javni biljeŽnik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJEŽNIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 3

Poštovani čitatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga međunarodnog kongresa koji je održan 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, štitila i borila se za interese bilježništva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa značenjem koje javni bilježnici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeću. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako će dovršetkom procesa pregovaranja i utvrđivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno bilježništvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno članstvo Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj bilježničkoj asocijaciji Europe u statusu promatrača od rujna 2004. godine, a već tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobilježnička komora član je Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruživanju i stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih bilježnika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno članstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatrača, a pozivom na Statut CNUE-a predlaže da se na sjednici Glavne skupštine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog bilježništva te da se od strane njemačkog predsjedništva najavi kako će se o tom prijedlogu odlučivati na sjednici Glavne skupštine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: “… prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od strateških ciljeva, a istodobno započinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobilježnička komora, kao punopravna članica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat važnoj asocijaciji. Razdoblje u kojem će kao članica moći glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje će sukladno Statutu moći predlagati i biti birana u tijela CNUE.” Notari Europe, a ovom asocijacijom i naši bilježnici, i formalno se čvrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i međusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeđivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetništva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje, CNUE kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno bilježništvo koje sve više doprinosi svim procesima donošenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zaštite građana. CNUE je tako prisutan u svim političkim i tehničkim pitanjima koja utječu na javnobilježničku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praćenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalaže za izgrađivanje zajedničke europske pravosudne kulture zasnovane na međusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju bilježnika za pravne poslove, vodeći se načelima praktične metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli što se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakšao

što činiti kod ovakvih registriranih partnerstva s međunarodnim elementom kod razvoda braka. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zaključku autorica je pregledno sažela tako da se svatko može snaći i uredno izvršiti dostavu pismena. piše student Emil Cetina. dr. polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. smrti jednoga od supružnika. Brakovi s međunarodnim elementom. odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti. U tom smislu izvanrednu suradnicu našli smo u doc. Primjerice. Jedan od redovnih suradnika. U prethodno spominjanoj asocijaciji bilježnika (CNUE) i o učincima europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker. Stjecanje. Također. promjena. Bilježnici Europe žele ukazati na značaj i vrijednost naše struke za dobrobit svih građana i gospodarstva. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo”. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. I dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama. godini: “… bilježništvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jamči pravnu sigurnost. dakle. prema recentnim istraživanjima. . Dakle. Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. s javnim bilježnicima. O teorijskim i praktičnim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini. Radi toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. život nosi sa sobom različita životna događanja. predsjednik CNUE-a u 2012. dobitnik „Rektorove nagrade“ za ovaj istraživački rad. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik pri primjeni prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. ovaj put obradio je temu “Zaštita knjižnih prava od nevaljalog upisa”. kojima bi ovaj časopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom veže za javno bilježništvo. suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. zajedno sa službama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali našem pozivu i svojim radovima obogatili sadržaj naše edicije.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 4 život građanima. Goran Milaković. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava i sve ih je više. a bilježnici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava naći ćete u ovom zanimljivom članku. Razmatrajući parnice u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe. Naravno. U svom radu fokusirao se na istraživanja s ciljem pronalaženja najefikasnijega.” Bavit ćemo se. I kao što je naglasio Tilman Götte. slobode i sigurnosti. savjetnicima i vježbenicima koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovore mogu stručno obraditi. poništenju braka. Nastojimo međusobnom suradnjom pronaći praktična pravna rješenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog područja pravde. sc. poštovani čitatelji. nastavljajući na temu europskog prava. neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. Mlada suradnica Iva Kemec. piše o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. u ovom vremenu mobilnosti gdje različita prekogranična prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. Tatjane Josipović. u članku pod istoimenim naslovom. prisjednicima. dr. najbržega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. ukazati na svoje postupke te postupke stranaka. ovlaštenika prava na tu zaštitu. javni bilježnik iz Dresdena. pod mentorstvom prof. Gabrijeli Mihelčić koja nas ovaj put podsjeća na nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. Značajne su riječi na samom početku kako „… javni bilježnik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa.

javnobilježnička prisjednica iz Rijeke o temi: „Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi“. već stalna. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatrača u Vijeću notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004. koja je službeno objavljena sredinom 14. Filipa iz Lodija. dragi kolega. Prilog je priredila Marija Butković. Naša. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO VIJEĆA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma poštovani predsjedniče Götte. kolovoza 2012. u kratkim vijestima i uz fotografije. podsjećamo vas na neka od proteklih događanja. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. stoljeća. 29. Oporuka Marice.g.. kada je na Generalnoj Skupštini pod predsjedanjem grčkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača. Prema viziji koju je zacrtalo novo Uredništvo. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne . u ovom broju pregled je oporuke Marice. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Uredništvo časopisa Javni bilježnik Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donošenje Odluke o prijemu u punopravno članstvo CNUE Hrvatska Javnobilježnička Komora Radnička cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEĆE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na pažnju njemačkog Predsjedništva i predsjednika gosp.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 5 Renata Pražetina Kaleb razmatra pojam “trgovac pojedinac”. Tilman Götte-a U Zagrebu. tema iz povijesti javnog bilježništva dr. Uza zapis i slike o sjednici Skupštine javnih bilježnika u Malom Lošinju. supruge trogirskog notara Bernarda pok. Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja. naglašavajući kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a. i ovaj put uz časopis imamo i prilog koji vam može poslužiti u svakodnevnoj praksi. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu.

kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika. te da se Odlukom Generalne Skupštine CNUE-a.g. sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 6 pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU u svibnju 2004.01. Odluka donese na sjednici Generalne Skupštine CNUE-a dana 14. a to su: .. srpnja 2013. temeljem odredbi Statuta CNUE-a.g. U statusu promatrača hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a.. upućujem izraze našeg osobitog poštovanja. stekla status Države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU. 4. .g. predlažem Vam: 1. kao i da se nakon izjašnjavanja svih članica predloži da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod točkom 1. te se aktivno uključio u važne projekte. pod Vašim predsjedanjem. kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve članice CNUE-a. U opisanom razdoblju od rujna 2004..800. Europskom vijeću i EU Parlamentu.00 EUR-a. uvršten na toj web stranici i hrvatski jezik. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura.g. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09. ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih članica CNUE-a. a istovremeno bi započelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat. prosinca 2012. na kojima se kreirala „notarska politika“ prema Tijelima EU. raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata – kao promatrača u CNUE-u.aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN). .g. mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji.europski Direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40. Odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4. prosinca 2012.g.status promatrača u Europskoj mreži Registara oporuka (ARERT). sazvanoj za 14. u skladu sa svojim ovlastima. da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine.-tu Grupu članica. poštovani predsjedniče Götte. a posebice Europskoj komisiji.sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ . srpnja 2013. Time se – sukladno Statutu CNUE-a. te Vam dragi predsjedniče Götte u svoje ime.. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva. koja će se održati 14.g. listopada 2012.. koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije. da se na sjednici Izvršnog Savijeta CNUE-a.000 notara na područiju EU – uključujući i hrvatske notare. . rujna 2012. ravnopravno sa ostalim službenim jezicima u EU. kao punopravni član. 3. prosinca 2012. utvrdi da će hrvatski Notarijat postati punopravni član Vijeća notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije . Slijedom do sada navedenog. 2. do danas.u kojem je po prvi puta. sa utvrđenom godišnjom članarinom od 23.g. da Izvršni Savijet. uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeću sjednicu Generalne Skupštine CNUE-a. kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU: 01. sazvanu za 12. Zahvaljujem njemačkom Notarijatu i njemačkom Predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno članstvo CNUE-a. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ivan Maleković . kao i Hrvatskoj. održani su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Generalne Skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj Notarijata u svim državama članicama. ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u.

listopada 2012. 88/05. još Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2008. 21. 367. 4 TRIVA. Dostava ili dostavljanje «zakonom je propisana aktivnost nadležnih tijela usmjerena na to da se adresatima pruži mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koja im se upućuju». a. dalje: OZ. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. DIKA. ZPP-a) riječ je o dostavi koju bilježnici obavljaju u slučaju i pod pretpostavkama predviđenim čl. 123/08. 176. DIKA. na prijedlog stranke. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovom postupku. OZ-a kojim je određeno da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a. 91/92.. dr. 42. inauguriranog u Ovršni zakon2 iz 1996. i kao takvog pretočenog u novi OZ. čl. S. OZ-a). ZPP-a kada ima tu dužnost. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.. 133. S. javnobilježnička dostava u parničnom postupku. 8 Narodne novine br. ako nije drukčije određeno. 3 Narodne novine br. UVOD Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. OZ-a određeno je da se pljenidba provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu. 112/12. kako je to npr. 88/01. ZPP-a. Ova pravila ne će biti predmet analize. zakonom predviđenih. a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje.. 2. a time i nova pravila koja uređuju dostavu u ovršnom postupku. 176. – 364. Prema čl. st.10 6 TRIVA. ali nije jedina. 112/99. v. 84/08. 5998-5999. U smislu navedene odredbe (čl. Ona samo implicira da je nadležno tijelo dostave poduzelo sve radnje. 2 Narodne novine br. 117/03. dakle. dalje: ZPP. st. Pravila ZPP-a vrijedit će u slučaju kada neko pitanje nije uređeno ovršnim pravilima i pod pretpostavkom da ovršna pravila ne određuju drugačije. OZ-a kojim je određeno da Zakon stupa na snagu 15. .. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovršnom postupku omogućuje i ostvarenje određenih. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovršnom postupku javni bilježnik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na način kako to predviđaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a. 176. za sva pitanja u vezi s dostavom u ovršnom postupku primjenjuju ovršnopravna pravila o dostavi. V. dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08. 02/07. Pored te funkcije (omogućavanja adresatima da saznaju sadržaj pismena). Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upućuju na primjenu općih pravila). ibidem. 1 se stekle zakonom predviđene pretpostavke da adresati budu u mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koje im se dostavlja. 10 Inače.. u ovršnom postupku dostava ima još jednu značajnu ulogu. 371. 42/00. 176. osim u mjeri potrebnoj za razjašnjenje posebnih pravila. 133. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka.9 Primarno se. OZ-a. 2011. čl. 121/05 i 67/08. g. travnja 2010. čl. 57/11 I 148/11-pročišćeni tekst. 29/99. No prije svega treba naglasiti kako „uredna dostava“ ne znači i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadržajem pismena. 53/91. tada nedostaci u dostavi nemaju značenje bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku. –– 149. Zagreb. nova pravila slijede strukturu i uređenje dosadašnjega ovršnopravnog režima. Zapravo. b.3. a. 3. Smatra se provedenom danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (čl. Među navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz čl..5 Dakle. Pravila nisu radikalnije izmijenjena. za primjenu pravila ZPP-a o dostavi. dostava se obavlja prema općim pravilima o dostavi iz ZPP-a. 7 „Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem. 194/03. 356. Građansko parnično procesno pravo. u st. M. Pž-2215/10 od 9. 133.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 7 Doc. Narodne novine. 173/03. str. odnosno mjere kako bi 1 Narodne novine br.“ VTS. OZ-a). Informator.. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci Nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku I. 67/08. 57/96. povjere sudovi u parničnom postupku. 88/05. U radu se ne će analizirati niti ovaj institut. a. 1. Tko je proveo i najkraće vrijeme u praksi znade koliko je važna i koliko muke zadaje uredna dostava. sc. 151/04. dalje: OZ/96. ZPP-a kojim je uređena tzv. osim odredaba čl.6 7 Opća pravila koja uređuju dostavu nalaze se u Zakonu o parničnom postupku8 i to u čl. 1.. 96/08. M. 2004. npr. listopada 2012. 5 Čl. supstancijalnih učinaka. Gabrijela Mihelčić Katedra za građansko pravo. slučaj i što određuje čl. st. ona stoje u klasičnom režimu općih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali. 133. Što nas dovodi do pitanja javnobilježničke dostave uopće.4 To je klasična funkcija ili uloga dostave u postupku (v. Što se tiče primjene i važenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi.

11 Odredba čl. Posljedica je to posebnog položaja koji bilježnik ima u ovršnom postupku. pravila su organizirana tako da postoje opća i posebna. st. st. već to pitanje uređuje čl. pravila iz čl. Knjiga I. Zagreb. Opća pravila iz čl. Uz odgovarajuću mjeru prilagodbe.) dijelom su kolidirala s onima iz čl. 5. imaju samo st. OZ/96. OZ/96. 6. OZ/96. a što je bio i st.. značenje općeg pravila. st. Narodne novine d.d. 1. 1. čl. 1. OZ-a Prvo opće pravilo o dostavi. 281. 281. U st. međutim. Nalaze se u čl. čl. OZ/96.. st. (kojim je tada bila uređena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih bilježnika povodom prijedloga. – 8. pa je ostalo nejasno zašto ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadržaj čl. M. Ovim. OZ/96. OZ-a. Koja su sve tijela nadležna dostavljati pismena nije određeno OZ-om. kao nadležni za obavljanje dostave u ovršnom postupku. OZa. 13 DIKA.. – 3. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovršnom postupku. 21.. 1. odnosno sudskog namještenika. (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba. Promatraju li se samo kroz prizmu bilježničke dostave. 8. a pozivom na čl. unutar ovršnopravnih pravila.d. 6. 8. 4. Građansko ovršno pravo. dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i 12 Čl. Tim više što je. 8. Stoga će i u ovom postupku. 2. . 8. čl. opća pravila o dostavi iz čl. naime. 8. prodaja nekretnine na dražbi).. da opća pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni bilježnik (ili drugo tijelo ili osoba). II. i 5. odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. st. 8. 8. dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opća ili posebna pravila rješava tradicionalni ključ koji uređuju odnos općih i posebnih pravila. i to s obzirom na to komu se u ovršnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadržano je u čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 8 Ostavljajući po strani pravila ZPP-a. st. Tako Dika govori o tri funkcije bilježnika u ovršnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji.-8. 4..3. OZ-a. kada je riječ o uređenje načina dostave određenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave došlo do gubitka nomotehničkoga kontinuiteta između «starih» st. Odredba čl. Za pitanja javnobilježničke dostave u ovršnom postupku važno je uočiti da položaj i postupanje bilježnika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. putem javnog bilježnika ili neposredno u sudu. nije završeno raslojavanje općih i posebnih pravila o dostavi u ovršnom postupku. 8. S tim. OZ/96. doživjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. kao novopropisane norme. usporedi li se položaj bilježnika kao tijela (osobe) dostave u ovršnom postupku s onim u parničnom postupku. te c) asekurativnoj funkciji. 1. 8. (točnije dijelu st. Prema njemu. a tako je i sada. s posebnim naglaskom na bilježničku dostavu. Po ovom pitanju neujednačenost se pojavila i u korelaciji između uređenja iz čl. 4. ili b) kada se dostava obavlja putem javnog bilježnika. odnosno u ostalim ovršnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju. a koje su se već tada pokazale nedovoljno jasne. 281. 8 OZ-a. OZ-a. promatrati kombiniranjem više kriterija: a) kriterija adresata dostave. općim pravilom o dostavi u ovršnom postupku treba držati pravilo iz čl. kada je bilježniku povjereno provođenje određenih ovršnih radnji (npr. ponovo. 8. ZPP-a i određuje da se pismena dostavljaju putem pošte ili određenoga sudskog službenika. Znajući da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u čl. opsežnije izmjene i dopune koje su pretočene u novo ovršno pravilo čl. Obilježja općeg pravila. nadležnog tijela uprave. b) funkciji povjerenika suda. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviđala dostava na oglasnoj ploči odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod određenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su činili st. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. uočljivo da bilježnik u ovršnom postupku ima drugačiji položaj od onoga što ga. dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju bilježnici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.. čl. Općenito Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava. 8. OZ/96. b) kriterija obavlja li se dostava u ovršnom postupku na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. OZ stara je blanketna odredba kojom je određeno da će se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjivati odredbe ZPP-a. kako je već navedeno. i dijelom st. ovakvo uređenje može zbuniti. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku. OZ-a moglo bi se reći da imaju.. OZ-a među pravilima koja uređuju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. jednako kao i u parničnom postupku. Opće građansko ovršno pravo.). koja se ostvaruje u osnivanju i provođenju dobrovoljnoga javnobilježničkoga založnopravnog. izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. d.11 Nastavno će se pravila o dostavi. a koja su jednaka novim pravilima). 1. toga članka. ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. U tom će se pravcu analizirati opća i posebna pravila. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadrži ih. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim slučajevima kada se bilježnici pojavljuju kao tijelo dostave. Rješenja koja su bila predviđena u čl. 21. kada je riječ o pravilima o bilježničkoj dostavi. Ovdje su nam. 8. 252. a što treba naglasiti. 133. kao tijelo dostave. čl. Odnos ovih pravila. str. zanimljivi javni bilježnici. 8. JAVNOBILJEŽNIČKA DOSTAVA U OVRŠNOM POSTUPKU 1. OZ/96. koja proizlazi iz zakonom predviđene ovlasti bilježnicima da postupaju kao ovlašteno tijelo za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka. 8.. Za st. navedene osobe i tijela biti ovlaštena obavljati dostavu.. OZ/96.12 ovo pravilo vrijedit će i u ovršnom postupku. te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih bilježnika u ovršnom postupku. i čl. OZ-a sadržana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 2007. ima u parničnom postupku. 1. Tako je. – 10. ali to nije izrijekom predviđeno ovršnopravnim pravilima. 5. 252. 8. a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku. čl. Dakle... 108. OZ-a nije homogeno opće pravilo. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li riječ o slučaju: a) kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika..-3. .

1. pravilo iz čl. a kada je riječ o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izriče novčana kazna ili kazna zatvora: 1. zatim na adresu sjedišta iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploči dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. obavlja se na adresi sjedišta upisanoga u upisnik. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovršnom postupku ima adresat. st. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedišta upisanoga u upisnik (u slučaju kada je ona različita od naznačene u prijedlogu za ovrhu). 2007. Riječ je o neposrednoj dostavi. OZ-a U odredbi čl. Informator. Usporede li se pravila iz st. 5454. uređena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom. prema kojem se način dostave ravna određenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovršnom postupku. pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploče. je li riječ o dostavi ovrhovoditelju. st. I to: a) kada ona ima svojstvo ovršenika (protiv nje se provodi ovrha). te 3. dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploči suda. i st. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. naime. 2. 1. Svejedno je. te 3. dostava ovršeniku može obaviti putem javnog bilježnika. U st.5579. Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokuša dostaviti na adresu naznačenu na prijedlogu za ovrhu. te ponovno pokušati dostavu rješenja o ovrsi. 1. javni bilježnici. trgovcu pojedincu. OZ-a. radi se o neuspjeloj. Prema njemu. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. ili b) kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Kada je adresa sjedišta upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploči suda ili da uopće nije istaknuto ili sl. 8. Pri tome nije od značenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. pravilo iz st. sud nije dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovršenika koja je upisana u registar obrtnika.obaviješten« ili »stan zatvoren .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 9 odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. primjenjuju se i na dostavu fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. sadržano je u čl. – 4.obaviješten«) proizlazi da se prostorije ovršenika . odvjetnici. Pravila o dostavi iz st. 8. i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploči vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. na zahtjev ovrhovoditelja.“ VTS. 2. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. već ga može dostaviti putem oglasne ploče suda. Pž-3694/04 od 8.. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. potom na adresu naznačenu u odgovarajućem upisniku te. st. 2. odnosno b) drugog bilježnika. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploče vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 „Ako je dostavnica rješenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraćena sudu s naznakom »obaviješten-nije podigao pošiljku«.. 2005. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Informator. „Dostava rješenja o ovrsi pravnoj osobi.“ VTS. OZ-a obavlja: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi: 1.. st. Naime. Dakle. liječnici itd. 8. ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv. 4. . To vrijedi u slučaju kada je riječ o različitim adresama. 2. a nakon toga niti na adresi sjedišta upisanog u upisnik. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. lipnja 2004. da nije dopušteno dokazivati npr. 3. ovršeniku ili sudioniku u ovršnom postupku. Pž-1188/06 od 22.. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. trgovci pojedinci. za zaključiti je da je st.15 Jednako kao i u prethodno navedenim slučajevima. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu. veljače 2006.obrtnika nalaze na adresi iz ovršnog prijedloga. Odnosno ovršenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz čl. 8. Premda to u samom pravilu ne stoji. Njime se predviđa da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga.14 U slučaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. 1. ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjedištu svoje obrtničke radnje. Pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave 3. a s obzirom na to kome se dostava obavlja. 8. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st.“ VTS. pa se može zaključiti da je dostava pokušana na pravilnu adresu. OZ-a sadržano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Pž-6238/03 od 4. putem oglasne ploče suda. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. U slučaju da dostava na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije. 5578 . 1. 2006. uređeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. 4. 5402. a ne neurednoj dostavi. OZ-a. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 1. 8. ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. primjenjuje se i kada je riječ o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora..) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. valjana je u slučaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu. 1. Što ne znači. – 3. i 5. nja pismena na oglasnoj ploči. 2. Posebna pravila iz čl. OZ-a određuje da će se na način iz st. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznačio u prijedlogu za ovrhu. međutim. i b) kada joj izriče novčana kazna ili kazna zatvora. konačno. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 1. I to: a) bilježnika koji odlučuje u postupku. Informator. dostava se ne ponavlja. st. nije dopušteno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploči suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno. ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. st. „običnim“ ovršenicima. Sljedeće opće pravilo o dostavi. javnom biljež15 „Ako iz napomene dostavljača (»odsutan . c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. 2. Što znači da se dostava ovršeniku u smislu pravila čl.1. studenoga 2003. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure.

8. treba imati u vidu i da ti troškovi nisu tzv. OZ-a). a ne bilježniku koji odlučuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom bilježniku sredstva za pokriće troškova dostave. OZ-a uređuju dostavu „posebnim“ kategorijama ovrhovoditelja u svim ovršnim postupcima (dakle. 281. dužni pružati jedni drugima. Posebna pravila iz čl. st. 8. 4. Prva od njih je da je ovrhovoditelj bilježniku koji odlučuje u postupku stavio takav prijedlog. odredi ovrha protiv ovršenika. st.” Potrebno je uočiti da odredba čl. Postoji li u jednome mjestu više javnih bilježnika.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 10 niku. radi naplate predvidivih troškova postupka. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred općim pravilima. bilježnik kojem nisu predujmljena sredstva za troškove dostave nije dužan obaviti dostavu. 6. 8. 18 Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. dakle kada taj bilježnik nije ovlašten obaviti dostavu. S druge strane. st. 5. st. 7. Dostava se obavlja tako da javni bilježnik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik. 5. uza zamolbu za dostavu prosljeđuje se bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. U odnosu na ove troškove primijenila bi se odredba iz čl. vratiti molbu. Treba 16 Zakonodavac je naziva “pravna pomoć dostave. 8. st. 6. uočiti. 2. pravilo iz čl. I predviđaju dostavu: 1. Određuju li posebna pravila drugačije kada predviđaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploči javnog bilježnika i uz tako obavljenu dostavu vežu presumpciju izvršene dostave? Istina. OZ-a da troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe. liječniku. – 3.“ Misli se na pružanje pomoći neposredne dostave pismena ovršeniku u postupcima ovrhe. 8.). a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobilježnički prisjednik. te 3. 5. ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.17 Naime. bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svom uredu. pri tome ne predviđaju ništa posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. saslušanje svjedoka. st. ZPP-a kojim je uređena pravna pomoć koju su sudovi u parničnom postupku. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. 8. OZ-a predstavlja «suženu inačicu» čl. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. odvjetniku. 2. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja. st. 14. Jednako kao i u slučajevima iz čl. I dok sudovi međusobno mogu tražiti poduzimanje određenih parničnih radnji (npr. troškovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu. st. 3. Međutim. 281. te 3. OZ-a bilježnike u ovršnom postupku ovlašćuje samo na tzv. . Vrijedit će predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. 8. Naime. 7. te b) s obzirom na određena svojstva ovršenika kao adresata dostave. neposrednu dostavu bilježnik može obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu službenom području. Kakve će posljedice za ovršni postupak (i da li će ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizići iz činjenice što ovrhovoditelj nije predujmio troškove dostave. – 3. OZ-a uređuje dostavu i to rješenja o ovrsi „običnom“ ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a). na zahtjev ovrhovoditelja. OZ-a sadržana su posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. Najprije treba uočiti da se ova pravila odnose na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz čl. OZ-a i u njoj sadržano pravilo prema kojem se naknada troškova može zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. da u slučaju kada dostavu obavlja zamoljeni bilježnik. 18. ustupanje radi razmatranja određenog spisa i sl. 6. odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se. 8. odnosno protivnika osiguranja. 6. čl. 1. 281. predvidivi troškovi u smislu čl. međutim. 8. savjetnik i vježbenik (čl. 281. st. dostava obavi putem javnog bilježnika. odnose se na dostavu 19 Ova odredba određuje da ovrhovoditelj. 6. OZ-a U odredbi čl. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovršeniku. st. 5. 281.2. st. b) ako mu nije poznato tko je nadležan obaviti dostavu. Kako bi se dostava obavila putem javnog bilježnika u smislu čl. Određeno je da će nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. Izričito je propisano u čl. st. U čl. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. st. st. 6. OZ-a usporedno govori o „zamoljenoj radnji“ i „pravnoj pomoći dostave. Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaća se javnobilježnička pristojba (čl. Također. odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. OZ-a uređena je dostava rješenja o ovrsi ovrhovoditelju. odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika. Opće pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije riješeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne uređuju drugačije. 8. OZ-a. odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti bilježnika od koga je primio molbu. OZ-a). st. 8. a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. S tim da se troškovi izazvani javnobilježničkom dostavom izravno podmiruju bilježniku koji obavlja dostavu. i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave).18 U slučaju kada dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. otpravak kojega dostavlja bilježniku koji ga je zamolio pravnu pomoć dostave (čl. te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. OZ-a trebaju se steći određene pretpostavke. 6. 281. – 3. u slučaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću: 1. 1. Čl. dok pravila iz čl. «pravnu pomoć dostave». st. 1. javnobilježničku pomoć dostave16 koju su bilježnici dužni ukazivati jedan drugome u ovršnom postupku. OZ-a uređuje tzv. itd. 179. – 10. st. st. – 10. molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatražiti već u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. st. Pravilo iz čl. kada bi predmetnim pravilima bila uređena ista pitanja. st. 6. OZ-a s pravilima iz čl. 8. To bi vrijedilo i u konkretnom slučaju. pismeno koje treba dostaviti. zakonodavac ovdje ne određuje. 8. U slučaju da zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti dostavu može: a) ustupiti molbu nadležnom bilježniku. tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. 17 Po svemu čl. 8.

U slučaju da je iz vraćene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovršenik odselio. 10. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. OZ-a. premda takvo što ne predviđa čl. svibnja 2007. st. 5738. naime. čl. st. te c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku poduzetoj osobnom dostavom putem pošte na adresu iz prijedloga za ovrhu. Prva je ona iz čl. bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. Ne uspije li. OZ-a. siječnja 2008. 4. Njime je predviđeno da. itd. st. i to kao preasumptio iuris et de iure. u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 2. Informator. 8. Njome je propisano da će bilježnik. Iz navedenog. OZ-a. Prema čl. OZ-a. trgovcu pojedincu. a u svjetlu pravila iz čl. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. smatra se da je ovršni postupak obustavljen nakon što istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku. OZ-a i čl. javnom bilježniku. dostava obavlja putem javnog bilježnika (neposredno). liječniku. 8. putem pošte ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik. odvjetniku. sintezom odgovarajućih pravila čl. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. a nakon što je dostava u dva navrata ostala bezuspješna. . 7. Ovaj komplicirani hodogram općih i posebnih (i posebnijih pravila) ne završava čl. 8. Javnobilježnička dostava – kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem bilježnika21 Kako je prethodno navedeno. – 4. u čl. Treba. OZ-a uređuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog bilježnika u slučajevima kada je OZ-om predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog bilježnika. c) ovrhovoditelj ovlašten zahtijevati da se dostava izvrši ili putem bilježnika koji odlučuje u postupku ili putem bilježnika na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva. 2009. iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju.20 te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. 7. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. U skladu s njom. st. 281. 9. st. odnosno 281. ako u tom roku ovrhovoditelj nije od bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. 281. 281. 3. OZ-a. Čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 11 posebnog pismena-rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. te 3. OZ-a javni bilježnik je dužan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspješna uputiti ovrhovoditelju 20 „Rješenje o ovrsi može biti dostavljeno ovršeniku putem oglasne ploče samo ako sud odnosno javni bilježnik nema saznanja o adresi ovršenika. te e) tu činjenicu bilježnik koji odlučuje u postupku dužan prosuđivati primjenom čl. st.). st. OZ-a. a kada je riječ o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izriče novčana kazna ili kazna. sud odnosno javni bilježnik mora pokušati dostavu i na tu adresu. u slučaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. uočiti dio odredbe koji kaže „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju … Znači li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. 281. b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana dužan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. OZ-a. 2. zapravo kaže: „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost …“ . 4. d) zamoljeni bilježnik dužan u slučaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj činjenici obavijestiti bilježnika koji odlučuje u postupku. st. OZ-a. st. st. bilježnik o toj činjenici dužan izvijestiti ovrhovoditelja. 7. Predviđena je dužnost bilježnika da u tom slučaju. st. OZ-a. 202. 8. One su u vezi s dvije predmnjeve predviđene u ovim odredbama. OZ-a. OZ-a. neovisno o tome što ta adresa nije adresa ovršenika upisana u sudskom registru.“ VTS. 9. st. OZ-a. Druga je predmnjeva predviđena u čl. pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom. 3. na zahtjev ovrhovoditelja. Pž-4344/07 od 16. Bilježnik je u ovim slučajevima dužan do21 Dostava putem javnog bilježnika u OZ-u predviđena je npr. odredba čl. 281. može se zaključiti da je: a) nakon druge neuspjele poštanske dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 8. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 281. st. Postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u čl. izda potvrdu da je postupak obustavljen. 281. OZ-a iz kojeg proizlazi da će se postupak obustaviti. 6. i 10. Važno je da u toj obavijesti bilježnik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviđene u čl. OZ-a. može se u odnosu na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zaključiti da se: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi. na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika. Rekapitulira li se rečeno uz čl. 10. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. daljnje aktivnosti u pogledu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku doći će u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloži. 215. Dakle. st. 1. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. 4. čl. 214. dostava obavlja: 1. otpravak kojeg će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave. 281. osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga. 6. st. a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela. predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči. Vrijedi. 281. 8.

ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Svim ostalim ovršenicima. Kazano je. Odnose se samo na određene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. OZ-a. b. ZPPa. pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ono uređuje pretpostavke za neposrednu bilježničku dostavu i određuje da dostavu može obaviti neposredno bilježnik koji odlučuje u postupku (kojeg može zamijeniti prisjednik.a. 133. . 1.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 12 stavu obaviti na način kako to predviđaju pravila OZ-a. 8. međutim. 1. 2. kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovršeniku ona se obavlja na način kako je opisano u toč. 8.Posebnim je pravilima određeno. dostava se obavlja prema općim pravilima čl. a samo ako njima nisu uređena određena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne određuju drugačije. pak. . kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a. ZAKLJUČAK Pravila kojima je uređena dostava u novome ovršnopravnom režimu moguće je grupirati na sljedeći način i zaključno navesti kako slijedi: I. obavlja na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik. st. odvjetnici. iako po svojoj naravi opća pravila. Naravno. ovršenike ili sudionike. 1. III. ovrhovoditelj može predložiti neposrednu bilježničku dostavu ili putem bilježnika 22 Pravilo se nalazi među onima kojima je čl. 8. ZPP-a. pa je jasno da se odnosi na oglašavanje u slučajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. b) ako na toj adresi ne uspije. b. OZ-a vrijede za sve ovršne postupke. IV. 1. 8. Pravilo se nalazi u čl. OZ-a. 8. – 3. odnosno primjenom kojih pravila? Primjena čl. st. – 149. i 3. OZ-a. odnosno na sve ovrhovoditelje. st. 1. u skladu s čl.Najprije postoje opća pravila koja se odnose na sve ovršne postupke neovisno o tome je li riječ o ovrsi koja se određuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. 133. primjenom općih odredbi ZPP-a (čl. u skladu s odredbama čl. ovršenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom općih pravila o dostavi u parničnom postupku. st. 287. 8. da pravila iz čl. naravno. savjetnik ili vježbenik). S tim da u slučaju ako ostane dvaput bezuspješna. – 3. st. liječnici itd. 133. odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi. predviđaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. st. Dakle. 133. ovršenika ili sudionika u postupku kao adresatima. st. b. ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena. Da je tome tako proizlazi i iz čl.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. trgovci pojedinci. ZPP-a. 1. Pretpostavka je za ovu dostavu. OZ-a. ona se treba obaviti na taj način. obavlja se na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 21. 5. 8. i c) fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. međutim. To su pravila iz čl. – 3. supra). III. st. – 149. 1. 4. – 149. – 289. OZ-a. ZPP-a). a pozivom na čl. ništa o tome može li se dostava obaviti putem javnog bilježnika u slučajevima kada OZ-om to nije izrijekom određeno te. 8. Dakle.. ako se radi o posebnim kategorijama ovršenika (v. kada je riječ o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predviđa u čl. b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom. javni bilježnici. I. 278. 4.22 Određuje da se dostava. st. Međutim. odnosno bilježnik na čijem se području nalazi ovršenikova adresa u slučaju kada se nalazi izvan sjedišta bilježnika koji odlučuje u postupku. Ne govori se. 1. II. da je dostava u dva navrata ostala bezuspješna te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. zakonodavac nije razlučio ovršenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na uređenje koje je predviđeno u čl. ukoliko može. – 3. 21. st. dakle kada se tim osobama obavlja dostava. OZ-a. na koji način. u smislu čl. odnosno kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. – 3. OZ-a koji uređuje nadležnost suda za postupanje u različitim slučajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploči suda. Ta pravila vrijede samo kada je riječ o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovršnim postupcima koji se vode na temelju ovršne isprave. U navedenom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo- . ako za to postoje pretpostavke iz čl. Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku. pod pretpostavkom da posebnim ovršnim pravilima nije što drugo predviđeno. OZ-a uređeno sudjelovanje bilježnika u ovrsi. 4. 1. 287. ovog zaključka. dostava obaviti na način kako to predviđa ova odredba.Najprije. Javnobilježnička dostava – kada se OZ-om izrijekom ne predviđa dostava putem bilježnika U slučajevima kada je pravilima OZ-a predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. st. Njima je uređena dostava pismena u ovršnom postupku i vrijede neovisno o tome je li riječ o osobi ovrhovoditelja. postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u čl. st. Uređujući u predmetnoj odredbi dostavu ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. . 2. Opća pravila iz čl.Kada je riječ o ostalim kategorijama ovrhovoditelja. prema odredbi čl. Da bi došlo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke. OZ-a. a pozivom na čl. 21. OZ-a. OZ-a uputila bi na zaključak da će se u slučajevima kada OZ-om nije predviđena javnobilježnička dostava. st. 8. OZ-a. točnije pozicije ove odredbe u ovršnopravnom sustavu. .

ako dostava ostane dvaput bezuspješna. OZ-a) da je: a) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju. S tim da će. 1. a pozivom na čl. 8. odnosno ako ne uspije ni na toj adresi. Dakle.Daljnja posebna pravila o dostavi ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u čl. ZPP-a. odnosno putem zamoljenog bilježnika (čl. Ovo je pravilo (pravilo iz čl. 4. S tim da je. Prema njemu će bilježnik. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 7. OZ-a. OZ-a). st. OZ-a. 1. rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. 1. posebnije od onog iz čl. OZ-a jer se odnosi na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. – 3. st. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. . nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. st. 281. 4. – 149. po svojoj naravi.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 13 koji odlučuje u postupku. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. 281. V. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. bilježnik rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. Pravilo čl. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. b. uopće. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 1. 8. VI. 6. 133. Ona uređuju dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. – 10. dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovršenik neka od osoba navedena u čl. dok se pravilo iz čl. st. st. st. 281. 21. st. 7. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 8. 281. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. 4. odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 7. – 3. te b) da je za provođenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj bilježniku podnio pisani zahtjev. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u čl. 21. . – 149. st. st. 8. b. ZPP-a. OZ-a. 7. zatim na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. 133. st. b) Kada je ovršenik bilo koja druga osoba (dakle. ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije. 8. ili putem zamoljenog bilježnika. st. ovrhovoditelj ovlašten predložiti neposrednu javnobilježničku dostavu putem bilježnika koji odlučuje u postupku. a pozivom na čl. fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. OZ-a određuje da. Pretpostavka je za dostavu rješenja o ovrsi ovršeniku na navedeni način (čl. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. OZ-a. st. Dakle.Konačno. . OZ-a). postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predviđeno je u čl. 281.

Pod time se podrazumijevaju propisi koji određuju gdje i na koji način bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. Pa ipak. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opći interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ograničenja prava na poslovni nastan. Uistinu. sukladno odlukama Europskog suda. s druge strane. Takvi „putujući bilježnici“ tada bi zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice. Preduvjet za to je samo taj da je ograničenje slobode pružanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalaže nacionalno zakonodavstvo primjereno i nužno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. st. Iz toga proizlazi da time za bilježnike u Europi ne započinje era sveobuhvatne slobode pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. U velikim državama ili državama članicama koje imaju federalni ustroj teško je obavljati efikasnu kontrolu već izvan vlastitog sudskog okruga. Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvrđeno je da poslovi koji su u državi članici stalno ili privremeno povezani s obnašanjem javnih ovlasti ne podliježu UoEZ. Štoviše. II. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTIČNOM RADU JAVNIH BILJEŽNIKA Javni bilježnik primjenjuje pravo. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJEŽNIČKIH POSLOVA Sada ćemo se osvrnuti na učinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju bilježničkih poslova. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo. mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se može opisati utjecaj na javne bilježnike i njihov djelokrug rada. Time može doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacija koje bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije. u nizu odluka vezanih uz pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 14 Michael Becker Javni bilježnik iz Dresdena Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao I. tako i za veliki broj bilježnika koji bi željeli koristiti slobodu pružanja usluga. U većini država članica stručna kontrola i kontrola pridržavanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadležnost sudova. Tim je teže osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. Bilježnički posao služi prije svega tomu da se zajamči pravovaljanost i pravna sigurnost akata između privatnih osoba. Međutim. 45. Europski sud je. provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je bilježnik imenovan morala bi obuhvaćati i sadržaj bilježničkog akta. 1 UoEZ. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik prilikom primjene prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. Znači li to da bilježnici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pružati svoje usluge izvan teritorija države u kojoj su imenovani za bilježnika? . U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa i bilježnici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem dopuštenosti pridržaja državljanstva kod imenovanja bilježnika navodi da se bilježničkim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od općeg interesa. To bi iziskivalo previše resursa. III. UVOD Opisati sve učinke europskog prava na zvanje i posao javnog bilježnika izašlo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige. presudio da bilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. to ne znači da u pojedinim državama članicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. Osim toga. propisi nacionalnog prava kojima se ograničava sloboda pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana bilježnika u pojedinoj državi članici mjerit će se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju bilježničkog zvanja nužan kako bi se zajamčila pravovaljanost i pravna sigurnost bilježničkih usluga ili proizvoda. kako za nacionalne sudove. pa time i odgovarajuću primjenu stranog prava. U članku 45.

Nadalje. UoEZ. Zaštita službenog jezika države članice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim korištenjem vlastitog imena na drugom jeziku. 58. Aktualna verzija Direktive o pružanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih bilježnika koji su im povjereni od strane državnih tijela. možemo ustanoviti da su države članice počele revidirati svoje nacionalne propise o vlasništvu. budući da ne može doći do preuranjene odluke. dakle. Povelje temeljnih prava Europske unije i člankom 8. Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. ne smije izlaziti iz okvira onoga što je nužno za ostvarenje tog cilja. Pritom će svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi države ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ograničenje. Stoga kod ugovora koje je sastavio bilježnik nije potrebna naknada „cooling-off“ faza. zapravo se ne može razabrati na koji bi se način zabranom stranih bilježničkih isprava u zemljišnim knjigama ostvarila efikasna zaštita potrošača. Budući da se u konkretnom slučaju prema mjerodavnom pravu riječi “kneginja od” ne smatraju plemićkom titulom. Tom se odredbom očito htjelo osigurati pridržavanje nacionalnih francuskih propisa o državnoj upravi. Značaj njezine primjene sve više raste time što se razabiru i njezini učinci na građansko pravo. U mnogim je pravnim porecima zaštita od preuranjenih odluka zajamčena time što bilježnik ne smije sastaviti ispravu. U jednom je drugom slučaju Europski sud donio odluku da građanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su stečeni u inozemstvu u matičnim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla. uvedeno zbog organizacijskih razloga. . Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi učinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. Građanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih bilježnika u Francuskoj općenito nemaju učinak u zemljišnim knjigama. već sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograničiti nacionalnim propisima. To načelno predstavlja veliki nedostatak. U konkretnom slučaju Europski sud je odbijanje nacionalnih službi proglasio razmjernim. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. IV. dopušteno je da se učinak ugovora zbog zaštite potrošača općenito veže uz sastavljanje isprave od strane bilježnika koji poznaje vlastiti pravni poredak. Te presude u odnosu na posao bilježnika potvrđuju da Povelja temeljnih prava ima neposredne učinke na građansko pravo domicilne zemlje. ili ne protekne rok za premišljanje. Za razliku od toga. Država članica stoga može sama odlučiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi građansko-pravni ugovori polučili učinak. Razlike između dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. ili – ukratko rečeno – mora biti u skladu s načelom razmjernosti. ili kongetnim razlozima koje naleže opći interes. Pridržavanje odredaba zaštite potrošača također je izvorna zadaća bilježnika. UoEZ državama članicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasništvu. takva regulacija može biti protivna javnom poretku neke druge države članice. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. gdje je u tom trenutku živio. pa stoga i opravdanima. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem službi jedne države članice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog državljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj državi članici. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se može razlikovati od države članice do države članice. kao i učinkovita organizacija takvih poslova. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog života. Kao što je poznato. Kao primjer za takvo postupanje država članica naveo bih zakon o novom ustroju zemljišnih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u ožujku 2011. Pa ipak. nenavođenje tih dvaju pojmova faktički vodi do toga da osoba ima dva imena. UoEZ međutim ne vodi do toga da vlasnički propisi koji postoje u državama članicama više ne podliježu osnovnim načelima Ugovora.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 15 Države članice stoga su već počele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proširile aktivnosti stranih bilježnika. Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. To ograničenje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave. ako je to opravdano razlozima navedenim u čl. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE Na posao bilježnika ipak sve više utječu druge temeljne norme koje potječu iz europskog zakonodavstva. već takve dijelove imena može transliterirati na službeni jezik te zemlje. To vrijedi prije svega onda kada se zaštita potrošača osigurava propisima čiji su predmet proceduralne odredbe. zaštiti potrošača i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina. Štoviše. 1. Ono što iznenađuje jest da se ta pitanja ne uređuju u nacionalnim strukovnim propisima. Članak 295. a samo je učinak na treće povezan sa sastavljanjem isprave od strane bilježnika. Stoga nadležnim nacionalnih službama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. Budući da je prema francuskom pravu ugovorni odnos između dvije stranke obvezujući i bez da je ispravu sastavio bilježnik. dok nisu ispunjeni određeni preduvjeti. Stoga će daljnji razvoj ovisiti o tome hoće li se takva ograničenja s gledišta europskog prava smatrati razmjernima. faktički u pravnim poslovima na francuskom tržištu nekretnina vodi do isključenja sudionika koji nisu Francuzi. Kao rezultat možemo predvidjeti da se i kod načelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog bilježnika uslijed toga neće značajno povećati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pružanja usluga. On. Novim člankom 710. st. Stoga napeto očekujemo ishod. članak 295. Realno je da zaštitu koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo bilježnici iz vlastite zemlje. nacionalni propis mora biti takav da se njime može osigurati ostvarenje cilja kojemu služi. Stoga i u svakodnevnoj bilježničkoj praksi treba voditi računa o daljnjem razvoju prava. te da njihova zaštita utemeljene člankom 7.

Pritom se navodi posebna definicija javne isprave. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. 50. to valja razlikovati od prekogranične dopuštenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih bilježničkih isprava. Službena obveza utvrđivanja identiteta „ugovornog partnera“ i provjera identiteta ovdje su stavljene u službu borbe protiv pranja novca. Budući da isprave. Osim toga. pravu koje se primjenjuje. tako da one mogu postati javne isprave samo ako se uključi služba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajuća ovlaštenja u zemlji iz koje potječu. 3. on mora ustanoviti u čiju se ekonomsku korist određeni posao sklapa. ili se pak radi o bliskom članu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona – koliko je poznato – bliska u smislu čl. Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. koje potpadaju pod čl. svrsi obrade za koju podaci služe te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. Bilježnici imaju specifične obveze vezane uz utvrđivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih slučajeva. . Pranje novca Trećom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom bilježnici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima uključeni u područje primjene tog propisa. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdržavanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra ništetnom. bilježnik utvrđuje identitet osobe za koju sastavlja ispravu. Bilježnici stoga u skladu s čl. Isključenje pojedinačne isprave iz područja primjene u drugim pravnim porecima. kao što smo pokazali na primjeru Francuske. imaju ovršnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvršenje sudskih presuda. bilježnik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ući. 4/2009 Europskog vijeća o nadležnosti. robe ili druge imovine na osobe osumnjičene za terorizam. Tu posebice treba voditi računa o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. priznavanju i izvršenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdržavanje. 1 Uredba (EZ) br. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA Pored ovih načelnih pitanja na propise naše struke uvelike su utjecali poticaji koji su došli od europskog prava. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu rođenja. 10 Direktive o zaštiti podataka. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i čl. sastavlja javne isprave. kao što je poznato. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu. a čija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadržaj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadležne službe ili drugog ovlaštenog tijela. ili tko je fizička osoba na čiju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. ne utječe na stvarnu dokaznu snagu. Zakonodavstvu u drugim državama članicama je prepušteno da odluči hoće li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv učinak. te valja poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije. a tiču se svakodnevnog rada bilježnika. dakle tko je fizička osoba u čije vlasništvo prelazi predmet transakcije. ili njemu podređenih rukovoditelja. kako bi se sud države u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati. Međutim. dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna. Članak 48. Uredbe o uzdržavanju1 izričito predviđa priznavanje javnih isprava iz drugih država članica. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu. Međutim. Nadalje. Ta spoznaja znači da će bilježnik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomoć želeći sastaviti ispravu koja bi trebala imati učinak u inozemstvu. 2.10. Na temelju njih se može provesti ovrha u drugoj zemlji.05. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave. 2 njemačkog Zakona o javnim bilježnicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu. rujna 1968. to ipak vodi do isključenja stranih bilježnika s pravnih tržišta u drugim zemljama. zabranjuje prijenos novca. ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera. 4.2002. no nije nužno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. ako bi takav učinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. Ukoliko se radi o fizičkoj osobi koja nema sjedište u tuzemstvu. 14. vrijede dodatne obveze brižnog postupanja. st. već i u samim ispravama. koja obnaša ili je obnašala važnu funkciju. kao što je to slučaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali.2007. Bilježničke isprave koje imaju prekogranični učinak Bilježnik. treba odvagnuti hoće li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci će se preuzeti. Sporazuma o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 16 V. osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla. Uredba Europskog vijeća 881/2002 od 27. prema kojoj bilježnik osobi čiji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju. To ćemo pojasniti na nekoliko primjera. Zasnivanje „poslovnog odnosa“ od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnošću neposrednog pretpostavljenog. 1. Pritom mora voditi računa o čl. u postupku prethodnog pitanja višeg suda u Berlinu odlučio da one osobe koje se vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjičenih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemačkoj ne mogu biti upisane u zemljišne knjige kao vlasnici. Zaštita podataka Kao što je poznato. 2 Direktive 2006/70/EZ („politički izložena osoba“).

b Uredba (EU) br. bilježnik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograničnog spajanja poduzeća. 5. str. na snagu je stupila Uredba (EU) br. BILJEŽNIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE Međutim. L 310 od 25/11/2005. mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati u slučaju rastave ili brakorazvodne parnice. 2. Primjerice. već i u državi članici gdje će spajanje poduzeća također imati učinke. tada je dovoljno da se vodi računa o formi propisanoj u jednoj od država članica. ako se njegovo zadnje uobičajeno boravište nalazilo u Španjolskoj. godine o spajanju društava kapitala iz raznih država članica . Međutim. Time se. mogu predvidjeti još striktnije formalne kriterije. koji svoje sjedište može premjestiti u neku drugu državu članicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost. Naposljetku. . 1.2005. pri čemu sporazum mora sadržavati datum i potpis bračnih drugova. Nadležna služba države podrijetla na zahtjev stranke koje se to tiče sastavit će izvod iz javne isprave koristeći. godine o statutu Europskog društva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 26. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (države) uobičajenog boravišta (čl. ako oba bračna druga imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici prilikom sklapanja takvog sporazuma. 4 Ti primjeri potvrđuju da se bilježnicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadaće kod kojih imaju aktivnu ulogu. o priznavanju stručnih kvalifikacija – Službeni list br L 255/22 od 30. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu tražiti sukladno čl. Ukoliko se uobičajeno boravište bračnih drugova nalazi u različitim državama članicama. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograničnih ostavina (ujednačavanje međunarodnog privatnog prava). listopada 2001. međutim. gdje na temelju njih također mora biti moguća ovrha. 1) i Prilog I. 1259/2010) b) pravo mjesta (države) u kojem se nalazilo zadnje zajedničko prebivalište. ovisno o slučaju. doduše. ukoliko barem jedan od njih još uvijek tamo boravi (čl.2012. otklanja se problem trenutačne partikularne primjene prava kod prekograničnih ostavinskih postupaka. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 7.2012.12.06. toč.06. toč. NOVI HORIZONTI ZA BILJEŽNIKE Nedavni razvoj na području sekundarnog prava EU ima znatne učinke na posao bilježnika. 5. VII. U međuvremenu je u bilježničkom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovršnu snagu.09. 5. c Uredba (EU) br. europske norme kojima se građanima EU izričito dopušta mogućnost odabira mjerodavnog prava. VI. U Direktivi o spajanju poduzeća3 iz 2005. 1 i dalje. U tu se svrhu sastavljaju ovršne isprave na više jezika koje u inozemstvu mogu poslužiti kao ovršni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka.2010. a služe za ovrhu u inozemstvu. Odabir režima bračne imovine Dana 20. Europsko vijeće usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu. Uredba o nasljednom pravu Dana 08. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma. Tada će se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. obrasce predviđene prilozima uz Uredbu.Službeni list br. Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo određuje prema istim pravilima. st. ako ne odabere mjerodavno pravo. 1259/2010 Europskog vijeća za bolju suradnju na području prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. a Uredba (EU) br. Države članice. U pojedinim zemlja on čak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje važi za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. 2157/2001 Europskog vijeća od 8. Opće pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo države u kojoj se nalazilo zadnje uobičajeno boravište ostavitelja. ako se u državi članici iz koje potječu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija. Kod monogamnih i poligamnih brakova između muškarca i žena stranke od 21. vrijedit će dakle njemačko nasljedno pravo. bez obzira kojeg su državljanstva. Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija poziva se na bilježnike kada podnositelju zahtjeva izričito dopušta mogućnost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave. ne samo u domicilnoj zemlji. u budućnosti će se primjenjivati španjolsko nasljedno pravo. značaj europskog prava izlazi iz okvira praktičnih pravila struke. 1259/2010) c) pravo mjesta (države) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (čl. rujna 2005. Time što se u svim državama članicama EU (osim Danske. toč.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 17 Javne isprave koje imaju ovršnu snagu u državi iz koje potječu moraju se priznati i u drugoj državi članici. Hrvat koji se trajno nastanio u Španjolskoj može odabrati hrvatsko nasljedno pravo. Za sve ljude koji trajno borave u Njemačkoj i tamo umru. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeđivanju može odabrati nasljedno pravo zemlje čiji je državljanin. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla. Uvođenjem Europskog dioničkog društva2 osnivanjem takvog društva na temelju bilježničke isprave stvara se novi pravni subjekt. već prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika. U kontekstu praktičnog rada ovdje su posebice značajne 2 Uredba (EZ) br. listopada 2005. načelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotične zemlje. 50.

nacionalna rješenja o nasljeđivanju. Te nadalje. S obzirom na taj razvoj. dati sastaviti ugovor o nasljeđivanju u skladu s njemačkim nasljednim pravom. Dakle. priznaju se u drugim državama članicama u skladu s odredbama Uredbe. Europsko rješenje o nasljeđivanju. Preko nje će se pružati podrška uključenim bilježnicima kod rješavanja prekograničnih predmeta. Pritom pojam „optimalno“ ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu.  Kada se ispostavi koje pravo omogućava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja.  U slučajevima kada postoji imovina u inozemstvu. Njemačko-francuski bračni par koji stanuje u Francuskoj sada može pred njemačkim. ali i pred francuskim bilježnikom. a kod bračnih drugova i pravo zemlje iz koje potječe supružnik. nego su ih čak načelno ili u cijelosti odbijali. Bilježnik je. ili nije nevjerojatno da će se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju. dakle. uvijek najprije treba postaviti pitanje koji će pravni poredak klijentu omogućiti da u najvećoj mjeri ostvari željene ciljeve. koje ciljeve neće ostvariti. čime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. 3. Osim toga. to se pravo može se odabrati kao mjerodavno. jer su protivni javnom poretku (ordre public). Europska notarska mreža (ENN) neće preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (države). Cilj te mreže je da se kod svih prekograničnih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata članica CNUE-a. sada su bilježnici neposredno uključeni u proces integracije. koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali. Europski zakonodavac sve češće poseže za uslugama javnih bilježnika i njihovim proizvodima. možda će strateški biti povoljnije odabrati takvo pravo. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktički „importiraju“ pravni instituti kao što je zajednička oporuka ili ugovor o nasljeđivanju. Osim toga. a koji cilj „nije toliko važan“. U tom ugovoru o nasljeđivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemačko pravo.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 18 Učinci te uredbe s gledišta materijalnog prava idu još dalje. Na temelju te potvrde nasljednici i izvršitelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim državama članicama u kojima vrijedi Uredba. Uvođenjem opcije odabira prava u građanskom pravu bilježnik čak štoviše postaje motor europske integracije.eu kojoj mogu pristupiti bilježnici i građani. najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi. može očekivati temeljna promjena metoda. VIII. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedničku oporuku ili ugovor o nasljeđivanju. od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. godine osnovale Europsku notarsku mrežu (ENN). dakle. Naposljetku. Zbog takve komparacija prava bilježnici će se svakako morati suočiti s načelnim problemima i postavit će se pitanje odgovornosti. Tu se. ili ih još uvijek odbijaju. gdje se nalazi prebivališta ili pravo zemlje čiji je ostavitelj državljanin. On je sada izričito pozvan da državljanima EU kod prekograničnih pitanja u raznim životnim situacijama omogući da uživaju u plodovima integracije.successions-europe. Tako će se preko Europske notarske mreže (ENN). te u tom ugovoru definirati na koji će se način raspolagati nekretninama u Francuskoj.  Kod planiranja ostavine sada će kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent želi ostvariti svojom oporukom. . Budući da se na temelju odabira prava u skladu s načelom „sve ili ništa“ primjenjuje pravo određene zemlje. Dok smo u prvoj dekadi učinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava. nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nužnom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omogućuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava. Uredba predviđa tzv. primjerice njemačko rješenje o nasljeđivanju. nasljednici ubuduće neće morati u svakoj državi članici tražiti izdavanje (novog) rješenja o nasljeđivanju. ZAVRŠNE NAPOMENE Na kraju ovog izlaganja možemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u bilježničku praksu. Rezultat Slijedom mogućnosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proširene bilježnici će se sada morati pozabaviti jednim pravnim područjem prema kojemu su se do sada ponašali kao maćeha: komparacijom prava. primjerice. a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava. CNUE je u međuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www. odnosno postavke koje je dao bilježniku. Poput Europske pravosudne mreže za suradnju u građanskim i trgovačkim predmetima (EJN). ili će se samo uspostaviti kontakt s određenim kolegom u drugoj državi članici. Bilježničke komore koje su članice Vijeća notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. sporazum o nužnom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva. već ga treba sagledati i s procesno-tehničkog gledišta. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvažniji. pružit će se podrška kod potrage za kolegama koji raspolažu odgovarajućim jezičnim kompetencijama nužnim za rješavanje nekog predmeta. moći dobiti informacije o tomu je li nužna ili moguća forma javne isprave. Ciljevi Europske notarske mreže (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehničku podršku kod rješavanja prekograničnih postupaka. uloga bilježnika kao posrednika između građana i prava „na terenu“ bit će sve značajnija. Tu se na 23 jezika mogu naći informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije.

17. 2.“. 2007.... Latinskohrvatski rječnik. Svoje tražbine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima. 29/99. br. podrazumijeva korištenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva. 137/99..com 2 Fiducija u lat. OPĆENITO O ZALOŽNOM PRAVU I FIDUCIJI U subjektivnom smislu založno pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje založnom vjerovniku kao svome nositelju pruža ovlast da namiri svoju tražbinu iz vrijednosti nečije stvari ili prava koje služe kao osiguranje ne bude li po dospijeću tražbina ispunjena. Stvarno pravo. Zagreb. U ovom radu fokus istraživanja u pogledu predmeta kojim se tražbina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i učestale upotrebe pri osiguravanju tražbina.. Zagreb. str. a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija. quam in persona. označava povjerenje. To su založno pravo. 194/03. Milan. dionice...) te nekretnine (npr. http://www. Prema svom uređenju posebni propisi ne sadrže posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju već samo općenite norme koje na specifičan način reguliraju pravne režime pojedinih vrsta 4 Gavella. odnosno smatra se da je založno pravo nastalo na temeljima fiducije. 68/98. 141/06. Nikola et al.. Prikaz istraživanja sadrži pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraživanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute založnog prava i fiducije. Takav ciklus kojem nema kraja. 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao viši rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasništva i prijenosa vlasništva radi osiguranja..).. pročišćeni tekst 7 NN. 79/06.“1 2. fiducija u rimskom pravu prethodi samom založnom pravu. prema današnjem hrvatskopravnom uređenju moglo bi se reći da je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja više okrenut prema uređenju založnog prava nego promatrajući cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta. 1992. no jednako tako promatrajući iz perspektive njihovih specifičnosti dijametralno različiti. 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN). 25. str. br.. Hrvatski pravni sustav sadrži dva vrlo važna realna instituta kojima se vjerovnici najčešće služe za stvarnopravno osiguranje svojih tražbina. 105. 1 „Bolje je osiguranje stvar nego osoba. Zagreb. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na točno određenoj stvari u slučaju da njihova tražbina ne budu po dospijeću ispunjena. 100/04. Uz opće zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji uređuju različite slučajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr. odnosno hipoteka... povjerenje – Žepić. prava (npr.. 114/01. Zagreb. Fiducija na latinskom jeziku označava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dužnik prenosi svoje vlasništvo na vjerovnika kao osiguranje da će mu vratiti njegovu tražbinu. prava na poslovnim udjelima u nekom trgovačkom društvu i sl. 173/03. jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti. tražbine. to mogu biti razne pokretnine (npr. i prijenos vlasništva radi osiguranja. Naime. 1998.. automobili. 114/01. motori i sl. kuće. Prema tome. Cilj provedenog empirijskog istraživanja jest pronalaženje najefikasnijeg. 68/98.. 137/99..JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 19 Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti Teorijski i praktični aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini „Plus cautionis in re est. vidi opširnije Gavella. Nikola. zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. . 43. 88/05. Zajam ili kredit ovlaštena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. 2000. 91/96. 57/96. otkud potječe i sam naziv. 91/96. iz kojeg je preuzeta većina instituta. 1.5 Međutim. za poljoprivredna zemljišta i za šume). 22/00. Ovo je neizravna posljedica određenih načela i odredbi prema kojima su instituti založnog prava i fiducije komplementarni. br. 73/00.. 473. propisi o izvlaštenju. Ante. 5 Vidi opširnije Romac. str. Naš pravni poredak sadrži temelje rimskog privatnog prava. zemljišta i sl.). razna prava intelektualnog vlasništva.. Uređenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najvećem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV).. UVOD Osnovni način funkcioniranja suvremenog tržišnog gospodarstva jest neprestano ulaganje. 42/00.. najbržeg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. sv. 151/04. odnosno fiducija2. pročišćeni tekst 8 NN. str. 224. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje tražbine što je moguće bolje osigurati. 3. Rimsko pravo. Pomponije u Digesta 50.thelatinlibrary. Založno pravo.4 U našem pravnom poretku založno pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja tražbina premda promatrajući povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo.. 107/07. Ovršnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljišnim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK)..... stanovi.

provedeno je malo empirijsko istraživanje. Na samom kraju nalazi se zaključak provedenog istraživanja. Naime.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 20 nekretnina. Struktura pitanja određena je po institutima. U slučaju da im se stranke obrate za savjet sa željom da svoje odnose urede javnobilježničkim aktom. založnog prava i fiducije. odnosno nisu se ponovno počeli ugovarati prijenosi vlasništva radi osiguranja na nekretnini. u odnosu na ugovorene prijenose vlasništva radi osiguranja koji su već bili provedeni prije primjene novele OZ/03. kategorički rečeno. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednička u odnosu na fiduciju i založno pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute. Tako su svoje odgovore dala četiri suca. dok je institut prijenos vlasništva radi osiguranja od 1996. javni bilježnici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja tražbina može se zaključiti da se u znatno većoj mjeri koristi založno pravo. dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. studenog 2003.1. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3. a koji se u principu ne razlikuju. Razlog tome jest što je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasništva radi osiguranja izmijenjen na štetu fiducijarnog vjerovnika. a najčešće u smjeru ograničavanja raspolaganja istih. pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati založna prava na nekretnini. Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlažući da se kod njih gotovo uopće više ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U sklopu obrađivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama.33%) pokazuje koliko je založno pravo faktično prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama.2. te se daje sažet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraživanja. ali su kao što se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo mišljenje. . Bez obzira što je novelom OZ/05 vraćena prvotna. REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA 3. javni bilježnici te banke. 3. Učestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prošlih godina toliko se promijenio režim realizacije prijenosa vlasnišva radi osiguranja da je došlo do slučajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloženi većem broju prigovora za slučaj realizacije svojih prava. njih trideset. Prijenos vlasništva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8.2. Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasništva radi osiguranja jest što preuzimanje vlasništva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ograničenosti ulaganja u nekretnine. dok se posljednja pitanja tiču samo fiducije. Javni bilježnici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji će se institut upotrijebiti. Veoma visok postotak založnog prava (86. Druga pitanja se odnose isključivo na založno pravo. intervjua i ankete. tj. ZAJEDNIČKA PITANJA (ZALOŽNO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja? Odnos upotrebe založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odražava realno stanje u praksi. odnosno fiduciji i založnom pravu. pri čemu se rasprava često iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotični institut. banke se moraju pridržavati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograničavaju opseg imovine banke. 3. Budući da su odgovore na ovo pitanje dali ovršni suci. te još poboljšana. Prema tome primjetno je da prijenos vlasništva radi osiguranja ne nudi osobite Slika 1.1. suci.66%) u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja (13. te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom području. pet javnih bilježnika te četiri banke. na koja su svoje odgovore dali suci. Metodologija koja koristila se prilikom istraživanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika između. Banke su svoje odgovore potpunije obrazložile. uvijek im preporučaju da zasnuju založno pravo iz razloga što se radi o potpuno jasno uređenom i u praksi provjerenom institutu. Većina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakšeg pregleda. Istraživanje je bazirano na upitniku koji sadrži određeni fundus pitanja. dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teško mogu izraziti jednoznačnim odgovorima te nisu prikazana u slikama. čak i retroaktivno. Zašto se institut založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja koristi više odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni bilježnici. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz česte izmjene i dopune OZ. One smatraju kako je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja još uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budući da je u više navrata mijenjan izmjenama OZ što ga je učinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle seže odgovornost predlagatelja osiguranja. a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati. u 95% predmeta. banke).

. jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobilježničkog akta. 16/1. Četiri ispitanika su odgovorila kako više vjerovnika svoje osigurane tražbine niti jednom nije uspjelo namiriti što u prikazanom grafikonu jasno odražava dominaciju u odnosu na ostale odgovore. a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Pitanje je bilo upućeno isključivo javnim bilježnicima jer u njihovu dužnost ulazi izrada javnobilježničkog akta i solemnizacija privatne isprave. dok su javni bilježnici odgovarali vezano za prijenos vlasništva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. Koliki su troškovi sklapanja sporazuma u obliku javnobilježničkog akta. koje solemniziraju. Slučajevi u kojim je više tražbina osigurano hipotekom. pri čemu su pravila zasnivanja i realizacije založnih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima načelno prihvatljivija. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o slučajevima namirenja više vjerovnika što govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane tražbine. Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dužnika o osiguranju tražbine založnim pravom ili prijenosom vlasništva radi osiguranja u obliku javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave? Slika 4. 97/01. kamate te glavnica kada se odnose na više vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. Ono što su napomenuli. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se više vjerovnika koji svoje tražbine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti. Suci i javni bilježnici odgovorili su na postavljeno pitanje. 9 NN. pitanje je bilo postavljeno samo javnim bilježnicima. Grafički je prikazan primjer odnosa troškova javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave. Vjerovniku koji se u takvim slučajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik će biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu. pročišćeni tekst 10 Čl. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi . Kao što se iz grafičkog prikaza se može primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobilježničkih akata što nije nimalo neobično s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su troškovi sastavljanja javnobilježničkog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji. Veći dio slučajeva u kojima se sastavlja forma javnobilježnikog akta jest ako su vjerovnici strane fizičke ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najvećem mogućem stupnju zaštite i najstrožoj formi bez obzira na troškove. Namirenje više vjerovnika ‘preko tri puta’ ili ‘do tri puta’ pokazuje kako takvih slučajeva ima ali da je njihova pojava više rijetkost nego pravilo. Ukupni troškovi provođenja postupka namirenja. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija troškova ovisi o vrijednosti tražbine te im je stoga bilo teško iznositi određene brojke. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne službe ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne troškove stvaraju javnobilježničkim aktom kada im je dovoljna zaštita pružena u privatnim ispravama. Slika 3. Odgovori sudaca odnose se na založno pravo budući da se namirenje provodi sudskim putem. a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi9. Pojam više vjerovnika se odnosi na dva ili više vjerovnika odnosno više od jednog vjerovnika. proporcionalan je s povećanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. unaprijed pripremeljnim ugovorima. premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno. br.10 Dvostruko manji troškovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkog akta potvrđuju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. Koliki broj puta se uspjelo više vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane tražbine kod založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Slika 2.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 21 prednosti u odnosu na založno pravo. odnosno postoji veći broj vjerovnika. Naime.

388/5. a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici. definitivno brži. dok se u malim mjestima sporazumi čak više sklapaju pred sudom iz razloga što stranke imaju veće povjerenje u suce te suci u malim mjestima ročište za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta. Sve u svemu kada se dobiveni rezultati općenito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna činjenica da kod suda u vremenski znatno većoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne bilježnike gdje se navedeni sporazum praktički može sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. Rezultat prosječnog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana. te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim bilježnikom. Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosječni rezultat od jednog i pol dana. ZV Slika 7. Pri ovakvim odgovorima može se sa sigurnošću reći da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog bilježnika tri dana. a koliko kod javnog bilježnika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina? Upotrebljavate li sudski ili javnobilježnički put za stvarnopravno osiguravanje svojih tražbina? Slika 5. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji služi kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 22 Koliko vremenski traje kod suda. . Split. siječnja 2015. Pitanje je bilo postavljeno isključivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora između suda i javnog bilježnika pred kime žele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju tražbina.Svi navedni razlozi jasno upućuju zašto se banke odlučuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina pred javnim bilježnikom budući da je njegov put. a nije brisano prije nego što je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?11 11 Čl. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo. Odgovore na navedeno pitanje dali su javni bilježnici i suci zbog toga što se isključivo kod njih vrši sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina. kao što je potvrđeno u prijašnjem pitanju. Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe sve do 1. Javni bilježnici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najviše tri dana. što predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju tražbina sklope pred javnim bilježnikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao što su Zagreb. Rezultat odgovora jest prosječan broj dana koji se dobije izračunom odgovora. Slika 6.. kako kod navedenog puta postoji veća tehnička fleksibilnost. Iz grafikona se jasno može vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobilježnički put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje tražbine. kako se time dobiva ušteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim bilježnikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su veći u odnosu na dane javnih bilježnika. Rijeka i Osijek. dogovor o terminu. Banke smatraju da je javnobilježnički put brži i efikasniji.

Grafikon prikazuje broj odgovora. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine? Slika 9. pristanak dužnika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika. 3. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno što navodi na zaključak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama.2. Kao što se iz grafičkog prikaza može vidjeti najmanja vrijednost tražbine za koje se ugovaraju stvarnopravna 12 Čl. Pretežnost odgovora upućuje na veću vjerojatnost slučajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane tražbine u odnosu na odgovore kako se namiruju. Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane tražbine na nekretnini obavlja sudskim putem.2.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 23 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima budući da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. tj. Ugovara li se u principu clausulu exequendi. kod založnog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pružili su javni bilježnici jer su oni moraju primijetiti iznos tražbine budući da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih troškova prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta ili solemniziranja privatne isprave. Odgovor ‘nema slučajeva’ dominira u grafikonu. što bi moglo značiti da dotični kod kojih je bilo slučajeva savjesno obavljaju svoju dužnost. Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog bilježnika koji navodi kako nijedan javnobilježnički akt koji je sam sastavio kao javni bilježnik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu. budući da se u sporazume u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrštava clausula exequendi odnosno izvršna klauzula. Slika 10. U kojem rasponu se najčešće kreće vrijednost tražbine koja se osigurava hipotekom na nekretnini? Slika 8. treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane tražbine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore. Iz toga proizlazi kako su rijetki slučajevi u kojima se osigurava tražbina na nekretnini za koju ne vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. ZJB . te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora. 6. Međutim. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najniži i najviši iznosi vrijednosti tražbine koju se obično ugovara za hipoteku.. Navedeno pitanje bilo je upućeno javnim bilježnicima i bankama. 54/ 1. Prema priloženom grafikonu može se zaključiti kako je praksa različita i kako sve ovisi od slučaja do slučaja.

Prema izraženima iznosima za koje se tražbina osigurava može se zaključiti kako se najčešće radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa građanima. Pitanje je postavljeno javnim bilježnicima i sucima koji bi trebali znati što radi založni dužnik ili treća osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon što jedna tražbina prestane a nekretnina je opterećena sa više hipoteka. odvjetnike i suce također nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati. Pitanje je bilo upućeno javnim bilježnicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. Slika 13. odnosno udjele u trgovačkim društvima ili neke slične oblike. ZV . o mogućnosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom.00 (sto trideset i pet tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. dok je najviša vrijednost tražbine 135. oni najčešće zalažu svoja prava. Prema grafikonu jasno se može vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi. Na ovo pitanje također su svoje odgovore dali javni bilježnici te suci. preciznije trgovačkih društava. raspolaže li neizbrisanom hipotekom?13 Koristi li se vlasnik pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14 Slika 12. 347/2. ZV Slika 11. Iz prikazanog se može vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom. Također nekretnina kao stvar ima gotovo neograničen rok trajanja što sigurno pridonosi njenoj vrijednosti. odnosno nema velikih odstupanja. Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni bilježnik navodi kako su postupci upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama često spori i dugotrajni. Upravo stoga kada bi se vlasnik odlučio na takvo što postupak upisa bi mu otežavao poslovanje jer često zbog poslovnih razloga mora tražiti i brisanje istoga što dodatno produžuje postupak. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja tražbina jest što im je cijena tržišno prilično stabilna. Što se tiče pravnih osoba. Jedan od vjerojatnih zaključaka koji se ovdje nameće jest nedovoljna educiranost vlasnika.000. Ovakve zaključke potvrđuje jedan javni bilježnik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja. Niti jedan odgovor nije upućen prema slučaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio. Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi slučajevi rijetki. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga što je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana.000. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu tražbinu kada stara prestane. a i ostali uključujući javne bilježnike. 348/2.00 (deset tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadrže određeno raspolaganje vjerovnika očita je dominacija 14 Čl. Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. tj.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 24 osiguranja na nekretninama jest 10. ZV 15 Čl. što je u intervjuu potvrdio i jedan javni bilježnik. odnosno običnih građana. Najmanji iznos je po prirodi stvari logičan s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu niže vrijednosti u odnosu na nekretnine. tj. Koristi li se vlasnik pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana?15 13 Čl. 348/1.

Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana založna prava u svoju korist. Koristi li se založni vjerovnik pravom na osnivanje podzaložnog prava na nekretnini?17 Slika 16. U pravilu nemaju saznanja suci budući da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uopće više ne sastavljaju. Neki od razloga zašto se uopće ni ne ugovara obveza brisanja jest mogućnost upisa hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu stare hipoteke.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 25 kako ili ‘nema saznanja’ ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. Neki ispitanici u svojim obrazloženjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza. Odgovori koje su dali suci i javni bilježnici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljišne knjige. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uopće više ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama. dok negativno odgovara na upis takve zabilježbe u zemljišne knjige. ZV 18 Čl. odnosno slučaj kada više nekretnina zajednički osigurava određenu tražbinu?16 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzaložnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama budući da se sklapa i na založnopravnom osiguranju. Odgovori ne upućuju niti na jedan konkretan zaključak. Ovakav odgovor upućuje na zaključak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje tražbine osiguravaju s više nekretnina što povećava vjerojatnost kako će svoju tražbinu po dospijeću moći uredno i po svom izboru namiriti. Zaključak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako ugovaranja podzaložnog prava ima. Pogledom na grafikon može se primijetiti kako većina ugovara navedenu obvezu. ZV 17 Čl. ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljišnu knjigu. bitno je spomenuti kako takvih slučajeva nema puno. 348/2. S obzirom da je dotični odgovor u manjini nije od posebne važnosti. budući da sve ovisi o odnosu iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati određenu tražbinu. 315/2. 16 Čl. Slika 15. ZV . Međutim. Ugovara li se obveza brisanja založnog prava iz zemljišne knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljišnu knjigu? Slika 14.18 jer se obveza brisanja založnog prava ne može upisati istovremeno s uknjižbom tog založnog prava nego tek naknadno nakon što je založno pravo već upisano u zemljišnu knjigu. Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku. 298/3. a navedena grupa ispitanika su bili suci. a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabilježbe. Ugovara li se simultana hipoteka. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes). ZV 19 Čl. Četiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja. premda vrlo vjerojatno nije učestalo.19 Također razlog zašto se ne ugovara jest što se ta hipoteka može ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. iako primjećuju da odredba često nedostaje. 347/3.

Pitanje se odnosi isključivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoće li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima te bankama budući da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. a pristaje se na navedeni upis u slučaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. Tako spominju slučaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu. dosta je dug. za kojeg je dogovoreno da će biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu. ili slučaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos tražbina koje su osigurane založnim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu. . tada se to založno pravo ne briše nego se u zemljišnu knjigu upisuju i ostala založna prava. Konkretno je ukupno ovakvih slučajeva bilo dva do tri što znači da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. Četvrta banka spominje kao razloge slučajeve ako je založno pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda služi kao dodatno osiguranje provođenje založnog prava i na drugoj nekretnini koja nije opterećena založnim pravom u korist drugih vjerovnika. 20 Čl. 46. kako su objasnili suci. Svoje odgovore banke obrazlažu na primjerima. Treća banka navodi kako je to iznimka. dok je u više navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja tražbina ne ugovaraju. Jedna velika domaća banka navodi načelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to dopušta s obzirom na zaduženost i stanje otplaćenosti ranije uknjiženih tražbina. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda. te se postigne dogovor između vjerovnika i dužnika koji će od vjerovnika biti upisan sa založnim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. što znači da bi se trebalo doći do određenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao. ali kada to čine sve ovisi o prvoj tražbini. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka. Ako je založni vjerovnik. Kao što se iz grafikona može primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj dražbi putem suda traje preko godinu dana.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 26 Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod založnog prava?20 Slika 18. Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine. Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod založnog prava na nekretnini? Slika 17. Drugi slučaj jest kada više vjerovnika financira istog dužnika. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju založnog prava na javnoj dražbi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci. a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda između založnih vjerovnika i dužnika te se podnosi sudu na provedbu. već ishodio upis u zemljišnoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu. odnosno banke. Koliko ste dosad puta u založnom ugovoru ovjeravali samo potpis založnog dužnika radi osnivanja dobrovoljnog založnog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su isključivo banke budući da o njima ovisi na koji će način sporazum o osiguranju tražbine biti potvrđen. imaju višestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskočila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu između njenih dviju tražbina. koji ponekad traje i preko dvije godine. ZZK Slika 19. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Iz svega navedenog može se zaključiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici.

2. 21 čl. 3. što je vidljivo iz odgovora u 25. Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima. da više vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg opterećenja nekretnine. Javni bilježnici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. fiduciju po Ovršnom zakonu budući da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis. Prema prikazu grafikona može se protumačiti kako se zabranu opterećenja nekretnine hipotekom kod fiducije u većini slučajeva ugovara. Kao što se iz grafikona može vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je više puta pri sklapanju založnog ugovora ovjeravala samo potpis založnog dužnika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. Suci su općenito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotični institut u praksi ne ugovara kod njih. pitanju. pošto se radi o fiduciji. Jedno od obrazloženja odgovora u kojem se ugovara zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine jest što banka u tom slučaju ima donekle mogućnost kontrole kod pokretanja ovrhe. Uspijeva li se vjerovnik najčešće u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja? Slika 22. Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasništva radi osiguranja zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine?22 Slika 20. u slučaju da je rade.i OZ . PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo slučajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje. bankama te sucima.3.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 27 Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne bilježnike kao osobe ovlaštene da provode izvansudsko namirenje. Prema dobivenim rezultatima teško je navesti jednostrani zaključak. što se može zaključiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora. Slika 21. što bi u konkretnom slučaju značilo da hipotekarni vjerovnik nema mogućnost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih tražbina. kako same navode. banke idu na ovršnu ispravu te se isključivo radi solemnizacija. Zanimljivo je spomenuti obrazloženje koje navodi kako najčešće takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se dužniku odnosno založnom dužniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili opterećenja predmetnom nekretninom dok traje tražbina banke. 34/4. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje više vjerovnika nije poznato što upućuje na zaključak. ali u slučaju da dužnik želi dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost. ZV 22 čl. javnim bilježnicima. Sudeći prema rezultatima ovisi od slučaja do slučaja hoće li se više vjerovnika uspjeti namiriti. 274. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga. Banke se očituju kako uglavnom koriste.

Ovršnog zakona. U slučaju da navedene klauzule nema u ugovoru. 23 Čl. te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina. 274.e OZ 24 Čl. mora biti usklađen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke. Međutim. Prema tome čini se kako je to lakši put ako dođe do prodaje nekretnine po čl. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja. 277. bilo bi teško prodati nekretninu. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva?24 Slika 25. Gospodarsko iskorištavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u slučaju da se preuzume iskorištavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost. traže primjenu čl. odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. 274. raznih udjela). tj. Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. Na ovo pitanje odgovarali su isključivo javni bilježnici te su kao što se može vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno. Iz priloženog grafikona očito je kako se uglavak o načinu korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje založni dužnik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban. pokretnina. 274. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom želi potaknuti dužnika da eventualno u kraćem budućem vremenskom periodu vrati dug. tj. Ukoliko se dužnik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogućnost da uzme nekretninu za iznos neispunjene tražbine.f Ovršnog zakona jer im nije cilj steći nekretninu nego dobiti određeni novčani iznos. 274. Bez obzira što se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne bilježnike u razgovoru sa bankama došao sam do još jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste. Oni koji se možda nadaju da će na ime namirenja tražbine steći vlasništvo nekretnine. odnosno zahtijevalo bi se dodatno provođenje postupka predaje u posjed radi prodaje. 277. Koji je najčešći način namirenja prijenosa vlasništva nekretnine radi osiguranja? 25 Čl. odnos aktive i pasive. Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost.h OZ . pravo pozivanja dužnika da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika?25 Slika 23. Ako se tražbina u roku ne podmiri vjerovniku ništa drugo ne preostaje nego se pokušati namiriti iz predmeta osiguranja. Iz grafikona se može iščitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara. njima nije u prvenstvenom interesu steći vlasništvo nekretnine budući da su oni prije svega kreditna institucija.f Ovršnog zakona jer je istu nekretninu lakše prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 28 Ugovara li se u principu način korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasništva radi osiguranja?23 Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. OZ Slika 24. Banke uglavnom traže prodaju po čl.

Kao obrazloženje navode da dužnik u pravilu kroz to vrijeme pokušava povoljnije prodati predmet osiguranja. 97/3. Pitanje se odnosi isključivo na javne bilježnike.c OZ 28 Čl. već više iznimka. bitno je spomenuti kako će tom prilikom stjecanja punopravnog vlasništva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja što mu također povećava troškove.28 Odgovor ‘dosta duže’ ponudio je samo jedan ispitanik iz čega proizlazi da ni navedeni slučaj nije pravilo. Međutim. ali bi po logici stvari vjerovnici što je moguće više puta trebali pokušati prodati nekretninu prije nego se odluče na stjecanje punopravnog vlasništva. Prema svemu sudeći vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog bilježnika na jvnoj dražbi u pravilu jest ‘do tri mjeseca’. Neki od ispitanika nemaju saznanja što također upućuje na činjenicu da se prijenos vlasništva radi osiguranja ili ne ugovara ili dužnici uredno ispunjavaju tražbine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi. Pitanje se odnosi na javne bilježnike. Vrijeme između dviju javnih dražbi prema odredbama Ovršnog zakona ne smije biti kraće od trideset dana. Odgovore su dali isključivo javni bilježnici. Neki javni bilježnici najčešće provode javnobilježničku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budući da su banke vjerovnici. OZ . one koji su ovlašteni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem. one koji se namiruju.26 Bitno je spomenuti kako slučajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. osim jednog koji je odgovorio da nema podataka. ako ih ima. Stoga će se većina kupaca. Ponuđeni odgovor ‘do mjesec dana’ nije nitko odabrao što implicite upućuje na zaključak kako je to prekratak rok za prodaju. OZ 27 Čl. vratiti dug ili postići sporazum s vjerovnikom. Koristi li dužnik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja služi kao osiguranje određene tražbine kod instituta prijenosa vlasništva radi osiguranja?27 Slika 28. Jedini razlog koji se nameće za takav čin jest da vjerovnik ne želi postupak dodatno odužiti jer će mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa. najčešće pojaviti na drugoj javnoj dražbi jer se nekretnina na toj dražbi ne smije prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. te banke. ‘Do dva mjeseca’ odgovorio je jedan ispitanik što znači da ima slučajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj dražbi izvansudskim putem može obaviti. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik češće pristaje postati punopravni vlasnik. Sudeći prema grafikonu teško je dati konkretan zaključak. Svi javni bilježnici. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasništva radi osiguranja na javnoj dražbi izvansudskim putem odnosno putem javnog bilježnika? Slika 26. Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budući da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj dražbi gdje se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. bez troškova javnog bilježnika te drugih troškova. Slika 27.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 29 pravom. ali se čini kako to nije pravilo. 277/7. 277. odgovorili su potvrdno da se dužnik koristi navedenim 26 Čl. odnosno vjerovnike.

neposredno provesti prisilna ovrha. jer ako budu drugi ili treći teže će se uspjeti namiriti. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u slučaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu tražbinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86. Stoga postoji mogućnost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko određenog prava na korištenje nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja određene tražbine. Razlog tome je funkcionalno-racionalan. Banke prodaju novac i zarađuju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u slučaju da će se morati prije dospijeća namiriti neće imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja tražbine do dana dospijeća.000. jer se skraćuje vrijeme kojim bi založni vjerovnik morao tražiti izjavu založnog dužnika ili trećeg o tome da se na temelju navedenih akata može radi ostvarenja dužne činidbe. a razlog tome jest što banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. Međutim. Obveza brisanja se u većini slučajeva ugovara dok se zabilježba te obveze u zemljišnim knjigama u pravilu ne upisuje. te stoga smatram da se trebaju tražiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i više od dvije godine. želi promjenom prvenstvenog reda preskočiti drugog vjerovnika čija je osigurana tražbina upisana između navedene dvije tražbine banke koja želi promjenu prvenstvenog reda. Sljedeće što se može konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka tražbina nesumnjivo više solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji troškovi. Prijenos vlasništva radi osiguranja ne uključuje prava kojima raspolaže punopravni vlasnik sa svojom stvari.00 (deset tisuća) EUR. Isključiva ovjera potpisa dužnika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakšavanje budućih radnji koje odugovlače postupak.3. Prvi takav zaključak jest da se institut založnog prava na nekretninama upotrebljava mnogo više nego fiducija. dok ovo pravilo možda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta. Bankama kao vjerovnicima u najvećem je interesu da namire svoje tražbine iz vrijednosti zaloga u slučaju da dužnik nije po dospijeću ispunio svoju obvezu prema njima. što potvrđuje činjenica ovisnosti od slučaja do slučaja kada se više vjerovnika uspije u cijelosti namiriti. Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona već radnja koju banke ugovaraju. Izvršna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju tražbina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. U slučaju da dužnik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljišne knjige koje provodi zemljišnoknjižni sud. Prema tome. javnobilježničkim i sudskim. Kada minimalna vrijednost tražbine koja se osigurava iznosi 10.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 30 3.000. može se sa sigurnošću zaključiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o načinu korištenja nekretnine kod fiducije. Založni dužnik ovaj postupak može ishoditi putem suda. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka. Može se konstatrati da se javnobilježnički put isključivo koristi jer se pokazao brži kada je riječ o velikim gradovima gdje je pravni promet veći a i opterećenost sudova je veća. bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo korištenja na nekretnini čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja jer im to povećava opseg odgovornosti što ih dodatno opterećuje. Iznosi tražbina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izražena su u nemalim iznosima. U sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja tražbine često se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje opterećenje hipotekom iste nekretnine. stoga se banke u pravilu odlučuju na sklapanje javnobilježničkog akta ili solemnizaciju privatne isprave. u protuvrijednosti kuna. Mogućnost ubrzanja navedenog postupka možda će opravdati javnoovršiteljska služba čije je formiranje još u tijeku. Prijenos vlasništva na nekretnini radi osiguranja pruža vjerovniku ugovaranje ograničenja da istu nekretninu fiducijant dalje opterećuje hipotekom. dok najviši iznosi sežu najčešće do 135. Prodaja nekretnine koja je osigurana založnim pravom prodaje se putem suda na javnoj dražbi. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doći na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se što bolje osigurali. no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja založnog prava pošto tražbina prestane. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja koje se odnosi na založno pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zaključaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost.00 (sto trideset pet tisuća) EUR. premda ne učestalo. nakon dospjelosti obveze. koji je proizašao iz odgovora svih ispitanika. Založno pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljišne knjige a ne prestankom tražbine. Založni dužnik ili treći koji je založio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljišne knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljišnoknjižni sud. Najčešće se radi o slučajevima u kojima ista banka. Stoga se čini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz. upisana na prvom i trećem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu. u protuvrijednosti kuna. Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama može se odvijati na dva načina. . onda je prilično jasno kako se radi o osiguranjima koja u značajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina.66% (osamdeset šest zarez šezdeset šest posto) upotrebe založnog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja.

Prema tome provedeno emprijisko istraživanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina već javnobilježnički ured. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakšanost puta kojim se traži prodaja nekretnine. OZ.30 Najveća novina koju novi OZ donosi jest uvođenje javnoovršiteljske službe kao glavnog generatora ubrzanja ovršnog postupka. te samim time nema mogućnosti da se određena prava kojima ovlaštenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji će biti od koristi istima.f i 274. Međutim. Jedan je način prema čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 31 Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju tražbina na nekretninama. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne može zamisliti svoj pogled prema boljoj budućnosti. čime bi se znatno poboljšao ne samo položaj vjerovnika već i dužnika. siječnja 2012. SAŽETAK Glavna orijentacija tržišnog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ići u pravcu neposrednog ubrzanja postupka što bi posredno dovelo do veće efikasnosti te smanjenja troškova. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novčana sredstva su najčešće založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine uređeni u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu. Jednako tako može se reći kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dužnik da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika odnosno čl. na što kao krajnju opciju upućuje čl. 277. postavlja se pitanje zašto je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i stručne rasprave. te pokazala da je hipoteka daleko korišteniji institut od fiducije. te jer mu je. odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. no ono što je važno spomenuti. učincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loše strane pojedinog instituta. Istraživanje o primjeni. a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predviđeno je tek 1.g a drugi po čl. Sporost zemljišnoknjižnog postupka jedan je od razloga zbog . 277. U slučaju namirenja tražbine iz vrijednosti nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogućnost prodavati nekretninu na dva načina. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja tražbina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora. Instituti založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja nasljeđe su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. br. Bez odgovora iz prakse teško je reći kojem bi se institutu dala prednost. odnosno u navedenom području nije došlo do izmjena. Praksa također pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko učestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobilježničkog akta. Kako bi bile sigurne da će njihov novac biti uredno vraćen banke traže određena sredstva osiguranja a među njima posebnu važnost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti.3. godine.) 31 Vidi opširnije Mihelčić. kojeg prava određenih ovlaštenika ostaju tek ‘mrtvo slovo’ zakona budući da nema njihove primjene. kako su banke najčešće vjerovnici.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji. 274. To su ubrzanje zemljišnoknjižnog postupka i ovršnog postupka namirenja. OZ (NN. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. 139/10. no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasništva već predmetnu nekretninu koja osigurava određenu tražbinu prodaje putem javnog bilježnika na javnoj dražbi. Slijedom navedenog može se zaključiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji moguće promjene u zakonodavstvu. 30 Čl. u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom. „Postupci osiguranja prema novom Ovršnom zakonu“. 3. ili postići neki drugi sporazum s vjerovnikom. odnosno u međuvremenu vratiti dug. budući da je u području dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provođenje ovrhe sudu i javnim bilježnicima a nije delegirao određene ovlasti javnim ovršiteljima. Novi Ovršni zakon29 u pogledu uređenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio značajne izmjene. OZ. Vjerovnik se najčešće koristi prodajom prema čl. Razlog njegovog postupanja jest u tome što ima mogućnost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja. OZ. praksa je odgovorila. U slučajevima kada dužnik ne može po dospijeću ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora tražiti adekvatan način kojim će iz predmeta osiguranja namiriti svoju tražbinu. Instrumenti kojima se brže i lakše dolazi do novih vrijednosti jest posuđivanje novčanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija.f i čl. br. 139/10. 277. 340. 274.1. Svaki od navedenih instituta pruža u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. Naime. Iz svega prikaznog čini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljišnoknjižni postupak budući da on neposredno utječe na primjenu određenih odredaba. zakonodavac je očito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poželjno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovršitelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budući da je javnoovršiteljska služba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. u: Skupina autora. Pri tome su mu izrazito važni brzina. 2011. Zagreb. Novo ovršno pravo – provedba u praksi. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju dužniku je omogućeno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja što on u pravilu i čini ukoliko se traži namirenje iz njegove nekretnine. troškovi i efikasnost kojim će se provesti postupak prodaje 29 NN. 274. Gabrijela.

te o razlozima veće upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. efikasnosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 32 predmeta osiguranja te namirenja njegove tražbine. Ključne riječi: nekretnina. založno pravo. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska. Provedbom empirijskog istraživanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni bilježnici. Istraživanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o troškovima. provedbi. suci i banke) dobiveni su pokazatelji koji upućuju na određene probleme u praksi. Ovršni zakon . brzini. Dobiveni rezultati mogli bi pripomoći zakonodavcu pri sljedećim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje uređenje. Time se postavlja pitanje pruža li trenutno zakonsko uređenje najbolje rješenje ili postoje bolja rješenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susreće. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 33 Iva Kemec. sigurnosti i pravde. Tako značajan broj brakova s međunarodnim elementom te registriranih partnerstva s međunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu naći. zadnji posjet 6. zaštita morskih bioloških resursa.. nesigurnost. 4 OJ C 83/01. Manje zemlje. dostupno na www. 88. zajednička trgovinska politika te. Primjerice. 2. od 12. kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje određenog područja. Uzimajući u obzir navedeno. Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4. U daljnjem tekstu bit će riječi o dosadašnjim postignućima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka. jasnoća i sigurnost. str. 3.2010 6 OJ C 83/01. a. podijeljene ovlasti su regulirane člankom 4. monetarna politika. kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. Nadalje. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. naravno uz 5 Official Journal C 83 of 30. a to su: carinska unija. 2. s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost. materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju područja slobode.3. imaju izrazito velik broj takvih brakova. dolazi se do zaključka da Europska unija nema isključive ovlasti uređivati materiju obiteljskog prava. s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava bračnih drugova te registriranih partnerstva. Tako su isključive ovlasti nabrojane taksativno u čl. razvod braka. 3 Idem. gdje je čak kod polovine sklopljenih brakova prisutan međunarodni element. ovlasti Europske unije su po prvi put doživjele podjelu na isključive. u određenim slučajevima. 88. istoga ugovora. Uređivanjem 1 Herr and Madame. st. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uopće ovlašten regulirati materiju obiteljskog prava. broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica.000 registriranih partnerstava3. Consolidated version of the Treaty on European Union. različitost. ali europski zakonodavac još uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi riješio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini. Registrirano partnerstvo s međunarodnim elementom u Europi broji 41. . Unija se obvezala osigurati svojim državljanima područje slobode. prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1. tzv. Takav prostor moguće je osigurati jedino ako on bude popraćen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao što su spor birokratski aparat. javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini 1. Naime. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije poznat oblik udruživanja partnera. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim. 2012.com. a za koje moraju biti izričito ovlaštene Osnivačkim ugovorima7.000 od ukupno 211. smrt jednoga od supružnika. u vrijeme izrade ovog rada. sklapanje međunarodnih ugovora. uspostavljanje pravila tržišnog natjecanja. prema recentnim istraživanjima. podijeljene i komplementarne ovlasti.economist. u Europi postoji 16 milijuna brakova s međunarodnim elementom2. listopada 2011. a koja se nameću pri reguliranju predmetnog područja. Člankom 3. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes“ and the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. unutar kojih države članice imaju isključivu nadležnost. Señor and Mrs. registrirano partnerstvo. poništaj braka. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava. nakon Lisabonskog ugovora5. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI Brakovi s međunarodnim elementom. nepredvidivost. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogućnost različitih rješidbi primjenom često suštinski različitih rješenja nacionalnih zakonodavstava. Primjerice. kao što su Švicarska i Cipar. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. godine. 9. str. Prema važećim podacima. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships.

iako različiti u pristupu. Člankom 81. štoviše. dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe. a posebice unifikacijom dolazi do ujednačavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava. lipnja 2011. the following view can be taken. Prema načelu prenesenih ovlasti Unija će djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele države članice u Osnivačkim ugovorima. Rodin: Osnove prava Europske unije. godine donijela novu konvenciju.).JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 34 ograničenja načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. jednoglasno.utrechtlawreview. kako međusobno tako i prema trećima12. can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable. 10 „Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications.. Iz navedenoga članka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo.hcch. In a number of cases involving these matters. Zagreb. 162. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. Stoga je Haška konferencija 1978. UNIFIKACIJA I USKLAĐIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA Cilj unifikacije i usklađivanja obiteljskog prava je ujednačavanje odredaba obiteljskog prava. a što po njemu nije zadovoljeno jer države članice mogu ostvariti višu razinu pravne zaštite u području materijalnog prava od tijela EU-a. Utrecht law review.ssrn.. str. budući da usklađivanjem.net> .net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes. UFEU-a ovlašćuje se Vijeće na donošenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini država članica ne mogu postići zadovoljavajući učinci postavljeni u Osnivačkim ugovorima. According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe“. 2010. str. Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haška konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja uređuju utjecaj braka na prava i dužnosti bračnih drugova. September 1992. prema: Boele-Woelki. str.. prosinac 2011. prosinca 2011. nego da se on uređuje na razini Europske unije. hcch. which.K. vol. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. Hašku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu bračne imovine13 (u daljnjem tekstu: Haška konvencija). petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters. s jedne strane pojedini teoretičari tumače da bez izričitih ovlasti u Osnivačkim ugovorima. dok druge ne priznaju itd. prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijeće ovlašteno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava. definicija braka nije u svim zemljama ista. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically . str. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.. Naime.. nonetheless. Narodne novine. dok s druge strane. te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (načelo proporcionalnosti). Luksemburg te Nizozemska. Na taj se način smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama međunarodnoga privatnog prava. Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne može biti nadležna uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga što u tom području postoji podijeljena ovlast između država članica i EU-a.com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates. izrazito skromnog sadržaja (svega 15 članaka). 3. U svakom slučaju. koju su potpisale Francuska. niti je svi narodi razumijevaju na isti način. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma. 18. Potvrda takva stava nalazi se u tome da države članice mogu znatno bolje regulirati kulturološke različitosti koje se javljaju u državama članicama. Zagreb. issuse (December) 2005. dok pretpostavka učinkovitosti traži da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini država članica.-20. a koje mjere Vijeće donosi u posebnom zakonodavnom postupku. Ta konvencija. koje moraju biti kumulativno ispunjene. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretičari dolaze do različitih zaključaka. takvo uređenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer države članice nisu/ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve propisane Osnivačkim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (načelo supsidijarnosti). 21. entry into force 1.“ Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May.). dostupno na <www. Načelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadržaj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijeći granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivačkim ugovorima.: The principles of European family law: its aims and prospects. načelom supsidijarnosti te načelom proporcionalnosti. neke države članice priznaju istospolne brakove. held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause. the freedom of establishment as well as the freedom to provide services. predstavlja podijeljenu ovlast između država članica i Europske unije. kako je već rečeno. Poštivanje načela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke učinkovitosti. ratificirana je u samo nekoliko država te nije postigla značajnije rezultate. Ivan Šimović. iako do danas u tim državama ona nije stupila na snagu. pravni teoretičari kao što su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak 8 Europska unija je ograničena u svome djelovanju načelom prenesenih ovlasti. Teoretičari. Zaključno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suočeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom. odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. godine. dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije. Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications. but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted.-24. the European Court of Justice has. često dolaze do zaključka da je materijalni dio određene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu. ako se odredbe Osnivačkih ugovora protumače na nešto širi način. (npr. europski zakonodavac ne nože regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9. 15. 6-7. daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat će koji stav će zaživjeti. a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivačkim ugovorima. bila je aktualna još u vrijeme Haške konferencije 1905. The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. Drugim riječima. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. but where the applicable law is based on the habitual residence in question. for instance. odnosno navedena odredba Osnivačkog ugovora daje tijelima Europske unije izričitu ovlast koja. (T.become a cross-border relationship. It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union. a u tom slučaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u slučaju ako je zadovoljeno načelo supsidijarnosti i načelo proporcionalnosti. dostupno na <www. 9 Ivan Šimović. upravo Haška konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. Što se tiče mjerodavnog prava. Ćapeta i S. dostupno na SSRN: www. Drugim riječima. nego i regulatori drugih grana prava. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position. Nadalje. dostupno na <www. Zagreb.org> 11 „Merely because the European Union does not have the express com- ovlaštena uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava. str.

mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu bračne imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I. od 20. 3. uz uređenje imovinskopravnih posljedica u slučaju razlaza nevjenčanih parova. 27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. prosinca 2010. 20 Eurostat. uslijed čega se postavljaju pitanja nadležnosti. odnosno glasanje o „nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke)“. Mjerodavno pravo. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ograničen na: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava. mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II. Europska komisija je dužna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25.)27. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility. pri čemu postoje neke bitne razlike. europski zakonodavac 22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction.pdf> 18 OJ L 12. Iz citiranih članka vidljivo je kako je već tada postojalo pitanje je li poveznica državljanstvo ili poveznica prebivalište bolje rješenje. (u daljnjem tekstu Brisel II. određuje mjerodavno pravo u slučaju razvoda i pravne odvojenosti28. Osim toga. ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu. Freedom and Security of the European Commission. commissioned by Directorate-General Justice.2003. bis uredbom uređuje se područje nadležnosti. Prije sklapanja braka bračni drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. europa. 4. bis Uredbu od 27. uključujući Brisel II. UFEU-a. dostupno na < http://eur-lex. a kasnije Haškim te Stockholmskim programima19 uređenje takvih odnosa postavlja kao prioritet. godine Bečkim akcijskim planom18 poziva na uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012. mjerodavnog prava. Nadalje. dok Rim III. s objašnjenjem kako je bit poveznice da pronađe najbližu vezu između konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas više naklonjen. bis Uredba)26 te Rim III. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo područ14 Članak 3.2012. Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se uređuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava.. priznanja i ovrhe u bračnim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi.uu. Prijedlog uredbe o nadležnosti. OJ L 338.eu/LexUriServ/LexUriServ. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25. odnosno daje prednost prebivalištu prije negoli državljanstvu. kojim se ovlašćuje Vijeće na donošenje mjera.2001. 2.1. Prijedlog uredbe o nadležnosti. Europska unija još 1998. 23.eu/ LexUriServ/LexUriServ. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15. 19 OJ L 53.1. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.europa. Haške konvencije 15 Članak 6.7. listopada 2003. (u daljnjem tekstu: Rim III. Sukladno tome. Haške konvencije 16 Članak 3.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 35 bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja. dostupno na < http://eur-lex. iz obrazloženja navedenih programa stoji kako istraživanja20 pokazuju da je sve veći broj „parova s međunarodnim elementom“. dostupno na < http://eur-lex. Naime. nego partneri samo . priznanja i ovrhe odluka u slučaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda. Ukoliko se Europski parlament složi s nacrtom odluke. Te uredbe pravnu osnovu nalaze u čl.library. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela značajne novine. primjenjuje se na cjelokupnu imovinu bračnih drugova16.do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> je zbog izraženije mobilnosti njezinih državljana. ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od supružnika ima prebivalište nakon braka14.2012.7.2005. p.europa. 81. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments.).). koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima. godine uputila Vijeću ministara dva prijedloga uredbi: 1. a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein.3. odnosno kako ostvariti ravnotežu između njih. Drugim riječima. repealing Regulation (EC) No 1347/2000. Takav usuglašeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeću ministara. Europska komisija je u ožujku 2011. jednoglasno. U vrijeme pisanja ovog rada još uvijek se čeka prvo čitanje Europskog parlamenta. a koji se razlikuje od razvoda braka po tome što ne dolazi formalno do razvoda. International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices. dostupno na < http://igitur-archive.eu> 25 čl.1. applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25. ocijenjeno je da prebivalište kao poveznica upućuje na pravo za koje je „prirodnije“ da regulira analiziranu situaciju.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the “Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements”. p. pitanje utvrđivanja bračne imovine takvih parova itd. koji zajedno predstavljaju osnovni raison d’être Europske unije. zatim smrti jednoga od supružnika. to će u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadašnjim prijedlozima Europske komisije te postojećim rješenjima Haške konvencije. kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. Iako je prema mišljenju nekih teoretičara17 Haška konvencija neuspješna. UREDBA I. Haške konvencije 17 K. bez obzira je li izbor izvršen prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka.12. 15. Brisel II. a na taj način će osigurati slobodu kretanja kapitala. kao jedan od većih problema također se navode i visoki trošak kojima su takvi parovi izloženi21. u kojem slučaju Vijeće donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku.

podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja međunarodnog privatnog prava.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 36 uredio je i područje nasljednog prava. They then decide to go and live in Hungary. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I. Stoga. gdje još uvijek svaka pojedina država članica zadržava isključivo pravo regulacije tog područja. Europska komisija tumači Uredbu I. nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najviše odgovarao. isključena i ocjena prava na stvarima („rights in rem“) te se ta materija i dalje ostavlja državama članicama da je urede. Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid.. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izričito uključio u polje primjene situacije koje uključuju sukob prava. Iz toga proizlazi da će oni koji budu primjenjivali Uredbu I. što znači da se primjenjuje kako na bračne drugove različitog spola tako i na bračne drugove istoga spola32. Communication from the Commission to the European parliament. jer bi se time moglo dirati u stečena prava određenih subjekata. Naime. kao spolno neutralnu. budući da nigdje nije izričito propisano da se Uredba I. a ne primjenjuju se na poreze. After two years in Hungary the marriage breaks up. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece. priznanju i ovrsi odluka te prihvaćanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima. a koji kasnije može postati podloga za donošenje odluke o razvodu braka. Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija neće zadirati u materijalno obiteljsko pravo. stvarna prava („rights in rem“) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. a to su: a) nadležnost suda. U pitanjima bračne imovine Uredba I. neće odnositi na uređivanje pitanja prava na stvarima. pp. koji su državljani različitih država članica (slučajevima s međunarodnim elementom). te na taj način oštetiti drugog supružnika31. gdje se priznanje traži. primjenjuje samo na „parove s međunarodnim elementom“. obveze uzdržavanja. According to the Hungarian conflict-of-law rule. i II. gdje je njemačko pravo mjerodavno. carinu te administra- tivne stvari34. Spomenuto rješenje zahtijeva iznimnu stručnost sudaca odnosno tijela koja odlučuju u ovakvim situacijama. mjerodavnom pravu. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rješenja. 34 Ibid. str. Međutim. b) mjerodavno pravo. bilješka 22. a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti. Uredba I. the European economic and social committee and the Committee of the regions. nakon razvoda braka ili smrti jednoga od supružnika. Odgovor na analizirana pitanja. a) Područje primjene Uredbe I. morati poznavati i strano pravo kako bi mogli naći zamjenu za određene institute u nacionalnom zakonodavstvu. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najbližeg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u državi članici. Sljedeći primjer ilustrira problem koji se često javlja: „A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years. anglosaksonski „trust“ nije poznat u državama kontinentalno-europskoga pravnog kruga. odnosno utvrđivati bračnu stečevinu. U navedenom slučaju.30“ Postavlja se pitanje koji sud će biti nadležan u konkretnom slučaju? Je li grčki ili mađarski sud nadležan rješavati imovinskopravna pitanja. odnosno buduće bračne drugove. 32 Commission’s communication COM(2011)125 final 33 čl. Uredba I. valjanosti te priznanja braka. a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje. however.1. primjenjuju se na režim bračne imovine33. 30 COM(2011) 125. kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima bračnih drugova. on bi se mogao požuriti i podnijeti zahtjev za razvod pred mađarskim sudom (tzv. 36 čl. Međutim.2011. Npr. Amendment 5 i 63. U svakom slučaju ostaje nam da pričekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I. osigurat će priznanje takvih prava. sudac će morati pronaći najbližu vezu između „trust“ i određenoga njemačkog instituta. već u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I. the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). 1.. 38 Ibid. U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I. isključena su i sljedeća pitanja: poslovna sposobnost supružnika. kako bi se omogućilo supružnicima koji su stekli određena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim državama članicama. c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. nasljedna prava živućega bračnog druga. također država članica neće biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. . it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce). te o stvaranju europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29.2008.. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava.(3) Uredba I.. p. 6-16) 37 Ibid. 29 OJ C 44.148.(1) Uredba I. ‘rush to court’). 4. Također. the Council. prema sadašnjim pravilima supružnik koji je bolje informiran može iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom čije pravo njemu ide više u korist. 1. Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova te žive odvojenim životima te ugovorom ili odlukom suda uređuju način života. darovanje među supružnicima. iz primjene Uredbe I. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177. isključeno i pitanje postojanja. 1.7. 20. 1. a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. Uredba I. kada se odlučuje o bračnoj imovini. Stoga. ako suprug koji ima mađarsko državljanstvo. ove uredbe ne daju nam odgovor. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. 35 čl. donošenjem Uredbe o nadležnosti. ne primjenjuje se samo na bračne drugove. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38. smatra da će mu više koristiti mađarsko pravo kao mjerodavno. 4. trgovačka društva koja su osnovali supružnici. dao je europski zakonodavac uredbama I.. nego se primjenjuju i na unutarnje situacije.2.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 37

bračnih drugova u odnosu na treće39. Nadalje, definiran je i bračni ugovor kao ugovor kojim bračni drugovi ili budući bračni drugovi40 uređuju imovinskopravne odnose između sebe te u odnosu na treće. Osim toga, u nacrtu izvještaja dana je i definicija „suda“ koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano šire značenje, uzimajući u obzir različite modele rješavanja imovinskopravnih pitanja u državama članicama. U nekim državama članicama sudovi nisu jedina tijela nadležna za rješavanje imovinskopravnih pitanja bračnih drugova, nego su to i javni bilježnici, čija nadležnost se s vremenom širi u sve većem broju država članica i na rješavanje sporazumnih razvoda brakova, rješavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje bračnih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaća sudska tijela te sva druga tijela i pravne stručnjake koji su nadležni u rješavanju imovinskopravnih pitanja bračnih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadležnosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na saslušanje te čije su odluke podložne pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju sličnu snagu i učinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, države članice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih stručnjaka koji su nadležni odlučivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno važenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u državama članicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], što znači da danski, engleski i irski sudovi neće primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno međunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko važenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. počinje se primjenjivati godinu dana nakon što stupi na snagu (čl. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat će se na započete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zaključne sudske nagodbe te odluke donesene nakon početka primjene Uredbe I. Također, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj državi članici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moći će se tražiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadležnosti slažu s onima uređenima u poglavlju II. Uredbe I. Treće poglavlje Uredbe I. primjenjivat će se samo na supružnike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon početka primjene Uredbe I. 4.4. Nadležnost U pogledu nadležnosti jedan od ciljeva je bio omogućiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u slučaju odlučivanja o imovini bračnih drugova nakon smrti jednoga od supružnika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogućnost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini bračnih drugova. Stoga je čl. 3.
39 čl. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. bilješka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. uređeno da će sud koji odlučuje o nasljeđivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti također nadležan za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima bračnih drugova koji su u vezi s već pokrenutim ostavinskim postupkom. U slučaju razvoda braka, kako bi isti sud odlučivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima bračnih drugova, potrebno je da se bračni drugovi o tome izričito dogovore. Takav ugovor može biti zaključen bilo kada pa čak i tijekom postupka. Ako se ugovor zaključuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navođenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U slučaju da bračni drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadležnost se određuje sukladno čl. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov članka 5. glasi: „Nadležnost u drugim slučajevima“, ovaj članak obuhvaća određivanje nadležnosti u svim onim slučajevima koji nisu obuhvaćeni člankom 3. Uredbe I. (nadležnost u slučaju smrti) i čl. 4. Uredbe I. (nadležnost u slučaju razvoda braka, pravnog odvajanja i poništaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, riječ je o slučajevima utvrđivanja bračne stečevine i dr. Europska komisija je predložila slična rješenja koja sadrži i Brisel II. bis Uredba. Nadležni sud će biti sud države članice: a) zajedničkog prebivališta bračnih drugova, podredno; b) posljednjega zajedničkog prebivališta, ako jedan od bračnih drugova još uvijek živi tamo, podredno; c) tuženikova prebivališta, podredno; d) državljanstva oba bračna druga ili u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajedničkog ‘domicile’. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu ispuštena je mogućnost podnošenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogućnost da se nadležnost odredi prema tužiteljevu prebivalištu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome što je redoslijed nadležnih sudova određen na alternativan način, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogućnost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Bračni drugovi također mogu izabrati da bude nadležan sud one države čije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se može zaključiti cijelo vrijeme pa čak i za vrijeme trajanja postupka. U slučaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvještaju predlaže usklađivanje s Rimom III.46.
42 Čl. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvještaja u amandmanu 42., predloženo je da umjesto riječi “ako se bračni drugove slože“, stoji „ako su bračni drugovi izričito ugovorili nadležnost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan način koji oba bračna druga priznaju.“ 44čl. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 čl.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvještaja u amandmanu 43. dodan je poseban članak kojim se uređuje ugovor o izboru nadležnog suda, stranke mogu izabrati nadležnost suda one države čije pravo su odredile kao mjerodavno, kao što je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Međutim, dodan je stavak da takav izbor može biti učinjen najkasnije do početka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadležnost uređena je na način da u slučaju da nije ustanovljena nadležnost sukladno čl. 3., 4. i 5., nadležan će biti sud države članice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba supružnika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadležnost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na području toga suda. U svome nacrtu izvještaja Alexandra Thein predlaže da umjesto „bilo koje imovine“ stoji samo „nekretnina te registriranih pokretnina“47. Iznimno važan dio o nadležnostima uređen je člankom 6. Uredbe I. pod nazivom „forum necessitatis“, odnosno nadležnost u slučaju da sud niti jedne države članice nije nadležan po prethodnim članicama. U tom slučaju nadležan će biti sud one države članice koja ima dovoljno veze s predmetom te će taj sud suditi o bračnoj imovini, ako bi postupak bio nemoguć u drugoj državi ili se ne bi moglo razumno očekivati da se takav postupak pokrene ili završi u drugoj državi. Takva mogućnost svakako je dobra jer štiti državljane Europske unije, tako da se ne dogodi slučaj da niti jedan sud nije nadležan odlučivati o njihovu predmetu. U svakom slučaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, što je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donošenju. U pogledu rješavanja tih pitanja s međunarodnim elementom, situacija je sljedeća. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova s međunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi dužni su primjenjivati svoje nacionalno međunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom određena je opća nadležnost suda, u slučaju da tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadležnost u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova određena je čl. 59. kojim je propisano sljedeće: „U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje uređuju imovinske odnose bračnih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga međunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, uređenog poglavljem III. Uredbe I., najvažnije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, očuvana autonomija stranaka što se tiče izbora mjerodavnog prava (čl. 16.). Bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih mjerodavnih prava, a koje će se primjenjivati na njihovu bračnu imovinu: a) pravo zemlje zajedničkog prebivališta bračnih drugova ili budućih bračnih drugova, ili b) pravo zemlje čije prebivalište ima jedan od supružnika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje čije državljanstvo ima jedan od bračnih drugova ili budućih bračnih drugova u trenutku izbora51. Takvo rješenje daje bračnim drugovima mogućnost izbora mjerodavnog prava države s kojom imaju najbližu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalište ili državljanstvo države čije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba bračna druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava države mora biti i to da jedan od supružnika u trenutku izbora mora imati prebivalište u toj državi ili državljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rješenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ograničenja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave bračni ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo države zajedničkog prebivališta ili pravo prebivališta jednoga od supružnika ili pravo države čiji su državljani. Ako nakon sklapanja braka bračni drugovi promijene prebivalište i državljanstvo, u postupku razvoda odnosno odlučivanja o imovini bračnih drugova primjenjivat će se mjerodavno pravo koje uopće nije u bliskoj vezi sa supružnicima, budući da supružnici nemaju fizički više nikakve veze s državom čije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba supružnika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom međunarodnom privatnom pravu riješila na način da bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da će bračni drugovi donijeti puno promišljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su ušli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s trećima. Naime, svaki treći će razumno i očekivano pretpostaviti da kada ulazi u određene poslovne odnose s bračnim drugovima ili jednim od njih da se na bračnu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo države gdje bračni drugovi prebivaju. Međutim, kako postoji mogućnost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ograničenja, na njihove odnose se
50 Čl. 5. Rim III. 51 Čl. 16. Uredbe I. 52 čl. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

dopušta promjenu, ako dopušta. Također, dodana je mogućnost sastavljanja ugovora u elektroničnom obliku. Bračni drugovi se također mogu dogovoriti kako u slučaju da ne izaberu nadležni sud, da će biti nadležan sud države članice čije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s čl. 17. Uredbe I. 47 Ibid. bilješka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski pročišćeni tekst, u bivšoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1983. 49 Ibid. čl. 46.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 39

može primjenjivati pravo koje uopće nije u najbližoj vezi s bračnim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za poštenoga trećega. Takvo rješenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, što europski zakonodavac svakako nastoji izbjeći pa bi stoga možda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rješenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviđene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga (čime se željelo postići da bračni drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u slučaju da nacionalna zakonodavstva traže ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne traži ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema članku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 bračni ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudačku mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, no koliko je ta mreža od pomoći laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mreža pokriva prava 27 država članica, ne ažurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nečlanice EU-a nisu dostupne te su općenito podaci preteški za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi većoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se bračni drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji će im najbolje obrazložiti pravne posljedice izbora određenog prava. Budući da se nacionalna zakonodavstva država članica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam bračne imovine), možda bi bilo učinkoviti načiniti mrežu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U slučaju propuštanja bračnih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedeća rješenja. Primjenjuje se pravo države: a) prvog zajedničkog prebivališta nakon sklapanja braka, podredno; b) zajedničkog državljanstva u vrijeme braka, podredno (neće se primjenjivati ako supružnici imaju više od jednoga zajedničkog prebivališta); c) s kojim supružnici zajednički imaju najbližu vezu, uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za određivanje mjerodavnog prava je „prvo zajedničko prebivalište“. Postavljajući ovakvo rješenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajući u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 čl.17 Uredbe I.

život bračnih drugova59. Očito je da se takvim rješenjem upravo dolazi do suprotnih učinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u slučaju promjene prebivališta izvan države prvoga zajedničkog prebivališta navedena poveznica neće upućivati na pravo najbliže veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvještaja60 prednost daje „zajedničkom prebivalištu u vrijeme braka“ ili „prvom zajedničkom prebivalištu nakon sklapanja braka“. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje će se primjenjivati u slučaju da bračni drugovi tijekom braka promijene prebivalište nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivališta, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivališta. Rim III. svakako pruža jedno od boljih rješenja kada daje primat poveznici „prebivalište bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka“ podredno „posljednje zajedničko prebivalište, uz uvjet da prebivalište nije prestalo prije više od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od supružnika i dalje tamo prebiva“. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je težak zadatak – kako pronaći poveznicu koja će predstavljati najbližu vezu između konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka određuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvještaja predlaže da se zadrži uređenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budući da je riječ o izrazito kompleksnom postupku te je pokušala inkorporirati odgovarajuće odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. – Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA
Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja uređuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehnički, dvije uredbe koje uređuju istu materiju nisu bile potrebne, budući da su rješenja gotovo identična. Objema uredbama uređeni su nadležnost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o području primjene te pojedine odredbe koje se specifične za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je više političkog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno čl. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeću ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Riječ je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto značenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbračne zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno čl.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. bilješka 22., Amendment 58 61 Ibid. bilješka 22., Amendment 31.a – 31.o

je nemogućnost izbora mjerodavnog prava. pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. dolazi se do zaključka kako o svim analiziranim pitanjima još uvijek ne može biti načelne suglasnosti jer ne postoji jasno određenje pojmova braka. neovisno o tome hoće li do toga doći materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni način. državljanstva. . Međutim. Budući da još uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlaštena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava. ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. predviđa kao mjerodavno pravo. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. 21. izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine ili kraće. nalazi zadatak. 20. Povelje o ljudskim pravima)62. determinirana pravima stečenima u pravnim sustavima jedne ili različitih država članica. sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u slučaju razvoda braka ili prestanka izvanbračne zajednice i utjecaja tih pravnih činjenica na imovinu bračnih ili izvanbračnih drugova. Naravno. Međutim. što su preduvjeti cjelovitih rješenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. primjerice. Uredba II. Kako bi se doskočilo problemu osmišljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija. Drugima riječima. naravno. bračne imovine itd. Ta sloboda je. regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne važnosti u pogledu „najosjetljivije“ od svih – slobode kretanja ljudi.. pojedine države članice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se očekuje da se one neće pozitivno očitovati o tim prijedlozima u Vijeću ministara. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlaštena regulirati obiteljsko pravo. proizvela i daljnji učinak – organizacija života u mjestu različitom od mjesta rođenja. i II. Vienna. ako žele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne žele sklopiti brak. eur-lex. dok partneri koji ne žele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. dostupno na www. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti traže da se pravna pozicija pojedinca.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 40 3. Obiteljskog zakona. Naime. izgleda. uvažavajući u svemu Lisabonskim ugovorom uređenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji. očuva. rješenje. te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rješenjima na razini Europske unije. još će malo pričekati. koje u slučaju ispunjenja životnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbračnu te izvanbračni drugovi imaju sva prava i obveze kao bračni. moraju registrirati svoje partnerstvo. Naime. Europska unija prema UFEU-u ima izričitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava. mjerodavnom pravu. dok za uređenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izričitih ovlasti. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o bračnoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadležnosti. postoje parovi koji žele živjeti zajedno. 31 May 2011. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zaključak da će goruća pitanja europskog zakonodavstva u području obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajućem aktu. sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s međunarodnim elementom. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja. Kako je izloženo. 1/2012. odnosno različitom od mjesta zasnivanja braka i sl. Europska agencija za temeljna prava zaključuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. otvaranjem tržišta i migracijama državljana Europske unije uvjetovana najčešće mjestom rada. 6. izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u „nacrtu odluke Europskog parlamenta“ obratila je pozornost na većinu nedostataka Uredbe I. prebivališta. i II. žele neformalnu zajednicu. kao razlog isključenja mogućnosti izbora mjerodavnog prava te također ističe da takvo uređenje nije u skladu s načelom jednakosti (čl. Analizom Uredbe I. Jednostavnije. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (čl. Stoga je od iznimne važnosti njihova unifikacija. Uredbe koje u značajnijem dijelu uređuju istu materiju. ali koji ne žele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze. pred institucijama Europske unije se 62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction. te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki državljanin Unije može pravodobno i na nedvosmislen način izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje će proizvesti migracija u drugu članicu Unije. S prethodnim u vezi. Partneri.europa. Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbračnu zajednicu.eu. ZAKLJUČAK U okolnostima željenog ostvarenja četiriju sloboda Europske unije. donesene su odvojeno iz političkih razloga. zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. unifikacija i usklađivanje. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. Europska komisija uputila je Vijeću ministara dva prijedloga o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadležnosti.

ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po službenoj dužnosti.. broj 53/91. Sudska zaštita prava vlasništva osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova protiv rješenja o upisu ili protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis. U ovom radu osvrnut ćemo se na bitne razlike ova dva instituta za zaštitu prava vlasništva. . ovisno o tome radi li se o deklaratornoj. jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti4. ali pravni poredak radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji. prijenosom tereta ili njegovim brisanjem. KLJUČNE RIJEČI Brisovna tužba. Činjenica upisa ne čini to pravo istinitim. Tužbom za brisanje nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati brisanje nevaljane. pa čak niti odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina i brisanju upisa u tim slučajevima. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi određenim pravnim promjenama. ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasništva prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Brisovna tužba sadržajno predstavlja zahtjev za zaštitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjižbu ili je stjecatelj treća osoba koja u tom slučaju ima drugačiji pravni položaj. povjerenje u zemljišne knjige. nevaljani upis. Naime. u sudskoj praksi je zamijećeno da se ponekad ne pravi razlika između ove dvije vrste tužbi. Do povrede knjižnog prava može doći nevaljanim upisom prava vlasništva u korist druge osobe. a za razliku od ovih postupaka u zemljišnoknjižnom postupku donosi se rješenje o uknjižbi te se prije njegove pravomoćnosti provodi to rješenje pa dolazimo do toga da prije pravomoćnosti rješenja ono proizvodi određene pravne učinke. Ove dvije vrste tužbi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i važno ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva i rokove zastare. kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi. dosjelošću 1. nasljeđivanjem ili na temelju zakona5. ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine. broj 146-LIII iz 1930. nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slično. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama.). Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjižnog prava. sudac Županijskog suda u Bjelovaru Zaštita knjižnih prava od nevaljanog upisa Zaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 41 Goran Milaković. No zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja. kao Pravna pravila. 4. kakvo je bilo 1 Službene novine. kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tužbe različito određeno. neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. 3 Npr. Sudska zaštita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tužbom prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. 2. sada kao neistinito. ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi. UVOD Stjecanje. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima2 nisu sadržavale posebne odredbe o brisovnoj tužbi. 3.. aktivna legitimacija. zastara. konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zaštiti. Kada dođe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjižnog prava ima pravo tražiti sudsku zaštitu ovog svog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. NORMATIVNO UREĐENJE PRAVA NA BRISOVNU TUŽBU Prije stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama postupanje po brisovnoj tužbi bilo je propisano Zakonom o zemljišnim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. izvlaštenjem 5 Npr. čime je dosadašnje pravo prestalo. da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjižen. brisanje upisa prava vlasništva. SADRŽAJ BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Neistinit upis može nastati na dva načina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava. ali i podnošenjem brisovne tužbe. a on to uistinu nije3 ili nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit.. promjena. Taj postupak je specifičan u odnosu na druge sudske postupke.

To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano. njegova prava i obveze. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUŽBAMA Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u čiju korist je upisano određeno knjižno pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjižnog prava nevaljano. pa je iz same činjenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Aktivna legitimacija za podnošenje brisovne tužbe proizlazi iz sadržaja zakonske odredbe o brisovnoj tužbi. Upravo takav položaj nasljednika dovodi do zaključka da on. ali to ne znači i da je prestalo. njegova prava i obveze. iz zakonskog određenja proizlazi da je nositelj knjižnog prava ovlašten na podnošenje brisovne tužbe. Dokazivanje ove činjenice može biti dodatno otežano i zbog toga što tužitelj u takvim parnicama nema mogućnosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj način saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjižno pravo ranijem nositelju tog prava. na određene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat će primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. tako i na pasivnoj strani može zbog smrti osobe koja je ishodila određeno knjižno pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doći do univerzalne sukcesije. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava.7 6. promjena. stavak 2. određuje sadržaj zaštite svoga upisanog prava. uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi. U našem pravnom sustavu nasljeđivanja nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja. No na njihov pravni položaj utjecat će činjenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljišne knjige i jesu li bili pošteni stjecatelji. Za brisovnu je tužbu bitno da je došlo do promjene upisanog nositelja knjižnog prava. Dvojbe u postupanju u ovakvim slučajevima polaze od primjene članka 128. Naime. traži se kondemnatorna zaštita. Kao i što na aktivnoj strani može doći do univerzalne sukcesije. Rezultati parničnog postupka radi brisanja takvog upisa određene posljedice imat će i u odnosu na daljnje stjecatelje knjižnih prava.8 5. a dijelom kondemnatorni učinak.) 9 Odredbom članka 388. Dakle. 2. Drugim dijelom zahtjeva. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tužbeni zahtjev koji određuje daljnji tijek sudskog postupka i omogućuje potpunu pravnu zaštitu. siječnja 1997. Pitanje aktivne legitimacije za podnošenje brisovne tužbe veže se i uz određena izvanknjižna prava. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari. upis prava vlasništva nema konstitutivni učinak jer se vlasništvo stječe otvaranjem nasljedstva. kao univerzalni pravni sljednik. lipnja 2004. Ta činjenica bitna je i za zastarne rokove kod podnošenja tih tužbi. odnosno 7. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03.9 U pogledu zastare brisovne tužbe ta pravila su propisivala da kada se tužba za 6 Vidjeti odluku Županijskog suda u Koprivnici Gž-937/04 od 9. Tužbeni zahtjev ima dijelom konstitutivni. činjenica upisa nasljednikova prava vlasništva ne utječe na njegovo pravo da podnosi brisovnu tužbu i prije toga konstitutivnog čina. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 42 prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe. tako da će pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe. 8 Članak 128. ako zakonom nije drukčije određeno..163/03.6 Zaštitu toga svoga subjektivnog prava može ostvarivati i prije nego što svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka. Dosljednim i pretjerano formalističkim pristupom može doći i do pogrešnog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom ovlašteni na podnošenje takve tužbe. ali i pravilnim postavljanjem tužbenog zahtjeva nositelj knjižnog prava. jer prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. Prvi dio zahtjeva kojim se traži brisanje nevaljane uknjižbe ima konstitutivni učinak. Prema toj odredbi nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva. Prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadržaj postojećih građanskopravnih odnosa. pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja.) Iako je važeći Zakon o zemljišnim knjigama stupio na snagu 1. U takvim situacijama nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom može predložiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine. Dakle. ali i biti tužen umjesto nasljednika. zasnovan na tužiteljevom pravu da traži određenu promjenu. stvarnim pravima određeno je da se stjecanje. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje. godine. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlašten je podnositi tužbe u korist nasljednika. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008. Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasništva nije potreban upis prava vlasništva u zemljišne knjige. Zbog toga može biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tužbe. st. kojim se traži da se naloži uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.. Svojim činjeničnim navodima i dokazima kojima se potvrđuju te činjenice. tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlašten i podnositi brisovnu tužbu. Zakona o vlasništvu i dr. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljišnoknjižni status. U određenim situacijama nositelju knjižnog prava ne mora biti poznata činjenica tko je zakonski nasljednik osobe u čiju je korist proveden nevaljani upis.

Protijek zakonom predviđenog roka za podnošenje brisovne tužbe u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost upisa i više se ne može osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe. Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jedno je od najvažnijih načela u zemljišnoknjižnom pravu i tek provedba ovog načela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske države. OGZ-a 11 Paragraf 1478. nepošteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja). a taj rok za gubitak vlasničkog prava iznosio je 30 godina11. Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utječe na ocjenu zastarivosti brisovne tužbe i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tužba protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjižba. pravo na brisovnu tužbu pod određenim pretpostavkama vremenski je ograničeno. zamoliti zemljišnoknjižni sud za zabilježbu da je ta uknjižba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad proteče rok za priziv doista predati tužbu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle koje knjižno pravo ili na njemu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tužbe potrebno je radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. ili kad se tužba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika. tada se pitanje zastare prosuđivalo prema odredbama Općega građanskog zakonika (dalje: OGZ). čije se brisanje traži tužbom. odnosno pravo na brisovnu tužbu vremenski je neograničeno. Upravo radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. Tužba za brisanje može se s uspjehom podići dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige. odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bile u dobroj vjeri ili ne. stjecatelj koji nije u dobroj vjeri. Tako je u odnosu na treće osobe koje su na uknjiženom pravu stekle daljnja knjižna prava u dobroj vjeri taj rok za podnošenje brisovne tužbe bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjižbu bilo zamoljeno kod zemljišnoknjižnog suda. Kada ova pravna pravila upućuju u pogledu trajanja tužbenog prava na postojeća građanskopravna naređenja o zastari. Brisovna tužba može se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnošenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana. pravo na podnošenje tužbe. VREMENSKO OGRANIČENJE ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Iako je brisovna tužba jedan od oblika pravne zaštite vlasnika nekretnine i kao vlasnička tužba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva. OGZ-a 9. ne bi s uspjehom mogao podići tužbu za brisanje. stjecatelja u dobroj vjeri ili poštenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tužba. Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tužba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz 10 Paragraf 1478. dok u onim drugima se pravo na brisovnu tužbu veže uz protijek određenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno založno pravo ne bi se s uspjehom mogla podići ako je založno pravo prestalo plaćanjem duga. taj mora u roku. s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjižno prestalo nastupom nekih činjenica za koje zakon veže prestanak tog prava. poštenog stjecatelja. onda će se o trajanju tužbenog prava prosuđivati prema postojećim građanskopravnim odredbama o zastari. čije je vlasništvo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kojom je vlasništvo preneseno na neku drugu osobu. Nastupanje takvih slučajeva u ovim različitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjižnog prava dovodi do toga da nositelj knjižnog prava. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno pravo služnosti ne bi se s uspjehom mogla podići ako je u međuvremenu služnost prestala nevršenjem. nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan. 8. Podnošenje brisovne tužbe u zakonom određenim rokovima vezano je za određene pretpostavke. Taj stjecatelj ima svojstvo poštene treće osobe. ako netko hoće uknjižbu o čijem je dopuštenju po propisu obaviješten osporavati kao nevaljanu i protiv trećih osoba. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Pravo na podnošenje brisovne tužbe u određenim situacijama ne zastarijeva. ako je ta ili neka druga osoba u međuvremenu dosjelošću stekla vlasništvo te nekretnine.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 43 brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile oslobođene tereta neposredno zbog uknjižbe. To će biti onda kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. . što dovodi do zaključka da ne zastarijeva. dok je u odnosu na treće osobe bio propisan kraći rok. jer je prestalo nastupom određenih činjenica za koje zakon vezuje izvanknjižni prestanak knjižnog prava. neistinitoga. Prema propisima OGZ-a zastara je imala značenje gubitka samog prava koje se nije izvršavalo u zakonom ustanovljenim rokovima10. koji bi mu pristojao za priziv zbog dopuštenja te uknjižbe. To će biti slučaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine. više nije nositelj spornoga knjižnog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan. nepošteni stjecatelj. ako zakonom nije drukčije određeno. ipak postoje izuzeci od tog pravila. koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. neistinit (nepoštena treća osoba. Ali.

Dakle. kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis. ako se nakon upisa ove zabilježbe ne podnese brisovna tužba. neistiniti upis. tada još nije podignuta brisovna tužba pa se takva tužbe ne može niti zabilježiti. ali neistinitoga prava prednika. postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige. Prema tome. u trenutku kada se traži upis zabilježbe da je određeni upis sporan. tužba za brisanje mora se podići u roku od tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. nevaljan. Dakle. 10.u odnosu na poštenoga i nepoštenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo (dosjelost i slično. iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabilježbi brisovne tužbe. bitno je razlikovati pravni položaj stjecatelja. do toga dolazi zbog toga što se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja. članka 129. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tužba za brisanje podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika.12 Dakle.)13 . Zakona o zemljišnim knjigama određuje da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ograničenje koje se veže uz ispunjenje pravnog učinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. tada podnošenje brisovne tužbe nije vremenski ograničeno. O njegovu pravnom položaju ovisit će odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tužbe. uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu. zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjižbu temelji na nevaljanom upisu. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju tada podnošenje brisovne tužbe ne zastarijeva u zakonom određenom roku od tri godine. a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga. 14 Radi se o situaciji kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je. Iz ovih različitih situacija u kojima može doći do nevaljane uknjižbe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe. kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjižno pravo stječe od knjižnog prednika čiji je upis bio nevaljan.protiv poštenoga trećeg stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je ograničeno u zakonom određenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih različitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrešnoga pravnog pristupa u 12 Članak 129. S obzirom na ovu zakonsku nedorečenost. U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe čija su knjižna prava povrijeđena. upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. za ocjenu je li podnošenje brisovne tužbe zastarijeva i u kojim rokovima. odnosno tužba za brisanje može se s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. no kada se radi o poštenom stjecatelju koji je pravo na uknjižbu u zemljišne knjige stekao makar i od osobe čiji je upis nevaljan. Međutim. Učinci zabilježbe da je upis sporan jednaki su pravnim učincima zabilježbe spora. on će biti zaštićen u svojem pravu na uknjižbu protijekom određenih rokova. Ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. Naime. ZABILJEŽBA BRISOVNE TUŽBE Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga. dok se u stavku 3. no može se zabilježiti da je taj upis sporan. U tom slučaju onaj tko ishodi ovu zabilježbu. radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe čije je knjižno pravo povrijeđeno. jer je zakonom određeno da se može tražiti upis zabilježbe da je upis sporan. za postupanje u zemljišnom knjižnom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadržaja da se izvrši upis zabilježbe da je upis sporan. a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tužbu. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tužbe vremenski je neograničeno odnosno ne zastarijeva. Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga što zakon predviđa određene pravne posljedice. osim ako je nositelj knjižnog prava. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. ako zakonom nije drukčije određeno. iako u trenutku dostave rješenja o uknjižbi u tom roku za žalbu protiv te odluke brisovna tužba nije još podnesena.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 44 Kod odlučivanja o tome je li zastarjelo pravo podnošenja brisovne tužbe bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeđenoga knjižnog prava dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. a imajući u vidu da u trenutku traženja da se upiše zabilježba da je upis sporan nije podnesena brisovna tužba. Zakonom nije jasno određeno koja vrsta zabilježbe se u ovom slučaju upisuje. utvrđivanju zastarnih rokova. tada se u odnosu na tog trećeg poštenog stjecatelja pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe može tražiti u zakonom predviđenim rokovima. pitanje zastarijevanja brisovne tužbe veže se uz određene pretpostavke i to: . Protijekom trogodišnjeg roka u odnosu na stjecanje određenoga knjižnog prava poštenog stjecatelja njegovo pravo vlasništva bit će zaštićeno u toj mjeri da nitko više neće moći osporavati njegovo pravo. To znači da će u slučaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tužbu i ishodila upis zabilježbe da je upis sporan. stavak 1. a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. on nije zaštićen u svom pravu u zakonom predviđenom roku za podnošenje brisovne tužbe od tri godine. njezino pravo koje je bilo povrijeđeno uknjižbom biti zaštićeno onim prvenstvenim redom koji joj čuva upisana zabilježba i svi . kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tužbu zastarijeva. odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba.

tko prvi zatraži uknjižbu prava vlasništva. Radi se o zaštiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod višestrukog ugovaranja otuđenja. moglo doći do toga da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno predbilježbom najprije ostvaruje zaštitu svog prava podnošenjem brisovne tužbe a potom. a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. prava građenja i založnog prava. Predbilježbom se knjižna prava stječu. Kada govorimo o knjižnim pravima tada se radi o određenju predmeta uknjižbe i predbilježbe. Time se niti knjižna prava upisanog nositelj tih prava u zemljišnoj knjizi ne ugrožavaju potpuno i do povrede tih knjižnih prava doći će tek onda kada predbilježba bude opravdana u uknjižbu stvarnog prava. nadopunila njegove odredbe u tom pogledu. Dakle. zatim pravo nazadkupa. dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasništva ili fiducijarnog prava vlasništva. Zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava služnosti.kada su svi kupci savjesni. . stvarnih tereta.kada je više osoba zaključilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu nekretninu. najma. OGZ-a primjenom načela savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava. Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci. već samo pokretnina. Kada se radi o upisanoj predbilježbi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjižno pravo povrijeđeno nezakonitom predbilježbom može zaštitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. Zabilježena su stajališta sudske prakse prema kojima: . No s obzirom na zakonsku odredbu da se zaštita brisovnom tužbom omogućuje zaštita od nevaljane uknjižbe. prenose. mora svoju zaštitu knjižnog prava ostvarivati novom brisovnom tužbom ili proširenjem zahtjeva u parnici. Ovo zakonsko rješenje ima svoje opravdanje u tome što bi omogućavanjem brisovne tužbe protiv upisane predbilježbe. Za dopustivost upisa predbilježbe zakon zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki. Višestruko ugovaranje otuđenja propisano je odredbama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. predbilježba i zabilježba. a to je uknjižba.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 45 daljnji upisi u zemljišne knjige će se u tom slučaju brisati. Gž-1051/04 od 17. Predmet uknjižbe i predbilježbe su pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama. Brisovna tužba može se podnijeti protiv nevaljane uknjižbe. brisovna tužba se može tražiti radi zaštite navedenih stvarnih prava. sudska praksa bila je prilično neujednačena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440. zakonom se određuje da je protiv nevaljane uknjižbe dopuštena pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe. Dakle. postavlja se pitanje je li takva zaštita dopuštena i u odnosu na predbilježbu kao vrstu upisa. 11. a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu. ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. KVAZIBRISOVNA TUŽBA U odnosu na zaštitu od nevaljanog upisa takva zaštita predviđena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjižnih prava. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti u postupanju. zakonodavac je zaštitu knjižnog prava podnošenjem brisovne tužbe predvidio samo u odnosu na uknjižbu. ali i podnošenjem brisovne tužbe. Dakle. ali i u odnosu na zabilježbu. no ovaj put protiv nevaljane uknjižbe do koje je došlo upravo opravdanjem ove predbilježbe. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme važenja odredbi ZOVO-a o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina. Kada se radi o zaštiti povrijeđenih prava u zemljišnoknjižnom postupku. jaču pravnu osnovu ima raniji kupac. bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stječe pravo vlasništva. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasništva uz ograničenje. U tom trenutku još nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu dopuštenosti uknjižbe. nakon opravdanja predbilježbe koja može realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se traži zaštita tom brisovnom tužbom. prenose.15 12. Zakonom o zemljišnim knjigama određene su tri vrste upisa: uknjižba. pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tužba protiv upisane predbilježbe. o jačem pravu sud odlučuje primjenom načela morala društva. primjenjujući odredbe Pravnih pravila bivšeg OGZ-a. stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjižbu. zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom određeno. studenoga 2004. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUŠTENA BRISOVNA TUŽBA Zakon podnošenje brisovne tužbe veže uz jednu vrstu upisa u zemljišne knjige. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadržavale odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja. savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloporabe prava. oročenje i uvjetovanjem prava. prvokupa. ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. jer u tom slučaju onaj upisani nositelj knjižnog prava tu zaštitu od nezakonitog upisa zabilježbe može ostvariti samo podnošenjem žalbe. Dakle. pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tužba može podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjižbu. Tako se uknjižbom knjižna prava stječu. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema različitim osobama. već je za vrijeme važenja tog zakona sudska praksa. . 15 Vidjeti odluku Županijskog suda u Rijeci. tada se ta zaštita ostvaruje podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis. pa se ona ne može podnijeti i protiv nevaljane zabilježbe. pa se pravni učinci uknjižbe odgađaju do ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjižbu.

Brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed. a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljišnu knjigu. 13. Informator. Ova odredba uređuje odnose koji nastaju između više osoba u slučaju kada se vlasnik sukcesivno obveže pravnim poslom prenijeti pravo vlasništva iste nekretnine dvjema ili većem broju različitih osoba. Zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama (1930. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 46 . Literatura Prof. ovlaštenika prava na tu zaštitu. ako dokaže da stjecatelj.) 16 Članak 81. jači je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. ZAKLJUČAK U parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. Naime. Sljedeća je bitna pretpostavka ove tužbe da je za njezino podnošenje određen zastarni rok od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. i 82. Sve ove okolnosti dovode i do primjene načela povjerenja u pravni promet nekretnina i zaštitu prava vlasništva.) Opći građanski zakonik Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljišnim knjigama (1996.. Zakon u ovom slučaju nije predvidio mogućnost zabilježbe da je upis sporan. 1998. već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugome. ovlaštenik za podnošenje brisovne tužbe je osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava i čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitom. Stvarno pravo. Nikola Gavella i dr. dok se kod ove vrste tužbe na traži postojanje ove pretpostavke. ali i mogućnost daljnjeg raspolaganja stečenim nekretninama. Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po službenoj dužnosti. nevaljanom uknjižbom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor. ZZK-a . ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva. pravna zaštita se ostvaruje samo u odnosu na nepoštenog stjecatelja. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe i u kojim rokovima. odnosno da se radi o nepoštenom stjecatelju. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Ti su rokovi za pružanje pravne zaštite prekluzivni i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. no u ovom slučaju može se zahtijevati upis zabilježbe spora16 čije je pravni učinak jednak kao i zabilježbe da je upis sporan. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina koju stječe. Daljnja pretpostavka za pružanje pravne zaštite od nevaljanog upisa ovom vrstom tužbe je da stjecatelj kojem je otuđivatelj otuđio nekretninu nije bio u dobroj vjeri. vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu.kada su svi kupci savjesni. Pretpostavke za ovakvu vrstu zaštite od nevaljanog upisa iz instituta višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine bitno se razlikuju od „klasične“ brisovne tužbe kojom se može poslužiti nositelj knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom uknjižbom. a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pružanje pravne zaštite sudionicima pravnog posla čija je svrha stjecanje prava vlasništva. Dakle.. ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtjeva. Prema važećem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasništva nije bio u dobroj vjeri. jaču pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljišnu knjigu. dr. odnosno ovlašteniku podnošenja zahtjeva brisanja upisa. Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasništva pripada isključivo onoj osobi kojoj je otuđivatelj otuđio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljišnoj knjizi upisala svoje pravo).

neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost. 2 Vidi Gorenc. 525. Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. 111/93. 1997. udruženje osoba . temeljem ugovora ili odlukom i sa zajedničkim ciljem osnivača. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog značaja. . koji se obligatorno mora upisati u sudski registar. Trgovačko društvo je prema Zakonu o trgovačkim društvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac. što je uvjet za trgovca pojedinca. trgovac pojedinac stječe upisom u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 47 Renata Pražetina Kaleb. a obavezno se mora upisati ako premašuje 15 milijuna kuna. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se može upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godišnji promet u prethodnoj godini premašuje 2 milijuna kuna. V. a fizičke osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca. i trgovac pojedinac. 1. Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se režim njegove odgovornosti. Masmedia. ali je razlika među njima da je trgovačko društvo trgovac. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovački sud briše iz sudskog registra. prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0. subjekt trgovačkog prava. trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca. Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu člankom 3.802 trgovačkih subjekta upisanih u sudski registar trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova. Svojstvo trgovca. reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. Rječnik trgovačkog prava. dakle trgovac. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovačko društvo. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se ističu u gospodarskom prometu se omogućuje da steknu status pravog trgovca sa svim učincima tog položaja čime se štite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju. U sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registriranio je četiri trgovca pojedinca. u našem pravnom sustavu.osniva se. ZTD-a te se radi o fizičkoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno. sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Trgovac pojedinac Naš Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. 118/2003. Kada njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra.. Narodne novine br.. Od ukupno upisanih 143. Trgovačkog suda u Varaždinu tri a u ostalim trgovačkim sudovima u RH još dvanaest. za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini. 52/00. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se biše iz sudskog registra. Osim trgovačkih društava pravnih osoba. 137/09.fizička osoba. 34/99. Ako njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra trgovaca. Obrtnik čiji godišnji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna može se upisati kao trgovac pojedinac. odredio veličinom godišnjeg prihoda stjecanje statusa trgovca. 107/07. str. Zakon o trgovačkim društvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim. trajno. UVODNA RAZMATRANJA Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti. 152/11 – pročišćeni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD).. Trgovac mora kumulativno ispuniti više uvjeta –gospodarsku djelatnost obavlja samostalno. 146/08..013 %). 2. Zagreb. Dok je trgovačko društvo uvijek trgovac. za razliku od trgovca pojedinca. 1 Zakon o trgovačkim društvima. Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. može biti i trgovac pojedinac kao obrtnik . a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama. bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.. dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima.Važnost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovačkog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizičke osobe.

Međutim. Vukmir. a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca. Međutim. te odredbe o sudskom registru. Gorenc. Z. Zagreb. ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju između ostalog tvrtku trgovačkog društva. tj. po punomoći. B. B. Odredbe o sjedištu trgovačkog društva znače da će sjedište trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost. i o punomoćniku po zaposlenju. Zagreb 2008.”. te državnim i izbranim sudovima. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ZTD-a trgovac pojedinac može izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavlja svoje djelatnosti. Također. obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac. Specifično je da prema čl..naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik. Prokura ovlašćuje opunomoćenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. st. II. V.1. jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godišnji prihod. Fizička osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran člankom 3. Parać.trgovačku punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. str. osobno. a takva prokura ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR Obrtnik može steći status trgovca ako njegov godišnji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. isključivosti. Prema čl. Zakon o trgovačkim društvima. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. . dio Vodič za čitanje zakona. U slučaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizičke osobe neće se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno. U tom slučaju fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtništvu može zatražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac. s tim da predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. ako njegov godišnji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. S. U tom slučaju obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je takav prihod iskazan. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovačko društvo. ali i naznaku “t.podatak o godišnjem prihodu i . a stavak 2. prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni 2.a u slučaju da fizička osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu. 4 Petrović. 16. sukladno Čl.1. Vezano za odgovornost za obveze trgovačkog društva. Prema članku 3.p. a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni bilježnik. što je još jedan uvjet za trgovca. prvenstva i zaštitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 48 Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih..sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Trgovac pojedinac briše se iz registra kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac. 53. str. ako se na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac. 1997. ZTD-a trgovac pojedinac može dati prokuru. 44. Prijava za upis mora sadržavati: . pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu. J. odlukom 3 Vidi: Barbić. istog članka regulira obveze trgovca pojedinca na način da isti odgovara za svoje obveze. dakle ne može se raditi o neprofitnoj djelatnosti. ustanovama s javnopravnim ovlastima. . a gubi brisanjem iz njega. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti. s tim da može imati samo jedno sjedište..stavku 8.. Gospodarske djelatnosti se obavljaju “proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu”. i ono se upisuje u sudski registar. Organizator. suda o brisanju . predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva. Petrović.3 Nadalje. a dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. Porobija. 9. 18. ZTD-a regulira sadržaj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadržavati njegovo ime i prezime. manji je od 15 milijuna kuna. Odredba čl. prema čl. U sudski registar se upisuje tvrtka. a također se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovačkoga društva. 24. te zastupanje koje uključuje prokuru. trgovca pojedinca i podružnice. S. sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca.tvrtku. Osnove prava društava.. zaštitu tvrtke. cijelom svojom imovinom. 7. ako fizička osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti neće udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. . a prokurist se upisuje u sudski registar. pa tako ista uživa zaštitu prema načelima zakonitosti. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca.4 Prag između fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omogućavanja izbora obrtnicima između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca. i po službenoj dužnosti. ZTD. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se uvijek upisom u sudski registar. ZTD-a trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu.

8 U prvom slučaju trgovac pojedinac će podneskom od nadležnog trgovačkog suda zatražiti u koji je upisan da ga briše iz trgovačkog registra. koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora učiniti.. br. ZTD-a kao fizička osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj. cijelom svojom imovinom prema odredbi članka 9. unatoč prednostima koje nudi status trgovca pojedinca. ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograničena odgovornost trgovca pojedinca prema trećima. trgovac pojedinac ima tvrtku i uživa zaštitu iste. 18. Narodne novine. obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa člankom 21. Slijedom navedenog očito je da će.”. može koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podružnica koje mu daje ZTD. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da će obrtnik rijetko zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 49 postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva kao niti davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva osim ako član društva zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva i tada se ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Uspoređujući nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornošću članova npr. pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja. stavak 2.00 kuna. str. s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu. osobno. 5 Vidi o tome opširnije u: Barbić. BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovačkog registra. U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najčešće javljaju teškoće kod kreditiranja. U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedišta. Nadalje. 90/96. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podružnice inozemne ili domaće osobe. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca.373 društava s ograničenom odgovornošću. a s obzirom na teoriju stvarnog sjedišta... Zagreb 2006. Prethodni zaključak potvrđuje činjenica da je u RH u sudskom registru 2009. ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzeće. što znači da prihvaća teoriju stvanog sjedišta.. 102/98. Za određenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedište. i 79/07 – ispravak. 3. 2. J. 71/01. Organizator. Naime. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta.Registrirano i stvarno sjedište se može nalaziti u različitim državama. odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj. Također.p. st. a često postoje i olakšanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. stavkom 1. 68/07. Međutim. 77/93.00 kuna. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedište u Hrvatskoj. – pročišćeni tekst. najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje društva s ograničenom odgovornosti je 20. uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedište.. prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom.6 5. 49/03.2. 4.: Pravo društava. Trgovac pojedinac prestaje smrću poduzetnika. Naime. i b) kada to učini sud po službenoj dužnosti jer na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne želi je mu prihod godišnji prihod u prethodnoj godini ne premašuje iznos od 2 milijuna.000.64/01. takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se neće raditi o inozemnom trgovcu pojedincu. osobno. društva s ograničenom odgovornošću također proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija.. ukoliko isto želi. ZTD-a. 562. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze. Zakona o obrtu7. Uspoređujući odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zaključiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. Izuzetak 7 Zakon o obrtu. 6 Ibid. cijelom svojom imovinom s tim da obveze uključuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. str. Knjiga prva. 2. Analizirajući odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze. no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj. Trgovac pojedinac se briše iz trgovačkog registra u dva slučaja i to: a) kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godišnji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna). 8 Ibid. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC Inozemni trgovac pojedinac definiran je člankom 611. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao. od čega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. Nasuprot tome.. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovačkih društava.000. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistječu iz poslovanja pa međuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraživanja iz poduzetnikove privatne imovine. vrlo rijetko neki obrtnik. bilo upisano 118.

te neće odgovarati za obveze društva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. . članova društva s ograničenom odgovornošću. ali u praksi je najčešće situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje. kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo veće razina odgovornosti od obrtnika. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. 6. te odredbe o sudskom registru. te zastupanju koje uključuje prokuru. Na trgovca pojedinca se odnosi veći dio odredbi općeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 50 će biti ako je nasljednik spreman i obučen preuzeti posao. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. zaštiti tvrtke. za razliku i od obrtnika i od npr. Prednost prelaska iz režima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik može vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. Naime. a ako je to slučaj odabrat će opciju otkazivanja obrta te će osnovati društvo s ograničenom odgovornošću. Očito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godišnjeg prihoda predviđen ZTD-om neće zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. isti odgovara cijelom svojom imovinom. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. predmetu poslovanja i sjedištu trgovačkog društva. Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u.

dok. fol. sv.2 Zbog nedostatka diplomatičke građe od četrdesetih godina pa sve do kraja 14. godine umire.9 U Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sačuvan je i dio njegovog notarskog registra. Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom što je razvidno iz njegovog potpisa iz veljače 1366. Notarski znak Bernarda pok. MSHSM.. 10 DAZd. fasc. sc. 11. MSHSM. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulaže prosvjed što je ban Nikola Seč njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. 3. 71. Filipa Tiçonija iz Lodija Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabilježeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i društvenoj djelatnosti. kutija 66. Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD]. 91. 53. Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. 642-644. 1. sv. sv. 71. godine (CD 13. 367.). dok. 2. budući da njegova posljednja sačuvana isprava datira iz 1367 godine. dok. Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346. Čini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlađa osoba domaćeg porijekla. 124-126. dok. 100-101 i dok. sv. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). 101 i dok. 159.8 Godine 1359.3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. sv. str. Splitski bilježnički spisi. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni što je značilo da između 1367. dok. Çove iz Ankone od 1341. godine (CD 12. Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u službi ostao do 1359. godine (CD 16. 84’. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Oporuka Marice. 503-506. 4 Prva njegova isprava potječe iz veljače 1350. ali u tom razdoblju u službi su zasigurno bila dvojica notara. koji je bio komunalni notar. Tako se uz Bernarda 1348.4 U šezdesetim godinama istog stoljeća uz notara Bernarda djelovali su Ruđer iz Parme (Rugerius de Parma.5 Oliver pok. Codex diplomaticus Regni Croatiae. dok. bio i kancelar. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus. On je ujedno obavljao i službu kancelara. spominje Jakov pok. 3 Šime Ljubić. 8 DAZd. str. i 1371.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 51 Dr.12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budući da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uopće ne spominje. bio u službi trogirskog biskupa. 12 CD 13. Dalmacije i Slavonije. 366. 1362. 170. godine. 1872. 192. tj. stoljeća i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u službi zadržali duži niz godina. 138-139). godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13. 4. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tiçoni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii. Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359. str. dok. 9 CD 12. sv. 6. sv. str. stoljeća nije moguće utvrditi točan broj notara koji su istodobno obavljali službu gradskih notara. 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362. 438. Zagreb. .7 Sl.. 7: Albertolus de Bassanega. Splitski spomenici.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. str. str. 11 CD 13. Arhiv Trogira (dalje AT). godine (Tadija Smočiklas. Listine o odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike. 200). 572-573). kutija 66. str. 434. 409. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd). dok. godine. 92.1344. str. supruge trogirskog notara Bernarda pok. 2002. dok. 3. 2. Zagreb. str. 92. Dio prvi. Kao trogirski notar djelovao je do 1381. fol. 269. godine (CD 13. 9. 1. str. str.10 Iz Bernardovog privatnog života poznato je da je imao sina Stjepana koji je također obavljao notarsku djelatnost.. dok. 576-578). dok. Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. str. 1361. str. Na tom se položaju prvi put spominje u prosincu 1365. AT. sv. 484. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua). kut. 577-578). godine.1 On je ujedno i notar s najdužim stažem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina. 138-139). Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao službu kancelara kneza Franje Jurjevića.11 Prema sačuvanim dokumentima može se zaključiti da je Stjepan za razliku od oca. Spisi splitske općine. Trogiranka te da je prema društvenom statusu bila pučanka. doznaje kako je Bernard od Andrije Lučića posudio 115 libara i 4 solida za mošt koji je kupio te je iste obećao vratiti do blagdana Uskrsa. Bernard se na položaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. 1Jakov Stipišić i Ante Nazor. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. 7 U listopadu 1366. 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. Filipa iz Lodija Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tiçonija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tiçoni de Laude ) svoju je službu obavljao sredinom 14.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 52 Sl. godine . 2. Stranica bilježničkog registra sa zadužnicom notara Bernarda iz prosinca 1346.

U slučaju da je nije želio ili mogao vlastoručno zapisati ona se trebala zapisati isključivo rukom zakletog komunalnog notara. Također u nastojanju da se osigura što brži prelazak duše u drugi svijet dalmatinski su oporučitelji za svoju dušu (pro anima sua) tražili od lokalnog svećenstva da mole i služe mise u raznim crkvama i samostanima. Last Will: Passport to Heaven. Maričina oporuka sadržajno je vrlo škrta te nam ne otkriva mnogo podataka. 20. Notar. sv. Lovre kojoj za rad i održavanje ostavlja 10 libara. 21. knjiga 3. egzaminatora i komunalnog notara. Isti. stoljeća karakteristična je bila pojava da su oporučitelji ostavljali određeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakšeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni život. 2012. 1-28. knjiga 3. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom. većina dalmatinskih oporučitelja toga doba veliku pažnju posvećivala je raspodjeli legata članovima svojih obitelji. Knjiga reformacija I.20 Na početku oporuke Marica navodi svoje psihičko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke ističući pritom da je sana mente. 1. 17. npr. ka – Petra Mavra Mirše i Marina Dese Maroja. stoljeća dalmatinski oporučitelji. 2002. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 7. str. 17 TS. dan. gl. knjiga 3. sensu.18 Oporuka Marice. po nalogu oporučitelja. odlazeći na neko duže putovanje. 18 TS. 16 TS. 7.17 Reformacijom iz 1425. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu. Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje će služiti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 53 Jedan od važnih izvora za proučavanje svakodnevnog života trogirskih notara i njihovih obitelji. Za izvršitelje oporuke postavljeni su Maričin sin Nikola i ugledni trogirski plemić Augustin Kažotić. svjedoke i egzaminatora koji su bili nazočni pri sastavljanju oporuke te ime oporučitelja. Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna. str. odjeći ili drugo. Ona se sadržajno ne razlikuje od većine oporuka dalmatinskih građana jer izražava uobičajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. ili u sakristiji crkve Braće propovjednika. godine u domu same oporučiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket. vezan zakletvom sadržaj oporuke nije mogao nikome otkriti.19 Oporuka je sastavljena 15. Taj slučaj zabilježen je u Maričinoj oporuci koja svećenicima Mihoju. . Knjiga reformacija I. 19 DAZd. oporuka sadrži sve uobičajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. Antun Cvitanić i Vedran Gligo. indikciju. mogao zapisati bilo tko. 1988. gl. bolesti.17-29. a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapečatiti svojim pečatom. 14’. Marica se u oporuci prisjetila i članova svoje najuže obitelji. vol. uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. gl. mjesec. kut. Male braće ili sv. Statut grada Trogira (dalje: TS). Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih vidova svakodnevnog života i materijalne kulture. O nekim oblicima brige za siromašne i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku. U oporukama dalmatinskih gradova već od druge polovine 13. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muška osoba s navršenih 14 i ženska s navršenih 12 godina života. zauzvrat. osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosrđe prema slugama 20 O pobožnim legatima i onodobnom sistemu oporučivanja u Dalmaciji vidi opširnije u: Zoran Ladić. 1999. Diplomatički gledano.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoručno od strane samog oporučitelja na listu papira ili pergameni. Knjiga reformacija II. str. gl. a isto tako i oporučitelj ukoliko je imao pečat. Iako bilježenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak slučaj među dalmatinskim oporučiteljima ipak je većina njih to činila iz nekog jasno određenog razloga. Isti. a ne neke druge osobe kako je prije bilo određeno. Osim vlastoručno. AT... ožujka 1371. Njezina prva oporučna odredba vezana je uz crkvu sv. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. vol. Naime.16 Istom reformacijom bilo je određeno da je oporuka bila nevažeća ako nije bila načinjena u prisustvu dvojice svjedoka. pa je zatražila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za duše njezinih pokojnika. osim u slučaju da se oporučitelj nađe na putu gdje nema dva svjedoka.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporučitelja kasnijom reformacijom iz 1346.. oporuku je. 1-25. U slučaju ako bi se našla druga oporuka poslije one koju je načinio oporučitelj trebala je vrijediti i važiti ona posljednja. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia. 3. 14 TS. Na koji način su se sastavljale da bi bile pravovaljane određeno je statutom. 46. 15 TS. Isti. gl. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od činjenice da umre bezoporučno koji je izražen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei. vol. dok su s druge strane dio legata donirali u pobožne svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua. godine bilo je određeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoručno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. godine bilo je određeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka. gl. Sadržaj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapečaćena kod komunalnog notara ako je oporučitelj tako odlučio. Lovre. stoljeća. corpore et intellectu. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. liturgijskim predmetima. nollens intestata decedere. Oporučitelj je takvu oporuku trebao zapečatiti svojim pečatom te je pohraniti u sakristiji crkve Braće propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male braće (fratrum minorum). U slučaju da građanin Trogira načini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporučitelj zatekao. a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin.14 Statutom je nadalje bilo određeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka svećenika ili svjetovnjaka. Već od druge polovine 13. Zagreb. 4. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu bilježnicu u koju je morao zabilježiti godinu. fol. Poslije oporučiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadržaj oporuke unijeti u svoj notarski registar. 33. ali i ondašnjih općih društvenih odnosa su oporuke. Split. 34. Pri tome su. One su ujedno i jedan od najznačajnijih dokumenata privatnog prava. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporučuje 40 solida. 2003. Vrlo zanimljiv oporučni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv.

a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotične kuće. Arhiv Trogira.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 54 Sl. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie . indictione. testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore. reliquit et constituit. fol. Faksimil oporuke gospođe Marice. (Državni arhiv u Zadru. Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis. sine autem. corpore et intellectu. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliçam. nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit.1371. tunc reliquit tamen XXV. kutija 46. sv. quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum. disposuit et ordinauit duos suos filios. Jedina imovina koju posebice ističe vezana je uz kuću koju je posjedovala u Trogiru. videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem. Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiçam vxorem Stipe sartoris. Item voluit dicta testatrix. Tako Marica oporučuje svojoj služavki Radoslavi 5 libara. 1. Prilog: Oporuka gospođe Marice. 14’) (fol. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. timens periculum mortis et iudicium Dei. Trogir. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija. sensu. vxor condam magistri Bernardi de Laude. quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum. sana mente. quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis. dok njezinoj kćerki Fuski daruje jedan janjeći ogrtač i ukras za kosu. millesimo. 3. Eodem anno. actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris. 15. Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis. die XV mensis Marcii Domina Mariça. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija zaposlenim u njihovim kućama ili na zemljišnim posjedima u gradskim distriktima. residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis.3. O Maričinom imetku teško je iznijeti opće stajalište budući da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o stečenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia). 14’) (In margine): Domine Mariçe vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum.

član Upravnog odbora. Sjednicu Skupštine otvorio je predsjednik Komore Ivan Maleković te pozdravio nazočne goste i članove HJK.) 17. malološinjskoga gradonačelnika. Na sjednici Skupštine usvojeno je izvješće predsjednika Komore o njezinu radu i godišnje izvješće o financijskom stanju Komore za 2011. predsjednica Zajedničkog javnobilježničkog zbora Splitsko-dalmatinske. odvjetnice Adele Budinić Kušeta iz Malog Lošinja – predstavnice Hrvatske odvjetničke komore te Garija Capellija. mr. svibnja 2012. godinu.. Jadranka Juga. član Upravnog odbora. sc. Donesen je i proračun HJK za 2012. redovna sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore. Skupštinu je vodio predsjednik radnog predsjedništva Pero Džankić. Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. suca Vrhovnog suda. godinu. predsjednik Nadzornog odbora. Predsjednika HJK Ivana Malekovića Adele Budinić Kušeta. sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu. Istodobno je održana i godišnja sjednica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjednika. podnio je izvješće o radu ovoga tijela. savjetnika i vježbenika. Božo Marković.DRUŠTVENA DOGAĐANJA Skupština Hrvatske javnobilježničke komore Mali Lošinj. koje je podnio rizničar Vlasto Podgajski. u ovome gradu održana je (12. Željke Bregeš. predsjednika Visokoga upravnog suda. svibnja 2012. a članice radnog predsjedništva bile su: Lucija Popov. Jadranko Jug i Lucija Popov Gari Capelli i Božo Marković . U nazočnosti više od 160 članova Skupštine te gostiju: Ante Galića. koji su priredili tradicionalne sportske igre. 12. potpredsjednica Komore i Željena Biuk.

predsjednika Visokog upravnog suda Željka Bregeš. Pero Džankić i Lucija Popov Ante Galić.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 56 Stručna služba HJK i Radno predsjedništvo Skupštine: Đorđe Maravić. Željena Biuk. predsjednik Nadzornog odbora . Gordana Hanžek. sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Vlasto Podgajski. rizničar Božo Marković.

u Italiji. Međimurske i Varaždinske županije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjedištu. tako i organizacije ureda i dužnosti notara prema propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Posjet je bio izuzetno poticajan. savjetnika i vježbenika Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa Portogruaro. Paolo Pasqualis ima zajednički ured s kolegom Antoniom Michielanom. Posebno je naglasio kako je forma javnobilježničkog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasništva na nekretninama.ovisno o vrsti nekretnine. javna bilježnica . svojstvu stranaka i vrsti transakcije). tako da odmah nakon zaključenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasništva na kupca. U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i način plaćanja kupovnine (na primjer. Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru. provodi elektroničkim putem. u Portogruaru. Ovim putem najljepše zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu. Upoznao ih je s nadležnostima talijanskih javnih bilježnika u svezi prometa nekretnina. Od trenutka potpisa ugovora notar jamči državi plaćanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obračun po veoma složenoj metodi (budući da u Italiji ima više različitih poreznih stopa . nakon čega notar i uplaćuje porez (kojeg su mu predujmile stranke). broj čekova. prosinca 2011. kao i poreznu prijavu. Bilježnici Zajedničkog javnobilježničkog zbora Koprivničko-križevačke. kako glede upoznavanja nadležnosti talijanskih notara. 10. Promjenu podataka temeljem ugovora notar.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 57 Skupština Udruge javnobilježničkih prisjednika. a to uključuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave. Jagoda Vajdić Sevšek. broj bankovnih računa).

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 58 Prisustvo Kongresu notarijata Albanije Tirana. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog bilježništva u RH te položaj HJK u međunarodnim asocijacijama. I naše goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom. Nikša Mozara. 5. Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za međunarodnu suradnju javne bilježnice: Obrenija Ribarić. svibnja 2012. 19. Predvođeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobilježničke komore Francuske . svibnja 2012. Posebno su bili oduševljeni natpisom na Kneževu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA. Željana Biuk i Teo Karabotić Milovac. hrvatski javni bilježnici: Anđelko Stanić. goste su dočekali predstavnici Povjerenstva za međunarodnu suradnju. Zorka Čavajda i Alemka Gajski Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku Dubrovnik. motom koji je još uvijek aktualan u svim javnim službama. bez obzira na naciju i nakon toliko stoljeća od ispisivanja na vratima Dvora. Nikša Viđen. Razmijenjena su iskustava naših službi kao i komparacija nadležnosti.pokrajine Jura. Luce Bronzan. ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turističkim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada. Između delegacija razmijenjene su pozdravne riječi te prigodni darovi. Teo Karabotić Milovac. Sa zanimanjem smo slušali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da očekuju povećanje javnobilježničke tarife tijekom ove godine u Francuskoj. Kratak posjet francuskih bilježnika iskoristili smo kao prigodu da se međusobno bolje upoznamo. javni bilježnik .

a predsjednik dr. Doc. svibnja 2012. predsjednica Notarske zbornice Slovenije.. Počasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini. Bosne i Hercegovine – Federacije BIH. svibnja 2012. uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljišnoj knjizi u Republici Austriji. nakon pozdravnih riječi iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj. upoznao je sudionike s razvojem elektroničke zemljišne knjige u Austriji. Ludwig Bittner. 16. O posebnostima zemljišnoknjižnog prava govorili su: Marijana Tičar-Bešter. zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK. dr. . predsjednik Austrijske notarske komore. predsjednik HJK. Ivan Maleković. Nazočili su i Andrej Šoemen. Slovenije. Martin Foukal uputio je pismo podrške suradnji oko razmjene informacija. Makedonije i Hrvatske održan je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 16. predsjednik Notarske komore FBiH. potpredsjednica HJK i Stjepan Šaškor. s temom razmatranja posebnosti pravnog uređenja zemljišnih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. Sastanak predsjednika notarijata Austrije. predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljević. dr. potpredsjednik slovenske Komore.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 59 Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora Zagreb. zatim Zorica Pulejkova. Klaus Woschnak. Češka notarska komora uputila je pisano izvješće o temi sastanka.

. Poznato je da Austrijska bilježnička komora usko surađuje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istočne Europe (Austrija. 6. Slovenija i Slovačka) u okviru Srednjoeuropske inicijative bilježnika tzv. Dio fotografija sa svečanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora. koliko je to moguće. bilježnica Željena Biuk. Darko Rom Sastanak članova Hexagonale u Zagrebu Zagreb. Hrvatska. Češka. srpnja 2012. Inicijativa da se. na tehničkoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o mogućim zajedničkim elektroničkim obrascima i formama. 10. Snimio. podijelila zahvale članovima javnobilježničkog Zbora. prosinca 2011.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 60 Skupština zajedničkog javnobilježničkog zbora Split Split. Heksagonale.

registar anticipiranih izjava i punomoći). IT menadžer. notar u Kirchbergb/Pielach. ing.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 61 Informatička tehnologija u sustavu javnih registara Zagreb. . a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. Alexander Winkler. rujna 2012. direktor Društva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije. Reinhold Plach. Usto raspravljalo se i o novinama u elektroničkom arhiviranju isprava te vezama između javnih registara (posebno zemljišne knjige. uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti. Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. a pogotovo u pravosuđu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj. 25. CyberDOC sustav je u uspješnoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku. mag. a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadležna tijela Vlade i sudova Republike Austrije. Imajući u vidu informatizaciju u državnoj i javnoj upravi. sudskog registra te Porezne uprave) koji u našoj zemlji još nisu u primjeni. te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji. Hrvatska javnobilježnička komora nastoji unaprijediti korištenje IT-a u pravnom sustavu. Alfred Moser.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 62 Savjetovanje o temi: Pravo društva u javnobilježničkoj praksi Zagreb. sc. Siniša Petrović i doc. u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore.. 15. br. sc. dr. Hrvoje Markovinović. dr. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklađivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobilježničkim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. rujna 2012. objavljenima u Narodnim novinama. . održano je savjetovanje o temi “Pravo društava u javnobilježničkoj praksi”. U organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije. 111/12. Predavači na savjetovanju bili su: prof.

Lastovska 12 tel. jb vježbenik Filip Milak.ankon@zg.htnet.htnet.hr Snježana Torić.hjk. jb prisjednik Ivana Džankić. M. jb prisjednik Vedran Horvat.zdespot@gmail.t-com. jb savjetnik Darja Bošnjak. fax. jb prisjednik Ankon Jasminka. fax. 231 13 32.hr Martina Plastić.gajski1@zg.sanja@zg. jb prisjednik Despot Zorka. jb savjetnik Gajski Alemka. jb prisjednik Blaženka Plećaš. jb prisjednik Draškić Lada.t-com.draskic@zg.htnet. Korčulanska 3E/II tel. faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk.t-com. fax. jb prisjednik Doroteja Filipović.lada. jb savjetnik Marko Reš. 234 45 35 e-mail: mladen. jb vježbenik Dujmović Iva.mail:biljeznik-dabelic@email.hr http://www.htnet.hr Aleksandra Martinović.t-com. Radnička cesta 34/II Tel. 655 59 05. 483 00 95.hr Božo Miletić. 370 33 97 e-mail:notar. 292 30 89 e-mail: biljeznik. Ul.burec@zg. Varšavska 4/II tel.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 63 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA ZAGREB.caklovic@zg. jb prisjednik Martina Jankač.hr Dolores Svitlanović.t-com. jb prisjednik Čavajda Zorka. jb vježbenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1. 230 30 58 e.htnet. fax.dolinar@zg. tel. fax.andrasic@zg.hr Ana Škarić. 663 62 70 e-mail: barbaric. jb prisjednik Valentino Koščak. 614 13 85 e-mail:javni.hr Milijana Baburić. jb savjetnik Lana Puljčan. tel.hr Martina Šugar. 298 98 22. jb vježbenik Iva Kralj. jb prisjednik Svjetlana Pleić. jb prisjednik Mija Žužul. 234 57 17 e-mail: alemka.htnet. jb prisjednik Melita Čondrić. tel. Jurišićeva 21.483 16 70. fax. jb savjetnik Nikica Matan. tel/fax. jb vježbenik Dabelić Marina. 615 43 23 e-mail: zdenko.ceric@zg. jb savjetnik Jelena Gvozdanović. 239 55 44 fax.frid@zg.com Davor Dukat. Prilaz Ivana Visina 5 tel. 481 34 02 e-mail:javni. jb prisjednik Baković Marija. 618 07 10. 301 76 93. jb prisjednik Ivana Baburić. proljeća 65 tel. fax. Ivana Šibla 13 tel. tel. 618 09 56 e-mail:notar. Mandrovićeva 17 tel. 301 76 93 e-mail: jasminka.bakovic@zg.hr Dražen Markuš.hr Jadranka Kuić Humek. jb prisjednik Dragana Bošnjak Kovačević.hr Boža Svedrec. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg.biljeznik. 373 13 76. fax. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic. Poljička 27 tel. 370 30 35.htnet. jb vježbenik Čaklović Ljubica.jb. Frana Petrića 1 tel.hr Daniela Božić. Vukovarska 284.hr Tatjana Kralj. fax. 655 58 28 e-mail: damir. jb prisjednik Dubravka Rakitničan.: 01/4556-566. 373 59 25 e-mail: jb-m. jb prisjednik Ivana Kozar. Radnička cesta 48. jb vježbenik Čerić Velimir.biljeznik. 618 03 50. fax.hr 10000 ZAGREB (01) Andrašić Damir. jb prisjednik Brozović Škrinjarić Štefica Remetinečki gaj 2F. jb vježbenik .481 32 01. jb prisjednik Viktorija Nikolić. tel/fax. jb vježbenik Barbarić Sanja. Ilica 253. v. fax.d. Matošeca 3 tel. fax. jb prisjednik Nadija Jeić.htnet.t-com. Hrvat. jb prisjednik Dolinar Nenad. Nehajska 22 tel. 615 43 22.hr Duje Ordulj.hr Gordana Relić-Gutenberger.hr Renata Marković. jb prisjednik Džankić Pero. fax.htnet. 663 61 70. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg. 483 00 96 e-mail: nenad.brozovic@zg.

jb prisjednik Ivan Jurić. jb savjetnik Herceg-Miličević Ljiljana.htnet.hr Kristian Hukelj . Zagrebačka avenija 104 c/III tel.htnet. jb vježbenik Maroslavac Željka. fax. fax. Palmotićeva 43a tel. jb savjetnik Marina Mesić.jezek2@zg. jb prisjednik Božica Jagoić Tukša.com Vika Despot Roso. jb prisjednik Ivana Drnić. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg.hr Gordana Manojlović.lovric@zg.hr Ljerka Gec.kelecic@post.htnet. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg. 230 36 24.htnet.hr Franka Kralj. 387 81 07 e-mail:biljeznik.herceg-milicevic@zg.t-com.hr Tamara Kaiser.hr Ernita Obuljen. Jurišićeva 1 tel. jb prisjednik Sinja Maja Oštrek. jb vježbenik Ivan Jakić. jb prisjednik Marija Ćatić.galovic@hi. Savska cesta 9 tel/fax. jb vježbenik Ježek Mladen. jb prisjednik .marcinko@zg. jb savjetnik Lea Vrščaj. jb vježbenik Horvat-Pernar Željka. jb prisjednik Lisonek Ilinka.jakic@notar-jakic. jb prisjednik Tomislav Žabek. jb vježbenik Juroš Alen. 295 52 12 e-mail: biserka. fax. Čikoševa 5 tel. tel. jb vježbenik Jakobović Gordana. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg. Unska 2a tel. 481 04 93.jukic@zg. jb savjetnik Galović Stanislava.t-com. jb prisjednik Tena Genc. tel/fax.hr Ivana Herceg.hr Jurić Marijan.hr Tina Petrić. Mrazovićeva 6/I tel. 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg.hr Vedrana Jaković. 230 36 62 e-mail: galicr@zg.hr Goranka Mališa.htnet.htnet. jb vježbenik Galić Radojka. Dankovečka 8.hr Kelečić Vesna. fax. jb prisjednik Jelavić Zoran. jb prisjednik Valerija Pernar. Zelinska 3. jb prisjednik Zvjezdana Popović . Trnjanska cesta 23. 617 71 34.hr Danaja Debicki. jb prisjednik Gorana Blaić Hebrang. 617 72 07 e-mail: marijan.t-com. jb prisjednik Marina Bukovčak. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email. jb prisjednik Maja Peris. jb prisjednik Mirna Ivković. fax. 617 09 34 e-mail: nevenka.htnet.hr Tomislav Garofulić. Argentinska 4 tel/fax.hr Marija Bartolić. jb vježbenik Marčinko Vladimir. Miroslava Milića 4 tel. jb prisjednik Iva Kršić.sc. 239 59 84. Trg Hrvat. 492 12 20.juric2@zg. jb savjetnik Jukić Nevenka. jb vježbenik Margareta Žabčić.hr Ivana Macanić. 295 52 10. jb prisjednik Zrinka Akalović. fax. tel/fax. 388 17 80 e-mail:notar. tel/fax. Savska cesta 56 tel.t-com. Ilica 176. tel. jb prisjednik Suada Jašarević. 492 96 41 e-mail: mladen. 388 17 57. jb prisjednik Glibota Milan.knego@gmail. tel/fax. Maksimirska 3 tel. 345 19 46. Draškovićeva 13 tel/fax. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg.htnet. 492 11 20 e-mail: vladimir.hr Marko Elijaš. 483 96 27.t-com. jb prisjednik Mihovil Vukša. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg. jb prisjednik Marija Soko. jb prisjednik Sandra Nikolov. jb vježbenik Hukelj Anica. jb prisjednik Marija Pezer. fax.jelavic@zg.hr Nikolina Milešević. jb prisjednik Krešimir Rogina. 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet.b./fax. 487 15 48 e-mail: ilinka. fax. jb vježbenik mr. 617 09 33. jb vježbenik Ivana Gulić. jb prisjednik Matej Herceg. jb vježbenik Kutija-Kušpilić Renata. fax. Dubrovnik 12 tel.lisonek@zg. fax.htnet.htnet. jb prisjednik Željka Štefanić. jb vježbenik Jakić Branko.t-com. 387 80 88. Hrvatskog proljeća 40. fax.hr Tanja Kapitan. 481 99 55. jb prisjednik Luka Glibota. Grižanska 6 tel. 291 36 08 e-mail:zoran.t-com. 655 13 73.t-com. 611 46 44 e-mail: branko. e-mail: j. jb savjetnik Marija Streny. Av.hr Sanja Kodrnja. 492 12 21 e-mail: ljiljana.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 64 Jelena Gajski. velikana 4 tel. jb vježbenik Lovrić Biserka. jb vježbenik Grladinović Dubravka.Knego-Rogina Jadranka. jb vježbenik Petra Kaleb Čerber. Šoštarićeva 8/III.

jb savjetnik mr.htnet. jb prisjednik Vanja Popov. Prilaz Đ. 484 78 69. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg.hr Ozren Ivković. fax.sc. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg. jb prisjednik Medina Karahasanović. jb prisjednik Ivana Blaić. tel.modrusan@zg. Tratinska 79/I tel. tel/fax. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza. fax. jb prisjednik Vida Baranović. 238 36 40.htnet. Petrinjska 14.t-com. 492 03 99 e-mail: igor. 242 28 66 e-mail: jasna. Maksimirska 38. 615 51 91.htnet. Turinina 5 tel. jb savjetnik Igor Sudar. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet.matko-ruzdjak@zg. jb prisjednik Suzana Ilić Musić.Svedrović-Kilibarda Ljubinka.hr Marija Antolin.mail:notar. jb vježbenik Trkman Pajić Mirjana. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg.t-com. 481 43 53 e-mail: kornelija. tel. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg.hr Picukarić Željka.htnet. Deželića 23 tel. Draškovićeva 8.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 65 Irena Marić. jb vježbenik Škrinjar Kos Senija. jb vježbenik mr. jb savjetnik Ivana Cicvarić.hr Jelena Maržić Benzia.hr Domagoj Ranogajec.Rotim Jozo. 231 01 30 e-mail:suzana. tel.hr Mate Juroš.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg. Vukovićeva 11. Zajčeva 1. jb prisjednik Matko Ruždjak Jožica. Gundulićeva 31 tel. jb vježbenik Matijević Tomislav. fax. tel/fax.sc. jb prisjednik Katarina Sokić. jb prisjednik Jan Mikuličić.sabol@gmail. Škrlčeva 39. jb savjetnik Matea Radišić.hr Sanja Vladušić.serda-pavlovic1@zg. 309 73 33. jb prisjednik Ivan Rotim. jb savjetnik Martinović Igor. fax. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg.htnet.svedrovic@zg.hr Ivana Vrcić. 462 28 33 e-mail: jozica. 660 39 92 e. 482 65 12 e-mail: jb-nikola.t-com.com . jb savjetnik Marina Tremac.picukaric@zg. tel/fax. tel. Ilica 297 tel. Boškovićeva 12. F.hr Željka Belić. fax.t-com. 374 56 78 e-mail: mladen. Kneza Višeslava 2 tel. 230 23 35 e-mail: notar. jb prisjednik Parlov Ivan.hr Tina Čepo. 481 05 35 e-mail: stjepan. Miramarska 24 tel. jb prisjednik Marijana Ćosić. jb vježbenik Pučar Vesna. Frankopanska 2A tel.hr Boro Bubnjić. jb prisjednik Sandra Bednaršek. 480 20 80. Heinzelova 40. 484 07 03. 615 51 90 e-mail: v. 377 92 06.tadic@zg. fax. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim. jb prisjednik Andrijana Plenča. fax. Trg J.hr Tea Pavičić Gracin.hr Mirela Kovačević. 482 64 40.t-com. fax. 615 51 94. jb prisjednik Modrušan Kornelija. Ilica 139a tel. tel.matijevic3@zg.hr Ivica Vuković.hr Tadić Nikola. 377 65 60. 466 50 78 e-mil: senija. jb prisjednik Ivana Jerković. 302 26 12. jb vježbenik Sabol Terezija-Zinka. fax. jb savjetnik Serda Pavlović Suzana. 377 93 00. jb vježbenik Nevena Cota.htnet. tel/fax.htnet.hr Katarina Dilber. jb prisjednik Nataša Marijanović. jb prisjednik Željka Rebić. jb prisjednik Maša Morić. Kačićeva 9 tel.hr Pandža Sanda.hr Snježana Pavlović Rajčević. Iblerov trg 2/II.skrinjar@zg.com Marina Babić Katić. jb savjetnik Pejović-Fumić Lidija. fax.stefcic@zg.hr Marijana Dekanić.trkmanpajic@yahoo. jb vježbenik Štefčić Jasna. jb savjetnik Sudar Duško.htnet.Kennedyja 6b tel.t-com.mail:zeljka.hr Biserka Hrvatin. Nikole Tesle 16. Petrinjska 4. 484 67 95 fax. 461 17 60. tel/fax. fax. 492 02 51. jb prisjednik Ribarić Obrenija. jb prisjednik Vedran Vujanović. Vlaška 103.saskor@zg.t-com. jb prisjednik Borna Balta. jb savjetnik Matoš Mladen.martinovic6@zg. Ozaljska 21 tel. tel.htnet.hr Vesna Lelas. 370 01 99 e-mail:tomislav.pucar@notar-pucar. tel/fax. jb prisjednik Tihana Sudar. fax. jb savjetnik Šarčević Vladimir. jb prisjednik Šaškor Stjepan. 481 00 95 e.hr Iva Glamočak. jb vježbenik Popov Lucija. jb vježbenik Ranogajec Branko.matos@notar-matos.htnet. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj.

jb vježbenik Zajec Vlasta. 241 952 e-mail: javni. jb prisjednik Alen Alić.481 31 66 e-mail:notar. jb vježbenik Lovro Tomičić. jb prisjednik Valić Katica. K.hr Krešimir Milas.koko.d. jb prisjednik Natalija Batinac.drazina@zd. tel/fax. tel/fax. Zrinskog 17 tel.t-com. Park Rudolfa Kropeka 2. jb prisjednik Marodi Ivan. jb prisjednik Mario Franjić. fax.poljak@bj. jb vježbenik Ivona Tomičić. tel.481 01 65. jb savjetnik Tena Crnčec.hr Sabrina Kafedžić. 721 743.hr Latinka Ivošević.zitko@zg.hr Jelena Bogdan Kvakan.hr Dujmović Martina.biljeznik@ck.t-com. Trg N. Boškovića 21.hr Nada Jukić.hr Sanja Lovrić. fax.jalsovec. Krešimira IV bb. Ul. Valenta Morandinija 13. A. tel/fax. Ul.t-com. jb vježbenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David.t-com. Čavle 78.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartuč Dušan. 390 477 e-mail: ivan. fax. 487 30 60.biljeznik. tel. jb prisjednik Nikolina Gažić jb prisjednik Ivana Galić.682264. jb vježbenik Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada.hr Željka Tuškan Bregovac.biljeznik@cj.jasna.biljeznik.zoric@zg. jb prisjednik Sandra Marodi.martina.com Ivana Mrsin.t-com.hr 43000 BJELOVAR (043) Čulo Poljak Marija.nazarevic@pu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 66 Jana Pajić.hr Marijela Antonac.hr 40000 ČAKOVEC (040) Crnčec Jasenka. Broza Tita 1 tel. Milana Amruša 7/II. R. 485 27 07.dujmovic@gmail.htnet.hr Kustić Marija. Matice hrvatske 14. tel. jb vježbenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko. jb vježbenik Žitko Janko.seskar@ri.t-com. fax. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd. tel. Obala P. jb vježbenik Žitko Jasna.hr Dijana Akrap. 390 733 e-mail: kvakan. Poljička 12. jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarević Snježana.htnet.cengic. jb vježbenik Vodopija Čengić Ljiljana.culo.crncec@ck. jb vježbenik Jalšovec Sanda. jb prisjednik Kristijan Krznarić.marija. tel. jb prisjednik Margita Kozina Ištuk. I. jb prisjednik Tatjana Pavlic Blažon.kustic@bj.t-com. Zvonimira 29. Kralja Tomislava 39 tel. Miošića 28a tel. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic.hr Marina Sente. P. A. fax.t-com. jb vježbenik Katarina Krznarić. 742 242 . tel. Dugoselska 12.hr Katarina Posavec. 742 240 e-mail: notar-milas@os.hr Dada Žitko.javni. jb prisjednik Jelena Papić. jb vježbenik Zvonarek Mirjana. fax. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet.htnet. Š. jb savjetnik Barbara Živković. 242 145 e-mail: jb. fax.ivan. 388 85 17 e-mail:vodopija.t-com. K. tel. fax.ured.javni.boras@ri. 487 60 71. Trg J.javni.martina. 231 13 31 e-mail: jb-j. 611 73 03. fax. Preradovića 8/I.t-com. jb prisjednik Domagoj Balentin.617 64 71 e-mail: javnibin@inet. fax.hr Sandra Naumovska. tel. jb prisjednik Tomislav Knez. jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Dražina Martina.zivkovic-sincic@email. Trg E.htnet.hr Nevenka Šimac.sanda@ck. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu.t-com.notar. 241 250 e-mail: notar. tel. 388 85 16. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki. jb savjetnik Petar Kvakan. jb savjetnik Hrvoje Benković. G. tel/fax. 390 750 e-mail: zvonarek./fax. tel/fax. 241 553. Trg Alojzija Stepinca 14 tel.Kvaternika 2.htnet. jb prisjednik Anita Škurjanec. Rudeška cesta 173 tel. 545 326 e-mail. jb prisjednik Zorić Jasna.hr Anamarija Baljkas Hrgić. 220 696 e-mail: j.marodi@ck. fax.htnet. v.biljeznik@zg. jb savjetnik Kristina Mikulić. 721 744 e-mail: snjezana.hr 51219 ČAVLE (051) Vesna Šeškar. tel. Kovačića 6.m.ljiljana. Starčevića 5b. Trg kralja Tomislava 4 tel.t-com. tel/fax.htnet. 310 688 jb. jb savjetnik . Gajeva 2/IV. Trg Fontana 2.jb.682261 e-mail: javni. 311 507 e-mail: jb-jasenka. jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivković Miodrag. 695 712. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj.b.hr Kvakan Ivan.

Ul.htnet. jb vježbenik 47250 DUGA RESA (047) Bišćanin Pešut Zdravka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 67 43240 ČAZMA (043) Torbašinović Ljerko. tel/fax.biljeznik.david. jb vježbenik Viđen Nikša. tel/fax.torbasinovic@bj.com Natalija Pavlović.javni. Vukovarska 19.dijana. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo. jb prisjednik Mirna Franić.Ivana Krstitelja 91. 485 025 e-mail: ivo. 227 040 e-mail: ljerko.biljeznik@os.Pape Ivana Pavla II 9/I. 277 56 20. Nikole Tesle 17a tel.hr Maja Baković.brac@os. tel/fax. 333 512 e-mail: notar.841075.com Iva Carić. fax.htnet.t-com. jb vježbenik Stanić Anđelko.biljeznik. 357 777.t-com. fax.Jurja 1. Trg M. jb vježbenik Dejan Elveđi.hr Crnov David. A.htnet.hr Šimčić Ankica. 815 136 e-mail:crnov. jb vježbenik 31326 DARDA (031) Marija Kovač. fax.hr Iva Markov. jb vježbenik 43200 GRUBIŠNO POLJE (043) Luketić Ivo.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce.biljeznik@si.t-com. Stjepana Radića 4. Popa Frana Biničkog 10. branitelja 1. tel/fax.plicanic@sk.hr Zdunić Boris. jb vježbenik 43280 GAREŠNICA (043) Marko Bilandžija. jb vježbenik 31400 ĐAKOVO (031) Brač Nikola. 851 229 e-mail: javni. tel/fax. J. 886 593 e-mail: buva.bilandzija@hi. 412 644.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija. Bana Josipa Jelačića 7. Tomislava 1. 311 943 e-mail: luce. 813 891 e-mail: notar. Vukovarska 22 tel.t-com. Sv.cop@bj. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri.G.biljeznik@sk. Trg Sv.hr Nada Pirjać. 638 574 e-mail: jb.javni. Vukovarska 17 tel.biljeznik@kc.t-com.htnet.ured@biljeznik-mozara. jb prisjednik Ines Matijević. S.hr 48350 ĐURĐEVAC (048) Matulec Darko.biljeznik@gmail. tel/fax.luketic@bj. Starčevića 11.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pličanić Gordana. tel.t-com. Vukovarska 24 tel. Trg A.htnet.hr Belma Pličanić.hr 51300 DELNICE (051) Mihelčić Nikola. kaptola 9 tel. jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) Đurđević Dinko.vidjen@du. Trg K.Matoša 3.hr Nina Burić. 638 570.fajdic@gs. 573 337 e-mail:mile. fax. jb prisjednik Iva Radović. Kralja Tomislava 2.t-com. tel/fax. jb vježbenik Matea Šagarjelo.hr Zrnka Stamatoska. 492 050 e-mail: biljeznik. Gupca 25. fax.ratincevic@os.t-com.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina. Trg Hrv.t-com. tel/fax.htnet.hr 53000 GOSPIĆ (053) Fajdić Mile.hr Andreja Tanasković.hr Anto Lozančić. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os. tel/fax.741 151 e-mail: mkovac. jb prisjednik Marijana Milković. jb vježbenik 22320 DRNIŠ (022) Buva Dijana.pesut@gmail. 357 946 e-mail: andjelko. tel.darko. tel/fax. jb savjetnik Vesna Stručić. jb savjetnik . 822 186 e-mail: jb-pavao. jb prisjednik Ksenija Borček-Ptiček. i A.hr Marija Grivičić. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr. Dragutina Domjanića 1.javni. jb prisjednik Mozara Nikša. Trg čazm. Amerikanska 3. 886 749.com 10370 DUGO SELO (01) Copić Krešimir. 772 342. 411 292. Zorića 8 tel. tel/fax.ankica. jb savjetnik Radović Ivo. Dr A.hr Renata Koščević.matulec@hi. fax. 882 625 e-mail: marina. tel/fax.peric@zg. tel/fax. fax. fax.javni. Radića 12. tel/fax. jb vježbenik Marijana Živković.bukovac. 810 605 e-mail:javni. Ulica pape Ivana Pavla II 8.htnet. Starčevića 20 tel.htnet.8410079 e-mail: notar.ivoradovic@optinet.bronzan@gmail. 277 56 21 e-mail: notar-slavica. tel.htnet. 532 476 e-mail: notar. Kaniška 9.hr Ratinčević Pavao.hr Jelena Škrabo. jb prisjednik Perić Slavica.stanic@du.com 43500 DARUVAR (043) Čop Mladen. tel/fax.t-com. 311 566 e-mail: niksa. 811 811 e-mail:simcic.htnet. jb savjetnik Marija Dajak. tel/fax. Nine Marakovića 69.

tel/fax. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc. Trg Matka Laginje 1. tel.hr Žaja Blanka. Opatička 5.hr Ostović Marina. 590 300 e-mail: javni. tel. tel.t-com. Dijankovečkog 9 tel. Nemčića 4a. Križevačka 5. jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna.t-com.hr Petra Fabijanović.biljeznik.htnet. jb vježbenik 48260 KRIŽEVCI (048) Jelić-Veršić Nataša. jb prisjednik Bubaš-Magličić Nina.hr Antonia Torma. fax.hr Sandra Turčić.htnet. jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) Čižmek Mirko. Z. tel. tel.zaja@ka.htnet. Bernardina bb tel/fax. 550 331 e-mail: mirko. Kovačića 2. fax. 681 700.ilok@email.hr Tina Puškaš. Ak.hr Papac Ljubica. jb vježbenik 10310 IVANIĆ GRAD (01) Mišković Marijan. jb vježbenik Plavetić Snježana. Kovački prolaz 25. jb vježbenik 44320 KUTINA (044) Malačić Mira. jb vježbenik 21260 IMOTSKI (021) Ujević Petar. A. 520 536 e-mail: katunar.flego. Josipa Šipuša 1. Nazora 6.cizmek@kr. Domobranska 6.blanka.malacic@sk. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka. 782 104 e-mail: nada. tel. Nazora 6. Trg mira 11.htnet.cujec@si.hr Tatjana Perić.htnet.681 500. I.htnet. G.htnet. tel/fax.antic@post.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakrač Nikola. tel.htnet.hr 22400 KNIN (022) Čujec Josip.biljeznik@ri. jb prisjednik Martina Mrzlečić. 626 817 e-mail: ljubica. Ljudevita Gaja 8.htnet. Šetalište Sv. Hrvat. 616 111 e-mail: nina. jb prisjednik Tušek Višnja. 670 001 e-mail: javni. tel.hr 42240 IVANEC (042) Šagi-Belcar Nada. 623 820 e-mail: marina.biljeznik@ri. 289 007 e-mail:davorka.hr Martina Majcen.volaric@zg. fax. Trg bana J. 662 673 e-mail: josip.sc.hr Danijela Marković. Ružić Mirko.ostovic@kc. 691 070 e-mail: notar. 221 674 e-mail: ruzic.hr Sandra Rekaš. 682 890. jb prisjednik Vedrana Žitnjak.tusek@gmail. Tvrtkova 3. Dr Franje Tuđmana 50. Obala kralja Tomislava 26 tel.t-com. 615 920.augustinovic@ka.Ladislava Šabana 5. 615 940 e-mail: notar.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 68 32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav.versic@kc.hr 20260 KORČULA (020) Kaliman Ivna.htnet.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volarić Stjepan. jb prisjednik Augustinović Marina. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic. Baltićeva 4 tel.htnet.htnet.hr Marko Šimunić.hr Ana Benko Budja.mirkojavni. V.htnet.t-com. jb savjetnik Dijana Radečić.bjelcic@kr.t-com.miskovic@vk. 844 262 e-mail: notar. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc. Nemčića 1/I.biljeznik.bubas-maglicic@ka. jb savjetnik 21216 KAŠTEL STARI (021) Donika-Stanojević Joško.zrinski@hi. jb prisjednik Rozika Dajak. 271 218 e-mail: visnja. tel. fax.htnet.tranfic@hi.t-com. jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka.hr Andrej Pavešić. 373 064 e-mail: damir.branitelja 11 tel. 288 86 88 e-mail: marijan. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan. fax. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du.javni. jb prisjednik Kristijan Trinajstić. tel.hr Ines Antić. jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka.simunic.ujevic@st. tel.papac@kc. tel.hr Ivana Lipošćak. 676 500 e-mail: jb-mira. tel. tel.sagi-belcar@vz. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st. jb vježbenik mr. jb prisjednik Emina Vukelić.htnet. tel.hr Andrea Nikolić.hr Ivana Širanović Vulić.t-com. tel/fax. Braće Kazić 7. 289 700. 615 466 e-mail: jb-marina. jb savjetnik Pavlović Ronald.t-com.hr Martina Lučić. Ante Starčevića 17.htnet. V. Gundulićeva 8 tel. 615 466 e-mail: jb-zeljka. jb savjetnik . jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Antić Ivanka.hr Morana Kasun. jb vježbenik 49000 KRAPINA (049) Bjelčić Damir. tel.mavrinac@ri. Žuknica 1b. tel.htnet. Jelačića 5 tel/fax. I.petar.hr Tranfić Željka.com Željkica Skalički.t-com. A. Moslavačka 12.

jb prisjednik Lora Pejković. Maršala Tita 75/I tel. fax. jb vježbenik 33515 ORAHOVICA (033) Novačić Antun. jb vježbenik 20350 METKOVIĆ (020) Pandža Joško. Maršala Tita 80 tel. jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbić Ante. e-mail: jelena. 810 125 e-mail: kruno.b.hr Plećaš Vedran. jb prisjednik Zima Dražen. tel/fax. Korzo Vinodolskog zakona br.htnet. fax.hr Patricija Radetić. tel.hr Kenan Hadžiomerović. 284 362 e-mail: petar.hr Dražen Orešković. jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandić. jb vježbenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidović-Džidić Nada.zima@sb. tel.suran@ri.hr Anja Pejković.htnet.hr Lidija Bačani.pejkovic@inet.medic.brcic@ka. Trg L.barbic@hi. tel/fax.htnet. 4. 245 503. 615 100 e-mail: boris. 612 093.sk.htnet. 205 244.mail: javni. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du. tel/fax.htnet. Zelenice 18/I. Pejačevićev trg 11.d. Četvrt Ž. Oriovčanina 18/1. tel/fax.d. Milana Prpića 65. Trg braće Radića 8a.jb A. 612 092 j. tel. 851 141. jb vježbenik Marija Habuda. svibnja 533 br.hr 51513 OMIŠALJ (051) Kućar Neven.vidovic-dzidic1@vz. 615 500 e-mail: notar-a.terkovic@hi.jelinic@sb.hr Valentina Žugec.htnet. tel/fax. jb prisjednik Antonija Škarda. 861 753 e-mail: jb-radoslav.hr Domagoj Strinavić.ljerka.hr Anamarija Arapović Vranješ. tel. tel/fax.hr .hr Nino Rojnić.hr 52220 LABIN (052) Udovičić Rita. Rudarska 7 . 205 243 e-mail: nada. 851 142 e-mail:javni. 630 288 e-mail: dubravka. 233 047. 525 444 e-mail: biljeznik-m. 683 525 e-mail: javni.com Jure Plećaš.radasic.hr 44330 NOVSKA (044) Ante Đerek.t-com.hr Ivna Godžirov.tadic1@kr. jb vježbenik 31500 NAŠICE (031) Godžirov Boris.htnet. tel. jb prisjednik Pejković Ante. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail. Miroslava Krleže 27.drazen.ante.htnet.tus@ri.841 126 e. jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena. Trg Pozzetto 19 tel. Zagrebačka 2 tel. jb vježbenik Terković Branko.htnet. 601 515 e-mail: javni.htnet.hoblaj@ck.biljeznik. fax. 50A. Trg kralja Tomislava 7.hr Čekada Lara. Braće Radića 6. 272 939.hr Filip Marković. Mihalovića 2. tel.mokry-uroic@sk.hr 47300 OGULIN (047) Brčić Mirjana. Ul. Tita 35. jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radašić Kruno.t-com. tel. Karla Dieneša 3.biljeznik. tel/fax. Trg K.hr Lejla Ritoša Horvat.hr Iva Medić. 615 257 e-mail: notar. v. tel.hr Morana Čavka Markiš. Ul.neven. fax. tel. jb savjetnik Ana Maria Micelli.htnet. Put mora 1.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 69 Medić Mato. 726 232 e-mail: info@notar-micelli.Tomislava 3/I. Stjepana Radića 7. Braće Vidulić 2-6. tel.htnet.biljeznik. tel.markovic@ri.b@vz.htnet. tel. jb vježbenik Mandić Ljerka.htnet. tel.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadić Petar. 272 955 . 1.mandic@hit-com. jb vježbenik 51550 MALI LOŠINJ (051) Marković Božo.htnet. I. jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIŠĆE (040) Hoblaj Ruža.v.t-com.godzirov@os. 293 426 e-mail: notarlovran@ri. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s. fax. 612 244.vukovic@st. tel.hr 21310 OMIŠ (021) Vuković Radoslav. jb vježbenik Mokry-Uroić Dubravka.htnet. Trg kralja Tomislava 5.hr Hana Hoblaj. 520 401 e-mail: bozo.htnet.htnet. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu.djerek@sk. Dražojevića bb tel/fax. jb vježbenik Šuran Nataša.t-com. 674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt. jb prisjednik Marta Jakotić.branko. 757 043. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri. Ul. jb vježbenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle. fax.hr Lana Kusturić Škurla. Starčevića 9.mato@. fax.kucar@ri.jb. Šetalište M. Kneza Trpimira 2a. 361 961 e-mail: notar. Trg pl. tel/fax. jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli .hr Hrvojka Kuzle. Vladimira Nazora 23.htnet.biljeznik.j. 271 738 e-mail: jb-natasa. jb savjetnik 35400 NOVA GRADIŠKA (035) Jelinić Stanka. 543 300 e-mail: notar.

t-com. Kapucinska 25/I.biljeznik@zg.t-com.blecic@pu.kovacev@os. tel.Včelik Mario. 200 808 e-mail: pavelic-musa. jb prisjednik Rahela Kovačić. jb prisjednik Brekalo Ante. 214 660.Trg Stjepana Radića 4/I. 215 650 e. 202 200. 8.petarjavni.hr Janjić Dora.hr Marjana Kirin. tel/.hr Marina Mlinarić. Županijska 13.boric@os. 670 771 e-mail: vladimir.htnet. fax. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po.marta 1. 313 152 e-mail: javni. fax. 205 211 e-mail: javni. 629 18 69 e-mail: barbaric. 201 110 e-mail: lidija.hrvatin@os.zderic@gmail.t-com.popovic@os. tel/fax. jb prisjednik Antonija Rako.hr 33405 PITOMAČA (033) Anđal-Mlinarić Brigita. prisjednik Pahović Đordano. jb vježbenik Jeromela Mauša Nataša.htnet. jb prisjednik Deana Matković.213 213 e-mail: sustic. 650211 e-mail: javni. 612 281. Zrinskih i Frankopana 15. 732 048 e-mail: javni. tel.hr 23290 PAG (023) Škunca Elizabeta. 214 661 e-mail: notar. Kapucinska broj 23/I .natasa@hi. jb vježbenik mr.ferenc@pu.hr Kovačev Tatjana. jb prisjednik Perić Lidija. Primorska 2. jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivić.htnet.brekalo@po. jb prisjednik Aleksandra Kolev. Sv. fax.htnet.hr 52000 PAZIN (052) Blečić Marija. Jože Šurana 6. Vijenac Paje Kolarića 2.hr Marijan Paulišić.htnet. tel/fax. tel/fax. Dinka Trinajstića 2 tel/fax. jb prisjednik Šimašek Zlatko. jb vježbenik Ivana Kronšteter.javni.hr Šustić Hrvatin. jb prisjednik Jasminka Pavlov.com Marijan Dumančić.t-com.hr Rok Verica.sc.javni.htnet.hr Ivana Kovačević. 814 587 e-mail: jb-visnja. Europske avenije 4. jb vježbenik Hrvatin Marija. tel.grguric-rukavina@po. tel/fax.hr 34550 PAKRAC (034) Grgurić-Rukavina Dubravka. jb vježbenik 34000 POŽEGA (034) Bagarić Niko.hr Tina Kalac.hr Ljiljana Vodopija. 433 258 e-mail: marija.biljeznik.biljeznik. jb prisjednik Maksimiljan Pahović.hr Mijo Perić.biljeznik.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 70 31000 OSIJEK (031) Arambašić Biserka. Trg slobode 2.t-com.verica@gmail. Neretvanskih gusara 12.htnet.t-com. tel/fax. Truhelke 3. Trg grofa Erdedya 28. Trg bana Jelačića 6. 801 561 e-mail: jburedbam@email.skunca@zd. 204 027 e-mail: amkjavni.biljeznik@os. jb prisjednik Pavelić-Musa Zdenka.com Lana Albert Majstorović.t-com.antos-kovacicek@sk. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo. tel/fax.hrvatin@pu. tel/fax. jb vježbenik 10451 PISAROVINA (01) Barbarić Petar.greblo2@optinet. tel/fax. 206 605 e-mail: tatjana.peric@inet. 670 323 e-mail: biljeznik.hr Tijana Belac.htnet.t-com.mail: simasek. Trg slobode 3/I.biljeznik@os.mandica. Jakova Gotovca 13 tel.htnet. Trg Kralja Tomislava bb tel/fax.hr Vjenceslav Arambašić. Kapucinska 17/I tel. jb prisjednik Borić Mirjana.hr 20340 PLOČE (020) Žderić Tomislav.hr 52440 POREČ (052) Ferenc Tanja. jb savjetnik Morena Gojtanić.Starčevića 10.hr Ksenija Hudeček. 700 707.ivic.zlatko.hr Sumba Peček. Franje Tuđmana 7 tel/fax. Trg Joakima Rakovca 5.t-com. tel/fax. Dragutina Lermana 6 tel.com 44317 POPOVAČA (044) Greblo Vladimir. Dr. 412 905 e-mail: dubravka. Ul. 202 204 e-mail: notar-mirjana. jb prisjednik . tel/fax. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu. tel/fax. jb savjetnik Popović Mandica. tel/fax.hr Domagoj Brekalo. jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Antoš-Kovačićek Višnja. 428 210 e-mail: jb-tanja. 452 905.t-com. 616 905 e-mail: elizabeta.hr Sabina Parencan.bagaric@po.biljeznik@os. Podmir bb tel. fax.fax. jb prisjednik Marija Šarić. tel.biljeznik. fax. tel/fax. jb prisjednik Vedran Borić.htnet.hr Marijana Perić. Trg A.tea@ka. 272 551 e-mail: niko. Florijana 6. 621 544 e-mail: jb-marija.rok. 272 332. tel. Vrt J. tel. jb savjetnik Kokić Anamarija.ante.htnet.arambasic@os. Hrvatske Republike 31b. 621 111 e-mail: biljeznik.t-com. jb vježbenik Dumančić Dragica.

339 686. tel. jb savjetnik Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga Užarska 28-30/II.hr Vedran Franković. Flanatička 10.hr Ivan Regvat.hr Nada Jovanić.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida. 646 200.t-com. 215 315 e-mail: notar. tel.htnet.t-com. 380 804 e-mail: marina. 494 169 e-mail: biljeznik.pejnovic@ri.com Panjković Velibor.t-com.htnet.krajcar@pu. jb vježbenik Lovrović Lečić Vera.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 71 40323 PRELOG (040) Balaban Marijan. 215311. Glavna 26.d. 317 370.htnet. 645 062 e-mail: ljiljana.7 tel. tel/fax. jb prisjednik Sablić Dorčić Marina.hr Loris Baričević.hr Vesna Matković. Mali Palit bb. Gnambova 2/II.skira@pu. jb savjetnik Kopić Nansi. M.paic-cerin@notar-cerin. 725 498 e-mail: javnibin@inet.t-com. 217 505. jb prisjednik Branka Šarić.hr Milena Čehajić. Trg Sv. 214 783 e-mail: notar. jb prisjednik Vesna Perković. Fiorello la Guardia 25 tel/fax. tel. fax. 213 097 e. jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Večerić. 336 727 e-mail: notar. 322 969 e-mail: notar.hr Danijela Diković Komadina.sablic-dorcic@optinet.hr Draženka Pičuljan. fax. Jurja Žakna 4b. Korzo 35/I. tel. jb prisjednik Kukučka Ivan.Laginje 2. jb vježbenik Ćuzela Vesna.hr Robert Beletić. jb prisjednik Silvija Perišić. jb prisjednik Maja Crljenica. Mletačka 2. Anticova 9/I. jb prisjednik Nikolina Božić. Ribarska 2/2. jb vježbenik Legović Gordana. jb prisjednik Marko Vitasović. tel/fax. jb prisjednik Kristina Jurčić. Korzo 18. Korzo 22. Ante Starčevića 4.hr Petar Banić. 210 511. jb prisjednik Ana Sabljak. fax.panjkovic@ri. 215 625 e-mail: notar-crljenica@pu. jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić. 212 665 e-mail: jbvll@ri.balaban@optinet. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri. 211 260 e-mail:sonja. jb prisjednik Miroslav Kutlača. 522 316 e-mail: notar. tel/fax. tel. fax. 323 409 e-mail:notar. Ciottina 5. jb vježbenik Marinković Žaklina.perkovic@pu.hr Mladen Meničanin. 322 922. jb savjetnik Ivan Dobrović.hr Andreja Pavleković. fax. jb vježbenik Grozdanić-Dekleva Marija. tel/fax.javni bilježnik. 321 052 e-mail: notar.hr Pliško Mirna. jb savjetnik Andrej Pudelko. Korzo 4/II. jb vježbenik Tena Kopić. jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Banić Miroslav.hr Jelena-Kristina Cindrić Bačac. jb prisjednik Danijela Duran Šunić.htnet.hr Veronika Fućak Zvonarić. tel. jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik. 217 808 e-mail: notar.legovic@ri.grozdanic-dekleva@ri. jb savjetnik Martina Klarin. jb savjetnik Perković Divna. tel. Smareglina ul. jb savjetnik Nataša Babić. tel. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet. jb prisjednik . fax. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri. 522 377 e-mail: jb-mirna. tel.plisko@hi. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri. Ćirilometodske družbe 1. jb savjetnik Marin Jugovac. jb savjetnik Obrovac Skira Sonja. jb savjetnik Marin Bartulović. tel/fax.hr Željko Bašić. jb prisjednik Mario Brajdić.hr Blažeka Ljiljana.cuzela@globalnet.blazeka@inet. jb savjetnik Smojver-Bašić Anđelka.obrovac. tel. jb prisjednik Željko Valenta.hr Danijela Miloš.htnet.d. Rudolfa Strohala 3. tel/fax. jb prisjednik Amira Predovan.t-com. jb vježbenik Krajcar Denis.nansi@pu. 544 755. 377 884 e-mail: irpaveli@inet. tel/fax. tel/fax. tel.zaklinamarinkovic@hotmail.t-com. tel/fax. jb vježbenik Pejnović Stevan. jb savjetnik Marina Paić-Čerin. Olge Ban 8. jb prisjednik Katarina Datković. 645 155 e-mail: marijan. tel/fax.hr Duško Bambić. fax.hr Marija Butković. Školjić 2.htnet. jb vježbenik Branka Ramić. jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora. Kostelgradska 9 tel/fax. fax. jb vježbenik Paravić Darko. 317 076 e-mail: velibor.htnet.hr Sandra Bilić.v.t-com.htnet. br. jb prisjednik Ivan Beletić-Tatić.hr Snježana Horvat Paliska. jb savjetnik 51280 RAB (051) Radić Ermina.mail: notarpula@pu.Florijana 20.

.htnet.hr .hr mr. Trg pobjede 19 tel.t-com. 200 55 50.t-com.sc. jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frković Gordana . 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail. tel/fax.hr Mira Relić.vrsalovic@ri.cubelic. Ninska 3. 521 228 e-mail: j. jb prisjednik Kristina Župančić. 445 833 e-mail: lukacevic. tel. i A. 440 616 e-mail: javni biljeznik. 336 62 10 e-mail: javni. jb vježbenik 52210 ROVINJ (052) Dušić Davor.hr Ana Huserik Zujić.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 72 Švegović Vesna. 522 708. jb savjetnik Ana Žigrović. 200 55 17 e-mail: jav.biljeznik@sk.b.batusic-slogar1@zg. Josipa 9. fax. Trg pobjede 22. i A.t-com. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt.htnet. Krešimira IV br.biljeznik. jb prisjednik Kraljičković Ivica .htnet.htnet. fax.markovic@sk.delonga@st. N. tel/fax. Trg pobjede 10. tel/fax. 205 82 88. 332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg.kemec@sb. S i A. tel/fax. 338 72 43. jb vježbenik 21230 SINJ (021) Delonga Vladimir.t-com.samobor@zg. Pavlinski trg 17. 332 65 86. Vladimira Ruždjaka 8 tel.zujic@pu.brisevac. 522 723 e-mail:natalija. fax.hr Dubravka Leljak Hršak.ledic@zg. jb vježbenik Vuger Ignac. jb prisjednik Andrija Vuger.hr Maja Tomazinić Grahovac.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Bračun Miroslav. 523 694 e-mail: ivan. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs. jb prisjednik Marija Čukelj.stojanovic@sk. Radića 34 tel/fax. fax. jb vježbenik Mirjana Škarica. 2. 449 468 e-mail: mioslav.htnet. Trg Lj. Ninska 1. Carera 20. 449 498.cergar@zg.hr Medunić Ruža. jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir. Ul.impric.hr Tatjana Burić. jb prisjednik Marković Ivan.Jožinec Ljubica Trg K. jb vježbenik Kemec Nada .t-com. tel/fax. jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batušić-Šlogar Zinka .bracun@sb. 449 467. jb prisjednik Valentin Jakovac. jb prisjednik Daniela Vuković.hr Ana Podoreški.simac.biljeznici. jb savjetnik Lukačević Mario. jb prisjednik Stojanović Natalija.zoran.i A.hr Blanka Marjanac. 322 211. fax. Franje Tuđmana 7 tel/fax. 200 88 28 e-mail: ignac. S.t-com. jb prisjednik Palinić-Čulin Sandra. Titov trg 10.javni.hr Ana Gerić. jb prisjednik Darja Kaleb Gavran.htnet. Trg Sv. Gajeva 35 tel. Put Petrovca 12/2 tel.Quarantotto bb. Radića 25 tel/fax. Trg kraljaTomislava 10 tel.hr Morana Erak Dušić.Posavskog 3 tel. tel. jb prisjednik Iva Kemec.hr Romac Ana.htnet. Matije Gupca 30 tel. 3 tel. fax. jb prisjednik Zujić Rino. Radića 1 tel/fax. 818 051 e-mail: notar-dusic@pu. Korzo 40. 823 081. S. 830 008.htnet. 200 55 52.t-com. Ul.t-com.hr Leo-Mario Pavić. jb prisjednik Zvonimir Bračun.remenaric@email. 200 05 82. Karlovačka c. fax.t-com. 322 393 e-mail:javni. jb savjetnik 44000 SISAK (044) Briševac Imprić Gordana.hr Katarina Oreč. jb vježbenik Katarina Ivančić. 445 805. 201 02 91 e-mail: milka.t-com. 205 82 99 e-mail: zinka.mario@sb. 523 363 e-mail: ivica. fax. 840 197 e-mail: rino.cecatka@st.Radića 6/6 tel. Trg dr.hr Vrsalović Zoran. jb savjetnik Čubelić Šimac Sanja.t-com. jb vježbenik Čergar Milka. 825 900 e-mail: vladimir.htnet.com Marijana Buljan.t-com. Tomislava 13/I. jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpačić Mato. 522 909 e-mail:gordana.Ante Kravar.t-com. fax. fax. 338 72 45 e-mail:biljeznik. fax. 404 140 e-mail: robert-anton.hr Joško Pervan. tel/fax.hr Domagoj Ocvarek.hr Eda Biondić.ruza medunic@sb. jb vježbenik Ledić Sanja.hr Javorka Zaplatić.kraljickovic@sk. tel/fax.biljeznik.hr Dragutin Habulin. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri.tel. tel.hr Remenarić Slavko. jb prisjednik Čečatka Robert-Anton.htnet. P. 410 299 e-mail:nada. jb prisjednik Andrea Batelić.vuger@zg. S.htnet. tel.hr Elvira Belošević.sanja@sk. fax.

tel. Škrape 53.hr Vinko Bukić. Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax.ivancic@st.hr Nenad Bekavac. Puljiz Zoja.htnet. nar. 348043 e-mail: jb-mira.t-com. Domovinskog rata 3.hr Matijana Paradžik.hr Marko Pavičić. 530 902. 348 104 e-mail: jb.hr Vesna Maretić.t-com.racki@zg.nakic@hi.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 73 21210 SOLIN (021) Ivančić Marija.hr Karabotić-Milovac Teo. Fra Stjepana Zlatovića 18. Kralja Zvonimira 75. 212 265 e-mail: nevenka.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Rački Branka. fax. 331 812.bosko. 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m. jb savjetnik Mr. jb prisjednik Bradarić Ivan. Šimićeva 2. 213 190 e-mail: javnibiljeznik.ljiljanka.hr Kornelija Valjan. Posavskog 17/I. jb prisjednik Jurišić Boško. 322 455 e-mail: javni. jb prisjednik Kovačević Borica. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st.htnet. rata 27b tel.t-com. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st. 485 255. Mažuranićevo šet.htnet. e-mail: ervin. 347 000 e-mail: jb. 206 09 37 e-mail: branka. fax. tel/fax. 322 361 e-mail: biljeznik.hr Vesna Ogorevc.rubic@st. tel/fax. jb vježbenik Rubić Mira. tel/fax. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st.htnet. Kavanjinova 4 tel. 322 495.t-com.hr Makelja-Šuljić Jagoda.zoja. 485 776. tel/fax. fax. Ratac 2.biljeznik. tel/fax.hr Ana Zaninović Popovac. Domovinskog rata 11 tel/fax.htnet.t-com. jb prisjednik Lučev Igor. jb prisjednik Marinko Šutić. 482 509 e-mail: jasna.t-com. Obala Hrv. jb prisjednik Vuletin Vojislav. Mažuranićevo šetalište 14. Kralja Zvonimira 85. jb prisjednik Irena Šimunović. jb prisjednik Zlokić Ante.kekez@st. tel.helena.hr Ana Vukojević.susko@hi.htnet. 772 948. jb prisjednik Maja Maleš Talaja.popovac@st. 530 988 e-mail:javni. 331 819 e-mail: javni. Sv. 362 497 e-mail: jb-borica. jb vježbenik Ana Čvrljak.biljeznik@st. jb prisjednik Lucija Bulja.t-com. jb prisjednik Ivana Bradarić. 480 341. 210 548 e-mail: jb. tel/fax. Hrvatske bratske zajednice 3a tel. jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmanić Ervin. jb prisjednik Vesna Radovan. 339 890 e-mail: teo. Hrvatske mornarice 1B tel. tel.htnet.htnet. preporoda 9 tel/fax.milic-strkalj@st.hr Snježana Felzer-Puljiz. 339 888.Starčevića 5. jb vježbenik Kekez Nevenka.hr Yvonne Zlatar Šunjić. jb savjetnik Pavlović Dalibor.hr Snježana Ludvajić.hr Ivan Rački.htnet. 480 358 e-mail: saric.t-com.htnet. tel/fax. fax. jb prisjednik Šuško Ante.hr Marko Vuletin.vuletin@si. tel. fax. Domov.ilija.draun@st. jb prisjednik Ivana Miletić.htnet.Radića 79a. Rok bb.marija. Velebitska 26.karabotic-milovac@st. jb prisjednik Matačić Jasna.htnet.hr Šarić Ilija. 630 555. 772 943 e-mail:dalibor.t-com. tel/fax.htnet. jb prisjednik Igor Buzdovačić.hr Dinko Martinović .biljeznik.jurisic@st. fax. Kneza Lj. Gundulićeva 20.kuzmanic@st.htnet. jb vježbenik .pavlovic@st. 765 547 e-mail: jadranka.v. 330 025 e-mail: notar-lucev@si.biljeznik. 380 122 e-mail: notar.javni. S.t-com. 212 096 . Ivana Gundulića 44/II tel/fax. sc. tel.mila. Klaićeva poljana 3 tel.htnet. Vladimira Nazora 15 tel.malenica@si.cipcic@email.htnet. jb savjetnik Nakić Nevenka. jb vježbenik Ivana Brkljačić Malenica. tel/fax.hr Ivana Barišić.hr Sandra Jelavić.kovacevic@st. jb vježbenik Popovac Mirjana. jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenković Jadranka.biljeznik. jb prisjednik Sunčica Vuletin. tel/fax.plenkovic@st. jb prisjednik Čipčić Mila.hr Pero Berić. fax. jb savjetnik 22000 ŠIBENIK (022) Malenica Ljiljanka.hr Dražen Makelja.bilan@st.puljiz@hi.hr Dunja Brajčić. fax. 213 286 e-mail: javni.matacic@st. jb prisjednik Jagoda Vuković.hr Neven Nakić. jb vježbenik Milić-Štrkalj Zrinka. jb vježbenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana. 13. A. tel/fax. jb prisjednik Dragun Helena. 321 505 e-mail: jb.hr Damir Mikolčević. Trg Ante Starčevića 14/II.

zanko@st. jb savjetnik Štimac Bojana. fax. 718 088 e-mail: jb.hr Jasenka Pjevac. jb vježbenik Mirčetić Nives.jurlina@zg.com Ana Brezovec. 625 11 06 e-mail: jb. 622 21 23.biljez@vt.Antuna Mihanovića 26. 300 550.htnet.r.t-com. 885 397 e-mail: zeljana.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 74 21220 TROGIR(021) Biuk Željena. 726 850 filipovic-kovacic. tel/fax. fax.hr Tomislava Komesarović. jb savjetnik Vajdić-Sevšek Jagoda. 338 050 e-mail:nikola. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk.Tomislava 39 tel. Mihanovićeva 2 tel. Duga ulica 8.javni. jb vježbenik Vajcl Alen. Pavlinska 5.htnet.hr Danira Margeta-Nuber. Vladimira Nazora 13.biljeznik@vz. J. jb prisjednik Ivana Švegar.mircetic@zg.biljeznik. 300 552 e-mail: stjepan.hr Andreja Levatić Marin.hr Zvjezdana Tafra Roguljić. Trg kralja Tomislava 10. fax.tel/fax. jb savjetnik Mendeš Marijan. jb savjetnik Anita Krvavica.htnet.htnet. jb vježbenik Duić Melanija.com Vulić Nikola. tel.hr Željka Brlek-Margetić.htnet. Andrije Kačića Miošića 2 tel/fax. jb prisjednik Barbara Viličić. fax. fax.ranka. 211 662. Matije Gupca 1/I tel/fax. jb vježbenik Maleković Ivan. fax. 212 833 e-mail: jb. 622 52 77.hr Lidija Metlikovec.vulic@vu. jb savjetnik Mađarić Koraljka. fax. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk. fax.hr Ema Nađ. tel/fax. Franjevački trg 17.alen.com Fabiana Kliman.petar.gagro@os. fax.t-com. jb prisjednik Jelena Plantak. Duga ulica broj 10/I.javni.cmrlec-kisic@vz. 210 329 e-mil:madjaric. Slavka Kolara 1 tel/fax.biuk@st. tel.hr Nikola Perković.bojana. jb vježbenik . jb vježbenik Rauš-Klier Zvijezdana.htnet. N. Trg slobode 1 tel.javni. jb savjetnik Grgić Jelena. jb prisjednik Iva Zadrović.hr Martina Begović.hr Bernarda Meštrović. fax. 623 25 83 e-mail: nives.hr 42000 VARAŽDIN (042) Benc Rankica.t-com.htnet.800-635 e-mail: nadj. Kapucinski trg 2/I tel.htnet.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita.duic@vz. jb prisjednik Anica Krnić. jb savjetnik Natalija Kaselj. tel. 212 214 e-mail: melanija. tel/fax. 743 463 e-mail: notarumag@gmail. jb savjetnik Martina Ivek. tel/fax.sevsek-vajdic@vz.m.vajcl@gmail. 663 555 e-mail:notar. jb prisjednik Anita Lovrić. jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kovač Mirodar. Šetalište Stare Isse 2. jb vježbenik Trstenjak Stjepan. Anina 2 tel. jb prisjednik Bojana Štrlek Voćanec. 885 330 e-mail: notar. jb vježbenik Martina Galeković.t-com.htnet. 650 190 e-mail: jelena. tel. Šokčevića 1. jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica. jb vježbenik Čmrlec-Kišić Biserka.htnet. jb prisjednik Blanka Štivičić.klier@vz.mail:notar-marko.107. 622 15 52 e. 211 400 e-mail: rankica.hr Maja Gagro Bošnjak.t-com.htnet. jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina Željko.biljeznik@vt. tel/fax.grgic-notar@email. 212 812. tel/fax.trstenjak@gmail. jb vježbenik Maja Grgurić. jb prisjednik Ana Pavković. Šopa 41.dubravka. 6. jb prisjednik Lana Pavković Rendić. jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko. 650 100. Vij. jb prisjednik Sunčica Gložinić.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipović-Kovačić Dubravka. jb prisjednik Emilija Ivetić.ema. 338 118 e-mail:javni.stimac@vz. 211 400. Trg kralja Tomislava 7 tel.hr Jasminka Vrba. 320 015 e-mail: jagoda. 621 38 69. jb savjetnik Sabine Živković. Braće Radića br. jb prisjednik Mirna Rob. 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg. Trg K. tel/fax. tel/fax. 622 10 97.benc@vz. 743 464. Matije Gupca 1/II. jb vježbenik Spevec Ranka.t-com. Trgovačka 1.t-com. 201 323. fax.mladineo@hi. fax. 338 285. jb prisjednik Željka Poljak Tuholjak.t-com.hr Iva Brazda. 212 558. jb vježbenik Žanko Petar.brigade HV 3 tel.spevec@zg. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus.htnet. Vrazova 8c tel.hr Janica Plantak.htnet.hr Marija Peručić Jošić.hr Velebita Erkapić. 211 699 e-mail: biserka.hr Lana Mihinjač.koraljka. Trg B.

jb prisjednik Mirta Adžija.biljeznik. fax. Don Ive Prodana 4. 331 08 75.hr Jadranka Kramar. 421 278 e-mail: kovacic.sabora 5.t-com. tel/fax.hr Sanja Tokić. jb prisjednik Filip Zubčić.podgajski@kr.t-com.hr Dragana Marčina. 331 08 76 e-mail: ivan.htnet.t-com.pozaic@kr.3.t-com. jb vježbenik Marčina Vera.300646.biljeznik@vu. fax.hr Grigillo-Ramljak Darija. 846 530 e-mail: biljeznik.poljak@os. tel/fax. jb prisjednik Poljak Estera. tel.htnet.brigade br. 675 160.hr Ivana Gadža Beganović. jb prisjednik Goran Marčina. G. Braće Vranjanin 9.htnet. 830 130 e-mail: kaludjer. tel/fax.t-com. jb vježbenik Marošević Kata. Dr Franje Tuđmana 5 tel.hr Branislava Jovanović. 221 168.gojanovic@si.biljeznik. Kovačića 2/I tel. 441 988. 331 45 93 e-mail:javni. 231 481 e-mail: emil.hr Vedrana Kliman. Dalmat.marcina@zadar.hr Kolega-Zubčić Alkica. 443 331 e-mail: notar.arambasic@vk. 441 644.t-com. Ul. Tržna 12.net Jelena Skoblar.grigillo-ramljak@zd.hr Josipa Zubčić.mladen. jb vježbenik Mišković mr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 75 52463 VIŠNJAN (052) Poropat Anka.hr Marija Karalić. jb prisjednik Grdović Silvana.htnet. 112.hr Ksenija Gambiroža. Ul. 314 665 e-mail: notar. sc.jelica.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambašić Boro. fax. jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brkić.hr Podgajski Vlasto. jb vježbenik Tereza Jurlina. Mihovila Klaića 7 tel/fax.htnet. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd. Tina Ujevića 13.hr 10340 VRBOVEC (01) Koretić Dubravka. Stjepana Radića 42b tel/fax.martinic@kr. Matije Gupca 70 tel. 221 152 e-mail:javni. Pazinska 2/h. 312 166 e-mail:suzana. fax.pucic@pu. jb vježbenik . jb vježbenik 52341 ŽMINJ (052) Patricia Pucić. 279 28 92 e-mail: javni. tel/fax.hr Konstantin Dika.t-com.hrabra@zd. fax. Trg Kralja Tomislava 1. Zagrebačka 15a. I.hr Mišković Pavica.kristic@st. jb prisjednik Ana Ramov. jb savjetnik Hrabra Suzana. tel/fax. Trg Slobode 2. jb vježbenik Igor Bojić. Veliki Kraj 54.t-com.zvonimir@kr. tel. Baltazara A. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk. tel/fax. 427 852.hr Lidija Kolombo.t-com. jb prisjednik Ore Vojislav. 467 077 e-mail: djurdjica. Ul.hr Duška Uzelac.koretic@si. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd.t-com. 440 944 e-mail: aljosa. 441 989 e-mail: jb-boro.htnet. Zrinsko Frankopanska 38 tel. Veliki Kraj 59. jb savjetnik 32270 ŽUPANJA (032) Kaluđer Mladen.poropat@hi. 466 808 e-mail: javni.vore@vu.t-com. Davor. tel. jb savjetnik Kovačić Jelica.htnet. jb prisjednik Ivana Stočko. Krčelića 15 tel.biljeznik@vk.biljeznik.javni.htnet.miskovic@zd. jb prisjednik Ana Svorcina. tel.adzija@zg. tel/fax. 231 383.bartolek.dubravka.hr Ana Mikulić.hr 21276 VRGORAC (021) Kristić Ivan. jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanović Aljoša. tel/fax. 319 167 e-mail: pavica. 331 45 94.brkic@zd.biljeznik.t-com. Trg slobode 1. tel/fax.hr Pozaić Đurđica.hr Doroteja Mendek.t-com. 427 854 e-mail: notar.javni. fax. 413 304. jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martinić Javorka. Obala Juričev Ive Cote 27 tel. fax. 213 000 e-mail: darija. tel/fax. fax. 501 197 e-mail: vlasto.Domovin. Matije Gupca 47/I. 098 448 795 e-mail: ivan.300648 e-mail: silvana.htnet. poginulih branitelja bb tel/fax.hr Hrvoje Marošević. fax.grdovic@zd.estera. jb vježbenik 10290 ZAPREŠIĆ (01) Adžija Ivan.rata 3 tel. jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir.t-com.

preminuo 15. javni bilježnik u miru. Pokopan 18. na Mirogoju u Zagrebu. lipnja 2012. iz Vinkovaca.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 77 IN MEMORIAM   Želimir Mirić. kolovoza 2012. godini. . na gradskom groblju u Vinkovcima.. javna bilježnica iz Pregrade.  Irma Pavelić. u 73. lipnja 2012. pokopana 27.