P. 1
Bosanski Jezik i Knji_evnost7

Bosanski Jezik i Knji_evnost7

|Views: 33|Likes:

More info:

Published by: Naida Cernica-Kurbegović on May 16, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/06/2014

pdf

text

original

BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

5 časova nedjeljno,185 časova godišnje

UVOD Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitati u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih: učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi, kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. 19

Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad. CILJEVI Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku, književnosti i kulturi, kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala, ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. OPŠTI CILJEVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori; učenik stiče pozitivno mišljenje o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika, ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici; učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima; učenik stvara kritički stav prema stvarnosti; učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza; učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji, kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. POSEBNI CILJEVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje, čitanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik uočava, interpretira i produbljuje umjetničke tekstove; učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvijaja mogućnost logičkog mišljenja; 20

. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus.složenom predikatu. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35.glagolskom i imenskom predikatu. funkcijama i normi. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu. učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. razumijevanja i vrednovanja drame. učenik piše neliterarne.1 .30 5.1.učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. JEZIK (oko 65 časova) 1.30 100 1. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. učenik razvija sposobnost gledanja.20 35. poluliterarne i literarne tekstove. 21 .1. jezičkoj strukturi. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove (prije svega kroz njihovu upotrebu) 1.20 24. Analizom rečenice na obrađenim tekstovima učenici šire znanja o: .

.slaganju subjekta sa predikatom. .prediktu i predikatskim rečenicama. stiču nova znanja o: .priloškoj odredbi namjere – namjernim rečenicama. .subjektu i subjekatskim rečenicama. 1. .1.vrste akcenta. Učenici stiču nova znanja o: .kvantitet sloga. .priloškoj odredbi pogodbe – pogodbenim rečenicama. a posebno: . . . 1.zavisnim rečenicama i o vrstama zavisnih rečenica.mjesto naglaska u riječi. 22 . a bezlični ne vrše službu predikata).priloškoj odredbi mjesta – mjesnim rečenicama. . (Prilikom obrade zavisnih rečenica uvijek ići od preoblike proširene rečenice u složenu).4.3. .složenoj rečenici.enklitike i proklitike.vezivanju prostih rečenica u složene rečenice sa veznicima i bez veznika.službi ličnih i bezličnih glagolskih oblika (lični vrše. 1. .rečenici bez predikata.zavisnom i nezavisnom odnosu među rečenicama. . isključne i suprotne.. . . . Učenici.vremenskim rečenicama).priloškoj odredbi uzroka – uzročnim rečenicama.odnosnim rečenicama. . . rastavne. .priloškoj odredbi načina – načinskim rečenicama.1. . .akcenatske (naglasne) cjeline.2.atributu i atributskim rečenicama.umetnutim rečenicama. .priloškoj odredbi dopuštanja – dopusne rečenice. zaključne. . Učenici upoznaju akcenat (naglasak) i vježbaju pravilno akcentovanje u savremenom bosanskom jeziku.priloškoj (adverbijalnoj) odredbi vremena .objektu i objekatskim rečenicama.vrstama nezavisnih rečenica : sastavne. .1. takođe.

pisanje naziva građevina (Plava džamija. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog tekstova za ostvarenje ciljeva: Safvet-beg Bašagić Sjaj mjeseče Danilo Kiš Priča o pečurkama Mak Dizdar Zapis o zemlji Dobriša Cesarić Balada iz predgrađa Alija Isaković Niko i ništa Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak Tin Ujević Dažd Narodna epska pjesma Budalina Tale Meša Selimović Skeledžija Balada Hasanaginica 23 .3 Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje 1. tri tačke.1.3. kao i umetnute riječi i grupe riječi). tačka zarez. crta. Tusus). . apostrof. . Kralj). . drina).glagoljicu. bosančicu.pisanje vlastitih imena sa opštim značenjem (Drina. 1. zagrada. Ortakol.pisanje titula živih poglavara ( Predsjednik. Car. odvajanju s obje strane apozicije i vokativa. crtica.1. prethodno obnoviti upotrebu zareza pri nabrajanju. ćirilicu. Učenici upoznaju pisma bosanskog jezika kroz historiju: . 2. KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2.upotreba zareza u složenoj rečenici (posebno apostrofirati metnute rečenice i rečenice u inverziji.1.pisanje nadimaka uz vlastito ime. . arebicu i latinicu. Stari most).pravopisni znaci: dvije tačke. . na primjer: .2 Vježbaju teža mjesta u pravopisu. Učenici razvijaju sposobnost čitanja.pisanje naziva naselja (Baždarana. .

2. motive. asonancu i aliteraciju. ideju i osjećanja u lirskoj pjesmi.upoznaju vrste lirskih pjesama: ljjubavna. . rodoljubiva.2. socijalna. refleksivnost) . emocionalnost. .Goranska balada Jusuf i Džemilja Skender Kulenović Nad mrtvom majkom svojom Ćamil Sijarić Koza Anton Pavlovič Čehov Vanjka Hamid Isljami Lopovčić Narodna balada SmrtOmera i Mejrime Gi de Mopasan Simonov otac Viljem Šekspir Romeo i Julija (odlomak) Jaroslav Hašek Jedna pseća ljubavna priča Zija Dizdarević Prosanjane jeseni Hamzo Humo Zvuci u srcu Vesna Parun Ponoćna ogrlica Ilija Ladin Riječ slavuja Miško Kranjec Stara jabuka Taha Husein Knjiga dâna Volt Vitmen Otvoriću ti vrata Narodna pripovijetka Čovjek i žena Vejsel Hamza Majka Azir Kuljići Džehenem godine (odlomak) Avdija Avdić Nostalgija Molier Uobraženi bolesnik 2.2. idilična.2. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2.razlikuju stilska izražajna sredstva: metaforu.uočavaju temu. Književni rodovi i vrste 2. posebno ostvarivanje ritma zavisno od reda riječi. Lirsko djelo .1.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. . 24 . . alegoriju. Prilikom analize pjesama učenici uočavaju književno-teorijske pojmove i iz prethodnih razreda.određuju poentu pjesme. opisna. .određuju ritam i ritmičke elemente stiha.učenici se upoznaju sa strukturom lirske pjesme.

2. . Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju. hronološki i retrospektivni red kazivanja. Most na Žepi Alija Isaković Hasanaginica Evlija Čelebija Putopis Obraditi osam djela u toku školske godine. socijalni i historijski roman. . humoristično. opisi).3.2. karakterizaciju likova. .upoznaju pojam karikiranog lika. ironično i satirično u dramskom djelu. . kao i ulogu unutrašnjeg monologa u karakterizaciji lika. 25 . .učenici saznaju glavne faze u razvoju dramske radnje.učenici određuju fabulu epskog djela (jednostavnu i složenu). .4.razlikuju komično. oblike kazivanja (pripovijedanje. 2. drama u užem smislu.2. . dijalozi.shvataju ulogu opisa i epizoda u zaustavljanju radnje.razlikuju fantastično. novela. ironično i satirično u epskom djelu.2. Lektira Hamza Humo Pjesme Sent Egziperi Mali princ Ivan Cankar Crtice iz moje mladosti Aleksa Šantić Pjesme (izbor) Alfons Dode Pisma iz moga mlina Miftar Adžemi Kažuanje (izbor iz narodne proze Župe) Iz arapske književnosti Iz hiljadu i jedne noći (izbor) Džems Fenimor Kuper Posljednji Mohikanac Alija Hasagić Dubočanin Lađarski put Ivo Andrić Aska i vuk. Dramsko djelo . .upoznaju i analiziraju sljedeće vrste epskog djela: pripovijetka.3.razlikuju glavne i sporedne trenutke radnje.upoznaju kompoziciju drame. Epsko djelo . monolozi.vrše analizu poretreta.upoznaju i analiziraju sljedeće dramske vrste: komedija. . putopis. tragedija.

sportskog događanja.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). 26 .uloga dijaloga u pokretanju radnje. umetnutih riječi i rečenica. Jezička produkcija 3. galerije i bića u enterijeru). vjetar. . .logički i afektivni naglasak. 3. na pijaci). . opis učionice. kultura govora.uočavanje karakterističnih pojedinosti. . zabavnog.4. .2.3. fiskulturne sale. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) Jezička percepcija 3. dužina razgovora.pričanje događaja ili doživljaja prema planu (uvod.ostvarivanje intonacije kroz izjavne. na koncertu. muzeja. dozvoljeno vrijeme telefonskih poziva). . naglašavanje emocija. 3. kao i značajnih manifestacija u gradu.opis zatvorenih prostora (npr.1.3.telefonski razgovor (kultura obraćanja.privatni i službeni razgovor.vježbe u izražajnom čitanju. sparina). Pisanje . boja glasa.intonacija nabrajanja. rasplet). . visina. vrhunac. . zaplet. . brzina.slušanje književno-umjetničkih. .pauza. komične situacije nezgode (poledica. Čitanje .izvještavanje – izvještaj sa raznih manifestacija iz školskog. moja ulica u ranim zimskim satima.enterijer . upitne. Slušanje . fudbalskoj utakmici. . . Govor . kulturnog. početak radnje.razvijanje kulture slušanja. uzvične rečenice. na ulici. . jačina.intonacija umjetničkog i neumjetničkog teksta. informativnih i novinskih tekstova.eksterijer – opis statičnih i dinamičnih pojava na otvorenom prostoru (npr.

.razgovor sa bibliotekarom.4..1. Film . . scena muzika. . 4. .glumac.5.2.televizijske dječije serije. Štampa .upotreba abecednog kataloga. U toku školske godine uraditi četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka).posjeta gradskoj biblioteci. . uloga.3. gluma. U toku školske godine uraditi šest pismenih vježbi i analizirati ih na času.časopisi (revije i stručni časopisi).stripovi (tematika). . . .prostor u filmu. 27 . nastavne. naoučno-popularne emisije. 4. 4.školska televizija. 4. Televizija .vrste novina (sedmične. 4.vrste filmova.vrijeme u filmu (Lumijer). MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. dnevne).kostimi. . Biblioteka . pisanje pisama raznim organizacijama).šta se dešava na pozornici i iza nje. Pozorište . .pisanje poslovnih pisama (međuškolsko dopisivanje.zabavne.

· čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. · koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja. ideje. saopštenja. stavove i maštu. osjećanja. · koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. književne tekstove) na standardnom jeziku. obavještenja. Govor · jasno izražava misli. fusnota). · otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja. bogaćenje znanja i rječnika. · napamet govori kraće tekstove (recituje. legenda.OČEKIVANI REZULTATI Jezičke aktivnosti Slušanje Po završetku VIII razreda učenik: · prati i razumije tekstove različitih vrsta Jezička recepcija Čitanje (izlaganja. · razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta. · prepoznaje i razumije implicitno u govoru. naracija. · čita i razumije nelinearne elemente teksta (ilustracija. govori po ulogama). tabela. prikupljajući informacije i bogateći rječnik. Jezička produkcija 28 . dijagram.

poštujući pravopis. · izdvaja ključne riječi iz teksta. podrži. kompozicija i motivi. Interpretacija/ interakcija sa tekstom · razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. · zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. stavove i maštu. koristi nelinearne elemente teksta (npr. · razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu. tabela. · umije da započne. ilustracija. kao i na druga iskustva i znanja. vodi i okonča Interakcija razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji. 29 . · uvažava sagovornika. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja. prepoznaje. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta. osjećanja. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca. Medijacija · prepričava. · koristi različite forme pisane komunikacije. · · · · · ideje. pjesnika i lirskog subjekta. · razumije i može da objasni razliku između autora i lika.Pisanje · umije jasno i koherentno da izrazi misli. mišljenja i stavove u tekstu. pregleda i rediguje sopstveni tekst. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih. navodi/citira izvore informacija. piše tekstove različitih formi i namjena. koristeći različite strategije pisanja. · prepoznaje različite uglove gledanja. · daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente. oslanja se na različite izvore informacija.

drama). prepoznaje i razlikuje nezavisan i zavisan odnos u rečenici. · prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente. izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja. pisanje suglasnika h i j. razlikuje dokumentarni od igranog filma. epska pjesma). itd. prepoznaje i razlikuje vrste nezavisniih i zavisnih rečenica. pravilna upotreba zareza u nezavisnim i zavisnim rečenicama – inverziji i umetnutim rečenicama). · poznaje tipične morfološke paradigme · · · · · (flektivne i derivacione). bajka. · razlikuje tri osnovna književna roda (lirika.). basna. ljubavna. neke dramske vrste (komedija.). epika. pripovijetka. drama za djecu.Znanja o jeziku · prepoznaje i razlikuje vrste riječi. · prepoznaje najčešća stilska sredstva. prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti. misaona. izražava stavove. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova. 30 . itd. rodoljubiva pjesma. Medijska pismenost · · · · obrazovanje i zabavu. · razlikuje osnovne epske vrste (roman. radio-drama. pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rečce ne. posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovom uzrastu. · selektivno koristi medije za informisanje. · razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost. lirske vrste (opisna. ideje. zna ulogu i značaj akcenta (naglaska). Znanja o književnosti · razlikuje književni rod od književne vrste.

. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. prozodijskih osobina lokalnih govora. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. istraživanje. Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. primalac – cilj. . . pozorište).metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). za sticanje opšte kulture i znanja u životu. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. urednik. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode.metoda individualnog rada učenika (učenje. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. auditivna i vizuelna tehnologija.literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik.METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja.metoda razgovora (dijaloška). koreograf. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. organizator kulturnih svečanosti). gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). . recitator. .metodičke principe. 31 . primjenljive su sljedeće: .metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. Sem opštih metoda. Tok jezičko. reporter.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). lektor.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. glumac. Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko.literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. kanal. prenosilac. internet. film.

nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. čitanje internet-tekstova). . telefonski razgovor. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici.kombinovana metoda (čitanje teksta. razgovor o tekstu. recitali kao kolektivne igre. timsko istraživanje. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim Planom i programom. manje govorne smetnje). . govor. . izvještavač-dopisnik. 32 . U realizaciji operativnih sadržaja. sportski izvještač. sluha. konferansije. timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. školi i van škole – da čitaju.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). . .diferencirani rad (dopunski i dodatni). slušanje. sportske igre).metoda rada u grupama (učenje.rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. pisanje). zapisuju. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja.rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad).rad sa svim učenicima (čitanje. kao što su: . Resurs nastavnih metoda u savremenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike.medijske forme rada (TV i radio spiker. prikupljaju i sistematizuju leksiku.učenje putem raznih igara (kviz. imitacije i komične scenske sekvence.specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. osvježavajuće i privlačne za učenike. fotoreporter. . . vještine glume kroz igru. .. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. kultura diskusije i dijaloga). objašnjenje i pokazivanje).

). Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. bibliografski podaci.istraživačkim radom. dramska.). mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. žurnalistikom. razni književno-jezički časopisi. naučno. antologije. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. prevodilaštvom. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti.Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. literarna. Knjiga. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. kao što su: naučnoistraživačka (oblast jezika. Orijentacija za samostalni rad Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. Kompjuteri. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). spe cijalni elektronski komunikativni uređaji. kao i u onim vanškolskim. filmskom kulturom i tehnologijom). za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. recenzije. menadžmentom u oblasti kulture. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno-literarne sekcije. elektronske učionice. režijom. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. u okviru literarno-jezičkih i naučno-istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. i dr. Lektira. novinarska. kao lektira i pomoćna literatura. primarno je nastavno sredstvo. kojima škola raspolaže. medijskom komunikacijom. pjesništvom. i sl. 33 . recitatorska. kao i sva druga (savremena) sredstva. kao nastavno sredstvo. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). razni tipovi rječnika.

Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. za uspješno rješavanje radnih zadataka. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. preporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. Takođe. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. 34 . kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. u parovima i individualno.Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama.

Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebni su stručnost nastavnika. instrumenti vrednovanja. 35 . · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. interesovanje učenika za samostalan rad. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. istraživanja na terenu. radna inicijativa. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. čitanje.Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. realizacije projekta. fleksibilno praćenje relevantne literature. interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. · · · · · · stepen socijalne i etičke kulture učenika. kontrolnih listića. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. dosijea. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. etičnost. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje.

upitnici i kontrolni listići. . . . . Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. i to: . kao što su: . .samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada.finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja. Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja. Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. koji eventualno mogu da nastanu. . dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja.dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%).radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja.odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%).· individualna radna kultura učenika.dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja.vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%). . .testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). samoinicijativno rješava. 36 .forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme. .nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). .

Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. vidovi govora i govorni tempo).testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). slike i tematika društvenih odnosa u umjetničkom djelu. kao što su: . 37 . . . kao i za druge oblike pisane. . č itanje umjetničkih tekstova. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova.testovi sa alternativnim odgovorima. historijsko-dijalektološke mape.Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje) učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen. društvene nauke. književnost kao umjetnička historija društva). pojava književnih pravaca stilističko-strukturalnih metoda u kontekstu društveno-historijskih zbivanja.testovi sa više alternativa. povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. kao u prethodnim razredima. prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja).testovi tipa summary (pisanje sažetka nekog teksta ili djela). Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja sljedećih predmeta: · Historija (sadržaji o jeziku – njegovom porijeklu i rasprostranjenosti. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja.testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta).testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). . Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. oblici medijske kulture i informatike. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije. . Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. historičnost likova. MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za VIII razred. govorne izoglose i aree.

pojava i sinkretičnost umjetničkih pravaca. · Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. 38 . udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje.· Geografija (geografsko-dijalektološke karte. . analoške komponente u društveno-historijskim slikama umjetničkih djela. · Umjetnost (slikarstvo. izoglose u kontekstu geografske mape. pozorište. Tradicionalno.obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. .stimulisanje inicijative učenika i obezbjeđivanje “hrane za nove ideje”. vajarstvo. u kulturi čitanja. radio. građevinskog materijala. . boje. U praksi udžbenike treba koristiti za: . alternativna umjetnička sredstva izražavanja. internet. pisanja i slušanja). muzika – odnosi između umjetničkog stvaranja sredstvima jezika. geografska regija kao objekat u književnom djelu). društvena sredina u umjetničkom djelu i geografski prostor. film. medijska periodika). IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. · Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. . govorenja. funkcije umjetničkih djela). · Ostali predmeti (korelativni odnosi mogući su i sa ostalim predmetima i njihovim nastavnim sadržajima – u realizaciji i primjeni jezičkih normi i pravopisa. u semiotici jezičkih dinstinkcija. zvuka. umjetnička terminologija u pristupu i analizi svakog umjetničkog djela.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama.

obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića idr. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . 39 . Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”.. Kažuanje Miftara Adžemija. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja. Poanje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->