BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

5 časova nedjeljno,185 časova godišnje

UVOD Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitati u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih: učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi, kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. 19

Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad. CILJEVI Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku, književnosti i kulturi, kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala, ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. OPŠTI CILJEVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori; učenik stiče pozitivno mišljenje o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika, ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici; učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima; učenik stvara kritički stav prema stvarnosti; učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza; učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji, kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. POSEBNI CILJEVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje, čitanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik uočava, interpretira i produbljuje umjetničke tekstove; učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvijaja mogućnost logičkog mišljenja; 20

JEZIK (oko 65 časova) 1.1 . Učenici stiču osnovne jezičke pojmove (prije svega kroz njihovu upotrebu) 1.30 100 1.1. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. funkcijama i normi.glagolskom i imenskom predikatu.30 5. 21 . učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku.učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. jezičkoj strukturi. učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. poluliterarne i literarne tekstove. učenik piše neliterarne. .1.složenom predikatu.20 24. Analizom rečenice na obrađenim tekstovima učenici šire znanja o: . učenik razvija sposobnost gledanja.20 35. razumijevanja i vrednovanja drame.

priloškoj odredbi pogodbe – pogodbenim rečenicama. .odnosnim rečenicama. a posebno: .1.objektu i objekatskim rečenicama. isključne i suprotne. . . .3.umetnutim rečenicama.vrste akcenta. .atributu i atributskim rečenicama. 1. . a bezlični ne vrše službu predikata). .. takođe.vezivanju prostih rečenica u složene rečenice sa veznicima i bez veznika.subjektu i subjekatskim rečenicama.priloškoj odredbi dopuštanja – dopusne rečenice. Učenici stiču nova znanja o: .priloškoj odredbi mjesta – mjesnim rečenicama.priloškoj (adverbijalnoj) odredbi vremena . . .1. 1.mjesto naglaska u riječi.vremenskim rečenicama). .rečenici bez predikata. .prediktu i predikatskim rečenicama.akcenatske (naglasne) cjeline.zavisnom i nezavisnom odnosu među rečenicama.2.službi ličnih i bezličnih glagolskih oblika (lični vrše.kvantitet sloga. Učenici. .slaganju subjekta sa predikatom.zavisnim rečenicama i o vrstama zavisnih rečenica. .priloškoj odredbi uzroka – uzročnim rečenicama.4. .složenoj rečenici. rastavne.priloškoj odredbi namjere – namjernim rečenicama. . . zaključne. 1. stiču nova znanja o: .priloškoj odredbi načina – načinskim rečenicama.1.enklitike i proklitike. . 22 . . (Prilikom obrade zavisnih rečenica uvijek ići od preoblike proširene rečenice u složenu). . . . Učenici upoznaju akcenat (naglasak) i vježbaju pravilno akcentovanje u savremenom bosanskom jeziku. .vrstama nezavisnih rečenica : sastavne.

. Ortakol. .1.pravopisni znaci: dvije tačke.1.2 Vježbaju teža mjesta u pravopisu.pisanje nadimaka uz vlastito ime. zagrada. . na primjer: . arebicu i latinicu. Učenici razvijaju sposobnost čitanja. .pisanje vlastitih imena sa opštim značenjem (Drina. prethodno obnoviti upotrebu zareza pri nabrajanju. Kralj). kao i umetnute riječi i grupe riječi). 2. tačka zarez. bosančicu. crtica.glagoljicu. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. apostrof.upotreba zareza u složenoj rečenici (posebno apostrofirati metnute rečenice i rečenice u inverziji. .pisanje naziva građevina (Plava džamija. Učenici upoznaju pisma bosanskog jezika kroz historiju: . Tusus).1.3. ćirilicu.3 Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje 1. odvajanju s obje strane apozicije i vokativa.pisanje naziva naselja (Baždarana. 1. Stari most).pisanje titula živih poglavara ( Predsjednik. Car. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog tekstova za ostvarenje ciljeva: Safvet-beg Bašagić Sjaj mjeseče Danilo Kiš Priča o pečurkama Mak Dizdar Zapis o zemlji Dobriša Cesarić Balada iz predgrađa Alija Isaković Niko i ništa Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak Tin Ujević Dažd Narodna epska pjesma Budalina Tale Meša Selimović Skeledžija Balada Hasanaginica 23 . crta. . tri tačke. KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. drina).

emocionalnost. . motive. .1.2. Lirsko djelo . Prilikom analize pjesama učenici uočavaju književno-teorijske pojmove i iz prethodnih razreda.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost.Goranska balada Jusuf i Džemilja Skender Kulenović Nad mrtvom majkom svojom Ćamil Sijarić Koza Anton Pavlovič Čehov Vanjka Hamid Isljami Lopovčić Narodna balada SmrtOmera i Mejrime Gi de Mopasan Simonov otac Viljem Šekspir Romeo i Julija (odlomak) Jaroslav Hašek Jedna pseća ljubavna priča Zija Dizdarević Prosanjane jeseni Hamzo Humo Zvuci u srcu Vesna Parun Ponoćna ogrlica Ilija Ladin Riječ slavuja Miško Kranjec Stara jabuka Taha Husein Knjiga dâna Volt Vitmen Otvoriću ti vrata Narodna pripovijetka Čovjek i žena Vejsel Hamza Majka Azir Kuljići Džehenem godine (odlomak) Avdija Avdić Nostalgija Molier Uobraženi bolesnik 2.određuju poentu pjesme. rodoljubiva. 2. .razlikuju stilska izražajna sredstva: metaforu.učenici se upoznaju sa strukturom lirske pjesme. idilična.uočavaju temu. refleksivnost) . .2. 24 .upoznaju vrste lirskih pjesama: ljjubavna. Književni rodovi i vrste 2. posebno ostvarivanje ritma zavisno od reda riječi. asonancu i aliteraciju.2. ideju i osjećanja u lirskoj pjesmi. socijalna. alegoriju. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2. opisna.određuju ritam i ritmičke elemente stiha. .

drama u užem smislu. ironično i satirično u epskom djelu.shvataju ulogu opisa i epizoda u zaustavljanju radnje. .2. Lektira Hamza Humo Pjesme Sent Egziperi Mali princ Ivan Cankar Crtice iz moje mladosti Aleksa Šantić Pjesme (izbor) Alfons Dode Pisma iz moga mlina Miftar Adžemi Kažuanje (izbor iz narodne proze Župe) Iz arapske književnosti Iz hiljadu i jedne noći (izbor) Džems Fenimor Kuper Posljednji Mohikanac Alija Hasagić Dubočanin Lađarski put Ivo Andrić Aska i vuk. Dramsko djelo . oblike kazivanja (pripovijedanje. hronološki i retrospektivni red kazivanja. . novela.upoznaju i analiziraju sljedeće dramske vrste: komedija. opisi).vrše analizu poretreta. .3. .razlikuju komično. 2.upoznaju pojam karikiranog lika. Most na Žepi Alija Isaković Hasanaginica Evlija Čelebija Putopis Obraditi osam djela u toku školske godine. ironično i satirično u dramskom djelu. dijalozi.2. . Epsko djelo . socijalni i historijski roman.učenici saznaju glavne faze u razvoju dramske radnje. kao i ulogu unutrašnjeg monologa u karakterizaciji lika.upoznaju i analiziraju sljedeće vrste epskog djela: pripovijetka. . karakterizaciju likova.razlikuju glavne i sporedne trenutke radnje. putopis. humoristično. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju. .3.razlikuju fantastično.učenici određuju fabulu epskog djela (jednostavnu i složenu). tragedija. .2.upoznaju kompoziciju drame. 2. 25 . monolozi. .4.

fiskulturne sale. Jezička produkcija 3.ostvarivanje intonacije kroz izjavne. vrhunac. brzina. Pisanje . na ulici. jačina. Govor . .uloga dijaloga u pokretanju radnje. sparina).3. 3. kultura govora. početak radnje. . . zabavnog. boja glasa. .vježbe u izražajnom čitanju. . 26 .telefonski razgovor (kultura obraćanja. . . galerije i bića u enterijeru).privatni i službeni razgovor.pauza. Slušanje . Čitanje .4.2.opis zatvorenih prostora (npr. . upitne. vjetar.pričanje događaja ili doživljaja prema planu (uvod. na koncertu. opis učionice.razvijanje kulture slušanja. . sportskog događanja. uzvične rečenice.eksterijer – opis statičnih i dinamičnih pojava na otvorenom prostoru (npr. umetnutih riječi i rečenica.intonacija umjetničkog i neumjetničkog teksta.1. kao i značajnih manifestacija u gradu. .slušanje književno-umjetničkih.enterijer . naglašavanje emocija. .intonacija nabrajanja. fudbalskoj utakmici. moja ulica u ranim zimskim satima.izvještavanje – izvještaj sa raznih manifestacija iz školskog. kulturnog. komične situacije nezgode (poledica.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). dozvoljeno vrijeme telefonskih poziva). muzeja.uočavanje karakterističnih pojedinosti. rasplet).logički i afektivni naglasak. . . KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) Jezička percepcija 3. na pijaci). dužina razgovora. visina. 3.3. informativnih i novinskih tekstova. zaplet.

stripovi (tematika).časopisi (revije i stručni časopisi).razgovor sa bibliotekarom. U toku školske godine uraditi šest pismenih vježbi i analizirati ih na času. .upotreba abecednog kataloga. . . naoučno-popularne emisije. .1. scena muzika. Film .prostor u filmu. 4. 4.4.školska televizija.televizijske dječije serije. 27 . . uloga. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. . .pisanje poslovnih pisama (međuškolsko dopisivanje. 4.3. .vrijeme u filmu (Lumijer).2. dnevne).zabavne. Biblioteka . Štampa .vrste novina (sedmične.kostimi. Televizija . gluma.5. 4. Pozorište .šta se dešava na pozornici i iza nje.glumac. 4.. nastavne.vrste filmova. U toku školske godine uraditi četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka).posjeta gradskoj biblioteci. pisanje pisama raznim organizacijama). . .

OČEKIVANI REZULTATI Jezičke aktivnosti Slušanje Po završetku VIII razreda učenik: · prati i razumije tekstove različitih vrsta Jezička recepcija Čitanje (izlaganja. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji. · čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. Govor · jasno izražava misli. bogaćenje znanja i rječnika. saopštenja. · napamet govori kraće tekstove (recituje. govori po ulogama). prikupljajući informacije i bogateći rječnik. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja. · koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja. dijagram. · razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta. ideje. · prepoznaje i razumije implicitno u govoru. legenda. stavove i maštu. · koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. · otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika. · čita i razumije nelinearne elemente teksta (ilustracija. tabela. osjećanja. književne tekstove) na standardnom jeziku. naracija. obavještenja. Jezička produkcija 28 . fusnota).

pregleda i rediguje sopstveni tekst. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca. · koristi različite forme pisane komunikacije. · daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih. poštujući pravopis. · zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. stavove i maštu. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta. osjećanja. prepoznaje. Interpretacija/ interakcija sa tekstom · razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. podrži. vodi i okonča Interakcija razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji. · razumije i može da objasni razliku između autora i lika. navodi/citira izvore informacija. koristi nelinearne elemente teksta (npr. · izdvaja ključne riječi iz teksta. Medijacija · prepričava. kao i na druga iskustva i znanja. ilustracija. oslanja se na različite izvore informacija.Pisanje · umije jasno i koherentno da izrazi misli. koristeći različite strategije pisanja. tabela. 29 . kompozicija i motivi. · uvažava sagovornika. mišljenja i stavove u tekstu. pjesnika i lirskog subjekta. · prepoznaje različite uglove gledanja. · · · · · ideje. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja. · razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu. piše tekstove različitih formi i namjena. · umije da započne.

· prepoznaje najčešća stilska sredstva. pripovijetka. · razlikuje osnovne epske vrste (roman. epska pjesma). pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rečce ne. itd. prepoznaje i razlikuje nezavisan i zavisan odnos u rečenici. Medijska pismenost · · · · obrazovanje i zabavu. epika. 30 . posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovom uzrastu. drama za djecu. zna ulogu i značaj akcenta (naglaska). · razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost. razlikuje dokumentarni od igranog filma. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova. prepoznaje i razlikuje vrste nezavisniih i zavisnih rečenica. ideje. rodoljubiva pjesma.). neke dramske vrste (komedija. misaona. radio-drama. itd. prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti. Znanja o književnosti · razlikuje književni rod od književne vrste.Znanja o jeziku · prepoznaje i razlikuje vrste riječi. pisanje suglasnika h i j. · selektivno koristi medije za informisanje. · poznaje tipične morfološke paradigme · · · · · (flektivne i derivacione). basna. · prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente. ljubavna. pravilna upotreba zareza u nezavisnim i zavisnim rečenicama – inverziji i umetnutim rečenicama). izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja.). izražava stavove. lirske vrste (opisna. drama). bajka. · razlikuje tri osnovna književna roda (lirika.

internet. koreograf. . rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. recitator. prozodijskih osobina lokalnih govora. organizator kulturnih svečanosti). primjenljive su sljedeće: . . Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko. glumac. Tok jezičko. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije).literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. urednik.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). . Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. lektor.metodičke principe. primalac – cilj. kanal. 31 . Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst.metoda razgovora (dijaloška). Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. prenosilac. istraživanje.literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. pozorište). Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko.METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. auditivna i vizuelna tehnologija. Sem opštih metoda. reporter. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. . savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. .metoda individualnog rada učenika (učenje.metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. film.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka).

učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike.učenje putem raznih igara (kviz. vještine glume kroz igru. .rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). sportske igre).medijske forme rada (TV i radio spiker. . . . prikupljaju i sistematizuju leksiku. školi i van škole – da čitaju. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. fotoreporter. manje govorne smetnje). Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim Planom i programom. sportski izvještač. osvježavajuće i privlačne za učenike. imitacije i komične scenske sekvence. U realizaciji operativnih sadržaja. . izvještavač-dopisnik. zapisuju.rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad).specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. objašnjenje i pokazivanje). da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. pisanje).kombinovana metoda (čitanje teksta. 32 . koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici.diferencirani rad (dopunski i dodatni).individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. telefonski razgovor. timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. govor. Resurs nastavnih metoda u savremenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. . timsko istraživanje. čitanje internet-tekstova). u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. sluha. recitali kao kolektivne igre.. kao što su: . nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. konferansije. . .rad sa svim učenicima (čitanje. slušanje. razgovor o tekstu.metoda rada u grupama (učenje. kultura diskusije i dijaloga).

u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. kao što su: naučnoistraživačka (oblast jezika. Lektira. razni književno-jezički časopisi. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. i dr.). Orijentacija za samostalni rad Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. u okviru literarno-jezičkih i naučno-istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. i sl. medijskom komunikacijom. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. filmskom kulturom i tehnologijom). novinarska. dramska. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno-literarne sekcije. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora).Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. kao i u onim vanškolskim. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. recenzije. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. kao i sva druga (savremena) sredstva. menadžmentom u oblasti kulture. antologije. kao nastavno sredstvo. kojima škola raspolaže. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. 33 . Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. naučno. režijom. spe cijalni elektronski komunikativni uređaji. žurnalistikom. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. bibliografski podaci. prevodilaštvom.istraživačkim radom. pjesništvom. kao lektira i pomoćna literatura. razni tipovi rječnika. recitatorska. primarno je nastavno sredstvo.). za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). elektronske učionice. literarna. Kompjuteri. Knjiga. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava.

u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. Takođe. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje.Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. 34 . do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. u parovima i individualno. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. za uspješno rješavanje radnih zadataka. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. preporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje.

35 . realizacije projekta. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. kontrolnih listića. čitanje. instrumenti vrednovanja. radna inicijativa. Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. istraživanja na terenu. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva.Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. fleksibilno praćenje relevantne literature. dosijea. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebni su stručnost nastavnika. interesovanje učenika za samostalan rad. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. etičnost. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. · · · · · · stepen socijalne i etičke kulture učenika. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika.

.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. . Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja.samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. samoinicijativno rješava. . Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. .forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. i to: . kao što su: . dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. . · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća.vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%).dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%).odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%).testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).upitnici i kontrolni listići. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja.· individualna radna kultura učenika. . . .nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. koji eventualno mogu da nastanu. . 36 .kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika.finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. .dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme.

testovi sa više alternativa.testovi tipa summary (pisanje sažetka nekog teksta ili djela).testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta). Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). govorne izoglose i aree. . primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja).testovi sa alternativnim odgovorima. prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. društvene nauke. Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja sljedećih predmeta: · Historija (sadržaji o jeziku – njegovom porijeklu i rasprostranjenosti. historijsko-dijalektološke mape. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. č itanje umjetničkih tekstova. . . . historičnost likova. povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. kao u prethodnim razredima. pojava književnih pravaca stilističko-strukturalnih metoda u kontekstu društveno-historijskih zbivanja. MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za VIII razred. oblici medijske kulture i informatike. slike i tematika društvenih odnosa u umjetničkom djelu.testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). kao i za druge oblike pisane. Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. . 37 . a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. vidovi govora i govorni tempo). kao što su: . književnost kao umjetnička historija društva).Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje) učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen. Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje.

udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. boje.obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. · Ostali predmeti (korelativni odnosi mogući su i sa ostalim predmetima i njihovim nastavnim sadržajima – u realizaciji i primjeni jezičkih normi i pravopisa. analoške komponente u društveno-historijskim slikama umjetničkih djela. pozorište. 38 . kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika. zvuka. pojava i sinkretičnost umjetničkih pravaca. . Tradicionalno. u semiotici jezičkih dinstinkcija.stimulisanje inicijative učenika i obezbjeđivanje “hrane za nove ideje”.· Geografija (geografsko-dijalektološke karte. medijska periodika). govorenja. . umjetnička terminologija u pristupu i analizi svakog umjetničkog djela. . radio. funkcije umjetničkih djela).buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. · Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. u kulturi čitanja. izoglose u kontekstu geografske mape. . društvena sredina u umjetničkom djelu i geografski prostor. alternativna umjetnička sredstva izražavanja. internet. IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. pisanja i slušanja). film. · Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. U praksi udžbenike treba koristiti za: . muzika – odnosi između umjetničkog stvaranja sredstvima jezika. građevinskog materijala.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. geografska regija kao objekat u književnom djelu). vajarstvo. · Umjetnost (slikarstvo.

Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja. Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . Poanje.. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića. 39 . Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića idr. Kažuanje Miftara Adžemija.obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful