javni biljeŽnik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJEŽNIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 3

Poštovani čitatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga međunarodnog kongresa koji je održan 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, štitila i borila se za interese bilježništva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa značenjem koje javni bilježnici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeću. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako će dovršetkom procesa pregovaranja i utvrđivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno bilježništvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno članstvo Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj bilježničkoj asocijaciji Europe u statusu promatrača od rujna 2004. godine, a već tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobilježnička komora član je Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruživanju i stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih bilježnika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno članstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatrača, a pozivom na Statut CNUE-a predlaže da se na sjednici Glavne skupštine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog bilježništva te da se od strane njemačkog predsjedništva najavi kako će se o tom prijedlogu odlučivati na sjednici Glavne skupštine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: “… prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od strateških ciljeva, a istodobno započinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobilježnička komora, kao punopravna članica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat važnoj asocijaciji. Razdoblje u kojem će kao članica moći glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje će sukladno Statutu moći predlagati i biti birana u tijela CNUE.” Notari Europe, a ovom asocijacijom i naši bilježnici, i formalno se čvrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i međusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeđivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetništva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje, CNUE kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno bilježništvo koje sve više doprinosi svim procesima donošenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zaštite građana. CNUE je tako prisutan u svim političkim i tehničkim pitanjima koja utječu na javnobilježničku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praćenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalaže za izgrađivanje zajedničke europske pravosudne kulture zasnovane na međusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju bilježnika za pravne poslove, vodeći se načelima praktične metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli što se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakšao

poništenju braka. Brakovi s međunarodnim elementom. Naravno. prema recentnim istraživanjima. neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. Značajne su riječi na samom početku kako „… javni bilježnik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa. u članku pod istoimenim naslovom. U svom radu fokusirao se na istraživanja s ciljem pronalaženja najefikasnijega. Tatjane Josipović. kojima bi ovaj časopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom veže za javno bilježništvo. Jedan od redovnih suradnika. s javnim bilježnicima. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali našem pozivu i svojim radovima obogatili sadržaj naše edicije. polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. Dakle. Goran Milaković. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik pri primjeni prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zaključku autorica je pregledno sažela tako da se svatko može snaći i uredno izvršiti dostavu pismena. dakle. Stjecanje. a bilježnici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo. ovaj put obradio je temu “Zaštita knjižnih prava od nevaljalog upisa”. I dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama. ukazati na svoje postupke te postupke stranaka. I kao što je naglasio Tilman Götte. u ovom vremenu mobilnosti gdje različita prekogranična prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. O teorijskim i praktičnim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini. . Gabrijeli Mihelčić koja nas ovaj put podsjeća na nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku. prisjednicima. Mlada suradnica Iva Kemec. U prethodno spominjanoj asocijaciji bilježnika (CNUE) i o učincima europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava naći ćete u ovom zanimljivom članku. Također. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. Bilježnici Europe žele ukazati na značaj i vrijednost naše struke za dobrobit svih građana i gospodarstva. nastavljajući na temu europskog prava. pod mentorstvom prof. dr. bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 4 život građanima. promjena. Primjerice. ovlaštenika prava na tu zaštitu. dr. Radi toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. najbržega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. piše o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava i sve ih je više. Nastojimo međusobnom suradnjom pronaći praktična pravna rješenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog područja pravde. slobode i sigurnosti. zajedno sa službama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj. javni bilježnik iz Dresdena. odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti.” Bavit ćemo se. savjetnicima i vježbenicima koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovore mogu stručno obraditi. smrti jednoga od supružnika. sc. dobitnik „Rektorove nagrade“ za ovaj istraživački rad. suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju. U tom smislu izvanrednu suradnicu našli smo u doc. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. što činiti kod ovakvih registriranih partnerstva s međunarodnim elementom kod razvoda braka. život nosi sa sobom različita životna događanja. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. poštovani čitatelji. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo”. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. Razmatrajući parnice u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. piše student Emil Cetina. predsjednik CNUE-a u 2012. sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu. Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. godini: “… bilježništvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jamči pravnu sigurnost.

Oporuka Marice. Uza zapis i slike o sjednici Skupštine javnih bilježnika u Malom Lošinju. dragi kolega. Filipa iz Lodija. Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 5 Renata Pražetina Kaleb razmatra pojam “trgovac pojedinac”. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. u ovom broju pregled je oporuke Marice. Uredništvo časopisa Javni bilježnik Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donošenje Odluke o prijemu u punopravno članstvo CNUE Hrvatska Javnobilježnička Komora Radnička cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEĆE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na pažnju njemačkog Predsjedništva i predsjednika gosp. stoljeća. podsjećamo vas na neka od proteklih događanja. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO VIJEĆA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma poštovani predsjedniče Götte. kolovoza 2012. Prilog je priredila Marija Butković. Naša. 29.. koja je službeno objavljena sredinom 14. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira.g. i ovaj put uz časopis imamo i prilog koji vam može poslužiti u svakodnevnoj praksi. Tilman Götte-a U Zagrebu. Prema viziji koju je zacrtalo novo Uredništvo. već stalna. u kratkim vijestima i uz fotografije. kada je na Generalnoj Skupštini pod predsjedanjem grčkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača. supruge trogirskog notara Bernarda pok. naglašavajući kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. javnobilježnička prisjednica iz Rijeke o temi: „Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi“. tema iz povijesti javnog bilježništva dr. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatrača u Vijeću notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne .

g. 3. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva.. uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeću sjednicu Generalne Skupštine CNUE-a. temeljem odredbi Statuta CNUE-a. da Izvršni Savijet. prosinca 2012.status promatrača u Europskoj mreži Registara oporuka (ARERT). da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine. do danas. te se aktivno uključio u važne projekte. prosinca 2012.sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ . u skladu sa svojim ovlastima. kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve članice CNUE-a. ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih članica CNUE-a.. upućujem izraze našeg osobitog poštovanja. sa utvrđenom godišnjom članarinom od 23. raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata – kao promatrača u CNUE-u. srpnja 2013.g.. a istovremeno bi započelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat. održani su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Generalne Skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj Notarijata u svim državama članicama.g.g. pod Vašim predsjedanjem. Time se – sukladno Statutu CNUE-a. te da se Odlukom Generalne Skupštine CNUE-a. Odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4.g. stekla status Države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU. . kao punopravni član.europski Direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40. koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije. sazvanu za 12. Europskom vijeću i EU Parlamentu. kao i da se nakon izjašnjavanja svih članica predloži da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod točkom 1.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 6 pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU u svibnju 2004.800. rujna 2012. Odluka donese na sjednici Generalne Skupštine CNUE-a dana 14.g. a posebice Europskoj komisiji. na kojima se kreirala „notarska politika“ prema Tijelima EU. poštovani predsjedniče Götte. listopada 2012.00 EUR-a.-tu Grupu članica. Slijedom do sada navedenog. koja će se održati 14. utvrdi da će hrvatski Notarijat postati punopravni član Vijeća notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije . te Vam dragi predsjedniče Götte u svoje ime. kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU: 01. . uvršten na toj web stranici i hrvatski jezik.g. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ivan Maleković .aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN). Zahvaljujem njemačkom Notarijatu i njemačkom Predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno članstvo CNUE-a. 2. a to su: . predlažem Vam: 1. sazvanoj za 14.. sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura.u kojem je po prvi puta. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09. kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika. . da se na sjednici Izvršnog Savijeta CNUE-a. srpnja 2013. 4. ravnopravno sa ostalim službenim jezicima u EU.. U statusu promatrača hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a. kao i Hrvatskoj. U opisanom razdoblju od rujna 2004.000 notara na područiju EU – uključujući i hrvatske notare. ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u.01. mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji.g. prosinca 2012.

Pž-2215/10 od 9. Smatra se provedenom danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (čl. M. 57/96. tada nedostaci u dostavi nemaju značenje bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovom postupku. 367. a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. DIKA. dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08. 173/03. čl.. za sva pitanja u vezi s dostavom u ovršnom postupku primjenjuju ovršnopravna pravila o dostavi. OZ-a). 8 Narodne novine br. 96/08.. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. Dostava ili dostavljanje «zakonom je propisana aktivnost nadležnih tijela usmjerena na to da se adresatima pruži mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koja im se upućuju». 02/07. 57/11 I 148/11-pročišćeni tekst. S. 88/05. ZPP-a kojim je uređena tzv. Ona samo implicira da je nadležno tijelo dostave poduzelo sve radnje.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 7 Doc. travnja 2010. Informator. –– 149. Što se tiče primjene i važenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi. 1. 112/99. 176. 42. 4 TRIVA. 29/99. 133.3. 5 Čl. 112/12. Što nas dovodi do pitanja javnobilježničke dostave uopće.. supstancijalnih učinaka. kako je to npr. Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upućuju na primjenu općih pravila). v. inauguriranog u Ovršni zakon2 iz 1996. DIKA. Pravila ZPP-a vrijedit će u slučaju kada neko pitanje nije uređeno ovršnim pravilima i pod pretpostavkom da ovršna pravila ne određuju drugačije. osim u mjeri potrebnoj za razjašnjenje posebnih pravila. npr. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka.6 7 Opća pravila koja uređuju dostavu nalaze se u Zakonu o parničnom postupku8 i to u čl. nova pravila slijede strukturu i uređenje dosadašnjega ovršnopravnog režima. 21. ZPP-a kada ima tu dužnost. 91/92. dalje: OZ. 117/03. Narodne novine. zakonom predviđenih. 176. M. Među navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz čl. str. OZ-a. st.. a time i nova pravila koja uređuju dostavu u ovršnom postupku. 133. 84/08. g.“ VTS. U radu se ne će analizirati niti ovaj institut. Ova pravila ne će biti predmet analize. 2011. dakle. S. odnosno mjere kako bi 1 Narodne novine br. 7 „Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem. čl. . ibidem. OZ-a kojim je određeno da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovršnom postupku javni bilježnik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na način kako to predviđaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a. 53/91. 88/05.. 5998-5999. a. OZ-a). a. OZ-a kojim je određeno da Zakon stupa na snagu 15. dr. 133. No prije svega treba naglasiti kako „uredna dostava“ ne znači i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadržajem pismena. u ovršnom postupku dostava ima još jednu značajnu ulogu. 42/00. 194/03. 1 se stekle zakonom predviđene pretpostavke da adresati budu u mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koje im se dostavlja. U smislu navedene odredbe (čl. 2 Narodne novine br. ZPP-a. javnobilježnička dostava u parničnom postupku. čl. ali nije jedina. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci Nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku I. 2004.10 6 TRIVA. 176. – 364. slučaj i što određuje čl. Gabrijela Mihelčić Katedra za građansko pravo.. Tko je proveo i najkraće vrijeme u praksi znade koliko je važna i koliko muke zadaje uredna dostava. 176. povjere sudovi u parničnom postupku. ZPP-a) riječ je o dostavi koju bilježnici obavljaju u slučaju i pod pretpostavkama predviđenim čl. 123/08..9 Primarno se. Pored te funkcije (omogućavanja adresatima da saznaju sadržaj pismena). ona stoje u klasičnom režimu općih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali.5 Dakle. 356. V. dalje: OZ/96. 3 Narodne novine br. listopada 2012. st.. a. UVOD Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. Prema čl. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. b. OZ-a određeno je da se pljenidba provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu. 88/01. Građansko parnično procesno pravo. i kao takvog pretočenog u novi OZ. 2. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. u st. na prijedlog stranke.4 To je klasična funkcija ili uloga dostave u postupku (v. Zapravo. st. 1. Zagreb. dostava se obavlja prema općim pravilima o dostavi iz ZPP-a. još Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2008. 371. dalje: ZPP. 121/05 i 67/08. sc. Pravila nisu radikalnije izmijenjena. osim odredaba čl. listopada 2012. 10 Inače. 3. za primjenu pravila ZPP-a o dostavi. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovršnom postupku omogućuje i ostvarenje određenih. 133. 151/04. 67/08. ako nije drukčije određeno.

4. čl. 1. i dijelom st. 8 OZ-a. nadležnog tijela uprave. OZ stara je blanketna odredba kojom je određeno da će se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjivati odredbe ZPP-a.) dijelom su kolidirala s onima iz čl. promatrati kombiniranjem više kriterija: a) kriterija adresata dostave. a tako je i sada. pa je ostalo nejasno zašto ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadržaj čl. 1. te c) asekurativnoj funkciji. kada je bilježniku povjereno provođenje određenih ovršnih radnji (npr. OZ/96. zanimljivi javni bilježnici. značenje općeg pravila. te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih bilježnika u ovršnom postupku. nije završeno raslojavanje općih i posebnih pravila o dostavi u ovršnom postupku. 8. 1. 4. Za st. 8. (kojim je tada bila uređena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih bilježnika povodom prijedloga. naime. 8. 5. 8. OZ/96. općim pravilom o dostavi u ovršnom postupku treba držati pravilo iz čl. pravila iz čl. b) funkciji povjerenika suda. 252. OZ-a. međutim. čl. jednako kao i u parničnom postupku. Zagreb. (točnije dijelu st... pravila su organizirana tako da postoje opća i posebna. Odredba čl.. Tako je. II. 8. 8. i to s obzirom na to komu se u ovršnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadržano je u čl. 252. koja se ostvaruje u osnivanju i provođenju dobrovoljnoga javnobilježničkoga založnopravnog. ali to nije izrijekom predviđeno ovršnopravnim pravilima.. 281. 8. OZ-a Prvo opće pravilo o dostavi. Posljedica je to posebnog položaja koji bilježnik ima u ovršnom postupku.3. . st. toga članka. OZ-a. Tako Dika govori o tri funkcije bilježnika u ovršnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji. JAVNOBILJEŽNIČKA DOSTAVA U OVRŠNOM POSTUPKU 1. Rješenja koja su bila predviđena u čl. ili b) kada se dostava obavlja putem javnog bilježnika. ZPP-a i određuje da se pismena dostavljaju putem pošte ili određenoga sudskog službenika. 1. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovršnom postupku. a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku. putem javnog bilježnika ili neposredno u sudu... OZ-a nije homogeno opće pravilo. unutar ovršnopravnih pravila.. OZ-a među pravilima koja uređuju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. kada je riječ o uređenje načina dostave određenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave došlo do gubitka nomotehničkoga kontinuiteta između «starih» st. odnosno sudskog namještenika. 4. Obilježja općeg pravila. imaju samo st. st. ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. OZ/96. st. Nalaze se u čl. kako je već navedeno. usporedi li se položaj bilježnika kao tijela (osobe) dostave u ovršnom postupku s onim u parničnom postupku.. opsežnije izmjene i dopune koje su pretočene u novo ovršno pravilo čl. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadrži ih. – 10. čl. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku. OZ/96.. čl. Odnos ovih pravila. 13 DIKA. koja proizlazi iz zakonom predviđene ovlasti bilježnicima da postupaju kao ovlašteno tijelo za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. da opća pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni bilježnik (ili drugo tijelo ili osoba). 133. ponovo. 281. Po ovom pitanju neujednačenost se pojavila i u korelaciji između uređenja iz čl. već to pitanje uređuje čl. OZ-a moglo bi se reći da imaju. d. 8. a što je bio i st.d. i 5. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.12 ovo pravilo vrijedit će i u ovršnom postupku. izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li riječ o slučaju: a) kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. čl. S tim. 8. uočljivo da bilježnik u ovršnom postupku ima drugačiji položaj od onoga što ga.-8. kao nadležni za obavljanje dostave u ovršnom postupku. st. Tim više što je. 21. 2. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim slučajevima kada se bilježnici pojavljuju kao tijelo dostave.. prodaja nekretnine na dražbi). doživjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. Koja su sve tijela nadležna dostavljati pismena nije određeno OZ-om. ima u parničnom postupku. st. a što treba naglasiti. Za pitanja javnobilježničke dostave u ovršnom postupku važno je uočiti da položaj i postupanje bilježnika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. U st. dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i 12 Čl. 11 Odredba čl. 21.. Promatraju li se samo kroz prizmu bilježničke dostave. OZ/96. (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba. kao tijelo dostave. 8.. 108. OZ/96. OZa. OZ/96. kao novopropisane norme. OZ-a sadržana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.).-3. Građansko ovršno pravo. a koje su se već tada pokazale nedovoljno jasne. 8. 8. Znajući da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u čl. dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju bilježnici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 1. 8. 1. – 8. 2007. Knjiga I. Uz odgovarajuću mjeru prilagodbe. Općenito Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava. s posebnim naglaskom na bilježničku dostavu. . OZ/96. Stoga će i u ovom postupku. Narodne novine d. opća pravila o dostavi iz čl. navedene osobe i tijela biti ovlaštena obavljati dostavu. – 3. dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opća ili posebna pravila rješava tradicionalni ključ koji uređuju odnos općih i posebnih pravila. 281. 5.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 8 Ostavljajući po strani pravila ZPP-a. kada je riječ o pravilima o bilježničkoj dostavi.d. 6. Ovdje su nam. 1. 6. Opća pravila iz čl. Ovim. U tom će se pravcu analizirati opća i posebna pravila. 8. čl. odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka. OZ/96. odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. a pozivom na čl. ovakvo uređenje može zbuniti. Dakle. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviđala dostava na oglasnoj ploči odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod određenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su činili st. Prema njemu. i čl.11 Nastavno će se pravila o dostavi. OZ-a. Opće građansko ovršno pravo. 8. a koja su jednaka novim pravilima). str. st. odnosno u ostalim ovršnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju. b) kriterija obavlja li se dostava u ovršnom postupku na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. M..

te 3. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. primjenjuje se i kada je riječ o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. i b) kada joj izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. 2007. potom na adresu naznačenu u odgovarajućem upisniku te. 2. Kada je adresa sjedišta upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu. Riječ je o neposrednoj dostavi. pa nije dopušteno dokazivati suprotno.“ VTS. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. Pž-3694/04 od 8. 1. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. dostava ovršeniku može obaviti putem javnog bilježnika. Informator. javni bilježnici. OZ-a sadržano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. odvjetnici.. 8. 5454. a ne neurednoj dostavi. a kada je riječ o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izriče novčana kazna ili kazna zatvora: 1. st. 8. nja pismena na oglasnoj ploči. Pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave 3. Pravila o dostavi iz st. prema kojem se način dostave ravna određenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovršnom postupku. dostava se ne ponavlja. OZ-a. „običnim“ ovršenicima. veljače 2006. liječnici itd.1. U st.15 Jednako kao i u prethodno navedenim slučajevima. valjana je u slučaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu. 2. je li riječ o dostavi ovrhovoditelju. te ponovno pokušati dostavu rješenja o ovrsi. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. pravilo iz st. trgovcu pojedincu. 8. Informator. st. 1. naime. 1. putem oglasne ploče suda. 8. Premda to u samom pravilu ne stoji. Sljedeće opće pravilo o dostavi. dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznačio u prijedlogu za ovrhu. zatim na adresu sjedišta iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploči dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. konačno. nije dopušteno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploči suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno. ovršeniku ili sudioniku u ovršnom postupku. 1. Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokuša dostaviti na adresu naznačenu na prijedlogu za ovrhu.obaviješten« ili »stan zatvoren .5579. st. pravilo iz čl. uređena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom. ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku.. Njime se predviđa da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu.obrtnika nalaze na adresi iz ovršnog prijedloga. sadržano je u čl. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. već ga može dostaviti putem oglasne ploče suda. OZ-a. 4. st. Što znači da se dostava ovršeniku u smislu pravila čl. I to: a) bilježnika koji odlučuje u postupku. 1. ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv. Pž-1188/06 od 22. 2005.. OZ-a U odredbi čl. dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploči suda. ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjedištu svoje obrtničke radnje. ili b) kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. sud nije dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovršenika koja je upisana u registar obrtnika. „Dostava rješenja o ovrsi pravnoj osobi. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploče vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 „Ako je dostavnica rješenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraćena sudu s naznakom »obaviješten-nije podigao pošiljku«.. Svejedno je. Naime.obaviješten«) proizlazi da se prostorije ovršenika . 8. uređeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. a s obzirom na to kome se dostava obavlja. st. st. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. Posebna pravila iz čl. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploči suda ili da uopće nije istaknuto ili sl. 2006.“ VTS. ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. 2.14 U slučaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Dakle.. . Usporede li se pravila iz st. studenoga 2003. pa se može zaključiti da je dostava pokušana na pravilnu adresu. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. javnom biljež15 „Ako iz napomene dostavljača (»odsutan . i 5. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. Odnosno ovršenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz čl. – 3. 2. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. 5402.“ VTS. odnosno b) drugog bilježnika. trgovci pojedinci. Što ne znači. 1. Pž-6238/03 od 4. 1. 5578 . na zahtjev ovrhovoditelja. za zaključiti je da je st. 8. međutim.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. obavlja se na adresi sjedišta upisanoga u upisnik. primjenjuju se i na dostavu fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. OZ-a određuje da će se na način iz st. To vrijedi u slučaju kada je riječ o različitim adresama. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedišta upisanoga u upisnik (u slučaju kada je ona različita od naznačene u prijedlogu za ovrhu). pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploče. Pri tome nije od značenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. – 4.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 9 odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 4. U slučaju da dostava na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije. 3. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st. te 3. 2. da nije dopušteno dokazivati npr. i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploči vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. 1. 2. OZ-a obavlja: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi: 1. c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. Informator. I to: a) kada ona ima svojstvo ovršenika (protiv nje se provodi ovrha). a nakon toga niti na adresi sjedišta upisanog u upisnik. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. Prema njemu. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovršnom postupku ima adresat. lipnja 2004. dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu. radi se o neuspjeloj. i st.

st. uza zamolbu za dostavu prosljeđuje se bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz čl. treba imati u vidu i da ti troškovi nisu tzv.” Potrebno je uočiti da odredba čl. na zahtjev ovrhovoditelja. 6. OZ-a uređuje dostavu i to rješenja o ovrsi „običnom“ ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. 8. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatražiti već u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. I predviđaju dostavu: 1. odredi ovrha protiv ovršenika. – 3. OZ-a da troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe. «pravnu pomoć dostave». b) ako mu nije poznato tko je nadležan obaviti dostavu. OZ-a i u njoj sadržano pravilo prema kojem se naknada troškova može zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. međutim. čl. OZ-a). Međutim. Izričito je propisano u čl. OZ-a bilježnike u ovršnom postupku ovlašćuje samo na tzv. 18 Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. OZ-a sadržana su posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. st. kada bi predmetnim pravilima bila uređena ista pitanja. st. Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaća se javnobilježnička pristojba (čl. a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobilježnički prisjednik. 7. 8. saslušanje svjedoka. st. Pravilo iz čl. 1. liječniku. To bi vrijedilo i u konkretnom slučaju. st. Čl. a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 6. 5. st. st. U čl. 6. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 2. odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se. 8. 7. 8. dužni pružati jedni drugima. bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svom uredu. Vrijedit će predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. OZ-a uređuju dostavu „posebnim“ kategorijama ovrhovoditelja u svim ovršnim postupcima (dakle. troškovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu. st. tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. 8. otpravak kojega dostavlja bilježniku koji ga je zamolio pravnu pomoć dostave (čl. 281. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred općim pravilima. 3. Opće pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije riješeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne uređuju drugačije. vratiti molbu. 8. 8. dakle kada taj bilježnik nije ovlašten obaviti dostavu. OZ-a uređuje tzv. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. Naime. OZ-a usporedno govori o „zamoljenoj radnji“ i „pravnoj pomoći dostave. odnose se na dostavu 19 Ova odredba određuje da ovrhovoditelj. 281. st. st. u slučaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću: 1. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 8. OZ-a predstavlja «suženu inačicu» čl. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovršeniku. te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. 281. OZ-a. odnosno protivnika osiguranja. predvidivi troškovi u smislu čl. a ne bilježniku koji odlučuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. da u slučaju kada dostavu obavlja zamoljeni bilježnik. pravilo iz čl.17 Naime. dostava obavi putem javnog bilježnika. 1. i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave). 18. 5. OZ-a uređena je dostava rješenja o ovrsi ovrhovoditelju. – 3. Kako bi se dostava obavila putem javnog bilježnika u smislu čl. itd. 281. Kakve će posljedice za ovršni postupak (i da li će ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizići iz činjenice što ovrhovoditelj nije predujmio troškove dostave. OZ-a U odredbi čl. . 8. Također. Posebna pravila iz čl. 17 Po svemu čl. st. 6. 6. 4. Postoji li u jednome mjestu više javnih bilježnika.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 10 niku. javnobilježničku pomoć dostave16 koju su bilježnici dužni ukazivati jedan drugome u ovršnom postupku. S druge strane. st. OZ-a s pravilima iz čl. OZ-a). te b) s obzirom na određena svojstva ovršenika kao adresata dostave. 14. 6. radi naplate predvidivih troškova postupka.). bilježnik kojem nisu predujmljena sredstva za troškove dostave nije dužan obaviti dostavu. Određuju li posebna pravila drugačije kada predviđaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploči javnog bilježnika i uz tako obavljenu dostavu vežu presumpciju izvršene dostave? Istina. dok pravila iz čl. te 3. odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. st. Treba 16 Zakonodavac je naziva “pravna pomoć dostave. st. uočiti. 2. 8. st. zakonodavac ovdje ne određuje. 281. odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika. Određeno je da će nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. st. Prva od njih je da je ovrhovoditelj bilježniku koji odlučuje u postupku stavio takav prijedlog. Jednako kao i u slučajevima iz čl. U slučaju da zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti dostavu može: a) ustupiti molbu nadležnom bilježniku. st. – 10. I dok sudovi međusobno mogu tražiti poduzimanje određenih parničnih radnji (npr. 8. 179. 5. – 10. 8. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. U odnosu na ove troškove primijenila bi se odredba iz čl. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 6. 6. odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti bilježnika od koga je primio molbu. Najprije treba uočiti da se ova pravila odnose na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.“ Misli se na pružanje pomoći neposredne dostave pismena ovršeniku u postupcima ovrhe. neposrednu dostavu bilježnik može obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu službenom području. OZ-a trebaju se steći određene pretpostavke. 281. te 3. st. – 3. OZ-a). odvjetniku. pismeno koje treba dostaviti. Dostava se obavlja tako da javni bilježnik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik. 1. 8. pri tome ne predviđaju ništa posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. ustupanje radi razmatranja određenog spisa i sl. 8.18 U slučaju kada dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. S tim da se troškovi izazvani javnobilježničkom dostavom izravno podmiruju bilježniku koji obavlja dostavu. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja. 5. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. savjetnik i vježbenik (čl. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom bilježniku sredstva za pokriće troškova dostave. st. ZPP-a kojim je uređena pravna pomoć koju su sudovi u parničnom postupku.2. ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika.

svibnja 2007. Pž-4344/07 od 16. st. može se u odnosu na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zaključiti da se: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. 8. i 10. 3. 281. 10. OZ-a. st. siječnja 2008. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. ako u tom roku ovrhovoditelj nije od bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. d) zamoljeni bilježnik dužan u slučaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj činjenici obavijestiti bilježnika koji odlučuje u postupku. daljnje aktivnosti u pogledu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku doći će u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloži. Čl. OZ-a. smatra se da je ovršni postupak obustavljen nakon što istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku. na zahtjev ovrhovoditelja. 202. – 4. te c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. st. otpravak kojeg će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave. . 8. st.20 te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. 4. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. trgovcu pojedincu. 281. sintezom odgovarajućih pravila čl. b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana dužan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave. u čl. premda takvo što ne predviđa čl.“ VTS. OZ-a. 8. Iz navedenog. 6. čl. dostava obavlja putem javnog bilježnika (neposredno). One su u vezi s dvije predmnjeve predviđene u ovim odredbama. Postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u čl. na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela. putem pošte ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik. U slučaju da je iz vraćene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovršenik odselio. pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom. OZ-a. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. naime. te 3. 281. 281. Važno je da u toj obavijesti bilježnik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviđene u čl. odredba čl. 2009. 5738. liječniku. Informator. 10. st. 7. st. neovisno o tome što ta adresa nije adresa ovršenika upisana u sudskom registru. 8. 1. 4. 9. Ovaj komplicirani hodogram općih i posebnih (i posebnijih pravila) ne završava čl. odnosno 281. 6. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. Ne uspije li. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku poduzetoj osobnom dostavom putem pošte na adresu iz prijedloga za ovrhu. Predviđena je dužnost bilježnika da u tom slučaju. 215. st. a kada je riječ o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izriče novčana kazna ili kazna. 214. 281. 3. st. iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju. OZ-a javni bilježnik je dužan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspješna uputiti ovrhovoditelju 20 „Rješenje o ovrsi može biti dostavljeno ovršeniku putem oglasne ploče samo ako sud odnosno javni bilježnik nema saznanja o adresi ovršenika. OZ-a. st. a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. zapravo kaže: „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost …“ . OZ-a. u slučaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. st. OZ-a. Prva je ona iz čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 11 posebnog pismena-rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. čl. st. 2. 7. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. javnom bilježniku. 7. 281. predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči. a u svjetlu pravila iz čl. uočiti dio odredbe koji kaže „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju … Znači li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. dostava obavlja: 1. OZ-a uređuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog bilježnika u slučajevima kada je OZ-om predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog bilježnika. c) ovrhovoditelj ovlašten zahtijevati da se dostava izvrši ili putem bilježnika koji odlučuje u postupku ili putem bilježnika na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva. st. Treba. na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika. st. OZ-a. Druga je predmnjeva predviđena u čl. OZ-a. i to kao preasumptio iuris et de iure. izda potvrdu da je postupak obustavljen. Javnobilježnička dostava – kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem bilježnika21 Kako je prethodno navedeno. te e) tu činjenicu bilježnik koji odlučuje u postupku dužan prosuđivati primjenom čl. OZ-a iz kojeg proizlazi da će se postupak obustaviti. Njome je propisano da će bilježnik. Vrijedi. itd. OZ-a. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. a nakon što je dostava u dva navrata ostala bezuspješna. U skladu s njom. OZ-a. st. 281. Prema čl. može se zaključiti da je: a) nakon druge neuspjele poštanske dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. Njime je predviđeno da. OZ-a. osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga. Rekapitulira li se rečeno uz čl. u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. bilježnik o toj činjenici dužan izvijestiti ovrhovoditelja. sud odnosno javni bilježnik mora pokušati dostavu i na tu adresu. 9. OZ-a i čl. odvjetniku. 8. 2. bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. OZ-a. 281. Bilježnik je u ovim slučajevima dužan do21 Dostava putem javnog bilježnika u OZ-u predviđena je npr. 4. Dakle.). 281. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. st. 8.

da je dostava u dva navrata ostala bezuspješna te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. Ono uređuje pretpostavke za neposrednu bilježničku dostavu i određuje da dostavu može obaviti neposredno bilježnik koji odlučuje u postupku (kojeg može zamijeniti prisjednik. st. 8. 1. 278. i 3. ZPP-a. b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom. OZ-a uputila bi na zaključak da će se u slučajevima kada OZ-om nije predviđena javnobilježnička dostava. trgovci pojedinci. ovršenike ili sudionike. Naravno. ako za to postoje pretpostavke iz čl. točnije pozicije ove odredbe u ovršnopravnom sustavu. OZ-a. 1. odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi.Kada je riječ o ostalim kategorijama ovrhovoditelja. 1. dakle kada se tim osobama obavlja dostava. 21. odnosno bilježnik na čijem se području nalazi ovršenikova adresa u slučaju kada se nalazi izvan sjedišta bilježnika koji odlučuje u postupku. 133. Pravilo se nalazi u čl. 4. 4. st. pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. ukoliko može. ništa o tome može li se dostava obaviti putem javnog bilježnika u slučajevima kada OZ-om to nije izrijekom određeno te. – 149. ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. u skladu s odredbama čl. II. b) ako na toj adresi ne uspije. a samo ako njima nisu uređena određena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne određuju drugačije. ona se treba obaviti na taj način. i c) fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. b. b. da pravila iz čl. Svim ostalim ovršenicima. međutim. st. Kazano je. Opća pravila iz čl. 1. OZ-a. U navedenom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo- . liječnici itd. – 3. OZ-a. Dakle. III. . 8. OZ-a koji uređuje nadležnost suda za postupanje u različitim slučajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. ZPPa. međutim. 1. kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 133. OZ-a.. ovršenika ili sudionika u postupku kao adresatima. – 3. To su pravila iz čl.Najprije. st. 8. – 3. savjetnik ili vježbenik). OZ-a. 2. st. st. Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku. ovog zaključka. ako se radi o posebnim kategorijama ovršenika (v. Pretpostavka je za ovu dostavu.Najprije postoje opća pravila koja se odnose na sve ovršne postupke neovisno o tome je li riječ o ovrsi koja se određuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. S tim da u slučaju ako ostane dvaput bezuspješna. odnosno na sve ovrhovoditelje. 21. 2. 8. – 3. primjenom općih odredbi ZPP-a (čl. 1. obavlja se na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 8. OZ-a. ovršenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom općih pravila o dostavi u parničnom postupku. Ta pravila vrijede samo kada je riječ o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovršnim postupcima koji se vode na temelju ovršne isprave. naravno. 8. 8. zakonodavac nije razlučio ovršenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na uređenje koje je predviđeno u čl. ZPP-a). isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploči suda. b. 21. Ne govori se. ZAKLJUČAK Pravila kojima je uređena dostava u novome ovršnopravnom režimu moguće je grupirati na sljedeći način i zaključno navesti kako slijedi: I. OZ-a. – 289. Njima je uređena dostava pismena u ovršnom postupku i vrijede neovisno o tome je li riječ o osobi ovrhovoditelja. pa je jasno da se odnosi na oglašavanje u slučajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. supra). st. st. 5. Odnose se samo na određene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. 8. – 149. odnosno primjenom kojih pravila? Primjena čl. st. obavlja na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik. Javnobilježnička dostava – kada se OZ-om izrijekom ne predviđa dostava putem bilježnika U slučajevima kada je pravilima OZ-a predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 12 stavu obaviti na način kako to predviđaju pravila OZ-a. . . Da je tome tako proizlazi i iz čl. st. 1. 1. odnosno kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. iako po svojoj naravi opća pravila. ovrhovoditelj može predložiti neposrednu bilježničku dostavu ili putem bilježnika 22 Pravilo se nalazi među onima kojima je čl. odvjetnici. u skladu s čl. na koji način. OZ-a uređeno sudjelovanje bilježnika u ovrsi. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. OZ-a. OZ-a vrijede za sve ovršne postupke. Međutim.Posebnim je pravilima određeno. 4. dostava obaviti na način kako to predviđa ova odredba. 287. I. 133. OZ-a. postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u čl. Da bi došlo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke. 8. pod pretpostavkom da posebnim ovršnim pravilima nije što drugo predviđeno. 1. prema odredbi čl.22 Određuje da se dostava. javni bilježnici. a pozivom na čl. 133. kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovršeniku ona se obavlja na način kako je opisano u toč. st. III. – 3. u smislu čl. kada je riječ o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predviđa u čl. ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena. 287. a pozivom na čl. OZ-a. ZPP-a. dostava se obavlja prema općim pravilima čl. IV. pak. st. Uređujući u predmetnoj odredbi dostavu ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću.a. Dakle. predviđaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. . – 149.

posebnije od onog iz čl. ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije. – 149. 8. 133. OZ-a. 1. st. postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predviđeno je u čl. rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. 4. ZPP-a. 281. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. OZ-a.Konačno. b. 4. st. 8. Pretpostavka je za dostavu rješenja o ovrsi ovršeniku na navedeni način (čl. . odnosno ako ne uspije ni na toj adresi. 133. dok se pravilo iz čl. Ovo je pravilo (pravilo iz čl. Pravilo čl. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. – 3.Daljnja posebna pravila o dostavi ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u čl. OZ-a. Prema njemu će bilježnik. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. 1. 7. dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovršenik neka od osoba navedena u čl. odnosno putem zamoljenog bilježnika (čl. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. zatim na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. 1. 7. te b) da je za provođenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj bilježniku podnio pisani zahtjev. uopće. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. st. – 149. 7. OZ-a. ovrhovoditelj ovlašten predložiti neposrednu javnobilježničku dostavu putem bilježnika koji odlučuje u postupku. ZPP-a. 21.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 13 koji odlučuje u postupku. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. Ona uređuju dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 281. fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. st. 4. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. VI. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. st. st. S tim da je. st. 8. S tim da će. Dakle. st. Dakle. OZ-a). bilježnik rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. 8. 21. po svojoj naravi. 281. . OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u čl. a pozivom na čl. ili putem zamoljenog bilježnika. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. st. 1. – 10. . V. a pozivom na čl. OZ-a) da je: a) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju. b. st. st. nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. b) Kada je ovršenik bilo koja druga osoba (dakle. 6. 281. 8. 281. OZ-a jer se odnosi na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. st. odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. – 3. 7. OZ-a). OZ-a određuje da.

pa time i odgovarajuću primjenu stranog prava. 45. Tim je teže osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. Preduvjet za to je samo taj da je ograničenje slobode pružanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalaže nacionalno zakonodavstvo primjereno i nužno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. Znači li to da bilježnici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pružati svoje usluge izvan teritorija države u kojoj su imenovani za bilježnika? . Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo. Time može doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacija koje bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije. Međutim. II. Osim toga. III. st. Pod time se podrazumijevaju propisi koji određuju gdje i na koji način bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je bilježnik imenovan morala bi obuhvaćati i sadržaj bilježničkog akta. u nizu odluka vezanih uz pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice. U većini država članica stručna kontrola i kontrola pridržavanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadležnost sudova. propisi nacionalnog prava kojima se ograničava sloboda pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana bilježnika u pojedinoj državi članici mjerit će se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju bilježničkog zvanja nužan kako bi se zajamčila pravovaljanost i pravna sigurnost bilježničkih usluga ili proizvoda. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik prilikom primjene prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. kako za nacionalne sudove. s druge strane. sukladno odlukama Europskog suda. Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvrđeno je da poslovi koji su u državi članici stalno ili privremeno povezani s obnašanjem javnih ovlasti ne podliježu UoEZ. To bi iziskivalo previše resursa. bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. Bilježnički posao služi prije svega tomu da se zajamči pravovaljanost i pravna sigurnost akata između privatnih osoba. U velikim državama ili državama članicama koje imaju federalni ustroj teško je obavljati efikasnu kontrolu već izvan vlastitog sudskog okruga. Pa ipak. tako i za veliki broj bilježnika koji bi željeli koristiti slobodu pružanja usluga. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTIČNOM RADU JAVNIH BILJEŽNIKA Javni bilježnik primjenjuje pravo. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJEŽNIČKIH POSLOVA Sada ćemo se osvrnuti na učinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju bilježničkih poslova. U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa i bilježnici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se može opisati utjecaj na javne bilježnike i njihov djelokrug rada. 1 UoEZ. presudio da bilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. UVOD Opisati sve učinke europskog prava na zvanje i posao javnog bilježnika izašlo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 14 Michael Becker Javni bilježnik iz Dresdena Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao I. Iz toga proizlazi da time za bilježnike u Europi ne započinje era sveobuhvatne slobode pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. to ne znači da u pojedinim državama članicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem dopuštenosti pridržaja državljanstva kod imenovanja bilježnika navodi da se bilježničkim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od općeg interesa. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opći interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ograničenja prava na poslovni nastan. Europski sud je. Štoviše. U članku 45. Takvi „putujući bilježnici“ tada bi zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice. Uistinu.

a samo je učinak na treće povezan sa sastavljanjem isprave od strane bilježnika. Stoga nadležnim nacionalnih službama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. Tom se odredbom očito htjelo osigurati pridržavanje nacionalnih francuskih propisa o državnoj upravi. ili kongetnim razlozima koje naleže opći interes. Država članica stoga može sama odlučiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi građansko-pravni ugovori polučili učinak. Razlike između dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. Stoga napeto očekujemo ishod. ako je to opravdano razlozima navedenim u čl. Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. te da njihova zaštita utemeljene člankom 7. kao i učinkovita organizacija takvih poslova. Aktualna verzija Direktive o pružanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih bilježnika koji su im povjereni od strane državnih tijela. Nadalje. Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. ili ne protekne rok za premišljanje. članak 295. dopušteno je da se učinak ugovora zbog zaštite potrošača općenito veže uz sastavljanje isprave od strane bilježnika koji poznaje vlastiti pravni poredak. Kao primjer za takvo postupanje država članica naveo bih zakon o novom ustroju zemljišnih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u ožujku 2011. Povelje temeljnih prava Europske unije i člankom 8. Novim člankom 710. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE Na posao bilježnika ipak sve više utječu druge temeljne norme koje potječu iz europskog zakonodavstva. UoEZ. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. već sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila. Kao rezultat možemo predvidjeti da se i kod načelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog bilježnika uslijed toga neće značajno povećati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pružanja usluga. Ono što iznenađuje jest da se ta pitanja ne uređuju u nacionalnim strukovnim propisima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 15 Države članice stoga su već počele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proširile aktivnosti stranih bilježnika. budući da ne može doći do preuranjene odluke. nacionalni propis mora biti takav da se njime može osigurati ostvarenje cilja kojemu služi. st. UoEZ državama članicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasništvu. Članak 295. Građanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih bilježnika u Francuskoj općenito nemaju učinak u zemljišnim knjigama. . U konkretnom slučaju Europski sud je odbijanje nacionalnih službi proglasio razmjernim. IV. Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi učinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. faktički u pravnim poslovima na francuskom tržištu nekretnina vodi do isključenja sudionika koji nisu Francuzi. Za razliku od toga. U jednom je drugom slučaju Europski sud donio odluku da građanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su stečeni u inozemstvu u matičnim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla. Pridržavanje odredaba zaštite potrošača također je izvorna zadaća bilježnika. dakle. To načelno predstavlja veliki nedostatak. Budući da je prema francuskom pravu ugovorni odnos između dvije stranke obvezujući i bez da je ispravu sastavio bilježnik. UoEZ međutim ne vodi do toga da vlasnički propisi koji postoje u državama članicama više ne podliježu osnovnim načelima Ugovora. pa stoga i opravdanima. ili – ukratko rečeno – mora biti u skladu s načelom razmjernosti. možemo ustanoviti da su države članice počele revidirati svoje nacionalne propise o vlasništvu. Stoga i u svakodnevnoj bilježničkoj praksi treba voditi računa o daljnjem razvoju prava. takva regulacija može biti protivna javnom poretku neke druge države članice. To vrijedi prije svega onda kada se zaštita potrošača osigurava propisima čiji su predmet proceduralne odredbe. Kao što je poznato. uvedeno zbog organizacijskih razloga. Pritom će svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi države ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ograničenje. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog života. Značaj njezine primjene sve više raste time što se razabiru i njezini učinci na građansko pravo. gdje je u tom trenutku živio. Štoviše. dok nisu ispunjeni određeni preduvjeti. Stoga će daljnji razvoj ovisiti o tome hoće li se takva ograničenja s gledišta europskog prava smatrati razmjernima. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograničiti nacionalnim propisima. Budući da se u konkretnom slučaju prema mjerodavnom pravu riječi “kneginja od” ne smatraju plemićkom titulom. Stoga kod ugovora koje je sastavio bilježnik nije potrebna naknada „cooling-off“ faza. To ograničenje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem službi jedne države članice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog državljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj državi članici. zaštiti potrošača i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina. ne smije izlaziti iz okvira onoga što je nužno za ostvarenje tog cilja. U mnogim je pravnim porecima zaštita od preuranjenih odluka zajamčena time što bilježnik ne smije sastaviti ispravu. 58. zapravo se ne može razabrati na koji bi se način zabranom stranih bilježničkih isprava u zemljišnim knjigama ostvarila efikasna zaštita potrošača. On. Realno je da zaštitu koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo bilježnici iz vlastite zemlje. nenavođenje tih dvaju pojmova faktički vodi do toga da osoba ima dva imena. Pa ipak. Te presude u odnosu na posao bilježnika potvrđuju da Povelja temeljnih prava ima neposredne učinke na građansko pravo domicilne zemlje. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se može razlikovati od države članice do države članice. 1. već takve dijelove imena može transliterirati na službeni jezik te zemlje. Zaštita službenog jezika države članice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim korištenjem vlastitog imena na drugom jeziku.

Bilježničke isprave koje imaju prekogranični učinak Bilježnik. Službena obveza utvrđivanja identiteta „ugovornog partnera“ i provjera identiteta ovdje su stavljene u službu borbe protiv pranja novca. koje potpadaju pod čl. 2 njemačkog Zakona o javnim bilježnicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra ništetnom. robe ili druge imovine na osobe osumnjičene za terorizam. Međutim. dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna. Pritom se navodi posebna definicija javne isprave.2007. To ćemo pojasniti na nekoliko primjera. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave. 2. kako bi se sud države u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati. Zakonodavstvu u drugim državama članicama je prepušteno da odluči hoće li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv učinak. Članak 48. Međutim. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11. u postupku prethodnog pitanja višeg suda u Berlinu odlučio da one osobe koje se vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjičenih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemačkoj ne mogu biti upisane u zemljišne knjige kao vlasnici. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. Isključenje pojedinačne isprave iz područja primjene u drugim pravnim porecima. ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera. Uredbe o uzdržavanju1 izričito predviđa priznavanje javnih isprava iz drugih država članica. Uredba Europskog vijeća 881/2002 od 27. 3. on mora ustanoviti u čiju se ekonomsku korist određeni posao sklapa. Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. no nije nužno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. ili njemu podređenih rukovoditelja. vrijede dodatne obveze brižnog postupanja. bilježnik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ući. već i u samim ispravama. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i čl. Ukoliko se radi o fizičkoj osobi koja nema sjedište u tuzemstvu. imaju ovršnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvršenje sudskih presuda. Pritom mora voditi računa o čl. sastavlja javne isprave. Budući da isprave. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu. prema kojoj bilježnik osobi čiji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju. Bilježnici imaju specifične obveze vezane uz utvrđivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih slučajeva. rujna 1968. 1. 10 Direktive o zaštiti podataka. 14.10.2002. tako da one mogu postati javne isprave samo ako se uključi služba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajuća ovlaštenja u zemlji iz koje potječu. Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. ako bi takav učinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla. treba odvagnuti hoće li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci će se preuzeti. to ipak vodi do isključenja stranih bilježnika s pravnih tržišta u drugim zemljama.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 16 V. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdržavanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla. ili tko je fizička osoba na čiju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. Ta spoznaja znači da će bilježnik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomoć želeći sastaviti ispravu koja bi trebala imati učinak u inozemstvu. Zasnivanje „poslovnog odnosa“ od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnošću neposrednog pretpostavljenog. ili se pak radi o bliskom članu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona – koliko je poznato – bliska u smislu čl. svrsi obrade za koju podaci služe te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. koja obnaša ili je obnašala važnu funkciju. ne utječe na stvarnu dokaznu snagu. 2 Direktive 2006/70/EZ („politički izložena osoba“). Na temelju njih se može provesti ovrha u drugoj zemlji. 4/2009 Europskog vijeća o nadležnosti. Tu posebice treba voditi računa o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. pravu koje se primjenjuje. a tiču se svakodnevnog rada bilježnika. 4. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu rođenja. te valja poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije. Bilježnici stoga u skladu s čl. to valja razlikovati od prekogranične dopuštenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih bilježničkih isprava. st. 1 Uredba (EZ) br. dakle tko je fizička osoba u čije vlasništvo prelazi predmet transakcije. priznavanju i izvršenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdržavanje. kao što je to slučaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali. Sporazuma o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu. . Osim toga.05. Pranje novca Trećom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom bilježnici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima uključeni u područje primjene tog propisa. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA Pored ovih načelnih pitanja na propise naše struke uvelike su utjecali poticaji koji su došli od europskog prava. zabranjuje prijenos novca. a čija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadržaj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadležne službe ili drugog ovlaštenog tijela. kao što je poznato. 50. Zaštita podataka Kao što je poznato. kao što smo pokazali na primjeru Francuske. bilježnik utvrđuje identitet osobe za koju sastavlja ispravu. Nadalje.

obrasce predviđene prilozima uz Uredbu. na snagu je stupila Uredba (EU) br. već i u državi članici gdje će spajanje poduzeća također imati učinke. Države članice. 2. 5. Uredba o nasljednom pravu Dana 08. Kod monogamnih i poligamnih brakova između muškarca i žena stranke od 21. Nadležna služba države podrijetla na zahtjev stranke koje se to tiče sastavit će izvod iz javne isprave koristeći.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 17 Javne isprave koje imaju ovršnu snagu u državi iz koje potječu moraju se priznati i u drugoj državi članici. Europsko vijeće usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu. Ukoliko se uobičajeno boravište bračnih drugova nalazi u različitim državama članicama. Tada će se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. 2157/2001 Europskog vijeća od 8. ako se njegovo zadnje uobičajeno boravište nalazilo u Španjolskoj. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma. toč. ako oba bračna druga imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici prilikom sklapanja takvog sporazuma. Time se. Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija poziva se na bilježnike kada podnositelju zahtjeva izričito dopušta mogućnost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave. Međutim. 4 Ti primjeri potvrđuju da se bilježnicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadaće kod kojih imaju aktivnu ulogu. 1. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla. ako se u državi članici iz koje potječu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija. Naposljetku. načelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotične zemlje. b Uredba (EU) br.09. gdje na temelju njih također mora biti moguća ovrha. koji svoje sjedište može premjestiti u neku drugu državu članicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost. otklanja se problem trenutačne partikularne primjene prava kod prekograničnih ostavinskih postupaka. doduše. mogu predvidjeti još striktnije formalne kriterije. o priznavanju stručnih kvalifikacija – Službeni list br L 255/22 od 30. VII. ukoliko barem jedan od njih još uvijek tamo boravi (čl. Za sve ljude koji trajno borave u Njemačkoj i tamo umru. listopada 2005. 1259/2010 Europskog vijeća za bolju suradnju na području prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. . već prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika. ako ne odabere mjerodavno pravo.06. međutim. u budućnosti će se primjenjivati španjolsko nasljedno pravo. Hrvat koji se trajno nastanio u Španjolskoj može odabrati hrvatsko nasljedno pravo. pri čemu sporazum mora sadržavati datum i potpis bračnih drugova.2005. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 7. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograničnih ostavina (ujednačavanje međunarodnog privatnog prava). U međuvremenu je u bilježničkom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovršnu snagu.Službeni list br. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu tražiti sukladno čl. U tu se svrhu sastavljaju ovršne isprave na više jezika koje u inozemstvu mogu poslužiti kao ovršni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka. 1259/2010) c) pravo mjesta (države) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (čl. europske norme kojima se građanima EU izričito dopušta mogućnost odabira mjerodavnog prava.2010. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeđivanju može odabrati nasljedno pravo zemlje čiji je državljanin. str. godine o statutu Europskog društva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 26. a Uredba (EU) br. st. U pojedinim zemlja on čak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje važi za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. vrijedit će dakle njemačko nasljedno pravo. a služe za ovrhu u inozemstvu. tada je dovoljno da se vodi računa o formi propisanoj u jednoj od država članica. godine o spajanju društava kapitala iz raznih država članica . ne samo u domicilnoj zemlji. toč.2012. listopada 2001. značaj europskog prava izlazi iz okvira praktičnih pravila struke. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena. bez obzira kojeg su državljanstva.2012. mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati u slučaju rastave ili brakorazvodne parnice. 1259/2010) b) pravo mjesta (države) u kojem se nalazilo zadnje zajedničko prebivalište. Opće pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo države u kojoj se nalazilo zadnje uobičajeno boravište ostavitelja. 5. NOVI HORIZONTI ZA BILJEŽNIKE Nedavni razvoj na području sekundarnog prava EU ima znatne učinke na posao bilježnika. Primjerice. Odabir režima bračne imovine Dana 20. U Direktivi o spajanju poduzeća3 iz 2005. U kontekstu praktičnog rada ovdje su posebice značajne 2 Uredba (EZ) br. 5. VI. bilježnik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograničnog spajanja poduzeća. rujna 2005. L 310 od 25/11/2005. Time što se u svim državama članicama EU (osim Danske. c Uredba (EU) br. toč. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (države) uobičajenog boravišta (čl. 1 i dalje. Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo određuje prema istim pravilima. 1) i Prilog I.12. ovisno o slučaju. 50. Uvođenjem Europskog dioničkog društva2 osnivanjem takvog društva na temelju bilježničke isprave stvara se novi pravni subjekt. BILJEŽNIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE Međutim.06.

Dakle. Pritom pojam „optimalno“ ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu. Poput Europske pravosudne mreže za suradnju u građanskim i trgovačkim predmetima (EJN). Rezultat Slijedom mogućnosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proširene bilježnici će se sada morati pozabaviti jednim pravnim područjem prema kojemu su se do sada ponašali kao maćeha: komparacijom prava. Europsko rješenje o nasljeđivanju.  Kada se ispostavi koje pravo omogućava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja. Tu se. nasljednici ubuduće neće morati u svakoj državi članici tražiti izdavanje (novog) rješenja o nasljeđivanju. uvijek najprije treba postaviti pitanje koji će pravni poredak klijentu omogućiti da u najvećoj mjeri ostvari željene ciljeve. moći dobiti informacije o tomu je li nužna ili moguća forma javne isprave. 3. ZAVRŠNE NAPOMENE Na kraju ovog izlaganja možemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u bilježničku praksu. to se pravo može se odabrati kao mjerodavno. nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nužnom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omogućuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava. nego su ih čak načelno ili u cijelosti odbijali. možda će strateški biti povoljnije odabrati takvo pravo. On je sada izričito pozvan da državljanima EU kod prekograničnih pitanja u raznim životnim situacijama omogući da uživaju u plodovima integracije. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktički „importiraju“ pravni instituti kao što je zajednička oporuka ili ugovor o nasljeđivanju. dakle. . od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. Tako će se preko Europske notarske mreže (ENN). Uvođenjem opcije odabira prava u građanskom pravu bilježnik čak štoviše postaje motor europske integracije. primjerice. Bilježnik je. nacionalna rješenja o nasljeđivanju. te u tom ugovoru definirati na koji će se način raspolagati nekretninama u Francuskoj.  Kod planiranja ostavine sada će kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent želi ostvariti svojom oporukom. čime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Naposljetku.successions-europe. koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali. ili će se samo uspostaviti kontakt s određenim kolegom u drugoj državi članici. Zbog takve komparacija prava bilježnici će se svakako morati suočiti s načelnim problemima i postavit će se pitanje odgovornosti. dakle. Budući da se na temelju odabira prava u skladu s načelom „sve ili ništa“ primjenjuje pravo određene zemlje. Na temelju te potvrde nasljednici i izvršitelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim državama članicama u kojima vrijedi Uredba. Tu se na 23 jezika mogu naći informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije. Te nadalje. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (države). uloga bilježnika kao posrednika između građana i prava „na terenu“ bit će sve značajnija. CNUE je u međuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www. Ciljevi Europske notarske mreže (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehničku podršku kod rješavanja prekograničnih postupaka. može očekivati temeljna promjena metoda. Njemačko-francuski bračni par koji stanuje u Francuskoj sada može pred njemačkim. Cilj te mreže je da se kod svih prekograničnih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata članica CNUE-a. Bilježničke komore koje su članice Vijeća notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. Dok smo u prvoj dekadi učinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava. sada su bilježnici neposredno uključeni u proces integracije. priznaju se u drugim državama članicama u skladu s odredbama Uredbe. najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi. ili ih još uvijek odbijaju. a koji cilj „nije toliko važan“. odnosno postavke koje je dao bilježniku. već ga treba sagledati i s procesno-tehničkog gledišta. Osim toga. S obzirom na taj razvoj. Europski zakonodavac sve češće poseže za uslugama javnih bilježnika i njihovim proizvodima. a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvažniji. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedničku oporuku ili ugovor o nasljeđivanju. Europska notarska mreža (ENN) neće preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. Preko nje će se pružati podrška uključenim bilježnicima kod rješavanja prekograničnih predmeta. dati sastaviti ugovor o nasljeđivanju u skladu s njemačkim nasljednim pravom. primjerice njemačko rješenje o nasljeđivanju.  U slučajevima kada postoji imovina u inozemstvu. godine osnovale Europsku notarsku mrežu (ENN). jer su protivni javnom poretku (ordre public). gdje se nalazi prebivališta ili pravo zemlje čiji je ostavitelj državljanin.eu kojoj mogu pristupiti bilježnici i građani.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 18 Učinci te uredbe s gledišta materijalnog prava idu još dalje. Uredba predviđa tzv. pružit će se podrška kod potrage za kolegama koji raspolažu odgovarajućim jezičnim kompetencijama nužnim za rješavanje nekog predmeta. ali i pred francuskim bilježnikom. VIII. a kod bračnih drugova i pravo zemlje iz koje potječe supružnik. sporazum o nužnom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva. ili nije nevjerojatno da će se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju. koje ciljeve neće ostvariti. Osim toga. U tom ugovoru o nasljeđivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemačko pravo.

http://www.. 173/03.. stanovi.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 19 Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti Teorijski i praktični aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini „Plus cautionis in re est. odnosno fiducija2. 68/98. 43. prema današnjem hrvatskopravnom uređenju moglo bi se reći da je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja više okrenut prema uređenju založnog prava nego promatrajući cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta. Ovršnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljišnim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK).). prava (npr. 105. zemljišta i sl. 73/00. to mogu biti razne pokretnine (npr. 57/96. UVOD Osnovni način funkcioniranja suvremenog tržišnog gospodarstva jest neprestano ulaganje.). 3. 29/99. str. OPĆENITO O ZALOŽNOM PRAVU I FIDUCIJI U subjektivnom smislu založno pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje založnom vjerovniku kao svome nositelju pruža ovlast da namiri svoju tražbinu iz vrijednosti nečije stvari ili prava koje služe kao osiguranje ne bude li po dospijeću tražbina ispunjena. a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija. 141/06. automobili. 2. Naime. motori i sl.. 100/04. za poljoprivredna zemljišta i za šume). 473... str. 68/98. Takav ciklus kojem nema kraja. 25. 1. Zagreb.“1 2. 91/96. Ovo je neizravna posljedica određenih načela i odredbi prema kojima su instituti založnog prava i fiducije komplementarni. 1998. str. iz kojeg je preuzeta većina instituta.5 Međutim. br. povjerenje – Žepić. U ovom radu fokus istraživanja u pogledu predmeta kojim se tražbina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i učestale upotrebe pri osiguravanju tražbina. 42/00. odnosno hipoteka. Prema tome.. To su založno pravo. 107/07. br. Založno pravo. odnosno smatra se da je založno pravo nastalo na temeljima fiducije. Rimsko pravo.“. otkud potječe i sam naziv... br. 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN). Uređenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najvećem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV). 114/01... 151/04. dionice. 137/99. 79/06. no jednako tako promatrajući iz perspektive njihovih specifičnosti dijametralno različiti.. razna prava intelektualnog vlasništva. i prijenos vlasništva radi osiguranja..) te nekretnine (npr. 224. podrazumijeva korištenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva. Ante. Pomponije u Digesta 50. Zajam ili kredit ovlaštena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. 17. vidi opširnije Gavella. 137/99. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje tražbine što je moguće bolje osigurati. prava na poslovnim udjelima u nekom trgovačkom društvu i sl. označava povjerenje. Prikaz istraživanja sadrži pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraživanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute založnog prava i fiducije. jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti. sv. 2007. kuće. Zagreb.com 2 Fiducija u lat. 5 Vidi opširnije Romac.... Cilj provedenog empirijskog istraživanja jest pronalaženje najefikasnijeg. Naš pravni poredak sadrži temelje rimskog privatnog prava. Uz opće zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji uređuju različite slučajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr. 88/05. quam in persona. Prema svom uređenju posebni propisi ne sadrže posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju već samo općenite norme koje na specifičan način reguliraju pravne režime pojedinih vrsta 4 Gavella. propisi o izvlaštenju. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na točno određenoj stvari u slučaju da njihova tražbina ne budu po dospijeću ispunjena.. 1992. Nikola. .thelatinlibrary. 114/01.. Hrvatski pravni sustav sadrži dva vrlo važna realna instituta kojima se vjerovnici najčešće služe za stvarnopravno osiguranje svojih tražbina.. Milan. Stvarno pravo. str. Zagreb. Fiducija na latinskom jeziku označava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dužnik prenosi svoje vlasništvo na vjerovnika kao osiguranje da će mu vratiti njegovu tražbinu.... fiducija u rimskom pravu prethodi samom založnom pravu. Zagreb. 2000. tražbine... 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao viši rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasništva i prijenosa vlasništva radi osiguranja. Svoje tražbine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima. 194/03. pročišćeni tekst 8 NN. zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Latinskohrvatski rječnik. 22/00... pročišćeni tekst 7 NN. Nikola et al.4 U našem pravnom poretku založno pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja tražbina premda promatrajući povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo. najbržeg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. 1 „Bolje je osiguranje stvar nego osoba.. 91/96.

Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasništva radi osiguranja jest što preuzimanje vlasništva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ograničenosti ulaganja u nekretnine. Većina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakšeg pregleda. Javni bilježnici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji će se institut upotrijebiti. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz česte izmjene i dopune OZ. Banke su svoje odgovore potpunije obrazložile. odnosno fiduciji i založnom pravu. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3. dok se posljednja pitanja tiču samo fiducije. dok je institut prijenos vlasništva radi osiguranja od 1996. pri čemu se rasprava često iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotični institut. čak i retroaktivno. javni bilježnici te banke. a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati. uvijek im preporučaju da zasnuju založno pravo iz razloga što se radi o potpuno jasno uređenom i u praksi provjerenom institutu. dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom području. Istraživanje je bazirano na upitniku koji sadrži određeni fundus pitanja. dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teško mogu izraziti jednoznačnim odgovorima te nisu prikazana u slikama. . Zašto se institut založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja koristi više odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni bilježnici. banke se moraju pridržavati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograničavaju opseg imovine banke. One smatraju kako je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja još uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budući da je u više navrata mijenjan izmjenama OZ što ga je učinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle seže odgovornost predlagatelja osiguranja.2. u 95% predmeta. Bez obzira što je novelom OZ/05 vraćena prvotna. javni bilježnici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja tražbina može se zaključiti da se u znatno većoj mjeri koristi založno pravo. ali su kao što se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo mišljenje.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 20 nekretnina. Prema tome primjetno je da prijenos vlasništva radi osiguranja ne nudi osobite Slika 1. a koji se u principu ne razlikuju. odnosno nisu se ponovno počeli ugovarati prijenosi vlasništva radi osiguranja na nekretnini. kategorički rečeno. 3. Tako su svoje odgovore dala četiri suca. Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlažući da se kod njih gotovo uopće više ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja. 3. intervjua i ankete.1. Budući da su odgovore na ovo pitanje dali ovršni suci. provedeno je malo empirijsko istraživanje. založnog prava i fiducije. Razlog tome jest što je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasništva radi osiguranja izmijenjen na štetu fiducijarnog vjerovnika. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U sklopu obrađivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama. u odnosu na ugovorene prijenose vlasništva radi osiguranja koji su već bili provedeni prije primjene novele OZ/03. studenog 2003. ZAJEDNIČKA PITANJA (ZALOŽNO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja? Odnos upotrebe založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odražava realno stanje u praksi.2. te se daje sažet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraživanja. Naime. pet javnih bilježnika te četiri banke. tj. Veoma visok postotak založnog prava (86. Učestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prošlih godina toliko se promijenio režim realizacije prijenosa vlasnišva radi osiguranja da je došlo do slučajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloženi većem broju prigovora za slučaj realizacije svojih prava. Na samom kraju nalazi se zaključak provedenog istraživanja. suci. Druga pitanja se odnose isključivo na založno pravo. njih trideset. Struktura pitanja određena je po institutima. U slučaju da im se stranke obrate za savjet sa željom da svoje odnose urede javnobilježničkim aktom. banke). Prijenos vlasništva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8.33%) pokazuje koliko je založno pravo faktično prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama. REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA 3. Metodologija koja koristila se prilikom istraživanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika između. pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati založna prava na nekretnini. te još poboljšana.66%) u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja (13. na koja su svoje odgovore dali suci. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednička u odnosu na fiduciju i založno pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute.1. a najčešće u smjeru ograničavanja raspolaganja istih.

Kao što se iz grafičkog prikaza se može primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobilježničkih akata što nije nimalo neobično s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su troškovi sastavljanja javnobilježničkog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji. Namirenje više vjerovnika ‘preko tri puta’ ili ‘do tri puta’ pokazuje kako takvih slučajeva ima ali da je njihova pojava više rijetkost nego pravilo. koje solemniziraju. Ukupni troškovi provođenja postupka namirenja. Ono što su napomenuli. Suci i javni bilježnici odgovorili su na postavljeno pitanje. jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobilježničkog akta.. Slučajevi u kojim je više tražbina osigurano hipotekom.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 21 prednosti u odnosu na založno pravo. a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi9. kamate te glavnica kada se odnose na više vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. Četiri ispitanika su odgovorila kako više vjerovnika svoje osigurane tražbine niti jednom nije uspjelo namiriti što u prikazanom grafikonu jasno odražava dominaciju u odnosu na ostale odgovore. 97/01. Koliki su troškovi sklapanja sporazuma u obliku javnobilježničkog akta. 16/1. proporcionalan je s povećanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. Odgovori sudaca odnose se na založno pravo budući da se namirenje provodi sudskim putem. Vjerovniku koji se u takvim slučajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik će biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu.10 Dvostruko manji troškovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkog akta potvrđuju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o slučajevima namirenja više vjerovnika što govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane tražbine. pri čemu su pravila zasnivanja i realizacije založnih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima načelno prihvatljivija. Grafički je prikazan primjer odnosa troškova javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave. premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno. Koliki broj puta se uspjelo više vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane tražbine kod založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Slika 2. 9 NN. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija troškova ovisi o vrijednosti tražbine te im je stoga bilo teško iznositi određene brojke. Naime. br. odnosno postoji veći broj vjerovnika. pročišćeni tekst 10 Čl. Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dužnika o osiguranju tražbine založnim pravom ili prijenosom vlasništva radi osiguranja u obliku javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave? Slika 4. Slika 3. a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Pitanje je bilo upućeno isključivo javnim bilježnicima jer u njihovu dužnost ulazi izrada javnobilježničkog akta i solemnizacija privatne isprave. unaprijed pripremeljnim ugovorima. Pojam više vjerovnika se odnosi na dva ili više vjerovnika odnosno više od jednog vjerovnika. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne službe ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne troškove stvaraju javnobilježničkim aktom kada im je dovoljna zaštita pružena u privatnim ispravama. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se više vjerovnika koji svoje tražbine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti. pitanje je bilo postavljeno samo javnim bilježnicima. dok su javni bilježnici odgovarali vezano za prijenos vlasništva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi . Veći dio slučajeva u kojima se sastavlja forma javnobilježnikog akta jest ako su vjerovnici strane fizičke ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najvećem mogućem stupnju zaštite i najstrožoj formi bez obzira na troškove.

a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici. a koliko kod javnog bilježnika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina? Upotrebljavate li sudski ili javnobilježnički put za stvarnopravno osiguravanje svojih tražbina? Slika 5. 388/5. Banke smatraju da je javnobilježnički put brži i efikasniji.Svi navedni razlozi jasno upućuju zašto se banke odlučuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina pred javnim bilježnikom budući da je njegov put. što predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. siječnja 2015. Rezultat odgovora jest prosječan broj dana koji se dobije izračunom odgovora. kako se time dobiva ušteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim bilježnikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju. Odgovore na navedeno pitanje dali su javni bilježnici i suci zbog toga što se isključivo kod njih vrši sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina. kao što je potvrđeno u prijašnjem pitanju. Rezultat prosječnog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana. a nije brisano prije nego što je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?11 11 Čl. dok se u malim mjestima sporazumi čak više sklapaju pred sudom iz razloga što stranke imaju veće povjerenje u suce te suci u malim mjestima ročište za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta. Pri ovakvim odgovorima može se sa sigurnošću reći da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog bilježnika tri dana. iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosječni rezultat od jednog i pol dana. . ZV Slika 7. Pitanje je bilo postavljeno isključivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora između suda i javnog bilježnika pred kime žele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. definitivno brži. Javni bilježnici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najviše tri dana.. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo. Iz grafikona se jasno može vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobilježnički put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje tražbine. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju tražbina sklope pred javnim bilježnikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao što su Zagreb. Sve u svemu kada se dobiveni rezultati općenito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna činjenica da kod suda u vremenski znatno većoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne bilježnike gdje se navedeni sporazum praktički može sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji služi kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma. kako kod navedenog puta postoji veća tehnička fleksibilnost. Rijeka i Osijek. Split. dogovor o terminu. Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe sve do 1. te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim bilježnikom. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su veći u odnosu na dane javnih bilježnika. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni. Slika 6.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 22 Koliko vremenski traje kod suda.

Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane tražbine na nekretnini obavlja sudskim putem. 54/ 1. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno što navodi na zaključak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama.2. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najniži i najviši iznosi vrijednosti tražbine koju se obično ugovara za hipoteku. tj. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu. Međutim. te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora. treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane tražbine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore. pristanak dužnika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika.. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine? Slika 9. Navedeno pitanje bilo je upućeno javnim bilježnicima i bankama.2. 6. ZJB . Ugovara li se u principu clausulu exequendi. Odgovor ‘nema slučajeva’ dominira u grafikonu. Pretežnost odgovora upućuje na veću vjerojatnost slučajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane tražbine u odnosu na odgovore kako se namiruju. budući da se u sporazume u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrštava clausula exequendi odnosno izvršna klauzula. Iz toga proizlazi kako su rijetki slučajevi u kojima se osigurava tražbina na nekretnini za koju ne vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. U kojem rasponu se najčešće kreće vrijednost tražbine koja se osigurava hipotekom na nekretnini? Slika 8. Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog bilježnika koji navodi kako nijedan javnobilježnički akt koji je sam sastavio kao javni bilježnik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. Grafikon prikazuje broj odgovora. 3. kod založnog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pružili su javni bilježnici jer su oni moraju primijetiti iznos tražbine budući da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih troškova prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta ili solemniziranja privatne isprave. Slika 10.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 23 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima budući da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Kao što se iz grafičkog prikaza može vidjeti najmanja vrijednost tražbine za koje se ugovaraju stvarnopravna 12 Čl. što bi moglo značiti da dotični kod kojih je bilo slučajeva savjesno obavljaju svoju dužnost. Prema priloženom grafikonu može se zaključiti kako je praksa različita i kako sve ovisi od slučaja do slučaja.

Što se tiče pravnih osoba.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 24 osiguranja na nekretninama jest 10. Prema izraženima iznosima za koje se tražbina osigurava može se zaključiti kako se najčešće radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa građanima. Upravo stoga kada bi se vlasnik odlučio na takvo što postupak upisa bi mu otežavao poslovanje jer često zbog poslovnih razloga mora tražiti i brisanje istoga što dodatno produžuje postupak. Iz prikazanog se može vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu tražbinu kada stara prestane. Pitanje je postavljeno javnim bilježnicima i sucima koji bi trebali znati što radi založni dužnik ili treća osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon što jedna tražbina prestane a nekretnina je opterećena sa više hipoteka. oni najčešće zalažu svoja prava. odvjetnike i suce također nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati. raspolaže li neizbrisanom hipotekom?13 Koristi li se vlasnik pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14 Slika 12.000.000. Također nekretnina kao stvar ima gotovo neograničen rok trajanja što sigurno pridonosi njenoj vrijednosti. Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. tj. Slika 13. preciznije trgovačkih društava. Na ovo pitanje također su svoje odgovore dali javni bilježnici te suci. 348/2. Pitanje je bilo upućeno javnim bilježnicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. Jedan od vjerojatnih zaključaka koji se ovdje nameće jest nedovoljna educiranost vlasnika. odnosno udjele u trgovačkim društvima ili neke slične oblike.00 (sto trideset i pet tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni bilježnik navodi kako su postupci upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama često spori i dugotrajni. tj. Najmanji iznos je po prirodi stvari logičan s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu niže vrijednosti u odnosu na nekretnine. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga što je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Koristi li se vlasnik pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana?15 13 Čl. ZV . a i ostali uključujući javne bilježnike. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadrže određeno raspolaganje vjerovnika očita je dominacija 14 Čl. odnosno običnih građana.00 (deset tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. 348/1. što je u intervjuu potvrdio i jedan javni bilježnik. ZV 15 Čl. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja tražbina jest što im je cijena tržišno prilično stabilna. Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi slučajevi rijetki. odnosno nema velikih odstupanja. Ovakve zaključke potvrđuje jedan javni bilježnik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja. Prema grafikonu jasno se može vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi. 347/2. Niti jedan odgovor nije upućen prema slučaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio. dok je najviša vrijednost tražbine 135. o mogućnosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom. ZV Slika 11.

Slika 15. te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljišne knjige. a navedena grupa ispitanika su bili suci. ZV . S obzirom da je dotični odgovor u manjini nije od posebne važnosti. Četiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja. ZV 18 Čl. Neki ispitanici u svojim obrazloženjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza. a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabilježbe. premda vrlo vjerojatno nije učestalo. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes). Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku. 315/2. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uopće više ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama. Koristi li se založni vjerovnik pravom na osnivanje podzaložnog prava na nekretnini?17 Slika 16. dok negativno odgovara na upis takve zabilježbe u zemljišne knjige. ZV 17 Čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 25 kako ili ‘nema saznanja’ ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. Zaključak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako ugovaranja podzaložnog prava ima.19 Također razlog zašto se ne ugovara jest što se ta hipoteka može ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. budući da sve ovisi o odnosu iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati određenu tražbinu. 16 Čl. Ugovara li se simultana hipoteka. 298/3. Međutim. ZV 19 Čl. 348/2. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana založna prava u svoju korist. Odgovori ne upućuju niti na jedan konkretan zaključak. ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljišnu knjigu. 347/3. U pravilu nemaju saznanja suci budući da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uopće više ne sastavljaju. Ugovara li se obveza brisanja založnog prava iz zemljišne knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljišnu knjigu? Slika 14. odnosno slučaj kada više nekretnina zajednički osigurava određenu tražbinu?16 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzaložnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama budući da se sklapa i na založnopravnom osiguranju. Pogledom na grafikon može se primijetiti kako većina ugovara navedenu obvezu. Ovakav odgovor upućuje na zaključak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje tražbine osiguravaju s više nekretnina što povećava vjerojatnost kako će svoju tražbinu po dospijeću moći uredno i po svom izboru namiriti. Odgovori koje su dali suci i javni bilježnici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. iako primjećuju da odredba često nedostaje.18 jer se obveza brisanja založnog prava ne može upisati istovremeno s uknjižbom tog založnog prava nego tek naknadno nakon što je založno pravo već upisano u zemljišnu knjigu. Neki od razloga zašto se uopće ni ne ugovara obveza brisanja jest mogućnost upisa hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu stare hipoteke. bitno je spomenuti kako takvih slučajeva nema puno.

a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda između založnih vjerovnika i dužnika te se podnosi sudu na provedbu. kako su objasnili suci. što znači da bi se trebalo doći do određenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao. ali kada to čine sve ovisi o prvoj tražbini. Tako spominju slučaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu. Konkretno je ukupno ovakvih slučajeva bilo dva do tri što znači da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. Svoje odgovore banke obrazlažu na primjerima. te se postigne dogovor između vjerovnika i dužnika koji će od vjerovnika biti upisan sa založnim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine. Drugi slučaj jest kada više vjerovnika financira istog dužnika. Treća banka navodi kako je to iznimka. Pitanje se odnosi isključivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoće li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. za kojeg je dogovoreno da će biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod založnog prava na nekretnini? Slika 17. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju založnog prava na javnoj dražbi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 26 Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod založnog prava?20 Slika 18. . Kao što se iz grafikona može primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj dražbi putem suda traje preko godinu dana. a pristaje se na navedeni upis u slučaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. već ishodio upis u zemljišnoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu. Ako je založni vjerovnik. ZZK Slika 19. 46. koji ponekad traje i preko dvije godine. Jedna velika domaća banka navodi načelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to dopušta s obzirom na zaduženost i stanje otplaćenosti ranije uknjiženih tražbina. odnosno banke. imaju višestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. dosta je dug. ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskočila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu između njenih dviju tražbina. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka. Četvrta banka spominje kao razloge slučajeve ako je založno pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda služi kao dodatno osiguranje provođenje založnog prava i na drugoj nekretnini koja nije opterećena založnim pravom u korist drugih vjerovnika. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima te bankama budući da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. dok je u više navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja tražbina ne ugovaraju. 20 Čl. ili slučaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos tražbina koje su osigurane založnim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu. Iz svega navedenog može se zaključiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici. Koliko ste dosad puta u založnom ugovoru ovjeravali samo potpis založnog dužnika radi osnivanja dobrovoljnog založnog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su isključivo banke budući da o njima ovisi na koji će način sporazum o osiguranju tražbine biti potvrđen. tada se to založno pravo ne briše nego se u zemljišnu knjigu upisuju i ostala založna prava. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda.

Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima. Javni bilježnici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. Kao što se iz grafikona može vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je više puta pri sklapanju založnog ugovora ovjeravala samo potpis založnog dužnika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. pitanju. Banke se očituju kako uglavnom koriste. što bi u konkretnom slučaju značilo da hipotekarni vjerovnik nema mogućnost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih tražbina. Zanimljivo je spomenuti obrazloženje koje navodi kako najčešće takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se dužniku odnosno založnom dužniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili opterećenja predmetnom nekretninom dok traje tražbina banke. Slika 21. što je vidljivo iz odgovora u 25. Suci su općenito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotični institut u praksi ne ugovara kod njih. PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo slučajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje. bankama te sucima. Sudeći prema rezultatima ovisi od slučaja do slučaja hoće li se više vjerovnika uspjeti namiriti. banke idu na ovršnu ispravu te se isključivo radi solemnizacija. da više vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg opterećenja nekretnine. 274. što se može zaključiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora. ali u slučaju da dužnik želi dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost. ZV 22 čl. 3.i OZ . kako same navode.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 27 Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne bilježnike kao osobe ovlaštene da provode izvansudsko namirenje. u slučaju da je rade. 21 čl. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga. Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasništva radi osiguranja zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine?22 Slika 20. Prema prikazu grafikona može se protumačiti kako se zabranu opterećenja nekretnine hipotekom kod fiducije u većini slučajeva ugovara. pošto se radi o fiduciji. Prema dobivenim rezultatima teško je navesti jednostrani zaključak. javnim bilježnicima. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje više vjerovnika nije poznato što upućuje na zaključak. Uspijeva li se vjerovnik najčešće u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja? Slika 22. fiduciju po Ovršnom zakonu budući da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis. Jedno od obrazloženja odgovora u kojem se ugovara zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine jest što banka u tom slučaju ima donekle mogućnost kontrole kod pokretanja ovrhe. 34/4.3.2.

277. odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. Iz grafikona se može iščitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara. tj. Gospodarsko iskorištavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u slučaju da se preuzume iskorištavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost. U slučaju da navedene klauzule nema u ugovoru.f Ovršnog zakona jer je istu nekretninu lakše prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom želi potaknuti dužnika da eventualno u kraćem budućem vremenskom periodu vrati dug. Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost. OZ Slika 24. odnos aktive i pasive. Koji je najčešći način namirenja prijenosa vlasništva nekretnine radi osiguranja? 25 Čl. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva?24 Slika 25. traže primjenu čl. mora biti usklađen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke. pokretnina. Prema tome čini se kako je to lakši put ako dođe do prodaje nekretnine po čl. 23 Čl. 274. pravo pozivanja dužnika da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika?25 Slika 23. Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. Ukoliko se dužnik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogućnost da uzme nekretninu za iznos neispunjene tražbine. odnosno zahtijevalo bi se dodatno provođenje postupka predaje u posjed radi prodaje. Ovršnog zakona. raznih udjela). Na ovo pitanje odgovarali su isključivo javni bilježnici te su kao što se može vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno. Oni koji se možda nadaju da će na ime namirenja tražbine steći vlasništvo nekretnine. Ako se tražbina u roku ne podmiri vjerovniku ništa drugo ne preostaje nego se pokušati namiriti iz predmeta osiguranja. Banke uglavnom traže prodaju po čl. 277. 274.h OZ . te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja.e OZ 24 Čl.f Ovršnog zakona jer im nije cilj steći nekretninu nego dobiti određeni novčani iznos. Iz priloženog grafikona očito je kako se uglavak o načinu korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara. Bez obzira što se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne bilježnike u razgovoru sa bankama došao sam do još jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 28 Ugovara li se u principu način korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasništva radi osiguranja?23 Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. tj. 274. 274. Međutim. njima nije u prvenstvenom interesu steći vlasništvo nekretnine budući da su oni prije svega kreditna institucija. bilo bi teško prodati nekretninu. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje založni dužnik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban.

OZ 27 Čl.28 Odgovor ‘dosta duže’ ponudio je samo jedan ispitanik iz čega proizlazi da ni navedeni slučaj nije pravilo. Međutim. Ponuđeni odgovor ‘do mjesec dana’ nije nitko odabrao što implicite upućuje na zaključak kako je to prekratak rok za prodaju. one koji su ovlašteni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem. Svi javni bilježnici. Neki javni bilježnici najčešće provode javnobilježničku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budući da su banke vjerovnici. Sudeći prema grafikonu teško je dati konkretan zaključak. odnosno vjerovnike.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 29 pravom. ali bi po logici stvari vjerovnici što je moguće više puta trebali pokušati prodati nekretninu prije nego se odluče na stjecanje punopravnog vlasništva.26 Bitno je spomenuti kako slučajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. OZ . 277/7. Stoga će se većina kupaca. odgovorili su potvrdno da se dužnik koristi navedenim 26 Čl. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasništva radi osiguranja na javnoj dražbi izvansudskim putem odnosno putem javnog bilježnika? Slika 26. Prema svemu sudeći vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog bilježnika na jvnoj dražbi u pravilu jest ‘do tri mjeseca’. Koristi li dužnik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja služi kao osiguranje određene tražbine kod instituta prijenosa vlasništva radi osiguranja?27 Slika 28. osim jednog koji je odgovorio da nema podataka. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik češće pristaje postati punopravni vlasnik. vratiti dug ili postići sporazum s vjerovnikom.c OZ 28 Čl. ‘Do dva mjeseca’ odgovorio je jedan ispitanik što znači da ima slučajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj dražbi izvansudskim putem može obaviti. te banke. Neki od ispitanika nemaju saznanja što također upućuje na činjenicu da se prijenos vlasništva radi osiguranja ili ne ugovara ili dužnici uredno ispunjavaju tražbine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi. Pitanje se odnosi isključivo na javne bilježnike. Kao obrazloženje navode da dužnik u pravilu kroz to vrijeme pokušava povoljnije prodati predmet osiguranja. ali se čini kako to nije pravilo. Slika 27. najčešće pojaviti na drugoj javnoj dražbi jer se nekretnina na toj dražbi ne smije prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. već više iznimka. bez troškova javnog bilježnika te drugih troškova. ako ih ima. 97/3. one koji se namiruju. Pitanje se odnosi na javne bilježnike. bitno je spomenuti kako će tom prilikom stjecanja punopravnog vlasništva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja što mu također povećava troškove. Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budući da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj dražbi gdje se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Vrijeme između dviju javnih dražbi prema odredbama Ovršnog zakona ne smije biti kraće od trideset dana. Jedini razlog koji se nameće za takav čin jest da vjerovnik ne želi postupak dodatno odužiti jer će mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa. 277. Odgovore su dali isključivo javni bilježnici.

u protuvrijednosti kuna. Iznosi tražbina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izražena su u nemalim iznosima. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u slučaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu tražbinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. jer ako budu drugi ili treći teže će se uspjeti namiriti. Prvi takav zaključak jest da se institut založnog prava na nekretninama upotrebljava mnogo više nego fiducija. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka.00 (deset tisuća) EUR. upisana na prvom i trećem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu. Založni dužnik ili treći koji je založio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Razlog tome je funkcionalno-racionalan. Najčešće se radi o slučajevima u kojima ista banka.000. premda ne učestalo. želi promjenom prvenstvenog reda preskočiti drugog vjerovnika čija je osigurana tražbina upisana između navedene dvije tražbine banke koja želi promjenu prvenstvenog reda. Stoga postoji mogućnost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko određenog prava na korištenje nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja određene tražbine. stoga se banke u pravilu odlučuju na sklapanje javnobilježničkog akta ili solemnizaciju privatne isprave.00 (sto trideset pet tisuća) EUR. Stoga se čini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz. nakon dospjelosti obveze. no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja založnog prava pošto tražbina prestane. Kada minimalna vrijednost tražbine koja se osigurava iznosi 10. Prijenos vlasništva na nekretnini radi osiguranja pruža vjerovniku ugovaranje ograničenja da istu nekretninu fiducijant dalje opterećuje hipotekom. dok najviši iznosi sežu najčešće do 135. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doći na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se što bolje osigurali. Založni dužnik ovaj postupak može ishoditi putem suda. jer se skraćuje vrijeme kojim bi založni vjerovnik morao tražiti izjavu založnog dužnika ili trećeg o tome da se na temelju navedenih akata može radi ostvarenja dužne činidbe. Bankama kao vjerovnicima u najvećem je interesu da namire svoje tražbine iz vrijednosti zaloga u slučaju da dužnik nije po dospijeću ispunio svoju obvezu prema njima. Međutim. te stoga smatram da se trebaju tražiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. Može se konstatrati da se javnobilježnički put isključivo koristi jer se pokazao brži kada je riječ o velikim gradovima gdje je pravni promet veći a i opterećenost sudova je veća. Banke prodaju novac i zarađuju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u slučaju da će se morati prije dospijeća namiriti neće imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja tražbine do dana dospijeća. U slučaju da dužnik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja koje se odnosi na založno pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zaključaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljišne knjige koje provodi zemljišnoknjižni sud. Sljedeće što se može konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka tražbina nesumnjivo više solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji troškovi. Prema tome. može se sa sigurnošću zaključiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o načinu korištenja nekretnine kod fiducije. Izvršna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju tražbina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. koji je proizašao iz odgovora svih ispitanika.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 30 3. što potvrđuje činjenica ovisnosti od slučaja do slučaja kada se više vjerovnika uspije u cijelosti namiriti. javnobilježničkim i sudskim. neposredno provesti prisilna ovrha.66% (osamdeset šest zarez šezdeset šest posto) upotrebe založnog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja.3. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljišne knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljišnoknjižni sud.000. u protuvrijednosti kuna. Obveza brisanja se u većini slučajeva ugovara dok se zabilježba te obveze u zemljišnim knjigama u pravilu ne upisuje. Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona već radnja koju banke ugovaraju. bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo korištenja na nekretnini čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja jer im to povećava opseg odgovornosti što ih dodatno opterećuje. Isključiva ovjera potpisa dužnika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakšavanje budućih radnji koje odugovlače postupak. a razlog tome jest što banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. Mogućnost ubrzanja navedenog postupka možda će opravdati javnoovršiteljska služba čije je formiranje još u tijeku. onda je prilično jasno kako se radi o osiguranjima koja u značajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina. Prijenos vlasništva radi osiguranja ne uključuje prava kojima raspolaže punopravni vlasnik sa svojom stvari. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i više od dvije godine. . dok ovo pravilo možda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta. Prodaja nekretnine koja je osigurana založnim pravom prodaje se putem suda na javnoj dražbi. Založno pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljišne knjige a ne prestankom tražbine. U sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja tražbine često se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje opterećenje hipotekom iste nekretnine. Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama može se odvijati na dva načina.

274. Instituti založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja nasljeđe su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. Vjerovnik se najčešće koristi prodajom prema čl. Zagreb. 340. To su ubrzanje zemljišnoknjižnog postupka i ovršnog postupka namirenja. 277. no ono što je važno spomenuti.f i čl. Naime. „Postupci osiguranja prema novom Ovršnom zakonu“. postavlja se pitanje zašto je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i stručne rasprave. Pri tome su mu izrazito važni brzina. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne može zamisliti svoj pogled prema boljoj budućnosti. godine. ili postići neki drugi sporazum s vjerovnikom. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju dužniku je omogućeno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja što on u pravilu i čini ukoliko se traži namirenje iz njegove nekretnine. Instrumenti kojima se brže i lakše dolazi do novih vrijednosti jest posuđivanje novčanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija. na što kao krajnju opciju upućuje čl. U slučaju namirenja tražbine iz vrijednosti nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogućnost prodavati nekretninu na dva načina. SAŽETAK Glavna orijentacija tržišnog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti. a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predviđeno je tek 1. 274. br. Jednako tako može se reći kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dužnik da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika odnosno čl. OZ. br. 277. 3. Prema tome provedeno emprijisko istraživanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina već javnobilježnički ured. te samim time nema mogućnosti da se određena prava kojima ovlaštenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji će biti od koristi istima. praksa je odgovorila.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji.f i 274. kojeg prava određenih ovlaštenika ostaju tek ‘mrtvo slovo’ zakona budući da nema njihove primjene.1.g a drugi po čl. odnosno u međuvremenu vratiti dug. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja tražbina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora. te pokazala da je hipoteka daleko korišteniji institut od fiducije. 139/10. budući da je u području dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provođenje ovrhe sudu i javnim bilježnicima a nije delegirao određene ovlasti javnim ovršiteljima.) 31 Vidi opširnije Mihelčić. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novčana sredstva su najčešće založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine uređeni u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu. Razlog njegovog postupanja jest u tome što ima mogućnost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja. Iz svega prikaznog čini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljišnoknjižni postupak budući da on neposredno utječe na primjenu određenih odredaba. 30 Čl. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakšanost puta kojim se traži prodaja nekretnine. Svaki od navedenih instituta pruža u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. Istraživanje o primjeni. Bez odgovora iz prakse teško je reći kojem bi se institutu dala prednost. OZ. Jedan je način prema čl. troškovi i efikasnost kojim će se provesti postupak prodaje 29 NN. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. odnosno u navedenom području nije došlo do izmjena. 139/10.3. učincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loše strane pojedinog instituta. zakonodavac je očito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poželjno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovršitelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budući da je javnoovršiteljska služba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. OZ. no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasništva već predmetnu nekretninu koja osigurava određenu tražbinu prodaje putem javnog bilježnika na javnoj dražbi. kako su banke najčešće vjerovnici. OZ (NN. U slučajevima kada dužnik ne može po dospijeću ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora tražiti adekvatan način kojim će iz predmeta osiguranja namiriti svoju tražbinu. Slijedom navedenog može se zaključiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji moguće promjene u zakonodavstvu. Kako bi bile sigurne da će njihov novac biti uredno vraćen banke traže određena sredstva osiguranja a među njima posebnu važnost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti. čime bi se znatno poboljšao ne samo položaj vjerovnika već i dužnika. Novo ovršno pravo – provedba u praksi. 2011. Gabrijela. Sporost zemljišnoknjižnog postupka jedan je od razloga zbog .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 31 Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju tražbina na nekretninama. Novi Ovršni zakon29 u pogledu uređenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio značajne izmjene. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ići u pravcu neposrednog ubrzanja postupka što bi posredno dovelo do veće efikasnosti te smanjenja troškova. 274. siječnja 2012. te jer mu je.30 Najveća novina koju novi OZ donosi jest uvođenje javnoovršiteljske službe kao glavnog generatora ubrzanja ovršnog postupka. u: Skupina autora. Praksa također pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko učestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobilježničkog akta. 277. Međutim. u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom.

prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine. efikasnosti. provedbi. Ključne riječi: nekretnina. brzini. suci i banke) dobiveni su pokazatelji koji upućuju na određene probleme u praksi. založno pravo. Time se postavlja pitanje pruža li trenutno zakonsko uređenje najbolje rješenje ili postoje bolja rješenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susreće. Ovršni zakon . Dobiveni rezultati mogli bi pripomoći zakonodavcu pri sljedećim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje uređenje. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 32 predmeta osiguranja te namirenja njegove tražbine. Provedbom empirijskog istraživanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni bilježnici. te o razlozima veće upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Istraživanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o troškovima.

Registrirano partnerstvo s međunarodnim elementom u Europi broji 41. s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost. broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje određenog područja. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes“ and the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. dolazi se do zaključka da Europska unija nema isključive ovlasti uređivati materiju obiteljskog prava. naravno uz 5 Official Journal C 83 of 30. Primjerice. monetarna politika. razvod braka. str. dostupno na www. zaštita morskih bioloških resursa. a to su: carinska unija. a koja se nameću pri reguliranju predmetnog područja. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1. Takav prostor moguće je osigurati jedino ako on bude popraćen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao što su spor birokratski aparat. str. kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. 4 OJ C 83/01. sigurnosti i pravde.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 33 Iva Kemec. sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. Consolidated version of the Treaty on European Union.3. Naime. nakon Lisabonskog ugovora5. u vrijeme izrade ovog rada. istoga ugovora. 3 Idem. a za koje moraju biti izričito ovlaštene Osnivačkim ugovorima7. tzv. unutar kojih države članice imaju isključivu nadležnost. listopada 2011.com. materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju područja slobode. smrt jednoga od supružnika. . 88. Manje zemlje. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uopće ovlašten regulirati materiju obiteljskog prava. 3. 2. različitost.2010 6 OJ C 83/01. zadnji posjet 6. st. gdje je čak kod polovine sklopljenih brakova prisutan međunarodni element. Nadalje. Uzimajući u obzir navedeno. ali europski zakonodavac još uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi riješio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini. godine. 88. Tako su isključive ovlasti nabrojane taksativno u čl. Señor and Mrs. nesigurnost. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije poznat oblik udruživanja partnera. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. imaju izrazito velik broj takvih brakova. zajednička trgovinska politika te. Unija se obvezala osigurati svojim državljanima područje slobode. kao što su Švicarska i Cipar. Uređivanjem 1 Herr and Madame. od 12. podijeljene i komplementarne ovlasti. 2012. Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4. podijeljene ovlasti su regulirane člankom 4. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogućnost različitih rješidbi primjenom često suštinski različitih rješenja nacionalnih zakonodavstava. poništaj braka. u Europi postoji 16 milijuna brakova s međunarodnim elementom2. s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava bračnih drugova te registriranih partnerstva. sklapanje međunarodnih ugovora. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. a. ovlasti Europske unije su po prvi put doživjele podjelu na isključive. Člankom 3. U daljnjem tekstu bit će riječi o dosadašnjim postignućima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka. jasnoća i sigurnost. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6. uspostavljanje pravila tržišnog natjecanja.000 registriranih partnerstava3. u određenim slučajevima. Tako značajan broj brakova s međunarodnim elementom te registriranih partnerstva s međunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu naći. prema recentnim istraživanjima.000 od ukupno 211. 2. nepredvidivost.economist. procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. Prema važećim podacima. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI Brakovi s međunarodnim elementom. Primjerice. javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini 1. registrirano partnerstvo. 9. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim..

nego i regulatori drugih grana prava.utrechtlawreview. str. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma. štoviše.ssrn. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini država članica ne mogu postići zadovoljavajući učinci postavljeni u Osnivačkim ugovorima. 2010. niti je svi narodi razumijevaju na isti način.. Poštivanje načela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke učinkovitosti. but where the applicable law is based on the habitual residence in question. which. odnosno navedena odredba Osnivačkog ugovora daje tijelima Europske unije izričitu ovlast koja.. Hašku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu bračne imovine13 (u daljnjem tekstu: Haška konvencija). izrazito skromnog sadržaja (svega 15 članaka). Narodne novine.hcch. dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije. dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe. a u tom slučaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u slučaju ako je zadovoljeno načelo supsidijarnosti i načelo proporcionalnosti. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.org> 11 „Merely because the European Union does not have the express com- ovlaštena uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava. can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable.K. Zagreb. lipnja 2011. a što po njemu nije zadovoljeno jer države članice mogu ostvariti višu razinu pravne zaštite u području materijalnog prava od tijela EU-a. It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. 10 „Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications. daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat će koji stav će zaživjeti.). godine. a koje mjere Vijeće donosi u posebnom zakonodavnom postupku. dostupno na <www. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. s jedne strane pojedini teoretičari tumače da bez izričitih ovlasti u Osnivačkim ugovorima. iako do danas u tim državama ona nije stupila na snagu. Na taj se način smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama međunarodnoga privatnog prava.. Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications. kako međusobno tako i prema trećima12. koje moraju biti kumulativno ispunjene. prema: Boele-Woelki. dok s druge strane. godine donijela novu konvenciju. 3. dok druge ne priznaju itd. dok pretpostavka učinkovitosti traži da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini država članica. issuse (December) 2005.net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes. Ivan Šimović. Luksemburg te Nizozemska. In a number of cases involving these matters. Potvrda takva stava nalazi se u tome da države članice mogu znatno bolje regulirati kulturološke različitosti koje se javljaju u državama članicama. Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haška konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja uređuju utjecaj braka na prava i dužnosti bračnih drugova. Što se tiče mjerodavnog prava. odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. Zagreb. (npr. (T. Utrecht law review. 9 Ivan Šimović. neke države članice priznaju istospolne brakove. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretičari dolaze do različitih zaključaka. upravo Haška konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. Stoga je Haška konferencija 1978. a posebice unifikacijom dolazi do ujednačavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava. načelom supsidijarnosti te načelom proporcionalnosti. 21. 15. Drugim riječima. str.. Rodin: Osnove prava Europske unije. Načelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadržaj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijeći granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivačkim ugovorima. koju su potpisale Francuska. Člankom 81. Iz navedenoga članka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo. Drugim riječima. for instance.com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates. ratificirana je u samo nekoliko država te nije postigla značajnije rezultate. str. 18. U svakom slučaju. prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijeće ovlašteno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava. str. predstavlja podijeljenu ovlast između država članica i Europske unije. iako različiti u pristupu. dostupno na <www.. entry into force 1. Naime. str. vol.“ Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May. UFEU-a ovlašćuje se Vijeće na donošenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. definicija braka nije u svim zemljama ista. jednoglasno.-20. Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically . The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivačkim ugovorima.). takvo uređenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer države članice nisu/ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve propisane Osnivačkim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (načelo supsidijarnosti). held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause.become a cross-border relationship. prosinca 2011. but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted. 162. kako je već rečeno. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. hcch. According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe“. the following view can be taken. prosinac 2011. bila je aktualna još u vrijeme Haške konferencije 1905.-24. dostupno na <www. Zagreb. budući da usklađivanjem. Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne može biti nadležna uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga što u tom području postoji podijeljena ovlast između država članica i EU-a. the freedom of establishment as well as the freedom to provide services. September 1992. te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (načelo proporcionalnosti). Ta konvencija. Nadalje. često dolaze do zaključka da je materijalni dio određene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu. Teoretičari. Ćapeta i S. pravni teoretičari kao što su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak 8 Europska unija je ograničena u svome djelovanju načelom prenesenih ovlasti. europski zakonodavac ne nože regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9. 6-7. Prema načelu prenesenih ovlasti Unija će djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele države članice u Osnivačkim ugovorima. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. ako se odredbe Osnivačkih ugovora protumače na nešto širi način. UNIFIKACIJA I USKLAĐIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA Cilj unifikacije i usklađivanja obiteljskog prava je ujednačavanje odredaba obiteljskog prava.net> . Zaključno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suočeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom. dostupno na SSRN: www. nonetheless. nego da se on uređuje na razini Europske unije. petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters.: The principles of European family law: its aims and prospects. the European Court of Justice has.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 34 ograničenja načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.

27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. 4. p.europa. odnosno kako ostvariti ravnotežu između njih. koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments. (u daljnjem tekstu: Rim III.2012. Iako je prema mišljenju nekih teoretičara17 Haška konvencija neuspješna. a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein. pri čemu postoje neke bitne razlike. dostupno na < http://eur-lex. mjerodavnog prava. Ukoliko se Europski parlament složi s nacrtom odluke.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the “Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements”. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu. Europska komisija je u ožujku 2011. odnosno glasanje o „nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke)“. Prije sklapanja braka bračni drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava.1. a na taj način će osigurati slobodu kretanja kapitala. zatim smrti jednoga od supružnika. 20 Eurostat.library. kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. jednoglasno. ocijenjeno je da prebivalište kao poveznica upućuje na pravo za koje je „prirodnije“ da regulira analiziranu situaciju. 2. odnosno daje prednost prebivalištu prije negoli državljanstvu. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15.7.. Sukladno tome. to će u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadašnjim prijedlozima Europske komisije te postojećim rješenjima Haške konvencije.3. a koji se razlikuje od razvoda braka po tome što ne dolazi formalno do razvoda. Te uredbe pravnu osnovu nalaze u čl. kojim se ovlašćuje Vijeće na donošenje mjera. godine uputila Vijeću ministara dva prijedloga uredbi: 1.).do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> je zbog izraženije mobilnosti njezinih državljana. dostupno na < http://eur-lex. bis Uredbu od 27.eu/ LexUriServ/LexUriServ. Drugim riječima. bis uredbom uređuje se područje nadležnosti. Freedom and Security of the European Commission. ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu bračne imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I. OJ L 338. commissioned by Directorate-General Justice. u kojem slučaju Vijeće donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku. mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II. europa. bez obzira je li izbor izvršen prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka. Haške konvencije 16 Članak 3. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. primjenjuje se na cjelokupnu imovinu bračnih drugova16.1.7. određuje mjerodavno pravo u slučaju razvoda i pravne odvojenosti28.2005.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012. Europska komisija je dužna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25. pitanje utvrđivanja bračne imovine takvih parova itd.2001. (u daljnjem tekstu Brisel II.2003. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility. UREDBA I. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. uslijed čega se postavljaju pitanja nadležnosti.pdf> 18 OJ L 12. dostupno na < http://eur-lex.eu/LexUriServ/LexUriServ. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25. Nadalje. uključujući Brisel II. dok Rim III. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ograničen na: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava. Takav usuglašeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeću ministara.europa. kao jedan od većih problema također se navode i visoki trošak kojima su takvi parovi izloženi21. Haške konvencije 15 Članak 6.12. Haške konvencije 17 K.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 35 bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja. 23. p. godine Bečkim akcijskim planom18 poziva na uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova. dostupno na < http://igitur-archive. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas više naklonjen. Europska unija još 1998. Osim toga. 15.uu. ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od supružnika ima prebivalište nakon braka14. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela značajne novine. International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo područ14 Članak 3.)27. 19 OJ L 53. bis Uredba)26 te Rim III. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction.). iz obrazloženja navedenih programa stoji kako istraživanja20 pokazuju da je sve veći broj „parova s međunarodnim elementom“. 81. Iz citiranih članka vidljivo je kako je već tada postojalo pitanje je li poveznica državljanstvo ili poveznica prebivalište bolje rješenje. s objašnjenjem kako je bit poveznice da pronađe najbližu vezu između konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava. 3. Brisel II. listopada 2003. Prijedlog uredbe o nadležnosti. koji zajedno predstavljaju osnovni raison d’être Europske unije. Prijedlog uredbe o nadležnosti. a kasnije Haškim te Stockholmskim programima19 uređenje takvih odnosa postavlja kao prioritet. Naime. prosinca 2010. repealing Regulation (EC) No 1347/2000. Mjerodavno pravo.1. od 20. europski zakonodavac 22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction.2012.eu> 25 čl. uz uređenje imovinskopravnih posljedica u slučaju razlaza nevjenčanih parova. UFEU-a. priznanja i ovrhe u bračnim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi. Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se uređuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava. nego partneri samo . U vrijeme pisanja ovog rada još uvijek se čeka prvo čitanje Europskog parlamenta. priznanja i ovrhe odluka u slučaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda. applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25.

U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I. te o stvaranju europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 36 uredio je i područje nasljednog prava. smatra da će mu više koristiti mađarsko pravo kao mjerodavno. Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid.. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. 4. isključena i ocjena prava na stvarima („rights in rem“) te se ta materija i dalje ostavlja državama članicama da je urede. kao spolno neutralnu.7. U svakom slučaju ostaje nam da pričekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I. 35 čl. Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju. Međutim. 34 Ibid. Sljedeći primjer ilustrira problem koji se često javlja: „A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years.. valjanosti te priznanja braka. primjenjuju se na režim bračne imovine33. darovanje među supružnicima. kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima bračnih drugova. gdje još uvijek svaka pojedina država članica zadržava isključivo pravo regulacije tog područja. a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti. priznanju i ovrsi odluka te prihvaćanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima. Europska komisija tumači Uredbu I. dao je europski zakonodavac uredbama I. nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najviše odgovarao. budući da nigdje nije izričito propisano da se Uredba I. the Council. Uredba I.148. morati poznavati i strano pravo kako bi mogli naći zamjenu za određene institute u nacionalnom zakonodavstvu. 1. pp. nakon razvoda braka ili smrti jednoga od supružnika. Amendment 5 i 63. anglosaksonski „trust“ nije poznat u državama kontinentalno-europskoga pravnog kruga.. gdje je njemačko pravo mjerodavno. Odgovor na analizirana pitanja. They then decide to go and live in Hungary. Stoga. a ne primjenjuju se na poreze.30“ Postavlja se pitanje koji sud će biti nadležan u konkretnom slučaju? Je li grčki ili mađarski sud nadležan rješavati imovinskopravna pitanja. a) Područje primjene Uredbe I. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izričito uključio u polje primjene situacije koje uključuju sukob prava. however. Također. sudac će morati pronaći najbližu vezu između „trust“ i određenoga njemačkog instituta. također država članica neće biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. p. 36 čl. Međutim. 32 Commission’s communication COM(2011)125 final 33 čl. iz primjene Uredbe I.(1) Uredba I. odnosno utvrđivati bračnu stečevinu. 1. osigurat će priznanje takvih prava. donošenjem Uredbe o nadležnosti. obveze uzdržavanja. nasljedna prava živućega bračnog druga. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova te žive odvojenim životima te ugovorom ili odlukom suda uređuju način života.1. ‘rush to court’).2011. isključena su i sljedeća pitanja: poslovna sposobnost supružnika. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava. kako bi se omogućilo supružnicima koji su stekli određena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim državama članicama. Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija neće zadirati u materijalno obiteljsko pravo. 38 Ibid. Naime. bilješka 22. c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje. Communication from the Commission to the European parliament. mjerodavnom pravu. carinu te administra- tivne stvari34. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I. U pitanjima bračne imovine Uredba I. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najbližeg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u državi članici. After two years in Hungary the marriage breaks up. 29 OJ C 44. the European economic and social committee and the Committee of the regions. Uredba I. b) mjerodavno pravo. Iz toga proizlazi da će oni koji budu primjenjivali Uredbu I. jer bi se time moglo dirati u stečena prava određenih subjekata. već u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I. a to su: a) nadležnost suda. Uredba I. koji su državljani različitih država članica (slučajevima s međunarodnim elementom).(3) Uredba I. podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja međunarodnog privatnog prava. 6-16) 37 Ibid.2008. 1. U navedenom slučaju. Npr. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece. 1. a koji kasnije može postati podloga za donošenje odluke o razvodu braka. ne primjenjuje se samo na bračne drugove. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rješenja. Spomenuto rješenje zahtijeva iznimnu stručnost sudaca odnosno tijela koja odlučuju u ovakvim situacijama.. isključeno i pitanje postojanja. According to the Hungarian conflict-of-law rule. the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). te na taj način oštetiti drugog supružnika31. kada se odlučuje o bračnoj imovini. str. ako suprug koji ima mađarsko državljanstvo.2. a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. 4. stvarna prava („rights in rem“) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. nego se primjenjuju i na unutarnje situacije. što znači da se primjenjuje kako na bračne drugove različitog spola tako i na bračne drugove istoga spola32.. ove uredbe ne daju nam odgovor. odnosno buduće bračne drugove. it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce). 20. . Stoga. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38. i II. 30 COM(2011) 125. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177. prema sadašnjim pravilima supružnik koji je bolje informiran može iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom čije pravo njemu ide više u korist. trgovačka društva koja su osnovali supružnici. primjenjuje samo na „parove s međunarodnim elementom“. on bi se mogao požuriti i podnijeti zahtjev za razvod pred mađarskim sudom (tzv. neće odnositi na uređivanje pitanja prava na stvarima. gdje se priznanje traži.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 37

bračnih drugova u odnosu na treće39. Nadalje, definiran je i bračni ugovor kao ugovor kojim bračni drugovi ili budući bračni drugovi40 uređuju imovinskopravne odnose između sebe te u odnosu na treće. Osim toga, u nacrtu izvještaja dana je i definicija „suda“ koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano šire značenje, uzimajući u obzir različite modele rješavanja imovinskopravnih pitanja u državama članicama. U nekim državama članicama sudovi nisu jedina tijela nadležna za rješavanje imovinskopravnih pitanja bračnih drugova, nego su to i javni bilježnici, čija nadležnost se s vremenom širi u sve većem broju država članica i na rješavanje sporazumnih razvoda brakova, rješavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje bračnih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaća sudska tijela te sva druga tijela i pravne stručnjake koji su nadležni u rješavanju imovinskopravnih pitanja bračnih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadležnosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na saslušanje te čije su odluke podložne pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju sličnu snagu i učinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, države članice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih stručnjaka koji su nadležni odlučivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno važenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u državama članicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], što znači da danski, engleski i irski sudovi neće primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno međunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko važenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. počinje se primjenjivati godinu dana nakon što stupi na snagu (čl. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat će se na započete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zaključne sudske nagodbe te odluke donesene nakon početka primjene Uredbe I. Također, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj državi članici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moći će se tražiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadležnosti slažu s onima uređenima u poglavlju II. Uredbe I. Treće poglavlje Uredbe I. primjenjivat će se samo na supružnike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon početka primjene Uredbe I. 4.4. Nadležnost U pogledu nadležnosti jedan od ciljeva je bio omogućiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u slučaju odlučivanja o imovini bračnih drugova nakon smrti jednoga od supružnika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogućnost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini bračnih drugova. Stoga je čl. 3.
39 čl. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. bilješka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. uređeno da će sud koji odlučuje o nasljeđivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti također nadležan za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima bračnih drugova koji su u vezi s već pokrenutim ostavinskim postupkom. U slučaju razvoda braka, kako bi isti sud odlučivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima bračnih drugova, potrebno je da se bračni drugovi o tome izričito dogovore. Takav ugovor može biti zaključen bilo kada pa čak i tijekom postupka. Ako se ugovor zaključuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navođenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U slučaju da bračni drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadležnost se određuje sukladno čl. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov članka 5. glasi: „Nadležnost u drugim slučajevima“, ovaj članak obuhvaća određivanje nadležnosti u svim onim slučajevima koji nisu obuhvaćeni člankom 3. Uredbe I. (nadležnost u slučaju smrti) i čl. 4. Uredbe I. (nadležnost u slučaju razvoda braka, pravnog odvajanja i poništaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, riječ je o slučajevima utvrđivanja bračne stečevine i dr. Europska komisija je predložila slična rješenja koja sadrži i Brisel II. bis Uredba. Nadležni sud će biti sud države članice: a) zajedničkog prebivališta bračnih drugova, podredno; b) posljednjega zajedničkog prebivališta, ako jedan od bračnih drugova još uvijek živi tamo, podredno; c) tuženikova prebivališta, podredno; d) državljanstva oba bračna druga ili u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajedničkog ‘domicile’. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu ispuštena je mogućnost podnošenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogućnost da se nadležnost odredi prema tužiteljevu prebivalištu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome što je redoslijed nadležnih sudova određen na alternativan način, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogućnost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Bračni drugovi također mogu izabrati da bude nadležan sud one države čije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se može zaključiti cijelo vrijeme pa čak i za vrijeme trajanja postupka. U slučaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvještaju predlaže usklađivanje s Rimom III.46.
42 Čl. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvještaja u amandmanu 42., predloženo je da umjesto riječi “ako se bračni drugove slože“, stoji „ako su bračni drugovi izričito ugovorili nadležnost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan način koji oba bračna druga priznaju.“ 44čl. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 čl.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvještaja u amandmanu 43. dodan je poseban članak kojim se uređuje ugovor o izboru nadležnog suda, stranke mogu izabrati nadležnost suda one države čije pravo su odredile kao mjerodavno, kao što je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Međutim, dodan je stavak da takav izbor može biti učinjen najkasnije do početka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadležnost uređena je na način da u slučaju da nije ustanovljena nadležnost sukladno čl. 3., 4. i 5., nadležan će biti sud države članice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba supružnika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadležnost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na području toga suda. U svome nacrtu izvještaja Alexandra Thein predlaže da umjesto „bilo koje imovine“ stoji samo „nekretnina te registriranih pokretnina“47. Iznimno važan dio o nadležnostima uređen je člankom 6. Uredbe I. pod nazivom „forum necessitatis“, odnosno nadležnost u slučaju da sud niti jedne države članice nije nadležan po prethodnim članicama. U tom slučaju nadležan će biti sud one države članice koja ima dovoljno veze s predmetom te će taj sud suditi o bračnoj imovini, ako bi postupak bio nemoguć u drugoj državi ili se ne bi moglo razumno očekivati da se takav postupak pokrene ili završi u drugoj državi. Takva mogućnost svakako je dobra jer štiti državljane Europske unije, tako da se ne dogodi slučaj da niti jedan sud nije nadležan odlučivati o njihovu predmetu. U svakom slučaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, što je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donošenju. U pogledu rješavanja tih pitanja s međunarodnim elementom, situacija je sljedeća. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova s međunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi dužni su primjenjivati svoje nacionalno međunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom određena je opća nadležnost suda, u slučaju da tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadležnost u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova određena je čl. 59. kojim je propisano sljedeće: „U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje uređuju imovinske odnose bračnih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga međunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, uređenog poglavljem III. Uredbe I., najvažnije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, očuvana autonomija stranaka što se tiče izbora mjerodavnog prava (čl. 16.). Bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih mjerodavnih prava, a koje će se primjenjivati na njihovu bračnu imovinu: a) pravo zemlje zajedničkog prebivališta bračnih drugova ili budućih bračnih drugova, ili b) pravo zemlje čije prebivalište ima jedan od supružnika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje čije državljanstvo ima jedan od bračnih drugova ili budućih bračnih drugova u trenutku izbora51. Takvo rješenje daje bračnim drugovima mogućnost izbora mjerodavnog prava države s kojom imaju najbližu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalište ili državljanstvo države čije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba bračna druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava države mora biti i to da jedan od supružnika u trenutku izbora mora imati prebivalište u toj državi ili državljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rješenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ograničenja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave bračni ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo države zajedničkog prebivališta ili pravo prebivališta jednoga od supružnika ili pravo države čiji su državljani. Ako nakon sklapanja braka bračni drugovi promijene prebivalište i državljanstvo, u postupku razvoda odnosno odlučivanja o imovini bračnih drugova primjenjivat će se mjerodavno pravo koje uopće nije u bliskoj vezi sa supružnicima, budući da supružnici nemaju fizički više nikakve veze s državom čije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba supružnika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom međunarodnom privatnom pravu riješila na način da bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da će bračni drugovi donijeti puno promišljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su ušli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s trećima. Naime, svaki treći će razumno i očekivano pretpostaviti da kada ulazi u određene poslovne odnose s bračnim drugovima ili jednim od njih da se na bračnu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo države gdje bračni drugovi prebivaju. Međutim, kako postoji mogućnost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ograničenja, na njihove odnose se
50 Čl. 5. Rim III. 51 Čl. 16. Uredbe I. 52 čl. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

dopušta promjenu, ako dopušta. Također, dodana je mogućnost sastavljanja ugovora u elektroničnom obliku. Bračni drugovi se također mogu dogovoriti kako u slučaju da ne izaberu nadležni sud, da će biti nadležan sud države članice čije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s čl. 17. Uredbe I. 47 Ibid. bilješka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski pročišćeni tekst, u bivšoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1983. 49 Ibid. čl. 46.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 39

može primjenjivati pravo koje uopće nije u najbližoj vezi s bračnim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za poštenoga trećega. Takvo rješenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, što europski zakonodavac svakako nastoji izbjeći pa bi stoga možda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rješenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviđene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga (čime se željelo postići da bračni drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u slučaju da nacionalna zakonodavstva traže ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne traži ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema članku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 bračni ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudačku mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, no koliko je ta mreža od pomoći laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mreža pokriva prava 27 država članica, ne ažurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nečlanice EU-a nisu dostupne te su općenito podaci preteški za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi većoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se bračni drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji će im najbolje obrazložiti pravne posljedice izbora određenog prava. Budući da se nacionalna zakonodavstva država članica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam bračne imovine), možda bi bilo učinkoviti načiniti mrežu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U slučaju propuštanja bračnih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedeća rješenja. Primjenjuje se pravo države: a) prvog zajedničkog prebivališta nakon sklapanja braka, podredno; b) zajedničkog državljanstva u vrijeme braka, podredno (neće se primjenjivati ako supružnici imaju više od jednoga zajedničkog prebivališta); c) s kojim supružnici zajednički imaju najbližu vezu, uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za određivanje mjerodavnog prava je „prvo zajedničko prebivalište“. Postavljajući ovakvo rješenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajući u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 čl.17 Uredbe I.

život bračnih drugova59. Očito je da se takvim rješenjem upravo dolazi do suprotnih učinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u slučaju promjene prebivališta izvan države prvoga zajedničkog prebivališta navedena poveznica neće upućivati na pravo najbliže veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvještaja60 prednost daje „zajedničkom prebivalištu u vrijeme braka“ ili „prvom zajedničkom prebivalištu nakon sklapanja braka“. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje će se primjenjivati u slučaju da bračni drugovi tijekom braka promijene prebivalište nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivališta, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivališta. Rim III. svakako pruža jedno od boljih rješenja kada daje primat poveznici „prebivalište bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka“ podredno „posljednje zajedničko prebivalište, uz uvjet da prebivalište nije prestalo prije više od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od supružnika i dalje tamo prebiva“. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je težak zadatak – kako pronaći poveznicu koja će predstavljati najbližu vezu između konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka određuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvještaja predlaže da se zadrži uređenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budući da je riječ o izrazito kompleksnom postupku te je pokušala inkorporirati odgovarajuće odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. – Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA
Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja uređuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehnički, dvije uredbe koje uređuju istu materiju nisu bile potrebne, budući da su rješenja gotovo identična. Objema uredbama uređeni su nadležnost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o području primjene te pojedine odredbe koje se specifične za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je više političkog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno čl. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeću ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Riječ je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto značenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbračne zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno čl.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. bilješka 22., Amendment 58 61 Ibid. bilješka 22., Amendment 31.a – 31.o

te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rješenjima na razini Europske unije. Drugima riječima. 31 May 2011. sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s međunarodnim elementom. Obiteljskog zakona. moraju registrirati svoje partnerstvo. pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. prebivališta. predviđa kao mjerodavno pravo. Partneri. žele neformalnu zajednicu. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti traže da se pravna pozicija pojedinca. Međutim. koje u slučaju ispunjenja životnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbračnu te izvanbračni drugovi imaju sva prava i obveze kao bračni. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. Ta sloboda je.. Budući da još uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlaštena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava. ali koji ne žele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze. Analizom Uredbe I. sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u slučaju razvoda braka ili prestanka izvanbračne zajednice i utjecaja tih pravnih činjenica na imovinu bračnih ili izvanbračnih drugova. Uredbe koje u značajnijem dijelu uređuju istu materiju. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlaštena regulirati obiteljsko pravo. 21. zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. eur-lex. naravno. . ZAKLJUČAK U okolnostima željenog ostvarenja četiriju sloboda Europske unije. uvažavajući u svemu Lisabonskim ugovorom uređenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji. dolazi se do zaključka kako o svim analiziranim pitanjima još uvijek ne može biti načelne suglasnosti jer ne postoji jasno određenje pojmova braka. izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u „nacrtu odluke Europskog parlamenta“ obratila je pozornost na većinu nedostataka Uredbe I. Europska unija prema UFEU-u ima izričitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava.eu. mjerodavnom pravu. otvaranjem tržišta i migracijama državljana Europske unije uvjetovana najčešće mjestom rada. Povelje o ljudskim pravima)62. 20. Naime. ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja. primjerice. i II. bračne imovine itd. 1/2012. pojedine države članice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se očekuje da se one neće pozitivno očitovati o tim prijedlozima u Vijeću ministara. izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine ili kraće. pred institucijama Europske unije se 62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction. Kako je izloženo. Uredba II. determinirana pravima stečenima u pravnim sustavima jedne ili različitih država članica. je nemogućnost izbora mjerodavnog prava.europa. kao razlog isključenja mogućnosti izbora mjerodavnog prava te također ističe da takvo uređenje nije u skladu s načelom jednakosti (čl. Jednostavnije. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. proizvela i daljnji učinak – organizacija života u mjestu različitom od mjesta rođenja. još će malo pričekati. državljanstva. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o bračnoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadležnosti. Međutim.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 40 3. Europska komisija uputila je Vijeću ministara dva prijedloga o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadležnosti. što su preduvjeti cjelovitih rješenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. i II. nalazi zadatak. postoje parovi koji žele živjeti zajedno. dostupno na www. ako žele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne žele sklopiti brak. rješenje. Kako bi se doskočilo problemu osmišljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija. dok partneri koji ne žele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. Vienna. regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne važnosti u pogledu „najosjetljivije“ od svih – slobode kretanja ljudi. 6. Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbračnu zajednicu. Naravno. unifikacija i usklađivanje. izgleda. odnosno različitom od mjesta zasnivanja braka i sl. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (čl. donesene su odvojeno iz političkih razloga. S prethodnim u vezi. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zaključak da će goruća pitanja europskog zakonodavstva u području obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajućem aktu. Naime. Europska agencija za temeljna prava zaključuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. Stoga je od iznimne važnosti njihova unifikacija. neovisno o tome hoće li do toga doći materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni način. dok za uređenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izričitih ovlasti. očuva. te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki državljanin Unije može pravodobno i na nedvosmislen način izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje će proizvesti migracija u drugu članicu Unije.

ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po službenoj dužnosti. čime je dosadašnje pravo prestalo. pa čak niti odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina i brisanju upisa u tim slučajevima. ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasništva prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. brisanje upisa prava vlasništva. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi određenim pravnim promjenama. Do povrede knjižnog prava može doći nevaljanim upisom prava vlasništva u korist druge osobe. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine. UVOD Stjecanje. ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjižbu ili je stjecatelj treća osoba koja u tom slučaju ima drugačiji pravni položaj. kakvo je bilo 1 Službene novine. Činjenica upisa ne čini to pravo istinitim. jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti4. sada kao neistinito. kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi. NORMATIVNO UREĐENJE PRAVA NA BRISOVNU TUŽBU Prije stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama postupanje po brisovnoj tužbi bilo je propisano Zakonom o zemljišnim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. 3 Npr. Sudska zaštita prava vlasništva osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova protiv rješenja o upisu ili protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis. Tužbom za brisanje nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati brisanje nevaljane. ali pravni poredak radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji. Sudska zaštita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tužbom prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. 3. povjerenje u zemljišne knjige. izvlaštenjem 5 Npr. neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. U ovom radu osvrnut ćemo se na bitne razlike ova dva instituta za zaštitu prava vlasništva. aktivna legitimacija. Naime.. broj 146-LIII iz 1930. 4. KLJUČNE RIJEČI Brisovna tužba. nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slično. SADRŽAJ BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Neistinit upis može nastati na dva načina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava. kao Pravna pravila. Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjižnog prava. prijenosom tereta ili njegovim brisanjem. Brisovna tužba sadržajno predstavlja zahtjev za zaštitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. nasljeđivanjem ili na temelju zakona5. No zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja. a za razliku od ovih postupaka u zemljišnoknjižnom postupku donosi se rješenje o uknjižbi te se prije njegove pravomoćnosti provodi to rješenje pa dolazimo do toga da prije pravomoćnosti rješenja ono proizvodi određene pravne učinke. da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjižen. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva i rokove zastare. ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr. Ove dvije vrste tužbi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i važno ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. dosjelošću 1. a on to uistinu nije3 ili nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit. u sudskoj praksi je zamijećeno da se ponekad ne pravi razlika između ove dvije vrste tužbi. Kada dođe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjižnog prava ima pravo tražiti sudsku zaštitu ovog svog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. ovisno o tome radi li se o deklaratornoj. Taj postupak je specifičan u odnosu na druge sudske postupke. . broj 53/91. 2. ali i podnošenjem brisovne tužbe. kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tužbe različito određeno. konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zaštiti.. zastara. nevaljani upis. ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi..JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 41 Goran Milaković. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima2 nisu sadržavale posebne odredbe o brisovnoj tužbi. promjena. sudac Županijskog suda u Bjelovaru Zaštita knjižnih prava od nevaljanog upisa Zaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova.).

Drugim dijelom zahtjeva. Dosljednim i pretjerano formalističkim pristupom može doći i do pogrešnog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom ovlašteni na podnošenje takve tužbe. njegova prava i obveze.9 U pogledu zastare brisovne tužbe ta pravila su propisivala da kada se tužba za 6 Vidjeti odluku Županijskog suda u Koprivnici Gž-937/04 od 9. Kao i što na aktivnoj strani može doći do univerzalne sukcesije.7 6. odnosno 7. pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja. stavak 2. Dvojbe u postupanju u ovakvim slučajevima polaze od primjene članka 128. promjena. određuje sadržaj zaštite svoga upisanog prava. Rezultati parničnog postupka radi brisanja takvog upisa određene posljedice imat će i u odnosu na daljnje stjecatelje knjižnih prava. . na određene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat će primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. No na njihov pravni položaj utjecat će činjenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljišne knjige i jesu li bili pošteni stjecatelji. 2. Ta činjenica bitna je i za zastarne rokove kod podnošenja tih tužbi. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. tako da će pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe. kao univerzalni pravni sljednik. zasnovan na tužiteljevom pravu da traži određenu promjenu. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tužbeni zahtjev koji određuje daljnji tijek sudskog postupka i omogućuje potpunu pravnu zaštitu. a dijelom kondemnatorni učinak. jer prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljišnoknjižni status. ali i biti tužen umjesto nasljednika. To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlašten je podnositi tužbe u korist nasljednika. ako zakonom nije drukčije određeno. Upravo takav položaj nasljednika dovodi do zaključka da on. st. godine. upis prava vlasništva nema konstitutivni učinak jer se vlasništvo stječe otvaranjem nasljedstva. Prema toj odredbi nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva. siječnja 1997. Prvi dio zahtjeva kojim se traži brisanje nevaljane uknjižbe ima konstitutivni učinak. koje je povrijeđeno nevaljanim upisom.163/03. pa je iz same činjenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. lipnja 2004. Prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadržaj postojećih građanskopravnih odnosa. Tužbeni zahtjev ima dijelom konstitutivni. tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlašten i podnositi brisovnu tužbu. iz zakonskog određenja proizlazi da je nositelj knjižnog prava ovlašten na podnošenje brisovne tužbe.8 5.) 9 Odredbom članka 388. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari. Dakle. tako i na pasivnoj strani može zbog smrti osobe koja je ishodila određeno knjižno pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doći do univerzalne sukcesije.) Iako je važeći Zakon o zemljišnim knjigama stupio na snagu 1. Za brisovnu je tužbu bitno da je došlo do promjene upisanog nositelja knjižnog prava. Dakle. ali to ne znači i da je prestalo. kojim se traži da se naloži uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. Svojim činjeničnim navodima i dokazima kojima se potvrđuju te činjenice. U našem pravnom sustavu nasljeđivanja nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja. Pitanje aktivne legitimacije za podnošenje brisovne tužbe veže se i uz određena izvanknjižna prava. promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasništva nije potreban upis prava vlasništva u zemljišne knjige. stvarnim pravima određeno je da se stjecanje.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 42 prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe. činjenica upisa nasljednikova prava vlasništva ne utječe na njegovo pravo da podnosi brisovnu tužbu i prije toga konstitutivnog čina.. Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Aktivna legitimacija za podnošenje brisovne tužbe proizlazi iz sadržaja zakonske odredbe o brisovnoj tužbi. Zakona o vlasništvu i dr.. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi. Naime. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUŽBAMA Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u čiju korist je upisano određeno knjižno pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjižnog prava nevaljano. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. U određenim situacijama nositelju knjižnog prava ne mora biti poznata činjenica tko je zakonski nasljednik osobe u čiju je korist proveden nevaljani upis. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008. traži se kondemnatorna zaštita. ali i pravilnim postavljanjem tužbenog zahtjeva nositelj knjižnog prava. njegova prava i obveze.6 Zaštitu toga svoga subjektivnog prava može ostvarivati i prije nego što svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka. Dokazivanje ove činjenice može biti dodatno otežano i zbog toga što tužitelj u takvim parnicama nema mogućnosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj način saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjižno pravo ranijem nositelju tog prava. 8 Članak 128. U takvim situacijama nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom može predložiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje. Zbog toga može biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tužbe.

ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Pravo na podnošenje brisovne tužbe u određenim situacijama ne zastarijeva. OGZ-a 11 Paragraf 1478. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno pravo služnosti ne bi se s uspjehom mogla podići ako je u međuvremenu služnost prestala nevršenjem. To će biti slučaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine. taj mora u roku. ipak postoje izuzeci od tog pravila. nepošteni stjecatelj. a taj rok za gubitak vlasničkog prava iznosio je 30 godina11. Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jedno je od najvažnijih načela u zemljišnoknjižnom pravu i tek provedba ovog načela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske države. Prema propisima OGZ-a zastara je imala značenje gubitka samog prava koje se nije izvršavalo u zakonom ustanovljenim rokovima10. Tužba za brisanje može se s uspjehom podići dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige. neistinit (nepoštena treća osoba. poštenog stjecatelja. Ali. To će biti onda kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. više nije nositelj spornoga knjižnog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utječe na ocjenu zastarivosti brisovne tužbe i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tužba protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjižba. Upravo radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. čije je vlasništvo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kojom je vlasništvo preneseno na neku drugu osobu. ako je ta ili neka druga osoba u međuvremenu dosjelošću stekla vlasništvo te nekretnine. onda će se o trajanju tužbenog prava prosuđivati prema postojećim građanskopravnim odredbama o zastari. stjecatelj koji nije u dobroj vjeri. odnosno pravo na brisovnu tužbu vremenski je neograničeno. OGZ-a 9. što dovodi do zaključka da ne zastarijeva. a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnošenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana. ako zakonom nije drukčije određeno. nepošteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja). tada se pitanje zastare prosuđivalo prema odredbama Općega građanskog zakonika (dalje: OGZ). jer je prestalo nastupom određenih činjenica za koje zakon vezuje izvanknjižni prestanak knjižnog prava. neistinitoga. Nastupanje takvih slučajeva u ovim različitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjižnog prava dovodi do toga da nositelj knjižnog prava. Kada ova pravna pravila upućuju u pogledu trajanja tužbenog prava na postojeća građanskopravna naređenja o zastari. nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tužbe potrebno je radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. pravo na brisovnu tužbu pod određenim pretpostavkama vremenski je ograničeno. VREMENSKO OGRANIČENJE ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Iako je brisovna tužba jedan od oblika pravne zaštite vlasnika nekretnine i kao vlasnička tužba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 43 brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile oslobođene tereta neposredno zbog uknjižbe. dok je u odnosu na treće osobe bio propisan kraći rok. Tako je u odnosu na treće osobe koje su na uknjiženom pravu stekle daljnja knjižna prava u dobroj vjeri taj rok za podnošenje brisovne tužbe bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjižbu bilo zamoljeno kod zemljišnoknjižnog suda. stjecatelja u dobroj vjeri ili poštenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. . koji bi mu pristojao za priziv zbog dopuštenja te uknjižbe. 8. koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. zamoliti zemljišnoknjižni sud za zabilježbu da je ta uknjižba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad proteče rok za priziv doista predati tužbu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle koje knjižno pravo ili na njemu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. ili kad se tužba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika. Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine. ako netko hoće uknjižbu o čijem je dopuštenju po propisu obaviješten osporavati kao nevaljanu i protiv trećih osoba. Taj stjecatelj ima svojstvo poštene treće osobe. pravo na podnošenje tužbe. pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tužba. Podnošenje brisovne tužbe u zakonom određenim rokovima vezano je za određene pretpostavke. odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bile u dobroj vjeri ili ne. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tužba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz 10 Paragraf 1478. Brisovna tužba može se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjižno prestalo nastupom nekih činjenica za koje zakon veže prestanak tog prava. čije se brisanje traži tužbom. dok u onim drugima se pravo na brisovnu tužbu veže uz protijek određenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. ne bi s uspjehom mogao podići tužbu za brisanje. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno založno pravo ne bi se s uspjehom mogla podići ako je založno pravo prestalo plaćanjem duga. Protijek zakonom predviđenog roka za podnošenje brisovne tužbe u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost upisa i više se ne može osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe.

14 Radi se o situaciji kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je. osim ako je nositelj knjižnog prava.protiv poštenoga trećeg stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je ograničeno u zakonom određenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih različitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrešnoga pravnog pristupa u 12 Članak 129. ZABILJEŽBA BRISOVNE TUŽBE Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tužbe vremenski je neograničeno odnosno ne zastarijeva. nevaljan. Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga što zakon predviđa određene pravne posljedice. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjižbu temelji na nevaljanom upisu. Ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis. Učinci zabilježbe da je upis sporan jednaki su pravnim učincima zabilježbe spora. on nije zaštićen u svom pravu u zakonom predviđenom roku za podnošenje brisovne tužbe od tri godine. kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjižno pravo stječe od knjižnog prednika čiji je upis bio nevaljan. a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. ali neistinitoga prava prednika. bitno je razlikovati pravni položaj stjecatelja. za ocjenu je li podnošenje brisovne tužbe zastarijeva i u kojim rokovima. u trenutku kada se traži upis zabilježbe da je određeni upis sporan. S obzirom na ovu zakonsku nedorečenost. Prema tome. a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tužbu. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju tada podnošenje brisovne tužbe ne zastarijeva u zakonom određenom roku od tri godine. Iz ovih različitih situacija u kojima može doći do nevaljane uknjižbe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe. postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige. a imajući u vidu da u trenutku traženja da se upiše zabilježba da je upis sporan nije podnesena brisovna tužba. U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe čija su knjižna prava povrijeđena. stavak 1. dok se u stavku 3. on će biti zaštićen u svojem pravu na uknjižbu protijekom određenih rokova. jer je zakonom određeno da se može tražiti upis zabilježbe da je upis sporan. iako u trenutku dostave rješenja o uknjižbi u tom roku za žalbu protiv te odluke brisovna tužba nije još podnesena. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ograničenje koje se veže uz ispunjenje pravnog učinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. tužba za brisanje mora se podići u roku od tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. do toga dolazi zbog toga što se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 44 Kod odlučivanja o tome je li zastarjelo pravo podnošenja brisovne tužbe bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeđenoga knjižnog prava dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tužba za brisanje podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika. Zakona o zemljišnim knjigama određuje da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora. Protijekom trogodišnjeg roka u odnosu na stjecanje određenoga knjižnog prava poštenog stjecatelja njegovo pravo vlasništva bit će zaštićeno u toj mjeri da nitko više neće moći osporavati njegovo pravo. O njegovu pravnom položaju ovisit će odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tužbe. radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe čije je knjižno pravo povrijeđeno. no može se zabilježiti da je taj upis sporan. pitanje zastarijevanja brisovne tužbe veže se uz određene pretpostavke i to: .u odnosu na poštenoga i nepoštenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo (dosjelost i slično. zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju.)13 . upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. tada se u odnosu na tog trećeg poštenog stjecatelja pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe može tražiti u zakonom predviđenim rokovima. U tom slučaju onaj tko ishodi ovu zabilježbu. odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba. odnosno tužba za brisanje može se s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. Naime. no kada se radi o poštenom stjecatelju koji je pravo na uknjižbu u zemljišne knjige stekao makar i od osobe čiji je upis nevaljan. Dakle. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. tada još nije podignuta brisovna tužba pa se takva tužbe ne može niti zabilježiti. ako se nakon upisa ove zabilježbe ne podnese brisovna tužba. 10. To znači da će u slučaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tužbu i ishodila upis zabilježbe da je upis sporan. za postupanje u zemljišnom knjižnom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadržaja da se izvrši upis zabilježbe da je upis sporan. utvrđivanju zastarnih rokova. ako zakonom nije drukčije određeno. tada podnošenje brisovne tužbe nije vremenski ograničeno. članka 129. kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tužbu zastarijeva. a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga. Dakle. Međutim. iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabilježbi brisovne tužbe. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. neistiniti upis. Zakonom nije jasno određeno koja vrsta zabilježbe se u ovom slučaju upisuje. njezino pravo koje je bilo povrijeđeno uknjižbom biti zaštićeno onim prvenstvenim redom koji joj čuva upisana zabilježba i svi . uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu.12 Dakle.

bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stječe pravo vlasništva. prenose. prenose.15 12. zakonodavac je zaštitu knjižnog prava podnošenjem brisovne tužbe predvidio samo u odnosu na uknjižbu. već samo pokretnina. jaču pravnu osnovu ima raniji kupac. Kada govorimo o knjižnim pravima tada se radi o određenju predmeta uknjižbe i predbilježbe. Za dopustivost upisa predbilježbe zakon zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki. Tako se uknjižbom knjižna prava stječu. nakon opravdanja predbilježbe koja može realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se traži zaštita tom brisovnom tužbom. studenoga 2004. Predbilježbom se knjižna prava stječu. Time se niti knjižna prava upisanog nositelj tih prava u zemljišnoj knjizi ne ugrožavaju potpuno i do povrede tih knjižnih prava doći će tek onda kada predbilježba bude opravdana u uknjižbu stvarnog prava. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti u postupanju. OGZ-a primjenom načela savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava. najma. Dakle. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme važenja odredbi ZOVO-a o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina. 11. Brisovna tužba može se podnijeti protiv nevaljane uknjižbe. . pa se ona ne može podnijeti i protiv nevaljane zabilježbe.kada je više osoba zaključilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu nekretninu. Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci. Ovo zakonsko rješenje ima svoje opravdanje u tome što bi omogućavanjem brisovne tužbe protiv upisane predbilježbe. predbilježba i zabilježba. pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tužba protiv upisane predbilježbe. ali i podnošenjem brisovne tužbe.kada su svi kupci savjesni. . postavlja se pitanje je li takva zaštita dopuštena i u odnosu na predbilježbu kao vrstu upisa. 15 Vidjeti odluku Županijskog suda u Rijeci. zakonom se određuje da je protiv nevaljane uknjižbe dopuštena pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasništva uz ograničenje. oročenje i uvjetovanjem prava. Zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. prava građenja i založnog prava. ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloporabe prava. pa se pravni učinci uknjižbe odgađaju do ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjižbu. Kada se radi o zaštiti povrijeđenih prava u zemljišnoknjižnom postupku. No s obzirom na zakonsku odredbu da se zaštita brisovnom tužbom omogućuje zaštita od nevaljane uknjižbe. a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu. Dakle. brisovna tužba se može tražiti radi zaštite navedenih stvarnih prava. tada se ta zaštita ostvaruje podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. KVAZIBRISOVNA TUŽBA U odnosu na zaštitu od nevaljanog upisa takva zaštita predviđena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjižnih prava. zatim pravo nazadkupa.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 45 daljnji upisi u zemljišne knjige će se u tom slučaju brisati. nadopunila njegove odredbe u tom pogledu. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUŠTENA BRISOVNA TUŽBA Zakon podnošenje brisovne tužbe veže uz jednu vrstu upisa u zemljišne knjige. sudska praksa bila je prilično neujednačena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadržavale odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja. ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. primjenjujući odredbe Pravnih pravila bivšeg OGZ-a. ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis. prvokupa. no ovaj put protiv nevaljane uknjižbe do koje je došlo upravo opravdanjem ove predbilježbe. U tom trenutku još nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu dopuštenosti uknjižbe. moglo doći do toga da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno predbilježbom najprije ostvaruje zaštitu svog prava podnošenjem brisovne tužbe a potom. pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tužba može podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjižbu. već je za vrijeme važenja tog zakona sudska praksa. a to je uknjižba. jer u tom slučaju onaj upisani nositelj knjižnog prava tu zaštitu od nezakonitog upisa zabilježbe može ostvariti samo podnošenjem žalbe. o jačem pravu sud odlučuje primjenom načela morala društva. tko prvi zatraži uknjižbu prava vlasništva. Gž-1051/04 od 17. Dakle. Dakle. dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasništva ili fiducijarnog prava vlasništva. Predmet uknjižbe i predbilježbe su pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama. stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjižbu. a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava služnosti. Višestruko ugovaranje otuđenja propisano je odredbama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. mora svoju zaštitu knjižnog prava ostvarivati novom brisovnom tužbom ili proširenjem zahtjeva u parnici. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema različitim osobama. zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom određeno. stvarnih tereta. Radi se o zaštiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod višestrukog ugovaranja otuđenja. ali i u odnosu na zabilježbu. Zabilježena su stajališta sudske prakse prema kojima: . Kada se radi o upisanoj predbilježbi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjižno pravo povrijeđeno nezakonitom predbilježbom može zaštitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. Zakonom o zemljišnim knjigama određene su tri vrste upisa: uknjižba.

Sve ove okolnosti dovode i do primjene načela povjerenja u pravni promet nekretnina i zaštitu prava vlasništva. no u ovom slučaju može se zahtijevati upis zabilježbe spora16 čije je pravni učinak jednak kao i zabilježbe da je upis sporan. Daljnja pretpostavka za pružanje pravne zaštite od nevaljanog upisa ovom vrstom tužbe je da stjecatelj kojem je otuđivatelj otuđio nekretninu nije bio u dobroj vjeri. jaču pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljišnu knjigu. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtjeva. odnosno ovlašteniku podnošenja zahtjeva brisanja upisa. Prema važećem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. pravna zaštita se ostvaruje samo u odnosu na nepoštenog stjecatelja. vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu. Sljedeća je bitna pretpostavka ove tužbe da je za njezino podnošenje određen zastarni rok od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. 1998. Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasništva pripada isključivo onoj osobi kojoj je otuđivatelj otuđio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljišnoj knjizi upisala svoje pravo). ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri. Naime.) 16 Članak 81. jači je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. Brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed. dr. ali i mogućnost daljnjeg raspolaganja stečenim nekretninama. Ova odredba uređuje odnose koji nastaju između više osoba u slučaju kada se vlasnik sukcesivno obveže pravnim poslom prenijeti pravo vlasništva iste nekretnine dvjema ili većem broju različitih osoba. Informator. koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasništva nije bio u dobroj vjeri. a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pružanje pravne zaštite sudionicima pravnog posla čija je svrha stjecanje prava vlasništva. Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po službenoj dužnosti. Literatura Prof. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. Dakle. nevaljanom uknjižbom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina koju stječe. ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva. 13. Stvarno pravo. odnosno da se radi o nepoštenom stjecatelju. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Nikola Gavella i dr. Zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama (1930. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe i u kojim rokovima.) Opći građanski zakonik Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljišnim knjigama (1996. ovlaštenik za podnošenje brisovne tužbe je osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava i čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitom. Ti su rokovi za pružanje pravne zaštite prekluzivni i na njih sud pazi po službenoj dužnosti.. ovlaštenika prava na tu zaštitu. ZAKLJUČAK U parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. ZZK-a . a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljišnu knjigu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 46 .kada su svi kupci savjesni. ako dokaže da stjecatelj. Pretpostavke za ovakvu vrstu zaštite od nevaljanog upisa iz instituta višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine bitno se razlikuju od „klasične“ brisovne tužbe kojom se može poslužiti nositelj knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom uknjižbom. i 82. već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugome. dok se kod ove vrste tužbe na traži postojanje ove pretpostavke.. Zakon u ovom slučaju nije predvidio mogućnost zabilježbe da je upis sporan.

1997. a obavezno se mora upisati ako premašuje 15 milijuna kuna. odredio veličinom godišnjeg prihoda stjecanje statusa trgovca. 34/99.. Zagreb. temeljem ugovora ili odlukom i sa zajedničkim ciljem osnivača. ZTD-a te se radi o fizičkoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno. za razliku od trgovca pojedinca. Kada njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra. neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovački sud briše iz sudskog registra.. Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu člankom 3. trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca.. Rječnik trgovačkog prava. trajno. subjekt trgovačkog prava.fizička osoba.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 47 Renata Pražetina Kaleb. dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima.osniva se. što je uvjet za trgovca pojedinca. 525. dakle trgovac. Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. Obrtnik čiji godišnji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna može se upisati kao trgovac pojedinac. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovačko društvo. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se može upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godišnji promet u prethodnoj godini premašuje 2 milijuna kuna. Od ukupno upisanih 143. . a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama. reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. Trgovac mora kumulativno ispuniti više uvjeta –gospodarsku djelatnost obavlja samostalno. 152/11 – pročišćeni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD). Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. ali je razlika među njima da je trgovačko društvo trgovac. i trgovac pojedinac.Važnost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovačkog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizičke osobe. a fizičke osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca. 118/2003. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se biše iz sudskog registra. str. sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Trgovac pojedinac Naš Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. Ako njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra trgovaca. radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova. u našem pravnom sustavu. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se ističu u gospodarskom prometu se omogućuje da steknu status pravog trgovca sa svim učincima tog položaja čime se štite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom. 137/09. Masmedia. 107/07.802 trgovačkih subjekta upisanih u sudski registar trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. 111/93. Narodne novine br. 1 Zakon o trgovačkim društvima. 2 Vidi Gorenc. Zakon o trgovačkim društvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost.013 %). Dok je trgovačko društvo uvijek trgovac. 2. Trgovačko društvo je prema Zakonu o trgovačkim društvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac. 52/00. Osim trgovačkih društava pravnih osoba. za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini. U sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registriranio je četiri trgovca pojedinca. Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. V. može biti i trgovac pojedinac kao obrtnik .. udruženje osoba . Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se režim njegove odgovornosti. 146/08. trgovac pojedinac stječe upisom u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda. Trgovačkog suda u Varaždinu tri a u ostalim trgovačkim sudovima u RH još dvanaest. Svojstvo trgovca. 1. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog značaja. prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.. UVODNA RAZMATRANJA Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti. koji se obligatorno mora upisati u sudski registar. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0.

Porobija. ako njegov godišnji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. Petrović. 1997.. st. str. s tim da predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. . dio Vodič za čitanje zakona. S. S. Z. i po službenoj dužnosti. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR Obrtnik može steći status trgovca ako njegov godišnji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. Zagreb 2008. ako se na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac. ZTD. Gorenc. B. po punomoći. prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni 2. Zakon o trgovačkim društvima. Međutim.. . 18. ZTD-a regulira sadržaj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadržavati njegovo ime i prezime.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 48 Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih. a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca. 24. a prokurist se upisuje u sudski registar. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovačko društvo. J. pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu. Organizator.. str. ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju između ostalog tvrtku trgovačkog društva. a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni bilježnik. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. Vezano za odgovornost za obveze trgovačkog društva.4 Prag između fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omogućavanja izbora obrtnicima između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. ZTD-a trgovac pojedinac može izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavlja svoje djelatnosti. te zastupanje koje uključuje prokuru. predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva. s tim da može imati samo jedno sjedište. prema čl. manji je od 15 milijuna kuna. Međutim. Zagreb. U tom slučaju fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtništvu može zatražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac. Prema članku 3. Specifično je da prema čl. zaštitu tvrtke. Parać. II. trgovca pojedinca i podružnice. ustanovama s javnopravnim ovlastima. Prijava za upis mora sadržavati: . 7. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se uvijek upisom u sudski registar.1. prvenstva i zaštitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. U slučaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizičke osobe neće se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno.tvrtku. ZTD-a trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. suda o brisanju . Trgovac pojedinac briše se iz registra kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac.. pa tako ista uživa zaštitu prema načelima zakonitosti. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca.”. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. odlukom 3 Vidi: Barbić.podatak o godišnjem prihodu i . Prema čl. 4 Petrović. ali i naznaku “t. U tom slučaju obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je takav prihod iskazan. osobno. U sudski registar se upisuje tvrtka. ako fizička osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti neće udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. te odredbe o sudskom registru. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.trgovačku punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. a također se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovačkoga društva. a takva prokura ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. ZTD-a trgovac pojedinac može dati prokuru.. a stavak 2. istog članka regulira obveze trgovca pojedinca na način da isti odgovara za svoje obveze. 44. tj. 9. što je još jedan uvjet za trgovca. te državnim i izbranim sudovima. Također. Fizička osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran člankom 3. 16.sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.stavku 8. dakle ne može se raditi o neprofitnoj djelatnosti. Gospodarske djelatnosti se obavljaju “proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu”. i ono se upisuje u sudski registar.3 Nadalje. jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godišnji prihod. Odredba čl. . V. Osnove prava društava. Vukmir. 53.1. cijelom svojom imovinom. a dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.p.naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik. sukladno Čl. Odredbe o sjedištu trgovačkog društva znače da će sjedište trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost. obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti.a u slučaju da fizička osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu. B. i o punomoćniku po zaposlenju. isključivosti. Prokura ovlašćuje opunomoćenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. a gubi brisanjem iz njega.

00 kuna.00 kuna. st. Knjiga prva. ZTD-a kao fizička osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj. no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedište. 18. 4. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograničena odgovornost trgovca pojedinca prema trećima. ukoliko isto želi. odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj. ZTD-a. Izuzetak 7 Zakon o obrtu. prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom. stavak 2.64/01. cijelom svojom imovinom prema odredbi članka 9. najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje društva s ograničenom odgovornosti je 20.8 U prvom slučaju trgovac pojedinac će podneskom od nadležnog trgovačkog suda zatražiti u koji je upisan da ga briše iz trgovačkog registra. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovačkih društava. J.. 2.000..Registrirano i stvarno sjedište se može nalaziti u različitim državama. ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzeće.2. Također. 2. – pročišćeni tekst. Trgovac pojedinac prestaje smrću poduzetnika. Uspoređujući odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zaključiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. može koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podružnica koje mu daje ZTD. Zakona o obrtu7. Narodne novine. 3. Nasuprot tome. i 79/07 – ispravak. vrlo rijetko neki obrtnik.p. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta.. osobno.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 49 postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva kao niti davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. Uspoređujući nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornošću članova npr. Nadalje. a često postoje i olakšanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. 102/98. U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najčešće javljaju teškoće kod kreditiranja.373 društava s ograničenom odgovornošću. 562. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistječu iz poslovanja pa međuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraživanja iz poduzetnikove privatne imovine. osobno. Analizirajući odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze. Međutim.6 5. Zagreb 2006. trgovac pojedinac ima tvrtku i uživa zaštitu iste. 8 Ibid. uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p. str. Organizator. društva s ograničenom odgovornošću također proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija.: Pravo društava. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. Slijedom navedenog očito je da će. Naime. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podružnice inozemne ili domaće osobe.”. ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10. koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora učiniti. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze... BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovačkog registra. Za određenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedište. str. obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa člankom 21. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da će obrtnik rijetko zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). Naime. br. 68/07. Prethodni zaključak potvrđuje činjenica da je u RH u sudskom registru 2009. 5 Vidi o tome opširnije u: Barbić. stavkom 1. U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedišta. od čega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. 49/03. s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC Inozemni trgovac pojedinac definiran je člankom 611. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedište u Hrvatskoj. cijelom svojom imovinom s tim da obveze uključuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. a s obzirom na teoriju stvarnog sjedišta. 77/93. i b) kada to učini sud po službenoj dužnosti jer na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne želi je mu prihod godišnji prihod u prethodnoj godini ne premašuje iznos od 2 milijuna. 90/96. pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja.. bilo upisano 118. što znači da prihvaća teoriju stvanog sjedišta. .000. unatoč prednostima koje nudi status trgovca pojedinca. 6 Ibid. članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva osim ako član društva zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva i tada se ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Trgovac pojedinac se briše iz trgovačkog registra u dva slučaja i to: a) kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godišnji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna). takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se neće raditi o inozemnom trgovcu pojedincu. tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. 71/01..

6. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Naime.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 50 će biti ako je nasljednik spreman i obučen preuzeti posao. . te neće odgovarati za obveze društva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. a ako je to slučaj odabrat će opciju otkazivanja obrta te će osnovati društvo s ograničenom odgovornošću. Očito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godišnjeg prihoda predviđen ZTD-om neće zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u. članova društva s ograničenom odgovornošću. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. ali u praksi je najčešće situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje. zaštiti tvrtke. Na trgovca pojedinca se odnosi veći dio odredbi općeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. isti odgovara cijelom svojom imovinom. te odredbe o sudskom registru. predmetu poslovanja i sjedištu trgovačkog društva. te zastupanju koje uključuje prokuru. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a. kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo veće razina odgovornosti od obrtnika. za razliku i od obrtnika i od npr. Prednost prelaska iz režima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik može vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine.

Splitski bilježnički spisi. 8 DAZd. Dalmacije i Slavonije. Filipa Tiçonija iz Lodija Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabilježeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i društvenoj djelatnosti.4 U šezdesetim godinama istog stoljeća uz notara Bernarda djelovali su Ruđer iz Parme (Rugerius de Parma. godine umire. kutija 66. str. str. 12 CD 13. Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom što je razvidno iz njegovog potpisa iz veljače 1366. 92. fasc. dok. godine (CD 13. dok. 11 CD 13. 2002. kutija 66. doznaje kako je Bernard od Andrije Lučića posudio 115 libara i 4 solida za mošt koji je kupio te je iste obećao vratiti do blagdana Uskrsa. Tako se uz Bernarda 1348. 92. 10 DAZd. 91. 200). spominje Jakov pok. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. 9. dok. 642-644. sv.7 Sl.. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua). 503-506. 1. 192. 409.).5 Oliver pok. str. godine. dok. godine (CD 16. 138-139). Çove iz Ankone od 1341. sv. 3. . str. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tiçoni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii. 11. Zagreb. Codex diplomaticus Regni Croatiae.. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni što je značilo da između 1367. dok. 71. 71. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulaže prosvjed što je ban Nikola Seč njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. Listine o odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike. dok. str. 3. dok. 159. Spisi splitske općine. Bernard se na položaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. str. sv. str.12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budući da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uopće ne spominje. 366. 1362. 269. MSHSM. bio u službi trogirskog biskupa. 53.1344. 6. 576-578). sv. Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao službu kancelara kneza Franje Jurjevića. 2. 4. 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362. 170. 84’. koji je bio komunalni notar. i 1371.10 Iz Bernardovog privatnog života poznato je da je imao sina Stjepana koji je također obavljao notarsku djelatnost. str. Čini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlađa osoba domaćeg porijekla. 572-573). str. 1361. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus. 1Jakov Stipišić i Ante Nazor. 434. 124-126. godine (CD 12. 100-101 i dok.11 Prema sačuvanim dokumentima može se zaključiti da je Stjepan za razliku od oca. Arhiv Trogira (dalje AT). 367. stoljeća nije moguće utvrditi točan broj notara koji su istodobno obavljali službu gradskih notara. fol. dok. str. 7 U listopadu 1366. ali u tom razdoblju u službi su zasigurno bila dvojica notara. dok. str.2 Zbog nedostatka diplomatičke građe od četrdesetih godina pa sve do kraja 14. 1. Zagreb. bio i kancelar.1 On je ujedno i notar s najdužim stažem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina. Filipa iz Lodija Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tiçonija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tiçoni de Laude ) svoju je službu obavljao sredinom 14.. tj. sv. AT.3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. supruge trogirskog notara Bernarda pok. godine. 484. budući da njegova posljednja sačuvana isprava datira iz 1367 godine. 4 Prva njegova isprava potječe iz veljače 1350. Trogiranka te da je prema društvenom statusu bila pučanka. 9 CD 12. Notarski znak Bernarda pok. fol. 1872. Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346. godine (Tadija Smočiklas. Na tom se položaju prvi put spominje u prosincu 1365. 101 i dok. str. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). godine. Kao trogirski notar djelovao je do 1381. 3 Šime Ljubić. Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u službi ostao do 1359. dok. kut. 7: Albertolus de Bassanega. stoljeća i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u službi zadržali duži niz godina. sv.8 Godine 1359.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 51 Dr. 2. dok.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. sv. Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD]. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd). sv. Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. MSHSM. godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13. str. Splitski spomenici. sc.9 U Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sačuvan je i dio njegovog notarskog registra. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Oporuka Marice. 438. 577-578). godine (CD 13. Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359. Dio prvi. 138-139). On je ujedno obavljao i službu kancelara.

godine .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 52 Sl. 2. Stranica bilježničkog registra sa zadužnicom notara Bernarda iz prosinca 1346.

dok su s druge strane dio legata donirali u pobožne svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua. 2012. str. po nalogu oporučitelja. stoljeća. knjiga 3. 3. vol. Isti. str. Diplomatički gledano. zauzvrat. stoljeća dalmatinski oporučitelji. 2002. većina dalmatinskih oporučitelja toga doba veliku pažnju posvećivala je raspodjeli legata članovima svojih obitelji. 7. Pri tome su. 15 TS. oporuku je. 17 TS. knjiga 3. Knjiga reformacija I. Statut grada Trogira (dalje: TS). Male braće ili sv. 1988. svjedoke i egzaminatora koji su bili nazočni pri sastavljanju oporuke te ime oporučitelja. vezan zakletvom sadržaj oporuke nije mogao nikome otkriti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 53 Jedan od važnih izvora za proučavanje svakodnevnog života trogirskih notara i njihovih obitelji. Vrlo zanimljiv oporučni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv. 1-28.14 Statutom je nadalje bilo određeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka svećenika ili svjetovnjaka. U slučaju da građanin Trogira načini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporučitelj zatekao. 34. 33. odlazeći na neko duže putovanje. Lovre. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.. egzaminatora i komunalnog notara. 4. Naime. Isti. 17. a ne neke druge osobe kako je prije bilo određeno. Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje će služiti. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia. mogao zapisati bilo tko. gl. gl. Iako bilježenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak slučaj među dalmatinskim oporučiteljima ipak je većina njih to činila iz nekog jasno određenog razloga.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporučitelja kasnijom reformacijom iz 1346. uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. sensu. 46. gl. U slučaju da je nije želio ili mogao vlastoručno zapisati ona se trebala zapisati isključivo rukom zakletog komunalnog notara. knjiga 3. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muška osoba s navršenih 14 i ženska s navršenih 12 godina života. stoljeća karakteristična je bila pojava da su oporučitelji ostavljali određeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakšeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni život. 16 TS. npr. liturgijskim predmetima. Poslije oporučiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadržaj oporuke unijeti u svoj notarski registar. . gl. U oporukama dalmatinskih gradova već od druge polovine 13. godine bilo je određeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka. Notar. 1. Knjiga reformacija II.18 Oporuka Marice. vol.. 1999. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od činjenice da umre bezoporučno koji je izražen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei. corpore et intellectu. a isto tako i oporučitelj ukoliko je imao pečat. pa je zatražila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za duše njezinih pokojnika. kut. Knjiga reformacija I. fol. ka – Petra Mavra Mirše i Marina Dese Maroja.20 Na početku oporuke Marica navodi svoje psihičko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke ističući pritom da je sana mente. godine u domu same oporučiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket.. bolesti. odjeći ili drugo. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom. gl. Oporučitelj je takvu oporuku trebao zapečatiti svojim pečatom te je pohraniti u sakristiji crkve Braće propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male braće (fratrum minorum). Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Taj slučaj zabilježen je u Maričinoj oporuci koja svećenicima Mihoju. Isti. Antun Cvitanić i Vedran Gligo. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporučuje 40 solida. 21. dan. O nekim oblicima brige za siromašne i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku. Sadržaj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapečaćena kod komunalnog notara ako je oporučitelj tako odlučio.17 Reformacijom iz 1425. osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosrđe prema slugama 20 O pobožnim legatima i onodobnom sistemu oporučivanja u Dalmaciji vidi opširnije u: Zoran Ladić. oporuka sadrži sve uobičajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. Na koji način su se sastavljale da bi bile pravovaljane određeno je statutom. gl. a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapečatiti svojim pečatom. Njezina prva oporučna odredba vezana je uz crkvu sv. vol. Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih vidova svakodnevnog života i materijalne kulture. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu bilježnicu u koju je morao zabilježiti godinu. Ona se sadržajno ne razlikuje od većine oporuka dalmatinskih građana jer izražava uobičajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. U slučaju ako bi se našla druga oporuka poslije one koju je načinio oporučitelj trebala je vrijediti i važiti ona posljednja. godine bilo je određeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoručno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu. Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna. indikciju. Zagreb. Marica se u oporuci prisjetila i članova svoje najuže obitelji. AT. One su ujedno i jedan od najznačajnijih dokumenata privatnog prava. a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin. Maričina oporuka sadržajno je vrlo škrta te nam ne otkriva mnogo podataka. ili u sakristiji crkve Braće propovjednika. 18 TS. str.17-29.19 Oporuka je sastavljena 15. 14 TS. 7. Split. Već od druge polovine 13. 2003. Za izvršitelje oporuke postavljeni su Maričin sin Nikola i ugledni trogirski plemić Augustin Kažotić.16 Istom reformacijom bilo je određeno da je oporuka bila nevažeća ako nije bila načinjena u prisustvu dvojice svjedoka. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. nollens intestata decedere. osim u slučaju da se oporučitelj nađe na putu gdje nema dva svjedoka. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Last Will: Passport to Heaven. 20.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoručno od strane samog oporučitelja na listu papira ili pergameni. Također u nastojanju da se osigura što brži prelazak duše u drugi svijet dalmatinski su oporučitelji za svoju dušu (pro anima sua) tražili od lokalnog svećenstva da mole i služe mise u raznim crkvama i samostanima. Lovre kojoj za rad i održavanje ostavlja 10 libara. ožujka 1371. 14’. ali i ondašnjih općih društvenih odnosa su oporuke. sv. 1-25. 19 DAZd. Osim vlastoručno. mjesec.

15. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija zaposlenim u njihovim kućama ili na zemljišnim posjedima u gradskim distriktima.3. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija. (Državni arhiv u Zadru. Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. sv. residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis. presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris. Item voluit dicta testatrix. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum. 14’) (fol. Eodem anno. videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem. nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit. dok njezinoj kćerki Fuski daruje jedan janjeći ogrtač i ukras za kosu. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. Tako Marica oporučuje svojoj služavki Radoslavi 5 libara. sana mente. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie . sensu. Prilog: Oporuka gospođe Marice. Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis. fol. timens periculum mortis et iudicium Dei. Trogir.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 54 Sl. Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiçam vxorem Stipe sartoris. sine autem. kutija 46. vxor condam magistri Bernardi de Laude. a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotične kuće. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis. quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas. corpore et intellectu. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliçam. reliquit et constituit. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. indictione. Faksimil oporuke gospođe Marice. Jedina imovina koju posebice ističe vezana je uz kuću koju je posjedovala u Trogiru. 14’) (In margine): Domine Mariçe vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. disposuit et ordinauit duos suos filios. 1. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum. die XV mensis Marcii Domina Mariça.1371. actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris. millesimo. quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis. tunc reliquit tamen XXV. testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore. quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum. 3. Arhiv Trogira. O Maričinom imetku teško je iznijeti opće stajalište budući da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o stečenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia).

Skupštinu je vodio predsjednik radnog predsjedništva Pero Džankić. Donesen je i proračun HJK za 2012. Sjednicu Skupštine otvorio je predsjednik Komore Ivan Maleković te pozdravio nazočne goste i članove HJK. Istodobno je održana i godišnja sjednica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjednika. predsjednik Nadzornog odbora. Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. Željke Bregeš. potpredsjednica Komore i Željena Biuk. godinu. podnio je izvješće o radu ovoga tijela. godinu. Jadranka Juga. sc. malološinjskoga gradonačelnika. Jadranko Jug i Lucija Popov Gari Capelli i Božo Marković . predsjednica Zajedničkog javnobilježničkog zbora Splitsko-dalmatinske. redovna sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore. savjetnika i vježbenika. svibnja 2012. Predsjednika HJK Ivana Malekovića Adele Budinić Kušeta. Na sjednici Skupštine usvojeno je izvješće predsjednika Komore o njezinu radu i godišnje izvješće o financijskom stanju Komore za 2011. a članice radnog predsjedništva bile su: Lucija Popov. sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu. suca Vrhovnog suda. Božo Marković.DRUŠTVENA DOGAĐANJA Skupština Hrvatske javnobilježničke komore Mali Lošinj. predsjednika Visokoga upravnog suda. odvjetnice Adele Budinić Kušeta iz Malog Lošinja – predstavnice Hrvatske odvjetničke komore te Garija Capellija. 12. U nazočnosti više od 160 članova Skupštine te gostiju: Ante Galića.. mr.) 17. koji su priredili tradicionalne sportske igre. član Upravnog odbora. koje je podnio rizničar Vlasto Podgajski. svibnja 2012. član Upravnog odbora. u ovome gradu održana je (12.

predsjednik Nadzornog odbora . Pero Džankić i Lucija Popov Ante Galić. Željena Biuk. sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Vlasto Podgajski. predsjednika Visokog upravnog suda Željka Bregeš. Gordana Hanžek.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 56 Stručna služba HJK i Radno predsjedništvo Skupštine: Đorđe Maravić. rizničar Božo Marković.

provodi elektroničkim putem. Paolo Pasqualis ima zajednički ured s kolegom Antoniom Michielanom. Od trenutka potpisa ugovora notar jamči državi plaćanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obračun po veoma složenoj metodi (budući da u Italiji ima više različitih poreznih stopa . a to uključuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave. kao i poreznu prijavu. Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru. savjetnika i vježbenika Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa Portogruaro. Promjenu podataka temeljem ugovora notar. nakon čega notar i uplaćuje porez (kojeg su mu predujmile stranke). u Italiji. U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i način plaćanja kupovnine (na primjer. Posebno je naglasio kako je forma javnobilježničkog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasništva na nekretninama. Jagoda Vajdić Sevšek.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 57 Skupština Udruge javnobilježničkih prisjednika. Ovim putem najljepše zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu. Bilježnici Zajedničkog javnobilježničkog zbora Koprivničko-križevačke. kako glede upoznavanja nadležnosti talijanskih notara. tako da odmah nakon zaključenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasništva na kupca. u Portogruaru. prosinca 2011. Posjet je bio izuzetno poticajan.ovisno o vrsti nekretnine. 10. broj bankovnih računa). tako i organizacije ureda i dužnosti notara prema propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. svojstvu stranaka i vrsti transakcije). javna bilježnica . broj čekova. Upoznao ih je s nadležnostima talijanskih javnih bilježnika u svezi prometa nekretnina. Međimurske i Varaždinske županije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjedištu.

5. Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za međunarodnu suradnju javne bilježnice: Obrenija Ribarić. Između delegacija razmijenjene su pozdravne riječi te prigodni darovi.pokrajine Jura. Nikša Mozara. 19. Željana Biuk i Teo Karabotić Milovac. Razmijenjena su iskustava naših službi kao i komparacija nadležnosti. Nikša Viđen. Predvođeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobilježničke komore Francuske . I naše goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom. Luce Bronzan. ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turističkim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada. Posebno su bili oduševljeni natpisom na Kneževu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA. motom koji je još uvijek aktualan u svim javnim službama. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog bilježništva u RH te položaj HJK u međunarodnim asocijacijama. goste su dočekali predstavnici Povjerenstva za međunarodnu suradnju. bez obzira na naciju i nakon toliko stoljeća od ispisivanja na vratima Dvora. Kratak posjet francuskih bilježnika iskoristili smo kao prigodu da se međusobno bolje upoznamo. Zorka Čavajda i Alemka Gajski Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku Dubrovnik.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 58 Prisustvo Kongresu notarijata Albanije Tirana. hrvatski javni bilježnici: Anđelko Stanić. svibnja 2012. Sa zanimanjem smo slušali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da očekuju povećanje javnobilježničke tarife tijekom ove godine u Francuskoj. Teo Karabotić Milovac. svibnja 2012. javni bilježnik .

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 59 Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora Zagreb. Nazočili su i Andrej Šoemen. predsjednik HJK. Bosne i Hercegovine – Federacije BIH. upoznao je sudionike s razvojem elektroničke zemljišne knjige u Austriji. predsjednik Notarske komore FBiH. predsjednica Notarske zbornice Slovenije.. dr. zatim Zorica Pulejkova. zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov. svibnja 2012. potpredsjednik slovenske Komore. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK. uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljišnoj knjizi u Republici Austriji. potpredsjednica HJK i Stjepan Šaškor. nakon pozdravnih riječi iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj. svibnja 2012. O posebnostima zemljišnoknjižnog prava govorili su: Marijana Tičar-Bešter. dr. Ludwig Bittner. Sastanak predsjednika notarijata Austrije. a predsjednik dr. Doc. Češka notarska komora uputila je pisano izvješće o temi sastanka. Počasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini. Klaus Woschnak. 16. Ivan Maleković. predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljević. Slovenije. Makedonije i Hrvatske održan je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 16. s temom razmatranja posebnosti pravnog uređenja zemljišnih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. . predsjednik Austrijske notarske komore. Martin Foukal uputio je pismo podrške suradnji oko razmjene informacija.

6. koliko je to moguće. bilježnica Željena Biuk.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 60 Skupština zajedničkog javnobilježničkog zbora Split Split. Darko Rom Sastanak članova Hexagonale u Zagrebu Zagreb. Slovenija i Slovačka) u okviru Srednjoeuropske inicijative bilježnika tzv. Češka. Snimio. srpnja 2012. Heksagonale. podijelila zahvale članovima javnobilježničkog Zbora. Inicijativa da se. na tehničkoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o mogućim zajedničkim elektroničkim obrascima i formama. . Poznato je da Austrijska bilježnička komora usko surađuje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istočne Europe (Austrija. Hrvatska. 10. Dio fotografija sa svečanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora. prosinca 2011.

a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti. mag. registar anticipiranih izjava i punomoći). rujna 2012. Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. Hrvatska javnobilježnička komora nastoji unaprijediti korištenje IT-a u pravnom sustavu. IT menadžer. a pogotovo u pravosuđu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj. notar u Kirchbergb/Pielach.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 61 Informatička tehnologija u sustavu javnih registara Zagreb. CyberDOC sustav je u uspješnoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku. sudskog registra te Porezne uprave) koji u našoj zemlji još nisu u primjeni. . Alfred Moser. Reinhold Plach. Imajući u vidu informatizaciju u državnoj i javnoj upravi. direktor Društva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije. a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadležna tijela Vlade i sudova Republike Austrije. Usto raspravljalo se i o novinama u elektroničkom arhiviranju isprava te vezama između javnih registara (posebno zemljišne knjige. Alexander Winkler. ing. 25. te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji.

111/12. rujna 2012. u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore. Siniša Petrović i doc. U organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije. dr. sc. br. 15. .. sc. održano je savjetovanje o temi “Pravo društava u javnobilježničkoj praksi”. u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklađivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobilježničkim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 62 Savjetovanje o temi: Pravo društva u javnobilježničkoj praksi Zagreb. Hrvoje Markovinović. dr. Predavači na savjetovanju bili su: prof. objavljenima u Narodnim novinama.

jb vježbenik Dabelić Marina. 483 00 96 e-mail: nenad. jb prisjednik Mija Žužul. jb prisjednik Dubravka Rakitničan. Prilaz Ivana Visina 5 tel. 373 13 76. fax. 234 57 17 e-mail: alemka. jb vježbenik Dujmović Iva. tel/fax.hr 10000 ZAGREB (01) Andrašić Damir.htnet. 292 30 89 e-mail: biljeznik. jb prisjednik Viktorija Nikolić.com Davor Dukat.bakovic@zg. jb vježbenik Čaklović Ljubica. fax. 230 30 58 e. jb prisjednik Valentino Koščak. jb savjetnik Nikica Matan. Mandrovićeva 17 tel. tel/fax.hr Gordana Relić-Gutenberger. tel. fax. 231 13 32. jb prisjednik Ankon Jasminka.frid@zg.t-com.dolinar@zg. tel. jb vježbenik Barbarić Sanja. jb prisjednik Dragana Bošnjak Kovačević.hr Renata Marković. 618 03 50. jb savjetnik Marko Reš. M.biljeznik. jb savjetnik Jelena Gvozdanović. Nehajska 22 tel. 234 45 35 e-mail: mladen. jb vježbenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1. Radnička cesta 34/II Tel.hr Dražen Markuš.hr Aleksandra Martinović. jb savjetnik Gajski Alemka. Poljička 27 tel. jb prisjednik Baković Marija.htnet. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic. 615 43 22.mail:biljeznik-dabelic@email. jb prisjednik Vedran Horvat. Matošeca 3 tel. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg. Lastovska 12 tel. 655 59 05.t-com.hr Dolores Svitlanović.hjk. fax. Varšavska 4/II tel.hr Božo Miletić. Ivana Šibla 13 tel. fax.jb. 618 09 56 e-mail:notar.biljeznik. jb prisjednik Džankić Pero. 301 76 93.htnet. 301 76 93 e-mail: jasminka.htnet.481 32 01.t-com.hr Milijana Baburić.ceric@zg.caklovic@zg. fax. faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk. jb vježbenik . jb prisjednik Ivana Baburić.d.htnet. jb prisjednik Brozović Škrinjarić Štefica Remetinečki gaj 2F. Hrvat. proljeća 65 tel. fax. 370 30 35.483 16 70.andrasic@zg.zdespot@gmail.hr http://www. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg.sanja@zg.: 01/4556-566. tel.hr Duje Ordulj. 239 55 44 fax. 618 07 10. jb prisjednik Ivana Kozar. Ul. fax. Frana Petrića 1 tel.burec@zg. jb vježbenik Čerić Velimir.t-com. v. 298 98 22. jb prisjednik Dolinar Nenad. Ilica 253.hr Martina Plastić. 655 58 28 e-mail: damir. jb prisjednik Martina Jankač. 615 43 23 e-mail: zdenko. Jurišićeva 21. 663 61 70.hr Boža Svedrec. jb vježbenik Iva Kralj.htnet.gajski1@zg. jb prisjednik Blaženka Plećaš. jb prisjednik Despot Zorka.htnet.hr Jadranka Kuić Humek. jb prisjednik Doroteja Filipović. fax. jb prisjednik Draškić Lada. jb prisjednik Svjetlana Pleić.draskic@zg. jb savjetnik Darja Bošnjak. jb vježbenik Filip Milak. Radnička cesta 48.hr Snježana Torić. 370 33 97 e-mail:notar.ankon@zg.hr Ana Škarić. Korčulanska 3E/II tel.htnet. 483 00 95.htnet. 481 34 02 e-mail:javni. fax. jb prisjednik Nadija Jeić.hr Daniela Božić. jb prisjednik Melita Čondrić. jb prisjednik Ivana Džankić. fax.brozovic@zg.lada. fax.hr Martina Šugar.hr Tatjana Kralj. jb prisjednik Čavajda Zorka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 63 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA ZAGREB. jb savjetnik Lana Puljčan.t-com.t-com. 614 13 85 e-mail:javni. fax. 373 59 25 e-mail: jb-m. 663 62 70 e-mail: barbaric. Vukovarska 284. tel.

jukic@zg./fax. jb prisjednik Iva Kršić.t-com. Dubrovnik 12 tel.hr Tina Petrić. Grižanska 6 tel. jb prisjednik Ivan Jurić.t-com. jb savjetnik Herceg-Miličević Ljiljana.hr Tamara Kaiser. jb vježbenik Ivana Gulić. jb savjetnik Jukić Nevenka. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg. 387 81 07 e-mail:biljeznik.hr Tomislav Garofulić. Čikoševa 5 tel.lisonek@zg. fax.jakic@notar-jakic. tel. jb vježbenik Ivan Jakić. jb prisjednik . jb vježbenik Ježek Mladen.juric2@zg. 617 09 33. jb vježbenik Margareta Žabčić.t-com. Unska 2a tel. jb prisjednik Mirna Ivković.hr Jurić Marijan. 492 12 20. Maksimirska 3 tel.sc. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg. 295 52 12 e-mail: biserka.hr Kelečić Vesna. jb vježbenik Galić Radojka. jb prisjednik Željka Štefanić. 481 99 55. jb prisjednik Lisonek Ilinka. jb vježbenik Marčinko Vladimir. tel. Šoštarićeva 8/III. jb vježbenik Lovrić Biserka.hr Ivana Herceg.Knego-Rogina Jadranka.hr Franka Kralj. fax.t-com.hr Marko Elijaš. jb savjetnik Galović Stanislava. 611 46 44 e-mail: branko. jb savjetnik Marija Streny.kelecic@post. e-mail: j. jb prisjednik Tena Genc.hr Vedrana Jaković. jb prisjednik Glibota Milan.jezek2@zg.hr Tanja Kapitan.hr Marija Bartolić.htnet.hr Kristian Hukelj .htnet. 617 71 34. jb vježbenik Kutija-Kušpilić Renata.hr Nikolina Milešević. 239 59 84. 655 13 73. jb vježbenik Grladinović Dubravka. jb prisjednik Marina Bukovčak.galovic@hi.htnet. fax.knego@gmail.hr Goranka Mališa. Miroslava Milića 4 tel. jb prisjednik Ivana Drnić.hr Gordana Manojlović. tel/fax. jb prisjednik Marija Soko. 617 72 07 e-mail: marijan. Ilica 176. Hrvatskog proljeća 40. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email. jb prisjednik Gorana Blaić Hebrang. 388 17 57. jb prisjednik Mihovil Vukša. tel/fax. jb prisjednik Sandra Nikolov. jb prisjednik Suada Jašarević. Savska cesta 56 tel.jelavic@zg.hr Danaja Debicki. jb prisjednik Valerija Pernar. Av.htnet.t-com. fax.htnet. velikana 4 tel. fax. jb prisjednik Jelavić Zoran. 492 11 20 e-mail: vladimir.htnet. Savska cesta 9 tel/fax. jb vježbenik Juroš Alen. fax. 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet.b. fax. tel/fax. jb prisjednik Tomislav Žabek. jb savjetnik Lea Vrščaj. jb vježbenik Hukelj Anica.t-com.t-com. 388 17 80 e-mail:notar. 492 96 41 e-mail: mladen. jb savjetnik Marina Mesić. Jurišićeva 1 tel.herceg-milicevic@zg. fax.htnet. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg.t-com. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg. 230 36 24. fax.htnet. Trg Hrvat. 481 04 93. Dankovečka 8. tel/fax. 291 36 08 e-mail:zoran.hr Ivana Macanić. fax. fax. jb vježbenik Petra Kaleb Čerber.htnet. jb prisjednik Božica Jagoić Tukša. jb vježbenik Jakobović Gordana. 487 15 48 e-mail: ilinka. Zelinska 3. jb prisjednik Krešimir Rogina. jb prisjednik Sinja Maja Oštrek. 483 96 27. Argentinska 4 tel/fax. jb prisjednik Zrinka Akalović. Trnjanska cesta 23. jb prisjednik Luka Glibota. 492 12 21 e-mail: ljiljana.marcinko@zg. 387 80 88. Draškovićeva 13 tel/fax. Zagrebačka avenija 104 c/III tel. 345 19 46.htnet. jb vježbenik Horvat-Pernar Željka. Palmotićeva 43a tel.lovric@zg. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg. jb prisjednik Zvjezdana Popović .hr Sanja Kodrnja.hr Ernita Obuljen. jb vježbenik Jakić Branko. 617 09 34 e-mail: nevenka. 230 36 62 e-mail: galicr@zg. 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg. Mrazovićeva 6/I tel.com Vika Despot Roso.hr Ljerka Gec. jb prisjednik Marija Pezer. jb prisjednik Matej Herceg. 295 52 10. jb vježbenik mr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 64 Jelena Gajski. jb prisjednik Marija Ćatić. jb prisjednik Maja Peris. jb vježbenik Maroslavac Željka.

jb savjetnik mr. jb prisjednik Matko Ruždjak Jožica. Tratinska 79/I tel. Trg J. jb prisjednik Ribarić Obrenija.htnet. F. Iblerov trg 2/II. jb vježbenik Matijević Tomislav.hr Tea Pavičić Gracin.hr Vesna Lelas.hr Picukarić Željka. jb vježbenik Škrinjar Kos Senija. tel.hr Željka Belić. Kačićeva 9 tel. tel/fax. tel/fax.hr Tina Čepo. 484 07 03.htnet.skrinjar@zg. fax. 492 02 51. jb savjetnik Igor Sudar.stefcic@zg. Prilaz Đ. 484 67 95 fax. fax. 377 92 06. Ilica 297 tel. jb prisjednik Maša Morić. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj.htnet. jb prisjednik Jan Mikuličić. 377 93 00. jb vježbenik Nevena Cota.hr Mate Juroš.mail:zeljka. jb prisjednik Katarina Sokić. Maksimirska 38.com Marina Babić Katić. Deželića 23 tel. jb prisjednik Ivan Rotim. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg. tel. Draškovićeva 8.hr Domagoj Ranogajec. Petrinjska 4.serda-pavlovic1@zg. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg.htnet. jb savjetnik Šarčević Vladimir. tel. jb vježbenik mr. 374 56 78 e-mail: mladen. tel. jb prisjednik Marijana Ćosić. jb savjetnik Sudar Duško. 615 51 94.hr Marijana Dekanić.pucar@notar-pucar.t-com. jb prisjednik Nataša Marijanović. jb vježbenik Pučar Vesna. jb vježbenik Štefčić Jasna.sc. Petrinjska 14.htnet.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg.hr Ivana Vrcić. Turinina 5 tel. tel/fax.hr Biserka Hrvatin. jb prisjednik Modrušan Kornelija.sc. jb prisjednik Šaškor Stjepan. 615 51 90 e-mail: v. fax. jb vježbenik Trkman Pajić Mirjana. 377 65 60.htnet. Ilica 139a tel. 492 03 99 e-mail: igor. 231 01 30 e-mail:suzana. 482 64 40. jb vježbenik Popov Lucija.t-com. 230 23 35 e-mail: notar. tel.sabol@gmail.tadic@zg.t-com. Miramarska 24 tel. jb prisjednik Suzana Ilić Musić. jb prisjednik Ivana Blaić. tel/fax. jb prisjednik Vedran Vujanović. 466 50 78 e-mil: senija. Vlaška 103. jb savjetnik Matoš Mladen. jb prisjednik Borna Balta. Gundulićeva 31 tel.t-com. jb savjetnik Ivana Cicvarić.Kennedyja 6b tel.svedrovic@zg. Frankopanska 2A tel.Rotim Jozo. 481 43 53 e-mail: kornelija. fax.hr Katarina Dilber. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg. 462 28 33 e-mail: jozica. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza.hr Pandža Sanda. Zajčeva 1. jb prisjednik Željka Rebić. 482 65 12 e-mail: jb-nikola.saskor@zg. 480 20 80.t-com.hr Sanja Vladušić. jb prisjednik Ivana Jerković.matijevic3@zg. 481 00 95 e. jb savjetnik Martinović Igor.mail:notar. Boškovićeva 12. fax. fax. 242 28 66 e-mail: jasna.martinovic6@zg.htnet. jb savjetnik Matea Radišić. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg.hr Jelena Maržić Benzia. Vukovićeva 11. jb savjetnik Serda Pavlović Suzana. fax. fax. jb vježbenik Ranogajec Branko.htnet. 370 01 99 e-mail:tomislav. 660 39 92 e.hr Ozren Ivković. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg.t-com. jb prisjednik Sandra Bednaršek.picukaric@zg.t-com. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim. jb vježbenik Sabol Terezija-Zinka. jb prisjednik Parlov Ivan. tel/fax. 461 17 60.hr Iva Glamočak. jb prisjednik Andrijana Plenča.htnet.hr Boro Bubnjić.hr Mirela Kovačević.trkmanpajic@yahoo.modrusan@zg. Ozaljska 21 tel. tel/fax. jb savjetnik Marina Tremac.hr Ivica Vuković. 481 05 35 e-mail: stjepan. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet.matko-ruzdjak@zg. Kneza Višeslava 2 tel. 302 26 12. fax. 238 36 40. jb prisjednik Vida Baranović.com . 615 51 91. jb prisjednik Tihana Sudar. fax. Nikole Tesle 16. Heinzelova 40.htnet. fax.hr Tadić Nikola. jb prisjednik Vanja Popov.Svedrović-Kilibarda Ljubinka. jb savjetnik Pejović-Fumić Lidija.matos@notar-matos. 309 73 33. fax. jb prisjednik Medina Karahasanović. 484 78 69.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 65 Irena Marić. tel.hr Marija Antolin.hr Snježana Pavlović Rajčević. Škrlčeva 39.

jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Dražina Martina.hr Marijela Antonac. 388 85 17 e-mail:vodopija. jb prisjednik Zorić Jasna.t-com. jb vježbenik Lovro Tomičić.481 31 66 e-mail:notar. Krešimira IV bb. Trg N. tel. 742 240 e-mail: notar-milas@os.martina. Rudeška cesta 173 tel.ljiljana.t-com. 241 553.hr Nada Jukić.hr Sandra Naumovska. Trg Fontana 2. tel/fax. 242 145 e-mail: jb. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd. jb prisjednik Marodi Ivan. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki.biljeznik.hr Marina Sente.marodi@ck. 721 743. 485 27 07. tel. Dugoselska 12.htnet.hr Dada Žitko.t-com.jalsovec. Kovačića 6. tel.javni.hr Dujmović Martina.hr Sanja Lovrić. jb vježbenik Žitko Jasna.t-com. jb prisjednik Alen Alić.culo. jb vježbenik Zajec Vlasta. jb prisjednik Nikolina Gažić jb prisjednik Ivana Galić.htnet.nazarevic@pu.com Ivana Mrsin. Matice hrvatske 14. fax. R.t-com.hr Kustić Marija. Š. jb prisjednik Natalija Batinac. jb prisjednik Valić Katica.sanda@ck.biljeznik@zg. jb vježbenik Ivona Tomičić. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet. jb vježbenik Zvonarek Mirjana. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic. Poljička 12. jb prisjednik Tatjana Pavlic Blažon. jb savjetnik Tena Crnčec. 390 733 e-mail: kvakan.682264. 311 507 e-mail: jb-jasenka. Milana Amruša 7/II. tel.t-com. tel. fax.koko. jb prisjednik Kristijan Krznarić. jb vježbenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko. Starčevića 5b. fax. 310 688 jb.marija. fax.617 64 71 e-mail: javnibin@inet. Obala P. 742 242 . 231 13 31 e-mail: jb-j.hr Krešimir Milas.javni. fax. Ul.hr Dijana Akrap. jb vježbenik Žitko Janko.dujmovic@gmail. fax. Valenta Morandinija 13. Trg J.t-com. Park Rudolfa Kropeka 2. jb vježbenik Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada.Kvaternika 2. jb prisjednik Anita Škurjanec. fax. G. jb savjetnik Kristina Mikulić. A.htnet. jb prisjednik Sandra Marodi.drazina@zd.htnet. jb prisjednik Mario Franjić.hr Sabrina Kafedžić. 487 30 60. Kralja Tomislava 39 tel. jb savjetnik Barbara Živković. fax. tel. jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivković Miodrag.682261 e-mail: javni. 721 744 e-mail: snjezana. jb vježbenik Vodopija Čengić Ljiljana. fax./fax.notar.kustic@bj.t-com. tel/fax. 487 60 71. 388 85 16.poljak@bj. 390 750 e-mail: zvonarek. K. jb vježbenik Jalšovec Sanda.crncec@ck. 220 696 e-mail: j. Preradovića 8/I.hr Jelena Bogdan Kvakan.zitko@zg. Gajeva 2/IV. fax. fax.cengic. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj.t-com.htnet.hr Nevenka Šimac. v. tel/fax.htnet. tel/fax. Trg kralja Tomislava 4 tel.boras@ri.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 66 Jana Pajić. tel. tel/fax. I.ivan.t-com.m. 545 326 e-mail. jb prisjednik Tomislav Knez.biljeznik. 390 477 e-mail: ivan. tel. K.ured. jb vježbenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartuč Dušan.hr Latinka Ivošević. 241 952 e-mail: javni. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu.481 01 65.hr Željka Tuškan Bregovac. Boškovića 21. Miošića 28a tel. 241 250 e-mail: notar.biljeznik@ck.hr 40000 ČAKOVEC (040) Crnčec Jasenka. jb prisjednik Jelena Papić. A. Trg Alojzija Stepinca 14 tel. Trg E. 611 73 03. jb prisjednik Margita Kozina Ištuk.hr 43000 BJELOVAR (043) Čulo Poljak Marija.seskar@ri. P. 695 712.hr Katarina Posavec.jb. Zvonimira 29. jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarević Snježana.zoric@zg. Čavle 78. jb savjetnik Hrvoje Benković. jb savjetnik .hr 51219 ČAVLE (051) Vesna Šeškar. Zrinskog 17 tel. jb prisjednik Domagoj Balentin.biljeznik@cj. jb savjetnik Petar Kvakan.b.t-com.zivkovic-sincic@email.jasna.htnet.hr Kvakan Ivan. Ul. tel. Broza Tita 1 tel.d. tel.martina.t-com. tel/fax.hr Anamarija Baljkas Hrgić.javni. jb vježbenik Katarina Krznarić.

fax. Gupca 25. tel/fax.biljeznik@kc.com Iva Carić. Dragutina Domjanića 1. fax.bronzan@gmail. tel/fax. Kaniška 9. tel. 886 593 e-mail: buva. fax. fax. 277 56 21 e-mail: notar-slavica. jb vježbenik 22320 DRNIŠ (022) Buva Dijana.G. 277 56 20. 772 342. Ul.htnet.hr 53000 GOSPIĆ (053) Fajdić Mile. jb vježbenik Stanić Anđelko. Amerikanska 3.luketic@bj. jb vježbenik 31400 ĐAKOVO (031) Brač Nikola. jb prisjednik Mozara Nikša. 813 891 e-mail: notar.dijana. tel/fax. tel/fax. Kralja Tomislava 2. Sv.t-com. 532 476 e-mail: notar. Vukovarska 19. tel/fax. jb prisjednik Ksenija Borček-Ptiček.biljeznik@sk. jb savjetnik Vesna Stručić. jb prisjednik Iva Radović. jb vježbenik Viđen Nikša. 227 040 e-mail: ljerko.htnet.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce. jb vježbenik Matea Šagarjelo.hr 48350 ĐURĐEVAC (048) Matulec Darko. jb prisjednik Ines Matijević. tel/fax. tel/fax.Jurja 1. Trg A. i A.peric@zg.hr Iva Markov.t-com. 573 337 e-mail:mile.t-com.com 10370 DUGO SELO (01) Copić Krešimir. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr.ured@biljeznik-mozara. Trg Sv.javni.htnet.javni. kaptola 9 tel. 357 946 e-mail: andjelko. tel/fax. Trg K.Matoša 3.Ivana Krstitelja 91.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 67 43240 ČAZMA (043) Torbašinović Ljerko. jb savjetnik .t-com. jb vježbenik 31326 DARDA (031) Marija Kovač. tel/fax.hr 51300 DELNICE (051) Mihelčić Nikola.darko. jb vježbenik 43200 GRUBIŠNO POLJE (043) Luketić Ivo. tel/fax. Bana Josipa Jelačića 7. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs. Popa Frana Biničkog 10. 412 644.torbasinovic@bj. Stjepana Radića 4. Zorića 8 tel. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri. Ulica pape Ivana Pavla II 8.david. 638 574 e-mail: jb.com 43500 DARUVAR (043) Čop Mladen.hr Zrnka Stamatoska. Vukovarska 22 tel.Pape Ivana Pavla II 9/I.ratincevic@os.biljeznik. jb vježbenik Dejan Elveđi. Vukovarska 24 tel.841075.htnet. tel/fax. 638 570.plicanic@sk. fax.t-com. Trg Hrv. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os. jb prisjednik Perić Slavica. 810 605 e-mail:javni. jb vježbenik Marijana Živković.htnet.hr Ratinčević Pavao. 886 749. Nikole Tesle 17a tel.hr Nina Burić. Dr A.stanic@du.htnet. 485 025 e-mail: ivo. J.t-com.hr Zdunić Boris.bukovac.hr Andreja Tanasković.t-com.biljeznik@os. 411 292. tel/fax. tel/fax.8410079 e-mail: notar. tel. Nine Marakovića 69. Tomislava 1. A.cop@bj. 311 943 e-mail: luce. fax.javni. jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) Đurđević Dinko. Starčevića 20 tel.biljeznik@si. 311 566 e-mail: niksa. S.fajdic@gs.hr Anto Lozančić.hr Šimčić Ankica.htnet. jb prisjednik Marijana Milković.hr Jelena Škrabo. 851 229 e-mail: javni.hr Renata Koščević.javni. jb vježbenik 43280 GAREŠNICA (043) Marko Bilandžija. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo. jb vježbenik 47250 DUGA RESA (047) Bišćanin Pešut Zdravka. Trg čazm. 815 136 e-mail:crnov.hr Nada Pirjać.ankica. 492 050 e-mail: biljeznik. tel/fax.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pličanić Gordana. branitelja 1. tel. 357 777.matulec@hi. jb prisjednik Mirna Franić.htnet. fax. 822 186 e-mail: jb-pavao. 811 811 e-mail:simcic. 333 512 e-mail: notar.hr Marija Grivičić.biljeznik@gmail.741 151 e-mail: mkovac.t-com. tel/fax. Vukovarska 17 tel.hr Crnov David.htnet.vidjen@du. tel/fax.hr Belma Pličanić. fax.biljeznik.bilandzija@hi. Radića 12.brac@os.hr Maja Baković. Starčevića 11.t-com. jb savjetnik Marija Dajak. 882 625 e-mail: marina.htnet. jb savjetnik Radović Ivo.pesut@gmail.t-com. Trg M.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina.ivoradovic@optinet.com Natalija Pavlović.

Domobranska 6. jb vježbenik 44320 KUTINA (044) Malačić Mira. jb savjetnik 21216 KAŠTEL STARI (021) Donika-Stanojević Joško. 682 890.htnet.biljeznik.htnet. Trg Matka Laginje 1.Ladislava Šabana 5.com Željkica Skalički. jb savjetnik .t-com.htnet.flego. Nazora 6.sc.blanka. tel. jb prisjednik Rozika Dajak.zrinski@hi. tel.hr 22400 KNIN (022) Čujec Josip. Bernardina bb tel/fax. 373 064 e-mail: damir. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan. Nazora 6. 615 466 e-mail: jb-zeljka. G. fax.versic@kc.htnet. Obala kralja Tomislava 26 tel.cujec@si.hr Martina Lučić. Kovački prolaz 25. tel. jb prisjednik Tušek Višnja. jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) Čižmek Mirko.htnet.hr Tranfić Željka. tel. Baltićeva 4 tel. Ante Starčevića 17. tel/fax. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st.hr Petra Fabijanović.htnet.hr Ivana Lipošćak.681 500.biljeznik.tranfic@hi.htnet.tusek@gmail.htnet.hr Andrea Nikolić. Kovačića 2. 626 817 e-mail: ljubica. 616 111 e-mail: nina.hr Sandra Turčić. jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka.htnet. tel. 221 674 e-mail: ruzic. tel/fax.htnet.mirkojavni. jb prisjednik Vedrana Žitnjak. Moslavačka 12.hr Papac Ljubica.hr Tina Puškaš. fax. jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna. Ljudevita Gaja 8.sagi-belcar@vz.bjelcic@kr. 670 001 e-mail: javni. 615 920.ujevic@st. Žuknica 1b.ostovic@kc.biljeznik@ri. tel. jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka.htnet. jb vježbenik 10310 IVANIĆ GRAD (01) Mišković Marijan. tel.hr Andrej Pavešić. Z. Trg mira 11. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc.t-com. I.malacic@sk. jb vježbenik 48260 KRIŽEVCI (048) Jelić-Veršić Nataša.hr Tatjana Perić. 289 700.biljeznik@ri. 550 331 e-mail: mirko.hr Sandra Rekaš. jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Antić Ivanka. 681 700. 676 500 e-mail: jb-mira.t-com. Ružić Mirko.hr Marko Šimunić.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volarić Stjepan.hr Ostović Marina. tel. Nemčića 1/I. fax.bubas-maglicic@ka. tel. Dijankovečkog 9 tel.hr Antonia Torma. Jelačića 5 tel/fax. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du. tel. tel. A.htnet.t-com. tel. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic.htnet. Nemčića 4a. 782 104 e-mail: nada. Opatička 5.hr Danijela Marković. jb vježbenik mr.hr Morana Kasun. Ak. tel.htnet.simunic. Trg bana J. Dr Franje Tuđmana 50.papac@kc. 289 007 e-mail:davorka.antic@post.hr 20260 KORČULA (020) Kaliman Ivna.hr Martina Majcen. tel. V.petar. tel.javni. Gundulićeva 8 tel. jb vježbenik 49000 KRAPINA (049) Bjelčić Damir. 615 940 e-mail: notar. V. 271 218 e-mail: visnja.branitelja 11 tel.cizmek@kr. 844 262 e-mail: notar. Braće Kazić 7.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 68 32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav.t-com.hr Ines Antić. jb prisjednik Martina Mrzlečić. tel. jb vježbenik 21260 IMOTSKI (021) Ujević Petar. 623 820 e-mail: marina. Josipa Šipuša 1.augustinovic@ka.htnet.t-com. jb savjetnik Pavlović Ronald. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka. jb savjetnik Dijana Radečić. A. 590 300 e-mail: javni. 662 673 e-mail: josip. Tvrtkova 3.volaric@zg. tel/fax. jb prisjednik Emina Vukelić. 520 536 e-mail: katunar. I.htnet. Križevačka 5. 615 466 e-mail: jb-marina.htnet. fax. tel. fax. jb prisjednik Augustinović Marina.t-com. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc. 691 070 e-mail: notar.t-com. jb prisjednik Bubaš-Magličić Nina.hr Žaja Blanka.hr Ivana Širanović Vulić. jb prisjednik Kristijan Trinajstić.t-com. Šetalište Sv.ilok@email. 288 86 88 e-mail: marijan.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakrač Nikola.mavrinac@ri.zaja@ka.hr 42240 IVANEC (042) Šagi-Belcar Nada. jb vježbenik Plavetić Snježana.hr Ana Benko Budja. Hrvat.miskovic@vk.

293 426 e-mail: notarlovran@ri. tel. 271 738 e-mail: jb-natasa. Stjepana Radića 7. jb prisjednik Zima Dražen.htnet. v. 520 401 e-mail: bozo. Trg kralja Tomislava 5. 361 961 e-mail: notar. jb vježbenik Mokry-Uroić Dubravka. 205 243 e-mail: nada.godzirov@os.mato@. Ul.mokry-uroic@sk. 674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt.hr 51513 OMIŠALJ (051) Kućar Neven. 851 141.hr Patricija Radetić.hr Lana Kusturić Škurla. jb savjetnik Ana Maria Micelli. 612 244. Put mora 1. tel. 615 100 e-mail: boris. Trg K.medic.biljeznik.hr 44330 NOVSKA (044) Ante Đerek. Vladimira Nazora 23. Ul. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du.jelinic@sb.neven.jb.pejkovic@inet. Zagrebačka 2 tel. 525 444 e-mail: biljeznik-m.htnet. tel/fax. Kneza Trpimira 2a.htnet. tel. 205 244. jb prisjednik Lora Pejković. 272 955 . jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena. fax.hr Čekada Lara.radasic. 851 142 e-mail:javni.branko.hr Hrvojka Kuzle. Miroslava Krleže 27.htnet. tel/fax.t-com. jb vježbenik 20350 METKOVIĆ (020) Pandža Joško. Mihalovića 2. tel/fax.tadic1@kr.t-com.kucar@ri. tel.hr Iva Medić. e-mail: jelena. 284 362 e-mail: petar. fax. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s. tel/fax. 615 500 e-mail: notar-a.htnet. jb vježbenik Šuran Nataša. 810 125 e-mail: kruno.hoblaj@ck.hr Plećaš Vedran.hr Dražen Orešković. tel. jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radašić Kruno. jb vježbenik Mandić Ljerka.zima@sb.hr Domagoj Strinavić.htnet. jb prisjednik Antonija Škarda. jb vježbenik 51550 MALI LOŠINJ (051) Marković Božo. jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli .hr Anamarija Arapović Vranješ. Zelenice 18/I. Trg L.sk. Milana Prpića 65. tel. Rudarska 7 . 601 515 e-mail: javni. Trg kralja Tomislava 7. jb prisjednik Pejković Ante.mail: javni. fax.brcic@ka. 543 300 e-mail: notar.terkovic@hi.htnet.com Jure Plećaš.hr . 630 288 e-mail: dubravka. jb vježbenik Marija Habuda. tel/fax. 272 939. 683 525 e-mail: javni. Karla Dieneša 3. Dražojevića bb tel/fax.jb A.vukovic@st. tel.htnet.htnet. 4.ljerka.djerek@sk. 1.htnet.htnet.hr Valentina Žugec.biljeznik. tel.markovic@ri. svibnja 533 br.b@vz.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadić Petar.ante. Tita 35.barbic@hi. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri. jb vježbenik Terković Branko. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail. Braće Vidulić 2-6.drazen.hr 47300 OGULIN (047) Brčić Mirjana.mandic@hit-com. Trg braće Radića 8a. 861 753 e-mail: jb-radoslav. Maršala Tita 80 tel. Starčevića 9. Trg Pozzetto 19 tel. tel.v.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 69 Medić Mato. tel.suran@ri. tel.htnet. tel/fax. jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandić. I.htnet. 615 257 e-mail: notar.htnet. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu. Korzo Vinodolskog zakona br.biljeznik.t-com.htnet. 50A. Pejačevićev trg 11. jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIŠĆE (040) Hoblaj Ruža.hr Lejla Ritoša Horvat.biljeznik.b. jb vježbenik 33515 ORAHOVICA (033) Novačić Antun.j. fax.hr Lidija Bačani. jb vježbenik 31500 NAŠICE (031) Godžirov Boris.htnet. tel/fax.hr 52220 LABIN (052) Udovičić Rita.hr Morana Čavka Markiš. Braće Radića 6. Trg pl. Šetalište M.d. tel. jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbić Ante. 612 093.htnet. Četvrt Ž. jb prisjednik Marta Jakotić. tel/fax.tus@ri. tel. fax. jb savjetnik 35400 NOVA GRADIŠKA (035) Jelinić Stanka.hr Nino Rojnić. jb vježbenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidović-Džidić Nada.htnet.hr Anja Pejković. 612 092 j. 757 043. Ul.hr Kenan Hadžiomerović. 726 232 e-mail: info@notar-micelli.hr Filip Marković. Maršala Tita 75/I tel. 233 047.d. fax.841 126 e.hr Hana Hoblaj.hr Ivna Godžirov.vidovic-dzidic1@vz.htnet. Oriovčanina 18/1. jb vježbenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle.Tomislava 3/I. fax. tel.t-com.hr 21310 OMIŠ (021) Vuković Radoslav. 245 503.

javni. 214 660. Trg Joakima Rakovca 5. 8.mandica.hr 23290 PAG (023) Škunca Elizabeta.hr 20340 PLOČE (020) Žderić Tomislav. 201 110 e-mail: lidija.t-com. Franje Tuđmana 7 tel/fax. jb prisjednik Jasminka Pavlov. jb prisjednik Borić Mirjana.boric@os. 621 111 e-mail: biljeznik. Vijenac Paje Kolarića 2. Dragutina Lermana 6 tel.petarjavni. 200 808 e-mail: pavelic-musa. tel/fax.t-com.blecic@pu.ferenc@pu.com Marijan Dumančić.mail: simasek.com Lana Albert Majstorović. 670 771 e-mail: vladimir.biljeznik. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po.Trg Stjepana Radića 4/I.bagaric@po. 206 605 e-mail: tatjana.htnet. 621 544 e-mail: jb-marija. 412 905 e-mail: dubravka. Trg bana Jelačića 6.zlatko. tel/fax. Primorska 2.ivic. Podmir bb tel. Jakova Gotovca 13 tel.biljeznik.skunca@zd.hr Marjana Kirin. jb prisjednik Pavelić-Musa Zdenka. tel/fax. Zrinskih i Frankopana 15.htnet. 814 587 e-mail: jb-visnja.hr 34550 PAKRAC (034) Grgurić-Rukavina Dubravka.marta 1.hrvatin@pu. jb prisjednik Marija Šarić. jb vježbenik Jeromela Mauša Nataša.Včelik Mario.hr Rok Verica. 700 707. tel/fax. Kapucinska 25/I.hr Domagoj Brekalo. tel/fax. tel. jb prisjednik Antonija Rako. 202 204 e-mail: notar-mirjana. tel/fax. Neretvanskih gusara 12. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo. Florijana 6. tel. jb vježbenik Hrvatin Marija. Vrt J. Županijska 13. jb prisjednik Šimašek Zlatko.t-com. Jože Šurana 6.biljeznik@os. 204 027 e-mail: amkjavni.hr Mijo Perić.fax. fax. tel. tel/fax. 732 048 e-mail: javni.biljeznik. Kapucinska 17/I tel.hr Ljiljana Vodopija. 433 258 e-mail: marija. 215 650 e. jb vježbenik Dumančić Dragica.htnet. Kapucinska broj 23/I . Truhelke 3.tea@ka. tel. jb prisjednik . jb vježbenik 10451 PISAROVINA (01) Barbarić Petar.htnet.rok.hr Marijan Paulišić.t-com. Trg slobode 3/I. jb savjetnik Morena Gojtanić. jb prisjednik Rahela Kovačić. 272 551 e-mail: niko.htnet.javni. jb prisjednik Maksimiljan Pahović.hr Vjenceslav Arambašić. 650211 e-mail: javni.t-com.hr Janjić Dora. Dr.hr 33405 PITOMAČA (033) Anđal-Mlinarić Brigita. jb prisjednik Vedran Borić.htnet.hr Ksenija Hudeček. tel.hr Sumba Peček. jb vježbenik 34000 POŽEGA (034) Bagarić Niko. Trg grofa Erdedya 28. tel/fax.com 44317 POPOVAČA (044) Greblo Vladimir. jb prisjednik Aleksandra Kolev.hr Šustić Hrvatin. 428 210 e-mail: jb-tanja. fax. tel/fax. jb prisjednik Brekalo Ante.t-com. jb vježbenik Ivana Kronšteter. jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivić. prisjednik Pahović Đordano.peric@inet.sc. 202 200.natasa@hi. tel/fax. jb savjetnik Kokić Anamarija.hr Tina Kalac.biljeznik. 452 905. 272 332. jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Antoš-Kovačićek Višnja. 214 661 e-mail: notar. 629 18 69 e-mail: barbaric. Ul.htnet.t-com.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 70 31000 OSIJEK (031) Arambašić Biserka.htnet. 616 905 e-mail: elizabeta.htnet. tel/fax.zderic@gmail. Sv. tel/. jb savjetnik Popović Mandica. Hrvatske Republike 31b.t-com.Starčevića 10.hr Marijana Perić.t-com.t-com. Trg Kralja Tomislava bb tel/fax. jb vježbenik mr.htnet.ante.hr 52440 POREČ (052) Ferenc Tanja.grguric-rukavina@po.arambasic@os. Trg slobode 2.greblo2@optinet. fax. tel/fax. fax. 313 152 e-mail: javni. fax.213 213 e-mail: sustic. jb prisjednik Deana Matković. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu.htnet.biljeznik@os.hr Ivana Kovačević.hrvatin@os.biljeznik@os. Europske avenije 4.hr Kovačev Tatjana.hr Marina Mlinarić.popovic@os.brekalo@po.hr Sabina Parencan. tel.verica@gmail. 612 281.biljeznik@zg.t-com.hr 52000 PAZIN (052) Blečić Marija.kovacev@os. 205 211 e-mail: javni. 670 323 e-mail: biljeznik. Dinka Trinajstića 2 tel/fax. jb prisjednik Perić Lidija.hr Tijana Belac. Trg A.antos-kovacicek@sk. 801 561 e-mail: jburedbam@email. tel/fax.

jb prisjednik Miroslav Kutlača. jb prisjednik Maja Crljenica.nansi@pu. tel/fax.htnet.hr Marija Butković. fax. br. jb prisjednik Danijela Duran Šunić.com Panjković Velibor.hr Mladen Meničanin. jb prisjednik Vesna Perković. 317 076 e-mail: velibor. jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Banić Miroslav. jb vježbenik Krajcar Denis. jb savjetnik Martina Klarin.t-com.hr Milena Čehajić. jb vježbenik Legović Gordana. fax. jb savjetnik Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga Užarska 28-30/II. jb savjetnik Perković Divna.htnet. jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić. tel. tel. 544 755.d. tel/fax. Školjić 2. jb prisjednik Željko Valenta. Kostelgradska 9 tel/fax.hr Nada Jovanić.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida.krajcar@pu.Laginje 2. 339 686. Flanatička 10. jb savjetnik Marina Paić-Čerin.grozdanic-dekleva@ri. tel/fax. 522 377 e-mail: jb-mirna.paic-cerin@notar-cerin. jb savjetnik Smojver-Bašić Anđelka. Korzo 22.t-com. tel. jb prisjednik Nikolina Božić. jb prisjednik Amira Predovan.7 tel.t-com.hr Andreja Pavleković. tel/fax.htnet. 646 200.hr Sandra Bilić. jb prisjednik .hr Loris Baričević. Mali Palit bb. 317 370.htnet. jb savjetnik Andrej Pudelko. 211 260 e-mail:sonja.hr Danijela Miloš. jb savjetnik Ivan Dobrović. tel/fax. tel/fax. 217 505.legovic@ri.t-com. Gnambova 2/II. tel.hr Ivan Regvat. Korzo 4/II.balaban@optinet. 336 727 e-mail: notar.t-com.hr Snježana Horvat Paliska.hr Pliško Mirna. jb vježbenik Lovrović Lečić Vera. 494 169 e-mail: biljeznik. jb prisjednik Sablić Dorčić Marina. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri.pejnovic@ri. tel. Korzo 35/I. 321 052 e-mail: notar.sablic-dorcic@optinet. jb prisjednik Ana Sabljak.plisko@hi. fax. 214 783 e-mail: notar. Glavna 26. fax. Jurja Žakna 4b. jb savjetnik Obrovac Skira Sonja. tel. Ribarska 2/2.hr Vedran Franković. fax. 645 155 e-mail: marijan.cuzela@globalnet. jb savjetnik Kopić Nansi.hr Danijela Diković Komadina. 215311. 322 969 e-mail: notar. jb savjetnik Nataša Babić. 213 097 e. tel. jb vježbenik Ćuzela Vesna. 377 884 e-mail: irpaveli@inet. 323 409 e-mail:notar. 217 808 e-mail: notar. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri. tel/fax. jb prisjednik Ivan Beletić-Tatić.obrovac.htnet. jb savjetnik Marin Bartulović. Ciottina 5. Ante Starčevića 4. Ćirilometodske družbe 1.zaklinamarinkovic@hotmail.t-com.htnet. Smareglina ul. jb prisjednik Kristina Jurčić. jb prisjednik Mario Brajdić. Korzo 18. tel/fax. jb vježbenik Branka Ramić.v. 215 625 e-mail: notar-crljenica@pu.mail: notarpula@pu. tel.hr Jelena-Kristina Cindrić Bačac. jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora.d. fax. tel. fax.hr Duško Bambić. jb vježbenik Tena Kopić.hr Robert Beletić. tel. jb vježbenik Paravić Darko. Mletačka 2.hr Veronika Fućak Zvonarić. jb vježbenik Pejnović Stevan. jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik.blazeka@inet. jb vježbenik Grozdanić-Dekleva Marija.hr Blažeka Ljiljana. 380 804 e-mail: marina.skira@pu.hr Vesna Matković. 210 511.hr Željko Bašić. jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Večerić. 522 316 e-mail: notar. jb savjetnik Marin Jugovac.perkovic@pu. jb vježbenik Marinković Žaklina. 212 665 e-mail: jbvll@ri. Anticova 9/I. tel/fax. 725 498 e-mail: javnibin@inet. jb prisjednik Marko Vitasović.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 71 40323 PRELOG (040) Balaban Marijan. 322 922.htnet. jb prisjednik Kukučka Ivan. 215 315 e-mail: notar. jb prisjednik Branka Šarić. tel. jb prisjednik Katarina Datković.javni bilježnik. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet.hr Draženka Pičuljan.htnet. Olge Ban 8. tel/fax.hr Petar Banić. jb savjetnik 51280 RAB (051) Radić Ermina. M. Fiorello la Guardia 25 tel/fax.panjkovic@ri. jb prisjednik Silvija Perišić. 645 062 e-mail: ljiljana.Florijana 20. fax. Rudolfa Strohala 3. Trg Sv.t-com.

hr Medunić Ruža. Tomislava 13/I.hr Leo-Mario Pavić. 445 805. jb prisjednik Valentin Jakovac. Put Petrovca 12/2 tel. jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batušić-Šlogar Zinka .t-com.hr Joško Pervan. 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail. fax. 825 900 e-mail: vladimir.t-com. Trg Lj. jb prisjednik Marija Čukelj. jb prisjednik Zvonimir Bračun.htnet.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Bračun Miroslav. Franje Tuđmana 7 tel/fax. 332 65 86. 332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg. tel. jb savjetnik Ana Žigrović. 522 723 e-mail:natalija. 522 909 e-mail:gordana. jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frković Gordana . fax. tel/fax.ruza medunic@sb. 445 833 e-mail: lukacevic. S. fax. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 72 Švegović Vesna. tel/fax. 404 140 e-mail: robert-anton. 449 498.biljeznik. i A. jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir. tel. 3 tel. 338 72 43. Ul.hr Katarina Oreč.hr Morana Erak Dušić. fax. jb vježbenik 21230 SINJ (021) Delonga Vladimir.Jožinec Ljubica Trg K. 2.t-com.tel.t-com. jb savjetnik Lukačević Mario. Carera 20.t-com.hr Elvira Belošević.t-com. 440 616 e-mail: javni biljeznik.t-com.htnet. Josipa 9. Trg pobjede 10. Trg pobjede 22.simac.t-com.impric.delonga@st. tel/fax. 522 708.t-com.vrsalovic@ri.ledic@zg. jb prisjednik Palinić-Čulin Sandra.cubelic. jb prisjednik Daniela Vuković. Radića 34 tel/fax. Radića 1 tel/fax. 523 694 e-mail: ivan.hr Ana Gerić. 201 02 91 e-mail: milka. tel/fax. jb vježbenik Kemec Nada . fax. Trg dr. 336 62 10 e-mail: javni. Radića 25 tel/fax.Posavskog 3 tel.javni.htnet. fax. 205 82 88. tel/fax.hr Tatjana Burić. Gajeva 35 tel. tel.biljeznici.t-com. jb vježbenik Vuger Ignac.Quarantotto bb.i A.htnet. fax. 205 82 99 e-mail: zinka. Ul. 322 211.htnet. jb vježbenik Čergar Milka. P.hr mr. Ninska 3. S. 200 55 50.biljeznik.cecatka@st.cergar@zg.hr Mira Relić. jb vježbenik Ledić Sanja. jb savjetnik 44000 SISAK (044) Briševac Imprić Gordana.. 521 228 e-mail: j.htnet. jb prisjednik Andrija Vuger.hr Dubravka Leljak Hršak.batusic-slogar1@zg. tel/fax.hr Romac Ana. 200 55 52. Trg pobjede 19 tel. jb vježbenik Katarina Ivančić.kraljickovic@sk. Korzo 40. jb prisjednik Kraljičković Ivica . 818 051 e-mail: notar-dusic@pu.hr Dragutin Habulin.stojanovic@sk. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri. jb prisjednik Marković Ivan.bracun@sb.t-com. S i A. fax. fax.hr Maja Tomazinić Grahovac. 322 393 e-mail:javni. 410 299 e-mail:nada. fax. jb savjetnik Čubelić Šimac Sanja.htnet. Trg kraljaTomislava 10 tel. 338 72 45 e-mail:biljeznik.remenaric@email. Trg Sv. jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpačić Mato.mario@sb. fax. 449 468 e-mail: mioslav. 823 081.markovic@sk. Matije Gupca 30 tel. i A.Ante Kravar. Karlovačka c.kemec@sb. jb prisjednik Iva Kemec.hr Blanka Marjanac.htnet.biljeznik@sk. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt. jb prisjednik Kristina Župančić. jb prisjednik Darja Kaleb Gavran. jb prisjednik Čečatka Robert-Anton. Ninska 1. 449 467. Krešimira IV br.Radića 6/6 tel.hr Remenarić Slavko.hr Javorka Zaplatić. 200 05 82. jb prisjednik Zujić Rino.zujic@pu. 840 197 e-mail: rino.htnet.sc.hr . N.hr Vrsalović Zoran.htnet.vuger@zg. 200 55 17 e-mail: jav. jb vježbenik Mirjana Škarica.t-com. jb vježbenik 52210 ROVINJ (052) Dušić Davor. jb prisjednik Stojanović Natalija.samobor@zg.htnet. tel.b.hr Ana Podoreški. tel/fax. 523 363 e-mail: ivica.zoran.brisevac.hr Eda Biondić.sanja@sk. Titov trg 10. S. fax. Vladimira Ruždjaka 8 tel.t-com. jb prisjednik Andrea Batelić.com Marijana Buljan.hr Domagoj Ocvarek. 830 008. 200 88 28 e-mail: ignac.hr Ana Huserik Zujić. Pavlinski trg 17.

htnet. 322 361 e-mail: biljeznik.bilan@st. Obala Hrv. tel/fax.susko@hi. 772 943 e-mail:dalibor. fax. jb prisjednik Matačić Jasna. Kavanjinova 4 tel. 530 988 e-mail:javni. jb vježbenik Popovac Mirjana. jb prisjednik Dragun Helena. Velebitska 26.hr Makelja-Šuljić Jagoda.hr Pero Berić.t-com. jb savjetnik Pavlović Dalibor.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 73 21210 SOLIN (021) Ivančić Marija.hr Dunja Brajčić.t-com. Hrvatske mornarice 1B tel. jb vježbenik Milić-Štrkalj Zrinka.Starčevića 5. sc.htnet. 485 776.hr Neven Nakić.karabotic-milovac@st.t-com.htnet. tel/fax. jb prisjednik Šuško Ante.hr Matijana Paradžik. 380 122 e-mail: notar. Rok bb. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st. fax.t-com. Kralja Zvonimira 75.mila.htnet.malenica@si.puljiz@hi. Domov.htnet. jb prisjednik Maja Maleš Talaja.htnet. jb savjetnik 22000 ŠIBENIK (022) Malenica Ljiljanka. A. jb vježbenik Ivana Brkljačić Malenica. 321 505 e-mail: jb.hr Snježana Felzer-Puljiz. jb prisjednik Igor Buzdovačić. jb vježbenik Ana Čvrljak.hr Marko Vuletin.zoja.javni. tel/fax.matacic@st. Sv.racki@zg.nakic@hi.biljeznik. Fra Stjepana Zlatovića 18. S.popovac@st.hr Sandra Jelavić. 362 497 e-mail: jb-borica. 347 000 e-mail: jb. jb vježbenik Kekez Nevenka. tel/fax.htnet. Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax.biljeznik. Klaićeva poljana 3 tel.hr Vinko Bukić. tel/fax.hr Vesna Maretić. Ivana Gundulića 44/II tel/fax.jurisic@st. jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenković Jadranka. 13.biljeznik. Domovinskog rata 11 tel/fax.hr Ana Zaninović Popovac. fax. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st. jb prisjednik Jagoda Vuković. Vladimira Nazora 15 tel. 213 190 e-mail: javnibiljeznik.hr Ana Vukojević.ilija.kuzmanic@st. 213 286 e-mail: javni. Domovinskog rata 3.hr Snježana Ludvajić. jb prisjednik Vuletin Vojislav. jb prisjednik Ivana Bradarić. e-mail: ervin. tel/fax. tel. Ratac 2.hr Ivana Barišić. tel.t-com. Kralja Zvonimira 85. jb savjetnik Mr. Mažuranićevo šetalište 14.htnet. jb prisjednik Sunčica Vuletin. 482 509 e-mail: jasna.hr Marko Pavičić.htnet.t-com. 206 09 37 e-mail: branka. 331 812.hr Dinko Martinović .htnet.plenkovic@st.hr Vesna Ogorevc. jb prisjednik Lučev Igor.Radića 79a. 480 358 e-mail: saric. tel/fax.t-com.marija. preporoda 9 tel/fax. jb prisjednik Irena Šimunović. jb prisjednik Čipčić Mila.pavlovic@st. tel/fax. 348 104 e-mail: jb. fax. 348043 e-mail: jb-mira. Kneza Lj.biljeznik.htnet.vuletin@si. jb prisjednik Bradarić Ivan.ivancic@st. fax. 772 948.htnet.rubic@st. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st. 765 547 e-mail: jadranka.t-com. tel/fax. jb vježbenik Rubić Mira. 210 548 e-mail: jb.cipcic@email. 485 255. tel/fax.hr Kornelija Valjan.biljeznik@st.htnet. jb vježbenik . tel. 339 890 e-mail: teo.hr Yvonne Zlatar Šunjić.kekez@st.htnet. tel/fax.kovacevic@st. jb prisjednik Zlokić Ante. jb prisjednik Kovačević Borica. fax. fax.hr Nenad Bekavac. tel.draun@st. tel.hr Dražen Makelja.htnet. jb vježbenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana. 480 341. jb prisjednik Ivana Miletić. jb prisjednik Marinko Šutić. Škrape 53. Mažuranićevo šet.hr Ivan Rački. rata 27b tel. jb prisjednik Lucija Bulja. 331 819 e-mail: javni.bosko.hr Damir Mikolčević. nar.helena.htnet. 630 555. 212 096 . 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m. 339 888.t-com. jb prisjednik Jurišić Boško. fax. 212 265 e-mail: nevenka.hr Šarić Ilija. 322 495. Puljiz Zoja.ljiljanka. 322 455 e-mail: javni.t-com. 330 025 e-mail: notar-lucev@si. Posavskog 17/I. Gundulićeva 20. jb prisjednik Vesna Radovan.hr Karabotić-Milovac Teo. 530 902.v. jb savjetnik Nakić Nevenka. jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmanić Ervin.milic-strkalj@st. Šimićeva 2. Trg Ante Starčevića 14/II. Hrvatske bratske zajednice 3a tel.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Rački Branka.

javni.hr Jasenka Pjevac.javni.htnet.bojana. 212 833 e-mail: jb. 210 329 e-mil:madjaric. jb vježbenik Duić Melanija. 320 015 e-mail: jagoda. jb vježbenik Vajcl Alen. jb savjetnik Anita Krvavica. jb prisjednik Anica Krnić. jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica. 743 463 e-mail: notarumag@gmail.com Fabiana Kliman. 212 812. fax.tel/fax.duic@vz.htnet. jb prisjednik Iva Zadrović. fax.hr 42000 VARAŽDIN (042) Benc Rankica.hr Bernarda Meštrović. 211 400.hr Marija Peručić Jošić. Vrazova 8c tel.htnet.t-com. Šetalište Stare Isse 2.htnet. fax. Trg B. 338 118 e-mail:javni.gagro@os.dubravka. tel/fax. jb vježbenik Martina Galeković. J.petar. tel.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 74 21220 TROGIR(021) Biuk Željena.com Vulić Nikola.alen. jb vježbenik Rauš-Klier Zvijezdana.koraljka.t-com. 663 555 e-mail:notar. jb savjetnik Natalija Kaselj. jb savjetnik Mendeš Marijan. jb vježbenik Mirčetić Nives. jb prisjednik Lana Pavković Rendić. jb prisjednik Željka Poljak Tuholjak. tel/fax.hr Maja Gagro Bošnjak.Tomislava 39 tel.brigade HV 3 tel.jurlina@zg. jb vježbenik Maleković Ivan. 338 285.biuk@st.hr Andreja Levatić Marin. jb savjetnik Mađarić Koraljka. Trg K. jb prisjednik Barbara Viličić.klier@vz. tel/fax. Matije Gupca 1/I tel/fax. Trg kralja Tomislava 7 tel. tel.hr Nikola Perković.htnet. 650 100. Slavka Kolara 1 tel/fax. jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina Željko. jb savjetnik Vajdić-Sevšek Jagoda.t-com.htnet.vajcl@gmail.mircetic@zg. 726 850 filipovic-kovacic. 6. jb savjetnik Sabine Živković. tel. jb prisjednik Ivana Švegar. 212 558. fax. Trgovačka 1.stimac@vz. 622 15 52 e.cmrlec-kisic@vz. jb prisjednik Anita Lovrić. tel/fax. jb prisjednik Ana Pavković.800-635 e-mail: nadj.com Ana Brezovec. 622 10 97.hr Zvjezdana Tafra Roguljić. Pavlinska 5.spevec@zg. jb prisjednik Emilija Ivetić.biljez@vt. fax. fax.hr Velebita Erkapić. fax. 718 088 e-mail: jb. jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko.ranka. Šokčevića 1. 300 552 e-mail: stjepan.htnet.htnet. jb prisjednik Jelena Plantak. jb vježbenik Čmrlec-Kišić Biserka. jb prisjednik Sunčica Gložinić. tel/fax.htnet. Matije Gupca 1/II.hr Lana Mihinjač. 625 11 06 e-mail: jb. Andrije Kačića Miošića 2 tel/fax.biljeznik.htnet.hr Lidija Metlikovec.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita. 622 21 23. Braće Radića br. 885 397 e-mail: zeljana. Trg kralja Tomislava 10.Antuna Mihanovića 26. 300 550. jb vježbenik Spevec Ranka.hr Željka Brlek-Margetić. jb vježbenik Maja Grgurić.t-com. tel/fax.htnet. 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg. Mihanovićeva 2 tel.zanko@st. 211 400 e-mail: rankica. Duga ulica broj 10/I.hr Ema Nađ.sevsek-vajdic@vz. 338 050 e-mail:nikola. fax. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus. 212 214 e-mail: melanija. jb savjetnik Grgić Jelena. fax.benc@vz. 743 464.trstenjak@gmail.hr Martina Begović. Vladimira Nazora 13. fax.ema. 885 330 e-mail: notar.hr Jasminka Vrba. Kapucinski trg 2/I tel.mail:notar-marko. tel/fax.t-com. Duga ulica 8. jb savjetnik Martina Ivek. fax.m. jb prisjednik Mirna Rob. 623 25 83 e-mail: nives.javni. Anina 2 tel.hr Tomislava Komesarović. jb vježbenik Žanko Petar. jb savjetnik Štimac Bojana.r. N.hr Janica Plantak.107. Franjevački trg 17.hr Iva Brazda.hr Danira Margeta-Nuber. Šopa 41. 622 52 77. 621 38 69.t-com.biljeznik@vt.grgic-notar@email. tel.biljeznik@vz. 211 662. 201 323.htnet. jb prisjednik Blanka Štivičić. jb prisjednik Bojana Štrlek Voćanec. tel/fax.t-com. jb vježbenik . Vij.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipović-Kovačić Dubravka. fax. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk. Trg slobode 1 tel.vulic@vu.htnet. 650 190 e-mail: jelena. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk. jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kovač Mirodar.mladineo@hi. 211 699 e-mail: biserka.t-com. jb vježbenik Trstenjak Stjepan.

jb vježbenik Marošević Kata.javni. Trg slobode 1.rata 3 tel.grigillo-ramljak@zd. tel/fax.hr Doroteja Mendek. 441 989 e-mail: jb-boro.brkic@zd. fax.t-com. 112.300646. 427 852. jb prisjednik Goran Marčina.htnet. jb savjetnik Kovačić Jelica. tel/fax. tel/fax. 231 481 e-mail: emil.pucic@pu.htnet.htnet. G.gojanovic@si.hrabra@zd. Davor. 331 45 94.hr Marija Karalić. fax.net Jelena Skoblar. Ul. Tina Ujevića 13. 443 331 e-mail: notar.htnet.hr Dragana Marčina.htnet. 331 08 76 e-mail: ivan.podgajski@kr.sabora 5. fax. 231 383. tel/fax.grdovic@zd. 441 644.hr Branislava Jovanović.htnet.3. tel. jb prisjednik Grdović Silvana. fax. fax.vore@vu. 830 130 e-mail: kaludjer.t-com.koretic@si. jb prisjednik Ana Svorcina. 221 168. Stjepana Radića 42b tel/fax. 413 304. Krčelića 15 tel. 846 530 e-mail: biljeznik. fax. tel/fax. jb vježbenik 10290 ZAPREŠIĆ (01) Adžija Ivan. tel/fax. 279 28 92 e-mail: javni.t-com.hr Duška Uzelac. jb vježbenik Marčina Vera. jb savjetnik Hrabra Suzana. tel.biljeznik. fax. jb vježbenik 52341 ŽMINJ (052) Patricia Pucić. 213 000 e-mail: darija.t-com.pozaic@kr.htnet. tel. Matije Gupca 70 tel. jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brkić. Mihovila Klaića 7 tel/fax.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 75 52463 VIŠNJAN (052) Poropat Anka. jb vježbenik Tereza Jurlina.hr Podgajski Vlasto. Braće Vranjanin 9. 331 08 75.hr Ksenija Gambiroža.hr Grigillo-Ramljak Darija. jb vježbenik Mišković mr.jelica. Obala Juričev Ive Cote 27 tel.t-com.zvonimir@kr.hr Ana Mikulić.300648 e-mail: silvana.martinic@kr.hr Jadranka Kramar. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk. 501 197 e-mail: vlasto. Tržna 12.adzija@zg. 312 166 e-mail:suzana.hr 21276 VRGORAC (021) Kristić Ivan. Zrinsko Frankopanska 38 tel. jb prisjednik Mirta Adžija.hr Pozaić Đurđica. jb prisjednik Ore Vojislav.hr Konstantin Dika.t-com. tel.marcina@zadar.hr Ivana Gadža Beganović.t-com. Ul. poginulih branitelja bb tel/fax. Veliki Kraj 54.hr Josipa Zubčić. fax.poljak@os. 427 854 e-mail: notar.bartolek.t-com. 314 665 e-mail: notar.hr Kolega-Zubčić Alkica. Don Ive Prodana 4.poropat@hi. tel/fax. 421 278 e-mail: kovacic. Veliki Kraj 59.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambašić Boro.biljeznik.t-com. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd. 319 167 e-mail: pavica. 440 944 e-mail: aljosa.biljeznik. Dalmat.kristic@st. tel/fax.miskovic@zd. 331 45 93 e-mail:javni.hr Hrvoje Marošević.biljeznik@vu. Matije Gupca 47/I. jb savjetnik 32270 ŽUPANJA (032) Kaluđer Mladen.arambasic@vk. jb vježbenik . jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martinić Javorka.htnet. jb vježbenik Igor Bojić.hr 10340 VRBOVEC (01) Koretić Dubravka.dubravka. Baltazara A. Trg Kralja Tomislava 1. Kovačića 2/I tel. 467 077 e-mail: djurdjica. Pazinska 2/h.htnet. 441 988. fax.t-com.t-com.hr Sanja Tokić. Zagrebačka 15a.biljeznik@vk. Dr Franje Tuđmana 5 tel.mladen. jb prisjednik Ana Ramov.biljeznik.javni.Domovin. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd. jb prisjednik Filip Zubčić. jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir. I.t-com.t-com.brigade br. tel/fax. tel/fax. jb prisjednik Poljak Estera.estera. Ul. jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanović Aljoša. Trg Slobode 2. 466 808 e-mail: javni.t-com.hr Lidija Kolombo.hr Vedrana Kliman.hr Mišković Pavica. 098 448 795 e-mail: ivan. sc. 675 160. jb prisjednik Ivana Stočko. 221 152 e-mail:javni.

lipnja 2012. Pokopan 18.. javna bilježnica iz Pregrade. . godini. u 73. pokopana 27.  Irma Pavelić. iz Vinkovaca. lipnja 2012. javni bilježnik u miru. kolovoza 2012. na Mirogoju u Zagrebu. na gradskom groblju u Vinkovcima. preminuo 15.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 77 IN MEMORIAM   Želimir Mirić.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful