javni biljeŽnik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJEŽNIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 3

Poštovani čitatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga međunarodnog kongresa koji je održan 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, štitila i borila se za interese bilježništva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa značenjem koje javni bilježnici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeću. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako će dovršetkom procesa pregovaranja i utvrđivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno bilježništvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno članstvo Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj bilježničkoj asocijaciji Europe u statusu promatrača od rujna 2004. godine, a već tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobilježnička komora član je Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruživanju i stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih bilježnika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno članstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatrača, a pozivom na Statut CNUE-a predlaže da se na sjednici Glavne skupštine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog bilježništva te da se od strane njemačkog predsjedništva najavi kako će se o tom prijedlogu odlučivati na sjednici Glavne skupštine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: “… prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od strateških ciljeva, a istodobno započinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobilježnička komora, kao punopravna članica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat važnoj asocijaciji. Razdoblje u kojem će kao članica moći glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje će sukladno Statutu moći predlagati i biti birana u tijela CNUE.” Notari Europe, a ovom asocijacijom i naši bilježnici, i formalno se čvrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i međusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeđivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetništva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje, CNUE kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno bilježništvo koje sve više doprinosi svim procesima donošenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zaštite građana. CNUE je tako prisutan u svim političkim i tehničkim pitanjima koja utječu na javnobilježničku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praćenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalaže za izgrađivanje zajedničke europske pravosudne kulture zasnovane na međusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju bilježnika za pravne poslove, vodeći se načelima praktične metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli što se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakšao

O teorijskim i praktičnim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini. Mlada suradnica Iva Kemec. polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. poništenju braka. ovaj put obradio je temu “Zaštita knjižnih prava od nevaljalog upisa”. u ovom vremenu mobilnosti gdje različita prekogranična prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. Brakovi s međunarodnim elementom. I dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali našem pozivu i svojim radovima obogatili sadržaj naše edicije. Razmatrajući parnice u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 4 život građanima. Stjecanje. slobode i sigurnosti. dr. što činiti kod ovakvih registriranih partnerstva s međunarodnim elementom kod razvoda braka. život nosi sa sobom različita životna događanja. Nastojimo međusobnom suradnjom pronaći praktična pravna rješenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog područja pravde. Jedan od redovnih suradnika. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju. Primjerice. U prethodno spominjanoj asocijaciji bilježnika (CNUE) i o učincima europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava naći ćete u ovom zanimljivom članku. a bilježnici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo. Dakle. poštovani čitatelji. ovlaštenika prava na tu zaštitu. Goran Milaković. promjena. I kao što je naglasio Tilman Götte. bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. nastavljajući na temu europskog prava. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. javni bilježnik iz Dresdena. s javnim bilježnicima. sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava i sve ih je više. Naravno. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. predsjednik CNUE-a u 2012. Tatjane Josipović. odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti. dobitnik „Rektorove nagrade“ za ovaj istraživački rad. Značajne su riječi na samom početku kako „… javni bilježnik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa. Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. kojima bi ovaj časopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom veže za javno bilježništvo. . U svom radu fokusirao se na istraživanja s ciljem pronalaženja najefikasnijega. savjetnicima i vježbenicima koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovore mogu stručno obraditi. najbržega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. piše student Emil Cetina. prisjednicima.” Bavit ćemo se. sc. piše o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik pri primjeni prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. Radi toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. Gabrijeli Mihelčić koja nas ovaj put podsjeća na nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku. Također. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. ukazati na svoje postupke te postupke stranaka. u članku pod istoimenim naslovom. godini: “… bilježništvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jamči pravnu sigurnost. dakle. prema recentnim istraživanjima. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zaključku autorica je pregledno sažela tako da se svatko može snaći i uredno izvršiti dostavu pismena. dr. neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. zajedno sa službama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj. U tom smislu izvanrednu suradnicu našli smo u doc. Bilježnici Europe žele ukazati na značaj i vrijednost naše struke za dobrobit svih građana i gospodarstva. smrti jednoga od supružnika. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo”. pod mentorstvom prof.

javnobilježnička prisjednica iz Rijeke o temi: „Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi“. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. kolovoza 2012. kada je na Generalnoj Skupštini pod predsjedanjem grčkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača. 29.g. već stalna. Oporuka Marice. i ovaj put uz časopis imamo i prilog koji vam može poslužiti u svakodnevnoj praksi. Uza zapis i slike o sjednici Skupštine javnih bilježnika u Malom Lošinju. u ovom broju pregled je oporuke Marice. stoljeća. naglašavajući kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO VIJEĆA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma poštovani predsjedniče Götte. Uredništvo časopisa Javni bilježnik Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donošenje Odluke o prijemu u punopravno članstvo CNUE Hrvatska Javnobilježnička Komora Radnička cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEĆE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na pažnju njemačkog Predsjedništva i predsjednika gosp. Tilman Götte-a U Zagrebu. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost.. tema iz povijesti javnog bilježništva dr. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne . podsjećamo vas na neka od proteklih događanja. koja je službeno objavljena sredinom 14. u kratkim vijestima i uz fotografije. dragi kolega. Filipa iz Lodija. Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja. Prema viziji koju je zacrtalo novo Uredništvo.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 5 Renata Pražetina Kaleb razmatra pojam “trgovac pojedinac”. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatrača u Vijeću notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004. Prilog je priredila Marija Butković. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. supruge trogirskog notara Bernarda pok. Naša.

sazvanoj za 14. prosinca 2012.g.00 EUR-a. raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata – kao promatrača u CNUE-u. Europskom vijeću i EU Parlamentu. da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine. kao i da se nakon izjašnjavanja svih članica predloži da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod točkom 1. uvršten na toj web stranici i hrvatski jezik..01. da se na sjednici Izvršnog Savijeta CNUE-a. te se aktivno uključio u važne projekte. sa utvrđenom godišnjom članarinom od 23. kao punopravni član. 4. u skladu sa svojim ovlastima. kao i Hrvatskoj. kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika. listopada 2012. a istovremeno bi započelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat. 3. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva. da Izvršni Savijet.sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ .-tu Grupu članica. ravnopravno sa ostalim službenim jezicima u EU.g. . te Vam dragi predsjedniče Götte u svoje ime.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 6 pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU u svibnju 2004.g. Zahvaljujem njemačkom Notarijatu i njemačkom Predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno članstvo CNUE-a. uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeću sjednicu Generalne Skupštine CNUE-a. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09. te da se Odlukom Generalne Skupštine CNUE-a. sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju. predlažem Vam: 1. 2.g. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ivan Maleković .aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN). upućujem izraze našeg osobitog poštovanja. a to su: . na kojima se kreirala „notarska politika“ prema Tijelima EU. temeljem odredbi Statuta CNUE-a. do danas.000 notara na područiju EU – uključujući i hrvatske notare. U opisanom razdoblju od rujna 2004. rujna 2012. održani su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Generalne Skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj Notarijata u svim državama članicama. koja će se održati 14.. sazvanu za 12. kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU: 01. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura.g.. . Time se – sukladno Statutu CNUE-a.800. mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji.. koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije. prosinca 2012.europski Direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40. .. poštovani predsjedniče Götte. Odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4.u kojem je po prvi puta. a posebice Europskoj komisiji. stekla status Države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU. ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih članica CNUE-a. Odluka donese na sjednici Generalne Skupštine CNUE-a dana 14. utvrdi da će hrvatski Notarijat postati punopravni član Vijeća notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije . ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u.g. srpnja 2013. pod Vašim predsjedanjem. U statusu promatrača hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a. kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve članice CNUE-a. prosinca 2012.status promatrača u Europskoj mreži Registara oporuka (ARERT). Slijedom do sada navedenog. srpnja 2013.g.g.

na prijedlog stranke. V. nova pravila slijede strukturu i uređenje dosadašnjega ovršnopravnog režima. 133. 371. S. 4 TRIVA. 88/01. 3 Narodne novine br. 151/04. dalje: ZPP. Tko je proveo i najkraće vrijeme u praksi znade koliko je važna i koliko muke zadaje uredna dostava. 367. g. supstancijalnih učinaka. 8 Narodne novine br. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci Nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku I. sc. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. DIKA. i kao takvog pretočenog u novi OZ. 96/08. ZPP-a kada ima tu dužnost. Prema čl. dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08. UVOD Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. Pravila nisu radikalnije izmijenjena. 123/08. OZ-a). ali nije jedina. dostava se obavlja prema općim pravilima o dostavi iz ZPP-a.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 7 Doc. osim odredaba čl. 176. odnosno mjere kako bi 1 Narodne novine br. Pž-2215/10 od 9. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. npr. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovršnom postupku javni bilježnik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na način kako to predviđaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a. travnja 2010. slučaj i što određuje čl. listopada 2012. ibidem. Ova pravila ne će biti predmet analize. Među navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz čl. 1. 356. OZ-a). Građansko parnično procesno pravo. u st. Gabrijela Mihelčić Katedra za građansko pravo. 112/12. inauguriranog u Ovršni zakon2 iz 1996. čl. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. 133. U radu se ne će analizirati niti ovaj institut. 194/03. Informator.. Dostava ili dostavljanje «zakonom je propisana aktivnost nadležnih tijela usmjerena na to da se adresatima pruži mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koja im se upućuju». dakle. 2011. javnobilježnička dostava u parničnom postupku. 57/11 I 148/11-pročišćeni tekst. a time i nova pravila koja uređuju dostavu u ovršnom postupku. Što nas dovodi do pitanja javnobilježničke dostave uopće. a. 53/91. 176. ZPP-a) riječ je o dostavi koju bilježnici obavljaju u slučaju i pod pretpostavkama predviđenim čl.4 To je klasična funkcija ili uloga dostave u postupku (v. 42. Ona samo implicira da je nadležno tijelo dostave poduzelo sve radnje.. Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upućuju na primjenu općih pravila). ZPP-a kojim je uređena tzv. No prije svega treba naglasiti kako „uredna dostava“ ne znači i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadržajem pismena. M. OZ-a kojim je određeno da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a.. 117/03. Zagreb. čl. dalje: OZ/96. za sva pitanja u vezi s dostavom u ovršnom postupku primjenjuju ovršnopravna pravila o dostavi. 91/92. 1. dalje: OZ. 176. –– 149. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. U smislu navedene odredbe (čl. 5 Čl. 29/99. 21. ZPP-a.. Smatra se provedenom danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (čl.. Narodne novine. S. 88/05. b. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovom postupku. dr. 67/08..5 Dakle. 2 Narodne novine br. 02/07. 57/96. v. zakonom predviđenih. osim u mjeri potrebnoj za razjašnjenje posebnih pravila. 2004. 7 „Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem. tada nedostaci u dostavi nemaju značenje bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku. 176. a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. 133. a. 88/05.. 112/99. povjere sudovi u parničnom postupku. 2. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovršnom postupku omogućuje i ostvarenje određenih. ako nije drukčije određeno. OZ-a kojim je određeno da Zakon stupa na snagu 15.6 7 Opća pravila koja uređuju dostavu nalaze se u Zakonu o parničnom postupku8 i to u čl.“ VTS. Što se tiče primjene i važenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi. M. Zapravo. listopada 2012.3.9 Primarno se. 10 Inače. st. Pravila ZPP-a vrijedit će u slučaju kada neko pitanje nije uređeno ovršnim pravilima i pod pretpostavkom da ovršna pravila ne određuju drugačije. a. još Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2008. u ovršnom postupku dostava ima još jednu značajnu ulogu. . 121/05 i 67/08. st. 1 se stekle zakonom predviđene pretpostavke da adresati budu u mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koje im se dostavlja. – 364. čl. ona stoje u klasičnom režimu općih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali. Pored te funkcije (omogućavanja adresatima da saznaju sadržaj pismena). 173/03. za primjenu pravila ZPP-a o dostavi. 3. OZ-a. OZ-a određeno je da se pljenidba provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu. st. 42/00.10 6 TRIVA. str.. 133. 5998-5999. kako je to npr. DIKA. 84/08.

OZ-a sadržana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.. 8.. Ovdje su nam.d. OZ-a među pravilima koja uređuju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. kao novopropisane norme. i dijelom st. Za pitanja javnobilježničke dostave u ovršnom postupku važno je uočiti da položaj i postupanje bilježnika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Obilježja općeg pravila. Općenito Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava. kada je riječ o uređenje načina dostave određenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave došlo do gubitka nomotehničkoga kontinuiteta između «starih» st. međutim. b) kriterija obavlja li se dostava u ovršnom postupku na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovršnom postupku. 5. ali to nije izrijekom predviđeno ovršnopravnim pravilima. ovakvo uređenje može zbuniti. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. a koje su se već tada pokazale nedovoljno jasne. odnosno u ostalim ovršnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju.. 11 Odredba čl. OZ-a moglo bi se reći da imaju. Uz odgovarajuću mjeru prilagodbe. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim slučajevima kada se bilježnici pojavljuju kao tijelo dostave. dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opća ili posebna pravila rješava tradicionalni ključ koji uređuju odnos općih i posebnih pravila. OZ/96. 8. čl. opća pravila o dostavi iz čl. odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka. promatrati kombiniranjem više kriterija: a) kriterija adresata dostave. ZPP-a i određuje da se pismena dostavljaju putem pošte ili određenoga sudskog službenika. imaju samo st. (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba. . OZ/96. prodaja nekretnine na dražbi). a koja su jednaka novim pravilima). . OZ-a. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadrži ih. kao nadležni za obavljanje dostave u ovršnom postupku. 281. Stoga će i u ovom postupku. – 10.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 8 Ostavljajući po strani pravila ZPP-a. (točnije dijelu st. 21. OZ/96.11 Nastavno će se pravila o dostavi. Nalaze se u čl. 1. Po ovom pitanju neujednačenost se pojavila i u korelaciji između uređenja iz čl. d. OZ/96. izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Znajući da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u čl.-8. kada je bilježniku povjereno provođenje određenih ovršnih radnji (npr. Rješenja koja su bila predviđena u čl. čl. Odnos ovih pravila.. OZ-a nije homogeno opće pravilo. 8. pravila iz čl. toga članka.. ponovo. 8. čl. Odredba čl. Za st. pravila su organizirana tako da postoje opća i posebna. općim pravilom o dostavi u ovršnom postupku treba držati pravilo iz čl.. ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. 8 OZ-a. M.. 5. odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. OZ/96. te c) asekurativnoj funkciji. čl. 8. 1. a što je bio i st.. 4.12 ovo pravilo vrijedit će i u ovršnom postupku. OZ/96. odnosno sudskog namještenika. OZ stara je blanketna odredba kojom je određeno da će se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjivati odredbe ZPP-a. OZ-a Prvo opće pravilo o dostavi. opsežnije izmjene i dopune koje su pretočene u novo ovršno pravilo čl. Knjiga I. 1. (kojim je tada bila uređena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih bilježnika povodom prijedloga.3. Promatraju li se samo kroz prizmu bilježničke dostave. a tako je i sada. 2.-3. čl. usporedi li se položaj bilježnika kao tijela (osobe) dostave u ovršnom postupku s onim u parničnom postupku. st. st. OZ-a.d. Zagreb. unutar ovršnopravnih pravila. Tako Dika govori o tri funkcije bilježnika u ovršnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji. s posebnim naglaskom na bilježničku dostavu. 8. Narodne novine d. a pozivom na čl. 21. 8.. i čl. Posljedica je to posebnog položaja koji bilježnik ima u ovršnom postupku. 133. doživjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. kao tijelo dostave. 8. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li riječ o slučaju: a) kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. 1. koja se ostvaruje u osnivanju i provođenju dobrovoljnoga javnobilježničkoga založnopravnog.) dijelom su kolidirala s onima iz čl. 4. putem javnog bilježnika ili neposredno u sudu.. čl. dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i 12 Čl. U st. 8. 6. 8. – 3. kada je riječ o pravilima o bilježničkoj dostavi. uočljivo da bilježnik u ovršnom postupku ima drugačiji položaj od onoga što ga. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku. 8. st. 1. da opća pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni bilježnik (ili drugo tijelo ili osoba). OZ/96. 13 DIKA. 6. b) funkciji povjerenika suda. 1. značenje općeg pravila. Prema njemu. Tako je. a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku. Koja su sve tijela nadležna dostavljati pismena nije određeno OZ-om. ili b) kada se dostava obavlja putem javnog bilježnika. OZ/96. 8. 1. 8. 252. jednako kao i u parničnom postupku. 252. 4. 2007. Opće građansko ovršno pravo. koja proizlazi iz zakonom predviđene ovlasti bilježnicima da postupaju kao ovlašteno tijelo za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. OZa. 108. st. – 8. dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju bilježnici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. S tim. U tom će se pravcu analizirati opća i posebna pravila. Ovim. Tim više što je. 281. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviđala dostava na oglasnoj ploči odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod određenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su činili st. nije završeno raslojavanje općih i posebnih pravila o dostavi u ovršnom postupku. nadležnog tijela uprave. pa je ostalo nejasno zašto ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadržaj čl. navedene osobe i tijela biti ovlaštena obavljati dostavu. II. Građansko ovršno pravo.)... Opća pravila iz čl. 281. naime. 8. JAVNOBILJEŽNIČKA DOSTAVA U OVRŠNOM POSTUPKU 1. kako je već navedeno. OZ/96. st. ima u parničnom postupku.. i 5. i to s obzirom na to komu se u ovršnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadržano je u čl. OZ-a. već to pitanje uređuje čl. te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih bilježnika u ovršnom postupku. Dakle. 8. str. zanimljivi javni bilježnici. a što treba naglasiti.

1. trgovci pojedinci. 2. OZ-a. i st. I to: a) kada ona ima svojstvo ovršenika (protiv nje se provodi ovrha). dostava ovršeniku može obaviti putem javnog bilježnika.. OZ-a obavlja: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi: 1. Pri tome nije od značenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. Što ne znači. primjenjuje se i kada je riječ o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st. odnosno b) drugog bilježnika. 3. Dakle. 8. obavlja se na adresi sjedišta upisanoga u upisnik. 1. studenoga 2003. Kada je adresa sjedišta upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu.obrtnika nalaze na adresi iz ovršnog prijedloga. „običnim“ ovršenicima. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. i b) kada joj izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. Riječ je o neposrednoj dostavi. Pž-6238/03 od 4. dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu. za zaključiti je da je st. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv. 8. a nakon toga niti na adresi sjedišta upisanog u upisnik. OZ-a određuje da će se na način iz st.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. 4. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. 2. Odnosno ovršenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz čl. Posebna pravila iz čl. ovršeniku ili sudioniku u ovršnom postupku. pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploče. nije dopušteno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploči suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. st. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Naime. zatim na adresu sjedišta iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploči dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. odvjetnici. 2. prema kojem se način dostave ravna određenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovršnom postupku. 2. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. dostava se ne ponavlja. I to: a) bilježnika koji odlučuje u postupku. OZ-a. potom na adresu naznačenu u odgovarajućem upisniku te. 2005. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. javnom biljež15 „Ako iz napomene dostavljača (»odsutan . lipnja 2004. a s obzirom na to kome se dostava obavlja.. veljače 2006. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. konačno. trgovcu pojedincu. Usporede li se pravila iz st.. Prema njemu. valjana je u slučaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedišta upisanoga u upisnik (u slučaju kada je ona različita od naznačene u prijedlogu za ovrhu).obaviješten«) proizlazi da se prostorije ovršenika .“ VTS. st. međutim. naime. radi se o neuspjeloj. 5454.5579. 8. 1. To vrijedi u slučaju kada je riječ o različitim adresama. c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku.obaviješten« ili »stan zatvoren .. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploči suda ili da uopće nije istaknuto ili sl. a ne neurednoj dostavi. U st. uređeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. da nije dopušteno dokazivati npr. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. 2. pa se može zaključiti da je dostava pokušana na pravilnu adresu. već ga može dostaviti putem oglasne ploče suda. javni bilježnici. a kada je riječ o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izriče novčana kazna ili kazna zatvora: 1. sadržano je u čl. Informator. 1. 5402. te 3. dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznačio u prijedlogu za ovrhu. st. nja pismena na oglasnoj ploči. putem oglasne ploče suda. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. – 4.“ VTS. dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploči suda. 1. Pž-3694/04 od 8. na zahtjev ovrhovoditelja. 1. Pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave 3. st. st. st. Što znači da se dostava ovršeniku u smislu pravila čl. te 3. ili b) kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Njime se predviđa da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. 5578 . 2007. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. 4. ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. 1. 1. i 5. Informator. sud nije dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovršenika koja je upisana u registar obrtnika.. pravilo iz st. Sljedeće opće pravilo o dostavi. ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjedištu svoje obrtničke radnje. 1. „Dostava rješenja o ovrsi pravnoj osobi. OZ-a U odredbi čl. – 3. primjenjuju se i na dostavu fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. pravilo iz čl. Pravila o dostavi iz st. Premda to u samom pravilu ne stoji. U slučaju da dostava na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije. 8. te ponovno pokušati dostavu rješenja o ovrsi.15 Jednako kao i u prethodno navedenim slučajevima. Svejedno je. 8.“ VTS. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploče vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 „Ako je dostavnica rješenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraćena sudu s naznakom »obaviješten-nije podigao pošiljku«. uređena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom.14 U slučaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. 2006. Pž-1188/06 od 22. je li riječ o dostavi ovrhovoditelju. 8. i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploči vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Informator. 2. . Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovršnom postupku ima adresat. OZ-a sadržano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. liječnici itd. pa nije dopušteno dokazivati suprotno.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 9 odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokuša dostaviti na adresu naznačenu na prijedlogu za ovrhu.

st. st. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Naime. te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo.18 U slučaju kada dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Treba 16 Zakonodavac je naziva “pravna pomoć dostave. 6. 179. OZ-a da troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe. odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti bilježnika od koga je primio molbu. bilježnik kojem nisu predujmljena sredstva za troškove dostave nije dužan obaviti dostavu. OZ-a trebaju se steći određene pretpostavke. 8. 281. 8. 3. st. 6. 281. čl. Vrijedit će predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. 8. st. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred općim pravilima. S tim da se troškovi izazvani javnobilježničkom dostavom izravno podmiruju bilježniku koji obavlja dostavu. odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se. otpravak kojega dostavlja bilježniku koji ga je zamolio pravnu pomoć dostave (čl. 6. 8. OZ-a uređuju dostavu „posebnim“ kategorijama ovrhovoditelja u svim ovršnim postupcima (dakle. i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave). Pravilo iz čl. Opće pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije riješeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne uređuju drugačije. Također. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. b) ako mu nije poznato tko je nadležan obaviti dostavu. – 3. Izričito je propisano u čl. te 3. 5. međutim. OZ-a bilježnike u ovršnom postupku ovlašćuje samo na tzv. odnosno protivnika osiguranja. 8. zakonodavac ovdje ne određuje. na zahtjev ovrhovoditelja. 5. OZ-a s pravilima iz čl. javnobilježničku pomoć dostave16 koju su bilježnici dužni ukazivati jedan drugome u ovršnom postupku. Dostava se obavlja tako da javni bilježnik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik. OZ-a usporedno govori o „zamoljenoj radnji“ i „pravnoj pomoći dostave. 5. OZ-a uređuje tzv. OZ-a). odredi ovrha protiv ovršenika. st. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz čl.” Potrebno je uočiti da odredba čl. 2. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovršeniku. da u slučaju kada dostavu obavlja zamoljeni bilježnik. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja. st. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Jednako kao i u slučajevima iz čl. liječniku. OZ-a uređuje dostavu i to rješenja o ovrsi „običnom“ ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 6.). 6. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik.“ Misli se na pružanje pomoći neposredne dostave pismena ovršeniku u postupcima ovrhe. 18. – 10. I predviđaju dostavu: 1. st. savjetnik i vježbenik (čl. 6. troškovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu. st. Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaća se javnobilježnička pristojba (čl. st. 8. 6. odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika. 281. U čl. To bi vrijedilo i u konkretnom slučaju. st. OZ-a U odredbi čl. st. Kako bi se dostava obavila putem javnog bilježnika u smislu čl. 8. te 3. 1. U odnosu na ove troškove primijenila bi se odredba iz čl. 1. 5. 8. ZPP-a kojim je uređena pravna pomoć koju su sudovi u parničnom postupku. st. 1. uočiti. 281. vratiti molbu. u slučaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću: 1. dostava obavi putem javnog bilježnika. U slučaju da zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti dostavu može: a) ustupiti molbu nadležnom bilježniku. 7. dakle kada taj bilježnik nije ovlašten obaviti dostavu. Postoji li u jednome mjestu više javnih bilježnika. OZ-a). na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. ustupanje radi razmatranja određenog spisa i sl. «pravnu pomoć dostave». neposrednu dostavu bilježnik može obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu službenom području. a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobilježnički prisjednik.17 Naime. pismeno koje treba dostaviti.2. 8. te b) s obzirom na određena svojstva ovršenika kao adresata dostave. 17 Po svemu čl. Prva od njih je da je ovrhovoditelj bilježniku koji odlučuje u postupku stavio takav prijedlog. 8. Čl. . 8. 14. odnose se na dostavu 19 Ova odredba određuje da ovrhovoditelj. odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. pri tome ne predviđaju ništa posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. radi naplate predvidivih troškova postupka. – 3. itd. st. pravilo iz čl. Određeno je da će nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom bilježniku sredstva za pokriće troškova dostave. treba imati u vidu i da ti troškovi nisu tzv. saslušanje svjedoka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 10 niku. Kakve će posljedice za ovršni postupak (i da li će ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizići iz činjenice što ovrhovoditelj nije predujmio troškove dostave. 281. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 281. st. st. 7. st. I dok sudovi međusobno mogu tražiti poduzimanje određenih parničnih radnji (npr. kada bi predmetnim pravilima bila uređena ista pitanja. dok pravila iz čl. – 3. bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svom uredu. OZ-a). molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika. S druge strane. OZ-a predstavlja «suženu inačicu» čl. uza zamolbu za dostavu prosljeđuje se bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. 18 Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. – 10. odvjetniku. a ne bilježniku koji odlučuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. dužni pružati jedni drugima. 2. 6. st. 8. tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 4. 8. OZ-a sadržana su posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a i u njoj sadržano pravilo prema kojem se naknada troškova može zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. Najprije treba uočiti da se ova pravila odnose na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Međutim. predvidivi troškovi u smislu čl. OZ-a. Određuju li posebna pravila drugačije kada predviđaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploči javnog bilježnika i uz tako obavljenu dostavu vežu presumpciju izvršene dostave? Istina. st. st. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. Posebna pravila iz čl. 8. OZ-a uređena je dostava rješenja o ovrsi ovrhovoditelju. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatražiti već u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.

neovisno o tome što ta adresa nije adresa ovršenika upisana u sudskom registru. st. a u svjetlu pravila iz čl. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. OZ-a. 281. bilježnik o toj činjenici dužan izvijestiti ovrhovoditelja. i to kao preasumptio iuris et de iure. st. te c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. Čl. trgovcu pojedincu. 1. predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči. Treba. d) zamoljeni bilježnik dužan u slučaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj činjenici obavijestiti bilježnika koji odlučuje u postupku. st. iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju. u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. otpravak kojeg će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave. Iz navedenog. . OZ-a. 281. putem pošte ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik. dostava obavlja: 1. st. Pž-4344/07 od 16. OZ-a. 5738. 3. st. OZ-a. Javnobilježnička dostava – kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem bilježnika21 Kako je prethodno navedeno. Vrijedi. može se u odnosu na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zaključiti da se: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi. 2. st. st. Važno je da u toj obavijesti bilježnik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviđene u čl. U skladu s njom. 9. 7. OZ-a. osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga. 215. 214. OZ-a i čl. premda takvo što ne predviđa čl. ako u tom roku ovrhovoditelj nije od bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. a kada je riječ o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izriče novčana kazna ili kazna. 7. u čl. smatra se da je ovršni postupak obustavljen nakon što istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku. zapravo kaže: „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost …“ . naime. Prva je ona iz čl. svibnja 2007. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku poduzetoj osobnom dostavom putem pošte na adresu iz prijedloga za ovrhu. Informator. b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana dužan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave. 8. 2009. 281. itd. izda potvrdu da je postupak obustavljen. OZ-a. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. 10. čl. 281. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. javnom bilježniku. čl. Njime je predviđeno da. na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela. 8. Predviđena je dužnost bilježnika da u tom slučaju. Bilježnik je u ovim slučajevima dužan do21 Dostava putem javnog bilježnika u OZ-u predviđena je npr. 3. daljnje aktivnosti u pogledu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku doći će u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloži. može se zaključiti da je: a) nakon druge neuspjele poštanske dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 6. OZ-a. Prema čl. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. OZ-a uređuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog bilježnika u slučajevima kada je OZ-om predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog bilježnika. odnosno 281. Ne uspije li. 4. na zahtjev ovrhovoditelja. U slučaju da je iz vraćene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovršenik odselio. 2. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. Ovaj komplicirani hodogram općih i posebnih (i posebnijih pravila) ne završava čl.20 te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. OZ-a. 9. 281. st. odredba čl. c) ovrhovoditelj ovlašten zahtijevati da se dostava izvrši ili putem bilježnika koji odlučuje u postupku ili putem bilježnika na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva. sintezom odgovarajućih pravila čl. i 10. OZ-a. 8. OZ-a. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika. liječniku. Dakle.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 11 posebnog pismena-rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 10. 202. st. 6. OZ-a. OZ-a iz kojeg proizlazi da će se postupak obustaviti. st. 281. sud odnosno javni bilježnik mora pokušati dostavu i na tu adresu. st. Druga je predmnjeva predviđena u čl. OZ-a javni bilježnik je dužan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspješna uputiti ovrhovoditelju 20 „Rješenje o ovrsi može biti dostavljeno ovršeniku putem oglasne ploče samo ako sud odnosno javni bilježnik nema saznanja o adresi ovršenika. Njome je propisano da će bilježnik. dostava obavlja putem javnog bilježnika (neposredno). 8. a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. te e) tu činjenicu bilježnik koji odlučuje u postupku dužan prosuđivati primjenom čl. st. bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. siječnja 2008.“ VTS. st. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. 4. OZ-a. One su u vezi s dvije predmnjeve predviđene u ovim odredbama. 8. st. Postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u čl. Rekapitulira li se rečeno uz čl.). OZ-a. st. pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom. 281. 281. uočiti dio odredbe koji kaže „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju … Znači li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. st. – 4. 281. odvjetniku. 4. 8. te 3. u slučaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. a nakon što je dostava u dva navrata ostala bezuspješna. 7.

pa je jasno da se odnosi na oglašavanje u slučajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 1. 21. Uređujući u predmetnoj odredbi dostavu ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 133. . dostava obaviti na način kako to predviđa ova odredba. OZ-a. . – 3. pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. – 289. iako po svojoj naravi opća pravila. pod pretpostavkom da posebnim ovršnim pravilima nije što drugo predviđeno. Pretpostavka je za ovu dostavu. primjenom općih odredbi ZPP-a (čl. a pozivom na čl. OZ-a uputila bi na zaključak da će se u slučajevima kada OZ-om nije predviđena javnobilježnička dostava. st. liječnici itd. Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku.. kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. S tim da u slučaju ako ostane dvaput bezuspješna. II. obavlja na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik. OZ-a. dostava se obavlja prema općim pravilima čl. st. na koji način. – 149. 8. da pravila iz čl. 8. b. javni bilježnici. 4. st. odnosno bilježnik na čijem se području nalazi ovršenikova adresa u slučaju kada se nalazi izvan sjedišta bilježnika koji odlučuje u postupku. Naravno. st. OZ-a koji uređuje nadležnost suda za postupanje u različitim slučajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. OZ-a. 1. 8. st. da je dostava u dva navrata ostala bezuspješna te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. – 3. 1. 8. Ono uređuje pretpostavke za neposrednu bilježničku dostavu i određuje da dostavu može obaviti neposredno bilježnik koji odlučuje u postupku (kojeg može zamijeniti prisjednik. odvjetnici. 4. 133. 1. Ne govori se. st. I. ništa o tome može li se dostava obaviti putem javnog bilježnika u slučajevima kada OZ-om to nije izrijekom određeno te. ZAKLJUČAK Pravila kojima je uređena dostava u novome ovršnopravnom režimu moguće je grupirati na sljedeći način i zaključno navesti kako slijedi: I. 1. Dakle. zakonodavac nije razlučio ovršenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na uređenje koje je predviđeno u čl. st. postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u čl. predviđaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. – 149. dakle kada se tim osobama obavlja dostava. – 3. u skladu s čl.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. naravno. – 3. OZ-a. ona se treba obaviti na taj način. Njima je uređena dostava pismena u ovršnom postupku i vrijede neovisno o tome je li riječ o osobi ovrhovoditelja. Međutim. odnosno na sve ovrhovoditelje. ovog zaključka. U navedenom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo- . OZ-a. savjetnik ili vježbenik). 8. ovršenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom općih pravila o dostavi u parničnom postupku.Najprije. odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi. kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovršeniku ona se obavlja na način kako je opisano u toč. 5. 8. III. odnosno primjenom kojih pravila? Primjena čl.Posebnim je pravilima određeno. u smislu čl. ovršenike ili sudionike. ZPP-a. 4. 21. Kazano je. prema odredbi čl. – 3. međutim. a pozivom na čl. ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena. – 149. IV. OZ-a. ako se radi o posebnim kategorijama ovršenika (v. . i c) fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. kada je riječ o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predviđa u čl. ZPP-a). ako za to postoje pretpostavke iz čl. a samo ako njima nisu uređena određena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne određuju drugačije. 287. obavlja se na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. odnosno kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. st. 278. u skladu s odredbama čl. Svim ostalim ovršenicima. i 3. OZ-a. b. . 133. 1. OZ-a. ovršenika ili sudionika u postupku kao adresatima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 12 stavu obaviti na način kako to predviđaju pravila OZ-a.Najprije postoje opća pravila koja se odnose na sve ovršne postupke neovisno o tome je li riječ o ovrsi koja se određuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. 1. isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploči suda. pak. 1. st. Da bi došlo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke. Javnobilježnička dostava – kada se OZ-om izrijekom ne predviđa dostava putem bilježnika U slučajevima kada je pravilima OZ-a predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. 8. 8.22 Određuje da se dostava. 1. Opća pravila iz čl. To su pravila iz čl. st. Odnose se samo na određene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. st. st. Pravilo se nalazi u čl. ZPPa. 2. III.a. točnije pozicije ove odredbe u ovršnopravnom sustavu. 133. ZPP-a. međutim. ovrhovoditelj može predložiti neposrednu bilježničku dostavu ili putem bilježnika 22 Pravilo se nalazi među onima kojima je čl. supra). 8. b. OZ-a. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Dakle. 287. 21. trgovci pojedinci. OZ-a vrijede za sve ovršne postupke. Da je tome tako proizlazi i iz čl. Ta pravila vrijede samo kada je riječ o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovršnim postupcima koji se vode na temelju ovršne isprave. OZ-a. 2. ukoliko može. OZ-a uređeno sudjelovanje bilježnika u ovrsi. b) ako na toj adresi ne uspije.Kada je riječ o ostalim kategorijama ovrhovoditelja. b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom. st.

6. V. rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. dok se pravilo iz čl. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. S tim da će. 1. st. 281. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u čl. 21. 7. 1. b) Kada je ovršenik bilo koja druga osoba (dakle. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 8. ili putem zamoljenog bilježnika. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. uopće. OZ-a. postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predviđeno je u čl. st. 4. 281. 133. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Dakle. 1. Ovo je pravilo (pravilo iz čl. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. 8. st. 281. a pozivom na čl. – 149. st. 281. OZ-a određuje da. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. st. 133. ovrhovoditelj ovlašten predložiti neposrednu javnobilježničku dostavu putem bilježnika koji odlučuje u postupku. OZ-a. 8. S tim da je. . odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. st. ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije. Pravilo čl. 4. OZ-a. st. ZPP-a. Prema njemu će bilježnik. OZ-a jer se odnosi na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. st. OZ-a. zatim na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. st. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 7. – 149. 1. . OZ-a). 8. . 7. b. Dakle. st. 281. 21. – 3. st. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. a pozivom na čl. OZ-a) da je: a) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju. ZPP-a. odnosno ako ne uspije ni na toj adresi. 7. posebnije od onog iz čl.Konačno. dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovršenik neka od osoba navedena u čl. Pretpostavka je za dostavu rješenja o ovrsi ovršeniku na navedeni način (čl. bilježnik rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. odnosno putem zamoljenog bilježnika (čl. OZ-a). VI. – 3. – 10. nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda.Daljnja posebna pravila o dostavi ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u čl. po svojoj naravi. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. st. b. Ona uređuju dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. te b) da je za provođenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj bilježniku podnio pisani zahtjev. fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 13 koji odlučuje u postupku. 8. 4.

III. to ne znači da u pojedinim državama članicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik prilikom primjene prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. Preduvjet za to je samo taj da je ograničenje slobode pružanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalaže nacionalno zakonodavstvo primjereno i nužno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. U većini država članica stručna kontrola i kontrola pridržavanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadležnost sudova. Uistinu. Europski sud je. sukladno odlukama Europskog suda. mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se može opisati utjecaj na javne bilježnike i njihov djelokrug rada. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJEŽNIČKIH POSLOVA Sada ćemo se osvrnuti na učinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju bilježničkih poslova. bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. Iz toga proizlazi da time za bilježnike u Europi ne započinje era sveobuhvatne slobode pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. tako i za veliki broj bilježnika koji bi željeli koristiti slobodu pružanja usluga. Time može doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacija koje bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije. propisi nacionalnog prava kojima se ograničava sloboda pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana bilježnika u pojedinoj državi članici mjerit će se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju bilježničkog zvanja nužan kako bi se zajamčila pravovaljanost i pravna sigurnost bilježničkih usluga ili proizvoda. To bi iziskivalo previše resursa. st. s druge strane. Međutim. 1 UoEZ. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTIČNOM RADU JAVNIH BILJEŽNIKA Javni bilježnik primjenjuje pravo. Osim toga. Takvi „putujući bilježnici“ tada bi zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice. Pa ipak. Pod time se podrazumijevaju propisi koji određuju gdje i na koji način bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. UVOD Opisati sve učinke europskog prava na zvanje i posao javnog bilježnika izašlo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige. presudio da bilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opći interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ograničenja prava na poslovni nastan. Znači li to da bilježnici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pružati svoje usluge izvan teritorija države u kojoj su imenovani za bilježnika? . Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvrđeno je da poslovi koji su u državi članici stalno ili privremeno povezani s obnašanjem javnih ovlasti ne podliježu UoEZ. II. kako za nacionalne sudove. Štoviše. U velikim državama ili državama članicama koje imaju federalni ustroj teško je obavljati efikasnu kontrolu već izvan vlastitog sudskog okruga. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo. pa time i odgovarajuću primjenu stranog prava. u nizu odluka vezanih uz pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem dopuštenosti pridržaja državljanstva kod imenovanja bilježnika navodi da se bilježničkim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od općeg interesa. Bilježnički posao služi prije svega tomu da se zajamči pravovaljanost i pravna sigurnost akata između privatnih osoba. U članku 45. Tim je teže osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je bilježnik imenovan morala bi obuhvaćati i sadržaj bilježničkog akta.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 14 Michael Becker Javni bilježnik iz Dresdena Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao I. 45. U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa i bilježnici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija.

takva regulacija može biti protivna javnom poretku neke druge države članice. Zaštita službenog jezika države članice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim korištenjem vlastitog imena na drugom jeziku. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog života. Tom se odredbom očito htjelo osigurati pridržavanje nacionalnih francuskih propisa o državnoj upravi. uvedeno zbog organizacijskih razloga. Članak 295. UoEZ državama članicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasništvu. članak 295. To ograničenje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave. Te presude u odnosu na posao bilježnika potvrđuju da Povelja temeljnih prava ima neposredne učinke na građansko pravo domicilne zemlje. Razlike između dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. nacionalni propis mora biti takav da se njime može osigurati ostvarenje cilja kojemu služi. UoEZ međutim ne vodi do toga da vlasnički propisi koji postoje u državama članicama više ne podliježu osnovnim načelima Ugovora. IV. Nadalje. U konkretnom slučaju Europski sud je odbijanje nacionalnih službi proglasio razmjernim. . Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. Stoga napeto očekujemo ishod.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 15 Države članice stoga su već počele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proširile aktivnosti stranih bilježnika. Za razliku od toga. Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi učinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. Kao rezultat možemo predvidjeti da se i kod načelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog bilježnika uslijed toga neće značajno povećati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pružanja usluga. Stoga kod ugovora koje je sastavio bilježnik nije potrebna naknada „cooling-off“ faza. ili – ukratko rečeno – mora biti u skladu s načelom razmjernosti. Aktualna verzija Direktive o pružanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih bilježnika koji su im povjereni od strane državnih tijela. možemo ustanoviti da su države članice počele revidirati svoje nacionalne propise o vlasništvu. zapravo se ne može razabrati na koji bi se način zabranom stranih bilježničkih isprava u zemljišnim knjigama ostvarila efikasna zaštita potrošača. kao i učinkovita organizacija takvih poslova. ne smije izlaziti iz okvira onoga što je nužno za ostvarenje tog cilja. U mnogim je pravnim porecima zaštita od preuranjenih odluka zajamčena time što bilježnik ne smije sastaviti ispravu. već sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila. Građanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih bilježnika u Francuskoj općenito nemaju učinak u zemljišnim knjigama. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE Na posao bilježnika ipak sve više utječu druge temeljne norme koje potječu iz europskog zakonodavstva. 58. Povelje temeljnih prava Europske unije i člankom 8. ili ne protekne rok za premišljanje. Značaj njezine primjene sve više raste time što se razabiru i njezini učinci na građansko pravo. On. pa stoga i opravdanima. To vrijedi prije svega onda kada se zaštita potrošača osigurava propisima čiji su predmet proceduralne odredbe. Stoga nadležnim nacionalnih službama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. Pridržavanje odredaba zaštite potrošača također je izvorna zadaća bilježnika. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Budući da se u konkretnom slučaju prema mjerodavnom pravu riječi “kneginja od” ne smatraju plemićkom titulom. st. Budući da je prema francuskom pravu ugovorni odnos između dvije stranke obvezujući i bez da je ispravu sastavio bilježnik. faktički u pravnim poslovima na francuskom tržištu nekretnina vodi do isključenja sudionika koji nisu Francuzi. dopušteno je da se učinak ugovora zbog zaštite potrošača općenito veže uz sastavljanje isprave od strane bilježnika koji poznaje vlastiti pravni poredak. gdje je u tom trenutku živio. ili kongetnim razlozima koje naleže opći interes. Realno je da zaštitu koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo bilježnici iz vlastite zemlje. Novim člankom 710. Država članica stoga može sama odlučiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi građansko-pravni ugovori polučili učinak. Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. dok nisu ispunjeni određeni preduvjeti. Štoviše. zaštiti potrošača i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina. Ono što iznenađuje jest da se ta pitanja ne uređuju u nacionalnim strukovnim propisima. Kao što je poznato. U jednom je drugom slučaju Europski sud donio odluku da građanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su stečeni u inozemstvu u matičnim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla. budući da ne može doći do preuranjene odluke. nenavođenje tih dvaju pojmova faktički vodi do toga da osoba ima dva imena. dakle. Kao primjer za takvo postupanje država članica naveo bih zakon o novom ustroju zemljišnih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u ožujku 2011. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. Stoga će daljnji razvoj ovisiti o tome hoće li se takva ograničenja s gledišta europskog prava smatrati razmjernima. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se može razlikovati od države članice do države članice. Pritom će svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi države ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ograničenje. a samo je učinak na treće povezan sa sastavljanjem isprave od strane bilježnika. Stoga i u svakodnevnoj bilježničkoj praksi treba voditi računa o daljnjem razvoju prava. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem službi jedne države članice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog državljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj državi članici. te da njihova zaštita utemeljene člankom 7. To načelno predstavlja veliki nedostatak. UoEZ. Pa ipak. ako je to opravdano razlozima navedenim u čl. 1. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograničiti nacionalnim propisima. već takve dijelove imena može transliterirati na službeni jezik te zemlje.

2. Isključenje pojedinačne isprave iz područja primjene u drugim pravnim porecima. Zasnivanje „poslovnog odnosa“ od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnošću neposrednog pretpostavljenog. Nadalje. treba odvagnuti hoće li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci će se preuzeti. te valja poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra ništetnom. svrsi obrade za koju podaci služe te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. 2 Direktive 2006/70/EZ („politički izložena osoba“). 2 njemačkog Zakona o javnim bilježnicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu. Budući da isprave. kao što je to slučaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali. rujna 1968. zabranjuje prijenos novca. kao što je poznato. Ukoliko se radi o fizičkoj osobi koja nema sjedište u tuzemstvu. pravu koje se primjenjuje. 1 Uredba (EZ) br. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu. Uredba Europskog vijeća 881/2002 od 27. a tiču se svakodnevnog rada bilježnika. to valja razlikovati od prekogranične dopuštenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih bilježničkih isprava. u postupku prethodnog pitanja višeg suda u Berlinu odlučio da one osobe koje se vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjičenih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemačkoj ne mogu biti upisane u zemljišne knjige kao vlasnici. 3. no nije nužno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. Pritom mora voditi računa o čl. Sporazuma o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27. 10 Direktive o zaštiti podataka. Osim toga. 1. Službena obveza utvrđivanja identiteta „ugovornog partnera“ i provjera identiteta ovdje su stavljene u službu borbe protiv pranja novca. ili tko je fizička osoba na čiju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. 4/2009 Europskog vijeća o nadležnosti. Pranje novca Trećom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom bilježnici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima uključeni u područje primjene tog propisa. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i čl. kako bi se sud države u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati. dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna. Na temelju njih se može provesti ovrha u drugoj zemlji. Bilježničke isprave koje imaju prekogranični učinak Bilježnik. priznavanju i izvršenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdržavanje. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave. To ćemo pojasniti na nekoliko primjera. Članak 48. to ipak vodi do isključenja stranih bilježnika s pravnih tržišta u drugim zemljama. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu. 14. Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. robe ili druge imovine na osobe osumnjičene za terorizam. Pritom se navodi posebna definicija javne isprave. prema kojoj bilježnik osobi čiji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju. sastavlja javne isprave. imaju ovršnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvršenje sudskih presuda. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA Pored ovih načelnih pitanja na propise naše struke uvelike su utjecali poticaji koji su došli od europskog prava. kao što smo pokazali na primjeru Francuske.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 16 V. ili njemu podređenih rukovoditelja. Bilježnici stoga u skladu s čl. osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla. koja obnaša ili je obnašala važnu funkciju. Ta spoznaja znači da će bilježnik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomoć želeći sastaviti ispravu koja bi trebala imati učinak u inozemstvu. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. ili se pak radi o bliskom članu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona – koliko je poznato – bliska u smislu čl. . a čija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadržaj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadležne službe ili drugog ovlaštenog tijela. ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera. ne utječe na stvarnu dokaznu snagu. dakle tko je fizička osoba u čije vlasništvo prelazi predmet transakcije. Međutim. vrijede dodatne obveze brižnog postupanja. već i u samim ispravama.05.10. 4. koje potpadaju pod čl. Međutim. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdržavanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla. Bilježnici imaju specifične obveze vezane uz utvrđivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih slučajeva. Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu rođenja. tako da one mogu postati javne isprave samo ako se uključi služba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajuća ovlaštenja u zemlji iz koje potječu. ako bi takav učinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. st. bilježnik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ući. on mora ustanoviti u čiju se ekonomsku korist određeni posao sklapa. Uredbe o uzdržavanju1 izričito predviđa priznavanje javnih isprava iz drugih država članica. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11. Tu posebice treba voditi računa o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. Zakonodavstvu u drugim državama članicama je prepušteno da odluči hoće li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv učinak. 50. Zaštita podataka Kao što je poznato.2007. bilježnik utvrđuje identitet osobe za koju sastavlja ispravu.2002.

europske norme kojima se građanima EU izričito dopušta mogućnost odabira mjerodavnog prava. listopada 2001. godine o statutu Europskog društva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 26. ovisno o slučaju. 1. Hrvat koji se trajno nastanio u Španjolskoj može odabrati hrvatsko nasljedno pravo. 1259/2010 Europskog vijeća za bolju suradnju na području prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. Europsko vijeće usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu. ako se njegovo zadnje uobičajeno boravište nalazilo u Španjolskoj. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla. Time što se u svim državama članicama EU (osim Danske.06. NOVI HORIZONTI ZA BILJEŽNIKE Nedavni razvoj na području sekundarnog prava EU ima znatne učinke na posao bilježnika. o priznavanju stručnih kvalifikacija – Službeni list br L 255/22 od 30. ako ne odabere mjerodavno pravo. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 7. 1 i dalje. bez obzira kojeg su državljanstva. ne samo u domicilnoj zemlji. Odabir režima bračne imovine Dana 20. 1259/2010) c) pravo mjesta (države) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 17 Javne isprave koje imaju ovršnu snagu u državi iz koje potječu moraju se priznati i u drugoj državi članici. 1259/2010) b) pravo mjesta (države) u kojem se nalazilo zadnje zajedničko prebivalište. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena. toč. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograničnih ostavina (ujednačavanje međunarodnog privatnog prava). već prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika. Primjerice.12. U međuvremenu je u bilježničkom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovršnu snagu. 5. 5. listopada 2005. 5. već i u državi članici gdje će spajanje poduzeća također imati učinke. 4 Ti primjeri potvrđuju da se bilježnicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadaće kod kojih imaju aktivnu ulogu. ako se u državi članici iz koje potječu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija. 2157/2001 Europskog vijeća od 8. VII. c Uredba (EU) br. ako oba bračna druga imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici prilikom sklapanja takvog sporazuma. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma. Opće pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo države u kojoj se nalazilo zadnje uobičajeno boravište ostavitelja. U kontekstu praktičnog rada ovdje su posebice značajne 2 Uredba (EZ) br. . gdje na temelju njih također mora biti moguća ovrha. mogu predvidjeti još striktnije formalne kriterije. Uredba o nasljednom pravu Dana 08. Ukoliko se uobičajeno boravište bračnih drugova nalazi u različitim državama članicama.06. toč.2012. b Uredba (EU) br. obrasce predviđene prilozima uz Uredbu. vrijedit će dakle njemačko nasljedno pravo. otklanja se problem trenutačne partikularne primjene prava kod prekograničnih ostavinskih postupaka. godine o spajanju društava kapitala iz raznih država članica . na snagu je stupila Uredba (EU) br. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (države) uobičajenog boravišta (čl. mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati u slučaju rastave ili brakorazvodne parnice. U tu se svrhu sastavljaju ovršne isprave na više jezika koje u inozemstvu mogu poslužiti kao ovršni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka. Kod monogamnih i poligamnih brakova između muškarca i žena stranke od 21. ukoliko barem jedan od njih još uvijek tamo boravi (čl. U Direktivi o spajanju poduzeća3 iz 2005. međutim. značaj europskog prava izlazi iz okvira praktičnih pravila struke.2005. BILJEŽNIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE Međutim. L 310 od 25/11/2005. doduše. Naposljetku. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu tražiti sukladno čl.2010.09. Države članice. toč. pri čemu sporazum mora sadržavati datum i potpis bračnih drugova. Time se. 50. Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo određuje prema istim pravilima. VI. u budućnosti će se primjenjivati španjolsko nasljedno pravo. načelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotične zemlje. tada je dovoljno da se vodi računa o formi propisanoj u jednoj od država članica. rujna 2005. bilježnik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograničnog spajanja poduzeća. Nadležna služba države podrijetla na zahtjev stranke koje se to tiče sastavit će izvod iz javne isprave koristeći. st.Službeni list br. Za sve ljude koji trajno borave u Njemačkoj i tamo umru. 1) i Prilog I. a služe za ovrhu u inozemstvu. a Uredba (EU) br. koji svoje sjedište može premjestiti u neku drugu državu članicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost. Međutim. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeđivanju može odabrati nasljedno pravo zemlje čiji je državljanin. 2.2012. Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija poziva se na bilježnike kada podnositelju zahtjeva izričito dopušta mogućnost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave. Tada će se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. U pojedinim zemlja on čak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje važi za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. Uvođenjem Europskog dioničkog društva2 osnivanjem takvog društva na temelju bilježničke isprave stvara se novi pravni subjekt. str.

Uvođenjem opcije odabira prava u građanskom pravu bilježnik čak štoviše postaje motor europske integracije. Na temelju te potvrde nasljednici i izvršitelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim državama članicama u kojima vrijedi Uredba. Osim toga. ali i pred francuskim bilježnikom. dati sastaviti ugovor o nasljeđivanju u skladu s njemačkim nasljednim pravom. koje ciljeve neće ostvariti. najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi.  Kada se ispostavi koje pravo omogućava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (države). VIII. Tu se na 23 jezika mogu naći informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije. Dok smo u prvoj dekadi učinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava. sporazum o nužnom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva. gdje se nalazi prebivališta ili pravo zemlje čiji je ostavitelj državljanin. Tako će se preko Europske notarske mreže (ENN). ili nije nevjerojatno da će se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju. Europski zakonodavac sve češće poseže za uslugama javnih bilježnika i njihovim proizvodima. CNUE je u međuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www. ili ih još uvijek odbijaju. dakle. S obzirom na taj razvoj. nego su ih čak načelno ili u cijelosti odbijali. Cilj te mreže je da se kod svih prekograničnih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata članica CNUE-a. On je sada izričito pozvan da državljanima EU kod prekograničnih pitanja u raznim životnim situacijama omogući da uživaju u plodovima integracije. nasljednici ubuduće neće morati u svakoj državi članici tražiti izdavanje (novog) rješenja o nasljeđivanju. a kod bračnih drugova i pravo zemlje iz koje potječe supružnik. Bilježnik je. to se pravo može se odabrati kao mjerodavno. Europsko rješenje o nasljeđivanju. Budući da se na temelju odabira prava u skladu s načelom „sve ili ništa“ primjenjuje pravo određene zemlje. Poput Europske pravosudne mreže za suradnju u građanskim i trgovačkim predmetima (EJN). a koji cilj „nije toliko važan“.  U slučajevima kada postoji imovina u inozemstvu. Pritom pojam „optimalno“ ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu. te u tom ugovoru definirati na koji će se način raspolagati nekretninama u Francuskoj. moći dobiti informacije o tomu je li nužna ili moguća forma javne isprave. U tom ugovoru o nasljeđivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemačko pravo. možda će strateški biti povoljnije odabrati takvo pravo. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedničku oporuku ili ugovor o nasljeđivanju. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktički „importiraju“ pravni instituti kao što je zajednička oporuka ili ugovor o nasljeđivanju. uloga bilježnika kao posrednika između građana i prava „na terenu“ bit će sve značajnija. uvijek najprije treba postaviti pitanje koji će pravni poredak klijentu omogućiti da u najvećoj mjeri ostvari željene ciljeve.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 18 Učinci te uredbe s gledišta materijalnog prava idu još dalje. Rezultat Slijedom mogućnosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proširene bilježnici će se sada morati pozabaviti jednim pravnim područjem prema kojemu su se do sada ponašali kao maćeha: komparacijom prava. Bilježničke komore koje su članice Vijeća notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. dakle. primjerice njemačko rješenje o nasljeđivanju. Njemačko-francuski bračni par koji stanuje u Francuskoj sada može pred njemačkim. Preko nje će se pružati podrška uključenim bilježnicima kod rješavanja prekograničnih predmeta. 3. nacionalna rješenja o nasljeđivanju. ili će se samo uspostaviti kontakt s određenim kolegom u drugoj državi članici. Te nadalje. ZAVRŠNE NAPOMENE Na kraju ovog izlaganja možemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u bilježničku praksu. Naposljetku. Tu se. primjerice. Ciljevi Europske notarske mreže (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehničku podršku kod rješavanja prekograničnih postupaka. od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. može očekivati temeljna promjena metoda. Zbog takve komparacija prava bilježnici će se svakako morati suočiti s načelnim problemima i postavit će se pitanje odgovornosti. Europska notarska mreža (ENN) neće preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. jer su protivni javnom poretku (ordre public). Dakle. čime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nužnom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omogućuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava.eu kojoj mogu pristupiti bilježnici i građani. odnosno postavke koje je dao bilježniku. godine osnovale Europsku notarsku mrežu (ENN). . a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava.successions-europe. priznaju se u drugim državama članicama u skladu s odredbama Uredbe. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvažniji. već ga treba sagledati i s procesno-tehničkog gledišta.  Kod planiranja ostavine sada će kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent želi ostvariti svojom oporukom. pružit će se podrška kod potrage za kolegama koji raspolažu odgovarajućim jezičnim kompetencijama nužnim za rješavanje nekog predmeta. koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali. Osim toga. sada su bilježnici neposredno uključeni u proces integracije. Uredba predviđa tzv.

thelatinlibrary. Nikola. zemljišta i sl.. 151/04. 1998. 105.. Uređenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najvećem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV). Založno pravo. str.. 42/00. 137/99. povjerenje – Žepić. 2. pročišćeni tekst 8 NN... zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Svoje tražbine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima. 73/00. 57/96. otkud potječe i sam naziv. 68/98.... 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN). automobili. 137/99. 3. 22/00. OPĆENITO O ZALOŽNOM PRAVU I FIDUCIJI U subjektivnom smislu založno pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje založnom vjerovniku kao svome nositelju pruža ovlast da namiri svoju tražbinu iz vrijednosti nečije stvari ili prava koje služe kao osiguranje ne bude li po dospijeću tražbina ispunjena.4 U našem pravnom poretku založno pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja tražbina premda promatrajući povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo. 1992. prava na poslovnim udjelima u nekom trgovačkom društvu i sl. za poljoprivredna zemljišta i za šume).. Naš pravni poredak sadrži temelje rimskog privatnog prava.. . Fiducija na latinskom jeziku označava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dužnik prenosi svoje vlasništvo na vjerovnika kao osiguranje da će mu vratiti njegovu tražbinu. To su založno pravo. 1. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje tražbine što je moguće bolje osigurati... podrazumijeva korištenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva. propisi o izvlaštenju. 1 „Bolje je osiguranje stvar nego osoba.. 79/06. Naime. br. dionice. 29/99. prema današnjem hrvatskopravnom uređenju moglo bi se reći da je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja više okrenut prema uređenju založnog prava nego promatrajući cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta. 107/07. prava (npr. 5 Vidi opširnije Romac.. Zajam ili kredit ovlaštena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. Milan. Ovršnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljišnim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK).. 100/04. vidi opširnije Gavella. str. quam in persona. http://www.).. odnosno hipoteka. to mogu biti razne pokretnine (npr. br... 173/03. tražbine. 91/96. 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao viši rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasništva i prijenosa vlasništva radi osiguranja.5 Međutim. Stvarno pravo. i prijenos vlasništva radi osiguranja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 19 Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti Teorijski i praktični aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini „Plus cautionis in re est. označava povjerenje. Zagreb. fiducija u rimskom pravu prethodi samom založnom pravu.com 2 Fiducija u lat. Zagreb. 25. 2000. Latinskohrvatski rječnik. odnosno smatra se da je založno pravo nastalo na temeljima fiducije.. 114/01. Ovo je neizravna posljedica određenih načela i odredbi prema kojima su instituti založnog prava i fiducije komplementarni. UVOD Osnovni način funkcioniranja suvremenog tržišnog gospodarstva jest neprestano ulaganje. 114/01. 88/05. 224. najbržeg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na točno određenoj stvari u slučaju da njihova tražbina ne budu po dospijeću ispunjena.“1 2. 141/06.. Cilj provedenog empirijskog istraživanja jest pronalaženje najefikasnijeg. jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti... a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija.. sv. br. motori i sl. pročišćeni tekst 7 NN. 43. Pomponije u Digesta 50. Prema svom uređenju posebni propisi ne sadrže posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju već samo općenite norme koje na specifičan način reguliraju pravne režime pojedinih vrsta 4 Gavella. iz kojeg je preuzeta većina instituta. razna prava intelektualnog vlasništva.“.) te nekretnine (npr.). Prikaz istraživanja sadrži pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraživanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute založnog prava i fiducije. 17. Zagreb. Rimsko pravo. 2007. 68/98. str. Nikola et al. 91/96. Takav ciklus kojem nema kraja. Prema tome. Uz opće zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji uređuju različite slučajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr. Hrvatski pravni sustav sadrži dva vrlo važna realna instituta kojima se vjerovnici najčešće služe za stvarnopravno osiguranje svojih tražbina. U ovom radu fokus istraživanja u pogledu predmeta kojim se tražbina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i učestale upotrebe pri osiguravanju tražbina. kuće. 473.... Zagreb. 194/03. no jednako tako promatrajući iz perspektive njihovih specifičnosti dijametralno različiti. odnosno fiducija2. Ante. stanovi. str.

dok se posljednja pitanja tiču samo fiducije. pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati založna prava na nekretnini. te se daje sažet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraživanja. odnosno fiduciji i založnom pravu.66%) u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja (13. REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA 3. Prema tome primjetno je da prijenos vlasništva radi osiguranja ne nudi osobite Slika 1. a najčešće u smjeru ograničavanja raspolaganja istih.1. Bez obzira što je novelom OZ/05 vraćena prvotna. Istraživanje je bazirano na upitniku koji sadrži određeni fundus pitanja. javni bilježnici te banke. u 95% predmeta.2. 3. uvijek im preporučaju da zasnuju založno pravo iz razloga što se radi o potpuno jasno uređenom i u praksi provjerenom institutu. Tako su svoje odgovore dala četiri suca. odnosno nisu se ponovno počeli ugovarati prijenosi vlasništva radi osiguranja na nekretnini. provedeno je malo empirijsko istraživanje. Većina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakšeg pregleda. Struktura pitanja određena je po institutima. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednička u odnosu na fiduciju i založno pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 20 nekretnina. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U sklopu obrađivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama. Banke su svoje odgovore potpunije obrazložile. pri čemu se rasprava često iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotični institut. intervjua i ankete. pet javnih bilježnika te četiri banke. Prijenos vlasništva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8. dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teško mogu izraziti jednoznačnim odgovorima te nisu prikazana u slikama. na koja su svoje odgovore dali suci. 3. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3. Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlažući da se kod njih gotovo uopće više ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja. Naime. . banke se moraju pridržavati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograničavaju opseg imovine banke. Razlog tome jest što je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasništva radi osiguranja izmijenjen na štetu fiducijarnog vjerovnika. te još poboljšana. založnog prava i fiducije. U slučaju da im se stranke obrate za savjet sa željom da svoje odnose urede javnobilježničkim aktom.33%) pokazuje koliko je založno pravo faktično prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama. dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. banke). Metodologija koja koristila se prilikom istraživanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika između. Učestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prošlih godina toliko se promijenio režim realizacije prijenosa vlasnišva radi osiguranja da je došlo do slučajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloženi većem broju prigovora za slučaj realizacije svojih prava. kategorički rečeno. te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom području. ZAJEDNIČKA PITANJA (ZALOŽNO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja? Odnos upotrebe založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odražava realno stanje u praksi.2.1. dok je institut prijenos vlasništva radi osiguranja od 1996. Druga pitanja se odnose isključivo na založno pravo. Budući da su odgovore na ovo pitanje dali ovršni suci. studenog 2003. Javni bilježnici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji će se institut upotrijebiti. javni bilježnici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja tražbina može se zaključiti da se u znatno većoj mjeri koristi založno pravo. Na samom kraju nalazi se zaključak provedenog istraživanja. One smatraju kako je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja još uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budući da je u više navrata mijenjan izmjenama OZ što ga je učinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle seže odgovornost predlagatelja osiguranja. Zašto se institut založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja koristi više odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni bilježnici. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz česte izmjene i dopune OZ. njih trideset. ali su kao što se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo mišljenje. suci. čak i retroaktivno. u odnosu na ugovorene prijenose vlasništva radi osiguranja koji su već bili provedeni prije primjene novele OZ/03. a koji se u principu ne razlikuju. a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati. Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasništva radi osiguranja jest što preuzimanje vlasništva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ograničenosti ulaganja u nekretnine. tj. Veoma visok postotak založnog prava (86.

proporcionalan je s povećanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. koje solemniziraju. Vjerovniku koji se u takvim slučajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik će biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi . Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dužnika o osiguranju tražbine založnim pravom ili prijenosom vlasništva radi osiguranja u obliku javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave? Slika 4. Naime. Četiri ispitanika su odgovorila kako više vjerovnika svoje osigurane tražbine niti jednom nije uspjelo namiriti što u prikazanom grafikonu jasno odražava dominaciju u odnosu na ostale odgovore. dok su javni bilježnici odgovarali vezano za prijenos vlasništva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. pročišćeni tekst 10 Čl. premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno. Koliki broj puta se uspjelo više vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane tražbine kod založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Slika 2. 9 NN. Slučajevi u kojim je više tražbina osigurano hipotekom. Kao što se iz grafičkog prikaza se može primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobilježničkih akata što nije nimalo neobično s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su troškovi sastavljanja javnobilježničkog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji. a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Pitanje je bilo upućeno isključivo javnim bilježnicima jer u njihovu dužnost ulazi izrada javnobilježničkog akta i solemnizacija privatne isprave. br. Ono što su napomenuli. 16/1. odnosno postoji veći broj vjerovnika. Koliki su troškovi sklapanja sporazuma u obliku javnobilježničkog akta. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne službe ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne troškove stvaraju javnobilježničkim aktom kada im je dovoljna zaštita pružena u privatnim ispravama. Grafički je prikazan primjer odnosa troškova javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave. Suci i javni bilježnici odgovorili su na postavljeno pitanje. Odgovori sudaca odnose se na založno pravo budući da se namirenje provodi sudskim putem. Slika 3. 97/01. jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobilježničkog akta. a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi9.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 21 prednosti u odnosu na založno pravo. Namirenje više vjerovnika ‘preko tri puta’ ili ‘do tri puta’ pokazuje kako takvih slučajeva ima ali da je njihova pojava više rijetkost nego pravilo.. pri čemu su pravila zasnivanja i realizacije založnih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima načelno prihvatljivija. kamate te glavnica kada se odnose na više vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. pitanje je bilo postavljeno samo javnim bilježnicima. Ukupni troškovi provođenja postupka namirenja. unaprijed pripremeljnim ugovorima. Veći dio slučajeva u kojima se sastavlja forma javnobilježnikog akta jest ako su vjerovnici strane fizičke ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najvećem mogućem stupnju zaštite i najstrožoj formi bez obzira na troškove. Pojam više vjerovnika se odnosi na dva ili više vjerovnika odnosno više od jednog vjerovnika.10 Dvostruko manji troškovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkog akta potvrđuju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija troškova ovisi o vrijednosti tražbine te im je stoga bilo teško iznositi određene brojke. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o slučajevima namirenja više vjerovnika što govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane tražbine. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se više vjerovnika koji svoje tražbine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti.

dogovor o terminu. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo. Rezultat prosječnog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana. . 388/5. kao što je potvrđeno u prijašnjem pitanju. a koliko kod javnog bilježnika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina? Upotrebljavate li sudski ili javnobilježnički put za stvarnopravno osiguravanje svojih tražbina? Slika 5. a nije brisano prije nego što je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?11 11 Čl.. Pitanje je bilo postavljeno isključivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora između suda i javnog bilježnika pred kime žele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni. siječnja 2015. te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim bilježnikom. što predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. definitivno brži. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su veći u odnosu na dane javnih bilježnika. Banke smatraju da je javnobilježnički put brži i efikasniji. Split.Svi navedni razlozi jasno upućuju zašto se banke odlučuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina pred javnim bilježnikom budući da je njegov put. Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe sve do 1. ZV Slika 7. Sve u svemu kada se dobiveni rezultati općenito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna činjenica da kod suda u vremenski znatno većoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne bilježnike gdje se navedeni sporazum praktički može sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. Slika 6. iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosječni rezultat od jednog i pol dana. Iz grafikona se jasno može vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobilježnički put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje tražbine. kako se time dobiva ušteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim bilježnikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju. Odgovore na navedeno pitanje dali su javni bilježnici i suci zbog toga što se isključivo kod njih vrši sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina. dok se u malim mjestima sporazumi čak više sklapaju pred sudom iz razloga što stranke imaju veće povjerenje u suce te suci u malim mjestima ročište za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta. Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji služi kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju tražbina sklope pred javnim bilježnikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao što su Zagreb. Rezultat odgovora jest prosječan broj dana koji se dobije izračunom odgovora.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 22 Koliko vremenski traje kod suda. kako kod navedenog puta postoji veća tehnička fleksibilnost. Rijeka i Osijek. Javni bilježnici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najviše tri dana. Pri ovakvim odgovorima može se sa sigurnošću reći da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog bilježnika tri dana. a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici.

Navedeno pitanje bilo je upućeno javnim bilježnicima i bankama. Međutim. 3. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najniži i najviši iznosi vrijednosti tražbine koju se obično ugovara za hipoteku.. Iz toga proizlazi kako su rijetki slučajevi u kojima se osigurava tražbina na nekretnini za koju ne vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. ZJB .2. U kojem rasponu se najčešće kreće vrijednost tražbine koja se osigurava hipotekom na nekretnini? Slika 8.2. kod založnog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pružili su javni bilježnici jer su oni moraju primijetiti iznos tražbine budući da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih troškova prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta ili solemniziranja privatne isprave. Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog bilježnika koji navodi kako nijedan javnobilježnički akt koji je sam sastavio kao javni bilježnik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine? Slika 9. treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane tražbine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore. budući da se u sporazume u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrštava clausula exequendi odnosno izvršna klauzula. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu. Prema priloženom grafikonu može se zaključiti kako je praksa različita i kako sve ovisi od slučaja do slučaja. 6. Kao što se iz grafičkog prikaza može vidjeti najmanja vrijednost tražbine za koje se ugovaraju stvarnopravna 12 Čl. Pretežnost odgovora upućuje na veću vjerojatnost slučajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane tražbine u odnosu na odgovore kako se namiruju. Ugovara li se u principu clausulu exequendi. Slika 10. tj. Odgovor ‘nema slučajeva’ dominira u grafikonu. pristanak dužnika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika. Grafikon prikazuje broj odgovora. što bi moglo značiti da dotični kod kojih je bilo slučajeva savjesno obavljaju svoju dužnost. te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno što navodi na zaključak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama. Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane tražbine na nekretnini obavlja sudskim putem.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 23 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima budući da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. 54/ 1.

tj. a i ostali uključujući javne bilježnike. Jedan od vjerojatnih zaključaka koji se ovdje nameće jest nedovoljna educiranost vlasnika. odnosno običnih građana. 348/1. Pitanje je postavljeno javnim bilježnicima i sucima koji bi trebali znati što radi založni dužnik ili treća osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon što jedna tražbina prestane a nekretnina je opterećena sa više hipoteka. odnosno udjele u trgovačkim društvima ili neke slične oblike. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadrže određeno raspolaganje vjerovnika očita je dominacija 14 Čl. Ovakve zaključke potvrđuje jedan javni bilježnik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja. dok je najviša vrijednost tražbine 135. što je u intervjuu potvrdio i jedan javni bilježnik. Najmanji iznos je po prirodi stvari logičan s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu niže vrijednosti u odnosu na nekretnine. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja tražbina jest što im je cijena tržišno prilično stabilna. ZV 15 Čl. Na ovo pitanje također su svoje odgovore dali javni bilježnici te suci. odnosno nema velikih odstupanja. odvjetnike i suce također nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati. Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi slučajevi rijetki.000. Prema izraženima iznosima za koje se tražbina osigurava može se zaključiti kako se najčešće radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa građanima. ZV . Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu tražbinu kada stara prestane.000. raspolaže li neizbrisanom hipotekom?13 Koristi li se vlasnik pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14 Slika 12. Što se tiče pravnih osoba.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 24 osiguranja na nekretninama jest 10. Pitanje je bilo upućeno javnim bilježnicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. Upravo stoga kada bi se vlasnik odlučio na takvo što postupak upisa bi mu otežavao poslovanje jer često zbog poslovnih razloga mora tražiti i brisanje istoga što dodatno produžuje postupak. preciznije trgovačkih društava. o mogućnosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom. ZV Slika 11. tj. oni najčešće zalažu svoja prava. Koristi li se vlasnik pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana?15 13 Čl.00 (deset tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. Niti jedan odgovor nije upućen prema slučaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio. Prema grafikonu jasno se može vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi.00 (sto trideset i pet tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. Također nekretnina kao stvar ima gotovo neograničen rok trajanja što sigurno pridonosi njenoj vrijednosti. Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni bilježnik navodi kako su postupci upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama često spori i dugotrajni. Slika 13. 347/2. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga što je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Iz prikazanog se može vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom. 348/2.

ZV .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 25 kako ili ‘nema saznanja’ ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. dok negativno odgovara na upis takve zabilježbe u zemljišne knjige. Koristi li se založni vjerovnik pravom na osnivanje podzaložnog prava na nekretnini?17 Slika 16. Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku. odnosno slučaj kada više nekretnina zajednički osigurava određenu tražbinu?16 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzaložnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama budući da se sklapa i na založnopravnom osiguranju. 347/3. Ugovara li se simultana hipoteka.18 jer se obveza brisanja založnog prava ne može upisati istovremeno s uknjižbom tog založnog prava nego tek naknadno nakon što je založno pravo već upisano u zemljišnu knjigu.19 Također razlog zašto se ne ugovara jest što se ta hipoteka može ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. Ugovara li se obveza brisanja založnog prava iz zemljišne knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljišnu knjigu? Slika 14. U pravilu nemaju saznanja suci budući da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uopće više ne sastavljaju. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uopće više ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama. Međutim. te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljišne knjige. 298/3. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes). Ovakav odgovor upućuje na zaključak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje tražbine osiguravaju s više nekretnina što povećava vjerojatnost kako će svoju tražbinu po dospijeću moći uredno i po svom izboru namiriti. 16 Čl. 348/2. Četiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja. ZV 18 Čl. bitno je spomenuti kako takvih slučajeva nema puno. Odgovori koje su dali suci i javni bilježnici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljišnu knjigu. Pogledom na grafikon može se primijetiti kako većina ugovara navedenu obvezu. a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabilježbe. S obzirom da je dotični odgovor u manjini nije od posebne važnosti. ZV 17 Čl. iako primjećuju da odredba često nedostaje. Neki ispitanici u svojim obrazloženjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza. Zaključak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako ugovaranja podzaložnog prava ima. a navedena grupa ispitanika su bili suci. budući da sve ovisi o odnosu iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati određenu tražbinu. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana založna prava u svoju korist. ZV 19 Čl. Odgovori ne upućuju niti na jedan konkretan zaključak. 315/2. Slika 15. Neki od razloga zašto se uopće ni ne ugovara obveza brisanja jest mogućnost upisa hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu stare hipoteke. premda vrlo vjerojatno nije učestalo.

koji ponekad traje i preko dvije godine.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 26 Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod založnog prava?20 Slika 18. Drugi slučaj jest kada više vjerovnika financira istog dužnika. što znači da bi se trebalo doći do određenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao. Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine. Konkretno je ukupno ovakvih slučajeva bilo dva do tri što znači da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. 46. odnosno banke. za kojeg je dogovoreno da će biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu. ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskočila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu između njenih dviju tražbina. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda. Ako je založni vjerovnik. tada se to založno pravo ne briše nego se u zemljišnu knjigu upisuju i ostala založna prava. Svoje odgovore banke obrazlažu na primjerima. Četvrta banka spominje kao razloge slučajeve ako je založno pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda služi kao dodatno osiguranje provođenje založnog prava i na drugoj nekretnini koja nije opterećena založnim pravom u korist drugih vjerovnika. te se postigne dogovor između vjerovnika i dužnika koji će od vjerovnika biti upisan sa založnim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. Jedna velika domaća banka navodi načelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to dopušta s obzirom na zaduženost i stanje otplaćenosti ranije uknjiženih tražbina. a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda između založnih vjerovnika i dužnika te se podnosi sudu na provedbu. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka. Treća banka navodi kako je to iznimka. Pitanje se odnosi isključivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoće li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. ZZK Slika 19. dosta je dug. kako su objasnili suci. Kao što se iz grafikona može primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj dražbi putem suda traje preko godinu dana. Tako spominju slučaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu. a pristaje se na navedeni upis u slučaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. imaju višestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. Iz svega navedenog može se zaključiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici. ali kada to čine sve ovisi o prvoj tražbini. ili slučaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos tražbina koje su osigurane založnim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu. dok je u više navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja tražbina ne ugovaraju. 20 Čl. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju založnog prava na javnoj dražbi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci. Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod založnog prava na nekretnini? Slika 17. već ishodio upis u zemljišnoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu. . Koliko ste dosad puta u založnom ugovoru ovjeravali samo potpis založnog dužnika radi osnivanja dobrovoljnog založnog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su isključivo banke budući da o njima ovisi na koji će način sporazum o osiguranju tražbine biti potvrđen. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima te bankama budući da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina.

pitanju. Zanimljivo je spomenuti obrazloženje koje navodi kako najčešće takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se dužniku odnosno založnom dužniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili opterećenja predmetnom nekretninom dok traje tražbina banke. Suci su općenito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotični institut u praksi ne ugovara kod njih. 274. PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo slučajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje.2. da više vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg opterećenja nekretnine. Sudeći prema rezultatima ovisi od slučaja do slučaja hoće li se više vjerovnika uspjeti namiriti. što je vidljivo iz odgovora u 25. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje više vjerovnika nije poznato što upućuje na zaključak. što bi u konkretnom slučaju značilo da hipotekarni vjerovnik nema mogućnost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih tražbina. Uspijeva li se vjerovnik najčešće u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja? Slika 22. 3. kako same navode. pošto se radi o fiduciji. Prema prikazu grafikona može se protumačiti kako se zabranu opterećenja nekretnine hipotekom kod fiducije u većini slučajeva ugovara. Javni bilježnici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. u slučaju da je rade. 34/4. 21 čl. fiduciju po Ovršnom zakonu budući da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis. ali u slučaju da dužnik želi dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost. ZV 22 čl. Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima. što se može zaključiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora.3. Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasništva radi osiguranja zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine?22 Slika 20. javnim bilježnicima. Slika 21.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 27 Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne bilježnike kao osobe ovlaštene da provode izvansudsko namirenje. Kao što se iz grafikona može vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je više puta pri sklapanju založnog ugovora ovjeravala samo potpis založnog dužnika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. banke idu na ovršnu ispravu te se isključivo radi solemnizacija. Prema dobivenim rezultatima teško je navesti jednostrani zaključak.i OZ . bankama te sucima. Banke se očituju kako uglavnom koriste. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga. Jedno od obrazloženja odgovora u kojem se ugovara zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine jest što banka u tom slučaju ima donekle mogućnost kontrole kod pokretanja ovrhe.

pokretnina. pravo pozivanja dužnika da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika?25 Slika 23. 23 Čl. tj. njima nije u prvenstvenom interesu steći vlasništvo nekretnine budući da su oni prije svega kreditna institucija. Ako se tražbina u roku ne podmiri vjerovniku ništa drugo ne preostaje nego se pokušati namiriti iz predmeta osiguranja. traže primjenu čl. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva?24 Slika 25.f Ovršnog zakona jer je istu nekretninu lakše prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje. OZ Slika 24. Oni koji se možda nadaju da će na ime namirenja tražbine steći vlasništvo nekretnine. 274. te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina. Iz grafikona se može iščitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara. Banke uglavnom traže prodaju po čl. bilo bi teško prodati nekretninu. raznih udjela). Bez obzira što se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne bilježnike u razgovoru sa bankama došao sam do još jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste. tj. Gospodarsko iskorištavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u slučaju da se preuzume iskorištavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost. odnosno zahtijevalo bi se dodatno provođenje postupka predaje u posjed radi prodaje. Ovršnog zakona.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 28 Ugovara li se u principu način korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasništva radi osiguranja?23 Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. U slučaju da navedene klauzule nema u ugovoru. Koji je najčešći način namirenja prijenosa vlasništva nekretnine radi osiguranja? 25 Čl.h OZ . 274. odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja. Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost. 274.e OZ 24 Čl. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje založni dužnik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom želi potaknuti dužnika da eventualno u kraćem budućem vremenskom periodu vrati dug. odnos aktive i pasive. Prema tome čini se kako je to lakši put ako dođe do prodaje nekretnine po čl. Ukoliko se dužnik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogućnost da uzme nekretninu za iznos neispunjene tražbine. Iz priloženog grafikona očito je kako se uglavak o načinu korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara. 277. Međutim. 277. mora biti usklađen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke.f Ovršnog zakona jer im nije cilj steći nekretninu nego dobiti određeni novčani iznos. Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. 274. Na ovo pitanje odgovarali su isključivo javni bilježnici te su kao što se može vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno.

ali se čini kako to nije pravilo. Neki od ispitanika nemaju saznanja što također upućuje na činjenicu da se prijenos vlasništva radi osiguranja ili ne ugovara ili dužnici uredno ispunjavaju tražbine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi. Kao obrazloženje navode da dužnik u pravilu kroz to vrijeme pokušava povoljnije prodati predmet osiguranja. Međutim.c OZ 28 Čl. 277/7. Odgovore su dali isključivo javni bilježnici. OZ . vratiti dug ili postići sporazum s vjerovnikom. najčešće pojaviti na drugoj javnoj dražbi jer se nekretnina na toj dražbi ne smije prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Neki javni bilježnici najčešće provode javnobilježničku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budući da su banke vjerovnici. Svi javni bilježnici. te banke.28 Odgovor ‘dosta duže’ ponudio je samo jedan ispitanik iz čega proizlazi da ni navedeni slučaj nije pravilo. osim jednog koji je odgovorio da nema podataka. Ponuđeni odgovor ‘do mjesec dana’ nije nitko odabrao što implicite upućuje na zaključak kako je to prekratak rok za prodaju. Pitanje se odnosi isključivo na javne bilježnike. Prema svemu sudeći vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog bilježnika na jvnoj dražbi u pravilu jest ‘do tri mjeseca’. Stoga će se većina kupaca. Slika 27. Sudeći prema grafikonu teško je dati konkretan zaključak. 97/3. one koji su ovlašteni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem. Koristi li dužnik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja služi kao osiguranje određene tražbine kod instituta prijenosa vlasništva radi osiguranja?27 Slika 28. ‘Do dva mjeseca’ odgovorio je jedan ispitanik što znači da ima slučajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj dražbi izvansudskim putem može obaviti. Pitanje se odnosi na javne bilježnike. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasništva radi osiguranja na javnoj dražbi izvansudskim putem odnosno putem javnog bilježnika? Slika 26. ali bi po logici stvari vjerovnici što je moguće više puta trebali pokušati prodati nekretninu prije nego se odluče na stjecanje punopravnog vlasništva. ako ih ima.26 Bitno je spomenuti kako slučajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. 277. bitno je spomenuti kako će tom prilikom stjecanja punopravnog vlasništva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja što mu također povećava troškove. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik češće pristaje postati punopravni vlasnik.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 29 pravom. Jedini razlog koji se nameće za takav čin jest da vjerovnik ne želi postupak dodatno odužiti jer će mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa. odgovorili su potvrdno da se dužnik koristi navedenim 26 Čl. odnosno vjerovnike. OZ 27 Čl. Vrijeme između dviju javnih dražbi prema odredbama Ovršnog zakona ne smije biti kraće od trideset dana. one koji se namiruju. Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budući da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj dražbi gdje se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. već više iznimka. bez troškova javnog bilježnika te drugih troškova.

koji je proizašao iz odgovora svih ispitanika.66% (osamdeset šest zarez šezdeset šest posto) upotrebe založnog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja. Kada minimalna vrijednost tražbine koja se osigurava iznosi 10. stoga se banke u pravilu odlučuju na sklapanje javnobilježničkog akta ili solemnizaciju privatne isprave. Banke prodaju novac i zarađuju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u slučaju da će se morati prije dospijeća namiriti neće imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja tražbine do dana dospijeća. Bankama kao vjerovnicima u najvećem je interesu da namire svoje tražbine iz vrijednosti zaloga u slučaju da dužnik nije po dospijeću ispunio svoju obvezu prema njima. no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja založnog prava pošto tražbina prestane. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka. a razlog tome jest što banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. premda ne učestalo. Prvi takav zaključak jest da se institut založnog prava na nekretninama upotrebljava mnogo više nego fiducija. Prema tome.000. u protuvrijednosti kuna. želi promjenom prvenstvenog reda preskočiti drugog vjerovnika čija je osigurana tražbina upisana između navedene dvije tražbine banke koja želi promjenu prvenstvenog reda. dok ovo pravilo možda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doći na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se što bolje osigurali. neposredno provesti prisilna ovrha. Stoga postoji mogućnost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko određenog prava na korištenje nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja određene tražbine. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86. Isključiva ovjera potpisa dužnika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakšavanje budućih radnji koje odugovlače postupak. Međutim. onda je prilično jasno kako se radi o osiguranjima koja u značajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina.00 (deset tisuća) EUR. U sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja tražbine često se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje opterećenje hipotekom iste nekretnine. . Najčešće se radi o slučajevima u kojima ista banka. jer se skraćuje vrijeme kojim bi založni vjerovnik morao tražiti izjavu založnog dužnika ili trećeg o tome da se na temelju navedenih akata može radi ostvarenja dužne činidbe. te stoga smatram da se trebaju tražiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo korištenja na nekretnini čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja jer im to povećava opseg odgovornosti što ih dodatno opterećuje. Prijenos vlasništva na nekretnini radi osiguranja pruža vjerovniku ugovaranje ograničenja da istu nekretninu fiducijant dalje opterećuje hipotekom. u protuvrijednosti kuna. jer ako budu drugi ili treći teže će se uspjeti namiriti. upisana na prvom i trećem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu. Razlog tome je funkcionalno-racionalan.000. nakon dospjelosti obveze. U slučaju da dužnik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. Založni dužnik ovaj postupak može ishoditi putem suda. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljišne knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljišnoknjižni sud. Može se konstatrati da se javnobilježnički put isključivo koristi jer se pokazao brži kada je riječ o velikim gradovima gdje je pravni promet veći a i opterećenost sudova je veća. Sljedeće što se može konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka tražbina nesumnjivo više solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji troškovi. Stoga se čini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz. dok najviši iznosi sežu najčešće do 135. Založno pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljišne knjige a ne prestankom tražbine. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja koje se odnosi na založno pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zaključaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost. javnobilježničkim i sudskim. što potvrđuje činjenica ovisnosti od slučaja do slučaja kada se više vjerovnika uspije u cijelosti namiriti. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u slučaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu tražbinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama može se odvijati na dva načina. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljišne knjige koje provodi zemljišnoknjižni sud. Mogućnost ubrzanja navedenog postupka možda će opravdati javnoovršiteljska služba čije je formiranje još u tijeku. Prijenos vlasništva radi osiguranja ne uključuje prava kojima raspolaže punopravni vlasnik sa svojom stvari. Iznosi tražbina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izražena su u nemalim iznosima. Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona već radnja koju banke ugovaraju.00 (sto trideset pet tisuća) EUR. Izvršna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju tražbina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Založni dužnik ili treći koji je založio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Obveza brisanja se u većini slučajeva ugovara dok se zabilježba te obveze u zemljišnim knjigama u pravilu ne upisuje.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 30 3. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i više od dvije godine.3. Prodaja nekretnine koja je osigurana založnim pravom prodaje se putem suda na javnoj dražbi. može se sa sigurnošću zaključiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o načinu korištenja nekretnine kod fiducije.

Jednako tako može se reći kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dužnik da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika odnosno čl. čime bi se znatno poboljšao ne samo položaj vjerovnika već i dužnika. u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom. 2011. postavlja se pitanje zašto je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i stručne rasprave. Prema tome provedeno emprijisko istraživanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina već javnobilježnički ured.g a drugi po čl. na što kao krajnju opciju upućuje čl.) 31 Vidi opširnije Mihelčić. 3. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakšanost puta kojim se traži prodaja nekretnine.3. kako su banke najčešće vjerovnici. Bez odgovora iz prakse teško je reći kojem bi se institutu dala prednost. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne može zamisliti svoj pogled prema boljoj budućnosti. siječnja 2012. učincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loše strane pojedinog instituta. Instituti založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja nasljeđe su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja tražbina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora. Naime. „Postupci osiguranja prema novom Ovršnom zakonu“.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 31 Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju tražbina na nekretninama. Zagreb. Iz svega prikaznog čini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljišnoknjižni postupak budući da on neposredno utječe na primjenu određenih odredaba. godine. 30 Čl. Gabrijela. ili postići neki drugi sporazum s vjerovnikom. Kako bi bile sigurne da će njihov novac biti uredno vraćen banke traže određena sredstva osiguranja a među njima posebnu važnost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti. U slučaju namirenja tražbine iz vrijednosti nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogućnost prodavati nekretninu na dva načina. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. U slučajevima kada dužnik ne može po dospijeću ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora tražiti adekvatan način kojim će iz predmeta osiguranja namiriti svoju tražbinu. Međutim. 340. SAŽETAK Glavna orijentacija tržišnog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti.30 Najveća novina koju novi OZ donosi jest uvođenje javnoovršiteljske službe kao glavnog generatora ubrzanja ovršnog postupka. Instrumenti kojima se brže i lakše dolazi do novih vrijednosti jest posuđivanje novčanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija. 277. kojeg prava određenih ovlaštenika ostaju tek ‘mrtvo slovo’ zakona budući da nema njihove primjene. odnosno u navedenom području nije došlo do izmjena. odnosno u međuvremenu vratiti dug. Razlog njegovog postupanja jest u tome što ima mogućnost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja. 274. zakonodavac je očito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poželjno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovršitelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budući da je javnoovršiteljska služba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. Novi Ovršni zakon29 u pogledu uređenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio značajne izmjene. u: Skupina autora. praksa je odgovorila.1. OZ. OZ. OZ.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji. br. odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. budući da je u području dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provođenje ovrhe sudu i javnim bilježnicima a nije delegirao određene ovlasti javnim ovršiteljima. 139/10.f i 274. Jedan je način prema čl. te jer mu je. Pri tome su mu izrazito važni brzina. Praksa također pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko učestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobilježničkog akta. a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predviđeno je tek 1. 274. Istraživanje o primjeni. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju dužniku je omogućeno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja što on u pravilu i čini ukoliko se traži namirenje iz njegove nekretnine. Sporost zemljišnoknjižnog postupka jedan je od razloga zbog . no ono što je važno spomenuti. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ići u pravcu neposrednog ubrzanja postupka što bi posredno dovelo do veće efikasnosti te smanjenja troškova. To su ubrzanje zemljišnoknjižnog postupka i ovršnog postupka namirenja. Slijedom navedenog može se zaključiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji moguće promjene u zakonodavstvu. 277. 274. Svaki od navedenih instituta pruža u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. Vjerovnik se najčešće koristi prodajom prema čl. Novo ovršno pravo – provedba u praksi. 139/10. OZ (NN. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novčana sredstva su najčešće založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine uređeni u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu. troškovi i efikasnost kojim će se provesti postupak prodaje 29 NN.f i čl. te pokazala da je hipoteka daleko korišteniji institut od fiducije. br. 277. te samim time nema mogućnosti da se određena prava kojima ovlaštenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji će biti od koristi istima. no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasništva već predmetnu nekretninu koja osigurava određenu tražbinu prodaje putem javnog bilježnika na javnoj dražbi.

brzini. Provedbom empirijskog istraživanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni bilježnici. založno pravo. te o razlozima veće upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 32 predmeta osiguranja te namirenja njegove tražbine. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Istraživanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o troškovima. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska. provedbi. Dobiveni rezultati mogli bi pripomoći zakonodavcu pri sljedećim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje uređenje. efikasnosti. Ovršni zakon . suci i banke) dobiveni su pokazatelji koji upućuju na određene probleme u praksi. Ključne riječi: nekretnina. Time se postavlja pitanje pruža li trenutno zakonsko uređenje najbolje rješenje ili postoje bolja rješenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susreće.

Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4. registrirano partnerstvo. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. a koja se nameću pri reguliranju predmetnog područja. monetarna politika. Tako su isključive ovlasti nabrojane taksativno u čl. Prema važećim podacima.. Manje zemlje. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes“ and the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. 2. a za koje moraju biti izričito ovlaštene Osnivačkim ugovorima7. od 12. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. imaju izrazito velik broj takvih brakova. Primjerice. Consolidated version of the Treaty on European Union. nepredvidivost. sklapanje međunarodnih ugovora. u određenim slučajevima. 2012. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava. sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje određenog područja. tzv. Señor and Mrs. vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. Naime. sigurnosti i pravde. 4 OJ C 83/01. a to su: carinska unija. sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. podijeljene i komplementarne ovlasti. str. Nadalje.economist. ali europski zakonodavac još uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi riješio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini. kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. zaštita morskih bioloških resursa. Tako značajan broj brakova s međunarodnim elementom te registriranih partnerstva s međunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu naći.com. gdje je čak kod polovine sklopljenih brakova prisutan međunarodni element. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. zadnji posjet 6. procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. . utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora.2010 6 OJ C 83/01. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6. materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju područja slobode. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije poznat oblik udruživanja partnera. nesigurnost. dolazi se do zaključka da Europska unija nema isključive ovlasti uređivati materiju obiteljskog prava. st. listopada 2011. Uređivanjem 1 Herr and Madame. Primjerice. zajednička trgovinska politika te. 88. Člankom 3.000 registriranih partnerstava3. 3. smrt jednoga od supružnika. ovlasti Europske unije su po prvi put doživjele podjelu na isključive. unutar kojih države članice imaju isključivu nadležnost. 3 Idem. naravno uz 5 Official Journal C 83 of 30.000 od ukupno 211. broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. a.3. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI Brakovi s međunarodnim elementom. u vrijeme izrade ovog rada. 9. uspostavljanje pravila tržišnog natjecanja. dostupno na www. Uzimajući u obzir navedeno. 88. str. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim. poništaj braka. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uopće ovlašten regulirati materiju obiteljskog prava. godine. U daljnjem tekstu bit će riječi o dosadašnjim postignućima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. podijeljene ovlasti su regulirane člankom 4.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 33 Iva Kemec. 2. različitost. prema recentnim istraživanjima. s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost. Takav prostor moguće je osigurati jedino ako on bude popraćen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao što su spor birokratski aparat. Registrirano partnerstvo s međunarodnim elementom u Europi broji 41. Unija se obvezala osigurati svojim državljanima područje slobode. istoga ugovora. u Europi postoji 16 milijuna brakova s međunarodnim elementom2. nakon Lisabonskog ugovora5. javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini 1. prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1. razvod braka. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogućnost različitih rješidbi primjenom često suštinski različitih rješenja nacionalnih zakonodavstava. jasnoća i sigurnost. kao što su Švicarska i Cipar. s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava bračnih drugova te registriranih partnerstva.

Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications. dostupno na <www. neke države članice priznaju istospolne brakove. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. godine donijela novu konvenciju. daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat će koji stav će zaživjeti. Stoga je Haška konferencija 1978. str. dostupno na <www.utrechtlawreview.). europski zakonodavac ne nože regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretičari dolaze do različitih zaključaka. 10 „Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications. Člankom 81.: The principles of European family law: its aims and prospects. koje moraju biti kumulativno ispunjene. Zagreb.). a u tom slučaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u slučaju ako je zadovoljeno načelo supsidijarnosti i načelo proporcionalnosti. a što po njemu nije zadovoljeno jer države članice mogu ostvariti višu razinu pravne zaštite u području materijalnog prava od tijela EU-a. Zagreb. Poštivanje načela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke učinkovitosti. ratificirana je u samo nekoliko država te nije postigla značajnije rezultate.. can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable.com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates.. nego da se on uređuje na razini Europske unije. The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. Nadalje. prosinac 2011. odnosno navedena odredba Osnivačkog ugovora daje tijelima Europske unije izričitu ovlast koja. the following view can be taken.-20. dostupno na <www. 3. Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne može biti nadležna uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga što u tom području postoji podijeljena ovlast između država članica i EU-a.become a cross-border relationship. štoviše. Naime. lipnja 2011. for instance. Potvrda takva stava nalazi se u tome da države članice mogu znatno bolje regulirati kulturološke različitosti koje se javljaju u državama članicama.. entry into force 1. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. Hašku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu bračne imovine13 (u daljnjem tekstu: Haška konvencija). but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted. 18. str.org> 11 „Merely because the European Union does not have the express com- ovlaštena uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava. hcch. s jedne strane pojedini teoretičari tumače da bez izričitih ovlasti u Osnivačkim ugovorima. UFEU-a ovlašćuje se Vijeće na donošenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. takvo uređenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer države članice nisu/ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve propisane Osnivačkim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (načelo supsidijarnosti).“ Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May. pravni teoretičari kao što su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak 8 Europska unija je ograničena u svome djelovanju načelom prenesenih ovlasti. a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivačkim ugovorima. petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters. Ta konvencija. the freedom of establishment as well as the freedom to provide services.. Utrecht law review. Što se tiče mjerodavnog prava. Prema načelu prenesenih ovlasti Unija će djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele države članice u Osnivačkim ugovorima. vol. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. 9 Ivan Šimović. 2010. nonetheless. dostupno na SSRN: www. dok pretpostavka učinkovitosti traži da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini država članica. It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. Teoretičari.hcch. budući da usklađivanjem. Ćapeta i S.-24. 6-7. koju su potpisale Francuska. (T. odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. (npr. često dolaze do zaključka da je materijalni dio određene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu. the European Court of Justice has. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini država članica ne mogu postići zadovoljavajući učinci postavljeni u Osnivačkim ugovorima. bila je aktualna još u vrijeme Haške konferencije 1905. te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (načelo proporcionalnosti). Iz navedenoga članka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo. iako različiti u pristupu. niti je svi narodi razumijevaju na isti način. which. Drugim riječima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 34 ograničenja načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Narodne novine. In a number of cases involving these matters. Na taj se način smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama međunarodnoga privatnog prava. kako je već rečeno. 21. Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically . predstavlja podijeljenu ovlast između država članica i Europske unije. Rodin: Osnove prava Europske unije. prosinca 2011. Ivan Šimović. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause. According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe“. dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije. upravo Haška konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. Drugim riječima.ssrn. nego i regulatori drugih grana prava. U svakom slučaju. jednoglasno. Zagreb. kako međusobno tako i prema trećima12. godine. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma. dok s druge strane. načelom supsidijarnosti te načelom proporcionalnosti. dok druge ne priznaju itd. ako se odredbe Osnivačkih ugovora protumače na nešto širi način. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position.. Luksemburg te Nizozemska. 15.net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes. Zaključno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suočeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom. izrazito skromnog sadržaja (svega 15 članaka). Načelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadržaj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijeći granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivačkim ugovorima. prema: Boele-Woelki. a posebice unifikacijom dolazi do ujednačavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava. a koje mjere Vijeće donosi u posebnom zakonodavnom postupku. str. Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haška konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja uređuju utjecaj braka na prava i dužnosti bračnih drugova. prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijeće ovlašteno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava. definicija braka nije u svim zemljama ista. but where the applicable law is based on the habitual residence in question. str. str. dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe. UNIFIKACIJA I USKLAĐIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA Cilj unifikacije i usklađivanja obiteljskog prava je ujednačavanje odredaba obiteljskog prava.K. 162. issuse (December) 2005. September 1992. iako do danas u tim državama ona nije stupila na snagu.net> .

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 35 bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja. dostupno na < http://eur-lex. repealing Regulation (EC) No 1347/2000. dostupno na < http://eur-lex. International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices.)27. 20 Eurostat. europa. odnosno glasanje o „nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke)“.eu/LexUriServ/LexUriServ. ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od supružnika ima prebivalište nakon braka14. Nadalje. europski zakonodavac 22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction.2012. Europska komisija je dužna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. bis Uredbu od 27. 19 OJ L 53. commissioned by Directorate-General Justice. Sukladno tome. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. 27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. a kasnije Haškim te Stockholmskim programima19 uređenje takvih odnosa postavlja kao prioritet. Mjerodavno pravo. Osim toga. prosinca 2010. Brisel II. koji zajedno predstavljaju osnovni raison d’être Europske unije.. odnosno kako ostvariti ravnotežu između njih. Iako je prema mišljenju nekih teoretičara17 Haška konvencija neuspješna. Haške konvencije 15 Članak 6. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu bračne imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I.1. dok Rim III. Prijedlog uredbe o nadležnosti.do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> je zbog izraženije mobilnosti njezinih državljana.eu> 25 čl.3.7. 3.2005. uključujući Brisel II. a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein.1. mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II. kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. (u daljnjem tekstu: Rim III.). Iz citiranih članka vidljivo je kako je već tada postojalo pitanje je li poveznica državljanstvo ili poveznica prebivalište bolje rješenje.europa. 4. OJ L 338. Te uredbe pravnu osnovu nalaze u čl.12. listopada 2003. kojim se ovlašćuje Vijeće na donošenje mjera. applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25. Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se uređuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava.europa. bis Uredba)26 te Rim III. a koji se razlikuje od razvoda braka po tome što ne dolazi formalno do razvoda.eu/ LexUriServ/LexUriServ.2012. godine uputila Vijeću ministara dva prijedloga uredbi: 1.1. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25. 23. bis uredbom uređuje se područje nadležnosti. od 20. kao jedan od većih problema također se navode i visoki trošak kojima su takvi parovi izloženi21. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments.uu. godine Bečkim akcijskim planom18 poziva na uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova. Prijedlog uredbe o nadležnosti. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu. jednoglasno. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ograničen na: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava. 81. određuje mjerodavno pravo u slučaju razvoda i pravne odvojenosti28. a na taj način će osigurati slobodu kretanja kapitala. Europska unija još 1998. Naime. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela značajne novine. (u daljnjem tekstu Brisel II. 2. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas više naklonjen.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012. 15. s objašnjenjem kako je bit poveznice da pronađe najbližu vezu između konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava. nego partneri samo .pdf> 18 OJ L 12. UREDBA I. zatim smrti jednoga od supružnika. Haške konvencije 17 K. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15. Freedom and Security of the European Commission. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo područ14 Članak 3.2001.2003. Haške konvencije 16 Članak 3. odnosno daje prednost prebivalištu prije negoli državljanstvu. pitanje utvrđivanja bračne imovine takvih parova itd. p. Prije sklapanja braka bračni drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. dostupno na < http://igitur-archive. primjenjuje se na cjelokupnu imovinu bračnih drugova16. mjerodavnog prava. priznanja i ovrhe u bračnim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi. U vrijeme pisanja ovog rada još uvijek se čeka prvo čitanje Europskog parlamenta. ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije. p. uz uređenje imovinskopravnih posljedica u slučaju razlaza nevjenčanih parova. Europska komisija je u ožujku 2011. ocijenjeno je da prebivalište kao poveznica upućuje na pravo za koje je „prirodnije“ da regulira analiziranu situaciju. Drugim riječima. UFEU-a. priznanja i ovrhe odluka u slučaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda. to će u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadašnjim prijedlozima Europske komisije te postojećim rješenjima Haške konvencije. iz obrazloženja navedenih programa stoji kako istraživanja20 pokazuju da je sve veći broj „parova s međunarodnim elementom“.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the “Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements”. uslijed čega se postavljaju pitanja nadležnosti. Ukoliko se Europski parlament složi s nacrtom odluke. pri čemu postoje neke bitne razlike. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility.library. bez obzira je li izbor izvršen prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka. dostupno na < http://eur-lex. Takav usuglašeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeću ministara. koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima.7. u kojem slučaju Vijeće donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku.).

nakon razvoda braka ili smrti jednoga od supružnika.(3) Uredba I.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 36 uredio je i područje nasljednog prava. nego se primjenjuju i na unutarnje situacije. a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti.2. Naime. primjenjuje samo na „parove s međunarodnim elementom“. 1. 32 Commission’s communication COM(2011)125 final 33 čl. gdje je njemačko pravo mjerodavno. After two years in Hungary the marriage breaks up. ‘rush to court’). U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I. it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce). Uredba I. Međutim. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38. budući da nigdje nije izričito propisano da se Uredba I. Iz toga proizlazi da će oni koji budu primjenjivali Uredbu I. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izričito uključio u polje primjene situacije koje uključuju sukob prava. carinu te administra- tivne stvari34. trgovačka društva koja su osnovali supružnici. Uredba I. priznanju i ovrsi odluka te prihvaćanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima. Sljedeći primjer ilustrira problem koji se često javlja: „A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years. ne primjenjuje se samo na bračne drugove. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177.. Stoga. odnosno utvrđivati bračnu stečevinu. te o stvaranju europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I. Npr. osigurat će priznanje takvih prava. Odgovor na analizirana pitanja. 6-16) 37 Ibid. stvarna prava („rights in rem“) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. te na taj način oštetiti drugog supružnika31. b) mjerodavno pravo. morati poznavati i strano pravo kako bi mogli naći zamjenu za određene institute u nacionalnom zakonodavstvu. prema sadašnjim pravilima supružnik koji je bolje informiran može iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom čije pravo njemu ide više u korist. gdje još uvijek svaka pojedina država članica zadržava isključivo pravo regulacije tog područja. već u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I. nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najviše odgovarao. smatra da će mu više koristiti mađarsko pravo kao mjerodavno. anglosaksonski „trust“ nije poznat u državama kontinentalno-europskoga pravnog kruga. Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid.(1) Uredba I. Spomenuto rješenje zahtijeva iznimnu stručnost sudaca odnosno tijela koja odlučuju u ovakvim situacijama.30“ Postavlja se pitanje koji sud će biti nadležan u konkretnom slučaju? Je li grčki ili mađarski sud nadležan rješavati imovinskopravna pitanja. a ne primjenjuju se na poreze. Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija neće zadirati u materijalno obiteljsko pravo. gdje se priznanje traži. c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. odnosno buduće bračne drugove. 1.148. 30 COM(2011) 125. 29 OJ C 44. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. 36 čl. They then decide to go and live in Hungary. According to the Hungarian conflict-of-law rule. p. 34 Ibid. Također. Uredba I. donošenjem Uredbe o nadležnosti. mjerodavnom pravu. isključena i ocjena prava na stvarima („rights in rem“) te se ta materija i dalje ostavlja državama članicama da je urede. Amendment 5 i 63.2011.. 4. the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima bračnih drugova. ove uredbe ne daju nam odgovor. 4. a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje. the European economic and social committee and the Committee of the regions.. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece. 20. U svakom slučaju ostaje nam da pričekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I. Međutim. isključeno i pitanje postojanja. dao je europski zakonodavac uredbama I. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava. Communication from the Commission to the European parliament.. također država članica neće biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. sudac će morati pronaći najbližu vezu između „trust“ i određenoga njemačkog instituta. however. Stoga. on bi se mogao požuriti i podnijeti zahtjev za razvod pred mađarskim sudom (tzv. podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja međunarodnog privatnog prava. kako bi se omogućilo supružnicima koji su stekli određena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim državama članicama. a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. jer bi se time moglo dirati u stečena prava određenih subjekata. a to su: a) nadležnost suda. valjanosti te priznanja braka. Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju. što znači da se primjenjuje kako na bračne drugove različitog spola tako i na bračne drugove istoga spola32. iz primjene Uredbe I. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova te žive odvojenim životima te ugovorom ili odlukom suda uređuju način života. nasljedna prava živućega bračnog druga. a) Područje primjene Uredbe I. primjenjuju se na režim bračne imovine33. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najbližeg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u državi članici. 1. isključena su i sljedeća pitanja: poslovna sposobnost supružnika. a koji kasnije može postati podloga za donošenje odluke o razvodu braka. bilješka 22. obveze uzdržavanja. kada se odlučuje o bračnoj imovini. 35 čl. str. 1. koji su državljani različitih država članica (slučajevima s međunarodnim elementom). U navedenom slučaju. ..7. darovanje među supružnicima.2008. Europska komisija tumači Uredbu I. pp. neće odnositi na uređivanje pitanja prava na stvarima. the Council. 38 Ibid. ako suprug koji ima mađarsko državljanstvo. U pitanjima bračne imovine Uredba I. i II. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rješenja. kao spolno neutralnu.1.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 37

bračnih drugova u odnosu na treće39. Nadalje, definiran je i bračni ugovor kao ugovor kojim bračni drugovi ili budući bračni drugovi40 uređuju imovinskopravne odnose između sebe te u odnosu na treće. Osim toga, u nacrtu izvještaja dana je i definicija „suda“ koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano šire značenje, uzimajući u obzir različite modele rješavanja imovinskopravnih pitanja u državama članicama. U nekim državama članicama sudovi nisu jedina tijela nadležna za rješavanje imovinskopravnih pitanja bračnih drugova, nego su to i javni bilježnici, čija nadležnost se s vremenom širi u sve većem broju država članica i na rješavanje sporazumnih razvoda brakova, rješavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje bračnih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaća sudska tijela te sva druga tijela i pravne stručnjake koji su nadležni u rješavanju imovinskopravnih pitanja bračnih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadležnosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na saslušanje te čije su odluke podložne pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju sličnu snagu i učinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, države članice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih stručnjaka koji su nadležni odlučivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno važenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u državama članicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], što znači da danski, engleski i irski sudovi neće primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno međunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko važenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. počinje se primjenjivati godinu dana nakon što stupi na snagu (čl. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat će se na započete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zaključne sudske nagodbe te odluke donesene nakon početka primjene Uredbe I. Također, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj državi članici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moći će se tražiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadležnosti slažu s onima uređenima u poglavlju II. Uredbe I. Treće poglavlje Uredbe I. primjenjivat će se samo na supružnike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon početka primjene Uredbe I. 4.4. Nadležnost U pogledu nadležnosti jedan od ciljeva je bio omogućiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u slučaju odlučivanja o imovini bračnih drugova nakon smrti jednoga od supružnika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogućnost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini bračnih drugova. Stoga je čl. 3.
39 čl. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. bilješka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. uređeno da će sud koji odlučuje o nasljeđivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti također nadležan za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima bračnih drugova koji su u vezi s već pokrenutim ostavinskim postupkom. U slučaju razvoda braka, kako bi isti sud odlučivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima bračnih drugova, potrebno je da se bračni drugovi o tome izričito dogovore. Takav ugovor može biti zaključen bilo kada pa čak i tijekom postupka. Ako se ugovor zaključuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navođenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U slučaju da bračni drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadležnost se određuje sukladno čl. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov članka 5. glasi: „Nadležnost u drugim slučajevima“, ovaj članak obuhvaća određivanje nadležnosti u svim onim slučajevima koji nisu obuhvaćeni člankom 3. Uredbe I. (nadležnost u slučaju smrti) i čl. 4. Uredbe I. (nadležnost u slučaju razvoda braka, pravnog odvajanja i poništaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, riječ je o slučajevima utvrđivanja bračne stečevine i dr. Europska komisija je predložila slična rješenja koja sadrži i Brisel II. bis Uredba. Nadležni sud će biti sud države članice: a) zajedničkog prebivališta bračnih drugova, podredno; b) posljednjega zajedničkog prebivališta, ako jedan od bračnih drugova još uvijek živi tamo, podredno; c) tuženikova prebivališta, podredno; d) državljanstva oba bračna druga ili u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajedničkog ‘domicile’. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu ispuštena je mogućnost podnošenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogućnost da se nadležnost odredi prema tužiteljevu prebivalištu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome što je redoslijed nadležnih sudova određen na alternativan način, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogućnost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Bračni drugovi također mogu izabrati da bude nadležan sud one države čije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se može zaključiti cijelo vrijeme pa čak i za vrijeme trajanja postupka. U slučaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvještaju predlaže usklađivanje s Rimom III.46.
42 Čl. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvještaja u amandmanu 42., predloženo je da umjesto riječi “ako se bračni drugove slože“, stoji „ako su bračni drugovi izričito ugovorili nadležnost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan način koji oba bračna druga priznaju.“ 44čl. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 čl.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvještaja u amandmanu 43. dodan je poseban članak kojim se uređuje ugovor o izboru nadležnog suda, stranke mogu izabrati nadležnost suda one države čije pravo su odredile kao mjerodavno, kao što je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Međutim, dodan je stavak da takav izbor može biti učinjen najkasnije do početka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadležnost uređena je na način da u slučaju da nije ustanovljena nadležnost sukladno čl. 3., 4. i 5., nadležan će biti sud države članice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba supružnika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadležnost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na području toga suda. U svome nacrtu izvještaja Alexandra Thein predlaže da umjesto „bilo koje imovine“ stoji samo „nekretnina te registriranih pokretnina“47. Iznimno važan dio o nadležnostima uređen je člankom 6. Uredbe I. pod nazivom „forum necessitatis“, odnosno nadležnost u slučaju da sud niti jedne države članice nije nadležan po prethodnim članicama. U tom slučaju nadležan će biti sud one države članice koja ima dovoljno veze s predmetom te će taj sud suditi o bračnoj imovini, ako bi postupak bio nemoguć u drugoj državi ili se ne bi moglo razumno očekivati da se takav postupak pokrene ili završi u drugoj državi. Takva mogućnost svakako je dobra jer štiti državljane Europske unije, tako da se ne dogodi slučaj da niti jedan sud nije nadležan odlučivati o njihovu predmetu. U svakom slučaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, što je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donošenju. U pogledu rješavanja tih pitanja s međunarodnim elementom, situacija je sljedeća. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova s međunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi dužni su primjenjivati svoje nacionalno međunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom određena je opća nadležnost suda, u slučaju da tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadležnost u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova određena je čl. 59. kojim je propisano sljedeće: „U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje uređuju imovinske odnose bračnih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga međunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, uređenog poglavljem III. Uredbe I., najvažnije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, očuvana autonomija stranaka što se tiče izbora mjerodavnog prava (čl. 16.). Bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih mjerodavnih prava, a koje će se primjenjivati na njihovu bračnu imovinu: a) pravo zemlje zajedničkog prebivališta bračnih drugova ili budućih bračnih drugova, ili b) pravo zemlje čije prebivalište ima jedan od supružnika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje čije državljanstvo ima jedan od bračnih drugova ili budućih bračnih drugova u trenutku izbora51. Takvo rješenje daje bračnim drugovima mogućnost izbora mjerodavnog prava države s kojom imaju najbližu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalište ili državljanstvo države čije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba bračna druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava države mora biti i to da jedan od supružnika u trenutku izbora mora imati prebivalište u toj državi ili državljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rješenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ograničenja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave bračni ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo države zajedničkog prebivališta ili pravo prebivališta jednoga od supružnika ili pravo države čiji su državljani. Ako nakon sklapanja braka bračni drugovi promijene prebivalište i državljanstvo, u postupku razvoda odnosno odlučivanja o imovini bračnih drugova primjenjivat će se mjerodavno pravo koje uopće nije u bliskoj vezi sa supružnicima, budući da supružnici nemaju fizički više nikakve veze s državom čije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba supružnika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom međunarodnom privatnom pravu riješila na način da bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da će bračni drugovi donijeti puno promišljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su ušli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s trećima. Naime, svaki treći će razumno i očekivano pretpostaviti da kada ulazi u određene poslovne odnose s bračnim drugovima ili jednim od njih da se na bračnu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo države gdje bračni drugovi prebivaju. Međutim, kako postoji mogućnost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ograničenja, na njihove odnose se
50 Čl. 5. Rim III. 51 Čl. 16. Uredbe I. 52 čl. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

dopušta promjenu, ako dopušta. Također, dodana je mogućnost sastavljanja ugovora u elektroničnom obliku. Bračni drugovi se također mogu dogovoriti kako u slučaju da ne izaberu nadležni sud, da će biti nadležan sud države članice čije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s čl. 17. Uredbe I. 47 Ibid. bilješka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski pročišćeni tekst, u bivšoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1983. 49 Ibid. čl. 46.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 39

može primjenjivati pravo koje uopće nije u najbližoj vezi s bračnim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za poštenoga trećega. Takvo rješenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, što europski zakonodavac svakako nastoji izbjeći pa bi stoga možda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rješenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviđene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga (čime se željelo postići da bračni drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u slučaju da nacionalna zakonodavstva traže ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne traži ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema članku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 bračni ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudačku mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, no koliko je ta mreža od pomoći laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mreža pokriva prava 27 država članica, ne ažurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nečlanice EU-a nisu dostupne te su općenito podaci preteški za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi većoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se bračni drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji će im najbolje obrazložiti pravne posljedice izbora određenog prava. Budući da se nacionalna zakonodavstva država članica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam bračne imovine), možda bi bilo učinkoviti načiniti mrežu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U slučaju propuštanja bračnih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedeća rješenja. Primjenjuje se pravo države: a) prvog zajedničkog prebivališta nakon sklapanja braka, podredno; b) zajedničkog državljanstva u vrijeme braka, podredno (neće se primjenjivati ako supružnici imaju više od jednoga zajedničkog prebivališta); c) s kojim supružnici zajednički imaju najbližu vezu, uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za određivanje mjerodavnog prava je „prvo zajedničko prebivalište“. Postavljajući ovakvo rješenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajući u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 čl.17 Uredbe I.

život bračnih drugova59. Očito je da se takvim rješenjem upravo dolazi do suprotnih učinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u slučaju promjene prebivališta izvan države prvoga zajedničkog prebivališta navedena poveznica neće upućivati na pravo najbliže veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvještaja60 prednost daje „zajedničkom prebivalištu u vrijeme braka“ ili „prvom zajedničkom prebivalištu nakon sklapanja braka“. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje će se primjenjivati u slučaju da bračni drugovi tijekom braka promijene prebivalište nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivališta, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivališta. Rim III. svakako pruža jedno od boljih rješenja kada daje primat poveznici „prebivalište bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka“ podredno „posljednje zajedničko prebivalište, uz uvjet da prebivalište nije prestalo prije više od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od supružnika i dalje tamo prebiva“. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je težak zadatak – kako pronaći poveznicu koja će predstavljati najbližu vezu između konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka određuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvještaja predlaže da se zadrži uređenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budući da je riječ o izrazito kompleksnom postupku te je pokušala inkorporirati odgovarajuće odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. – Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA
Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja uređuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehnički, dvije uredbe koje uređuju istu materiju nisu bile potrebne, budući da su rješenja gotovo identična. Objema uredbama uređeni su nadležnost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o području primjene te pojedine odredbe koje se specifične za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je više političkog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno čl. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeću ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Riječ je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto značenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbračne zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno čl.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. bilješka 22., Amendment 58 61 Ibid. bilješka 22., Amendment 31.a – 31.o

S prethodnim u vezi. pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o bračnoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadležnosti. koje u slučaju ispunjenja životnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbračnu te izvanbračni drugovi imaju sva prava i obveze kao bračni. Kako bi se doskočilo problemu osmišljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija. Naime. dok partneri koji ne žele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. mjerodavnom pravu. 21. naravno. donesene su odvojeno iz političkih razloga. Europska unija prema UFEU-u ima izričitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlaštena regulirati obiteljsko pravo. nalazi zadatak. prebivališta. otvaranjem tržišta i migracijama državljana Europske unije uvjetovana najčešće mjestom rada. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. kao razlog isključenja mogućnosti izbora mjerodavnog prava te također ističe da takvo uređenje nije u skladu s načelom jednakosti (čl. ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Kako je izloženo. još će malo pričekati. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (čl. Uredbe koje u značajnijem dijelu uređuju istu materiju. . Jednostavnije. pred institucijama Europske unije se 62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction. bračne imovine itd. dok za uređenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izričitih ovlasti. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti traže da se pravna pozicija pojedinca. je nemogućnost izbora mjerodavnog prava. Europska komisija uputila je Vijeću ministara dva prijedloga o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadležnosti. Naravno. u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja. Partneri. sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s međunarodnim elementom. Uredba II. Analizom Uredbe I. i II. predviđa kao mjerodavno pravo. 20. neovisno o tome hoće li do toga doći materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni način. dostupno na www. pojedine države članice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se očekuje da se one neće pozitivno očitovati o tim prijedlozima u Vijeću ministara. Međutim. ali koji ne žele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 40 3. izgleda. Obiteljskog zakona. 6. sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u slučaju razvoda braka ili prestanka izvanbračne zajednice i utjecaja tih pravnih činjenica na imovinu bračnih ili izvanbračnih drugova. izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine ili kraće. te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rješenjima na razini Europske unije. Naime. dolazi se do zaključka kako o svim analiziranim pitanjima još uvijek ne može biti načelne suglasnosti jer ne postoji jasno određenje pojmova braka. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne važnosti u pogledu „najosjetljivije“ od svih – slobode kretanja ljudi. uvažavajući u svemu Lisabonskim ugovorom uređenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji. Budući da još uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlaštena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava. Povelje o ljudskim pravima)62. Međutim. odnosno različitom od mjesta zasnivanja braka i sl. determinirana pravima stečenima u pravnim sustavima jedne ili različitih država članica. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zaključak da će goruća pitanja europskog zakonodavstva u području obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajućem aktu. 31 May 2011. rješenje. moraju registrirati svoje partnerstvo. 1/2012. postoje parovi koji žele živjeti zajedno.eu. proizvela i daljnji učinak – organizacija života u mjestu različitom od mjesta rođenja. žele neformalnu zajednicu.. Ta sloboda je. zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. očuva. ako žele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne žele sklopiti brak. eur-lex. i II. unifikacija i usklađivanje.europa. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. Drugima riječima. državljanstva. Stoga je od iznimne važnosti njihova unifikacija. Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbračnu zajednicu. Europska agencija za temeljna prava zaključuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u „nacrtu odluke Europskog parlamenta“ obratila je pozornost na većinu nedostataka Uredbe I. primjerice. ZAKLJUČAK U okolnostima željenog ostvarenja četiriju sloboda Europske unije. što su preduvjeti cjelovitih rješenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki državljanin Unije može pravodobno i na nedvosmislen način izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje će proizvesti migracija u drugu članicu Unije. Vienna.

broj 53/91. Brisovna tužba sadržajno predstavlja zahtjev za zaštitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. Sudska zaštita prava vlasništva osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova protiv rješenja o upisu ili protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis. NORMATIVNO UREĐENJE PRAVA NA BRISOVNU TUŽBU Prije stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama postupanje po brisovnoj tužbi bilo je propisano Zakonom o zemljišnim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. Do povrede knjižnog prava može doći nevaljanim upisom prava vlasništva u korist druge osobe. ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasništva prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Činjenica upisa ne čini to pravo istinitim. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine. aktivna legitimacija. kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tužbe različito određeno. dosjelošću 1. kakvo je bilo 1 Službene novine. nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slično.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 41 Goran Milaković. sada kao neistinito. broj 146-LIII iz 1930. No zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja.. 3 Npr. Sudska zaštita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tužbom prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. 4. a on to uistinu nije3 ili nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit. sudac Županijskog suda u Bjelovaru Zaštita knjižnih prava od nevaljanog upisa Zaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova. u sudskoj praksi je zamijećeno da se ponekad ne pravi razlika između ove dvije vrste tužbi. 2. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva i rokove zastare. UVOD Stjecanje. ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjižbu ili je stjecatelj treća osoba koja u tom slučaju ima drugačiji pravni položaj.. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi određenim pravnim promjenama. čime je dosadašnje pravo prestalo. Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjižnog prava. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. povjerenje u zemljišne knjige.. izvlaštenjem 5 Npr. . pa čak niti odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina i brisanju upisa u tim slučajevima. a za razliku od ovih postupaka u zemljišnoknjižnom postupku donosi se rješenje o uknjižbi te se prije njegove pravomoćnosti provodi to rješenje pa dolazimo do toga da prije pravomoćnosti rješenja ono proizvodi određene pravne učinke. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima2 nisu sadržavale posebne odredbe o brisovnoj tužbi. promjena. da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjižen. ali i podnošenjem brisovne tužbe.). nevaljani upis. jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti4. Ove dvije vrste tužbi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i važno ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe. ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr. nasljeđivanjem ili na temelju zakona5. neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. Naime. ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po službenoj dužnosti. 3. brisanje upisa prava vlasništva. Kada dođe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjižnog prava ima pravo tražiti sudsku zaštitu ovog svog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. Taj postupak je specifičan u odnosu na druge sudske postupke. ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zaštiti. KLJUČNE RIJEČI Brisovna tužba. SADRŽAJ BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Neistinit upis može nastati na dva načina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava. ovisno o tome radi li se o deklaratornoj. U ovom radu osvrnut ćemo se na bitne razlike ova dva instituta za zaštitu prava vlasništva. zastara. kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi. kao Pravna pravila. ali pravni poredak radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji. Tužbom za brisanje nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati brisanje nevaljane. prijenosom tereta ili njegovim brisanjem.

Dvojbe u postupanju u ovakvim slučajevima polaze od primjene članka 128. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. Kao i što na aktivnoj strani može doći do univerzalne sukcesije. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Aktivna legitimacija za podnošenje brisovne tužbe proizlazi iz sadržaja zakonske odredbe o brisovnoj tužbi. siječnja 1997. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlašten je podnositi tužbe u korist nasljednika. činjenica upisa nasljednikova prava vlasništva ne utječe na njegovo pravo da podnosi brisovnu tužbu i prije toga konstitutivnog čina. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje. kojim se traži da se naloži uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. pa je iz same činjenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. No na njihov pravni položaj utjecat će činjenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljišne knjige i jesu li bili pošteni stjecatelji. ali to ne znači i da je prestalo. 8 Članak 128.. Svojim činjeničnim navodima i dokazima kojima se potvrđuju te činjenice. jer prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava.) 9 Odredbom članka 388. Ta činjenica bitna je i za zastarne rokove kod podnošenja tih tužbi. koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. kao univerzalni pravni sljednik. Naime. lipnja 2004. tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlašten i podnositi brisovnu tužbu. a dijelom kondemnatorni učinak. U određenim situacijama nositelju knjižnog prava ne mora biti poznata činjenica tko je zakonski nasljednik osobe u čiju je korist proveden nevaljani upis.9 U pogledu zastare brisovne tužbe ta pravila su propisivala da kada se tužba za 6 Vidjeti odluku Županijskog suda u Koprivnici Gž-937/04 od 9. Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasništva nije potreban upis prava vlasništva u zemljišne knjige. godine. Dakle. ali i pravilnim postavljanjem tužbenog zahtjeva nositelj knjižnog prava. tako i na pasivnoj strani može zbog smrti osobe koja je ishodila određeno knjižno pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doći do univerzalne sukcesije. Dosljednim i pretjerano formalističkim pristupom može doći i do pogrešnog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom ovlašteni na podnošenje takve tužbe. promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.6 Zaštitu toga svoga subjektivnog prava može ostvarivati i prije nego što svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka.) Iako je važeći Zakon o zemljišnim knjigama stupio na snagu 1. Dakle. Pitanje aktivne legitimacije za podnošenje brisovne tužbe veže se i uz određena izvanknjižna prava. ako zakonom nije drukčije određeno. stavak 2. . pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03. Upravo takav položaj nasljednika dovodi do zaključka da on. Rezultati parničnog postupka radi brisanja takvog upisa određene posljedice imat će i u odnosu na daljnje stjecatelje knjižnih prava. zasnovan na tužiteljevom pravu da traži određenu promjenu. 2. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljišnoknjižni status. U takvim situacijama nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom može predložiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine. U našem pravnom sustavu nasljeđivanja nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja. traži se kondemnatorna zaštita. st. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi. Prvi dio zahtjeva kojim se traži brisanje nevaljane uknjižbe ima konstitutivni učinak. upis prava vlasništva nema konstitutivni učinak jer se vlasništvo stječe otvaranjem nasljedstva.7 6.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 42 prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe. njegova prava i obveze. Zakona o vlasništvu i dr. Drugim dijelom zahtjeva. Prema toj odredbi nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva. To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari. njegova prava i obveze. ali i biti tužen umjesto nasljednika. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008.. promjena. tako da će pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe. određuje sadržaj zaštite svoga upisanog prava. Dokazivanje ove činjenice može biti dodatno otežano i zbog toga što tužitelj u takvim parnicama nema mogućnosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj način saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjižno pravo ranijem nositelju tog prava. stvarnim pravima određeno je da se stjecanje. Tužbeni zahtjev ima dijelom konstitutivni. odnosno 7. Prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadržaj postojećih građanskopravnih odnosa. uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tužbeni zahtjev koji određuje daljnji tijek sudskog postupka i omogućuje potpunu pravnu zaštitu. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUŽBAMA Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u čiju korist je upisano određeno knjižno pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjižnog prava nevaljano.163/03. iz zakonskog određenja proizlazi da je nositelj knjižnog prava ovlašten na podnošenje brisovne tužbe. Za brisovnu je tužbu bitno da je došlo do promjene upisanog nositelja knjižnog prava. Zbog toga može biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tužbe. na određene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat će primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930.8 5.

. poštenog stjecatelja. nepošteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja). tada se pitanje zastare prosuđivalo prema odredbama Općega građanskog zakonika (dalje: OGZ). taj mora u roku. čije je vlasništvo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kojom je vlasništvo preneseno na neku drugu osobu. Tako je u odnosu na treće osobe koje su na uknjiženom pravu stekle daljnja knjižna prava u dobroj vjeri taj rok za podnošenje brisovne tužbe bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjižbu bilo zamoljeno kod zemljišnoknjižnog suda. nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tužbe potrebno je radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine. Upravo radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. OGZ-a 11 Paragraf 1478. Brisovna tužba može se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. a taj rok za gubitak vlasničkog prava iznosio je 30 godina11. Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jedno je od najvažnijih načela u zemljišnoknjižnom pravu i tek provedba ovog načela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske države. Nastupanje takvih slučajeva u ovim različitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjižnog prava dovodi do toga da nositelj knjižnog prava. ako zakonom nije drukčije određeno. To će biti slučaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utječe na ocjenu zastarivosti brisovne tužbe i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tužba protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjižba. dok je u odnosu na treće osobe bio propisan kraći rok. Taj stjecatelj ima svojstvo poštene treće osobe. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno pravo služnosti ne bi se s uspjehom mogla podići ako je u međuvremenu služnost prestala nevršenjem. ili kad se tužba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika. odnosno pravo na brisovnu tužbu vremenski je neograničeno. ako je ta ili neka druga osoba u međuvremenu dosjelošću stekla vlasništvo te nekretnine. Podnošenje brisovne tužbe u zakonom određenim rokovima vezano je za određene pretpostavke. 8. koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. To će biti onda kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. zamoliti zemljišnoknjižni sud za zabilježbu da je ta uknjižba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad proteče rok za priziv doista predati tužbu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle koje knjižno pravo ili na njemu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. ako netko hoće uknjižbu o čijem je dopuštenju po propisu obaviješten osporavati kao nevaljanu i protiv trećih osoba. ipak postoje izuzeci od tog pravila. što dovodi do zaključka da ne zastarijeva. Protijek zakonom predviđenog roka za podnošenje brisovne tužbe u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost upisa i više se ne može osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe. Prema propisima OGZ-a zastara je imala značenje gubitka samog prava koje se nije izvršavalo u zakonom ustanovljenim rokovima10. stjecatelja u dobroj vjeri ili poštenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno založno pravo ne bi se s uspjehom mogla podići ako je založno pravo prestalo plaćanjem duga. onda će se o trajanju tužbenog prava prosuđivati prema postojećim građanskopravnim odredbama o zastari. pravo na brisovnu tužbu pod određenim pretpostavkama vremenski je ograničeno. a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnošenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana. Kada ova pravna pravila upućuju u pogledu trajanja tužbenog prava na postojeća građanskopravna naređenja o zastari. dok u onim drugima se pravo na brisovnu tužbu veže uz protijek određenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. Ali. koji bi mu pristojao za priziv zbog dopuštenja te uknjižbe. pravo na podnošenje tužbe. neistinitoga. s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjižno prestalo nastupom nekih činjenica za koje zakon veže prestanak tog prava. čije se brisanje traži tužbom. Tužba za brisanje može se s uspjehom podići dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige. ne bi s uspjehom mogao podići tužbu za brisanje. više nije nositelj spornoga knjižnog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan. OGZ-a 9.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 43 brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile oslobođene tereta neposredno zbog uknjižbe. jer je prestalo nastupom određenih činjenica za koje zakon vezuje izvanknjižni prestanak knjižnog prava. VREMENSKO OGRANIČENJE ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Iako je brisovna tužba jedan od oblika pravne zaštite vlasnika nekretnine i kao vlasnička tužba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva. nepošteni stjecatelj. neistinit (nepoštena treća osoba. odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bile u dobroj vjeri ili ne. pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tužba. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Pravo na podnošenje brisovne tužbe u određenim situacijama ne zastarijeva. stjecatelj koji nije u dobroj vjeri. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tužba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz 10 Paragraf 1478.

odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba. osim ako je nositelj knjižnog prava. U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe čija su knjižna prava povrijeđena. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju tada podnošenje brisovne tužbe ne zastarijeva u zakonom određenom roku od tri godine. ZABILJEŽBA BRISOVNE TUŽBE Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga. ako zakonom nije drukčije određeno.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 44 Kod odlučivanja o tome je li zastarjelo pravo podnošenja brisovne tužbe bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeđenoga knjižnog prava dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. Ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. 10. bitno je razlikovati pravni položaj stjecatelja. on će biti zaštićen u svojem pravu na uknjižbu protijekom određenih rokova. tužba za brisanje mora se podići u roku od tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. njezino pravo koje je bilo povrijeđeno uknjižbom biti zaštićeno onim prvenstvenim redom koji joj čuva upisana zabilježba i svi . Zakonom nije jasno određeno koja vrsta zabilježbe se u ovom slučaju upisuje. kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis. a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje.protiv poštenoga trećeg stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je ograničeno u zakonom određenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih različitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrešnoga pravnog pristupa u 12 Članak 129. a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga. radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe čije je knjižno pravo povrijeđeno. članka 129. za postupanje u zemljišnom knjižnom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadržaja da se izvrši upis zabilježbe da je upis sporan. utvrđivanju zastarnih rokova. tada se u odnosu na tog trećeg poštenog stjecatelja pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe može tražiti u zakonom predviđenim rokovima. Prema tome. neistiniti upis. za ocjenu je li podnošenje brisovne tužbe zastarijeva i u kojim rokovima. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ograničenje koje se veže uz ispunjenje pravnog učinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. ako se nakon upisa ove zabilježbe ne podnese brisovna tužba. Dakle. Dakle. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. 14 Radi se o situaciji kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je. O njegovu pravnom položaju ovisit će odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tužbe. do toga dolazi zbog toga što se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja. kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjižno pravo stječe od knjižnog prednika čiji je upis bio nevaljan. uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju. zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu.12 Dakle. no može se zabilježiti da je taj upis sporan. no kada se radi o poštenom stjecatelju koji je pravo na uknjižbu u zemljišne knjige stekao makar i od osobe čiji je upis nevaljan. Naime. Iz ovih različitih situacija u kojima može doći do nevaljane uknjižbe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe. Protijekom trogodišnjeg roka u odnosu na stjecanje određenoga knjižnog prava poštenog stjecatelja njegovo pravo vlasništva bit će zaštićeno u toj mjeri da nitko više neće moći osporavati njegovo pravo.u odnosu na poštenoga i nepoštenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo (dosjelost i slično. iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabilježbi brisovne tužbe. postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige. pitanje zastarijevanja brisovne tužbe veže se uz određene pretpostavke i to: . jer je zakonom određeno da se može tražiti upis zabilježbe da je upis sporan. To znači da će u slučaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tužbu i ishodila upis zabilježbe da je upis sporan. dok se u stavku 3. tada podnošenje brisovne tužbe nije vremenski ograničeno. tada još nije podignuta brisovna tužba pa se takva tužbe ne može niti zabilježiti. on nije zaštićen u svom pravu u zakonom predviđenom roku za podnošenje brisovne tužbe od tri godine. kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tužbu zastarijeva. Učinci zabilježbe da je upis sporan jednaki su pravnim učincima zabilježbe spora. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjižbu temelji na nevaljanom upisu. odnosno tužba za brisanje može se s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tužbe vremenski je neograničeno odnosno ne zastarijeva. u trenutku kada se traži upis zabilježbe da je određeni upis sporan. upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga što zakon predviđa određene pravne posljedice. ali neistinitoga prava prednika. stavak 1. iako u trenutku dostave rješenja o uknjižbi u tom roku za žalbu protiv te odluke brisovna tužba nije još podnesena. nevaljan.)13 . a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tužbu. S obzirom na ovu zakonsku nedorečenost. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tužba za brisanje podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika. U tom slučaju onaj tko ishodi ovu zabilježbu. a imajući u vidu da u trenutku traženja da se upiše zabilježba da je upis sporan nije podnesena brisovna tužba. Međutim. Zakona o zemljišnim knjigama određuje da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora.

pa se pravni učinci uknjižbe odgađaju do ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjižbu. postavlja se pitanje je li takva zaštita dopuštena i u odnosu na predbilježbu kao vrstu upisa. Ovo zakonsko rješenje ima svoje opravdanje u tome što bi omogućavanjem brisovne tužbe protiv upisane predbilježbe. zakonodavac je zaštitu knjižnog prava podnošenjem brisovne tužbe predvidio samo u odnosu na uknjižbu. Kada govorimo o knjižnim pravima tada se radi o određenju predmeta uknjižbe i predbilježbe. oročenje i uvjetovanjem prava. Predmet uknjižbe i predbilježbe su pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama. ali i podnošenjem brisovne tužbe. o jačem pravu sud odlučuje primjenom načela morala društva. prenose. sudska praksa bila je prilično neujednačena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440.kada je više osoba zaključilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu nekretninu. U tom trenutku još nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu dopuštenosti uknjižbe. Brisovna tužba može se podnijeti protiv nevaljane uknjižbe. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema različitim osobama. KVAZIBRISOVNA TUŽBA U odnosu na zaštitu od nevaljanog upisa takva zaštita predviđena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjižnih prava. Dakle. ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. Dakle. brisovna tužba se može tražiti radi zaštite navedenih stvarnih prava. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasništva uz ograničenje. jer u tom slučaju onaj upisani nositelj knjižnog prava tu zaštitu od nezakonitog upisa zabilježbe može ostvariti samo podnošenjem žalbe. tko prvi zatraži uknjižbu prava vlasništva. a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloporabe prava. mora svoju zaštitu knjižnog prava ostvarivati novom brisovnom tužbom ili proširenjem zahtjeva u parnici. stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjižbu. . zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom određeno. pa se ona ne može podnijeti i protiv nevaljane zabilježbe.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 45 daljnji upisi u zemljišne knjige će se u tom slučaju brisati. Zakonom o zemljišnim knjigama određene su tri vrste upisa: uknjižba.kada su svi kupci savjesni. nakon opravdanja predbilježbe koja može realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se traži zaštita tom brisovnom tužbom. pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tužba protiv upisane predbilježbe. Dakle. studenoga 2004. . već samo pokretnina. zakonom se određuje da je protiv nevaljane uknjižbe dopuštena pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti u postupanju. predbilježba i zabilježba. OGZ-a primjenom načela savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava. pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tužba može podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjižbu. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme važenja odredbi ZOVO-a o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina. jaču pravnu osnovu ima raniji kupac. a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu. Tako se uknjižbom knjižna prava stječu. No s obzirom na zakonsku odredbu da se zaštita brisovnom tužbom omogućuje zaštita od nevaljane uknjižbe. prava građenja i založnog prava. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava služnosti. Time se niti knjižna prava upisanog nositelj tih prava u zemljišnoj knjizi ne ugrožavaju potpuno i do povrede tih knjižnih prava doći će tek onda kada predbilježba bude opravdana u uknjižbu stvarnog prava. dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasništva ili fiducijarnog prava vlasništva. Radi se o zaštiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod višestrukog ugovaranja otuđenja. Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci. zatim pravo nazadkupa. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUŠTENA BRISOVNA TUŽBA Zakon podnošenje brisovne tužbe veže uz jednu vrstu upisa u zemljišne knjige. Kada se radi o zaštiti povrijeđenih prava u zemljišnoknjižnom postupku. moglo doći do toga da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno predbilježbom najprije ostvaruje zaštitu svog prava podnošenjem brisovne tužbe a potom. najma. Predbilježbom se knjižna prava stječu. Za dopustivost upisa predbilježbe zakon zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadržavale odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja. stvarnih tereta. a to je uknjižba. Zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama.15 12. no ovaj put protiv nevaljane uknjižbe do koje je došlo upravo opravdanjem ove predbilježbe. 15 Vidjeti odluku Županijskog suda u Rijeci. ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis. tada se ta zaštita ostvaruje podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. ali i u odnosu na zabilježbu. bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stječe pravo vlasništva. Višestruko ugovaranje otuđenja propisano je odredbama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. 11. Dakle. prenose. nadopunila njegove odredbe u tom pogledu. prvokupa. već je za vrijeme važenja tog zakona sudska praksa. Kada se radi o upisanoj predbilježbi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjižno pravo povrijeđeno nezakonitom predbilježbom može zaštitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. primjenjujući odredbe Pravnih pravila bivšeg OGZ-a. Gž-1051/04 od 17. ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. Zabilježena su stajališta sudske prakse prema kojima: .

Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasništva pripada isključivo onoj osobi kojoj je otuđivatelj otuđio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljišnoj knjizi upisala svoje pravo). jaču pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljišnu knjigu. i 82. ovlaštenika prava na tu zaštitu. ovlaštenik za podnošenje brisovne tužbe je osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava i čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitom. Ti su rokovi za pružanje pravne zaštite prekluzivni i na njih sud pazi po službenoj dužnosti.) Opći građanski zakonik Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljišnim knjigama (1996. Prema važećem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. Informator. ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri. dr.) 16 Članak 81.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 46 . Sljedeća je bitna pretpostavka ove tužbe da je za njezino podnošenje određen zastarni rok od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtjeva. jači je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugome. a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pružanje pravne zaštite sudionicima pravnog posla čija je svrha stjecanje prava vlasništva. Stvarno pravo. ako dokaže da stjecatelj. pravna zaštita se ostvaruje samo u odnosu na nepoštenog stjecatelja. Sve ove okolnosti dovode i do primjene načela povjerenja u pravni promet nekretnina i zaštitu prava vlasništva. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva. Dakle. Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po službenoj dužnosti. 1998. Brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed. Zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama (1930..kada su svi kupci savjesni. ali i mogućnost daljnjeg raspolaganja stečenim nekretninama. koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasništva nije bio u dobroj vjeri. dok se kod ove vrste tužbe na traži postojanje ove pretpostavke. vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu. ZAKLJUČAK U parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina koju stječe. nevaljanom uknjižbom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe i u kojim rokovima. odnosno da se radi o nepoštenom stjecatelju. no u ovom slučaju može se zahtijevati upis zabilježbe spora16 čije je pravni učinak jednak kao i zabilježbe da je upis sporan. Daljnja pretpostavka za pružanje pravne zaštite od nevaljanog upisa ovom vrstom tužbe je da stjecatelj kojem je otuđivatelj otuđio nekretninu nije bio u dobroj vjeri. 13. odnosno ovlašteniku podnošenja zahtjeva brisanja upisa. Ova odredba uređuje odnose koji nastaju između više osoba u slučaju kada se vlasnik sukcesivno obveže pravnim poslom prenijeti pravo vlasništva iste nekretnine dvjema ili većem broju različitih osoba. Nikola Gavella i dr. Literatura Prof. Naime.. Zakon u ovom slučaju nije predvidio mogućnost zabilježbe da je upis sporan. a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljišnu knjigu. ZZK-a . Pretpostavke za ovakvu vrstu zaštite od nevaljanog upisa iz instituta višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine bitno se razlikuju od „klasične“ brisovne tužbe kojom se može poslužiti nositelj knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom uknjižbom.

dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0. udruženje osoba .fizička osoba.. i trgovac pojedinac. 152/11 – pročišćeni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD). Svojstvo trgovca. Narodne novine br. 111/93. Dok je trgovačko društvo uvijek trgovac. Zakon o trgovačkim društvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim. Osim trgovačkih društava pravnih osoba. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se biše iz sudskog registra. a fizičke osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca.Važnost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovačkog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizičke osobe. neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost.013 %). a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovački sud briše iz sudskog registra.. Trgovačkog suda u Varaždinu tri a u ostalim trgovačkim sudovima u RH još dvanaest. a obavezno se mora upisati ako premašuje 15 milijuna kuna. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom. UVODNA RAZMATRANJA Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti. 107/07. prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.osniva se. dakle trgovac. trajno. U sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registriranio je četiri trgovca pojedinca. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovačko društvo. reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. subjekt trgovačkog prava. Masmedia. 2. Kada njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra. trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca.. 137/09. 118/2003. što je uvjet za trgovca pojedinca. Rječnik trgovačkog prava. Obrtnik čiji godišnji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna može se upisati kao trgovac pojedinac. za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini. ali je razlika među njima da je trgovačko društvo trgovac. str.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 47 Renata Pražetina Kaleb. Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu člankom 3. koji se obligatorno mora upisati u sudski registar. u našem pravnom sustavu. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog značaja. može biti i trgovac pojedinac kao obrtnik . 525.. sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Trgovac pojedinac Naš Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. 2 Vidi Gorenc. radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova. Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. Trgovačko društvo je prema Zakonu o trgovačkim društvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac. a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama. odredio veličinom godišnjeg prihoda stjecanje statusa trgovca. Od ukupno upisanih 143. 1 Zakon o trgovačkim društvima. 146/08. Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. . 52/00. Ako njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra trgovaca.802 trgovačkih subjekta upisanih u sudski registar trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. temeljem ugovora ili odlukom i sa zajedničkim ciljem osnivača. 1997. za razliku od trgovca pojedinca. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se ističu u gospodarskom prometu se omogućuje da steknu status pravog trgovca sa svim učincima tog položaja čime se štite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju. Trgovac mora kumulativno ispuniti više uvjeta –gospodarsku djelatnost obavlja samostalno. 34/99. V.. Zagreb. Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se režim njegove odgovornosti. trgovac pojedinac stječe upisom u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda. bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. 1. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se može upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godišnji promet u prethodnoj godini premašuje 2 milijuna kuna. ZTD-a te se radi o fizičkoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno.

uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. Prokura ovlašćuje opunomoćenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. str.4 Prag između fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omogućavanja izbora obrtnicima između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. ustanovama s javnopravnim ovlastima. i ono se upisuje u sudski registar. B. s tim da može imati samo jedno sjedište. sukladno Čl.1. 4 Petrović. Međutim. 1997. te odredbe o sudskom registru. Osnove prava društava. Zagreb.stavku 8. dakle ne može se raditi o neprofitnoj djelatnosti. Međutim. zaštitu tvrtke. cijelom svojom imovinom. Z. Vukmir. . Fizička osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran člankom 3. 9. U sudski registar se upisuje tvrtka. istog članka regulira obveze trgovca pojedinca na način da isti odgovara za svoje obveze. V.p. 24. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR Obrtnik može steći status trgovca ako njegov godišnji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. i po službenoj dužnosti. a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni bilježnik. predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva.sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Zagreb 2008.a u slučaju da fizička osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu. 18. prvenstva i zaštitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. Prema čl. U tom slučaju obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je takav prihod iskazan. jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godišnji prihod. obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac. a takva prokura ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. . ako fizička osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti neće udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. Specifično je da prema čl. S. 53. suda o brisanju . prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni 2. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se uvijek upisom u sudski registar. ZTD-a regulira sadržaj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadržavati njegovo ime i prezime. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. Zakon o trgovačkim društvima. 44. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju između ostalog tvrtku trgovačkog društva.. osobno. Prijava za upis mora sadržavati: . . a prokurist se upisuje u sudski registar. B. Odredba čl.. Organizator. po punomoći. st. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti.tvrtku. tj. U tom slučaju fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtništvu može zatražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac. s tim da predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. 16. Trgovac pojedinac briše se iz registra kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca. trgovca pojedinca i podružnice. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. pa tako ista uživa zaštitu prema načelima zakonitosti. te državnim i izbranim sudovima.3 Nadalje. S. pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu. ZTD-a trgovac pojedinac može dati prokuru. a dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. a također se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovačkoga društva. Porobija.. sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.podatak o godišnjem prihodu i .1. ako se na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac. str. i o punomoćniku po zaposlenju. a stavak 2.trgovačku punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. U slučaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizičke osobe neće se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno. ZTD. Prema članku 3. ZTD-a trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.”. Odredbe o sjedištu trgovačkog društva znače da će sjedište trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost. Vezano za odgovornost za obveze trgovačkog društva. Parać. Također. odlukom 3 Vidi: Barbić. što je još jedan uvjet za trgovca. prema čl. J. Gospodarske djelatnosti se obavljaju “proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu”.naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik. ZTD-a trgovac pojedinac može izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavlja svoje djelatnosti.. II. ali i naznaku “t. a gubi brisanjem iz njega. manji je od 15 milijuna kuna. a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca. ako njegov godišnji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovačko društvo. te zastupanje koje uključuje prokuru. Petrović.. Gorenc. 7. isključivosti. dio Vodič za čitanje zakona.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 48 Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih.

stavak 2. cijelom svojom imovinom s tim da obveze uključuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. Za određenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedište.00 kuna. koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora učiniti. a s obzirom na teoriju stvarnog sjedišta.. stavkom 1. društva s ograničenom odgovornošću također proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija. što znači da prihvaća teoriju stvanog sjedišta. Uspoređujući odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zaključiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se neće raditi o inozemnom trgovcu pojedincu. str. Prethodni zaključak potvrđuje činjenica da je u RH u sudskom registru 2009. uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p. 6 Ibid. no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj. Trgovac pojedinac se briše iz trgovačkog registra u dva slučaja i to: a) kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godišnji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna). Analizirajući odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze. ukoliko isto želi. Zakona o obrtu7. 49/03.373 društava s ograničenom odgovornošću.64/01. članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva osim ako član društva zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva i tada se ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. 4. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovačkih društava. 90/96. Naime.00 kuna. 71/01. trgovac pojedinac ima tvrtku i uživa zaštitu iste. 18.. bilo upisano 118. tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC Inozemni trgovac pojedinac definiran je člankom 611.. 5 Vidi o tome opširnije u: Barbić.. Narodne novine. od čega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. J. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao. U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedišta. vrlo rijetko neki obrtnik. 2. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedište. 68/07. Knjiga prva. . 102/98. str. Naime. s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu. Uspoređujući nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornošću članova npr. ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10. cijelom svojom imovinom prema odredbi članka 9. 8 Ibid. osobno. najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje društva s ograničenom odgovornosti je 20. Također. može koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podružnica koje mu daje ZTD. 2. Zagreb 2006. unatoč prednostima koje nudi status trgovca pojedinca. – pročišćeni tekst.6 5.. Nadalje.p.2. 77/93. BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovačkog registra. a često postoje i olakšanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. Izuzetak 7 Zakon o obrtu.: Pravo društava. osobno. ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzeće. obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa člankom 21. 3. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da će obrtnik rijetko zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). br.”. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podružnice inozemne ili domaće osobe. Organizator.Registrirano i stvarno sjedište se može nalaziti u različitim državama. Međutim. prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom. U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najčešće javljaju teškoće kod kreditiranja. ZTD-a.000. pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistječu iz poslovanja pa međuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraživanja iz poduzetnikove privatne imovine. Nasuprot tome.8 U prvom slučaju trgovac pojedinac će podneskom od nadležnog trgovačkog suda zatražiti u koji je upisan da ga briše iz trgovačkog registra. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedište u Hrvatskoj. 562. st. Slijedom navedenog očito je da će. i b) kada to učini sud po službenoj dužnosti jer na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne želi je mu prihod godišnji prihod u prethodnoj godini ne premašuje iznos od 2 milijuna.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 49 postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva kao niti davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze. ZTD-a kao fizička osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj. i 79/07 – ispravak. Trgovac pojedinac prestaje smrću poduzetnika. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograničena odgovornost trgovca pojedinca prema trećima..000. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca.. odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj.

Očito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godišnjeg prihoda predviđen ZTD-om neće zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. ali u praksi je najčešće situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 50 će biti ako je nasljednik spreman i obučen preuzeti posao. predmetu poslovanja i sjedištu trgovačkog društva. te odredbe o sudskom registru. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Na trgovca pojedinca se odnosi veći dio odredbi općeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a. . Prednost prelaska iz režima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik može vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo veće razina odgovornosti od obrtnika. Naime. te neće odgovarati za obveze društva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. a ako je to slučaj odabrat će opciju otkazivanja obrta te će osnovati društvo s ograničenom odgovornošću. Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u. 6. te zastupanju koje uključuje prokuru. za razliku i od obrtnika i od npr. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. članova društva s ograničenom odgovornošću. isti odgovara cijelom svojom imovinom. zaštiti tvrtke.

2002. dok. 7 U listopadu 1366. 4. fol. 170. str. godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13.8 Godine 1359. godine. 367. AT. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua). 9 CD 12. str. str. koji je bio komunalni notar. str. 91. Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359. Zagreb.. 71. 1. Dalmacije i Slavonije. 7: Albertolus de Bassanega. str. 1. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd). sv. 71.4 U šezdesetim godinama istog stoljeća uz notara Bernarda djelovali su Ruđer iz Parme (Rugerius de Parma. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). Kao trogirski notar djelovao je do 1381. dok. MSHSM. 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tiçoni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii. Arhiv Trogira (dalje AT).JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 51 Dr.2 Zbog nedostatka diplomatičke građe od četrdesetih godina pa sve do kraja 14. 1872. godine (CD 12. Splitski spomenici. 124-126. 3. doznaje kako je Bernard od Andrije Lučića posudio 115 libara i 4 solida za mošt koji je kupio te je iste obećao vratiti do blagdana Uskrsa.). Codex diplomaticus Regni Croatiae. 366. sv. Spisi splitske općine. fol. dok. 434. sv. 9. On je ujedno obavljao i službu kancelara. str. 11. 269.1344. 577-578). 3. 159. dok. spominje Jakov pok. 101 i dok.. fasc. MSHSM. str. 1Jakov Stipišić i Ante Nazor.12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budući da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uopće ne spominje. 409. 10 DAZd. godine (CD 13. budući da njegova posljednja sačuvana isprava datira iz 1367 godine. Çove iz Ankone od 1341.1 On je ujedno i notar s najdužim stažem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina. 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362.9 U Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sačuvan je i dio njegovog notarskog registra. Bernard se na položaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. godine (Tadija Smočiklas. 6. Dio prvi. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulaže prosvjed što je ban Nikola Seč njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao službu kancelara kneza Franje Jurjevića. 138-139). 12 CD 13. 3 Šime Ljubić. stoljeća nije moguće utvrditi točan broj notara koji su istodobno obavljali službu gradskih notara. Filipa Tiçonija iz Lodija Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabilježeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i društvenoj djelatnosti. dok. Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD]. sv. 200). tj. 1362. Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. 642-644. Splitski bilježnički spisi. stoljeća i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u službi zadržali duži niz godina. Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. 100-101 i dok.11 Prema sačuvanim dokumentima može se zaključiti da je Stjepan za razliku od oca. godine. 11 CD 13. ali u tom razdoblju u službi su zasigurno bila dvojica notara. str. godine. godine umire. 192. str. dok. 138-139). godine (CD 16. dok. Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u službi ostao do 1359. sv. 4 Prva njegova isprava potječe iz veljače 1350. bio u službi trogirskog biskupa. dok. Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom što je razvidno iz njegovog potpisa iz veljače 1366. 92. Zagreb. Tako se uz Bernarda 1348. dok. 438. Na tom se položaju prvi put spominje u prosincu 1365. str.. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni što je značilo da između 1367. 2.3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. 53. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus. bio i kancelar. str. 484. Notarski znak Bernarda pok. sv. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. 1361.10 Iz Bernardovog privatnog života poznato je da je imao sina Stjepana koji je također obavljao notarsku djelatnost.7 Sl. 8 DAZd.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. sc. 503-506. Filipa iz Lodija Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tiçonija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tiçoni de Laude ) svoju je službu obavljao sredinom 14. Čini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlađa osoba domaćeg porijekla. kutija 66. 84’. Trogiranka te da je prema društvenom statusu bila pučanka. 576-578). 92. str. godine (CD 13. 2. Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Oporuka Marice. . sv. kut. kutija 66. str. supruge trogirskog notara Bernarda pok. Listine o odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike. i 1371. 572-573). dok. sv.5 Oliver pok. dok.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 52 Sl. 2. Stranica bilježničkog registra sa zadužnicom notara Bernarda iz prosinca 1346. godine .

Lovre. 3. stoljeća. indikciju. a isto tako i oporučitelj ukoliko je imao pečat.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 53 Jedan od važnih izvora za proučavanje svakodnevnog života trogirskih notara i njihovih obitelji. gl. nollens intestata decedere. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu bilježnicu u koju je morao zabilježiti godinu. 1-28. godine bilo je određeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka. odlazeći na neko duže putovanje. Diplomatički gledano. odjeći ili drugo. 46. vol. sensu. Taj slučaj zabilježen je u Maričinoj oporuci koja svećenicima Mihoju. U oporukama dalmatinskih gradova već od druge polovine 13. Isti. 17. godine u domu same oporučiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.17 Reformacijom iz 1425. zauzvrat. 20. mogao zapisati bilo tko. 7. Njezina prva oporučna odredba vezana je uz crkvu sv. 15 TS. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muška osoba s navršenih 14 i ženska s navršenih 12 godina života. mjesec. Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje će služiti. Naime. npr. većina dalmatinskih oporučitelja toga doba veliku pažnju posvećivala je raspodjeli legata članovima svojih obitelji. 2003. ali i ondašnjih općih društvenih odnosa su oporuke. U slučaju da građanin Trogira načini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporučitelj zatekao. 2002. sv. ili u sakristiji crkve Braće propovjednika. vezan zakletvom sadržaj oporuke nije mogao nikome otkriti. tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu. 14 TS. osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosrđe prema slugama 20 O pobožnim legatima i onodobnom sistemu oporučivanja u Dalmaciji vidi opširnije u: Zoran Ladić. dan. Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih vidova svakodnevnog života i materijalne kulture. U slučaju ako bi se našla druga oporuka poslije one koju je načinio oporučitelj trebala je vrijediti i važiti ona posljednja. Osim vlastoručno. 14’. svjedoke i egzaminatora koji su bili nazočni pri sastavljanju oporuke te ime oporučitelja. Last Will: Passport to Heaven. osim u slučaju da se oporučitelj nađe na putu gdje nema dva svjedoka. 33. knjiga 3. 1999. 17 TS. Sadržaj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapečaćena kod komunalnog notara ako je oporučitelj tako odlučio. egzaminatora i komunalnog notara.17-29. fol. uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. str. oporuka sadrži sve uobičajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. Pri tome su. gl. Split. a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin. stoljeća dalmatinski oporučitelji. 1. Marica se u oporuci prisjetila i članova svoje najuže obitelji. Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna. 2012. vol. a ne neke druge osobe kako je prije bilo određeno. godine bilo je određeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoručno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. Također u nastojanju da se osigura što brži prelazak duše u drugi svijet dalmatinski su oporučitelji za svoju dušu (pro anima sua) tražili od lokalnog svećenstva da mole i služe mise u raznim crkvama i samostanima. Za izvršitelje oporuke postavljeni su Maričin sin Nikola i ugledni trogirski plemić Augustin Kažotić. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. 4. str. Statut grada Trogira (dalje: TS). str. 16 TS. 34. liturgijskim predmetima. kut. Zagreb.14 Statutom je nadalje bilo određeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka svećenika ili svjetovnjaka. gl. O nekim oblicima brige za siromašne i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Antun Cvitanić i Vedran Gligo. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od činjenice da umre bezoporučno koji je izražen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei. Već od druge polovine 13. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporučuje 40 solida. corpore et intellectu. oporuku je.. Isti. Male braće ili sv.16 Istom reformacijom bilo je određeno da je oporuka bila nevažeća ako nije bila načinjena u prisustvu dvojice svjedoka. Knjiga reformacija II. Knjiga reformacija I. Vrlo zanimljiv oporučni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia.. Lovre kojoj za rad i održavanje ostavlja 10 libara. ka – Petra Mavra Mirše i Marina Dese Maroja.18 Oporuka Marice. 7. gl. po nalogu oporučitelja. 21. Notar. AT.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoručno od strane samog oporučitelja na listu papira ili pergameni. a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapečatiti svojim pečatom. . 1988.. stoljeća karakteristična je bila pojava da su oporučitelji ostavljali određeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakšeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni život. Ona se sadržajno ne razlikuje od većine oporuka dalmatinskih građana jer izražava uobičajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. gl. Isti. 19 DAZd. knjiga 3. Knjiga reformacija I. knjiga 3. Maričina oporuka sadržajno je vrlo škrta te nam ne otkriva mnogo podataka.20 Na početku oporuke Marica navodi svoje psihičko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke ističući pritom da je sana mente. vol. 18 TS. gl. U slučaju da je nije želio ili mogao vlastoručno zapisati ona se trebala zapisati isključivo rukom zakletog komunalnog notara. Na koji način su se sastavljale da bi bile pravovaljane određeno je statutom. Iako bilježenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak slučaj među dalmatinskim oporučiteljima ipak je većina njih to činila iz nekog jasno određenog razloga. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. dok su s druge strane dio legata donirali u pobožne svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua.19 Oporuka je sastavljena 15. Poslije oporučiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadržaj oporuke unijeti u svoj notarski registar. One su ujedno i jedan od najznačajnijih dokumenata privatnog prava. pa je zatražila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za duše njezinih pokojnika. bolesti. 1-25.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporučitelja kasnijom reformacijom iz 1346. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom. Oporučitelj je takvu oporuku trebao zapečatiti svojim pečatom te je pohraniti u sakristiji crkve Braće propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male braće (fratrum minorum). ožujka 1371.

Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis. timens periculum mortis et iudicium Dei. viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum. disposuit et ordinauit duos suos filios. kutija 46. fol. (Državni arhiv u Zadru. Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiçam vxorem Stipe sartoris. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis. Arhiv Trogira. videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem. Item voluit dicta testatrix. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie . quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis. sv.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 54 Sl. sana mente. 1. 3. corpore et intellectu. quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas. Tako Marica oporučuje svojoj služavki Radoslavi 5 libara. sine autem. Faksimil oporuke gospođe Marice. 14’) (In margine): Domine Mariçe vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. millesimo. 14’) (fol. dok njezinoj kćerki Fuski daruje jedan janjeći ogrtač i ukras za kosu. a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotične kuće. Eodem anno. vxor condam magistri Bernardi de Laude. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija zaposlenim u njihovim kućama ili na zemljišnim posjedima u gradskim distriktima. testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore.3. Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. O Maričinom imetku teško je iznijeti opće stajalište budući da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o stečenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia). presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy. actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. reliquit et constituit. Prilog: Oporuka gospođe Marice. nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit. tunc reliquit tamen XXV. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum.1371. 15. quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija. Jedina imovina koju posebice ističe vezana je uz kuću koju je posjedovala u Trogiru. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. Trogir. die XV mensis Marcii Domina Mariça. indictione. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliçam. sensu.

Jadranko Jug i Lucija Popov Gari Capelli i Božo Marković . Jadranka Juga. Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. Sjednicu Skupštine otvorio je predsjednik Komore Ivan Maleković te pozdravio nazočne goste i članove HJK. odvjetnice Adele Budinić Kušeta iz Malog Lošinja – predstavnice Hrvatske odvjetničke komore te Garija Capellija. Istodobno je održana i godišnja sjednica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjednika. Na sjednici Skupštine usvojeno je izvješće predsjednika Komore o njezinu radu i godišnje izvješće o financijskom stanju Komore za 2011. 12. predsjednica Zajedničkog javnobilježničkog zbora Splitsko-dalmatinske. a članice radnog predsjedništva bile su: Lucija Popov. Predsjednika HJK Ivana Malekovića Adele Budinić Kušeta. godinu. član Upravnog odbora. svibnja 2012.. sc. svibnja 2012. godinu. Skupštinu je vodio predsjednik radnog predsjedništva Pero Džankić.DRUŠTVENA DOGAĐANJA Skupština Hrvatske javnobilježničke komore Mali Lošinj. sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu. predsjednika Visokoga upravnog suda.) 17. mr. Donesen je i proračun HJK za 2012. savjetnika i vježbenika. predsjednik Nadzornog odbora. podnio je izvješće o radu ovoga tijela. Željke Bregeš. u ovome gradu održana je (12. suca Vrhovnog suda. koji su priredili tradicionalne sportske igre. potpredsjednica Komore i Željena Biuk. U nazočnosti više od 160 članova Skupštine te gostiju: Ante Galića. Božo Marković. član Upravnog odbora. malološinjskoga gradonačelnika. redovna sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore. koje je podnio rizničar Vlasto Podgajski.

sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Vlasto Podgajski. rizničar Božo Marković. Željena Biuk. Gordana Hanžek. predsjednik Nadzornog odbora . predsjednika Visokog upravnog suda Željka Bregeš.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 56 Stručna služba HJK i Radno predsjedništvo Skupštine: Đorđe Maravić. Pero Džankić i Lucija Popov Ante Galić.

svojstvu stranaka i vrsti transakcije). Posebno je naglasio kako je forma javnobilježničkog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasništva na nekretninama. u Italiji. broj čekova. u Portogruaru. Posjet je bio izuzetno poticajan. Od trenutka potpisa ugovora notar jamči državi plaćanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obračun po veoma složenoj metodi (budući da u Italiji ima više različitih poreznih stopa .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 57 Skupština Udruge javnobilježničkih prisjednika. provodi elektroničkim putem. a to uključuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave. kao i poreznu prijavu. tako i organizacije ureda i dužnosti notara prema propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.ovisno o vrsti nekretnine. Bilježnici Zajedničkog javnobilježničkog zbora Koprivničko-križevačke. Ovim putem najljepše zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu. Upoznao ih je s nadležnostima talijanskih javnih bilježnika u svezi prometa nekretnina. kako glede upoznavanja nadležnosti talijanskih notara. 10. U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i način plaćanja kupovnine (na primjer. Međimurske i Varaždinske županije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjedištu. prosinca 2011. javna bilježnica . tako da odmah nakon zaključenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasništva na kupca. broj bankovnih računa). nakon čega notar i uplaćuje porez (kojeg su mu predujmile stranke). Jagoda Vajdić Sevšek. Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru. Paolo Pasqualis ima zajednički ured s kolegom Antoniom Michielanom. Promjenu podataka temeljem ugovora notar. savjetnika i vježbenika Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa Portogruaro.

Razmijenjena su iskustava naših službi kao i komparacija nadležnosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 58 Prisustvo Kongresu notarijata Albanije Tirana. Posebno su bili oduševljeni natpisom na Kneževu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA. javni bilježnik .pokrajine Jura. bez obzira na naciju i nakon toliko stoljeća od ispisivanja na vratima Dvora. Kratak posjet francuskih bilježnika iskoristili smo kao prigodu da se međusobno bolje upoznamo. 19. Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za međunarodnu suradnju javne bilježnice: Obrenija Ribarić. Predvođeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobilježničke komore Francuske . Teo Karabotić Milovac. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog bilježništva u RH te položaj HJK u međunarodnim asocijacijama. Između delegacija razmijenjene su pozdravne riječi te prigodni darovi. Nikša Viđen. Nikša Mozara. I naše goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom. hrvatski javni bilježnici: Anđelko Stanić. Zorka Čavajda i Alemka Gajski Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku Dubrovnik. ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turističkim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada. svibnja 2012. motom koji je još uvijek aktualan u svim javnim službama. Sa zanimanjem smo slušali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da očekuju povećanje javnobilježničke tarife tijekom ove godine u Francuskoj. svibnja 2012. 5. Luce Bronzan. Željana Biuk i Teo Karabotić Milovac. goste su dočekali predstavnici Povjerenstva za međunarodnu suradnju.

Ludwig Bittner. 16. potpredsjednik slovenske Komore. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK. uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljišnoj knjizi u Republici Austriji. Nazočili su i Andrej Šoemen. upoznao je sudionike s razvojem elektroničke zemljišne knjige u Austriji. svibnja 2012. zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov. Ivan Maleković. O posebnostima zemljišnoknjižnog prava govorili su: Marijana Tičar-Bešter. Slovenije. predsjednik Notarske komore FBiH. s temom razmatranja posebnosti pravnog uređenja zemljišnih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. Klaus Woschnak. Martin Foukal uputio je pismo podrške suradnji oko razmjene informacija. Bosne i Hercegovine – Federacije BIH. zatim Zorica Pulejkova. Doc. dr. svibnja 2012. dr. a predsjednik dr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 59 Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora Zagreb. .. predsjednik Austrijske notarske komore. predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljević. Makedonije i Hrvatske održan je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 16. predsjednica Notarske zbornice Slovenije. predsjednik HJK. Sastanak predsjednika notarijata Austrije. Počasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini. Češka notarska komora uputila je pisano izvješće o temi sastanka. nakon pozdravnih riječi iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj. potpredsjednica HJK i Stjepan Šaškor.

Snimio. Slovenija i Slovačka) u okviru Srednjoeuropske inicijative bilježnika tzv. na tehničkoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o mogućim zajedničkim elektroničkim obrascima i formama.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 60 Skupština zajedničkog javnobilježničkog zbora Split Split. Poznato je da Austrijska bilježnička komora usko surađuje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istočne Europe (Austrija. prosinca 2011. srpnja 2012. bilježnica Željena Biuk. Dio fotografija sa svečanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora. 10. podijelila zahvale članovima javnobilježničkog Zbora. . 6. koliko je to moguće. Darko Rom Sastanak članova Hexagonale u Zagrebu Zagreb. Heksagonale. Hrvatska. Češka. Inicijativa da se.

Usto raspravljalo se i o novinama u elektroničkom arhiviranju isprava te vezama između javnih registara (posebno zemljišne knjige. sudskog registra te Porezne uprave) koji u našoj zemlji još nisu u primjeni. a pogotovo u pravosuđu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj. Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. 25. IT menadžer. rujna 2012. registar anticipiranih izjava i punomoći). CyberDOC sustav je u uspješnoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku. Alfred Moser. Alexander Winkler. te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji. . ing.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 61 Informatička tehnologija u sustavu javnih registara Zagreb. a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. Imajući u vidu informatizaciju u državnoj i javnoj upravi. direktor Društva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije. uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti. mag. notar u Kirchbergb/Pielach. Reinhold Plach. a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadležna tijela Vlade i sudova Republike Austrije. Hrvatska javnobilježnička komora nastoji unaprijediti korištenje IT-a u pravnom sustavu.

U organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 62 Savjetovanje o temi: Pravo društva u javnobilježničkoj praksi Zagreb. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklađivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobilježničkim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. Hrvoje Markovinović. 111/12. sc. sc. dr.. dr. 15. održano je savjetovanje o temi “Pravo društava u javnobilježničkoj praksi”. Siniša Petrović i doc. objavljenima u Narodnim novinama. Predavači na savjetovanju bili su: prof. rujna 2012. u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. . br. u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore.

Korčulanska 3E/II tel.mail:biljeznik-dabelic@email. Frana Petrića 1 tel.ceric@zg. jb prisjednik Dragana Bošnjak Kovačević. Poljička 27 tel. Varšavska 4/II tel.caklovic@zg. 483 00 96 e-mail: nenad.t-com. 234 57 17 e-mail: alemka. 298 98 22. jb savjetnik Marko Reš.ankon@zg. jb prisjednik Melita Čondrić.hr Tatjana Kralj. Jurišićeva 21. jb prisjednik Valentino Koščak. 239 55 44 fax.hr Jadranka Kuić Humek.dolinar@zg. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg.andrasic@zg. 370 33 97 e-mail:notar.t-com. Ivana Šibla 13 tel.: 01/4556-566. Prilaz Ivana Visina 5 tel.hr Martina Šugar. jb prisjednik Ivana Džankić. jb prisjednik Blaženka Plećaš. fax. tel/fax. fax. jb vježbenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1.hr Boža Svedrec. Lastovska 12 tel.hr Duje Ordulj.hr Ana Škarić. jb prisjednik Ivana Kozar.htnet. tel.draskic@zg. 301 76 93 e-mail: jasminka.hr Daniela Božić.htnet.burec@zg. jb prisjednik Brozović Škrinjarić Štefica Remetinečki gaj 2F. 663 62 70 e-mail: barbaric.zdespot@gmail. Radnička cesta 34/II Tel. faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk.lada.hr Aleksandra Martinović. 655 58 28 e-mail: damir.hr Milijana Baburić.jb.frid@zg.481 32 01. 615 43 22. Matošeca 3 tel. M. jb savjetnik Lana Puljčan.htnet. 614 13 85 e-mail:javni.t-com.htnet. jb prisjednik Svjetlana Pleić. jb prisjednik Vedran Horvat. 230 30 58 e. jb vježbenik Dabelić Marina. jb prisjednik Ivana Baburić. jb prisjednik Čavajda Zorka. fax. fax. jb vježbenik . 373 59 25 e-mail: jb-m.483 16 70. jb savjetnik Darja Bošnjak.htnet.hr http://www. v. jb savjetnik Jelena Gvozdanović.gajski1@zg. jb vježbenik Iva Kralj. 618 03 50.htnet. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg. 481 34 02 e-mail:javni. 292 30 89 e-mail: biljeznik. 231 13 32. tel.com Davor Dukat.biljeznik. jb prisjednik Viktorija Nikolić.t-com. jb savjetnik Nikica Matan. proljeća 65 tel. Ilica 253. jb vježbenik Dujmović Iva. 373 13 76. jb prisjednik Džankić Pero. 370 30 35. jb savjetnik Gajski Alemka. jb prisjednik Mija Žužul. tel/fax. 301 76 93. Nehajska 22 tel. jb prisjednik Martina Jankač. jb prisjednik Nadija Jeić.htnet. Ul. fax.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 63 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA ZAGREB.sanja@zg. 663 61 70.biljeznik. 618 07 10.bakovic@zg. fax. jb prisjednik Draškić Lada. Vukovarska 284. Radnička cesta 48.hr Snježana Torić. fax.htnet. 618 09 56 e-mail:notar. Mandrovićeva 17 tel.hr Dolores Svitlanović. fax.hr Martina Plastić. jb prisjednik Baković Marija. jb vježbenik Čaklović Ljubica. tel.hr Božo Miletić. 483 00 95. jb prisjednik Despot Zorka.htnet.hr 10000 ZAGREB (01) Andrašić Damir.d. tel. jb prisjednik Dubravka Rakitničan.brozovic@zg.hjk. fax.t-com. 234 45 35 e-mail: mladen. 615 43 23 e-mail: zdenko.t-com. jb vježbenik Čerić Velimir. jb vježbenik Barbarić Sanja. fax.hr Renata Marković. jb prisjednik Doroteja Filipović.hr Gordana Relić-Gutenberger. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic. Hrvat. fax. jb prisjednik Ankon Jasminka. jb vježbenik Filip Milak. fax. 655 59 05. jb prisjednik Dolinar Nenad.hr Dražen Markuš. fax.

hr Tanja Kapitan. 481 04 93. jb prisjednik Iva Kršić. jb vježbenik Juroš Alen. 345 19 46. Zagrebačka avenija 104 c/III tel. 487 15 48 e-mail: ilinka. jb prisjednik Valerija Pernar. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg. jb vježbenik Petra Kaleb Čerber. Argentinska 4 tel/fax. jb prisjednik Luka Glibota. jb prisjednik Ivana Drnić. jb prisjednik . 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet.jakic@notar-jakic.htnet.htnet.htnet.hr Jurić Marijan.hr Ivana Herceg. Savska cesta 56 tel.htnet.htnet. 483 96 27.jelavic@zg. velikana 4 tel. 291 36 08 e-mail:zoran.t-com. jb prisjednik Marija Ćatić. 388 17 57. fax. 239 59 84. Trnjanska cesta 23. jb vježbenik Kutija-Kušpilić Renata.knego@gmail. fax. Šoštarićeva 8/III. 387 81 07 e-mail:biljeznik.jezek2@zg. 230 36 24. Zelinska 3. 617 71 34. jb prisjednik Ivan Jurić. Hrvatskog proljeća 40. fax. 492 12 20. jb vježbenik Ivan Jakić. 492 96 41 e-mail: mladen. jb vježbenik Jakobović Gordana.lisonek@zg.t-com. jb vježbenik Ježek Mladen. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg. jb vježbenik mr.sc. fax. fax. 611 46 44 e-mail: branko. tel/fax. Av.galovic@hi. 481 99 55. jb vježbenik Margareta Žabčić. jb prisjednik Božica Jagoić Tukša.hr Franka Kralj. jb vježbenik Maroslavac Željka.hr Tina Petrić. Savska cesta 9 tel/fax. jb prisjednik Tomislav Žabek. 295 52 10.t-com. jb savjetnik Lea Vrščaj. jb savjetnik Herceg-Miličević Ljiljana. Dubrovnik 12 tel. jb savjetnik Marina Mesić. jb prisjednik Gorana Blaić Hebrang. jb vježbenik Galić Radojka. jb vježbenik Horvat-Pernar Željka.hr Tomislav Garofulić. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg. jb prisjednik Jelavić Zoran.juric2@zg. 492 12 21 e-mail: ljiljana.t-com.hr Ivana Macanić. jb vježbenik Ivana Gulić.hr Ljerka Gec. jb vježbenik Lovrić Biserka. Dankovečka 8. e-mail: j.hr Goranka Mališa. jb prisjednik Tena Genc.htnet. tel/fax.herceg-milicevic@zg.t-com. Palmotićeva 43a tel. Trg Hrvat.hr Ernita Obuljen.t-com.htnet. Miroslava Milića 4 tel.hr Gordana Manojlović. jb prisjednik Glibota Milan. jb savjetnik Marija Streny. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg. jb prisjednik Krešimir Rogina. jb prisjednik Suada Jašarević. tel. tel/fax. jb prisjednik Lisonek Ilinka.hr Tamara Kaiser.com Vika Despot Roso. jb prisjednik Sandra Nikolov. tel. 388 17 80 e-mail:notar. 492 11 20 e-mail: vladimir. 617 09 34 e-mail: nevenka.t-com.marcinko@zg.hr Danaja Debicki. Ilica 176. jb prisjednik Marina Bukovčak.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 64 Jelena Gajski. 617 09 33. 655 13 73. Maksimirska 3 tel. Grižanska 6 tel.hr Marija Bartolić. jb prisjednik Mihovil Vukša. jb prisjednik Marija Soko.htnet. fax. jb savjetnik Galović Stanislava.jukic@zg. jb vježbenik Hukelj Anica./fax.hr Marko Elijaš. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email.lovric@zg. jb prisjednik Željka Štefanić.htnet. jb vježbenik Marčinko Vladimir. 617 72 07 e-mail: marijan. Čikoševa 5 tel.hr Sanja Kodrnja. fax.hr Kelečić Vesna.hr Vedrana Jaković.htnet. Draškovićeva 13 tel/fax. jb prisjednik Zrinka Akalović.hr Nikolina Milešević. jb savjetnik Jukić Nevenka. jb vježbenik Grladinović Dubravka. fax. jb prisjednik Zvjezdana Popović . 387 80 88. jb prisjednik Marija Pezer. Unska 2a tel. jb prisjednik Mirna Ivković. tel/fax. fax. jb prisjednik Sinja Maja Oštrek. Mrazovićeva 6/I tel.hr Kristian Hukelj . 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg. jb prisjednik Matej Herceg. jb prisjednik Maja Peris. fax. Jurišićeva 1 tel. 230 36 62 e-mail: galicr@zg.t-com.b.Knego-Rogina Jadranka. jb vježbenik Jakić Branko.kelecic@post. 295 52 12 e-mail: biserka. fax.

615 51 90 e-mail: v. jb prisjednik Suzana Ilić Musić.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg.htnet. jb vježbenik Trkman Pajić Mirjana.modrusan@zg.hr Biserka Hrvatin. jb savjetnik Ivana Cicvarić. jb prisjednik Sandra Bednaršek.hr Boro Bubnjić.pucar@notar-pucar. jb prisjednik Borna Balta.com Marina Babić Katić. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg.hr Snježana Pavlović Rajčević.htnet. Petrinjska 4. 377 92 06. 492 02 51. jb prisjednik Modrušan Kornelija. jb vježbenik Popov Lucija.t-com. jb prisjednik Vedran Vujanović. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg.htnet.hr Ivica Vuković. jb savjetnik Igor Sudar. jb vježbenik Sabol Terezija-Zinka.t-com. fax. 462 28 33 e-mail: jozica. 482 64 40. Ozaljska 21 tel.htnet.hr Mate Juroš. jb prisjednik Željka Rebić.hr Marija Antolin. Maksimirska 38. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg.hr Tadić Nikola.Kennedyja 6b tel. jb prisjednik Tihana Sudar.hr Marijana Dekanić. 660 39 92 e. jb prisjednik Vanja Popov. tel/fax. tel. fax. jb prisjednik Ivan Rotim. jb savjetnik Martinović Igor. 481 43 53 e-mail: kornelija. jb prisjednik Vida Baranović.htnet. Iblerov trg 2/II. fax.hr Ozren Ivković.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 65 Irena Marić. jb prisjednik Medina Karahasanović. jb prisjednik Marijana Ćosić. 377 65 60. jb vježbenik Škrinjar Kos Senija.t-com.sc. jb prisjednik Nataša Marijanović. jb savjetnik mr. jb savjetnik Pejović-Fumić Lidija. 230 23 35 e-mail: notar. 242 28 66 e-mail: jasna.saskor@zg. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg. F.hr Željka Belić. 492 03 99 e-mail: igor. jb vježbenik mr. Petrinjska 14. fax. jb prisjednik Parlov Ivan. Kneza Višeslava 2 tel.svedrovic@zg. 615 51 94.stefcic@zg.sabol@gmail.skrinjar@zg.matos@notar-matos. fax.t-com. fax. Zajčeva 1.picukaric@zg. fax. jb prisjednik Andrijana Plenča. jb vježbenik Štefčić Jasna.matijevic3@zg. Draškovićeva 8.t-com.com .hr Domagoj Ranogajec. 481 05 35 e-mail: stjepan.hr Vesna Lelas. jb prisjednik Šaškor Stjepan. Gundulićeva 31 tel. 461 17 60. tel/fax.hr Picukarić Željka. 615 51 91.serda-pavlovic1@zg. 374 56 78 e-mail: mladen.hr Ivana Vrcić. Nikole Tesle 16. fax.Rotim Jozo. 484 67 95 fax. Miramarska 24 tel. 370 01 99 e-mail:tomislav. jb savjetnik Serda Pavlović Suzana. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj. jb prisjednik Ivana Blaić.hr Tina Čepo. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg. 481 00 95 e. jb prisjednik Matko Ruždjak Jožica. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza. jb savjetnik Marina Tremac. jb prisjednik Ribarić Obrenija.hr Katarina Dilber. tel. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim. tel. 466 50 78 e-mil: senija. 377 93 00. jb savjetnik Šarčević Vladimir.tadic@zg.hr Pandža Sanda. fax. Tratinska 79/I tel.hr Tea Pavičić Gracin. 482 65 12 e-mail: jb-nikola. Prilaz Đ. tel.hr Jelena Maržić Benzia.trkmanpajic@yahoo. Kačićeva 9 tel. tel. jb prisjednik Ivana Jerković.htnet.hr Mirela Kovačević. Ilica 139a tel.Svedrović-Kilibarda Ljubinka.mail:notar. jb savjetnik Sudar Duško. 302 26 12.htnet. jb vježbenik Matijević Tomislav. Trg J. Turinina 5 tel. jb vježbenik Ranogajec Branko. fax.mail:zeljka. Deželića 23 tel. Škrlčeva 39.htnet. 480 20 80. tel/fax. fax. Vukovićeva 11. jb prisjednik Jan Mikuličić.htnet.sc. tel/fax.t-com.matko-ruzdjak@zg.t-com. Frankopanska 2A tel. jb prisjednik Katarina Sokić. Ilica 297 tel.hr Sanja Vladušić. jb prisjednik Maša Morić. tel/fax. Boškovićeva 12. 484 07 03. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet. tel. 484 78 69. jb vježbenik Nevena Cota. jb savjetnik Matoš Mladen. 309 73 33. 231 01 30 e-mail:suzana. fax.hr Iva Glamočak.martinovic6@zg. jb savjetnik Matea Radišić. tel/fax.htnet. Heinzelova 40. 238 36 40. Vlaška 103. jb vježbenik Pučar Vesna.

m.481 01 65. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd. tel/fax.marodi@ck. v.dujmovic@gmail.hr Anamarija Baljkas Hrgić.t-com. 487 30 60. 695 712.hr Sabrina Kafedžić. Trg Alojzija Stepinca 14 tel. jb vježbenik Jalšovec Sanda.hr Dada Žitko. 721 743. 241 250 e-mail: notar. Preradovića 8/I.notar.682264. fax. tel. jb savjetnik Kristina Mikulić. jb vježbenik Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada.hr 51219 ČAVLE (051) Vesna Šeškar. tel.ljiljana. jb savjetnik Barbara Živković. 241 952 e-mail: javni. fax.t-com. Starčevića 5b. jb vježbenik Žitko Janko.jalsovec. 545 326 e-mail.t-com.hr Nevenka Šimac.t-com.com Ivana Mrsin.hr 43000 BJELOVAR (043) Čulo Poljak Marija. A. jb prisjednik Mario Franjić.t-com. Krešimira IV bb.javni. jb prisjednik Anita Škurjanec. jb vježbenik Lovro Tomičić. Park Rudolfa Kropeka 2.htnet.zivkovic-sincic@email.t-com. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu. jb savjetnik Hrvoje Benković. Kovačića 6. jb vježbenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David. Čavle 78./fax. Trg J. 310 688 jb.hr Kustić Marija.hr Nada Jukić.t-com.hr Jelena Bogdan Kvakan. jb prisjednik Nikolina Gažić jb prisjednik Ivana Galić.hr Sanja Lovrić. tel.biljeznik@zg. 390 733 e-mail: kvakan. 220 696 e-mail: j.hr 40000 ČAKOVEC (040) Crnčec Jasenka. Zvonimira 29. jb vježbenik Zvonarek Mirjana.biljeznik@ck. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki. 311 507 e-mail: jb-jasenka.hr Marijela Antonac.javni.617 64 71 e-mail: javnibin@inet. fax.htnet. fax.koko. fax.hr Dujmović Martina. tel/fax. jb prisjednik Tatjana Pavlic Blažon.poljak@bj. tel/fax. Trg Fontana 2.kustic@bj.biljeznik@cj.hr Kvakan Ivan. jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Dražina Martina.zitko@zg. Ul. Broza Tita 1 tel. jb prisjednik Valić Katica. tel/fax.cengic.682261 e-mail: javni. tel. Matice hrvatske 14. tel. Boškovića 21.sanda@ck.biljeznik. jb vježbenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko.hr Željka Tuškan Bregovac.Kvaternika 2. 721 744 e-mail: snjezana. 742 240 e-mail: notar-milas@os.t-com. jb prisjednik Jelena Papić. tel. jb vježbenik Katarina Krznarić.crncec@ck. 742 242 . jb vježbenik Vodopija Čengić Ljiljana.d. fax.hr Sandra Naumovska. Trg N.htnet. G. Poljička 12. 390 477 e-mail: ivan. tel/fax.zoric@zg. Trg kralja Tomislava 4 tel.marija. 241 553. Ul. Obala P. Dugoselska 12.jb. jb prisjednik Alen Alić. jb prisjednik Margita Kozina Ištuk.martina. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj.ivan.hr Dijana Akrap. tel. K. tel/fax. jb vježbenik Zajec Vlasta. Zrinskog 17 tel.biljeznik. jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivković Miodrag. fax. A.t-com.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 66 Jana Pajić. R. 388 85 17 e-mail:vodopija. jb prisjednik Domagoj Balentin.t-com. 485 27 07. Trg E. jb savjetnik Tena Crnčec.ured.htnet.t-com.htnet.hr Krešimir Milas.hr Katarina Posavec. jb savjetnik . jb prisjednik Sandra Marodi. 487 60 71. jb prisjednik Marodi Ivan. Rudeška cesta 173 tel. 390 750 e-mail: zvonarek.t-com.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartuč Dušan. 388 85 16. fax.drazina@zd. fax.htnet.481 31 66 e-mail:notar. jb prisjednik Natalija Batinac. jb vježbenik Žitko Jasna. 611 73 03. K. Miošića 28a tel. jb vježbenik Ivona Tomičić.htnet.hr Latinka Ivošević. tel. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet. fax. Milana Amruša 7/II. Š. jb prisjednik Kristijan Krznarić.martina.hr Marina Sente.javni.boras@ri. jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarević Snježana. jb savjetnik Petar Kvakan. Gajeva 2/IV. fax. I. 231 13 31 e-mail: jb-j.b. tel. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic. Kralja Tomislava 39 tel.culo. jb prisjednik Zorić Jasna.nazarevic@pu. jb prisjednik Tomislav Knez. tel.jasna.seskar@ri. P. 242 145 e-mail: jb. Valenta Morandinija 13.

hr Andreja Tanasković. tel/fax.htnet.hr Marija Grivičić.hr Šimčić Ankica.com 43500 DARUVAR (043) Čop Mladen.brac@os. jb vježbenik Matea Šagarjelo.peric@zg.hr Ratinčević Pavao.hr Iva Markov.hr Renata Koščević. tel/fax. tel/fax. jb vježbenik 47250 DUGA RESA (047) Bišćanin Pešut Zdravka. tel/fax. 810 605 e-mail:javni. fax.cop@bj.841075.com Natalija Pavlović. fax.t-com. tel/fax. jb savjetnik Vesna Stručić.8410079 e-mail: notar. jb savjetnik Marija Dajak. branitelja 1. tel. jb prisjednik Iva Radović.javni.hr Nada Pirjać.t-com. 357 777. Stjepana Radića 4.hr Belma Pličanić. 492 050 e-mail: biljeznik.hr Maja Baković. 412 644. Ulica pape Ivana Pavla II 8. Zorića 8 tel.t-com. 277 56 20. Sv. 411 292.t-com. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os.t-com.bukovac. jb savjetnik Radović Ivo. tel/fax. Trg M. tel/fax. tel/fax. 333 512 e-mail: notar.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina. 311 566 e-mail: niksa. 886 749. Kaniška 9. tel/fax. jb vježbenik 31400 ĐAKOVO (031) Brač Nikola.htnet. fax.com Iva Carić. fax. tel/fax.htnet.ured@biljeznik-mozara. Vukovarska 17 tel. Trg Hrv.Ivana Krstitelja 91. 227 040 e-mail: ljerko. tel/fax. jb vježbenik 22320 DRNIŠ (022) Buva Dijana.plicanic@sk.bronzan@gmail. jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) Đurđević Dinko. Kralja Tomislava 2. 357 946 e-mail: andjelko.torbasinovic@bj.luketic@bj.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr.darko.hr 53000 GOSPIĆ (053) Fajdić Mile.t-com.hr Zdunić Boris. 813 891 e-mail: notar.biljeznik. J. Vukovarska 19. 772 342. tel/fax.biljeznik@si.com 10370 DUGO SELO (01) Copić Krešimir. Bana Josipa Jelačića 7. jb vježbenik Stanić Anđelko.741 151 e-mail: mkovac. 851 229 e-mail: javni.t-com.stanic@du. 886 593 e-mail: buva.Pape Ivana Pavla II 9/I. 815 136 e-mail:crnov.dijana. 311 943 e-mail: luce. Gupca 25. 485 025 e-mail: ivo. jb prisjednik Mozara Nikša. kaptola 9 tel.htnet.fajdic@gs.ankica. jb prisjednik Marijana Milković. Nine Marakovića 69.hr Jelena Škrabo.ivoradovic@optinet.hr 51300 DELNICE (051) Mihelčić Nikola.biljeznik@os.hr Zrnka Stamatoska. Starčevića 20 tel. Starčevića 11. Trg K. S.ratincevic@os. jb vježbenik 31326 DARDA (031) Marija Kovač. tel. Amerikanska 3.biljeznik.hr Anto Lozančić.hr Crnov David. tel/fax.biljeznik@gmail. jb savjetnik .biljeznik@kc. jb prisjednik Ksenija Borček-Ptiček.Jurja 1.htnet.hr 48350 ĐURĐEVAC (048) Matulec Darko.javni. jb prisjednik Ines Matijević. 573 337 e-mail:mile. jb vježbenik Marijana Živković. 277 56 21 e-mail: notar-slavica.vidjen@du.pesut@gmail. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo. fax. Dragutina Domjanića 1.matulec@hi. tel/fax.t-com. jb vježbenik Dejan Elveđi. tel.david. jb vježbenik 43280 GAREŠNICA (043) Marko Bilandžija. jb vježbenik Viđen Nikša. jb vježbenik 43200 GRUBIŠNO POLJE (043) Luketić Ivo.htnet. Dr A. A. 811 811 e-mail:simcic. Tomislava 1. 822 186 e-mail: jb-pavao.biljeznik@sk.Matoša 3.javni.htnet. 882 625 e-mail: marina. 532 476 e-mail: notar. Popa Frana Biničkog 10.htnet. Trg čazm.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 67 43240 ČAZMA (043) Torbašinović Ljerko. fax.t-com. i A.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pličanić Gordana.G. Vukovarska 22 tel. 638 574 e-mail: jb.bilandzija@hi.htnet. fax. jb prisjednik Perić Slavica.javni.htnet. Vukovarska 24 tel. tel/fax.hr Nina Burić. 638 570. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri. tel/fax. Ul. Radića 12. fax. Trg Sv. Trg A.t-com. Nikole Tesle 17a tel. jb prisjednik Mirna Franić. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs.

hr Sandra Rekaš.ilok@email.Ladislava Šabana 5. Nemčića 1/I.hr 42240 IVANEC (042) Šagi-Belcar Nada.t-com.hr Andrea Nikolić.bubas-maglicic@ka. jb prisjednik Kristijan Trinajstić. 626 817 e-mail: ljubica.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakrač Nikola. Križevačka 5.t-com.javni. 670 001 e-mail: javni. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic.com Željkica Skalički. jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Antić Ivanka. jb prisjednik Augustinović Marina. jb prisjednik Rozika Dajak.htnet. jb vježbenik 44320 KUTINA (044) Malačić Mira.t-com. Trg Matka Laginje 1. jb savjetnik 21216 KAŠTEL STARI (021) Donika-Stanojević Joško. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st. tel. Ak. jb vježbenik 49000 KRAPINA (049) Bjelčić Damir. 520 536 e-mail: katunar. Dijankovečkog 9 tel.ujevic@st.sc. 289 700. jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka.antic@post.htnet.hr Ines Antić.hr Martina Lučić. tel. jb prisjednik Tušek Višnja. tel.hr Sandra Turčić. tel/fax.hr Andrej Pavešić.t-com.augustinovic@ka. Dr Franje Tuđmana 50. Nazora 6. 623 820 e-mail: marina.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volarić Stjepan.681 500.biljeznik. Opatička 5.branitelja 11 tel. Trg mira 11. 615 940 e-mail: notar. G. Hrvat. Nemčića 4a.hr Morana Kasun. fax.hr Ivana Lipošćak.htnet.htnet. 288 86 88 e-mail: marijan. Kovački prolaz 25. 615 466 e-mail: jb-zeljka. Domobranska 6. tel. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc. tel/fax. Josipa Šipuša 1. Kovačića 2. tel. Trg bana J. jb savjetnik Dijana Radečić. tel. fax. jb vježbenik mr. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc. 289 007 e-mail:davorka. 844 262 e-mail: notar. tel.htnet. 590 300 e-mail: javni.t-com. Baltićeva 4 tel. 676 500 e-mail: jb-mira. tel. tel. 691 070 e-mail: notar.tusek@gmail.biljeznik@ri. A.mavrinac@ri. jb vježbenik 48260 KRIŽEVCI (048) Jelić-Veršić Nataša. jb savjetnik .htnet.hr Danijela Marković. jb vježbenik 10310 IVANIĆ GRAD (01) Mišković Marijan. fax. jb prisjednik Emina Vukelić.miskovic@vk.htnet. jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna.blanka. jb vježbenik Plavetić Snježana. 616 111 e-mail: nina.petar. tel. tel.htnet.hr 22400 KNIN (022) Čujec Josip. Obala kralja Tomislava 26 tel.hr Ivana Širanović Vulić.hr Tatjana Perić. Ante Starčevića 17.htnet.hr Tina Puškaš.htnet.hr Ostović Marina. jb prisjednik Martina Mrzlečić.hr Ana Benko Budja.flego.volaric@zg. Bernardina bb tel/fax. jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka.tranfic@hi. fax.zaja@ka.papac@kc.t-com. 271 218 e-mail: visnja. Moslavačka 12. I. jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) Čižmek Mirko.ostovic@kc. Ljudevita Gaja 8.hr Marko Šimunić. 782 104 e-mail: nada.hr Antonia Torma. 615 920. 682 890. fax.cizmek@kr. Jelačića 5 tel/fax. jb savjetnik Pavlović Ronald.hr Papac Ljubica. tel.htnet. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka.sagi-belcar@vz. jb vježbenik 21260 IMOTSKI (021) Ujević Petar. V. Žuknica 1b. jb prisjednik Bubaš-Magličić Nina.t-com. 221 674 e-mail: ruzic. tel. I.t-com.hr 20260 KORČULA (020) Kaliman Ivna.versic@kc.mirkojavni. tel.t-com. 373 064 e-mail: damir.hr Martina Majcen. Šetalište Sv.zrinski@hi. tel/fax.biljeznik. 681 700.malacic@sk. A.htnet. tel. tel. Nazora 6.htnet.htnet. Gundulićeva 8 tel.htnet. 550 331 e-mail: mirko.biljeznik@ri.hr Tranfić Željka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 68 32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav.hr Žaja Blanka. tel. 615 466 e-mail: jb-marina.simunic. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du.htnet.cujec@si.bjelcic@kr. V. Z. 662 673 e-mail: josip. jb prisjednik Vedrana Žitnjak. Tvrtkova 3.hr Petra Fabijanović.htnet. Ružić Mirko. Braće Kazić 7.

Dražojevića bb tel/fax.htnet. 1. jb vježbenik 31500 NAŠICE (031) Godžirov Boris.Tomislava 3/I. tel. 50A.radasic.terkovic@hi.hr Patricija Radetić.hr Valentina Žugec.zima@sb. jb vježbenik 20350 METKOVIĆ (020) Pandža Joško.kucar@ri.jb A.sk.medic.b@vz.hr Hana Hoblaj. Rudarska 7 . fax.b. 615 100 e-mail: boris. 361 961 e-mail: notar. 612 092 j. tel. 674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt. jb vježbenik Šuran Nataša.htnet. tel. 683 525 e-mail: javni.hr Hrvojka Kuzle. jb prisjednik Marta Jakotić.biljeznik. 272 955 .htnet. Pejačevićev trg 11.brcic@ka. jb prisjednik Pejković Ante. tel. Starčevića 9. jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbić Ante.hr 51513 OMIŠALJ (051) Kućar Neven.t-com. Trg L.hr 47300 OGULIN (047) Brčić Mirjana.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 69 Medić Mato.jelinic@sb.ante. Kneza Trpimira 2a.htnet.htnet. Braće Vidulić 2-6. Vladimira Nazora 23. Milana Prpića 65. tel/fax.biljeznik. I. Ul.ljerka. jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandić.htnet.drazen. tel. 810 125 e-mail: kruno. tel/fax.841 126 e. tel.hr Iva Medić.tadic1@kr. v. 272 939. fax. 525 444 e-mail: biljeznik-m.hr 52220 LABIN (052) Udovičić Rita. Trg K. tel/fax.htnet.markovic@ri. Trg Pozzetto 19 tel. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri. 205 243 e-mail: nada. 520 401 e-mail: bozo.hr Anja Pejković. 630 288 e-mail: dubravka.hr Lejla Ritoša Horvat.tus@ri. jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIŠĆE (040) Hoblaj Ruža. tel.hr 21310 OMIŠ (021) Vuković Radoslav.hoblaj@ck.neven.t-com.hr Filip Marković. jb prisjednik Antonija Škarda. Trg kralja Tomislava 7.htnet. 851 141. 271 738 e-mail: jb-natasa. Trg braće Radića 8a.htnet. 233 047. jb vježbenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle. tel. tel.htnet.djerek@sk. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu. jb vježbenik Marija Habuda. tel.htnet.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadić Petar. Zelenice 18/I. tel/fax.suran@ri. jb vježbenik Terković Branko. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s.hr Čekada Lara. 757 043. Karla Dieneša 3.mandic@hit-com. Stjepana Radića 7. 543 300 e-mail: notar.vidovic-dzidic1@vz. jb prisjednik Zima Dražen. Četvrt Ž.mokry-uroic@sk.hr Lana Kusturić Škurla. Maršala Tita 80 tel.branko. 615 500 e-mail: notar-a. fax. jb prisjednik Lora Pejković. Trg pl.mato@. tel/fax. fax.d.com Jure Plećaš. jb vježbenik Mandić Ljerka. Maršala Tita 75/I tel.barbic@hi.hr Nino Rojnić.hr Domagoj Strinavić.htnet. 205 244. tel/fax. Oriovčanina 18/1. 612 093. Trg kralja Tomislava 5. Korzo Vinodolskog zakona br.hr . Šetalište M.htnet.hr Kenan Hadžiomerović.t-com.t-com.pejkovic@inet. Tita 35.biljeznik. 284 362 e-mail: petar. Put mora 1. 615 257 e-mail: notar. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail. tel/fax. 245 503.v.jb.hr Anamarija Arapović Vranješ.hr Dražen Orešković. Ul. jb vježbenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidović-Džidić Nada. fax.hr Ivna Godžirov.d. jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena. jb savjetnik 35400 NOVA GRADIŠKA (035) Jelinić Stanka. jb vježbenik 51550 MALI LOŠINJ (051) Marković Božo. fax.hr Lidija Bačani. tel. jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radašić Kruno.j. tel. jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli . Ul. tel/fax.hr 44330 NOVSKA (044) Ante Đerek. fax.htnet.htnet.mail: javni. 293 426 e-mail: notarlovran@ri. 601 515 e-mail: javni.htnet. e-mail: jelena. 726 232 e-mail: info@notar-micelli. 4. 851 142 e-mail:javni. Mihalovića 2. svibnja 533 br. jb savjetnik Ana Maria Micelli. Braće Radića 6. tel. 612 244. 861 753 e-mail: jb-radoslav. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du. jb vježbenik 33515 ORAHOVICA (033) Novačić Antun. tel.htnet.godzirov@os.hr Morana Čavka Markiš.hr Plećaš Vedran. Zagrebačka 2 tel.vukovic@st.htnet.biljeznik.htnet. jb vježbenik Mokry-Uroić Dubravka. Miroslava Krleže 27.

Trg A.htnet.popovic@os. 313 152 e-mail: javni. 204 027 e-mail: amkjavni. tel/fax.biljeznik@os.skunca@zd. jb savjetnik Morena Gojtanić.hr Marijan Paulišić. jb prisjednik Borić Mirjana.htnet.htnet.hr Marjana Kirin.hr Vjenceslav Arambašić.213 213 e-mail: sustic. Podmir bb tel.petarjavni. 201 110 e-mail: lidija. tel/fax.grguric-rukavina@po. jb vježbenik Hrvatin Marija.htnet. Vijenac Paje Kolarića 2.peric@inet. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu.hr Rok Verica.natasa@hi.boric@os. jb prisjednik Perić Lidija. jb prisjednik Antonija Rako. jb vježbenik Ivana Kronšteter. Truhelke 3.javni.blecic@pu.biljeznik@os. fax. tel. jb prisjednik Jasminka Pavlov. Trg Kralja Tomislava bb tel/fax. Dinka Trinajstića 2 tel/fax. jb prisjednik Aleksandra Kolev.t-com.htnet.hr Šustić Hrvatin.hrvatin@pu.biljeznik. Primorska 2.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 70 31000 OSIJEK (031) Arambašić Biserka.biljeznik. 814 587 e-mail: jb-visnja. fax. jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivić.rok. jb prisjednik Marija Šarić.hr 20340 PLOČE (020) Žderić Tomislav.kovacev@os. tel/fax. jb vježbenik Jeromela Mauša Nataša. tel/fax. 200 808 e-mail: pavelic-musa. tel. 215 650 e.com Lana Albert Majstorović. jb savjetnik Popović Mandica.biljeznik@os. tel/fax.htnet.t-com. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po.hr 33405 PITOMAČA (033) Anđal-Mlinarić Brigita. 412 905 e-mail: dubravka. fax. 700 707. tel/fax. Jože Šurana 6. 732 048 e-mail: javni. Sv. 206 605 e-mail: tatjana.hrvatin@os.hr Ivana Kovačević. jb vježbenik mr. jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Antoš-Kovačićek Višnja.com Marijan Dumančić. 650211 e-mail: javni. 202 200. 8.t-com.greblo2@optinet.antos-kovacicek@sk.Včelik Mario.zlatko. Kapucinska 17/I tel. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo. jb prisjednik Maksimiljan Pahović. tel. tel. fax.sc. Zrinskih i Frankopana 15. tel/fax.hr Tina Kalac.biljeznik. 272 551 e-mail: niko.t-com. tel/fax. Trg grofa Erdedya 28.t-com.mandica.htnet.htnet. 616 905 e-mail: elizabeta. Dr.t-com. Franje Tuđmana 7 tel/fax.com 44317 POPOVAČA (044) Greblo Vladimir. jb vježbenik 34000 POŽEGA (034) Bagarić Niko.hr Mijo Perić. Kapucinska 25/I. jb prisjednik .arambasic@os. prisjednik Pahović Đordano.biljeznik. jb savjetnik Kokić Anamarija.marta 1. 433 258 e-mail: marija. Trg slobode 3/I.hr Marina Mlinarić. tel/fax. 214 660.mail: simasek. jb prisjednik Deana Matković.ivic. Županijska 13. tel/fax. Kapucinska broj 23/I .hr Marijana Perić. tel/. 621 111 e-mail: biljeznik.biljeznik@zg. 214 661 e-mail: notar.hr Domagoj Brekalo. Ul.hr Sabina Parencan.htnet. jb prisjednik Brekalo Ante. jb vježbenik Dumančić Dragica.verica@gmail. jb prisjednik Šimašek Zlatko.t-com. Hrvatske Republike 31b.hr Sumba Peček.htnet. 621 544 e-mail: jb-marija. 612 281. Trg Joakima Rakovca 5. tel. tel/fax. tel. 428 210 e-mail: jb-tanja. Europske avenije 4. Florijana 6.hr Ljiljana Vodopija.hr Kovačev Tatjana. 670 771 e-mail: vladimir. fax.javni.tea@ka.hr 23290 PAG (023) Škunca Elizabeta.htnet. jb prisjednik Rahela Kovačić. 205 211 e-mail: javni. Jakova Gotovca 13 tel.ante.zderic@gmail.hr 52000 PAZIN (052) Blečić Marija.hr Janjić Dora. jb prisjednik Vedran Borić. 202 204 e-mail: notar-mirjana.ferenc@pu. 272 332. Dragutina Lermana 6 tel. 801 561 e-mail: jburedbam@email. 452 905.Trg Stjepana Radića 4/I.hr 52440 POREČ (052) Ferenc Tanja.hr Tijana Belac.hr Ksenija Hudeček. 629 18 69 e-mail: barbaric.t-com.t-com. Vrt J. Trg slobode 2. tel/fax. jb vježbenik 10451 PISAROVINA (01) Barbarić Petar.brekalo@po. 670 323 e-mail: biljeznik.fax.hr 34550 PAKRAC (034) Grgurić-Rukavina Dubravka. Neretvanskih gusara 12. Trg bana Jelačića 6. jb prisjednik Pavelić-Musa Zdenka.bagaric@po. tel/fax.Starčevića 10.t-com.t-com.

215 625 e-mail: notar-crljenica@pu.hr Andreja Pavleković. jb vježbenik Lovrović Lečić Vera. jb prisjednik Maja Crljenica. jb savjetnik Marin Bartulović. jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik. tel/fax.hr Mladen Meničanin. jb savjetnik Smojver-Bašić Anđelka. Korzo 22. jb savjetnik Andrej Pudelko.Laginje 2. fax. jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić. jb prisjednik Sablić Dorčić Marina. jb vježbenik Krajcar Denis.hr Loris Baričević.hr Marija Butković.javni bilježnik. jb prisjednik Silvija Perišić. jb prisjednik Željko Valenta. 322 922. 323 409 e-mail:notar. fax.hr Danijela Miloš. Korzo 4/II.hr Vedran Franković.hr Željko Bašić. Ante Starčevića 4. Školjić 2. jb prisjednik Amira Predovan.paic-cerin@notar-cerin.hr Sandra Bilić. jb prisjednik Ivan Beletić-Tatić.skira@pu.balaban@optinet. 210 511.htnet.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida.hr Petar Banić. tel.hr Pliško Mirna. jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Banić Miroslav. jb vježbenik Ćuzela Vesna. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri. 339 686.obrovac.pejnovic@ri. 213 097 e.t-com. tel/fax.hr Milena Čehajić. jb savjetnik Martina Klarin. jb savjetnik Perković Divna. Jurja Žakna 4b. tel/fax.t-com.d.t-com. jb savjetnik Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga Užarska 28-30/II. 380 804 e-mail: marina. Rudolfa Strohala 3. jb prisjednik Miroslav Kutlača.legovic@ri. Korzo 18. 494 169 e-mail: biljeznik. 646 200. Flanatička 10. jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora. Ćirilometodske družbe 1. tel. fax. tel. 215311. tel/fax. jb vježbenik Marinković Žaklina. tel/fax. 317 076 e-mail: velibor. fax.cuzela@globalnet.hr Jelena-Kristina Cindrić Bačac. jb vježbenik Grozdanić-Dekleva Marija.t-com.t-com.plisko@hi.hr Danijela Diković Komadina. br. jb prisjednik Danijela Duran Šunić.panjkovic@ri.mail: notarpula@pu. jb prisjednik Nikolina Božić.zaklinamarinkovic@hotmail.perkovic@pu. jb prisjednik Branka Šarić. jb prisjednik Ana Sabljak. 336 727 e-mail: notar. jb prisjednik Kukučka Ivan. 321 052 e-mail: notar. tel/fax.nansi@pu.hr Robert Beletić. fax. jb savjetnik Nataša Babić. M. tel/fax. jb prisjednik Mario Brajdić. jb savjetnik 51280 RAB (051) Radić Ermina. fax. 645 155 e-mail: marijan.t-com. Trg Sv. tel/fax.hr Duško Bambić.htnet. jb savjetnik Obrovac Skira Sonja. tel.Florijana 20. fax. 215 315 e-mail: notar. Kostelgradska 9 tel/fax. jb vježbenik Tena Kopić. 645 062 e-mail: ljiljana.hr Snježana Horvat Paliska.hr Vesna Matković. jb savjetnik Marin Jugovac. 544 755. 214 783 e-mail: notar. Olge Ban 8. 217 505. jb savjetnik Ivan Dobrović. jb prisjednik Kristina Jurčić. Mletačka 2.krajcar@pu.hr Blažeka Ljiljana. jb vježbenik Branka Ramić. tel/fax.htnet.htnet.hr Draženka Pičuljan. Ribarska 2/2. tel.hr Veronika Fućak Zvonarić. 725 498 e-mail: javnibin@inet. Ciottina 5. 317 370.sablic-dorcic@optinet. 522 377 e-mail: jb-mirna.7 tel. jb vježbenik Pejnović Stevan. Glavna 26. Smareglina ul. jb prisjednik . 212 665 e-mail: jbvll@ri. Anticova 9/I.htnet. fax. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri. 217 808 e-mail: notar. tel.com Panjković Velibor. jb vježbenik Legović Gordana.d. Mali Palit bb.blazeka@inet.v.hr Ivan Regvat. tel. tel.grozdanic-dekleva@ri. Korzo 35/I. tel. jb savjetnik Kopić Nansi. 211 260 e-mail:sonja. tel. tel/fax. jb savjetnik Marina Paić-Čerin.htnet.htnet. jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Večerić. jb prisjednik Vesna Perković. tel. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet. Gnambova 2/II. Fiorello la Guardia 25 tel/fax. jb vježbenik Paravić Darko.htnet. 377 884 e-mail: irpaveli@inet. 322 969 e-mail: notar. 522 316 e-mail: notar.t-com.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 71 40323 PRELOG (040) Balaban Marijan. jb prisjednik Marko Vitasović. jb prisjednik Katarina Datković.hr Nada Jovanić.

332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt. Put Petrovca 12/2 tel.. Carera 20. fax. jb prisjednik Andrea Batelić.hr Elvira Belošević.biljeznici.zoran.t-com. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri.hr Ana Podoreški.hr mr. jb savjetnik Čubelić Šimac Sanja. Tomislava 13/I.hr Javorka Zaplatić. jb prisjednik Zujić Rino.t-com.hr Maja Tomazinić Grahovac. S. Ninska 3.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Bračun Miroslav.hr Ana Gerić.vuger@zg.i A. 200 55 52.sc. jb prisjednik Valentin Jakovac. Trg pobjede 19 tel. Matije Gupca 30 tel. Korzo 40. Ul.Posavskog 3 tel. fax. tel/fax. fax. 205 82 99 e-mail: zinka.t-com. jb prisjednik Darja Kaleb Gavran.hr Tatjana Burić. Pavlinski trg 17. Gajeva 35 tel.t-com.biljeznik@sk.hr Mira Relić. S i A. 523 694 e-mail: ivan.hr Leo-Mario Pavić. tel/fax. 410 299 e-mail:nada. Trg dr. 3 tel.hr Eda Biondić.simac.htnet. jb savjetnik 44000 SISAK (044) Briševac Imprić Gordana. jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batušić-Šlogar Zinka .javni.hr Joško Pervan.impric. fax.hr Romac Ana. S. 523 363 e-mail: ivica.delonga@st. tel/fax. fax.hr Dubravka Leljak Hršak.com Marijana Buljan.t-com.t-com.t-com. 200 55 50.Jožinec Ljubica Trg K.htnet. Titov trg 10.cecatka@st.zujic@pu.hr Vrsalović Zoran. jb savjetnik Ana Žigrović. fax. jb prisjednik Andrija Vuger. 823 081. Ninska 1. Trg pobjede 22. jb prisjednik Kraljičković Ivica .htnet. jb vježbenik Kemec Nada . 336 62 10 e-mail: javni. jb vježbenik Ledić Sanja. Vladimira Ruždjaka 8 tel. 522 708. 322 393 e-mail:javni.hr Dragutin Habulin. Radića 1 tel/fax. Krešimira IV br. Trg Lj.Ante Kravar.hr Katarina Oreč.Radića 6/6 tel.Quarantotto bb. jb prisjednik Palinić-Čulin Sandra.t-com.b. tel. tel/fax. tel/fax. Trg Sv. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs.hr Medunić Ruža. P. tel. tel/fax. Trg pobjede 10.ledic@zg.cubelic. 830 008. fax. i A. 522 909 e-mail:gordana. Trg kraljaTomislava 10 tel. jb vježbenik Vuger Ignac.htnet. i A.brisevac.htnet.cergar@zg. 201 02 91 e-mail: milka.mario@sb. 449 498.htnet.t-com. jb vježbenik 52210 ROVINJ (052) Dušić Davor. jb prisjednik Daniela Vuković. fax. jb vježbenik 21230 SINJ (021) Delonga Vladimir.samobor@zg. tel/fax.remenaric@email.ruza medunic@sb.kraljickovic@sk. jb prisjednik Stojanović Natalija. jb prisjednik Marija Čukelj. 449 468 e-mail: mioslav. 521 228 e-mail: j.hr .htnet. 440 616 e-mail: javni biljeznik. 445 805.hr Remenarić Slavko. tel.stojanovic@sk. 840 197 e-mail: rino.bracun@sb. jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpačić Mato.vrsalovic@ri. 205 82 88. jb prisjednik Kristina Župančić. Josipa 9. Karlovačka c.markovic@sk.hr Ana Huserik Zujić.tel.kemec@sb.t-com. Radića 34 tel/fax.t-com. jb prisjednik Čečatka Robert-Anton. 445 833 e-mail: lukacevic. Radića 25 tel/fax. 522 723 e-mail:natalija. 338 72 43.htnet. 2.htnet.biljeznik. tel.biljeznik. 404 140 e-mail: robert-anton. fax.batusic-slogar1@zg. jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir. Franje Tuđmana 7 tel/fax. S.t-com. fax.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 72 Švegović Vesna. 449 467.t-com. 338 72 45 e-mail:biljeznik. 332 65 86.hr Blanka Marjanac. jb vježbenik Čergar Milka. jb prisjednik Zvonimir Bračun. 200 55 17 e-mail: jav. Ul. jb vježbenik Mirjana Škarica. 818 051 e-mail: notar-dusic@pu. jb savjetnik Lukačević Mario.htnet. N. 200 05 82. fax. 825 900 e-mail: vladimir. jb prisjednik Iva Kemec. jb vježbenik Katarina Ivančić. 200 88 28 e-mail: ignac.htnet. fax.hr Domagoj Ocvarek. jb prisjednik Marković Ivan. 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail. 322 211.sanja@sk.hr Morana Erak Dušić. jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frković Gordana .

jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenković Jadranka. Puljiz Zoja. 322 455 e-mail: javni. Posavskog 17/I. e-mail: ervin. 482 509 e-mail: jasna. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st.hr Nenad Bekavac.helena. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st. jb prisjednik Zlokić Ante. jb vježbenik Kekez Nevenka.htnet. jb prisjednik Šuško Ante.hr Šarić Ilija.htnet. jb prisjednik Irena Šimunović. 322 361 e-mail: biljeznik. Kneza Lj.plenkovic@st.htnet. Hrvatske bratske zajednice 3a tel. Domovinskog rata 3. 348043 e-mail: jb-mira. 480 358 e-mail: saric. jb prisjednik Matačić Jasna.t-com.hr Vesna Maretić. tel. Trg Ante Starčevića 14/II. jb prisjednik Kovačević Borica. 339 888.mila. 480 341.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 73 21210 SOLIN (021) Ivančić Marija. tel/fax. Sv.pavlovic@st. Rok bb. fax.jurisic@st. fax. Vladimira Nazora 15 tel. 206 09 37 e-mail: branka. jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmanić Ervin.hr Ivan Rački.kekez@st. 765 547 e-mail: jadranka. tel/fax. 630 555.milic-strkalj@st. tel/fax. jb vježbenik Milić-Štrkalj Zrinka.hr Dunja Brajčić.htnet.v. 212 265 e-mail: nevenka.htnet. preporoda 9 tel/fax.matacic@st.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Rački Branka. jb vježbenik Rubić Mira. jb vježbenik Ivana Brkljačić Malenica. 331 812.biljeznik. Hrvatske mornarice 1B tel. 210 548 e-mail: jb. Škrape 53. tel/fax. 485 255.hr Ivana Barišić. 330 025 e-mail: notar-lucev@si. 13.htnet.biljeznik. jb prisjednik Bradarić Ivan. Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax. 362 497 e-mail: jb-borica.t-com.t-com. jb prisjednik Dragun Helena.susko@hi.t-com. jb vježbenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana. jb vježbenik .Radića 79a. 322 495. tel/fax.hr Ana Vukojević.htnet.hr Marko Vuletin.draun@st.hr Marko Pavičić. A. Mažuranićevo šet. Kralja Zvonimira 75.biljeznik@st.htnet.zoja. jb prisjednik Marinko Šutić. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st. jb prisjednik Igor Buzdovačić. 213 190 e-mail: javnibiljeznik.popovac@st. jb prisjednik Vesna Radovan. 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m. jb vježbenik Popovac Mirjana.kovacevic@st. 380 122 e-mail: notar. tel/fax.htnet. 772 943 e-mail:dalibor. 348 104 e-mail: jb.biljeznik.puljiz@hi. 530 902.nakic@hi.ivancic@st. jb prisjednik Sunčica Vuletin. 339 890 e-mail: teo.bilan@st. rata 27b tel. Mažuranićevo šetalište 14. Velebitska 26.hr Ana Zaninović Popovac. jb prisjednik Jagoda Vuković. fax. Fra Stjepana Zlatovića 18. Domov. sc. 485 776. Klaićeva poljana 3 tel.kuzmanic@st.Starčevića 5. Šimićeva 2. jb prisjednik Lučev Igor. jb savjetnik Pavlović Dalibor.htnet. jb prisjednik Jurišić Boško.t-com.rubic@st.ilija. jb prisjednik Čipčić Mila.hr Damir Mikolčević.htnet.hr Kornelija Valjan.marija.hr Karabotić-Milovac Teo.racki@zg. fax.hr Yvonne Zlatar Šunjić. tel/fax. fax. tel. Obala Hrv. 331 819 e-mail: javni.htnet. Kralja Zvonimira 85.hr Sandra Jelavić. jb prisjednik Vuletin Vojislav.htnet.cipcic@email. Kavanjinova 4 tel.t-com. jb prisjednik Ivana Bradarić. 772 948. jb prisjednik Ivana Miletić. jb vježbenik Ana Čvrljak. nar.hr Snježana Felzer-Puljiz.htnet.bosko.t-com.hr Makelja-Šuljić Jagoda.hr Pero Berić. jb prisjednik Maja Maleš Talaja. 212 096 . tel.htnet.biljeznik. fax. jb prisjednik Lucija Bulja.hr Dražen Makelja. tel/fax.t-com. tel/fax. tel/fax. 213 286 e-mail: javni.hr Matijana Paradžik. Gundulićeva 20. jb savjetnik 22000 ŠIBENIK (022) Malenica Ljiljanka.malenica@si. Ivana Gundulića 44/II tel/fax. tel.karabotic-milovac@st.hr Snježana Ludvajić.t-com.vuletin@si.javni.hr Vesna Ogorevc. tel/fax. Domovinskog rata 11 tel/fax. 321 505 e-mail: jb.hr Neven Nakić. Ratac 2. fax. fax. tel. jb savjetnik Nakić Nevenka.t-com.ljiljanka. 530 988 e-mail:javni.htnet.hr Vinko Bukić.hr Dinko Martinović . jb savjetnik Mr. 347 000 e-mail: jb. S.

htnet.hr Bernarda Meštrović.t-com. J.Tomislava 39 tel.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipović-Kovačić Dubravka. tel.hr Tomislava Komesarović.ranka.htnet. 622 52 77.htnet. 621 38 69. jb savjetnik Martina Ivek.duic@vz. Matije Gupca 1/II. jb savjetnik Štimac Bojana.Antuna Mihanovića 26.107. jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina Željko.mail:notar-marko.hr Andreja Levatić Marin.biljez@vt.hr Ema Nađ.mircetic@zg. jb prisjednik Mirna Rob. 885 397 e-mail: zeljana.koraljka.bojana.gagro@os. 300 552 e-mail: stjepan. jb prisjednik Iva Zadrović.mladineo@hi.com Fabiana Kliman. tel/fax. fax. tel/fax. 625 11 06 e-mail: jb. jb vježbenik Rauš-Klier Zvijezdana.spevec@zg. Franjevački trg 17. jb prisjednik Lana Pavković Rendić.tel/fax.biljeznik.t-com. 623 25 83 e-mail: nives.htnet.com Ana Brezovec. 622 10 97. tel.petar.klier@vz.javni.biljeznik@vt.t-com. fax. jb vježbenik Mirčetić Nives. 211 662. Trg kralja Tomislava 7 tel.hr Lana Mihinjač. 718 088 e-mail: jb.htnet.hr Željka Brlek-Margetić. 338 285. fax. jb savjetnik Sabine Živković.alen. 622 21 23.zanko@st. jb vježbenik Maja Grgurić.sevsek-vajdic@vz. Trg slobode 1 tel. Kapucinski trg 2/I tel.htnet. jb prisjednik Blanka Štivičić.vulic@vu. 211 400. fax. jb prisjednik Ivana Švegar. 650 190 e-mail: jelena. 320 015 e-mail: jagoda.hr Marija Peručić Jošić. 743 464.htnet.htnet.htnet. Trg K.javni. jb vježbenik Duić Melanija. 743 463 e-mail: notarumag@gmail.hr Jasenka Pjevac. tel/fax.hr Maja Gagro Bošnjak. 338 118 e-mail:javni. jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko. 338 050 e-mail:nikola. jb vježbenik Spevec Ranka. Trg kralja Tomislava 10. jb vježbenik Vajcl Alen. jb vježbenik Trstenjak Stjepan. Vrazova 8c tel.dubravka. jb vježbenik Žanko Petar.biljeznik@vz.t-com.benc@vz.htnet. Slavka Kolara 1 tel/fax.hr 42000 VARAŽDIN (042) Benc Rankica. jb vježbenik Maleković Ivan. Šopa 41. jb savjetnik Mađarić Koraljka.stimac@vz.hr Martina Begović. Braće Radića br. fax. 212 214 e-mail: melanija. Šokčevića 1. tel/fax. 663 555 e-mail:notar. 212 558.jurlina@zg. fax. jb vježbenik . fax. Vladimira Nazora 13. tel/fax.htnet. jb prisjednik Sunčica Gložinić. 211 699 e-mail: biserka. jb vježbenik Čmrlec-Kišić Biserka.hr Lidija Metlikovec. jb savjetnik Mendeš Marijan. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk. fax.cmrlec-kisic@vz. jb savjetnik Anita Krvavica.hr Iva Brazda. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus.t-com. jb prisjednik Bojana Štrlek Voćanec. Trg B.hr Danira Margeta-Nuber. Pavlinska 5. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk.hr Jasminka Vrba.vajcl@gmail. 6. jb prisjednik Barbara Viličić. fax.t-com. jb prisjednik Emilija Ivetić. jb prisjednik Jelena Plantak. tel.hr Zvjezdana Tafra Roguljić. 885 330 e-mail: notar. Andrije Kačića Miošića 2 tel/fax. jb prisjednik Anita Lovrić. 622 15 52 e. jb savjetnik Vajdić-Sevšek Jagoda. fax. 201 323. jb vježbenik Martina Galeković.r. 212 812.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 74 21220 TROGIR(021) Biuk Željena. tel/fax. jb prisjednik Ana Pavković.800-635 e-mail: nadj. jb prisjednik Anica Krnić.trstenjak@gmail. Šetalište Stare Isse 2.com Vulić Nikola. Vij.biuk@st.brigade HV 3 tel. Matije Gupca 1/I tel/fax. 726 850 filipovic-kovacic. Anina 2 tel. tel. 300 550.javni.m. jb savjetnik Natalija Kaselj. tel/fax.hr Velebita Erkapić. 212 833 e-mail: jb. Mihanovićeva 2 tel. jb prisjednik Željka Poljak Tuholjak. Trgovačka 1. jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kovač Mirodar.ema. Duga ulica 8. jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica. 210 329 e-mil:madjaric. 650 100. Duga ulica broj 10/I.htnet.htnet. fax. 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg.grgic-notar@email.t-com. 211 400 e-mail: rankica.t-com. fax. tel/fax. jb savjetnik Grgić Jelena.hr Janica Plantak.hr Nikola Perković. N.

t-com.adzija@zg.hr Konstantin Dika.biljeznik.t-com. fax. jb vježbenik Mišković mr. jb prisjednik Mirta Adžija.arambasic@vk. Ul.htnet. fax.t-com. tel/fax. jb vježbenik 52341 ŽMINJ (052) Patricia Pucić. fax. fax. Zagrebačka 15a. 830 130 e-mail: kaludjer.htnet. 279 28 92 e-mail: javni.estera.t-com. Mihovila Klaića 7 tel/fax. tel. jb vježbenik Igor Bojić. jb prisjednik Goran Marčina.kristic@st.hr Ksenija Gambiroža. Trg slobode 1.zvonimir@kr.biljeznik@vu. jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir. jb prisjednik Poljak Estera.bartolek. jb vježbenik . tel.hr Hrvoje Marošević.t-com. 421 278 e-mail: kovacic.hr Duška Uzelac.t-com. sc. 112.miskovic@zd. 441 989 e-mail: jb-boro.hr Pozaić Đurđica.brigade br. 312 166 e-mail:suzana. jb savjetnik 32270 ŽUPANJA (032) Kaluđer Mladen. tel/fax.mladen.hr 10340 VRBOVEC (01) Koretić Dubravka.t-com. jb savjetnik Hrabra Suzana. 846 530 e-mail: biljeznik. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd.htnet. tel/fax. Tržna 12.t-com. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk. Matije Gupca 47/I.hr Grigillo-Ramljak Darija. 314 665 e-mail: notar. Kovačića 2/I tel.htnet.martinic@kr.hr Marija Karalić. 413 304.hr Dragana Marčina. fax. jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanović Aljoša. jb vježbenik 10290 ZAPREŠIĆ (01) Adžija Ivan.300648 e-mail: silvana.grigillo-ramljak@zd. jb prisjednik Ana Ramov. tel.pucic@pu.hr Branislava Jovanović. Tina Ujevića 13.dubravka.hr Sanja Tokić.biljeznik.hr Ana Mikulić. Dalmat.hr Vedrana Kliman. jb prisjednik Ore Vojislav. Veliki Kraj 59. 440 944 e-mail: aljosa. 427 852. tel/fax. tel/fax. tel/fax.htnet. fax. Davor.hr Jadranka Kramar. 331 45 94.hr Mišković Pavica. 331 08 76 e-mail: ivan.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 75 52463 VIŠNJAN (052) Poropat Anka. 466 808 e-mail: javni. 331 45 93 e-mail:javni.pozaic@kr.hr Ivana Gadža Beganović.3. Zrinsko Frankopanska 38 tel.brkic@zd. G.t-com. Stjepana Radića 42b tel/fax.300646. I. Pazinska 2/h. fax. tel/fax.sabora 5.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambašić Boro. jb vježbenik Marčina Vera. 098 448 795 e-mail: ivan. jb prisjednik Filip Zubčić.biljeznik.rata 3 tel.poljak@os. 221 152 e-mail:javni.hr 21276 VRGORAC (021) Kristić Ivan. Ul.grdovic@zd. 467 077 e-mail: djurdjica. Baltazara A. 441 644.htnet.koretic@si.hrabra@zd.biljeznik@vk.javni. Trg Slobode 2. 675 160.hr Podgajski Vlasto. poginulih branitelja bb tel/fax.t-com.htnet.t-com.marcina@zadar.poropat@hi.hr Kolega-Zubčić Alkica. jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martinić Javorka. 231 481 e-mail: emil.t-com. Trg Kralja Tomislava 1.gojanovic@si.Domovin.javni. fax. 331 08 75.t-com. 443 331 e-mail: notar. jb prisjednik Ana Svorcina. 427 854 e-mail: notar.hr Lidija Kolombo.htnet. 319 167 e-mail: pavica. Don Ive Prodana 4.net Jelena Skoblar. jb prisjednik Ivana Stočko. Veliki Kraj 54. 501 197 e-mail: vlasto. tel/fax.biljeznik. tel.podgajski@kr.t-com. Braće Vranjanin 9. Dr Franje Tuđmana 5 tel. jb prisjednik Grdović Silvana.vore@vu. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd. 221 168. 231 383. 441 988. jb savjetnik Kovačić Jelica. jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brkić. Obala Juričev Ive Cote 27 tel. fax.hr Josipa Zubčić. Krčelića 15 tel. Ul.hr Doroteja Mendek. tel/fax.htnet.jelica. jb vježbenik Marošević Kata. jb vježbenik Tereza Jurlina. 213 000 e-mail: darija. Matije Gupca 70 tel. tel/fax.

.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 77 IN MEMORIAM   Želimir Mirić. lipnja 2012. preminuo 15. kolovoza 2012. na Mirogoju u Zagrebu. godini. u 73. pokopana 27. javni bilježnik u miru. iz Vinkovaca. Pokopan 18. javna bilježnica iz Pregrade.  Irma Pavelić.. na gradskom groblju u Vinkovcima. lipnja 2012.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful