P. 1
Časopis+Javni+bilježnik+br+37

Časopis+Javni+bilježnik+br+37

|Views: 864|Likes:
Published by Selma Fetahovic
Javni bilježnik
Javni bilježnik

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Selma Fetahovic on May 23, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/08/2014

pdf

text

original

javni biljeŽnik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJEŽNIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 3

Poštovani čitatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga međunarodnog kongresa koji je održan 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, štitila i borila se za interese bilježništva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa značenjem koje javni bilježnici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeću. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako će dovršetkom procesa pregovaranja i utvrđivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno bilježništvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno članstvo Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj bilježničkoj asocijaciji Europe u statusu promatrača od rujna 2004. godine, a već tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobilježnička komora član je Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruživanju i stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih bilježnika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno članstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatrača, a pozivom na Statut CNUE-a predlaže da se na sjednici Glavne skupštine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog bilježništva te da se od strane njemačkog predsjedništva najavi kako će se o tom prijedlogu odlučivati na sjednici Glavne skupštine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: “… prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od strateških ciljeva, a istodobno započinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobilježnička komora, kao punopravna članica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat važnoj asocijaciji. Razdoblje u kojem će kao članica moći glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje će sukladno Statutu moći predlagati i biti birana u tijela CNUE.” Notari Europe, a ovom asocijacijom i naši bilježnici, i formalno se čvrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i međusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeđivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetništva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje, CNUE kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno bilježništvo koje sve više doprinosi svim procesima donošenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zaštite građana. CNUE je tako prisutan u svim političkim i tehničkim pitanjima koja utječu na javnobilježničku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praćenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalaže za izgrađivanje zajedničke europske pravosudne kulture zasnovane na međusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju bilježnika za pravne poslove, vodeći se načelima praktične metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli što se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakšao

sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. dakle. Dakle. slobode i sigurnosti. predsjednik CNUE-a u 2012. Jedan od redovnih suradnika. a bilježnici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zaključku autorica je pregledno sažela tako da se svatko može snaći i uredno izvršiti dostavu pismena. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 4 život građanima. pod mentorstvom prof. piše student Emil Cetina. Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. ukazati na svoje postupke te postupke stranaka. smrti jednoga od supružnika. U tom smislu izvanrednu suradnicu našli smo u doc. I kao što je naglasio Tilman Götte. piše o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. poništenju braka. Tatjane Josipović. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava i sve ih je više. prisjednicima. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. kojima bi ovaj časopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom veže za javno bilježništvo. najbržega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. u ovom vremenu mobilnosti gdje različita prekogranična prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. nastavljajući na temu europskog prava. ovlaštenika prava na tu zaštitu. dr. Značajne su riječi na samom početku kako „… javni bilježnik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa. ovaj put obradio je temu “Zaštita knjižnih prava od nevaljalog upisa”. . S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik pri primjeni prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. život nosi sa sobom različita životna događanja.” Bavit ćemo se. dobitnik „Rektorove nagrade“ za ovaj istraživački rad. godini: “… bilježništvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jamči pravnu sigurnost. s javnim bilježnicima. promjena. Naravno. prema recentnim istraživanjima. Gabrijeli Mihelčić koja nas ovaj put podsjeća na nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku. Primjerice. O teorijskim i praktičnim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. Razmatrajući parnice u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe. U prethodno spominjanoj asocijaciji bilježnika (CNUE) i o učincima europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker. Mlada suradnica Iva Kemec. zajedno sa službama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo”. javni bilježnik iz Dresdena. Radi toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. sc. savjetnicima i vježbenicima koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovore mogu stručno obraditi. Goran Milaković. odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti. što činiti kod ovakvih registriranih partnerstva s međunarodnim elementom kod razvoda braka. Stjecanje. U svom radu fokusirao se na istraživanja s ciljem pronalaženja najefikasnijega. Bilježnici Europe žele ukazati na značaj i vrijednost naše struke za dobrobit svih građana i gospodarstva. I dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama. polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. u članku pod istoimenim naslovom. dr. bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. Brakovi s međunarodnim elementom. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali našem pozivu i svojim radovima obogatili sadržaj naše edicije. poštovani čitatelji. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava naći ćete u ovom zanimljivom članku. Nastojimo međusobnom suradnjom pronaći praktična pravna rješenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog područja pravde. Također.

a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. 29. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. supruge trogirskog notara Bernarda pok. u ovom broju pregled je oporuke Marice. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO VIJEĆA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma poštovani predsjedniče Götte. Prema viziji koju je zacrtalo novo Uredništvo. javnobilježnička prisjednica iz Rijeke o temi: „Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi“. već stalna. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU..g. hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatrača u Vijeću notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004. Uza zapis i slike o sjednici Skupštine javnih bilježnika u Malom Lošinju. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne . kolovoza 2012. Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. tema iz povijesti javnog bilježništva dr. u kratkim vijestima i uz fotografije. koja je službeno objavljena sredinom 14. Uredništvo časopisa Javni bilježnik Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donošenje Odluke o prijemu u punopravno članstvo CNUE Hrvatska Javnobilježnička Komora Radnička cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEĆE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na pažnju njemačkog Predsjedništva i predsjednika gosp. Tilman Götte-a U Zagrebu. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. naglašavajući kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a. Filipa iz Lodija. i ovaj put uz časopis imamo i prilog koji vam može poslužiti u svakodnevnoj praksi. Oporuka Marice. kada je na Generalnoj Skupštini pod predsjedanjem grčkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača. Naša. stoljeća. podsjećamo vas na neka od proteklih događanja. dragi kolega.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 5 Renata Pražetina Kaleb razmatra pojam “trgovac pojedinac”. Prilog je priredila Marija Butković.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 6 pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU u svibnju 2004. Slijedom do sada navedenog.-tu Grupu članica.g. kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve članice CNUE-a. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09.status promatrača u Europskoj mreži Registara oporuka (ARERT). Odluka donese na sjednici Generalne Skupštine CNUE-a dana 14. prosinca 2012. uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeću sjednicu Generalne Skupštine CNUE-a. srpnja 2013. te Vam dragi predsjedniče Götte u svoje ime. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ivan Maleković . prosinca 2012. Time se – sukladno Statutu CNUE-a. a posebice Europskoj komisiji.g. prosinca 2012. 4. .u kojem je po prvi puta. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura. .g.europski Direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40.aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN).sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ . ravnopravno sa ostalim službenim jezicima u EU.. stekla status Države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva. kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika. a to su: . temeljem odredbi Statuta CNUE-a. sa utvrđenom godišnjom članarinom od 23. sazvanu za 12.800.g. Europskom vijeću i EU Parlamentu. održani su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Generalne Skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj Notarijata u svim državama članicama. Zahvaljujem njemačkom Notarijatu i njemačkom Predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno članstvo CNUE-a. kao i da se nakon izjašnjavanja svih članica predloži da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod točkom 1. 3.00 EUR-a. da Izvršni Savijet.. u skladu sa svojim ovlastima. koja će se održati 14. kao punopravni član.. sazvanoj za 14. rujna 2012. kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU: 01. U statusu promatrača hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a. a istovremeno bi započelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat. poštovani predsjedniče Götte.g. Odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4. sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju.. utvrdi da će hrvatski Notarijat postati punopravni član Vijeća notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije . da se na sjednici Izvršnog Savijeta CNUE-a. uvršten na toj web stranici i hrvatski jezik. do danas. koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije. ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u. te se aktivno uključio u važne projekte. raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata – kao promatrača u CNUE-u..000 notara na područiju EU – uključujući i hrvatske notare. mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji. upućujem izraze našeg osobitog poštovanja. srpnja 2013. kao i Hrvatskoj. te da se Odlukom Generalne Skupštine CNUE-a. na kojima se kreirala „notarska politika“ prema Tijelima EU. predlažem Vam: 1.g. da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine.g. listopada 2012. U opisanom razdoblju od rujna 2004.01. pod Vašim predsjedanjem. .g. ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih članica CNUE-a. 2.

133. 91/92. Tko je proveo i najkraće vrijeme u praksi znade koliko je važna i koliko muke zadaje uredna dostava. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci Nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku I. 7 „Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem. 121/05 i 67/08. 57/11 I 148/11-pročišćeni tekst. M.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 7 Doc. 133. st. 151/04.6 7 Opća pravila koja uređuju dostavu nalaze se u Zakonu o parničnom postupku8 i to u čl. npr. 29/99.3. OZ-a.5 Dakle. Prema čl. V. slučaj i što određuje čl. 67/08. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. 3 Narodne novine br. dostava se obavlja prema općim pravilima o dostavi iz ZPP-a. Informator.“ VTS. 133. 176. OZ-a određeno je da se pljenidba provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. DIKA. kako je to npr. u st. povjere sudovi u parničnom postupku. za primjenu pravila ZPP-a o dostavi. a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. a. čl. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. odnosno mjere kako bi 1 Narodne novine br. Pored te funkcije (omogućavanja adresatima da saznaju sadržaj pismena). 2011. b. –– 149. Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upućuju na primjenu općih pravila). Zapravo. v. čl.10 6 TRIVA. 5998-5999. i kao takvog pretočenog u novi OZ. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovom postupku. Što nas dovodi do pitanja javnobilježničke dostave uopće. a time i nova pravila koja uređuju dostavu u ovršnom postupku. 176. 371. 88/05. Zagreb. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovršnom postupku omogućuje i ostvarenje određenih.9 Primarno se. 2004.. dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08.. ZPP-a kojim je uređena tzv. 4 TRIVA. 133. dr. dalje: ZPP. Ova pravila ne će biti predmet analize. 21. listopada 2012. zakonom predviđenih. 176. U smislu navedene odredbe (čl. ZPP-a. Pravila ZPP-a vrijedit će u slučaju kada neko pitanje nije uređeno ovršnim pravilima i pod pretpostavkom da ovršna pravila ne određuju drugačije. g. 42. tada nedostaci u dostavi nemaju značenje bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku. ako nije drukčije određeno. 2. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovršnom postupku javni bilježnik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na način kako to predviđaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a. 117/03. ZPP-a) riječ je o dostavi koju bilježnici obavljaju u slučaju i pod pretpostavkama predviđenim čl. osim u mjeri potrebnoj za razjašnjenje posebnih pravila. 1. čl. Pravila nisu radikalnije izmijenjena. za sva pitanja u vezi s dostavom u ovršnom postupku primjenjuju ovršnopravna pravila o dostavi. osim odredaba čl.. S. 173/03. dalje: OZ.. 112/99. 88/01. OZ-a kojim je određeno da Zakon stupa na snagu 15. 3. OZ-a). 57/96. 112/12. U radu se ne će analizirati niti ovaj institut. st. . ibidem. dalje: OZ/96. – 364. Smatra se provedenom danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (čl. 5 Čl. a. 194/03. travnja 2010. OZ-a). Dostava ili dostavljanje «zakonom je propisana aktivnost nadležnih tijela usmjerena na to da se adresatima pruži mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koja im se upućuju». 88/05. 8 Narodne novine br. ali nije jedina. u ovršnom postupku dostava ima još jednu značajnu ulogu. Gabrijela Mihelčić Katedra za građansko pravo.4 To je klasična funkcija ili uloga dostave u postupku (v. ona stoje u klasičnom režimu općih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali. M. 10 Inače. Ona samo implicira da je nadležno tijelo dostave poduzelo sve radnje. sc. No prije svega treba naglasiti kako „uredna dostava“ ne znači i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadržajem pismena. Narodne novine. nova pravila slijede strukturu i uređenje dosadašnjega ovršnopravnog režima. listopada 2012. Među navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz čl. ZPP-a kada ima tu dužnost. inauguriranog u Ovršni zakon2 iz 1996.. 176. a.. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. st. Građansko parnično procesno pravo.. OZ-a kojim je određeno da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a. 42/00.. javnobilježnička dostava u parničnom postupku. Što se tiče primjene i važenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi. na prijedlog stranke. 1. S. 123/08. 02/07. 367. dakle. 2 Narodne novine br. str. 84/08. supstancijalnih učinaka. još Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2008. 53/91. DIKA. Pž-2215/10 od 9. 1 se stekle zakonom predviđene pretpostavke da adresati budu u mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koje im se dostavlja. UVOD Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. 356. 96/08.

Odnos ovih pravila. Uz odgovarajuću mjeru prilagodbe. unutar ovršnopravnih pravila. kada je riječ o pravilima o bilježničkoj dostavi. 108. st. 4. pravila iz čl. Knjiga I.. Opća pravila iz čl. OZ-a Prvo opće pravilo o dostavi. izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Posljedica je to posebnog položaja koji bilježnik ima u ovršnom postupku. međutim. 133. Dakle. 2007. OZ-a sadržana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. kao novopropisane norme. OZ/96. Ovdje su nam. pravila su organizirana tako da postoje opća i posebna. Obilježja općeg pravila. Narodne novine d. d.. navedene osobe i tijela biti ovlaštena obavljati dostavu. 8. kada je bilježniku povjereno provođenje određenih ovršnih radnji (npr. Rješenja koja su bila predviđena u čl. 1.. a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku. čl. a što je bio i st. U st. Općenito Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava. 4. 8. 8. 8. (točnije dijelu st. 8. Koja su sve tijela nadležna dostavljati pismena nije određeno OZ-om. nije završeno raslojavanje općih i posebnih pravila o dostavi u ovršnom postupku. st. a koja su jednaka novim pravilima). 8. dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju bilježnici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. . opsežnije izmjene i dopune koje su pretočene u novo ovršno pravilo čl. 281. 8. OZ-a moglo bi se reći da imaju. OZ/96.. 252. OZ-a nije homogeno opće pravilo. kao tijelo dostave.. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim slučajevima kada se bilježnici pojavljuju kao tijelo dostave. OZ stara je blanketna odredba kojom je određeno da će se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjivati odredbe ZPP-a. nadležnog tijela uprave. putem javnog bilježnika ili neposredno u sudu. 8. OZ/96. Prema njemu.. Tako je. 1. OZ/96.. Promatraju li se samo kroz prizmu bilježničke dostave. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. zanimljivi javni bilježnici. . značenje općeg pravila.-8. 4. OZ-a. i to s obzirom na to komu se u ovršnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadržano je u čl. i dijelom st. II. ponovo. 8 OZ-a. kada je riječ o uređenje načina dostave određenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave došlo do gubitka nomotehničkoga kontinuiteta između «starih» st. već to pitanje uređuje čl. Po ovom pitanju neujednačenost se pojavila i u korelaciji između uređenja iz čl. OZ/96. 5. čl. 8.. ZPP-a i određuje da se pismena dostavljaju putem pošte ili određenoga sudskog službenika. te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih bilježnika u ovršnom postupku. ali to nije izrijekom predviđeno ovršnopravnim pravilima. 5. ovakvo uređenje može zbuniti. Zagreb. st. M. te c) asekurativnoj funkciji. OZ-a. S tim. a pozivom na čl. 281. 8. koja proizlazi iz zakonom predviđene ovlasti bilježnicima da postupaju kao ovlašteno tijelo za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. čl. st.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 8 Ostavljajući po strani pravila ZPP-a. odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadrži ih. Stoga će i u ovom postupku. dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opća ili posebna pravila rješava tradicionalni ključ koji uređuju odnos općih i posebnih pravila. OZ/96. općim pravilom o dostavi u ovršnom postupku treba držati pravilo iz čl. – 3.. da opća pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni bilježnik (ili drugo tijelo ili osoba).11 Nastavno će se pravila o dostavi.d.12 ovo pravilo vrijedit će i u ovršnom postupku. 8. – 8. usporedi li se položaj bilježnika kao tijela (osobe) dostave u ovršnom postupku s onim u parničnom postupku. Za st. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li riječ o slučaju: a) kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. čl. 8. a koje su se već tada pokazale nedovoljno jasne. (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba. naime. 13 DIKA. odnosno u ostalim ovršnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju. a što treba naglasiti. s posebnim naglaskom na bilježničku dostavu. 8. Za pitanja javnobilježničke dostave u ovršnom postupku važno je uočiti da položaj i postupanje bilježnika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 8. doživjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. ima u parničnom postupku. str. 252. OZ/96. 1.-3. promatrati kombiniranjem više kriterija: a) kriterija adresata dostave.3. 8. 281.. Ovim. JAVNOBILJEŽNIČKA DOSTAVA U OVRŠNOM POSTUPKU 1. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku... čl. toga članka. st. a tako je i sada. Tako Dika govori o tri funkcije bilježnika u ovršnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji. pa je ostalo nejasno zašto ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadržaj čl. st. ili b) kada se dostava obavlja putem javnog bilježnika. b) kriterija obavlja li se dostava u ovršnom postupku na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. Opće građansko ovršno pravo. Tim više što je. dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i 12 Čl. – 10. 21. Nalaze se u čl. OZ/96. OZ/96. Građansko ovršno pravo. kako je već navedeno. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviđala dostava na oglasnoj ploči odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod određenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su činili st.d. Odredba čl. 11 Odredba čl. 1. 6. i čl. 1. OZ-a. koja se ostvaruje u osnivanju i provođenju dobrovoljnoga javnobilježničkoga založnopravnog. Znajući da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u čl. čl. imaju samo st.) dijelom su kolidirala s onima iz čl. OZ-a među pravilima koja uređuju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. jednako kao i u parničnom postupku. kao nadležni za obavljanje dostave u ovršnom postupku. odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka.. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovršnom postupku. U tom će se pravcu analizirati opća i posebna pravila. uočljivo da bilježnik u ovršnom postupku ima drugačiji položaj od onoga što ga. odnosno sudskog namještenika. OZa. (kojim je tada bila uređena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih bilježnika povodom prijedloga. 1. i 5. 2. 21. prodaja nekretnine na dražbi). opća pravila o dostavi iz čl. b) funkciji povjerenika suda. 1. ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.). 6.

Svejedno je. OZ-a obavlja: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi: 1. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. st. primjenjuju se i na dostavu fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. konačno.14 U slučaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Informator. 8. Što znači da se dostava ovršeniku u smislu pravila čl. OZ-a U odredbi čl. dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploči suda. sadržano je u čl. pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploče. ovršeniku ili sudioniku u ovršnom postupku. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave 3. „Dostava rješenja o ovrsi pravnoj osobi.5579. putem oglasne ploče suda. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. Usporede li se pravila iz st. nja pismena na oglasnoj ploči. za zaključiti je da je st. ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjedištu svoje obrtničke radnje. Riječ je o neposrednoj dostavi.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. valjana je u slučaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu. 3. 5454. Sljedeće opće pravilo o dostavi. a ne neurednoj dostavi. dostava ovršeniku može obaviti putem javnog bilježnika.. Informator. trgovci pojedinci. primjenjuje se i kada je riječ o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Dakle. te 3. 2. 1. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedišta upisanoga u upisnik (u slučaju kada je ona različita od naznačene u prijedlogu za ovrhu). c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 9 odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. I to: a) kada ona ima svojstvo ovršenika (protiv nje se provodi ovrha).15 Jednako kao i u prethodno navedenim slučajevima. To vrijedi u slučaju kada je riječ o različitim adresama. dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznačio u prijedlogu za ovrhu. dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. pravilo iz čl. radi se o neuspjeloj. 8. veljače 2006. Pž-3694/04 od 8. OZ-a. 2006. uređena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom. trgovcu pojedincu. st. ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. na zahtjev ovrhovoditelja. naime. st. – 4. Naime. studenoga 2003. je li riječ o dostavi ovrhovoditelju. OZ-a određuje da će se na način iz st. lipnja 2004. st. i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploči vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Informator.obaviješten« ili »stan zatvoren . Premda to u samom pravilu ne stoji. 1. ili b) kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. „običnim“ ovršenicima. 2007. a nakon toga niti na adresi sjedišta upisanog u upisnik.“ VTS. Pravila o dostavi iz st. 8. pa se može zaključiti da je dostava pokušana na pravilnu adresu. 2. dostava se ne ponavlja. već ga može dostaviti putem oglasne ploče suda. 5402. Prema njemu. Njime se predviđa da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv. 1..1. Posebna pravila iz čl. Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokuša dostaviti na adresu naznačenu na prijedlogu za ovrhu. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovršnom postupku ima adresat. obavlja se na adresi sjedišta upisanoga u upisnik. prema kojem se način dostave ravna određenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovršnom postupku.“ VTS.. javni bilježnici. 2. Pž-1188/06 od 22. 2. – 3. pravilo iz st.. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploči suda ili da uopće nije istaknuto ili sl. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st. OZ-a sadržano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.obaviješten«) proizlazi da se prostorije ovršenika . 5578 . a s obzirom na to kome se dostava obavlja. Kada je adresa sjedišta upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu. 8. st. 4. zatim na adresu sjedišta iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploči dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. 1. U slučaju da dostava na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije. Što ne znači. 1. U st. javnom biljež15 „Ako iz napomene dostavljača (»odsutan . te 3. a kada je riječ o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izriče novčana kazna ili kazna zatvora: 1.obrtnika nalaze na adresi iz ovršnog prijedloga. 8. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. odvjetnici. I to: a) bilježnika koji odlučuje u postupku. . st. sud nije dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovršenika koja je upisana u registar obrtnika. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. međutim.“ VTS. 4. i b) kada joj izriče novčana kazna ili kazna zatvora. 1. ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. Pri tome nije od značenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. potom na adresu naznačenu u odgovarajućem upisniku te. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi.. uređeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. liječnici itd. te ponovno pokušati dostavu rješenja o ovrsi. OZ-a. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. 1. odnosno b) drugog bilježnika. 8. 2. i st. 1. 2005. Odnosno ovršenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz čl. da nije dopušteno dokazivati npr. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploče vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 „Ako je dostavnica rješenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraćena sudu s naznakom »obaviješten-nije podigao pošiljku«. nije dopušteno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploči suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno. Pž-6238/03 od 4. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. i 5. 2.

st. OZ-a s pravilima iz čl. 2. bilježnik kojem nisu predujmljena sredstva za troškove dostave nije dužan obaviti dostavu. odnosno protivnika osiguranja. 6. 8. OZ-a trebaju se steći određene pretpostavke.2. st.” Potrebno je uočiti da odredba čl. 281. Čl. liječniku. OZ-a bilježnike u ovršnom postupku ovlašćuje samo na tzv. st. 5. Određeno je da će nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. Opće pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije riješeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne uređuju drugačije. st. 8. . st. 5. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatražiti već u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. 8. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. 1. Kakve će posljedice za ovršni postupak (i da li će ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizići iz činjenice što ovrhovoditelj nije predujmio troškove dostave. st. a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. odnose se na dostavu 19 Ova odredba određuje da ovrhovoditelj. 8. – 3. 6. te b) s obzirom na određena svojstva ovršenika kao adresata dostave. 7. te 3. Međutim. Posebna pravila iz čl. treba imati u vidu i da ti troškovi nisu tzv. st. 4. troškovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu. 281. itd. Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaća se javnobilježnička pristojba (čl.17 Naime. dok pravila iz čl. pri tome ne predviđaju ništa posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. uza zamolbu za dostavu prosljeđuje se bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. To bi vrijedilo i u konkretnom slučaju. OZ-a sadržana su posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a predstavlja «suženu inačicu» čl. tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. 179. OZ-a U odredbi čl. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred općim pravilima. OZ-a). 6. OZ-a). 8. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovršeniku. – 10. na zahtjev ovrhovoditelja. st. 5. odvjetniku. st. 6. st. 8. st. OZ-a. 6. – 10. i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave). zakonodavac ovdje ne određuje. kada bi predmetnim pravilima bila uređena ista pitanja. st. bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svom uredu. 6. Također. 1. dužni pružati jedni drugima. Kako bi se dostava obavila putem javnog bilježnika u smislu čl. molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika. st. te 3. dakle kada taj bilježnik nije ovlašten obaviti dostavu. 8. 7. uočiti. OZ-a da troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe. 18. Treba 16 Zakonodavac je naziva “pravna pomoć dostave. 281. «pravnu pomoć dostave». I dok sudovi međusobno mogu tražiti poduzimanje određenih parničnih radnji (npr.). da u slučaju kada dostavu obavlja zamoljeni bilježnik. 8. 17 Po svemu čl. U odnosu na ove troškove primijenila bi se odredba iz čl. savjetnik i vježbenik (čl. 18 Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. U čl. a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobilježnički prisjednik. Jednako kao i u slučajevima iz čl. 8. predvidivi troškovi u smislu čl. st. čl. Naime. 281. Prva od njih je da je ovrhovoditelj bilježniku koji odlučuje u postupku stavio takav prijedlog. 281. Vrijedit će predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. st. Određuju li posebna pravila drugačije kada predviđaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploči javnog bilježnika i uz tako obavljenu dostavu vežu presumpciju izvršene dostave? Istina. 3. OZ-a uređuje dostavu i to rješenja o ovrsi „običnom“ ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. u slučaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću: 1. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz čl. 14. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. S druge strane. te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. otpravak kojega dostavlja bilježniku koji ga je zamolio pravnu pomoć dostave (čl. vratiti molbu. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. ustupanje radi razmatranja određenog spisa i sl. ZPP-a kojim je uređena pravna pomoć koju su sudovi u parničnom postupku. OZ-a uređuje tzv. st. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure.“ Misli se na pružanje pomoći neposredne dostave pismena ovršeniku u postupcima ovrhe. 1. odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se. OZ-a). međutim. Pravilo iz čl. st. – 3. 5. pravilo iz čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 10 niku. 8. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom bilježniku sredstva za pokriće troškova dostave. U slučaju da zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti dostavu može: a) ustupiti molbu nadležnom bilježniku. odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika. 6. Postoji li u jednome mjestu više javnih bilježnika. I predviđaju dostavu: 1. 8. saslušanje svjedoka. OZ-a usporedno govori o „zamoljenoj radnji“ i „pravnoj pomoći dostave. S tim da se troškovi izazvani javnobilježničkom dostavom izravno podmiruju bilježniku koji obavlja dostavu. javnobilježničku pomoć dostave16 koju su bilježnici dužni ukazivati jedan drugome u ovršnom postupku. Izričito je propisano u čl. dostava obavi putem javnog bilježnika. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. OZ-a i u njoj sadržano pravilo prema kojem se naknada troškova može zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. – 3. 8. OZ-a uređuju dostavu „posebnim“ kategorijama ovrhovoditelja u svim ovršnim postupcima (dakle. 281. radi naplate predvidivih troškova postupka. st. 8. st. pismeno koje treba dostaviti. 2. st. Najprije treba uočiti da se ova pravila odnose na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a uređena je dostava rješenja o ovrsi ovrhovoditelju. b) ako mu nije poznato tko je nadležan obaviti dostavu. 6. odredi ovrha protiv ovršenika. a ne bilježniku koji odlučuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 8. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. neposrednu dostavu bilježnik može obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu službenom području. Dostava se obavlja tako da javni bilježnik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik.18 U slučaju kada dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti bilježnika od koga je primio molbu.

na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika. 214. OZ-a uređuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog bilježnika u slučajevima kada je OZ-om predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog bilježnika. 8. Informator. OZ-a. Njome je propisano da će bilježnik. trgovcu pojedincu. odnosno 281. 4. 1. OZ-a. OZ-a. OZ-a. st. Treba. st. svibnja 2007. naime. u slučaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. U skladu s njom.). 10. Bilježnik je u ovim slučajevima dužan do21 Dostava putem javnog bilježnika u OZ-u predviđena je npr. st. 281. OZ-a i čl. 4. Rekapitulira li se rečeno uz čl. OZ-a iz kojeg proizlazi da će se postupak obustaviti. st. dostava obavlja putem javnog bilježnika (neposredno). a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. neovisno o tome što ta adresa nije adresa ovršenika upisana u sudskom registru. smatra se da je ovršni postupak obustavljen nakon što istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku. 8. 8. 281. 281. uočiti dio odredbe koji kaže „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju … Znači li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. siječnja 2008. U slučaju da je iz vraćene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovršenik odselio. st. Ne uspije li. iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju. 9. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. – 4. st. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku poduzetoj osobnom dostavom putem pošte na adresu iz prijedloga za ovrhu. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. ako u tom roku ovrhovoditelj nije od bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. st. Ovaj komplicirani hodogram općih i posebnih (i posebnijih pravila) ne završava čl.“ VTS. može se zaključiti da je: a) nakon druge neuspjele poštanske dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. Dakle. OZ-a. 215. OZ-a. 6. OZ-a javni bilježnik je dužan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspješna uputiti ovrhovoditelju 20 „Rješenje o ovrsi može biti dostavljeno ovršeniku putem oglasne ploče samo ako sud odnosno javni bilježnik nema saznanja o adresi ovršenika. i 10. 2. st. premda takvo što ne predviđa čl. sud odnosno javni bilježnik mora pokušati dostavu i na tu adresu. bilježnik o toj činjenici dužan izvijestiti ovrhovoditelja. st. predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči. OZ-a.20 te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. javnom bilježniku. 281. 281. čl. One su u vezi s dvije predmnjeve predviđene u ovim odredbama.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 11 posebnog pismena-rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga. OZ-a. st. st. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. 6. u čl. Javnobilježnička dostava – kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem bilježnika21 Kako je prethodno navedeno. 281. te c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. otpravak kojeg će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave. izda potvrdu da je postupak obustavljen. d) zamoljeni bilježnik dužan u slučaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj činjenici obavijestiti bilježnika koji odlučuje u postupku. a nakon što je dostava u dva navrata ostala bezuspješna. OZ-a. OZ-a. 281. st. te e) tu činjenicu bilježnik koji odlučuje u postupku dužan prosuđivati primjenom čl. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. dostava obavlja: 1. OZ-a. bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. 7. OZ-a. Prema čl. 2. 3. te 3. Čl. Postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u čl. 8. 8. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 2009. na zahtjev ovrhovoditelja. odredba čl. st. st. 281. Vrijedi. u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. a u svjetlu pravila iz čl. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. c) ovrhovoditelj ovlašten zahtijevati da se dostava izvrši ili putem bilježnika koji odlučuje u postupku ili putem bilježnika na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva. odvjetniku. daljnje aktivnosti u pogledu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku doći će u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloži. može se u odnosu na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zaključiti da se: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi. Iz navedenog. na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela. sintezom odgovarajućih pravila čl. Važno je da u toj obavijesti bilježnik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviđene u čl. 281. Njime je predviđeno da. 5738. 9. 3. 7. b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana dužan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave. liječniku. pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. Pž-4344/07 od 16. i to kao preasumptio iuris et de iure. Predviđena je dužnost bilježnika da u tom slučaju. 10. 202. st. čl. 4. putem pošte ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik. . OZ-a. Druga je predmnjeva predviđena u čl. zapravo kaže: „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost …“ . itd. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 8. a kada je riječ o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izriče novčana kazna ili kazna. Prva je ona iz čl. st. 7.

. OZ-a. dakle kada se tim osobama obavlja dostava. Odnose se samo na određene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. 2. 1. ovrhovoditelj može predložiti neposrednu bilježničku dostavu ili putem bilježnika 22 Pravilo se nalazi među onima kojima je čl.a. st. OZ-a. – 289. Dakle.Posebnim je pravilima određeno. IV. 4. – 3. st. – 3. 21. ukoliko može. kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovršeniku ona se obavlja na način kako je opisano u toč. – 3. odnosno primjenom kojih pravila? Primjena čl. točnije pozicije ove odredbe u ovršnopravnom sustavu. 8. U navedenom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo- . Ta pravila vrijede samo kada je riječ o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovršnim postupcima koji se vode na temelju ovršne isprave. ZPP-a. 21. b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom. odnosno bilježnik na čijem se području nalazi ovršenikova adresa u slučaju kada se nalazi izvan sjedišta bilježnika koji odlučuje u postupku. – 149. OZ-a. dostava obaviti na način kako to predviđa ova odredba. 1. st. st. OZ-a vrijede za sve ovršne postupke. predviđaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 8. Pravilo se nalazi u čl. prema odredbi čl. a pozivom na čl. da pravila iz čl. kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. . II. S tim da u slučaju ako ostane dvaput bezuspješna. – 3. Uređujući u predmetnoj odredbi dostavu ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. supra). postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u čl. 8. ništa o tome može li se dostava obaviti putem javnog bilježnika u slučajevima kada OZ-om to nije izrijekom određeno te. OZ-a. st. – 149. ZPP-a). Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku. isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploči suda. Njima je uređena dostava pismena u ovršnom postupku i vrijede neovisno o tome je li riječ o osobi ovrhovoditelja. da je dostava u dva navrata ostala bezuspješna te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. 2. 8. 1. OZ-a. ovog zaključka. u smislu čl. 1. ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena. Javnobilježnička dostava – kada se OZ-om izrijekom ne predviđa dostava putem bilježnika U slučajevima kada je pravilima OZ-a predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. a pozivom na čl. međutim. – 149. st. 1. OZ-a. u skladu s odredbama čl. ZPPa. 1. III. OZ-a. pak. Naravno. 8.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 12 stavu obaviti na način kako to predviđaju pravila OZ-a. i 3. u skladu s čl. Pretpostavka je za ovu dostavu. 8. Opća pravila iz čl. III. međutim. Da je tome tako proizlazi i iz čl. Kazano je.. 1.Najprije postoje opća pravila koja se odnose na sve ovršne postupke neovisno o tome je li riječ o ovrsi koja se određuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. OZ-a. 5.Kada je riječ o ostalim kategorijama ovrhovoditelja. pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. primjenom općih odredbi ZPP-a (čl. iako po svojoj naravi opća pravila. kada je riječ o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predviđa u čl. obavlja se na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. b. 8. odvjetnici. st. OZ-a. OZ-a. obavlja na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik. 4. Međutim. b. Dakle. . 21. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. . 1. OZ-a uređeno sudjelovanje bilježnika u ovrsi. st. b) ako na toj adresi ne uspije. 133. st. zakonodavac nije razlučio ovršenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na uređenje koje je predviđeno u čl. Ono uređuje pretpostavke za neposrednu bilježničku dostavu i određuje da dostavu može obaviti neposredno bilježnik koji odlučuje u postupku (kojeg može zamijeniti prisjednik. st. Ne govori se. na koji način. 8. 8. OZ-a uputila bi na zaključak da će se u slučajevima kada OZ-om nije predviđena javnobilježnička dostava. 133. 287. savjetnik ili vježbenik). i c) fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. Da bi došlo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke. 133. odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi. naravno. ovršenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom općih pravila o dostavi u parničnom postupku. dostava se obavlja prema općim pravilima čl. trgovci pojedinci. odnosno na sve ovrhovoditelje. st. ZPP-a. Svim ostalim ovršenicima. 287. To su pravila iz čl. liječnici itd. ako se radi o posebnim kategorijama ovršenika (v. 1. ako za to postoje pretpostavke iz čl.Najprije. ovršenike ili sudionike. – 3. ZAKLJUČAK Pravila kojima je uređena dostava u novome ovršnopravnom režimu moguće je grupirati na sljedeći način i zaključno navesti kako slijedi: I. javni bilježnici. odnosno kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. I. pa je jasno da se odnosi na oglašavanje u slučajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. a samo ako njima nisu uređena određena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne određuju drugačije.22 Određuje da se dostava. 278. OZ-a koji uređuje nadležnost suda za postupanje u različitim slučajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. ona se treba obaviti na taj način. b. st. 4.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. ovršenika ili sudionika u postupku kao adresatima. pod pretpostavkom da posebnim ovršnim pravilima nije što drugo predviđeno. st. 133.

st. OZ-a jer se odnosi na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 281. 1. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. OZ-a. OZ-a) da je: a) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju. rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. V. odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 4. dok se pravilo iz čl. a pozivom na čl. Dakle. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. st. 8. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. S tim da je. st. zatim na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 7. st. Ona uređuju dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. ili putem zamoljenog bilježnika. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 7. 8. st. 8. 21.Konačno. Dakle. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. 21. . Pravilo čl. fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. 8. Pretpostavka je za dostavu rješenja o ovrsi ovršeniku na navedeni način (čl. OZ-a). VI.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 13 koji odlučuje u postupku. st. 6. 281. – 3. OZ-a). te b) da je za provođenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj bilježniku podnio pisani zahtjev. ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Ovo je pravilo (pravilo iz čl. ZPP-a. 1. posebnije od onog iz čl. 4. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. – 149. . 281. Prema njemu će bilježnik. ZPP-a. – 149. postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predviđeno je u čl. dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovršenik neka od osoba navedena u čl. st. . OZ-a. 1. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 7. po svojoj naravi. 4. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. – 3. b) Kada je ovršenik bilo koja druga osoba (dakle. OZ-a određuje da. a pozivom na čl. 281. 1. 7. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. b. 133. odnosno putem zamoljenog bilježnika (čl. 133. S tim da će. 281. st. bilježnik rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. OZ-a. st. st. 8. st. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u čl. uopće. b. OZ-a. nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. odnosno ako ne uspije ni na toj adresi. – 10.Daljnja posebna pravila o dostavi ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u čl. st. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. ovrhovoditelj ovlašten predložiti neposrednu javnobilježničku dostavu putem bilježnika koji odlučuje u postupku.

Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvrđeno je da poslovi koji su u državi članici stalno ili privremeno povezani s obnašanjem javnih ovlasti ne podliježu UoEZ. Znači li to da bilježnici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pružati svoje usluge izvan teritorija države u kojoj su imenovani za bilježnika? .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 14 Michael Becker Javni bilježnik iz Dresdena Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao I. kako za nacionalne sudove. Takvi „putujući bilježnici“ tada bi zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice. Pod time se podrazumijevaju propisi koji određuju gdje i na koji način bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. U velikim državama ili državama članicama koje imaju federalni ustroj teško je obavljati efikasnu kontrolu već izvan vlastitog sudskog okruga. III. st. s druge strane. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTIČNOM RADU JAVNIH BILJEŽNIKA Javni bilježnik primjenjuje pravo. U većini država članica stručna kontrola i kontrola pridržavanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadležnost sudova. Time može doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacija koje bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije. to ne znači da u pojedinim državama članicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opći interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ograničenja prava na poslovni nastan. propisi nacionalnog prava kojima se ograničava sloboda pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana bilježnika u pojedinoj državi članici mjerit će se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju bilježničkog zvanja nužan kako bi se zajamčila pravovaljanost i pravna sigurnost bilježničkih usluga ili proizvoda. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem dopuštenosti pridržaja državljanstva kod imenovanja bilježnika navodi da se bilježničkim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od općeg interesa. Bilježnički posao služi prije svega tomu da se zajamči pravovaljanost i pravna sigurnost akata između privatnih osoba. Osim toga. u nizu odluka vezanih uz pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice. U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa i bilježnici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. tako i za veliki broj bilježnika koji bi željeli koristiti slobodu pružanja usluga. pa time i odgovarajuću primjenu stranog prava. Uistinu. Međutim. Štoviše. UVOD Opisati sve učinke europskog prava na zvanje i posao javnog bilježnika izašlo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige. provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je bilježnik imenovan morala bi obuhvaćati i sadržaj bilježničkog akta. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJEŽNIČKIH POSLOVA Sada ćemo se osvrnuti na učinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju bilježničkih poslova. 45. U članku 45. Tim je teže osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. sukladno odlukama Europskog suda. 1 UoEZ. Preduvjet za to je samo taj da je ograničenje slobode pružanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalaže nacionalno zakonodavstvo primjereno i nužno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik prilikom primjene prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. Europski sud je. mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se može opisati utjecaj na javne bilježnike i njihov djelokrug rada. To bi iziskivalo previše resursa. bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. Iz toga proizlazi da time za bilježnike u Europi ne započinje era sveobuhvatne slobode pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. II. presudio da bilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. Pa ipak.

Država članica stoga može sama odlučiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi građansko-pravni ugovori polučili učinak. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog života. Novim člankom 710. budući da ne može doći do preuranjene odluke. On. Budući da se u konkretnom slučaju prema mjerodavnom pravu riječi “kneginja od” ne smatraju plemićkom titulom. Kao što je poznato. dok nisu ispunjeni određeni preduvjeti. Stoga i u svakodnevnoj bilježničkoj praksi treba voditi računa o daljnjem razvoju prava. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE Na posao bilježnika ipak sve više utječu druge temeljne norme koje potječu iz europskog zakonodavstva. a samo je učinak na treće povezan sa sastavljanjem isprave od strane bilježnika. te da njihova zaštita utemeljene člankom 7. pa stoga i opravdanima. takva regulacija može biti protivna javnom poretku neke druge države članice. ako je to opravdano razlozima navedenim u čl. dakle. st. IV. uvedeno zbog organizacijskih razloga. Građanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih bilježnika u Francuskoj općenito nemaju učinak u zemljišnim knjigama. Stoga nadležnim nacionalnih službama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. nacionalni propis mora biti takav da se njime može osigurati ostvarenje cilja kojemu služi. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. zaštiti potrošača i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina. U konkretnom slučaju Europski sud je odbijanje nacionalnih službi proglasio razmjernim. UoEZ međutim ne vodi do toga da vlasnički propisi koji postoje u državama članicama više ne podliježu osnovnim načelima Ugovora. Aktualna verzija Direktive o pružanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih bilježnika koji su im povjereni od strane državnih tijela.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 15 Države članice stoga su već počele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proširile aktivnosti stranih bilježnika. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem službi jedne države članice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog državljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj državi članici. Pritom će svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi države ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ograničenje. Stoga napeto očekujemo ishod. Nadalje. ili ne protekne rok za premišljanje. Tom se odredbom očito htjelo osigurati pridržavanje nacionalnih francuskih propisa o državnoj upravi. Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi učinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. Te presude u odnosu na posao bilježnika potvrđuju da Povelja temeljnih prava ima neposredne učinke na građansko pravo domicilne zemlje. To ograničenje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave. U jednom je drugom slučaju Europski sud donio odluku da građanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su stečeni u inozemstvu u matičnim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. Članak 295. Razlike između dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. Povelje temeljnih prava Europske unije i člankom 8. dopušteno je da se učinak ugovora zbog zaštite potrošača općenito veže uz sastavljanje isprave od strane bilježnika koji poznaje vlastiti pravni poredak. Zaštita službenog jezika države članice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim korištenjem vlastitog imena na drugom jeziku. Stoga kod ugovora koje je sastavio bilježnik nije potrebna naknada „cooling-off“ faza. već takve dijelove imena može transliterirati na službeni jezik te zemlje. Ono što iznenađuje jest da se ta pitanja ne uređuju u nacionalnim strukovnim propisima. gdje je u tom trenutku živio. Kao rezultat možemo predvidjeti da se i kod načelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog bilježnika uslijed toga neće značajno povećati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pružanja usluga. Realno je da zaštitu koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo bilježnici iz vlastite zemlje. UoEZ državama članicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasništvu. To načelno predstavlja veliki nedostatak. nenavođenje tih dvaju pojmova faktički vodi do toga da osoba ima dva imena. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograničiti nacionalnim propisima. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se može razlikovati od države članice do države članice. To vrijedi prije svega onda kada se zaštita potrošača osigurava propisima čiji su predmet proceduralne odredbe. možemo ustanoviti da su države članice počele revidirati svoje nacionalne propise o vlasništvu. Štoviše. ili – ukratko rečeno – mora biti u skladu s načelom razmjernosti. . kao i učinkovita organizacija takvih poslova. Budući da je prema francuskom pravu ugovorni odnos između dvije stranke obvezujući i bez da je ispravu sastavio bilježnik. Pa ipak. zapravo se ne može razabrati na koji bi se način zabranom stranih bilježničkih isprava u zemljišnim knjigama ostvarila efikasna zaštita potrošača. Stoga će daljnji razvoj ovisiti o tome hoće li se takva ograničenja s gledišta europskog prava smatrati razmjernima. U mnogim je pravnim porecima zaštita od preuranjenih odluka zajamčena time što bilježnik ne smije sastaviti ispravu. 58. ili kongetnim razlozima koje naleže opći interes. Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. Pridržavanje odredaba zaštite potrošača također je izvorna zadaća bilježnika. Za razliku od toga. Kao primjer za takvo postupanje država članica naveo bih zakon o novom ustroju zemljišnih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u ožujku 2011. UoEZ. Značaj njezine primjene sve više raste time što se razabiru i njezini učinci na građansko pravo. članak 295. Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. već sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila. faktički u pravnim poslovima na francuskom tržištu nekretnina vodi do isključenja sudionika koji nisu Francuzi. ne smije izlaziti iz okvira onoga što je nužno za ostvarenje tog cilja.

koje potpadaju pod čl. Osim toga. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i čl. sastavlja javne isprave. ili njemu podređenih rukovoditelja. 4/2009 Europskog vijeća o nadležnosti. tako da one mogu postati javne isprave samo ako se uključi služba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajuća ovlaštenja u zemlji iz koje potječu. 3. 2 Direktive 2006/70/EZ („politički izložena osoba“). Isključenje pojedinačne isprave iz područja primjene u drugim pravnim porecima. te valja poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu. Budući da isprave. rujna 1968. a tiču se svakodnevnog rada bilježnika.2002. Međutim.2007. treba odvagnuti hoće li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci će se preuzeti. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave. Nadalje. kako bi se sud države u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 16 V. To ćemo pojasniti na nekoliko primjera. 50. koja obnaša ili je obnašala važnu funkciju. ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera. pravu koje se primjenjuje. . već i u samim ispravama. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra ništetnom. kao što smo pokazali na primjeru Francuske. st. ili tko je fizička osoba na čiju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. no nije nužno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. ne utječe na stvarnu dokaznu snagu.05. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdržavanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla. Međutim. 2 njemačkog Zakona o javnim bilježnicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu.10. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA Pored ovih načelnih pitanja na propise naše struke uvelike su utjecali poticaji koji su došli od europskog prava. Službena obveza utvrđivanja identiteta „ugovornog partnera“ i provjera identiteta ovdje su stavljene u službu borbe protiv pranja novca. priznavanju i izvršenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdržavanje. u postupku prethodnog pitanja višeg suda u Berlinu odlučio da one osobe koje se vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjičenih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemačkoj ne mogu biti upisane u zemljišne knjige kao vlasnici. Pritom se navodi posebna definicija javne isprave. Zakonodavstvu u drugim državama članicama je prepušteno da odluči hoće li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv učinak. Članak 48. bilježnik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ući. Zasnivanje „poslovnog odnosa“ od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnošću neposrednog pretpostavljenog. a čija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadržaj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadležne službe ili drugog ovlaštenog tijela. Sporazuma o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27. osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla. Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. Zaštita podataka Kao što je poznato. 10 Direktive o zaštiti podataka. Uredba Europskog vijeća 881/2002 od 27. bilježnik utvrđuje identitet osobe za koju sastavlja ispravu. vrijede dodatne obveze brižnog postupanja. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu rođenja. on mora ustanoviti u čiju se ekonomsku korist određeni posao sklapa. to ipak vodi do isključenja stranih bilježnika s pravnih tržišta u drugim zemljama. Tu posebice treba voditi računa o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. svrsi obrade za koju podaci služe te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. Bilježnici stoga u skladu s čl. 14. Ta spoznaja znači da će bilježnik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomoć želeći sastaviti ispravu koja bi trebala imati učinak u inozemstvu. zabranjuje prijenos novca. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11. ako bi takav učinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. 1 Uredba (EZ) br. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu. 2. kao što je poznato. Ukoliko se radi o fizičkoj osobi koja nema sjedište u tuzemstvu. Bilježnici imaju specifične obveze vezane uz utvrđivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih slučajeva. 1. dakle tko je fizička osoba u čije vlasništvo prelazi predmet transakcije. kao što je to slučaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali. ili se pak radi o bliskom članu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona – koliko je poznato – bliska u smislu čl. to valja razlikovati od prekogranične dopuštenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih bilježničkih isprava. 4. Bilježničke isprave koje imaju prekogranični učinak Bilježnik. prema kojoj bilježnik osobi čiji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju. Na temelju njih se može provesti ovrha u drugoj zemlji. imaju ovršnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvršenje sudskih presuda. dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna. Pritom mora voditi računa o čl. Pranje novca Trećom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom bilježnici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima uključeni u područje primjene tog propisa. Uredbe o uzdržavanju1 izričito predviđa priznavanje javnih isprava iz drugih država članica. robe ili druge imovine na osobe osumnjičene za terorizam.

Hrvat koji se trajno nastanio u Španjolskoj može odabrati hrvatsko nasljedno pravo. ukoliko barem jedan od njih još uvijek tamo boravi (čl. Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija poziva se na bilježnike kada podnositelju zahtjeva izričito dopušta mogućnost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave. Time se. toč. koji svoje sjedište može premjestiti u neku drugu državu članicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost.09. Opće pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo države u kojoj se nalazilo zadnje uobičajeno boravište ostavitelja. 1) i Prilog I.06. 1259/2010) c) pravo mjesta (države) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (čl. 1. na snagu je stupila Uredba (EU) br. u budućnosti će se primjenjivati španjolsko nasljedno pravo. U Direktivi o spajanju poduzeća3 iz 2005. Nadležna služba države podrijetla na zahtjev stranke koje se to tiče sastavit će izvod iz javne isprave koristeći. listopada 2001. U pojedinim zemlja on čak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje važi za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. bez obzira kojeg su državljanstva. Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo određuje prema istim pravilima. st. c Uredba (EU) br. Naposljetku. već prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika. Time što se u svim državama članicama EU (osim Danske. 1 i dalje. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograničnih ostavina (ujednačavanje međunarodnog privatnog prava). 4 Ti primjeri potvrđuju da se bilježnicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadaće kod kojih imaju aktivnu ulogu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 17 Javne isprave koje imaju ovršnu snagu u državi iz koje potječu moraju se priznati i u drugoj državi članici. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla. gdje na temelju njih također mora biti moguća ovrha. Ukoliko se uobičajeno boravište bračnih drugova nalazi u različitim državama članicama. godine o spajanju društava kapitala iz raznih država članica . listopada 2005. U tu se svrhu sastavljaju ovršne isprave na više jezika koje u inozemstvu mogu poslužiti kao ovršni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka. ako ne odabere mjerodavno pravo. a služe za ovrhu u inozemstvu. ako oba bračna druga imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici prilikom sklapanja takvog sporazuma.Službeni list br. tada je dovoljno da se vodi računa o formi propisanoj u jednoj od država članica. ako se u državi članici iz koje potječu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija. obrasce predviđene prilozima uz Uredbu. pri čemu sporazum mora sadržavati datum i potpis bračnih drugova. značaj europskog prava izlazi iz okvira praktičnih pravila struke. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 7. 5. načelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotične zemlje. 2. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena. već i u državi članici gdje će spajanje poduzeća također imati učinke. 1259/2010 Europskog vijeća za bolju suradnju na području prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. međutim. godine o statutu Europskog društva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 26. toč.2010. Uredba o nasljednom pravu Dana 08.12. BILJEŽNIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE Međutim. bilježnik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograničnog spajanja poduzeća. ako se njegovo zadnje uobičajeno boravište nalazilo u Španjolskoj. Uvođenjem Europskog dioničkog društva2 osnivanjem takvog društva na temelju bilježničke isprave stvara se novi pravni subjekt. 50. ne samo u domicilnoj zemlji. VII.06. vrijedit će dakle njemačko nasljedno pravo. mogu predvidjeti još striktnije formalne kriterije.2005. a Uredba (EU) br. o priznavanju stručnih kvalifikacija – Službeni list br L 255/22 od 30. NOVI HORIZONTI ZA BILJEŽNIKE Nedavni razvoj na području sekundarnog prava EU ima znatne učinke na posao bilježnika. Europsko vijeće usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu. ovisno o slučaju. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma. . Tada će se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. Primjerice. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu tražiti sukladno čl. toč. 1259/2010) b) pravo mjesta (države) u kojem se nalazilo zadnje zajedničko prebivalište. mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati u slučaju rastave ili brakorazvodne parnice. europske norme kojima se građanima EU izričito dopušta mogućnost odabira mjerodavnog prava. b Uredba (EU) br. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (države) uobičajenog boravišta (čl.2012. rujna 2005. VI.2012. Odabir režima bračne imovine Dana 20. Za sve ljude koji trajno borave u Njemačkoj i tamo umru. 2157/2001 Europskog vijeća od 8. Kod monogamnih i poligamnih brakova između muškarca i žena stranke od 21. U međuvremenu je u bilježničkom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovršnu snagu. Međutim. otklanja se problem trenutačne partikularne primjene prava kod prekograničnih ostavinskih postupaka. doduše. 5. Države članice. 5. str. U kontekstu praktičnog rada ovdje su posebice značajne 2 Uredba (EZ) br. L 310 od 25/11/2005. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeđivanju može odabrati nasljedno pravo zemlje čiji je državljanin.

Bilježnik je. VIII.successions-europe. priznaju se u drugim državama članicama u skladu s odredbama Uredbe. Bilježničke komore koje su članice Vijeća notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. Uredba predviđa tzv. Ciljevi Europske notarske mreže (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehničku podršku kod rješavanja prekograničnih postupaka. Pritom pojam „optimalno“ ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu. ali i pred francuskim bilježnikom. Rezultat Slijedom mogućnosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proširene bilježnici će se sada morati pozabaviti jednim pravnim područjem prema kojemu su se do sada ponašali kao maćeha: komparacijom prava. Dok smo u prvoj dekadi učinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava. ZAVRŠNE NAPOMENE Na kraju ovog izlaganja možemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u bilježničku praksu. Tako će se preko Europske notarske mreže (ENN).JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 18 Učinci te uredbe s gledišta materijalnog prava idu još dalje. godine osnovale Europsku notarsku mrežu (ENN). ili će se samo uspostaviti kontakt s određenim kolegom u drugoj državi članici. od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. Osim toga. ili ih još uvijek odbijaju. Poput Europske pravosudne mreže za suradnju u građanskim i trgovačkim predmetima (EJN). Dakle. nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nužnom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omogućuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava. može očekivati temeljna promjena metoda. Na temelju te potvrde nasljednici i izvršitelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim državama članicama u kojima vrijedi Uredba. nasljednici ubuduće neće morati u svakoj državi članici tražiti izdavanje (novog) rješenja o nasljeđivanju. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedničku oporuku ili ugovor o nasljeđivanju. pružit će se podrška kod potrage za kolegama koji raspolažu odgovarajućim jezičnim kompetencijama nužnim za rješavanje nekog predmeta. odnosno postavke koje je dao bilježniku. sporazum o nužnom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva. Europski zakonodavac sve češće poseže za uslugama javnih bilježnika i njihovim proizvodima.  Kada se ispostavi koje pravo omogućava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktički „importiraju“ pravni instituti kao što je zajednička oporuka ili ugovor o nasljeđivanju. Njemačko-francuski bračni par koji stanuje u Francuskoj sada može pred njemačkim. nacionalna rješenja o nasljeđivanju. Osim toga. . nego su ih čak načelno ili u cijelosti odbijali. dati sastaviti ugovor o nasljeđivanju u skladu s njemačkim nasljednim pravom. jer su protivni javnom poretku (ordre public). primjerice. Uvođenjem opcije odabira prava u građanskom pravu bilježnik čak štoviše postaje motor europske integracije. Europska notarska mreža (ENN) neće preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvažniji. Tu se na 23 jezika mogu naći informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije. CNUE je u međuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www. U tom ugovoru o nasljeđivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemačko pravo. najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi. Tu se. Te nadalje. već ga treba sagledati i s procesno-tehničkog gledišta. Naposljetku. 3. dakle. a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava. Europsko rješenje o nasljeđivanju. uloga bilježnika kao posrednika između građana i prava „na terenu“ bit će sve značajnija. Budući da se na temelju odabira prava u skladu s načelom „sve ili ništa“ primjenjuje pravo određene zemlje. sada su bilježnici neposredno uključeni u proces integracije. dakle. Cilj te mreže je da se kod svih prekograničnih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata članica CNUE-a. to se pravo može se odabrati kao mjerodavno. a koji cilj „nije toliko važan“. Preko nje će se pružati podrška uključenim bilježnicima kod rješavanja prekograničnih predmeta. ili nije nevjerojatno da će se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju.  U slučajevima kada postoji imovina u inozemstvu. S obzirom na taj razvoj. te u tom ugovoru definirati na koji će se način raspolagati nekretninama u Francuskoj. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (države). čime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali. primjerice njemačko rješenje o nasljeđivanju. gdje se nalazi prebivališta ili pravo zemlje čiji je ostavitelj državljanin. uvijek najprije treba postaviti pitanje koji će pravni poredak klijentu omogućiti da u najvećoj mjeri ostvari željene ciljeve. koje ciljeve neće ostvariti. a kod bračnih drugova i pravo zemlje iz koje potječe supružnik. On je sada izričito pozvan da državljanima EU kod prekograničnih pitanja u raznim životnim situacijama omogući da uživaju u plodovima integracije. možda će strateški biti povoljnije odabrati takvo pravo.  Kod planiranja ostavine sada će kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent želi ostvariti svojom oporukom. moći dobiti informacije o tomu je li nužna ili moguća forma javne isprave.eu kojoj mogu pristupiti bilježnici i građani. Zbog takve komparacija prava bilježnici će se svakako morati suočiti s načelnim problemima i postavit će se pitanje odgovornosti.

prema današnjem hrvatskopravnom uređenju moglo bi se reći da je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja više okrenut prema uređenju založnog prava nego promatrajući cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta.4 U našem pravnom poretku založno pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja tražbina premda promatrajući povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo. 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN). 137/99.5 Međutim. 2000. str. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje tražbine što je moguće bolje osigurati. 91/96.. jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti. motori i sl. iz kojeg je preuzeta većina instituta. 224.. razna prava intelektualnog vlasništva. Pomponije u Digesta 50. 151/04.. Hrvatski pravni sustav sadrži dva vrlo važna realna instituta kojima se vjerovnici najčešće služe za stvarnopravno osiguranje svojih tražbina. 57/96. Zajam ili kredit ovlaštena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. Cilj provedenog empirijskog istraživanja jest pronalaženje najefikasnijeg. Svoje tražbine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima. 43. automobili. 137/99. Rimsko pravo.. 79/06.com 2 Fiducija u lat. 114/01. Naš pravni poredak sadrži temelje rimskog privatnog prava. str. Nikola.“1 2.... 25.. najbržeg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. Nikola et al. 194/03. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na točno određenoj stvari u slučaju da njihova tražbina ne budu po dospijeću ispunjena. sv. 88/05. 141/06. Ante.. quam in persona.. i prijenos vlasništva radi osiguranja. otkud potječe i sam naziv. prava (npr. propisi o izvlaštenju. kuće. prava na poslovnim udjelima u nekom trgovačkom društvu i sl. 1998... pročišćeni tekst 8 NN. 100/04. 173/03. 1 „Bolje je osiguranje stvar nego osoba.). Latinskohrvatski rječnik. Ovo je neizravna posljedica određenih načela i odredbi prema kojima su instituti založnog prava i fiducije komplementarni.. 42/00. Uređenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najvećem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV). 473. 68/98. Zagreb. zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.. a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija.. 1992..thelatinlibrary. Ovršnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljišnim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK). br. za poljoprivredna zemljišta i za šume). odnosno fiducija2. br... dionice.. fiducija u rimskom pravu prethodi samom založnom pravu. 73/00. 17. str. OPĆENITO O ZALOŽNOM PRAVU I FIDUCIJI U subjektivnom smislu založno pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje založnom vjerovniku kao svome nositelju pruža ovlast da namiri svoju tražbinu iz vrijednosti nečije stvari ili prava koje služe kao osiguranje ne bude li po dospijeću tražbina ispunjena. Založno pravo. Fiducija na latinskom jeziku označava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dužnik prenosi svoje vlasništvo na vjerovnika kao osiguranje da će mu vratiti njegovu tražbinu.). 3. Prikaz istraživanja sadrži pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraživanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute založnog prava i fiducije.. 5 Vidi opširnije Romac. zemljišta i sl. 2.. str. 105. no jednako tako promatrajući iz perspektive njihovih specifičnosti dijametralno različiti. 29/99. podrazumijeva korištenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva.. 91/96.. Zagreb.“.. Naime. Zagreb. http://www. odnosno hipoteka. označava povjerenje. To su založno pravo. odnosno smatra se da je založno pravo nastalo na temeljima fiducije. Stvarno pravo.) te nekretnine (npr. vidi opširnije Gavella. 2007.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 19 Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti Teorijski i praktični aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini „Plus cautionis in re est. to mogu biti razne pokretnine (npr. Uz opće zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji uređuju različite slučajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr. 68/98. 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao viši rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasništva i prijenosa vlasništva radi osiguranja. 22/00. Takav ciklus kojem nema kraja. . br. U ovom radu fokus istraživanja u pogledu predmeta kojim se tražbina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i učestale upotrebe pri osiguravanju tražbina.. 1. stanovi. tražbine. 107/07. UVOD Osnovni način funkcioniranja suvremenog tržišnog gospodarstva jest neprestano ulaganje. Zagreb.. pročišćeni tekst 7 NN. Milan. povjerenje – Žepić. Prema svom uređenju posebni propisi ne sadrže posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju već samo općenite norme koje na specifičan način reguliraju pravne režime pojedinih vrsta 4 Gavella. 114/01. Prema tome.

Budući da su odgovore na ovo pitanje dali ovršni suci. uvijek im preporučaju da zasnuju založno pravo iz razloga što se radi o potpuno jasno uređenom i u praksi provjerenom institutu. te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom području. pet javnih bilježnika te četiri banke. kategorički rečeno. založnog prava i fiducije. Druga pitanja se odnose isključivo na založno pravo.1. dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teško mogu izraziti jednoznačnim odgovorima te nisu prikazana u slikama. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednička u odnosu na fiduciju i založno pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute. a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati. suci.33%) pokazuje koliko je založno pravo faktično prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama. dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. Prema tome primjetno je da prijenos vlasništva radi osiguranja ne nudi osobite Slika 1. Bez obzira što je novelom OZ/05 vraćena prvotna. Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlažući da se kod njih gotovo uopće više ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja. Prijenos vlasništva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8. u 95% predmeta. Zašto se institut založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja koristi više odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni bilježnici. Tako su svoje odgovore dala četiri suca. provedeno je malo empirijsko istraživanje.66%) u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja (13. Naime. Na samom kraju nalazi se zaključak provedenog istraživanja. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3. a najčešće u smjeru ograničavanja raspolaganja istih. Struktura pitanja određena je po institutima. pri čemu se rasprava često iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotični institut. u odnosu na ugovorene prijenose vlasništva radi osiguranja koji su već bili provedeni prije primjene novele OZ/03.2. čak i retroaktivno. javni bilježnici te banke. Banke su svoje odgovore potpunije obrazložile. studenog 2003.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 20 nekretnina. U slučaju da im se stranke obrate za savjet sa željom da svoje odnose urede javnobilježničkim aktom. ali su kao što se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo mišljenje. Javni bilježnici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji će se institut upotrijebiti. One smatraju kako je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja još uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budući da je u više navrata mijenjan izmjenama OZ što ga je učinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle seže odgovornost predlagatelja osiguranja. te još poboljšana.2. 3. Učestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prošlih godina toliko se promijenio režim realizacije prijenosa vlasnišva radi osiguranja da je došlo do slučajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloženi većem broju prigovora za slučaj realizacije svojih prava. njih trideset. banke se moraju pridržavati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograničavaju opseg imovine banke. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U sklopu obrađivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama. intervjua i ankete. Razlog tome jest što je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasništva radi osiguranja izmijenjen na štetu fiducijarnog vjerovnika. Metodologija koja koristila se prilikom istraživanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika između. na koja su svoje odgovore dali suci. dok je institut prijenos vlasništva radi osiguranja od 1996. 3. REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA 3. odnosno fiduciji i založnom pravu. javni bilježnici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja tražbina može se zaključiti da se u znatno većoj mjeri koristi založno pravo. Istraživanje je bazirano na upitniku koji sadrži određeni fundus pitanja. tj. ZAJEDNIČKA PITANJA (ZALOŽNO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja? Odnos upotrebe založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odražava realno stanje u praksi. banke). dok se posljednja pitanja tiču samo fiducije. te se daje sažet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraživanja. Veoma visok postotak založnog prava (86. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz česte izmjene i dopune OZ. a koji se u principu ne razlikuju.1. pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati založna prava na nekretnini. . Većina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakšeg pregleda. Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasništva radi osiguranja jest što preuzimanje vlasništva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ograničenosti ulaganja u nekretnine. odnosno nisu se ponovno počeli ugovarati prijenosi vlasništva radi osiguranja na nekretnini.

Koliki su troškovi sklapanja sporazuma u obliku javnobilježničkog akta. unaprijed pripremeljnim ugovorima. Koliki broj puta se uspjelo više vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane tražbine kod založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Slika 2. pri čemu su pravila zasnivanja i realizacije založnih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima načelno prihvatljivija. pročišćeni tekst 10 Čl. Ukupni troškovi provođenja postupka namirenja. Veći dio slučajeva u kojima se sastavlja forma javnobilježnikog akta jest ako su vjerovnici strane fizičke ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najvećem mogućem stupnju zaštite i najstrožoj formi bez obzira na troškove. Slika 3. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se više vjerovnika koji svoje tražbine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 21 prednosti u odnosu na založno pravo. proporcionalan je s povećanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobilježničkog akta. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija troškova ovisi o vrijednosti tražbine te im je stoga bilo teško iznositi određene brojke. pitanje je bilo postavljeno samo javnim bilježnicima. a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Pitanje je bilo upućeno isključivo javnim bilježnicima jer u njihovu dužnost ulazi izrada javnobilježničkog akta i solemnizacija privatne isprave. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o slučajevima namirenja više vjerovnika što govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane tražbine. Slučajevi u kojim je više tražbina osigurano hipotekom. Četiri ispitanika su odgovorila kako više vjerovnika svoje osigurane tražbine niti jednom nije uspjelo namiriti što u prikazanom grafikonu jasno odražava dominaciju u odnosu na ostale odgovore. Odgovori sudaca odnose se na založno pravo budući da se namirenje provodi sudskim putem. Vjerovniku koji se u takvim slučajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik će biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu. Kao što se iz grafičkog prikaza se može primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobilježničkih akata što nije nimalo neobično s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su troškovi sastavljanja javnobilježničkog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji. a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi9. 9 NN. kamate te glavnica kada se odnose na više vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. dok su javni bilježnici odgovarali vezano za prijenos vlasništva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. koje solemniziraju. 97/01. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi .. 16/1. odnosno postoji veći broj vjerovnika. Namirenje više vjerovnika ‘preko tri puta’ ili ‘do tri puta’ pokazuje kako takvih slučajeva ima ali da je njihova pojava više rijetkost nego pravilo.10 Dvostruko manji troškovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkog akta potvrđuju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. Naime. Pojam više vjerovnika se odnosi na dva ili više vjerovnika odnosno više od jednog vjerovnika. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne službe ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne troškove stvaraju javnobilježničkim aktom kada im je dovoljna zaštita pružena u privatnim ispravama. Suci i javni bilježnici odgovorili su na postavljeno pitanje. Grafički je prikazan primjer odnosa troškova javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave. Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dužnika o osiguranju tražbine založnim pravom ili prijenosom vlasništva radi osiguranja u obliku javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave? Slika 4. br. Ono što su napomenuli. premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno.

definitivno brži. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji služi kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma. . Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. dogovor o terminu. a nije brisano prije nego što je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?11 11 Čl. ZV Slika 7. Rijeka i Osijek. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju tražbina sklope pred javnim bilježnikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao što su Zagreb. Banke smatraju da je javnobilježnički put brži i efikasniji. Sve u svemu kada se dobiveni rezultati općenito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna činjenica da kod suda u vremenski znatno većoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne bilježnike gdje se navedeni sporazum praktički može sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. 388/5.. Pri ovakvim odgovorima može se sa sigurnošću reći da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog bilježnika tri dana. što predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim bilježnikom. a koliko kod javnog bilježnika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina? Upotrebljavate li sudski ili javnobilježnički put za stvarnopravno osiguravanje svojih tražbina? Slika 5. Pitanje je bilo postavljeno isključivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora između suda i javnog bilježnika pred kime žele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe sve do 1. kako se time dobiva ušteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim bilježnikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 22 Koliko vremenski traje kod suda. Slika 6. Rezultat prosječnog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana. siječnja 2015. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su veći u odnosu na dane javnih bilježnika. Split. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo. kao što je potvrđeno u prijašnjem pitanju. iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosječni rezultat od jednog i pol dana. Rezultat odgovora jest prosječan broj dana koji se dobije izračunom odgovora. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni. Iz grafikona se jasno može vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobilježnički put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje tražbine. Javni bilježnici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najviše tri dana. dok se u malim mjestima sporazumi čak više sklapaju pred sudom iz razloga što stranke imaju veće povjerenje u suce te suci u malim mjestima ročište za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta. kako kod navedenog puta postoji veća tehnička fleksibilnost. a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici.Svi navedni razlozi jasno upućuju zašto se banke odlučuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina pred javnim bilježnikom budući da je njegov put. Odgovore na navedeno pitanje dali su javni bilježnici i suci zbog toga što se isključivo kod njih vrši sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina.

3. Odgovor ‘nema slučajeva’ dominira u grafikonu. Pretežnost odgovora upućuje na veću vjerojatnost slučajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane tražbine u odnosu na odgovore kako se namiruju. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu. Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog bilježnika koji navodi kako nijedan javnobilježnički akt koji je sam sastavio kao javni bilježnik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno što navodi na zaključak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama.2. kod založnog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pružili su javni bilježnici jer su oni moraju primijetiti iznos tražbine budući da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih troškova prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta ili solemniziranja privatne isprave. treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane tražbine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore. Međutim. Slika 10. Ugovara li se u principu clausulu exequendi. 54/ 1. Grafikon prikazuje broj odgovora. Iz toga proizlazi kako su rijetki slučajevi u kojima se osigurava tražbina na nekretnini za koju ne vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane tražbine na nekretnini obavlja sudskim putem. U kojem rasponu se najčešće kreće vrijednost tražbine koja se osigurava hipotekom na nekretnini? Slika 8. Prema priloženom grafikonu može se zaključiti kako je praksa različita i kako sve ovisi od slučaja do slučaja. tj. 6. pristanak dužnika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine? Slika 9.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 23 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima budući da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Navedeno pitanje bilo je upućeno javnim bilježnicima i bankama. ZJB . te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora.. budući da se u sporazume u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrštava clausula exequendi odnosno izvršna klauzula. Kao što se iz grafičkog prikaza može vidjeti najmanja vrijednost tražbine za koje se ugovaraju stvarnopravna 12 Čl. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najniži i najviši iznosi vrijednosti tražbine koju se obično ugovara za hipoteku.2. što bi moglo značiti da dotični kod kojih je bilo slučajeva savjesno obavljaju svoju dužnost.

Također nekretnina kao stvar ima gotovo neograničen rok trajanja što sigurno pridonosi njenoj vrijednosti. 348/2. Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi slučajevi rijetki. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja tražbina jest što im je cijena tržišno prilično stabilna. odvjetnike i suce također nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati. o mogućnosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom. Prema izraženima iznosima za koje se tražbina osigurava može se zaključiti kako se najčešće radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa građanima. ZV . preciznije trgovačkih društava. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadrže određeno raspolaganje vjerovnika očita je dominacija 14 Čl.000.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 24 osiguranja na nekretninama jest 10. Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni bilježnik navodi kako su postupci upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama često spori i dugotrajni. Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. ZV Slika 11. oni najčešće zalažu svoja prava. što je u intervjuu potvrdio i jedan javni bilježnik. Pitanje je postavljeno javnim bilježnicima i sucima koji bi trebali znati što radi založni dužnik ili treća osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon što jedna tražbina prestane a nekretnina je opterećena sa više hipoteka. dok je najviša vrijednost tražbine 135. odnosno udjele u trgovačkim društvima ili neke slične oblike. Niti jedan odgovor nije upućen prema slučaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio. Koristi li se vlasnik pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana?15 13 Čl. Ovakve zaključke potvrđuje jedan javni bilježnik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja. Što se tiče pravnih osoba. Jedan od vjerojatnih zaključaka koji se ovdje nameće jest nedovoljna educiranost vlasnika. odnosno običnih građana. ZV 15 Čl. odnosno nema velikih odstupanja. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu tražbinu kada stara prestane. Upravo stoga kada bi se vlasnik odlučio na takvo što postupak upisa bi mu otežavao poslovanje jer često zbog poslovnih razloga mora tražiti i brisanje istoga što dodatno produžuje postupak.000.00 (deset tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna.00 (sto trideset i pet tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. tj. Iz prikazanog se može vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom. Prema grafikonu jasno se može vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi. a i ostali uključujući javne bilježnike. Na ovo pitanje također su svoje odgovore dali javni bilježnici te suci. Najmanji iznos je po prirodi stvari logičan s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu niže vrijednosti u odnosu na nekretnine. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga što je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. 348/1. Pitanje je bilo upućeno javnim bilježnicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. Slika 13. tj. raspolaže li neizbrisanom hipotekom?13 Koristi li se vlasnik pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14 Slika 12. 347/2.

S obzirom da je dotični odgovor u manjini nije od posebne važnosti. Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku. ZV 19 Čl.19 Također razlog zašto se ne ugovara jest što se ta hipoteka može ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. 348/2. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uopće više ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama. budući da sve ovisi o odnosu iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati određenu tražbinu. ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljišnu knjigu. a navedena grupa ispitanika su bili suci. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana založna prava u svoju korist. Pogledom na grafikon može se primijetiti kako većina ugovara navedenu obvezu. Ugovara li se obveza brisanja založnog prava iz zemljišne knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljišnu knjigu? Slika 14. 16 Čl. Neki ispitanici u svojim obrazloženjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza. premda vrlo vjerojatno nije učestalo. Neki od razloga zašto se uopće ni ne ugovara obveza brisanja jest mogućnost upisa hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu stare hipoteke. 347/3. iako primjećuju da odredba često nedostaje. Međutim. te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljišne knjige. odnosno slučaj kada više nekretnina zajednički osigurava određenu tražbinu?16 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzaložnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama budući da se sklapa i na založnopravnom osiguranju. U pravilu nemaju saznanja suci budući da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uopće više ne sastavljaju. ZV . 315/2. Četiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja. ZV 18 Čl. Odgovori koje su dali suci i javni bilježnici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. 298/3.18 jer se obveza brisanja založnog prava ne može upisati istovremeno s uknjižbom tog založnog prava nego tek naknadno nakon što je založno pravo već upisano u zemljišnu knjigu. a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabilježbe. bitno je spomenuti kako takvih slučajeva nema puno. dok negativno odgovara na upis takve zabilježbe u zemljišne knjige. Ovakav odgovor upućuje na zaključak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje tražbine osiguravaju s više nekretnina što povećava vjerojatnost kako će svoju tražbinu po dospijeću moći uredno i po svom izboru namiriti. Zaključak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako ugovaranja podzaložnog prava ima. ZV 17 Čl. Odgovori ne upućuju niti na jedan konkretan zaključak. Ugovara li se simultana hipoteka. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes).JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 25 kako ili ‘nema saznanja’ ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. Koristi li se založni vjerovnik pravom na osnivanje podzaložnog prava na nekretnini?17 Slika 16. Slika 15.

Konkretno je ukupno ovakvih slučajeva bilo dva do tri što znači da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. Treća banka navodi kako je to iznimka. ali kada to čine sve ovisi o prvoj tražbini. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima te bankama budući da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju založnog prava na javnoj dražbi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci. dok je u više navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja tražbina ne ugovaraju. dosta je dug. a pristaje se na navedeni upis u slučaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. Tako spominju slučaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Koliko ste dosad puta u založnom ugovoru ovjeravali samo potpis založnog dužnika radi osnivanja dobrovoljnog založnog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su isključivo banke budući da o njima ovisi na koji će način sporazum o osiguranju tražbine biti potvrđen. te se postigne dogovor između vjerovnika i dužnika koji će od vjerovnika biti upisan sa založnim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine. ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskočila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu između njenih dviju tražbina. Jedna velika domaća banka navodi načelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to dopušta s obzirom na zaduženost i stanje otplaćenosti ranije uknjiženih tražbina. Svoje odgovore banke obrazlažu na primjerima. Četvrta banka spominje kao razloge slučajeve ako je založno pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda služi kao dodatno osiguranje provođenje založnog prava i na drugoj nekretnini koja nije opterećena založnim pravom u korist drugih vjerovnika. 20 Čl. Ako je založni vjerovnik. tada se to založno pravo ne briše nego se u zemljišnu knjigu upisuju i ostala založna prava. . Kao što se iz grafikona može primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj dražbi putem suda traje preko godinu dana. Pitanje se odnosi isključivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoće li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. Drugi slučaj jest kada više vjerovnika financira istog dužnika. imaju višestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. koji ponekad traje i preko dvije godine. 46. Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod založnog prava na nekretnini? Slika 17. što znači da bi se trebalo doći do određenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao. Iz svega navedenog može se zaključiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka. za kojeg je dogovoreno da će biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu. ili slučaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos tražbina koje su osigurane založnim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 26 Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod založnog prava?20 Slika 18. a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda između založnih vjerovnika i dužnika te se podnosi sudu na provedbu. odnosno banke. ZZK Slika 19. kako su objasnili suci. već ishodio upis u zemljišnoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu.

21 čl. u slučaju da je rade. da više vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg opterećenja nekretnine. što se može zaključiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora. 34/4. fiduciju po Ovršnom zakonu budući da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis. kako same navode. pitanju. ali u slučaju da dužnik želi dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost. banke idu na ovršnu ispravu te se isključivo radi solemnizacija.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 27 Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne bilježnike kao osobe ovlaštene da provode izvansudsko namirenje. Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima.2. pošto se radi o fiduciji. bankama te sucima. ZV 22 čl. Kao što se iz grafikona može vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je više puta pri sklapanju založnog ugovora ovjeravala samo potpis založnog dužnika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. 3. Slika 21. Suci su općenito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotični institut u praksi ne ugovara kod njih. Sudeći prema rezultatima ovisi od slučaja do slučaja hoće li se više vjerovnika uspjeti namiriti. Javni bilježnici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. javnim bilježnicima.i OZ . 274. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje više vjerovnika nije poznato što upućuje na zaključak. Uspijeva li se vjerovnik najčešće u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja? Slika 22. Banke se očituju kako uglavnom koriste. Prema dobivenim rezultatima teško je navesti jednostrani zaključak.3. Zanimljivo je spomenuti obrazloženje koje navodi kako najčešće takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se dužniku odnosno založnom dužniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili opterećenja predmetnom nekretninom dok traje tražbina banke. PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo slučajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje. što bi u konkretnom slučaju značilo da hipotekarni vjerovnik nema mogućnost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih tražbina. Prema prikazu grafikona može se protumačiti kako se zabranu opterećenja nekretnine hipotekom kod fiducije u većini slučajeva ugovara. što je vidljivo iz odgovora u 25. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga. Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasništva radi osiguranja zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine?22 Slika 20. Jedno od obrazloženja odgovora u kojem se ugovara zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine jest što banka u tom slučaju ima donekle mogućnost kontrole kod pokretanja ovrhe.

odnos aktive i pasive. Ovršnog zakona. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom želi potaknuti dužnika da eventualno u kraćem budućem vremenskom periodu vrati dug.f Ovršnog zakona jer im nije cilj steći nekretninu nego dobiti određeni novčani iznos. 277. 274. odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. Iz priloženog grafikona očito je kako se uglavak o načinu korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara. Koji je najčešći način namirenja prijenosa vlasništva nekretnine radi osiguranja? 25 Čl. pokretnina. odnosno zahtijevalo bi se dodatno provođenje postupka predaje u posjed radi prodaje. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje založni dužnik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban. 23 Čl. bilo bi teško prodati nekretninu. 277. 274. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva?24 Slika 25. traže primjenu čl. U slučaju da navedene klauzule nema u ugovoru. njima nije u prvenstvenom interesu steći vlasništvo nekretnine budući da su oni prije svega kreditna institucija. Prema tome čini se kako je to lakši put ako dođe do prodaje nekretnine po čl. 274. pravo pozivanja dužnika da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika?25 Slika 23. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja. Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost. Na ovo pitanje odgovarali su isključivo javni bilježnici te su kao što se može vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno. mora biti usklađen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke. OZ Slika 24. Oni koji se možda nadaju da će na ime namirenja tražbine steći vlasništvo nekretnine.f Ovršnog zakona jer je istu nekretninu lakše prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje. te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina. 274. Banke uglavnom traže prodaju po čl. tj. tj.e OZ 24 Čl.h OZ . Ako se tražbina u roku ne podmiri vjerovniku ništa drugo ne preostaje nego se pokušati namiriti iz predmeta osiguranja. Iz grafikona se može iščitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara. Bez obzira što se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne bilježnike u razgovoru sa bankama došao sam do još jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste. Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. Međutim. Gospodarsko iskorištavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u slučaju da se preuzume iskorištavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost. raznih udjela).JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 28 Ugovara li se u principu način korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasništva radi osiguranja?23 Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. Ukoliko se dužnik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogućnost da uzme nekretninu za iznos neispunjene tražbine.

Neki javni bilježnici najčešće provode javnobilježničku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budući da su banke vjerovnici. Ponuđeni odgovor ‘do mjesec dana’ nije nitko odabrao što implicite upućuje na zaključak kako je to prekratak rok za prodaju. Neki od ispitanika nemaju saznanja što također upućuje na činjenicu da se prijenos vlasništva radi osiguranja ili ne ugovara ili dužnici uredno ispunjavaju tražbine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi. Jedini razlog koji se nameće za takav čin jest da vjerovnik ne želi postupak dodatno odužiti jer će mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa.c OZ 28 Čl. najčešće pojaviti na drugoj javnoj dražbi jer se nekretnina na toj dražbi ne smije prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Stoga će se većina kupaca. ali bi po logici stvari vjerovnici što je moguće više puta trebali pokušati prodati nekretninu prije nego se odluče na stjecanje punopravnog vlasništva.28 Odgovor ‘dosta duže’ ponudio je samo jedan ispitanik iz čega proizlazi da ni navedeni slučaj nije pravilo. bitno je spomenuti kako će tom prilikom stjecanja punopravnog vlasništva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja što mu također povećava troškove. Odgovore su dali isključivo javni bilježnici. OZ . ako ih ima. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik češće pristaje postati punopravni vlasnik. 97/3. 277/7.26 Bitno je spomenuti kako slučajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. one koji se namiruju. bez troškova javnog bilježnika te drugih troškova. osim jednog koji je odgovorio da nema podataka. Sudeći prema grafikonu teško je dati konkretan zaključak. te banke. Kao obrazloženje navode da dužnik u pravilu kroz to vrijeme pokušava povoljnije prodati predmet osiguranja. one koji su ovlašteni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem. vratiti dug ili postići sporazum s vjerovnikom.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 29 pravom. odgovorili su potvrdno da se dužnik koristi navedenim 26 Čl. OZ 27 Čl. Koristi li dužnik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja služi kao osiguranje određene tražbine kod instituta prijenosa vlasništva radi osiguranja?27 Slika 28. 277. Pitanje se odnosi na javne bilježnike. Pitanje se odnosi isključivo na javne bilježnike. ‘Do dva mjeseca’ odgovorio je jedan ispitanik što znači da ima slučajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj dražbi izvansudskim putem može obaviti. ali se čini kako to nije pravilo. Vrijeme između dviju javnih dražbi prema odredbama Ovršnog zakona ne smije biti kraće od trideset dana. Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budući da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj dražbi gdje se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Svi javni bilježnici. odnosno vjerovnike. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasništva radi osiguranja na javnoj dražbi izvansudskim putem odnosno putem javnog bilježnika? Slika 26. Međutim. Slika 27. Prema svemu sudeći vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog bilježnika na jvnoj dražbi u pravilu jest ‘do tri mjeseca’. već više iznimka.

može se sa sigurnošću zaključiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o načinu korištenja nekretnine kod fiducije. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljišne knjige koje provodi zemljišnoknjižni sud. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka. Prijenos vlasništva na nekretnini radi osiguranja pruža vjerovniku ugovaranje ograničenja da istu nekretninu fiducijant dalje opterećuje hipotekom. dok najviši iznosi sežu najčešće do 135. upisana na prvom i trećem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu. Izvršna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju tražbina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Založno pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljišne knjige a ne prestankom tražbine. Stoga postoji mogućnost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko određenog prava na korištenje nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja određene tražbine. Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama može se odvijati na dva načina.000. Najčešće se radi o slučajevima u kojima ista banka. koji je proizašao iz odgovora svih ispitanika. onda je prilično jasno kako se radi o osiguranjima koja u značajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina. Banke prodaju novac i zarađuju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u slučaju da će se morati prije dospijeća namiriti neće imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja tražbine do dana dospijeća. u protuvrijednosti kuna. Sljedeće što se može konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka tražbina nesumnjivo više solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji troškovi. premda ne učestalo. Stoga se čini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz.00 (deset tisuća) EUR. Kada minimalna vrijednost tražbine koja se osigurava iznosi 10.66% (osamdeset šest zarez šezdeset šest posto) upotrebe založnog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja. želi promjenom prvenstvenog reda preskočiti drugog vjerovnika čija je osigurana tražbina upisana između navedene dvije tražbine banke koja želi promjenu prvenstvenog reda. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u slučaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu tražbinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. U sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja tražbine često se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje opterećenje hipotekom iste nekretnine. što potvrđuje činjenica ovisnosti od slučaja do slučaja kada se više vjerovnika uspije u cijelosti namiriti. Prvi takav zaključak jest da se institut založnog prava na nekretninama upotrebljava mnogo više nego fiducija. no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja založnog prava pošto tražbina prestane. a razlog tome jest što banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. jer ako budu drugi ili treći teže će se uspjeti namiriti. Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona već radnja koju banke ugovaraju. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doći na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se što bolje osigurali. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i više od dvije godine. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljišne knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljišnoknjižni sud. Mogućnost ubrzanja navedenog postupka možda će opravdati javnoovršiteljska služba čije je formiranje još u tijeku. . Založni dužnik ili treći koji je založio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Obveza brisanja se u većini slučajeva ugovara dok se zabilježba te obveze u zemljišnim knjigama u pravilu ne upisuje. jer se skraćuje vrijeme kojim bi založni vjerovnik morao tražiti izjavu založnog dužnika ili trećeg o tome da se na temelju navedenih akata može radi ostvarenja dužne činidbe. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja koje se odnosi na založno pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zaključaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost. Isključiva ovjera potpisa dužnika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakšavanje budućih radnji koje odugovlače postupak.00 (sto trideset pet tisuća) EUR. u protuvrijednosti kuna. Prema tome. U slučaju da dužnik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. dok ovo pravilo možda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta. stoga se banke u pravilu odlučuju na sklapanje javnobilježničkog akta ili solemnizaciju privatne isprave. Prijenos vlasništva radi osiguranja ne uključuje prava kojima raspolaže punopravni vlasnik sa svojom stvari.000. neposredno provesti prisilna ovrha. Prodaja nekretnine koja je osigurana založnim pravom prodaje se putem suda na javnoj dražbi. Može se konstatrati da se javnobilježnički put isključivo koristi jer se pokazao brži kada je riječ o velikim gradovima gdje je pravni promet veći a i opterećenost sudova je veća. Međutim. Razlog tome je funkcionalno-racionalan.3. te stoga smatram da se trebaju tražiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. javnobilježničkim i sudskim. bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo korištenja na nekretnini čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja jer im to povećava opseg odgovornosti što ih dodatno opterećuje. Založni dužnik ovaj postupak može ishoditi putem suda. nakon dospjelosti obveze. Iznosi tražbina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izražena su u nemalim iznosima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 30 3. Bankama kao vjerovnicima u najvećem je interesu da namire svoje tražbine iz vrijednosti zaloga u slučaju da dužnik nije po dospijeću ispunio svoju obvezu prema njima. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86.

učincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loše strane pojedinog instituta. odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. Pri tome su mu izrazito važni brzina. godine. čime bi se znatno poboljšao ne samo položaj vjerovnika već i dužnika. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju dužniku je omogućeno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja što on u pravilu i čini ukoliko se traži namirenje iz njegove nekretnine. siječnja 2012. 274. Slijedom navedenog može se zaključiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji moguće promjene u zakonodavstvu. Jedan je način prema čl.) 31 Vidi opširnije Mihelčić. 277.g a drugi po čl. te pokazala da je hipoteka daleko korišteniji institut od fiducije. odnosno u međuvremenu vratiti dug. OZ. Istraživanje o primjeni. OZ. Gabrijela. OZ (NN.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji. na što kao krajnju opciju upućuje čl.3. u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom. Razlog njegovog postupanja jest u tome što ima mogućnost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja tražbina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora. Novi Ovršni zakon29 u pogledu uređenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio značajne izmjene. Naime. 139/10. troškovi i efikasnost kojim će se provesti postupak prodaje 29 NN. Vjerovnik se najčešće koristi prodajom prema čl. a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predviđeno je tek 1. 139/10. kojeg prava određenih ovlaštenika ostaju tek ‘mrtvo slovo’ zakona budući da nema njihove primjene. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakšanost puta kojim se traži prodaja nekretnine. „Postupci osiguranja prema novom Ovršnom zakonu“. br. postavlja se pitanje zašto je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i stručne rasprave. 3. kako su banke najčešće vjerovnici. ili postići neki drugi sporazum s vjerovnikom. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne može zamisliti svoj pogled prema boljoj budućnosti. Sporost zemljišnoknjižnog postupka jedan je od razloga zbog .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 31 Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju tražbina na nekretninama. Instrumenti kojima se brže i lakše dolazi do novih vrijednosti jest posuđivanje novčanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija. OZ. 2011. 277. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ići u pravcu neposrednog ubrzanja postupka što bi posredno dovelo do veće efikasnosti te smanjenja troškova. 274. no ono što je važno spomenuti. SAŽETAK Glavna orijentacija tržišnog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti. Bez odgovora iz prakse teško je reći kojem bi se institutu dala prednost. Prema tome provedeno emprijisko istraživanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina već javnobilježnički ured.f i 274. 274. Praksa također pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko učestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobilježničkog akta. praksa je odgovorila. U slučaju namirenja tražbine iz vrijednosti nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogućnost prodavati nekretninu na dva načina. 340. budući da je u području dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provođenje ovrhe sudu i javnim bilježnicima a nije delegirao određene ovlasti javnim ovršiteljima. br.1.30 Najveća novina koju novi OZ donosi jest uvođenje javnoovršiteljske službe kao glavnog generatora ubrzanja ovršnog postupka. zakonodavac je očito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poželjno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovršitelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budući da je javnoovršiteljska služba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. odnosno u navedenom području nije došlo do izmjena. Kako bi bile sigurne da će njihov novac biti uredno vraćen banke traže određena sredstva osiguranja a među njima posebnu važnost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti. no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasništva već predmetnu nekretninu koja osigurava određenu tražbinu prodaje putem javnog bilježnika na javnoj dražbi. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. Instituti založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja nasljeđe su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. te samim time nema mogućnosti da se određena prava kojima ovlaštenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji će biti od koristi istima. 30 Čl. Međutim. Novo ovršno pravo – provedba u praksi. u: Skupina autora. 277. te jer mu je. To su ubrzanje zemljišnoknjižnog postupka i ovršnog postupka namirenja. Jednako tako može se reći kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dužnik da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika odnosno čl. Zagreb. Svaki od navedenih instituta pruža u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. U slučajevima kada dužnik ne može po dospijeću ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora tražiti adekvatan način kojim će iz predmeta osiguranja namiriti svoju tražbinu.f i čl. Iz svega prikaznog čini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljišnoknjižni postupak budući da on neposredno utječe na primjenu određenih odredaba. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novčana sredstva su najčešće založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine uređeni u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu.

Istraživanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o troškovima. založno pravo. prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine. Dobiveni rezultati mogli bi pripomoći zakonodavcu pri sljedećim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje uređenje. te o razlozima veće upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. Ključne riječi: nekretnina. provedbi. brzini. Ovršni zakon .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 32 predmeta osiguranja te namirenja njegove tražbine. efikasnosti. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska. Provedbom empirijskog istraživanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni bilježnici. Time se postavlja pitanje pruža li trenutno zakonsko uređenje najbolje rješenje ili postoje bolja rješenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susreće. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. suci i banke) dobiveni su pokazatelji koji upućuju na određene probleme u praksi.

Primjerice.. Tako značajan broj brakova s međunarodnim elementom te registriranih partnerstva s međunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu naći. smrt jednoga od supružnika. uspostavljanje pravila tržišnog natjecanja. 9. tzv. 88. s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost. podijeljene i komplementarne ovlasti. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes“ and the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. a koja se nameću pri reguliranju predmetnog područja. Prema važećim podacima. Takav prostor moguće je osigurati jedino ako on bude popraćen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao što su spor birokratski aparat. zajednička trgovinska politika te. podijeljene ovlasti su regulirane člankom 4. s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava bračnih drugova te registriranih partnerstva. vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. a. 2012. u određenim slučajevima. ali europski zakonodavac još uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi riješio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini. Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4. 88. zaštita morskih bioloških resursa. . Nadalje. dolazi se do zaključka da Europska unija nema isključive ovlasti uređivati materiju obiteljskog prava.3.2010 6 OJ C 83/01. Uređivanjem 1 Herr and Madame.000 registriranih partnerstava3. poništaj braka. listopada 2011. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava. monetarna politika. jasnoća i sigurnost. različitost.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 33 Iva Kemec. razvod braka. st. broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. prema recentnim istraživanjima. 3.000 od ukupno 211. ovlasti Europske unije su po prvi put doživjele podjelu na isključive. Člankom 3. nesigurnost. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI Brakovi s međunarodnim elementom. a za koje moraju biti izričito ovlaštene Osnivačkim ugovorima7. Unija se obvezala osigurati svojim državljanima područje slobode. nepredvidivost. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogućnost različitih rješidbi primjenom često suštinski različitih rješenja nacionalnih zakonodavstava. sklapanje međunarodnih ugovora. kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. Primjerice. Registrirano partnerstvo s međunarodnim elementom u Europi broji 41. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim. a to su: carinska unija. sigurnosti i pravde.economist. Uzimajući u obzir navedeno. sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje određenog područja. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije poznat oblik udruživanja partnera. javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini 1. 2. str. nakon Lisabonskog ugovora5.com. dostupno na www. u Europi postoji 16 milijuna brakova s međunarodnim elementom2. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uopće ovlašten regulirati materiju obiteljskog prava. Tako su isključive ovlasti nabrojane taksativno u čl. kao što su Švicarska i Cipar. sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. Señor and Mrs. u vrijeme izrade ovog rada. gdje je čak kod polovine sklopljenih brakova prisutan međunarodni element. 3 Idem. 2. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. Naime. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. naravno uz 5 Official Journal C 83 of 30. od 12. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. Consolidated version of the Treaty on European Union. 4 OJ C 83/01. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6. kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju područja slobode. zadnji posjet 6. U daljnjem tekstu bit će riječi o dosadašnjim postignućima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka. registrirano partnerstvo. imaju izrazito velik broj takvih brakova. str. Manje zemlje. procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. godine. unutar kojih države članice imaju isključivu nadležnost. istoga ugovora. prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1.

com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates. odnosno navedena odredba Osnivačkog ugovora daje tijelima Europske unije izričitu ovlast koja. Ivan Šimović. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. Što se tiče mjerodavnog prava. the following view can be taken. 3. Zagreb. štoviše. prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijeće ovlašteno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava. koju su potpisale Francuska. kako je već rečeno. nego i regulatori drugih grana prava. the European Court of Justice has. 18. Potvrda takva stava nalazi se u tome da države članice mogu znatno bolje regulirati kulturološke različitosti koje se javljaju u državama članicama. izrazito skromnog sadržaja (svega 15 članaka). UNIFIKACIJA I USKLAĐIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA Cilj unifikacije i usklađivanja obiteljskog prava je ujednačavanje odredaba obiteljskog prava. prema: Boele-Woelki. 2010.“ Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May. nonetheless.. Zaključno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suočeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom. dostupno na <www. dok druge ne priznaju itd. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretičari dolaze do različitih zaključaka. Naime. dostupno na <www. iako različiti u pristupu. Ta konvencija. Nadalje. odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. 15.become a cross-border relationship. Stoga je Haška konferencija 1978. dostupno na <www. but where the applicable law is based on the habitual residence in question. (T. daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat će koji stav će zaživjeti. dok s druge strane. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position. Na taj se način smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama međunarodnoga privatnog prava. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. Luksemburg te Nizozemska. 6-7. petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters. godine donijela novu konvenciju. Člankom 81. prosinca 2011. bila je aktualna još u vrijeme Haške konferencije 1905. str.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 34 ograničenja načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. lipnja 2011. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini država članica ne mogu postići zadovoljavajući učinci postavljeni u Osnivačkim ugovorima. jednoglasno. predstavlja podijeljenu ovlast između država članica i Europske unije. načelom supsidijarnosti te načelom proporcionalnosti. Ćapeta i S. (npr.. hcch. str. entry into force 1.). Teoretičari. The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Utrecht law review. budući da usklađivanjem. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically . U svakom slučaju.-24.-20. ratificirana je u samo nekoliko država te nije postigla značajnije rezultate. a što po njemu nije zadovoljeno jer države članice mogu ostvariti višu razinu pravne zaštite u području materijalnog prava od tijela EU-a.net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes. koje moraju biti kumulativno ispunjene. dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe. September 1992. takvo uređenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer države članice nisu/ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve propisane Osnivačkim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (načelo supsidijarnosti). According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe“. niti je svi narodi razumijevaju na isti način. Zagreb. can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable. Poštivanje načela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke učinkovitosti. godine. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma. Narodne novine. a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivačkim ugovorima. a u tom slučaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u slučaju ako je zadovoljeno načelo supsidijarnosti i načelo proporcionalnosti. ako se odredbe Osnivačkih ugovora protumače na nešto širi način. te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (načelo proporcionalnosti). dostupno na SSRN: www. str. s jedne strane pojedini teoretičari tumače da bez izričitih ovlasti u Osnivačkim ugovorima.hcch. held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause.ssrn.: The principles of European family law: its aims and prospects. the freedom of establishment as well as the freedom to provide services. vol. Prema načelu prenesenih ovlasti Unija će djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele države članice u Osnivačkim ugovorima.. definicija braka nije u svim zemljama ista. Načelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadržaj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijeći granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivačkim ugovorima. 162. neke države članice priznaju istospolne brakove. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. često dolaze do zaključka da je materijalni dio određene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu.utrechtlawreview.K. Iz navedenoga članka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo. dok pretpostavka učinkovitosti traži da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini država članica..org> 11 „Merely because the European Union does not have the express com- ovlaštena uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava. UFEU-a ovlašćuje se Vijeće na donošenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. upravo Haška konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted. iako do danas u tim državama ona nije stupila na snagu. pravni teoretičari kao što su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak 8 Europska unija je ograničena u svome djelovanju načelom prenesenih ovlasti. europski zakonodavac ne nože regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9. for instance. Drugim riječima. str. Drugim riječima. kako međusobno tako i prema trećima12.). Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne može biti nadležna uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga što u tom području postoji podijeljena ovlast između država članica i EU-a. It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union. prosinac 2011. 21.net> . Zagreb. Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haška konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja uređuju utjecaj braka na prava i dužnosti bračnih drugova. str. 10 „Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications. which. a koje mjere Vijeće donosi u posebnom zakonodavnom postupku. In a number of cases involving these matters. Hašku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu bračne imovine13 (u daljnjem tekstu: Haška konvencija). nego da se on uređuje na razini Europske unije. 9 Ivan Šimović. Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications. a posebice unifikacijom dolazi do ujednačavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava. issuse (December) 2005. dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije. Rodin: Osnove prava Europske unije..

. p. uključujući Brisel II. iz obrazloženja navedenih programa stoji kako istraživanja20 pokazuju da je sve veći broj „parova s međunarodnim elementom“. Europska komisija je u ožujku 2011.2012. Freedom and Security of the European Commission.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012. kao jedan od većih problema također se navode i visoki trošak kojima su takvi parovi izloženi21. Ukoliko se Europski parlament složi s nacrtom odluke.2003.uu. repealing Regulation (EC) No 1347/2000.3. Sukladno tome. ocijenjeno je da prebivalište kao poveznica upućuje na pravo za koje je „prirodnije“ da regulira analiziranu situaciju.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the “Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements”.2005. dostupno na < http://eur-lex. p. s objašnjenjem kako je bit poveznice da pronađe najbližu vezu između konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava.pdf> 18 OJ L 12. UFEU-a. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15. dostupno na < http://eur-lex. bis Uredba)26 te Rim III. listopada 2003. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela značajne novine. 23. Iako je prema mišljenju nekih teoretičara17 Haška konvencija neuspješna. mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II. Drugim riječima. Te uredbe pravnu osnovu nalaze u čl. bez obzira je li izbor izvršen prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka.europa. bis Uredbu od 27. pitanje utvrđivanja bračne imovine takvih parova itd. Naime. OJ L 338. godine Bečkim akcijskim planom18 poziva na uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova. applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25. nego partneri samo .). (u daljnjem tekstu Brisel II. Prije sklapanja braka bračni drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. Nadalje. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction. uz uređenje imovinskopravnih posljedica u slučaju razlaza nevjenčanih parova. a na taj način će osigurati slobodu kretanja kapitala.europa. priznanja i ovrhe u bračnim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi. pri čemu postoje neke bitne razlike. priznanja i ovrhe odluka u slučaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda. Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se uređuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava. jednoglasno. zatim smrti jednoga od supružnika. dostupno na < http://igitur-archive. određuje mjerodavno pravo u slučaju razvoda i pravne odvojenosti28. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas više naklonjen. u kojem slučaju Vijeće donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku. a koji se razlikuje od razvoda braka po tome što ne dolazi formalno do razvoda. odnosno kako ostvariti ravnotežu između njih. International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices. 15. Haške konvencije 15 Članak 6. to će u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadašnjim prijedlozima Europske komisije te postojećim rješenjima Haške konvencije. commissioned by Directorate-General Justice. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments. ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od supružnika ima prebivalište nakon braka14. Prijedlog uredbe o nadležnosti. prosinca 2010. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. dok Rim III.)27. UREDBA I. Haške konvencije 17 K.1. Europska komisija je dužna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25.eu/ LexUriServ/LexUriServ. od 20. U vrijeme pisanja ovog rada još uvijek se čeka prvo čitanje Europskog parlamenta. dostupno na < http://eur-lex.1.library. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu.). a kasnije Haškim te Stockholmskim programima19 uređenje takvih odnosa postavlja kao prioritet. uslijed čega se postavljaju pitanja nadležnosti.12. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu bračne imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I. Osim toga. ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije.7. Brisel II. Iz citiranih članka vidljivo je kako je već tada postojalo pitanje je li poveznica državljanstvo ili poveznica prebivalište bolje rješenje.do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> je zbog izraženije mobilnosti njezinih državljana. 19 OJ L 53. bis uredbom uređuje se područje nadležnosti. europa.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 35 bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja. 27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. Mjerodavno pravo. Haške konvencije 16 Članak 3. Prijedlog uredbe o nadležnosti.1. 81. (u daljnjem tekstu: Rim III. 4. odnosno glasanje o „nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke)“. godine uputila Vijeću ministara dva prijedloga uredbi: 1.eu/LexUriServ/LexUriServ. Takav usuglašeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeću ministara. 3. kojim se ovlašćuje Vijeće na donošenje mjera. koji zajedno predstavljaju osnovni raison d’être Europske unije. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ograničen na: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava. koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein.2001. 20 Eurostat. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25. mjerodavnog prava.7. primjenjuje se na cjelokupnu imovinu bračnih drugova16. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. Europska unija još 1998. odnosno daje prednost prebivalištu prije negoli državljanstvu.eu> 25 čl. europski zakonodavac 22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction.2012. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo područ14 Članak 3. 2. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility.

U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I.. They then decide to go and live in Hungary. 20. anglosaksonski „trust“ nije poznat u državama kontinentalno-europskoga pravnog kruga. Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid. Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju. kako bi se omogućilo supružnicima koji su stekli određena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim državama članicama. dao je europski zakonodavac uredbama I. gdje još uvijek svaka pojedina država članica zadržava isključivo pravo regulacije tog područja. str. obveze uzdržavanja. According to the Hungarian conflict-of-law rule. bilješka 22. a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. 1. c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. odnosno buduće bračne drugove. Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija neće zadirati u materijalno obiteljsko pravo. kada se odlučuje o bračnoj imovini. isključena su i sljedeća pitanja: poslovna sposobnost supružnika. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I. the European economic and social committee and the Committee of the regions. the Council. osigurat će priznanje takvih prava. te o stvaranju europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29. iz primjene Uredbe I. 32 Commission’s communication COM(2011)125 final 33 čl. Uredba I. ako suprug koji ima mađarsko državljanstvo. te na taj način oštetiti drugog supružnika31. nakon razvoda braka ili smrti jednoga od supružnika. on bi se mogao požuriti i podnijeti zahtjev za razvod pred mađarskim sudom (tzv. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38. također država članica neće biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. After two years in Hungary the marriage breaks up.. valjanosti te priznanja braka. primjenjuju se na režim bračne imovine33. i II. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izričito uključio u polje primjene situacije koje uključuju sukob prava. the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). 30 COM(2011) 125. a) Područje primjene Uredbe I.1. prema sadašnjim pravilima supružnik koji je bolje informiran može iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom čije pravo njemu ide više u korist. nego se primjenjuju i na unutarnje situacije. kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima bračnih drugova. stvarna prava („rights in rem“) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. Iz toga proizlazi da će oni koji budu primjenjivali Uredbu I. 6-16) 37 Ibid. primjenjuje samo na „parove s međunarodnim elementom“. a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti. donošenjem Uredbe o nadležnosti. .(3) Uredba I. 35 čl. gdje je njemačko pravo mjerodavno.148. koji su državljani različitih država članica (slučajevima s međunarodnim elementom). Spomenuto rješenje zahtijeva iznimnu stručnost sudaca odnosno tijela koja odlučuju u ovakvim situacijama. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava. U pitanjima bračne imovine Uredba I. isključena i ocjena prava na stvarima („rights in rem“) te se ta materija i dalje ostavlja državama članicama da je urede. priznanju i ovrsi odluka te prihvaćanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 36 uredio je i područje nasljednog prava.. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova te žive odvojenim životima te ugovorom ili odlukom suda uređuju način života. a to su: a) nadležnost suda. ‘rush to court’).2. što znači da se primjenjuje kako na bračne drugove različitog spola tako i na bračne drugove istoga spola32. trgovačka društva koja su osnovali supružnici. 36 čl. Naime. 1. however. p. jer bi se time moglo dirati u stečena prava određenih subjekata. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rješenja. kao spolno neutralnu. morati poznavati i strano pravo kako bi mogli naći zamjenu za određene institute u nacionalnom zakonodavstvu. Uredba I. Europska komisija tumači Uredbu I. a koji kasnije može postati podloga za donošenje odluke o razvodu braka. Međutim. b) mjerodavno pravo.2008. mjerodavnom pravu. sudac će morati pronaći najbližu vezu između „trust“ i određenoga njemačkog instituta. Također. 34 Ibid. Stoga. 4. budući da nigdje nije izričito propisano da se Uredba I.. 1.30“ Postavlja se pitanje koji sud će biti nadležan u konkretnom slučaju? Je li grčki ili mađarski sud nadležan rješavati imovinskopravna pitanja. U svakom slučaju ostaje nam da pričekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I. 1. Međutim. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najbližeg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u državi članici. neće odnositi na uređivanje pitanja prava na stvarima. Sljedeći primjer ilustrira problem koji se često javlja: „A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. 4. nasljedna prava živućega bračnog druga. darovanje među supružnicima. it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce). gdje se priznanje traži. ove uredbe ne daju nam odgovor. ne primjenjuje se samo na bračne drugove. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece. U navedenom slučaju. a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje. Uredba I. Npr.2011. 38 Ibid. Stoga. carinu te administra- tivne stvari34. Communication from the Commission to the European parliament. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177. podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja međunarodnog privatnog prava. 29 OJ C 44. nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najviše odgovarao. već u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I. a ne primjenjuju se na poreze. pp. Amendment 5 i 63.(1) Uredba I.7.. odnosno utvrđivati bračnu stečevinu. isključeno i pitanje postojanja. smatra da će mu više koristiti mađarsko pravo kao mjerodavno. Odgovor na analizirana pitanja.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 37

bračnih drugova u odnosu na treće39. Nadalje, definiran je i bračni ugovor kao ugovor kojim bračni drugovi ili budući bračni drugovi40 uređuju imovinskopravne odnose između sebe te u odnosu na treće. Osim toga, u nacrtu izvještaja dana je i definicija „suda“ koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano šire značenje, uzimajući u obzir različite modele rješavanja imovinskopravnih pitanja u državama članicama. U nekim državama članicama sudovi nisu jedina tijela nadležna za rješavanje imovinskopravnih pitanja bračnih drugova, nego su to i javni bilježnici, čija nadležnost se s vremenom širi u sve većem broju država članica i na rješavanje sporazumnih razvoda brakova, rješavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje bračnih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaća sudska tijela te sva druga tijela i pravne stručnjake koji su nadležni u rješavanju imovinskopravnih pitanja bračnih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadležnosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na saslušanje te čije su odluke podložne pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju sličnu snagu i učinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, države članice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih stručnjaka koji su nadležni odlučivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno važenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u državama članicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], što znači da danski, engleski i irski sudovi neće primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno međunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko važenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. počinje se primjenjivati godinu dana nakon što stupi na snagu (čl. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat će se na započete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zaključne sudske nagodbe te odluke donesene nakon početka primjene Uredbe I. Također, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj državi članici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moći će se tražiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadležnosti slažu s onima uređenima u poglavlju II. Uredbe I. Treće poglavlje Uredbe I. primjenjivat će se samo na supružnike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon početka primjene Uredbe I. 4.4. Nadležnost U pogledu nadležnosti jedan od ciljeva je bio omogućiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u slučaju odlučivanja o imovini bračnih drugova nakon smrti jednoga od supružnika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogućnost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini bračnih drugova. Stoga je čl. 3.
39 čl. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. bilješka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. uređeno da će sud koji odlučuje o nasljeđivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti također nadležan za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima bračnih drugova koji su u vezi s već pokrenutim ostavinskim postupkom. U slučaju razvoda braka, kako bi isti sud odlučivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima bračnih drugova, potrebno je da se bračni drugovi o tome izričito dogovore. Takav ugovor može biti zaključen bilo kada pa čak i tijekom postupka. Ako se ugovor zaključuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navođenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U slučaju da bračni drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadležnost se određuje sukladno čl. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov članka 5. glasi: „Nadležnost u drugim slučajevima“, ovaj članak obuhvaća određivanje nadležnosti u svim onim slučajevima koji nisu obuhvaćeni člankom 3. Uredbe I. (nadležnost u slučaju smrti) i čl. 4. Uredbe I. (nadležnost u slučaju razvoda braka, pravnog odvajanja i poništaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, riječ je o slučajevima utvrđivanja bračne stečevine i dr. Europska komisija je predložila slična rješenja koja sadrži i Brisel II. bis Uredba. Nadležni sud će biti sud države članice: a) zajedničkog prebivališta bračnih drugova, podredno; b) posljednjega zajedničkog prebivališta, ako jedan od bračnih drugova još uvijek živi tamo, podredno; c) tuženikova prebivališta, podredno; d) državljanstva oba bračna druga ili u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajedničkog ‘domicile’. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu ispuštena je mogućnost podnošenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogućnost da se nadležnost odredi prema tužiteljevu prebivalištu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome što je redoslijed nadležnih sudova određen na alternativan način, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogućnost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Bračni drugovi također mogu izabrati da bude nadležan sud one države čije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se može zaključiti cijelo vrijeme pa čak i za vrijeme trajanja postupka. U slučaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvještaju predlaže usklađivanje s Rimom III.46.
42 Čl. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvještaja u amandmanu 42., predloženo je da umjesto riječi “ako se bračni drugove slože“, stoji „ako su bračni drugovi izričito ugovorili nadležnost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan način koji oba bračna druga priznaju.“ 44čl. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 čl.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvještaja u amandmanu 43. dodan je poseban članak kojim se uređuje ugovor o izboru nadležnog suda, stranke mogu izabrati nadležnost suda one države čije pravo su odredile kao mjerodavno, kao što je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Međutim, dodan je stavak da takav izbor može biti učinjen najkasnije do početka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadležnost uređena je na način da u slučaju da nije ustanovljena nadležnost sukladno čl. 3., 4. i 5., nadležan će biti sud države članice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba supružnika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadležnost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na području toga suda. U svome nacrtu izvještaja Alexandra Thein predlaže da umjesto „bilo koje imovine“ stoji samo „nekretnina te registriranih pokretnina“47. Iznimno važan dio o nadležnostima uređen je člankom 6. Uredbe I. pod nazivom „forum necessitatis“, odnosno nadležnost u slučaju da sud niti jedne države članice nije nadležan po prethodnim članicama. U tom slučaju nadležan će biti sud one države članice koja ima dovoljno veze s predmetom te će taj sud suditi o bračnoj imovini, ako bi postupak bio nemoguć u drugoj državi ili se ne bi moglo razumno očekivati da se takav postupak pokrene ili završi u drugoj državi. Takva mogućnost svakako je dobra jer štiti državljane Europske unije, tako da se ne dogodi slučaj da niti jedan sud nije nadležan odlučivati o njihovu predmetu. U svakom slučaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, što je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donošenju. U pogledu rješavanja tih pitanja s međunarodnim elementom, situacija je sljedeća. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova s međunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi dužni su primjenjivati svoje nacionalno međunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom određena je opća nadležnost suda, u slučaju da tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadležnost u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova određena je čl. 59. kojim je propisano sljedeće: „U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje uređuju imovinske odnose bračnih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga međunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, uređenog poglavljem III. Uredbe I., najvažnije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, očuvana autonomija stranaka što se tiče izbora mjerodavnog prava (čl. 16.). Bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih mjerodavnih prava, a koje će se primjenjivati na njihovu bračnu imovinu: a) pravo zemlje zajedničkog prebivališta bračnih drugova ili budućih bračnih drugova, ili b) pravo zemlje čije prebivalište ima jedan od supružnika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje čije državljanstvo ima jedan od bračnih drugova ili budućih bračnih drugova u trenutku izbora51. Takvo rješenje daje bračnim drugovima mogućnost izbora mjerodavnog prava države s kojom imaju najbližu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalište ili državljanstvo države čije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba bračna druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava države mora biti i to da jedan od supružnika u trenutku izbora mora imati prebivalište u toj državi ili državljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rješenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ograničenja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave bračni ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo države zajedničkog prebivališta ili pravo prebivališta jednoga od supružnika ili pravo države čiji su državljani. Ako nakon sklapanja braka bračni drugovi promijene prebivalište i državljanstvo, u postupku razvoda odnosno odlučivanja o imovini bračnih drugova primjenjivat će se mjerodavno pravo koje uopće nije u bliskoj vezi sa supružnicima, budući da supružnici nemaju fizički više nikakve veze s državom čije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba supružnika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom međunarodnom privatnom pravu riješila na način da bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da će bračni drugovi donijeti puno promišljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su ušli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s trećima. Naime, svaki treći će razumno i očekivano pretpostaviti da kada ulazi u određene poslovne odnose s bračnim drugovima ili jednim od njih da se na bračnu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo države gdje bračni drugovi prebivaju. Međutim, kako postoji mogućnost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ograničenja, na njihove odnose se
50 Čl. 5. Rim III. 51 Čl. 16. Uredbe I. 52 čl. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

dopušta promjenu, ako dopušta. Također, dodana je mogućnost sastavljanja ugovora u elektroničnom obliku. Bračni drugovi se također mogu dogovoriti kako u slučaju da ne izaberu nadležni sud, da će biti nadležan sud države članice čije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s čl. 17. Uredbe I. 47 Ibid. bilješka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski pročišćeni tekst, u bivšoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1983. 49 Ibid. čl. 46.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 39

može primjenjivati pravo koje uopće nije u najbližoj vezi s bračnim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za poštenoga trećega. Takvo rješenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, što europski zakonodavac svakako nastoji izbjeći pa bi stoga možda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rješenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviđene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga (čime se željelo postići da bračni drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u slučaju da nacionalna zakonodavstva traže ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne traži ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema članku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 bračni ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudačku mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, no koliko je ta mreža od pomoći laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mreža pokriva prava 27 država članica, ne ažurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nečlanice EU-a nisu dostupne te su općenito podaci preteški za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi većoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se bračni drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji će im najbolje obrazložiti pravne posljedice izbora određenog prava. Budući da se nacionalna zakonodavstva država članica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam bračne imovine), možda bi bilo učinkoviti načiniti mrežu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U slučaju propuštanja bračnih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedeća rješenja. Primjenjuje se pravo države: a) prvog zajedničkog prebivališta nakon sklapanja braka, podredno; b) zajedničkog državljanstva u vrijeme braka, podredno (neće se primjenjivati ako supružnici imaju više od jednoga zajedničkog prebivališta); c) s kojim supružnici zajednički imaju najbližu vezu, uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za određivanje mjerodavnog prava je „prvo zajedničko prebivalište“. Postavljajući ovakvo rješenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajući u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 čl.17 Uredbe I.

život bračnih drugova59. Očito je da se takvim rješenjem upravo dolazi do suprotnih učinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u slučaju promjene prebivališta izvan države prvoga zajedničkog prebivališta navedena poveznica neće upućivati na pravo najbliže veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvještaja60 prednost daje „zajedničkom prebivalištu u vrijeme braka“ ili „prvom zajedničkom prebivalištu nakon sklapanja braka“. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje će se primjenjivati u slučaju da bračni drugovi tijekom braka promijene prebivalište nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivališta, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivališta. Rim III. svakako pruža jedno od boljih rješenja kada daje primat poveznici „prebivalište bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka“ podredno „posljednje zajedničko prebivalište, uz uvjet da prebivalište nije prestalo prije više od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od supružnika i dalje tamo prebiva“. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je težak zadatak – kako pronaći poveznicu koja će predstavljati najbližu vezu između konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka određuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvještaja predlaže da se zadrži uređenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budući da je riječ o izrazito kompleksnom postupku te je pokušala inkorporirati odgovarajuće odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. – Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA
Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja uređuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehnički, dvije uredbe koje uređuju istu materiju nisu bile potrebne, budući da su rješenja gotovo identična. Objema uredbama uređeni su nadležnost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o području primjene te pojedine odredbe koje se specifične za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je više političkog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno čl. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeću ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Riječ je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto značenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbračne zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno čl.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. bilješka 22., Amendment 58 61 Ibid. bilješka 22., Amendment 31.a – 31.o

rješenje. još će malo pričekati. 21. je nemogućnost izbora mjerodavnog prava. dok partneri koji ne žele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. žele neformalnu zajednicu. S prethodnim u vezi. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti traže da se pravna pozicija pojedinca. i II. Kako bi se doskočilo problemu osmišljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija. te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rješenjima na razini Europske unije. u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja. unifikacija i usklađivanje. . očuva. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. Uredba II. Europska agencija za temeljna prava zaključuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. determinirana pravima stečenima u pravnim sustavima jedne ili različitih država članica. Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbračnu zajednicu. primjerice. nalazi zadatak. Drugima riječima. Kako je izloženo. ali koji ne žele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze. eur-lex. 1/2012. Međutim. izgleda. pojedine države članice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se očekuje da se one neće pozitivno očitovati o tim prijedlozima u Vijeću ministara. predviđa kao mjerodavno pravo.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 40 3. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zaključak da će goruća pitanja europskog zakonodavstva u području obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajućem aktu. Europska unija prema UFEU-u ima izričitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava. izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u „nacrtu odluke Europskog parlamenta“ obratila je pozornost na većinu nedostataka Uredbe I. što su preduvjeti cjelovitih rješenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. odnosno različitom od mjesta zasnivanja braka i sl. Analizom Uredbe I. Povelje o ljudskim pravima)62. koje u slučaju ispunjenja životnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbračnu te izvanbračni drugovi imaju sva prava i obveze kao bračni. postoje parovi koji žele živjeti zajedno. Ta sloboda je. ZAKLJUČAK U okolnostima željenog ostvarenja četiriju sloboda Europske unije. Naime. pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. 31 May 2011. uvažavajući u svemu Lisabonskim ugovorom uređenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji. otvaranjem tržišta i migracijama državljana Europske unije uvjetovana najčešće mjestom rada. Međutim. naravno. neovisno o tome hoće li do toga doći materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni način. sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u slučaju razvoda braka ili prestanka izvanbračne zajednice i utjecaja tih pravnih činjenica na imovinu bračnih ili izvanbračnih drugova. i II. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. Naime.. dolazi se do zaključka kako o svim analiziranim pitanjima još uvijek ne može biti načelne suglasnosti jer ne postoji jasno određenje pojmova braka.europa. Europska komisija uputila je Vijeću ministara dva prijedloga o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadležnosti. Naravno. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o bračnoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadležnosti. moraju registrirati svoje partnerstvo. 20. proizvela i daljnji učinak – organizacija života u mjestu različitom od mjesta rođenja. ako žele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne žele sklopiti brak. dok za uređenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izričitih ovlasti. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. Stoga je od iznimne važnosti njihova unifikacija. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlaštena regulirati obiteljsko pravo. 6. prebivališta. mjerodavnom pravu. bračne imovine itd. dostupno na www.eu. izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine ili kraće. pred institucijama Europske unije se 62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction. ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s međunarodnim elementom. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (čl. donesene su odvojeno iz političkih razloga. Obiteljskog zakona. kao razlog isključenja mogućnosti izbora mjerodavnog prava te također ističe da takvo uređenje nije u skladu s načelom jednakosti (čl. Budući da još uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlaštena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava. Vienna. Uredbe koje u značajnijem dijelu uređuju istu materiju. Jednostavnije. Partneri. zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne važnosti u pogledu „najosjetljivije“ od svih – slobode kretanja ljudi. te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki državljanin Unije može pravodobno i na nedvosmislen način izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje će proizvesti migracija u drugu članicu Unije. državljanstva.

konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zaštiti. ali i podnošenjem brisovne tužbe. nevaljani upis. nasljeđivanjem ili na temelju zakona5. izvlaštenjem 5 Npr. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tužbe različito određeno. kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi. čime je dosadašnje pravo prestalo.. da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjižen. 3. nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slično. SADRŽAJ BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Neistinit upis može nastati na dva načina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine.. . Činjenica upisa ne čini to pravo istinitim. ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjižbu ili je stjecatelj treća osoba koja u tom slučaju ima drugačiji pravni položaj. NORMATIVNO UREĐENJE PRAVA NA BRISOVNU TUŽBU Prije stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama postupanje po brisovnoj tužbi bilo je propisano Zakonom o zemljišnim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. sada kao neistinito. KLJUČNE RIJEČI Brisovna tužba. Ove dvije vrste tužbi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i važno ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe. jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti4. UVOD Stjecanje. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima2 nisu sadržavale posebne odredbe o brisovnoj tužbi. sudac Županijskog suda u Bjelovaru Zaštita knjižnih prava od nevaljanog upisa Zaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova. Sudska zaštita prava vlasništva osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova protiv rješenja o upisu ili protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis. broj 53/91. Do povrede knjižnog prava može doći nevaljanim upisom prava vlasništva u korist druge osobe. ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi. Kada dođe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjižnog prava ima pravo tražiti sudsku zaštitu ovog svog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjižnog prava. u sudskoj praksi je zamijećeno da se ponekad ne pravi razlika između ove dvije vrste tužbi. U ovom radu osvrnut ćemo se na bitne razlike ova dva instituta za zaštitu prava vlasništva. Sudska zaštita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tužbom prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasništva prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. povjerenje u zemljišne knjige. dosjelošću 1. neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. kao Pravna pravila. broj 146-LIII iz 1930. a on to uistinu nije3 ili nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit. pa čak niti odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina i brisanju upisa u tim slučajevima. ovisno o tome radi li se o deklaratornoj.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 41 Goran Milaković. zastara. Tužbom za brisanje nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati brisanje nevaljane. aktivna legitimacija. Naime. No zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja. ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr.. ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po službenoj dužnosti. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva i rokove zastare. 3 Npr. promjena. 2. Taj postupak je specifičan u odnosu na druge sudske postupke. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi određenim pravnim promjenama. kakvo je bilo 1 Službene novine. 4.). Brisovna tužba sadržajno predstavlja zahtjev za zaštitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. a za razliku od ovih postupaka u zemljišnoknjižnom postupku donosi se rješenje o uknjižbi te se prije njegove pravomoćnosti provodi to rješenje pa dolazimo do toga da prije pravomoćnosti rješenja ono proizvodi određene pravne učinke. ali pravni poredak radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji. brisanje upisa prava vlasništva. prijenosom tereta ili njegovim brisanjem.

promjena. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlašten je podnositi tužbe u korist nasljednika. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930.6 Zaštitu toga svoga subjektivnog prava može ostvarivati i prije nego što svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUŽBAMA Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u čiju korist je upisano određeno knjižno pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjižnog prava nevaljano. lipnja 2004. na određene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat će primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. upis prava vlasništva nema konstitutivni učinak jer se vlasništvo stječe otvaranjem nasljedstva. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008. jer prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. .163/03. Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasništva nije potreban upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tužbeni zahtjev koji određuje daljnji tijek sudskog postupka i omogućuje potpunu pravnu zaštitu. kojim se traži da se naloži uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava. U određenim situacijama nositelju knjižnog prava ne mora biti poznata činjenica tko je zakonski nasljednik osobe u čiju je korist proveden nevaljani upis. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi. ali i pravilnim postavljanjem tužbenog zahtjeva nositelj knjižnog prava. tako i na pasivnoj strani može zbog smrti osobe koja je ishodila određeno knjižno pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doći do univerzalne sukcesije. Drugim dijelom zahtjeva. ako zakonom nije drukčije određeno. pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja. st.9 U pogledu zastare brisovne tužbe ta pravila su propisivala da kada se tužba za 6 Vidjeti odluku Županijskog suda u Koprivnici Gž-937/04 od 9. Prema toj odredbi nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva. njegova prava i obveze. Dvojbe u postupanju u ovakvim slučajevima polaze od primjene članka 128. tako da će pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03. Ta činjenica bitna je i za zastarne rokove kod podnošenja tih tužbi.. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje. zasnovan na tužiteljevom pravu da traži određenu promjenu. Upravo takav položaj nasljednika dovodi do zaključka da on. 2. Prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadržaj postojećih građanskopravnih odnosa. Dokazivanje ove činjenice može biti dodatno otežano i zbog toga što tužitelj u takvim parnicama nema mogućnosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj način saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjižno pravo ranijem nositelju tog prava. tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlašten i podnositi brisovnu tužbu. 8 Članak 128. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljišnoknjižni status. Zakona o vlasništvu i dr.. U takvim situacijama nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom može predložiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 42 prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe. činjenica upisa nasljednikova prava vlasništva ne utječe na njegovo pravo da podnosi brisovnu tužbu i prije toga konstitutivnog čina. U našem pravnom sustavu nasljeđivanja nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Aktivna legitimacija za podnošenje brisovne tužbe proizlazi iz sadržaja zakonske odredbe o brisovnoj tužbi. ali to ne znači i da je prestalo.7 6. a dijelom kondemnatorni učinak. Naime. pa je iz same činjenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. Tužbeni zahtjev ima dijelom konstitutivni. Dakle. Rezultati parničnog postupka radi brisanja takvog upisa određene posljedice imat će i u odnosu na daljnje stjecatelje knjižnih prava. Pitanje aktivne legitimacije za podnošenje brisovne tužbe veže se i uz određena izvanknjižna prava. stavak 2. siječnja 1997.) Iako je važeći Zakon o zemljišnim knjigama stupio na snagu 1. Svojim činjeničnim navodima i dokazima kojima se potvrđuju te činjenice. ali i biti tužen umjesto nasljednika. Za brisovnu je tužbu bitno da je došlo do promjene upisanog nositelja knjižnog prava.) 9 Odredbom članka 388. Prvi dio zahtjeva kojim se traži brisanje nevaljane uknjižbe ima konstitutivni učinak. godine. traži se kondemnatorna zaštita.8 5. koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. iz zakonskog određenja proizlazi da je nositelj knjižnog prava ovlašten na podnošenje brisovne tužbe. To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari. Dosljednim i pretjerano formalističkim pristupom može doći i do pogrešnog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom ovlašteni na podnošenje takve tužbe. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kao i što na aktivnoj strani može doći do univerzalne sukcesije. njegova prava i obveze. promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Zbog toga može biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tužbe. Dakle. uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine. određuje sadržaj zaštite svoga upisanog prava. No na njihov pravni položaj utjecat će činjenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljišne knjige i jesu li bili pošteni stjecatelji. odnosno 7. stvarnim pravima određeno je da se stjecanje. kao univerzalni pravni sljednik.

ipak postoje izuzeci od tog pravila. nepošteni stjecatelj. Kada ova pravna pravila upućuju u pogledu trajanja tužbenog prava na postojeća građanskopravna naređenja o zastari. stjecatelja u dobroj vjeri ili poštenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. ako je ta ili neka druga osoba u međuvremenu dosjelošću stekla vlasništvo te nekretnine. Tako je u odnosu na treće osobe koje su na uknjiženom pravu stekle daljnja knjižna prava u dobroj vjeri taj rok za podnošenje brisovne tužbe bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjižbu bilo zamoljeno kod zemljišnoknjižnog suda. više nije nositelj spornoga knjižnog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan. Nastupanje takvih slučajeva u ovim različitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjižnog prava dovodi do toga da nositelj knjižnog prava. OGZ-a 11 Paragraf 1478. neistinitoga. koji bi mu pristojao za priziv zbog dopuštenja te uknjižbe. a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnošenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tužba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz 10 Paragraf 1478. Brisovna tužba može se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. dok je u odnosu na treće osobe bio propisan kraći rok. stjecatelj koji nije u dobroj vjeri. nepošteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja). To će biti onda kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. Tužba za brisanje može se s uspjehom podići dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige. ako netko hoće uknjižbu o čijem je dopuštenju po propisu obaviješten osporavati kao nevaljanu i protiv trećih osoba. Prema propisima OGZ-a zastara je imala značenje gubitka samog prava koje se nije izvršavalo u zakonom ustanovljenim rokovima10. ili kad se tužba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika. Podnošenje brisovne tužbe u zakonom određenim rokovima vezano je za određene pretpostavke. Upravo radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tužba. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno založno pravo ne bi se s uspjehom mogla podići ako je založno pravo prestalo plaćanjem duga. VREMENSKO OGRANIČENJE ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Iako je brisovna tužba jedan od oblika pravne zaštite vlasnika nekretnine i kao vlasnička tužba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva. OGZ-a 9. To će biti slučaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine. onda će se o trajanju tužbenog prava prosuđivati prema postojećim građanskopravnim odredbama o zastari. odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bile u dobroj vjeri ili ne. pravo na podnošenje tužbe. ako zakonom nije drukčije određeno. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utječe na ocjenu zastarivosti brisovne tužbe i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tužba protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjižba. Protijek zakonom predviđenog roka za podnošenje brisovne tužbe u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost upisa i više se ne može osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 43 brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile oslobođene tereta neposredno zbog uknjižbe. Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jedno je od najvažnijih načela u zemljišnoknjižnom pravu i tek provedba ovog načela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske države. zamoliti zemljišnoknjižni sud za zabilježbu da je ta uknjižba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad proteče rok za priziv doista predati tužbu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle koje knjižno pravo ili na njemu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. poštenog stjecatelja. čije se brisanje traži tužbom. pravo na brisovnu tužbu pod određenim pretpostavkama vremenski je ograničeno. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tužbe potrebno je radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. a taj rok za gubitak vlasničkog prava iznosio je 30 godina11. s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjižno prestalo nastupom nekih činjenica za koje zakon veže prestanak tog prava. neistinit (nepoštena treća osoba. nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan. koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno pravo služnosti ne bi se s uspjehom mogla podići ako je u međuvremenu služnost prestala nevršenjem. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Pravo na podnošenje brisovne tužbe u određenim situacijama ne zastarijeva. Ali. ne bi s uspjehom mogao podići tužbu za brisanje. čije je vlasništvo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kojom je vlasništvo preneseno na neku drugu osobu. taj mora u roku. tada se pitanje zastare prosuđivalo prema odredbama Općega građanskog zakonika (dalje: OGZ). 8. dok u onim drugima se pravo na brisovnu tužbu veže uz protijek određenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine. što dovodi do zaključka da ne zastarijeva. Taj stjecatelj ima svojstvo poštene treće osobe. jer je prestalo nastupom određenih činjenica za koje zakon vezuje izvanknjižni prestanak knjižnog prava. . Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. odnosno pravo na brisovnu tužbu vremenski je neograničeno.

Kada se radi o nepoštenom stjecatelju. Protijekom trogodišnjeg roka u odnosu na stjecanje određenoga knjižnog prava poštenog stjecatelja njegovo pravo vlasništva bit će zaštićeno u toj mjeri da nitko više neće moći osporavati njegovo pravo.u odnosu na poštenoga i nepoštenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo (dosjelost i slično. Dakle. Dakle. kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tužbu zastarijeva. iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabilježbi brisovne tužbe. a imajući u vidu da u trenutku traženja da se upiše zabilježba da je upis sporan nije podnesena brisovna tužba. radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe čije je knjižno pravo povrijeđeno. Naime. pitanje zastarijevanja brisovne tužbe veže se uz određene pretpostavke i to: . ako zakonom nije drukčije određeno. kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjižno pravo stječe od knjižnog prednika čiji je upis bio nevaljan. ZABILJEŽBA BRISOVNE TUŽBE Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ograničenje koje se veže uz ispunjenje pravnog učinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga. odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba.12 Dakle. Prema tome. dok se u stavku 3. on će biti zaštićen u svojem pravu na uknjižbu protijekom određenih rokova. nevaljan. upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige. odnosno tužba za brisanje može se s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjižbu temelji na nevaljanom upisu. Iz ovih različitih situacija u kojima može doći do nevaljane uknjižbe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe. bitno je razlikovati pravni položaj stjecatelja. iako u trenutku dostave rješenja o uknjižbi u tom roku za žalbu protiv te odluke brisovna tužba nije još podnesena. ako se nakon upisa ove zabilježbe ne podnese brisovna tužba. Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga što zakon predviđa određene pravne posljedice. on nije zaštićen u svom pravu u zakonom predviđenom roku za podnošenje brisovne tužbe od tri godine. S obzirom na ovu zakonsku nedorečenost. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. tada još nije podignuta brisovna tužba pa se takva tužbe ne može niti zabilježiti.protiv poštenoga trećeg stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je ograničeno u zakonom određenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih različitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrešnoga pravnog pristupa u 12 Članak 129. njezino pravo koje je bilo povrijeđeno uknjižbom biti zaštićeno onim prvenstvenim redom koji joj čuva upisana zabilježba i svi . Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. O njegovu pravnom položaju ovisit će odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tužbe. no kada se radi o poštenom stjecatelju koji je pravo na uknjižbu u zemljišne knjige stekao makar i od osobe čiji je upis nevaljan. no može se zabilježiti da je taj upis sporan. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju tada podnošenje brisovne tužbe ne zastarijeva u zakonom određenom roku od tri godine.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 44 Kod odlučivanja o tome je li zastarjelo pravo podnošenja brisovne tužbe bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeđenoga knjižnog prava dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. utvrđivanju zastarnih rokova. Učinci zabilježbe da je upis sporan jednaki su pravnim učincima zabilježbe spora. stavak 1. do toga dolazi zbog toga što se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja. za ocjenu je li podnošenje brisovne tužbe zastarijeva i u kojim rokovima. tada se u odnosu na tog trećeg poštenog stjecatelja pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe može tražiti u zakonom predviđenim rokovima. tužba za brisanje mora se podići u roku od tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tužbe vremenski je neograničeno odnosno ne zastarijeva. Zakonom nije jasno određeno koja vrsta zabilježbe se u ovom slučaju upisuje. uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu. za postupanje u zemljišnom knjižnom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadržaja da se izvrši upis zabilježbe da je upis sporan. Ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. 14 Radi se o situaciji kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je. u trenutku kada se traži upis zabilježbe da je određeni upis sporan. kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis. a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tužbu. jer je zakonom određeno da se može tražiti upis zabilježbe da je upis sporan. Zakona o zemljišnim knjigama određuje da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tužba za brisanje podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika. U tom slučaju onaj tko ishodi ovu zabilježbu. 10. zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu. a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe čija su knjižna prava povrijeđena. osim ako je nositelj knjižnog prava. tada podnošenje brisovne tužbe nije vremenski ograničeno. ali neistinitoga prava prednika. neistiniti upis.)13 . članka 129. To znači da će u slučaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tužbu i ishodila upis zabilježbe da je upis sporan. Međutim.

prenose. zakonom se određuje da je protiv nevaljane uknjižbe dopuštena pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe. Zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. tada se ta zaštita ostvaruje podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. Kada se radi o zaštiti povrijeđenih prava u zemljišnoknjižnom postupku. savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloporabe prava. 15 Vidjeti odluku Županijskog suda u Rijeci. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava služnosti. o jačem pravu sud odlučuje primjenom načela morala društva. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema različitim osobama. postavlja se pitanje je li takva zaštita dopuštena i u odnosu na predbilježbu kao vrstu upisa. Time se niti knjižna prava upisanog nositelj tih prava u zemljišnoj knjizi ne ugrožavaju potpuno i do povrede tih knjižnih prava doći će tek onda kada predbilježba bude opravdana u uknjižbu stvarnog prava. a to je uknjižba. nakon opravdanja predbilježbe koja može realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se traži zaštita tom brisovnom tužbom. ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. zakonodavac je zaštitu knjižnog prava podnošenjem brisovne tužbe predvidio samo u odnosu na uknjižbu. već samo pokretnina. ali i u odnosu na zabilježbu. zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom određeno. Višestruko ugovaranje otuđenja propisano je odredbama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. no ovaj put protiv nevaljane uknjižbe do koje je došlo upravo opravdanjem ove predbilježbe. stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjižbu. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUŠTENA BRISOVNA TUŽBA Zakon podnošenje brisovne tužbe veže uz jednu vrstu upisa u zemljišne knjige.kada je više osoba zaključilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu nekretninu. . prenose. Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci. Predmet uknjižbe i predbilježbe su pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama. KVAZIBRISOVNA TUŽBA U odnosu na zaštitu od nevaljanog upisa takva zaštita predviđena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjižnih prava.15 12. prvokupa. brisovna tužba se može tražiti radi zaštite navedenih stvarnih prava. jer u tom slučaju onaj upisani nositelj knjižnog prava tu zaštitu od nezakonitog upisa zabilježbe može ostvariti samo podnošenjem žalbe. Kada se radi o upisanoj predbilježbi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjižno pravo povrijeđeno nezakonitom predbilježbom može zaštitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis. moglo doći do toga da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno predbilježbom najprije ostvaruje zaštitu svog prava podnošenjem brisovne tužbe a potom. najma. U tom trenutku još nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu dopuštenosti uknjižbe. dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasništva ili fiducijarnog prava vlasništva. primjenjujući odredbe Pravnih pravila bivšeg OGZ-a. tko prvi zatraži uknjižbu prava vlasništva. Zabilježena su stajališta sudske prakse prema kojima: .kada su svi kupci savjesni. Dakle. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti u postupanju. a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. zatim pravo nazadkupa. Za dopustivost upisa predbilježbe zakon zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki. prava građenja i založnog prava. pa se ona ne može podnijeti i protiv nevaljane zabilježbe. ali i podnošenjem brisovne tužbe. OGZ-a primjenom načela savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava. Predbilježbom se knjižna prava stječu. bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stječe pravo vlasništva.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 45 daljnji upisi u zemljišne knjige će se u tom slučaju brisati. Kada govorimo o knjižnim pravima tada se radi o određenju predmeta uknjižbe i predbilježbe. Zakonom o zemljišnim knjigama određene su tri vrste upisa: uknjižba. pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tužba protiv upisane predbilježbe. Gž-1051/04 od 17. mora svoju zaštitu knjižnog prava ostvarivati novom brisovnom tužbom ili proširenjem zahtjeva u parnici. . predbilježba i zabilježba. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadržavale odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja. Tako se uknjižbom knjižna prava stječu. a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu. stvarnih tereta. pa se pravni učinci uknjižbe odgađaju do ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjižbu. pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tužba može podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjižbu. sudska praksa bila je prilično neujednačena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440. No s obzirom na zakonsku odredbu da se zaštita brisovnom tužbom omogućuje zaštita od nevaljane uknjižbe. Radi se o zaštiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod višestrukog ugovaranja otuđenja. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme važenja odredbi ZOVO-a o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina. jaču pravnu osnovu ima raniji kupac. oročenje i uvjetovanjem prava. Dakle. već je za vrijeme važenja tog zakona sudska praksa. studenoga 2004. Dakle. Dakle. 11. Brisovna tužba može se podnijeti protiv nevaljane uknjižbe. Ovo zakonsko rješenje ima svoje opravdanje u tome što bi omogućavanjem brisovne tužbe protiv upisane predbilježbe. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasništva uz ograničenje. nadopunila njegove odredbe u tom pogledu.

ali i mogućnost daljnjeg raspolaganja stečenim nekretninama. Literatura Prof. Informator. Naime. ZZK-a . Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po službenoj dužnosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 46 . ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva.) 16 Članak 81. ovlaštenika prava na tu zaštitu. ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri. ZAKLJUČAK U parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljišnu knjigu. 13. Zakon u ovom slučaju nije predvidio mogućnost zabilježbe da je upis sporan.kada su svi kupci savjesni. jači je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtjeva. vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu. odnosno da se radi o nepoštenom stjecatelju. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Stvarno pravo. Zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama (1930. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina koju stječe. nevaljanom uknjižbom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor. već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugome. Brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed.) Opći građanski zakonik Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljišnim knjigama (1996. 1998. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. no u ovom slučaju može se zahtijevati upis zabilježbe spora16 čije je pravni učinak jednak kao i zabilježbe da je upis sporan. Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasništva pripada isključivo onoj osobi kojoj je otuđivatelj otuđio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljišnoj knjizi upisala svoje pravo). ovlaštenik za podnošenje brisovne tužbe je osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava i čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitom.. Sve ove okolnosti dovode i do primjene načela povjerenja u pravni promet nekretnina i zaštitu prava vlasništva. dr. Daljnja pretpostavka za pružanje pravne zaštite od nevaljanog upisa ovom vrstom tužbe je da stjecatelj kojem je otuđivatelj otuđio nekretninu nije bio u dobroj vjeri. a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pružanje pravne zaštite sudionicima pravnog posla čija je svrha stjecanje prava vlasništva. Sljedeća je bitna pretpostavka ove tužbe da je za njezino podnošenje određen zastarni rok od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe i u kojim rokovima. koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasništva nije bio u dobroj vjeri. Ti su rokovi za pružanje pravne zaštite prekluzivni i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. pravna zaštita se ostvaruje samo u odnosu na nepoštenog stjecatelja. Pretpostavke za ovakvu vrstu zaštite od nevaljanog upisa iz instituta višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine bitno se razlikuju od „klasične“ brisovne tužbe kojom se može poslužiti nositelj knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom uknjižbom. Ova odredba uređuje odnose koji nastaju između više osoba u slučaju kada se vlasnik sukcesivno obveže pravnim poslom prenijeti pravo vlasništva iste nekretnine dvjema ili većem broju različitih osoba. dok se kod ove vrste tužbe na traži postojanje ove pretpostavke. ako dokaže da stjecatelj. odnosno ovlašteniku podnošenja zahtjeva brisanja upisa. Prema važećem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. Nikola Gavella i dr. Dakle.. i 82. jaču pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljišnu knjigu.

UVODNA RAZMATRANJA Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti. bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.802 trgovačkih subjekta upisanih u sudski registar trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. udruženje osoba . 152/11 – pročišćeni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD). ali je razlika među njima da je trgovačko društvo trgovac. 1 Zakon o trgovačkim društvima. Ako njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra trgovaca. Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu člankom 3. za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca. Narodne novine br. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0. što je uvjet za trgovca pojedinca. Od ukupno upisanih 143. . 111/93. Kada njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra. Masmedia.. a obavezno se mora upisati ako premašuje 15 milijuna kuna. U sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registriranio je četiri trgovca pojedinca. Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se režim njegove odgovornosti. 525. Trgovačko društvo je prema Zakonu o trgovačkim društvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac. 137/09. a fizičke osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca. temeljem ugovora ili odlukom i sa zajedničkim ciljem osnivača. a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama.Važnost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovačkog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizičke osobe. 146/08. 118/2003. ZTD-a te se radi o fizičkoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno.. dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog značaja. Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. subjekt trgovačkog prava. 2 Vidi Gorenc. i trgovac pojedinac. 2. prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.. 1997. koji se obligatorno mora upisati u sudski registar. Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. Zagreb. Dok je trgovačko društvo uvijek trgovac. Trgovačkog suda u Varaždinu tri a u ostalim trgovačkim sudovima u RH još dvanaest. odredio veličinom godišnjeg prihoda stjecanje statusa trgovca. neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 47 Renata Pražetina Kaleb. radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova.. trgovac pojedinac stječe upisom u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda. 1. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovački sud briše iz sudskog registra. V. 34/99. Osim trgovačkih društava pravnih osoba. Svojstvo trgovca. str. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovačko društvo. u našem pravnom sustavu. može biti i trgovac pojedinac kao obrtnik . Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. 52/00. reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. Trgovac mora kumulativno ispuniti više uvjeta –gospodarsku djelatnost obavlja samostalno.013 %). trajno. 107/07. Rječnik trgovačkog prava. Zakon o trgovačkim društvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se ističu u gospodarskom prometu se omogućuje da steknu status pravog trgovca sa svim učincima tog položaja čime se štite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se može upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godišnji promet u prethodnoj godini premašuje 2 milijuna kuna. Obrtnik čiji godišnji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna može se upisati kao trgovac pojedinac.. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom.fizička osoba. sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Trgovac pojedinac Naš Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. dakle trgovac. za razliku od trgovca pojedinca. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se biše iz sudskog registra.osniva se.

sukladno Čl. prema čl. Parać. 16. a takva prokura ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni bilježnik. osobno. te zastupanje koje uključuje prokuru. ZTD-a trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. 7. 18. J. B. ZTD-a trgovac pojedinac može izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavlja svoje djelatnosti. ako njegov godišnji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. U sudski registar se upisuje tvrtka.. Također. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. Fizička osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran člankom 3. ZTD-a regulira sadržaj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadržavati njegovo ime i prezime. istog članka regulira obveze trgovca pojedinca na način da isti odgovara za svoje obveze. 9. Prema čl. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR Obrtnik može steći status trgovca ako njegov godišnji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. te odredbe o sudskom registru. str. . dakle ne može se raditi o neprofitnoj djelatnosti. s tim da predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti.a u slučaju da fizička osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu. Gorenc. U slučaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizičke osobe neće se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno. i ono se upisuje u sudski registar. Z. Odredba čl. str. što je još jedan uvjet za trgovca. a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca. S. predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva.. sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.3 Nadalje. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti. ustanovama s javnopravnim ovlastima. 44. a stavak 2.tvrtku. a također se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovačkoga društva.4 Prag između fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omogućavanja izbora obrtnicima između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. Zagreb 2008. V. Specifično je da prema čl. 53.sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 48 Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih. obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac. Prema članku 3. s tim da može imati samo jedno sjedište. Organizator. ZTD-a trgovac pojedinac može dati prokuru.”. a gubi brisanjem iz njega. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca. ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju između ostalog tvrtku trgovačkog društva. prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni 2.podatak o godišnjem prihodu i . Osnove prava društava. zaštitu tvrtke. 4 Petrović. U tom slučaju fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtništvu može zatražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac. . st.trgovačku punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. .. Gospodarske djelatnosti se obavljaju “proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu”. ali i naznaku “t. dio Vodič za čitanje zakona. Vezano za odgovornost za obveze trgovačkog društva. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. trgovca pojedinca i podružnice. 24. po punomoći. i o punomoćniku po zaposlenju. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. tj. Odredbe o sjedištu trgovačkog društva znače da će sjedište trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost. U tom slučaju obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je takav prihod iskazan. Prokura ovlašćuje opunomoćenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. Zakon o trgovačkim društvima. a prokurist se upisuje u sudski registar. ZTD. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovačko društvo. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Međutim. Vukmir. a dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. ako fizička osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti neće udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu.. te državnim i izbranim sudovima. jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godišnji prihod. prvenstva i zaštitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. pa tako ista uživa zaštitu prema načelima zakonitosti. isključivosti. suda o brisanju . S. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se uvijek upisom u sudski registar. Petrović.1.. i po službenoj dužnosti. Zagreb. 1997.p. B. II.naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik. Prijava za upis mora sadržavati: . Trgovac pojedinac briše se iz registra kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac.1. Porobija. cijelom svojom imovinom. manji je od 15 milijuna kuna.stavku 8. odlukom 3 Vidi: Barbić. Međutim. ako se na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac.

ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10. a često postoje i olakšanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. bilo upisano 118. cijelom svojom imovinom s tim da obveze uključuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. i b) kada to učini sud po službenoj dužnosti jer na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne želi je mu prihod godišnji prihod u prethodnoj godini ne premašuje iznos od 2 milijuna. tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. 90/96. 4. Knjiga prva. no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj. Prethodni zaključak potvrđuje činjenica da je u RH u sudskom registru 2009. 562. najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje društva s ograničenom odgovornosti je 20. Trgovac pojedinac prestaje smrću poduzetnika.. str. 5 Vidi o tome opširnije u: Barbić. a s obzirom na teoriju stvarnog sjedišta. Trgovac pojedinac se briše iz trgovačkog registra u dva slučaja i to: a) kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godišnji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna). – pročišćeni tekst.00 kuna. 3.. Nadalje. Zakona o obrtu7. J. Narodne novine... Nasuprot tome.373 društava s ograničenom odgovornošću. Analizirajući odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze. osobno. cijelom svojom imovinom prema odredbi članka 9... odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj. koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora učiniti. obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa člankom 21. ukoliko isto želi. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograničena odgovornost trgovca pojedinca prema trećima.Registrirano i stvarno sjedište se može nalaziti u različitim državama. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da će obrtnik rijetko zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). i 79/07 – ispravak. U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najčešće javljaju teškoće kod kreditiranja. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podružnice inozemne ili domaće osobe. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedište u Hrvatskoj. 68/07. str. ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzeće.8 U prvom slučaju trgovac pojedinac će podneskom od nadležnog trgovačkog suda zatražiti u koji je upisan da ga briše iz trgovačkog registra.”. Uspoređujući nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornošću članova npr. 77/93. Međutim. .64/01.p. takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se neće raditi o inozemnom trgovcu pojedincu.2. od čega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. Organizator. U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedišta. s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu. br. 8 Ibid. 2. društva s ograničenom odgovornošću također proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 49 postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva kao niti davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. 102/98. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao. osobno. Zagreb 2006. pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja. što znači da prihvaća teoriju stvanog sjedišta. prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC Inozemni trgovac pojedinac definiran je člankom 611. 18. BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovačkog registra. 49/03. 71/01. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovačkih društava. 6 Ibid.: Pravo društava. Naime. stavak 2. ZTD-a kao fizička osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj. trgovac pojedinac ima tvrtku i uživa zaštitu iste. vrlo rijetko neki obrtnik. uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p. Naime. Za određenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedište. Slijedom navedenog očito je da će. unatoč prednostima koje nudi status trgovca pojedinca.000. može koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podružnica koje mu daje ZTD. st. Uspoređujući odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zaključiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedište. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistječu iz poslovanja pa međuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraživanja iz poduzetnikove privatne imovine. ZTD-a. članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva osim ako član društva zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva i tada se ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.6 5. stavkom 1. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze.000. Također..00 kuna. Izuzetak 7 Zakon o obrtu. 2.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a. ali u praksi je najčešće situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje. kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo veće razina odgovornosti od obrtnika. predmetu poslovanja i sjedištu trgovačkog društva. Očito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godišnjeg prihoda predviđen ZTD-om neće zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. Na trgovca pojedinca se odnosi veći dio odredbi općeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki. te zastupanju koje uključuje prokuru. Naime. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. 6. te neće odgovarati za obveze društva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. za razliku i od obrtnika i od npr. zaštiti tvrtke. . te odredbe o sudskom registru.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 50 će biti ako je nasljednik spreman i obučen preuzeti posao. a ako je to slučaj odabrat će opciju otkazivanja obrta te će osnovati društvo s ograničenom odgovornošću. Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u. Prednost prelaska iz režima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik može vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. članova društva s ograničenom odgovornošću. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. isti odgovara cijelom svojom imovinom.

9 CD 12. Splitski spomenici. 10 DAZd. str. dok.3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. godine (Tadija Smočiklas. 170. sv. 4. sv. Zagreb. Tako se uz Bernarda 1348. 53. Trogiranka te da je prema društvenom statusu bila pučanka. godine (CD 12. 434. i 1371. godine (CD 13. koji je bio komunalni notar. str. ali u tom razdoblju u službi su zasigurno bila dvojica notara. Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359. fol. str.1 On je ujedno i notar s najdužim stažem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina. 84’. spominje Jakov pok. godine (CD 16.10 Iz Bernardovog privatnog života poznato je da je imao sina Stjepana koji je također obavljao notarsku djelatnost. 6. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulaže prosvjed što je ban Nikola Seč njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. 138-139). Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD]. 7 U listopadu 1366. Arhiv Trogira (dalje AT). 572-573). 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. Çove iz Ankone od 1341. bio i kancelar. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. 484. dok. godine (CD 13. sv. budući da njegova posljednja sačuvana isprava datira iz 1367 godine. dok. 576-578). Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u službi ostao do 1359.12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budući da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uopće ne spominje. str. godine. AT. kutija 66. sv. Listine o odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike.5 Oliver pok. godine. tj. 9. 2..7 Sl. doznaje kako je Bernard od Andrije Lučića posudio 115 libara i 4 solida za mošt koji je kupio te je iste obećao vratiti do blagdana Uskrsa. 71. kutija 66. dok. Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom što je razvidno iz njegovog potpisa iz veljače 1366. MSHSM. sc. . 367. 438. 11 CD 13.. 2. 366.1344. str. Splitski bilježnički spisi.. godine. MSHSM. stoljeća i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u službi zadržali duži niz godina. 7: Albertolus de Bassanega.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362. str. 11. Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346. dok.4 U šezdesetim godinama istog stoljeća uz notara Bernarda djelovali su Ruđer iz Parme (Rugerius de Parma. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). str.9 U Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sačuvan je i dio njegovog notarskog registra. 642-644. 269. 3. 409. 1Jakov Stipišić i Ante Nazor. 4 Prva njegova isprava potječe iz veljače 1350. godine umire. 3.8 Godine 1359. Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. 503-506. Zagreb. str. 138-139). supruge trogirskog notara Bernarda pok. 159. str. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd). Spisi splitske općine. Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. dok. stoljeća nije moguće utvrditi točan broj notara koji su istodobno obavljali službu gradskih notara. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni što je značilo da između 1367. Dalmacije i Slavonije. sv. 92. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Oporuka Marice. Notarski znak Bernarda pok. 91. sv. 92. Kao trogirski notar djelovao je do 1381. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tiçoni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii. kut.). 71. 1872. Na tom se položaju prvi put spominje u prosincu 1365. Bernard se na položaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua). Čini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlađa osoba domaćeg porijekla. 1. 101 i dok. 200). str. 124-126. dok. 2002. str.11 Prema sačuvanim dokumentima može se zaključiti da je Stjepan za razliku od oca. dok. 100-101 i dok. fasc. 12 CD 13. str. On je ujedno obavljao i službu kancelara. sv. 1361. 1362.2 Zbog nedostatka diplomatičke građe od četrdesetih godina pa sve do kraja 14. str.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 51 Dr. Dio prvi. dok. Filipa Tiçonija iz Lodija Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabilježeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i društvenoj djelatnosti. Filipa iz Lodija Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tiçonija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tiçoni de Laude ) svoju je službu obavljao sredinom 14. godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13. 192. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus. 8 DAZd. bio u službi trogirskog biskupa. dok. Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao službu kancelara kneza Franje Jurjevića. fol. Codex diplomaticus Regni Croatiae. dok. 3 Šime Ljubić. 1. sv. 577-578).

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 52 Sl. Stranica bilježničkog registra sa zadužnicom notara Bernarda iz prosinca 1346. 2. godine .

godine bilo je određeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoručno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. Ona se sadržajno ne razlikuje od većine oporuka dalmatinskih građana jer izražava uobičajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. 17 TS. godine bilo je određeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka. stoljeća. 21. 33. ka – Petra Mavra Mirše i Marina Dese Maroja. Maričina oporuka sadržajno je vrlo škrta te nam ne otkriva mnogo podataka. Male braće ili sv. corpore et intellectu. Last Will: Passport to Heaven. 14 TS. gl. str. Za izvršitelje oporuke postavljeni su Maričin sin Nikola i ugledni trogirski plemić Augustin Kažotić. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od činjenice da umre bezoporučno koji je izražen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei.20 Na početku oporuke Marica navodi svoje psihičko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke ističući pritom da je sana mente. 14’. knjiga 3. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom. egzaminatora i komunalnog notara. oporuku je. npr.. većina dalmatinskih oporučitelja toga doba veliku pažnju posvećivala je raspodjeli legata članovima svojih obitelji. dan. tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu. 15 TS. Oporučitelj je takvu oporuku trebao zapečatiti svojim pečatom te je pohraniti u sakristiji crkve Braće propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male braće (fratrum minorum). Naime. str. 1-28. Osim vlastoručno. Knjiga reformacija II.17 Reformacijom iz 1425. dok su s druge strane dio legata donirali u pobožne svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua. uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. Statut grada Trogira (dalje: TS). AT. Isti. odlazeći na neko duže putovanje. indikciju. pa je zatražila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za duše njezinih pokojnika. 2002. .. Knjiga reformacija I. sv. gl.14 Statutom je nadalje bilo određeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka svećenika ili svjetovnjaka. sensu. Iako bilježenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak slučaj među dalmatinskim oporučiteljima ipak je većina njih to činila iz nekog jasno određenog razloga. vol. Vrlo zanimljiv oporučni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv. O nekim oblicima brige za siromašne i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku. ali i ondašnjih općih društvenih odnosa su oporuke.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 53 Jedan od važnih izvora za proučavanje svakodnevnog života trogirskih notara i njihovih obitelji. Njezina prva oporučna odredba vezana je uz crkvu sv. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira.19 Oporuka je sastavljena 15. Taj slučaj zabilježen je u Maričinoj oporuci koja svećenicima Mihoju. 7. Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporučuje 40 solida. Diplomatički gledano. 18 TS. Notar. nollens intestata decedere. oporuka sadrži sve uobičajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. U slučaju da je nije želio ili mogao vlastoručno zapisati ona se trebala zapisati isključivo rukom zakletog komunalnog notara. gl. U slučaju ako bi se našla druga oporuka poslije one koju je načinio oporučitelj trebala je vrijediti i važiti ona posljednja. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 19 DAZd. 1. po nalogu oporučitelja. Knjiga reformacija I. liturgijskim predmetima. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu bilježnicu u koju je morao zabilježiti godinu. a ne neke druge osobe kako je prije bilo određeno.16 Istom reformacijom bilo je određeno da je oporuka bila nevažeća ako nije bila načinjena u prisustvu dvojice svjedoka. knjiga 3. bolesti. 2003. kut. osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosrđe prema slugama 20 O pobožnim legatima i onodobnom sistemu oporučivanja u Dalmaciji vidi opširnije u: Zoran Ladić. 34. stoljeća karakteristična je bila pojava da su oporučitelji ostavljali određeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakšeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni život. 17. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muška osoba s navršenih 14 i ženska s navršenih 12 godina života.18 Oporuka Marice. Pri tome su. One su ujedno i jedan od najznačajnijih dokumenata privatnog prava. Isti. vezan zakletvom sadržaj oporuke nije mogao nikome otkriti. Na koji način su se sastavljale da bi bile pravovaljane određeno je statutom.17-29. U oporukama dalmatinskih gradova već od druge polovine 13. 16 TS. ožujka 1371. Također u nastojanju da se osigura što brži prelazak duše u drugi svijet dalmatinski su oporučitelji za svoju dušu (pro anima sua) tražili od lokalnog svećenstva da mole i služe mise u raznim crkvama i samostanima. Već od druge polovine 13. U slučaju da građanin Trogira načini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporučitelj zatekao. Zagreb. Split. 1-25. a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin. mjesec. vol. a isto tako i oporučitelj ukoliko je imao pečat. ili u sakristiji crkve Braće propovjednika. Isti. 7. fol. svjedoke i egzaminatora koji su bili nazočni pri sastavljanju oporuke te ime oporučitelja. stoljeća dalmatinski oporučitelji. Poslije oporučiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadržaj oporuke unijeti u svoj notarski registar. Lovre kojoj za rad i održavanje ostavlja 10 libara. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia. mogao zapisati bilo tko. Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih vidova svakodnevnog života i materijalne kulture. Antun Cvitanić i Vedran Gligo. 1999.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporučitelja kasnijom reformacijom iz 1346. 2012.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoručno od strane samog oporučitelja na listu papira ili pergameni. vol. str. knjiga 3. gl. Marica se u oporuci prisjetila i članova svoje najuže obitelji. gl. odjeći ili drugo. Sadržaj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapečaćena kod komunalnog notara ako je oporučitelj tako odlučio. 46. a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapečatiti svojim pečatom. osim u slučaju da se oporučitelj nađe na putu gdje nema dva svjedoka. 20. 4. 3. Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje će služiti. godine u domu same oporučiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket.. 1988. Lovre. gl. zauzvrat.

corpore et intellectu. 14’) (fol. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris. Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiçam vxorem Stipe sartoris. millesimo. Prilog: Oporuka gospođe Marice. videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem. dok njezinoj kćerki Fuski daruje jedan janjeći ogrtač i ukras za kosu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 54 Sl.1371. O Maričinom imetku teško je iznijeti opće stajalište budući da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o stečenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia). Arhiv Trogira. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija zaposlenim u njihovim kućama ili na zemljišnim posjedima u gradskim distriktima. nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit. sv. die XV mensis Marcii Domina Mariça. reliquit et constituit.3. Tako Marica oporučuje svojoj služavki Radoslavi 5 libara. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum. kutija 46. Jedina imovina koju posebice ističe vezana je uz kuću koju je posjedovala u Trogiru. quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum. tunc reliquit tamen XXV. disposuit et ordinauit duos suos filios. (Državni arhiv u Zadru. Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. fol. indictione. 14’) (In margine): Domine Mariçe vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. 15. sensu. quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas. Trogir. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis. 3. viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum. 1. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie . Eodem anno. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. sana mente. vxor condam magistri Bernardi de Laude. Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore. sine autem. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliçam. a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotične kuće. Faksimil oporuke gospođe Marice. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy. actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris. quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis. Item voluit dicta testatrix. timens periculum mortis et iudicium Dei. residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis.

potpredsjednica Komore i Željena Biuk. godinu. savjetnika i vježbenika. predsjednika Visokoga upravnog suda. predsjednica Zajedničkog javnobilježničkog zbora Splitsko-dalmatinske. podnio je izvješće o radu ovoga tijela. 12. član Upravnog odbora. Jadranka Juga. član Upravnog odbora. koje je podnio rizničar Vlasto Podgajski. redovna sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore. Na sjednici Skupštine usvojeno je izvješće predsjednika Komore o njezinu radu i godišnje izvješće o financijskom stanju Komore za 2011. malološinjskoga gradonačelnika. svibnja 2012. a članice radnog predsjedništva bile su: Lucija Popov. godinu. koji su priredili tradicionalne sportske igre.) 17. suca Vrhovnog suda. u ovome gradu održana je (12. svibnja 2012.DRUŠTVENA DOGAĐANJA Skupština Hrvatske javnobilježničke komore Mali Lošinj. Jadranko Jug i Lucija Popov Gari Capelli i Božo Marković . Božo Marković. Donesen je i proračun HJK za 2012. Predsjednika HJK Ivana Malekovića Adele Budinić Kušeta. sc. predsjednik Nadzornog odbora. Željke Bregeš. Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. Skupštinu je vodio predsjednik radnog predsjedništva Pero Džankić. mr.. Sjednicu Skupštine otvorio je predsjednik Komore Ivan Maleković te pozdravio nazočne goste i članove HJK. U nazočnosti više od 160 članova Skupštine te gostiju: Ante Galića. odvjetnice Adele Budinić Kušeta iz Malog Lošinja – predstavnice Hrvatske odvjetničke komore te Garija Capellija. sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu. Istodobno je održana i godišnja sjednica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjednika.

Željena Biuk. Pero Džankić i Lucija Popov Ante Galić. Gordana Hanžek. rizničar Božo Marković.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 56 Stručna služba HJK i Radno predsjedništvo Skupštine: Đorđe Maravić. predsjednik Nadzornog odbora . predsjednika Visokog upravnog suda Željka Bregeš. sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Vlasto Podgajski.

ovisno o vrsti nekretnine. a to uključuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave. U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i način plaćanja kupovnine (na primjer. tako da odmah nakon zaključenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasništva na kupca. u Italiji. tako i organizacije ureda i dužnosti notara prema propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. svojstvu stranaka i vrsti transakcije). javna bilježnica . provodi elektroničkim putem. savjetnika i vježbenika Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa Portogruaro. Upoznao ih je s nadležnostima talijanskih javnih bilježnika u svezi prometa nekretnina. Promjenu podataka temeljem ugovora notar. Paolo Pasqualis ima zajednički ured s kolegom Antoniom Michielanom. Jagoda Vajdić Sevšek. u Portogruaru. kao i poreznu prijavu. kako glede upoznavanja nadležnosti talijanskih notara. Posebno je naglasio kako je forma javnobilježničkog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasništva na nekretninama. Ovim putem najljepše zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu. nakon čega notar i uplaćuje porez (kojeg su mu predujmile stranke). 10. Od trenutka potpisa ugovora notar jamči državi plaćanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obračun po veoma složenoj metodi (budući da u Italiji ima više različitih poreznih stopa . broj čekova. Bilježnici Zajedničkog javnobilježničkog zbora Koprivničko-križevačke.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 57 Skupština Udruge javnobilježničkih prisjednika. broj bankovnih računa). prosinca 2011. Međimurske i Varaždinske županije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjedištu. Posjet je bio izuzetno poticajan. Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru.

Predvođeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobilježničke komore Francuske . hrvatski javni bilježnici: Anđelko Stanić. Između delegacija razmijenjene su pozdravne riječi te prigodni darovi. Posebno su bili oduševljeni natpisom na Kneževu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA. 19. I naše goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom. Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za međunarodnu suradnju javne bilježnice: Obrenija Ribarić. Nikša Viđen. Željana Biuk i Teo Karabotić Milovac. svibnja 2012. 5. Razmijenjena su iskustava naših službi kao i komparacija nadležnosti. goste su dočekali predstavnici Povjerenstva za međunarodnu suradnju. ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turističkim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada.pokrajine Jura. motom koji je još uvijek aktualan u svim javnim službama. Kratak posjet francuskih bilježnika iskoristili smo kao prigodu da se međusobno bolje upoznamo.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 58 Prisustvo Kongresu notarijata Albanije Tirana. Zorka Čavajda i Alemka Gajski Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku Dubrovnik. svibnja 2012. bez obzira na naciju i nakon toliko stoljeća od ispisivanja na vratima Dvora. Teo Karabotić Milovac. Sa zanimanjem smo slušali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da očekuju povećanje javnobilježničke tarife tijekom ove godine u Francuskoj. javni bilježnik . Luce Bronzan. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog bilježništva u RH te položaj HJK u međunarodnim asocijacijama. Nikša Mozara.

predsjednik HJK. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK. potpredsjednik slovenske Komore. a predsjednik dr. Klaus Woschnak. predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljević. Ivan Maleković. Nazočili su i Andrej Šoemen. svibnja 2012. uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljišnoj knjizi u Republici Austriji. predsjednik Notarske komore FBiH. Počasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini. . Makedonije i Hrvatske održan je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 16. dr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 59 Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora Zagreb. Martin Foukal uputio je pismo podrške suradnji oko razmjene informacija. potpredsjednica HJK i Stjepan Šaškor. Sastanak predsjednika notarijata Austrije. Slovenije. Češka notarska komora uputila je pisano izvješće o temi sastanka. Ludwig Bittner. Doc. predsjednica Notarske zbornice Slovenije. svibnja 2012. O posebnostima zemljišnoknjižnog prava govorili su: Marijana Tičar-Bešter. nakon pozdravnih riječi iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj. upoznao je sudionike s razvojem elektroničke zemljišne knjige u Austriji. Bosne i Hercegovine – Federacije BIH. zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov. zatim Zorica Pulejkova. predsjednik Austrijske notarske komore. 16. s temom razmatranja posebnosti pravnog uređenja zemljišnih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. dr..

bilježnica Željena Biuk.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 60 Skupština zajedničkog javnobilježničkog zbora Split Split. Dio fotografija sa svečanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora. . Slovenija i Slovačka) u okviru Srednjoeuropske inicijative bilježnika tzv. Poznato je da Austrijska bilježnička komora usko surađuje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istočne Europe (Austrija. Snimio. Hrvatska. koliko je to moguće. Češka. Darko Rom Sastanak članova Hexagonale u Zagrebu Zagreb. Inicijativa da se. 10. Heksagonale. prosinca 2011. srpnja 2012. na tehničkoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o mogućim zajedničkim elektroničkim obrascima i formama. 6. podijelila zahvale članovima javnobilježničkog Zbora.

. Alexander Winkler. CyberDOC sustav je u uspješnoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku. direktor Društva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije. uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti. sudskog registra te Porezne uprave) koji u našoj zemlji još nisu u primjeni. Imajući u vidu informatizaciju u državnoj i javnoj upravi. 25. mag. a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadležna tijela Vlade i sudova Republike Austrije. IT menadžer. ing. a pogotovo u pravosuđu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj. registar anticipiranih izjava i punomoći). Reinhold Plach.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 61 Informatička tehnologija u sustavu javnih registara Zagreb. Alfred Moser. Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. notar u Kirchbergb/Pielach. Hrvatska javnobilježnička komora nastoji unaprijediti korištenje IT-a u pravnom sustavu. te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji. Usto raspravljalo se i o novinama u elektroničkom arhiviranju isprava te vezama između javnih registara (posebno zemljišne knjige. a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. rujna 2012.

Siniša Petrović i doc. Predavači na savjetovanju bili su: prof. dr. U organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije. održano je savjetovanje o temi “Pravo društava u javnobilježničkoj praksi”. sc. objavljenima u Narodnim novinama.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 62 Savjetovanje o temi: Pravo društva u javnobilježničkoj praksi Zagreb. sc. dr.. u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore. Hrvoje Markovinović. 15. u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. br. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklađivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobilježničkim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. . 111/12. rujna 2012.

fax.htnet.hr Renata Marković. fax. 301 76 93. 234 57 17 e-mail: alemka.burec@zg.d. Ilica 253.andrasic@zg. jb prisjednik Baković Marija. Lastovska 12 tel. jb prisjednik Čavajda Zorka. jb prisjednik Dolinar Nenad.hr Martina Šugar. 370 30 35. 239 55 44 fax. jb savjetnik Jelena Gvozdanović. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic. Frana Petrića 1 tel. tel. 481 34 02 e-mail:javni.ankon@zg.brozovic@zg.jb. fax. Matošeca 3 tel. jb savjetnik Darja Bošnjak. Nehajska 22 tel. 231 13 32.hr 10000 ZAGREB (01) Andrašić Damir. Vukovarska 284. jb prisjednik Džankić Pero.hr Duje Ordulj. tel.frid@zg.hr Boža Svedrec. Ivana Šibla 13 tel. 373 59 25 e-mail: jb-m.com Davor Dukat. jb prisjednik Blaženka Plećaš. fax. jb savjetnik Gajski Alemka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 63 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA ZAGREB. jb vježbenik Filip Milak. fax. Radnička cesta 34/II Tel. 483 00 96 e-mail: nenad. Radnička cesta 48. fax. fax.t-com.hr Božo Miletić. jb prisjednik Doroteja Filipović. jb prisjednik Valentino Koščak. jb vježbenik Čaklović Ljubica.biljeznik. tel/fax. Jurišićeva 21. jb vježbenik . 234 45 35 e-mail: mladen. jb prisjednik Ankon Jasminka. tel.hr http://www.hr Dražen Markuš. 230 30 58 e.htnet. jb vježbenik Barbarić Sanja. 301 76 93 e-mail: jasminka. jb savjetnik Nikica Matan. 663 61 70. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg. jb prisjednik Draškić Lada. 292 30 89 e-mail: biljeznik.hr Jadranka Kuić Humek. 614 13 85 e-mail:javni. fax. jb savjetnik Marko Reš. jb prisjednik Ivana Kozar.t-com.hr Gordana Relić-Gutenberger. Ul.mail:biljeznik-dabelic@email.481 32 01. jb prisjednik Brozović Škrinjarić Štefica Remetinečki gaj 2F. fax.zdespot@gmail.t-com.hr Tatjana Kralj. jb vježbenik Čerić Velimir. jb prisjednik Ivana Baburić. proljeća 65 tel. 483 00 95.htnet. jb vježbenik Dujmović Iva. jb vježbenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1.htnet.lada. faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk. jb vježbenik Dabelić Marina. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg.caklovic@zg.htnet.hr Martina Plastić. Poljička 27 tel. jb prisjednik Ivana Džankić.t-com.htnet.htnet. tel. 615 43 22.bakovic@zg. 655 58 28 e-mail: damir. Prilaz Ivana Visina 5 tel. jb prisjednik Martina Jankač.dolinar@zg.t-com. tel/fax.t-com. fax. jb prisjednik Svjetlana Pleić. 618 07 10. 618 09 56 e-mail:notar.gajski1@zg. 373 13 76.ceric@zg. v.htnet.hr Aleksandra Martinović.hr Ana Škarić.biljeznik. jb prisjednik Despot Zorka. jb prisjednik Dragana Bošnjak Kovačević. jb prisjednik Nadija Jeić. fax.hr Milijana Baburić. 663 62 70 e-mail: barbaric. jb prisjednik Viktorija Nikolić. 370 33 97 e-mail:notar. 618 03 50.hr Dolores Svitlanović. Hrvat. jb savjetnik Lana Puljčan. Mandrovićeva 17 tel. jb prisjednik Mija Žužul.483 16 70. 298 98 22.: 01/4556-566. jb prisjednik Melita Čondrić.hr Daniela Božić. 615 43 23 e-mail: zdenko. jb prisjednik Vedran Horvat. jb prisjednik Dubravka Rakitničan. M.draskic@zg.hjk. Varšavska 4/II tel.sanja@zg.htnet. jb vježbenik Iva Kralj. fax. 655 59 05. Korčulanska 3E/II tel. fax.hr Snježana Torić.

jb vježbenik Kutija-Kušpilić Renata.htnet.t-com. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg.hr Kelečić Vesna.Knego-Rogina Jadranka.hr Vedrana Jaković. 387 80 88. jb savjetnik Herceg-Miličević Ljiljana.galovic@hi. jb prisjednik Marija Ćatić.hr Danaja Debicki. 483 96 27.htnet. 291 36 08 e-mail:zoran. Dankovečka 8. Savska cesta 9 tel/fax.t-com. Unska 2a tel. Šoštarićeva 8/III. jb savjetnik Marija Streny. 492 96 41 e-mail: mladen. Trg Hrvat. tel/fax. fax. Maksimirska 3 tel. tel.t-com.htnet.b. Dubrovnik 12 tel. jb vježbenik Margareta Žabčić. fax. jb vježbenik Petra Kaleb Čerber.hr Ljerka Gec. Trnjanska cesta 23.juric2@zg.hr Ivana Herceg.hr Ivana Macanić. Ilica 176. 345 19 46. 492 12 21 e-mail: ljiljana. jb vježbenik Galić Radojka. jb prisjednik Tena Genc. jb prisjednik Ivana Drnić.hr Jurić Marijan. jb vježbenik Hukelj Anica. fax. tel/fax.htnet. Jurišićeva 1 tel. Zelinska 3. fax. fax. jb prisjednik Suada Jašarević.t-com. Zagrebačka avenija 104 c/III tel. e-mail: j.hr Franka Kralj. jb prisjednik Ivan Jurić.hr Tanja Kapitan. 387 81 07 e-mail:biljeznik. jb prisjednik Sinja Maja Oštrek.t-com.hr Tina Petrić.jelavic@zg. Mrazovićeva 6/I tel. jb prisjednik Marina Bukovčak. 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet.jukic@zg. 611 46 44 e-mail: branko. jb savjetnik Lea Vrščaj. 617 71 34.hr Tamara Kaiser. jb prisjednik Željka Štefanić. 295 52 12 e-mail: biserka. Argentinska 4 tel/fax. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg. fax. 481 04 93.kelecic@post. 655 13 73. 487 15 48 e-mail: ilinka. 492 12 20.hr Ernita Obuljen. Draškovićeva 13 tel/fax. 388 17 57. 295 52 10.htnet.hr Goranka Mališa. jb vježbenik Grladinović Dubravka. jb prisjednik Glibota Milan.herceg-milicevic@zg. tel/fax.t-com. jb prisjednik Valerija Pernar. jb prisjednik Matej Herceg.hr Kristian Hukelj .jezek2@zg. fax.htnet.htnet. Čikoševa 5 tel.t-com.hr Nikolina Milešević. jb prisjednik Mirna Ivković. Av. jb vježbenik Marčinko Vladimir.htnet. Savska cesta 56 tel. jb prisjednik Luka Glibota. jb savjetnik Galović Stanislava. jb vježbenik Juroš Alen.sc. 230 36 62 e-mail: galicr@zg. 492 11 20 e-mail: vladimir.knego@gmail. Grižanska 6 tel. jb vježbenik Jakić Branko. 617 09 34 e-mail: nevenka. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email. jb vježbenik Ivana Gulić.hr Marija Bartolić. jb prisjednik Zrinka Akalović. jb vježbenik Horvat-Pernar Željka. jb prisjednik Lisonek Ilinka. jb savjetnik Jukić Nevenka. tel. fax.jakic@notar-jakic. tel/fax.t-com. 230 36 24.hr Marko Elijaš.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 64 Jelena Gajski. jb vježbenik Maroslavac Željka. jb prisjednik Maja Peris.com Vika Despot Roso. jb savjetnik Marina Mesić. jb vježbenik Ježek Mladen. jb prisjednik Božica Jagoić Tukša.lovric@zg. jb vježbenik Jakobović Gordana. jb prisjednik Zvjezdana Popović . fax. jb vježbenik Ivan Jakić. Miroslava Milića 4 tel. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg.htnet. 239 59 84. jb prisjednik .hr Sanja Kodrnja. 617 09 33. jb prisjednik Marija Pezer. jb prisjednik Mihovil Vukša. velikana 4 tel. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg. 388 17 80 e-mail:notar. jb prisjednik Krešimir Rogina.lisonek@zg./fax. jb prisjednik Jelavić Zoran. fax. jb vježbenik Lovrić Biserka. jb prisjednik Marija Soko. fax. jb vježbenik mr. jb prisjednik Tomislav Žabek. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg. 481 99 55. jb prisjednik Iva Kršić.hr Gordana Manojlović.hr Tomislav Garofulić.htnet. Palmotićeva 43a tel. 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg. Hrvatskog proljeća 40.marcinko@zg. jb prisjednik Gorana Blaić Hebrang. 617 72 07 e-mail: marijan. jb prisjednik Sandra Nikolov.

htnet. 377 65 60. Nikole Tesle 16. 615 51 94.t-com.com . 492 02 51.hr Domagoj Ranogajec. Maksimirska 38. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj.matijevic3@zg.modrusan@zg. jb vježbenik Štefčić Jasna. Kačićeva 9 tel. Zajčeva 1.Svedrović-Kilibarda Ljubinka. jb prisjednik Medina Karahasanović. fax.htnet. jb prisjednik Ivana Jerković. 230 23 35 e-mail: notar. jb prisjednik Nataša Marijanović. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet.hr Mate Juroš. fax. tel/fax.svedrovic@zg. jb savjetnik Pejović-Fumić Lidija.hr Pandža Sanda.hr Picukarić Željka.htnet. fax.htnet. jb prisjednik Andrijana Plenča. Trg J. jb savjetnik Martinović Igor. jb prisjednik Parlov Ivan. jb prisjednik Matko Ruždjak Jožica. Ilica 139a tel. fax. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza. jb prisjednik Jan Mikuličić. 481 43 53 e-mail: kornelija. jb prisjednik Marijana Ćosić. F. 484 78 69.hr Ozren Ivković. 238 36 40. Vlaška 103.t-com. jb vježbenik Pučar Vesna. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg. jb savjetnik Marina Tremac. tel. jb savjetnik mr. Petrinjska 14. 484 67 95 fax. 242 28 66 e-mail: jasna. Ozaljska 21 tel. Boškovićeva 12.hr Ivica Vuković. Kneza Višeslava 2 tel. jb savjetnik Igor Sudar. 302 26 12.hr Tea Pavičić Gracin. fax. 482 65 12 e-mail: jb-nikola.htnet. jb savjetnik Matea Radišić. jb prisjednik Katarina Sokić. 615 51 90 e-mail: v. fax. Vukovićeva 11.tadic@zg. fax. Miramarska 24 tel. jb prisjednik Suzana Ilić Musić. fax. 492 03 99 e-mail: igor. tel. jb prisjednik Željka Rebić. Deželića 23 tel. jb vježbenik Ranogajec Branko.com Marina Babić Katić. 481 05 35 e-mail: stjepan. jb savjetnik Ivana Cicvarić. 231 01 30 e-mail:suzana.pucar@notar-pucar.hr Jelena Maržić Benzia. Tratinska 79/I tel.serda-pavlovic1@zg. tel.hr Marijana Dekanić. tel/fax. Turinina 5 tel. 482 64 40.t-com. jb vježbenik Matijević Tomislav. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg.hr Mirela Kovačević. Iblerov trg 2/II. 615 51 91. Gundulićeva 31 tel.matko-ruzdjak@zg. jb prisjednik Borna Balta. tel/fax. jb prisjednik Ivana Blaić. jb prisjednik Tihana Sudar.sabol@gmail. fax. tel/fax. Prilaz Đ. 480 20 80. 377 93 00. jb prisjednik Modrušan Kornelija.htnet.hr Boro Bubnjić. tel. Ilica 297 tel.hr Vesna Lelas. jb vježbenik Nevena Cota. jb vježbenik Trkman Pajić Mirjana. Škrlčeva 39. jb savjetnik Šarčević Vladimir.hr Marija Antolin. jb savjetnik Matoš Mladen.htnet. jb prisjednik Vida Baranović. fax.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 65 Irena Marić. 466 50 78 e-mil: senija.hr Tadić Nikola.mail:zeljka.mail:notar. jb prisjednik Sandra Bednaršek.hr Tina Čepo.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg. fax.t-com. jb vježbenik mr.t-com. 461 17 60.htnet. jb prisjednik Ribarić Obrenija. 377 92 06.Kennedyja 6b tel.hr Biserka Hrvatin. 462 28 33 e-mail: jozica. 660 39 92 e.hr Sanja Vladušić.Rotim Jozo.hr Snježana Pavlović Rajčević. Heinzelova 40.hr Iva Glamočak.matos@notar-matos. jb prisjednik Ivan Rotim. 374 56 78 e-mail: mladen.picukaric@zg. jb savjetnik Sudar Duško.hr Željka Belić. jb vježbenik Škrinjar Kos Senija. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg.t-com. 370 01 99 e-mail:tomislav.sc. 309 73 33.htnet. 481 00 95 e.htnet. Petrinjska 4.sc.hr Katarina Dilber. jb prisjednik Vanja Popov. jb vježbenik Popov Lucija.skrinjar@zg. 484 07 03.stefcic@zg. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg. jb prisjednik Vedran Vujanović. jb vježbenik Sabol Terezija-Zinka.saskor@zg. Frankopanska 2A tel.hr Ivana Vrcić. tel.trkmanpajic@yahoo. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg. tel/fax. jb prisjednik Maša Morić. jb prisjednik Šaškor Stjepan.t-com. Draškovićeva 8. tel/fax. tel.martinovic6@zg. jb savjetnik Serda Pavlović Suzana. fax.

jb savjetnik Petar Kvakan. Trg N. Trg Fontana 2.biljeznik. tel/fax.t-com. jb prisjednik Domagoj Balentin. Rudeška cesta 173 tel.ivan. 390 477 e-mail: ivan. jb savjetnik Hrvoje Benković. fax.cengic.t-com. 487 30 60.t-com.biljeznik.hr Krešimir Milas. tel.t-com. jb prisjednik Natalija Batinac. fax. 311 507 e-mail: jb-jasenka. Trg J. Trg Alojzija Stepinca 14 tel.htnet.htnet.t-com.Kvaternika 2. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd. Š. K. tel.hr Sanja Lovrić.crncec@ck.javni. Zvonimira 29.zivkovic-sincic@email.t-com. jb prisjednik Mario Franjić. tel/fax./fax. fax.poljak@bj.martina. Kovačića 6.ljiljana.hr Sandra Naumovska. P.t-com.hr Marina Sente. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet. fax. tel. 241 952 e-mail: javni.htnet. 231 13 31 e-mail: jb-j.ured. I. jb vježbenik Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu. jb vježbenik Jalšovec Sanda. 242 145 e-mail: jb. jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Dražina Martina.617 64 71 e-mail: javnibin@inet.htnet.hr Anamarija Baljkas Hrgić. fax.481 31 66 e-mail:notar. jb prisjednik Jelena Papić.481 01 65. tel.javni. 611 73 03.hr 40000 ČAKOVEC (040) Crnčec Jasenka.drazina@zd. jb prisjednik Margita Kozina Ištuk. Boškovića 21. tel/fax. Preradovića 8/I.t-com. fax.htnet.d.hr Sabrina Kafedžić. 220 696 e-mail: j. Obala P.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartuč Dušan. Miošića 28a tel. fax. jb vježbenik Vodopija Čengić Ljiljana.hr Kvakan Ivan. 545 326 e-mail. Trg kralja Tomislava 4 tel. jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarević Snježana.t-com. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki. jb vježbenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David.htnet. jb prisjednik Anita Škurjanec. Gajeva 2/IV. 390 750 e-mail: zvonarek. jb savjetnik Tena Crnčec. jb prisjednik Sandra Marodi.hr Dijana Akrap. Milana Amruša 7/II.t-com.javni.biljeznik@ck. Krešimira IV bb.hr Jelena Bogdan Kvakan. jb vježbenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko. 742 242 .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 66 Jana Pajić. 742 240 e-mail: notar-milas@os.biljeznik@cj. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj.koko.zitko@zg. K.m. jb vježbenik Žitko Jasna. jb vježbenik Žitko Janko. 390 733 e-mail: kvakan.sanda@ck.hr Katarina Posavec. Matice hrvatske 14. jb prisjednik Zorić Jasna. Trg E. tel. jb prisjednik Valić Katica.marodi@ck.dujmovic@gmail. tel. 485 27 07. jb vježbenik Zajec Vlasta. R. 388 85 16. Ul. 721 744 e-mail: snjezana. 241 250 e-mail: notar.jb. jb vježbenik Ivona Tomičić. tel/fax.zoric@zg. fax.hr 51219 ČAVLE (051) Vesna Šeškar. 241 553. Kralja Tomislava 39 tel.hr Dada Žitko. Čavle 78. tel.hr Kustić Marija. Dugoselska 12.b. tel. jb prisjednik Tatjana Pavlic Blažon. tel.martina. jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivković Miodrag.hr Nevenka Šimac. tel. G.682261 e-mail: javni. Zrinskog 17 tel. jb savjetnik Kristina Mikulić.notar.jasna. v. jb savjetnik .marija.jalsovec. Poljička 12. jb prisjednik Kristijan Krznarić. 388 85 17 e-mail:vodopija.hr Dujmović Martina. 310 688 jb.htnet. jb prisjednik Nikolina Gažić jb prisjednik Ivana Galić. fax. jb vježbenik Zvonarek Mirjana. jb prisjednik Tomislav Knez. jb vježbenik Katarina Krznarić.t-com. Ul. jb prisjednik Alen Alić.nazarevic@pu. Broza Tita 1 tel. fax. jb savjetnik Barbara Živković. A. fax. 721 743. Valenta Morandinija 13. jb vježbenik Lovro Tomičić.hr 43000 BJELOVAR (043) Čulo Poljak Marija. 487 60 71.t-com. Starčevića 5b.seskar@ri. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic. tel/fax.culo.hr Marijela Antonac.682264.hr Latinka Ivošević. jb prisjednik Marodi Ivan.hr Željka Tuškan Bregovac. tel/fax.com Ivana Mrsin. A. 695 712.boras@ri.hr Nada Jukić. Park Rudolfa Kropeka 2.biljeznik@zg.kustic@bj.

hr Andreja Tanasković. Radića 12. Bana Josipa Jelačića 7. Vukovarska 19.htnet.hr Crnov David.david. jb vježbenik 31326 DARDA (031) Marija Kovač.javni. jb vježbenik Matea Šagarjelo. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os.t-com. jb savjetnik Vesna Stručić.hr Zrnka Stamatoska. jb vježbenik 47250 DUGA RESA (047) Bišćanin Pešut Zdravka. jb prisjednik Ines Matijević.hr Šimčić Ankica. tel/fax.biljeznik.Ivana Krstitelja 91.javni. 822 186 e-mail: jb-pavao. 311 943 e-mail: luce. 813 891 e-mail: notar. Trg M. jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) Đurđević Dinko. jb vježbenik 43280 GAREŠNICA (043) Marko Bilandžija. 638 574 e-mail: jb.8410079 e-mail: notar. kaptola 9 tel. 357 946 e-mail: andjelko.ured@biljeznik-mozara. 886 593 e-mail: buva.torbasinovic@bj. tel/fax. jb prisjednik Mirna Franić.brac@os.Pape Ivana Pavla II 9/I. Zorića 8 tel. tel/fax.biljeznik@gmail. 411 292.bronzan@gmail. Kralja Tomislava 2. Kaniška 9. jb prisjednik Iva Radović. jb vježbenik Marijana Živković. 485 025 e-mail: ivo.htnet. A.htnet. tel/fax.bilandzija@hi.htnet. 882 625 e-mail: marina. Ulica pape Ivana Pavla II 8. jb vježbenik Viđen Nikša.htnet.G.ratincevic@os. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs. 573 337 e-mail:mile. fax.luketic@bj. tel/fax.biljeznik@sk. branitelja 1. Stjepana Radića 4.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 67 43240 ČAZMA (043) Torbašinović Ljerko. tel/fax.hr Zdunić Boris. Ul. fax.peric@zg. 333 512 e-mail: notar. Trg Hrv.javni. Trg A. Vukovarska 22 tel.htnet.com Natalija Pavlović.biljeznik. 886 749. 772 342.841075. 311 566 e-mail: niksa. 810 605 e-mail:javni.hr Ratinčević Pavao. Gupca 25.Jurja 1.darko. Trg čazm. tel/fax.vidjen@du.hr Anto Lozančić. tel/fax.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija. 851 229 e-mail: javni.dijana.t-com.biljeznik@si. jb prisjednik Marijana Milković. 492 050 e-mail: biljeznik.t-com.t-com. 412 644. Dragutina Domjanića 1. tel/fax.plicanic@sk. Nikole Tesle 17a tel.hr 48350 ĐURĐEVAC (048) Matulec Darko. tel. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr. tel. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pličanić Gordana. jb prisjednik Perić Slavica. 227 040 e-mail: ljerko.bukovac.hr 53000 GOSPIĆ (053) Fajdić Mile. Trg K. Starčevića 20 tel. jb vježbenik 22320 DRNIŠ (022) Buva Dijana. Trg Sv.biljeznik@kc. 277 56 21 e-mail: notar-slavica. fax. tel/fax. Sv.t-com.t-com. S. jb vježbenik Stanić Anđelko. fax. 277 56 20.hr 51300 DELNICE (051) Mihelčić Nikola. fax.biljeznik@os. Vukovarska 24 tel. jb vježbenik Dejan Elveđi. tel/fax. Popa Frana Biničkog 10.ivoradovic@optinet.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina.t-com. tel/fax. jb prisjednik Ksenija Borček-Ptiček. jb vježbenik 43200 GRUBIŠNO POLJE (043) Luketić Ivo. tel. tel/fax.htnet. jb savjetnik Radović Ivo. 638 570.t-com.t-com.hr Belma Pličanić. Vukovarska 17 tel. fax. fax.Matoša 3. tel/fax. jb savjetnik Marija Dajak.hr Jelena Škrabo. 357 777.stanic@du.com 10370 DUGO SELO (01) Copić Krešimir. tel/fax. Starčevića 11. 532 476 e-mail: notar.com 43500 DARUVAR (043) Čop Mladen. i A.741 151 e-mail: mkovac.hr Iva Markov.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce.pesut@gmail. tel/fax.javni.ankica.htnet. J. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo.matulec@hi.com Iva Carić. 811 811 e-mail:simcic. Amerikanska 3. jb prisjednik Mozara Nikša. Dr A. Tomislava 1.hr Marija Grivičić.htnet. jb vježbenik 31400 ĐAKOVO (031) Brač Nikola.fajdic@gs.t-com. Nine Marakovića 69.hr Maja Baković.cop@bj.hr Nina Burić.hr Renata Koščević. fax.hr Nada Pirjać.htnet. jb savjetnik . 815 136 e-mail:crnov.

Trg Matka Laginje 1.htnet. 676 500 e-mail: jb-mira.biljeznik.t-com.malacic@sk.hr Ines Antić. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka. jb vježbenik 44320 KUTINA (044) Malačić Mira.hr Ivana Lipošćak. tel. tel. jb prisjednik Tušek Višnja. jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Antić Ivanka. 691 070 e-mail: notar. 682 890. 615 940 e-mail: notar.hr 42240 IVANEC (042) Šagi-Belcar Nada. Šetalište Sv.petar. tel/fax.htnet. G. tel. Dr Franje Tuđmana 50. fax.zrinski@hi.htnet. Obala kralja Tomislava 26 tel.flego.biljeznik. Opatička 5. jb vježbenik Plavetić Snježana. jb vježbenik 21260 IMOTSKI (021) Ujević Petar.hr Ivana Širanović Vulić.miskovic@vk. 616 111 e-mail: nina. jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) Čižmek Mirko. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan. Križevačka 5. jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna. tel.hr Morana Kasun.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volarić Stjepan. 670 001 e-mail: javni. tel. tel.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 68 32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav. 615 466 e-mail: jb-marina. Baltićeva 4 tel.htnet. V.hr Tatjana Perić.tranfic@hi. 271 218 e-mail: visnja.htnet.t-com. 782 104 e-mail: nada. Braće Kazić 7. jb vježbenik 48260 KRIŽEVCI (048) Jelić-Veršić Nataša. 844 262 e-mail: notar. tel.htnet. V. 373 064 e-mail: damir. jb prisjednik Bubaš-Magličić Nina. jb prisjednik Augustinović Marina. 550 331 e-mail: mirko. A.hr Sandra Turčić. Ak. jb savjetnik 21216 KAŠTEL STARI (021) Donika-Stanojević Joško.hr Ostović Marina. fax. tel.papac@kc.htnet. jb savjetnik Dijana Radečić.hr Antonia Torma.bjelcic@kr. jb savjetnik Pavlović Ronald. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic. fax. tel. tel.htnet. I.hr Andrea Nikolić.biljeznik@ri. Jelačića 5 tel/fax.javni. 288 86 88 e-mail: marijan. tel.htnet.tusek@gmail. A.com Željkica Skalički.bubas-maglicic@ka. Ante Starčevića 17.hr 20260 KORČULA (020) Kaliman Ivna. 615 920. tel/fax. jb prisjednik Vedrana Žitnjak. 615 466 e-mail: jb-zeljka. Ružić Mirko. Trg bana J. Nazora 6.volaric@zg.cizmek@kr.htnet. tel.branitelja 11 tel. Trg mira 11. Gundulićeva 8 tel. 520 536 e-mail: katunar. jb prisjednik Emina Vukelić.t-com.mavrinac@ri. 626 817 e-mail: ljubica. jb savjetnik . Hrvat.t-com. tel/fax. fax. Kovački prolaz 25. tel.t-com.hr Tina Puškaš.hr Marko Šimunić. jb vježbenik 49000 KRAPINA (049) Bjelčić Damir. tel.hr Petra Fabijanović. 221 674 e-mail: ruzic.ilok@email.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakrač Nikola.t-com. 681 700.hr Andrej Pavešić. tel. 623 820 e-mail: marina. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc. Tvrtkova 3.hr 22400 KNIN (022) Čujec Josip. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc. jb prisjednik Rozika Dajak. Moslavačka 12.htnet.mirkojavni. 289 007 e-mail:davorka.hr Sandra Rekaš.t-com.hr Papac Ljubica.cujec@si. fax.t-com. Nemčića 1/I.t-com.Ladislava Šabana 5. I. jb prisjednik Martina Mrzlečić. Žuknica 1b.htnet.sagi-belcar@vz.biljeznik@ri.versic@kc. 289 700. 662 673 e-mail: josip.sc. Z.hr Danijela Marković.htnet. jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka.hr Ana Benko Budja. jb vježbenik mr. Nemčića 4a. tel.htnet. jb prisjednik Kristijan Trinajstić.ujevic@st.hr Martina Lučić. Dijankovečkog 9 tel. jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka. Domobranska 6.blanka. Josipa Šipuša 1. 590 300 e-mail: javni. Kovačića 2.hr Žaja Blanka.antic@post.681 500.htnet.ostovic@kc. Ljudevita Gaja 8.htnet.zaja@ka. jb vježbenik 10310 IVANIĆ GRAD (01) Mišković Marijan.augustinovic@ka. tel.hr Tranfić Željka. Nazora 6.htnet. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du.hr Martina Majcen. Bernardina bb tel/fax.simunic. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st.

Mihalovića 2. jb savjetnik Ana Maria Micelli.d. tel/fax.htnet. jb vježbenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidović-Džidić Nada.godzirov@os.hr Dražen Orešković. tel/fax. jb vježbenik Terković Branko. tel/fax.barbic@hi. jb prisjednik Marta Jakotić.841 126 e.vidovic-dzidic1@vz.jb.kucar@ri.hr 52220 LABIN (052) Udovičić Rita. tel/fax. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du. Pejačevićev trg 11. fax.vukovic@st.htnet. Milana Prpića 65. 205 243 e-mail: nada. Ul. v.radasic. tel. 284 362 e-mail: petar.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 69 Medić Mato. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail.hr Kenan Hadžiomerović. Korzo Vinodolskog zakona br.t-com.htnet. jb vježbenik 20350 METKOVIĆ (020) Pandža Joško.hr Morana Čavka Markiš. tel. Miroslava Krleže 27.hr Anja Pejković. jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radašić Kruno.hr 44330 NOVSKA (044) Ante Đerek. Maršala Tita 80 tel. tel/fax.com Jure Plećaš.hoblaj@ck. Četvrt Ž.sk.hr Lana Kusturić Škurla. jb vježbenik Mandić Ljerka. tel/fax.htnet.pejkovic@inet.hr Hrvojka Kuzle. 757 043. tel. tel.djerek@sk.hr 47300 OGULIN (047) Brčić Mirjana. fax. e-mail: jelena.mokry-uroic@sk.biljeznik.j. 612 244. fax.htnet.mato@. 810 125 e-mail: kruno. jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandić. jb vježbenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle.hr Ivna Godžirov. Tita 35. Trg kralja Tomislava 5.mandic@hit-com.hr Anamarija Arapović Vranješ. jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli . tel.htnet.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadić Petar. Trg braće Radića 8a.htnet.htnet. Ul. jb prisjednik Antonija Škarda.mail: javni. jb vježbenik 31500 NAŠICE (031) Godžirov Boris. jb prisjednik Pejković Ante. fax. tel. 601 515 e-mail: javni.jb A. tel.jelinic@sb.ljerka. 205 244.biljeznik. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu. Zelenice 18/I.t-com. 245 503. Dražojevića bb tel/fax. tel. Braće Vidulić 2-6.tus@ri.htnet. 233 047.hr Čekada Lara.medic. jb vježbenik 51550 MALI LOŠINJ (051) Marković Božo. Starčevića 9. 361 961 e-mail: notar. fax. 674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt. 612 093.Tomislava 3/I. Rudarska 7 . 272 955 .tadic1@kr. 726 232 e-mail: info@notar-micelli.hr 21310 OMIŠ (021) Vuković Radoslav.v. jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbić Ante.t-com.htnet.htnet.neven.b@vz. 861 753 e-mail: jb-radoslav. Ul. svibnja 533 br. 615 257 e-mail: notar. tel. Trg kralja Tomislava 7. jb vježbenik Marija Habuda. tel. jb vježbenik Šuran Nataša. jb savjetnik 35400 NOVA GRADIŠKA (035) Jelinić Stanka.hr Iva Medić. jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIŠĆE (040) Hoblaj Ruža. 271 738 e-mail: jb-natasa.b. jb prisjednik Zima Dražen. Trg K. Trg L. Maršala Tita 75/I tel. tel.brcic@ka.biljeznik. 851 141.hr Nino Rojnić.t-com. 50A. tel/fax. 525 444 e-mail: biljeznik-m. Braće Radića 6. 615 500 e-mail: notar-a. Trg Pozzetto 19 tel. Kneza Trpimira 2a.htnet.htnet. jb prisjednik Lora Pejković. 851 142 e-mail:javni. 630 288 e-mail: dubravka.htnet.htnet.branko.ante.suran@ri.hr . tel/fax.hr Patricija Radetić.hr Domagoj Strinavić.zima@sb. Trg pl. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s. Stjepana Radića 7.hr Lejla Ritoša Horvat. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri.hr Valentina Žugec.htnet.hr Filip Marković. Zagrebačka 2 tel. 293 426 e-mail: notarlovran@ri.drazen.hr 51513 OMIŠALJ (051) Kućar Neven.terkovic@hi. 4. jb vježbenik Mokry-Uroić Dubravka. tel. 612 092 j.markovic@ri.hr Hana Hoblaj. jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena.htnet. 683 525 e-mail: javni. I. tel. Put mora 1. 520 401 e-mail: bozo. Karla Dieneša 3.d. Šetalište M. Vladimira Nazora 23.htnet.htnet. 1.hr Lidija Bačani. 272 939. fax. Oriovčanina 18/1. 543 300 e-mail: notar.biljeznik. tel. 615 100 e-mail: boris. jb vježbenik 33515 ORAHOVICA (033) Novačić Antun. fax.hr Plećaš Vedran.

tel/fax. Dinka Trinajstića 2 tel/fax. jb vježbenik Ivana Kronšteter. tel. tel/.htnet. jb prisjednik Jasminka Pavlov. tel/fax.htnet. 814 587 e-mail: jb-visnja.mail: simasek.htnet.hr Domagoj Brekalo. Kapucinska broj 23/I .petarjavni. 313 152 e-mail: javni.biljeznik. jb vježbenik mr. Neretvanskih gusara 12.com 44317 POPOVAČA (044) Greblo Vladimir. tel/fax. Kapucinska 25/I. fax. 215 650 e.biljeznik@os.kovacev@os. Primorska 2. Florijana 6. tel. 214 661 e-mail: notar. jb prisjednik Deana Matković.t-com.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 70 31000 OSIJEK (031) Arambašić Biserka.hr Janjić Dora.hrvatin@os. 616 905 e-mail: elizabeta.htnet. Dragutina Lermana 6 tel. tel/fax. Franje Tuđmana 7 tel/fax.boric@os.com Marijan Dumančić.hr Rok Verica. tel/fax. prisjednik Pahović Đordano. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po. tel. jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivić.hr Vjenceslav Arambašić. jb prisjednik Marija Šarić. tel/fax.com Lana Albert Majstorović. jb prisjednik Borić Mirjana. 214 660. 700 707. 433 258 e-mail: marija.hr Marijana Perić.htnet. Europske avenije 4.htnet.biljeznik.biljeznik@zg. fax. Vijenac Paje Kolarića 2.biljeznik@os.hr Mijo Perić. 428 210 e-mail: jb-tanja.hr 20340 PLOČE (020) Žderić Tomislav.hr Kovačev Tatjana. tel/fax.zderic@gmail. Sv.hr 33405 PITOMAČA (033) Anđal-Mlinarić Brigita.hr Sumba Peček. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu.grguric-rukavina@po. tel.biljeznik@os. fax. jb prisjednik Brekalo Ante. 621 544 e-mail: jb-marija.t-com. 202 204 e-mail: notar-mirjana. 621 111 e-mail: biljeznik. 629 18 69 e-mail: barbaric.t-com. tel/fax.biljeznik. Hrvatske Republike 31b.mandica.t-com. 205 211 e-mail: javni.hr Tijana Belac.zlatko.arambasic@os.verica@gmail.biljeznik. Trg slobode 3/I.hr 23290 PAG (023) Škunca Elizabeta. jb prisjednik Vedran Borić. tel/fax. 204 027 e-mail: amkjavni.htnet.htnet. jb prisjednik Šimašek Zlatko. 412 905 e-mail: dubravka.ferenc@pu.bagaric@po.fax.hr Marijan Paulišić.Starčevića 10. 272 551 e-mail: niko.hr Tina Kalac. tel.hr Ivana Kovačević.hr Sabina Parencan. tel/fax.t-com. Jakova Gotovca 13 tel. Vrt J.t-com. 200 808 e-mail: pavelic-musa.htnet. Trg Joakima Rakovca 5. jb vježbenik Dumančić Dragica. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo.hr Marjana Kirin.hr Šustić Hrvatin. Truhelke 3. Trg slobode 2. 670 771 e-mail: vladimir. tel/fax. Trg Kralja Tomislava bb tel/fax.t-com. tel/fax. jb savjetnik Popović Mandica.popovic@os.hr Marina Mlinarić. Kapucinska 17/I tel. Trg bana Jelačića 6. Zrinskih i Frankopana 15. Trg A.t-com.brekalo@po.sc. jb vježbenik 10451 PISAROVINA (01) Barbarić Petar. jb prisjednik Rahela Kovačić. jb prisjednik Antonija Rako. 732 048 e-mail: javni. fax.Včelik Mario. jb prisjednik Pavelić-Musa Zdenka.hr Ksenija Hudeček.213 213 e-mail: sustic.javni. jb prisjednik . tel.greblo2@optinet.t-com. jb vježbenik 34000 POŽEGA (034) Bagarić Niko. Trg grofa Erdedya 28. 801 561 e-mail: jburedbam@email.hrvatin@pu.htnet.hr Ljiljana Vodopija. jb prisjednik Aleksandra Kolev. fax.skunca@zd. jb prisjednik Maksimiljan Pahović.marta 1.hr 34550 PAKRAC (034) Grgurić-Rukavina Dubravka. jb savjetnik Kokić Anamarija. 206 605 e-mail: tatjana. Županijska 13. 670 323 e-mail: biljeznik. Podmir bb tel.ivic. jb vježbenik Jeromela Mauša Nataša. 612 281.t-com.Trg Stjepana Radića 4/I. jb savjetnik Morena Gojtanić. tel/fax. 272 332.htnet. 202 200.javni. 452 905. 650211 e-mail: javni. Ul.tea@ka.ante.t-com. jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Antoš-Kovačićek Višnja. 8. Jože Šurana 6.antos-kovacicek@sk.rok.blecic@pu. Dr. 201 110 e-mail: lidija.hr 52440 POREČ (052) Ferenc Tanja.natasa@hi. jb prisjednik Perić Lidija. jb vježbenik Hrvatin Marija.peric@inet.hr 52000 PAZIN (052) Blečić Marija.

tel/fax. tel/fax.htnet. jb vježbenik Paravić Darko. jb prisjednik Ivan Beletić-Tatić. jb prisjednik Nikolina Božić. 377 884 e-mail: irpaveli@inet.t-com. 212 665 e-mail: jbvll@ri. tel/fax. tel/fax. fax. Fiorello la Guardia 25 tel/fax.hr Danijela Miloš. tel/fax. Školjić 2.t-com.sablic-dorcic@optinet. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 71 40323 PRELOG (040) Balaban Marijan. Mletačka 2. tel. 215311.hr Blažeka Ljiljana. jb prisjednik Miroslav Kutlača.skira@pu. Ribarska 2/2. jb prisjednik Vesna Perković.mail: notarpula@pu. Glavna 26. 322 969 e-mail: notar. jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Banić Miroslav. fax.hr Nada Jovanić. tel. tel.v. 494 169 e-mail: biljeznik. 336 727 e-mail: notar. jb savjetnik Nataša Babić. fax.hr Sandra Bilić. 215 315 e-mail: notar. jb prisjednik Kristina Jurčić.t-com.paic-cerin@notar-cerin.plisko@hi.hr Pliško Mirna. Jurja Žakna 4b.hr Petar Banić. jb savjetnik Perković Divna.Laginje 2.htnet. fax. 522 377 e-mail: jb-mirna. jb prisjednik Željko Valenta.hr Vedran Franković. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri.htnet. Mali Palit bb.com Panjković Velibor. Gnambova 2/II. 317 370. jb savjetnik Obrovac Skira Sonja.hr Jelena-Kristina Cindrić Bačac. tel/fax. jb savjetnik Andrej Pudelko. Korzo 22.hr Milena Čehajić. jb prisjednik Marko Vitasović. Flanatička 10.t-com. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet.Florijana 20. jb savjetnik Martina Klarin. 645 155 e-mail: marijan.perkovic@pu. jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić. 213 097 e. tel. 522 316 e-mail: notar. 211 260 e-mail:sonja.htnet. jb vježbenik Ćuzela Vesna.grozdanic-dekleva@ri.t-com.7 tel. jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora.zaklinamarinkovic@hotmail. tel/fax. jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Večerić. 645 062 e-mail: ljiljana.htnet. 317 076 e-mail: velibor. jb savjetnik Ivan Dobrović. 544 755.hr Željko Bašić. M. jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik.hr Andreja Pavleković. Rudolfa Strohala 3. Anticova 9/I.t-com. 321 052 e-mail: notar. jb vježbenik Lovrović Lečić Vera.htnet. fax. 217 808 e-mail: notar. jb prisjednik .hr Veronika Fućak Zvonarić.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida. jb prisjednik Danijela Duran Šunić.hr Mladen Meničanin.krajcar@pu. jb prisjednik Katarina Datković. Olge Ban 8.d. 380 804 e-mail: marina. jb savjetnik Kopić Nansi. tel.htnet. 323 409 e-mail:notar.javni bilježnik. jb prisjednik Branka Šarić. 214 783 e-mail: notar. Korzo 4/II. jb vježbenik Pejnović Stevan. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri.nansi@pu. Kostelgradska 9 tel/fax. 215 625 e-mail: notar-crljenica@pu. fax. Korzo 35/I. tel. tel. jb vježbenik Legović Gordana. jb prisjednik Silvija Perišić.panjkovic@ri. jb vježbenik Marinković Žaklina. Ćirilometodske družbe 1. jb vježbenik Grozdanić-Dekleva Marija. tel/fax. jb prisjednik Mario Brajdić. jb prisjednik Amira Predovan. jb prisjednik Kukučka Ivan. Korzo 18. br.hr Draženka Pičuljan.pejnovic@ri.hr Vesna Matković.htnet. tel/fax. Ciottina 5. tel. tel.cuzela@globalnet. tel. jb vježbenik Branka Ramić.hr Duško Bambić. fax. fax. jb vježbenik Krajcar Denis. tel/fax. jb savjetnik 51280 RAB (051) Radić Ermina.hr Robert Beletić.hr Danijela Diković Komadina. 210 511. Ante Starčevića 4. jb vježbenik Tena Kopić. jb savjetnik Smojver-Bašić Anđelka. 646 200.d.legovic@ri.t-com. 217 505. Trg Sv. jb savjetnik Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga Užarska 28-30/II. jb savjetnik Marina Paić-Čerin. 322 922.hr Marija Butković. tel. 725 498 e-mail: javnibin@inet. jb prisjednik Sablić Dorčić Marina.obrovac.balaban@optinet. Smareglina ul. jb prisjednik Maja Crljenica.hr Loris Baričević.blazeka@inet.hr Snježana Horvat Paliska. jb savjetnik Marin Jugovac. jb prisjednik Ana Sabljak.hr Ivan Regvat. 339 686. jb savjetnik Marin Bartulović.

hr Tatjana Burić.htnet.t-com. 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail. Radića 34 tel/fax.t-com.hr Mira Relić.cubelic.t-com. tel. jb prisjednik Čečatka Robert-Anton. 2.t-com. tel/fax.hr .Quarantotto bb. 336 62 10 e-mail: javni. Trg Lj. Put Petrovca 12/2 tel. jb prisjednik Kristina Župančić. fax. jb prisjednik Iva Kemec.zujic@pu. jb vježbenik Mirjana Škarica. fax. fax.hr Maja Tomazinić Grahovac. i A. 200 55 52. jb vježbenik 21230 SINJ (021) Delonga Vladimir.javni. tel/fax.t-com..i A.simac.htnet. 522 708. S. Tomislava 13/I.impric. 445 805. S.htnet.batusic-slogar1@zg. 449 468 e-mail: mioslav. Radića 1 tel/fax. 521 228 e-mail: j.zoran.Jožinec Ljubica Trg K. fax.hr Blanka Marjanac. fax. jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpačić Mato.hr Eda Biondić.t-com. P.markovic@sk. fax.stojanovic@sk. tel. 523 694 e-mail: ivan.biljeznik@sk. Carera 20. jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir.tel. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri.hr Elvira Belošević. jb prisjednik Andrea Batelić.vuger@zg. N. tel/fax.mario@sb.hr Dragutin Habulin. 200 55 17 e-mail: jav. 522 909 e-mail:gordana.hr Ana Podoreški.vrsalovic@ri. Pavlinski trg 17.hr Medunić Ruža.remenaric@email. jb prisjednik Andrija Vuger. jb prisjednik Valentin Jakovac.hr mr.b. fax.htnet. Vladimira Ruždjaka 8 tel. Krešimira IV br. Radića 25 tel/fax.t-com. Gajeva 35 tel. 449 498.hr Javorka Zaplatić. S. 338 72 45 e-mail:biljeznik. Titov trg 10. 332 65 86. jb vježbenik 52210 ROVINJ (052) Dušić Davor. jb prisjednik Marija Čukelj. tel/fax. 840 197 e-mail: rino. tel.hr Katarina Oreč. Trg kraljaTomislava 10 tel.sanja@sk.hr Morana Erak Dušić.htnet. 522 723 e-mail:natalija.htnet.hr Domagoj Ocvarek. tel/fax. Karlovačka c. tel/fax. 338 72 43. jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batušić-Šlogar Zinka . i A. Ul. 523 363 e-mail: ivica. S i A.biljeznik.htnet.kemec@sb. 205 82 99 e-mail: zinka.com Marijana Buljan. jb savjetnik 44000 SISAK (044) Briševac Imprić Gordana.hr Leo-Mario Pavić.hr Joško Pervan. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt.Posavskog 3 tel. Trg pobjede 10. jb vježbenik Ledić Sanja. jb prisjednik Marković Ivan. fax. 410 299 e-mail:nada. 825 900 e-mail: vladimir. tel/fax. Trg pobjede 19 tel. jb savjetnik Lukačević Mario. 823 081. 3 tel.t-com.brisevac. tel.hr Romac Ana.htnet.hr Dubravka Leljak Hršak. jb prisjednik Zujić Rino. jb prisjednik Kraljičković Ivica .t-com. jb vježbenik Kemec Nada . jb vježbenik Katarina Ivančić.t-com.sc.hr Ana Gerić.t-com.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Bračun Miroslav. Matije Gupca 30 tel. 200 88 28 e-mail: ignac. jb prisjednik Darja Kaleb Gavran. 445 833 e-mail: lukacevic. 449 467.biljeznici. 440 616 e-mail: javni biljeznik.cergar@zg.hr Ana Huserik Zujić.htnet.samobor@zg.hr Vrsalović Zoran.ruza medunic@sb. 830 008. Josipa 9. jb prisjednik Palinić-Čulin Sandra. jb savjetnik Čubelić Šimac Sanja. 322 211. fax.cecatka@st.delonga@st. fax. jb prisjednik Zvonimir Bračun.t-com. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs. jb savjetnik Ana Žigrović.htnet. jb prisjednik Stojanović Natalija. Ul.t-com.ledic@zg. jb prisjednik Daniela Vuković. Ninska 1. Ninska 3.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 72 Švegović Vesna. Trg pobjede 22. Korzo 40. fax.Radića 6/6 tel.bracun@sb. Franje Tuđmana 7 tel/fax. 200 05 82. 818 051 e-mail: notar-dusic@pu. fax. 404 140 e-mail: robert-anton.kraljickovic@sk. Trg dr.htnet.hr Remenarić Slavko. jb vježbenik Vuger Ignac.biljeznik. Trg Sv. 200 55 50. 322 393 e-mail:javni. jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frković Gordana . 205 82 88.Ante Kravar. 201 02 91 e-mail: milka. 332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg. jb vježbenik Čergar Milka.

348 104 e-mail: jb. tel/fax.hr Šarić Ilija. jb vježbenik Milić-Štrkalj Zrinka. 322 361 e-mail: biljeznik.hr Ivan Rački.hr Makelja-Šuljić Jagoda.cipcic@email.hr Vesna Maretić. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st. tel/fax.t-com.pavlovic@st.htnet. jb vježbenik Popovac Mirjana.htnet. Kralja Zvonimira 75. tel/fax.Starčevića 5. tel.marija. sc.hr Matijana Paradžik. Kneza Lj. preporoda 9 tel/fax.ivancic@st. 530 988 e-mail:javni.t-com.htnet.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Rački Branka.jurisic@st. Mažuranićevo šet. jb prisjednik Lucija Bulja.plenkovic@st. tel/fax. jb prisjednik Sunčica Vuletin.t-com. jb prisjednik Vesna Radovan. 485 255.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 73 21210 SOLIN (021) Ivančić Marija. Obala Hrv. 339 890 e-mail: teo. jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenković Jadranka. S. jb savjetnik Nakić Nevenka. fax. Škrape 53.draun@st.hr Snježana Felzer-Puljiz. Kavanjinova 4 tel. Puljiz Zoja.biljeznik. 482 509 e-mail: jasna. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st. Fra Stjepana Zlatovića 18.biljeznik. 322 455 e-mail: javni.hr Vinko Bukić.hr Ana Vukojević. A.htnet.racki@zg.kuzmanic@st.htnet. 331 812. 480 358 e-mail: saric. Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax.hr Dinko Martinović . 213 286 e-mail: javni. Domov. 630 555. 772 943 e-mail:dalibor.t-com.hr Dunja Brajčić.t-com. Klaićeva poljana 3 tel. 348043 e-mail: jb-mira.hr Ana Zaninović Popovac.hr Sandra Jelavić. 212 096 . Hrvatske mornarice 1B tel. 765 547 e-mail: jadranka.hr Marko Pavičić.hr Snježana Ludvajić.bosko. jb prisjednik Marinko Šutić. tel/fax. tel/fax. fax.rubic@st.puljiz@hi.t-com. Rok bb. Hrvatske bratske zajednice 3a tel.biljeznik@st. tel/fax. nar. Trg Ante Starčevića 14/II. jb savjetnik Mr. jb prisjednik Igor Buzdovačić.popovac@st. Ivana Gundulića 44/II tel/fax.hr Yvonne Zlatar Šunjić. jb prisjednik Ivana Miletić.Radića 79a. jb vježbenik Kekez Nevenka.karabotic-milovac@st.bilan@st.t-com. 485 776. jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmanić Ervin. jb prisjednik Kovačević Borica. fax. rata 27b tel. 13. Kralja Zvonimira 85.htnet.ljiljanka. fax.kekez@st.hr Vesna Ogorevc.hr Pero Berić. tel.javni.vuletin@si.helena. 530 902. jb prisjednik Šuško Ante.nakic@hi. 213 190 e-mail: javnibiljeznik.hr Kornelija Valjan.kovacevic@st. 212 265 e-mail: nevenka. jb prisjednik Jagoda Vuković. 321 505 e-mail: jb. Šimićeva 2. 210 548 e-mail: jb.mila.htnet. tel. jb vježbenik Ivana Brkljačić Malenica. tel. 772 948. jb vježbenik Rubić Mira.hr Dražen Makelja.hr Karabotić-Milovac Teo. tel. tel/fax. fax. Posavskog 17/I.biljeznik. jb prisjednik Irena Šimunović. Gundulićeva 20.htnet. jb vježbenik .hr Nenad Bekavac.hr Damir Mikolčević.htnet. jb prisjednik Maja Maleš Talaja.susko@hi. 480 341. jb prisjednik Vuletin Vojislav.v. 206 09 37 e-mail: branka.milic-strkalj@st.htnet. 339 888. jb prisjednik Zlokić Ante. Vladimira Nazora 15 tel. jb prisjednik Jurišić Boško.t-com. 347 000 e-mail: jb. jb prisjednik Matačić Jasna. jb prisjednik Ivana Bradarić. Domovinskog rata 11 tel/fax. e-mail: ervin. tel/fax.htnet.htnet. fax. jb prisjednik Čipčić Mila. 330 025 e-mail: notar-lucev@si.htnet. jb savjetnik 22000 ŠIBENIK (022) Malenica Ljiljanka. Mažuranićevo šetalište 14. 322 495.hr Ivana Barišić. 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m. 362 497 e-mail: jb-borica.zoja. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st. jb savjetnik Pavlović Dalibor.hr Marko Vuletin.ilija.t-com. fax.malenica@si.htnet.biljeznik.htnet.htnet. jb prisjednik Bradarić Ivan. tel/fax.hr Neven Nakić. jb vježbenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana. Domovinskog rata 3. jb prisjednik Lučev Igor. 380 122 e-mail: notar. Ratac 2.t-com. jb vježbenik Ana Čvrljak. jb prisjednik Dragun Helena.matacic@st. 331 819 e-mail: javni. fax. Sv. Velebitska 26. tel/fax.

gagro@os.mircetic@zg.hr Lidija Metlikovec. Anina 2 tel. tel/fax. jb prisjednik Mirna Rob.com Ana Brezovec.grgic-notar@email.htnet. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk. fax.htnet. Mihanovićeva 2 tel.com Vulić Nikola.biuk@st. jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kovač Mirodar. Šopa 41.hr Andreja Levatić Marin. fax.htnet. jb vježbenik Maleković Ivan. Šokčevića 1. jb vježbenik Žanko Petar. Trg kralja Tomislava 10. jb prisjednik Barbara Viličić.m.ema.klier@vz. jb prisjednik Iva Zadrović. jb vježbenik Rauš-Klier Zvijezdana.htnet. jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica.hr Željka Brlek-Margetić.hr Janica Plantak. 650 100.trstenjak@gmail.hr Bernarda Meštrović. fax.com Fabiana Kliman.t-com. Trg K. 622 21 23.ranka. jb savjetnik Štimac Bojana. tel/fax.hr Martina Begović. Braće Radića br. Duga ulica 8. 212 558. fax.petar. jb prisjednik Sunčica Gložinić. 885 397 e-mail: zeljana. tel/fax. 621 38 69. tel/fax.biljeznik@vz. 320 015 e-mail: jagoda. Šetalište Stare Isse 2.vajcl@gmail.hr Lana Mihinjač. jb prisjednik Ivana Švegar. jb prisjednik Željka Poljak Tuholjak.t-com.biljeznik@vt. jb prisjednik Jelena Plantak.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita. jb vježbenik Čmrlec-Kišić Biserka. jb vježbenik Spevec Ranka. 718 088 e-mail: jb.htnet.koraljka. Franjevački trg 17.htnet. tel/fax.htnet.alen.t-com. Vrazova 8c tel.hr Ema Nađ. fax. 212 214 e-mail: melanija. 6. fax. jb vježbenik Vajcl Alen. Matije Gupca 1/II.benc@vz.htnet. jb vježbenik Martina Galeković.dubravka. 885 330 e-mail: notar. jb vježbenik . jb savjetnik Martina Ivek. jb savjetnik Sabine Živković. 212 812. J. 201 323. 338 118 e-mail:javni.hr Jasminka Vrba. fax.hr Nikola Perković. jb prisjednik Bojana Štrlek Voćanec.duic@vz. 622 10 97. jb savjetnik Mađarić Koraljka. jb savjetnik Mendeš Marijan. Trg B.t-com. Vij. Matije Gupca 1/I tel/fax. 300 550. 211 699 e-mail: biserka.htnet. jb prisjednik Emilija Ivetić. 212 833 e-mail: jb.javni.hr Tomislava Komesarović.800-635 e-mail: nadj. Duga ulica broj 10/I. Trg slobode 1 tel.mail:notar-marko.107. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk. 622 52 77.hr Marija Peručić Jošić.javni. 650 190 e-mail: jelena. jb savjetnik Grgić Jelena.hr Jasenka Pjevac. tel. jb vježbenik Maja Grgurić. 210 329 e-mil:madjaric. Trg kralja Tomislava 7 tel.r. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus. 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg.javni. 211 662.biljez@vt. 743 463 e-mail: notarumag@gmail.brigade HV 3 tel.t-com. 211 400.cmrlec-kisic@vz.stimac@vz.hr 42000 VARAŽDIN (042) Benc Rankica.Antuna Mihanovića 26.biljeznik. fax.sevsek-vajdic@vz.tel/fax. tel. 338 050 e-mail:nikola.t-com. fax. jb savjetnik Vajdić-Sevšek Jagoda. N.htnet. Andrije Kačića Miošića 2 tel/fax. 300 552 e-mail: stjepan. jb vježbenik Mirčetić Nives. 625 11 06 e-mail: jb. jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko.hr Velebita Erkapić. jb vježbenik Duić Melanija. Vladimira Nazora 13. 623 25 83 e-mail: nives.htnet. jb prisjednik Anita Lovrić. 743 464.vulic@vu. jb savjetnik Anita Krvavica. 338 285. fax. Kapucinski trg 2/I tel.hr Danira Margeta-Nuber.htnet. fax.hr Iva Brazda. jb prisjednik Blanka Štivičić.jurlina@zg. Slavka Kolara 1 tel/fax.spevec@zg. jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina Željko. jb prisjednik Anica Krnić. 622 15 52 e.t-com. jb vježbenik Trstenjak Stjepan. Trgovačka 1.htnet.hr Maja Gagro Bošnjak. fax.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 74 21220 TROGIR(021) Biuk Željena. Pavlinska 5. jb prisjednik Lana Pavković Rendić. jb prisjednik Ana Pavković. tel/fax. tel. tel/fax.Tomislava 39 tel. 726 850 filipovic-kovacic. tel.t-com.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipović-Kovačić Dubravka.mladineo@hi.hr Zvjezdana Tafra Roguljić. tel/fax. jb savjetnik Natalija Kaselj.bojana. 663 555 e-mail:notar.zanko@st. 211 400 e-mail: rankica.

hr 21276 VRGORAC (021) Kristić Ivan. 331 45 93 e-mail:javni. tel. Stjepana Radića 42b tel/fax.grigillo-ramljak@zd. jb prisjednik Ivana Stočko. 221 168. Baltazara A. jb vježbenik 52341 ŽMINJ (052) Patricia Pucić. fax.biljeznik@vk.htnet. 231 481 e-mail: emil. fax. tel/fax. 231 383.t-com. jb vježbenik 10290 ZAPREŠIĆ (01) Adžija Ivan.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 75 52463 VIŠNJAN (052) Poropat Anka. jb prisjednik Goran Marčina. jb vježbenik Mišković mr. 413 304. sc. tel.hr Ana Mikulić. 331 08 75. 098 448 795 e-mail: ivan. fax. Zagrebačka 15a. fax.hr Podgajski Vlasto. Tržna 12. Tina Ujevića 13. Mihovila Klaića 7 tel/fax. jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir.hr Ivana Gadža Beganović.t-com.biljeznik@vu. 112. jb prisjednik Grdović Silvana. 421 278 e-mail: kovacic. jb vježbenik Marčina Vera.hr Lidija Kolombo.hr Hrvoje Marošević.hrabra@zd. Obala Juričev Ive Cote 27 tel. 331 08 76 e-mail: ivan.hr Sanja Tokić. jb vježbenik Tereza Jurlina.pucic@pu. 675 160.t-com. tel/fax.biljeznik. 501 197 e-mail: vlasto. tel/fax.poropat@hi.biljeznik. fax.htnet.hr Vedrana Kliman. jb vježbenik . 443 331 e-mail: notar. Trg Kralja Tomislava 1. Ul.koretic@si.htnet.htnet. tel. Dr Franje Tuđmana 5 tel. Kovačića 2/I tel.hr Duška Uzelac.hr Pozaić Đurđica. tel/fax. 312 166 e-mail:suzana. jb savjetnik Kovačić Jelica. tel/fax.t-com. 427 854 e-mail: notar.podgajski@kr.zvonimir@kr. fax. 427 852.sabora 5.pozaic@kr.javni. I.hr Mišković Pavica. Pazinska 2/h.3.javni.hr Kolega-Zubčić Alkica.t-com.rata 3 tel. 441 989 e-mail: jb-boro.biljeznik.t-com. G.brigade br. jb prisjednik Ore Vojislav.estera. fax.miskovic@zd. tel/fax.gojanovic@si.hr Grigillo-Ramljak Darija. 213 000 e-mail: darija. Trg Slobode 2. 221 152 e-mail:javni. 441 988.hr Konstantin Dika. jb savjetnik 32270 ŽUPANJA (032) Kaluđer Mladen.brkic@zd. jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanović Aljoša. 467 077 e-mail: djurdjica. Trg slobode 1.biljeznik. Dalmat. fax.kristic@st.htnet.t-com. jb prisjednik Filip Zubčić.bartolek. Krčelića 15 tel.vore@vu. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd. jb prisjednik Poljak Estera.htnet. 319 167 e-mail: pavica. Davor.t-com. 279 28 92 e-mail: javni.t-com. fax.300646. 314 665 e-mail: notar.t-com. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd. jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martinić Javorka. tel/fax.htnet.martinic@kr. Veliki Kraj 59.t-com. Don Ive Prodana 4.hr Ksenija Gambiroža. 830 130 e-mail: kaludjer. Veliki Kraj 54.arambasic@vk. Ul. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk. 441 644. Matije Gupca 70 tel. jb savjetnik Hrabra Suzana.hr 10340 VRBOVEC (01) Koretić Dubravka.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambašić Boro.hr Doroteja Mendek.Domovin.grdovic@zd. tel/fax. 331 45 94.hr Josipa Zubčić. jb prisjednik Ana Ramov.marcina@zadar. Zrinsko Frankopanska 38 tel.net Jelena Skoblar.poljak@os. Braće Vranjanin 9. Matije Gupca 47/I. jb vježbenik Igor Bojić. jb prisjednik Ana Svorcina.hr Marija Karalić.hr Jadranka Kramar.t-com.jelica. 846 530 e-mail: biljeznik.adzija@zg.t-com. jb vježbenik Marošević Kata.dubravka. jb prisjednik Mirta Adžija. tel/fax. 440 944 e-mail: aljosa.mladen. poginulih branitelja bb tel/fax.htnet.htnet.hr Branislava Jovanović.300648 e-mail: silvana. jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brkić. tel. tel/fax.t-com. Ul.hr Dragana Marčina. 466 808 e-mail: javni.

. pokopana 27. preminuo 15. u 73.. javni bilježnik u miru.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 77 IN MEMORIAM   Želimir Mirić. lipnja 2012. na gradskom groblju u Vinkovcima. na Mirogoju u Zagrebu.  Irma Pavelić. kolovoza 2012. iz Vinkovaca. godini. Pokopan 18. javna bilježnica iz Pregrade. lipnja 2012.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->