tamara Kaiser. 291 36 08 e-mail:zoran. jb vježbenik Jakobović Gordana.knego@gmail. jb prisjednik Maja Peris.lisonek@zg.t-com. fax. jb vježbenik Kutija-Kušpilić Renata. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg. jb vježbenik Ivana Gulić. jb prisjednik . fax. jb prisjednik Tena Genc. jb vježbenik Ivan Jakić.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 64 Jelena Gajski.jezek2@zg. jb prisjednik Iva Kršić. jb vježbenik Marčinko Vladimir. jb savjetnik Marija Streny. Mrazovićeva 6/I tel. 388 17 57.htnet. fax. tel. jb vježbenik Petra Kaleb Čerber. jb vježbenik Ježek Mladen. jb vježbenik Horvat-Pernar Željka. jb prisjednik Marija Pezer. Savska cesta 56 tel. 492 11 20 e-mail: vladimir.hr Goranka Mališa. Miroslava Milića 4 tel.

492 03 99 e-mail: igor.hr Ivana Vrcić.hr Željka Belić.pucar@notar-pucar.htnet.hr Katarina Dilber.sabol@gmail. tel/fax. tel. 481 05 35 e-mail: stjepan. jb prisjednik Borna Balta.hr Tadić Nikola.sc.hr Ozren Ivković.hr Pandža Sanda. 660 39 92 e. jb savjetnik Matea Radišić. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg. jb prisjednik Željka Rebić. Deželića 23 tel. jb prisjednik Andrijana Plenča.modrusan@zg.htnet. 461 17 60. jb vježbenik Škrinjar Kos Senija. jb prisjednik Parlov Ivan. fax. jb prisjednik Marijana Ćosić. jb prisjednik Suzana Ilić Musić. jb prisjednik Sandra Bednaršek.saskor@zg. tel.t-com. F. jb vježbenik Pučar Vesna. 230 23 35 e-mail: notar. tel/fax. jb savjetnik Marina Tremac. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg.trkmanpajic@yahoo.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg. jb prisjednik Nataša Marijanović. Iblerov trg 2/II. 377 92 06.tadic@zg.serda-pavlovic1@zg. 615 51 91. jb savjetnik Šarčević Vladimir. 615 51 94.hr Jelena Maržić Benzia. jb savjetnik Matoš Mladen. Maksimirska 38.hr Boro Bubnjić. 302 26 12. fax. 374 56 78 e-mail: mladen. Ozaljska 21 tel. jb savjetnik Martinović Igor. fax.Kennedyja 6b tel. Ilica 139a tel. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj. 481 43 53 e-mail: kornelija. fax. fax. fax. jb prisjednik Katarina Sokić. 238 36 40.t-com. Zajčeva 1. jb prisjednik Medina Karahasanović. 377 65 60.hr Domagoj Ranogajec.matko-ruzdjak@zg. jb savjetnik Pejović-Fumić Lidija. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg. tel/fax. 242 28 66 e-mail: jasna.htnet. 231 01 30 e-mail:suzana. jb prisjednik Vida Baranović. jb savjetnik Igor Sudar. 377 93 00. jb prisjednik Ivana Jerković.hr Iva Glamočak. fax. Miramarska 24 tel. fax. fax.hr Tea Pavičić Gracin. jb vježbenik Sabol Terezija-Zinka.hr Ivica Vuković. Vukovićeva 11. jb vježbenik Matijević Tomislav. jb prisjednik Ivan Rotim. jb savjetnik Ivana Cicvarić. Nikole Tesle 16.t-com. 482 64 40. jb prisjednik Ivana Blaić. 309 73 33.htnet. jb prisjednik Vedran Vujanović.Svedrović-Kilibarda Ljubinka.hr Mate Juroš.hr Sanja Vladušić. tel/fax. tel. Kačićeva 9 tel. Kneza Višeslava 2 tel. 484 78 69. jb prisjednik Modrušan Kornelija. jb prisjednik Maša Morić. Petrinjska 4.sc. jb vježbenik Ranogajec Branko. jb savjetnik Sudar Duško. 462 28 33 e-mail: jozica.matos@notar-matos. 484 67 95 fax. Gundulićeva 31 tel. 481 00 95 e.htnet. jb vježbenik Popov Lucija. Prilaz Đ. tel. jb prisjednik Vanja Popov. Turinina 5 tel.hr Marijana Dekanić. jb savjetnik mr.t-com. jb prisjednik Šaškor Stjepan. Petrinjska 14. fax.svedrovic@zg. jb prisjednik Matko Ruždjak Jožica.hr Vesna Lelas.Rotim Jozo.stefcic@zg. 484 07 03. Frankopanska 2A tel.t-com. jb prisjednik Ribarić Obrenija. jb vježbenik Štefčić Jasna.com .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 65 Irena Marić. fax.t-com. 480 20 80. jb vježbenik Trkman Pajić Mirjana.hr Biserka Hrvatin. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg. tel. Ilica 297 tel. Vlaška 103. Škrlčeva 39.hr Tina Čepo. jb vježbenik Nevena Cota. fax. 466 50 78 e-mil: senija. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza. jb prisjednik Jan Mikuličić. Draškovićeva 8. tel/fax.htnet.martinovic6@zg. tel/fax.hr Picukarić Željka. 370 01 99 e-mail:tomislav. 615 51 90 e-mail: v.mail:zeljka.picukaric@zg.matijevic3@zg. 482 65 12 e-mail: jb-nikola.htnet. Boškovićeva 12.t-com.skrinjar@zg.htnet.htnet. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg. jb savjetnik Serda Pavlović Suzana. tel. Tratinska 79/I tel. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet. Trg J. jb vježbenik mr.hr Mirela Kovačević.mail:notar.hr Marija Antolin.hr Snježana Pavlović Rajčević. jb prisjednik Tihana Sudar.com Marina Babić Katić. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim. Heinzelova 40.htnet. 492 02 51.

jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Dražina Martina.cengic. Starčevića 5b. 310 688 jb.m. Trg Alojzija Stepinca 14 tel. Matice hrvatske 14. 231 13 31 e-mail: jb-j.t-com.hr Sabrina Kafedžić.hr Nevenka Šimac. 721 743. K. jb prisjednik Valić Katica.hr Marijela Antonac.boras@ri. jb prisjednik Margita Kozina Ištuk.htnet.hr Dujmović Martina. tel/fax. jb prisjednik Anita Škurjanec. tel. 311 507 e-mail: jb-jasenka. I.biljeznik@ck. tel. G. tel. 742 242 .biljeznik.Kvaternika 2.t-com.t-com. fax.ivan. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet.seskar@ri.hr Sandra Naumovska.t-com. jb prisjednik Zorić Jasna. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu. tel. jb prisjednik Natalija Batinac.481 31 66 e-mail:notar. 545 326 e-mail. Čavle 78. fax. 241 952 e-mail: javni.d. tel/fax.kustic@bj.zitko@zg.htnet.dujmovic@gmail. Trg N.hr Katarina Posavec. tel. 388 85 16.682261 e-mail: javni. fax. 487 60 71.hr Krešimir Milas. jb vježbenik Zajec Vlasta. 220 696 e-mail: j. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki.crncec@ck. tel. 721 744 e-mail: snjezana.ljiljana.t-com.biljeznik@zg.hr 51219 ČAVLE (051) Vesna Šeškar. jb vježbenik Lovro Tomičić.sanda@ck.hr Jelena Bogdan Kvakan. 695 712.javni. Dugoselska 12. Miošića 28a tel. tel/fax. Milana Amruša 7/II. jb prisjednik Tomislav Knez. Trg J. Preradovića 8/I.t-com. tel/fax.nazarevic@pu.ured.com Ivana Mrsin. jb vježbenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko. jb prisjednik Marodi Ivan. fax.martina. Obala P. 487 30 60.jasna.t-com. Zvonimira 29. tel. fax.culo.hr Dada Žitko.notar. jb prisjednik Mario Franjić.682264. tel. K. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj. 611 73 03.marodi@ck. Š. Valenta Morandinija 13. jb vježbenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David. R.jb. 485 27 07.t-com.poljak@bj. jb savjetnik Petar Kvakan. jb vježbenik Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada.biljeznik@cj.t-com. Ul. 390 477 e-mail: ivan. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd.481 01 65. 390 750 e-mail: zvonarek.hr Nada Jukić.htnet. A. Rudeška cesta 173 tel. v. jb vježbenik Vodopija Čengić Ljiljana.hr Latinka Ivošević. fax.javni. Zrinskog 17 tel. jb savjetnik Tena Crnčec.jalsovec. tel. jb savjetnik Hrvoje Benković.zoric@zg. fax. 242 145 e-mail: jb.hr 43000 BJELOVAR (043) Čulo Poljak Marija. 241 553.htnet.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 66 Jana Pajić. fax. P.hr Anamarija Baljkas Hrgić. Trg Fontana 2. Poljička 12. jb vježbenik Ivona Tomičić. Kovačića 6. Kralja Tomislava 39 tel.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartuč Dušan. jb savjetnik Kristina Mikulić. A. jb vježbenik Žitko Janko.hr Marina Sente. Park Rudolfa Kropeka 2.martina. jb vježbenik Zvonarek Mirjana. fax.biljeznik. jb prisjednik Sandra Marodi. Trg E.t-com.hr 40000 ČAKOVEC (040) Crnčec Jasenka. jb prisjednik Nikolina Gažić jb prisjednik Ivana Galić.t-com. tel/fax. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic.hr Sanja Lovrić.htnet. jb savjetnik Barbara Živković. jb prisjednik Alen Alić.htnet.htnet.617 64 71 e-mail: javnibin@inet. tel/fax.zivkovic-sincic@email. jb vježbenik Katarina Krznarić. tel. Trg kralja Tomislava 4 tel. jb prisjednik Jelena Papić.hr Željka Tuškan Bregovac.marija.t-com. jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarević Snježana. jb vježbenik Žitko Jasna.koko./fax. fax. 390 733 e-mail: kvakan.b. Broza Tita 1 tel. jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivković Miodrag. Boškovića 21. 241 250 e-mail: notar. 742 240 e-mail: notar-milas@os. fax. Krešimira IV bb. jb prisjednik Tatjana Pavlic Blažon. jb prisjednik Domagoj Balentin.drazina@zd. 388 85 17 e-mail:vodopija. Gajeva 2/IV. jb prisjednik Kristijan Krznarić. Ul. jb savjetnik .hr Dijana Akrap.javni.hr Kustić Marija. jb vježbenik Jalšovec Sanda.hr Kvakan Ivan.

886 749. Trg A. 485 025 e-mail: ivo. jb vježbenik Dejan Elveđi. Dr A. jb savjetnik Radović Ivo.hr Zdunić Boris.bilandzija@hi.david. jb vježbenik 31326 DARDA (031) Marija Kovač.hr Maja Baković.Jurja 1. 532 476 e-mail: notar. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os.com 10370 DUGO SELO (01) Copić Krešimir. Vukovarska 22 tel.biljeznik. Nikole Tesle 17a tel. Stjepana Radića 4. tel/fax.com Natalija Pavlović. tel/fax.hr 53000 GOSPIĆ (053) Fajdić Mile. jb savjetnik .Pape Ivana Pavla II 9/I.pesut@gmail.javni. Kaniška 9. 813 891 e-mail: notar.t-com.biljeznik.741 151 e-mail: mkovac.htnet. tel/fax.biljeznik@kc.t-com. 412 644.htnet. fax. Vukovarska 19.hr 51300 DELNICE (051) Mihelčić Nikola.bukovac. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs. 492 050 e-mail: biljeznik.hr Nina Burić. tel. tel/fax. 811 811 e-mail:simcic.hr Jelena Škrabo.hr 48350 ĐURĐEVAC (048) Matulec Darko. 227 040 e-mail: ljerko.htnet.htnet.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 67 43240 ČAZMA (043) Torbašinović Ljerko.t-com. J.plicanic@sk.torbasinovic@bj.t-com.hr Iva Markov.t-com. jb vježbenik Marijana Živković. 277 56 20. tel/fax. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr. jb prisjednik Mozara Nikša. jb prisjednik Ines Matijević. jb vježbenik Matea Šagarjelo. jb vježbenik 22320 DRNIŠ (022) Buva Dijana.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina. jb vježbenik 31400 ĐAKOVO (031) Brač Nikola.biljeznik@gmail. 357 946 e-mail: andjelko. Ulica pape Ivana Pavla II 8. fax. tel/fax. branitelja 1.ratincevic@os. A. tel/fax.com 43500 DARUVAR (043) Čop Mladen.htnet. jb prisjednik Ksenija Borček-Ptiček. Sv. Ul.8410079 e-mail: notar.ankica. Starčevića 11. Trg čazm.hr Marija Grivičić.hr Belma Pličanić. 886 593 e-mail: buva.t-com. jb vježbenik 43200 GRUBIŠNO POLJE (043) Luketić Ivo. tel/fax. Trg M. 357 777. 851 229 e-mail: javni. tel/fax.bronzan@gmail.hr Nada Pirjać. jb savjetnik Marija Dajak. Kralja Tomislava 2. fax. Gupca 25. 311 566 e-mail: niksa.hr Renata Koščević.biljeznik@os. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri.htnet. tel. S.fajdic@gs.javni. 810 605 e-mail:javni.t-com. tel/fax. Trg Sv.biljeznik@si. jb vježbenik Viđen Nikša. Tomislava 1. Vukovarska 17 tel. jb savjetnik Vesna Stručić.darko.matulec@hi.brac@os. 411 292. 277 56 21 e-mail: notar-slavica. Popa Frana Biničkog 10.htnet. fax.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce. 822 186 e-mail: jb-pavao. tel. Radića 12.841075. kaptola 9 tel. Zorića 8 tel.biljeznik@sk. tel/fax. jb vježbenik 47250 DUGA RESA (047) Bišćanin Pešut Zdravka. fax.stanic@du. Vukovarska 24 tel. tel/fax.javni.Ivana Krstitelja 91. tel/fax.htnet.G.t-com. Trg Hrv. 311 943 e-mail: luce. Amerikanska 3.t-com.javni.hr Crnov David.htnet. Starčevića 20 tel. Bana Josipa Jelačića 7. tel/fax. tel/fax. 772 342. jb prisjednik Perić Slavica.ivoradovic@optinet.luketic@bj.dijana.hr Šimčić Ankica.peric@zg. 333 512 e-mail: notar. jb prisjednik Iva Radović. tel/fax. fax.hr Andreja Tanasković. jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) Đurđević Dinko.cop@bj. 882 625 e-mail: marina. jb prisjednik Mirna Franić. 638 570.Matoša 3.hr Anto Lozančić.t-com. fax.vidjen@du. fax. i A. Nine Marakovića 69.hr Ratinčević Pavao.com Iva Carić.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pličanić Gordana.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija.htnet.ured@biljeznik-mozara. Dragutina Domjanića 1. jb prisjednik Marijana Milković. 573 337 e-mail:mile. 638 574 e-mail: jb. 815 136 e-mail:crnov. jb vježbenik 43280 GAREŠNICA (043) Marko Bilandžija. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo.hr Zrnka Stamatoska. Trg K. jb vježbenik Stanić Anđelko.

Ljudevita Gaja 8.hr Andrej Pavešić. Nemčića 4a.branitelja 11 tel. jb prisjednik Vedrana Žitnjak. 520 536 e-mail: katunar. jb vježbenik 10310 IVANIĆ GRAD (01) Mišković Marijan.mirkojavni.htnet.htnet.hr Ines Antić. G. 590 300 e-mail: javni.htnet. tel. Kovačića 2.hr Martina Majcen.com Željkica Skalički. Ante Starčevića 17. fax.papac@kc. 271 218 e-mail: visnja. Hrvat. tel.t-com. Josipa Šipuša 1.volaric@zg. jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Antić Ivanka.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volarić Stjepan. Ružić Mirko.htnet. 623 820 e-mail: marina.ilok@email. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic. fax.htnet. jb vježbenik 21260 IMOTSKI (021) Ujević Petar. V.hr Danijela Marković. Jelačića 5 tel/fax.zrinski@hi.htnet. Dijankovečkog 9 tel. jb prisjednik Bubaš-Magličić Nina. jb prisjednik Kristijan Trinajstić. tel. Trg Matka Laginje 1. jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna.hr Tranfić Željka. tel. A.cujec@si. Šetalište Sv. 782 104 e-mail: nada.htnet.biljeznik. tel. Križevačka 5.bjelcic@kr. Žuknica 1b. 682 890. jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) Čižmek Mirko.hr Sandra Rekaš. 615 940 e-mail: notar.ujevic@st.hr Petra Fabijanović. Kovački prolaz 25. Braće Kazić 7. jb savjetnik Dijana Radečić.biljeznik@ri.biljeznik.hr Ivana Lipošćak. tel. Domobranska 6. V. jb prisjednik Emina Vukelić. tel. jb vježbenik mr. Baltićeva 4 tel.petar.hr Andrea Nikolić.htnet. tel. 373 064 e-mail: damir. Gundulićeva 8 tel. Nemčića 1/I. 662 673 e-mail: josip. jb vježbenik 49000 KRAPINA (049) Bjelčić Damir. 289 007 e-mail:davorka. fax. 844 262 e-mail: notar.tranfic@hi.flego. jb savjetnik .hr Martina Lučić. tel.hr Antonia Torma.t-com. tel/fax. 676 500 e-mail: jb-mira. 288 86 88 e-mail: marijan.tusek@gmail.htnet.Ladislava Šabana 5.hr Sandra Turčić.hr 42240 IVANEC (042) Šagi-Belcar Nada. fax. 615 920.zaja@ka. jb savjetnik 21216 KAŠTEL STARI (021) Donika-Stanojević Joško.htnet. tel. I. Trg bana J.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakrač Nikola.htnet.malacic@sk.htnet. 670 001 e-mail: javni.t-com.t-com. Moslavačka 12. jb prisjednik Tušek Višnja.681 500. Nazora 6.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 68 32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav. 221 674 e-mail: ruzic.hr Ana Benko Budja. 626 817 e-mail: ljubica. jb vježbenik 44320 KUTINA (044) Malačić Mira.augustinovic@ka. 615 466 e-mail: jb-marina. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc.biljeznik@ri.hr 22400 KNIN (022) Čujec Josip.hr 20260 KORČULA (020) Kaliman Ivna. tel. Tvrtkova 3. Dr Franje Tuđmana 50. 691 070 e-mail: notar. jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka.htnet.cizmek@kr. jb prisjednik Martina Mrzlečić.htnet.t-com. tel/fax. Trg mira 11.t-com.t-com. Opatička 5. jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka. 289 700. tel.htnet. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st. tel. 615 466 e-mail: jb-zeljka.hr Žaja Blanka. tel.htnet. 550 331 e-mail: mirko. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc. jb prisjednik Rozika Dajak. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du.bubas-maglicic@ka.ostovic@kc. jb vježbenik Plavetić Snježana. Obala kralja Tomislava 26 tel.t-com. tel. Z.hr Tina Puškaš.mavrinac@ri. Ak. Bernardina bb tel/fax. fax.miskovic@vk. jb savjetnik Pavlović Ronald.versic@kc. Nazora 6. I. tel. 616 111 e-mail: nina.hr Morana Kasun.blanka.t-com.javni.antic@post.hr Papac Ljubica.simunic.sc.hr Ivana Širanović Vulić. jb vježbenik 48260 KRIŽEVCI (048) Jelić-Veršić Nataša. tel/fax. tel.htnet.hr Marko Šimunić.hr Tatjana Perić. A.hr Ostović Marina. jb prisjednik Augustinović Marina. 681 700. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan.sagi-belcar@vz.

hr Hrvojka Kuzle. jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radašić Kruno. tel/fax. jb vježbenik 51550 MALI LOŠINJ (051) Marković Božo.biljeznik. jb vježbenik 31500 NAŠICE (031) Godžirov Boris.htnet.htnet.hr Iva Medić. jb prisjednik Zima Dražen. tel/fax. jb vježbenik 20350 METKOVIĆ (020) Pandža Joško. jb prisjednik Antonija Škarda. 726 232 e-mail: info@notar-micelli.htnet. 615 100 e-mail: boris. jb savjetnik 35400 NOVA GRADIŠKA (035) Jelinić Stanka. Vladimira Nazora 23.sk. jb vježbenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidović-Džidić Nada.htnet. fax. Zelenice 18/I.biljeznik. Milana Prpića 65. fax.Tomislava 3/I. Zagrebačka 2 tel. jb vježbenik Terković Branko.mandic@hit-com.d.hr Domagoj Strinavić. tel.htnet. jb prisjednik Marta Jakotić.neven.htnet.hr 52220 LABIN (052) Udovičić Rita. 615 500 e-mail: notar-a. tel.hr Patricija Radetić.hr 47300 OGULIN (047) Brčić Mirjana. 293 426 e-mail: notarlovran@ri.htnet.jelinic@sb. jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbić Ante.markovic@ri.hr Nino Rojnić.vidovic-dzidic1@vz. jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli . jb vježbenik Marija Habuda. 272 939.htnet. e-mail: jelena. 205 244.d. fax. Trg L.t-com. 284 362 e-mail: petar. 674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt.hr Anamarija Arapović Vranješ. 233 047. 851 141.hr Dražen Orešković. Miroslava Krleže 27.htnet.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadić Petar. Četvrt Ž.mato@. 683 525 e-mail: javni.hr Plećaš Vedran. Kneza Trpimira 2a. Šetalište M.hr Hana Hoblaj.ljerka. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri. Trg kralja Tomislava 5.v.tadic1@kr.htnet. tel. jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIŠĆE (040) Hoblaj Ruža.barbic@hi. tel. 615 257 e-mail: notar. tel/fax.t-com.htnet. jb savjetnik Ana Maria Micelli. Ul.hr Lidija Bačani. 272 955 .hr 51513 OMIŠALJ (051) Kućar Neven. jb prisjednik Pejković Ante.pejkovic@inet.htnet.hr Lana Kusturić Škurla.htnet. 612 093.biljeznik. Pejačevićev trg 11.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 69 Medić Mato. 601 515 e-mail: javni.hr Lejla Ritoša Horvat. tel.841 126 e. 271 738 e-mail: jb-natasa.htnet. jb vježbenik Šuran Nataša.t-com. fax.t-com. Rudarska 7 . 810 125 e-mail: kruno.radasic. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s. 50A. 245 503.godzirov@os. Trg kralja Tomislava 7. fax. jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandić. 4. v.com Jure Plećaš. Maršala Tita 80 tel. tel/fax.j. Tita 35.drazen. tel.mokry-uroic@sk.suran@ri. Trg Pozzetto 19 tel. 361 961 e-mail: notar. fax. Trg braće Radića 8a.htnet.hr Valentina Žugec.medic.hr 44330 NOVSKA (044) Ante Đerek.htnet. 1.terkovic@hi. 630 288 e-mail: dubravka.htnet. Trg pl. jb vježbenik Mandić Ljerka. fax.brcic@ka. jb vježbenik Mokry-Uroić Dubravka. 861 753 e-mail: jb-radoslav.djerek@sk.hr Ivna Godžirov. Put mora 1. svibnja 533 br. 543 300 e-mail: notar. tel. Starčevića 9.jb A.tus@ri. tel/fax. Ul.ante. tel. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu. tel. tel/fax.htnet. tel.branko.hr 21310 OMIŠ (021) Vuković Radoslav.b. Karla Dieneša 3.hr Filip Marković.jb. 851 142 e-mail:javni. tel. 612 092 j. jb prisjednik Lora Pejković.hr . Mihalovića 2. I.hr Čekada Lara. jb vježbenik 33515 ORAHOVICA (033) Novačić Antun. tel/fax. 520 401 e-mail: bozo. 205 243 e-mail: nada. 612 244. Stjepana Radića 7.zima@sb. Maršala Tita 75/I tel. tel. tel/fax. Dražojevića bb tel/fax.biljeznik.hoblaj@ck.htnet. jb vježbenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle.hr Kenan Hadžiomerović.kucar@ri.hr Anja Pejković. 757 043.vukovic@st.b@vz.hr Morana Čavka Markiš. Oriovčanina 18/1. Ul. 525 444 e-mail: biljeznik-m. Trg K. jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail. Braće Radića 6. Braće Vidulić 2-6. Korzo Vinodolskog zakona br. tel.mail: javni. tel. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du.

jb prisjednik Pavelić-Musa Zdenka. jb vježbenik Jeromela Mauša Nataša.Včelik Mario. prisjednik Pahović Đordano.boric@os. 202 204 e-mail: notar-mirjana.htnet.com 44317 POPOVAČA (044) Greblo Vladimir. Jakova Gotovca 13 tel.htnet. Kapucinska 17/I tel.hr Ljiljana Vodopija.javni. jb prisjednik Aleksandra Kolev. tel/fax. 612 281. 272 551 e-mail: niko.htnet.htnet. Vijenac Paje Kolarića 2. 204 027 e-mail: amkjavni. fax.hr 52000 PAZIN (052) Blečić Marija.hr 23290 PAG (023) Škunca Elizabeta.hr Mijo Perić.verica@gmail.hr Marijana Perić. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo. jb savjetnik Popović Mandica.biljeznik@zg. Kapucinska broj 23/I .hr Marjana Kirin.biljeznik. jb vježbenik Hrvatin Marija. Hrvatske Republike 31b. jb vježbenik Ivana Kronšteter.greblo2@optinet.sc. 205 211 e-mail: javni. tel/fax.hr Šustić Hrvatin. 732 048 e-mail: javni.hrvatin@pu. Trg grofa Erdedya 28.biljeznik@os. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po. Sv.t-com. jb prisjednik Perić Lidija.zlatko. tel/fax. 200 808 e-mail: pavelic-musa. tel/fax.hr Tijana Belac. tel/fax. 452 905.kovacev@os. jb prisjednik Marija Šarić.ferenc@pu.t-com.antos-kovacicek@sk. jb savjetnik Kokić Anamarija. tel.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 70 31000 OSIJEK (031) Arambašić Biserka. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu. jb vježbenik mr. 670 771 e-mail: vladimir. Franje Tuđmana 7 tel/fax.rok. tel. 202 200.brekalo@po.hrvatin@os. tel.hr Sabina Parencan. Jože Šurana 6.hr Janjić Dora.hr Tina Kalac. jb vježbenik 34000 POŽEGA (034) Bagarić Niko.htnet. 700 707. 629 18 69 e-mail: barbaric. tel.biljeznik.hr 20340 PLOČE (020) Žderić Tomislav. 621 544 e-mail: jb-marija. jb prisjednik Jasminka Pavlov. fax.natasa@hi.ivic. fax.javni. tel/fax. fax. jb prisjednik . Dragutina Lermana 6 tel. Florijana 6. Trg slobode 3/I. Ul. 801 561 e-mail: jburedbam@email.petarjavni.ante. 621 111 e-mail: biljeznik.hr Kovačev Tatjana. 313 152 e-mail: javni.t-com. jb prisjednik Borić Mirjana.hr 34550 PAKRAC (034) Grgurić-Rukavina Dubravka. tel/fax.htnet. tel/. Zrinskih i Frankopana 15.t-com. Trg Kralja Tomislava bb tel/fax.skunca@zd.bagaric@po. Županijska 13.t-com. jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivić.Trg Stjepana Radića 4/I. Europske avenije 4. tel. Primorska 2. Trg A. Trg slobode 2. jb vježbenik 10451 PISAROVINA (01) Barbarić Petar. jb prisjednik Rahela Kovačić. 616 905 e-mail: elizabeta.htnet. 214 660. 8. fax.com Marijan Dumančić. 272 332.hr Sumba Peček.hr Vjenceslav Arambašić.popovic@os. tel/fax. tel/fax. Trg Joakima Rakovca 5.biljeznik@os. 433 258 e-mail: marija.t-com. 201 110 e-mail: lidija. jb prisjednik Brekalo Ante.hr Ksenija Hudeček.tea@ka. 214 661 e-mail: notar. Podmir bb tel. tel.peric@inet.mandica.hr Rok Verica.hr Marijan Paulišić.t-com. 670 323 e-mail: biljeznik.zderic@gmail.hr Marina Mlinarić. jb prisjednik Maksimiljan Pahović.hr 33405 PITOMAČA (033) Anđal-Mlinarić Brigita. jb savjetnik Morena Gojtanić. jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Antoš-Kovačićek Višnja. 412 905 e-mail: dubravka. jb vježbenik Dumančić Dragica.biljeznik. Dinka Trinajstića 2 tel/fax.arambasic@os. tel/fax. 206 605 e-mail: tatjana. tel/fax. 215 650 e. jb prisjednik Šimašek Zlatko.grguric-rukavina@po.t-com.t-com.hr Ivana Kovačević. 814 587 e-mail: jb-visnja. jb prisjednik Antonija Rako.blecic@pu.htnet. 650211 e-mail: javni. Dr.213 213 e-mail: sustic.htnet. jb prisjednik Vedran Borić.Starčevića 10.hr 52440 POREČ (052) Ferenc Tanja.t-com.htnet. tel/fax.biljeznik. 428 210 e-mail: jb-tanja. Vrt J.hr Domagoj Brekalo.marta 1.t-com. jb prisjednik Deana Matković. Trg bana Jelačića 6.mail: simasek.com Lana Albert Majstorović.htnet. tel/fax.fax. Truhelke 3. Kapucinska 25/I.biljeznik@os. Neretvanskih gusara 12.

t-com. jb prisjednik Silvija Perišić.htnet. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet.skira@pu.hr Nada Jovanić.hr Duško Bambić. 336 727 e-mail: notar. 213 097 e. 646 200.perkovic@pu.legovic@ri.com Panjković Velibor. tel.hr Milena Čehajić. jb savjetnik Obrovac Skira Sonja.hr Draženka Pičuljan. Fiorello la Guardia 25 tel/fax. 645 155 e-mail: marijan.hr Željko Bašić. 322 969 e-mail: notar.hr Vesna Matković. tel/fax.hr Marija Butković. 522 377 e-mail: jb-mirna. Smareglina ul. 212 665 e-mail: jbvll@ri. Olge Ban 8.javni bilježnik. tel/fax. jb vježbenik Branka Ramić. Ćirilometodske družbe 1. 317 076 e-mail: velibor.htnet. tel. fax.cuzela@globalnet. 211 260 e-mail:sonja. jb prisjednik . jb savjetnik Marin Jugovac. 339 686.t-com. Glavna 26.htnet. jb prisjednik Ana Sabljak. 323 409 e-mail:notar. jb prisjednik Kristina Jurčić. jb prisjednik Kukučka Ivan. tel. tel. tel/fax.t-com. jb vježbenik Krajcar Denis.v.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida. Mali Palit bb. 544 755.hr Vedran Franković.paic-cerin@notar-cerin.grozdanic-dekleva@ri.htnet. fax. jb savjetnik Andrej Pudelko.7 tel. 645 062 e-mail: ljiljana. jb savjetnik Marina Paić-Čerin. jb vježbenik Pejnović Stevan. tel. jb prisjednik Maja Crljenica. 317 370. tel/fax.hr Pliško Mirna. jb vježbenik Lovrović Lečić Vera. jb savjetnik Martina Klarin.hr Andreja Pavleković.hr Blažeka Ljiljana. 217 505. tel/fax. 215 625 e-mail: notar-crljenica@pu. Korzo 18. 380 804 e-mail: marina. Ciottina 5. tel/fax.htnet.nansi@pu. jb savjetnik Kopić Nansi.hr Ivan Regvat. jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić.hr Loris Baričević. tel/fax.htnet. jb savjetnik Ivan Dobrović.Florijana 20.htnet. tel. jb savjetnik Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga Užarska 28-30/II. jb vježbenik Ćuzela Vesna. jb vježbenik Grozdanić-Dekleva Marija.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 71 40323 PRELOG (040) Balaban Marijan. jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Večerić. tel. jb savjetnik Perković Divna. tel/fax. tel/fax. Korzo 22.hr Mladen Meničanin. Trg Sv. jb savjetnik Smojver-Bašić Anđelka.plisko@hi. Anticova 9/I.obrovac.htnet. 377 884 e-mail: irpaveli@inet.krajcar@pu. fax. jb prisjednik Nikolina Božić. jb savjetnik Marin Bartulović. M. 322 922.balaban@optinet. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri.mail: notarpula@pu.blazeka@inet.hr Sandra Bilić. Jurja Žakna 4b.pejnovic@ri. jb prisjednik Sablić Dorčić Marina. jb vježbenik Marinković Žaklina.sablic-dorcic@optinet. Kostelgradska 9 tel/fax. 214 783 e-mail: notar. jb prisjednik Marko Vitasović.t-com. Mletačka 2. br. Flanatička 10. jb vježbenik Legović Gordana. Ante Starčevića 4.hr Petar Banić.t-com. Školjić 2.hr Danijela Diković Komadina. jb savjetnik 51280 RAB (051) Radić Ermina.t-com. Korzo 4/II. tel/fax. Ribarska 2/2. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri. 217 808 e-mail: notar.hr Danijela Miloš. Rudolfa Strohala 3. 522 316 e-mail: notar. tel.zaklinamarinkovic@hotmail.panjkovic@ri.hr Jelena-Kristina Cindrić Bačac. jb prisjednik Vesna Perković.d. fax. jb vježbenik Tena Kopić. tel.hr Veronika Fućak Zvonarić.t-com. jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik. Korzo 35/I. 210 511.d. jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora. jb vježbenik Paravić Darko. jb prisjednik Mario Brajdić. fax. jb prisjednik Branka Šarić. 725 498 e-mail: javnibin@inet. fax. fax.Laginje 2. 321 052 e-mail: notar. Gnambova 2/II. jb prisjednik Željko Valenta. jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Banić Miroslav. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri. jb prisjednik Ivan Beletić-Tatić. 215311. fax. 494 169 e-mail: biljeznik. jb savjetnik Nataša Babić.hr Snježana Horvat Paliska. jb prisjednik Katarina Datković. jb prisjednik Danijela Duran Šunić. jb prisjednik Amira Predovan. tel. tel. 215 315 e-mail: notar. jb prisjednik Miroslav Kutlača.hr Robert Beletić.

jb prisjednik Čečatka Robert-Anton.hr Katarina Oreč. S. Titov trg 10.Jožinec Ljubica Trg K. Trg dr.ledic@zg. Radića 25 tel/fax.htnet. 205 82 99 e-mail: zinka.cubelic. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt. jb savjetnik Ana Žigrović. 830 008. Josipa 9.hr Joško Pervan.biljeznik. jb prisjednik Daniela Vuković. tel. jb vježbenik Ledić Sanja.Ante Kravar. Tomislava 13/I.hr Leo-Mario Pavić.kraljickovic@sk..Posavskog 3 tel.hr Ana Gerić.hr Elvira Belošević. 523 363 e-mail: ivica. 201 02 91 e-mail: milka. jb prisjednik Marija Čukelj. 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail. 840 197 e-mail: rino.hr Javorka Zaplatić. jb vježbenik 52210 ROVINJ (052) Dušić Davor.hr Blanka Marjanac.biljeznici.brisevac. jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frković Gordana . jb vježbenik Katarina Ivančić.t-com. Gajeva 35 tel.kemec@sb. jb vježbenik Vuger Ignac.hr Ana Huserik Zujić.hr . fax. i A. i A. Put Petrovca 12/2 tel. 445 805. jb prisjednik Zvonimir Bračun. fax.cergar@zg. jb prisjednik Marković Ivan. tel.com Marijana Buljan.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 72 Švegović Vesna.biljeznik.hr Vrsalović Zoran. Carera 20. 521 228 e-mail: j. Ninska 3. Ul. 2.htnet. fax.htnet. Trg pobjede 10. jb savjetnik 44000 SISAK (044) Briševac Imprić Gordana.zujic@pu. S. 410 299 e-mail:nada. jb prisjednik Darja Kaleb Gavran. 823 081. fax.hr Medunić Ruža. 440 616 e-mail: javni biljeznik.cecatka@st.batusic-slogar1@zg. jb prisjednik Andrija Vuger.t-com. jb prisjednik Andrea Batelić. jb savjetnik Lukačević Mario.hr mr. Korzo 40. 522 909 e-mail:gordana.t-com. 332 65 86.Quarantotto bb.b. S i A. 818 051 e-mail: notar-dusic@pu. fax.hr Domagoj Ocvarek. Trg Sv. 445 833 e-mail: lukacevic. jb vježbenik Čergar Milka. tel/fax.htnet.htnet.t-com.t-com.impric.tel. 200 88 28 e-mail: ignac. jb prisjednik Palinić-Čulin Sandra.markovic@sk.t-com.htnet. Matije Gupca 30 tel. fax.samobor@zg.hr Dragutin Habulin.t-com. fax.mario@sb. 322 211.htnet.hr Ana Podoreški.htnet. tel. tel/fax.simac.i A.stojanovic@sk. jb savjetnik Čubelić Šimac Sanja. 825 900 e-mail: vladimir. 336 62 10 e-mail: javni. jb vježbenik Mirjana Škarica. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs. 200 55 17 e-mail: jav. 404 140 e-mail: robert-anton.htnet. 205 82 88. Ul. Krešimira IV br. N.zoran.bracun@sb. P. 449 468 e-mail: mioslav.vrsalovic@ri. Radića 34 tel/fax.t-com.delonga@st. Trg kraljaTomislava 10 tel.hr Eda Biondić. 200 55 50. 322 393 e-mail:javni. jb prisjednik Zujić Rino.hr Remenarić Slavko. jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir.htnet. Vladimira Ruždjaka 8 tel. jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpačić Mato. 332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg.sc. jb prisjednik Stojanović Natalija. Ninska 1. 338 72 43. 522 723 e-mail:natalija. S. tel/fax. tel/fax. jb prisjednik Kraljičković Ivica . tel/fax. 200 55 52. 522 708. 523 694 e-mail: ivan. tel/fax. jb vježbenik Kemec Nada . fax.hr Tatjana Burić.t-com.hr Mira Relić.hr Maja Tomazinić Grahovac. fax. jb vježbenik 21230 SINJ (021) Delonga Vladimir.sanja@sk. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri. jb prisjednik Valentin Jakovac.hr Morana Erak Dušić. 200 05 82. fax.t-com. Radića 1 tel/fax. Franje Tuđmana 7 tel/fax.ruza medunic@sb. 3 tel. jb prisjednik Kristina Župančić.hr Romac Ana. Trg Lj.javni.t-com. tel/fax. 338 72 45 e-mail:biljeznik. jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batušić-Šlogar Zinka . fax. 449 498. 449 467. Pavlinski trg 17. fax.hr Dubravka Leljak Hršak. tel.biljeznik@sk.t-com.htnet.Radića 6/6 tel. Trg pobjede 22.t-com.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Bračun Miroslav. Karlovačka c. jb prisjednik Iva Kemec.remenaric@email.vuger@zg. Trg pobjede 19 tel.

480 358 e-mail: saric.hr Dunja Brajčić. 212 096 . jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenković Jadranka.nakic@hi.javni. fax. preporoda 9 tel/fax.hr Neven Nakić. jb prisjednik Šuško Ante.v. 530 902.t-com. Puljiz Zoja. tel/fax.mila. Velebitska 26. fax.htnet. jb savjetnik Nakić Nevenka.htnet. fax. Sv. 206 09 37 e-mail: branka. 331 819 e-mail: javni.Radića 79a. jb prisjednik Jurišić Boško. Gundulićeva 20. tel.htnet. Domovinskog rata 11 tel/fax. 321 505 e-mail: jb.kuzmanic@st.t-com. tel.zoja. jb vježbenik Ivana Brkljačić Malenica.hr Matijana Paradžik. A.hr Karabotić-Milovac Teo.htnet. Škrape 53.vuletin@si.biljeznik@st. jb prisjednik Lucija Bulja. jb prisjednik Vesna Radovan.hr Marko Pavičić.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Rački Branka.htnet.ilija. sc. rata 27b tel. tel/fax. Hrvatske mornarice 1B tel.cipcic@email. 339 890 e-mail: teo. fax.htnet. Posavskog 17/I. jb prisjednik Bradarić Ivan. jb prisjednik Jagoda Vuković. tel/fax. jb prisjednik Irena Šimunović.hr Vesna Maretić.htnet.hr Šarić Ilija. Domovinskog rata 3. Mažuranićevo šetalište 14.malenica@si.t-com.t-com. fax. 322 361 e-mail: biljeznik. tel.hr Kornelija Valjan.htnet. tel/fax. Mažuranićevo šet.htnet.hr Vinko Bukić. 213 190 e-mail: javnibiljeznik. jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmanić Ervin.biljeznik.hr Makelja-Šuljić Jagoda. Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax. tel/fax.hr Dražen Makelja.draun@st. jb prisjednik Marinko Šutić. Rok bb.biljeznik.hr Pero Berić. fax. tel/fax.pavlovic@st.hr Damir Mikolčević.hr Ivana Barišić. 322 455 e-mail: javni. 213 286 e-mail: javni.matacic@st.htnet. jb savjetnik Mr. Obala Hrv. Kralja Zvonimira 85.racki@zg. 772 948. 212 265 e-mail: nevenka.biljeznik.ivancic@st.hr Marko Vuletin. fax.bilan@st. jb prisjednik Ivana Miletić.puljiz@hi. jb prisjednik Kovačević Borica. jb prisjednik Igor Buzdovačić. jb vježbenik Popovac Mirjana. jb vježbenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana. jb vježbenik Ana Čvrljak. jb savjetnik Pavlović Dalibor. jb vježbenik Kekez Nevenka.t-com.karabotic-milovac@st. 485 255. 347 000 e-mail: jb.marija. tel.htnet.t-com. Vladimira Nazora 15 tel. fax.t-com.plenkovic@st. Kneza Lj.rubic@st. tel/fax.htnet.hr Vesna Ogorevc. Klaićeva poljana 3 tel. 772 943 e-mail:dalibor. jb vježbenik . jb vježbenik Rubić Mira. Šimićeva 2.popovac@st. jb prisjednik Dragun Helena. 348 104 e-mail: jb. jb prisjednik Vuletin Vojislav.hr Ana Vukojević. tel/fax. 630 555. Fra Stjepana Zlatovića 18. 380 122 e-mail: notar. 13. tel/fax.hr Ana Zaninović Popovac. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st. Trg Ante Starčevića 14/II. Hrvatske bratske zajednice 3a tel. Ivana Gundulića 44/II tel/fax. jb savjetnik 22000 ŠIBENIK (022) Malenica Ljiljanka.t-com.kovacevic@st.helena.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 73 21210 SOLIN (021) Ivančić Marija. Domov.t-com. jb prisjednik Sunčica Vuletin.hr Sandra Jelavić. jb prisjednik Maja Maleš Talaja. 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m. jb prisjednik Zlokić Ante.milic-strkalj@st.biljeznik. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st. 362 497 e-mail: jb-borica. jb prisjednik Čipčić Mila.ljiljanka.htnet. jb prisjednik Matačić Jasna.htnet. nar. 210 548 e-mail: jb.Starčevića 5. 765 547 e-mail: jadranka.hr Snježana Ludvajić. Kralja Zvonimira 75.htnet.hr Dinko Martinović . e-mail: ervin.hr Ivan Rački.bosko.hr Snježana Felzer-Puljiz. tel/fax. Kavanjinova 4 tel. 348043 e-mail: jb-mira. tel/fax. tel. 331 812. 482 509 e-mail: jasna.kekez@st.susko@hi.t-com. Ratac 2. 322 495. 480 341.htnet. jb prisjednik Lučev Igor.hr Nenad Bekavac. 485 776. S. jb vježbenik Milić-Štrkalj Zrinka. 530 988 e-mail:javni. 330 025 e-mail: notar-lucev@si.jurisic@st. jb prisjednik Ivana Bradarić.hr Yvonne Zlatar Šunjić. 339 888. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st.

jb prisjednik Blanka Štivičić. Kapucinski trg 2/I tel.hr Janica Plantak.com Fabiana Kliman. Šopa 41. 212 833 e-mail: jb. 718 088 e-mail: jb.htnet.hr Jasenka Pjevac.800-635 e-mail: nadj. fax.htnet. Šokčevića 1.Tomislava 39 tel. 885 330 e-mail: notar. jb savjetnik Vajdić-Sevšek Jagoda.hr Maja Gagro Bošnjak. Matije Gupca 1/I tel/fax.t-com.ranka. tel/fax. 625 11 06 e-mail: jb.hr Jasminka Vrba. Duga ulica 8.htnet.r. Trgovačka 1.grgic-notar@email. jb savjetnik Mađarić Koraljka.trstenjak@gmail. jb prisjednik Jelena Plantak. fax.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipović-Kovačić Dubravka.t-com. Trg slobode 1 tel. 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg. fax. fax. Andrije Kačića Miošića 2 tel/fax. jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica. jb vježbenik Čmrlec-Kišić Biserka. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk.duic@vz.tel/fax. 210 329 e-mil:madjaric.javni.alen. tel/fax.spevec@zg.hr Bernarda Meštrović.hr Lana Mihinjač. jb prisjednik Lana Pavković Rendić. 726 850 filipovic-kovacic. Vrazova 8c tel.biljez@vt. tel/fax. jb savjetnik Grgić Jelena.t-com. tel/fax. tel/fax. jb savjetnik Natalija Kaselj. jb savjetnik Martina Ivek.petar. fax.htnet. Vij. jb vježbenik Mirčetić Nives.t-com.htnet.benc@vz. Šetalište Stare Isse 2.htnet.ema. fax. jb vježbenik Spevec Ranka.com Vulić Nikola. Trg kralja Tomislava 10. jb prisjednik Sunčica Gložinić. 743 464.jurlina@zg.vulic@vu.hr Nikola Perković.biljeznik@vt. jb vježbenik Duić Melanija. Duga ulica broj 10/I. jb vježbenik Trstenjak Stjepan.mladineo@hi.hr Danira Margeta-Nuber. N. 300 550. jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kovač Mirodar. tel/fax. jb savjetnik Mendeš Marijan. 623 25 83 e-mail: nives.t-com. 622 10 97.htnet.dubravka. 650 100.107. tel.hr Andreja Levatić Marin.mircetic@zg. jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina Željko. jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko. Pavlinska 5.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita. Slavka Kolara 1 tel/fax. Mihanovićeva 2 tel. 622 52 77.hr Lidija Metlikovec. 338 050 e-mail:nikola.klier@vz.hr Željka Brlek-Margetić. tel/fax.koraljka.biljeznik@vz. tel. 6.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 74 21220 TROGIR(021) Biuk Željena.brigade HV 3 tel. J. fax. jb prisjednik Željka Poljak Tuholjak. jb prisjednik Anica Krnić. Trg K. tel.m.com Ana Brezovec.t-com.biuk@st. 211 400 e-mail: rankica. jb prisjednik Ana Pavković. fax.htnet.cmrlec-kisic@vz. jb savjetnik Anita Krvavica. jb vježbenik Vajcl Alen.vajcl@gmail. jb vježbenik Rauš-Klier Zvijezdana.htnet. Trg B.htnet. 211 699 e-mail: biserka.htnet.mail:notar-marko. 212 214 e-mail: melanija. 743 463 e-mail: notarumag@gmail.htnet.t-com.stimac@vz.htnet.hr Zvjezdana Tafra Roguljić. jb prisjednik Bojana Štrlek Voćanec. jb prisjednik Mirna Rob. jb prisjednik Anita Lovrić.gagro@os.zanko@st. Matije Gupca 1/II. 622 21 23. 211 400. tel/fax.hr Marija Peručić Jošić. jb vježbenik . 212 812.hr Ema Nađ. 211 662. fax. 300 552 e-mail: stjepan. jb prisjednik Barbara Viličić.hr Martina Begović.hr Tomislava Komesarović. jb prisjednik Iva Zadrović. 622 15 52 e. jb vježbenik Martina Galeković.bojana.biljeznik. 650 190 e-mail: jelena. Vladimira Nazora 13.hr 42000 VARAŽDIN (042) Benc Rankica. tel. jb vježbenik Maleković Ivan. fax. jb vježbenik Žanko Petar.t-com. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk.hr Velebita Erkapić. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus. 663 555 e-mail:notar. Braće Radića br.hr Iva Brazda. Franjevački trg 17. 212 558. jb vježbenik Maja Grgurić. jb prisjednik Emilija Ivetić. 338 285.javni. 885 397 e-mail: zeljana. 320 015 e-mail: jagoda.javni. jb savjetnik Sabine Živković.Antuna Mihanovića 26.sevsek-vajdic@vz. fax. 338 118 e-mail:javni. fax. jb prisjednik Ivana Švegar. Anina 2 tel. Trg kralja Tomislava 7 tel. 201 323. jb savjetnik Štimac Bojana. 621 38 69.

501 197 e-mail: vlasto. 231 481 e-mail: emil. Kovačića 2/I tel. 413 304. tel. jb prisjednik Ana Ramov.brkic@zd. jb vježbenik Mišković mr. Braće Vranjanin 9. fax.sabora 5.hr Hrvoje Marošević.bartolek. jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brkić.t-com.jelica.adzija@zg.hr Vedrana Kliman. jb prisjednik Filip Zubčić.hr Sanja Tokić.hr Ana Mikulić. tel/fax. 441 989 e-mail: jb-boro.grigillo-ramljak@zd. Trg Kralja Tomislava 1. tel. jb vježbenik Tereza Jurlina. 467 077 e-mail: djurdjica.htnet.t-com.hr Marija Karalić.t-com.estera.biljeznik. 427 854 e-mail: notar. jb vježbenik Marošević Kata. 279 28 92 e-mail: javni. G.mladen. tel/fax. 221 168. fax. Zagrebačka 15a.javni.htnet. tel. jb vježbenik Igor Bojić.t-com. Tina Ujevića 13. 098 448 795 e-mail: ivan. Mihovila Klaića 7 tel/fax. jb prisjednik Goran Marčina. Obala Juričev Ive Cote 27 tel.htnet.vore@vu. 312 166 e-mail:suzana.3. Ul. jb prisjednik Grdović Silvana. fax. fax. jb savjetnik Kovačić Jelica. Matije Gupca 70 tel.t-com. jb prisjednik Ore Vojislav.hr Doroteja Mendek. 112. 466 808 e-mail: javni. jb prisjednik Poljak Estera. Ul. 331 45 93 e-mail:javni. 314 665 e-mail: notar.hr Branislava Jovanović. 441 644.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambašić Boro. Don Ive Prodana 4. sc.htnet.hr Kolega-Zubčić Alkica.hr Josipa Zubčić. 441 988. Veliki Kraj 54. Ul. poginulih branitelja bb tel/fax. jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martinić Javorka. 231 383. jb savjetnik Hrabra Suzana.poljak@os. 331 45 94. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd.pozaic@kr. fax. 421 278 e-mail: kovacic. tel/fax.t-com. tel/fax. Veliki Kraj 59. 443 331 e-mail: notar. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk.htnet.htnet. jb prisjednik Mirta Adžija.htnet. tel/fax.brigade br.t-com.t-com. jb prisjednik Ivana Stočko.hr Ksenija Gambiroža. I. jb prisjednik Ana Svorcina.biljeznik. 440 944 e-mail: aljosa.marcina@zadar.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 75 52463 VIŠNJAN (052) Poropat Anka. Trg Slobode 2. jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir.biljeznik@vk.miskovic@zd.kristic@st.hr Pozaić Đurđica. tel/fax.grdovic@zd.hr Grigillo-Ramljak Darija. jb vježbenik .t-com.biljeznik@vu. 846 530 e-mail: biljeznik. Tržna 12.hr Podgajski Vlasto. tel/fax.Domovin. Zrinsko Frankopanska 38 tel. 319 167 e-mail: pavica. Dr Franje Tuđmana 5 tel.javni.biljeznik. 331 08 76 e-mail: ivan.zvonimir@kr. jb savjetnik 32270 ŽUPANJA (032) Kaluđer Mladen.pucic@pu. tel/fax. 675 160.dubravka. tel.poropat@hi. jb vježbenik 10290 ZAPREŠIĆ (01) Adžija Ivan. Davor. Baltazara A. Matije Gupca 47/I.t-com. tel/fax.gojanovic@si.arambasic@vk. fax.net Jelena Skoblar.t-com. 830 130 e-mail: kaludjer.hr Konstantin Dika.htnet.hr 21276 VRGORAC (021) Kristić Ivan. fax. fax. jb vježbenik Marčina Vera.300646.t-com. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd.koretic@si. fax.t-com. 427 852. Trg slobode 1.rata 3 tel. jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanović Aljoša.hr Ivana Gadža Beganović. tel/fax.300648 e-mail: silvana. Dalmat.t-com.hr Jadranka Kramar. Krčelića 15 tel. jb vježbenik 52341 ŽMINJ (052) Patricia Pucić.hr Dragana Marčina.hr Lidija Kolombo.podgajski@kr.biljeznik. Pazinska 2/h.martinic@kr. Stjepana Radića 42b tel/fax.hr Duška Uzelac. 213 000 e-mail: darija. 331 08 75.hrabra@zd.hr 10340 VRBOVEC (01) Koretić Dubravka.hr Mišković Pavica. 221 152 e-mail:javni.htnet.

javni bilježnik u miru. lipnja 2012.  Irma Pavelić. na Mirogoju u Zagrebu. na gradskom groblju u Vinkovcima. iz Vinkovaca. u 73. lipnja 2012. preminuo 15. pokopana 27.. kolovoza 2012. javna bilježnica iz Pregrade.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 77 IN MEMORIAM   Želimir Mirić. . godini. Pokopan 18.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful