Časopis+Javni+bilježnik+br+37

javni biljeŽnik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJEŽNIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 3

Poštovani čitatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga međunarodnog kongresa koji je održan 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, štitila i borila se za interese bilježništva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa značenjem koje javni bilježnici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeću. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako će dovršetkom procesa pregovaranja i utvrđivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno bilježništvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno članstvo Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj bilježničkoj asocijaciji Europe u statusu promatrača od rujna 2004. godine, a već tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobilježnička komora član je Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruživanju i stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih bilježnika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno članstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatrača, a pozivom na Statut CNUE-a predlaže da se na sjednici Glavne skupštine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog bilježništva te da se od strane njemačkog predsjedništva najavi kako će se o tom prijedlogu odlučivati na sjednici Glavne skupštine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: “… prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od strateških ciljeva, a istodobno započinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobilježnička komora, kao punopravna članica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat važnoj asocijaciji. Razdoblje u kojem će kao članica moći glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje će sukladno Statutu moći predlagati i biti birana u tijela CNUE.” Notari Europe, a ovom asocijacijom i naši bilježnici, i formalno se čvrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i međusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeđivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetništva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje, CNUE kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno bilježništvo koje sve više doprinosi svim procesima donošenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zaštite građana. CNUE je tako prisutan u svim političkim i tehničkim pitanjima koja utječu na javnobilježničku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praćenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalaže za izgrađivanje zajedničke europske pravosudne kulture zasnovane na međusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju bilježnika za pravne poslove, vodeći se načelima praktične metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli što se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakšao

Radi toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo”. O teorijskim i praktičnim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini. . bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. što činiti kod ovakvih registriranih partnerstva s međunarodnim elementom kod razvoda braka. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. kojima bi ovaj časopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom veže za javno bilježništvo. U prethodno spominjanoj asocijaciji bilježnika (CNUE) i o učincima europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker. sc. nastavljajući na temu europskog prava. neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. prisjednicima. s javnim bilježnicima. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. prema recentnim istraživanjima. život nosi sa sobom različita životna događanja. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. dr. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. pod mentorstvom prof. piše o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. ukazati na svoje postupke te postupke stranaka. dakle. I kao što je naglasio Tilman Götte. poštovani čitatelji. I dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama.” Bavit ćemo se. Brakovi s međunarodnim elementom. Primjerice. u ovom vremenu mobilnosti gdje različita prekogranična prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava naći ćete u ovom zanimljivom članku. godini: “… bilježništvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jamči pravnu sigurnost. u članku pod istoimenim naslovom. najbržega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. Nastojimo međusobnom suradnjom pronaći praktična pravna rješenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog područja pravde. Gabrijeli Mihelčić koja nas ovaj put podsjeća na nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku. Bilježnici Europe žele ukazati na značaj i vrijednost naše struke za dobrobit svih građana i gospodarstva. Također. smrti jednoga od supružnika. Značajne su riječi na samom početku kako „… javni bilježnik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa. javni bilježnik iz Dresdena. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali našem pozivu i svojim radovima obogatili sadržaj naše edicije. U svom radu fokusirao se na istraživanja s ciljem pronalaženja najefikasnijega. Jedan od redovnih suradnika. predsjednik CNUE-a u 2012. a bilježnici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo. sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu. Mlada suradnica Iva Kemec. Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. Stjecanje. Tatjane Josipović. ovaj put obradio je temu “Zaštita knjižnih prava od nevaljalog upisa”. piše student Emil Cetina. savjetnicima i vježbenicima koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovore mogu stručno obraditi. suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju. poništenju braka. dobitnik „Rektorove nagrade“ za ovaj istraživački rad. polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. Dakle. Naravno. Razmatrajući parnice u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik pri primjeni prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. dr. zajedno sa službama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj. ovlaštenika prava na tu zaštitu. U tom smislu izvanrednu suradnicu našli smo u doc. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zaključku autorica je pregledno sažela tako da se svatko može snaći i uredno izvršiti dostavu pismena. slobode i sigurnosti. Goran Milaković. promjena. odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava i sve ih je više.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 4 život građanima.

hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatrača u Vijeću notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004.g. Oporuka Marice. stoljeća. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. Filipa iz Lodija.. Prema viziji koju je zacrtalo novo Uredništvo. kada je na Generalnoj Skupštini pod predsjedanjem grčkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača. Naša. podsjećamo vas na neka od proteklih događanja. Uza zapis i slike o sjednici Skupštine javnih bilježnika u Malom Lošinju. i ovaj put uz časopis imamo i prilog koji vam može poslužiti u svakodnevnoj praksi. Tilman Götte-a U Zagrebu. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO VIJEĆA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma poštovani predsjedniče Götte. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. kolovoza 2012. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne . Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja. naglašavajući kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a. supruge trogirskog notara Bernarda pok. javnobilježnička prisjednica iz Rijeke o temi: „Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi“. 29. koja je službeno objavljena sredinom 14. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 5 Renata Pražetina Kaleb razmatra pojam “trgovac pojedinac”. dragi kolega. u kratkim vijestima i uz fotografije. tema iz povijesti javnog bilježništva dr. Prilog je priredila Marija Butković. već stalna. Uredništvo časopisa Javni bilježnik Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donošenje Odluke o prijemu u punopravno članstvo CNUE Hrvatska Javnobilježnička Komora Radnička cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEĆE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na pažnju njemačkog Predsjedništva i predsjednika gosp. u ovom broju pregled je oporuke Marice. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost.

. Odluka donese na sjednici Generalne Skupštine CNUE-a dana 14. a istovremeno bi započelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat. Slijedom do sada navedenog. te da se Odlukom Generalne Skupštine CNUE-a. utvrdi da će hrvatski Notarijat postati punopravni član Vijeća notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije . . prosinca 2012. 4.u kojem je po prvi puta. sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju. sa utvrđenom godišnjom članarinom od 23.status promatrača u Europskoj mreži Registara oporuka (ARERT). Europskom vijeću i EU Parlamentu. koja će se održati 14. upućujem izraze našeg osobitog poštovanja.g. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura. prosinca 2012.. U opisanom razdoblju od rujna 2004. do danas. u skladu sa svojim ovlastima. listopada 2012.aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN). . poštovani predsjedniče Götte..000 notara na područiju EU – uključujući i hrvatske notare. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09. mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva.01. kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU: 01. rujna 2012. da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine. sazvanoj za 14. uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeću sjednicu Generalne Skupštine CNUE-a. na kojima se kreirala „notarska politika“ prema Tijelima EU.sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ . 2. da Izvršni Savijet. a to su: . . srpnja 2013.. te se aktivno uključio u važne projekte. kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika. sazvanu za 12. srpnja 2013.g. prosinca 2012. pod Vašim predsjedanjem. U statusu promatrača hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a.800. uvršten na toj web stranici i hrvatski jezik.g. ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u. te Vam dragi predsjedniče Götte u svoje ime. Zahvaljujem njemačkom Notarijatu i njemačkom Predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno članstvo CNUE-a. da se na sjednici Izvršnog Savijeta CNUE-a. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ivan Maleković .g.g. kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve članice CNUE-a. predlažem Vam: 1. kao i Hrvatskoj.g.europski Direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40. Odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4. održani su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Generalne Skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj Notarijata u svim državama članicama.g..JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 6 pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU u svibnju 2004.00 EUR-a.g. raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata – kao promatrača u CNUE-u. temeljem odredbi Statuta CNUE-a. ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih članica CNUE-a.-tu Grupu članica. kao i da se nakon izjašnjavanja svih članica predloži da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod točkom 1. kao punopravni član. a posebice Europskoj komisiji. koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije. 3. Time se – sukladno Statutu CNUE-a. ravnopravno sa ostalim službenim jezicima u EU. stekla status Države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU.

sc. 5 Čl. Prema čl.3. 88/01. još Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2008. listopada 2012. No prije svega treba naglasiti kako „uredna dostava“ ne znači i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadržajem pismena. 57/96.. čl. 2 Narodne novine br. 133. v. st. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovršnom postupku javni bilježnik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na način kako to predviđaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a. 21. javnobilježnička dostava u parničnom postupku. osim u mjeri potrebnoj za razjašnjenje posebnih pravila. inauguriranog u Ovršni zakon2 iz 1996. Pored te funkcije (omogućavanja adresatima da saznaju sadržaj pismena). st. S. a.. dalje: OZ. u st. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno.. ali nije jedina. Tko je proveo i najkraće vrijeme u praksi znade koliko je važna i koliko muke zadaje uredna dostava. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. Informator. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. 10 Inače. Gabrijela Mihelčić Katedra za građansko pravo. OZ-a). 123/08. 176. str. Narodne novine. 1 se stekle zakonom predviđene pretpostavke da adresati budu u mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koje im se dostavlja. M. –– 149. 176..JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 7 Doc. b. na prijedlog stranke. 133. OZ-a kojim je određeno da Zakon stupa na snagu 15. 2011. dr. 8 Narodne novine br. povjere sudovi u parničnom postupku. DIKA. 84/08. ZPP-a kada ima tu dužnost. dalje: ZPP. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci Nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku I. 91/92. 88/05.“ VTS. dostava se obavlja prema općim pravilima o dostavi iz ZPP-a. ibidem. 02/07. 53/91. npr. 133. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Što se tiče primjene i važenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi. Građansko parnično procesno pravo. zakonom predviđenih. 117/03. kako je to npr. za primjenu pravila ZPP-a o dostavi. . 194/03.. Što nas dovodi do pitanja javnobilježničke dostave uopće. g. u ovršnom postupku dostava ima još jednu značajnu ulogu. travnja 2010. Ona samo implicira da je nadležno tijelo dostave poduzelo sve radnje. Pravila ZPP-a vrijedit će u slučaju kada neko pitanje nije uređeno ovršnim pravilima i pod pretpostavkom da ovršna pravila ne određuju drugačije. za sva pitanja u vezi s dostavom u ovršnom postupku primjenjuju ovršnopravna pravila o dostavi. – 364. 1. dalje: OZ/96. 57/11 I 148/11-pročišćeni tekst. Smatra se provedenom danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (čl. 2004. S. OZ-a kojim je određeno da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a. UVOD Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. Zapravo. supstancijalnih učinaka. Ova pravila ne će biti predmet analize. Dostava ili dostavljanje «zakonom je propisana aktivnost nadležnih tijela usmjerena na to da se adresatima pruži mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koja im se upućuju». 371. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovom postupku. 1. dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08. čl. osim odredaba čl. 3. ona stoje u klasičnom režimu općih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali. 356. DIKA. Pž-2215/10 od 9. 2.. V. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovršnom postupku omogućuje i ostvarenje određenih. ZPP-a) riječ je o dostavi koju bilježnici obavljaju u slučaju i pod pretpostavkama predviđenim čl. U radu se ne će analizirati niti ovaj institut. 5998-5999.6 7 Opća pravila koja uređuju dostavu nalaze se u Zakonu o parničnom postupku8 i to u čl. 176. 67/08. a. 151/04. 112/99. dakle. OZ-a određeno je da se pljenidba provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu. st. Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upućuju na primjenu općih pravila). 42/00.. M. 133.4 To je klasična funkcija ili uloga dostave u postupku (v. OZ-a. 367. a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. 3 Narodne novine br. a. 176.10 6 TRIVA. 29/99. 121/05 i 67/08. ZPP-a kojim je uređena tzv.5 Dakle. 173/03. a time i nova pravila koja uređuju dostavu u ovršnom postupku. 88/05. Zagreb. listopada 2012. čl. Među navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz čl. 96/08. OZ-a). U smislu navedene odredbe (čl.. tada nedostaci u dostavi nemaju značenje bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku. ZPP-a. slučaj i što određuje čl. 7 „Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem. nova pravila slijede strukturu i uređenje dosadašnjega ovršnopravnog režima.9 Primarno se. ako nije drukčije određeno. i kao takvog pretočenog u novi OZ. 112/12. Pravila nisu radikalnije izmijenjena. odnosno mjere kako bi 1 Narodne novine br. 4 TRIVA. 42.

281. .. a što je bio i st.-3. st. unutar ovršnopravnih pravila. a koje su se već tada pokazale nedovoljno jasne. 8. te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih bilježnika u ovršnom postupku. 1. 4.d. kada je bilježniku povjereno provođenje određenih ovršnih radnji (npr... Rješenja koja su bila predviđena u čl. Obilježja općeg pravila. a pozivom na čl. 108. kao tijelo dostave. toga članka. 8. Nalaze se u čl. koja proizlazi iz zakonom predviđene ovlasti bilježnicima da postupaju kao ovlašteno tijelo za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. navedene osobe i tijela biti ovlaštena obavljati dostavu. čl. 11 Odredba čl. Promatraju li se samo kroz prizmu bilježničke dostave. OZ/96. Za pitanja javnobilježničke dostave u ovršnom postupku važno je uočiti da položaj i postupanje bilježnika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.d. OZ-a.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 8 Ostavljajući po strani pravila ZPP-a. – 3.12 ovo pravilo vrijedit će i u ovršnom postupku. (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba.. kao nadležni za obavljanje dostave u ovršnom postupku. OZ/96. s posebnim naglaskom na bilježničku dostavu. U tom će se pravcu analizirati opća i posebna pravila.). str. naime.. OZ-a među pravilima koja uređuju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. 8. 133.. pravila su organizirana tako da postoje opća i posebna. OZ/96. Tako Dika govori o tri funkcije bilježnika u ovršnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji. 8 OZ-a. OZ stara je blanketna odredba kojom je određeno da će se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjivati odredbe ZPP-a. imaju samo st. OZ-a sadržana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Dakle. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviđala dostava na oglasnoj ploči odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod određenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su činili st. Građansko ovršno pravo.3. 8. JAVNOBILJEŽNIČKA DOSTAVA U OVRŠNOM POSTUPKU 1. promatrati kombiniranjem više kriterija: a) kriterija adresata dostave. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadrži ih. Zagreb. već to pitanje uređuje čl. d. Prema njemu. 4.. Knjiga I. 8. 1. 1. OZ-a nije homogeno opće pravilo. kako je već navedeno. kada je riječ o uređenje načina dostave određenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave došlo do gubitka nomotehničkoga kontinuiteta između «starih» st.-8. Uz odgovarajuću mjeru prilagodbe. Opće građansko ovršno pravo. st. 1. i dijelom st. ali to nije izrijekom predviđeno ovršnopravnim pravilima. nadležnog tijela uprave. ovakvo uređenje može zbuniti. a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku. ima u parničnom postupku. čl. b) kriterija obavlja li se dostava u ovršnom postupku na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 8. b) funkciji povjerenika suda. OZ/96. ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. čl. 6. . 1. putem javnog bilježnika ili neposredno u sudu. OZ/96. OZ-a.. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li riječ o slučaju: a) kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. st. – 8. 281. da opća pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni bilježnik (ili drugo tijelo ili osoba). Znajući da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u čl. 252. međutim. odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka. 8.. OZ/96. kao novopropisane norme. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovršnom postupku. ZPP-a i određuje da se pismena dostavljaju putem pošte ili određenoga sudskog službenika. OZ-a moglo bi se reći da imaju. općim pravilom o dostavi u ovršnom postupku treba držati pravilo iz čl. dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i 12 Čl. zanimljivi javni bilježnici. koja se ostvaruje u osnivanju i provođenju dobrovoljnoga javnobilježničkoga založnopravnog. Stoga će i u ovom postupku. OZ/96. ponovo. 8. a koja su jednaka novim pravilima). čl. Tim više što je.) dijelom su kolidirala s onima iz čl. pravila iz čl. kada je riječ o pravilima o bilježničkoj dostavi. S tim. pa je ostalo nejasno zašto ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadržaj čl. usporedi li se položaj bilježnika kao tijela (osobe) dostave u ovršnom postupku s onim u parničnom postupku. 8. 21. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim slučajevima kada se bilježnici pojavljuju kao tijelo dostave. M. uočljivo da bilježnik u ovršnom postupku ima drugačiji položaj od onoga što ga. OZ/96. 2007. odnosno sudskog namještenika. Ovim. dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opća ili posebna pravila rješava tradicionalni ključ koji uređuju odnos općih i posebnih pravila. čl. OZ-a. jednako kao i u parničnom postupku. 6. 8. nije završeno raslojavanje općih i posebnih pravila o dostavi u ovršnom postupku. Općenito Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava. a što treba naglasiti. (točnije dijelu st. 1. ili b) kada se dostava obavlja putem javnog bilježnika. 8. 5. OZa.. prodaja nekretnine na dražbi). Odnos ovih pravila. i čl. U st. OZ/96. (kojim je tada bila uređena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih bilježnika povodom prijedloga. i to s obzirom na to komu se u ovršnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadržano je u čl. 252. odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. II. 1. Koja su sve tijela nadležna dostavljati pismena nije određeno OZ-om. a tako je i sada. 8. opća pravila o dostavi iz čl.. Ovdje su nam. dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju bilježnici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Tako je. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. opsežnije izmjene i dopune koje su pretočene u novo ovršno pravilo čl. Odredba čl. 2. značenje općeg pravila. Posljedica je to posebnog položaja koji bilježnik ima u ovršnom postupku. 281. st. odnosno u ostalim ovršnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju.. 8. Narodne novine d. OZ-a Prvo opće pravilo o dostavi. doživjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. st. te c) asekurativnoj funkciji. i 5. čl. 8. – 10. Po ovom pitanju neujednačenost se pojavila i u korelaciji između uređenja iz čl. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku. Za st. 13 DIKA.. 4. Opća pravila iz čl.11 Nastavno će se pravila o dostavi. 21. st. 5. 8.

To vrijedi u slučaju kada je riječ o različitim adresama. Njime se predviđa da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. Pž-1188/06 od 22. primjenjuju se i na dostavu fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. I to: a) bilježnika koji odlučuje u postupku. Što ne znači. trgovci pojedinci. Što znači da se dostava ovršeniku u smislu pravila čl. 2. ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjedištu svoje obrtničke radnje. je li riječ o dostavi ovrhovoditelju. st.obrtnika nalaze na adresi iz ovršnog prijedloga. st. 1. dostava ovršeniku može obaviti putem javnog bilježnika. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 1. a ne neurednoj dostavi. Premda to u samom pravilu ne stoji. dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznačio u prijedlogu za ovrhu. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. 1. – 3. a s obzirom na to kome se dostava obavlja..“ VTS. 8. javni bilježnici. Informator. studenoga 2003. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploči suda ili da uopće nije istaknuto ili sl. ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. 1. pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploče. 8..5579. st. pravilo iz st. odnosno b) drugog bilježnika. 2. nja pismena na oglasnoj ploči. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovršnom postupku ima adresat.1. ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Prema njemu. U st. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedišta upisanoga u upisnik (u slučaju kada je ona različita od naznačene u prijedlogu za ovrhu). prema kojem se način dostave ravna određenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovršnom postupku. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploči vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Riječ je o neposrednoj dostavi. OZ-a. a nakon toga niti na adresi sjedišta upisanog u upisnik. 4.. radi se o neuspjeloj. te 3. naime. Informator.obaviješten«) proizlazi da se prostorije ovršenika . 3. 1. uređena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom. I to: a) kada ona ima svojstvo ovršenika (protiv nje se provodi ovrha). primjenjuje se i kada je riječ o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. već ga može dostaviti putem oglasne ploče suda. trgovcu pojedincu. 2006. te 3.. 2007. Sljedeće opće pravilo o dostavi. 2. Posebna pravila iz čl. 4. lipnja 2004. Pri tome nije od značenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. Dakle. OZ-a U odredbi čl. a kada je riječ o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izriče novčana kazna ili kazna zatvora: 1. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploči suda. 2. „običnim“ ovršenicima. Informator. 2. veljače 2006.obaviješten« ili »stan zatvoren .) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. potom na adresu naznačenu u odgovarajućem upisniku te. 2. st. međutim. Svejedno je. – 4. 1. Pž-6238/03 od 4. Naime. sadržano je u čl. „Dostava rješenja o ovrsi pravnoj osobi. Pž-3694/04 od 8. pravilo iz čl. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. obavlja se na adresi sjedišta upisanoga u upisnik. ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 9 odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. st. Kada je adresa sjedišta upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. 8. zatim na adresu sjedišta iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploči dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. 1. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploče vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 „Ako je dostavnica rješenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraćena sudu s naznakom »obaviješten-nije podigao pošiljku«. 5578 . Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokuša dostaviti na adresu naznačenu na prijedlogu za ovrhu. 5402. st. na zahtjev ovrhovoditelja. 2005. pa se može zaključiti da je dostava pokušana na pravilnu adresu. OZ-a sadržano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. dostava se ne ponavlja. putem oglasne ploče suda. 8. 1.. i st. Pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave 3. nije dopušteno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploči suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno. te ponovno pokušati dostavu rješenja o ovrsi. konačno. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. za zaključiti je da je st. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st. ovršeniku ili sudioniku u ovršnom postupku. Usporede li se pravila iz st. Pravila o dostavi iz st. U slučaju da dostava na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije.“ VTS. i 5. Odnosno ovršenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz čl. OZ-a. 8. i b) kada joj izriče novčana kazna ili kazna zatvora. liječnici itd. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. valjana je u slučaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu. . isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure.“ VTS. 5454. 8. odvjetnici. OZ-a obavlja: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi: 1.14 U slučaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. da nije dopušteno dokazivati npr. c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku.15 Jednako kao i u prethodno navedenim slučajevima. ili b) kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. javnom biljež15 „Ako iz napomene dostavljača (»odsutan . dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. sud nije dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovršenika koja je upisana u registar obrtnika. uređeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. OZ-a određuje da će se na način iz st.

ZPP-a kojim je uređena pravna pomoć koju su sudovi u parničnom postupku. radi naplate predvidivih troškova postupka. st. međutim. b) ako mu nije poznato tko je nadležan obaviti dostavu. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. pri tome ne predviđaju ništa posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. st. te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred općim pravilima. neposrednu dostavu bilježnik može obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu službenom području. st. Najprije treba uočiti da se ova pravila odnose na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. 5. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom bilježniku sredstva za pokriće troškova dostave. Naime. OZ-a bilježnike u ovršnom postupku ovlašćuje samo na tzv. Određuju li posebna pravila drugačije kada predviđaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploči javnog bilježnika i uz tako obavljenu dostavu vežu presumpciju izvršene dostave? Istina. U slučaju da zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti dostavu može: a) ustupiti molbu nadležnom bilježniku. OZ-a usporedno govori o „zamoljenoj radnji“ i „pravnoj pomoći dostave. 6. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. st. 4. OZ-a predstavlja «suženu inačicu» čl. 8. savjetnik i vježbenik (čl.” Potrebno je uočiti da odredba čl. u slučaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću: 1. – 10. OZ-a). na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 8. 5. dok pravila iz čl. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovršeniku. st.2. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatražiti već u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. 3. bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svom uredu. OZ-a s pravilima iz čl. ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 2. – 3. – 3. Jednako kao i u slučajevima iz čl. 8. OZ-a uređena je dostava rješenja o ovrsi ovrhovoditelju. OZ-a uređuju dostavu „posebnim“ kategorijama ovrhovoditelja u svim ovršnim postupcima (dakle. st. 1. 7. te 3. a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobilježnički prisjednik. 8. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz čl.“ Misli se na pružanje pomoći neposredne dostave pismena ovršeniku u postupcima ovrhe. OZ-a. ustupanje radi razmatranja određenog spisa i sl. OZ-a uređuje tzv. 6. st. 6. te 3. odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se. odnose se na dostavu 19 Ova odredba određuje da ovrhovoditelj. 6. 1. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja. Čl. OZ-a U odredbi čl. To bi vrijedilo i u konkretnom slučaju. liječniku. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. st. Treba 16 Zakonodavac je naziva “pravna pomoć dostave. OZ-a). Pravilo iz čl. 281. saslušanje svjedoka. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. da u slučaju kada dostavu obavlja zamoljeni bilježnik. 8. st. I dok sudovi međusobno mogu tražiti poduzimanje određenih parničnih radnji (npr. OZ-a sadržana su posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. Postoji li u jednome mjestu više javnih bilježnika. 8. U odnosu na ove troškove primijenila bi se odredba iz čl. itd. 8. 8.). OZ-a). dakle kada taj bilježnik nije ovlašten obaviti dostavu. vratiti molbu. S druge strane. na zahtjev ovrhovoditelja. Posebna pravila iz čl. treba imati u vidu i da ti troškovi nisu tzv. 281. st. st.18 U slučaju kada dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. OZ-a trebaju se steći određene pretpostavke. 281. odnosno protivnika osiguranja. st. 6. 6. S tim da se troškovi izazvani javnobilježničkom dostavom izravno podmiruju bilježniku koji obavlja dostavu. Izričito je propisano u čl. dužni pružati jedni drugima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 10 niku. 8. 5. 18. Prva od njih je da je ovrhovoditelj bilježniku koji odlučuje u postupku stavio takav prijedlog. 5. Kako bi se dostava obavila putem javnog bilježnika u smislu čl. 2. uočiti. predvidivi troškovi u smislu čl. . kada bi predmetnim pravilima bila uređena ista pitanja. 8. odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika. odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti bilježnika od koga je primio molbu. st. uza zamolbu za dostavu prosljeđuje se bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. pismeno koje treba dostaviti. 14. 8. 281. odvjetniku. pravilo iz čl. čl. te b) s obzirom na određena svojstva ovršenika kao adresata dostave. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 6. odredi ovrha protiv ovršenika. molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika. Vrijedit će predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. Također. i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave). 17 Po svemu čl. «pravnu pomoć dostave».17 Naime. – 10. OZ-a uređuje dostavu i to rješenja o ovrsi „običnom“ ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. – 3. U čl. 8. I predviđaju dostavu: 1. Međutim. st. a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. 179. otpravak kojega dostavlja bilježniku koji ga je zamolio pravnu pomoć dostave (čl. Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaća se javnobilježnička pristojba (čl. 18 Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. st. st. OZ-a i u njoj sadržano pravilo prema kojem se naknada troškova može zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. 6. Dostava se obavlja tako da javni bilježnik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik. troškovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu. Opće pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije riješeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne uređuju drugačije. a ne bilježniku koji odlučuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 281. 1. OZ-a da troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe. bilježnik kojem nisu predujmljena sredstva za troškove dostave nije dužan obaviti dostavu. st. st. javnobilježničku pomoć dostave16 koju su bilježnici dužni ukazivati jedan drugome u ovršnom postupku. 8. zakonodavac ovdje ne određuje. Kakve će posljedice za ovršni postupak (i da li će ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizići iz činjenice što ovrhovoditelj nije predujmio troškove dostave. 7. dostava obavi putem javnog bilježnika. tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. Određeno je da će nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. 8. st. st. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. 281.

na zahtjev ovrhovoditelja. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. svibnja 2007. OZ-a i čl. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. čl. OZ-a. 2. a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. 2009. OZ-a. Dakle. trgovcu pojedincu. putem pošte ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik. OZ-a javni bilježnik je dužan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspješna uputiti ovrhovoditelju 20 „Rješenje o ovrsi može biti dostavljeno ovršeniku putem oglasne ploče samo ako sud odnosno javni bilježnik nema saznanja o adresi ovršenika. premda takvo što ne predviđa čl. na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika. 8. OZ-a. st. i to kao preasumptio iuris et de iure. naime. 281. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. liječniku. 2. st. 6. a u svjetlu pravila iz čl.). OZ-a. 3. može se u odnosu na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zaključiti da se: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi. itd.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 11 posebnog pismena-rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. može se zaključiti da je: a) nakon druge neuspjele poštanske dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. One su u vezi s dvije predmnjeve predviđene u ovim odredbama. te c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. 202. st. Njime je predviđeno da. i 10. st. čl. 281. Prema čl. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. zapravo kaže: „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost …“ . 215. Postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u čl. OZ-a. javnom bilježniku. OZ-a. 1. 8. st. izda potvrdu da je postupak obustavljen. sud odnosno javni bilježnik mora pokušati dostavu i na tu adresu. na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela. Vrijedi. 281. u čl. odvjetniku. bilježnik o toj činjenici dužan izvijestiti ovrhovoditelja. Informator. 4. OZ-a. OZ-a. Predviđena je dužnost bilježnika da u tom slučaju. Važno je da u toj obavijesti bilježnik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviđene u čl. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. Iz navedenog. 8. Bilježnik je u ovim slučajevima dužan do21 Dostava putem javnog bilježnika u OZ-u predviđena je npr. 7. OZ-a. 281. dostava obavlja putem javnog bilježnika (neposredno).20 te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. 7. st. daljnje aktivnosti u pogledu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku doći će u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloži. 8. st. pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom. Ovaj komplicirani hodogram općih i posebnih (i posebnijih pravila) ne završava čl. 4. 281. OZ-a. otpravak kojeg će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave. te e) tu činjenicu bilježnik koji odlučuje u postupku dužan prosuđivati primjenom čl. st. a nakon što je dostava u dva navrata ostala bezuspješna. 9. osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga. 281. 281. st. OZ-a. dostava obavlja: 1. Rekapitulira li se rečeno uz čl. st. ako u tom roku ovrhovoditelj nije od bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. d) zamoljeni bilježnik dužan u slučaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj činjenici obavijestiti bilježnika koji odlučuje u postupku. st. sintezom odgovarajućih pravila čl.“ VTS. 10. predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči. – 4. smatra se da je ovršni postupak obustavljen nakon što istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku. Ne uspije li. odnosno 281. 7. Njome je propisano da će bilježnik. Prva je ona iz čl. 10. neovisno o tome što ta adresa nije adresa ovršenika upisana u sudskom registru. b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana dužan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave. 281. odredba čl. uočiti dio odredbe koji kaže „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju … Znači li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. U skladu s njom. Druga je predmnjeva predviđena u čl. 214. OZ-a. a kada je riječ o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izriče novčana kazna ili kazna. 8. te 3. Pž-4344/07 od 16. siječnja 2008. st. Javnobilježnička dostava – kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem bilježnika21 Kako je prethodno navedeno. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. . 8. 281. st. 5738. Čl. 9. OZ-a. st. U slučaju da je iz vraćene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovršenik odselio. 4. 3. st. u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a iz kojeg proizlazi da će se postupak obustaviti. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku poduzetoj osobnom dostavom putem pošte na adresu iz prijedloga za ovrhu. u slučaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. st. iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju. OZ-a uređuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog bilježnika u slučajevima kada je OZ-om predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog bilježnika. 6. Treba. c) ovrhovoditelj ovlašten zahtijevati da se dostava izvrši ili putem bilježnika koji odlučuje u postupku ili putem bilježnika na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva.

– 3. 133. a pozivom na čl. st. 1. OZ-a. dostava obaviti na način kako to predviđa ova odredba. 8. OZ-a. . ona se treba obaviti na taj način. . liječnici itd. Da bi došlo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke. 8. postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u čl. pa je jasno da se odnosi na oglašavanje u slučajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. To su pravila iz čl. OZ-a. III. Dakle. Naravno. st. . Pretpostavka je za ovu dostavu. Međutim. OZ-a. ovršenika ili sudionika u postupku kao adresatima. pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. iako po svojoj naravi opća pravila. obavlja se na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. javni bilježnici. st. – 3. a samo ako njima nisu uređena određena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne određuju drugačije. . OZ-a. 5. b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom. b. st. OZ-a. odnosno bilježnik na čijem se području nalazi ovršenikova adresa u slučaju kada se nalazi izvan sjedišta bilježnika koji odlučuje u postupku. zakonodavac nije razlučio ovršenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na uređenje koje je predviđeno u čl. – 3. ako za to postoje pretpostavke iz čl. Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku. u skladu s čl. 8. pod pretpostavkom da posebnim ovršnim pravilima nije što drugo predviđeno. st.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 12 stavu obaviti na način kako to predviđaju pravila OZ-a. – 289.. 4.a. OZ-a uputila bi na zaključak da će se u slučajevima kada OZ-om nije predviđena javnobilježnička dostava. 1. b.Najprije postoje opća pravila koja se odnose na sve ovršne postupke neovisno o tome je li riječ o ovrsi koja se određuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. st. 8. OZ-a. na koji način. i 3. obavlja na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik. OZ-a. – 149. I. st. odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi. 1. ništa o tome može li se dostava obaviti putem javnog bilježnika u slučajevima kada OZ-om to nije izrijekom određeno te.Najprije. 4. ovrhovoditelj može predložiti neposrednu bilježničku dostavu ili putem bilježnika 22 Pravilo se nalazi među onima kojima je čl. 1. supra). savjetnik ili vježbenik). Kazano je. – 3. 21. ovog zaključka. ukoliko može. odvjetnici. da pravila iz čl. 8.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. Ne govori se. 1. b. predviđaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 2. 21.Kada je riječ o ostalim kategorijama ovrhovoditelja. isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploči suda. pak. OZ-a uređeno sudjelovanje bilježnika u ovrsi. Dakle. i c) fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. primjenom općih odredbi ZPP-a (čl. 4. Njima je uređena dostava pismena u ovršnom postupku i vrijede neovisno o tome je li riječ o osobi ovrhovoditelja. 133. U navedenom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo- .22 Određuje da se dostava. Ta pravila vrijede samo kada je riječ o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovršnim postupcima koji se vode na temelju ovršne isprave. – 3. 1. odnosno kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. II. Javnobilježnička dostava – kada se OZ-om izrijekom ne predviđa dostava putem bilježnika U slučajevima kada je pravilima OZ-a predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.Posebnim je pravilima određeno. međutim. 1. IV. st. prema odredbi čl. u skladu s odredbama čl. Pravilo se nalazi u čl. st. ZPP-a). a pozivom na čl. dostava se obavlja prema općim pravilima čl. 278. OZ-a koji uređuje nadležnost suda za postupanje u različitim slučajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. b) ako na toj adresi ne uspije. u smislu čl. 1. ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. III. st. ZPP-a. ovršenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom općih pravila o dostavi u parničnom postupku. odnosno primjenom kojih pravila? Primjena čl. odnosno na sve ovrhovoditelje. ako se radi o posebnim kategorijama ovršenika (v. Uređujući u predmetnoj odredbi dostavu ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. međutim. 8. – 149. Odnose se samo na određene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. 2. OZ-a. točnije pozicije ove odredbe u ovršnopravnom sustavu. OZ-a. 287. 133. – 149. 287. dakle kada se tim osobama obavlja dostava. st. ZPPa. Ono uređuje pretpostavke za neposrednu bilježničku dostavu i određuje da dostavu može obaviti neposredno bilježnik koji odlučuje u postupku (kojeg može zamijeniti prisjednik. ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena. ZAKLJUČAK Pravila kojima je uređena dostava u novome ovršnopravnom režimu moguće je grupirati na sljedeći način i zaključno navesti kako slijedi: I. trgovci pojedinci. Da je tome tako proizlazi i iz čl. Opća pravila iz čl. 8. S tim da u slučaju ako ostane dvaput bezuspješna. 8. kada je riječ o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predviđa u čl. kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovršeniku ona se obavlja na način kako je opisano u toč. 1. Svim ostalim ovršenicima. 8. st. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. ovršenike ili sudionike. ZPP-a. 21. 133. naravno. da je dostava u dva navrata ostala bezuspješna te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. OZ-a vrijede za sve ovršne postupke. st.

posebnije od onog iz čl. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. OZ-a jer se odnosi na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. st. st. ZPP-a. OZ-a). OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 7. VI. Ovo je pravilo (pravilo iz čl. . st. te b) da je za provođenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj bilježniku podnio pisani zahtjev. 133. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 1. st. 8. po svojoj naravi. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. ili putem zamoljenog bilježnika. uopće. Prema njemu će bilježnik. 281. odnosno ako ne uspije ni na toj adresi. OZ-a. 4. OZ-a). S tim da će. ZPP-a. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u čl. – 3. 21.Konačno. OZ-a) da je: a) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju. 4. odnosno putem zamoljenog bilježnika (čl. 6. st. 1. st. OZ-a određuje da. – 149. 281. dok se pravilo iz čl. bilježnik rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. 8. ovrhovoditelj ovlašten predložiti neposrednu javnobilježničku dostavu putem bilježnika koji odlučuje u postupku. 281. zatim na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. – 149. nakon dvije uzastopne neuspjele dostave.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 13 koji odlučuje u postupku. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. 1. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. b. st. Dakle. b) Kada je ovršenik bilo koja druga osoba (dakle. st. odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 7. OZ-a. 21. 7. rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. S tim da je. 281. 7. 8. 8. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. st. ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije.Daljnja posebna pravila o dostavi ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u čl. Pravilo čl. – 3. a pozivom na čl. . postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predviđeno je u čl. st. a pozivom na čl. OZ-a. 8. 281. fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovršenik neka od osoba navedena u čl. 4. Dakle. . Pretpostavka je za dostavu rješenja o ovrsi ovršeniku na navedeni način (čl. st. b. OZ-a. st. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. Ona uređuju dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. – 10. V. 133. 1.

Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo. s druge strane. III. Znači li to da bilježnici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pružati svoje usluge izvan teritorija države u kojoj su imenovani za bilježnika? . u nizu odluka vezanih uz pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTIČNOM RADU JAVNIH BILJEŽNIKA Javni bilježnik primjenjuje pravo. Tim je teže osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. Štoviše. sukladno odlukama Europskog suda. bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. U većini država članica stručna kontrola i kontrola pridržavanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadležnost sudova. kako za nacionalne sudove. Takvi „putujući bilježnici“ tada bi zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice. pa time i odgovarajuću primjenu stranog prava. Osim toga. 45. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJEŽNIČKIH POSLOVA Sada ćemo se osvrnuti na učinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju bilježničkih poslova. to ne znači da u pojedinim državama članicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. U članku 45. propisi nacionalnog prava kojima se ograničava sloboda pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana bilježnika u pojedinoj državi članici mjerit će se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju bilježničkog zvanja nužan kako bi se zajamčila pravovaljanost i pravna sigurnost bilježničkih usluga ili proizvoda. Bilježnički posao služi prije svega tomu da se zajamči pravovaljanost i pravna sigurnost akata između privatnih osoba. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik prilikom primjene prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opći interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ograničenja prava na poslovni nastan. Europski sud je. mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se može opisati utjecaj na javne bilježnike i njihov djelokrug rada. UVOD Opisati sve učinke europskog prava na zvanje i posao javnog bilježnika izašlo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige. Preduvjet za to je samo taj da je ograničenje slobode pružanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalaže nacionalno zakonodavstvo primjereno i nužno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. U velikim državama ili državama članicama koje imaju federalni ustroj teško je obavljati efikasnu kontrolu već izvan vlastitog sudskog okruga. U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa i bilježnici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. Uistinu. Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvrđeno je da poslovi koji su u državi članici stalno ili privremeno povezani s obnašanjem javnih ovlasti ne podliježu UoEZ. provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je bilježnik imenovan morala bi obuhvaćati i sadržaj bilježničkog akta. Iz toga proizlazi da time za bilježnike u Europi ne započinje era sveobuhvatne slobode pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. 1 UoEZ. Pod time se podrazumijevaju propisi koji određuju gdje i na koji način bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. To bi iziskivalo previše resursa. presudio da bilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem dopuštenosti pridržaja državljanstva kod imenovanja bilježnika navodi da se bilježničkim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od općeg interesa. Pa ipak. Time može doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacija koje bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije. st. tako i za veliki broj bilježnika koji bi željeli koristiti slobodu pružanja usluga. II.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 14 Michael Becker Javni bilježnik iz Dresdena Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao I. Međutim.

UoEZ međutim ne vodi do toga da vlasnički propisi koji postoje u državama članicama više ne podliježu osnovnim načelima Ugovora. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se može razlikovati od države članice do države članice. zaštiti potrošača i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina. U mnogim je pravnim porecima zaštita od preuranjenih odluka zajamčena time što bilježnik ne smije sastaviti ispravu. U jednom je drugom slučaju Europski sud donio odluku da građanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su stečeni u inozemstvu u matičnim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 15 Države članice stoga su već počele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proširile aktivnosti stranih bilježnika. dok nisu ispunjeni određeni preduvjeti. 58. UoEZ državama članicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasništvu. Razlike između dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. Članak 295. Kao što je poznato. On. Nadalje. To ograničenje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave. ako je to opravdano razlozima navedenim u čl. dakle. kao i učinkovita organizacija takvih poslova. već sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila. dopušteno je da se učinak ugovora zbog zaštite potrošača općenito veže uz sastavljanje isprave od strane bilježnika koji poznaje vlastiti pravni poredak. Značaj njezine primjene sve više raste time što se razabiru i njezini učinci na građansko pravo. Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi učinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. ne smije izlaziti iz okvira onoga što je nužno za ostvarenje tog cilja. 1. UoEZ. nacionalni propis mora biti takav da se njime može osigurati ostvarenje cilja kojemu služi. st. Te presude u odnosu na posao bilježnika potvrđuju da Povelja temeljnih prava ima neposredne učinke na građansko pravo domicilne zemlje. Pridržavanje odredaba zaštite potrošača također je izvorna zadaća bilježnika. uvedeno zbog organizacijskih razloga. Novim člankom 710. Stoga napeto očekujemo ishod. Stoga nadležnim nacionalnih službama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. Stoga će daljnji razvoj ovisiti o tome hoće li se takva ograničenja s gledišta europskog prava smatrati razmjernima. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograničiti nacionalnim propisima. Stoga i u svakodnevnoj bilježničkoj praksi treba voditi računa o daljnjem razvoju prava. Država članica stoga može sama odlučiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi građansko-pravni ugovori polučili učinak. nenavođenje tih dvaju pojmova faktički vodi do toga da osoba ima dva imena. Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. takva regulacija može biti protivna javnom poretku neke druge države članice. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. Budući da je prema francuskom pravu ugovorni odnos između dvije stranke obvezujući i bez da je ispravu sastavio bilježnik. Za razliku od toga. ili kongetnim razlozima koje naleže opći interes. Pa ipak. Tom se odredbom očito htjelo osigurati pridržavanje nacionalnih francuskih propisa o državnoj upravi. Pritom će svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi države ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ograničenje. a samo je učinak na treće povezan sa sastavljanjem isprave od strane bilježnika. Budući da se u konkretnom slučaju prema mjerodavnom pravu riječi “kneginja od” ne smatraju plemićkom titulom. Štoviše. pa stoga i opravdanima. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE Na posao bilježnika ipak sve više utječu druge temeljne norme koje potječu iz europskog zakonodavstva. Zaštita službenog jezika države članice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim korištenjem vlastitog imena na drugom jeziku. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kao primjer za takvo postupanje država članica naveo bih zakon o novom ustroju zemljišnih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u ožujku 2011. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog života. Realno je da zaštitu koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo bilježnici iz vlastite zemlje. To načelno predstavlja veliki nedostatak. zapravo se ne može razabrati na koji bi se način zabranom stranih bilježničkih isprava u zemljišnim knjigama ostvarila efikasna zaštita potrošača. već takve dijelove imena može transliterirati na službeni jezik te zemlje. članak 295. IV. faktički u pravnim poslovima na francuskom tržištu nekretnina vodi do isključenja sudionika koji nisu Francuzi. Građanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih bilježnika u Francuskoj općenito nemaju učinak u zemljišnim knjigama. ili ne protekne rok za premišljanje. U konkretnom slučaju Europski sud je odbijanje nacionalnih službi proglasio razmjernim. Aktualna verzija Direktive o pružanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih bilježnika koji su im povjereni od strane državnih tijela. Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. možemo ustanoviti da su države članice počele revidirati svoje nacionalne propise o vlasništvu. Povelje temeljnih prava Europske unije i člankom 8. ili – ukratko rečeno – mora biti u skladu s načelom razmjernosti. te da njihova zaštita utemeljene člankom 7. To vrijedi prije svega onda kada se zaštita potrošača osigurava propisima čiji su predmet proceduralne odredbe. budući da ne može doći do preuranjene odluke. Kao rezultat možemo predvidjeti da se i kod načelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog bilježnika uslijed toga neće značajno povećati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pružanja usluga. Ono što iznenađuje jest da se ta pitanja ne uređuju u nacionalnim strukovnim propisima. . gdje je u tom trenutku živio. Stoga kod ugovora koje je sastavio bilježnik nije potrebna naknada „cooling-off“ faza. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem službi jedne države članice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog državljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj državi članici.

Međutim. u postupku prethodnog pitanja višeg suda u Berlinu odlučio da one osobe koje se vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjičenih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemačkoj ne mogu biti upisane u zemljišne knjige kao vlasnici. 50. rujna 1968. Pritom mora voditi računa o čl. Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. Na temelju njih se može provesti ovrha u drugoj zemlji. Međutim. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu. 14. Osim toga. Ukoliko se radi o fizičkoj osobi koja nema sjedište u tuzemstvu. ako bi takav učinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. Isključenje pojedinačne isprave iz područja primjene u drugim pravnim porecima. koje potpadaju pod čl. ne utječe na stvarnu dokaznu snagu. 3. a čija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadržaj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadležne službe ili drugog ovlaštenog tijela. Sporazuma o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27. 2 Direktive 2006/70/EZ („politički izložena osoba“). Zasnivanje „poslovnog odnosa“ od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnošću neposrednog pretpostavljenog. priznavanju i izvršenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdržavanje. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i čl. prema kojoj bilježnik osobi čiji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju.2002. 10 Direktive o zaštiti podataka. Tu posebice treba voditi računa o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. dakle tko je fizička osoba u čije vlasništvo prelazi predmet transakcije. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu. Bilježnici imaju specifične obveze vezane uz utvrđivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih slučajeva. to ipak vodi do isključenja stranih bilježnika s pravnih tržišta u drugim zemljama. st. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave. te valja poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije. pravu koje se primjenjuje. Budući da isprave. Članak 48. no nije nužno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. ili tko je fizička osoba na čiju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. Službena obveza utvrđivanja identiteta „ugovornog partnera“ i provjera identiteta ovdje su stavljene u službu borbe protiv pranja novca. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA Pored ovih načelnih pitanja na propise naše struke uvelike su utjecali poticaji koji su došli od europskog prava. a tiču se svakodnevnog rada bilježnika. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra ništetnom. Bilježnici stoga u skladu s čl. ili se pak radi o bliskom članu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona – koliko je poznato – bliska u smislu čl. kao što je poznato. imaju ovršnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvršenje sudskih presuda. Nadalje. Bilježničke isprave koje imaju prekogranični učinak Bilježnik. tako da one mogu postati javne isprave samo ako se uključi služba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajuća ovlaštenja u zemlji iz koje potječu. robe ili druge imovine na osobe osumnjičene za terorizam. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu rođenja. Uredbe o uzdržavanju1 izričito predviđa priznavanje javnih isprava iz drugih država članica. Uredba Europskog vijeća 881/2002 od 27. Pritom se navodi posebna definicija javne isprave.10. Zakonodavstvu u drugim državama članicama je prepušteno da odluči hoće li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv učinak. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdržavanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla. Ta spoznaja znači da će bilježnik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomoć želeći sastaviti ispravu koja bi trebala imati učinak u inozemstvu. 4/2009 Europskog vijeća o nadležnosti. Zaštita podataka Kao što je poznato. bilježnik utvrđuje identitet osobe za koju sastavlja ispravu. ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera. već i u samim ispravama.2007. sastavlja javne isprave. treba odvagnuti hoće li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci će se preuzeti. 2 njemačkog Zakona o javnim bilježnicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu. ili njemu podređenih rukovoditelja. . svrsi obrade za koju podaci služe te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. 4. koja obnaša ili je obnašala važnu funkciju. bilježnik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ući. dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna. to valja razlikovati od prekogranične dopuštenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih bilježničkih isprava. To ćemo pojasniti na nekoliko primjera. 2. Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11. 1. kao što smo pokazali na primjeru Francuske. Pranje novca Trećom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom bilježnici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima uključeni u područje primjene tog propisa. kao što je to slučaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali. kako bi se sud države u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati. 1 Uredba (EZ) br.05. on mora ustanoviti u čiju se ekonomsku korist određeni posao sklapa. zabranjuje prijenos novca.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 16 V. vrijede dodatne obveze brižnog postupanja. osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla.

obrasce predviđene prilozima uz Uredbu. Odabir režima bračne imovine Dana 20. BILJEŽNIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE Međutim. 1 i dalje. Time se. mogu predvidjeti još striktnije formalne kriterije. a Uredba (EU) br. Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija poziva se na bilježnike kada podnositelju zahtjeva izričito dopušta mogućnost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave. vrijedit će dakle njemačko nasljedno pravo. ne samo u domicilnoj zemlji. Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo određuje prema istim pravilima. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeđivanju može odabrati nasljedno pravo zemlje čiji je državljanin.06. godine o statutu Europskog društva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 26. U kontekstu praktičnog rada ovdje su posebice značajne 2 Uredba (EZ) br. 1259/2010) c) pravo mjesta (države) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (čl. 5. c Uredba (EU) br. L 310 od 25/11/2005. bez obzira kojeg su državljanstva. 2. mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati u slučaju rastave ili brakorazvodne parnice. toč. bilježnik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograničnog spajanja poduzeća. Uvođenjem Europskog dioničkog društva2 osnivanjem takvog društva na temelju bilježničke isprave stvara se novi pravni subjekt. U Direktivi o spajanju poduzeća3 iz 2005.2005. na snagu je stupila Uredba (EU) br. U međuvremenu je u bilježničkom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovršnu snagu. međutim. ako oba bračna druga imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici prilikom sklapanja takvog sporazuma. rujna 2005. koji svoje sjedište može premjestiti u neku drugu državu članicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost. ukoliko barem jedan od njih još uvijek tamo boravi (čl. 1) i Prilog I. gdje na temelju njih također mora biti moguća ovrha.2010. Za sve ljude koji trajno borave u Njemačkoj i tamo umru. 50. ovisno o slučaju. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena.09.12. . toč. Hrvat koji se trajno nastanio u Španjolskoj može odabrati hrvatsko nasljedno pravo. 5. u budućnosti će se primjenjivati španjolsko nasljedno pravo. 2157/2001 Europskog vijeća od 8. a služe za ovrhu u inozemstvu. VII. Primjerice. U pojedinim zemlja on čak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje važi za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. 1259/2010 Europskog vijeća za bolju suradnju na području prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. doduše. U tu se svrhu sastavljaju ovršne isprave na više jezika koje u inozemstvu mogu poslužiti kao ovršni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka. godine o spajanju društava kapitala iz raznih država članica . listopada 2001. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu tražiti sukladno čl. Opće pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo države u kojoj se nalazilo zadnje uobičajeno boravište ostavitelja. VI. Time što se u svim državama članicama EU (osim Danske. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograničnih ostavina (ujednačavanje međunarodnog privatnog prava). Uredba o nasljednom pravu Dana 08. već prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika. str. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma. NOVI HORIZONTI ZA BILJEŽNIKE Nedavni razvoj na području sekundarnog prava EU ima znatne učinke na posao bilježnika. pri čemu sporazum mora sadržavati datum i potpis bračnih drugova. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (države) uobičajenog boravišta (čl. Naposljetku. načelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotične zemlje. Europsko vijeće usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 17 Javne isprave koje imaju ovršnu snagu u državi iz koje potječu moraju se priznati i u drugoj državi članici.2012. značaj europskog prava izlazi iz okvira praktičnih pravila struke. ako se u državi članici iz koje potječu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija. toč. tada je dovoljno da se vodi računa o formi propisanoj u jednoj od država članica. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 7. otklanja se problem trenutačne partikularne primjene prava kod prekograničnih ostavinskih postupaka. Države članice. o priznavanju stručnih kvalifikacija – Službeni list br L 255/22 od 30. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla. 4 Ti primjeri potvrđuju da se bilježnicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadaće kod kojih imaju aktivnu ulogu. b Uredba (EU) br. Međutim.Službeni list br.2012. listopada 2005. ako se njegovo zadnje uobičajeno boravište nalazilo u Španjolskoj. st. Nadležna služba države podrijetla na zahtjev stranke koje se to tiče sastavit će izvod iz javne isprave koristeći. 1259/2010) b) pravo mjesta (države) u kojem se nalazilo zadnje zajedničko prebivalište. Ukoliko se uobičajeno boravište bračnih drugova nalazi u različitim državama članicama. ako ne odabere mjerodavno pravo. Kod monogamnih i poligamnih brakova između muškarca i žena stranke od 21. europske norme kojima se građanima EU izričito dopušta mogućnost odabira mjerodavnog prava.06. Tada će se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. 5. već i u državi članici gdje će spajanje poduzeća također imati učinke. 1.

Bilježničke komore koje su članice Vijeća notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali. Europski zakonodavac sve češće poseže za uslugama javnih bilježnika i njihovim proizvodima. Zbog takve komparacija prava bilježnici će se svakako morati suočiti s načelnim problemima i postavit će se pitanje odgovornosti. S obzirom na taj razvoj.eu kojoj mogu pristupiti bilježnici i građani. VIII. uloga bilježnika kao posrednika između građana i prava „na terenu“ bit će sve značajnija. Europsko rješenje o nasljeđivanju. Uredba predviđa tzv. Budući da se na temelju odabira prava u skladu s načelom „sve ili ništa“ primjenjuje pravo određene zemlje. nacionalna rješenja o nasljeđivanju. CNUE je u međuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www. sporazum o nužnom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva. Cilj te mreže je da se kod svih prekograničnih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata članica CNUE-a. 3. Dok smo u prvoj dekadi učinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava.  Kada se ispostavi koje pravo omogućava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja. može očekivati temeljna promjena metoda. Poput Europske pravosudne mreže za suradnju u građanskim i trgovačkim predmetima (EJN). od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. te u tom ugovoru definirati na koji će se način raspolagati nekretninama u Francuskoj. dakle. ili nije nevjerojatno da će se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju. moći dobiti informacije o tomu je li nužna ili moguća forma javne isprave. dakle. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (države). nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nužnom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omogućuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava. Ciljevi Europske notarske mreže (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehničku podršku kod rješavanja prekograničnih postupaka. Te nadalje. čime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. ZAVRŠNE NAPOMENE Na kraju ovog izlaganja možemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u bilježničku praksu. Tu se na 23 jezika mogu naći informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedničku oporuku ili ugovor o nasljeđivanju. primjerice. možda će strateški biti povoljnije odabrati takvo pravo. Uvođenjem opcije odabira prava u građanskom pravu bilježnik čak štoviše postaje motor europske integracije. godine osnovale Europsku notarsku mrežu (ENN). priznaju se u drugim državama članicama u skladu s odredbama Uredbe. On je sada izričito pozvan da državljanima EU kod prekograničnih pitanja u raznim životnim situacijama omogući da uživaju u plodovima integracije. U tom ugovoru o nasljeđivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemačko pravo. a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava. Na temelju te potvrde nasljednici i izvršitelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim državama članicama u kojima vrijedi Uredba. a koji cilj „nije toliko važan“. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvažniji. ili ih još uvijek odbijaju. pružit će se podrška kod potrage za kolegama koji raspolažu odgovarajućim jezičnim kompetencijama nužnim za rješavanje nekog predmeta. Rezultat Slijedom mogućnosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proširene bilježnici će se sada morati pozabaviti jednim pravnim područjem prema kojemu su se do sada ponašali kao maćeha: komparacijom prava. najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi. Tu se.successions-europe. Njemačko-francuski bračni par koji stanuje u Francuskoj sada može pred njemačkim. dati sastaviti ugovor o nasljeđivanju u skladu s njemačkim nasljednim pravom.  U slučajevima kada postoji imovina u inozemstvu. jer su protivni javnom poretku (ordre public). Osim toga.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 18 Učinci te uredbe s gledišta materijalnog prava idu još dalje. sada su bilježnici neposredno uključeni u proces integracije. nasljednici ubuduće neće morati u svakoj državi članici tražiti izdavanje (novog) rješenja o nasljeđivanju. ali i pred francuskim bilježnikom. Osim toga. Naposljetku. Preko nje će se pružati podrška uključenim bilježnicima kod rješavanja prekograničnih predmeta. a kod bračnih drugova i pravo zemlje iz koje potječe supružnik. odnosno postavke koje je dao bilježniku. Bilježnik je. Tako će se preko Europske notarske mreže (ENN). . Europska notarska mreža (ENN) neće preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktički „importiraju“ pravni instituti kao što je zajednička oporuka ili ugovor o nasljeđivanju. već ga treba sagledati i s procesno-tehničkog gledišta. ili će se samo uspostaviti kontakt s određenim kolegom u drugoj državi članici. gdje se nalazi prebivališta ili pravo zemlje čiji je ostavitelj državljanin. uvijek najprije treba postaviti pitanje koji će pravni poredak klijentu omogućiti da u najvećoj mjeri ostvari željene ciljeve. Pritom pojam „optimalno“ ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu.  Kod planiranja ostavine sada će kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent želi ostvariti svojom oporukom. koje ciljeve neće ostvariti. nego su ih čak načelno ili u cijelosti odbijali. primjerice njemačko rješenje o nasljeđivanju. Dakle. to se pravo može se odabrati kao mjerodavno.

propisi o izvlaštenju. prava (npr.. 107/07. 68/98. Svoje tražbine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima. Zagreb.. br.4 U našem pravnom poretku založno pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja tražbina premda promatrajući povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo.. 43. Ovršnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljišnim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK).. 2007. 173/03.. Zajam ili kredit ovlaštena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. 25... Naš pravni poredak sadrži temelje rimskog privatnog prava. 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN). kuće. 17.. razna prava intelektualnog vlasništva. 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao viši rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasništva i prijenosa vlasništva radi osiguranja... Naime. vidi opširnije Gavella.. br. 91/96. pročišćeni tekst 7 NN. 57/96.. 1. Rimsko pravo. 91/96. prava na poslovnim udjelima u nekom trgovačkom društvu i sl. 137/99. Založno pravo. otkud potječe i sam naziv.. Nikola. fiducija u rimskom pravu prethodi samom založnom pravu. 141/06. str.. Fiducija na latinskom jeziku označava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dužnik prenosi svoje vlasništvo na vjerovnika kao osiguranje da će mu vratiti njegovu tražbinu..“1 2. 1992. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na točno određenoj stvari u slučaju da njihova tražbina ne budu po dospijeću ispunjena. 100/04. pročišćeni tekst 8 NN.). 151/04. označava povjerenje. Nikola et al. Takav ciklus kojem nema kraja. ... 42/00. Hrvatski pravni sustav sadrži dva vrlo važna realna instituta kojima se vjerovnici najčešće služe za stvarnopravno osiguranje svojih tražbina. 114/01.. 105. i prijenos vlasništva radi osiguranja. Prema tome. 22/00. prema današnjem hrvatskopravnom uređenju moglo bi se reći da je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja više okrenut prema uređenju založnog prava nego promatrajući cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta. Latinskohrvatski rječnik.). Zagreb. Zagreb.. 1 „Bolje je osiguranje stvar nego osoba. 79/06. Prema svom uređenju posebni propisi ne sadrže posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju već samo općenite norme koje na specifičan način reguliraju pravne režime pojedinih vrsta 4 Gavella. iz kojeg je preuzeta većina instituta. 29/99. Stvarno pravo. Ovo je neizravna posljedica određenih načela i odredbi prema kojima su instituti založnog prava i fiducije komplementarni. podrazumijeva korištenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva. najbržeg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika.. 114/01. a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija. To su založno pravo. povjerenje – Žepić.. 3. stanovi. 88/05. automobili. quam in persona. 5 Vidi opširnije Romac. 224. zemljišta i sl. str. odnosno hipoteka. to mogu biti razne pokretnine (npr. Zagreb. U ovom radu fokus istraživanja u pogledu predmeta kojim se tražbina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i učestale upotrebe pri osiguravanju tražbina. Pomponije u Digesta 50. UVOD Osnovni način funkcioniranja suvremenog tržišnog gospodarstva jest neprestano ulaganje. 2000. Cilj provedenog empirijskog istraživanja jest pronalaženje najefikasnijeg. dionice. Ante. 2. jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti.. 73/00.5 Međutim.. za poljoprivredna zemljišta i za šume). 473.com 2 Fiducija u lat. Prikaz istraživanja sadrži pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraživanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute založnog prava i fiducije. 68/98. 194/03. odnosno smatra se da je založno pravo nastalo na temeljima fiducije. sv..“. 137/99. no jednako tako promatrajući iz perspektive njihovih specifičnosti dijametralno različiti. Milan. motori i sl. Uz opće zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji uređuju različite slučajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr.. br.) te nekretnine (npr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 19 Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti Teorijski i praktični aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini „Plus cautionis in re est.thelatinlibrary.. 1998. http://www. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje tražbine što je moguće bolje osigurati. str. str. zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. OPĆENITO O ZALOŽNOM PRAVU I FIDUCIJI U subjektivnom smislu založno pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje založnom vjerovniku kao svome nositelju pruža ovlast da namiri svoju tražbinu iz vrijednosti nečije stvari ili prava koje služe kao osiguranje ne bude li po dospijeću tražbina ispunjena. tražbine. Uređenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najvećem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV). odnosno fiducija2.

REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA 3. Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasništva radi osiguranja jest što preuzimanje vlasništva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ograničenosti ulaganja u nekretnine. Učestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prošlih godina toliko se promijenio režim realizacije prijenosa vlasnišva radi osiguranja da je došlo do slučajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloženi većem broju prigovora za slučaj realizacije svojih prava. Budući da su odgovore na ovo pitanje dali ovršni suci. čak i retroaktivno. pri čemu se rasprava često iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotični institut. provedeno je malo empirijsko istraživanje. Metodologija koja koristila se prilikom istraživanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika između. pet javnih bilježnika te četiri banke. Struktura pitanja određena je po institutima. intervjua i ankete. Razlog tome jest što je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasništva radi osiguranja izmijenjen na štetu fiducijarnog vjerovnika. njih trideset. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U sklopu obrađivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama. One smatraju kako je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja još uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budući da je u više navrata mijenjan izmjenama OZ što ga je učinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle seže odgovornost predlagatelja osiguranja. te još poboljšana.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 20 nekretnina. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz česte izmjene i dopune OZ. na koja su svoje odgovore dali suci. ZAJEDNIČKA PITANJA (ZALOŽNO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja? Odnos upotrebe založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odražava realno stanje u praksi. Tako su svoje odgovore dala četiri suca. uvijek im preporučaju da zasnuju založno pravo iz razloga što se radi o potpuno jasno uređenom i u praksi provjerenom institutu. Banke su svoje odgovore potpunije obrazložile. a koji se u principu ne razlikuju. Druga pitanja se odnose isključivo na založno pravo. založnog prava i fiducije. banke se moraju pridržavati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograničavaju opseg imovine banke. . dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teško mogu izraziti jednoznačnim odgovorima te nisu prikazana u slikama. 3. Bez obzira što je novelom OZ/05 vraćena prvotna.33%) pokazuje koliko je založno pravo faktično prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama. u 95% predmeta. kategorički rečeno. dok se posljednja pitanja tiču samo fiducije. pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati založna prava na nekretnini. a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati.2. banke).1. Prema tome primjetno je da prijenos vlasništva radi osiguranja ne nudi osobite Slika 1. 3. te se daje sažet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraživanja. studenog 2003. te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom području. Naime. odnosno fiduciji i založnom pravu. dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. Istraživanje je bazirano na upitniku koji sadrži određeni fundus pitanja. U slučaju da im se stranke obrate za savjet sa željom da svoje odnose urede javnobilježničkim aktom. tj. Prijenos vlasništva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8. javni bilježnici te banke. ali su kao što se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo mišljenje. Javni bilježnici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji će se institut upotrijebiti. dok je institut prijenos vlasništva radi osiguranja od 1996. u odnosu na ugovorene prijenose vlasništva radi osiguranja koji su već bili provedeni prije primjene novele OZ/03. a najčešće u smjeru ograničavanja raspolaganja istih.2. Većina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakšeg pregleda. Veoma visok postotak založnog prava (86. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednička u odnosu na fiduciju i založno pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute. suci. odnosno nisu se ponovno počeli ugovarati prijenosi vlasništva radi osiguranja na nekretnini.1. javni bilježnici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja tražbina može se zaključiti da se u znatno većoj mjeri koristi založno pravo. Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlažući da se kod njih gotovo uopće više ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3. Zašto se institut založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja koristi više odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni bilježnici.66%) u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja (13. Na samom kraju nalazi se zaključak provedenog istraživanja.

Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dužnika o osiguranju tražbine založnim pravom ili prijenosom vlasništva radi osiguranja u obliku javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave? Slika 4.10 Dvostruko manji troškovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkog akta potvrđuju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. pri čemu su pravila zasnivanja i realizacije založnih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima načelno prihvatljivija. Četiri ispitanika su odgovorila kako više vjerovnika svoje osigurane tražbine niti jednom nije uspjelo namiriti što u prikazanom grafikonu jasno odražava dominaciju u odnosu na ostale odgovore. dok su javni bilježnici odgovarali vezano za prijenos vlasništva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Pitanje je bilo upućeno isključivo javnim bilježnicima jer u njihovu dužnost ulazi izrada javnobilježničkog akta i solemnizacija privatne isprave. 97/01. pitanje je bilo postavljeno samo javnim bilježnicima. Koliki broj puta se uspjelo više vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane tražbine kod založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Slika 2.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 21 prednosti u odnosu na založno pravo. Pojam više vjerovnika se odnosi na dva ili više vjerovnika odnosno više od jednog vjerovnika. odnosno postoji veći broj vjerovnika. Koliki su troškovi sklapanja sporazuma u obliku javnobilježničkog akta. koje solemniziraju. Suci i javni bilježnici odgovorili su na postavljeno pitanje. jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobilježničkog akta. Naime. unaprijed pripremeljnim ugovorima. a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi9. Ukupni troškovi provođenja postupka namirenja. Namirenje više vjerovnika ‘preko tri puta’ ili ‘do tri puta’ pokazuje kako takvih slučajeva ima ali da je njihova pojava više rijetkost nego pravilo. 16/1. Ono što su napomenuli. Grafički je prikazan primjer odnosa troškova javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se više vjerovnika koji svoje tražbine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti. Slika 3. premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne službe ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne troškove stvaraju javnobilježničkim aktom kada im je dovoljna zaštita pružena u privatnim ispravama. Kao što se iz grafičkog prikaza se može primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobilježničkih akata što nije nimalo neobično s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su troškovi sastavljanja javnobilježničkog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji. Slučajevi u kojim je više tražbina osigurano hipotekom. kamate te glavnica kada se odnose na više vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi . br.. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija troškova ovisi o vrijednosti tražbine te im je stoga bilo teško iznositi određene brojke. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o slučajevima namirenja više vjerovnika što govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane tražbine. pročišćeni tekst 10 Čl. Odgovori sudaca odnose se na založno pravo budući da se namirenje provodi sudskim putem. proporcionalan je s povećanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. Vjerovniku koji se u takvim slučajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik će biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu. Veći dio slučajeva u kojima se sastavlja forma javnobilježnikog akta jest ako su vjerovnici strane fizičke ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najvećem mogućem stupnju zaštite i najstrožoj formi bez obzira na troškove. 9 NN.

Rezultat prosječnog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana. Odgovore na navedeno pitanje dali su javni bilježnici i suci zbog toga što se isključivo kod njih vrši sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina. te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim bilježnikom. Iz grafikona se jasno može vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobilježnički put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje tražbine. a nije brisano prije nego što je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?11 11 Čl. što predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 22 Koliko vremenski traje kod suda. dok se u malim mjestima sporazumi čak više sklapaju pred sudom iz razloga što stranke imaju veće povjerenje u suce te suci u malim mjestima ročište za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta.Svi navedni razlozi jasno upućuju zašto se banke odlučuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina pred javnim bilježnikom budući da je njegov put. 388/5. kako kod navedenog puta postoji veća tehnička fleksibilnost. Javni bilježnici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najviše tri dana. Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe sve do 1. kako se time dobiva ušteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim bilježnikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju. siječnja 2015. kao što je potvrđeno u prijašnjem pitanju. Rezultat odgovora jest prosječan broj dana koji se dobije izračunom odgovora. Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju tražbina sklope pred javnim bilježnikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao što su Zagreb. Banke smatraju da je javnobilježnički put brži i efikasniji. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su veći u odnosu na dane javnih bilježnika. Pri ovakvim odgovorima može se sa sigurnošću reći da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog bilježnika tri dana. ZV Slika 7. a koliko kod javnog bilježnika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina? Upotrebljavate li sudski ili javnobilježnički put za stvarnopravno osiguravanje svojih tražbina? Slika 5. a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici. Rijeka i Osijek. Split. . Sve u svemu kada se dobiveni rezultati općenito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna činjenica da kod suda u vremenski znatno većoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne bilježnike gdje se navedeni sporazum praktički može sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. definitivno brži. iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosječni rezultat od jednog i pol dana. Pitanje je bilo postavljeno isključivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora između suda i javnog bilježnika pred kime žele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju tražbina. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo. Slika 6. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji služi kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma.. dogovor o terminu.

te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora. Grafikon prikazuje broj odgovora. Odgovor ‘nema slučajeva’ dominira u grafikonu. treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane tražbine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore. Međutim.2. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine? Slika 9. ZJB . Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog bilježnika koji navodi kako nijedan javnobilježnički akt koji je sam sastavio kao javni bilježnik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 23 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima budući da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Kao što se iz grafičkog prikaza može vidjeti najmanja vrijednost tražbine za koje se ugovaraju stvarnopravna 12 Čl. Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane tražbine na nekretnini obavlja sudskim putem. 54/ 1. Slika 10. U kojem rasponu se najčešće kreće vrijednost tražbine koja se osigurava hipotekom na nekretnini? Slika 8. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najniži i najviši iznosi vrijednosti tražbine koju se obično ugovara za hipoteku. 3. Iz toga proizlazi kako su rijetki slučajevi u kojima se osigurava tražbina na nekretnini za koju ne vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. Navedeno pitanje bilo je upućeno javnim bilježnicima i bankama. budući da se u sporazume u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrštava clausula exequendi odnosno izvršna klauzula. Prema priloženom grafikonu može se zaključiti kako je praksa različita i kako sve ovisi od slučaja do slučaja. Pretežnost odgovora upućuje na veću vjerojatnost slučajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane tražbine u odnosu na odgovore kako se namiruju. tj. Ugovara li se u principu clausulu exequendi. kod založnog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pružili su javni bilježnici jer su oni moraju primijetiti iznos tražbine budući da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih troškova prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta ili solemniziranja privatne isprave.2. 6.. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno što navodi na zaključak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama. pristanak dužnika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika. što bi moglo značiti da dotični kod kojih je bilo slučajeva savjesno obavljaju svoju dužnost.

o mogućnosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom. odnosno udjele u trgovačkim društvima ili neke slične oblike.00 (deset tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. Prema izraženima iznosima za koje se tražbina osigurava može se zaključiti kako se najčešće radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa građanima. odnosno običnih građana. raspolaže li neizbrisanom hipotekom?13 Koristi li se vlasnik pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14 Slika 12. što je u intervjuu potvrdio i jedan javni bilježnik. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu tražbinu kada stara prestane. Pitanje je postavljeno javnim bilježnicima i sucima koji bi trebali znati što radi založni dužnik ili treća osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon što jedna tražbina prestane a nekretnina je opterećena sa više hipoteka. Prema grafikonu jasno se može vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi.000. preciznije trgovačkih društava. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadrže određeno raspolaganje vjerovnika očita je dominacija 14 Čl. Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. ZV . Iz prikazanog se može vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom. a i ostali uključujući javne bilježnike. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja tražbina jest što im je cijena tržišno prilično stabilna. Pitanje je bilo upućeno javnim bilježnicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni bilježnik navodi kako su postupci upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama često spori i dugotrajni. Slika 13. 348/1. 348/2. tj. Na ovo pitanje također su svoje odgovore dali javni bilježnici te suci. Što se tiče pravnih osoba. Koristi li se vlasnik pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana?15 13 Čl. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga što je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Također nekretnina kao stvar ima gotovo neograničen rok trajanja što sigurno pridonosi njenoj vrijednosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 24 osiguranja na nekretninama jest 10. Ovakve zaključke potvrđuje jedan javni bilježnik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja. odvjetnike i suce također nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati. ZV Slika 11. ZV 15 Čl. Jedan od vjerojatnih zaključaka koji se ovdje nameće jest nedovoljna educiranost vlasnika. oni najčešće zalažu svoja prava.000. Upravo stoga kada bi se vlasnik odlučio na takvo što postupak upisa bi mu otežavao poslovanje jer često zbog poslovnih razloga mora tražiti i brisanje istoga što dodatno produžuje postupak. odnosno nema velikih odstupanja. dok je najviša vrijednost tražbine 135. Najmanji iznos je po prirodi stvari logičan s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu niže vrijednosti u odnosu na nekretnine. Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi slučajevi rijetki. Niti jedan odgovor nije upućen prema slučaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio.00 (sto trideset i pet tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. tj. 347/2.

Četiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja. 298/3.18 jer se obveza brisanja založnog prava ne može upisati istovremeno s uknjižbom tog založnog prava nego tek naknadno nakon što je založno pravo već upisano u zemljišnu knjigu. premda vrlo vjerojatno nije učestalo. ZV 17 Čl. dok negativno odgovara na upis takve zabilježbe u zemljišne knjige. a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabilježbe. 348/2. Odgovori koje su dali suci i javni bilježnici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. Slika 15. bitno je spomenuti kako takvih slučajeva nema puno. Neki od razloga zašto se uopće ni ne ugovara obveza brisanja jest mogućnost upisa hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu stare hipoteke. a navedena grupa ispitanika su bili suci. 347/3. Zaključak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako ugovaranja podzaložnog prava ima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 25 kako ili ‘nema saznanja’ ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. Pogledom na grafikon može se primijetiti kako većina ugovara navedenu obvezu. te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljišne knjige. Odgovori ne upućuju niti na jedan konkretan zaključak. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana založna prava u svoju korist.19 Također razlog zašto se ne ugovara jest što se ta hipoteka može ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. 16 Čl. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes). Međutim. ZV 19 Čl. Koristi li se založni vjerovnik pravom na osnivanje podzaložnog prava na nekretnini?17 Slika 16. ZV 18 Čl. Ovakav odgovor upućuje na zaključak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje tražbine osiguravaju s više nekretnina što povećava vjerojatnost kako će svoju tražbinu po dospijeću moći uredno i po svom izboru namiriti. ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljišnu knjigu. Ugovara li se obveza brisanja založnog prava iz zemljišne knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljišnu knjigu? Slika 14. odnosno slučaj kada više nekretnina zajednički osigurava određenu tražbinu?16 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzaložnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama budući da se sklapa i na založnopravnom osiguranju. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uopće više ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama. U pravilu nemaju saznanja suci budući da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uopće više ne sastavljaju. Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku. budući da sve ovisi o odnosu iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati određenu tražbinu. 315/2. ZV . Ugovara li se simultana hipoteka. S obzirom da je dotični odgovor u manjini nije od posebne važnosti. Neki ispitanici u svojim obrazloženjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza. iako primjećuju da odredba često nedostaje.

a pristaje se na navedeni upis u slučaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. 20 Čl. Pitanje se odnosi isključivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoće li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. ili slučaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos tražbina koje su osigurane založnim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka. Konkretno je ukupno ovakvih slučajeva bilo dva do tri što znači da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. kako su objasnili suci. Tako spominju slučaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu. koji ponekad traje i preko dvije godine. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Jedna velika domaća banka navodi načelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to dopušta s obzirom na zaduženost i stanje otplaćenosti ranije uknjiženih tražbina. Koliko ste dosad puta u založnom ugovoru ovjeravali samo potpis založnog dužnika radi osnivanja dobrovoljnog založnog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su isključivo banke budući da o njima ovisi na koji će način sporazum o osiguranju tražbine biti potvrđen. dosta je dug. Kao što se iz grafikona može primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj dražbi putem suda traje preko godinu dana. a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda između založnih vjerovnika i dužnika te se podnosi sudu na provedbu. Treća banka navodi kako je to iznimka. ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskočila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu između njenih dviju tražbina. ZZK Slika 19. što znači da bi se trebalo doći do određenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao. već ishodio upis u zemljišnoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu. tada se to založno pravo ne briše nego se u zemljišnu knjigu upisuju i ostala založna prava. Iz svega navedenog može se zaključiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 26 Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod založnog prava?20 Slika 18. Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima te bankama budući da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda. . Svoje odgovore banke obrazlažu na primjerima. Drugi slučaj jest kada više vjerovnika financira istog dužnika. imaju višestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. za kojeg je dogovoreno da će biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu. ali kada to čine sve ovisi o prvoj tražbini. 46. Ako je založni vjerovnik. te se postigne dogovor između vjerovnika i dužnika koji će od vjerovnika biti upisan sa založnim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod založnog prava na nekretnini? Slika 17. Četvrta banka spominje kao razloge slučajeve ako je založno pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda služi kao dodatno osiguranje provođenje založnog prava i na drugoj nekretnini koja nije opterećena založnim pravom u korist drugih vjerovnika. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju založnog prava na javnoj dražbi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci. odnosno banke. dok je u više navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja tražbina ne ugovaraju.

Uspijeva li se vjerovnik najčešće u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja? Slika 22. PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo slučajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje. što je vidljivo iz odgovora u 25. u slučaju da je rade. Slika 21. pitanju. što bi u konkretnom slučaju značilo da hipotekarni vjerovnik nema mogućnost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih tražbina. Javni bilježnici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. 3. pošto se radi o fiduciji. banke idu na ovršnu ispravu te se isključivo radi solemnizacija. Banke se očituju kako uglavnom koriste. ali u slučaju da dužnik želi dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost. Prema dobivenim rezultatima teško je navesti jednostrani zaključak.i OZ . da više vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg opterećenja nekretnine. fiduciju po Ovršnom zakonu budući da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis. bankama te sucima. Suci su općenito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotični institut u praksi ne ugovara kod njih.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 27 Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne bilježnike kao osobe ovlaštene da provode izvansudsko namirenje. javnim bilježnicima. Kao što se iz grafikona može vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je više puta pri sklapanju založnog ugovora ovjeravala samo potpis založnog dužnika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. 21 čl. Zanimljivo je spomenuti obrazloženje koje navodi kako najčešće takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se dužniku odnosno založnom dužniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili opterećenja predmetnom nekretninom dok traje tražbina banke. 34/4. ZV 22 čl. 274. kako same navode. Prema prikazu grafikona može se protumačiti kako se zabranu opterećenja nekretnine hipotekom kod fiducije u većini slučajeva ugovara. Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasništva radi osiguranja zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine?22 Slika 20. Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima. Jedno od obrazloženja odgovora u kojem se ugovara zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine jest što banka u tom slučaju ima donekle mogućnost kontrole kod pokretanja ovrhe. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje više vjerovnika nije poznato što upućuje na zaključak.2. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga. što se može zaključiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora. Sudeći prema rezultatima ovisi od slučaja do slučaja hoće li se više vjerovnika uspjeti namiriti.3.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 28 Ugovara li se u principu način korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasništva radi osiguranja?23 Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. odnos aktive i pasive. tj. Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost. 274. odnosno zahtijevalo bi se dodatno provođenje postupka predaje u posjed radi prodaje.h OZ . Bez obzira što se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne bilježnike u razgovoru sa bankama došao sam do još jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom želi potaknuti dužnika da eventualno u kraćem budućem vremenskom periodu vrati dug. 274. Oni koji se možda nadaju da će na ime namirenja tražbine steći vlasništvo nekretnine. Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. Međutim. te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina. 274. tj. bilo bi teško prodati nekretninu. Iz grafikona se može iščitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara. pokretnina. OZ Slika 24. Na ovo pitanje odgovarali su isključivo javni bilježnici te su kao što se može vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno. 277. Prema tome čini se kako je to lakši put ako dođe do prodaje nekretnine po čl. njima nije u prvenstvenom interesu steći vlasništvo nekretnine budući da su oni prije svega kreditna institucija. Koji je najčešći način namirenja prijenosa vlasništva nekretnine radi osiguranja? 25 Čl. Banke uglavnom traže prodaju po čl. odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. pravo pozivanja dužnika da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika?25 Slika 23. raznih udjela). Ovršnog zakona. Ukoliko se dužnik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogućnost da uzme nekretninu za iznos neispunjene tražbine. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja. 274. mora biti usklađen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke.e OZ 24 Čl.f Ovršnog zakona jer im nije cilj steći nekretninu nego dobiti određeni novčani iznos. Ako se tražbina u roku ne podmiri vjerovniku ništa drugo ne preostaje nego se pokušati namiriti iz predmeta osiguranja. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva?24 Slika 25.f Ovršnog zakona jer je istu nekretninu lakše prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje. U slučaju da navedene klauzule nema u ugovoru. Iz priloženog grafikona očito je kako se uglavak o načinu korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara. traže primjenu čl. 277. 23 Čl. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje založni dužnik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban. Gospodarsko iskorištavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u slučaju da se preuzume iskorištavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost.

Odgovore su dali isključivo javni bilježnici. Neki javni bilježnici najčešće provode javnobilježničku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budući da su banke vjerovnici. Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budući da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj dražbi gdje se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 29 pravom. bitno je spomenuti kako će tom prilikom stjecanja punopravnog vlasništva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja što mu također povećava troškove. one koji su ovlašteni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik češće pristaje postati punopravni vlasnik. 277. Prema svemu sudeći vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog bilježnika na jvnoj dražbi u pravilu jest ‘do tri mjeseca’. te banke. Kao obrazloženje navode da dužnik u pravilu kroz to vrijeme pokušava povoljnije prodati predmet osiguranja. Neki od ispitanika nemaju saznanja što također upućuje na činjenicu da se prijenos vlasništva radi osiguranja ili ne ugovara ili dužnici uredno ispunjavaju tražbine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi. one koji se namiruju. Sudeći prema grafikonu teško je dati konkretan zaključak. odnosno vjerovnike. vratiti dug ili postići sporazum s vjerovnikom. Stoga će se većina kupaca.28 Odgovor ‘dosta duže’ ponudio je samo jedan ispitanik iz čega proizlazi da ni navedeni slučaj nije pravilo. OZ 27 Čl. ali bi po logici stvari vjerovnici što je moguće više puta trebali pokušati prodati nekretninu prije nego se odluče na stjecanje punopravnog vlasništva. 97/3. Pitanje se odnosi na javne bilježnike. Međutim. odgovorili su potvrdno da se dužnik koristi navedenim 26 Čl. ‘Do dva mjeseca’ odgovorio je jedan ispitanik što znači da ima slučajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj dražbi izvansudskim putem može obaviti. već više iznimka. najčešće pojaviti na drugoj javnoj dražbi jer se nekretnina na toj dražbi ne smije prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jedini razlog koji se nameće za takav čin jest da vjerovnik ne želi postupak dodatno odužiti jer će mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa. Pitanje se odnosi isključivo na javne bilježnike. 277/7. Slika 27. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasništva radi osiguranja na javnoj dražbi izvansudskim putem odnosno putem javnog bilježnika? Slika 26. bez troškova javnog bilježnika te drugih troškova. ako ih ima. osim jednog koji je odgovorio da nema podataka.c OZ 28 Čl. ali se čini kako to nije pravilo. Koristi li dužnik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja služi kao osiguranje određene tražbine kod instituta prijenosa vlasništva radi osiguranja?27 Slika 28.26 Bitno je spomenuti kako slučajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. Ponuđeni odgovor ‘do mjesec dana’ nije nitko odabrao što implicite upućuje na zaključak kako je to prekratak rok za prodaju. OZ . Vrijeme između dviju javnih dražbi prema odredbama Ovršnog zakona ne smije biti kraće od trideset dana. Svi javni bilježnici.

u protuvrijednosti kuna. Isključiva ovjera potpisa dužnika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakšavanje budućih radnji koje odugovlače postupak. Sljedeće što se može konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka tražbina nesumnjivo više solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji troškovi. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljišne knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljišnoknjižni sud.00 (deset tisuća) EUR.000. Banke prodaju novac i zarađuju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u slučaju da će se morati prije dospijeća namiriti neće imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja tražbine do dana dospijeća. no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja založnog prava pošto tražbina prestane. neposredno provesti prisilna ovrha. premda ne učestalo. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u slučaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu tražbinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Prema tome. bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo korištenja na nekretnini čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja jer im to povećava opseg odgovornosti što ih dodatno opterećuje. Bankama kao vjerovnicima u najvećem je interesu da namire svoje tražbine iz vrijednosti zaloga u slučaju da dužnik nije po dospijeću ispunio svoju obvezu prema njima. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doći na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se što bolje osigurali. Razlog tome je funkcionalno-racionalan. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka. može se sa sigurnošću zaključiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o načinu korištenja nekretnine kod fiducije. onda je prilično jasno kako se radi o osiguranjima koja u značajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina. jer se skraćuje vrijeme kojim bi založni vjerovnik morao tražiti izjavu založnog dužnika ili trećeg o tome da se na temelju navedenih akata može radi ostvarenja dužne činidbe. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja koje se odnosi na založno pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zaključaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljišne knjige koje provodi zemljišnoknjižni sud. Založni dužnik ili treći koji je založio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Iznosi tražbina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izražena su u nemalim iznosima. Stoga se čini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz. Najčešće se radi o slučajevima u kojima ista banka. dok ovo pravilo možda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta.66% (osamdeset šest zarez šezdeset šest posto) upotrebe založnog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja. Mogućnost ubrzanja navedenog postupka možda će opravdati javnoovršiteljska služba čije je formiranje još u tijeku. koji je proizašao iz odgovora svih ispitanika. upisana na prvom i trećem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu. .000. Prijenos vlasništva radi osiguranja ne uključuje prava kojima raspolaže punopravni vlasnik sa svojom stvari. Založno pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljišne knjige a ne prestankom tražbine. a razlog tome jest što banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama može se odvijati na dva načina. nakon dospjelosti obveze. jer ako budu drugi ili treći teže će se uspjeti namiriti. te stoga smatram da se trebaju tražiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86. Založni dužnik ovaj postupak može ishoditi putem suda. dok najviši iznosi sežu najčešće do 135. Međutim. Prijenos vlasništva na nekretnini radi osiguranja pruža vjerovniku ugovaranje ograničenja da istu nekretninu fiducijant dalje opterećuje hipotekom. što potvrđuje činjenica ovisnosti od slučaja do slučaja kada se više vjerovnika uspije u cijelosti namiriti. u protuvrijednosti kuna. U sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja tražbine često se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje opterećenje hipotekom iste nekretnine.3. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i više od dvije godine.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 30 3. Stoga postoji mogućnost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko određenog prava na korištenje nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja određene tražbine. Obveza brisanja se u većini slučajeva ugovara dok se zabilježba te obveze u zemljišnim knjigama u pravilu ne upisuje. želi promjenom prvenstvenog reda preskočiti drugog vjerovnika čija je osigurana tražbina upisana između navedene dvije tražbine banke koja želi promjenu prvenstvenog reda. Kada minimalna vrijednost tražbine koja se osigurava iznosi 10. Izvršna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju tražbina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Prodaja nekretnine koja je osigurana založnim pravom prodaje se putem suda na javnoj dražbi. Prvi takav zaključak jest da se institut založnog prava na nekretninama upotrebljava mnogo više nego fiducija. U slučaju da dužnik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. javnobilježničkim i sudskim. Može se konstatrati da se javnobilježnički put isključivo koristi jer se pokazao brži kada je riječ o velikim gradovima gdje je pravni promet veći a i opterećenost sudova je veća. Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona već radnja koju banke ugovaraju. stoga se banke u pravilu odlučuju na sklapanje javnobilježničkog akta ili solemnizaciju privatne isprave.00 (sto trideset pet tisuća) EUR.

Prema tome provedeno emprijisko istraživanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina već javnobilježnički ured. Zagreb. Kako bi bile sigurne da će njihov novac biti uredno vraćen banke traže određena sredstva osiguranja a među njima posebnu važnost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti. 139/10. Novo ovršno pravo – provedba u praksi. Jednako tako može se reći kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dužnik da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika odnosno čl. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ići u pravcu neposrednog ubrzanja postupka što bi posredno dovelo do veće efikasnosti te smanjenja troškova. čime bi se znatno poboljšao ne samo položaj vjerovnika već i dužnika. te jer mu je.) 31 Vidi opširnije Mihelčić. U slučajevima kada dužnik ne može po dospijeću ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora tražiti adekvatan način kojim će iz predmeta osiguranja namiriti svoju tražbinu. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja tražbina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora.f i čl. Bez odgovora iz prakse teško je reći kojem bi se institutu dala prednost. OZ. br. OZ. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne može zamisliti svoj pogled prema boljoj budućnosti. odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. godine. a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predviđeno je tek 1. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novčana sredstva su najčešće založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine uređeni u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu. Novi Ovršni zakon29 u pogledu uređenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio značajne izmjene. 2011. U slučaju namirenja tražbine iz vrijednosti nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogućnost prodavati nekretninu na dva načina. 3. 277. troškovi i efikasnost kojim će se provesti postupak prodaje 29 NN. Gabrijela.g a drugi po čl. 30 Čl. Međutim.30 Najveća novina koju novi OZ donosi jest uvođenje javnoovršiteljske službe kao glavnog generatora ubrzanja ovršnog postupka. no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasništva već predmetnu nekretninu koja osigurava određenu tražbinu prodaje putem javnog bilježnika na javnoj dražbi. kojeg prava određenih ovlaštenika ostaju tek ‘mrtvo slovo’ zakona budući da nema njihove primjene. 277. OZ. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakšanost puta kojim se traži prodaja nekretnine. br. siječnja 2012. budući da je u području dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provođenje ovrhe sudu i javnim bilježnicima a nije delegirao određene ovlasti javnim ovršiteljima. Instituti založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja nasljeđe su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. 340. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju dužniku je omogućeno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja što on u pravilu i čini ukoliko se traži namirenje iz njegove nekretnine. u: Skupina autora. SAŽETAK Glavna orijentacija tržišnog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti. Iz svega prikaznog čini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljišnoknjižni postupak budući da on neposredno utječe na primjenu određenih odredaba. „Postupci osiguranja prema novom Ovršnom zakonu“. odnosno u navedenom području nije došlo do izmjena. odnosno u međuvremenu vratiti dug. ili postići neki drugi sporazum s vjerovnikom. u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom. Istraživanje o primjeni. no ono što je važno spomenuti.3. 277. 274. Instrumenti kojima se brže i lakše dolazi do novih vrijednosti jest posuđivanje novčanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija. učincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loše strane pojedinog instituta. na što kao krajnju opciju upućuje čl. te pokazala da je hipoteka daleko korišteniji institut od fiducije. te samim time nema mogućnosti da se određena prava kojima ovlaštenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji će biti od koristi istima. To su ubrzanje zemljišnoknjižnog postupka i ovršnog postupka namirenja.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. Slijedom navedenog može se zaključiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji moguće promjene u zakonodavstvu. Svaki od navedenih instituta pruža u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. zakonodavac je očito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poželjno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovršitelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budući da je javnoovršiteljska služba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. Sporost zemljišnoknjižnog postupka jedan je od razloga zbog .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 31 Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju tražbina na nekretninama. Praksa također pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko učestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobilježničkog akta. Naime. 139/10. 274. praksa je odgovorila. Jedan je način prema čl. OZ (NN. kako su banke najčešće vjerovnici. 274. Razlog njegovog postupanja jest u tome što ima mogućnost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja. postavlja se pitanje zašto je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i stručne rasprave.f i 274. Vjerovnik se najčešće koristi prodajom prema čl. Pri tome su mu izrazito važni brzina.1.

Ključne riječi: nekretnina. Istraživanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o troškovima. prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine. Ovršni zakon . brzini. efikasnosti. provedbi. Time se postavlja pitanje pruža li trenutno zakonsko uređenje najbolje rješenje ili postoje bolja rješenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susreće. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska. Provedbom empirijskog istraživanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni bilježnici. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 32 predmeta osiguranja te namirenja njegove tražbine. založno pravo. Dobiveni rezultati mogli bi pripomoći zakonodavcu pri sljedećim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje uređenje. te o razlozima veće upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. suci i banke) dobiveni su pokazatelji koji upućuju na određene probleme u praksi.

prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1. unutar kojih države članice imaju isključivu nadležnost. 9. nesigurnost. zadnji posjet 6.2010 6 OJ C 83/01. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. podijeljene i komplementarne ovlasti. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogućnost različitih rješidbi primjenom često suštinski različitih rješenja nacionalnih zakonodavstava. a za koje moraju biti izričito ovlaštene Osnivačkim ugovorima7. 88. Tako su isključive ovlasti nabrojane taksativno u čl. 3. ovlasti Europske unije su po prvi put doživjele podjelu na isključive. Prema važećim podacima. podijeljene ovlasti su regulirane člankom 4. U daljnjem tekstu bit će riječi o dosadašnjim postignućima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka.000 registriranih partnerstava3. u vrijeme izrade ovog rada. procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. 88. a to su: carinska unija. . Uzimajući u obzir navedeno. s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost. Nadalje. zaštita morskih bioloških resursa. kao što su Švicarska i Cipar. dolazi se do zaključka da Europska unija nema isključive ovlasti uređivati materiju obiteljskog prava. sklapanje međunarodnih ugovora. tzv. u određenim slučajevima. a.com. sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. str. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije poznat oblik udruživanja partnera. kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini 1. Tako značajan broj brakova s međunarodnim elementom te registriranih partnerstva s međunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu naći. kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. Consolidated version of the Treaty on European Union. s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava bračnih drugova te registriranih partnerstva. 2012. nepredvidivost. Unija se obvezala osigurati svojim državljanima područje slobode. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6. dostupno na www. Člankom 3. imaju izrazito velik broj takvih brakova.. zajednička trgovinska politika te. monetarna politika. Naime.3. 3 Idem. godine. Takav prostor moguće je osigurati jedino ako on bude popraćen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao što su spor birokratski aparat. prema recentnim istraživanjima. 2. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes“ and the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. st. broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. Primjerice. poništaj braka. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim. naravno uz 5 Official Journal C 83 of 30. Registrirano partnerstvo s međunarodnim elementom u Europi broji 41. Manje zemlje. materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju područja slobode. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI Brakovi s međunarodnim elementom.000 od ukupno 211. gdje je čak kod polovine sklopljenih brakova prisutan međunarodni element. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uopće ovlašten regulirati materiju obiteljskog prava. uspostavljanje pravila tržišnog natjecanja. u Europi postoji 16 milijuna brakova s međunarodnim elementom2. sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje određenog područja. Primjerice.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 33 Iva Kemec. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. smrt jednoga od supružnika. jasnoća i sigurnost. razvod braka. različitost. nakon Lisabonskog ugovora5. Señor and Mrs. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava. istoga ugovora. a koja se nameću pri reguliranju predmetnog područja. Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4. od 12. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. listopada 2011. vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. Uređivanjem 1 Herr and Madame. registrirano partnerstvo. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. ali europski zakonodavac još uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi riješio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini. str. sigurnosti i pravde.economist. 2. 4 OJ C 83/01.

koje moraju biti kumulativno ispunjene.. Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications. budući da usklađivanjem. Zagreb.com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates. 18. izrazito skromnog sadržaja (svega 15 članaka). It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union. Načelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadržaj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijeći granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivačkim ugovorima. September 1992. a u tom slučaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u slučaju ako je zadovoljeno načelo supsidijarnosti i načelo proporcionalnosti. odnosno navedena odredba Osnivačkog ugovora daje tijelima Europske unije izričitu ovlast koja.become a cross-border relationship. dostupno na <www. Na taj se način smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama međunarodnoga privatnog prava. Rodin: Osnove prava Europske unije. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe. 10 „Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications.. the European Court of Justice has. prosinac 2011. str. str. (npr. 15. daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat će koji stav će zaživjeti. te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (načelo proporcionalnosti).utrechtlawreview. According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe“.. The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. Ćapeta i S. dok pretpostavka učinkovitosti traži da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini država članica. vol. jednoglasno. pravni teoretičari kao što su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak 8 Europska unija je ograničena u svome djelovanju načelom prenesenih ovlasti. ako se odredbe Osnivačkih ugovora protumače na nešto širi način. prosinca 2011. ratificirana je u samo nekoliko država te nije postigla značajnije rezultate. Prema načelu prenesenih ovlasti Unija će djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele države članice u Osnivačkim ugovorima. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretičari dolaze do različitih zaključaka. načelom supsidijarnosti te načelom proporcionalnosti.“ Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May. kako je već rečeno. 162. Potvrda takva stava nalazi se u tome da države članice mogu znatno bolje regulirati kulturološke različitosti koje se javljaju u državama članicama. Drugim riječima. Zagreb. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma. često dolaze do zaključka da je materijalni dio određene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu.org> 11 „Merely because the European Union does not have the express com- ovlaštena uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava. hcch. issuse (December) 2005. Što se tiče mjerodavnog prava. Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haška konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja uređuju utjecaj braka na prava i dužnosti bračnih drugova. held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause. dok s druge strane. dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije. U svakom slučaju.K. niti je svi narodi razumijevaju na isti način. str. lipnja 2011. Zagreb. Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne može biti nadležna uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga što u tom području postoji podijeljena ovlast između država članica i EU-a. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo.net> .ssrn.). nego da se on uređuje na razini Europske unije. Nadalje. upravo Haška konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. prema: Boele-Woelki. (T. Drugim riječima. Iz navedenoga članka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo. takvo uređenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer države članice nisu/ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve propisane Osnivačkim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (načelo supsidijarnosti). Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically . the following view can be taken. odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. UNIFIKACIJA I USKLAĐIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA Cilj unifikacije i usklađivanja obiteljskog prava je ujednačavanje odredaba obiteljskog prava. petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters. s jedne strane pojedini teoretičari tumače da bez izričitih ovlasti u Osnivačkim ugovorima.. 6-7. štoviše.-20. Ta konvencija. 2010. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.-24. Hašku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu bračne imovine13 (u daljnjem tekstu: Haška konvencija). Poštivanje načela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke učinkovitosti. godine donijela novu konvenciju. 9 Ivan Šimović. can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable.). dostupno na <www. nego i regulatori drugih grana prava. definicija braka nije u svim zemljama ista. Ivan Šimović. Stoga je Haška konferencija 1978. str. a što po njemu nije zadovoljeno jer države članice mogu ostvariti višu razinu pravne zaštite u području materijalnog prava od tijela EU-a. dostupno na <www. Luksemburg te Nizozemska. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini država članica ne mogu postići zadovoljavajući učinci postavljeni u Osnivačkim ugovorima. Naime. dok druge ne priznaju itd. but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted. In a number of cases involving these matters. godine. Člankom 81.net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes. for instance. nonetheless. entry into force 1. a posebice unifikacijom dolazi do ujednačavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava. dostupno na SSRN: www. Narodne novine. the freedom of establishment as well as the freedom to provide services. 3. iako različiti u pristupu. Zaključno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suočeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom.: The principles of European family law: its aims and prospects. predstavlja podijeljenu ovlast između država članica i Europske unije. str. Utrecht law review. europski zakonodavac ne nože regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9..JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 34 ograničenja načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. bila je aktualna još u vrijeme Haške konferencije 1905. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. but where the applicable law is based on the habitual residence in question. prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijeće ovlašteno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. UFEU-a ovlašćuje se Vijeće na donošenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. koju su potpisale Francuska. iako do danas u tim državama ona nije stupila na snagu. neke države članice priznaju istospolne brakove. a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivačkim ugovorima. a koje mjere Vijeće donosi u posebnom zakonodavnom postupku. kako međusobno tako i prema trećima12. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position. 21.hcch. which. Teoretičari.

12.2012. to će u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadašnjim prijedlozima Europske komisije te postojećim rješenjima Haške konvencije.)27.. 23. europski zakonodavac 22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction. iz obrazloženja navedenih programa stoji kako istraživanja20 pokazuju da je sve veći broj „parova s međunarodnim elementom“.europa.2005. repealing Regulation (EC) No 1347/2000.3. Drugim riječima. a kasnije Haškim te Stockholmskim programima19 uređenje takvih odnosa postavlja kao prioritet. mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II. jednoglasno. (u daljnjem tekstu: Rim III. dostupno na < http://eur-lex. nego partneri samo .7. u kojem slučaju Vijeće donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku. applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela značajne novine. Iako je prema mišljenju nekih teoretičara17 Haška konvencija neuspješna. uključujući Brisel II.2012. priznanja i ovrhe odluka u slučaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda. Europska komisija je dužna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25. 27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. UFEU-a. priznanja i ovrhe u bračnim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi.). koji zajedno predstavljaju osnovni raison d’être Europske unije. 3. dostupno na < http://eur-lex. bez obzira je li izbor izvršen prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka. bis uredbom uređuje se područje nadležnosti. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Nadalje. Haške konvencije 15 Članak 6. ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od supružnika ima prebivalište nakon braka14. Osim toga. 81. Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se uređuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava.do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> je zbog izraženije mobilnosti njezinih državljana. kojim se ovlašćuje Vijeće na donošenje mjera. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. Ukoliko se Europski parlament složi s nacrtom odluke. pitanje utvrđivanja bračne imovine takvih parova itd.eu> 25 čl. dostupno na < http://eur-lex. pri čemu postoje neke bitne razlike. 4. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ograničen na: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava. Haške konvencije 16 Članak 3. listopada 2003.2003. odnosno glasanje o „nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke)“.eu/LexUriServ/LexUriServ. a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein. određuje mjerodavno pravo u slučaju razvoda i pravne odvojenosti28. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu. kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. Freedom and Security of the European Commission. kao jedan od većih problema također se navode i visoki trošak kojima su takvi parovi izloženi21. commissioned by Directorate-General Justice. mjerodavnog prava. ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije.). godine uputila Vijeću ministara dva prijedloga uredbi: 1. Naime.europa. Prije sklapanja braka bračni drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25. Prijedlog uredbe o nadležnosti. dostupno na < http://igitur-archive.1. Haške konvencije 17 K. odnosno daje prednost prebivalištu prije negoli državljanstvu. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu bračne imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility.2001. zatim smrti jednoga od supružnika.library. prosinca 2010.7. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo područ14 Članak 3.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the “Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements”. primjenjuje se na cjelokupnu imovinu bračnih drugova16. odnosno kako ostvariti ravnotežu između njih. Iz citiranih članka vidljivo je kako je već tada postojalo pitanje je li poveznica državljanstvo ili poveznica prebivalište bolje rješenje. europa. Te uredbe pravnu osnovu nalaze u čl. p. bis Uredba)26 te Rim III. bis Uredbu od 27. a na taj način će osigurati slobodu kretanja kapitala. a koji se razlikuje od razvoda braka po tome što ne dolazi formalno do razvoda. s objašnjenjem kako je bit poveznice da pronađe najbližu vezu između konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava. International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices. dok Rim III. godine Bečkim akcijskim planom18 poziva na uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova. 15. Europska unija još 1998. ocijenjeno je da prebivalište kao poveznica upućuje na pravo za koje je „prirodnije“ da regulira analiziranu situaciju. uslijed čega se postavljaju pitanja nadležnosti.uu. UREDBA I. Brisel II. U vrijeme pisanja ovog rada još uvijek se čeka prvo čitanje Europskog parlamenta.eu/ LexUriServ/LexUriServ. Europska komisija je u ožujku 2011. Mjerodavno pravo. uz uređenje imovinskopravnih posljedica u slučaju razlaza nevjenčanih parova. Takav usuglašeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeću ministara. OJ L 338. koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima.1.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 35 bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja. p. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas više naklonjen. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15. Sukladno tome.1. 2. 20 Eurostat. (u daljnjem tekstu Brisel II. Prijedlog uredbe o nadležnosti. od 20. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments.pdf> 18 OJ L 12. 19 OJ L 53.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012.

Uredba I. 1. kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima bračnih drugova. nakon razvoda braka ili smrti jednoga od supružnika. a ne primjenjuju se na poreze. Iz toga proizlazi da će oni koji budu primjenjivali Uredbu I. Stoga. donošenjem Uredbe o nadležnosti. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38. 36 čl. nego se primjenjuju i na unutarnje situacije. isključena i ocjena prava na stvarima („rights in rem“) te se ta materija i dalje ostavlja državama članicama da je urede. bilješka 22. b) mjerodavno pravo. stvarna prava („rights in rem“) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. on bi se mogao požuriti i podnijeti zahtjev za razvod pred mađarskim sudom (tzv. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova te žive odvojenim životima te ugovorom ili odlukom suda uređuju način života.. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I. 4.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 36 uredio je i područje nasljednog prava. dao je europski zakonodavac uredbama I.30“ Postavlja se pitanje koji sud će biti nadležan u konkretnom slučaju? Je li grčki ili mađarski sud nadležan rješavati imovinskopravna pitanja. the European economic and social committee and the Committee of the regions. odnosno buduće bračne drugove. Odgovor na analizirana pitanja. prema sadašnjim pravilima supružnik koji je bolje informiran može iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom čije pravo njemu ide više u korist. 1. kada se odlučuje o bračnoj imovini.. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najbližeg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u državi članici. Naime. i II. however. isključena su i sljedeća pitanja: poslovna sposobnost supružnika. 34 Ibid. gdje se priznanje traži. nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najviše odgovarao. primjenjuju se na režim bračne imovine33. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rješenja. podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja međunarodnog privatnog prava. valjanosti te priznanja braka. a to su: a) nadležnost suda. 38 Ibid. osigurat će priznanje takvih prava. trgovačka društva koja su osnovali supružnici. ‘rush to court’).7. Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija neće zadirati u materijalno obiteljsko pravo. a) Područje primjene Uredbe I.148. . koji su državljani različitih država članica (slučajevima s međunarodnim elementom). 4. Međutim.1. isključeno i pitanje postojanja. također država članica neće biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. gdje još uvijek svaka pojedina država članica zadržava isključivo pravo regulacije tog područja. 29 OJ C 44. neće odnositi na uređivanje pitanja prava na stvarima. 32 Commission’s communication COM(2011)125 final 33 čl. sudac će morati pronaći najbližu vezu između „trust“ i određenoga njemačkog instituta. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece. pp. smatra da će mu više koristiti mađarsko pravo kao mjerodavno. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izričito uključio u polje primjene situacije koje uključuju sukob prava. darovanje među supružnicima. Europska komisija tumači Uredbu I. They then decide to go and live in Hungary.. U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I. Uredba I. Stoga. budući da nigdje nije izričito propisano da se Uredba I. jer bi se time moglo dirati u stečena prava određenih subjekata. ove uredbe ne daju nam odgovor. primjenjuje samo na „parove s međunarodnim elementom“. Međutim. ako suprug koji ima mađarsko državljanstvo. a koji kasnije može postati podloga za donošenje odluke o razvodu braka. obveze uzdržavanja. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177. U pitanjima bračne imovine Uredba I. Sljedeći primjer ilustrira problem koji se često javlja: „A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years. According to the Hungarian conflict-of-law rule. it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce). morati poznavati i strano pravo kako bi mogli naći zamjenu za određene institute u nacionalnom zakonodavstvu. Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju. p. Npr. 30 COM(2011) 125. već u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I.(1) Uredba I. a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti. gdje je njemačko pravo mjerodavno. Communication from the Commission to the European parliament. Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid. Spomenuto rješenje zahtijeva iznimnu stručnost sudaca odnosno tijela koja odlučuju u ovakvim situacijama.(3) Uredba I. iz primjene Uredbe I.. the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). anglosaksonski „trust“ nije poznat u državama kontinentalno-europskoga pravnog kruga. mjerodavnom pravu.2. c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. kao spolno neutralnu. 1. odnosno utvrđivati bračnu stečevinu. U svakom slučaju ostaje nam da pričekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I.. te na taj način oštetiti drugog supružnika31.2008. te o stvaranju europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29.2011. the Council. nasljedna prava živućega bračnog druga. Uredba I. 1. Amendment 5 i 63. ne primjenjuje se samo na bračne drugove. a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje. 20. U navedenom slučaju. priznanju i ovrsi odluka te prihvaćanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima. Također. str. što znači da se primjenjuje kako na bračne drugove različitog spola tako i na bračne drugove istoga spola32. carinu te administra- tivne stvari34. a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. 35 čl. After two years in Hungary the marriage breaks up. 6-16) 37 Ibid. kako bi se omogućilo supružnicima koji su stekli određena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim državama članicama.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 37

bračnih drugova u odnosu na treće39. Nadalje, definiran je i bračni ugovor kao ugovor kojim bračni drugovi ili budući bračni drugovi40 uređuju imovinskopravne odnose između sebe te u odnosu na treće. Osim toga, u nacrtu izvještaja dana je i definicija „suda“ koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano šire značenje, uzimajući u obzir različite modele rješavanja imovinskopravnih pitanja u državama članicama. U nekim državama članicama sudovi nisu jedina tijela nadležna za rješavanje imovinskopravnih pitanja bračnih drugova, nego su to i javni bilježnici, čija nadležnost se s vremenom širi u sve većem broju država članica i na rješavanje sporazumnih razvoda brakova, rješavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje bračnih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaća sudska tijela te sva druga tijela i pravne stručnjake koji su nadležni u rješavanju imovinskopravnih pitanja bračnih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadležnosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na saslušanje te čije su odluke podložne pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju sličnu snagu i učinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, države članice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih stručnjaka koji su nadležni odlučivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno važenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u državama članicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], što znači da danski, engleski i irski sudovi neće primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno međunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko važenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. počinje se primjenjivati godinu dana nakon što stupi na snagu (čl. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat će se na započete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zaključne sudske nagodbe te odluke donesene nakon početka primjene Uredbe I. Također, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj državi članici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moći će se tražiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadležnosti slažu s onima uređenima u poglavlju II. Uredbe I. Treće poglavlje Uredbe I. primjenjivat će se samo na supružnike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon početka primjene Uredbe I. 4.4. Nadležnost U pogledu nadležnosti jedan od ciljeva je bio omogućiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u slučaju odlučivanja o imovini bračnih drugova nakon smrti jednoga od supružnika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogućnost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini bračnih drugova. Stoga je čl. 3.
39 čl. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. bilješka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. uređeno da će sud koji odlučuje o nasljeđivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti također nadležan za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima bračnih drugova koji su u vezi s već pokrenutim ostavinskim postupkom. U slučaju razvoda braka, kako bi isti sud odlučivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima bračnih drugova, potrebno je da se bračni drugovi o tome izričito dogovore. Takav ugovor može biti zaključen bilo kada pa čak i tijekom postupka. Ako se ugovor zaključuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navođenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U slučaju da bračni drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadležnost se određuje sukladno čl. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov članka 5. glasi: „Nadležnost u drugim slučajevima“, ovaj članak obuhvaća određivanje nadležnosti u svim onim slučajevima koji nisu obuhvaćeni člankom 3. Uredbe I. (nadležnost u slučaju smrti) i čl. 4. Uredbe I. (nadležnost u slučaju razvoda braka, pravnog odvajanja i poništaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, riječ je o slučajevima utvrđivanja bračne stečevine i dr. Europska komisija je predložila slična rješenja koja sadrži i Brisel II. bis Uredba. Nadležni sud će biti sud države članice: a) zajedničkog prebivališta bračnih drugova, podredno; b) posljednjega zajedničkog prebivališta, ako jedan od bračnih drugova još uvijek živi tamo, podredno; c) tuženikova prebivališta, podredno; d) državljanstva oba bračna druga ili u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajedničkog ‘domicile’. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu ispuštena je mogućnost podnošenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogućnost da se nadležnost odredi prema tužiteljevu prebivalištu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome što je redoslijed nadležnih sudova određen na alternativan način, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogućnost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Bračni drugovi također mogu izabrati da bude nadležan sud one države čije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se može zaključiti cijelo vrijeme pa čak i za vrijeme trajanja postupka. U slučaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvještaju predlaže usklađivanje s Rimom III.46.
42 Čl. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvještaja u amandmanu 42., predloženo je da umjesto riječi “ako se bračni drugove slože“, stoji „ako su bračni drugovi izričito ugovorili nadležnost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan način koji oba bračna druga priznaju.“ 44čl. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 čl.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvještaja u amandmanu 43. dodan je poseban članak kojim se uređuje ugovor o izboru nadležnog suda, stranke mogu izabrati nadležnost suda one države čije pravo su odredile kao mjerodavno, kao što je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Međutim, dodan je stavak da takav izbor može biti učinjen najkasnije do početka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadležnost uređena je na način da u slučaju da nije ustanovljena nadležnost sukladno čl. 3., 4. i 5., nadležan će biti sud države članice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba supružnika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadležnost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na području toga suda. U svome nacrtu izvještaja Alexandra Thein predlaže da umjesto „bilo koje imovine“ stoji samo „nekretnina te registriranih pokretnina“47. Iznimno važan dio o nadležnostima uređen je člankom 6. Uredbe I. pod nazivom „forum necessitatis“, odnosno nadležnost u slučaju da sud niti jedne države članice nije nadležan po prethodnim članicama. U tom slučaju nadležan će biti sud one države članice koja ima dovoljno veze s predmetom te će taj sud suditi o bračnoj imovini, ako bi postupak bio nemoguć u drugoj državi ili se ne bi moglo razumno očekivati da se takav postupak pokrene ili završi u drugoj državi. Takva mogućnost svakako je dobra jer štiti državljane Europske unije, tako da se ne dogodi slučaj da niti jedan sud nije nadležan odlučivati o njihovu predmetu. U svakom slučaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, što je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donošenju. U pogledu rješavanja tih pitanja s međunarodnim elementom, situacija je sljedeća. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova s međunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi dužni su primjenjivati svoje nacionalno međunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom određena je opća nadležnost suda, u slučaju da tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadležnost u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova određena je čl. 59. kojim je propisano sljedeće: „U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje uređuju imovinske odnose bračnih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga međunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, uređenog poglavljem III. Uredbe I., najvažnije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, očuvana autonomija stranaka što se tiče izbora mjerodavnog prava (čl. 16.). Bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih mjerodavnih prava, a koje će se primjenjivati na njihovu bračnu imovinu: a) pravo zemlje zajedničkog prebivališta bračnih drugova ili budućih bračnih drugova, ili b) pravo zemlje čije prebivalište ima jedan od supružnika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje čije državljanstvo ima jedan od bračnih drugova ili budućih bračnih drugova u trenutku izbora51. Takvo rješenje daje bračnim drugovima mogućnost izbora mjerodavnog prava države s kojom imaju najbližu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalište ili državljanstvo države čije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba bračna druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava države mora biti i to da jedan od supružnika u trenutku izbora mora imati prebivalište u toj državi ili državljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rješenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ograničenja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave bračni ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo države zajedničkog prebivališta ili pravo prebivališta jednoga od supružnika ili pravo države čiji su državljani. Ako nakon sklapanja braka bračni drugovi promijene prebivalište i državljanstvo, u postupku razvoda odnosno odlučivanja o imovini bračnih drugova primjenjivat će se mjerodavno pravo koje uopće nije u bliskoj vezi sa supružnicima, budući da supružnici nemaju fizički više nikakve veze s državom čije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba supružnika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom međunarodnom privatnom pravu riješila na način da bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da će bračni drugovi donijeti puno promišljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su ušli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s trećima. Naime, svaki treći će razumno i očekivano pretpostaviti da kada ulazi u određene poslovne odnose s bračnim drugovima ili jednim od njih da se na bračnu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo države gdje bračni drugovi prebivaju. Međutim, kako postoji mogućnost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ograničenja, na njihove odnose se
50 Čl. 5. Rim III. 51 Čl. 16. Uredbe I. 52 čl. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

dopušta promjenu, ako dopušta. Također, dodana je mogućnost sastavljanja ugovora u elektroničnom obliku. Bračni drugovi se također mogu dogovoriti kako u slučaju da ne izaberu nadležni sud, da će biti nadležan sud države članice čije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s čl. 17. Uredbe I. 47 Ibid. bilješka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski pročišćeni tekst, u bivšoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1983. 49 Ibid. čl. 46.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 39

može primjenjivati pravo koje uopće nije u najbližoj vezi s bračnim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za poštenoga trećega. Takvo rješenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, što europski zakonodavac svakako nastoji izbjeći pa bi stoga možda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rješenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviđene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga (čime se željelo postići da bračni drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u slučaju da nacionalna zakonodavstva traže ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne traži ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema članku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 bračni ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudačku mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, no koliko je ta mreža od pomoći laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mreža pokriva prava 27 država članica, ne ažurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nečlanice EU-a nisu dostupne te su općenito podaci preteški za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi većoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se bračni drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji će im najbolje obrazložiti pravne posljedice izbora određenog prava. Budući da se nacionalna zakonodavstva država članica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam bračne imovine), možda bi bilo učinkoviti načiniti mrežu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U slučaju propuštanja bračnih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedeća rješenja. Primjenjuje se pravo države: a) prvog zajedničkog prebivališta nakon sklapanja braka, podredno; b) zajedničkog državljanstva u vrijeme braka, podredno (neće se primjenjivati ako supružnici imaju više od jednoga zajedničkog prebivališta); c) s kojim supružnici zajednički imaju najbližu vezu, uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za određivanje mjerodavnog prava je „prvo zajedničko prebivalište“. Postavljajući ovakvo rješenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajući u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 čl.17 Uredbe I.

život bračnih drugova59. Očito je da se takvim rješenjem upravo dolazi do suprotnih učinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u slučaju promjene prebivališta izvan države prvoga zajedničkog prebivališta navedena poveznica neće upućivati na pravo najbliže veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvještaja60 prednost daje „zajedničkom prebivalištu u vrijeme braka“ ili „prvom zajedničkom prebivalištu nakon sklapanja braka“. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje će se primjenjivati u slučaju da bračni drugovi tijekom braka promijene prebivalište nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivališta, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivališta. Rim III. svakako pruža jedno od boljih rješenja kada daje primat poveznici „prebivalište bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka“ podredno „posljednje zajedničko prebivalište, uz uvjet da prebivalište nije prestalo prije više od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od supružnika i dalje tamo prebiva“. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je težak zadatak – kako pronaći poveznicu koja će predstavljati najbližu vezu između konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka određuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvještaja predlaže da se zadrži uređenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budući da je riječ o izrazito kompleksnom postupku te je pokušala inkorporirati odgovarajuće odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. – Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA
Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja uređuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehnički, dvije uredbe koje uređuju istu materiju nisu bile potrebne, budući da su rješenja gotovo identična. Objema uredbama uređeni su nadležnost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o području primjene te pojedine odredbe koje se specifične za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je više političkog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno čl. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeću ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Riječ je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto značenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbračne zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno čl.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. bilješka 22., Amendment 58 61 Ibid. bilješka 22., Amendment 31.a – 31.o

otvaranjem tržišta i migracijama državljana Europske unije uvjetovana najčešće mjestom rada. te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rješenjima na razini Europske unije. neovisno o tome hoće li do toga doći materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni način. Obiteljskog zakona. dostupno na www. odnosno različitom od mjesta zasnivanja braka i sl. Europska komisija uputila je Vijeću ministara dva prijedloga o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadležnosti. Naravno. izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u „nacrtu odluke Europskog parlamenta“ obratila je pozornost na većinu nedostataka Uredbe I. proizvela i daljnji učinak – organizacija života u mjestu različitom od mjesta rođenja. 1/2012. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlaštena regulirati obiteljsko pravo. mjerodavnom pravu. ZAKLJUČAK U okolnostima željenog ostvarenja četiriju sloboda Europske unije. primjerice. postoje parovi koji žele živjeti zajedno. sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u slučaju razvoda braka ili prestanka izvanbračne zajednice i utjecaja tih pravnih činjenica na imovinu bračnih ili izvanbračnih drugova. i II. izgleda. eur-lex. ali koji ne žele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zaključak da će goruća pitanja europskog zakonodavstva u području obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajućem aktu. žele neformalnu zajednicu. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti traže da se pravna pozicija pojedinca. te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki državljanin Unije može pravodobno i na nedvosmislen način izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje će proizvesti migracija u drugu članicu Unije. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. Međutim. pred institucijama Europske unije se 62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction. dolazi se do zaključka kako o svim analiziranim pitanjima još uvijek ne može biti načelne suglasnosti jer ne postoji jasno određenje pojmova braka. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. i II. je nemogućnost izbora mjerodavnog prava. rješenje. Vienna. 31 May 2011. ako žele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne žele sklopiti brak. Partneri. moraju registrirati svoje partnerstvo. Uredbe koje u značajnijem dijelu uređuju istu materiju. zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. Analizom Uredbe I. uvažavajući u svemu Lisabonskim ugovorom uređenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji. naravno. Europska unija prema UFEU-u ima izričitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava. Povelje o ljudskim pravima)62. Kako bi se doskočilo problemu osmišljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija.eu. Budući da još uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlaštena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava. 6. bračne imovine itd.europa. kao razlog isključenja mogućnosti izbora mjerodavnog prava te također ističe da takvo uređenje nije u skladu s načelom jednakosti (čl. 20. Uredba II. determinirana pravima stečenima u pravnim sustavima jedne ili različitih država članica. S prethodnim u vezi. izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine ili kraće. . dok partneri koji ne žele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. 21. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o bračnoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadležnosti. Ta sloboda je. u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja. još će malo pričekati. Naime. sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s međunarodnim elementom. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (čl.. Međutim.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 40 3. Stoga je od iznimne važnosti njihova unifikacija. Jednostavnije. državljanstva. pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbračnu zajednicu. donesene su odvojeno iz političkih razloga. prebivališta. koje u slučaju ispunjenja životnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbračnu te izvanbračni drugovi imaju sva prava i obveze kao bračni. Kako je izloženo. Naime. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. dok za uređenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izričitih ovlasti. Drugima riječima. pojedine države članice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se očekuje da se one neće pozitivno očitovati o tim prijedlozima u Vijeću ministara. očuva. Europska agencija za temeljna prava zaključuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. unifikacija i usklađivanje. regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne važnosti u pogledu „najosjetljivije“ od svih – slobode kretanja ljudi. što su preduvjeti cjelovitih rješenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. nalazi zadatak. predviđa kao mjerodavno pravo. ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

a on to uistinu nije3 ili nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit. 3 Npr. ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima2 nisu sadržavale posebne odredbe o brisovnoj tužbi. kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi. broj 146-LIII iz 1930.. izvlaštenjem 5 Npr. neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 41 Goran Milaković. No zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja. ali pravni poredak radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji. . konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zaštiti. u sudskoj praksi je zamijećeno da se ponekad ne pravi razlika između ove dvije vrste tužbi. ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjižbu ili je stjecatelj treća osoba koja u tom slučaju ima drugačiji pravni položaj. 3. nevaljani upis. promjena. zastara. broj 53/91. Kada dođe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjižnog prava ima pravo tražiti sudsku zaštitu ovog svog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. 4. Činjenica upisa ne čini to pravo istinitim. ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po službenoj dužnosti. ovisno o tome radi li se o deklaratornoj. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva i rokove zastare. Do povrede knjižnog prava može doći nevaljanim upisom prava vlasništva u korist druge osobe. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama.). Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjižnog prava. ali i podnošenjem brisovne tužbe. Tužbom za brisanje nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati brisanje nevaljane. a za razliku od ovih postupaka u zemljišnoknjižnom postupku donosi se rješenje o uknjižbi te se prije njegove pravomoćnosti provodi to rješenje pa dolazimo do toga da prije pravomoćnosti rješenja ono proizvodi određene pravne učinke. brisanje upisa prava vlasništva. UVOD Stjecanje. Sudska zaštita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tužbom prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama.. nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slično. kakvo je bilo 1 Službene novine. da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjižen. sada kao neistinito. KLJUČNE RIJEČI Brisovna tužba. jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti4. Brisovna tužba sadržajno predstavlja zahtjev za zaštitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr. sudac Županijskog suda u Bjelovaru Zaštita knjižnih prava od nevaljanog upisa Zaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova. nasljeđivanjem ili na temelju zakona5. kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tužbe različito određeno. dosjelošću 1. Taj postupak je specifičan u odnosu na druge sudske postupke. čime je dosadašnje pravo prestalo. SADRŽAJ BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Neistinit upis može nastati na dva načina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava. Naime. prijenosom tereta ili njegovim brisanjem. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine. NORMATIVNO UREĐENJE PRAVA NA BRISOVNU TUŽBU Prije stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama postupanje po brisovnoj tužbi bilo je propisano Zakonom o zemljišnim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. 2. U ovom radu osvrnut ćemo se na bitne razlike ova dva instituta za zaštitu prava vlasništva. povjerenje u zemljišne knjige. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi određenim pravnim promjenama.. pa čak niti odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina i brisanju upisa u tim slučajevima. aktivna legitimacija. kao Pravna pravila. Ove dvije vrste tužbi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i važno ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe. Sudska zaštita prava vlasništva osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova protiv rješenja o upisu ili protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis. ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasništva prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasništva nije potreban upis prava vlasništva u zemljišne knjige. činjenica upisa nasljednikova prava vlasništva ne utječe na njegovo pravo da podnosi brisovnu tužbu i prije toga konstitutivnog čina.. tako i na pasivnoj strani može zbog smrti osobe koja je ishodila određeno knjižno pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doći do univerzalne sukcesije.) 9 Odredbom članka 388. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03. upis prava vlasništva nema konstitutivni učinak jer se vlasništvo stječe otvaranjem nasljedstva. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi.163/03. ako zakonom nije drukčije određeno. kao univerzalni pravni sljednik. njegova prava i obveze. ali i pravilnim postavljanjem tužbenog zahtjeva nositelj knjižnog prava. Ta činjenica bitna je i za zastarne rokove kod podnošenja tih tužbi. određuje sadržaj zaštite svoga upisanog prava. Dakle. Upravo takav položaj nasljednika dovodi do zaključka da on. stvarnim pravima određeno je da se stjecanje. jer prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. Svojim činjeničnim navodima i dokazima kojima se potvrđuju te činjenice. Dokazivanje ove činjenice može biti dodatno otežano i zbog toga što tužitelj u takvim parnicama nema mogućnosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj način saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjižno pravo ranijem nositelju tog prava. Rezultati parničnog postupka radi brisanja takvog upisa određene posljedice imat će i u odnosu na daljnje stjecatelje knjižnih prava. Dosljednim i pretjerano formalističkim pristupom može doći i do pogrešnog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom ovlašteni na podnošenje takve tužbe. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje.8 5. Za brisovnu je tužbu bitno da je došlo do promjene upisanog nositelja knjižnog prava. Zbog toga može biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tužbe. ali to ne znači i da je prestalo. U takvim situacijama nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom može predložiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine. Prvi dio zahtjeva kojim se traži brisanje nevaljane uknjižbe ima konstitutivni učinak. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljišnoknjižni status. godine. pa je iz same činjenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUŽBAMA Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u čiju korist je upisano određeno knjižno pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjižnog prava nevaljano. .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 42 prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe. traži se kondemnatorna zaštita. 2. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Aktivna legitimacija za podnošenje brisovne tužbe proizlazi iz sadržaja zakonske odredbe o brisovnoj tužbi. ali i biti tužen umjesto nasljednika. Naime. koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. tako da će pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe. Drugim dijelom zahtjeva. No na njihov pravni položaj utjecat će činjenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljišne knjige i jesu li bili pošteni stjecatelji. njegova prava i obveze. kojim se traži da se naloži uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008. Zakona o vlasništvu i dr. Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava. Dvojbe u postupanju u ovakvim slučajevima polaze od primjene članka 128.7 6. Tužbeni zahtjev ima dijelom konstitutivni. promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Pitanje aktivne legitimacije za podnošenje brisovne tužbe veže se i uz određena izvanknjižna prava. tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlašten i podnositi brisovnu tužbu. pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja. 8 Članak 128. a dijelom kondemnatorni učinak. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. na određene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat će primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine. U našem pravnom sustavu nasljeđivanja nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja.) Iako je važeći Zakon o zemljišnim knjigama stupio na snagu 1. iz zakonskog određenja proizlazi da je nositelj knjižnog prava ovlašten na podnošenje brisovne tužbe. lipnja 2004. Prema toj odredbi nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva. st.. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tužbeni zahtjev koji određuje daljnji tijek sudskog postupka i omogućuje potpunu pravnu zaštitu. Kao i što na aktivnoj strani može doći do univerzalne sukcesije. stavak 2. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U određenim situacijama nositelju knjižnog prava ne mora biti poznata činjenica tko je zakonski nasljednik osobe u čiju je korist proveden nevaljani upis. odnosno 7.6 Zaštitu toga svoga subjektivnog prava može ostvarivati i prije nego što svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka. siječnja 1997.9 U pogledu zastare brisovne tužbe ta pravila su propisivala da kada se tužba za 6 Vidjeti odluku Županijskog suda u Koprivnici Gž-937/04 od 9. zasnovan na tužiteljevom pravu da traži određenu promjenu. promjena. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlašten je podnositi tužbe u korist nasljednika. Prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadržaj postojećih građanskopravnih odnosa. Dakle.

Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine. To će biti slučaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine. pravo na podnošenje tužbe. . dok u onim drugima se pravo na brisovnu tužbu veže uz protijek određenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. Protijek zakonom predviđenog roka za podnošenje brisovne tužbe u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost upisa i više se ne može osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 43 brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile oslobođene tereta neposredno zbog uknjižbe. VREMENSKO OGRANIČENJE ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Iako je brisovna tužba jedan od oblika pravne zaštite vlasnika nekretnine i kao vlasnička tužba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva. taj mora u roku. zamoliti zemljišnoknjižni sud za zabilježbu da je ta uknjižba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad proteče rok za priziv doista predati tužbu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle koje knjižno pravo ili na njemu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. Taj stjecatelj ima svojstvo poštene treće osobe. onda će se o trajanju tužbenog prava prosuđivati prema postojećim građanskopravnim odredbama o zastari. koji bi mu pristojao za priziv zbog dopuštenja te uknjižbe. Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jedno je od najvažnijih načela u zemljišnoknjižnom pravu i tek provedba ovog načela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske države. ako netko hoće uknjižbu o čijem je dopuštenju po propisu obaviješten osporavati kao nevaljanu i protiv trećih osoba. ipak postoje izuzeci od tog pravila. s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjižno prestalo nastupom nekih činjenica za koje zakon veže prestanak tog prava. Nastupanje takvih slučajeva u ovim različitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjižnog prava dovodi do toga da nositelj knjižnog prava. čije se brisanje traži tužbom. dok je u odnosu na treće osobe bio propisan kraći rok. Kada ova pravna pravila upućuju u pogledu trajanja tužbenog prava na postojeća građanskopravna naređenja o zastari. Upravo radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tužbe potrebno je radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tužba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz 10 Paragraf 1478. Ali. što dovodi do zaključka da ne zastarijeva. Podnošenje brisovne tužbe u zakonom određenim rokovima vezano je za određene pretpostavke. stjecatelja u dobroj vjeri ili poštenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. ili kad se tužba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika. koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. odnosno pravo na brisovnu tužbu vremenski je neograničeno. pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tužba. Tako je u odnosu na treće osobe koje su na uknjiženom pravu stekle daljnja knjižna prava u dobroj vjeri taj rok za podnošenje brisovne tužbe bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjižbu bilo zamoljeno kod zemljišnoknjižnog suda. stjecatelj koji nije u dobroj vjeri. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno pravo služnosti ne bi se s uspjehom mogla podići ako je u međuvremenu služnost prestala nevršenjem. ako je ta ili neka druga osoba u međuvremenu dosjelošću stekla vlasništvo te nekretnine. Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnošenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana. ne bi s uspjehom mogao podići tužbu za brisanje. 8. nepošteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja). Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno založno pravo ne bi se s uspjehom mogla podići ako je založno pravo prestalo plaćanjem duga. ako zakonom nije drukčije određeno. Prema propisima OGZ-a zastara je imala značenje gubitka samog prava koje se nije izvršavalo u zakonom ustanovljenim rokovima10. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Pravo na podnošenje brisovne tužbe u određenim situacijama ne zastarijeva. nepošteni stjecatelj. a taj rok za gubitak vlasničkog prava iznosio je 30 godina11. nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan. odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bile u dobroj vjeri ili ne. neistinitoga. To će biti onda kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. OGZ-a 9. OGZ-a 11 Paragraf 1478. poštenog stjecatelja. jer je prestalo nastupom određenih činjenica za koje zakon vezuje izvanknjižni prestanak knjižnog prava. neistinit (nepoštena treća osoba. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utječe na ocjenu zastarivosti brisovne tužbe i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tužba protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjižba. čije je vlasništvo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kojom je vlasništvo preneseno na neku drugu osobu. Brisovna tužba može se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. više nije nositelj spornoga knjižnog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan. Tužba za brisanje može se s uspjehom podići dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige. tada se pitanje zastare prosuđivalo prema odredbama Općega građanskog zakonika (dalje: OGZ). pravo na brisovnu tužbu pod određenim pretpostavkama vremenski je ograničeno.

Učinci zabilježbe da je upis sporan jednaki su pravnim učincima zabilježbe spora. a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. njezino pravo koje je bilo povrijeđeno uknjižbom biti zaštićeno onim prvenstvenim redom koji joj čuva upisana zabilježba i svi . uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu. Zakonom nije jasno određeno koja vrsta zabilježbe se u ovom slučaju upisuje. kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis. O njegovu pravnom položaju ovisit će odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tužbe.12 Dakle. 14 Radi se o situaciji kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je. do toga dolazi zbog toga što se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ograničenje koje se veže uz ispunjenje pravnog učinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. 10. tužba za brisanje mora se podići u roku od tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. tada još nije podignuta brisovna tužba pa se takva tužbe ne može niti zabilježiti. pitanje zastarijevanja brisovne tužbe veže se uz određene pretpostavke i to: . ali neistinitoga prava prednika. Zakona o zemljišnim knjigama određuje da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjižbu temelji na nevaljanom upisu. no može se zabilježiti da je taj upis sporan. U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe čija su knjižna prava povrijeđena. Međutim. Ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. bitno je razlikovati pravni položaj stjecatelja. no kada se radi o poštenom stjecatelju koji je pravo na uknjižbu u zemljišne knjige stekao makar i od osobe čiji je upis nevaljan. članka 129. radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe čije je knjižno pravo povrijeđeno. utvrđivanju zastarnih rokova. nevaljan. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tužbe vremenski je neograničeno odnosno ne zastarijeva. on nije zaštićen u svom pravu u zakonom predviđenom roku za podnošenje brisovne tužbe od tri godine. To znači da će u slučaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tužbu i ishodila upis zabilježbe da je upis sporan. ako se nakon upisa ove zabilježbe ne podnese brisovna tužba. za ocjenu je li podnošenje brisovne tužbe zastarijeva i u kojim rokovima.protiv poštenoga trećeg stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je ograničeno u zakonom određenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih različitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrešnoga pravnog pristupa u 12 Članak 129. Iz ovih različitih situacija u kojima može doći do nevaljane uknjižbe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe. osim ako je nositelj knjižnog prava. jer je zakonom određeno da se može tražiti upis zabilježbe da je upis sporan. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju tada podnošenje brisovne tužbe ne zastarijeva u zakonom određenom roku od tri godine. on će biti zaštićen u svojem pravu na uknjižbu protijekom određenih rokova. Prema tome. Dakle. Dakle. u trenutku kada se traži upis zabilježbe da je određeni upis sporan. Protijekom trogodišnjeg roka u odnosu na stjecanje određenoga knjižnog prava poštenog stjecatelja njegovo pravo vlasništva bit će zaštićeno u toj mjeri da nitko više neće moći osporavati njegovo pravo. za postupanje u zemljišnom knjižnom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadržaja da se izvrši upis zabilježbe da je upis sporan.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 44 Kod odlučivanja o tome je li zastarjelo pravo podnošenja brisovne tužbe bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeđenoga knjižnog prava dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tužbu. a imajući u vidu da u trenutku traženja da se upiše zabilježba da je upis sporan nije podnesena brisovna tužba. ZABILJEŽBA BRISOVNE TUŽBE Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga. odnosno tužba za brisanje može se s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati.)13 . upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. tada podnošenje brisovne tužbe nije vremenski ograničeno. ako zakonom nije drukčije određeno. tada se u odnosu na tog trećeg poštenog stjecatelja pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe može tražiti u zakonom predviđenim rokovima. Naime. iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabilježbi brisovne tužbe. odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba. stavak 1.u odnosu na poštenoga i nepoštenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo (dosjelost i slično. postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige. iako u trenutku dostave rješenja o uknjižbi u tom roku za žalbu protiv te odluke brisovna tužba nije još podnesena. neistiniti upis. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju. Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga što zakon predviđa određene pravne posljedice. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tužba za brisanje podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika. U tom slučaju onaj tko ishodi ovu zabilježbu. S obzirom na ovu zakonsku nedorečenost. kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjižno pravo stječe od knjižnog prednika čiji je upis bio nevaljan. a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tužbu zastarijeva. dok se u stavku 3.

o jačem pravu sud odlučuje primjenom načela morala društva. Kada govorimo o knjižnim pravima tada se radi o određenju predmeta uknjižbe i predbilježbe. No s obzirom na zakonsku odredbu da se zaštita brisovnom tužbom omogućuje zaštita od nevaljane uknjižbe. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava služnosti.kada je više osoba zaključilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu nekretninu. Dakle. ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis. zatim pravo nazadkupa. KVAZIBRISOVNA TUŽBA U odnosu na zaštitu od nevaljanog upisa takva zaštita predviđena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjižnih prava. zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom određeno. Radi se o zaštiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod višestrukog ugovaranja otuđenja. 15 Vidjeti odluku Županijskog suda u Rijeci. . Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadržavale odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme važenja odredbi ZOVO-a o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUŠTENA BRISOVNA TUŽBA Zakon podnošenje brisovne tužbe veže uz jednu vrstu upisa u zemljišne knjige. 11. Zabilježena su stajališta sudske prakse prema kojima: . stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjižbu. Tako se uknjižbom knjižna prava stječu. U tom trenutku još nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu dopuštenosti uknjižbe. tko prvi zatraži uknjižbu prava vlasništva. Gž-1051/04 od 17. Ovo zakonsko rješenje ima svoje opravdanje u tome što bi omogućavanjem brisovne tužbe protiv upisane predbilježbe. prvokupa. Za dopustivost upisa predbilježbe zakon zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki. Dakle. jer u tom slučaju onaj upisani nositelj knjižnog prava tu zaštitu od nezakonitog upisa zabilježbe može ostvariti samo podnošenjem žalbe. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti u postupanju. a to je uknjižba. Zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema različitim osobama.kada su svi kupci savjesni. Predbilježbom se knjižna prava stječu. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasništva uz ograničenje. ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. nakon opravdanja predbilježbe koja može realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se traži zaštita tom brisovnom tužbom. Kada se radi o zaštiti povrijeđenih prava u zemljišnoknjižnom postupku. Dakle. bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stječe pravo vlasništva. dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasništva ili fiducijarnog prava vlasništva. već samo pokretnina.15 12. ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. mora svoju zaštitu knjižnog prava ostvarivati novom brisovnom tužbom ili proširenjem zahtjeva u parnici. sudska praksa bila je prilično neujednačena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440. tada se ta zaštita ostvaruje podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. već je za vrijeme važenja tog zakona sudska praksa. pa se ona ne može podnijeti i protiv nevaljane zabilježbe. ali i u odnosu na zabilježbu. najma. postavlja se pitanje je li takva zaštita dopuštena i u odnosu na predbilježbu kao vrstu upisa. brisovna tužba se može tražiti radi zaštite navedenih stvarnih prava. jaču pravnu osnovu ima raniji kupac. moglo doći do toga da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno predbilježbom najprije ostvaruje zaštitu svog prava podnošenjem brisovne tužbe a potom. primjenjujući odredbe Pravnih pravila bivšeg OGZ-a. Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci. pa se pravni učinci uknjižbe odgađaju do ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjižbu. Dakle. zakonom se određuje da je protiv nevaljane uknjižbe dopuštena pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe. studenoga 2004. Zakonom o zemljišnim knjigama određene su tri vrste upisa: uknjižba. Višestruko ugovaranje otuđenja propisano je odredbama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. predbilježba i zabilježba. stvarnih tereta. pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tužba protiv upisane predbilježbe. Time se niti knjižna prava upisanog nositelj tih prava u zemljišnoj knjizi ne ugrožavaju potpuno i do povrede tih knjižnih prava doći će tek onda kada predbilježba bude opravdana u uknjižbu stvarnog prava. savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloporabe prava. a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tužba može podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjižbu. prava građenja i založnog prava. zakonodavac je zaštitu knjižnog prava podnošenjem brisovne tužbe predvidio samo u odnosu na uknjižbu. Kada se radi o upisanoj predbilježbi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjižno pravo povrijeđeno nezakonitom predbilježbom može zaštitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. ali i podnošenjem brisovne tužbe. Predmet uknjižbe i predbilježbe su pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama. a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu. . oročenje i uvjetovanjem prava. prenose. prenose. Brisovna tužba može se podnijeti protiv nevaljane uknjižbe. no ovaj put protiv nevaljane uknjižbe do koje je došlo upravo opravdanjem ove predbilježbe.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 45 daljnji upisi u zemljišne knjige će se u tom slučaju brisati. nadopunila njegove odredbe u tom pogledu. OGZ-a primjenom načela savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava.

ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri. ako dokaže da stjecatelj. pravna zaštita se ostvaruje samo u odnosu na nepoštenog stjecatelja. 13. Prema važećem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. jači je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasništva nije bio u dobroj vjeri. ovlaštenik za podnošenje brisovne tužbe je osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava i čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitom.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 46 . odnosno da se radi o nepoštenom stjecatelju. ZZK-a . a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljišnu knjigu. a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pružanje pravne zaštite sudionicima pravnog posla čija je svrha stjecanje prava vlasništva. Zakon u ovom slučaju nije predvidio mogućnost zabilježbe da je upis sporan. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina koju stječe.) Opći građanski zakonik Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljišnim knjigama (1996. Zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama (1930. jaču pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljišnu knjigu. Stvarno pravo. Nikola Gavella i dr. Pretpostavke za ovakvu vrstu zaštite od nevaljanog upisa iz instituta višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine bitno se razlikuju od „klasične“ brisovne tužbe kojom se može poslužiti nositelj knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom uknjižbom. dr. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe i u kojim rokovima.kada su svi kupci savjesni. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtjeva.) 16 Članak 81. ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva.. Daljnja pretpostavka za pružanje pravne zaštite od nevaljanog upisa ovom vrstom tužbe je da stjecatelj kojem je otuđivatelj otuđio nekretninu nije bio u dobroj vjeri. Informator. Sljedeća je bitna pretpostavka ove tužbe da je za njezino podnošenje određen zastarni rok od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. Naime. Brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed. ali i mogućnost daljnjeg raspolaganja stečenim nekretninama. ZAKLJUČAK U parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. Sve ove okolnosti dovode i do primjene načela povjerenja u pravni promet nekretnina i zaštitu prava vlasništva. no u ovom slučaju može se zahtijevati upis zabilježbe spora16 čije je pravni učinak jednak kao i zabilježbe da je upis sporan. dok se kod ove vrste tužbe na traži postojanje ove pretpostavke. ovlaštenika prava na tu zaštitu. Dakle. i 82. Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasništva pripada isključivo onoj osobi kojoj je otuđivatelj otuđio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljišnoj knjizi upisala svoje pravo). Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po službenoj dužnosti.. Ova odredba uređuje odnose koji nastaju između više osoba u slučaju kada se vlasnik sukcesivno obveže pravnim poslom prenijeti pravo vlasništva iste nekretnine dvjema ili većem broju različitih osoba. Literatura Prof. vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu. nevaljanom uknjižbom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor. Ti su rokovi za pružanje pravne zaštite prekluzivni i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. odnosno ovlašteniku podnošenja zahtjeva brisanja upisa. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugome. 1998.

sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Trgovac pojedinac Naš Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se režim njegove odgovornosti. Zakon o trgovačkim društvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim.fizička osoba. trgovac pojedinac stječe upisom u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovački sud briše iz sudskog registra. Trgovačkog suda u Varaždinu tri a u ostalim trgovačkim sudovima u RH još dvanaest. ali je razlika među njima da je trgovačko društvo trgovac.013 %).. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se biše iz sudskog registra. za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom. 107/07. 1997. str. i trgovac pojedinac. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0. 118/2003.802 trgovačkih subjekta upisanih u sudski registar trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. 2 Vidi Gorenc. a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama. Narodne novine br. subjekt trgovačkog prava. Svojstvo trgovca. u našem pravnom sustavu. Dok je trgovačko društvo uvijek trgovac. Obrtnik čiji godišnji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna može se upisati kao trgovac pojedinac. bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. dakle trgovac. 1 Zakon o trgovačkim društvima. 2. temeljem ugovora ili odlukom i sa zajedničkim ciljem osnivača.. ZTD-a te se radi o fizičkoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno. Trgovac mora kumulativno ispuniti više uvjeta –gospodarsku djelatnost obavlja samostalno. neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost. Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. 1. V. Trgovačko društvo je prema Zakonu o trgovačkim društvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac.osniva se.. 525. Masmedia. može biti i trgovac pojedinac kao obrtnik . 146/08. . Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu člankom 3. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se može upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godišnji promet u prethodnoj godini premašuje 2 milijuna kuna. 152/11 – pročišćeni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD). Kada njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra. a obavezno se mora upisati ako premašuje 15 milijuna kuna. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovačko društvo. trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca. a fizičke osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca. prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog značaja. Od ukupno upisanih 143. Ako njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra trgovaca.. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se ističu u gospodarskom prometu se omogućuje da steknu status pravog trgovca sa svim učincima tog položaja čime se štite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju. Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. Rječnik trgovačkog prava. 34/99. što je uvjet za trgovca pojedinca. reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. 137/09. Zagreb. dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima. koji se obligatorno mora upisati u sudski registar.. radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova. UVODNA RAZMATRANJA Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 47 Renata Pražetina Kaleb. udruženje osoba . 52/00. Osim trgovačkih društava pravnih osoba.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. 111/93. U sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registriranio je četiri trgovca pojedinca. trajno. za razliku od trgovca pojedinca. odredio veličinom godišnjeg prihoda stjecanje statusa trgovca.Važnost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovačkog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizičke osobe.

U tom slučaju obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je takav prihod iskazan. 1997. a dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. prvenstva i zaštitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. B. a također se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovačkoga društva. .1. str. Međutim. Prema čl. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR Obrtnik može steći status trgovca ako njegov godišnji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. te državnim i izbranim sudovima. prema čl. Organizator. Također. s tim da predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Odredbe o sjedištu trgovačkog društva znače da će sjedište trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost. U sudski registar se upisuje tvrtka. zaštitu tvrtke. Trgovac pojedinac briše se iz registra kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac.3 Nadalje. Petrović. str. Parać.. ZTD. dio Vodič za čitanje zakona. ako fizička osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti neće udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Fizička osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran člankom 3. Prijava za upis mora sadržavati: . pa tako ista uživa zaštitu prema načelima zakonitosti.4 Prag između fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omogućavanja izbora obrtnicima između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku.. Zagreb. Porobija. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 48 Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih. Gorenc. istog članka regulira obveze trgovca pojedinca na način da isti odgovara za svoje obveze. ZTD-a trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu. Zakon o trgovačkim društvima. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se uvijek upisom u sudski registar. 24. 18. a stavak 2. Gospodarske djelatnosti se obavljaju “proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu”. ZTD-a trgovac pojedinac može izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavlja svoje djelatnosti.. ako njegov godišnji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni 2. što je još jedan uvjet za trgovca.naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik. manji je od 15 milijuna kuna. sukladno Čl. V. Prokura ovlašćuje opunomoćenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. 9. Z. suda o brisanju .podatak o godišnjem prihodu i . J. isključivosti. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca. 16. . i ono se upisuje u sudski registar.tvrtku. i po službenoj dužnosti. 4 Petrović. i o punomoćniku po zaposlenju. ako se na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac. Međutim. osobno. Vezano za odgovornost za obveze trgovačkog društva. a takva prokura ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovačko društvo. trgovca pojedinca i podružnice. Prema članku 3.. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu.a u slučaju da fizička osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu. B. jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godišnji prihod. 7. U slučaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizičke osobe neće se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno. a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni bilježnik. a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca. S. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti.. ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju između ostalog tvrtku trgovačkog društva. dakle ne može se raditi o neprofitnoj djelatnosti. a prokurist se upisuje u sudski registar. ZTD-a regulira sadržaj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadržavati njegovo ime i prezime. s tim da može imati samo jedno sjedište.1. te odredbe o sudskom registru.sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. po punomoći. Vukmir. Zagreb 2008. ali i naznaku “t.stavku 8. 44. 53. Specifično je da prema čl. tj. st. ZTD-a trgovac pojedinac može dati prokuru. obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac. . Osnove prava društava. U tom slučaju fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtništvu može zatražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac. odlukom 3 Vidi: Barbić.trgovačku punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. S.”. II. cijelom svojom imovinom. Odredba čl. ustanovama s javnopravnim ovlastima. te zastupanje koje uključuje prokuru. a gubi brisanjem iz njega.p.

st. može koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podružnica koje mu daje ZTD. uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podružnice inozemne ili domaće osobe. i 79/07 – ispravak. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta. Trgovac pojedinac se briše iz trgovačkog registra u dva slučaja i to: a) kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godišnji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna). a s obzirom na teoriju stvarnog sjedišta. obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa člankom 21.000. ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzeće. vrlo rijetko neki obrtnik. 3. 562. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao. no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj. 2. Uspoređujući nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornošću članova npr.00 kuna. što znači da prihvaća teoriju stvanog sjedišta.373 društava s ograničenom odgovornošću. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze. 6 Ibid. J. Uspoređujući odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zaključiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. Za određenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedište.8 U prvom slučaju trgovac pojedinac će podneskom od nadležnog trgovačkog suda zatražiti u koji je upisan da ga briše iz trgovačkog registra. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograničena odgovornost trgovca pojedinca prema trećima. bilo upisano 118.”. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistječu iz poslovanja pa međuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraživanja iz poduzetnikove privatne imovine. 2. Naime. str. Prethodni zaključak potvrđuje činjenica da je u RH u sudskom registru 2009. Naime. trgovac pojedinac ima tvrtku i uživa zaštitu iste.Registrirano i stvarno sjedište se može nalaziti u različitim državama. članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva osim ako član društva zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva i tada se ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Analizirajući odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze. 71/01. koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora učiniti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 49 postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva kao niti davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. Narodne novine.2.00 kuna. 5 Vidi o tome opširnije u: Barbić. Zagreb 2006. Nasuprot tome. stavak 2. Izuzetak 7 Zakon o obrtu. a često postoje i olakšanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. osobno. 18. unatoč prednostima koje nudi status trgovca pojedinca. Zakona o obrtu7. odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj. 68/07. od čega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. ZTD-a. 90/96.. str. Međutim. s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu. 49/03... 77/93. i b) kada to učini sud po službenoj dužnosti jer na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne želi je mu prihod godišnji prihod u prethodnoj godini ne premašuje iznos od 2 milijuna.6 5.: Pravo društava. Također. ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10. Organizator. tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. stavkom 1.000.. ukoliko isto želi. društva s ograničenom odgovornošću također proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija. BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovačkog registra.. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedište. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedište u Hrvatskoj.p. Knjiga prva. 8 Ibid. pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja. Nadalje.64/01.. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovačkih društava. Slijedom navedenog očito je da će. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da će obrtnik rijetko zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). osobno. U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najčešće javljaju teškoće kod kreditiranja. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC Inozemni trgovac pojedinac definiran je člankom 611. 4. ZTD-a kao fizička osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj. Trgovac pojedinac prestaje smrću poduzetnika.. . U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedišta. takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se neće raditi o inozemnom trgovcu pojedincu. br. najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje društva s ograničenom odgovornosti je 20. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. – pročišćeni tekst. cijelom svojom imovinom prema odredbi članka 9. 102/98. prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom. cijelom svojom imovinom s tim da obveze uključuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca.

za razliku i od obrtnika i od npr. a ako je to slučaj odabrat će opciju otkazivanja obrta te će osnovati društvo s ograničenom odgovornošću. Na trgovca pojedinca se odnosi veći dio odredbi općeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki. isti odgovara cijelom svojom imovinom. te neće odgovarati za obveze društva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. ali u praksi je najčešće situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje. Očito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godišnjeg prihoda predviđen ZTD-om neće zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. . Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Naime. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a. te odredbe o sudskom registru. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo veće razina odgovornosti od obrtnika.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 50 će biti ako je nasljednik spreman i obučen preuzeti posao. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. predmetu poslovanja i sjedištu trgovačkog društva. Prednost prelaska iz režima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik može vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca. zaštiti tvrtke. članova društva s ograničenom odgovornošću. 6. te zastupanju koje uključuje prokuru.

sv. 11.3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. dok.9 U Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sačuvan je i dio njegovog notarskog registra.. 124-126. Notarski znak Bernarda pok. str. 6.1344. fol. Trogiranka te da je prema društvenom statusu bila pučanka.4 U šezdesetim godinama istog stoljeća uz notara Bernarda djelovali su Ruđer iz Parme (Rugerius de Parma. Spisi splitske općine.8 Godine 1359. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. Dio prvi. godine (CD 13. str. 92. 170. Splitski bilježnički spisi. 53. Filipa Tiçonija iz Lodija Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabilježeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i društvenoj djelatnosti. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus. dok. bio i kancelar. godine. 12 CD 13. Çove iz Ankone od 1341. 1Jakov Stipišić i Ante Nazor. fasc. Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. sv. 576-578). 9. 71. kut. Splitski spomenici. Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD]. 1872. godine. 484. 1361. sv. dok. sv. tj. Čini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlađa osoba domaćeg porijekla. godine (CD 12. 269. 11 CD 13. budući da njegova posljednja sačuvana isprava datira iz 1367 godine. 138-139). Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346.11 Prema sačuvanim dokumentima može se zaključiti da je Stjepan za razliku od oca. godine umire. dok.1 On je ujedno i notar s najdužim stažem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina. godine (Tadija Smočiklas. fol. str. 438. dok. Arhiv Trogira (dalje AT).5 Oliver pok. Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359. i 1371. ali u tom razdoblju u službi su zasigurno bila dvojica notara. dok. 84’. dok. Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u službi ostao do 1359. 100-101 i dok.2 Zbog nedostatka diplomatičke građe od četrdesetih godina pa sve do kraja 14. 7: Albertolus de Bassanega. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulaže prosvjed što je ban Nikola Seč njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. dok. 366. 4. 92. 8 DAZd. str. 1362. 409. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Oporuka Marice. bio u službi trogirskog biskupa. str. sv. sv. stoljeća i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u službi zadržali duži niz godina. 138-139). 4 Prva njegova isprava potječe iz veljače 1350. Dalmacije i Slavonije. dok. 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362. Kao trogirski notar djelovao je do 1381. 192. Tako se uz Bernarda 1348. Codex diplomaticus Regni Croatiae.12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budući da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uopće ne spominje. str. str. . 1. Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua). Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom što je razvidno iz njegovog potpisa iz veljače 1366. 2. 3. str. Na tom se položaju prvi put spominje u prosincu 1365.7 Sl. 3 Šime Ljubić. supruge trogirskog notara Bernarda pok. AT. dok.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 51 Dr. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). 9 CD 12. str. 71. doznaje kako je Bernard od Andrije Lučića posudio 115 libara i 4 solida za mošt koji je kupio te je iste obećao vratiti do blagdana Uskrsa. spominje Jakov pok. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tiçoni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii. 572-573). 503-506. 642-644. 7 U listopadu 1366. stoljeća nije moguće utvrditi točan broj notara koji su istodobno obavljali službu gradskih notara. sv. Zagreb. 101 i dok. MSHSM. 2002. Bernard se na položaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. godine (CD 16. 2. kutija 66. Zagreb.10 Iz Bernardovog privatnog života poznato je da je imao sina Stjepana koji je također obavljao notarsku djelatnost.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. 434. sc. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni što je značilo da između 1367. 91. koji je bio komunalni notar. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd). str. 200). dok. 10 DAZd. 159. godine (CD 13. str. 577-578).. Filipa iz Lodija Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tiçonija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tiçoni de Laude ) svoju je službu obavljao sredinom 14. str.). godine. 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. kutija 66. godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13. Listine o odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike. MSHSM. On je ujedno obavljao i službu kancelara. Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao službu kancelara kneza Franje Jurjevića. 3. sv. str. 1.. 367.

godine . 2. Stranica bilježničkog registra sa zadužnicom notara Bernarda iz prosinca 1346.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 52 Sl.

1. 34.16 Istom reformacijom bilo je određeno da je oporuka bila nevažeća ako nije bila načinjena u prisustvu dvojice svjedoka. 1-28. liturgijskim predmetima. vol. godine u domu same oporučiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 17. 14’. odjeći ili drugo. 33. gl. bolesti. 2003. Njezina prva oporučna odredba vezana je uz crkvu sv. dan.19 Oporuka je sastavljena 15. Lovre. 2002. Pri tome su. svjedoke i egzaminatora koji su bili nazočni pri sastavljanju oporuke te ime oporučitelja. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muška osoba s navršenih 14 i ženska s navršenih 12 godina života. Knjiga reformacija I. vezan zakletvom sadržaj oporuke nije mogao nikome otkriti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 53 Jedan od važnih izvora za proučavanje svakodnevnog života trogirskih notara i njihovih obitelji. Sadržaj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapečaćena kod komunalnog notara ako je oporučitelj tako odlučio. Knjiga reformacija II. Za izvršitelje oporuke postavljeni su Maričin sin Nikola i ugledni trogirski plemić Augustin Kažotić. 4. 16 TS. ožujka 1371. sv. gl. knjiga 3. pa je zatražila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za duše njezinih pokojnika. dok su s druge strane dio legata donirali u pobožne svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua. Antun Cvitanić i Vedran Gligo. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporučuje 40 solida. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu bilježnicu u koju je morao zabilježiti godinu. Oporučitelj je takvu oporuku trebao zapečatiti svojim pečatom te je pohraniti u sakristiji crkve Braće propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male braće (fratrum minorum). Isti. a isto tako i oporučitelj ukoliko je imao pečat.17 Reformacijom iz 1425. Maričina oporuka sadržajno je vrlo škrta te nam ne otkriva mnogo podataka. Taj slučaj zabilježen je u Maričinoj oporuci koja svećenicima Mihoju. Last Will: Passport to Heaven. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od činjenice da umre bezoporučno koji je izražen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei. mjesec. 21. 18 TS. sensu. Već od druge polovine 13. Male braće ili sv. oporuku je. ka – Petra Mavra Mirše i Marina Dese Maroja. po nalogu oporučitelja.. Lovre kojoj za rad i održavanje ostavlja 10 libara. Poslije oporučiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadržaj oporuke unijeti u svoj notarski registar. stoljeća dalmatinski oporučitelji. Diplomatički gledano. gl. 3. Iako bilježenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak slučaj među dalmatinskim oporučiteljima ipak je većina njih to činila iz nekog jasno određenog razloga. corpore et intellectu. mogao zapisati bilo tko. U oporukama dalmatinskih gradova već od druge polovine 13. 1999. 17 TS. U slučaju da građanin Trogira načini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporučitelj zatekao. ali i ondašnjih općih društvenih odnosa su oporuke. većina dalmatinskih oporučitelja toga doba veliku pažnju posvećivala je raspodjeli legata članovima svojih obitelji. 7. knjiga 3. Marica se u oporuci prisjetila i članova svoje najuže obitelji.18 Oporuka Marice..17-29. Zagreb. nollens intestata decedere. U slučaju ako bi se našla druga oporuka poslije one koju je načinio oporučitelj trebala je vrijediti i važiti ona posljednja. Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje će služiti. a ne neke druge osobe kako je prije bilo određeno. Ona se sadržajno ne razlikuje od većine oporuka dalmatinskih građana jer izražava uobičajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. vol. npr.20 Na početku oporuke Marica navodi svoje psihičko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke ističući pritom da je sana mente. 19 DAZd. Statut grada Trogira (dalje: TS). odlazeći na neko duže putovanje. uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. 1-25. One su ujedno i jedan od najznačajnijih dokumenata privatnog prava. stoljeća karakteristična je bila pojava da su oporučitelji ostavljali određeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakšeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni život.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoručno od strane samog oporučitelja na listu papira ili pergameni. Notar. ili u sakristiji crkve Braće propovjednika. AT. stoljeća. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia. a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapečatiti svojim pečatom. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom. gl. godine bilo je određeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoručno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin. 1988. 2012.14 Statutom je nadalje bilo određeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka svećenika ili svjetovnjaka. 14 TS. Isti. godine bilo je određeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka. gl. fol. str. osim u slučaju da se oporučitelj nađe na putu gdje nema dva svjedoka. zauzvrat. knjiga 3. Na koji način su se sastavljale da bi bile pravovaljane određeno je statutom. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 15 TS. Osim vlastoručno. egzaminatora i komunalnog notara. Knjiga reformacija I. 20.. oporuka sadrži sve uobičajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. . vol. str. Isti. U slučaju da je nije želio ili mogao vlastoručno zapisati ona se trebala zapisati isključivo rukom zakletog komunalnog notara. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih vidova svakodnevnog života i materijalne kulture. Split. Također u nastojanju da se osigura što brži prelazak duše u drugi svijet dalmatinski su oporučitelji za svoju dušu (pro anima sua) tražili od lokalnog svećenstva da mole i služe mise u raznim crkvama i samostanima. osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosrđe prema slugama 20 O pobožnim legatima i onodobnom sistemu oporučivanja u Dalmaciji vidi opširnije u: Zoran Ladić. 7. O nekim oblicima brige za siromašne i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku. Vrlo zanimljiv oporučni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv. tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu. kut. 46. Naime. Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna. indikciju. str.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporučitelja kasnijom reformacijom iz 1346. gl.

Faksimil oporuke gospođe Marice. sensu. tunc reliquit tamen XXV. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum. residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis. O Maričinom imetku teško je iznijeti opće stajalište budući da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o stečenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia). timens periculum mortis et iudicium Dei. Prilog: Oporuka gospođe Marice. sine autem. corpore et intellectu. 3. Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis. 15. presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit. kutija 46.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 54 Sl. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie . disposuit et ordinauit duos suos filios. reliquit et constituit. videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem. viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum.1371. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. indictione. dok njezinoj kćerki Fuski daruje jedan janjeći ogrtač i ukras za kosu. millesimo. Eodem anno. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis. Trogir. quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris. Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiçam vxorem Stipe sartoris. (Državni arhiv u Zadru. actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris. Tako Marica oporučuje svojoj služavki Radoslavi 5 libara. 14’) (In margine): Domine Mariçe vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. fol. sv. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore. a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotične kuće. 14’) (fol. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija. Item voluit dicta testatrix. quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum. Arhiv Trogira. sana mente. Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. die XV mensis Marcii Domina Mariça. quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliçam. 1. Jedina imovina koju posebice ističe vezana je uz kuću koju je posjedovala u Trogiru. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija zaposlenim u njihovim kućama ili na zemljišnim posjedima u gradskim distriktima. vxor condam magistri Bernardi de Laude.3.

Na sjednici Skupštine usvojeno je izvješće predsjednika Komore o njezinu radu i godišnje izvješće o financijskom stanju Komore za 2011. godinu. član Upravnog odbora. sc. sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu. U nazočnosti više od 160 članova Skupštine te gostiju: Ante Galića. savjetnika i vježbenika. suca Vrhovnog suda. Željke Bregeš. godinu. predsjednik Nadzornog odbora. predsjednika Visokoga upravnog suda. Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. odvjetnice Adele Budinić Kušeta iz Malog Lošinja – predstavnice Hrvatske odvjetničke komore te Garija Capellija. predsjednica Zajedničkog javnobilježničkog zbora Splitsko-dalmatinske. Predsjednika HJK Ivana Malekovića Adele Budinić Kušeta. podnio je izvješće o radu ovoga tijela. član Upravnog odbora. Donesen je i proračun HJK za 2012. 12.) 17. Sjednicu Skupštine otvorio je predsjednik Komore Ivan Maleković te pozdravio nazočne goste i članove HJK. u ovome gradu održana je (12. svibnja 2012.DRUŠTVENA DOGAĐANJA Skupština Hrvatske javnobilježničke komore Mali Lošinj. koji su priredili tradicionalne sportske igre.. malološinjskoga gradonačelnika. koje je podnio rizničar Vlasto Podgajski. potpredsjednica Komore i Željena Biuk. Jadranka Juga. svibnja 2012. redovna sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore. a članice radnog predsjedništva bile su: Lucija Popov. Skupštinu je vodio predsjednik radnog predsjedništva Pero Džankić. mr. Božo Marković. Jadranko Jug i Lucija Popov Gari Capelli i Božo Marković . Istodobno je održana i godišnja sjednica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjednika.

Gordana Hanžek. predsjednik Nadzornog odbora . Željena Biuk. sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Vlasto Podgajski. predsjednika Visokog upravnog suda Željka Bregeš.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 56 Stručna služba HJK i Radno predsjedništvo Skupštine: Đorđe Maravić. rizničar Božo Marković. Pero Džankić i Lucija Popov Ante Galić.

savjetnika i vježbenika Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa Portogruaro. nakon čega notar i uplaćuje porez (kojeg su mu predujmile stranke). svojstvu stranaka i vrsti transakcije). a to uključuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave. Promjenu podataka temeljem ugovora notar. prosinca 2011. Bilježnici Zajedničkog javnobilježničkog zbora Koprivničko-križevačke. Posjet je bio izuzetno poticajan. Upoznao ih je s nadležnostima talijanskih javnih bilježnika u svezi prometa nekretnina. u Portogruaru.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 57 Skupština Udruge javnobilježničkih prisjednika. tako da odmah nakon zaključenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasništva na kupca. Ovim putem najljepše zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu.ovisno o vrsti nekretnine. broj bankovnih računa). Posebno je naglasio kako je forma javnobilježničkog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasništva na nekretninama. U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i način plaćanja kupovnine (na primjer. javna bilježnica . tako i organizacije ureda i dužnosti notara prema propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru. 10. provodi elektroničkim putem. kako glede upoznavanja nadležnosti talijanskih notara. Od trenutka potpisa ugovora notar jamči državi plaćanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obračun po veoma složenoj metodi (budući da u Italiji ima više različitih poreznih stopa . kao i poreznu prijavu. broj čekova. u Italiji. Međimurske i Varaždinske županije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjedištu. Paolo Pasqualis ima zajednički ured s kolegom Antoniom Michielanom. Jagoda Vajdić Sevšek.

hrvatski javni bilježnici: Anđelko Stanić. Između delegacija razmijenjene su pozdravne riječi te prigodni darovi. Nikša Mozara. Posebno su bili oduševljeni natpisom na Kneževu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA.pokrajine Jura. svibnja 2012. 5. Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za međunarodnu suradnju javne bilježnice: Obrenija Ribarić. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog bilježništva u RH te položaj HJK u međunarodnim asocijacijama. 19. Sa zanimanjem smo slušali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da očekuju povećanje javnobilježničke tarife tijekom ove godine u Francuskoj. goste su dočekali predstavnici Povjerenstva za međunarodnu suradnju.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 58 Prisustvo Kongresu notarijata Albanije Tirana. Predvođeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobilježničke komore Francuske . Teo Karabotić Milovac. bez obzira na naciju i nakon toliko stoljeća od ispisivanja na vratima Dvora. Luce Bronzan. Razmijenjena su iskustava naših službi kao i komparacija nadležnosti. Željana Biuk i Teo Karabotić Milovac. motom koji je još uvijek aktualan u svim javnim službama. Kratak posjet francuskih bilježnika iskoristili smo kao prigodu da se međusobno bolje upoznamo. svibnja 2012. javni bilježnik . ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turističkim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada. Zorka Čavajda i Alemka Gajski Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku Dubrovnik. Nikša Viđen. I naše goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom.

Bosne i Hercegovine – Federacije BIH. predsjednica Notarske zbornice Slovenije. s temom razmatranja posebnosti pravnog uređenja zemljišnih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. Češka notarska komora uputila je pisano izvješće o temi sastanka. upoznao je sudionike s razvojem elektroničke zemljišne knjige u Austriji. zatim Zorica Pulejkova. dr. . Martin Foukal uputio je pismo podrške suradnji oko razmjene informacija. Sastanak predsjednika notarijata Austrije. potpredsjednica HJK i Stjepan Šaškor. Doc.. Ludwig Bittner. uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljišnoj knjizi u Republici Austriji. a predsjednik dr. Slovenije. Klaus Woschnak. O posebnostima zemljišnoknjižnog prava govorili su: Marijana Tičar-Bešter. zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov. potpredsjednik slovenske Komore. svibnja 2012.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 59 Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora Zagreb. predsjednik Austrijske notarske komore. 16. Nazočili su i Andrej Šoemen. Počasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK. Ivan Maleković. dr. Makedonije i Hrvatske održan je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 16. svibnja 2012. nakon pozdravnih riječi iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj. predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljević. predsjednik Notarske komore FBiH. predsjednik HJK.

podijelila zahvale članovima javnobilježničkog Zbora. Darko Rom Sastanak članova Hexagonale u Zagrebu Zagreb. bilježnica Željena Biuk. . 6. Inicijativa da se. prosinca 2011. 10. Hrvatska. srpnja 2012. Slovenija i Slovačka) u okviru Srednjoeuropske inicijative bilježnika tzv. Snimio.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 60 Skupština zajedničkog javnobilježničkog zbora Split Split. Češka. na tehničkoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o mogućim zajedničkim elektroničkim obrascima i formama. koliko je to moguće. Poznato je da Austrijska bilježnička komora usko surađuje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istočne Europe (Austrija. Heksagonale. Dio fotografija sa svečanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora.

a pogotovo u pravosuđu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj. Alexander Winkler. 25.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 61 Informatička tehnologija u sustavu javnih registara Zagreb. te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji. . ing. a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadležna tijela Vlade i sudova Republike Austrije. Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. Reinhold Plach. uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti. sudskog registra te Porezne uprave) koji u našoj zemlji još nisu u primjeni. CyberDOC sustav je u uspješnoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku. rujna 2012. Hrvatska javnobilježnička komora nastoji unaprijediti korištenje IT-a u pravnom sustavu. Imajući u vidu informatizaciju u državnoj i javnoj upravi. IT menadžer. registar anticipiranih izjava i punomoći). Usto raspravljalo se i o novinama u elektroničkom arhiviranju isprava te vezama između javnih registara (posebno zemljišne knjige. mag. a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. notar u Kirchbergb/Pielach. Alfred Moser. direktor Društva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije.

. Predavači na savjetovanju bili su: prof. objavljenima u Narodnim novinama. Hrvoje Markovinović. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklađivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobilježničkim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. sc.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 62 Savjetovanje o temi: Pravo društva u javnobilježničkoj praksi Zagreb. dr. 111/12. dr. održano je savjetovanje o temi “Pravo društava u javnobilježničkoj praksi”. 15. u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore. sc. Siniša Petrović i doc. rujna 2012. U organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije. br. u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću..

jb prisjednik Baković Marija. jb prisjednik Čavajda Zorka.mail:biljeznik-dabelic@email. 292 30 89 e-mail: biljeznik. 370 33 97 e-mail:notar. tel. 618 09 56 e-mail:notar. 663 62 70 e-mail: barbaric.ankon@zg. fax. 481 34 02 e-mail:javni. Mandrovićeva 17 tel. 483 00 95. 618 07 10. jb prisjednik Dragana Bošnjak Kovačević. Radnička cesta 34/II Tel. Matošeca 3 tel. v. jb prisjednik Viktorija Nikolić. 655 59 05. tel.htnet. tel. fax. 301 76 93.htnet.jb. fax. 234 45 35 e-mail: mladen. Vukovarska 284. jb prisjednik Blaženka Plećaš. 234 57 17 e-mail: alemka. jb prisjednik Nadija Jeić.htnet.483 16 70. Hrvat.gajski1@zg.caklovic@zg.hr Aleksandra Martinović. proljeća 65 tel.com Davor Dukat. jb vježbenik Čerić Velimir. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg. fax.: 01/4556-566.hr Snježana Torić. 373 13 76. jb vježbenik Iva Kralj. jb prisjednik Dubravka Rakitničan.hr Dolores Svitlanović. jb prisjednik Vedran Horvat. jb prisjednik Ivana Džankić.hr Božo Miletić.bakovic@zg. 370 30 35.t-com. jb prisjednik Ivana Baburić. fax. M.hr Gordana Relić-Gutenberger.t-com.hr http://www. jb prisjednik Mija Žužul.brozovic@zg.dolinar@zg.zdespot@gmail. jb prisjednik Doroteja Filipović. jb vježbenik Dujmović Iva.hjk.draskic@zg.hr Martina Plastić.d. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg. Jurišićeva 21. 231 13 32.hr Tatjana Kralj.hr Duje Ordulj. Varšavska 4/II tel.htnet. Nehajska 22 tel. jb savjetnik Lana Puljčan. tel/fax. jb savjetnik Darja Bošnjak. tel.htnet. jb vježbenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1.t-com. jb prisjednik Brozović Škrinjarić Štefica Remetinečki gaj 2F. jb prisjednik Ivana Kozar. 239 55 44 fax. Lastovska 12 tel.htnet. jb prisjednik Dolinar Nenad.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 63 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA ZAGREB.hr Ana Škarić. fax. Frana Petrića 1 tel.frid@zg.htnet. Ilica 253.481 32 01. jb prisjednik Džankić Pero. 663 61 70. jb vježbenik Filip Milak. jb prisjednik Draškić Lada.hr Daniela Božić. 655 58 28 e-mail: damir.htnet. 373 59 25 e-mail: jb-m. fax. 614 13 85 e-mail:javni.biljeznik. Ul. Poljička 27 tel. jb prisjednik Valentino Koščak. fax. 615 43 23 e-mail: zdenko. jb prisjednik Ankon Jasminka. jb prisjednik Svjetlana Pleić.hr Dražen Markuš. jb savjetnik Nikica Matan.burec@zg. jb vježbenik Dabelić Marina. fax. Radnička cesta 48.hr Renata Marković.andrasic@zg. Korčulanska 3E/II tel. jb prisjednik Martina Jankač.t-com.hr Jadranka Kuić Humek. Prilaz Ivana Visina 5 tel. faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk. tel/fax. jb savjetnik Jelena Gvozdanović.t-com. 483 00 96 e-mail: nenad.hr Martina Šugar. 618 03 50.hr Milijana Baburić. jb vježbenik Čaklović Ljubica. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic. jb savjetnik Marko Reš.ceric@zg. Ivana Šibla 13 tel. 298 98 22.hr 10000 ZAGREB (01) Andrašić Damir.lada. fax.hr Boža Svedrec. fax. fax. 301 76 93 e-mail: jasminka. jb vježbenik . 615 43 22. 230 30 58 e. jb prisjednik Despot Zorka.biljeznik. jb savjetnik Gajski Alemka. jb prisjednik Melita Čondrić. fax.sanja@zg.t-com. jb vježbenik Barbarić Sanja.htnet.

Unska 2a tel. jb prisjednik Krešimir Rogina. fax. jb prisjednik Matej Herceg. jb prisjednik Marija Ćatić.jukic@zg. 492 96 41 e-mail: mladen. 481 99 55. jb prisjednik Valerija Pernar. fax.galovic@hi.jezek2@zg. Grižanska 6 tel. velikana 4 tel.hr Ivana Macanić. jb prisjednik Ivan Jurić. jb prisjednik . Hrvatskog proljeća 40. Palmotićeva 43a tel. jb prisjednik Luka Glibota.herceg-milicevic@zg.htnet.hr Ljerka Gec. fax. jb vježbenik Petra Kaleb Čerber. Savska cesta 56 tel. jb prisjednik Marija Pezer. jb prisjednik Tena Genc. 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet. tel/fax.t-com.hr Jurić Marijan.hr Vedrana Jaković.hr Danaja Debicki.htnet. jb vježbenik Galić Radojka. tel/fax.hr Sanja Kodrnja.hr Ernita Obuljen. jb prisjednik Marina Bukovčak. jb savjetnik Marija Streny.knego@gmail.hr Marija Bartolić. jb vježbenik Ivan Jakić.htnet.com Vika Despot Roso.htnet. jb savjetnik Herceg-Miličević Ljiljana. Ilica 176.htnet. Trg Hrvat. jb prisjednik Ivana Drnić. 388 17 80 e-mail:notar. Miroslava Milića 4 tel.lovric@zg. 492 11 20 e-mail: vladimir. jb vježbenik mr.hr Tamara Kaiser. fax.jakic@notar-jakic. jb prisjednik Suada Jašarević.t-com. 492 12 20. 295 52 12 e-mail: biserka. jb prisjednik Zvjezdana Popović . 387 80 88. Draškovićeva 13 tel/fax.htnet.hr Tina Petrić./fax. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg.marcinko@zg. tel. jb vježbenik Hukelj Anica.htnet. jb vježbenik Margareta Žabčić. Savska cesta 9 tel/fax.juric2@zg. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg. Mrazovićeva 6/I tel. fax. Dubrovnik 12 tel. jb prisjednik Željka Štefanić. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg. Argentinska 4 tel/fax. e-mail: j. 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg.t-com. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg. jb vježbenik Horvat-Pernar Željka. Jurišićeva 1 tel.hr Franka Kralj. 617 71 34. jb vježbenik Ježek Mladen. jb vježbenik Marčinko Vladimir.htnet. jb prisjednik Sinja Maja Oštrek.hr Tanja Kapitan. jb prisjednik Lisonek Ilinka. 483 96 27. 230 36 62 e-mail: galicr@zg. Dankovečka 8. 611 46 44 e-mail: branko. 617 09 33. jb vježbenik Jakobović Gordana. jb prisjednik Tomislav Žabek.lisonek@zg. fax. Trnjanska cesta 23. jb prisjednik Božica Jagoić Tukša. jb vježbenik Maroslavac Željka.hr Nikolina Milešević. jb savjetnik Jukić Nevenka. 487 15 48 e-mail: ilinka. 492 12 21 e-mail: ljiljana. fax. jb prisjednik Jelavić Zoran.Knego-Rogina Jadranka.hr Gordana Manojlović. jb savjetnik Lea Vrščaj. jb savjetnik Marina Mesić. 388 17 57. fax. jb prisjednik Gorana Blaić Hebrang.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 64 Jelena Gajski. 230 36 24. jb vježbenik Kutija-Kušpilić Renata. fax.b. 295 52 10. Zelinska 3. jb prisjednik Mihovil Vukša. Zagrebačka avenija 104 c/III tel. jb prisjednik Iva Kršić. jb vježbenik Ivana Gulić. tel. jb vježbenik Lovrić Biserka. Maksimirska 3 tel.hr Goranka Mališa.kelecic@post. tel/fax.hr Kristian Hukelj . jb savjetnik Galović Stanislava. jb vježbenik Grladinović Dubravka. 239 59 84. jb prisjednik Maja Peris.t-com. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email.t-com.t-com.htnet. Čikoševa 5 tel. 617 09 34 e-mail: nevenka. 387 81 07 e-mail:biljeznik. jb prisjednik Mirna Ivković. Av. jb prisjednik Zrinka Akalović. jb prisjednik Marija Soko.t-com. 655 13 73.jelavic@zg.sc. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg. fax. jb vježbenik Juroš Alen.t-com. 345 19 46. 481 04 93. 617 72 07 e-mail: marijan. tel/fax.htnet.hr Marko Elijaš.hr Kelečić Vesna. Šoštarićeva 8/III. 291 36 08 e-mail:zoran. jb prisjednik Sandra Nikolov. jb prisjednik Glibota Milan.hr Ivana Herceg.hr Tomislav Garofulić. fax. jb vježbenik Jakić Branko.

htnet.hr Vesna Lelas.hr Marijana Dekanić. jb prisjednik Matko Ruždjak Jožica. 481 00 95 e.matos@notar-matos. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim. jb prisjednik Nataša Marijanović. jb vježbenik Matijević Tomislav. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg.htnet. Frankopanska 2A tel.saskor@zg.sc. jb prisjednik Ivana Blaić.hr Biserka Hrvatin. jb vježbenik Štefčić Jasna. jb vježbenik Pučar Vesna. jb vježbenik mr. Zajčeva 1. Ilica 139a tel. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet.hr Tea Pavičić Gracin.pucar@notar-pucar. jb vježbenik Popov Lucija. 377 65 60. 238 36 40. tel/fax.picukaric@zg. fax. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg. jb savjetnik Matoš Mladen. jb prisjednik Jan Mikuličić. tel. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg. jb prisjednik Željka Rebić. tel. Vlaška 103.com .t-com. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg. jb vježbenik Nevena Cota.Rotim Jozo. jb vježbenik Škrinjar Kos Senija. 482 64 40. Draškovićeva 8. jb prisjednik Medina Karahasanović. Nikole Tesle 16. jb prisjednik Modrušan Kornelija. tel. jb savjetnik Serda Pavlović Suzana. jb prisjednik Tihana Sudar. Maksimirska 38. jb savjetnik Sudar Duško.hr Domagoj Ranogajec. tel/fax.htnet. Petrinjska 4.hr Katarina Dilber. 461 17 60.hr Jelena Maržić Benzia. jb savjetnik Martinović Igor. jb savjetnik Matea Radišić. tel/fax. jb prisjednik Šaškor Stjepan. 484 07 03. 615 51 94. jb savjetnik Pejović-Fumić Lidija. Gundulićeva 31 tel. jb savjetnik mr. tel. 231 01 30 e-mail:suzana. jb prisjednik Ivana Jerković. jb prisjednik Suzana Ilić Musić.hr Željka Belić.svedrovic@zg.t-com.com Marina Babić Katić. fax.t-com. jb prisjednik Vanja Popov. jb savjetnik Šarčević Vladimir. 230 23 35 e-mail: notar. 660 39 92 e. Heinzelova 40.hr Tadić Nikola.Svedrović-Kilibarda Ljubinka. jb prisjednik Vida Baranović.sabol@gmail. Petrinjska 14. jb prisjednik Ribarić Obrenija. 302 26 12. Kneza Višeslava 2 tel. 492 03 99 e-mail: igor.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 65 Irena Marić. Iblerov trg 2/II. Vukovićeva 11.martinovic6@zg.matko-ruzdjak@zg. jb prisjednik Ivan Rotim. 484 78 69.Kennedyja 6b tel.hr Marija Antolin. 481 43 53 e-mail: kornelija. F. Ozaljska 21 tel. 480 20 80.hr Ozren Ivković.htnet. jb savjetnik Marina Tremac.trkmanpajic@yahoo.hr Ivana Vrcić. jb prisjednik Parlov Ivan. 370 01 99 e-mail:tomislav.t-com.hr Tina Čepo. fax. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza. jb savjetnik Igor Sudar.serda-pavlovic1@zg. fax. 481 05 35 e-mail: stjepan.hr Ivica Vuković. fax.t-com. jb prisjednik Sandra Bednaršek. 374 56 78 e-mail: mladen. jb savjetnik Ivana Cicvarić.htnet. jb vježbenik Sabol Terezija-Zinka. Ilica 297 tel.htnet. 377 92 06.htnet.mail:notar. jb prisjednik Borna Balta. fax. jb prisjednik Marijana Ćosić. Prilaz Đ.hr Sanja Vladušić. 482 65 12 e-mail: jb-nikola.hr Iva Glamočak. Tratinska 79/I tel. jb vježbenik Trkman Pajić Mirjana. Miramarska 24 tel. jb prisjednik Andrijana Plenča. 615 51 91. jb prisjednik Katarina Sokić. 615 51 90 e-mail: v. tel/fax. tel/fax. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg. fax. Boškovićeva 12.hr Picukarić Željka.stefcic@zg. 484 67 95 fax.skrinjar@zg.htnet. Trg J.hr Pandža Sanda. tel.hr Boro Bubnjić.modrusan@zg. Škrlčeva 39.t-com.htnet. jb vježbenik Ranogajec Branko. fax. jb prisjednik Maša Morić. jb prisjednik Vedran Vujanović. 309 73 33. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj. fax. Turinina 5 tel.hr Snježana Pavlović Rajčević. tel.hr Mirela Kovačević.sc. Deželića 23 tel. Kačićeva 9 tel. fax.t-com. 466 50 78 e-mil: senija. 462 28 33 e-mail: jozica. 492 02 51.htnet. 377 93 00.tadic@zg.mail:zeljka. fax. tel/fax. fax.matijevic3@zg.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg.hr Mate Juroš. 242 28 66 e-mail: jasna.

Park Rudolfa Kropeka 2.t-com. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu.htnet. tel. fax.hr Marina Sente. Kovačića 6. fax.481 01 65. Š. jb vježbenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David. v. Čavle 78.hr Dada Žitko. fax. jb vježbenik Žitko Jasna. tel/fax.martina.ivan. K. jb prisjednik Sandra Marodi. Obala P. jb vježbenik Zvonarek Mirjana. jb savjetnik Petar Kvakan.htnet.martina. jb prisjednik Mario Franjić. 241 250 e-mail: notar. jb vježbenik Zajec Vlasta.com Ivana Mrsin.hr Nada Jukić.htnet.hr 43000 BJELOVAR (043) Čulo Poljak Marija. fax. Trg N.hr Jelena Bogdan Kvakan.koko. fax. tel. tel.hr 40000 ČAKOVEC (040) Crnčec Jasenka.zoric@zg. jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarević Snježana. 485 27 07.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 66 Jana Pajić.t-com.marija. 390 750 e-mail: zvonarek. 742 242 . Broza Tita 1 tel.hr Latinka Ivošević.seskar@ri. 721 744 e-mail: snjezana.hr Kvakan Ivan.t-com.jasna.ljiljana. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki. 220 696 e-mail: j. 742 240 e-mail: notar-milas@os.htnet. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet.htnet.jalsovec. jb prisjednik Nikolina Gažić jb prisjednik Ivana Galić. jb vježbenik Lovro Tomičić. 241 952 e-mail: javni. fax. jb savjetnik Tena Crnčec. Dugoselska 12. fax.m. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic. jb prisjednik Domagoj Balentin.d. Zvonimira 29. Starčevića 5b. jb prisjednik Alen Alić.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartuč Dušan.Kvaternika 2. jb prisjednik Marodi Ivan.t-com. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd. jb prisjednik Valić Katica. tel/fax.682261 e-mail: javni. 388 85 17 e-mail:vodopija. Valenta Morandinija 13. jb prisjednik Jelena Papić. Trg J. tel. jb vježbenik Vodopija Čengić Ljiljana. Boškovića 21.t-com. jb vježbenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko./fax. tel. fax.hr Katarina Posavec. fax. 388 85 16.hr Željka Tuškan Bregovac.htnet.hr Dujmović Martina.kustic@bj. K.hr Marijela Antonac.zitko@zg. tel/fax.boras@ri. jb prisjednik Tatjana Pavlic Blažon. A.javni. tel.nazarevic@pu.notar. jb savjetnik Hrvoje Benković.t-com. Ul. Matice hrvatske 14. jb savjetnik . fax. 311 507 e-mail: jb-jasenka. jb vježbenik Katarina Krznarić.hr 51219 ČAVLE (051) Vesna Šeškar.hr Kustić Marija.hr Anamarija Baljkas Hrgić. jb prisjednik Zorić Jasna. Poljička 12. Krešimira IV bb. 231 13 31 e-mail: jb-j. tel/fax. P.marodi@ck. 695 712.t-com. jb prisjednik Kristijan Krznarić.htnet. 545 326 e-mail. Trg kralja Tomislava 4 tel.b.biljeznik. jb vježbenik Žitko Janko.hr Sandra Naumovska.culo. Miošića 28a tel. Trg Alojzija Stepinca 14 tel. tel/fax.481 31 66 e-mail:notar.jb. Trg E. tel. 487 30 60.hr Krešimir Milas. 611 73 03. jb prisjednik Natalija Batinac. jb savjetnik Barbara Živković.t-com. Preradovića 8/I.t-com. tel. A. tel/fax.drazina@zd.t-com. Zrinskog 17 tel. jb vježbenik Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada. 390 733 e-mail: kvakan.biljeznik@cj.biljeznik. Rudeška cesta 173 tel. Gajeva 2/IV. fax.javni.javni.biljeznik@ck.t-com. 241 553.ured. Ul. 487 60 71. Milana Amruša 7/II.t-com.hr Sanja Lovrić.682264. R. I.617 64 71 e-mail: javnibin@inet. 242 145 e-mail: jb.hr Dijana Akrap.biljeznik@zg. tel. 310 688 jb. jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Dražina Martina.hr Sabrina Kafedžić.sanda@ck.dujmovic@gmail. 721 743. jb prisjednik Anita Škurjanec. 390 477 e-mail: ivan. jb prisjednik Margita Kozina Ištuk.cengic. jb prisjednik Tomislav Knez. jb savjetnik Kristina Mikulić. jb vježbenik Jalšovec Sanda. Kralja Tomislava 39 tel.crncec@ck.poljak@bj.zivkovic-sincic@email. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj.hr Nevenka Šimac. Trg Fontana 2. jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivković Miodrag. jb vježbenik Ivona Tomičić. tel. G.

jb vježbenik Matea Šagarjelo. 851 229 e-mail: javni.pesut@gmail. tel/fax. Kaniška 9. fax.cop@bj.t-com. Stjepana Radića 4.luketic@bj.com Natalija Pavlović.darko.t-com. jb prisjednik Mirna Franić. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os.javni.javni. Starčevića 11. 638 574 e-mail: jb.t-com. Trg K. Popa Frana Biničkog 10. branitelja 1. tel/fax. S.741 151 e-mail: mkovac. jb vježbenik Marijana Živković.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 67 43240 ČAZMA (043) Torbašinović Ljerko. 277 56 21 e-mail: notar-slavica. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo. Vukovarska 19.com 43500 DARUVAR (043) Čop Mladen. i A. tel/fax.hr Iva Markov.hr Andreja Tanasković.dijana.biljeznik@os.hr Nina Burić. fax. tel/fax. Tomislava 1. 638 570.G. tel/fax.hr 51300 DELNICE (051) Mihelčić Nikola.841075.t-com.htnet. Trg A. fax. 822 186 e-mail: jb-pavao.t-com. 772 342.ratincevic@os. 532 476 e-mail: notar.hr Šimčić Ankica. jb prisjednik Marijana Milković. Nikole Tesle 17a tel. jb vježbenik 43280 GAREŠNICA (043) Marko Bilandžija.htnet.t-com. fax.matulec@hi.Matoša 3.htnet. jb vježbenik Dejan Elveđi.hr Zdunić Boris. 886 593 e-mail: buva. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr. 357 946 e-mail: andjelko. 357 777.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pličanić Gordana. tel/fax. tel/fax. 485 025 e-mail: ivo.hr Marija Grivičić. jb vježbenik Viđen Nikša. jb vježbenik Stanić Anđelko. 412 644. jb prisjednik Mozara Nikša.ivoradovic@optinet.hr Jelena Škrabo. tel/fax.t-com. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs. jb savjetnik Radović Ivo.htnet.hr 53000 GOSPIĆ (053) Fajdić Mile.biljeznik.ankica. Trg M.bronzan@gmail. Kralja Tomislava 2. jb vježbenik 22320 DRNIŠ (022) Buva Dijana. 492 050 e-mail: biljeznik. Vukovarska 17 tel. tel/fax.biljeznik@kc.torbasinovic@bj. tel/fax.com 10370 DUGO SELO (01) Copić Krešimir. jb vježbenik 47250 DUGA RESA (047) Bišćanin Pešut Zdravka.t-com. Starčevića 20 tel.javni.david.8410079 e-mail: notar.hr Belma Pličanić.peric@zg.hr Renata Koščević. jb savjetnik Vesna Stručić. tel/fax.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija. tel/fax. J. 311 943 e-mail: luce.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina.biljeznik@gmail. Vukovarska 22 tel.hr Maja Baković.hr Anto Lozančić. fax. 882 625 e-mail: marina.vidjen@du.ured@biljeznik-mozara.bukovac.javni. Zorića 8 tel. fax. Ulica pape Ivana Pavla II 8. 573 337 e-mail:mile. 411 292. Trg Hrv. jb savjetnik Marija Dajak. Trg čazm. Gupca 25. 815 136 e-mail:crnov. Bana Josipa Jelačića 7. tel/fax.hr Crnov David.Jurja 1.htnet. tel. fax.stanic@du.biljeznik@si. 311 566 e-mail: niksa. 810 605 e-mail:javni. 811 811 e-mail:simcic. 277 56 20. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri.htnet.hr Ratinčević Pavao. jb prisjednik Ines Matijević.bilandzija@hi.t-com. Nine Marakovića 69. jb vježbenik 43200 GRUBIŠNO POLJE (043) Luketić Ivo.plicanic@sk.com Iva Carić. jb prisjednik Iva Radović.biljeznik@sk. Radića 12. Ul. A. Dragutina Domjanića 1.brac@os.biljeznik. jb prisjednik Ksenija Borček-Ptiček. tel. kaptola 9 tel. jb vježbenik 31400 ĐAKOVO (031) Brač Nikola. tel/fax. Vukovarska 24 tel. 886 749.htnet. fax. Sv. jb vježbenik 31326 DARDA (031) Marija Kovač.htnet.hr Nada Pirjać.Ivana Krstitelja 91. jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) Đurđević Dinko. tel/fax.htnet. jb prisjednik Perić Slavica. Dr A.hr Zrnka Stamatoska. 813 891 e-mail: notar. Trg Sv. tel.htnet.hr 48350 ĐURĐEVAC (048) Matulec Darko.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce. 227 040 e-mail: ljerko. Amerikanska 3. jb savjetnik .t-com.fajdic@gs. 333 512 e-mail: notar. tel/fax.Pape Ivana Pavla II 9/I.

662 673 e-mail: josip. V. Moslavačka 12. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st. 289 700.papac@kc. 676 500 e-mail: jb-mira.htnet.t-com.miskovic@vk.biljeznik. jb vježbenik 44320 KUTINA (044) Malačić Mira.htnet. tel.ostovic@kc.htnet. 844 262 e-mail: notar. Josipa Šipuša 1. jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka.bjelcic@kr.htnet.htnet. Obala kralja Tomislava 26 tel. Domobranska 6.t-com.antic@post.simunic. V. fax. 623 820 e-mail: marina.hr Sandra Turčić. A.tusek@gmail. Gundulićeva 8 tel. jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka. tel.hr Andrej Pavešić.hr Danijela Marković.t-com.hr Petra Fabijanović. jb prisjednik Bubaš-Magličić Nina. tel. 520 536 e-mail: katunar. Šetalište Sv.hr Ines Antić.cizmek@kr.t-com. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc.malacic@sk.hr Marko Šimunić.bubas-maglicic@ka.681 500. Baltićeva 4 tel.hr 20260 KORČULA (020) Kaliman Ivna. tel/fax. jb vježbenik 49000 KRAPINA (049) Bjelčić Damir.blanka. I. 682 890. Žuknica 1b.biljeznik@ri. 590 300 e-mail: javni. jb prisjednik Vedrana Žitnjak.hr Martina Majcen.Ladislava Šabana 5. Ljudevita Gaja 8. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic. 221 674 e-mail: ruzic.ilok@email.htnet. A.hr Ivana Širanović Vulić.versic@kc.flego. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan. tel.javni. jb vježbenik mr. tel. Nemčića 1/I. Z. jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) Čižmek Mirko.htnet.hr Tina Puškaš. 615 466 e-mail: jb-zeljka.t-com.biljeznik@ri.hr Ana Benko Budja. 615 940 e-mail: notar. 550 331 e-mail: mirko. Kovačića 2. jb savjetnik Dijana Radečić.com Željkica Skalički.htnet. jb prisjednik Emina Vukelić. fax. Ružić Mirko. Ak. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du. Križevačka 5.hr Žaja Blanka. tel. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka. tel.hr Ivana Lipošćak.hr Sandra Rekaš.htnet. Nazora 6. fax. tel.t-com.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volarić Stjepan.hr Ostović Marina. jb savjetnik .htnet. tel. Opatička 5.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakrač Nikola.hr Antonia Torma. tel.branitelja 11 tel.mavrinac@ri. G.petar.htnet.ujevic@st. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc. 271 218 e-mail: visnja. Trg mira 11. 782 104 e-mail: nada. Jelačića 5 tel/fax. 615 920. Bernardina bb tel/fax. Hrvat.t-com.cujec@si. Dr Franje Tuđmana 50.htnet. jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna.augustinovic@ka.htnet. tel.tranfic@hi.hr Morana Kasun. Kovački prolaz 25. jb prisjednik Martina Mrzlečić.hr Tatjana Perić.zrinski@hi. Dijankovečkog 9 tel. tel. fax.mirkojavni. tel/fax. 626 817 e-mail: ljubica.hr 22400 KNIN (022) Čujec Josip. Trg bana J. tel. jb prisjednik Tušek Višnja. Tvrtkova 3.biljeznik.t-com.hr 42240 IVANEC (042) Šagi-Belcar Nada.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 68 32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav. jb savjetnik 21216 KAŠTEL STARI (021) Donika-Stanojević Joško.hr Papac Ljubica. 670 001 e-mail: javni. tel. jb prisjednik Augustinović Marina. Nemčića 4a. 681 700. 289 007 e-mail:davorka.hr Tranfić Željka. 616 111 e-mail: nina. tel. jb vježbenik 10310 IVANIĆ GRAD (01) Mišković Marijan. jb savjetnik Pavlović Ronald. jb prisjednik Rozika Dajak. Trg Matka Laginje 1. 615 466 e-mail: jb-marina.sc. 691 070 e-mail: notar. Ante Starčevića 17. tel. Nazora 6. 288 86 88 e-mail: marijan.hr Andrea Nikolić.htnet. jb vježbenik Plavetić Snježana. 373 064 e-mail: damir.volaric@zg.htnet. jb prisjednik Kristijan Trinajstić. tel/fax.htnet. jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Antić Ivanka. Braće Kazić 7. fax.hr Martina Lučić.t-com. jb vježbenik 21260 IMOTSKI (021) Ujević Petar.zaja@ka. jb vježbenik 48260 KRIŽEVCI (048) Jelić-Veršić Nataša.sagi-belcar@vz. tel. I.htnet.

674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt. Mihalovića 2. jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbić Ante. tel. 601 515 e-mail: javni. Trg kralja Tomislava 5. jb vježbenik 33515 ORAHOVICA (033) Novačić Antun. jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandić. jb savjetnik 35400 NOVA GRADIŠKA (035) Jelinić Stanka. Ul.htnet. 726 232 e-mail: info@notar-micelli. jb vježbenik Terković Branko. tel.djerek@sk.htnet. fax. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail.jb A.hr Kenan Hadžiomerović.Tomislava 3/I. fax. tel. Ul. tel.hr Filip Marković. Starčevića 9. tel/fax. v. Ul. tel/fax.mandic@hit-com. Trg braće Radića 8a. jb vježbenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidović-Džidić Nada. Karla Dieneša 3.hr Hrvojka Kuzle.t-com. 612 244.biljeznik.htnet.b. tel/fax.mokry-uroic@sk. tel.tadic1@kr.hr 52220 LABIN (052) Udovičić Rita.hr Hana Hoblaj. Pejačevićev trg 11. 361 961 e-mail: notar. Zelenice 18/I. jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena. Maršala Tita 80 tel.841 126 e.vukovic@st. 284 362 e-mail: petar.tus@ri.hr Domagoj Strinavić.htnet. Zagrebačka 2 tel. tel/fax. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu. 615 500 e-mail: notar-a. 245 503. jb vježbenik Mokry-Uroić Dubravka.hr Ivna Godžirov. Trg kralja Tomislava 7.htnet. 851 142 e-mail:javni. Trg pl.hoblaj@ck. jb prisjednik Zima Dražen.htnet.neven. jb vježbenik 31500 NAŠICE (031) Godžirov Boris.d.hr Dražen Orešković.htnet.htnet.htnet. fax.htnet. tel.htnet. Milana Prpića 65. jb savjetnik Ana Maria Micelli. jb vježbenik Mandić Ljerka. 4. 205 244.j. Vladimira Nazora 23.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadić Petar. tel.t-com.suran@ri. fax. tel.hr 47300 OGULIN (047) Brčić Mirjana. tel. 520 401 e-mail: bozo.htnet. fax.htnet. Trg Pozzetto 19 tel. Put mora 1.barbic@hi. fax.jb. Stjepana Radića 7.kucar@ri. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri.medic.htnet. tel/fax.vidovic-dzidic1@vz. jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli .ante. Rudarska 7 .markovic@ri.hr 44330 NOVSKA (044) Ante Đerek. 861 753 e-mail: jb-radoslav.htnet. 1.brcic@ka. Kneza Trpimira 2a.drazen.radasic.v.pejkovic@inet.hr Valentina Žugec. tel. 612 093.hr Anja Pejković. tel. 233 047. Četvrt Ž. jb vježbenik Šuran Nataša.htnet. 543 300 e-mail: notar.zima@sb. tel.hr Anamarija Arapović Vranješ. Miroslava Krleže 27. Tita 35. jb prisjednik Lora Pejković. jb prisjednik Marta Jakotić. I.ljerka. Maršala Tita 75/I tel.jelinic@sb. jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIŠĆE (040) Hoblaj Ruža. jb prisjednik Antonija Škarda. 851 141. 757 043. 810 125 e-mail: kruno.hr Čekada Lara. jb vježbenik Marija Habuda. tel. jb vježbenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle.mail: javni.hr Morana Čavka Markiš. Dražojevića bb tel/fax. fax. tel/fax.sk.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 69 Medić Mato.b@vz.hr Lidija Bačani.biljeznik. svibnja 533 br.biljeznik.mato@.hr Lana Kusturić Škurla.biljeznik. 205 243 e-mail: nada. Korzo Vinodolskog zakona br.t-com. tel/fax. Braće Vidulić 2-6. jb vježbenik 20350 METKOVIĆ (020) Pandža Joško. 272 955 .com Jure Plećaš. 630 288 e-mail: dubravka.d. 271 738 e-mail: jb-natasa.hr . Trg L. 615 100 e-mail: boris. Trg K.htnet. jb vježbenik 51550 MALI LOŠINJ (051) Marković Božo.hr Iva Medić. Oriovčanina 18/1. tel.t-com.htnet.hr Nino Rojnić.godzirov@os. jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radašić Kruno.htnet.hr Lejla Ritoša Horvat. 612 092 j. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du.hr Plećaš Vedran. tel/fax. jb prisjednik Pejković Ante.hr 51513 OMIŠALJ (051) Kućar Neven. Šetalište M. 50A.terkovic@hi. 293 426 e-mail: notarlovran@ri.hr 21310 OMIŠ (021) Vuković Radoslav. Braće Radića 6.branko. 525 444 e-mail: biljeznik-m. 615 257 e-mail: notar.hr Patricija Radetić. e-mail: jelena. 683 525 e-mail: javni. 272 939.

t-com.blecic@pu.hr Mijo Perić.com Lana Albert Majstorović. Primorska 2.hr Ksenija Hudeček. 433 258 e-mail: marija. Trg Joakima Rakovca 5. tel/fax. jb prisjednik Borić Mirjana. Truhelke 3.hrvatin@pu. jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivić. 452 905. Jakova Gotovca 13 tel.com 44317 POPOVAČA (044) Greblo Vladimir.javni.t-com.rok. tel/. 215 650 e.hr 52000 PAZIN (052) Blečić Marija.mandica. tel/fax.htnet. 700 707. tel.hr Sumba Peček. 621 544 e-mail: jb-marija.Včelik Mario. jb vježbenik 10451 PISAROVINA (01) Barbarić Petar. Županijska 13. jb prisjednik Vedran Borić. Trg A. jb vježbenik Hrvatin Marija. Europske avenije 4.hr Ljiljana Vodopija. 629 18 69 e-mail: barbaric. jb vježbenik Jeromela Mauša Nataša.t-com. tel/fax.t-com. 650211 e-mail: javni. jb prisjednik Aleksandra Kolev. Vrt J.hr Marijan Paulišić. 205 211 e-mail: javni. jb prisjednik Deana Matković.natasa@hi. Kapucinska 17/I tel. 621 111 e-mail: biljeznik. 616 905 e-mail: elizabeta. 201 110 e-mail: lidija.htnet.t-com. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo.biljeznik@zg.boric@os.grguric-rukavina@po. 8. jb savjetnik Kokić Anamarija.biljeznik. tel. tel/fax. 670 771 e-mail: vladimir.t-com. 200 808 e-mail: pavelic-musa. jb prisjednik Perić Lidija.biljeznik.t-com. Florijana 6. Trg bana Jelačića 6. jb prisjednik Jasminka Pavlov. jb prisjednik Marija Šarić.Starčevića 10. tel.marta 1. 814 587 e-mail: jb-visnja.mail: simasek.hr Tina Kalac. jb prisjednik . 612 281. 214 661 e-mail: notar.antos-kovacicek@sk. jb prisjednik Šimašek Zlatko.petarjavni. 272 332.htnet.hr Tijana Belac. 272 551 e-mail: niko.biljeznik@os. 428 210 e-mail: jb-tanja.hr 23290 PAG (023) Škunca Elizabeta.hr Marijana Perić. tel/fax. Dragutina Lermana 6 tel. Neretvanskih gusara 12. Dr.biljeznik.htnet. 801 561 e-mail: jburedbam@email.hr Sabina Parencan.verica@gmail. 202 204 e-mail: notar-mirjana. tel/fax.greblo2@optinet. 214 660. jb vježbenik 34000 POŽEGA (034) Bagarić Niko.biljeznik@os. 670 323 e-mail: biljeznik. Trg slobode 2.peric@inet. 313 152 e-mail: javni.biljeznik.zlatko. Sv.hrvatin@os.brekalo@po.ferenc@pu. 202 200. jb vježbenik mr. jb prisjednik Maksimiljan Pahović.kovacev@os. jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Antoš-Kovačićek Višnja.htnet. fax. jb vježbenik Ivana Kronšteter.zderic@gmail. tel. tel/fax.hr 52440 POREČ (052) Ferenc Tanja. tel/fax.hr Šustić Hrvatin. tel/fax.Trg Stjepana Radića 4/I. Franje Tuđmana 7 tel/fax. Kapucinska 25/I.biljeznik@os.hr Kovačev Tatjana.t-com. Vijenac Paje Kolarića 2. 732 048 e-mail: javni. Dinka Trinajstića 2 tel/fax. Podmir bb tel.hr Domagoj Brekalo. jb prisjednik Rahela Kovačić. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu. tel/fax. fax.hr Janjić Dora. Trg slobode 3/I. 204 027 e-mail: amkjavni.t-com.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 70 31000 OSIJEK (031) Arambašić Biserka.hr 20340 PLOČE (020) Žderić Tomislav.htnet.arambasic@os.ivic. 412 905 e-mail: dubravka. Hrvatske Republike 31b. fax. jb prisjednik Brekalo Ante. Zrinskih i Frankopana 15.hr 33405 PITOMAČA (033) Anđal-Mlinarić Brigita.t-com.skunca@zd. Trg grofa Erdedya 28. Kapucinska broj 23/I . tel/fax.htnet.bagaric@po. fax. jb vježbenik Dumančić Dragica.hr Vjenceslav Arambašić. tel/fax.213 213 e-mail: sustic.hr Ivana Kovačević. jb prisjednik Antonija Rako. tel. tel/fax. fax.hr 34550 PAKRAC (034) Grgurić-Rukavina Dubravka.hr Rok Verica.hr Marina Mlinarić.tea@ka. 206 605 e-mail: tatjana.hr Marjana Kirin.popovic@os. Jože Šurana 6.com Marijan Dumančić.fax.sc. Trg Kralja Tomislava bb tel/fax.t-com.htnet. prisjednik Pahović Đordano.htnet. jb savjetnik Morena Gojtanić. jb savjetnik Popović Mandica. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po.javni. jb prisjednik Pavelić-Musa Zdenka. tel.htnet.ante. Ul.htnet.

tel. Ante Starčevića 4.obrovac. jb prisjednik Danijela Duran Šunić. Jurja Žakna 4b. jb vježbenik Krajcar Denis. 213 097 e.hr Duško Bambić. tel. Kostelgradska 9 tel/fax. jb prisjednik Marko Vitasović.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 71 40323 PRELOG (040) Balaban Marijan. Glavna 26. tel/fax. jb prisjednik Mario Brajdić. fax. jb prisjednik Sablić Dorčić Marina. Smareglina ul. tel/fax.nansi@pu.htnet.javni bilježnik. Školjić 2. 215 315 e-mail: notar. jb prisjednik Maja Crljenica.com Panjković Velibor. Olge Ban 8.7 tel. jb prisjednik Vesna Perković. tel/fax. 380 804 e-mail: marina.htnet.perkovic@pu. Anticova 9/I. jb savjetnik Martina Klarin. 322 969 e-mail: notar. jb savjetnik Obrovac Skira Sonja. jb prisjednik Miroslav Kutlača. 317 370. jb prisjednik .htnet. tel. Ribarska 2/2.skira@pu.hr Snježana Horvat Paliska. jb prisjednik Branka Šarić.hr Loris Baričević. jb savjetnik Marin Bartulović. Korzo 18.hr Marija Butković. jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Večerić. fax. jb vježbenik Paravić Darko. tel. 544 755. 211 260 e-mail:sonja. jb prisjednik Nikolina Božić. jb vježbenik Lovrović Lečić Vera.t-com. fax.plisko@hi. Trg Sv.hr Danijela Diković Komadina. jb prisjednik Kukučka Ivan.hr Mladen Meničanin.t-com.hr Vesna Matković. jb savjetnik Perković Divna. 317 076 e-mail: velibor. tel. M. fax.hr Andreja Pavleković. 336 727 e-mail: notar. tel. jb prisjednik Amira Predovan. Gnambova 2/II.hr Vedran Franković. jb vježbenik Branka Ramić.hr Nada Jovanić. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri. 339 686.hr Sandra Bilić. jb savjetnik Marin Jugovac.blazeka@inet. jb savjetnik Marina Paić-Čerin.paic-cerin@notar-cerin. tel/fax.Laginje 2. fax. 215311.Florijana 20. Fiorello la Guardia 25 tel/fax. tel. jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik.t-com.hr Robert Beletić. jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Banić Miroslav.htnet. br. 522 377 e-mail: jb-mirna. jb prisjednik Silvija Perišić. jb savjetnik Nataša Babić. tel. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri.t-com. 522 316 e-mail: notar. jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić. 377 884 e-mail: irpaveli@inet. 321 052 e-mail: notar. tel. jb vježbenik Marinković Žaklina.d. Mali Palit bb. jb vježbenik Legović Gordana. fax.hr Blažeka Ljiljana. jb savjetnik Andrej Pudelko.cuzela@globalnet.hr Jelena-Kristina Cindrić Bačac.sablic-dorcic@optinet. jb prisjednik Ana Sabljak. jb savjetnik Kopić Nansi.hr Petar Banić. 725 498 e-mail: javnibin@inet. jb vježbenik Tena Kopić. 217 505. jb prisjednik Katarina Datković. jb vježbenik Grozdanić-Dekleva Marija. Korzo 35/I.hr Ivan Regvat.htnet.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida. jb savjetnik 51280 RAB (051) Radić Ermina.hr Pliško Mirna.htnet.hr Željko Bašić. 645 062 e-mail: ljiljana. 210 511.htnet. 494 169 e-mail: biljeznik. Korzo 4/II. 212 665 e-mail: jbvll@ri. 646 200. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet. Flanatička 10. jb savjetnik Ivan Dobrović. tel/fax. 323 409 e-mail:notar. jb prisjednik Željko Valenta.v. jb savjetnik Smojver-Bašić Anđelka. tel/fax. 214 783 e-mail: notar.hr Milena Čehajić. jb prisjednik Kristina Jurčić. Mletačka 2. Ciottina 5.zaklinamarinkovic@hotmail. fax. tel/fax. 322 922.hr Danijela Miloš. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri.balaban@optinet. tel. jb vježbenik Ćuzela Vesna. jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora. Ćirilometodske družbe 1. jb vježbenik Pejnović Stevan.krajcar@pu.d. jb prisjednik Ivan Beletić-Tatić.t-com. jb savjetnik Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga Užarska 28-30/II.htnet.panjkovic@ri. tel/fax.t-com. Korzo 22.hr Draženka Pičuljan. tel/fax.t-com. tel. 215 625 e-mail: notar-crljenica@pu. 217 808 e-mail: notar.pejnovic@ri.grozdanic-dekleva@ri. fax. 645 155 e-mail: marijan.legovic@ri.hr Veronika Fućak Zvonarić. tel/fax.mail: notarpula@pu. Rudolfa Strohala 3.

markovic@sk. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri.hr Ana Podoreški. 410 299 e-mail:nada.hr Blanka Marjanac. S. 449 468 e-mail: mioslav. 201 02 91 e-mail: milka. 840 197 e-mail: rino.hr Romac Ana. jb prisjednik Kraljičković Ivica . jb prisjednik Čečatka Robert-Anton.t-com. jb prisjednik Stojanović Natalija. tel/fax.t-com. 521 228 e-mail: j. S. Krešimira IV br.biljeznik. Karlovačka c. Trg Sv.simac. Carera 20.htnet.htnet.hr Ana Huserik Zujić.hr Morana Erak Dušić. i A.t-com. N. Ninska 3. jb vježbenik Katarina Ivančić. jb savjetnik 44000 SISAK (044) Briševac Imprić Gordana. 818 051 e-mail: notar-dusic@pu. tel/fax. Ninska 1.hr . Radića 1 tel/fax. fax.htnet.kemec@sb.t-com.hr Medunić Ruža. jb prisjednik Darja Kaleb Gavran. 404 140 e-mail: robert-anton. Trg pobjede 10.htnet. i A. tel. fax. 440 616 e-mail: javni biljeznik. 322 211. Trg pobjede 22. Trg kraljaTomislava 10 tel. fax. Radića 34 tel/fax. tel. jb prisjednik Andrija Vuger.bracun@sb. jb savjetnik Čubelić Šimac Sanja. 322 393 e-mail:javni.cubelic. 3 tel. fax. tel/fax.sanja@sk. Matije Gupca 30 tel. Korzo 40. 445 805. 338 72 45 e-mail:biljeznik. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs.hr Ana Gerić.batusic-slogar1@zg. 522 708. jb vježbenik Kemec Nada . jb prisjednik Zujić Rino.t-com.biljeznici. tel/fax. 445 833 e-mail: lukacevic.i A.t-com.htnet.hr Katarina Oreč.zujic@pu. 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail. tel/fax. jb prisjednik Palinić-Čulin Sandra.impric. Vladimira Ruždjaka 8 tel. fax. tel. jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpačić Mato.sc.t-com.t-com. 200 88 28 e-mail: ignac. Ul.biljeznik. P.htnet.hr Dubravka Leljak Hršak.hr mr. 523 363 e-mail: ivica. jb savjetnik Ana Žigrović. 200 55 17 e-mail: jav. Tomislava 13/I.com Marijana Buljan. 200 55 50.Radića 6/6 tel.remenaric@email.hr Joško Pervan. jb vježbenik Mirjana Škarica. Trg pobjede 19 tel. jb vježbenik 52210 ROVINJ (052) Dušić Davor. tel/fax.cecatka@st. Trg dr. fax.t-com.samobor@zg.vuger@zg.ledic@zg. 200 55 52.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Bračun Miroslav.t-com. jb prisjednik Valentin Jakovac. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt.t-com. 205 82 99 e-mail: zinka.hr Eda Biondić.hr Domagoj Ocvarek. 332 65 86. fax.javni.vrsalovic@ri. jb prisjednik Iva Kemec. 449 467. Pavlinski trg 17.hr Tatjana Burić. jb prisjednik Andrea Batelić.kraljickovic@sk. jb vježbenik 21230 SINJ (021) Delonga Vladimir. 522 909 e-mail:gordana. fax. jb savjetnik Lukačević Mario. jb prisjednik Marković Ivan. 449 498.tel. jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir. tel/fax. Josipa 9. fax. 830 008.Quarantotto bb. S.Jožinec Ljubica Trg K. 522 723 e-mail:natalija..cergar@zg. 2.htnet.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 72 Švegović Vesna. Gajeva 35 tel.mario@sb.hr Dragutin Habulin. fax. Put Petrovca 12/2 tel. jb prisjednik Marija Čukelj.hr Remenarić Slavko.ruza medunic@sb.htnet. 823 081. S i A.hr Mira Relić. jb prisjednik Daniela Vuković. Titov trg 10.hr Maja Tomazinić Grahovac.htnet. jb vježbenik Čergar Milka.hr Vrsalović Zoran. 205 82 88.zoran.hr Elvira Belošević. jb prisjednik Zvonimir Bračun.t-com.biljeznik@sk.stojanovic@sk. 338 72 43.htnet. Trg Lj.Posavskog 3 tel.htnet. Franje Tuđmana 7 tel/fax. 336 62 10 e-mail: javni.t-com. 825 900 e-mail: vladimir. jb prisjednik Kristina Župančić. 523 694 e-mail: ivan.hr Leo-Mario Pavić. jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frković Gordana . fax. Ul. jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batušić-Šlogar Zinka .brisevac. 200 05 82. jb vježbenik Ledić Sanja.delonga@st. tel.b. jb vježbenik Vuger Ignac. fax. Radića 25 tel/fax.Ante Kravar.hr Javorka Zaplatić. 332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg.

biljeznik.htnet.hr Dinko Martinović . S.biljeznik. jb prisjednik Ivana Miletić. tel/fax. Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax. jb vježbenik . jb prisjednik Zlokić Ante.htnet.jurisic@st. jb prisjednik Lučev Igor. 480 341.hr Sandra Jelavić. jb prisjednik Ivana Bradarić. 362 497 e-mail: jb-borica.htnet. Puljiz Zoja. jb vježbenik Ivana Brkljačić Malenica. e-mail: ervin.kuzmanic@st. Domovinskog rata 11 tel/fax. jb vježbenik Ana Čvrljak. 339 888.t-com. 322 361 e-mail: biljeznik. jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmanić Ervin. jb vježbenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana.draun@st. 322 455 e-mail: javni. tel/fax. 765 547 e-mail: jadranka. fax. 348043 e-mail: jb-mira. jb prisjednik Maja Maleš Talaja. Domov. fax.hr Vesna Ogorevc. jb prisjednik Jurišić Boško.t-com.milic-strkalj@st. jb savjetnik Pavlović Dalibor.hr Karabotić-Milovac Teo.htnet.hr Marko Pavičić.Radića 79a. tel/fax. 206 09 37 e-mail: branka. Posavskog 17/I. 212 265 e-mail: nevenka.hr Yvonne Zlatar Šunjić.hr Pero Berić. jb vježbenik Rubić Mira.cipcic@email. tel/fax.v. tel/fax. 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m.kekez@st. tel. preporoda 9 tel/fax. Klaićeva poljana 3 tel. fax. Hrvatske mornarice 1B tel.pavlovic@st. 480 358 e-mail: saric.puljiz@hi. 213 286 e-mail: javni. jb prisjednik Dragun Helena.hr Ivan Rački. jb savjetnik Mr.racki@zg.kovacevic@st.zoja. jb vježbenik Kekez Nevenka.popovac@st.htnet. Obala Hrv.helena.karabotic-milovac@st.bosko. jb prisjednik Šuško Ante. 772 943 e-mail:dalibor. 630 555. nar.hr Ivana Barišić. Šimićeva 2. 530 988 e-mail:javni. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Rački Branka. tel.htnet.hr Snježana Ludvajić. Velebitska 26. Kavanjinova 4 tel. 530 902.matacic@st. Gundulićeva 20.t-com. 330 025 e-mail: notar-lucev@si.nakic@hi.t-com. 485 255.hr Neven Nakić.htnet. jb prisjednik Lucija Bulja.ilija.htnet. jb savjetnik 22000 ŠIBENIK (022) Malenica Ljiljanka.ivancic@st. tel/fax.hr Kornelija Valjan. 482 509 e-mail: jasna. 347 000 e-mail: jb. jb vježbenik Milić-Štrkalj Zrinka. 322 495. 380 122 e-mail: notar.vuletin@si. sc. A.t-com. fax. tel/fax.htnet.biljeznik.hr Makelja-Šuljić Jagoda. 331 819 e-mail: javni. Mažuranićevo šet. 210 548 e-mail: jb.t-com. Trg Ante Starčevića 14/II.hr Ana Zaninović Popovac. Kneza Lj. Hrvatske bratske zajednice 3a tel. jb prisjednik Bradarić Ivan.htnet.rubic@st.hr Snježana Felzer-Puljiz. Mažuranićevo šetalište 14. rata 27b tel.hr Ana Vukojević. jb prisjednik Vuletin Vojislav.susko@hi. jb prisjednik Jagoda Vuković.plenkovic@st. jb prisjednik Marinko Šutić. Sv. jb savjetnik Nakić Nevenka. 13. 339 890 e-mail: teo.hr Šarić Ilija.htnet.t-com.mila. jb prisjednik Igor Buzdovačić. jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenković Jadranka.t-com. Kralja Zvonimira 85.marija. tel/fax. 485 776. 348 104 e-mail: jb. jb prisjednik Sunčica Vuletin. tel.htnet. fax. Vladimira Nazora 15 tel.biljeznik@st. jb prisjednik Kovačević Borica. 772 948.htnet.Starčevića 5. Kralja Zvonimira 75.t-com. Domovinskog rata 3. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st. tel.hr Damir Mikolčević.hr Dunja Brajčić.hr Marko Vuletin. 212 096 .hr Matijana Paradžik.htnet. fax. fax. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st.t-com.hr Vesna Maretić. tel/fax.javni. jb vježbenik Popovac Mirjana. fax.hr Dražen Makelja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 73 21210 SOLIN (021) Ivančić Marija.htnet. tel/fax.bilan@st.hr Nenad Bekavac.biljeznik. jb prisjednik Čipčić Mila. jb prisjednik Matačić Jasna.ljiljanka.hr Vinko Bukić. Ivana Gundulića 44/II tel/fax. 331 812. Ratac 2. Fra Stjepana Zlatovića 18. 213 190 e-mail: javnibiljeznik. jb prisjednik Vesna Radovan. tel/fax. 321 505 e-mail: jb. Škrape 53. jb prisjednik Irena Šimunović.htnet.malenica@si. Rok bb. tel.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 74 21220 TROGIR(021) Biuk Željena. 320 015 e-mail: jagoda.hr Danira Margeta-Nuber.hr Martina Begović.javni.javni. Trg K. fax.hr Lana Mihinjač. 338 285.brigade HV 3 tel.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipović-Kovačić Dubravka.trstenjak@gmail.t-com.htnet. 718 088 e-mail: jb.htnet. Vij. 212 558. tel/fax. 211 699 e-mail: biserka. jb prisjednik Jelena Plantak.petar. jb prisjednik Blanka Štivičić. 211 400 e-mail: rankica. Slavka Kolara 1 tel/fax. Kapucinski trg 2/I tel. jb vježbenik Martina Galeković. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk. tel/fax. 625 11 06 e-mail: jb. Andrije Kačića Miošića 2 tel/fax.biljez@vt. jb prisjednik Bojana Štrlek Voćanec.hr Janica Plantak. jb savjetnik Sabine Živković. Šetalište Stare Isse 2. Matije Gupca 1/II.hr Andreja Levatić Marin. jb vježbenik Spevec Ranka.biljeznik@vt. 885 397 e-mail: zeljana. Duga ulica 8. 743 463 e-mail: notarumag@gmail.vajcl@gmail. jb prisjednik Barbara Viličić.htnet. Šopa 41. jb vježbenik Duić Melanija. jb vježbenik Žanko Petar.htnet. 300 552 e-mail: stjepan. Šokčevića 1.hr Nikola Perković. Duga ulica broj 10/I.gagro@os. Vrazova 8c tel. tel/fax. tel/fax. fax.hr 42000 VARAŽDIN (042) Benc Rankica.com Fabiana Kliman.hr Bernarda Meštrović. jb savjetnik Mađarić Koraljka. Trg slobode 1 tel. jb savjetnik Natalija Kaselj. 201 323.m.vulic@vu.hr Jasenka Pjevac.hr Ema Nađ. 211 662.sevsek-vajdic@vz. fax. fax. 623 25 83 e-mail: nives.koraljka. Trg kralja Tomislava 10.biuk@st.grgic-notar@email. jb prisjednik Lana Pavković Rendić.t-com. jb prisjednik Željka Poljak Tuholjak. jb prisjednik Emilija Ivetić.t-com. jb prisjednik Sunčica Gložinić. J. Franjevački trg 17. Vladimira Nazora 13. jb savjetnik Vajdić-Sevšek Jagoda. 663 555 e-mail:notar.ema. jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina Željko.hr Tomislava Komesarović. jb vježbenik Maleković Ivan. 212 812.bojana. tel/fax.hr Maja Gagro Bošnjak.dubravka.biljeznik@vz.klier@vz. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk.com Vulić Nikola.zanko@st. jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus.hr Velebita Erkapić. tel.jurlina@zg. tel/fax. jb savjetnik Grgić Jelena. jb savjetnik Štimac Bojana. 212 214 e-mail: melanija.alen. 210 329 e-mil:madjaric. Trg B. jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kovač Mirodar.t-com.107. 338 050 e-mail:nikola.ranka. 622 52 77.mail:notar-marko. tel/fax.t-com. fax.htnet. 338 118 e-mail:javni. jb vježbenik Trstenjak Stjepan. 6.t-com. jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko. jb prisjednik Mirna Rob.Antuna Mihanovića 26. 300 550. 885 330 e-mail: notar. jb prisjednik Anica Krnić.htnet. jb prisjednik Iva Zadrović. fax. 650 100. 621 38 69.htnet.htnet.cmrlec-kisic@vz.com Ana Brezovec.mircetic@zg.stimac@vz.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita. Pavlinska 5. jb vježbenik Vajcl Alen. fax. fax. Trg kralja Tomislava 7 tel. 212 833 e-mail: jb. fax.tel/fax. Braće Radića br.t-com.hr Željka Brlek-Margetić.htnet.r. jb prisjednik Ivana Švegar.800-635 e-mail: nadj.javni. 650 190 e-mail: jelena.hr Lidija Metlikovec. jb savjetnik Martina Ivek.spevec@zg. jb vježbenik Čmrlec-Kišić Biserka. jb savjetnik Anita Krvavica. jb prisjednik Ana Pavković. tel. tel.t-com. tel/fax.Tomislava 39 tel. Trgovačka 1. jb prisjednik Anita Lovrić.duic@vz. 622 15 52 e.htnet.hr Jasminka Vrba. jb vježbenik Mirčetić Nives. fax. 726 850 filipovic-kovacic.htnet.hr Zvjezdana Tafra Roguljić. 622 10 97. fax.htnet. N.hr Iva Brazda. Matije Gupca 1/I tel/fax. Mihanovićeva 2 tel. 622 21 23. fax. tel. 211 400. jb vježbenik Maja Grgurić. jb vježbenik . 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg. jb savjetnik Mendeš Marijan.biljeznik. jb vježbenik Rauš-Klier Zvijezdana.mladineo@hi.hr Marija Peručić Jošić. 743 464.htnet.benc@vz. Anina 2 tel.

jb vježbenik 52341 ŽMINJ (052) Patricia Pucić. Veliki Kraj 59. fax. jb vježbenik Marošević Kata. tel/fax. Kovačića 2/I tel.t-com.t-com.hr Duška Uzelac. 501 197 e-mail: vlasto.htnet.biljeznik. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk. jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanović Aljoša. tel. Dalmat. jb vježbenik . Ul.arambasic@vk.jelica. 441 988.javni. Trg slobode 1. jb prisjednik Ivana Stočko. fax. Trg Slobode 2.sabora 5.hr Grigillo-Ramljak Darija.t-com. Tina Ujevića 13. jb prisjednik Poljak Estera. 427 854 e-mail: notar.grdovic@zd.hrabra@zd. 466 808 e-mail: javni.t-com.htnet.poljak@os. tel.htnet. fax.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambašić Boro. Zrinsko Frankopanska 38 tel.hr Mišković Pavica.hr Dragana Marčina. 331 45 94.hr Hrvoje Marošević. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd. I. jb vježbenik Tereza Jurlina.grigillo-ramljak@zd.hr Vedrana Kliman.rata 3 tel.Domovin.htnet. 675 160. tel/fax. fax. Mihovila Klaića 7 tel/fax. Obala Juričev Ive Cote 27 tel. jb prisjednik Ore Vojislav. G.dubravka. 213 000 e-mail: darija.bartolek.brkic@zd. jb prisjednik Ana Ramov. 112. jb savjetnik Hrabra Suzana. Pazinska 2/h. jb vježbenik Igor Bojić. fax. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd. jb savjetnik 32270 ŽUPANJA (032) Kaluđer Mladen. Matije Gupca 70 tel. 221 152 e-mail:javni.kristic@st.javni.htnet. Baltazara A. 440 944 e-mail: aljosa. fax. 331 08 76 e-mail: ivan.hr Konstantin Dika.biljeznik. Braće Vranjanin 9.biljeznik. 846 530 e-mail: biljeznik.gojanovic@si. tel/fax.t-com.t-com.hr Lidija Kolombo. jb prisjednik Ana Svorcina.mladen.htnet.martinic@kr.adzija@zg.koretic@si.hr Ivana Gadža Beganović. tel/fax. sc. tel/fax. jb prisjednik Filip Zubčić.hr Branislava Jovanović. 441 989 e-mail: jb-boro. jb prisjednik Grdović Silvana.hr Josipa Zubčić.hr 10340 VRBOVEC (01) Koretić Dubravka. fax. 421 278 e-mail: kovacic. tel. Ul. 221 168.brigade br.biljeznik@vk.biljeznik.podgajski@kr. 427 852.pucic@pu. Krčelića 15 tel. jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir.300646. Stjepana Radića 42b tel/fax.hr 21276 VRGORAC (021) Kristić Ivan. 098 448 795 e-mail: ivan.t-com. Trg Kralja Tomislava 1.hr Ksenija Gambiroža. Ul. fax.htnet. 331 45 93 e-mail:javni. 441 644.marcina@zadar. 231 383. poginulih branitelja bb tel/fax. tel/fax. 413 304. 279 28 92 e-mail: javni. 443 331 e-mail: notar.300648 e-mail: silvana.t-com.t-com.hr Sanja Tokić. Dr Franje Tuđmana 5 tel.hr Doroteja Mendek. 331 08 75.hr Ana Mikulić.hr Kolega-Zubčić Alkica. jb vježbenik 10290 ZAPREŠIĆ (01) Adžija Ivan. 312 166 e-mail:suzana.net Jelena Skoblar. 319 167 e-mail: pavica.vore@vu.t-com. Don Ive Prodana 4. jb vježbenik Marčina Vera. tel/fax. tel/fax.t-com. 231 481 e-mail: emil.htnet.3.t-com. 314 665 e-mail: notar.hr Podgajski Vlasto.poropat@hi. jb savjetnik Kovačić Jelica.biljeznik@vu.miskovic@zd. tel/fax. Zagrebačka 15a. jb prisjednik Mirta Adžija.hr Jadranka Kramar. tel/fax.hr Pozaić Đurđica.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 75 52463 VIŠNJAN (052) Poropat Anka. jb prisjednik Goran Marčina. Tržna 12. jb vježbenik Mišković mr.pozaic@kr. 830 130 e-mail: kaludjer. tel. Davor.hr Marija Karalić. fax. jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brkić.t-com. jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martinić Javorka.estera.htnet. 467 077 e-mail: djurdjica.zvonimir@kr. Matije Gupca 47/I.t-com. Veliki Kraj 54.

javni bilježnik u miru.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 77 IN MEMORIAM   Želimir Mirić. na gradskom groblju u Vinkovcima. u 73. lipnja 2012. godini. . lipnja 2012. pokopana 27. na Mirogoju u Zagrebu. Pokopan 18.  Irma Pavelić. javna bilježnica iz Pregrade. preminuo 15.. kolovoza 2012. iz Vinkovaca.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful