BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

5 časova nedjeljno,185 časova godišnje

UVOD Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitati u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih: učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi, kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. 19

Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad. CILJEVI Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku, književnosti i kulturi, kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala, ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. OPŠTI CILJEVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori; učenik stiče pozitivno mišljenje o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika, ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici; učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima; učenik stvara kritički stav prema stvarnosti; učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza; učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji, kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. POSEBNI CILJEVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje, čitanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik uočava, interpretira i produbljuje umjetničke tekstove; učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvijaja mogućnost logičkog mišljenja; 20

jezičkoj strukturi. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. 21 . učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove (prije svega kroz njihovu upotrebu) 1. JEZIK (oko 65 časova) 1. Analizom rečenice na obrađenim tekstovima učenici šire znanja o: . učenik razvija sposobnost gledanja. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu.1 . poluliterarne i literarne tekstove. učenik piše neliterarne.složenom predikatu. razumijevanja i vrednovanja drame.učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine.glagolskom i imenskom predikatu.30 5. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35.1.20 35.1. .20 24. funkcijama i normi.30 100 1. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus.

.vremenskim rečenicama). . a bezlični ne vrše službu predikata). .službi ličnih i bezličnih glagolskih oblika (lični vrše. 1. Učenici upoznaju akcenat (naglasak) i vježbaju pravilno akcentovanje u savremenom bosanskom jeziku.1.subjektu i subjekatskim rečenicama. . 1. Učenici. takođe.2.1.vrste akcenta.mjesto naglaska u riječi. a posebno: .atributu i atributskim rečenicama. . . . (Prilikom obrade zavisnih rečenica uvijek ići od preoblike proširene rečenice u složenu). . . stiču nova znanja o: . . rastavne.zavisnim rečenicama i o vrstama zavisnih rečenica.odnosnim rečenicama. .priloškoj odredbi pogodbe – pogodbenim rečenicama.3.4.umetnutim rečenicama. .zavisnom i nezavisnom odnosu među rečenicama. . .priloškoj odredbi načina – načinskim rečenicama. .priloškoj (adverbijalnoj) odredbi vremena .1.vrstama nezavisnih rečenica : sastavne.prediktu i predikatskim rečenicama.kvantitet sloga. .slaganju subjekta sa predikatom..priloškoj odredbi dopuštanja – dopusne rečenice. 1.priloškoj odredbi namjere – namjernim rečenicama.složenoj rečenici. . isključne i suprotne.priloškoj odredbi uzroka – uzročnim rečenicama. Učenici stiču nova znanja o: . . .vezivanju prostih rečenica u složene rečenice sa veznicima i bez veznika.enklitike i proklitike.rečenici bez predikata.priloškoj odredbi mjesta – mjesnim rečenicama. .objektu i objekatskim rečenicama. 22 .akcenatske (naglasne) cjeline. . zaključne. .

Stari most). Ortakol.3 Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje 1. 1. kao i umetnute riječi i grupe riječi).1.2 Vježbaju teža mjesta u pravopisu.1. . . apostrof.3. . Učenici razvijaju sposobnost čitanja. drina). 2. zagrada. prethodno obnoviti upotrebu zareza pri nabrajanju. arebicu i latinicu.pisanje naziva građevina (Plava džamija. crtica. crta.upotreba zareza u složenoj rečenici (posebno apostrofirati metnute rečenice i rečenice u inverziji. bosančicu. KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. ćirilicu. tri tačke.glagoljicu. . .1. Kralj).pisanje nadimaka uz vlastito ime. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog tekstova za ostvarenje ciljeva: Safvet-beg Bašagić Sjaj mjeseče Danilo Kiš Priča o pečurkama Mak Dizdar Zapis o zemlji Dobriša Cesarić Balada iz predgrađa Alija Isaković Niko i ništa Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak Tin Ujević Dažd Narodna epska pjesma Budalina Tale Meša Selimović Skeledžija Balada Hasanaginica 23 . na primjer: . U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. Tusus). . odvajanju s obje strane apozicije i vokativa.pisanje naziva naselja (Baždarana. Učenici upoznaju pisma bosanskog jezika kroz historiju: .pravopisni znaci: dvije tačke. tačka zarez.pisanje vlastitih imena sa opštim značenjem (Drina.pisanje titula živih poglavara ( Predsjednik. Car.

1. emocionalnost. posebno ostvarivanje ritma zavisno od reda riječi. Prilikom analize pjesama učenici uočavaju književno-teorijske pojmove i iz prethodnih razreda. ideju i osjećanja u lirskoj pjesmi.2. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost.2. 2. alegoriju. . . opisna.uočavaju temu. . rodoljubiva. .razlikuju stilska izražajna sredstva: metaforu. idilična.određuju ritam i ritmičke elemente stiha.upoznaju vrste lirskih pjesama: ljjubavna.učenici se upoznaju sa strukturom lirske pjesme. socijalna. Lirsko djelo . Književni rodovi i vrste 2. .2.određuju poentu pjesme. refleksivnost) . motive.Goranska balada Jusuf i Džemilja Skender Kulenović Nad mrtvom majkom svojom Ćamil Sijarić Koza Anton Pavlovič Čehov Vanjka Hamid Isljami Lopovčić Narodna balada SmrtOmera i Mejrime Gi de Mopasan Simonov otac Viljem Šekspir Romeo i Julija (odlomak) Jaroslav Hašek Jedna pseća ljubavna priča Zija Dizdarević Prosanjane jeseni Hamzo Humo Zvuci u srcu Vesna Parun Ponoćna ogrlica Ilija Ladin Riječ slavuja Miško Kranjec Stara jabuka Taha Husein Knjiga dâna Volt Vitmen Otvoriću ti vrata Narodna pripovijetka Čovjek i žena Vejsel Hamza Majka Azir Kuljići Džehenem godine (odlomak) Avdija Avdić Nostalgija Molier Uobraženi bolesnik 2. 24 . asonancu i aliteraciju.

ironično i satirično u dramskom djelu.upoznaju i analiziraju sljedeće dramske vrste: komedija. 2. dijalozi.3.upoznaju pojam karikiranog lika. .2.razlikuju glavne i sporedne trenutke radnje. kao i ulogu unutrašnjeg monologa u karakterizaciji lika. opisi).2. oblike kazivanja (pripovijedanje. . Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju. Most na Žepi Alija Isaković Hasanaginica Evlija Čelebija Putopis Obraditi osam djela u toku školske godine. Epsko djelo . Dramsko djelo .3. putopis.shvataju ulogu opisa i epizoda u zaustavljanju radnje. . socijalni i historijski roman. 25 .razlikuju fantastično. ironično i satirično u epskom djelu. drama u užem smislu.4. .vrše analizu poretreta. .razlikuju komično. hronološki i retrospektivni red kazivanja.učenici saznaju glavne faze u razvoju dramske radnje. 2.učenici određuju fabulu epskog djela (jednostavnu i složenu). humoristično. karakterizaciju likova.2. . .upoznaju i analiziraju sljedeće vrste epskog djela: pripovijetka. Lektira Hamza Humo Pjesme Sent Egziperi Mali princ Ivan Cankar Crtice iz moje mladosti Aleksa Šantić Pjesme (izbor) Alfons Dode Pisma iz moga mlina Miftar Adžemi Kažuanje (izbor iz narodne proze Župe) Iz arapske književnosti Iz hiljadu i jedne noći (izbor) Džems Fenimor Kuper Posljednji Mohikanac Alija Hasagić Dubočanin Lađarski put Ivo Andrić Aska i vuk. tragedija. . .upoznaju kompoziciju drame. novela. monolozi.

zaplet. . moja ulica u ranim zimskim satima.logički i afektivni naglasak. na pijaci). . galerije i bića u enterijeru).slušanje književno-umjetničkih. . Jezička produkcija 3. brzina. .razvijanje kulture slušanja. . fudbalskoj utakmici.intonacija umjetničkog i neumjetničkog teksta. kultura govora. 3.4. boja glasa.telefonski razgovor (kultura obraćanja. na ulici. Pisanje . visina. jačina. dužina razgovora. sparina). 26 . .uloga dijaloga u pokretanju radnje.privatni i službeni razgovor.uočavanje karakterističnih pojedinosti. informativnih i novinskih tekstova. 3. naglašavanje emocija.1. . opis učionice.opis zatvorenih prostora (npr.3. fiskulturne sale.ostvarivanje intonacije kroz izjavne. na koncertu. uzvične rečenice. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) Jezička percepcija 3. kulturnog. . Govor .pauza. dozvoljeno vrijeme telefonskih poziva).2. Čitanje . vjetar.3. . Slušanje .eksterijer – opis statičnih i dinamičnih pojava na otvorenom prostoru (npr. .vježbe u izražajnom čitanju. . . komične situacije nezgode (poledica. sportskog događanja. muzeja. vrhunac. upitne.intonacija nabrajanja. kao i značajnih manifestacija u gradu.enterijer . zabavnog. početak radnje.pričanje događaja ili doživljaja prema planu (uvod. umetnutih riječi i rečenica.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). rasplet).izvještavanje – izvještaj sa raznih manifestacija iz školskog. .

. pisanje pisama raznim organizacijama).vrijeme u filmu (Lumijer).pisanje poslovnih pisama (međuškolsko dopisivanje. Pozorište .vrste novina (sedmične. 4. . Biblioteka .3.televizijske dječije serije. . scena muzika. . 4.1.. . 4. 4. 27 . uloga. 4. U toku školske godine uraditi šest pismenih vježbi i analizirati ih na času. naoučno-popularne emisije.4.šta se dešava na pozornici i iza nje.glumac.5.posjeta gradskoj biblioteci. nastavne. Štampa .razgovor sa bibliotekarom.2. gluma.upotreba abecednog kataloga. . U toku školske godine uraditi četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka).prostor u filmu. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. . Televizija . . .vrste filmova.časopisi (revije i stručni časopisi).kostimi. .stripovi (tematika).školska televizija.zabavne. Film . dnevne).

govori po ulogama). Jezička produkcija 28 . prikupljajući informacije i bogateći rječnik. · čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. ideje. obavještenja. · prepoznaje i razumije implicitno u govoru. književne tekstove) na standardnom jeziku. · otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji. saopštenja.OČEKIVANI REZULTATI Jezičke aktivnosti Slušanje Po završetku VIII razreda učenik: · prati i razumije tekstove različitih vrsta Jezička recepcija Čitanje (izlaganja. stavove i maštu. osjećanja. · koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. bogaćenje znanja i rječnika. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja. legenda. · napamet govori kraće tekstove (recituje. · čita i razumije nelinearne elemente teksta (ilustracija. · razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta. tabela. Govor · jasno izražava misli. · koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja. fusnota). naracija. dijagram.

podrži. Interpretacija/ interakcija sa tekstom · razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. pregleda i rediguje sopstveni tekst. · daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente. kompozicija i motivi. ilustracija. · umije da započne.Pisanje · umije jasno i koherentno da izrazi misli. vodi i okonča Interakcija razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih. · · · · · ideje. · prepoznaje različite uglove gledanja. pjesnika i lirskog subjekta. koristeći različite strategije pisanja. piše tekstove različitih formi i namjena. osjećanja. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca. tabela. koristi nelinearne elemente teksta (npr. · izdvaja ključne riječi iz teksta. mišljenja i stavove u tekstu. · razumije i može da objasni razliku između autora i lika. · uvažava sagovornika. stavove i maštu. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta. oslanja se na različite izvore informacija. Medijacija · prepričava. · zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. · razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu. poštujući pravopis. navodi/citira izvore informacija. · koristi različite forme pisane komunikacije. 29 . prepoznaje. kao i na druga iskustva i znanja.

· razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rečce ne. · selektivno koristi medije za informisanje. pisanje suglasnika h i j. prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti. Znanja o književnosti · razlikuje književni rod od književne vrste.). epika. Medijska pismenost · · · · obrazovanje i zabavu. · prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente. ideje. epska pjesma). lirske vrste (opisna. itd. 30 . prepoznaje i razlikuje vrste nezavisniih i zavisnih rečenica. razlikuje dokumentarni od igranog filma. itd. neke dramske vrste (komedija. prepoznaje i razlikuje nezavisan i zavisan odnos u rečenici. basna. drama). · poznaje tipične morfološke paradigme · · · · · (flektivne i derivacione). pravilna upotreba zareza u nezavisnim i zavisnim rečenicama – inverziji i umetnutim rečenicama). ljubavna. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova. misaona. zna ulogu i značaj akcenta (naglaska). bajka. drama za djecu. izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja. · prepoznaje najčešća stilska sredstva.). · razlikuje osnovne epske vrste (roman. izražava stavove. radio-drama. · razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost. rodoljubiva pjesma. pripovijetka. posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovom uzrastu.Znanja o jeziku · prepoznaje i razlikuje vrste riječi.

film. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. . prenosilac.metodičke principe. pozorište). U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst.METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. koreograf. 31 . . Sem opštih metoda. internet. recitator. istraživanje.literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. Tok jezičko. Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). reporter. glumac. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. primjenljive su sljedeće: .literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). primalac – cilj. prozodijskih osobina lokalnih govora. . Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. kanal. lektor. auditivna i vizuelna tehnologija. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko. organizator kulturnih svečanosti).metoda individualnog rada učenika (učenje. . za sticanje opšte kulture i znanja u životu. urednik.metoda razgovora (dijaloška). Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. .metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi.

fotoreporter. . . objašnjenje i pokazivanje).metoda rada u grupama (učenje.specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. sluha. imitacije i komične scenske sekvence. . sportski izvještač.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). kultura diskusije i dijaloga). . izvještavač-dopisnik. osvježavajuće i privlačne za učenike.učenje putem raznih igara (kviz. nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim Planom i programom. konferansije. . timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. govor.kombinovana metoda (čitanje teksta. 32 . U realizaciji operativnih sadržaja.diferencirani rad (dopunski i dodatni). sportske igre).rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). prikupljaju i sistematizuju leksiku. vještine glume kroz igru. kao što su: . . . zapisuju. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. manje govorne smetnje).rad sa svim učenicima (čitanje. . Resurs nastavnih metoda u savremenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. čitanje internet-tekstova). pisanje). da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja.. telefonski razgovor.rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). recitali kao kolektivne igre. timsko istraživanje. razgovor o tekstu. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. slušanje.medijske forme rada (TV i radio spiker. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. školi i van škole – da čitaju. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike.

primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. Orijentacija za samostalni rad Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. recitatorska. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. kao i sva druga (savremena) sredstva. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). kao što su: naučnoistraživačka (oblast jezika. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. Knjiga. Kompjuteri. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. u okviru literarno-jezičkih i naučno-istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti.). razni tipovi rječnika. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. literarna. i sl. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). žurnalistikom. kao lektira i pomoćna literatura. menadžmentom u oblasti kulture. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. 33 .Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. režijom. razni književno-jezički časopisi. kao i u onim vanškolskim. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno-literarne sekcije. spe cijalni elektronski komunikativni uređaji. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. pjesništvom. primarno je nastavno sredstvo.istraživačkim radom. kao nastavno sredstvo. naučno. dramska. medijskom komunikacijom. filmskom kulturom i tehnologijom). koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. prevodilaštvom. recenzije. kojima škola raspolaže. novinarska. Lektira. elektronske učionice.). i dr. antologije. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. bibliografski podaci. invativna kombinacija grafoskopa i respondera.

u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. 34 . Takođe. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. preporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. za uspješno rješavanje radnih zadataka. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa.Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. u parovima i individualno. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika.

interesovanje učenika za samostalan rad. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. čitanje. dosijea. stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. kontrolnih listića. 35 . · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. realizacije projekta. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebni su stručnost nastavnika. · · · · · · stepen socijalne i etičke kulture učenika. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. istraživanja na terenu.Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). etičnost. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. fleksibilno praćenje relevantne literature. radna inicijativa. interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. instrumenti vrednovanja. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada.

vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%).upitnici i kontrolni listići. .dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). . i to: . .nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). . · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. . . kao što su: .kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).· individualna radna kultura učenika. .dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%).finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. . koji eventualno mogu da nastanu. Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja. 36 .odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%). Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme. .samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. samoinicijativno rješava. .radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja.testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća.

kao u prethodnim razredima. govorne izoglose i aree.testovi tipa summary (pisanje sažetka nekog teksta ili djela).testovi sa alternativnim odgovorima. društvene nauke.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. historičnost likova.testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta).Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje) učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen.testovi sa više alternativa. . . historijsko-dijalektološke mape. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije. kao i za druge oblike pisane. primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja). vidovi govora i govorni tempo). pojava književnih pravaca stilističko-strukturalnih metoda u kontekstu društveno-historijskih zbivanja. oblici medijske kulture i informatike. povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). kao što su: . Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. književnost kao umjetnička historija društva). . č itanje umjetničkih tekstova. . Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja sljedećih predmeta: · Historija (sadržaji o jeziku – njegovom porijeklu i rasprostranjenosti. Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. . MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za VIII razred. slike i tematika društvenih odnosa u umjetničkom djelu. Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje.testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). 37 . a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova.

38 . u kulturi čitanja. pozorište. geografska regija kao objekat u književnom djelu). Tradicionalno.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. vajarstvo.obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. U praksi udžbenike treba koristiti za: . . u semiotici jezičkih dinstinkcija. pojava i sinkretičnost umjetničkih pravaca. izoglose u kontekstu geografske mape. boje. .pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. društvena sredina u umjetničkom djelu i geografski prostor. IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. · Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima.· Geografija (geografsko-dijalektološke karte. radio. · Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija.stimulisanje inicijative učenika i obezbjeđivanje “hrane za nove ideje”. pisanja i slušanja). . alternativna umjetnička sredstva izražavanja. .obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika. analoške komponente u društveno-historijskim slikama umjetničkih djela. govorenja. umjetnička terminologija u pristupu i analizi svakog umjetničkog djela. građevinskog materijala. muzika – odnosi između umjetničkog stvaranja sredstvima jezika. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. medijska periodika). funkcije umjetničkih djela). kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. · Ostali predmeti (korelativni odnosi mogući su i sa ostalim predmetima i njihovim nastavnim sadržajima – u realizaciji i primjeni jezičkih normi i pravopisa. · Umjetnost (slikarstvo. film. zvuka. internet.

. Poanje. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija.obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića idr. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića. 39 . Kažuanje Miftara Adžemija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful