BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

5 časova nedjeljno,185 časova godišnje

UVOD Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitati u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih: učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi, kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. 19

Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad. CILJEVI Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku, književnosti i kulturi, kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala, ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. OPŠTI CILJEVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori; učenik stiče pozitivno mišljenje o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika, ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici; učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima; učenik stvara kritički stav prema stvarnosti; učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza; učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji, kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. POSEBNI CILJEVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje, čitanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik uočava, interpretira i produbljuje umjetničke tekstove; učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvijaja mogućnost logičkog mišljenja; 20

1. JEZIK (oko 65 časova) 1.složenom predikatu.1. 21 . funkcijama i normi. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. učenik piše neliterarne.glagolskom i imenskom predikatu. učenik razvija sposobnost gledanja. .učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine.30 100 1. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove (prije svega kroz njihovu upotrebu) 1.30 5.1 . razumijevanja i vrednovanja drame. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35. poluliterarne i literarne tekstove. jezičkoj strukturi.20 24.20 35. Analizom rečenice na obrađenim tekstovima učenici šire znanja o: . učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu.

. . ..2.priloškoj odredbi pogodbe – pogodbenim rečenicama. a posebno: .složenoj rečenici.priloškoj odredbi načina – načinskim rečenicama.kvantitet sloga.službi ličnih i bezličnih glagolskih oblika (lični vrše. .priloškoj odredbi dopuštanja – dopusne rečenice.4.zavisnom i nezavisnom odnosu među rečenicama. .1. 22 . . a bezlični ne vrše službu predikata).priloškoj (adverbijalnoj) odredbi vremena . . stiču nova znanja o: . . Učenici stiču nova znanja o: .1.slaganju subjekta sa predikatom.akcenatske (naglasne) cjeline.vrstama nezavisnih rečenica : sastavne.priloškoj odredbi mjesta – mjesnim rečenicama. (Prilikom obrade zavisnih rečenica uvijek ići od preoblike proširene rečenice u složenu). . Učenici upoznaju akcenat (naglasak) i vježbaju pravilno akcentovanje u savremenom bosanskom jeziku. 1.mjesto naglaska u riječi. zaključne. .vrste akcenta. rastavne. .zavisnim rečenicama i o vrstama zavisnih rečenica. .priloškoj odredbi uzroka – uzročnim rečenicama. . takođe.vezivanju prostih rečenica u složene rečenice sa veznicima i bez veznika. 1.atributu i atributskim rečenicama. .prediktu i predikatskim rečenicama. . . .objektu i objekatskim rečenicama.enklitike i proklitike.subjektu i subjekatskim rečenicama. 1. .priloškoj odredbi namjere – namjernim rečenicama. .rečenici bez predikata.umetnutim rečenicama. .3. isključne i suprotne.1.vremenskim rečenicama). . Učenici. .odnosnim rečenicama.

2. .3 Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje 1. ćirilicu.pisanje naziva građevina (Plava džamija. Stari most). prethodno obnoviti upotrebu zareza pri nabrajanju. kao i umetnute riječi i grupe riječi).pisanje nadimaka uz vlastito ime. arebicu i latinicu. odvajanju s obje strane apozicije i vokativa. Učenici razvijaju sposobnost čitanja. 1. .glagoljicu. .3.pisanje naziva naselja (Baždarana. na primjer: . Kralj). crta.2 Vježbaju teža mjesta u pravopisu.pisanje vlastitih imena sa opštim značenjem (Drina. Tusus). razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog tekstova za ostvarenje ciljeva: Safvet-beg Bašagić Sjaj mjeseče Danilo Kiš Priča o pečurkama Mak Dizdar Zapis o zemlji Dobriša Cesarić Balada iz predgrađa Alija Isaković Niko i ništa Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak Tin Ujević Dažd Narodna epska pjesma Budalina Tale Meša Selimović Skeledžija Balada Hasanaginica 23 . drina). tri tačke.1. Car. tačka zarez. Učenici upoznaju pisma bosanskog jezika kroz historiju: . KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. . crtica.1. zagrada. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. . bosančicu. apostrof.pisanje titula živih poglavara ( Predsjednik.upotreba zareza u složenoj rečenici (posebno apostrofirati metnute rečenice i rečenice u inverziji. .1. Ortakol.pravopisni znaci: dvije tačke.

asonancu i aliteraciju. Lirsko djelo . Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2. posebno ostvarivanje ritma zavisno od reda riječi. opisna.učenici se upoznaju sa strukturom lirske pjesme. 2.1.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. idilična. refleksivnost) . .uočavaju temu. . alegoriju. emocionalnost. motive. socijalna.2.2.Goranska balada Jusuf i Džemilja Skender Kulenović Nad mrtvom majkom svojom Ćamil Sijarić Koza Anton Pavlovič Čehov Vanjka Hamid Isljami Lopovčić Narodna balada SmrtOmera i Mejrime Gi de Mopasan Simonov otac Viljem Šekspir Romeo i Julija (odlomak) Jaroslav Hašek Jedna pseća ljubavna priča Zija Dizdarević Prosanjane jeseni Hamzo Humo Zvuci u srcu Vesna Parun Ponoćna ogrlica Ilija Ladin Riječ slavuja Miško Kranjec Stara jabuka Taha Husein Knjiga dâna Volt Vitmen Otvoriću ti vrata Narodna pripovijetka Čovjek i žena Vejsel Hamza Majka Azir Kuljići Džehenem godine (odlomak) Avdija Avdić Nostalgija Molier Uobraženi bolesnik 2. Književni rodovi i vrste 2.određuju ritam i ritmičke elemente stiha. .razlikuju stilska izražajna sredstva: metaforu. . 24 . .2. Prilikom analize pjesama učenici uočavaju književno-teorijske pojmove i iz prethodnih razreda. rodoljubiva.upoznaju vrste lirskih pjesama: ljjubavna. ideju i osjećanja u lirskoj pjesmi.određuju poentu pjesme.

hronološki i retrospektivni red kazivanja. . .upoznaju kompoziciju drame. humoristično. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju. Epsko djelo .2. .razlikuju komično. ironično i satirično u epskom djelu.upoznaju i analiziraju sljedeće vrste epskog djela: pripovijetka. drama u užem smislu. Lektira Hamza Humo Pjesme Sent Egziperi Mali princ Ivan Cankar Crtice iz moje mladosti Aleksa Šantić Pjesme (izbor) Alfons Dode Pisma iz moga mlina Miftar Adžemi Kažuanje (izbor iz narodne proze Župe) Iz arapske književnosti Iz hiljadu i jedne noći (izbor) Džems Fenimor Kuper Posljednji Mohikanac Alija Hasagić Dubočanin Lađarski put Ivo Andrić Aska i vuk. monolozi.razlikuju fantastično. putopis. dijalozi. opisi). tragedija.učenici saznaju glavne faze u razvoju dramske radnje.vrše analizu poretreta. .3. 2.učenici određuju fabulu epskog djela (jednostavnu i složenu).4.upoznaju i analiziraju sljedeće dramske vrste: komedija. 25 .3. kao i ulogu unutrašnjeg monologa u karakterizaciji lika.2.2. . . novela.razlikuju glavne i sporedne trenutke radnje. 2. . oblike kazivanja (pripovijedanje. . Dramsko djelo .upoznaju pojam karikiranog lika. ironično i satirično u dramskom djelu. . socijalni i historijski roman.shvataju ulogu opisa i epizoda u zaustavljanju radnje. Most na Žepi Alija Isaković Hasanaginica Evlija Čelebija Putopis Obraditi osam djela u toku školske godine. karakterizaciju likova.

Jezička produkcija 3. kultura govora. fudbalskoj utakmici.vježbe u izražajnom čitanju. početak radnje. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) Jezička percepcija 3. Govor . . . 3. visina. kao i značajnih manifestacija u gradu. naglašavanje emocija.eksterijer – opis statičnih i dinamičnih pojava na otvorenom prostoru (npr.telefonski razgovor (kultura obraćanja.uloga dijaloga u pokretanju radnje. .pričanje događaja ili doživljaja prema planu (uvod. . na koncertu.3. sparina). boja glasa. Čitanje .2. brzina. dužina razgovora. . kulturnog.slušanje književno-umjetničkih.intonacija nabrajanja. Slušanje . . . upitne. 26 . jačina. zabavnog.1. .izvještavanje – izvještaj sa raznih manifestacija iz školskog. opis učionice.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). vjetar. . na ulici. umetnutih riječi i rečenica. uzvične rečenice. vrhunac. galerije i bića u enterijeru). Pisanje .uočavanje karakterističnih pojedinosti. . 3. muzeja. fiskulturne sale. .intonacija umjetničkog i neumjetničkog teksta.opis zatvorenih prostora (npr. komične situacije nezgode (poledica. rasplet). .ostvarivanje intonacije kroz izjavne.privatni i službeni razgovor.pauza. na pijaci). zaplet. dozvoljeno vrijeme telefonskih poziva). informativnih i novinskih tekstova.razvijanje kulture slušanja.enterijer .logički i afektivni naglasak. moja ulica u ranim zimskim satima. sportskog događanja.3. .4.

stripovi (tematika).4.posjeta gradskoj biblioteci.glumac. . U toku školske godine uraditi četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka). . U toku školske godine uraditi šest pismenih vježbi i analizirati ih na času. . . MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. pisanje pisama raznim organizacijama).5. dnevne).vrste novina (sedmične. naoučno-popularne emisije. 27 .upotreba abecednog kataloga. scena muzika.vrste filmova. 4. 4. Televizija . gluma.3. Biblioteka .1.vrijeme u filmu (Lumijer). . . uloga.televizijske dječije serije.2. Pozorište .kostimi. 4.školska televizija. 4. Štampa .časopisi (revije i stručni časopisi). .prostor u filmu. Film . .šta se dešava na pozornici i iza nje.razgovor sa bibliotekarom. nastavne. . .zabavne.. 4.pisanje poslovnih pisama (međuškolsko dopisivanje.

saopštenja. fusnota). · napamet govori kraće tekstove (recituje. govori po ulogama). · prepoznaje i razumije implicitno u govoru. dijagram. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja. obavještenja. · otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika. ideje. književne tekstove) na standardnom jeziku. osjećanja. · čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. · koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija.OČEKIVANI REZULTATI Jezičke aktivnosti Slušanje Po završetku VIII razreda učenik: · prati i razumije tekstove različitih vrsta Jezička recepcija Čitanje (izlaganja. · čita i razumije nelinearne elemente teksta (ilustracija. · koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja. Jezička produkcija 28 . stavove i maštu. Govor · jasno izražava misli. naracija. · razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta. tabela. legenda. bogaćenje znanja i rječnika. prikupljajući informacije i bogateći rječnik.

· prepoznaje različite uglove gledanja. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja. stavove i maštu. · zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. kao i na druga iskustva i znanja. · · · · · ideje.Pisanje · umije jasno i koherentno da izrazi misli. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih. mišljenja i stavove u tekstu. koristi nelinearne elemente teksta (npr. podrži. 29 . osjećanja. oslanja se na različite izvore informacija. · umije da započne. · razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu. kompozicija i motivi. Interpretacija/ interakcija sa tekstom · razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. poštujući pravopis. tabela. ilustracija. · uvažava sagovornika. prepoznaje. piše tekstove različitih formi i namjena. Medijacija · prepričava. vodi i okonča Interakcija razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji. navodi/citira izvore informacija. pregleda i rediguje sopstveni tekst. · daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente. · koristi različite forme pisane komunikacije. · izdvaja ključne riječi iz teksta. koristeći različite strategije pisanja. pjesnika i lirskog subjekta. · razumije i može da objasni razliku između autora i lika. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca.

misaona. drama za djecu. · prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente. ljubavna. epska pjesma). izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja. · poznaje tipične morfološke paradigme · · · · · (flektivne i derivacione). pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rečce ne. prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti. itd. Medijska pismenost · · · · obrazovanje i zabavu. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova. prepoznaje i razlikuje vrste nezavisniih i zavisnih rečenica. lirske vrste (opisna. pisanje suglasnika h i j. posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovom uzrastu. zna ulogu i značaj akcenta (naglaska). prepoznaje i razlikuje nezavisan i zavisan odnos u rečenici. ideje. epika. Znanja o književnosti · razlikuje književni rod od književne vrste.Znanja o jeziku · prepoznaje i razlikuje vrste riječi. rodoljubiva pjesma. razlikuje dokumentarni od igranog filma. itd. · prepoznaje najčešća stilska sredstva. · razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost. izražava stavove.). neke dramske vrste (komedija. drama). · razlikuje osnovne epske vrste (roman. · razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. pripovijetka. radio-drama.). 30 . · selektivno koristi medije za informisanje. pravilna upotreba zareza u nezavisnim i zavisnim rečenicama – inverziji i umetnutim rečenicama). bajka. basna.

urednik. istraživanje.metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. recitator.literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. film. Tok jezičko.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). auditivna i vizuelna tehnologija. . . prenosilac. . . Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). 31 . Sem opštih metoda.literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. reporter. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. primalac – cilj. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. glumac. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. koreograf. prozodijskih osobina lokalnih govora. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko.METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja.metodičke principe. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije.metoda razgovora (dijaloška). internet. pozorište). kanal. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. primjenljive su sljedeće: . . organizator kulturnih svečanosti). gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. lektor.metoda individualnog rada učenika (učenje. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor.

individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). Resurs nastavnih metoda u savremenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata.učenje putem raznih igara (kviz. pisanje). imitacije i komične scenske sekvence.rad sa svim učenicima (čitanje. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. objašnjenje i pokazivanje). zapisuju. manje govorne smetnje). u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. govor. školi i van škole – da čitaju.medijske forme rada (TV i radio spiker. Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. prikupljaju i sistematizuju leksiku. slušanje. . . Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim Planom i programom. . čitanje internet-tekstova). telefonski razgovor. razgovor o tekstu. timsko istraživanje.rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). sluha. sportski izvještač. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. .. konferansije. sportske igre). učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike.rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad).kombinovana metoda (čitanje teksta. kao što su: . koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. kultura diskusije i dijaloga). 32 .diferencirani rad (dopunski i dodatni). nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. vještine glume kroz igru. fotoreporter. recitali kao kolektivne igre. . .specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. U realizaciji operativnih sadržaja. .metoda rada u grupama (učenje. . izvještavač-dopisnik. osvježavajuće i privlačne za učenike.

Lektira. filmskom kulturom i tehnologijom). recitatorska.). komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). kao što su: naučnoistraživačka (oblast jezika. elektronske učionice. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. 33 . i dr. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. kojima škola raspolaže. razni književno-jezički časopisi. i sl. novinarska.). žurnalistikom. dramska. medijskom komunikacijom. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. menadžmentom u oblasti kulture. kao lektira i pomoćna literatura. kao nastavno sredstvo. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. Kompjuteri. primarno je nastavno sredstvo. prevodilaštvom. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). bibliografski podaci. režijom. naučno.Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom.istraživačkim radom. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. antologije. razni tipovi rječnika. pjesništvom. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. kao i u onim vanškolskim. spe cijalni elektronski komunikativni uređaji. Orijentacija za samostalni rad Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. u okviru literarno-jezičkih i naučno-istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. recenzije. kao i sva druga (savremena) sredstva. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno-literarne sekcije. literarna. Knjiga.

do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. 34 . Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice.Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. za uspješno rješavanje radnih zadataka. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. u parovima i individualno. Takođe. preporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa.

instrumenti vrednovanja. fleksibilno praćenje relevantne literature. ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. realizacije projekta. radna inicijativa. interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. 35 . stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje.Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. istraživanja na terenu. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebni su stručnost nastavnika. etičnost. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. dosijea. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. interesovanje učenika za samostalan rad. čitanje. kontrolnih listića. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. · · · · · · stepen socijalne i etičke kulture učenika. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka.

.upitnici i kontrolni listići.nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti).finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije.dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. samoinicijativno rješava. . Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja.kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. . Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. 36 . koji eventualno mogu da nastanu. . . . i to: . Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća.odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%).testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). . .samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. kao što su: .vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%). . nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme.· individualna radna kultura učenika. . Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%).

37 . MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za VIII razred. pojava književnih pravaca stilističko-strukturalnih metoda u kontekstu društveno-historijskih zbivanja. društvene nauke. kao i za druge oblike pisane.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje.testovi tipa summary (pisanje sažetka nekog teksta ili djela). zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. slike i tematika društvenih odnosa u umjetničkom djelu. oblici medijske kulture i informatike. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). kao u prethodnim razredima. historijsko-dijalektološke mape. .testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta).testovi sa alternativnim odgovorima. prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. historičnost likova. Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja sljedećih predmeta: · Historija (sadržaji o jeziku – njegovom porijeklu i rasprostranjenosti. književnost kao umjetnička historija društva). č itanje umjetničkih tekstova. Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije.testovi sa više alternativa. primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja).Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje) učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen. . kao što su: . vidovi govora i govorni tempo). a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova.testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). govorne izoglose i aree. . povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. . .

u kulturi čitanja. 38 .obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika. umjetnička terminologija u pristupu i analizi svakog umjetničkog djela. . zvuka. boje. Tradicionalno. . · Umjetnost (slikarstvo. radio. . pozorište. U praksi udžbenike treba koristiti za: . analoške komponente u društveno-historijskim slikama umjetničkih djela. izoglose u kontekstu geografske mape. funkcije umjetničkih djela). · Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. muzika – odnosi između umjetničkog stvaranja sredstvima jezika. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. društvena sredina u umjetničkom djelu i geografski prostor. kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. građevinskog materijala. pisanja i slušanja). govorenja. vajarstvo.· Geografija (geografsko-dijalektološke karte. . IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. alternativna umjetnička sredstva izražavanja.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. internet. · Ostali predmeti (korelativni odnosi mogući su i sa ostalim predmetima i njihovim nastavnim sadržajima – u realizaciji i primjeni jezičkih normi i pravopisa. medijska periodika). geografska regija kao objekat u književnom djelu). · Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. film. pojava i sinkretičnost umjetničkih pravaca.stimulisanje inicijative učenika i obezbjeđivanje “hrane za nove ideje”. u semiotici jezičkih dinstinkcija.

kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea.obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera. Poanje.. 39 . Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića. Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . Kažuanje Miftara Adžemija. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića idr. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića.