BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

5 časova nedjeljno,185 časova godišnje

UVOD Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitati u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih: učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi, kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. 19

Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad. CILJEVI Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku, književnosti i kulturi, kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala, ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. OPŠTI CILJEVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori; učenik stiče pozitivno mišljenje o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika, ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici; učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima; učenik stvara kritički stav prema stvarnosti; učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza; učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji, kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. POSEBNI CILJEVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje, čitanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik uočava, interpretira i produbljuje umjetničke tekstove; učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvijaja mogućnost logičkog mišljenja; 20

30 100 1. poluliterarne i literarne tekstove. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove (prije svega kroz njihovu upotrebu) 1. . 21 .20 35. Analizom rečenice na obrađenim tekstovima učenici šire znanja o: .glagolskom i imenskom predikatu. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu. jezičkoj strukturi. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. JEZIK (oko 65 časova) 1. razumijevanja i vrednovanja drame. funkcijama i normi.1. učenik razvija sposobnost gledanja. učenik piše neliterarne.učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine.1.20 24.1 .30 5.složenom predikatu.

zaključne.mjesto naglaska u riječi. Učenici upoznaju akcenat (naglasak) i vježbaju pravilno akcentovanje u savremenom bosanskom jeziku.1.službi ličnih i bezličnih glagolskih oblika (lični vrše.vrstama nezavisnih rečenica : sastavne.vezivanju prostih rečenica u složene rečenice sa veznicima i bez veznika. .prediktu i predikatskim rečenicama. . . .enklitike i proklitike.priloškoj odredbi namjere – namjernim rečenicama.subjektu i subjekatskim rečenicama. . 1.1.priloškoj odredbi načina – načinskim rečenicama. takođe. . 22 . 1.objektu i objekatskim rečenicama.priloškoj odredbi uzroka – uzročnim rečenicama. . .umetnutim rečenicama. .kvantitet sloga. . 1. rastavne. a bezlični ne vrše službu predikata). .atributu i atributskim rečenicama.slaganju subjekta sa predikatom. . . . . .priloškoj odredbi mjesta – mjesnim rečenicama.. . a posebno: .akcenatske (naglasne) cjeline.1.složenoj rečenici.zavisnom i nezavisnom odnosu među rečenicama. Učenici stiču nova znanja o: .priloškoj odredbi dopuštanja – dopusne rečenice. stiču nova znanja o: .2.odnosnim rečenicama.rečenici bez predikata.priloškoj (adverbijalnoj) odredbi vremena . isključne i suprotne.vrste akcenta. . . . Učenici. . .priloškoj odredbi pogodbe – pogodbenim rečenicama.vremenskim rečenicama). (Prilikom obrade zavisnih rečenica uvijek ići od preoblike proširene rečenice u složenu).3.4.zavisnim rečenicama i o vrstama zavisnih rečenica.

3. . U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata.3 Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje 1. Učenici upoznaju pisma bosanskog jezika kroz historiju: . bosančicu.2 Vježbaju teža mjesta u pravopisu.pisanje nadimaka uz vlastito ime.pisanje naziva naselja (Baždarana. apostrof.1. drina). . . crtica. arebicu i latinicu. prethodno obnoviti upotrebu zareza pri nabrajanju. 1. ćirilicu. Ortakol. zagrada. crta.glagoljicu.pisanje vlastitih imena sa opštim značenjem (Drina. Učenici razvijaju sposobnost čitanja. . odvajanju s obje strane apozicije i vokativa. Kralj). . tačka zarez. kao i umetnute riječi i grupe riječi).1. Tusus). Stari most).upotreba zareza u složenoj rečenici (posebno apostrofirati metnute rečenice i rečenice u inverziji.pisanje titula živih poglavara ( Predsjednik. tri tačke. na primjer: . 2. Car.pravopisni znaci: dvije tačke.1. .pisanje naziva građevina (Plava džamija. KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog tekstova za ostvarenje ciljeva: Safvet-beg Bašagić Sjaj mjeseče Danilo Kiš Priča o pečurkama Mak Dizdar Zapis o zemlji Dobriša Cesarić Balada iz predgrađa Alija Isaković Niko i ništa Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak Tin Ujević Dažd Narodna epska pjesma Budalina Tale Meša Selimović Skeledžija Balada Hasanaginica 23 .

2. asonancu i aliteraciju. ideju i osjećanja u lirskoj pjesmi. .uočavaju temu. 2.1. .upoznaju vrste lirskih pjesama: ljjubavna. rodoljubiva. Prilikom analize pjesama učenici uočavaju književno-teorijske pojmove i iz prethodnih razreda.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. Lirsko djelo . motive. Književni rodovi i vrste 2. 24 . Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2.Goranska balada Jusuf i Džemilja Skender Kulenović Nad mrtvom majkom svojom Ćamil Sijarić Koza Anton Pavlovič Čehov Vanjka Hamid Isljami Lopovčić Narodna balada SmrtOmera i Mejrime Gi de Mopasan Simonov otac Viljem Šekspir Romeo i Julija (odlomak) Jaroslav Hašek Jedna pseća ljubavna priča Zija Dizdarević Prosanjane jeseni Hamzo Humo Zvuci u srcu Vesna Parun Ponoćna ogrlica Ilija Ladin Riječ slavuja Miško Kranjec Stara jabuka Taha Husein Knjiga dâna Volt Vitmen Otvoriću ti vrata Narodna pripovijetka Čovjek i žena Vejsel Hamza Majka Azir Kuljići Džehenem godine (odlomak) Avdija Avdić Nostalgija Molier Uobraženi bolesnik 2. . posebno ostvarivanje ritma zavisno od reda riječi. opisna. emocionalnost.2. idilična.određuju ritam i ritmičke elemente stiha.određuju poentu pjesme. socijalna.2. refleksivnost) .učenici se upoznaju sa strukturom lirske pjesme. . alegoriju. .razlikuju stilska izražajna sredstva: metaforu.

drama u užem smislu.razlikuju fantastično.2. . 2.učenici saznaju glavne faze u razvoju dramske radnje. . Dramsko djelo . humoristično. oblike kazivanja (pripovijedanje. Lektira Hamza Humo Pjesme Sent Egziperi Mali princ Ivan Cankar Crtice iz moje mladosti Aleksa Šantić Pjesme (izbor) Alfons Dode Pisma iz moga mlina Miftar Adžemi Kažuanje (izbor iz narodne proze Župe) Iz arapske književnosti Iz hiljadu i jedne noći (izbor) Džems Fenimor Kuper Posljednji Mohikanac Alija Hasagić Dubočanin Lađarski put Ivo Andrić Aska i vuk.učenici određuju fabulu epskog djela (jednostavnu i složenu). . socijalni i historijski roman.vrše analizu poretreta. . ironično i satirično u dramskom djelu.razlikuju komično. kao i ulogu unutrašnjeg monologa u karakterizaciji lika. . novela.upoznaju kompoziciju drame. Most na Žepi Alija Isaković Hasanaginica Evlija Čelebija Putopis Obraditi osam djela u toku školske godine. ironično i satirično u epskom djelu. . Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju.3.3.upoznaju i analiziraju sljedeće dramske vrste: komedija. opisi). dijalozi. karakterizaciju likova. .upoznaju pojam karikiranog lika.2. . hronološki i retrospektivni red kazivanja.shvataju ulogu opisa i epizoda u zaustavljanju radnje. .razlikuju glavne i sporedne trenutke radnje. tragedija. monolozi. putopis. 2.upoznaju i analiziraju sljedeće vrste epskog djela: pripovijetka. Epsko djelo .2. 25 .4.

kultura govora. Čitanje . .izvještavanje – izvještaj sa raznih manifestacija iz školskog. na koncertu. uzvične rečenice. komične situacije nezgode (poledica. sparina).pričanje događaja ili doživljaja prema planu (uvod.3. . rasplet). .razvijanje kulture slušanja.privatni i službeni razgovor.ostvarivanje intonacije kroz izjavne. naglašavanje emocija. Jezička produkcija 3.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). početak radnje.intonacija nabrajanja. moja ulica u ranim zimskim satima. na ulici. jačina. . kao i značajnih manifestacija u gradu. fudbalskoj utakmici.telefonski razgovor (kultura obraćanja.4. .slušanje književno-umjetničkih.3. vjetar.1. zabavnog. .uloga dijaloga u pokretanju radnje.eksterijer – opis statičnih i dinamičnih pojava na otvorenom prostoru (npr. muzeja. fiskulturne sale.pauza.2. kulturnog. dužina razgovora.vježbe u izražajnom čitanju.logički i afektivni naglasak. upitne. . opis učionice. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) Jezička percepcija 3. brzina. vrhunac. informativnih i novinskih tekstova.enterijer . sportskog događanja.uočavanje karakterističnih pojedinosti. 3. Slušanje . Govor . 3. zaplet. visina. umetnutih riječi i rečenica. . . na pijaci). . Pisanje . . galerije i bića u enterijeru). boja glasa.opis zatvorenih prostora (npr. dozvoljeno vrijeme telefonskih poziva). . 26 . .intonacija umjetničkog i neumjetničkog teksta.

šta se dešava na pozornici i iza nje. gluma.2. . Televizija .časopisi (revije i stručni časopisi). 4. . U toku školske godine uraditi šest pismenih vježbi i analizirati ih na času.4. U toku školske godine uraditi četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka).1. . 27 . nastavne. Film .3.. . scena muzika. pisanje pisama raznim organizacijama).stripovi (tematika).pisanje poslovnih pisama (međuškolsko dopisivanje.vrste novina (sedmične.kostimi.prostor u filmu.razgovor sa bibliotekarom.posjeta gradskoj biblioteci. 4. . MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. .vrijeme u filmu (Lumijer).televizijske dječije serije.upotreba abecednog kataloga.školska televizija.zabavne. naoučno-popularne emisije. . Štampa .glumac. 4. . . Biblioteka .vrste filmova. 4.5. uloga. . 4. dnevne). Pozorište .

dijagram. · koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja. stavove i maštu. tabela. govori po ulogama). · otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika. · koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. · čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. ideje. obavještenja. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji. · prepoznaje i razumije implicitno u govoru. · napamet govori kraće tekstove (recituje. osjećanja. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja. saopštenja. legenda. · razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta. naracija. fusnota). književne tekstove) na standardnom jeziku. Govor · jasno izražava misli. Jezička produkcija 28 . · čita i razumije nelinearne elemente teksta (ilustracija. bogaćenje znanja i rječnika. prikupljajući informacije i bogateći rječnik.OČEKIVANI REZULTATI Jezičke aktivnosti Slušanje Po završetku VIII razreda učenik: · prati i razumije tekstove različitih vrsta Jezička recepcija Čitanje (izlaganja.

29 . Interpretacija/ interakcija sa tekstom · razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. vodi i okonča Interakcija razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja. · uvažava sagovornika. oslanja se na različite izvore informacija. · razumije i može da objasni razliku između autora i lika. · umije da započne. · razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu. tabela. navodi/citira izvore informacija. · prepoznaje različite uglove gledanja. Medijacija · prepričava. piše tekstove različitih formi i namjena. kompozicija i motivi. mišljenja i stavove u tekstu. podrži. pjesnika i lirskog subjekta. · zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. prepoznaje. ilustracija. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih. koristeći različite strategije pisanja. kao i na druga iskustva i znanja. · koristi različite forme pisane komunikacije. osjećanja. pregleda i rediguje sopstveni tekst. stavove i maštu. koristi nelinearne elemente teksta (npr. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca. · · · · · ideje. · daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente.Pisanje · umije jasno i koherentno da izrazi misli. poštujući pravopis. · izdvaja ključne riječi iz teksta. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta.

· poznaje tipične morfološke paradigme · · · · · (flektivne i derivacione). izražava stavove. ljubavna. zna ulogu i značaj akcenta (naglaska). prepoznaje i razlikuje vrste nezavisniih i zavisnih rečenica. prepoznaje i razlikuje nezavisan i zavisan odnos u rečenici. · razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. pripovijetka. drama).). epska pjesma). 30 . basna. itd. pisanje suglasnika h i j. rodoljubiva pjesma. · razlikuje osnovne epske vrste (roman. · prepoznaje najčešća stilska sredstva. epika. prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti. drama za djecu. · razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost. · prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente. pravilna upotreba zareza u nezavisnim i zavisnim rečenicama – inverziji i umetnutim rečenicama). Medijska pismenost · · · · obrazovanje i zabavu. neke dramske vrste (komedija. lirske vrste (opisna.Znanja o jeziku · prepoznaje i razlikuje vrste riječi. ideje. posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovom uzrastu. pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rečce ne. itd. radio-drama. razlikuje dokumentarni od igranog filma. misaona. · selektivno koristi medije za informisanje.). izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja. bajka. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova. Znanja o književnosti · razlikuje književni rod od književne vrste.

Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). 31 .literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). primjenljive su sljedeće: . .literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko.metoda individualnog rada učenika (učenje. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. primalac – cilj.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. koreograf. . Tok jezičko.metoda razgovora (dijaloška). Sem opštih metoda.metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti.metodičke principe. organizator kulturnih svečanosti). . Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. . auditivna i vizuelna tehnologija. istraživanje. internet. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. glumac. prenosilac. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. kanal. pozorište). film. lektor. recitator. . koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). urednik. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. reporter. prozodijskih osobina lokalnih govora. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko.METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja.

sportske igre).individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. objašnjenje i pokazivanje). Resurs nastavnih metoda u savremenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. . telefonski razgovor.učenje putem raznih igara (kviz. fotoreporter.specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. . zapisuju. . sportski izvještač. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. prikupljaju i sistematizuju leksiku. timsko istraživanje. kultura diskusije i dijaloga).rad sa svim učenicima (čitanje. U realizaciji operativnih sadržaja.metoda rada u grupama (učenje. školi i van škole – da čitaju. sluha. čitanje internet-tekstova). izvještavač-dopisnik.kombinovana metoda (čitanje teksta. . da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive.diferencirani rad (dopunski i dodatni).. razgovor o tekstu. kao što su: . osvježavajuće i privlačne za učenike. . 32 . imitacije i komične scenske sekvence. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne.medijske forme rada (TV i radio spiker. . slušanje.rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). pisanje).rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). . manje govorne smetnje). da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. konferansije. recitali kao kolektivne igre. . Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim Planom i programom. vještine glume kroz igru. Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. govor. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike. timsko prezentiranje istraživačkih rezultata.

Knjiga.istraživačkim radom. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno-literarne sekcije. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. recenzije.). djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. kojima škola raspolaže. bibliografski podaci. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. kao lektira i pomoćna literatura. razni tipovi rječnika. 33 . u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. antologije. kao što su: naučnoistraživačka (oblast jezika. i dr. režijom. u okviru literarno-jezičkih i naučno-istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. razni književno-jezički časopisi. Lektira. naučno. primarno je nastavno sredstvo. i sl. menadžmentom u oblasti kulture. pjesništvom. literarna. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva.Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. filmskom kulturom i tehnologijom). kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. spe cijalni elektronski komunikativni uređaji. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. Orijentacija za samostalni rad Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. elektronske učionice. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). kao i sva druga (savremena) sredstva. dramska. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti.). žurnalistikom. kao nastavno sredstvo. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. kao i u onim vanškolskim. Kompjuteri. prevodilaštvom. novinarska. recitatorska. medijskom komunikacijom. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom.

cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. za uspješno rješavanje radnih zadataka. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice.Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. u parovima i individualno. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. 34 . za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. Takođe. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. preporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada.

Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. istraživanja na terenu. etičnost. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. dosijea.Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. interesovanje učenika za samostalan rad. · · · · · · stepen socijalne i etičke kulture učenika. kontrolnih listića. instrumenti vrednovanja. radna inicijativa. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. realizacije projekta. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. fleksibilno praćenje relevantne literature. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebni su stručnost nastavnika. 35 . vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. čitanje.

. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. i to: .vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%). dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. . koji eventualno mogu da nastanu. Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja. .finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća.testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija).samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. .nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije.odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%). .radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. .· individualna radna kultura učenika.upitnici i kontrolni listići. . samoinicijativno rješava. 36 . . . Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. . kao što su: .dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%).dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju.

historijsko-dijalektološke mape. . Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. društvene nauke. pojava književnih pravaca stilističko-strukturalnih metoda u kontekstu društveno-historijskih zbivanja. historičnost likova. povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. kao što su: .testovi sa alternativnim odgovorima. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova. kao i za druge oblike pisane.testovi sa više alternativa. č itanje umjetničkih tekstova. govorne izoglose i aree. 37 . . kao u prethodnim razredima. MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za VIII razred.testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta). primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja).testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). oblici medijske kulture i informatike.Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje) učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen.testovi tipa summary (pisanje sažetka nekog teksta ili djela). prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja sljedećih predmeta: · Historija (sadržaji o jeziku – njegovom porijeklu i rasprostranjenosti. . književnost kao umjetnička historija društva). kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). . slike i tematika društvenih odnosa u umjetničkom djelu. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije. vidovi govora i govorni tempo). .

obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. u kulturi čitanja. pozorište. . kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. . građevinskog materijala. geografska regija kao objekat u književnom djelu). umjetnička terminologija u pristupu i analizi svakog umjetničkog djela. . radio.· Geografija (geografsko-dijalektološke karte. u semiotici jezičkih dinstinkcija. · Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. 38 . zvuka. analoške komponente u društveno-historijskim slikama umjetničkih djela. izoglose u kontekstu geografske mape. boje. Tradicionalno. · Umjetnost (slikarstvo. IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. film. · Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. pojava i sinkretičnost umjetničkih pravaca. U praksi udžbenike treba koristiti za: . medijska periodika). govorenja. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. funkcije umjetničkih djela). muzika – odnosi između umjetničkog stvaranja sredstvima jezika. alternativna umjetnička sredstva izražavanja. .buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. vajarstvo. internet.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. društvena sredina u umjetničkom djelu i geografski prostor. · Ostali predmeti (korelativni odnosi mogući su i sa ostalim predmetima i njihovim nastavnim sadržajima – u realizaciji i primjeni jezičkih normi i pravopisa. pisanja i slušanja).obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika.stimulisanje inicijative učenika i obezbjeđivanje “hrane za nove ideje”.

Poanje. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića idr. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”.. Kažuanje Miftara Adžemija. 39 .obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful