BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

5 časova nedjeljno,185 časova godišnje

UVOD Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitati u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih: učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi, kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. 19

Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad. CILJEVI Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku, književnosti i kulturi, kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala, ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. OPŠTI CILJEVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori; učenik stiče pozitivno mišljenje o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika, ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici; učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima; učenik stvara kritički stav prema stvarnosti; učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza; učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji, kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. POSEBNI CILJEVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje, čitanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje, pisanje) u različitim komunikativnim situacijama; učenik uočava, interpretira i produbljuje umjetničke tekstove; učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvijaja mogućnost logičkog mišljenja; 20

učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. razumijevanja i vrednovanja drame.učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. jezičkoj strukturi.glagolskom i imenskom predikatu. poluliterarne i literarne tekstove. JEZIK (oko 65 časova) 1.30 100 1.1 . učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima.složenom predikatu.1.20 35. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. funkcijama i normi.1. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove (prije svega kroz njihovu upotrebu) 1. učenik piše neliterarne. . učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu. 21 . učenik razvija sposobnost gledanja. Analizom rečenice na obrađenim tekstovima učenici šire znanja o: .30 5.20 24.

složenoj rečenici.priloškoj odredbi mjesta – mjesnim rečenicama. 1. .kvantitet sloga.1.priloškoj odredbi uzroka – uzročnim rečenicama. . .vrste akcenta.vremenskim rečenicama).prediktu i predikatskim rečenicama.priloškoj (adverbijalnoj) odredbi vremena .3.mjesto naglaska u riječi. (Prilikom obrade zavisnih rečenica uvijek ići od preoblike proširene rečenice u složenu). Učenici stiču nova znanja o: .4..zavisnim rečenicama i o vrstama zavisnih rečenica.akcenatske (naglasne) cjeline. 1.odnosnim rečenicama. isključne i suprotne.službi ličnih i bezličnih glagolskih oblika (lični vrše. . . . .objektu i objekatskim rečenicama. rastavne. .priloškoj odredbi načina – načinskim rečenicama.2.priloškoj odredbi dopuštanja – dopusne rečenice. .1. . takođe.slaganju subjekta sa predikatom.vezivanju prostih rečenica u složene rečenice sa veznicima i bez veznika.rečenici bez predikata. Učenici upoznaju akcenat (naglasak) i vježbaju pravilno akcentovanje u savremenom bosanskom jeziku. a bezlični ne vrše službu predikata). . .vrstama nezavisnih rečenica : sastavne. Učenici. .priloškoj odredbi namjere – namjernim rečenicama. . .zavisnom i nezavisnom odnosu među rečenicama.1. a posebno: . . .subjektu i subjekatskim rečenicama. 1. . stiču nova znanja o: . . 22 .enklitike i proklitike.atributu i atributskim rečenicama. . .umetnutim rečenicama.priloškoj odredbi pogodbe – pogodbenim rečenicama. . zaključne.

odvajanju s obje strane apozicije i vokativa. prethodno obnoviti upotrebu zareza pri nabrajanju.pisanje naziva naselja (Baždarana. Tusus). . Stari most).glagoljicu. na primjer: .pisanje vlastitih imena sa opštim značenjem (Drina.2 Vježbaju teža mjesta u pravopisu.1. kao i umetnute riječi i grupe riječi). 2.3 Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje 1. tri tačke.3. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog tekstova za ostvarenje ciljeva: Safvet-beg Bašagić Sjaj mjeseče Danilo Kiš Priča o pečurkama Mak Dizdar Zapis o zemlji Dobriša Cesarić Balada iz predgrađa Alija Isaković Niko i ništa Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak Tin Ujević Dažd Narodna epska pjesma Budalina Tale Meša Selimović Skeledžija Balada Hasanaginica 23 . KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. Car. apostrof.pisanje naziva građevina (Plava džamija.pisanje nadimaka uz vlastito ime. . arebicu i latinicu.pisanje titula živih poglavara ( Predsjednik. crtica. drina).pravopisni znaci: dvije tačke. Učenici razvijaju sposobnost čitanja. Ortakol. bosančicu. Učenici upoznaju pisma bosanskog jezika kroz historiju: . zagrada. Kralj). tačka zarez.upotreba zareza u složenoj rečenici (posebno apostrofirati metnute rečenice i rečenice u inverziji. 1. .1. crta. ćirilicu. . .1. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. .

određuju poentu pjesme.razlikuju stilska izražajna sredstva: metaforu. asonancu i aliteraciju. posebno ostvarivanje ritma zavisno od reda riječi. refleksivnost) .Goranska balada Jusuf i Džemilja Skender Kulenović Nad mrtvom majkom svojom Ćamil Sijarić Koza Anton Pavlovič Čehov Vanjka Hamid Isljami Lopovčić Narodna balada SmrtOmera i Mejrime Gi de Mopasan Simonov otac Viljem Šekspir Romeo i Julija (odlomak) Jaroslav Hašek Jedna pseća ljubavna priča Zija Dizdarević Prosanjane jeseni Hamzo Humo Zvuci u srcu Vesna Parun Ponoćna ogrlica Ilija Ladin Riječ slavuja Miško Kranjec Stara jabuka Taha Husein Knjiga dâna Volt Vitmen Otvoriću ti vrata Narodna pripovijetka Čovjek i žena Vejsel Hamza Majka Azir Kuljići Džehenem godine (odlomak) Avdija Avdić Nostalgija Molier Uobraženi bolesnik 2.upoznaju vrste lirskih pjesama: ljjubavna. 24 . Prilikom analize pjesama učenici uočavaju književno-teorijske pojmove i iz prethodnih razreda.učenici se upoznaju sa strukturom lirske pjesme.2. alegoriju. emocionalnost. ideju i osjećanja u lirskoj pjesmi. 2.uočavaju temu. idilična. motive. Književni rodovi i vrste 2. rodoljubiva. . Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2. Lirsko djelo .upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. . .2.određuju ritam i ritmičke elemente stiha. opisna.1.2. . socijalna. .

2.učenici određuju fabulu epskog djela (jednostavnu i složenu). . ironično i satirično u dramskom djelu. .2. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju.2.razlikuju fantastično.vrše analizu poretreta. kao i ulogu unutrašnjeg monologa u karakterizaciji lika. dijalozi. Dramsko djelo . 2. putopis. Lektira Hamza Humo Pjesme Sent Egziperi Mali princ Ivan Cankar Crtice iz moje mladosti Aleksa Šantić Pjesme (izbor) Alfons Dode Pisma iz moga mlina Miftar Adžemi Kažuanje (izbor iz narodne proze Župe) Iz arapske književnosti Iz hiljadu i jedne noći (izbor) Džems Fenimor Kuper Posljednji Mohikanac Alija Hasagić Dubočanin Lađarski put Ivo Andrić Aska i vuk. . 25 . novela. humoristično.upoznaju i analiziraju sljedeće vrste epskog djela: pripovijetka.4.učenici saznaju glavne faze u razvoju dramske radnje. Epsko djelo . socijalni i historijski roman. . opisi). 2. . oblike kazivanja (pripovijedanje. Most na Žepi Alija Isaković Hasanaginica Evlija Čelebija Putopis Obraditi osam djela u toku školske godine.shvataju ulogu opisa i epizoda u zaustavljanju radnje.razlikuju glavne i sporedne trenutke radnje.3. . tragedija. monolozi. . ironično i satirično u epskom djelu.3. .upoznaju i analiziraju sljedeće dramske vrste: komedija. hronološki i retrospektivni red kazivanja.razlikuju komično.upoznaju kompoziciju drame. drama u užem smislu. .upoznaju pojam karikiranog lika. karakterizaciju likova.

. naglašavanje emocija. fiskulturne sale. fudbalskoj utakmici.3.pauza.logički i afektivni naglasak. . na pijaci). jačina. visina. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) Jezička percepcija 3. .2.razvijanje kulture slušanja. kultura govora. 3. informativnih i novinskih tekstova. Slušanje . . na ulici. . Jezička produkcija 3. kulturnog. galerije i bića u enterijeru). Čitanje . opis učionice.izvještavanje – izvještaj sa raznih manifestacija iz školskog. uzvične rečenice. .opis zatvorenih prostora (npr.uloga dijaloga u pokretanju radnje.slušanje književno-umjetničkih.vježbe u izražajnom čitanju. sportskog događanja. boja glasa. dužina razgovora.privatni i službeni razgovor.enterijer . dozvoljeno vrijeme telefonskih poziva).pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). kao i značajnih manifestacija u gradu. upitne. . umetnutih riječi i rečenica. na koncertu. .pričanje događaja ili doživljaja prema planu (uvod. sparina). Govor .intonacija nabrajanja. zaplet.uočavanje karakterističnih pojedinosti. brzina.telefonski razgovor (kultura obraćanja. . . moja ulica u ranim zimskim satima. početak radnje. 26 .intonacija umjetničkog i neumjetničkog teksta. . . 3. . muzeja.eksterijer – opis statičnih i dinamičnih pojava na otvorenom prostoru (npr.4.ostvarivanje intonacije kroz izjavne. komične situacije nezgode (poledica. vjetar. zabavnog.1. vrhunac.3. rasplet). Pisanje .

nastavne. Film . uloga. scena muzika.šta se dešava na pozornici i iza nje. 4..glumac. U toku školske godine uraditi četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka). .televizijske dječije serije. Televizija . naoučno-popularne emisije. 4.2.vrste filmova. . .zabavne. Štampa . 4.prostor u filmu.4. .posjeta gradskoj biblioteci. 4.kostimi.razgovor sa bibliotekarom. U toku školske godine uraditi šest pismenih vježbi i analizirati ih na času.vrijeme u filmu (Lumijer). Pozorište .3.vrste novina (sedmične.5. .pisanje poslovnih pisama (međuškolsko dopisivanje. 4. 27 . gluma.časopisi (revije i stručni časopisi). . Biblioteka .1.upotreba abecednog kataloga. . pisanje pisama raznim organizacijama). dnevne). . MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. . .stripovi (tematika).školska televizija.

Govor · jasno izražava misli. prikupljajući informacije i bogateći rječnik. · prepoznaje i razumije implicitno u govoru. bogaćenje znanja i rječnika. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji. · čita i razumije nelinearne elemente teksta (ilustracija. stavove i maštu.OČEKIVANI REZULTATI Jezičke aktivnosti Slušanje Po završetku VIII razreda učenik: · prati i razumije tekstove različitih vrsta Jezička recepcija Čitanje (izlaganja. legenda. · koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. · razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta. · koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja. tabela. fusnota). govori po ulogama). književne tekstove) na standardnom jeziku. · napamet govori kraće tekstove (recituje. · čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. osjećanja. obavještenja. saopštenja. ideje. dijagram. Jezička produkcija 28 . naracija. · otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika.

oslanja se na različite izvore informacija. kompozicija i motivi. koristeći različite strategije pisanja. piše tekstove različitih formi i namjena. · · · · · ideje. · izdvaja ključne riječi iz teksta. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca. Medijacija · prepričava. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja. kao i na druga iskustva i znanja. vodi i okonča Interakcija razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji. · razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu. ilustracija. osjećanja. podrži. · uvažava sagovornika. stavove i maštu. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih. prepoznaje. · daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente. · umije da započne. · prepoznaje različite uglove gledanja. pjesnika i lirskog subjekta. mišljenja i stavove u tekstu. 29 .Pisanje · umije jasno i koherentno da izrazi misli. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta. pregleda i rediguje sopstveni tekst. navodi/citira izvore informacija. tabela. Interpretacija/ interakcija sa tekstom · razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. koristi nelinearne elemente teksta (npr. poštujući pravopis. · koristi različite forme pisane komunikacije. · razumije i može da objasni razliku između autora i lika. · zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst.

posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara njegovom uzrastu. Medijska pismenost · · · · obrazovanje i zabavu. basna. neke dramske vrste (komedija. ljubavna. Znanja o književnosti · razlikuje književni rod od književne vrste.Znanja o jeziku · prepoznaje i razlikuje vrste riječi. · razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost.). lirske vrste (opisna. pripovijetka. drama). sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova. radio-drama.). zna ulogu i značaj akcenta (naglaska). izražava stavove. izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja. drama za djecu. · prepoznaje najčešća stilska sredstva. prepoznaje i razlikuje vrste nezavisniih i zavisnih rečenica. razlikuje dokumentarni od igranog filma. itd. prepoznaje i razlikuje nezavisan i zavisan odnos u rečenici. epika. bajka. prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti. ideje. itd. · razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. · selektivno koristi medije za informisanje. misaona. · razlikuje osnovne epske vrste (roman. · poznaje tipične morfološke paradigme · · · · · (flektivne i derivacione). · prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente. epska pjesma). rodoljubiva pjesma. pravilna upotreba zareza u nezavisnim i zavisnim rečenicama – inverziji i umetnutim rečenicama). pisanje suglasnika h i j. pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rečce ne. 30 .

Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. kanal. prozodijskih osobina lokalnih govora.METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. . internet. primalac – cilj. . 31 . koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. pozorište). istraživanje. primjenljive su sljedeće: .metodičke principe. auditivna i vizuelna tehnologija.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). . film. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka).metoda individualnog rada učenika (učenje. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. reporter. za sticanje opšte kulture i znanja u životu.literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. urednik. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije).metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija.literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. recitator. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. koreograf. organizator kulturnih svečanosti). . Tok jezičko. Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko. glumac. prenosilac. U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. lektor.metoda razgovora (dijaloška). gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. Sem opštih metoda. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. . Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja.

rad sa svim učenicima (čitanje. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. kao što su: . Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. . timsko istraživanje.diferencirani rad (dopunski i dodatni). Resurs nastavnih metoda u savremenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. .rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu).kombinovana metoda (čitanje teksta. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. telefonski razgovor. čitanje internet-tekstova).učenje putem raznih igara (kviz. fotoreporter. . slušanje. konferansije. izvještavač-dopisnik. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. razgovor o tekstu.. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim Planom i programom. 32 . nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. sportske igre). kultura diskusije i dijaloga).metoda rada u grupama (učenje. . da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). osvježavajuće i privlačne za učenike. . učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike. imitacije i komične scenske sekvence. . govor.rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). objašnjenje i pokazivanje). prikupljaju i sistematizuju leksiku. . U realizaciji operativnih sadržaja.specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. sportski izvještač. recitali kao kolektivne igre. manje govorne smetnje). vještine glume kroz igru. pisanje).medijske forme rada (TV i radio spiker. . zapisuju. školi i van škole – da čitaju. sluha.

mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. menadžmentom u oblasti kulture. naučno. Knjiga. recitatorska. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. žurnalistikom. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). Orijentacija za samostalni rad Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. elektronske učionice. kao i u onim vanškolskim. spe cijalni elektronski komunikativni uređaji.Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava.). kojima škola raspolaže. 33 . pjesništvom. antologije. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. razni književno-jezički časopisi. primarno je nastavno sredstvo. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. medijskom komunikacijom. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno-literarne sekcije. novinarska. kao nastavno sredstvo. i sl. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti.). kao što su: naučnoistraživačka (oblast jezika. u okviru literarno-jezičkih i naučno-istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. razni tipovi rječnika. filmskom kulturom i tehnologijom). recenzije. prevodilaštvom. Kompjuteri. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja.istraživačkim radom. kao i sva druga (savremena) sredstva. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. režijom. Lektira. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). i dr. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). dramska. bibliografski podaci. literarna. kao lektira i pomoćna literatura.

Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. u parovima i individualno. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. 34 . Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti.Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. za uspješno rješavanje radnih zadataka. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Takođe. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. preporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja.

čitanje. 35 . dosijea. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. fleksibilno praćenje relevantne literature. etičnost. istraživanja na terenu. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. realizacije projekta. interesovanje učenika za samostalan rad. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebni su stručnost nastavnika.Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. instrumenti vrednovanja. · · · · · · stepen socijalne i etičke kulture učenika. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. radna inicijativa. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. kontrolnih listića.

dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja. . . . nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme.· individualna radna kultura učenika. 36 . · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. .nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). koji eventualno mogu da nastanu.upitnici i kontrolni listići. . kao što su: . Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. .vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%). . . .kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine). dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća.odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%). samoinicijativno rješava.dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%).radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. i to: .samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada.finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. .testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija).

kao u prethodnim razredima.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. društvene nauke. kao što su: . primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja). . slike i tematika društvenih odnosa u umjetničkom djelu. historijsko-dijalektološke mape. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije. povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. oblici medijske kulture i informatike. govorne izoglose i aree.testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). .testovi tipa summary (pisanje sažetka nekog teksta ili djela). historičnost likova. vidovi govora i govorni tempo). . književnost kao umjetnička historija društva). Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja sljedećih predmeta: · Historija (sadržaji o jeziku – njegovom porijeklu i rasprostranjenosti. 37 . .testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta). prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. č itanje umjetničkih tekstova.Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje) učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo).testovi sa alternativnim odgovorima.testovi sa više alternativa. Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. . pojava književnih pravaca stilističko-strukturalnih metoda u kontekstu društveno-historijskih zbivanja. kao i za druge oblike pisane. Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za VIII razred.

kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. · Ostali predmeti (korelativni odnosi mogući su i sa ostalim predmetima i njihovim nastavnim sadržajima – u realizaciji i primjeni jezičkih normi i pravopisa. društvena sredina u umjetničkom djelu i geografski prostor. . internet. vajarstvo. izoglose u kontekstu geografske mape.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. · Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. umjetnička terminologija u pristupu i analizi svakog umjetničkog djela. pozorište. . IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. u semiotici jezičkih dinstinkcija.· Geografija (geografsko-dijalektološke karte. geografska regija kao objekat u književnom djelu). zvuka. .obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika. analoške komponente u društveno-historijskim slikama umjetničkih djela. · Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. · Umjetnost (slikarstvo. pojava i sinkretičnost umjetničkih pravaca. U praksi udžbenike treba koristiti za: . govorenja. Tradicionalno. medijska periodika).buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. pisanja i slušanja). 38 .obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. radio. film. boje. .stimulisanje inicijative učenika i obezbjeđivanje “hrane za nove ideje”. funkcije umjetničkih djela). u kulturi čitanja. muzika – odnosi između umjetničkog stvaranja sredstvima jezika. građevinskog materijala. alternativna umjetnička sredstva izražavanja.

kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senahida Halilovića.obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti. Poanje.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića idr. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja. 39 . Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. Kažuanje Miftara Adžemija.. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful