You are on page 1of 76

javni biljenik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJENIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 3

Potovani itatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga meunarodnog kongresa koji je odran 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, titila i borila se za interese biljenitva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa znaenjem koje javni biljenici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeu. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako e dovretkom procesa pregovaranja i utvrivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno lanstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno biljenitvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno lanstvo Vijea javnih biljenika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj biljenikoj asocijaciji Europe u statusu promatraa od rujna 2004. godine, a ve tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobiljenika komora lan je Meunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruivanju i stekla status drave kandidata za prijem u punopravno lanstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih biljenika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno lanstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatraa, a pozivom na Statut CNUE-a predlae da se na sjednici Glavne skuptine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog biljenitva te da se od strane njemakog predsjednitva najavi kako e se o tom prijedlogu odluivati na sjednici Glavne skuptine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za meunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: prijemom HJK u punopravno lanstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od stratekih ciljeva, a istodobno zapoinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobiljenika komora, kao punopravna lanica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat vanoj asocijaciji. Razdoblje u kojem e kao lanica moi glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje e sukladno Statutu moi predlagati i biti birana u tijela CNUE. Notari Europe, a ovom asocijacijom i nai biljenici, i formalno se vrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i meusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetnitva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroniko poslovanje, CNUE kao slubeno tijelo koje predstavlja biljeniku struku u odnosima s nizom europskih institucija, znaajno pomae i unapreuje nae poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno biljenitvo koje sve vie doprinosi svim procesima donoenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zatite graana. CNUE je tako prisutan u svim politikim i tehnikim pitanjima koja utjeu na javnobiljeniku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalae za izgraivanje zajednike europske pravosudne kulture zasnovane na meusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju biljenika za pravne poslove, vodei se naelima praktine metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli to se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakao

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 4

ivot graanima, u ovom vremenu mobilnosti gdje razliita prekogranina prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. I kao to je naglasio Tilman Gtte, predsjednik CNUE-a u 2012. godini: biljenitvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jami pravnu sigurnost. Nastojimo meusobnom suradnjom pronai praktina pravna rjeenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog podruja pravde, slobode i sigurnosti. Biljenici Europe ele ukazati na znaaj i vrijednost nae struke za dobrobit svih graana i gospodarstva. Bavit emo se, dakle, sve vie zajednikim europskim temama i nastojati da sve znaajnije informacije objavimo i u naem asopisu. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali naem pozivu i svojim radovima obogatili sadraj nae edicije. I dalje emo nastojati poticati suradnju s vama, potovani itatelji, s javnim biljenicima, prisjednicima, savjetnicima i vjebenicima koji pojedina od naih forumskih pitanja i odgovore mogu struno obraditi, ukazati na svoje postupke te postupke stranaka, suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju. Takoer, zajedno sa slubama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj, kojima bi ovaj asopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom vee za javno biljenitvo. U tom smislu izvanrednu suradnicu nali smo u doc. dr. sc. Gabrijeli Miheli koja nas ovaj put podsjea na nova (stara) pravila o javnobiljenikoj dostavi u ovrnom postupku, u lanku pod istoimenim naslovom. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zakljuku autorica je pregledno saela tako da se svatko moe snai i uredno izvriti dostavu pismena. Dakle, uredna dostava pretpostavka je nastupanja i as ostvarenja odreenoga materijalnopravnog uinka. Radi toga je pitanje uredne dostave u ovrnom postupku posebno znaajno. U prethodno spominjanoj asocijaciji biljenika (CNUE) i o uincima europskog prava na zvanje javnog biljenika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker, javni biljenik iz Dresdena. Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. Znaajne su rijei na samom poetku kako javni biljenik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utjee na izmjene materijalnih propisa, a biljenici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo, polazei od njegova tumaenja od strane europskih institucija. S obzirom na dananje stanje integracije moemo ustanoviti da javni biljenik pri primjeni prava mora voditi rauna o sudskoj praksi na europskoj razini, budui da se tamo tumae nacionalni propisi. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obiljeilo europsko pravo. O teorijskim i praktinim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini, odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti, pie student Emil Cetina, dobitnik Rektorove nagrade za ovaj istraivaki rad, pod mentorstvom prof. dr. Tatjane Josipovi. U svom radu fokusirao se na istraivanja s ciljem pronalaenja najefikasnijega, najbrega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala trabina vjerovnika. Mlada suradnica Iva Kemec, nastavljajui na temu europskog prava, pie o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. Brakovi s meunarodnim elementom, odnosno brakovi u kojima su suprunici dravljani razliitih drava, prema recentnim istraivanjima, u novije vrijeme postali su uobiajena pojava i sve ih je vie. Naravno, ivot nosi sa sobom razliita ivotna dogaanja. Primjerice, to initi kod ovakvih registriranih partnerstva s meunarodnim elementom kod razvoda braka, ponitenju braka, smrti jednoga od suprunika, utvrivanja brane steevine ili sklapanja branih ugovora, neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve uestalije meunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajui odgovor. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava nai ete u ovom zanimljivom lanku. Jedan od redovnih suradnika, Goran Milakovi, ovaj put obradio je temu Zatita knjinih prava od nevaljalog upisa. Stjecanje, promjena, prestanak knjinih prava i njihova zatita predmet su zemljinoknjinog postupka. Razmatrajui parnice u kojima se trai zatita od nevaljane uknjibe, bitno je razluiti koja prava se tubom tite, ovlatenika prava na tu zatitu, kao i bitno razluiti odnos izmeu osoba koje su stekle odreena knjina prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjina prava povrijeena.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 5

Renata Praetina Kaleb razmatra pojam trgovac pojedinac, naglaavajui kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a, a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu, a radi se o fizikoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. Naa, ve stalna, tema iz povijesti javnog biljenitva dr. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drutvene znanosti HAZU, u ovom broju pregled je oporuke Marice, supruge trogirskog notara Bernarda pok. Filipa iz Lodija, koja je slubeno objavljena sredinom 14. stoljea. Oporuka Marice, supruge notara Bernarda pohranjena je u Dravnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. Uza zapis i slike o sjednici Skuptine javnih biljenika u Malom Loinju, u kratkim vijestima i uz fotografije, podsjeamo vas na neka od proteklih dogaanja. Prema viziji koju je zacrtalo novo Urednitvo, i ovaj put uz asopis imamo i prilog koji vam moe posluiti u svakodnevnoj praksi. Prilog je priredila Marija Butkovi, javnobiljenika prisjednica iz Rijeke o temi: Ugovor o doivotnom i dosmrtnom uzdravanju u sudskoj praksi. Pozivamo vas takoer da i nadalje svojim strunim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadrajno obogatite sljedea izdanja. Urednitvo asopisa Javni biljenik

Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donoenje Odluke o prijemu u punopravno lanstvo CNUE Hrvatska Javnobiljenika Komora Radnika cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na panju njemakog Predsjednitva i predsjednika gosp. Tilman Gtte-a U Zagrebu, 29. kolovoza 2012.

PRIJEDLOG ZA DONOENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO LANSTVO VIJEA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma potovani predsjednie Gtte, dragi kolega, hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatraa u Vijeu notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004.g., kada je na Generalnoj Skuptini pod predsjedanjem grkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlueno o prijemu HJK u status promatraa. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 6

pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je lan Meunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Drava je potpisom Sporazuma o pridruivanju EU u svibnju 2004.g. stekla status Drave kandidata za prijem u punopravno lanstvo u EU. U statusu promatraa hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a, te se aktivno ukljuio u vane projekte, koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije, a to su: - aktivno lanstvo u Europskoj notarskoj mrei (ENN), - status promatraa u Europskoj mrei Registara oporuka (ARERT), - sudjelovanje u projektu Nasljednopravne stranice - u kojem je po prvi puta, ravnopravno sa ostalim slubenim jezicima u EU, uvrten na toj web stranici i hrvatski jezik, - europski Direktorij notara koji sadri podatke o oko 40.000 notara na podruiju EU ukljuujui i hrvatske notare. U opisanom razdoblju od rujna 2004.g., do danas, odrani su mnogobrojne sjednice (u pravilu etiri puta godinje) Generalne Skuptine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama vanim za status i razvoj Notarijata u svim dravama lanicama, kao i Hrvatskoj, na kojima se kreirala notarska politika prema Tijelima EU, a posebice Europskoj komisiji, Europskom vijeu i EU Parlamentu, ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih lanica CNUE-a. Prijemom HJK u punopravno lanstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naih glavnih stratekih ciljeva, a istovremeno bi zapoelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat, kao punopravni lan, mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno vanoj notarskoj instituciji. Dovretkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09. prosinca 2012.g. sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju, kojim je utvren datum prijema Hrvatske u punopravno lanstvo u EU: 01. srpnja 2013.g. Time se sukladno Statutu CNUE-a, ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno lanstvo u CNUE-u. Slijedom do sada navedenog, potovani predsjednie Gtte, temeljem odredbi Statuta CNUE-a, predlaem Vam: 1. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura, te da se Odlukom Generalne Skuptine CNUE-a, koja e se odrati 14. prosinca 2012.g. pod Vaim predsjedanjem, utvrdi da e hrvatski Notarijat postati punopravni lan Vijea notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije - 01. srpnja 2013.g.; 2. da se na sjednici Izvrnog Savijeta CNUE-a, sazvanoj za 14. rujna 2012.g., raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata kao promatraa u CNUE-u; 3. da Izvrni Savijet, u skladu sa svojim ovlastima, uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeu sjednicu Generalne Skuptine CNUE-a, sazvanu za 12. listopada 2012.g., kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve lanice CNUE-a, kao i da se nakon izjanjavanja svih lanica predloi da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod tokom 1. Odluka donese na sjednici Generalne Skuptine CNUE-a dana 14. prosinca 2012.; 4. da se uz uvaavanje propisanih kriterija za plaanje lanarine, Odlukom o prijemu u punopravno lanstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4.-tu Grupu lanica, sa utvrenom godinjom lanarinom od 23.800,00 EUR-a. Zahvaljujem njemakom Notarijatu i njemakom Predsjednitvu CNUE-a za vrstu podrku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno lanstvo CNUE-a, te Vam dragi predsjednie Gtte u svoje ime, kao i u ime svih hrvatskih javnih biljenika, upuujem izraze naeg osobitog potovanja. Predsjednik Hrvatske javnobiljenike komore (HJK) Ivan Malekovi

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 7

Doc. dr. sc. Gabrijela Miheli Katedra za graansko pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci

Nova (stara) pravila o javnobiljenikoj dostavi u ovrnom postupku


I. UVOD
Novi Ovrni zakon stupio je na snagu 15. listopada 2012., a time i nova pravila koja ureuju dostavu u ovrnom postupku. Pravila nisu radikalnije izmijenjena. Zapravo, nova pravila slijede strukturu i ureenje dosadanjega ovrnopravnog reima, inauguriranog u Ovrni zakon2 iz 1996. g. jo Zakonom o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona iz 2008.3, i kao takvog pretoenog u novi OZ.
1

se stekle zakonom predviene pretpostavke da adresati budu u mogunost upoznati se sa sadrajem pismena koje im se dostavlja.6 7 Opa pravila koja ureuju dostavu nalaze se u Zakonu o parninom postupku8 i to u l. 133. 149. b. ZPP-a. Ova pravila ne e biti predmet analize, osim u mjeri potrebnoj za razjanjenje posebnih pravila. Meu navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz l. 133. a. ZPP-a kojim je ureena tzv. javnobiljenika dostava u parninom postupku. to nas dovodi do pitanja javnobiljenike dostave uope. U smislu navedene odredbe (l. 133. a. ZPP-a) rije je o dostavi koju biljenici obavljaju u sluaju i pod pretpostavkama predvienim l. 133. a. ZPP-a kada ima tu dunost, na prijedlog stranke, povjere sudovi u parninom postupku. U radu se ne e analizirati niti ovaj institut. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovrnom postupku s naglaskom na javnobiljeniku dostavu u ovom postupku. to se tie primjene i vaenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi, ona stoje u klasinom reimu opih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali.9 Primarno se, dakle, za sva pitanja u vezi s dostavom u ovrnom postupku primjenjuju ovrnopravna pravila o dostavi. Pravila ZPP-a vrijedit e u sluaju kada neko pitanje nije ureeno ovrnim pravilima i pod pretpostavkom da ovrna pravila ne odreuju drugaije.10
6 TRIVA, S., DIKA, M., ibidem. 7 Ako je stranka unato nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobiljeniko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadrajem, tada nedostaci u dostavi nemaju znaenje bitne povrede odredaba parninog postupka onemoguavanja raspravljanja u postupku. VTS, P-2215/10 od 9. travnja 2010., Informator, 5998-5999, 2011. 8 Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 I 148/11-proieni tekst, dalje: ZPP. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovrnom postupku javni biljenik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na nain kako to predviaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a. Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upuuju na primjenu opih pravila), dostava se obavlja prema opim pravilima o dostavi iz ZPP-a. 10 Inae, za primjenu pravila ZPP-a o dostavi, v. l. 21. st. 1. OZ-a kojim je odreeno da se u ovrnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ZPP-a, ako nije drukije odreeno.

Tko je proveo i najkrae vrijeme u praksi znade koliko je vana i koliko muke zadaje uredna dostava. Dostava ili dostavljanje zakonom je propisana aktivnost nadlenih tijela usmjerena na to da se adresatima prui mogunost upoznati se sa sadrajem pismena koja im se upuuju.4 To je klasina funkcija ili uloga dostave u postupku (v. npr. l. 42. OZ-a), ali nije jedina. Pored te funkcije (omoguavanja adresatima da saznaju sadraj pismena), u ovrnom postupku dostava ima jo jednu znaajnu ulogu. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovrnom postupku omoguuje i ostvarenje odreenih, zakonom predvienih, supstancijalnih uinaka, kako je to npr. sluaj i to odreuje l. 176. OZ-a.5 Dakle, uredna dostava pretpostavka je nastupanja i as ostvarenja odreenoga materijalnopravnog uinka. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovrnom postupku posebno znaajno. No prije svega treba naglasiti kako uredna dostava ne znai i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadrajem pismena. Ona samo implicira da je nadleno tijelo dostave poduzelo sve radnje, odnosno mjere kako bi
1 Narodne novine br. 112/12, dalje: OZ. V. l. 371. OZ-a kojim je odreeno da Zakon stupa na snagu 15. listopada 2012., osim odredaba l. 356. 364. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije. 2 Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ/96. 3 Narodne novine br. 67/08, dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08. 4 TRIVA, S., DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 367. 5 l. 176. u st. 1. OZ-a odreeno je da se pljenidba provodi dostavom ovrenikovu duniku rjeenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovreniku ispuni novanu trabinu, a ovreniku se zabranjuje da tu trabinu naplati ili da inae raspolae njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. Smatra se provedenom danom dostave rjeenja o ovrsi ovrenikovu duniku (l. 176. st. 2. OZ-a). Prema l. 176. st. 3. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 8

Ostavljajui po strani pravila ZPP-a, opim pravilom o dostavi u ovrnom postupku treba drati pravilo iz l. 8. OZa. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovrnom postupku. Nalaze se u l. 281. OZ-a meu pravilima koja ureuju sudjelovanje javnih biljenika u ovrsi, odnosno odreivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Dakle, unutar ovrnopravnih pravila, kada je rije o pravilima o biljenikoj dostavi, pravila su organizirana tako da postoje opa i posebna. Promatraju li se samo kroz prizmu biljenike dostave, opa pravila o dostavi iz l. 8. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim sluajevima kada se biljenici pojavljuju kao tijelo dostave, izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadri ih, kako je ve navedeno, l. 281. OZ-a. Odnos ovih pravila, dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opa ili posebna pravila rjeava tradicionalni klju koji ureuju odnos opih i posebnih pravila. Ovim, meutim, nije zavreno raslojavanje opih i posebnih pravila o dostavi u ovrnom postupku. Odredba l. 8. OZ-a nije homogeno ope pravilo. Obiljeja opeg pravila, naime, imaju samo st. 1. 3. toga lanka. U st. 4. i 5. (tonije dijelu st. 5.), l. 8. OZ-a sadrana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Za st. 6. 8., l. 8. OZ-a moglo bi se rei da imaju, ponovo, znaenje opeg pravila. Znajui da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u l. 281., ovakvo ureenje moe zbuniti.11 Nastavno e se pravila o dostavi, s posebnim naglaskom na biljeniku dostavu, promatrati kombiniranjem vie kriterija: a) kriterija adresata dostave, b) kriterija obavlja li se dostava u ovrnom postupku na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih biljenika u ovrnom postupku. U tom e se pravcu analizirati opa i posebna pravila. S tim, a to treba naglasiti, da opa pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni biljenik (ili drugo tijelo ili osoba), dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju biljenici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

II. JAVNOBILJENIKA DOSTAVA U OVRNOM POSTUPKU 1. Openito


Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava, pravila iz l. 8. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovrnom postupku. Koja su sve tijela nadlena dostavljati pismena nije odreeno OZ-om, ve to pitanje ureuje l. 133. st. 1. ZPP-a i odreuje da se pismena dostavljaju putem pote ili odreenoga sudskog slubenika, odnosno sudskog namjetenika, nadlenog tijela uprave, putem javnog biljenika ili neposredno u sudu, odnosno elektronikim putem u skladu s posebnim zakonom. Uz odgovarajuu mjeru prilagodbe, a pozivom na l. 21. st. 1. OZ-a,12 ovo pravilo vrijedit e i u ovrnom postupku. Stoga e i u ovom postupku, jednako kao i u parninom postupku, navedene osobe i tijela biti ovlatena obavljati dostavu. Ovdje su nam, kao nadleni za obavljanje dostave u ovrnom postupku, zanimljivi javni biljenici. Tim vie to je, usporedi li se poloaj biljenika kao tijela (osobe) dostave u ovrnom postupku s onim u parninom postupku, uoljivo da biljenik u ovrnom postupku ima drugaiji poloaj od onoga to ga, kao tijelo dostave, ima u parninom postupku. Posljedica je to posebnog poloaja koji biljenik ima u ovrnom postupku, a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku. Tako Dika govori o tri funkcije biljenika u ovrnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji, koja proizlazi iz zakonom predviene ovlasti biljenicima da postupaju kao ovlateno tijelo za odreivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave; b) funkciji povjerenika suda, kada je biljeniku povjereno provoenje odreenih ovrnih radnji (npr. prodaja nekretnine na drabi); te c) asekurativnoj funkciji, koja se ostvaruje u osnivanju i provoenju dobrovoljnoga javnobiljenikoga zalonopravnog, odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka. Za pitanja javnobiljenike dostave u ovrnom postupku vano je uoiti da poloaj i postupanje biljenika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odnosno u ostalim ovrnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li rije o sluaju: a) kada je OZ-om predvieno da se dostava obavlja putem javnog biljenika, ili b) kada se dostava obavlja putem javnog biljenika, ali to nije izrijekom predvieno ovrnopravnim pravilima.

11 Odredba l. 8. OZ/96. doivjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. opsenije izmjene i dopune koje su pretoene u novo ovrno pravilo l. 8 OZ-a, a koje su se ve tada pokazale nedovoljno jasne. Tako je, kada je rije o ureenje naina dostave odreenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave dolo do gubitka nomotehnikoga kontinuiteta izmeu starih st. 1.-3., l. 8. OZ/96. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviala dostava na oglasnoj ploi odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod odreenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su inili st. 4.-8., l. 8. OZ/96., kao novopropisane norme. Po ovom pitanju neujednaenost se pojavila i u korelaciji izmeu ureenja iz l. 8. OZ/96. i l. 252. d. st. 6. 10. OZ/96. (kojim je tada bila ureena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih biljenika povodom prijedloga, a koja su jednaka novim pravilima). Rjeenja koja su bila predviena u l. 252.d. OZ/96., (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba, a to je bio i st. 4. i dijelom st. 5., l. 8. OZ/96., pa je ostalo nejasno zato ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadraj l. 8. OZ/96.) dijelom su kolidirala s onima iz l. 8. OZ/96., a tako je i sada.

2. Opa pravila iz l. 8. st. 1. - 3. OZ-a


Prvo ope pravilo o dostavi, i to s obzirom na to komu se u ovrnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadrano je u l. 8. st. 1. OZ-a. Prema njemu, dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i
12 l. 21. st. 1. OZ stara je blanketna odredba kojom je odreeno da e se u ovrnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajui se nain primjenjivati odredbe ZPP-a, ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukije odreeno. 13 DIKA, M., Graansko ovrno pravo, Knjiga I., Ope graansko ovrno pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2007., str. 108.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 9

odgovornoj fizikoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovrnom postupku ima adresat. Svejedno je, naime, je li rije o dostavi ovrhovoditelju, ovreniku ili sudioniku u ovrnom postupku. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizike osobe u toj pravnoj osobi, dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznaio u prijedlogu za ovrhu. U sluaju da dostava na adresi naznaenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije, obavlja se na adresi sjedita upisanoga u upisnik. To vrijedi u sluaju kada je rije o razliitim adresama. Kada je adresa sjedita upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznaena u prijedlogu za ovrhu, dostava se ne ponavlja. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedita upisanoga u upisnik (u sluaju kada je ona razliita od naznaene u prijedlogu za ovrhu), dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploi suda.14 U sluaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure, pa nije doputeno dokazivati suprotno. Dakle, nije doputeno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploi suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno. to ne znai, meutim, da nije doputeno dokazivati npr. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploi suda ili da uope nije istaknuto ili sl. Sljedee ope pravilo o dostavi, a s obzirom na to kome se dostava obavlja, sadrano je u l. 8. st. 2. OZ-a. Prema njemu, pravilo iz st. 1. primjenjuje se i kada je rije o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izrie novana kazna ili kazna zatvora. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st. 1. prema kojem se nain dostave ravna odreenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovrnom postupku. Naime, pravilo iz l. 8. st. 2. OZ-a odreuje da e se na nain iz st. 1., dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu, zatim na adresu sjedita iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploi dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u sluajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe, i b) kada joj izrie novana kazna ili kazna zatvora. Usporede li se pravila iz st. 1. i st. 2., za zakljuiti je da je st. 1. ureena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u sluajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom. U st. 2. ureeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. I to: a) kada ona ima svojstvo ovrenika (protiv nje se provodi ovrha), ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe, ili b) kada joj se izrie novana kazna ili kazna zatvora. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploe vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 Ako je dostavnica rjeenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraena sudu s naznakom obavijeten-nije podigao poiljku, radi se o neuspjeloj, a ne neurednoj dostavi, pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploe. VTS, P-1188/06 od 22. veljae 2006., Informator, 5578 - 5579, 2007. Dostava rjeenja o ovrsi pravnoj osobi, putem oglasne ploe suda, valjana je u sluaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu, a nakon toga niti na adresi sjedita upisanog u upisnik. VTS, P-3694/04 od 8. lipnja 2004., Informator, 5454, 2006.

nja pismena na oglasnoj ploi. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure, pa nije doputeno dokazivati suprotno. Pravila o dostavi iz st. 1. primjenjuju se i na dostavu fizikim osobama koje obavljaju odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici itd.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnou. Pri tome nije od znaenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokua dostaviti na adresu naznaenu na prijedlogu za ovrhu, potom na adresu naznaenu u odgovarajuem upisniku te, konano, isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda.15 Jednako kao i u prethodno navedenim sluajevima, i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploi vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure, pa nije doputeno dokazivati suprotno.

3. Pravila o dostavi u ovrnom postupku na temelju vjerodostojne isprave


3.1. Posebna pravila iz l. 8. st. 4. i 5. OZ-a U odredbi l. 8. st. 4. OZ-a sadrano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovreniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Njime se predvia da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja potanskih usluga, na zahtjev ovrhovoditelja, dostava ovreniku moe obaviti putem javnog biljenika. I to: a) biljenika koji odluuje u postupku, odnosno b) drugog biljenika, ako dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u postupku. Rije je o neposrednoj dostavi. Premda to u samom pravilu ne stoji, ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv. obinim ovrenicima. Odnosno ovrenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz l. 8. st. 1. 3. OZ-a. to znai da se dostava ovreniku u smislu pravila l. 8. st. 1. 4. OZ-a obavlja: a) ovreniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizikoj osobi u toj pravnoj osobi: 1. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, 2. na adresu sjedita upisanoga u upisnik, te 3. isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda; b) ovreniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi, a kada je rije o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izrie novana kazna ili kazna zatvora: 1. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, 2. na adresu sjedita upisanoga u upisnik, te 3. isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda; c) ovreniku fizikoj osobi koja obavljaju odreenu upisanu djelatnost-obrtniku, trgovcu pojedincu, javnom bilje15 Ako iz napomene dostavljaa (odsutan - obavijeten ili stan zatvoren - obavijeten) proizlazi da se prostorije ovrenika - obrtnika nalaze na adresi iz ovrnog prijedloga, pa se moe zakljuiti da je dostava pokuana na pravilnu adresu, ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjeditu svoje obrtnike radnje, sud nije duan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovrenika koja je upisana u registar obrtnika, te ponovno pokuati dostavu rjeenja o ovrsi, ve ga moe dostaviti putem oglasne ploe suda. VTS, P-6238/03 od 4. studenoga 2003., Informator, 5402, 2005.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 10

niku, odvjetniku, lijeniku, itd. u sluaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnou: 1. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, 2. na adresu sjedita upisanoga u upisnik, te 3. isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda; te d) ovreniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo, ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja potanskih usluga, na zahtjev ovrhovoditelja, dostava obavi putem javnog biljenika. Kako bi se dostava obavila putem javnog biljenika u smislu l. 8. st. 4. OZ-a trebaju se stei odreene pretpostavke. Prva od njih je da je ovrhovoditelj biljeniku koji odluuje u postupku stavio takav prijedlog. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom biljeniku sredstva za pokrie trokova dostave. Naime, biljenik kojem nisu predujmljena sredstva za trokove dostave nije duan obaviti dostavu. S tim da se trokovi izazvani javnobiljenikom dostavom izravno podmiruju biljeniku koji obavlja dostavu. Kakve e posljedice za ovrni postupak (i da li e ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizii iz injenice to ovrhovoditelj nije predujmio trokove dostave, zakonodavac ovdje ne odreuje. l. 8. st. 5. OZ-a ureuje tzv. javnobiljeniku pomo dostave16 koju su biljenici duni ukazivati jedan drugome u ovrnom postupku.17 Naime, neposrednu dostavu biljenik moe obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu slubenom podruju.18 U sluaju kada dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u postupku, dakle kada taj biljenik nije ovlaten obaviti dostavu, pismeno koje treba dostaviti, uza zamolbu za dostavu prosljeuje se biljeniku na ijem se slubenom podruju nalazi ovrenikova adresa. Postoji li u jednome mjestu vie javnih biljenika, molba za davanje pravne pomoi dostave moe se podnijeti bilo kojem od tih biljenika. U sluaju da zamoljeni javni biljenik nije nadlean obaviti dostavu moe: a) ustupiti molbu nadlenom biljeniku, odnosno drugom dravnom tijelu i o tome obavijestiti biljenika od koga je primio molbu, b) ako mu nije poznato tko je nadlean obaviti dostavu, vratiti molbu. Dostava se obavlja tako da javni biljenik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega dostavlja biljeniku koji ga je zamolio pravnu pomo dostave (l. 8. st. 6. OZ-a). Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaa se javnobiljenika pristojba (l. 8. st. 7. OZ-a). Izriito je propisano u l. 8. st. 7. OZ-a da trokovi dostave putem javnoga biljenika ulaze u trokove ovrhe. Treba
16 Zakonodavac je naziva pravna pomo dostave. Potrebno je uoiti da odredba l. 8. st. 5. OZ-a usporedno govori o zamoljenoj radnji i pravnoj pomoi dostave. Misli se na pruanje pomoi neposredne dostave pismena ovreniku u postupcima ovrhe. 17 Po svemu l. 8. st. 5. OZ-a predstavlja suenu inaicu l. 179. ZPP-a kojim je ureena pravna pomo koju su sudovi u parninom postupku, duni pruati jedni drugima. I dok sudovi meusobno mogu traiti poduzimanje odreenih parninih radnji (npr. sasluanje svjedoka, ustupanje radi razmatranja odreenog spisa i sl.), l. 8. st. 5. OZ-a biljenike u ovrnom postupku ovlauje samo na tzv. pravnu pomo dostave. 18 Javni biljenik u obavljanju dostave ima prava i dunosti sudskog dostavljaa, a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik (l. 8. st. 8. OZ-a).

uoiti, meutim, da u sluaju kada dostavu obavlja zamoljeni biljenik, trokovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu, a ne biljeniku koji odluuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Takoer, treba imati u vidu i da ti trokovi nisu tzv. predvidivi trokovi u smislu l. 14. st. 8. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatraiti ve u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. U odnosu na ove trokove primijenila bi se odredba iz l. 18. st. 6. OZ-a i u njoj sadrano pravilo prema kojem se naknada trokova moe zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana zavretka postupka. 3.2. Posebna pravila iz l. 281. st. 6. 10. OZ-a U odredbi l. 281. st. 6. 10. OZ-a sadrana su posebna pravila o dostavi u ovrnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovreniku, te b) s obzirom na odreena svojstva ovrenika kao adresata dostave. Najprije treba uoiti da se ova pravila odnose na dostavu rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. U l. 281. st. 6. OZ-a ureena je dostava rjeenja o ovrsi ovrhovoditelju. Odreeno je da e nakon dvije uzastopne neuspjele dostave, biljenik rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploi u ekaonici u svom uredu. Vrijedit e predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rjeenja na oglasnoj ploi. Jednako kao i u sluajevima iz l. 8. st. 1. 3. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure, pa nije doputeno dokazivati suprotno. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz l. 281. st. 6. OZ-a s pravilima iz l. 8. st. 1. 3. OZ-a. Pravilo iz l. 281. st. 6. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred opim pravilima. To bi vrijedilo i u konkretnom sluaju, kada bi predmetnim pravilima bila ureena ista pitanja. Meutim, pravilo iz l. 281. st. 6. OZ-a ureuje dostavu i to rjeenja o ovrsi obinom ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, dok pravila iz l. 8. st. 1. 3. OZ-a ureuju dostavu posebnim kategorijama ovrhovoditelja u svim ovrnim postupcima (dakle, i na temelju ovrne i na temelju vjerodostojne isprave). I predviaju dostavu: 1. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, 2. na adresu sjedita upisanoga u upisnik, te 3. isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda. Ope pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije rijeeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne ureuju drugaije. Odreuju li posebna pravila drugaije kada predviaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploi javnog biljenika i uz tako obavljenu dostavu veu presumpciju izvrene dostave? Istina, pri tome ne predviaju nita posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. S druge strane, odnose se na dostavu
19 Ova odredba odreuje da ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu ve u ovrnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatraiti da se, radi naplate predvidivih trokova postupka, odredi ovrha protiv ovrenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga rjeenja o ovrsi sud e provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovrenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju budue namirenje trokova postupka.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 11

posebnog pismena-rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ovaj komplicirani hodogram opih i posebnih (i posebnijih pravila) ne zavrava l. 281. st. 6. OZ-a. Postoji i posebno pravilo o dostavi rjeenja o ovrsi ovreniku fizikoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u l. 281. st. 7. OZ-a. Njime je predvieno da, nakon dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspjena pokuaja dostave rjeenja na adresu ovrenika fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, javni biljenik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. Rekapitulira li se reeno uz l. 8. st. 1. 4. OZ-a, a u svjetlu pravila iz l. 281. st. 7. OZ-a, moe se u odnosu na dostavu rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zakljuiti da se: a) ovreniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizikoj osobi u toj pravnoj osobi; b) ovreniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi, a kada je rije o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izrie novana kazna ili kazna, te c) ovreniku fizikoj osobi koja obavljaju odreenu upisanu djelatnost-obrtniku, trgovcu pojedincu, javnom biljeniku, odvjetniku, lijeniku, itd. u sluaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnou, dostava obavlja: 1. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, 2. na adresu sjedita upisanoga u upisnik, te 3. isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda,20 te d) ovreniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo, rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja potanskih usluga, na zahtjev ovrhovoditelja, dostava obavlja putem javnog biljenika (neposredno). l. 281. st. 7. OZ-a, zapravo kae: nakon dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspjena pokuaja dostave rjeenja na adresu ovrenika fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost . Treba, uoiti dio odredbe koji kae nakon dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju Znai li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. Dakle, u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, a nakon to je dostava u dva navrata ostala bezuspjena, daljnje aktivnosti u pogledu dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovreniku doi e u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloi. Prema l. 281. st. 8. OZ-a javni biljenik je duan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspjena uputiti ovrhovoditelju
20 Rjeenje o ovrsi moe biti dostavljeno ovreniku putem oglasne ploe samo ako sud odnosno javni biljenik nema saznanja o adresi ovrenika. U sluaju da je iz vraene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovrenik odselio, sud odnosno javni biljenik mora pokuati dostavu i na tu adresu, neovisno o tome to ta adresa nije adresa ovrenika upisana u sudskom registru. VTS, P-4344/07 od 16. sijenja 2008. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. svibnja 2007.), Informator, 5738, 2009.

osobnom dostavom putem davatelja potanskih usluga, a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. Vano je da u toj obavijesti biljenik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviene u l. 281. st. 9. i 10. OZ-a. One su u vezi s dvije predmnjeve predviene u ovim odredbama. Prva je ona iz l. 281. st. 9. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rjeenja o ovrsi ovreniku poduzetoj osobnom dostavom putem pote na adresu iz prijedloga za ovrhu. Ne uspije li, naime, iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju, biljenik e obavijest istaknuti na oglasnoj ploi u ekaonici u svojem uredu. Vrijedi, i to kao preasumptio iuris et de iure, predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploi. Druga je predmnjeva predviena u l. 281. st. 10. OZ-a. U skladu s njom, smatra se da je ovrni postupak obustavljen nakon to istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rjeenja o ovrsi ovreniku, ako u tom roku ovrhovoditelj nije od biljenika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. Predviena je dunost biljenika da u tom sluaju, na zahtjev ovrhovoditelja ili ovrenika, izda potvrdu da je postupak obustavljen. Iz navedenog, sintezom odgovarajuih pravila l. 8. OZ-a i l. 281. OZ-a, moe se zakljuiti da je: a) nakon druge neuspjele potanske dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovreniku, biljenik o toj injenici duan izvijestiti ovrhovoditelja; b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana duan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave, pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom; c) ovrhovoditelj ovlaten zahtijevati da se dostava izvri ili putem biljenika koji odluuje u postupku ili putem biljenika na ijem se slubenom podruju nalazi ovrenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva; d) zamoljeni biljenik duan u sluaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj injenici obavijestiti biljenika koji odluuje u postupku; te e) tu injenicu biljenik koji odluuje u postupku duan prosuivati primjenom l. 8. st. 4. OZ-a, odnosno 281. st. 10. OZ-a iz kojeg proizlazi da e se postupak obustaviti, premda takvo to ne predvia l. 8. st. 4. OZ-a.

4. Javnobiljenika dostava kada je OZ-om predvieno da se dostava obavlja putem biljenika21


Kako je prethodno navedeno, odredba l. 8. st. 6. OZ-a ureuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog biljenika u sluajevima kada je OZ-om predvieno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog biljenika. Njome je propisano da e biljenik, na zahtjev ovlatene osobe ili tijela, putem pote ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik, otpravak kojeg e dostaviti ovlatenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomo dostave. Biljenik je u ovim sluajevima duan do21 Dostava putem javnog biljenika u OZ-u predviena je npr. u l. 202. st. 3. OZ-a, l. 214. st. 3. OZ-a, l. 215. st. 2. OZ-a.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 12

stavu obaviti na nain kako to predviaju pravila OZ-a, a samo ako njima nisu ureena odreena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne odreuju drugaije, primjenom opih odredbi ZPP-a (l. 133. 149. b. ZPP-a).

ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi. II. - Kada je rije o ostalim kategorijama ovrhovoditelja, ovrenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom opih pravila o dostavi u parninom postupku. Dakle, u skladu s odredbama l. 133. 149. b. ZPP-a, a pozivom na l. 21. st. 1. OZ-a. Naravno, pod pretpostavkom da posebnim ovrnim pravilima nije to drugo predvieno. III. - Posebnim je pravilima odreeno, pak, kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ta pravila vrijede samo kada je rije o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovrnim postupcima koji se vode na temelju ovrne isprave. IV. - Najprije, postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovreniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u l. 8. st. 4. OZ-a. Ono ureuje pretpostavke za neposrednu biljeniku dostavu i odreuje da dostavu moe obaviti neposredno biljenik koji odluuje u postupku (kojeg moe zamijeniti prisjednik, savjetnik ili vjebenik), odnosno biljenik na ijem se podruju nalazi ovrenikova adresa u sluaju kada se nalazi izvan sjedita biljenika koji odluuje u postupku. Pretpostavka je za ovu dostavu, u smislu l. 8. st. 4. OZ-a, da je dostava u dva navrata ostala bezuspjena te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. Ureujui u predmetnoj odredbi dostavu ovreniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, zakonodavac nije razluio ovrenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na ureenje koje je predvieno u l. 8. st. 1. 3. OZ-a. Kazano je, meutim, da pravila iz l. 8. st. 1. 3. OZ-a vrijede za sve ovrne postupke, pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku, naravno, kada je rije o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predvia u l. 8. st. 1. 3. OZ-a. Dakle, kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovreniku ona se obavlja na nain kako je opisano u to. I. ovog zakljuka, ako se radi o posebnim kategorijama ovrenika (v. supra). Da je tome tako proizlazi i iz l. 287. st. 2. OZ-a, tonije pozicije ove odredbe u ovrnopravnom sustavu. Pravilo se nalazi u l. 287. OZ-a koji ureuje nadlenost suda za postupanje u razliitim sluajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.22 Odreuje da se dostava, prema odredbi l. 8. st. 1., 2. i 3. OZ-a, obavlja na oglasnoj ploi opinskog suda na ijem je podruju adresa sjedita upisanog u upisnik, pa je jasno da se odnosi na oglaavanje u sluajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Svim ostalim ovrenicima, u skladu s l. 8. st. 4. OZ-a, dostava se obavlja prema opim pravilima l. 133. 149. b. ZPP-a, a pozivom na l. 21. st. 1. OZ-a. S tim da u sluaju ako ostane dvaput bezuspjena, ovrhovoditelj moe predloiti neposrednu biljeniku dostavu ili putem biljenika
22 Pravilo se nalazi meu onima kojima je l. 278. 289. OZ-a ureeno sudjelovanje biljenika u ovrsi, odnosno odreivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

5. Javnobiljenika dostava kada se OZ-om izrijekom ne predvia dostava putem biljenika


U sluajevima kada je pravilima OZ-a predvieno da se dostava obavlja putem javnog biljenika, ona se treba obaviti na taj nain. Ne govori se, meutim, nita o tome moe li se dostava obaviti putem javnog biljenika u sluajevima kada OZ-om to nije izrijekom odreeno te, ukoliko moe, na koji nain, odnosno primjenom kojih pravila? Primjena l. 21. st. 1. OZ-a uputila bi na zakljuak da e se u sluajevima kada OZ-om nije predviena javnobiljenika dostava, ako za to postoje pretpostavke iz l. 133.a. ZPPa, dostava obaviti na nain kako to predvia ova odredba. Da bi dolo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke.

III. ZAKLJUAK
Pravila kojima je ureena dostava u novome ovrnopravnom reimu mogue je grupirati na sljedei nain i zakljuno navesti kako slijedi: I. - Najprije postoje opa pravila koja se odnose na sve ovrne postupke neovisno o tome je li rije o ovrsi koja se odreuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovrne isprave. To su pravila iz l. 8. st. 1. 3. OZ-a. Njima je ureena dostava pismena u ovrnom postupku i vrijede neovisno o tome je li rije o osobi ovrhovoditelja, ovrenika ili sudionika u postupku kao adresatima, dakle kada se tim osobama obavlja dostava. Meutim, iako po svojoj naravi opa pravila, ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena, odnosno na sve ovrhovoditelje, ovrenike ili sudionike. Odnose se samo na odreene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizike osobe u toj pravnoj osobi; b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom, odnosno kada im se izrie novana kazna ili kazna zatvora; i c) fizike osobe koje obavljaju odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici itd.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnou. Opa pravila iz l. 8. st. 1. 3. predviaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, b) ako na toj adresi ne uspije, obavlja se na adresu sjedita upisanoga u upisnik, odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi, isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploi suda. U navedenom sluaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo-

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 13

koji odluuje u postupku, ili putem zamoljenog biljenika. V. - Daljnja posebna pravila o dostavi ovreniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u l. 281. st. 7. 10. OZ-a. Ona ureuju dostavu rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovreniku. Ovo je pravilo (pravilo iz l. 281. st. 7. OZ-a), po svojoj naravi, posebnije od onog iz l. 8. st. 4. OZ-a jer se odnosi na dostavu rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovreniku, dok se pravilo iz l. 8. st. 4. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovreniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, uope. Pravilo l. 281. st. 7. OZ-a odreuje da, nakon dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspjena pokuaja dostave rjeenja na adresu ovrenika fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, javni biljenik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. Dakle, kada je rije o dostavi rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovreniku, dostava se obavlja na sljedee naine: a) Kada je ovrenik neka od osoba navedena u l. 8. st. 1. 3. OZ-a (uz odgovarajuu mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije, na adresu sjedita upisanoga u upisnik, odnosno ako ne uspije ni na toj adresi, isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda. b) Kada je ovrenik bilo koja druga osoba (dakle, fizika osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima l. 133. 149. b. ZPP-a, a

pozivom na l. 21. st. 1. OZ-a. S tim da je, ako dostava ostane dvaput bezuspjena, ovrhovoditelj ovlaten predloiti neposrednu javnobiljeniku dostavu putem biljenika koji odluuje u postupku, odnosno putem zamoljenog biljenika (l. 8. st. 4. OZ-a). Pretpostavka je za dostavu rjeenja o ovrsi ovreniku na navedeni nain (l. 281. st. 7. OZ-a) da je: a) rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju, te b) da je za provoenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj biljeniku podnio pisani zahtjev. VI. - Konano, postoji i posebno pravilo o dostavi rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predvieno je u l. 281. st. 6. OZ-a. Prema njemu e biljenik, nakon dvije uzastopne neuspjele dostave, rjeenje istaknuti na oglasnoj ploi u ekaonici u svojem uredu. Dakle, kada je rije o dostavi rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedee naine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u l. 8. st. 1. 3. OZ-a (uz odgovarajuu mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu, zatim na adresu sjedita upisanoga u upisnik, odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima l. 133. 149. b. ZPP-a, a pozivom na l. 21. st. 1. OZ-a. S tim da e, ako dostava ostane dvaput bezuspjena, biljenik rjeenje istaknuti na oglasnoj ploi u ekaonici u svojem uredu.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 14

Michael Becker Javni biljenik iz Dresdena

Uinci europskog prava na zvanje javnog biljenika i njegov posao


I. UVOD
Opisati sve uinke europskog prava na zvanje i posao javnog biljenika izalo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige. Pa ipak, mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se moe opisati utjecaj na javne biljenike i njihov djelokrug rada. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem doputenosti pridraja dravljanstva kod imenovanja biljenika navodi da se biljenikim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od opeg interesa. Biljeniki posao slui prije svega tomu da se zajami pravovaljanost i pravna sigurnost akata izmeu privatnih osoba. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opi interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ogranienja prava na poslovni nastan. Preduvjet za to je samo taj da je ogranienje slobode pruanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalae nacionalno zakonodavstvo primjereno i nuno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. Iz toga proizlazi da time za biljenike u Europi ne zapoinje era sveobuhvatne slobode pruanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. tovie, propisi nacionalnog prava kojima se ograniava sloboda pruanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana biljenika u pojedinoj dravi lanici mjerit e se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju biljenikog zvanja nuan kako bi se zajamila pravovaljanost i pravna sigurnost biljenikih usluga ili proizvoda. U veini drava lanica struna kontrola i kontrola pridravanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadlenost sudova. U velikim dravama ili dravama lanicama koje imaju federalni ustroj teko je obavljati efikasnu kontrolu ve izvan vlastitog sudskog okruga. Tim je tee osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. Osim toga, provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je biljenik imenovan morala bi obuhvaati i sadraj biljenikog akta, pa time i odgovarajuu primjenu stranog prava. To bi iziskivalo previe resursa, kako za nacionalne sudove, tako i za veliki broj biljenika koji bi eljeli koristiti slobodu pruanja usluga. Meutim, s druge strane, to ne znai da u pojedinim dravama lanicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. Uistinu, sukladno odlukama Europskog suda, bilo bi svakako zamislivo da neka drava lanica svojim biljenicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. Takvi putujui biljenici tada bi zbilja mogli biti konkurencija biljenicima iz neke druge drave lanice. Time moe doi do obrnute diskriminacije vlastitih biljenika ili do situacija koje bi biljenici u toj zemlji mogli smatrati sluajevima nelojalne konkurencije.

II. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTINOM RADU JAVNIH BILJENIKA


Javni biljenik primjenjuje pravo. U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utjee na izmjene materijalnih propisa i biljenici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazei od njegova tumaenja od strane europskih institucija. S obzirom na dananje stanje integracije moemo ustanoviti da javni biljenik prilikom primjene prava mora voditi rauna o sudskoj praksi na europskoj razini, budui da se tamo tumae nacionalni propisi. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obiljeilo europsko pravo.

III. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJENIKIH POSLOVA


Sada emo se osvrnuti na uinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju biljenikih poslova. Pod time se podrazumijevaju propisi koji odreuju gdje i na koji nain biljenik moe obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. U lanku 45. Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvreno je da poslovi koji su u dravi lanici stalno ili privremeno povezani s obnaanjem javnih ovlasti ne podlijeu UoEZ. Europski sud je, u nizu odluka vezanih uz pitanje moe li pristup biljenikom zvanju biti pridran samo dravljanima pojedine drave lanice, presudio da biljeniki poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnaanjem javnih ovlasti u smislu l. 45. st. 1 UoEZ. Znai li to da biljenici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pruati svoje usluge izvan teritorija drave u kojoj su imenovani za biljenika?

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 15

Drave lanice stoga su ve poele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proirile aktivnosti stranih biljenika. Ono to iznenauje jest da se ta pitanja ne ureuju u nacionalnim strukovnim propisima. tovie, moemo ustanoviti da su drave lanice poele revidirati svoje nacionalne propise o vlasnitvu. Kao to je poznato, lanak 295. UoEZ dravama lanicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasnitvu. Drava lanica stoga moe sama odluiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi graansko-pravni ugovori poluili uinak. lanak 295. UoEZ meutim ne vodi do toga da vlasniki propisi koji postoje u dravama lanicama vie ne podlijeu osnovnim naelima Ugovora. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograniiti nacionalnim propisima, ako je to opravdano razlozima navedenim u l. 58. st. 1. UoEZ, ili kongetnim razlozima koje nalee opi interes. Nadalje, nacionalni propis mora biti takav da se njime moe osigurati ostvarenje cilja kojemu slui. On, dakle, ne smije izlaziti iz okvira onoga to je nuno za ostvarenje tog cilja, ili ukratko reeno mora biti u skladu s naelom razmjernosti. Kao primjer za takvo postupanje drava lanica naveo bih zakon o novom ustroju zemljinih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u oujku 2011. Novim lankom 710. Graanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih biljenika u Francuskoj openito nemaju uinak u zemljinim knjigama. Tom se odredbom oito htjelo osigurati pridravanje nacionalnih francuskih propisa o dravnoj upravi, zatiti potroaa i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina, kao i uinkovita organizacija takvih poslova. To ogranienje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave, uvedeno zbog organizacijskih razloga, faktiki u pravnim poslovima na francuskom tritu nekretnina vodi do iskljuenja sudionika koji nisu Francuzi. Stoga e daljnji razvoj ovisiti o tome hoe li se takva ogranienja s gledita europskog prava smatrati razmjernima, pa stoga i opravdanima. Pritom e svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi drave ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ogranienje. Stoga napeto oekujemo ishod. Budui da je prema francuskom pravu ugovorni odnos izmeu dvije stranke obvezujui i bez da je ispravu sastavio biljenik, a samo je uinak na tree povezan sa sastavljanjem isprave od strane biljenika, zapravo se ne moe razabrati na koji bi se nain zabranom stranih biljenikih isprava u zemljinim knjigama ostvarila efikasna zatita potroaa. Za razliku od toga, doputeno je da se uinak ugovora zbog zatite potroaa openito vee uz sastavljanje isprave od strane biljenika koji poznaje vlastiti pravni poredak. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. Pridravanje odredaba zatite potroaa takoer je izvorna zadaa biljenika. To vrijedi prije svega onda kada se zatita potroaa osigurava propisima iji su predmet proceduralne odredbe. U mnogim je pravnim porecima zatita od preuranjenih odluka zajamena time to biljenik ne smije sastaviti ispravu, dok nisu ispunjeni odreeni preduvjeti, ili ne protekne rok za premiljanje. Stoga kod ugovora koje je sastavio biljenik nije potrebna naknada cooling-off faza, budui da ne moe doi do preuranjene odluke. Realno je da zatitu

koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo biljenici iz vlastite zemlje. Aktualna verzija Direktive o pruanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih biljenika koji su im povjereni od strane dravnih tijela. Kao rezultat moemo predvidjeti da se i kod naelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog biljenika uslijed toga nee znaajno poveati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pruanja usluga.

IV. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE


Na posao biljenika ipak sve vie utjeu druge temeljne norme koje potjeu iz europskog zakonodavstva. Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. Znaaj njezine primjene sve vie raste time to se razabiru i njezini uinci na graansko pravo. Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi uinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem slubi jedne drave lanice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog dravljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj dravi lanici, gdje je u tom trenutku ivio. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog ivota, te da njihova zatita utemeljene lankom 7. Povelje temeljnih prava Europske unije i lankom 8. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Budui da se u konkretnom sluaju prema mjerodavnom pravu rijei kneginja od ne smatraju plemikom titulom, ve sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila, nenavoenje tih dvaju pojmova faktiki vodi do toga da osoba ima dva imena. Razlike izmeu dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. To naelno predstavlja veliki nedostatak. Pa ipak, takva regulacija moe biti protivna javnom poretku neke druge drave lanice. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se moe razlikovati od drave lanice do drave lanice. Stoga nadlenim nacionalnih slubama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. U konkretnom sluaju Europski sud je odbijanje nacionalnih slubi proglasio razmjernim. U jednom je drugom sluaju Europski sud donio odluku da graanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su steeni u inozemstvu u matinim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla, ve takve dijelove imena moe transliterirati na slubeni jezik te zemlje. Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. Zatita slubenog jezika drave lanice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim koritenjem vlastitog imena na drugom jeziku. Te presude u odnosu na posao biljenika potvruju da Povelja temeljnih prava ima neposredne uinke na graansko pravo domicilne zemlje. Stoga i u svakodnevnoj biljenikoj praksi treba voditi rauna o daljnjem razvoju prava.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 16

V. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA


Pored ovih naelnih pitanja na propise nae struke uvelike su utjecali poticaji koji su doli od europskog prava, a tiu se svakodnevnog rada biljenika. To emo pojasniti na nekoliko primjera. 1. Zatita podataka Kao to je poznato, biljenik utvruje identitet osobe za koju sastavlja ispravu. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave, ve i u samim ispravama. Pritom mora voditi rauna o l. 10 Direktive o zatiti podataka, prema kojoj biljenik osobi iji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju, svrsi obrade za koju podaci slue te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu, treba odvagnuti hoe li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci e se preuzeti. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu roenja, no nije nuno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. Tu posebice treba voditi rauna o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. 2. Pranje novca Treom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom biljenici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima ukljueni u podruje primjene tog propisa. Biljenici imaju specifine obveze vezane uz utvrivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih sluajeva. Slubena obveza utvrivanja identiteta ugovornog partnera i provjera identiteta ovdje su stavljene u slubu borbe protiv pranja novca. Osim toga, biljenik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ui, osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla. Nadalje, on mora ustanoviti u iju se ekonomsku korist odreeni posao sklapa, dakle tko je fizika osoba u ije vlasnitvo prelazi predmet transakcije, ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera, ili tko je fizika osoba na iju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. Ukoliko se radi o fizikoj osobi koja nema sjedite u tuzemstvu, koja obnaa ili je obnaala vanu funkciju, ili se pak radi o bliskom lanu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona koliko je poznato bliska u smislu l. 2 Direktive 2006/70/EZ (politiki izloena osoba), vrijede dodatne obveze brinog postupanja. Zasnivanje poslovnog odnosa od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnou neposrednog pretpostavljenog, ili njemu podreenih rukovoditelja, te valja poduzeti odgovarajue mjere za utvrivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije. 3. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11.10.2007. u postupku prethodnog pitanja vieg suda u Berlinu odluio da one osobe koje se

vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjienih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemakoj ne mogu biti upisane u zemljine knjige kao vlasnici. Uredba Europskog vijea 881/2002 od 27.05.2002. zabranjuje prijenos novca, robe ili druge imovine na osobe osumnjiene za terorizam. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra nitetnom, Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. Biljenici stoga u skladu s l. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i l. 14. st. 2 njemakog Zakona o javnim biljenicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu. 4. Biljenike isprave koje imaju prekogranini uinak Biljenik, kao to je poznato, sastavlja javne isprave. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. Zakonodavstvu u drugim dravama lanicama je preputeno da odlui hoe li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv uinak. Iskljuenje pojedinane isprave iz podruja primjene u drugim pravnim porecima, kao to je to sluaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali, ne utjee na stvarnu dokaznu snagu. Meutim, kao to smo pokazali na primjeru Francuske, to ipak vodi do iskljuenja stranih biljenika s pravnih trita u drugim zemljama. Ta spoznaja znai da e biljenik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomo elei sastaviti ispravu koja bi trebala imati uinak u inozemstvu. Meutim, to valja razlikovati od prekogranine doputenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih biljenikih isprava. Na temelju njih se moe provesti ovrha u drugoj zemlji, ako bi takav uinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. Budui da isprave, koje potpadaju pod l. 50. Sporazuma o sudskoj nadlenosti i izvrenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27. rujna 1968. imaju ovrnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvrenje sudskih presuda, dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna, kako bi se sud drave u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu, tako da one mogu postati javne isprave samo ako se ukljui sluba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajua ovlatenja u zemlji iz koje potjeu. lanak 48. Uredbe o uzdravanju1 izriito predvia priznavanje javnih isprava iz drugih drava lanica. Pritom se navodi posebna definicija javne isprave. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdravanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla, a ija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadraj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadlene slube ili drugog ovlatenog tijela.

1 Uredba (EZ) br. 4/2009 Europskog vijea o nadlenosti, pravu koje se primjenjuje, priznavanju i izvrenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdravanje.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 17

Javne isprave koje imaju ovrnu snagu u dravi iz koje potjeu moraju se priznati i u drugoj dravi lanici, gdje na temelju njih takoer mora biti mogua ovrha. Nadlena sluba drave podrijetla na zahtjev stranke koje se to tie sastavit e izvod iz javne isprave koristei, ovisno o sluaju, obrasce predviene prilozima uz Uredbu. U meuvremenu je u biljenikom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovrnu snagu, a slue za ovrhu u inozemstvu. U tu se svrhu sastavljaju ovrne isprave na vie jezika koje u inozemstvu mogu posluiti kao ovrni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka.

europske norme kojima se graanima EU izriito doputa mogunost odabira mjerodavnog prava. 1. Odabir reima brane imovine Dana 20.12.2010. na snagu je stupila Uredba (EU) br. 1259/2010 Europskog vijea za bolju suradnju na podruju prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. Kod monogamnih i poligamnih brakova izmeu mukarca i ena stranke od 21.06.2012. mogu odabrati mjerodavno pravo koje e se primjenjivati u sluaju rastave ili brakorazvodne parnice. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (drave) uobiajenog boravita (l. 5. to. a Uredba (EU) br. 1259/2010) b) pravo mjesta (drave) u kojem se nalazilo zadnje zajedniko prebivalite, ukoliko barem jedan od njih jo uvijek tamo boravi (l. 5. to. c Uredba (EU) br. 1259/2010) c) pravo mjesta (drave) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (l. 5. to. b Uredba (EU) br. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma, pri emu sporazum mora sadravati datum i potpis branih drugova. Drave lanice, meutim, mogu predvidjeti jo striktnije formalne kriterije, ako oba brana druga imaju svoje uobiajeno boravite u toj dravi lanici prilikom sklapanja takvog sporazuma. Ukoliko se uobiajeno boravite branih drugova nalazi u razliitim dravama lanicama, tada je dovoljno da se vodi rauna o formi propisanoj u jednoj od drava lanica. 2. Uredba o nasljednom pravu Dana 08.06.2012. Europsko vijee usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograninih ostavina (ujednaavanje meunarodnog privatnog prava). Time to se u svim dravama lanicama EU (osim Danske, Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo odreuje prema istim pravilima, otklanja se problem trenutane partikularne primjene prava kod prekograninih ostavinskih postupaka. Ope pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo drave u kojoj se nalazilo zadnje uobiajeno boravite ostavitelja. Za sve ljude koji trajno borave u Njemakoj i tamo umru, vrijedit e dakle njemako nasljedno pravo, bez obzira kojeg su dravljanstva. Time se, dodue, naelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotine zemlje. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeivanju moe odabrati nasljedno pravo zemlje iji je dravljanin. Primjerice, Hrvat koji se trajno nastanio u panjolskoj moe odabrati hrvatsko nasljedno pravo. Tada e se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. Meutim, ako ne odabere mjerodavno pravo, u budunosti e se primjenjivati panjolsko nasljedno pravo, ako se njegovo zadnje uobiajeno boravite nalazilo u panjolskoj.

VI. BILJENIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE


Meutim, znaaj europskog prava izlazi iz okvira praktinih pravila struke. Uvoenjem Europskog dionikog drutva2 osnivanjem takvog drutva na temelju biljenike isprave stvara se novi pravni subjekt, koji svoje sjedite moe premjestiti u neku drugu dravu lanicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost. U Direktivi o spajanju poduzea3 iz 2005. biljenik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograninog spajanja poduzea. U pojedinim zemlja on ak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje vai za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena, ne samo u domicilnoj zemlji, ve i u dravi lanici gdje e spajanje poduzea takoer imati uinke. Naposljetku, Direktiva o priznavanju strunih kvalifikacija poziva se na biljenike kada podnositelju zahtjeva izriito doputa mogunost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave, ako se u dravi lanici iz koje potjeu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih strunih kvalifikacija. 4 Ti primjeri potvruju da se biljenicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadae kod kojih imaju aktivnu ulogu.

VII. NOVI HORIZONTI ZA BILJENIKE


Nedavni razvoj na podruju sekundarnog prava EU ima znatne uinke na posao biljenika. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje biljenikog posla, ve prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadrajnom smislu utjeu na promjene u radu biljenika. U kontekstu praktinog rada ovdje su posebice znaajne
2 Uredba (EZ) br. 2157/2001 Europskog vijea od 8. listopada 2001. godine o statutu Europskog drutva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijea od 26. listopada 2005. godine o spajanju drutava kapitala iz raznih drava lanica - Slubeni list br. L 310 od 25/11/2005, str. 1 i dalje. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu traiti sukladno l. 50. st. 1) i Prilog I. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijea od 7. rujna 2005. o priznavanju strunih kvalifikacija Slubeni list br L 255/22 od 30.09.2005.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 18

Uinci te uredbe s gledita materijalnog prava idu jo dalje. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktiki importiraju pravni instituti kao to je zajednika oporuka ili ugovor o nasljeivanju, koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali, nego su ih ak naelno ili u cijelosti odbijali, ili ih jo uvijek odbijaju, jer su protivni javnom poretku (ordre public). Njemako-francuski brani par koji stanuje u Francuskoj sada moe pred njemakim, ali i pred francuskim biljenikom, dati sastaviti ugovor o nasljeivanju u skladu s njemakim nasljednim pravom, te u tom ugovoru definirati na koji e se nain raspolagati nekretninama u Francuskoj. U tom ugovoru o nasljeivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemako pravo. Naposljetku, Uredba predvia tzv. Europsko rjeenje o nasljeivanju. Na temelju te potvrde nasljednici i izvritelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim dravama lanicama u kojima vrijedi Uredba. Osim toga, nacionalna rjeenja o nasljeivanju, primjerice njemako rjeenje o nasljeivanju, priznaju se u drugim dravama lanicama u skladu s odredbama Uredbe. Dakle, nasljednici ubudue nee morati u svakoj dravi lanici traiti izdavanje (novog) rjeenja o nasljeivanju. 3. Rezultat Slijedom mogunosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proirene biljenici e se sada morati pozabaviti jednim pravnim podrujem prema kojemu su se do sada ponaali kao maeha: komparacijom prava. Budui da se na temelju odabira prava u skladu s naelom sve ili nita primjenjuje pravo odreene zemlje, uvijek najprije treba postaviti pitanje koji e pravni poredak klijentu omoguiti da u najveoj mjeri ostvari eljene ciljeve, odnosno postavke koje je dao biljeniku. Te nadalje, koje ciljeve nee ostvariti, a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava. Biljenik je, dakle, od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. Tu se, dakle, moe oekivati temeljna promjena metoda. Kod planiranja ostavine sada e kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent eli ostvariti svojom oporukom. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvaniji, a koji cilj nije toliko vaan. U sluajevima kada postoji imovina u inozemstvu, ili nije nevjerojatno da e se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju, najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (drave), gdje se nalazi prebivalita ili pravo zemlje iji je ostavitelj dravljanin, a kod branih drugova i pravo zemlje iz koje potjee suprunik. Kada se ispostavi koje pravo omoguava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja, to se pravo moe se

odabrati kao mjerodavno. Pritom pojam optimalno ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu, ve ga treba sagledati i s procesno-tehnikog gledita. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedniku oporuku ili ugovor o nasljeivanju, sporazum o nunom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva, moda e strateki biti povoljnije odabrati takvo pravo, nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nunom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omoguuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava. Zbog takve komparacija prava biljenici e se svakako morati suoiti s naelnim problemima i postavit e se pitanje odgovornosti. Biljenike komore koje su lanice Vijea notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. godine osnovale Europsku notarsku mreu (ENN). Cilj te mree je da se kod svih prekograninih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata lanica CNUE-a. Poput Europske pravosudne mree za suradnju u graanskim i trgovakim predmetima (EJN), Europska notarska mrea (ENN) nee preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. Preko nje e se pruati podrka ukljuenim biljenicima kod rjeavanja prekograninih predmeta. Tako e se preko Europske notarske mree (ENN), primjerice, moi dobiti informacije o tomu je li nuna ili mogua forma javne isprave, pruit e se podrka kod potrage za kolegama koji raspolau odgovarajuim jezinim kompetencijama nunim za rjeavanje nekog predmeta, ili e se samo uspostaviti kontakt s odreenim kolegom u drugoj dravi lanici. Ciljevi Europske notarske mree (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehniku podrku kod rjeavanja prekograninih postupaka. Osim toga, CNUE je u meuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www.successions-europe.eu kojoj mogu pristupiti biljenici i graani. Tu se na 23 jezika mogu nai informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije.

VIII. ZAVRNE NAPOMENE


Na kraju ovog izlaganja moemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u biljeniku praksu. Dok smo u prvoj dekadi uinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava, sada su biljenici neposredno ukljueni u proces integracije. Europski zakonodavac sve ee posee za uslugama javnih biljenika i njihovim proizvodima. Uvoenjem opcije odabira prava u graanskom pravu biljenik ak tovie postaje motor europske integracije. On je sada izriito pozvan da dravljanima EU kod prekograninih pitanja u raznim ivotnim situacijama omogui da uivaju u plodovima integracije. S obzirom na taj razvoj, uloga biljenika kao posrednika izmeu graana i prava na terenu bit e sve znaajnija, ime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pruanja usluga.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 19

Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad

Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti


Teorijski i praktini aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini
Plus cautionis in re est, quam in persona.1

2. OPENITO O ZALONOM PRAVU I FIDUCIJI


U subjektivnom smislu zalono pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje zalonom vjerovniku kao svome nositelju prua ovlast da namiri svoju trabinu iz vrijednosti neije stvari ili prava koje slue kao osiguranje ne bude li po dospijeu trabina ispunjena.4 U naem pravnom poretku zalono pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja trabina premda promatrajui povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo. Na pravni poredak sadri temelje rimskog privatnog prava, iz kojeg je preuzeta veina instituta, a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija, otkud potjee i sam naziv. Fiducija na latinskom jeziku oznaava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dunik prenosi svoje vlasnitvo na vjerovnika kao osiguranje da e mu vratiti njegovu trabinu. Naime, fiducija u rimskom pravu prethodi samom zalonom pravu, odnosno smatra se da je zalono pravo nastalo na temeljima fiducije.5 Meutim, prema dananjem hrvatskopravnom ureenju moglo bi se rei da je institut prijenosa vlasnitva radi osiguranja vie okrenut prema ureenju zalonog prava nego promatrajui cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta. Ovo je neizravna posljedica odreenih naela i odredbi prema kojima su instituti zalonog prava i fiducije komplementarni, no jednako tako promatrajui iz perspektive njihovih specifinosti dijametralno razliiti. Ureenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najveem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV), Ovrnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljinim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK). Uz ope zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji ureuju razliite sluajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr. propisi o izvlatenju, zatiti i ouvanju kulturnih dobara, za poljoprivredna zemljita i za ume). Prema svom ureenju posebni propisi ne sadre posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju ve samo openite norme koje na specifian nain reguliraju pravne reime pojedinih vrsta
4 Gavella, Nikola, Zalono pravo, Zagreb, 1992., str. 43. 5 Vidi opirnije Romac, Ante, Rimsko pravo, Zagreb, 1998., str. 224. 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN), br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., proieni tekst 7 NN, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., proieni tekst 8 NN, br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07.

1. UVOD
Osnovni nain funkcioniranja suvremenog trinog gospodarstva jest neprestano ulaganje. Takav ciklus kojem nema kraja, jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti, podrazumijeva koritenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva. Zajam ili kredit ovlatena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje trabine to je mogue bolje osigurati. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na tono odreenoj stvari u sluaju da njihova trabina ne budu po dospijeu ispunjena. Hrvatski pravni sustav sadri dva vrlo vana realna instituta kojima se vjerovnici najee slue za stvarnopravno osiguranje svojih trabina. To su zalono pravo, odnosno hipoteka, i prijenos vlasnitva radi osiguranja, odnosno fiducija2, 3. Svoje trabine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima. Prema tome, to mogu biti razne pokretnine (npr. automobili, motori i sl.), prava (npr. trabine, dionice, razna prava intelektualnog vlasnitva, prava na poslovnim udjelima u nekom trgovakom drutvu i sl.) te nekretnine (npr. stanovi, kue, zemljita i sl.). U ovom radu fokus istraivanja u pogledu predmeta kojim se trabina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i uestale upotrebe pri osiguravanju trabina. Prikaz istraivanja sadri pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraivanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute zalonog prava i fiducije. Cilj provedenog empirijskog istraivanja jest pronalaenje najefikasnijeg, najbreg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala trabina vjerovnika.

1 Bolje je osiguranje stvar nego osoba., Pomponije u Digesta 50, 17, 25; http://www.thelatinlibrary.com 2 Fiducija u lat. oznaava povjerenje, povjerenje epi, Milan, Latinskohrvatski rjenik, Zagreb, 2000., str. 105. 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao vii rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasnitva i prijenosa vlasnitva radi osiguranja, vidi opirnije Gavella, Nikola et al., Stvarno pravo, 2. sv., Zagreb, 2007., str. 473.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 20

nekretnina, a najee u smjeru ograniavanja raspolaganja istih.

3. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3.1. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA


U sklopu obraivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja trabina na nekretninama, tj. zalonog prava i fiducije, provedeno je malo empirijsko istraivanje. Istraivanje je bazirano na upitniku koji sadri odreeni fundus pitanja, njih trideset, na koja su svoje odgovore dali suci, javni biljenici te banke. Tako su svoje odgovore dala etiri suca, pet javnih biljenika te etiri banke. Metodologija koja koristila se prilikom istraivanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika izmeu, kategoriki reeno, intervjua i ankete. Veina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakeg pregleda, dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teko mogu izraziti jednoznanim odgovorima te nisu prikazana u slikama. Struktura pitanja odreena je po institutima, odnosno fiduciji i zalonom pravu. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednika u odnosu na fiduciju i zalono pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute. Druga pitanja se odnose iskljuivo na zalono pravo, dok se posljednja pitanja tiu samo fiducije. Na samom kraju nalazi se zakljuak provedenog istraivanja, te se daje saet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraivanja. 3.2. REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAIVANJA 3.2.1. ZAJEDNIKA PITANJA (ZALONO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog zalonog prava i prijenosa vlasnitva radi osiguranja?

Odnos upotrebe zalonog prava i prijenosa vlasnitva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odraava realno stanje u praksi. Veoma visok postotak zalonog prava (86,66%) u odnosu na prijenos vlasnitva radi osiguranja (13,33%) pokazuje koliko je zalono pravo faktino prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama. Budui da su odgovore na ovo pitanje dali ovrni suci, javni biljenici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja trabina moe se zakljuiti da se u znatno veoj mjeri koristi zalono pravo. Zato se institut zalonog prava odnosno prijenosa vlasnitva radi osiguranja koristi vie odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni biljenici, suci, banke). Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlaui da se kod njih gotovo uope vie ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja, ali su kao to se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo miljenje. Javni biljenici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji e se institut upotrijebiti. U sluaju da im se stranke obrate za savjet sa eljom da svoje odnose urede javnobiljenikim aktom, uvijek im preporuaju da zasnuju zalono pravo iz razloga to se radi o potpuno jasno ureenom i u praksi provjerenom institutu, dok je institut prijenos vlasnitva radi osiguranja od 1996. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz este izmjene i dopune OZ, te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom podruju. Banke su svoje odgovore potpunije obrazloile, a koji se u principu ne razlikuju. One smatraju kako je institut prijenosa vlasnitva radi osiguranja jo uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budui da je u vie navrata mijenjan izmjenama OZ to ga je uinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle see odgovornost predlagatelja osiguranja, dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. Prijenos vlasnitva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8. studenog 2003. u 95% predmeta, a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati. Razlog tome jest to je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasnitva radi osiguranja izmijenjen na tetu fiducijarnog vjerovnika, ak i retroaktivno, u odnosu na ugovorene prijenose vlasnitva radi osiguranja koji su ve bili provedeni prije primjene novele OZ/03. Bez obzira to je novelom OZ/05 vraena prvotna, te jo poboljana, pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati zalona prava na nekretnini, odnosno nisu se ponovno poeli ugovarati prijenosi vlasnitva radi osiguranja na nekretnini. Uestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prolih godina toliko se promijenio reim realizacije prijenosa vlasniva radi osiguranja da je dolo do sluajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloeni veem broju prigovora za sluaj realizacije svojih prava, pri emu se rasprava esto iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotini institut. Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasnitva radi osiguranja jest to preuzimanje vlasnitva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ogranienosti ulaganja u nekretnine. Naime, banke se moraju pridravati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograniavaju opseg imovine banke. Prema tome primjetno je da prijenos vlasnitva radi osiguranja ne nudi osobite

Slika 1.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 21

prednosti u odnosu na zalono pravo, pri emu su pravila zasnivanja i realizacije zalonih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima naelno prihvatljivija. Koliki su trokovi sklapanja sporazuma u obliku javnobiljenikog akta, a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja zalonog prava ili prijenosa vlasnitva radi osiguranja?

Pitanje je bilo upueno iskljuivo javnim biljenicima jer u njihovu dunost ulazi izrada javnobiljenikog akta i solemnizacija privatne isprave. Kao to se iz grafikog prikaza se moe primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobiljenikih akata to nije nimalo neobino s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su trokovi sastavljanja javnobiljenikog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji. Vei dio sluajeva u kojima se sastavlja forma javnobiljenikog akta jest ako su vjerovnici strane fizike ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najveem moguem stupnju zatite i najstrooj formi bez obzira na trokove. Koliki broj puta se uspjelo vie vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane trabine kod zalonog prava ili prijenosa vlasnitva radi osiguranja?

Slika 2.
Grafiki je prikazan primjer odnosa trokova javnobiljenikog akta i solemnizirane privatne isprave. Naime, pitanje je bilo postavljeno samo javnim biljenicima. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija trokova ovisi o vrijednosti trabine te im je stoga bilo teko iznositi odreene brojke. Ono to su napomenuli, a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobiljenikoj tarifi9, jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobiljenikog akta.10 Dvostruko manji trokovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobiljenikog akta potvruju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne slube ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne trokove stvaraju javnobiljenikim aktom kada im je dovoljna zatita pruena u privatnim ispravama, unaprijed pripremeljnim ugovorima, koje solemniziraju. Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dunika o osiguranju trabine zalonim pravom ili prijenosom vlasnitva radi osiguranja u obliku javnobiljenikog akta i solemnizirane privatne isprave?

Slika 4. Suci i javni biljenici odgovorili su na postavljeno pitanje. Odgovori sudaca odnose se na zalono pravo budui da se namirenje provodi sudskim putem, dok su javni biljenici odgovarali vezano za prijenos vlasnitva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. Pojam vie vjerovnika se odnosi na dva ili vie vjerovnika odnosno vie od jednog vjerovnika. Namirenje vie vjerovnika preko tri puta ili do tri puta pokazuje kako takvih sluajeva ima ali da je njihova pojava vie rijetkost nego pravilo. Ukupni trokovi provoenja postupka namirenja, kamate te glavnica kada se odnose na vie vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. etiri ispitanika su odgovorila kako vie vjerovnika svoje osigurane trabine niti jednom nije uspjelo namiriti to u prikazanom grafikonu jasno odraava dominaciju u odnosu na ostale odgovore. Sluajevi u kojim je vie trabina osigurano hipotekom, odnosno postoji vei broj vjerovnika, proporcionalan je s poveanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. Vjerovniku koji se u takvim sluajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik e biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu, premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o sluajevima namirenja vie vjerovnika to govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane trabine. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se vie vjerovnika koji svoje trabine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti.

Slika 3.
9 NN, br. 97/01., proieni tekst 10 l. 16/1. Pravilnik o privremenoj javnobiljenikoj tarifi

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 22

Koliko vremenski traje kod suda, a koliko kod javnog biljenika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju trabina?

Upotrebljavate li sudski ili javnobiljeniki put za stvarnopravno osiguravanje svojih trabina?

Slika 5.
Odgovore na navedeno pitanje dali su javni biljenici i suci zbog toga to se iskljuivo kod njih vri sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju trabina. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji slui kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma. Rezultat odgovora jest prosjean broj dana koji se dobije izraunom odgovora, a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici. Javni biljenici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najvie tri dana. Pri ovakvim odgovorima moe se sa sigurnou rei da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog biljenika tri dana, iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosjeni rezultat od jednog i pol dana. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su vei u odnosu na dane javnih biljenika. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni. Rezultat prosjenog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana, to predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. Sve u svemu kada se dobiveni rezultati openito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna injenica da kod suda u vremenski znatno veoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne biljenike gdje se navedeni sporazum praktiki moe sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju trabina sklope pred javnim biljenikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao to su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, dok se u malim mjestima sporazumi ak vie sklapaju pred sudom iz razloga to stranke imaju vee povjerenje u suce te suci u malim mjestima roite za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta.

Slika 6.
Pitanje je bilo postavljeno iskljuivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora izmeu suda i javnog biljenika pred kime ele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju trabina. Iz grafikona se jasno moe vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobiljeniki put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje trabine. Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. Banke smatraju da je javnobiljeniki put bri i efikasniji, kako kod navedenog puta postoji vea tehnika fleksibilnost, dogovor o terminu, te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim biljenikom, kako se time dobiva uteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim biljenikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju.Svi navedni razlozi jasno upuuju zato se banke odluuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju trabina pred javnim biljenikom budui da je njegov put, kao to je potvreno u prijanjem pitanju, definitivno bri. Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zatite povjerenja u istinitost i potpunost zemljinih knjiga u korist stjecanja do kojih doe sve do 1. sijenja 2015., ako se njime stjee nekretnina na kojoj je bilo upisano drutveno vlasnitvo, a nije brisano prije nego to je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima?11
11 l. 388/5. ZV

Slika 7.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 23

Pitanje je upueno javnim biljenicima i sucima budui da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju trabina. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu, to bi moglo znaiti da dotini kod kojih je bilo sluajeva savjesno obavljaju svoju dunost. Odgovor nema sluajeva dominira u grafikonu. Iz toga proizlazi kako su rijetki sluajevi u kojima se osigurava trabina na nekretnini za koju ne vrijedi zatita povjerenja u istinitost i potpunost zemljinih knjiga. 3.2.2. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine?

Slika 9.
Navedeno pitanje bilo je upueno javnim biljenicima i bankama, budui da se u sporazume u obliku javnobiljenikog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrtava clausula exequendi odnosno izvrna klauzula. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno to navodi na zakljuak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju trabina na nekretninama. Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog biljenika koji navodi kako nijedan javnobiljeniki akt koji je sam sastavio kao javni biljenik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. U kojem rasponu se najee kree vrijednost trabine koja se osigurava hipotekom na nekretnini?

Slika 8.
Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane trabine na nekretnini obavlja sudskim putem. Grafikon prikazuje broj odgovora, te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora. Pretenost odgovora upuuje na veu vjerojatnost sluajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane trabine u odnosu na odgovore kako se namiruju. Prema priloenom grafikonu moe se zakljuiti kako je praksa razliita i kako sve ovisi od sluaja do sluaja. Meutim, treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane trabine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore.

Slika 10.
Ugovara li se u principu clausulu exequendi, tj. pristanak dunika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika, kod zalonog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pruili su javni biljenici jer su oni moraju primijetiti iznos trabine budui da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih trokova prilikom sastavljanja javnobiljenikog akta ili solemniziranja privatne isprave. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najnii i najvii iznosi vrijednosti trabine koju se obino ugovara za hipoteku. Kao to se iz grafikog prikaza moe vidjeti najmanja vrijednost trabine za koje se ugovaraju stvarnopravna

12 l. 54/ 1., 6. ZJB

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 24

osiguranja na nekretninama jest 10.000,00 (deset tisua) EUR u protuvrijednosti kuna, dok je najvia vrijednost trabine 135.000,00 (sto trideset i pet tisua) EUR u protuvrijednosti kuna. Najmanji iznos je po prirodi stvari logian s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu nie vrijednosti u odnosu na nekretnine. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja trabina jest to im je cijena trino prilino stabilna, odnosno nema velikih odstupanja. Takoer nekretnina kao stvar ima gotovo neogranien rok trajanja to sigurno pridonosi njenoj vrijednosti. Prema izraenima iznosima za koje se trabina osigurava moe se zakljuiti kako se najee radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa graanima, to je u intervjuu potvrdio i jedan javni biljenik. to se tie pravnih osoba, tj. preciznije trgovakih drutava, oni najee zalau svoja prava, odnosno udjele u trgovakim drutvima ili neke sline oblike. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu trabinu kada stara prestane, tj. raspolae li neizbrisanom hipotekom?13

Koristi li se vlasnik pravom zabiljebe pridraja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14

Slika 12.
Pitanje je bilo upueno javnim biljenicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. Prema grafikonu jasno se moe vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi. Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni biljenik navodi kako su postupci upisa zabiljebe u zemljinim knjigama esto spori i dugotrajni. Upravo stoga kada bi se vlasnik odluio na takvo to postupak upisa bi mu oteavao poslovanje jer esto zbog poslovnih razloga mora traiti i brisanje istoga to dodatno produuje postupak. Koristi li se vlasnik pravom da se upie nova hipoteka na mjesto stare ali pod ogranienjem da se stara izbrie u roku od godine dana?15

13 l. 347/2. ZV

Slika 11.
Pitanje je postavljeno javnim biljenicima i sucima koji bi trebali znati to radi zaloni dunik ili trea osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon to jedna trabina prestane a nekretnina je optereena sa vie hipoteka. Iz prikazanog se moe vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom. Niti jedan odgovor nije upuen prema sluaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio. Jedan od vjerojatnih zakljuaka koji se ovdje namee jest nedovoljna educiranost vlasnika, odnosno obinih graana, o mogunosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom. Ovakve zakljuke potvruje jedan javni biljenik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja, a i ostali ukljuujui javne biljenike, odvjetnike i suce takoer nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati.

Slika 13.
Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. Na ovo pitanje takoer su svoje odgovore dali javni biljenici te suci. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga to je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upie nova hipoteka na mjesto stare pod ogranienjem da se stara izbrie u roku od godine dana. Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi sluajevi rijetki. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadre odreeno raspolaganje vjerovnika oita je dominacija
14 l. 348/1. ZV 15 l. 348/2. ZV

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 25

kako ili nema saznanja ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. U pravilu nemaju saznanja suci budui da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uope vie ne sastavljaju. Ugovara li se simultana hipoteka, odnosno sluaj kada vie nekretnina zajedniki osigurava odreenu trabinu?16

Pitanje je upueno javnim biljenicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzalonopravnom osiguranju trabina na nekretninama budui da se sklapa i na zalonopravnom osiguranju. Odgovori ne upuuju niti na jedan konkretan zakljuak. Zakljuak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od sluaja do sluaja te kako ugovaranja podzalonog prava ima, premda vrlo vjerojatno nije uestalo. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uope vie ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja trabina na nekretninama. Ugovara li se obveza brisanja zalonog prava iz zemljine knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljinu knjigu?

Slika 14.
Odgovori koje su dali suci i javni biljenici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. Meutim, bitno je spomenuti kako takvih sluajeva nema puno, budui da sve ovisi o odnosu iznosa trabine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati odreenu trabinu. Ovakav odgovor upuuje na zakljuak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje trabine osiguravaju s vie nekretnina to poveava vjerojatnost kako e svoju trabinu po dospijeu moi uredno i po svom izboru namiriti. Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku. S obzirom da je dotini odgovor u manjini nije od posebne vanosti. etiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja, a navedena grupa ispitanika su bili suci. Koristi li se zaloni vjerovnik pravom na osnivanje podzalonog prava na nekretnini?17

Slika 16.
Pitanje je upueno javnim biljenicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana zalona prava u svoju korist. Pogledom na grafikon moe se primijetiti kako veina ugovara navedenu obvezu, ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljinu knjigu. Neki od razloga zato se uope ni ne ugovara obveza brisanja jest mogunost upisa hipoteke za novu trabinu u prvenstvenom redu stare hipoteke,18 jer se obveza brisanja zalonog prava ne moe upisati istovremeno s uknjibom tog zalonog prava nego tek naknadno nakon to je zalono pravo ve upisano u zemljinu knjigu.19 Takoer razlog zato se ne ugovara jest to se ta hipoteka moe ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes), dok negativno odgovara na upis takve zabiljebe u zemljine knjige, a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabiljebe. Neki ispitanici u svojim obrazloenjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza, iako primjeuju da odredba esto nedostaje, te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljine knjige.

Slika 15.
16 l. 298/3. ZV 17 l. 315/2. ZV 18 l. 348/2. ZV 19 l. 347/3. ZV

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 26

Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod zalonog prava?20

Slika 18.
Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod zalonog prava na nekretnini?

Slika 17.
Pitanje je upueno javnim biljenicima te bankama budui da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju trabina, dok je u vie navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja trabina ne ugovaraju. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda. Svoje odgovore banke obrazlau na primjerima. Tako spominju sluaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu, ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskoila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu izmeu njenih dviju trabina. Konkretno je ukupno ovakvih sluajeva bilo dva do tri to znai da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. Drugi sluaj jest kada vie vjerovnika financira istog dunika, te se postigne dogovor izmeu vjerovnika i dunika koji e od vjerovnika biti upisan sa zalonim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. Ako je zaloni vjerovnik, za kojeg je dogovoreno da e biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu, ve ishodio upis u zemljinoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu, tada se to zalono pravo ne brie nego se u zemljinu knjigu upisuju i ostala zalona prava, a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda izmeu zalonih vjerovnika i dunika te se podnosi sudu na provedbu. Iz svega navedenog moe se zakljuiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici, odnosno banke, imaju viestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju zalonog prava na javnoj drabi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci. Kao to se iz grafikona moe primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj drabi putem suda traje preko godinu dana. Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine, koji ponekad traje i preko dvije godine, kako su objasnili suci, dosta je dug, to znai da bi se trebalo doi do odreenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao.
20 l. 46. ZZK

Slika 19.
Pitanje se odnosi iskljuivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoe li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Jedna velika domaa banka navodi naelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to doputa s obzirom na zaduenost i stanje otplaenosti ranije uknjienih trabina. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka, a pristaje se na navedeni upis u sluaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. Trea banka navodi kako je to iznimka, ali kada to ine sve ovisi o prvoj trabini. etvrta banka spominje kao razloge sluajeve ako je zalono pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda slui kao dodatno osiguranje provoenje zalonog prava i na drugoj nekretnini koja nije optereena zalonim pravom u korist drugih vjerovnika, ili sluaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos trabina koje su osigurane zalonim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu. Koliko ste dosad puta u zalonom ugovoru ovjeravali samo potpis zalonog dunika radi osnivanja dobrovoljnog zalonog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su iskljuivo banke budui da o njima ovisi na koji e nain sporazum o osiguranju trabine biti potvren.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 27

Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne biljenike kao osobe ovlatene da provode izvansudsko namirenje. Prema dobivenim rezultatima teko je navesti jednostrani zakljuak. Sudei prema rezultatima ovisi od sluaja do sluaja hoe li se vie vjerovnika uspjeti namiriti. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje vie vjerovnika nije poznato to upuuje na zakljuak, poto se radi o fiduciji, da vie vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg optereenja nekretnine, to je vidljivo iz odgovora u 25. pitanju. Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasnitva radi osiguranja zabrana optereenja hipotekom iste nekretnine?22

Slika 20.
Kao to se iz grafikona moe vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je vie puta pri sklapanju zalonog ugovora ovjeravala samo potpis zalonog dunika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga, kako same navode, banke idu na ovrnu ispravu te se iskljuivo radi solemnizacija. 3.2.3. PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo sluajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje. Suci su openito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotini institut u praksi ne ugovara kod njih. Javni biljenici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. Banke se oituju kako uglavnom koriste, u sluaju da je rade, fiduciju po Ovrnom zakonu budui da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis. Uspijeva li se vjerovnik najee u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasnitva nekretnine radi osiguranja?

Slika 22.
Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima, javnim biljenicima, bankama te sucima. Prema prikazu grafikona moe se protumaiti kako se zabranu optereenja nekretnine hipotekom kod fiducije u veini sluajeva ugovara, to se moe zakljuiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora. Jedno od obrazloenja odgovora u kojem se ugovara zabrana optereenja hipotekom iste nekretnine jest to banka u tom sluaju ima donekle mogunost kontrole kod pokretanja ovrhe, to bi u konkretnom sluaju znailo da hipotekarni vjerovnik nema mogunost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih trabina. Zanimljivo je spomenuti obrazloenje koje navodi kako najee takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se duniku odnosno zalonom duniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili optereenja predmetnom nekretninom dok traje trabina banke, ali u sluaju da dunik eli dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost.

Slika 21.
21 l. 34/4. ZV 22 l. 274.i OZ

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 28

Ugovara li se u principu nain koritenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasnitva radi osiguranja?23

Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. Iz grafikona se moe iitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara, odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. U sluaju da navedene klauzule nema u ugovoru, bilo bi teko prodati nekretninu, odnosno zahtijevalo bi se dodatno provoenje postupka predaje u posjed radi prodaje. Prema tome ini se kako je to laki put ako doe do prodaje nekretnine po l. 274.f Ovrnog zakona jer je istu nekretninu lake prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja, tj. pravo pozivanja dunika da predmet osiguranja unovi preko javnog biljenika?25

Slika 23.
Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. Iz priloenog grafikona oito je kako se uglavak o nainu koritenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara. Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje zaloni dunik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban. Gospodarsko iskoritavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u sluaju da se preuzume iskoritavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasnitva?24

Slika 25.
Na ovo pitanje odgovarali su iskljuivo javni biljenici te su kao to se moe vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom eli potaknuti dunika da eventualno u kraem buduem vremenskom periodu vrati dug. Banke uglavnom trae prodaju po l. 274.f Ovrnog zakona jer im nije cilj stei nekretninu nego dobiti odreeni novani iznos. Oni koji se moda nadaju da e na ime namirenja trabine stei vlasnitvo nekretnine, trae primjenu l. 277. Ovrnog zakona. Ako se trabina u roku ne podmiri vjerovniku nita drugo ne preostaje nego se pokuati namiriti iz predmeta osiguranja. Ukoliko se dunik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogunost da uzme nekretninu za iznos neispunjene trabine. Bez obzira to se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne biljenike u razgovoru sa bankama doao sam do jo jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste. Meutim, njima nije u prvenstvenom interesu stei vlasnitvo nekretnine budui da su oni prije svega kreditna institucija, te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina, pokretnina, raznih udjela), tj. odnos aktive i pasive, mora biti usklaen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke. Koji je najei nain namirenja prijenosa vlasnitva nekretnine radi osiguranja?
25 l. 277. OZ

Slika 24.
23 l. 274.e OZ 24 l. 274.h OZ

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 29

pravom. Kao obrazloenje navode da dunik u pravilu kroz to vrijeme pokuava povoljnije prodati predmet osiguranja, vratiti dug ili postii sporazum s vjerovnikom. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasnitva radi osiguranja na javnoj drabi izvansudskim putem odnosno putem javnog biljenika?

Slika 26.
Pitanje se odnosi iskljuivo na javne biljenike. Neki javni biljenici najee provode javnobiljeniku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budui da su banke vjerovnici. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik ee pristaje postati punopravni vlasnik. Jedini razlog koji se namee za takav in jest da vjerovnik ne eli postupak dodatno oduiti jer e mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa, bez trokova javnog biljenika te drugih trokova. Meutim, bitno je spomenuti kako e tom prilikom stjecanja punopravnog vlasnitva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja to mu takoer poveava trokove.26 Bitno je spomenuti kako sluajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasnitva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. Sudei prema grafikonu teko je dati konkretan zakljuak, ali bi po logici stvari vjerovnici to je mogue vie puta trebali pokuati prodati nekretninu prije nego se odlue na stjecanje punopravnog vlasnitva. Koristi li dunik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja slui kao osiguranje odreene trabine kod instituta prijenosa vlasnitva radi osiguranja?27

Slika 28.
Pitanje se odnosi na javne biljenike, one koji su ovlateni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem, te banke, one koji se namiruju, odnosno vjerovnike. Ponueni odgovor do mjesec dana nije nitko odabrao to implicite upuuje na zakljuak kako je to prekratak rok za prodaju. Do dva mjeseca odgovorio je jedan ispitanik to znai da ima sluajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj drabi izvansudskim putem moe obaviti, ali se ini kako to nije pravilo. Prema svemu sudei vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog biljenika na jvnoj drabi u pravilu jest do tri mjeseca. Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budui da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj drabi gdje se ne smije prodati ispod dvije treine utvrene vrijednosti. Stoga e se veina kupaca, ako ih ima, najee pojaviti na drugoj javnoj drabi jer se nekretnina na toj drabi ne smije prodati ispod jedne treine utvrene vrijednosti. Vrijeme izmeu dviju javnih drabi prema odredbama Ovrnog zakona ne smije biti krae od trideset dana.28 Odgovor dosta due ponudio je samo jedan ispitanik iz ega proizlazi da ni navedeni sluaj nije pravilo, ve vie iznimka. Neki od ispitanika nemaju saznanja to takoer upuuje na injenicu da se prijenos vlasnitva radi osiguranja ili ne ugovara ili dunici uredno ispunjavaju trabine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine ije je vlasnitvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi.

Slika 27.
Odgovore su dali iskljuivo javni biljenici. Svi javni biljenici, osim jednog koji je odgovorio da nema podataka, odgovorili su potvrdno da se dunik koristi navedenim
26 l. 277/7. OZ 27 l. 277.c OZ 28 l. 97/3. OZ

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 30

3.3. ZAKLJUAK
Slijedom provedenog istraivanja koje se odnosi na zalono pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zakljuaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost. Prvi takav zakljuak jest da se institut zalonog prava na nekretninama upotrebljava mnogo vie nego fiducija. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86,66% (osamdeset est zarez ezdeset est posto) upotrebe zalonog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasnitva radi osiguranja, koji je proizaao iz odgovora svih ispitanika. Sljedee to se moe konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka trabina nesumnjivo vie solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobiljenikih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji trokovi. Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja trabina na nekretninama moe se odvijati na dva naina, javnobiljenikim i sudskim. Moe se konstatrati da se javnobiljeniki put iskljuivo koristi jer se pokazao bri kada je rije o velikim gradovima gdje je pravni promet vei a i optereenost sudova je vea, dok ovo pravilo moda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta. Izvrna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju trabina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobiljenikog akta ili solemnizirane privatne isprave. Razlog tome je funkcionalno-racionalan, jer se skrauje vrijeme kojim bi zaloni vjerovnik morao traiti izjavu zalonog dunika ili treeg o tome da se na temelju navedenih akata moe radi ostvarenja dune inidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha. Iznosi trabina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izraena su u nemalim iznosima. Kada minimalna vrijednost trabine koja se osigurava iznosi 10.000,00 (deset tisua) EUR, u protuvrijednosti kuna, dok najvii iznosi seu najee do 135.000,00 (sto trideset pet tisua) EUR, u protuvrijednosti kuna, onda je prilino jasno kako se radi o osiguranjima koja u znaajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina. Zaloni dunik ili trei koji je zaloio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabiljebe pridraja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upie nova hipoteka na mjesto stare ali pod ogranienjem da se stara izbrie u roku od godine dana. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljine knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljinoknjini sud. Zalono pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljine knjige a ne prestankom trabine. Zaloni dunik ovaj postupak moe ishoditi putem suda, no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja zalonog prava poto trabina prestane. Obveza brisanja se u veini sluajeva ugovara dok se zabiljeba te obveze u zemljinim knjigama u pravilu ne upisuje. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljine knjige koje provodi zemljinoknjini sud.

Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona ve radnja koju banke ugovaraju, premda ne uestalo. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka. Najee se radi o sluajevima u kojima ista banka, upisana na prvom i treem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu, eli promjenom prvenstvenog reda preskoiti drugog vjerovnika ija je osigurana trabina upisana izmeu navedene dvije trabine banke koja eli promjenu prvenstvenog reda. Prodaja nekretnine koja je osigurana zalonim pravom prodaje se putem suda na javnoj drabi. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i vie od dvije godine. Stoga se ini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz, te stoga smatram da se trebaju traiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. Mogunost ubrzanja navedenog postupka moda e opravdati javnoovriteljska sluba ije je formiranje jo u tijeku. Bankama kao vjerovnicima u najveem je interesu da namire svoje trabine iz vrijednosti zaloga u sluaju da dunik nije po dospijeu ispunio svoju obvezu prema njima. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doi na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se to bolje osigurali, jer ako budu drugi ili trei tee e se uspjeti namiriti, to potvruje injenica ovisnosti od sluaja do sluaja kada se vie vjerovnika uspije u cijelosti namiriti. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u sluaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu trabinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Iskljuiva ovjera potpisa dunika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakavanje buduih radnji koje odugovlae postupak, stoga se banke u pravilu odluuju na sklapanje javnobiljenikog akta ili solemnizaciju privatne isprave. Prijenos vlasnitva na nekretnini radi osiguranja prua vjerovniku ugovaranje ogranienja da istu nekretninu fiducijant dalje optereuje hipotekom. U sporazumima o prijenosu vlasnitva nekretnine radi osiguranja trabine esto se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje optereenje hipotekom iste nekretnine, a razlog tome jest to banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. U sluaju da dunik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. Banke prodaju novac i zarauju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u sluaju da e se morati prije dospijea namiriti nee imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja trabine do dana dospijea. Prijenos vlasnitva radi osiguranja ne ukljuuje prava kojima raspolae punopravni vlasnik sa svojom stvari. Stoga postoji mogunost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko odreenog prava na koritenje nekretnine ije je vlasnitvo preneseno radi osiguranja odreene trabine. Meutim, bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo koritenja na nekretnini ije je vlasnitvo preneseno radi osiguranja jer im to poveava opseg odgovornosti to ih dodatno optereuje. Prema tome, moe se sa sigurnou zakljuiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o nainu koritenja nekretnine kod fiducije.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 31

Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasnitva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju trabina na nekretninama. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakanost puta kojim se trai prodaja nekretnine. U sluaju namirenja trabine iz vrijednosti nekretnine ije je vlasnitvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogunost prodavati nekretninu na dva naina. Jedan je nain prema l. 274.f i 274.g a drugi po l. 277. OZ. Vjerovnik se najee koristi prodajom prema l. 274.f i l. 274.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji, te jer mu je, kako su banke najee vjerovnici, u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom, na to kao krajnju opciju upuuje l. 277. OZ. Jednako tako moe se rei kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dunik da predmet osiguranja unovi preko javnog biljenika odnosno l. 277. OZ, no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasnitva ve predmetnu nekretninu koja osigurava odreenu trabinu prodaje putem javnog biljenika na javnoj drabi. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju duniku je omogueno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja to on u pravilu i ini ukoliko se trai namirenje iz njegove nekretnine. Razlog njegovog postupanja jest u tome to ima mogunost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja, odnosno u meuvremenu vratiti dug, ili postii neki drugi sporazum s vjerovnikom. Istraivanje o primjeni, uincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loe strane pojedinog instituta. Svaki od navedenih instituta prua u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. Bez odgovora iz prakse teko je rei kojem bi se institutu dala prednost. Meutim, praksa je odgovorila, te pokazala da je hipoteka daleko koriteniji institut od fiducije. Prema tome provedeno emprijisko istraivanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju trabina ve javnobiljeniki ured. Praksa takoer pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko uestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju trabina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobiljenikog akta. Slijedom navedenog moe se zakljuiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji mogue promjene u zakonodavstvu, odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne moe zamisliti svoj pogled prema boljoj budunosti.

kojeg prava odreenih ovlatenika ostaju tek mrtvo slovo zakona budui da nema njihove primjene, te samim time nema mogunosti da se odreena prava kojima ovlatenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji e biti od koristi istima. Novi Ovrni zakon29 u pogledu ureenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio znaajne izmjene, a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predvieno je tek 1. sijenja 2012. godine.30 Najvea novina koju novi OZ donosi jest uvoenje javnoovriteljske slube kao glavnog generatora ubrzanja ovrnog postupka. Naime, budui da je u podruju dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provoenje ovrhe sudu i javnim biljenicima a nije delegirao odreene ovlasti javnim ovriteljima, odnosno u navedenom podruju nije dolo do izmjena, postavlja se pitanje zato je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i strune rasprave, no ono to je vano spomenuti, zakonodavac je oito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poeljno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovritelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budui da je javnoovriteljska sluba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ii u pravcu neposrednog ubrzanja postupka to bi posredno dovelo do vee efikasnosti te smanjenja trokova, ime bi se znatno poboljao ne samo poloaj vjerovnika ve i dunika.

SAETAK Glavna orijentacija trinog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti. Instrumenti kojima se bre i lake dolazi do novih vrijednosti jest posuivanje novanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija. Kako bi bile sigurne da e njihov novac biti uredno vraen banke trae odreena sredstva osiguranja a meu njima posebnu vanost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novana sredstva su najee zalono pravo i prijenos vlasnitva radi osiguranja trabine ureeni u Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima i Ovrnom zakonu. Instituti zalono pravo i prijenos vlasnitva radi osiguranja nasljee su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja trabina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora. U sluajevima kada dunik ne moe po dospijeu ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora traiti adekvatan nain kojim e iz predmeta osiguranja namiriti svoju trabinu. Pri tome su mu izrazito vani brzina, trokovi i efikasnost kojim e se provesti postupak prodaje
29 NN, br. 139/10. 30 l. 340. OZ (NN, br. 139/10.) 31 Vidi opirnije Miheli, Gabrijela, Postupci osiguranja prema novom Ovrnom zakonu, u: Skupina autora, Novo ovrno pravo provedba u praksi, Zagreb, 2011.

3.3.1. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. To su ubrzanje zemljinoknjinog postupka i ovrnog postupka namirenja. Iz svega prikaznog ini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljinoknjini postupak budui da on neposredno utjee na primjenu odreenih odredaba. Sporost zemljinoknjinog postupka jedan je od razloga zbog

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 32

predmeta osiguranja te namirenja njegove trabine. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima i Ovrnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska. Time se postavlja pitanje prua li trenutno zakonsko ureenje najbolje rjeenje ili postoje bolja rjeenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susree. Provedbom empirijskog istraivanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni biljenici, suci i banke) dobiveni su

pokazatelji koji upuuju na odreene probleme u praksi. Istraivanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o trokovima, brzini, efikasnosti, provedbi, te o razlozima vee upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. Dobiveni rezultati mogli bi pripomoi zakonodavcu pri sljedeim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje ureenje. Kljune rijei: nekretnina, zalono pravo, prijenos vlasnitva radi osiguranja trabine, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Ovrni zakon

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 33

Iva Kemec, javnobiljenika savjetnica kod javne biljenice Nade Kemec

Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini


1. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI
Brakovi s meunarodnim elementom, odnosno brakovi u kojima su suprunici dravljani razliitih drava, prema recentnim istraivanjima, u novije vrijeme postali su uobiajena pojava. Primjerice, prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1, broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. godine, kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. Manje zemlje, kao to su vicarska i Cipar, imaju izrazito velik broj takvih brakova, gdje je ak kod polovine sklopljenih brakova prisutan meunarodni element. Prema vaeim podacima, u vrijeme izrade ovog rada, u Europi postoji 16 milijuna brakova s meunarodnim elementom2. U Republici Hrvatskoj jo uvijek nije poznat oblik udruivanja partnera, tzv. registrirano partnerstvo. Registrirano partnerstvo s meunarodnim elementom u Europi broji 41.000 od ukupno 211.000 registriranih partnerstava3. Tako znaajan broj brakova s meunarodnim elementom te registriranih partnerstva s meunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu nai. Primjerice, razvod braka, ponitaj braka, smrt jednoga od suprunika, utvrivanja brane steevine ili sklapanja branih ugovora, kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve uestalije meunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajui odgovor. lankom 3. st. 2. Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4, Unija se obvezala osigurati svojim dravljanima podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. Takav prostor mogue je osigurati jedino ako on bude popraen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao to su spor birokratski aparat, nepredvidivost, nesigurnost, razliitost, a, s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost, jasnoa i sigurnost. Ureivanjem
1 Herr and Madame, Seor and Mrs, od 12. listopada 2011., dostupno na www.economist.com, zadnji posjet 6. 9. 2012. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the Proposal for a Council Regulation on jurisdiction, applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes and the Proposal for a Council Regulation on jurisdiction, applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships, str. 88. 3 Idem, str. 88. 4 OJ C 83/01, Consolidated version of the Treaty on European Union.

materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju podruja slobode, sigurnosti i pravde, ali europski zakonodavac jo uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi rijeio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini, a koja se nameu pri reguliranju predmetnog podruja. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogunost razliitih rjeidbi primjenom esto sutinski razliitih rjeenja nacionalnih zakonodavstava, vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. U daljnjem tekstu bit e rijei o dosadanjim postignuima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka, s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava branih drugova te registriranih partnerstva.

2. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA


Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uope ovlaten regulirati materiju obiteljskog prava. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim, procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. Naime, nakon Lisabonskog ugovora5, ovlasti Europske unije su po prvi put doivjele podjelu na iskljuive, podijeljene i komplementarne ovlasti. Tako su iskljuive ovlasti nabrojane taksativno u l. 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6, a to su: carinska unija, uspostavljanje pravila trinog natjecanja, monetarna politika, zatita morskih biolokih resursa, zajednika trgovinska politika te, u odreenim sluajevima, sklapanje meunarodnih ugovora. Uzimajui u obzir navedeno, dolazi se do zakljuka da Europska unija nema iskljuive ovlasti ureivati materiju obiteljskog prava. Nadalje, podijeljene ovlasti su regulirane lankom 4. istoga ugovora, unutar kojih drave lanice imaju iskljuivu nadlenost, sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje odreenog podruja, a za koje moraju biti izriito ovlatene Osnivakim ugovorima7, naravno uz
5 Official Journal C 83 of 30.3.2010 6 OJ C 83/01, Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 34

ogranienja naelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Drugim rijeima, takvo ureenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer drave lanice nisu/ne mogu na zadovoljavajui nain ostvariti ciljeve propisane Osnivakim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (naelo supsidijarnosti), te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (naelo proporcionalnosti). lankom 81. UFEU-a ovlauje se Vijee na donoenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograninim uincima, a koje mjere Vijee donosi u posebnom zakonodavnom postupku, jednoglasno, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Iz navedenoga lanka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo, odnosno navedena odredba Osnivakog ugovora daje tijelima Europske unije izriitu ovlast koja, kako je ve reeno, predstavlja podijeljenu ovlast izmeu drava lanica i Europske unije. Nadalje, prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijee ovlateno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava, dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretiari dolaze do razliitih zakljuaka. Naime, s jedne strane pojedini teoretiari tumae da bez izriitih ovlasti u Osnivakim ugovorima, europski zakonodavac ne noe regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9, dok s druge strane, pravni teoretiari kao to su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak
8 Europska unija je ograniena u svome djelovanju naelom prenesenih ovlasti, naelom supsidijarnosti te naelom proporcionalnosti. Prema naelu prenesenih ovlasti Unija e djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele drave lanice u Osnivakim ugovorima, a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivakim ugovorima. Potivanje naela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke uinkovitosti, koje moraju biti kumulativno ispunjene. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini drava lanica ne mogu postii zadovoljavajui uinci postavljeni u Osnivakim ugovorima, dok pretpostavka uinkovitosti trai da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini drava lanica. Naelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadraj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijei granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivakim ugovorima. (T. apeta i S. Rodin: Osnove prava Europske unije, Narodne novine, Zagreb, lipnja 2011., str. 21.-24.). 9 Ivan imovi, Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije, Zagreb, prosinca 2011., seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo, str. 18.-20. Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne moe biti nadlena ureivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga to u tom podruju postoji podijeljena ovlast izmeu drava lanica i EU-a, a u tom sluaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u sluaju ako je zadovoljeno naelo supsidijarnosti i naelo proporcionalnosti, a to po njemu nije zadovoljeno jer drave lanice mogu ostvariti viu razinu pravne zatite u podruju materijalnog prava od tijela EU-a. 10 Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications. Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications, the following view can be taken. Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically - become a cross-border relationship. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position, which, for instance, can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable, but where the applicable law is based on the habitual residence in question. According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe. Ivan imovi, Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije, Zagreb, prosinac 2011., seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo, str. 15, prema: Boele-Woelki,K.: The principles of European family law: its aims and prospects, Utrecht law review, vol., issuse (December) 2005, str. 162, dostupno na <www.utrechtlawreview.org> 11 Merely because the European Union does not have the express com-

ovlatena ureivati materiju obiteljskoga materijalnog prava, ako se odredbe Osnivakih ugovora protumae na neto iri nain, odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. U svakom sluaju, daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat e koji stav e zaivjeti. Zakljuno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suoeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom, nego i regulatori drugih grana prava. Teoretiari, iako razliiti u pristupu, esto dolaze do zakljuka da je materijalni dio odreene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu, nego da se on ureuje na razini Europske unije. Potvrda takva stava nalazi se u tome da drave lanice mogu znatno bolje regulirati kulturoloke razliitosti koje se javljaju u dravama lanicama, (npr., definicija braka nije u svim zemljama ista, niti je svi narodi razumijevaju na isti nain, neke drave lanice priznaju istospolne brakove, dok druge ne priznaju itd.).

3. UNIFIKACIJA I USKLAIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA


Cilj unifikacije i usklaivanja obiteljskog prava je ujednaavanje odredaba obiteljskog prava. Na taj se nain smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama meunarodnoga privatnog prava, budui da usklaivanjem, a posebice unifikacijom dolazi do ujednaavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma, tovie, bila je aktualna jo u vrijeme Hake konferencije 1905. godine. Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haka konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja ureuju utjecaj braka na prava i dunosti branih drugova, kako meusobno tako i prema treima12. Ta konvencija, izrazito skromnog sadraja (svega 15 lanaka), ratificirana je u samo nekoliko drava te nije postigla znaajnije rezultate. Stoga je Haka konferencija 1978. godine donijela novu konvenciju, Haku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu brane imovine13 (u daljnjem tekstu: Haka konvencija), koju su potpisale Francuska, Luksemburg te Nizozemska, dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije, iako do danas u tim dravama ona nije stupila na snagu. to se tie mjerodavnog prava, upravo Haka konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. Drugim rijeima,
petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters. The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. In a number of cases involving these matters, the European Court of Justice has, nonetheless, held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause, the freedom of establishment as well as the freedom to provide services. It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union, but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted. Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May, 2010, str. 6-7, dostupno na SSRN: www.ssrn.com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates, dostupno na <www.hcch.net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes, entry into force 1. September 1992, dostupno na <www. hcch.net>

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 35

brani drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje e se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja, pri emu postoje neke bitne razlike. Prije sklapanja braka brani drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje iji su dravljani brani drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava; ili b) pravo bilo koje zemlje ije prebivalite imaju brani drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava; ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od suprunika ima prebivalite nakon braka14. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ogranien na: a) pravo bilo koje zemlje iji su dravljani oba brana druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava; ili b) pravo bilo koje zemlje ije prebivalite imaju oba brana druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15. Mjerodavno pravo, bez obzira je li izbor izvren prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka, primjenjuje se na cjelokupnu imovinu branih drugova16. Iz citiranih lanka vidljivo je kako je ve tada postojalo pitanje je li poveznica dravljanstvo ili poveznica prebivalite bolje rjeenje, odnosno kako ostvariti ravnoteu izmeu njih. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas vie naklonjen, odnosno daje prednost prebivalitu prije negoli dravljanstvu, s objanjenjem kako je bit poveznice da pronae najbliu vezu izmeu konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava. Drugim rijeima, ocijenjeno je da prebivalite kao poveznica upuuje na pravo za koje je prirodnije da regulira analiziranu situaciju. Iako je prema miljenju nekih teoretiara17 Haka konvencija neuspjena, ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije. Europska unija jo 1998. godine Bekim akcijskim planom18 poziva na ureenje imovinskopravnih odnosa branih drugova, a kasnije Hakim te Stockholmskim programima19 ureenje takvih odnosa postavlja kao prioritet, uz ureenje imovinskopravnih posljedica u sluaju razlaza nevjenanih parova. Naime, iz obrazloenja navedenih programa stoji kako istraivanja20 pokazuju da je sve vei broj parova s meunarodnim elementom, uslijed ega se postavljaju pitanja nadlenosti, mjerodavnog prava, priznanja i ovrhe odluka u sluaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda, zatim smrti jednoga od suprunika, pitanje utvrivanja brane imovine takvih parova itd. Nadalje, kao jedan od veih problema takoer se navode i visoki troak kojima su takvi parovi izloeni21. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo podru14 lanak 3. Hake konvencije 15 lanak 6. Hake konvencije 16 lanak 3. Hake konvencije 17 K. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments, dostupno na < http://igitur-archive.library.uu.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012.pdf> 18 OJ L 12, 15.1.2001, p.1. 19 OJ L 53, 3.3.2005, p.1. 20 Eurostat; International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices, dostupno na < http://eur-lex.europa.eu/ LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements, commissioned by Directorate-General Justice, Freedom and Security of the European Commission, dostupno na < http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF>

je zbog izraenije mobilnosti njezinih dravljana, a na taj nain e osigurati slobodu kretanja kapitala, koji zajedno predstavljaju osnovni raison dtre Europske unije. Sukladno tome, Europska komisija je u oujku 2011. godine uputila Vijeu ministara dva prijedloga uredbi: 1. Prijedlog uredbe o nadlenosti, mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu brane imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I.). 2. Prijedlog uredbe o nadlenosti, mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II.). Te uredbe pravnu osnovu nalaze u l. 81. UFEU-a, kojim se ovlauje Vijee na donoenje mjera, koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograninim uincima, u kojem sluaju Vijee donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku, jednoglasno, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. U vrijeme pisanja ovog rada jo uvijek se eka prvo itanje Europskog parlamenta, odnosno glasanje o nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke), a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein. Ukoliko se Europski parlament sloi s nacrtom odluke, Europska komisija je duna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25. Takav usuglaeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeu ministara, kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela znaajne novine, to e u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadanjim prijedlozima Europske komisije te postojeim rjeenjima Hake konvencije.

4. UREDBA I.
Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se ureuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava, ukljuujui Brisel II. bis Uredbu od 27. listopada 2003. (u daljnjem tekstu Brisel II. bis Uredba)26 te Rim III. od 20. prosinca 2010. (u daljnjem tekstu: Rim III.)27. Brisel II. bis uredbom ureuje se podruje nadlenosti, priznanja i ovrhe u branim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi, dok Rim III. odreuje mjerodavno pravo u sluaju razvoda i pravne odvojenosti28. Osim toga, europski zakonodavac
22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction, applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25.7.2012. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction, applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25.7.2012., dostupno na < http://eur-lex. europa.eu> 25 l. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility, repealing Regulation (EC) No 1347/2000, OJ L 338, 23.12.2003. 27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu, a koji se razlikuje od razvoda braka po tome to ne dolazi formalno do razvoda, nego partneri samo

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 36

uredio je i podruje nasljednog prava, donoenjem Uredbe o nadlenosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka te prihvaanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima, te o stvaranju europske potvrde o nasljeivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29. Meutim, kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima branih drugova, nakon razvoda braka ili smrti jednoga od suprunika, ove uredbe ne daju nam odgovor. Sljedei primjer ilustrira problem koji se esto javlja: A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years. They then decide to go and live in Hungary. After two years in Hungary the marriage breaks up. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece, the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). According to the Hungarian conflict-of-law rule, however, it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce).30 Postavlja se pitanje koji sud e biti nadlean u konkretnom sluaju? Je li grki ili maarski sud nadlean rjeavati imovinskopravna pitanja, odnosno utvrivati branu steevinu, a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. U navedenom sluaju, ako suprug koji ima maarsko dravljanstvo, smatra da e mu vie koristiti maarsko pravo kao mjerodavno, on bi se mogao pouriti i podnijeti zahtjev za razvod pred maarskim sudom (tzv. rush to court). Stoga, prema sadanjim pravilima suprunik koji je bolje informiran moe iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom ije pravo njemu ide vie u korist, te na taj nain otetiti drugog suprunika31. Odgovor na analizirana pitanja, a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti, dao je europski zakonodavac uredbama I. i II. Uredba I. podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja meunarodnog privatnog prava, a to su: a) nadlenost suda, b) mjerodavno pravo, c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. Europska komisija tumai Uredbu I. kao spolno neutralnu, to znai da se primjenjuje kako na brane drugove razliitog spola tako i na brane drugove istoga spola32. 4.1. a) Podruje primjene Uredbe I. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I. primjenjuju se na reim brane imovine33, a ne primjenjuju se na poreze, carinu te administra-

tivne stvari34. Takoer, iz primjene Uredbe I. iskljuena su i sljedea pitanja: poslovna sposobnost suprunika, obveze uzdravanja, darovanje meu suprunicima, nasljedna prava ivuega branog druga, trgovaka drutva koja su osnovali suprunici, stvarna prava (rights in rem) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. Uredba I. ne primjenjuje se samo na brane drugove, odnosno budue brane drugove, koji su dravljani razliitih drava lanica (sluajevima s meunarodnim elementom), nego se primjenjuju i na unutarnje situacije, budui da nigdje nije izriito propisano da se Uredba I. primjenjuje samo na parove s meunarodnim elementom. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izriito ukljuio u polje primjene situacije koje ukljuuju sukob prava. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. iskljueno i pitanje postojanja, valjanosti te priznanja braka. Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija nee zadirati u materijalno obiteljsko pravo, gdje jo uvijek svaka pojedina drava lanica zadrava iskljuivo pravo regulacije tog podruja. U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I. iskljuena i ocjena prava na stvarima (rights in rem) te se ta materija i dalje ostavlja dravama lanicama da je urede. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38. Naime, ve u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I. nee odnositi na ureivanje pitanja prava na stvarima, takoer drava lanica nee biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. Meutim, kako bi se omoguilo suprunicima koji su stekli odreena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim dravama lanicama, a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje, Uredba I. osigurat e priznanje takvih prava. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najblieg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u dravi lanici, gdje se priznanje trai. Npr., anglosaksonski trust nije poznat u dravama kontinentalno-europskoga pravnog kruga. Stoga, kada se odluuje o branoj imovini, gdje je njemako pravo mjerodavno, sudac e morati pronai najbliu vezu izmeu trust i odreenoga njemakog instituta. Spomenuto rjeenje zahtijeva iznimnu strunost sudaca odnosno tijela koja odluuju u ovakvim situacijama. Iz toga proizlazi da e oni koji budu primjenjivali Uredbu I. morati poznavati i strano pravo kako bi mogli nai zamjenu za odreene institute u nacionalnom zakonodavstvu. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava, nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najvie odgovarao. Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju, jer bi se time moglo dirati u steena prava odreenih subjekata. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rjeenja. U svakom sluaju ostaje nam da priekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I. U pitanjima brane imovine Uredba I. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa branih drugova te

ive odvojenim ivotima te ugovorom ili odlukom suda ureuju nain ivota, a koji kasnije moe postati podloga za donoenje odluke o razvodu braka. 29 OJ C 44, 1.2.2011, p.148. 30 COM(2011) 125, Communication from the Commission to the European parliament, the Council, the European economic and social committee and the Committee of the regions, Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid. 32 Commissions communication COM(2011)125 final 33 l. 1.(1) Uredba I.

34 Ibid. 35 l. 1.(3) Uredba I. 36 l. 1. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177, 4.7.2008., pp. 6-16) 37 Ibid., biljeka 22., str. 20. 38 Ibid., Amendment 5 i 63.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 37

branih drugova u odnosu na tree39. Nadalje, definiran je i brani ugovor kao ugovor kojim brani drugovi ili budui brani drugovi40 ureuju imovinskopravne odnose izmeu sebe te u odnosu na tree. Osim toga, u nacrtu izvjetaja dana je i definicija suda koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano ire znaenje, uzimajui u obzir razliite modele rjeavanja imovinskopravnih pitanja u dravama lanicama. U nekim dravama lanicama sudovi nisu jedina tijela nadlena za rjeavanje imovinskopravnih pitanja branih drugova, nego su to i javni biljenici, ija nadlenost se s vremenom iri u sve veem broju drava lanica i na rjeavanje sporazumnih razvoda brakova, rjeavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje branih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaa sudska tijela te sva druga tijela i pravne strunjake koji su nadleni u rjeavanju imovinskopravnih pitanja branih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadlenosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na sasluanje te ije su odluke podlone pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju slinu snagu i uinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, drave lanice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih strunjaka koji su nadleni odluivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno vaenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u dravama lanicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], to znai da danski, engleski i irski sudovi nee primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno meunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko vaenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. poinje se primjenjivati godinu dana nakon to stupi na snagu (l. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat e se na zapoete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zakljune sudske nagodbe te odluke donesene nakon poetka primjene Uredbe I. Takoer, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj dravi lanici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moi e se traiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadlenosti slau s onima ureenima u poglavlju II. Uredbe I. Tree poglavlje Uredbe I. primjenjivat e se samo na suprunike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon poetka primjene Uredbe I. 4.4. Nadlenost U pogledu nadlenosti jedan od ciljeva je bio omoguiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u sluaju odluivanja o imovini branih drugova nakon smrti jednoga od suprunika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogunost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini branih drugova. Stoga je l. 3.
39 l. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. biljeka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. ureeno da e sud koji odluuje o nasljeivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti takoer nadlean za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima branih drugova koji su u vezi s ve pokrenutim ostavinskim postupkom. U sluaju razvoda braka, kako bi isti sud odluivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima branih drugova, potrebno je da se brani drugovi o tome izriito dogovore. Takav ugovor moe biti zakljuen bilo kada pa ak i tijekom postupka. Ako se ugovor zakljuuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navoenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U sluaju da brani drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadlenost se odreuje sukladno l. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov lanka 5. glasi: Nadlenost u drugim sluajevima, ovaj lanak obuhvaa odreivanje nadlenosti u svim onim sluajevima koji nisu obuhvaeni lankom 3. Uredbe I. (nadlenost u sluaju smrti) i l. 4. Uredbe I. (nadlenost u sluaju razvoda braka, pravnog odvajanja i ponitaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, rije je o sluajevima utvrivanja brane steevine i dr. Europska komisija je predloila slina rjeenja koja sadri i Brisel II. bis Uredba. Nadleni sud e biti sud drave lanice: a) zajednikog prebivalita branih drugova, podredno; b) posljednjega zajednikog prebivalita, ako jedan od branih drugova jo uvijek ivi tamo, podredno; c) tuenikova prebivalita, podredno; d) dravljanstva oba brana druga ili u sluaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajednikog domicile. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu isputena je mogunost podnoenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogunost da se nadlenost odredi prema tuiteljevu prebivalitu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome to je redoslijed nadlenih sudova odreen na alternativan nain, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogunost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Brani drugovi takoer mogu izabrati da bude nadlean sud one drave ije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se moe zakljuiti cijelo vrijeme pa ak i za vrijeme trajanja postupka. U sluaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba brana druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvjetaju predlae usklaivanje s Rimom III.46.
42 l. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvjetaja u amandmanu 42., predloeno je da umjesto rijei ako se brani drugove sloe, stoji ako su brani drugovi izriito ugovorili nadlenost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan nain koji oba brana druga priznaju. 44l. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 l.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvjetaja u amandmanu 43. dodan je poseban lanak kojim se ureuje ugovor o izboru nadlenog suda, stranke mogu izabrati nadlenost suda one drave ije pravo su odredile kao mjerodavno, kao to je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Meutim, dodan je stavak da takav izbor moe biti uinjen najkasnije do poetka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadlenost ureena je na nain da u sluaju da nije ustanovljena nadlenost sukladno l. 3., 4. i 5., nadlean e biti sud drave lanice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba suprunika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadlenost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na podruju toga suda. U svome nacrtu izvjetaja Alexandra Thein predlae da umjesto bilo koje imovine stoji samo nekretnina te registriranih pokretnina47. Iznimno vaan dio o nadlenostima ureen je lankom 6. Uredbe I. pod nazivom forum necessitatis, odnosno nadlenost u sluaju da sud niti jedne drave lanice nije nadlean po prethodnim lanicama. U tom sluaju nadlean e biti sud one drave lanice koja ima dovoljno veze s predmetom te e taj sud suditi o branoj imovini, ako bi postupak bio nemogu u drugoj dravi ili se ne bi moglo razumno oekivati da se takav postupak pokrene ili zavri u drugoj dravi. Takva mogunost svakako je dobra jer titi dravljane Europske unije, tako da se ne dogodi sluaj da niti jedan sud nije nadlean odluivati o njihovu predmetu. U svakom sluaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, to je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donoenju. U pogledu rjeavanja tih pitanja s meunarodnim elementom, situacija je sljedea. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa branih drugova s meunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi duni su primjenjivati svoje nacionalno meunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom odreena je opa nadlenost suda, u sluaju da tuenik ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadlenost u sporovima o imovinskim odnosima branih drugova odreena je l. 59. kojim je propisano sljedee: U sporovima o imovinskim odnosima branih drugova, to se tie imovine u Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj. Ako se vei dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske moe odluivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odluuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuenik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje ureuju imovinske odnose branih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga meunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, ureenog poglavljem III. Uredbe I., najvanije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, ouvana autonomija stranaka to se tie izbora mjerodavnog prava (l. 16.). Brani drugovi odnosno budui brani drugovi mogu izabrati jedno od sljedeih mjerodavnih prava, a koje e se primjenjivati na njihovu branu imovinu: a) pravo zemlje zajednikog prebivalita branih drugova ili buduih branih drugova, ili b) pravo zemlje ije prebivalite ima jedan od suprunika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje ije dravljanstvo ima jedan od branih drugova ili buduih branih drugova u trenutku izbora51. Takvo rjeenje daje branim drugovima mogunost izbora mjerodavnog prava drave s kojom imaju najbliu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalite ili dravljanstvo drave ije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba brana druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava drave mora biti i to da jedan od suprunika u trenutku izbora mora imati prebivalite u toj dravi ili dravljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rjeenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ogranienja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, brani drugovi odnosno budui brani drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave brani ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo drave zajednikog prebivalita ili pravo prebivalita jednoga od suprunika ili pravo drave iji su dravljani. Ako nakon sklapanja braka brani drugovi promijene prebivalite i dravljanstvo, u postupku razvoda odnosno odluivanja o imovini branih drugova primjenjivat e se mjerodavno pravo koje uope nije u bliskoj vezi sa suprunicima, budui da suprunici nemaju fiziki vie nikakve veze s dravom ije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba suprunika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom meunarodnom privatnom pravu rijeila na nain da brani drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da e brani drugovi donijeti puno promiljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su uli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s treima. Naime, svaki trei e razumno i oekivano pretpostaviti da kada ulazi u odreene poslovne odnose s branim drugovima ili jednim od njih da se na branu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo drave gdje brani drugovi prebivaju. Meutim, kako postoji mogunost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ogranienja, na njihove odnose se
50 l. 5. Rim III. 51 l. 16. Uredbe I. 52 l. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

doputa promjenu, ako doputa. Takoer, dodana je mogunost sastavljanja ugovora u elektroninom obliku. Brani drugovi se takoer mogu dogovoriti kako u sluaju da ne izaberu nadleni sud, da e biti nadlean sud drave lanice ije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s l. 17. Uredbe I. 47 Ibid. biljeka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski proieni tekst, u bivoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. sijenja 1983. 49 Ibid. l. 46.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 39

moe primjenjivati pravo koje uope nije u najblioj vezi s branim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za potenoga treega. Takvo rjeenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, to europski zakonodavac svakako nastoji izbjei pa bi stoga moda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rjeenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba brana druga (ime se eljelo postii da brani drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u sluaju da nacionalna zakonodavstva trae ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne trai ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema lanku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 brani ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi branih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudaku mreu u graanskim i trgovakim stvarima, no koliko je ta mrea od pomoi laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mrea pokriva prava 27 drava lanica, ne aurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nelanice EU-a nisu dostupne te su openito podaci preteki za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi veoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se brani drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji e im najbolje obrazloiti pravne posljedice izbora odreenog prava. Budui da se nacionalna zakonodavstva drava lanica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam brane imovine), moda bi bilo uinkoviti nainiti mreu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U sluaju proputanja branih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedea rjeenja. Primjenjuje se pravo drave: a) prvog zajednikog prebivalita nakon sklapanja braka, podredno; b) zajednikog dravljanstva u vrijeme braka, podredno (nee se primjenjivati ako suprunici imaju vie od jednoga zajednikog prebivalita); c) s kojim suprunici zajedniki imaju najbliu vezu, uzimajui u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za odreivanje mjerodavnog prava je prvo zajedniko prebivalite. Postavljajui ovakvo rjeenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajui u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 l.17 Uredbe I.

ivot branih drugova59. Oito je da se takvim rjeenjem upravo dolazi do suprotnih uinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u sluaju promjene prebivalita izvan drave prvoga zajednikog prebivalita navedena poveznica nee upuivati na pravo najblie veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvjetaja60 prednost daje zajednikom prebivalitu u vrijeme braka ili prvom zajednikom prebivalitu nakon sklapanja braka. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje e se primjenjivati u sluaju da brani drugovi tijekom braka promijene prebivalite nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivalita, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivalita. Rim III. svakako prua jedno od boljih rjeenja kada daje primat poveznici prebivalite branih drugova u trenutku pokretanja postupka podredno posljednje zajedniko prebivalite, uz uvjet da prebivalite nije prestalo prije vie od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od suprunika i dalje tamo prebiva. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je teak zadatak kako pronai poveznicu koja e predstavljati najbliu vezu izmeu konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka odreuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvjetaja predlae da se zadri ureenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budui da je rije o izrazito kompleksnom postupku te je pokuala inkorporirati odgovarajue odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA


Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja ureuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehniki, dvije uredbe koje ureuju istu materiju nisu bile potrebne, budui da su rjeenja gotovo identina. Objema uredbama ureeni su nadlenost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o podruju primjene te pojedine odredbe koje se specifine za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je vie politikog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno l. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeu ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Rije je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto znaenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbrane zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno l.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. biljeka 22., Amendment 58 61 Ibid. biljeka 22., Amendment 31.a 31.o

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 40

3. Obiteljskog zakona, izvanbrana zajednica je ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukaraca koja traje najmanje tri godine ili krae, ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbranu zajednicu, koje u sluaju ispunjenja ivotnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbranu te izvanbrani drugovi imaju sva prava i obveze kao brani. Meutim, postoje parovi koji ele ivjeti zajedno, ali koji ne ele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze. Jednostavnije, ele neformalnu zajednicu. Kako bi se doskoilo problemu osmiljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija. Partneri, ako ele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne ele sklopiti brak, moraju registrirati svoje partnerstvo, dok partneri koji ne ele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. je nemogunost izbora mjerodavnog prava. Naime, Uredba II. predvia kao mjerodavno pravo, pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. Europska agencija za temeljna prava zakljuuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. kao razlog iskljuenja mogunosti izbora mjerodavnog prava te takoer istie da takvo ureenje nije u skladu s naelom jednakosti (l. 20. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (l. 21. Povelje o ljudskim pravima)62.

nalazi zadatak, rjeenje, u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja, primjerice, sudske nadlenosti i mjerodavnog prava u sluaju razvoda braka ili prestanka izvanbrane zajednice i utjecaja tih pravnih injenica na imovinu branih ili izvanbranih drugova. Naravno, sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s meunarodnim elementom. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlatena regulirati obiteljsko pravo. Kako je izloeno, Europska unija prema UFEU-u ima izriitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava, dok za ureenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izriitih ovlasti. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. Stoga je od iznimne vanosti njihova unifikacija. Budui da jo uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlatena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava, unifikacija i usklaivanje, izgleda, jo e malo priekati. S prethodnim u vezi, Europska komisija uputila je Vijeu ministara dva prijedloga o ureenju imovinskopravnih odnosa branih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadlenosti, mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o branoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadlenosti, mjerodavnom pravu, zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. Uredbe koje u znaajnijem dijelu ureuju istu materiju, donesene su odvojeno iz politikih razloga. Naime, pojedine drave lanice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se oekuje da se one nee pozitivno oitovati o tim prijedlozima u Vijeu ministara. Analizom Uredbe I. i II. dolazi se do zakljuka kako o svim analiziranim pitanjima jo uvijek ne moe biti naelne suglasnosti jer ne postoji jasno odreenje pojmova braka, dravljanstva, prebivalita, brane imovine itd., to su preduvjeti cjelovitih rjeenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. Meutim, izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta obratila je pozornost na veinu nedostataka Uredbe I. i II. te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rjeenjima na razini Europske unije. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zakljuak da e gorua pitanja europskog zakonodavstva u podruju obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajuem aktu, neovisno o tome hoe li do toga doi materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni nain, naravno, uvaavajui u svemu Lisabonskim ugovorom ureenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji.

6. ZAKLJUAK
U okolnostima eljenog ostvarenja etiriju sloboda Europske unije, regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne vanosti u pogledu najosjetljivije od svih slobode kretanja ljudi. Ta sloboda je, otvaranjem trita i migracijama dravljana Europske unije uvjetovana najee mjestom rada, proizvela i daljnji uinak organizacija ivota u mjestu razliitom od mjesta roenja, odnosno razliitom od mjesta zasnivanja braka i sl. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti trae da se pravna pozicija pojedinca, determinirana pravima steenima u pravnim sustavima jedne ili razliitih drava lanica, ouva, te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki dravljanin Unije moe pravodobno i na nedvosmislen nain izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje e proizvesti migracija u drugu lanicu Unije. Drugima rijeima, pred institucijama Europske unije se
62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction, applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships, 1/2012, Vienna, 31 May 2011, dostupno na www. eur-lex.europa.eu.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 41

Goran Milakovi, sudac upanijskog suda u Bjelovaru

Zatita knjinih prava od nevaljanog upisa


Zatita knjinih prava u zemljinoknjinom postupku osigurana je podnoenjem redovnih pravnih lijekova, ali i podnoenjem brisovne tube. Takvu pravnu zatitu pruaju odredbe Zakona o zemljinim knjigama. No zatita od nevaljanog upisa predviena je i odredbama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima kod viestrukog ugovaranja otuenja. Ove dvije vrste tubi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i vano ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnoenje tube, ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po slubenoj dunosti. Naime, u sudskoj praksi je zamijeeno da se ponekad ne pravi razlika izmeu ove dvije vrste tubi, kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tube razliito odreeno, ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjibu ili je stjecatelj trea osoba koja u tom sluaju ima drugaiji pravni poloaj.

3. NORMATIVNO UREENJE PRAVA NA BRISOVNU TUBU


Prije stupanja na snagu Zakona o zemljinim knjigama postupanje po brisovnoj tubi bilo je propisano Zakonom o zemljinim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donoenja Zakona o zemljinim knjigama iz 1996. kao Pravna pravila. Odredbe Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima2 nisu sadravale posebne odredbe o brisovnoj tubi, pa ak niti odredbe o viestrukom ugovaranju otuenja nekretnina i brisanju upisa u tim sluajevima.

4. SADRAJ BRISOVNE TUBE PREMA VAEEM ZAKONU O ZEMLJINIM KNJIGAMA


Neistinit upis moe nastati na dva naina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava, a on to uistinu nije3 ili neiji istiniti upis naknadno postaje neistinit, jer je netko to pravo stekao izvanknjino na temelju odluke vlasti4, nasljeivanjem ili na temelju zakona5, ime je dosadanje pravo prestalo, ali je i nadalje ostalo upisano u zemljinoj knjizi, sada kao neistinito. injenica upisa ne ini to pravo istinitim, ali pravni poredak radi zatite povjerenja u zemljine knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji, da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjien. Brisovna tuba sadrajno predstavlja zahtjev za zatitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjinog prava. Do povrede knjinog prava moe doi nevaljanim upisom prava vlasnitva u korist druge osobe, prijenosom tereta ili njegovim brisanjem, nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slino. Kada doe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjinog prava ima pravo traiti sudsku zatitu ovog svog prava koje je povrijeeno nevaljanim upisom. Tubom za brisanje nositelj knjinog prava ovlaten je zahtijevati brisanje nevaljane, neistinite uknjibe i uspostavljanje prijanjega zemljinoknjinog stanja, kakvo je bilo
1 Slubene novine, broj 146-LIII iz 1930. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91.). 3 Npr., kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi, ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr., izvlatenjem 5 Npr., dosjelou

1. UVOD
Stjecanje, promjena, prestanak knjinih prava i njihova zatita predmet su zemljinoknjinog postupka. Taj postupak je specifian u odnosu na druge sudske postupke. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi odreenim pravnim promjenama, ovisno o tome radi li se o deklaratornoj, konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zatiti, a za razliku od ovih postupaka u zemljinoknjinom postupku donosi se rjeenje o uknjibi te se prije njegove pravomonosti provodi to rjeenje pa dolazimo do toga da prije pravomonosti rjeenja ono proizvodi odreene pravne uinke. Sudska zatita prava vlasnitva osigurana je podnoenjem redovnih pravnih lijekova protiv rjeenja o upisu ili protiv rjeenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis. Sudska zatita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tubom prema odredbama Zakona o zemljinim knjigama, ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasnitva prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. U ovom radu osvrnut emo se na bitne razlike ova dva instituta za zatitu prava vlasnitva, aktivnu legitimaciju za podnoenje zahtjeva i rokove zastare.

2. KLJUNE RIJEI
Brisovna tuba, brisanje upisa prava vlasnitva, zastara, aktivna legitimacija, nevaljani upis, povjerenje u zemljine knjige.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 42

prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjibe. Tubeni zahtjev ima dijelom konstitutivni, a dijelom kondemnatorni uinak. Prvi dio zahtjeva kojim se trai brisanje nevaljane uknjibe ima konstitutivni uinak, jer prihvaanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. Prihvaanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadraj postojeih graanskopravnih odnosa, zasnovan na tuiteljevom pravu da trai odreenu promjenu. Drugim dijelom zahtjeva, kojim se trai da se naloi uspostavljanje prijanjega zemljinoknjinog stanja, trai se kondemnatorna zatita. Svojim injeninim navodima i dokazima kojima se potvruju te injenice, ali i pravilnim postavljanjem tubenog zahtjeva nositelj knjinog prava, koje je povrijeeno nevaljanim upisom, odreuje sadraj zatite svoga upisanog prava. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tubeni zahtjev koji odreuje daljnji tijek sudskog postupka i omoguuje potpunu pravnu zatitu.

uzimanja u posjed ili upisa prava vlasnitva u zemljine knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut leee ostavine. Upravo takav poloaj nasljednika dovodi do zakljuka da on, kao univerzalni pravni sljednik, tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlaten i podnositi brisovnu tubu.6 Zatitu toga svoga subjektivnog prava moe ostvarivati i prije nego to svoje pravo vlasnitva upie u zemljine knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka. Dakle, injenica upisa nasljednikova prava vlasnitva ne utjee na njegovo pravo da podnosi brisovnu tubu i prije toga konstitutivnog ina.7

6. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUBAMA


Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u iju korist je upisano odreeno knjino pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjinog prava nevaljano. Za brisovnu je tubu bitno da je dolo do promjene upisanog nositelja knjinog prava, pa je iz same injenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. Kao i to na aktivnoj strani moe doi do univerzalne sukcesije, tako i na pasivnoj strani moe zbog smrti osobe koja je ishodila odreeno knjino pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doi do univerzalne sukcesije, tako da e pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe. U odreenim situacijama nositelju knjinog prava ne mora biti poznata injenica tko je zakonski nasljednik osobe u iju je korist proveden nevaljani upis. Dokazivanje ove injenice moe biti dodatno oteano i zbog toga to tuitelj u takvim parnicama nema mogunosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj nain saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjino pravo ranijem nositelju tog prava. U takvim situacijama nositelj knjinog prava koje je povrijeeno nevaljanim upisom moe predloiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlaten je podnositi tube u korist nasljednika, ali i biti tuen umjesto nasljednika. Zbog toga moe biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tube.8

5. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOENJE BRISOVNE TUBE


Aktivna legitimacija za podnoenje brisovne tube proizlazi iz sadraja zakonske odredbe o brisovnoj tubi. Za podnoenje brisovne tube aktivno je legitimiran nositelj knjinog prava. To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljinim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano, ali to ne znai i da je prestalo. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljinoknjini status. Rezultati parninog postupka radi brisanja takvog upisa odreene posljedice imat e i u odnosu na daljnje stjecatelje knjinih prava. No na njihov pravni poloaj utjecat e injenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljine knjige i jesu li bili poteni stjecatelji. Ta injenica bitna je i za zastarne rokove kod podnoenja tih tubi. Pitanje aktivne legitimacije za podnoenje brisovne tube vee se i uz odreena izvanknjina prava. Naime, iz zakonskog odreenja proizlazi da je nositelj knjinog prava ovlaten na podnoenje brisovne tube. Dosljednim i pretjerano formalistikim pristupom moe doi i do pogrenog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjinog prava koje je povrijeeno nevaljanim upisom ovlateni na podnoenje takve tube. Dvojbe u postupanju u ovakvim sluajevima polaze od primjene lanka 128. st. 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Prema toj odredbi nasljednik stjee vlasnitvo naslijeenih stvari u asu otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukije odreeno. Nasljednik je ovlaten ishoditi upis prava vlasnitva nekretnine u zemljinoj knjizi. Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasnitva nije potreban upis prava vlasnitva u zemljine knjige. Dakle, upis prava vlasnitva nema konstitutivni uinak jer se vlasnitvo stjee otvaranjem nasljedstva. U naem pravnom sustavu nasljeivanja nasljednik prima cjelokupni pravni poloaj ostavitelja, njegova prava i obveze, pa tako stjee pravo vlasnitva svake pojedine ostaviteljeve stvari, njegova prava i obveze, pa tako stjee pravo vlasnitva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje, odnosno

7. ZASTARA PODNOENJA BRISOVNE TUBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljinim knjigama iz 1930.)
Iako je vaei Zakon o zemljinim knjigama stupio na snagu 1. sijenja 1997., na odreene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat e primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljinim knjigama iz 1930. godine.9 U pogledu zastare brisovne tube ta pravila su propisivala da kada se tuba za
6 Vidjeti odluku upanijskog suda u Koprivnici G-937/04 od 9. lipnja 2004. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008. 8 lanak 128. Zakona o nasljeivanju ( NN 48/03.,163/03.) 9 Odredbom lanka 388. stavak 2. Zakona o vlasnitvu i dr. stvarnim pravima odreeno je da se stjecanje, promjena, pravni uinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih uinaka.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 43

brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile osloboene tereta neposredno zbog uknjibe, ije se brisanje trai tubom, ili kad se tuba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno izmeu tuitelja i tuenika, onda e se o trajanju tubenog prava prosuivati prema postojeim graanskopravnim odredbama o zastari. Ali, ako netko hoe uknjibu o ijem je doputenju po propisu obavijeten osporavati kao nevaljanu i protiv treih osoba, taj mora u roku, koji bi mu pristojao za priziv zbog doputenja te uknjibe, zamoliti zemljinoknjini sud za zabiljebu da je ta uknjiba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad protee rok za priziv doista predati tubu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjibom stekle koje knjino pravo ili na njemu postigle daljnje uknjibe ili predbiljebe. Kada ova pravna pravila upuuju u pogledu trajanja tubenog prava na postojea graanskopravna nareenja o zastari, tada se pitanje zastare prosuivalo prema odredbama Opega graanskog zakonika (dalje: OGZ). Prema propisima OGZ-a zastara je imala znaenje gubitka samog prava koje se nije izvravalo u zakonom ustanovljenim rokovima10, a taj rok za gubitak vlasnikog prava iznosio je 30 godina11, pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tuba. Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine, dok je u odnosu na tree osobe bio propisan krai rok. Tako je u odnosu na tree osobe koje su na uknjienom pravu stekle daljnja knjina prava u dobroj vjeri taj rok za podnoenje brisovne tube bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjibu bilo zamoljeno kod zemljinoknjinog suda.

neistinitoga, nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan, neistinit (nepotena trea osoba, nepoteni stjecatelj, stjecatelj koji nije u dobroj vjeri, nepoteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja). Tuba za brisanje moe se s uspjehom podii dok ne nastupe injenice na temelju kojih bi se povrijeeno knjino pravo ionako brisalo iz zemljine knjige, jer je prestalo nastupom odreenih injenica za koje zakon vezuje izvanknjini prestanak knjinog prava. To e biti sluaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine, ije je vlasnitvo povrijeeno nevaljanom uknjibom kojom je vlasnitvo preneseno na neku drugu osobu, ne bi s uspjehom mogao podii tubu za brisanje, ako je ta ili neka druga osoba u meuvremenu dosjelou stekla vlasnitvo te nekretnine. Tuba za brisanje uknjibe kojom je povrijeeno pravo slunosti ne bi se s uspjehom mogla podii ako je u meuvremenu slunost prestala nevrenjem. Tuba za brisanje uknjibe kojom je povrijeeno zalono pravo ne bi se s uspjehom mogla podii ako je zalono pravo prestalo plaanjem duga. Nastupanje takvih sluajeva u ovim razliitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjinog prava dovodi do toga da nositelj knjinog prava, koje je povrijeeno nevaljanom uknjibom, s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjino prestalo nastupom nekih injenica za koje zakon vee prestanak tog prava, vie nije nositelj spornoga knjinog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan.

8. ZASTARA PODNOENJA BRISOVNE TUBE PREMA VAEEM ZAKONU O ZEMLJINIM KNJIGAMA


Pravo na podnoenje brisovne tube u odreenim situacijama ne zastarijeva, dok u onim drugima se pravo na brisovnu tubu vee uz protijek odreenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. Brisovna tuba moe se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe injenice na temelju kojih bi povrijeeno knjino pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukije odreeno. Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeeno knjino pravo ionako prestalo, pravo na podnoenje tube, odnosno pravo na brisovnu tubu vremenski je neogranieno, to dovodi do zakljuka da ne zastarijeva. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utjee na ocjenu zastarivosti brisovne tube i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tuba protiv osobe u iju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjiba, odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjibe u neposrednom pravnom odnosu s osobom ije je knjino pravo uknjibom povrijeeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjibe bile u dobroj vjeri ili ne. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tuba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodei ga iz
10 Paragraf 1478. OGZ-a 11 Paragraf 1478. OGZ-a

9. VREMENSKO OGRANIENJE ZA PODNOENJE BRISOVNE TUBE


Iako je brisovna tuba jedan od oblika pravne zatite vlasnika nekretnine i kao vlasnika tuba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva, ipak postoje izuzeci od tog pravila. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tube potrebno je radi zatite povjerenja u zemljine knjige. Naelo zatite povjerenja u zemljine knjige jedno je od najvanijih naela u zemljinoknjinom pravu i tek provedba ovog naela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske drave. Upravo radi zatite povjerenja u zemljine knjige, pravo na brisovnu tubu pod odreenim pretpostavkama vremenski je ogranieno. To e biti onda kada je osoba u iju je korist provedena nevaljana uknjiba raspolagala knjinim pravom u korist potenog stjecatelja koji je postupajui u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljine knjige upisao svoje pravo izvodei ga iz nevaljano uknjienog prava prednika. Podnoenje brisovne tube u zakonom odreenim rokovima vezano je za odreene pretpostavke, a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnoenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjiba nevaljana. Taj stjecatelj ima svojstvo potene tree osobe, potenog stjecatelja, stjecatelja u dobroj vjeri ili potenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. Protijek zakonom predvienog roka za podnoenje brisovne tube u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni uinci zatite povjerenja u istinitost upisa i vie se ne moe osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjibe.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 44

Kod odluivanja o tome je li zastarjelo pravo podnoenja brisovne tube bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeenoga knjinog prava dostavljeno rjeenje o uknjibi u korist prednika potenog stjecatelja. Ako je nositelju povrijeenog knjinog prava bilo dostavljeno rjeenje o uknjibi u korist prednika potenog stjecatelja, oteeni nositelj knjinog prava mora u roku za albu zatraiti zabiljebu da je upis sporan, nevaljan, a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za albu podnijeti tubu za brisanje. Ako nositelju povrijeenog knjinog prava nije bilo dostavljeno rjeenje o uknjibi u korist prednika potenog stjecatelja, tuba za brisanje mora se podii u roku od tri godine od kada je zatraen odnosno proveden nevaljani, neistiniti upis. Iz ovih razliitih situacija u kojima moe doi do nevaljane uknjibe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjinog prava koje je povrijeeno uknjibom u korist tree osobe, za ocjenu je li podnoenje brisovne tube zastarijeva i u kojim rokovima, bitno je razlikovati pravni poloaj stjecatelja. O njegovu pravnom poloaju ovisit e odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tube, kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tubu zastarijeva. Kada se radi o nepotenom stjecatelju tada podnoenje brisovne tube ne zastarijeva u zakonom odreenom roku od tri godine, no kada se radi o potenom stjecatelju koji je pravo na uknjibu u zemljine knjige stekao makar i od osobe iji je upis nevaljan, on e biti zatien u svojem pravu na uknjibu protijekom odreenih rokova. Protijekom trogodinjeg roka u odnosu na stjecanje odreenoga knjinog prava potenog stjecatelja njegovo pravo vlasnitva bit e zatieno u toj mjeri da nitko vie nee moi osporavati njegovo pravo. Kada se radi o nepotenom stjecatelju, on nije zatien u svom pravu u zakonom predvienom roku za podnoenje brisovne tube od tri godine. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ogranienje koje se vee uz ispunjenje pravnog uinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeeno knjino pravo ionako prestalo.12 Dakle, pitanje zastarijevanja brisovne tube vee se uz odreene pretpostavke i to: - u odnosu na potenoga i nepotenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnoenje brisovne tube vremenski je neogranieno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeeno knjino pravo ionako prestalo (dosjelost i slino.)13 - protiv potenoga treeg stjecatelja pravo na podnoenje brisovne tube vremenski je ogranieno u zakonom odreenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih razliitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrenoga pravnog pristupa u
12 lanak 129. stavak 1. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tuba za brisanje podnosi protiv osobe u iju je korist neposredno provedena nevaljana uknjiba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjibe u neposrednom pravnom odnosu s osobom ije je knjino pravo uknjibom povrijeeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika. 14 Radi se o situaciji kada je osoba u iju je korist provedena nevaljana uknjiba raspolagala knjinim pravom u korist potenog stjecatelja koji je, postupajui u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljine knjige, upisao svoje pravo izvodei ga iz nevaljano uknjienog prava prednika.

utvrivanju zastarnih rokova. Naime, do toga dolazi zbog toga to se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjibu temelji na nevaljanom upisu, tada podnoenje brisovne tube nije vremenski ogranieno, odnosno tuba za brisanje moe se s uspjehom podii sve dok ne nastupe injenice na temelju kojih bi povrijeeno knjino pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukije odreeno. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeeno knjino pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tube vremenski je neogranieno odnosno ne zastarijeva. Dakle, radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe ije je knjino pravo povrijeeno. U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe ija su knjina prava povrijeena, uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu. Meutim, kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjino pravo stjee od knjinog prednika iji je upis bio nevaljan, tada se u odnosu na tog treeg potenog stjecatelja pravna zatita podnoenjem brisovne tube moe traiti u zakonom predvienim rokovima.

10. ZABILJEBA BRISOVNE TUBE


Brisovnoj tubi ne moe se udovoljiti protiv osobe koja je postupajui s povjerenjem u istinitost zemljinih knjiga, a u dobroj vjeri uknjiila svoje pravo izvodei ga iz uknjienoga, ali neistinitoga prava prednika, osim ako je nositelj knjinog prava, kojemu je bilo dostavljeno rjeenje o uknjibi u korist prednika te osobe u roku za albu na taj upis, zatraio zabiljebu da je sporan te podnio brisovnu tubu u roku od ezdeset dana od isteka roka za tu albu. Zakonom nije jasno odreeno koja vrsta zabiljebe se u ovom sluaju upisuje, jer je zakonom odreeno da se moe traiti upis zabiljebe da je upis sporan, dok se u stavku 3. lanka 129. Zakona o zemljinim knjigama odreuje da se na zabiljebu brisovne tube primjenjuju pravila o zabiljebi spora. Dakle, iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabiljebi brisovne tube, iako u trenutku dostave rjeenja o uknjibi u tom roku za albu protiv te odluke brisovna tuba nije jo podnesena. S obzirom na ovu zakonsku nedoreenost, a imajui u vidu da u trenutku traenja da se upie zabiljeba da je upis sporan nije podnesena brisovna tuba, za postupanje u zemljinom knjinom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadraja da se izvri upis zabiljebe da je upis sporan. Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga to zakon predvia odreene pravne posljedice, ako se nakon upisa ove zabiljebe ne podnese brisovna tuba. U tom sluaju onaj tko ishodi ovu zabiljebu, a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tubu, odgovara za tetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u iju je korist provedena uknjiba. Prema tome, u trenutku kada se trai upis zabiljebe da je odreeni upis sporan, tada jo nije podignuta brisovna tuba pa se takva tube ne moe niti zabiljeiti, no moe se zabiljeiti da je taj upis sporan. Uinci zabiljebe da je upis sporan jednaki su pravnim uincima zabiljebe spora. To znai da e u sluaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tubu i ishodila upis zabiljebe da je upis sporan, njezino pravo koje je bilo povrijeeno uknjibom biti zatieno onim prvenstvenim redom koji joj uva upisana zabiljeba i svi

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 45

daljnji upisi u zemljine knjige e se u tom sluaju brisati.

11. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUTENA BRISOVNA TUBA


Zakon podnoenje brisovne tube vee uz jednu vrstu upisa u zemljine knjige, a to je uknjiba. Dakle, zakonom se odreuje da je protiv nevaljane uknjibe doputena pravna zatita podnoenjem brisovne tube. Zakonom o zemljinim knjigama odreene su tri vrste upisa: uknjiba, predbiljeba i zabiljeba. Te tri vrste upisa daju odreena knjina prava osobama u iju su korist upisana i uz njihovo stjecanje veu se i odreeni pravni uinci. Tako se uknjibom knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja. Predbiljebom se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. Kada govorimo o knjinim pravima tada se radi o odreenju predmeta uknjibe i predbiljebe. Predmet uknjibe i predbiljebe su pravo vlasnitva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom odreeno. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasnitva uz ogranienje, oroenje i uvjetovanjem prava, dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasnitva ili fiducijarnog prava vlasnitva. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava slunosti, stvarnih tereta, prava graenja i zalonog prava. Dakle, brisovna tuba se moe traiti radi zatite navedenih stvarnih prava. No s obzirom na zakonsku odredbu da se zatita brisovnom tubom omoguuje zatita od nevaljane uknjibe, postavlja se pitanje je li takva zatita doputena i u odnosu na predbiljebu kao vrstu upisa, ali i u odnosu na zabiljebu. Zabiljebom se ine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom odreeno da ih se moe zabiljeiti u zemljinim knjigama. Kada se radi o zatiti povrijeenih prava u zemljinoknjinom postupku, tada se ta zatita ostvaruje podnoenjem redovnoga pravnog lijeka, ali i podnoenjem brisovne tube. Brisovna tuba moe se podnijeti protiv nevaljane uknjibe, pa se ona ne moe podnijeti i protiv nevaljane zabiljebe, jer u tom sluaju onaj upisani nositelj knjinog prava tu zatitu od nezakonitog upisa zabiljebe moe ostvariti samo podnoenjem albe. Kada se radi o upisanoj predbiljebi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjino pravo povrijeeno nezakonitom predbiljebom moe zatitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnoenjem redovnoga pravnog lijeka. Za dopustivost upisa predbiljebe zakon zahtijeva ispunjenje odreenih pretpostavki, a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjibu, ali ispunjava ope pretpostavke za zemljinoknjini upis. U tom trenutku jo nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu doputenosti uknjibe, pa se pravni uinci uknjibe odgaaju do

ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjibu. Time se niti knjina prava upisanog nositelj tih prava u zemljinoj knjizi ne ugroavaju potpuno i do povrede tih knjinih prava doi e tek onda kada predbiljeba bude opravdana u uknjibu stvarnog prava. Dakle, zakonodavac je zatitu knjinog prava podnoenjem brisovne tube predvidio samo u odnosu na uknjibu, pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tuba protiv upisane predbiljebe. Ovo zakonsko rjeenje ima svoje opravdanje u tome to bi omoguavanjem brisovne tube protiv upisane predbiljebe, moglo doi do toga da nositelj knjinog prava koje je povrijeeno predbiljebom najprije ostvaruje zatitu svog prava podnoenjem brisovne tube a potom, nakon opravdanja predbiljebe koja moe realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se trai zatita tom brisovnom tubom, mora svoju zatitu knjinog prava ostvarivati novom brisovnom tubom ili proirenjem zahtjeva u parnici, no ovaj put protiv nevaljane uknjibe do koje je dolo upravo opravdanjem ove predbiljebe. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s naelom uinkovitosti i ekonominosti u postupanju, pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tuba moe podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjibu.15

12. KVAZIBRISOVNA TUBA


U odnosu na zatitu od nevaljanog upisa takva zatita predviena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjinih prava. Radi se o zatiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod viestrukog ugovaranja otuenja. Viestruko ugovaranje otuenja propisano je odredbama vaeeg Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Odredbe Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadravale odredbe o viestrukom ugovaranju otuenja, ve je za vrijeme vaenja tog zakona sudska praksa, primjenjujui odredbe Pravnih pravila biveg OGZ-a, nadopunila njegove odredbe u tom pogledu. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema razliitim osobama, stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjibu. Dakle, tko prvi zatrai uknjibu prava vlasnitva, bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stjee pravo vlasnitva. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme vaenja odredbi ZOVO-a o viestrukom ugovaranju otuenja nekretnina, ve samo pokretnina, sudska praksa bila je prilino neujednaena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440. OGZ-a primjenom naela savjesnosti i potenja i naela zabrane zloupotrebe prava. Zabiljeena su stajalita sudske prakse prema kojima: - kada je vie osoba zakljuilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasnitva na istu nekretninu, o jaem pravu sud odluuje primjenom naela morala drutva, savjesnosti i potenja i naela zabrane zloporabe prava; - kada su svi kupci savjesni, a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasnitva u zemljinu knjigu, jau pravnu osnovu ima raniji kupac;
15 Vidjeti odluku upanijskog suda u Rijeci, G-1051/04 od 17. studenoga 2004.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 46

- kada su svi kupci savjesni, jau pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljinu knjigu, a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljinu knjigu, jai je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. Prema vaeem Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima kada je vie osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasnitva iste nekretnine, vlasnitvo e stei ona koja je u dobroj vjeri prva zatraila upis u zemljinu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasnitva. Brisanje upisa vlasnitva i uknjibu u svoju korist moe zahtijevati osoba kojoj je otuivatelj otuio nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokae da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri, jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuivateljem znao da je nekretnina drugomu ve valjano otuena i predana u samostalni posjed. Zahtjev za brisanje moe se postaviti u roku od tri godine od upisa ije se brisanje zahtjeva. Ova odredba ureuje odnose koji nastaju izmeu vie osoba u sluaju kada se vlasnik sukcesivno obvee pravnim poslom prenijeti pravo vlasnitva iste nekretnine dvjema ili veem broju razliitih osoba. Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasnitva pripada iskljuivo onoj osobi kojoj je otuivatelj otuio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljinoj knjizi upisala svoje pravo), ako dokae da stjecatelj, koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasnitva nije bio u dobroj vjeri, jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuivateljem znao da je nekretnina koju stjee, ve valjano otuena i predana u samostalni posjed drugome, odnosno ovlateniku podnoenja zahtjeva brisanja upisa. Pretpostavke za ovakvu vrstu zatite od nevaljanog upisa iz instituta viestrukog ugovaranja otuenja nekretnine bitno se razlikuju od klasine brisovne tube kojom se moe posluiti nositelj knjinog prava povrijeenog nevaljanom uknjibom. Naime, ovlatenik za podnoenje brisovne tube je osoba koja je upisana u zemljinoj knjizi kao nositelj knjinog prava i ije je knjino pravo povrijeeno neistinitom, nevaljanom uknjibom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor, dok se kod ove vrste tube na trai postojanje ove pretpostavke. Daljnja pretpostavka za pruanje pravne zatite od nevaljanog upisa ovom vrstom tube je da stjecatelj kojem je otuivatelj otuio nekretninu nije bio u dobroj vjeri,

odnosno da se radi o nepotenom stjecatelju. Dakle, pravna zatita se ostvaruje samo u odnosu na nepotenog stjecatelja. Sljedea je bitna pretpostavka ove tube da je za njezino podnoenje odreen zastarni rok od tri godine od upisa ije se brisanje zahtijeva. Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po slubenoj dunosti. Zakon u ovom sluaju nije predvidio mogunost zabiljebe da je upis sporan, no u ovom sluaju moe se zahtijevati upis zabiljebe spora16 ije je pravni uinak jednak kao i zabiljebe da je upis sporan.

13. ZAKLJUAK
U parnicama u kojima se trai zatita od nevaljane uknjibe bitno je razluiti koja prava se tubom tite, ovlatenika prava na tu zatitu, kao i bitno razluiti odnos izmeu osoba koje su stekle odreena knjina prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjina prava povrijeena. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnoenje brisovne tube i u kojim rokovima. Ti su rokovi za pruanje pravne zatite prekluzivni i na njih sud pazi po slubenoj dunosti, a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pruanje pravne zatite sudionicima pravnog posla ija je svrha stjecanje prava vlasnitva, ali i mogunost daljnjeg raspolaganja steenim nekretninama. Sve ove okolnosti dovode i do primjene naela povjerenja u pravni promet nekretnina i zatitu prava vlasnitva.

Literatura Prof. dr. Nikola Gavella i dr., Stvarno pravo, Informator, 1998., Zakoni: Zakon o zemljinim knjigama (1930.) Opi graanski zakonik Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljinim knjigama (1996.)

16 lanak 81. i 82. ZZK-a

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 47

Renata Praetina Kaleb, sutkinja Opinskog kaznenog suda u Zagrebu

Trgovac pojedinac
Na Zakon o trgovakim drutvima sadri osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se moe upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godinji promet u prethodnoj godini premauje 2 milijuna kuna, a obavezno se mora upisati ako premauje 15 milijuna kuna. Ako njegov godinji promet padne ispod 15 milijuna kuna moe se brisati iz sudskog registra trgovaca, a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovaki sud brie iz sudskog registra. Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se reim njegove odgovornosti, a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama. Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. Zakon o trgovakim drutvima sadri osnovne odredbe o trgovcu pojedincu, dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima. Obrtnik iji godinji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna moe se upisati kao trgovac pojedinac, za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini, koji se obligatorno mora upisati u sudski registar. Kada njegov godinji promet padne ispod 15 milijuna kuna moe se brisati iz sudskog registra, a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se bie iz sudskog registra. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog znaaja. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se istiu u gospodarskom prometu se omoguuje da steknu status pravog trgovca sa svim uincima tog poloaja ime se tite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju. Prag izmeu dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovaki registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omoguio izbor izmeu statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. Zakon o trgovakim drutvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim, odredio veliinom godinjeg prihoda stjecanje statusa trgovca. Svojstvo trgovca, trgovac pojedinac stjee upisom u trgovaki registar nadlenog trgovakog suda. Od ukupno upisanih 143.802 trgovakih subjekta upisanih u sudski registartrgovakih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0,013 %). U sudskom registru Trgovakog suda u Zagrebu registriranio je etiri trgovca pojedinca, Trgovakog suda u Varadinu tri a u ostalim trgovakim sudovima u RH jo dvanaest. 2. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fiziku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovako drutvo, i trgovac pojedinac, ali je razlika meu njima da je trgovako drutvo trgovac, neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost, to je uvjet za trgovca pojedinca.Vanost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovakog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizike osobe.

1. UVODNA RAZMATRANJA
Trgovinu kao vanu gospodarsku djelatnost moemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovakih aktivnosti. Trgovac mora kumulativno ispuniti vie uvjeta gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno, radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova. Osim trgovakih drutava pravnih osoba, u naem pravnom sustavu, subjekt trgovakog prava, dakle trgovac, moe biti i trgovac pojedinac kao obrtnik - fizika osoba. Trgovako drutvo je prema Zakonu o trgovakim drutvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac, udruenje osoba - osniva se, za razliku od trgovca pojedinca, temeljem ugovora ili odlukom i sa zajednikim ciljem osnivaa. Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu lankom 3. ZTD-a te se radi o fizikoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno, reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a fizike osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca. Dok je trgovako drutvo uvijek trgovac, bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost, trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca.
1 Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine br. 111/93., 34/99., 52/00., 118/2003., 107/07, 146/08., 137/09, 152/11 proieni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD). 2 Vidi Gorenc, V. Rjenik trgovakog prava, Masmedia, Zagreb, 1997. str. 525.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 48

Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih. Gospodarske djelatnosti se obavljaju proizvodnjom i prometom robe ili pruanjem usluga na tritu.3 Nadalje, ako fizika osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti nee udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. U sluaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizike osobe nee se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno, to je jo jedan uvjet za trgovca. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti, dakle ne moe se raditi o neprofitnoj djelatnosti. Fizika osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran lankom 3. ZTD- a u sluaju da fizika osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu, a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca.

suda o brisanju , ako se na temelju financijskog izvjea trgovca pojedinca utvrdi da on vie ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac, jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godinji prihod. Prema lanku 3.stavku 8. ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju izmeu ostalog tvrtku trgovakog drutva, trgovca pojedinca i podrunice, zatitu tvrtke, predmet poslovanja i sjedite trgovakog drutva, te zastupanje koje ukljuuje prokuru, trgovaku punomo i punomo trgovakom putniku, te odredbe o sudskom registru. Odredba l. 24. ZTD-a regulira sadraj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadravati njegovo ime i prezime, ali i naznaku t.p., a takoer se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovakoga drutva, pa tako ista uiva zatitu prema naelima zakonitosti, iskljuivosti, prvenstva i zatitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. Takoer, sukladno l. 7. ZTD-a trgovac pojedinac moe izvan sjedita imati podrunice u kojima obavlja svoje djelatnosti, a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni biljenik. Vezano za odgovornost za obveze trgovakog drutva, prema l. 9. st.1. ZTD-a trgovako drutvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom, a stavak 2. istog lanka regulira obveze trgovca pojedinca na nain da isti odgovara za svoje obveze, ukljuujui i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovako drutvo, s tim da predmet poslovanja trgovakoga drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti, a doputena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva. Odredbe o sjeditu trgovakog drutva znae da e sjedite trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost, s tim da moe imati samo jedno sjedite, i ono se upisuje u sudski registar. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca, pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu, po punomoi, i o punomoniku po zaposlenju. Prema l. 44. ZTD-a trgovac pojedinac moe dati prokuru- trgovaku punomo iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni ZTD-om, a prokurist se upisuje u sudski registar. Specifino je da prema l. 53. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne moe prenijeti na drugu osobu, a takva prokura ne prestaje u sluaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost. Prokura ovlauje opunomoenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za raun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim dravnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te dravnim i izbranim sudovima. Meutim, prokurist ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine trgovakoga drutva i ne moe davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se zapoinje steajni

2.1. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR


Obrtnik moe stei status trgovca ako njegov godinji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. U tom sluaju fizika osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtnitvu moe zatraiti da se upie u sudski registar kao trgovac pojedinac. Meutim, obrtnik mora zatraiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac, ako njegov godinji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. U tom sluaju obrtnik mora zatraiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnoenja Financijskoj agenciji godinjih financijskih izvjea u kojima je takav prihod iskazan.4 Prag izmeu fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omoguavanja izbora obrtnicima izmeu statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. Prijava za upis mora sadravati: - tvrtku, - sjedite i predmet poslovanja trgovca pojedinca, - podatak o godinjem prihodu i - naziv registra i broj pod kojim je fizika osoba upisana kao obrtnik. U sudski registar se upisuje tvrtka, sjedite i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Svojstvo trgovca pojedinca stjee se uvijek upisom u sudski registar, a gubi brisanjem iz njega. Trgovac pojedinac brie se iz registra kada to sam zatrai jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac, tj. manji je od 15 milijuna kuna, i po slubenoj dunosti, odlukom
3 Vidi: Barbi, J., Gorenc, V., Para, Z., Petrovi, S., Porobija, B., Vukmir, B. Zakon o trgovakim drutvima, II. dio Vodi za itanje zakona, Organizator, Zagreb, 1997. str. 16. 4 Petrovi, S. Osnove prava drutava, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2008. str. 18.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 49

postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka drutva kao niti davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama. Nadalje, prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov poloaj prokuriste ili uz oznaku p.p..

2.2. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA


Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao, pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovakih drutava, a esto postoje i olakanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. Takoer, trgovac pojedinac ima tvrtku i uiva zatitu iste, moe koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podrunica koje mu daje ZTD, ukoliko isto eli. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograniena odgovornost trgovca pojedinca prema treima. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistjeu iz poslovanja pa meuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraivanja iz poduzetnikove privatne imovine. U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najee javljaju tekoe kod kreditiranja.

Usporeujui odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zakljuiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. Naime, obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa lankom 21. stavkom 1. Zakona o obrtu7. Analizirajui odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze, osobno, cijelom svojom imovinom s tim da obveze ukljuuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da e obrtnik rijetko zatraiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). Usporeujui nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornou lanova npr. drutva s ogranienom odgovornou takoer proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija. Naime, najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje drutva s ogranienom odgovornosti je 20.000,00 kuna, s tim da prije upisa drutva u sudski registar svaki osniva mora uplatiti najmanje etvrtinu temeljenoga uloga kojega uplauje u novcu, ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne moe biti manji od 10.000,00 kuna. Meutim, lanovi drutva s ogranienom odgovornou ne odgovaraju za obveze drutva osim ako lan drutva zloupotrebljava okolnost da kao lan trgovakoga drutva ne odgovara za obveze drutva i tada se ne moe pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Prethodni zakljuak potvruje injenica da je u RH u sudskom registru 2009. bilo upisano 118.373 drutava s ogranienom odgovornou, od ega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. Slijedom navedenog oito je da e, unato prednostima koje nudi status trgovca pojedinca, vrlo rijetko neki obrtnik, koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora uiniti, traiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac.

3. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC


Inozemni trgovac pojedinac definiran je lankom 611. stavak 2. ZTD-a kao fizika osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedite i gdje vodi poduzee to posluje u Republici Hrvatskoj. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedite, a s obzirom na teoriju stvarnog sjedita. U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedita, ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzee, to znai da prihvaa teoriju stvanog sjedita. Za odreenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedite. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedite u Hrvatskoj, takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se nee raditi o inozemnom trgovcu pojedincu..Registrirano i stvarno sjedite se moe nalaziti u razliitim dravama, no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podrunice inozemne ili domae osobe, odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj.6

5. BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAKOG REGISTRA


Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovakog registra. Trgovac pojedinac se brie iz trgovakog registra u dva sluaja i to: a) kada to sam zatrai jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godinji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna), i b) kada to uini sud po slubenoj dunosti jer na temelju financijskog izvjea trgovca pojedinca utvrdi da on vie ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne eli je mu prihod godinji prihod u prethodnoj godini ne premauje iznos od 2 milijuna.8 U prvom sluaju trgovac pojedinac e podneskom od nadlenog trgovakog suda zatraiti u koji je upisan da ga brie iz trgovakog registra. Trgovac pojedinac prestaje smru poduzetnika. Izuzetak
7 Zakon o obrtu, Narodne novine, br. 77/93., 90/96., 102/98.,64/01., 71/01., 49/03. proieni tekst, 68/07. i 79/07 ispravak. 8 Ibid. str. 18.

4. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE

Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta. Nasuprot tome, trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze, ukljuujui i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom prema odredbi lanka 9. st. 2. ZTD-a.
5 Vidi o tome opirnije u: Barbi, J.: Pravo drutava, Knjiga prva, Organizator, Zagreb 2006., str. 562. 6 Ibid.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 50

e biti ako je nasljednik spreman i obuen preuzeti posao, ali u praksi je najee situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje.

6. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a, a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu, a radi se o fizikoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. Na trgovca pojedinca se odnosi vei dio odredbi opeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki, zatiti tvrtke, predmetu poslovanja i sjeditu trgovakog drutva, te zastupanju koje ukljuuje prokuru, trgovaku punomo i punomo trgovakom putniku, te odredbe o sudskom registru.

Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u. Naime, isti odgovara cijelom svojom imovinom, za razliku i od obrtnika i od npr. lanova drutva s ogranienom odgovornou. Oito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godinjeg prihoda predvien ZTD-om nee zatraiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac, a ako je to sluaj odabrat e opciju otkazivanja obrta te e osnovati drutvo s ogranienom odgovornou, te nee odgovarati za obveze drutva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. Prednost prelaska iz reima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik moe vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca, kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo vee razina odgovornosti od obrtnika.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 51

Dr. sc. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drutvene znanosti HAZU u Zagrebu

Oporuka Marice, supruge trogirskog notara Bernarda pok. Filipa iz Lodija


Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tionija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tioni de Laude ) svoju je slubu obavljao sredinom 14. stoljea i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u slubi zadrali dui niz godina. Bernard se na poloaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. godine.1 On je ujedno i notar s najduim staem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina, budui da njegova posljednja sauvana isprava datira iz 1367 godine.2 Zbog nedostatka diplomatike grae od etrdesetih godina pa sve do kraja 14. stoljea nije mogue utvrditi toan broj notara koji su istodobno obavljali slubu gradskih notara, ali u tom razdoblju u slubi su zasigurno bila dvojica notara. Tako se uz Bernarda 1348. spominje Jakov pok. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua). On je ujedno obavljao i slubu kancelara.3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u slubi ostao do 1359. godine.4 U ezdesetim godinama istog stoljea uz notara Bernarda djelovali su Ruer iz Parme (Rugerius de Parma, 1361.),5 Oliver pok. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus, 1362.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. bio i kancelar.7

Sl. 1. Notarski znak Bernarda pok. Filipa Tionija iz Lodija


Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabiljeeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i drutvenoj djelatnosti. Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346. doznaje kako je Bernard od Andrije Luia posudio 115 libara i 4 solida za mot koji je kupio te je iste obeao vratiti do blagdana Uskrsa.8 Godine 1359. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulae prosvjed to je ban Nikola Se njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao slubu kancelara kneza Franje Jurjevia.9 U Dravnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sauvan je i dio njegovog notarskog registra.10 Iz Bernardovog privatnog ivota poznato je da je imao sina Stjepana koji je takoer obavljao notarsku djelatnost. Na tom se poloaju prvi put spominje u prosincu 1365. godine.11 Prema sauvanim dokumentima moe se zakljuiti da je Stjepan za razliku od oca, koji je bio komunalni notar, bio u slubi trogirskog biskupa. Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom to je razvidno iz njegovog potpisa iz veljae 1366. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tioni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii.12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budui da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uope ne spominje. ini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlaa osoba domaeg porijekla, tj. Trogiranka te da je prema drutvenom statusu bila puanka. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni to je znailo da izmeu 1367. i 1371. godine umire.

1Jakov Stipii i Ante Nazor, Splitski spomenici, Dio prvi, Splitski biljeniki spisi, sv. 1, Spisi splitskog biljenika Ivana pok. ove iz Ankone od 1341.1344., MSHSM, sv. 53, Zagreb, 2002., dok. 159, str. 91. 2 Dravni arhiv u Zadru (dalje: DAZd), Spisi splitske opine, kut. 2, sv. 7: Albertolus de Bassanega, fasc. 2, fol. 84. 3 ime Ljubi, Listine o odnoajih izmedju junoga slavenstva i Mletake Republike, sv. 3, MSHSM, sv. 3, Zagreb, 1872., dok. 192, str. 124-126. 4 Prva njegova isprava potjee iz veljae 1350. godine (Tadija Smoiklas, Diplomatiki zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD], sv. 11, dok. 438, str. 576-578). Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359. godine (CD 12, dok. 434, str. 577-578). 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. godine (CD 13, dok. 71, str. 100-101 i dok. 92, str. 138-139). 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362. godine (CD 13, dok. 71, str. 101 i dok. 92, str. 138-139). 7 U listopadu 1366. godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13, dok. 409, str. 572-573). Kao trogirski notar djelovao je do 1381. godine (CD 16, dok. 170, str. 200).

8 DAZd, Arhiv Trogira (dalje AT), kutija 66, sv. 9, fol. 4. 9 CD 12, dok. 484, str. 642-644. 10 DAZd, AT, kutija 66, sv. 6. 11 CD 13, dok. 269, str. 367. 12 CD 13, dok. 366, str. 503-506.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 52

Sl. 2. Stranica biljenikog registra sa zadunicom notara Bernarda iz prosinca 1346. godine

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 53

Jedan od vanih izvora za prouavanje svakodnevnog ivota trogirskih notara i njihovih obitelji, ali i ondanjih opih drutvenih odnosa su oporuke. One su ujedno i jedan od najznaajnijih dokumenata privatnog prava. Na koji nain su se sastavljale da bi bile pravovaljane odreeno je statutom. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muka osoba s navrenih 14 i enska s navrenih 12 godina ivota.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoruno od strane samog oporuitelja na listu papira ili pergameni. Oporuitelj je takvu oporuku trebao zapeatiti svojim peatom te je pohraniti u sakristiji crkve Brae propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male brae (fratrum minorum). Poslije oporuiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadraj oporuke unijeti u svoj notarski registar. Osim vlastoruno, oporuku je, po nalogu oporuitelja, mogao zapisati bilo tko, a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapeatiti svojim peatom, a isto tako i oporuitelj ukoliko je imao peat. Sadraj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapeaena kod komunalnog notara ako je oporuitelj tako odluio, ili u sakristiji crkve Brae propovjednika, Male brae ili sv. Lovre. U sluaju ako bi se nala druga oporuka poslije one koju je nainio oporuitelj trebala je vrijediti i vaiti ona posljednja.14 Statutom je nadalje bilo odreeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka sveenika ili svjetovnjaka, osim u sluaju da se oporuitelj nae na putu gdje nema dva svjedoka. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporuitelja kasnijom reformacijom iz 1346. godine bilo je odreeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoruno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. U sluaju da je nije elio ili mogao vlastoruno zapisati ona se trebala zapisati iskljuivo rukom zakletog komunalnog notara, a ne neke druge osobe kako je prije bilo odreeno. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu biljenicu u koju je morao zabiljeiti godinu, indikciju, dan, mjesec, svjedoke i egzaminatora koji su bili nazoni pri sastavljanju oporuke te ime oporuitelja. Notar, vezan zakletvom sadraj oporuke nije mogao nikome otkriti.16 Istom reformacijom bilo je odreeno da je oporuka bila nevaea ako nije bila nainjena u prisustvu dvojice svjedoka, egzaminatora i komunalnog notara. U sluaju da graanin Trogira naini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporuitelj zatekao.17 Reformacijom iz 1425. godine bilo je odreeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka.18 Oporuka Marice, supruge notara Bernarda pohranjena je u Dravnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira.19 Oporuka je sastavljena 15. oujka 1371. godine u domu same oporuiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket, Antun Cvitani i Vedran Gligo, Statut grada Trogira (dalje: TS), Split, 1988, knjiga 3, gl. 3. 14 TS, knjiga 3, gl. 4. 15 TS, knjiga 3, gl. 7. 16 TS, Knjiga reformacija I, gl. 33. 17 TS, Knjiga reformacija I, gl. 34. 18 TS, Knjiga reformacija II, gl. 7. 19 DAZd, AT, kut. 46, sv. 1, fol. 14.

ka Petra Mavra Mire i Marina Dese Maroja, a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin. Za izvritelje oporuke postavljeni su Mariin sin Nikola i ugledni trogirski plemi Augustin Kaoti. Diplomatiki gledano, oporuka sadri sve uobiajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. stoljea. Ona se sadrajno ne razlikuje od veine oporuka dalmatinskih graana jer izraava uobiajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. Naime, veina dalmatinskih oporuitelja toga doba veliku panju posveivala je raspodjeli legata lanovima svojih obitelji, dok su s druge strane dio legata donirali u pobone svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua.20 Na poetku oporuke Marica navodi svoje psihiko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke istiui pritom da je sana mente, sensu, corpore et intellectu. Iako biljeenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak sluaj meu dalmatinskim oporuiteljima ipak je veina njih to inila iz nekog jasno odreenog razloga, npr. bolesti, odlazei na neko due putovanje, uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od injenice da umre bezoporuno koji je izraen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei, nollens intestata decedere. Mariina oporuka sadrajno je vrlo krta te nam ne otkriva mnogo podataka. Njezina prva oporuna odredba vezana je uz crkvu sv. Lovre kojoj za rad i odravanje ostavlja 10 libara. U oporukama dalmatinskih gradova ve od druge polovine 13. stoljea karakteristina je bila pojava da su oporuitelji ostavljali odreeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni ivot. Takoer u nastojanju da se osigura to bri prelazak due u drugi svijet dalmatinski su oporuitelji za svoju duu (pro anima sua) traili od lokalnog sveenstva da mole i slue mise u raznim crkvama i samostanima. Pri tome su, zauzvrat, tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu, liturgijskim predmetima, odjei ili drugo. Taj sluaj zabiljeen je u Mariinoj oporuci koja sveenicima Mihoju, Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje e sluiti. Vrlo zanimljiv oporuni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporuuje 40 solida. Marica se u oporuci prisjetila i lanova svoje najue obitelji, pa je zatraila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za due njezinih pokojnika. Ve od druge polovine 13. stoljea dalmatinski oporuitelji, osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosre prema slugama
20 O pobonim legatima i onodobnom sistemu oporuivanja u Dalmaciji vidi opirnije u: Zoran Ladi, Last Will: Passport to Heaven. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia, Zagreb, 2012. Isti, Oporuni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drutvene znanosti HAZU, vol. 17, 1999., str.17-29; Isti, O nekim oblicima brige za siromane i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drutvene znanosti HAZU, vol. 20, 2002., str. 1-25; Isti, Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporuitelja kao izvor za prouavanje nekih vidova svakodnevnog ivota i materijalne kulture, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drutvene znanosti HAZU, vol. 21, 2003., str. 1-28.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 54

Sl. 3. Faksimil oporuke gospoe Marice, supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija
zaposlenim u njihovim kuama ili na zemljinim posjedima u gradskim distriktima. Tako Marica oporuuje svojoj sluavki Radoslavi 5 libara, dok njezinoj kerki Fuski daruje jedan janjei ogrta i ukras za kosu. O Mariinom imetku teko je iznijeti ope stajalite budui da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o steenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia). Jedina imovina koju posebice istie vezana je uz kuu koju je posjedovala u Trogiru, a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotine kue. Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. Prilog: Oporuka gospoe Marice, supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija, Trogir, 15.3.1371. (Dravni arhiv u Zadru, Arhiv Trogira, kutija 46, sv. 1, fol. 14) (fol. 14) (In margine): Domine Marie vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. Item voluit dicta testatrix, quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas, quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum; sine autem, tunc reliquit tamen XXV. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliam. Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiam vxorem Stipe sartoris, viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris, actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris, residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis, reliquit et constituit, disposuit et ordinauit duos suos filios, videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem, quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis, presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy, testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore.

Eodem anno, millesimo, indictione, die XV mensis Marcii


Domina Maria, vxor condam magistri Bernardi de Laude, sana mente, sensu, corpore et intellectu, timens periculum mortis et iudicium Dei, nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie

DRUTVENA DOGAANJA

Skuptina Hrvatske javnobiljenike komore


Mali Loinj, 12. svibnja 2012.
U nazonosti vie od 160 lanova Skuptine te gostiju: Ante Galia, predsjednika Visokoga upravnog suda; mr. sc. Jadranka Juga, suca Vrhovnog suda; eljke Brege, sutkinje Trgovakog suda u Zagrebu; odvjetnice Adele Budini Kueta iz Malog Loinja predstavnice Hrvatske odvjetnike komore te Garija Capellija, maloloinjskoga gradonaelnika, u ovome gradu odrana je (12. svibnja 2012.) 17. redovna sjednica Skuptine Hrvatske javnobiljenike komore. Sjednicu Skuptine otvorio je predsjednik Komore Ivan Malekovi te pozdravio nazone goste i lanove HJK. Skuptinu je vodio predsjednik radnog predsjednitva Pero Danki, lan Upravnog odbora, a lanice radnog predsjednitva bile su: Lucija Popov, potpredsjednica Komore i eljena Biuk, predsjednica Zajednikog javnobiljenikog zbora Splitsko-dalmatinske, ibensko-kninske i Dubrovako-neretvanske upanije,. Na sjednici Skuptine usvojeno je izvjee predsjednika Komore o njezinu radu i godinje izvjee o financijskom stanju Komore za 2011. godinu, koje je podnio rizniar Vlasto Podgajski, lan Upravnog odbora. Boo Markovi, predsjednik Nadzornog odbora, podnio je izvjee o radu ovoga tijela. Donesen je i proraun HJK za 2012. godinu. Istodobno je odrana i godinja sjednica Skuptine Udruge javnobiljenikih prisjednika, savjetnika i vjebenika, koji su priredili tradicionalne sportske igre.

Predsjednika HJK Ivana Malekovia

Adele Budini Kueta, Jadranko Jug i Lucija Popov

Gari Capelli i Boo Markovi

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 56

Struna sluba HJK i Radno predsjednitvo Skuptine: ore Maravi, Gordana Hanek, eljena Biuk, Pero Danki i Lucija Popov

Ante Gali, predsjednika Visokog upravnog suda

eljka Brege, sutkinja Trgovakog suda u Zagrebu

Vlasto Podgajski, rizniar

Boo Markovi, predsjednik Nadzornog odbora

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 57

Skuptina Udruge javnobiljenikih prisjednika, savjetnika i vjebenika

Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa


Portogruaro, 10. prosinca 2011.
Biljenici Zajednikog javnobiljenikog zbora Koprivniko-krievake, Meimurske i Varadinske upanije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjeditu, u Portogruaru, u Italiji. Paolo Pasqualis ima zajedniki ured s kolegom Antoniom Michielanom. Upoznao ih je s nadlenostima talijanskih javnih biljenika u svezi prometa nekretnina. Posebno je naglasio kako je forma javnobiljenikog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasnitva na nekretninama, tako da odmah nakon zakljuenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasnitva na kupca. Od trenutka potpisa ugovora notar jami dravi plaanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obraun po veoma sloenoj metodi (budui da u Italiji ima vie razliitih poreznih stopa - ovisno o vrsti nekretnine, svojstvu stranaka i vrsti transakcije), nakon ega notar i uplauje porez (kojeg su mu predujmile stranke). Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru, a to ukljuuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave. Promjenu podataka temeljem ugovora notar, kao i poreznu prijavu, provodi elektronikim putem.

U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i nain plaanja kupovnine (na primjer, broj ekova, broj bankovnih rauna). Posjet je bio izuzetno poticajan, kako glede upoznavanja nadlenosti talijanskih notara, tako i organizacije ureda i dunosti notara prema propisima o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma. Ovim putem najljepe zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu. Jagoda Vajdi Sevek, javna biljenica

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 58

Prisustvo Kongresu notarijata Albanije


Tirana, 5. svibnja 2012.
Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za meunarodnu suradnju javne biljenice: Obrenija Ribari, Zorka avajda i Alemka Gajski

Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku


Dubrovnik, 19. svibnja 2012.
Predvoeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobiljenike komore Francuske - pokrajine Jura, goste su doekali predstavnici Povjerenstva za meunarodnu suradnju, hrvatski javni biljenici: Anelko Stani, Nika Vien, Nika Mozara, Luce Bronzan, eljana Biuk i Teo Karaboti Milovac. I nae goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom. Posebno su bili oduevljeni natpisom na Kneevu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA, motom koji je jo uvijek aktualan u svim javnim slubama, bez obzira na naciju i nakon toliko stoljea od ispisivanja na vratima Dvora. Razmijenjena su iskustava naih slubi kao i komparacija nadlenosti. Sa zanimanjem smo sluali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da oekuju poveanje javnobiljenike tarife tijekom ove godine u Francuskoj. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog biljenitva u RH te poloaj HJK u meunarodnim asocijacijama. Izmeu delegacija razmijenjene su pozdravne rijei te prigodni darovi. Kratak posjet francuskih biljenika iskoristili smo kao prigodu da se meusobno bolje upoznamo, ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turistikim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada.

Teo Karaboti Milovac, javni biljenik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 59

Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora


Zagreb, 16. svibnja 2012.

Sastanak predsjednika notarijata Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine Federacije BIH, Makedonije i Hrvatske odran je u Hrvatskoj javnobiljenikoj komori 16. svibnja 2012., s temom razmatranja posebnosti pravnog ureenja zemljinih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. Poasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini, dr. Klaus Woschnak, uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljinoj knjizi u Republici Austriji. Doc. dr. Ludwig Bittner, predsjednik Austrijske notarske komore, upoznao je sudionike s razvojem elektronike zemljine knjige u Austriji. Ivan Malekovi, predsjednik HJK, nakon pozdravnih rijei iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj.

O posebnostima zemljinoknjinog prava govorili su: Marijana Tiar-Beter, predsjednica Notarske zbornice Slovenije, zatim Zorica Pulejkova, predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljevi, predsjednik Notarske komore FBiH. Nazoili su i Andrej oemen, potpredsjednik slovenske Komore, zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov, potpredsjednica HJK i Stjepan akor, lan Povjerenstva za meunarodnu suradnju HJK. eka notarska komora uputila je pisano izvjee o temi sastanka, a predsjednik dr. Martin Foukal uputio je pismo podrke suradnji oko razmjene informacija.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 60

Skuptina zajednikog javnobiljenikog zbora Split


Split, 10. prosinca 2011.
Dio fotografija sa sveanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora, biljenica eljena Biuk, podijelila zahvale lanovima javnobiljenikog Zbora. Snimio; Darko Rom

Sastanak lanova Hexagonale u Zagrebu


Zagreb, 6. srpnja 2012.
Poznato je da Austrijska biljenika komora usko surauje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istone Europe (Austrija, eka, Hrvatska, Slovenija i Slovaka) u okviru Srednjoeuropske inicijative biljenika tzv. Heksagonale. Inicijativa da se, koliko je to mogue, na tehnikoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o moguim zajednikim elektronikim obrascima i formama.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 61

Informatika tehnologija u sustavu javnih registara


Zagreb, 25. rujna 2012.
Imajui u vidu informatizaciju u dravnoj i javnoj upravi, a pogotovo u pravosuu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj, Hrvatska javnobiljenika komora nastoji unaprijediti koritenje IT-a u pravnom sustavu, uz visoke standarde pravne i tehnike sigurnosti, te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja strune javnosti s uspjenim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji. CyberDOC sustav je u uspjenoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku, a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadlena tijela Vlade i sudova Republike Austrije. Usto raspravljalo se i o novinama u elektronikom arhiviranju isprava te vezama izmeu javnih registara (posebno zemljine knjige, sudskog registra te Porezne uprave) koji u naoj zemlji jo nisu u primjeni, a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. registar anticipiranih izjava i punomoi). Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. Alfred Moser, direktor Drutva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije, mag. Alexander Winkler, notar u Kirchbergb/Pielach, ing. Reinhold Plach, IT menader.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 62

Savjetovanje o temi:

Pravo drutva u javnobiljenikoj praksi


Zagreb, 15. rujna 2012.
U organizaciji Hrvatske javnobiljenike akademije, u prostorijama Hrvatske javnobiljenike komore, odrano je savjetovanje o temi Pravo drutava u javnobiljenikoj praksi. Predavai na savjetovanju bili su: prof. dr. sc. Sinia Petrovi i doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklaivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobiljenikim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, objavljenima u Narodnim novinama, br. 111/12., u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih drutava s ogranienom odgovornou.

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 63

HRVATSKA JAVNOBILJENIKA KOMORA


ZAGREB, Radnika cesta 34/II Tel.: 01/4556-566, faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk.hr http://www.hjk.hr

10000 ZAGREB (01) Andrai Damir, Prilaz Ivana Visina 5 tel. 655 59 05, fax. 655 58 28 e-mail: damir.andrasic@zg.htnet.hr Draen Marku, jb prisjednik Ankon Jasminka, Nehajska 22 tel. 301 76 93, fax. 301 76 93 e-mail: jasminka.ankon@zg.htnet.hr Snjeana Tori, jb prisjednik Vedran Horvat, jb prisjednik Bakovi Marija, M. Matoeca 3 tel. 373 13 76, fax. 373 59 25 e-mail: jb-m.bakovic@zg.t-com.hr Milijana Baburi, jb prisjednik Ivana Baburi, jb prisjednik Viktorija Nikoli, jb savjetnik Lana Puljan, jb vjebenik Barbari Sanja, Ivana ibla 13 tel. 663 61 70, fax. 663 62 70 e-mail: barbaric.sanja@zg.t-com.hr Duje Ordulj, jb prisjednik Brozovi krinjari tefica Remetineki gaj 2F, tel/fax. 614 13 85 e-mail:javni.biljeznik.brozovic@zg.t-com.hr Jadranka Kui Humek, jb prisjednik Dragana Bonjak Kovaevi, jb vjebenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1, tel. 239 55 44 fax. 234 45 35 e-mail: mladen.burec@zg.htnet.hr Boo Mileti, jb prisjednik Ivana Kozar, jb prisjednik Valentino Koak, jb savjetnik Nikica Matan, jb vjebenik aklovi Ljubica, Ilica 253, tel. 370 30 35, fax. 370 33 97 e-mail:notar.caklovic@zg.t-com.hr Daniela Boi, jb prisjednik avajda Zorka, Radnika cesta 48, tel.483 16 70, fax. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg.htnet.hr Tatjana Kralj, jb prisjednik Doroteja Filipovi, jb prisjednik Mija uul, jb vjebenik Filip Milak, jb vjebenik

eri Velimir, Ul. Hrvat. proljea 65 tel. 298 98 22, fax. 292 30 89 e-mail: biljeznik.ceric@zg.htnet.hr Dolores Svitlanovi, jb vjebenik Dabeli Marina, Vukovarska 284, tel. 230 30 58 e.mail:biljeznik-dabelic@email.t-com.hr Gordana Reli-Gutenberger, jb prisjednik Despot Zorka, Lastovska 12 tel. 618 07 10, fax. 618 09 56 e-mail:notar.zdespot@gmail.com Davor Dukat, jb prisjednik Dolinar Nenad, Varavska 4/II tel. 483 00 95, fax. 483 00 96 e-mail: nenad.dolinar@zg.htnet.hr Martina ugar, jb prisjednik Draki Lada, Frana Petria 1 tel.481 32 01, fax. 481 34 02 e-mail:javni.biljeznik.lada.draskic@zg.t-com.hr Aleksandra Martinovi, jb prisjednik Blaenka Plea, jb prisjednik Martina Janka, jb savjetnik Jelena Gvozdanovi, jb vjebenik Dujmovi Iva, Juriieva 21, tel/fax. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg.htnet.hr Renata Markovi, jb prisjednik Danki Pero, Korulanska 3E/II tel. 618 03 50, fax. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic.hr Martina Plasti, jb prisjednik Ivana Danki, jb savjetnik Darja Bonjak, v.d.jb, Poljika 27 tel. 615 43 22, fax. 615 43 23 e-mail: zdenko.frid@zg.htnet.hr Ana kari, jb prisjednik Svjetlana Plei, jb savjetnik Gajski Alemka, Mandrovieva 17 tel. 231 13 32, fax. 234 57 17 e-mail: alemka.gajski1@zg.htnet.hr Boa Svedrec, jb prisjednik Dubravka Rakitnian, jb prisjednik Melita ondri, jb prisjednik Nadija Jei, jb savjetnik Marko Re, jb vjebenik Iva Kralj, jb vjebenik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 64

Jelena Gajski, jb vjebenik Gali Radojka, ikoeva 5 tel. 230 36 24, fax. 230 36 62 e-mail: galicr@zg.t-com.hr Goranka Malia, jb prisjednik Marina Bukovak, jb savjetnik Galovi Stanislava, Miroslava Milia 4 tel. 388 17 57, fax. 388 17 80 e-mail:notar.galovic@hi.t-com.hr Tomislav Garofuli, jb prisjednik Gorana Blai Hebrang, jb prisjednik Glibota Milan, Trnjanska cesta 23, tel/fax. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg.htnet.hr Vedrana Jakovi, jb prisjednik Luka Glibota, jb vjebenik Grladinovi Dubravka, Drakovieva 13 tel/fax. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email.t-com.hr Ivana Macani, jb prisjednik Mirna Ivkovi, jb savjetnik Herceg-Milievi Ljiljana, Juriieva 1 tel. 492 12 20, fax. 492 12 21 e-mail: ljiljana.herceg-milicevic@zg.htnet.hr Ivana Herceg, jb prisjednik Zvjezdana Popovi , jb prisjednik Matej Herceg, jb vjebenik Petra Kaleb erber, jb vjebenik Horvat-Pernar eljka, Savska cesta 9 tel/fax. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg.htnet.hr Ernita Obuljen, jb prisjednik Valerija Pernar, jb vjebenik Hukelj Anica, Mrazovieva 6/I tel. 481 99 55, fax. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg.htnet.hr Kristian Hukelj , jb prisjednik Marija Soko, jb prisjednik Maja Peris, jb savjetnik Marina Mesi, jb vjebenik Jaki Branko, Zelinska 3, tel/fax. 611 46 44 e-mail: branko.jakic@notar-jakic.hr Marko Elija, jb prisjednik Mihovil Vuka, jb vjebenik Ivan Jaki, jb vjebenik Ivana Guli, jb vjebenik Jakobovi Gordana, Ilica 176, tel/fax. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg.htnet.hr Ljerka Gec, jb prisjednik Sinja Maja Otrek, jb prisjednik Jelavi Zoran, Hrvatskog proljea 40, tel/fax. 291 36 08 e-mail:zoran.jelavic@zg.htnet.hr Tamara Kaiser, jb prisjednik Ivana Drni, jb vjebenik

Jeek Mladen, otarieva 8/III, tel./fax. 492 96 41 e-mail: mladen.jezek2@zg.t-com.hr Danaja Debicki, jb prisjednik Tomislav abek, jb savjetnik Juki Nevenka, Unska 2a tel. 617 09 33, 617 09 34 e-mail: nevenka.jukic@zg.t-com.hr Juri Marijan, Savska cesta 56 tel. 617 71 34, fax. 617 72 07 e-mail: marijan.juric2@zg.htnet.hr Marija Bartoli, jb prisjednik Ivan Juri, jb prisjednik Marija ati, jb vjebenik Juro Alen, Dankoveka 8, tel. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg.t-com.hr Kelei Vesna, Zagrebaka avenija 104 c/III tel. 387 80 88, fax. 387 81 07 e-mail:biljeznik.kelecic@post.t-com.hr Tina Petri, jb prisjednik eljka tefani, jb vjebenik mr.sc.Knego-Rogina Jadranka, Argentinska 4 tel/fax. 345 19 46, e-mail: j.b.knego@gmail.com Vika Despot Roso, jb prisjednik Marija Pezer, jb prisjednik Kreimir Rogina, jb vjebenik Margareta abi, jb vjebenik Kutija-Kupili Renata, Maksimirska 3 tel. 239 59 84, fax. 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg.htnet.hr Nikolina Mileevi, jb prisjednik Lisonek Ilinka, Trg Hrvat. velikana 4 tel. 481 04 93, fax. 487 15 48 e-mail: ilinka.lisonek@zg.htnet.hr Sanja Kodrnja, jb prisjednik Suada Jaarevi, jb prisjednik Sandra Nikolov, jb prisjednik Zrinka Akalovi, jb vjebenik Lovri Biserka, Grianska 6 tel. 295 52 10, fax. 295 52 12 e-mail: biserka.lovric@zg.htnet.hr Franka Kralj, jb prisjednik Boica Jagoi Tuka, jb savjetnik Lea Vraj, jb vjebenik Marinko Vladimir, Palmotieva 43a tel. 483 96 27, fax. 492 11 20 e-mail: vladimir.marcinko@zg.t-com.hr Tanja Kapitan, jb prisjednik Tena Genc, jb prisjednik Iva Kri, jb savjetnik Marija Streny, jb vjebenik Maroslavac eljka, Av. Dubrovnik 12 tel. 655 13 73, fax. 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet.hr Gordana Manojlovi, jb prisjednik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 65

Irena Mari, jb prisjednik Sandra Bednarek, jb savjetnik Martinovi Igor, Petrinjska 14, tel. 492 02 51, fax. 492 03 99 e-mail: igor.martinovic6@zg.t-com.hr Mirela Kovaevi, jb vjebenik Matijevi Tomislav, Vukovieva 11, tel. 370 01 99 e-mail:tomislav.matijevic3@zg.t-com.hr Ivica Vukovi, jb prisjednik Matko Rudjak Joica, Kneza Vieslava 2 tel. 461 17 60, fax. 462 28 33 e-mail: jozica.matko-ruzdjak@zg.t-com.hr Sanja Vladui, jb prisjednik Nataa Marijanovi, jb prisjednik Vida Baranovi, jb savjetnik Mato Mladen, Ilica 297 tel. 377 92 06, 377 65 60, fax. 374 56 78 e-mail: mladen.matos@notar-matos.hr eljka Beli, jb prisjednik Medina Karahasanovi, jb prisjednik Modruan Kornelija, Drakovieva 8, tel. 481 43 53 e-mail: kornelija.modrusan@zg.htnet.hr Panda Sanda, Kaieva 9 tel. 484 07 03, fax. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza.hr Snjeana Pavlovi Rajevi, jb prisjednik Parlov Ivan, Ozaljska 21 tel. 309 73 33, fax. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg.htnet.hr Mate Juro, jb prisjednik Ivana Jerkovi, jb savjetnik Pejovi-Fumi Lidija, Gundulieva 31 tel. 484 67 95 fax. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet.hr Picukari eljka, Bokovieva 12, tel. 481 00 95 e.mail:zeljka.picukaric@zg.t-com.hr Tina epo, jb vjebenik Popov Lucija, Iblerov trg 2/II, tel/fax. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg.htnet.hr Tea Pavii Gracin, jb prisjednik Vanja Popov, jb prisjednik eljka Rebi, jb savjetnik Ivana Cicvari, jb vjebenik Puar Vesna, Miramarska 24 tel. 615 51 91, 615 51 94, fax. 615 51 90 e-mail: v.pucar@notar-pucar.hr Ozren Ivkovi, jb prisjednik Vedran Vujanovi, jb savjetnik Marina Tremac, jb vjebenik Ranogajec Branko, Heinzelova 40, tel. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg.htnet.hr Domagoj Ranogajec, jb prisjednik

Ribari Obrenija, Nikole Tesle 16, tel/fax.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg.htnet.hr Marija Antolin, jb prisjednik Ivana Blai, jb savjetnik mr.sc.Rotim Jozo, Trg J. F.Kennedyja 6b tel. 238 36 40, fax. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim.hr Boro Bubnji, jb prisjednik Ivan Rotim, jb vjebenik Nevena Cota, jb vjebenik Sabol Terezija-Zinka, Turinina 5 tel. 480 20 80, fax. 660 39 92 e.mail:notar.sabol@gmail.com Marina Babi Kati, jb prisjednik Marijana osi, jb prisjednik Jan Mikulii, jb savjetnik Serda Pavlovi Suzana, Maksimirska 38, tel. 231 01 30 e-mail:suzana.serda-pavlovic1@zg.t-com.hr Biserka Hrvatin, jb savjetnik Sudar Duko, Frankopanska 2A tel. 484 78 69, fax. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg.htnet.hr Katarina Dilber, jb prisjednik Tihana Sudar, jb prisjednik Suzana Ili Musi, jb savjetnik Igor Sudar, jb vjebenik mr.sc.Svedrovi-Kilibarda Ljubinka, Ilica 139a tel. 377 93 00, fax. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj.svedrovic@zg.htnet.hr Iva Glamoak, jb savjetnik arevi Vladimir, Tratinska 79/I tel. 302 26 12, fax. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg.t-com.hr Ivana Vrci, jb prisjednik akor Stjepan, Petrinjska 4, tel/fax. 481 05 35 e-mail: stjepan.saskor@zg.htnet.hr Vesna Lelas, jb prisjednik Katarina Soki, jb prisjednik Borna Balta, jb vjebenik krinjar Kos Senija, Vlaka 103, tel/fax. 466 50 78 e-mil: senija.skrinjar@zg.htnet.hr Marijana Dekani, jb prisjednik Andrijana Plena, jb vjebenik tefi Jasna, Zajeva 1, tel/fax. 242 28 66 e-mail: jasna.stefcic@zg.t-com.hr Tadi Nikola, Prilaz . Deelia 23 tel. 482 64 40, fax. 482 65 12 e-mail: jb-nikola.tadic@zg.htnet.hr Jelena Mari Benzia, jb prisjednik Maa Mori, jb savjetnik Matea Radii, jb vjebenik Trkman Paji Mirjana, krleva 39, tel/fax. 230 23 35 e-mail: notar.trkmanpajic@yahoo.com

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 66

Jana Paji, jb prisjednik Vali Katica, Trg N. . Zrinskog 17 tel. 487 30 60, fax. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic.hr Nada Juki, jb prisjednik Tomislav Knez, jb prisjednik Kristijan Krznari, jb vjebenik Vodopija engi Ljiljana, Rudeka cesta 173 tel. 388 85 16, fax. 388 85 17 e-mail:vodopija.cengic.ljiljana.javni.biljeznik@zg.t-com.hr Nevenka imac, jb prisjednik Alen Ali, jb vjebenik Zajec Vlasta, Trg kralja Tomislava 4 tel. 485 27 07, fax. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet.hr Sanja Lovri, jb prisjednik Domagoj Balentin, jb prisjednik Zori Jasna, Dugoselska 12, tel./fax. 231 13 31 e-mail: jb-j.zoric@zg.t-com.hr Anamarija Baljkas Hrgi, jb prisjednik Nikolina Gai jb prisjednik Ivana Gali, jb savjetnik Hrvoje Benkovi, jb vjebenik Ivona Tomii, jb vjebenik itko Janko, Poljika 12, tel. 611 73 03, fax.617 64 71 e-mail: javnibin@inet.hr Dada itko, jb vjebenik Lovro Tomii, jb vjebenik itko Jasna, Milana Amrua 7/II, tel.481 01 65, fax.481 31 66 e-mail:notar.jasna.zitko@zg.t-com.hr Marina Sente, jb vjebenik ivkovi Iva i karii-Sini Lada, Gajeva 2/IV, tel. 487 60 71, fax. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki.ured.zivkovic-sincic@email.t-com.hr Sabrina Kafedi, jb prisjednik Anita kurjanec, jb prisjednik Margita Kozina Ituk, jb savjetnik Kristina Mikuli, jb savjetnik Barbara ivkovi, jb vjebenik Katarina Krznari, jb vjebenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David, Kralja Tomislava 39 tel. 742 242 , fax. 742 240 e-mail: notar-milas@os.t-com.hr Kreimir Milas, jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Draina Martina, Trg Alojzija Stepinca 14 tel.682264, fax.682261 e-mail: javni.biljeznik.martina.drazina@zd.t-com.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartu Duan, Obala P. Kreimira IV bb, tel/fax. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd.htnet.hr

43000 BJELOVAR (043) ulo Poljak Marija, Trg E.Kvaternika 2, tel. 220 696 e-mail: j.b.m.culo.poljak@bj.t-com.hr Kusti Marija, A. Starevia 5b, tel/fax. 242 145 e-mail: jb.marija.kustic@bj.htnet.hr Sandra Naumovska, jb prisjednik Natalija Batinac, jb prisjednik Mario Franji, v.d.jb, Ul. A. K. Mioia 28a tel. 241 553, fax. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj.htnet.hr Dujmovi Martina, P. Preradovia 8/I, tel. 241 250 e-mail: notar.martina.dujmovic@gmail.com Ivana Mrsin, jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarevi Snjeana, Trg J. Broza Tita 1 tel. 721 743, fax. 721 744 e-mail: snjezana.nazarevic@pu.htnet.hr Dijana Akrap, jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivkovi Miodrag, Trg Fontana 2, tel. 695 712, fax. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu.t-com.hr Marijela Antonac, jb vjebenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko, Ul. K. Zvonimira 29, tel/fax. 241 952 e-mail: javni.biljeznik.koko.boras@ri.t-com.hr 40000 AKOVEC (040) Crnec Jasenka, I. G. Kovaia 6, tel/fax. 311 507 e-mail: jb-jasenka.crncec@ck.htnet.hr Latinka Ivoevi, jb prisjednik Tatjana Pavlic Blaon, jb savjetnik Tena Crnec, jb vjebenik Jalovec Sanda, Valenta Morandinija 13, tel. 310 688 jb.jalsovec.sanda@ck.t-com.hr Kvakan Ivan, R. Bokovia 21, tel/fax. 390 733 e-mail: kvakan.ivan.javni.biljeznik@ck.htnet.hr Jelena Bogdan Kvakan, jb savjetnik Petar Kvakan, jb prisjednik Marodi Ivan, Matice hrvatske 14, tel/fax. 390 477 e-mail: ivan.marodi@ck.htnet.hr Katarina Posavec, jb prisjednik Sandra Marodi, jb vjebenik Zvonarek Mirjana, Park Rudolfa Kropeka 2, tel. 390 750 e-mail: zvonarek.javni.biljeznik@cj.t-com.hr 51219 AVLE (051) Vesna ekar, avle 78, tel. 545 326 e-mail.notar.seskar@ri.t-com.hr eljka Tukan Bregovac, jb prisjednik Jelena Papi, jb savjetnik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 67

43240 AZMA (043) Torbainovi Ljerko, Trg azm. kaptola 9 tel. 772 342, fax. 227 040 e-mail: ljerko.torbasinovic@bj.htnet.hr Renata Koevi, jb vjebenik 31326 DARDA (031) Marija Kova, Sv.Ivana Krstitelja 91, tel/fax.741 151 e-mail: mkovac.biljeznik@gmail.com 43500 DARUVAR (043) op Mladen, Trg K. Tomislava 1, tel/fax. 333 512 e-mail: notar.cop@bj.htnet.hr 51300 DELNICE (051) Miheli Nikola, Amerikanska 3, tel/fax. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri.htnet.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija, Trg M. Gupca 25, tel/fax. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr.htnet.hr Maja Bakovi, jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) urevi Dinko, Trg A. Starevia 11, tel/fax. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os.htnet.hr Zrnka Stamatoska, jb prisjednik Ines Matijevi, jb vjebenik 22320 DRNI (022) Buva Dijana, Nikole Tesle 17a tel. 886 749, fax. 886 593 e-mail: buva.dijana.javni.biljeznik@si.t-com.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce, Vukovarska 24 tel. 411 292, fax. 311 943 e-mail: luce.bronzan@gmail.com Iva Cari, jb prisjednik Mozara Nika, Vukovarska 17 tel. 638 570, fax. 638 574 e-mail: jb.ured@biljeznik-mozara.hr Jelena krabo, jb prisjednik Marijana Milkovi, jb vjebenik Matea agarjelo, jb savjetnik Radovi Ivo, Vukovarska 19, tel. 492 050 e-mail: biljeznik.ivoradovic@optinet.hr Nina Buri, jb vjebenik Stani Anelko, Dr A. Starevia 20 tel. 357 777, fax. 357 946 e-mail: andjelko.stanic@du.htnet.hr Nada Pirja, jb prisjednik Iva Radovi, jb vjebenik Vien Nika, Vukovarska 22 tel. 412 644, fax. 311 566 e-mail: niksa.vidjen@du.t-com.hr Anto Lozani, jb prisjednik Mirna Frani, jb vjebenik

47250 DUGA RESA (047) Bianin Peut Zdravka, Bana Josipa Jelaia 7, tel.841075, fax.8410079 e-mail: notar.pesut@gmail.com 10370 DUGO SELO (01) Copi Kreimir, Dragutina Domjania 1, tel. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo.com Natalija Pavlovi, jb prisjednik Peri Slavica, J. Zoria 8 tel. 277 56 20, fax. 277 56 21 e-mail: notar-slavica.peric@zg.t-com.hr Andreja Tanaskovi, jb prisjednik Ksenija Borek-Ptiek, jb savjetnik Marija Dajak, jb vjebenik Dejan Elvei, jb vjebenik 31400 AKOVO (031) Bra Nikola, Ulica pape Ivana Pavla II 8, tel/fax. 810 605 e-mail:javni.biljeznik.brac@os.t-com.hr Crnov David, Ul.Pape Ivana Pavla II 9/I, tel/fax. 815 136 e-mail:crnov.david.javni.biljeznik@os.t-com.hr Ratinevi Pavao, Stjepana Radia 4, tel/fax. 822 186 e-mail: jb-pavao.ratincevic@os.htnet.hr 48350 UREVAC (048) Matulec Darko, Kralja Tomislava 2, tel/fax. 813 891 e-mail: notar.darko.matulec@hi.t-com.hr imi Ankica, Trg Sv.Jurja 1, tel/fax. 811 811 e-mail:simcic.ankica.javni.biljeznik@kc.t-com.hr Iva Markov, jb vjebenik 43280 GARENICA (043) Marko Bilandija, Trg Hrv. branitelja 1, tel/fax. 532 476 e-mail: notar.bilandzija@hi.t-com.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina, S. i A. Radia 12, tel/fax. 882 625 e-mail: marina.bukovac.javni.biljeznik@sk.htnet.hr 53000 GOSPI (053) Fajdi Mile, Kanika 9, tel/fax. 573 337 e-mail:mile.fajdic@gs.t-com.hr Zduni Boris, Popa Frana Binikog 10, tel/fax. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs.htnet.hr Marija Grivii, jb savjetnik Vesna Strui, jb vjebenik Marijana ivkovi, jb vjebenik 43200 GRUBINO POLJE (043) Luketi Ivo, A.G.Matoa 3, tel/fax. 485 025 e-mail: ivo.luketic@bj.htnet.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pliani Gordana, Nine Marakovia 69, tel/fax. 851 229 e-mail: javni.biljeznik.plicanic@sk.t-com.hr Belma Pliani, jb savjetnik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 68

32236 ILOK (032) imuni Tomislav, Dr Franje Tumana 50, tel. 590 300 e-mail: javni.biljeznik.simunic.ilok@email.t-com.hr Marko imuni, jb vjebenik 21260 IMOTSKI (021) Ujevi Petar, Ante Starevia 17, tel/fax. 670 001 e-mail: javni.biljeznik.petar.ujevic@st.htnet.hr 42240 IVANEC (042) agi-Belcar Nada, Ak.Ladislava abana 5, tel. 782 104 e-mail: nada.sagi-belcar@vz.htnet.hr Danijela Markovi, jb prisjednik Vedrana itnjak, jb vjebenik 10310 IVANI GRAD (01) Mikovi Marijan, Moslavaka 12, tel. 288 86 88 e-mail: marijan.miskovic@vk.htnet.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volari Stjepan, Brae Kazi 7, tel. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan.volaric@zg.htnet.hr Ivana iranovi Vuli, jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Anti Ivanka, Josipa ipua 1, tel. 844 262 e-mail: notar.antic@post.t-com.hr Ines Anti, jb prisjednik Augustinovi Marina, V. Nazora 6, tel. 615 466 e-mail: jb-marina.augustinovic@ka.htnet.hr Tranfi eljka, V. Nazora 6, tel. 615 466 e-mail: jb-zeljka.tranfic@hi.t-com.hr Ivana Lipoak, jb prisjednik Buba-Maglii Nina, I. G. Kovaia 2, tel. 616 111 e-mail: nina.bubas-maglicic@ka.htnet.hr Sandra Reka, jb savjetnik Dijana Radei, jb vjebenik Plaveti Snjeana, Domobranska 6, tel/fax. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka.t-com.hr aja Blanka, Gundulieva 8 tel. 615 920, fax. 615 940 e-mail: notar.blanka.zaja@ka.htnet.hr Morana Kasun, jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna, Trg Matka Laginje 1, tel. 691 070 e-mail: notar.mavrinac@ri.htnet.hr Martina Lui, jb prisjednik Emina Vukeli, jb savjetnik 21216 KATEL STARI (021) Donika-Stanojevi Joko, Obala kralja Tomislava 26 tel. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st.htnet.hr Tatjana Peri, jb prisjednik Rozika Dajak, jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) imek Mirko, Trg mira 11, tel. 550 331 e-mail: mirko.cizmek@kr.htnet.hr

22400 KNIN (022) ujec Josip, Tvrtkova 3, tel. 662 673 e-mail: josip.cujec@si.htnet.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakra Nikola, Opatika 5, tel. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc.htnet.hr Ostovi Marina, A. Nemia 4a, tel. 623 820 e-mail: marina.ostovic@kc.htnet.hr Papac Ljubica, A. Nemia 1/I, tel. 626 817 e-mail: ljubica.papac@kc.htnet.hr Antonia Torma, jb savjetnik Pavlovi Ronald, Krievaka 5, tel/fax. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc.t-com.hr 20260 KORULA (020) Kaliman Ivna, Kovaki prolaz 25, tel. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du.t-com.hr Petra Fabijanovi, jb vjebenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka, uknica 1b, tel. 289 700, fax. 289 007 e-mail:davorka.flego.javni.biljeznik@ri.t-com.hr Andrea Nikoli, jb vjebenik 49000 KRAPINA (049) Bjeli Damir, Ljudevita Gaja 8, tel. 373 064 e-mail: damir.bjelcic@kr.htnet.hr Martina Majcen, jb prisjednik Martina Mrzlei, jb vjebenik 48260 KRIEVCI (048) Jeli-Veri Nataa, Baltieva 4 tel. 682 890, fax. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic.versic@kc.htnet.hr Ana Benko Budja, jb prisjednik Tuek Vinja, I. Z. Dijankovekog 9 tel. 681 700, fax. 271 218 e-mail: visnja.tusek@gmail.com eljkica Skaliki, jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka, Trg bana J. Jelaia 5 tel/fax. 520 536 e-mail: katunar.zrinski@hi.t-com.hr Andrej Pavei, jb prisjednik Kristijan Trinajsti, jb vjebenik mr.sc. Rui Mirko, etalite Sv. Bernardina bb tel/fax. 221 674 e-mail: ruzic.mirkojavni.biljeznik@ri.t-com.hr Sandra Turi, jb vjebenik 44320 KUTINA (044) Malai Mira, Hrvat.branitelja 11 tel.681 500, fax. 676 500 e-mail: jb-mira.malacic@sk.htnet.hr Tina Puka, jb savjetnik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 69

Medi Mato, Trg kralja Tomislava 7, tel. 683 525 e-mail: javni.biljeznik.medic.mato@.sk.htnet.hr Iva Medi, jb vjebenik Mokry-Uroi Dubravka, Kneza Trpimira 2a, tel. 630 288 e-mail: dubravka.mokry-uroic@sk.t-com.hr 52220 LABIN (052) Udovii Rita, Zelenice 18/I, tel. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu.htnet.hr Nino Rojni, jb vjebenik Terkovi Branko, Rudarska 7 , tel. 851 141, fax. 851 142 e-mail:javni.biljeznik.branko.terkovic@hi.t-com.hr ekada Lara, jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandi, etalite M. Tita 35, tel. 293 426 e-mail: notarlovran@ri.t-com.hr Patricija Radeti, jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radai Kruno, Miroslava Krlee 27, tel. 810 125 e-mail: kruno.radasic.j.b@vz.htnet.hr Lidija Baani, jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbi Ante, Ul. 4. svibnja 533 br. 1, tel. 615 500 e-mail: notar-a.barbic@hi.htnet.hr Anamarija Arapovi Vranje, jb prisjednik Pejkovi Ante, Ul. Stjepana Radia 7, tel. 615 257 e-mail: notar.pejkovic@inet.hr Anja Pejkovi, jb prisjednik Lora Pejkovi, jb vjebenik 51550 MALI LOINJ (051) Markovi Boo, Brae Viduli 2-6, tel. 233 047, fax. 520 401 e-mail: bozo.markovic@ri.htnet.hr Filip Markovi, jb vjebenik 20350 METKOVI (020) Panda Joko,v.d.jb A. Starevia 9, tel. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du.htnet.hr Plea Vedran, Trg K.Tomislava 3/I, tel. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail.com Jure Plea, jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIE (040) Hoblaj Rua, Trg brae Radia 8a, tel. 543 300 e-mail: notar.hoblaj@ck.htnet.hr Hana Hoblaj, jb vjebenik 31500 NAICE (031) Godirov Boris, Pejaeviev trg 11, tel. 615 100 e-mail: boris.godzirov@os.htnet.hr Ivna Godirov, jb vjebenik Mandi Ljerka, Brae Radia 6, tel. 612 093, fax. 612 092 j.b.ljerka.mandic@hit-com.hr Lana Kusturi kurla, jb vjebenik Marija Habuda, jb savjetnik

35400 NOVA GRADIKA (035) Jelini Stanka, Karla Dienea 3, tel/fax. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s.jelinic@sb.htnet.hr Domagoj Strinavi, jb prisjednik Zima Draen, Trg kralja Tomislava 5, tel/fax. 361 961 e-mail: notar.drazen.zima@sb.htnet.hr Draen Orekovi, jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli , Trg Pozzetto 19 tel. 757 043, fax. 726 232 e-mail: info@notar-micelli.hr Lejla Ritoa Horvat, jb prisjednik Antonija karda, jb savjetnik Ana Maria Micelli, jb vjebenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidovi-Didi Nada, Zagrebaka 2 tel. 612 244, 205 244, fax. 205 243 e-mail: nada.vidovic-dzidic1@vz.htnet.hr Valentina ugec, jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena, Korzo Vinodolskog zakona br. 50A, tel/fax. 245 503, e-mail: jelena.tus@ri.htnet.hr 44330 NOVSKA (044) Ante erek, Trg L. I. Oriovanina 18/1, tel/fax. 601 515 e-mail: javni.biljeznik.ante.djerek@sk.htnet.hr 47300 OGULIN (047) Bri Mirjana, Vladimira Nazora 23, tel/fax. 525 444 e-mail: biljeznik-m.brcic@ka.htnet.hr 21310 OMI (021) Vukovi Radoslav, etvrt . Draojevia bb tel/fax. 861 753 e-mail: jb-radoslav.vukovic@st.htnet.hr 51513 OMIALJ (051) Kuar Neven, Put mora 1, tel/fax.841 126 e.mail: javni.biljeznik.neven.kucar@ri.t-com.hr Kenan Hadiomerovi, jb vjebenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle, v.d.jb, Marala Tita 75/I tel. 272 939, fax. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri.htnet.hr Hrvojka Kuzle, jb prisjednik Marta Jakoti, jb vjebenik uran Nataa, Marala Tita 80 tel. 272 955 , fax. 271 738 e-mail: jb-natasa.suran@ri.htnet.hr Morana avka Marki, jb vjebenik 33515 ORAHOVICA (033) Novai Antun, Trg pl. Mihalovia 2, tel/fax. 674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt.htnet.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadi Petar, Ul. Milana Prpia 65, tel/fax. 284 362 e-mail: petar.tadic1@kr.htnet.hr

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 70

31000 OSIJEK (031) Arambai Biserka, Kapucinska 17/I tel. 214 660, fax. 214 661 e-mail: notar.arambasic@os.htnet.hr Vjenceslav Arambai, jb prisjednik Marija ari, jb prisjednik Bori Mirjana, Jakova Gotovca 13 tel. 202 200, fax. 202 204 e-mail: notar-mirjana.boric@os.htnet.hr Ivana Kovaevi, jb prisjednik Aleksandra Kolev, jb prisjednik Vedran Bori, jb vjebenik Dumani Dragica, Vrt J. Truhelke 3, tel/fax. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo.com Marijan Dumani, jb prisjednik Rahela Kovai, jb savjetnik Koki Anamarija, Trg slobode 3/I, tel. 204 027 e-mail: amkjavni.biljeznik@os.t-com.hr Kovaev Tatjana, Europske avenije 4, tel/fax. 206 605 e-mail: tatjana.kovacev@os.htnet.hr Janji Dora, jb prisjednik Paveli-Musa Zdenka, upanijska 13, tel/fax. 200 808 e-mail: pavelic-musa.javni.biljeznik@os.htnet.hr Ljiljana Vodopija, jb prisjednik Peri Lidija, Kapucinska 25/I, tel/fax. 201 110 e-mail: lidija.peric@inet.hr Mijo Peri, jb prisjednik Jasminka Pavlov, jb prisjednik Antonija Rako, jb savjetnik Popovi Mandica, Trg A.Starevia 10, tel. 650211 e-mail: javni.biljeznik.mandica.popovic@os.htnet.hr Rok Verica, Kapucinska broj 23/I , tel/fax. 700 707, 205 211 e-mail: javni.biljeznik.rok.verica@gmail.com Lana Albert Majstorovi, jb prisjednik imaek Zlatko, Vijenac Paje Kolaria 2, tel/.fax. 215 650 e.mail: simasek.zlatko.javni.biljeznik@os.t-com.hr usti Hrvatin, Hrvatske Republike 31b, tel.213 213 e-mail: sustic.hrvatin@os.t-com.hr Sumba Peek, jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivi, Zrinskih i Frankopana 15, tel/fax. 732 048 e-mail: javni.biljeznik.ivic.tea@ka.t-com.hr 23290 PAG (023) kunca Elizabeta, Podmir bb tel. 612 281, fax. 616 905 e-mail: elizabeta.skunca@zd.htnet.hr 34550 PAKRAC (034) Grguri-Rukavina Dubravka, Trg bana Jelaia 6, tel/fax. 412 905 e-mail: dubravka.grguric-rukavina@po.htnet.hr

52000 PAZIN (052) Blei Marija, Joe urana 6, tel/fax. 621 544 e-mail: jb-marija.blecic@pu.htnet.hr Marijan Paulii, jb prisjednik Deana Matkovi, jb vjebenik Jeromela Maua Nataa, Dinka Trinajstia 2 tel/fax. 621 111 e-mail: biljeznik.natasa@hi.t-com.hr Tijana Belac, jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Anto-Kovaiek Vinja, Dr. Franje Tumana 7 tel/fax. 814 587 e-mail: jb-visnja.antos-kovacicek@sk.htnet.hr 33405 PITOMAA (033) Anal-Mlinari Brigita, Trg Kralja Tomislava bb tel/fax. 801 561 e-mail: jburedbam@email.t-com.hr Marina Mlinari, jb vjebenik 10451 PISAROVINA (01) Barbari Petar,Trg Stjepana Radia 4/I, tel/fax. 629 18 69 e-mail: barbaric.petarjavni.biljeznik@zg.t-com.hr 20340 PLOE (020) deri Tomislav, Neretvanskih gusara 12, tel/fax. 670 323 e-mail: biljeznik.zderic@gmail.com 44317 POPOVAA (044) Greblo Vladimir, Trg grofa Erdedya 28, tel/fax. 670 771 e-mail: vladimir.greblo2@optinet.hr 52440 PORE (052) Ferenc Tanja, Trg slobode 2, tel. 452 905, fax. 428 210 e-mail: jb-tanja.ferenc@pu.htnet.hr Marjana Kirin, prisjednik Pahovi ordano, Trg Joakima Rakovca 5, tel. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu.t-com.hr Sabina Parencan, jb prisjednik Maksimiljan Pahovi, jb vjebenik Hrvatin Marija, 8.marta 1, tel. 433 258 e-mail: marija.hrvatin@pu.t-com.hr Tina Kalac, jb savjetnik Morena Gojtani, jb vjebenik 34000 POEGA (034) Bagari Niko, Ul. Sv. Florijana 6, tel/fax. 272 551 e-mail: niko.bagaric@po.htnet.hr Marijana Peri, jb prisjednik Brekalo Ante, Dragutina Lermana 6 tel. 272 332, fax. 313 152 e-mail: javni.biljeznik.ante.brekalo@po.t-com.hr Domagoj Brekalo, jb vjebenik Ivana Kronteter, jb vjebenik mr.sc.Velik Mario, Primorska 2, tel/fax. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po.t-com.hr Ksenija Hudeek, jb prisjednik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 71

40323 PRELOG (040) Balaban Marijan, Trg Sv.Florijana 20, tel. 646 200, fax. 645 155 e-mail: marijan.balaban@optinet.hr Blaeka Ljiljana, Glavna 26, tel/fax. 645 062 e-mail: ljiljana.blazeka@inet.hr Andreja Pavlekovi, jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Veeri,v.d.javni biljenik, Kostelgradska 9 tel/fax. 377 884 e-mail: irpaveli@inet.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida, irilometodske drube 1, tel/fax. 215 625 e-mail: notar-crljenica@pu.htnet.hr Sandra Bili, jb prisjednik Maja Crljenica, jb savjetnik Marina Pai-erin, Olge Ban 8, tel. 215311, fax. 380 804 e-mail: marina.paic-cerin@notar-cerin.hr Duko Bambi, jb prisjednik Marko Vitasovi, jb savjetnik Kopi Nansi, Anticova 9/I, tel/fax. 217 808 e-mail: notar.nansi@pu.htnet.hr Vedran Frankovi, jb prisjednik Ivan Beleti-Tati, jb vjebenik Tena Kopi, jb savjetnik Andrej Pudelko, jb vjebenik Krajcar Denis, Flanatika 10, tel/fax. 215 315 e-mail: notar.krajcar@pu.t-com.hr Mladen Menianin, jb prisjednik eljko Valenta, jb prisjednik Kukuka Ivan, Jurja akna 4b, tel. 544 755, fax. 213 097 e.mail: notarpula@pu.t-com.hr Danijela Dikovi Komadina, jb prisjednik Miroslav Kutlaa, jb savjetnik Obrovac Skira Sonja, M.Laginje 2, tel. 211 260 e-mail:sonja.obrovac.skira@pu.t-com.hr Jelena-Kristina Cindri Baac, jb savjetnik Perkovi Divna, Mletaka 2, tel. 217 505, fax. 522 316 e-mail: notar.d.perkovic@pu.htnet.hr Pliko Mirna, Smareglina ul. br.7 tel. 210 511, fax. 522 377 e-mail: jb-mirna.plisko@hi.htnet.hr Ivan Regvat, jb prisjednik Vesna Perkovi, jb savjetnik 51280 RAB (051) Radi Ermina, Mali Palit bb, tel/fax. 725 498 e-mail: javnibin@inet.hr Draenka Piuljan, jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Bani Miroslav, Korzo 4/II, tel/fax. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet.hr Petar Bani, jb savjetnik

Bori Jadranka i Sokoli-Obolt Olga Uarska 28-30/II, tel/fax. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri.t-com.hr Danijela Milo, jb prisjednik Kristina Juri, jb savjetnik Martina Klarin, jb vjebenik uzela Vesna, Korzo 18, tel. 339 686, fax. 322 969 e-mail: notar.cuzela@globalnet.hr Milena ehaji, jb prisjednik Sunica ui Kovai, jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik, jb savjetnik Marin Jugovac, jb vjebenik Grozdani-Dekleva Marija, Korzo 35/I, tel/fax. 336 727 e-mail: notar.grozdanic-dekleva@ri.htnet.hr Loris Barievi, jb prisjednik Nikolina Boi, jb vjebenik Legovi Gordana, Rudolfa Strohala 3, tel. 322 922, fax. 321 052 e-mail: notar.legovic@ri.t-com.hr Veronika Fuak Zvonari, jb prisjednik Silvija Perii, jb vjebenik Lovrovi Lei Vera, Fiorello la Guardia 25 tel/fax. 212 665 e-mail: jbvll@ri.htnet.hr Nada Jovani, jb prisjednik Katarina Datkovi, jb savjetnik Ivan Dobrovi, jb vjebenik Marinkovi aklina, Korzo 22, tel. 323 409 e-mail:notar.zaklinamarinkovic@hotmail.com Panjkovi Velibor, Ante Starevia 4, tel. 317 370, fax. 317 076 e-mail: velibor.panjkovic@ri.htnet.hr Snjeana Horvat Paliska, jb prisjednik Branka ari, jb prisjednik Amira Predovan, jb prisjednik Danijela Duran uni, jb savjetnik Nataa Babi, jb vjebenik Branka Rami, jb vjebenik Paravi Darko, Gnambova 2/II, tel/fax. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri.t-com.hr Robert Beleti, jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora, jb prisjednik Mario Brajdi, jb savjetnik Marin Bartulovi, jb vjebenik Pejnovi Stevan, Ribarska 2/2, tel. 214 783 e-mail: notar.pejnovic@ri.t-com.hr Marija Butkovi, jb prisjednik Sabli Dori Marina, Ciottina 5, tel. 494 169 e-mail: biljeznik.sablic-dorcic@optinet.hr Vesna Matkovi, jb prisjednik Ana Sabljak, jb savjetnik Smojver-Bai Anelka, kolji 2, tel/fax. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri.htnet.hr eljko Bai, jb prisjednik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 72

vegovi Vesna, Titov trg 10, tel/fax. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri.htnet.hr Vrsalovi Zoran, Korzo 40,tel. 322 211, fax. 322 393 e-mail:javni.biljeznik.zoran.vrsalovic@ri.t-com.hr Ana Huserik Zuji, jb prisjednik Andrea Bateli, jb prisjednik Valentin Jakovac, jb vjebenik 52210 ROVINJ (052) Dui Davor, Ul. Carera 20, tel/fax. 818 051 e-mail: notar-dusic@pu.htnet.hr Morana Erak Dui, jb prisjednik Zuji Rino, N.Quarantotto bb, tel. 830 008, fax. 840 197 e-mail: rino.zujic@pu.t-com.hr Tatjana Buri, jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frkovi Gordana - Joinec Ljubica Trg K. Tomislava 13/I, tel/fax. 336 62 10 e-mail: javni.biljeznici.samobor@zg.htnet.hr Dubravka Leljak Hrak, jb prisjednik Kristina upani, jb prisjednik Palini-ulin Sandra, Gajeva 35 tel. 332 65 86, fax. 332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg.t-com.hr Remenari Slavko, Trg kraljaTomislava 10 tel. 338 72 43, fax. 338 72 45 e-mail:biljeznik.remenaric@email.t-com.hr Elvira Beloevi, jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir, Pavlinski trg 17, tel/fax. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs.htnet.hr Eda Biondi, jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batui-logar Zinka , Vladimira Rudjaka 8 tel. 205 82 88, fax. 205 82 99 e-mail: zinka.batusic-slogar1@zg.t-com.hr Ana Geri, jb prisjednik Daniela Vukovi, jb vjebenik ergar Milka, Ninska 1, tel. 200 05 82, fax. 201 02 91 e-mail: milka.cergar@zg.htnet.hr mr.sc.Ante Kravar, jb prisjednik Marija ukelj, jb savjetnik Ana igrovi, jb vjebenik Katarina Ivani, jb vjebenik Mirjana karica, jb vjebenik Ledi Sanja, Ninska 3, tel. 200 55 50, 200 55 52, fax. 200 55 17 e-mail: jav.biljeznik.ledic@zg.t-com.hr Javorka Zaplati, jb prisjednik Darja Kaleb Gavran, jb vjebenik Vuger Ignac, Karlovaka c. 2., tel/fax. 200 88 28 e-mail: ignac.vuger@zg.t-com.hr Joko Pervan, jb prisjednik Andrija Vuger, jb vjebenik

21230 SINJ (021) Delonga Vladimir, Trg dr. Franje Tumana 7 tel/fax. 825 900 e-mail: vladimir.delonga@st.htnet.hr Romac Ana, Put Petrovca 12/2 tel. 823 081, fax. 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail.com Marijana Buljan, jb savjetnik 44000 SISAK (044) Brievac Impri Gordana, Trg Lj.Posavskog 3 tel. 522 909 e-mail:gordana.brisevac.impric.javni.biljeznik@sk.t-com.hr Ana Podoreki, jb savjetnik ubeli imac Sanja, S.i A. Radia 34 tel/fax. 521 228 e-mail: j.b.cubelic.simac.sanja@sk.t-com.hr Domagoj Ocvarek, jb prisjednik Markovi Ivan, S. i A. Radia 1 tel/fax. 523 694 e-mail: ivan.markovic@sk.htnet.hr Maja Tomazini Grahovac, jb prisjednik Kraljikovi Ivica , S. i A. Radia 25 tel/fax. 523 363 e-mail: ivica.kraljickovic@sk.htnet.hr Dragutin Habulin, jb prisjednik Stojanovi Natalija, S i A.Radia 6/6 tel. 522 708, fax. 522 723 e-mail:natalija.stojanovic@sk.t-com.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Braun Miroslav, Ul. P. Kreimira IV br. 3 tel. 449 467, fax. 449 468 e-mail: mioslav.bracun@sb.htnet.hr Mira Reli, jb prisjednik Zvonimir Braun, jb prisjednik eatka Robert-Anton, Trg pobjede 19 tel. 449 498, fax. 404 140 e-mail: robert-anton.cecatka@st.t-com.hr Leo-Mario Pavi, jb vjebenik Kemec Nada , Trg pobjede 22, tel/fax. 410 299 e-mail:nada.kemec@sb.t-com.hr Blanka Marjanac, jb prisjednik Iva Kemec, jb savjetnik Lukaevi Mario, Matije Gupca 30 tel. 445 805, fax. 445 833 e-mail: lukacevic.mario@sb.t-com.hr Meduni Rua, Trg pobjede 10, tel. 440 616 e-mail: javni biljeznik.ruza medunic@sb.htnet.hr Katarina Ore, jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpai Mato, Trg Sv. Josipa 9, tel/fax. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt.htnet.hr

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 73

21210 SOLIN (021) Ivani Marija, Kralja Zvonimira 75, tel/fax. 210 548 e-mail: jb.marija.ivancic@st.htnet.hr Snjeana Ludvaji, jb prisjednik Maja Male Talaja, jb prisjednik Jurii Boko, Kralja Zvonimira 85, tel/fax. 213 286 e-mail: javni.biljeznik.bosko.jurisic@st.htnet.hr Yvonne Zlatar unji, jb prisjednik Marinko uti, jb vjebenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana, Kneza Lj. Posavskog 17/I, tel/fax. 321 505 e-mail: jb.v.bilan@st.htnet.hr Vesna Ogorevc, jb prisjednik Vesna Radovan, jb prisjednik Bradari Ivan, Obala Hrv. nar. preporoda 9 tel/fax. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st.htnet.hr Pero Beri, jb prisjednik Ivana Bradari, jb prisjednik ipi Mila, Gundulieva 20, tel/fax. 380 122 e-mail: notar.mila.cipcic@email.t-com.hr Sandra Jelavi, jb prisjednik Dragun Helena, krape 53, tel. 530 902, fax. 530 988 e-mail:javni.biljeznik.helena.draun@st.t-com.hr Karaboti-Milovac Teo, Kavanjinova 4 tel. 339 888, fax. 339 890 e-mail: teo.karabotic-milovac@st.htnet.hr Marko Pavii, jb prisjednik Igor Buzdovai, jb vjebenik Kekez Nevenka, Hrvatske mornarice 1B tel. 485 255, fax. 322 361 e-mail: biljeznik.kekez@st.t-com.hr Dunja Braji, jb prisjednik Irena imunovi, jb prisjednik Kovaevi Borica, Ivana Gundulia 44/II tel/fax. 362 497 e-mail: jb-borica.kovacevic@st.htnet.hr Makelja-ulji Jagoda, imieva 2, tel/fax. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st.htnet.hr Draen Makelja, jb prisjednik Jagoda Vukovi, jb prisjednik Matai Jasna, Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax. 482 509 e-mail: jasna.matacic@st.t-com.hr Damir Mikolevi, jb vjebenik Mili-trkalj Zrinka, Domov. rata 27b tel. 485 776, fax. 322 455 e-mail: javni.biljeznik.milic-strkalj@st.t-com.hr Ana Vukojevi, jb savjetnik Pavlovi Dalibor, Klaieva poljana 3 tel. 772 948, fax. 772 943 e-mail:dalibor.pavlovic@st.t-com.hr

Nenad Bekavac, jb vjebenik Popovac Mirjana, Mauranievo et. 13, tel/fax. 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m.popovac@st.htnet.hr Ana Zaninovi Popovac, jb vjebenik Ivana Brkljai Malenica, jb savjetnik Mr. sc. Puljiz Zoja, Mauranievo etalite 14, tel. 322 495, fax. 347 000 e-mail: jb.zoja.puljiz@hi.t-com.hr Snjeana Felzer-Puljiz, jb prisjednik Lucija Bulja, jb vjebenik Rubi Mira, Domovinskog rata 11 tel/fax. 348043 e-mail: jb-mira.rubic@st.htnet.hr ari Ilija, Hrvatske bratske zajednice 3a tel. 480 341, 480 358 e-mail: saric.ilija.javni.biljeznik@st.t-com.hr Matijana Paradik, jb prisjednik uko Ante, Domovinskog rata 3, tel. 348 104 e-mail: jb.susko@hi.t-com.hr Ivana Barii, jb prisjednik Zloki Ante, Velebitska 26, tel/fax. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st.htnet.hr Kornelija Valjan, jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmani Ervin, Ratac 2, tel/fax. 630 555, e-mail: ervin.kuzmanic@st.htnet.hr Dinko Martinovi , jb prisjednik Ivana Mileti, jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenkovi Jadranka, Sv. Rok bb, tel/fax. 765 547 e-mail: jadranka.plenkovic@st.htnet.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Raki Branka, Trg Ante Starevia 14/II, tel/fax. 206 09 37 e-mail: branka.racki@zg.htnet.hr Ivan Raki, jb savjetnik 22000 IBENIK (022) Malenica Ljiljanka, Fra Stjepana Zlatovia 18, tel. 331 812, fax. 331 819 e-mail: javni.biljeznik.ljiljanka.malenica@si.htnet.hr Vesna Mareti, jb savjetnik Naki Nevenka, A.Starevia 5, tel. 212 265 e-mail: nevenka.nakic@hi.t-com.hr Neven Naki, jb prisjednik Luev Igor, S.Radia 79a, tel/fax. 330 025 e-mail: notar-lucev@si.htnet.hr Vinko Buki, jb prisjednik Vuletin Vojislav, Vladimira Nazora 15 tel. 212 096 , fax. 213 190 e-mail: javnibiljeznik.vuletin@si.htnet.hr Marko Vuletin, jb prisjednik Sunica Vuletin, jb vjebenik Ana vrljak, jb vjebenik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 74

21220 TROGIR(021) Biuk eljena, Matije Gupca 1/II, tel/fax. 885 397 e-mail: zeljana.biuk@st.htnet.hr Velebita Erkapi, jb prisjednik Anica Krni, jb vjebenik anko Petar, Matije Gupca 1/I tel/fax. 885 330 e-mail: notar.petar.zanko@st.t-com.hr Danira Margeta-Nuber, jb prisjednik Ana Pavkovi, jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina eljko, Trgovaka 1, tel. 743 464, fax. 743 463 e-mail: notarumag@gmail.com Fabiana Kliman, jb prisjednik Anita Lovri, jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ruica, Trg kralja Tomislava 10, tel. 663 555 e-mail:notar.r.gagro@os.htnet.hr Maja Gagro Bonjak, jb savjetnik Grgi Jelena, Vij.107.brigade HV 3 tel. 650 100, fax. 650 190 e-mail: jelena.grgic-notar@email.t-com.hr 42000 VARADIN (042) Benc Rankica, Vrazova 8c tel. 211 400, 212 558, fax. 211 400 e-mail: rankica.benc@vz.t-com.hr Lidija Metlikovec, jb prisjednik Jelena Plantak, jb vjebenik mrlec-Kii Biserka, Mihanovieva 2 tel. 211 662, fax. 211 699 e-mail: biserka.cmrlec-kisic@vz.htnet.hr Marija Perui Joi, jb savjetnik Natalija Kaselj, jb vjebenik Dui Melanija, Franjevaki trg 17, tel/fax. 212 214 e-mail: melanija.duic@vz.htnet.hr Andreja Levati Marin, jb prisjednik eljka Poljak Tuholjak, jb prisjednik Lana Pavkovi Rendi, jb savjetnik Maari Koraljka, Kapucinski trg 2/I tel. 201 323, fax. 210 329 e-mil:madjaric.koraljka.javni.biljeznik@vz.t-com.hr Janica Plantak, jb prisjednik Emilija Iveti, jb vjebenik Rau-Klier Zvijezdana, Anina 2 tel. 212 812, fax. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus.klier@vz.htnet.hr eljka Brlek-Margeti, jb prisjednik Barbara Vilii, jb savjetnik timac Bojana, Brae Radia br. 6, tel/fax. 212 833 e-mail: jb.bojana.stimac@vz.htnet.hr Lana Mihinja, jb prisjednik Iva Zadrovi, jb prisjednik Bojana trlek Voanec, jb savjetnik Martina Ivek, jb vjebenik

Trstenjak Stjepan, Trg slobode 1 tel. 300 550, fax. 300 552 e-mail: stjepan.trstenjak@gmail.com Ana Brezovec, jb savjetnik Vajdi-Sevek Jagoda, Pavlinska 5, tel/fax. 320 015 e-mail: jagoda.sevsek-vajdic@vz.htnet.hr Jasenka Pjevac, jb prisjednik Sunica Gloini, jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko, Slavka Kolara 1 tel/fax. 622 10 97, fax. 622 15 52 e.mail:notar-marko.jurlina@zg.t-com.hr Iva Brazda, jb prisjednik Mirna Rob, jb vjebenik Malekovi Ivan, Trg kralja Tomislava 7 tel. 622 21 23, fax. 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg.htnet.hr Bernarda Metrovi, jb prisjednik Ivana vegar, jb savjetnik Sabine ivkovi, jb vjebenik Martina Galekovi, jb vjebenik Maja Grguri, jb vjebenik Mireti Nives, N. opa 41, tel. 622 52 77, fax. 623 25 83 e-mail: nives.mircetic@zg.htnet.hr Martina Begovi, jb prisjednik Blanka tivii, jb vjebenik Spevec Ranka, Trg K.Tomislava 39 tel. 621 38 69, fax. 625 11 06 e-mail: jb.ranka.spevec@zg.htnet.hr Jasminka Vrba, jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kova Mirodar, Trg B. J. okevia 1, tel/fax. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk.htnet.hr Nikola Perkovi, jb savjetnik Mende Marijan, Duga ulica broj 10/I, tel/fax. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk.htnet.hr Tomislava Komesarovi, jb vjebenik Vajcl Alen, Duga ulica 8, tel. 338 285, fax. 338 118 e-mail:javni.biljeznik.alen.vajcl@gmail.com Vuli Nikola, Vladimira Nazora 13, tel/fax. 338 050 e-mail:nikola.vulic@vu.t-com.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipovi-Kovai Dubravka, Andrije Kaia Mioia 2 tel/fax. 726 850 filipovic-kovacic.dubravka.javni.biljez@vt.t-com.hr Ema Na,Antuna Mihanovia 26,tel/fax.800-635 e-mail: nadj.ema.javni.biljeznik@vt.t-com.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita, etalite Stare Isse 2, tel/fax. 718 088 e-mail: jb.m.mladineo@hi.htnet.hr Zvjezdana Tafra Rogulji, jb savjetnik Anita Krvavica, jb vjebenik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 75

52463 VINJAN (052) Poropat Anka, Trg slobode 1, tel. 427 852, fax. 427 854 e-mail: notar.poropat@hi.t-com.hr Ksenija Gambiroa, jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanovi Aljoa, Obala Juriev Ive Cote 27 tel. 441 644, fax. 440 944 e-mail: aljosa.gojanovic@si.t-com.hr 10340 VRBOVEC (01) Koreti Dubravka, Ul. poginulih branitelja bb tel/fax. 279 28 92 e-mail: javni.biljeznik.dubravka.koretic@si.t-com.hr 21276 VRGORAC (021) Kristi Ivan, Tina Ujevia 13, tel. 675 160, 098 448 795 e-mail: ivan.kristic@st.htnet.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambai Boro, I. G. Kovaia 2/I tel. 441 988, fax. 441 989 e-mail: jb-boro.arambasic@vk.htnet.hr Duka Uzelac, jb prisjednik Ivana Stoko, jb savjetnik Kovai Jelica, Trg Kralja Tomislava 1, tel/fax. 421 278 e-mail: kovacic.jelica.javni.biljeznik@vu.t-com.hr Sanja Toki, jb prisjednik Ore Vojislav, Dr Franje Tumana 5 tel. 413 304, fax. 443 331 e-mail: notar.vore@vu.t-com.hr Branislava Jovanovi, jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martini Javorka, Matije Gupca 47/I, tel/fax. 221 152 e-mail:javni.biljeznik.martinic@kr.t-com.hr Podgajski Vlasto, Matije Gupca 70 tel. 221 168, fax. 501 197 e-mail: vlasto.podgajski@kr.t-com.hr Jadranka Kramar, jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brki, Ul.Domovin.rata 3 tel. 231 383, fax. 231 481 e-mail: emil.brkic@zd.t-com.hr Ivana Gada Beganovi, jb prisjednik Grdovi Silvana, Zrinsko Frankopanska 38 tel.300646, fax.300648 e-mail: silvana.grdovic@zd.t-com.hr Grigillo-Ramljak Darija, Dalmat.sabora 5, tel/fax. 213 000 e-mail: darija.grigillo-ramljak@zd.htnet.hr Josipa Zubi, jb prisjednik Ana Ramov, jb savjetnik

Hrabra Suzana, Don Ive Prodana 4, tel. 312 166 e-mail:suzana.hrabra@zd.t-com.hr Kolega-Zubi Alkica, Stjepana Radia 42b tel/fax. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd.htnet.hr Dragana Marina, jb prisjednik Filip Zubi, jb vjebenik Tereza Jurlina, jb vjebenik Marina Vera, 112.brigade br.3, tel/fax. 314 665 e-mail: notar.marcina@zadar.net Jelena Skoblar, jb prisjednik Goran Marina, jb prisjednik Ana Svorcina, jb vjebenik Mikovi mr. sc. Davor, Ul. Mihovila Klaia 7 tel/fax. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd.t-com.hr Mikovi Pavica, Brae Vranjanin 9, tel/fax. 319 167 e-mail: pavica.miskovic@zd.htnet.hr Ana Mikuli, jb vjebenik 10290 ZAPREI (01) Adija Ivan, Baltazara A. Krelia 15 tel. 331 08 75, fax. 331 08 76 e-mail: ivan.adzija@zg.htnet.hr Lidija Kolombo, jb prisjednik Mirta Adija, jb prisjednik Poljak Estera, Trna 12, tel. 331 45 94, fax. 331 45 93 e-mail:javni.biljeznik.estera.poljak@os.htnet.hr Konstantin Dika, jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir, Trg Slobode 2, tel/fax. 466 808 e-mail: javni.biljeznik.bartolek.zvonimir@kr.t-com.hr Pozai urica, Zagrebaka 15a, tel/fax. 467 077 e-mail: djurdjica.pozaic@kr.htnet.hr Doroteja Mendek, jb vjebenik 52341 MINJ (052) Patricia Puci, Pazinska 2/h, tel/fax. 846 530 e-mail: biljeznik.pucic@pu.t-com.hr Vedrana Kliman, jb savjetnik 32270 UPANJA (032) Kaluer Mladen, Veliki Kraj 59, tel/fax. 830 130 e-mail: kaludjer.mladen.javni.biljeznik@vk.t-com.hr Marija Karali, jb vjebenik Maroevi Kata, Veliki Kraj 54, tel/fax. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk.htnet.hr Hrvoje Maroevi, jb vjebenik Igor Boji, jb vjebenik

JAVNI BILJENIK 37 2012 | 77

IN MEMORIAM
elimir Miri, javni biljenik u miru, iz Vinkovaca, preminuo 15. lipnja 2012., u 73. godini. Pokopan 18. lipnja 2012.na gradskom groblju u Vinkovcima. Irma Paveli, javna biljenica iz Pregrade, pokopana 27. kolovoza 2012. na Mirogoju u Zagrebu.

You might also like