P. 1
SKENDER KULENOVIC

SKENDER KULENOVIC

|Views: 3,115|Likes:
Published by salem suljkic

More info:

Published by: salem suljkic on Apr 12, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/22/2013

pdf

text

original

SKENDER KULENOVIC

(1910. - 1978.)

Skender Kulenovic se rodio 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je zavrsio osnovnu skolu, a potom nakon naglog osiromasenja porodice (agrarna reforma) prelazi u majcino rodno mjesto Travnik gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski ucenik pohadja Jezuitsku gimnaziju. U trecem razredu gimnazije javio se prvim knjizevnim radom (soneti Ocvale primule). Od 1930. godine studira pravo na zagrebackom sveucilistu. 1933. postaje clan SKOJ-a, a 1935. KPJ. Saradjuje u brojnim listovima i casopisima, a 1937. godine sa Hasanom Kikicem i Safetom Krupicem pokrece u Zagrebu muslimanski casopis Putokaz. 1941. godine stupa u Prvi partizanski odred Bosanske krajine. Clan AVNOJ-a i ZAVNOBiHa, Kulenovic u ratu pise poeme, uredjuje listove Krajiski partizan, Bosanski udarnik, Glas i Oslobodjenje. Od 1945. do 1947. obavlja fnkciju direktora drame Narodnog pozorista Sarajevu, uredjuje Novo doba, Pregled, Knjizevne novine i Novu misao. Od 1950. do 1953. sekretar je Narodne skupstine FNRJ, a poslije zabrane Nove misli je kaznjen i postavljen za korektora u Borbi. 1955. godine prelazi u Mostar na mjesto dramaturga Narodnog pozorista, jedno vrijeme je i urednik u beogradskoj Prosveti. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, izmedju ostalih Dvadesetsedmojulske nagrade SRBiH (1971) i nagrade AVNOJ-a (1972). Bio je clan SANU, ANUBiH i JAZU. Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.

Ponornica - Skender Kulenovic

Svoj roman "Ponornica" Skender Kulenovic je objavio tek godinu dana uoci smrti. Roman ”Ponornica” tematski je vezan za onaj period bosanske povijesti kad je stara carevina sa svojim civilizacijskim sklopom vec dovoljno davno izvan Bosne, a nova vec unijela svoj red i svoje obicaje. Niti je jedna dovoljno umrla niti je druga dovoljno ziva, a odsjaj i jedne i druge vec se se taloze u svakoj od licnosti ovog romana. ”Austrijska tema” u bosanskohercegovackoj literaturi nametala se skoro sto godina, a narocito je prisutna u bosnjackoj knjizevnosti. Ona je za bosnjackog pisca i dalje opsesivna, jer ni danas se njegov svijet nije odrekao civilizacijske vezanosti za ”turski” orijentalni svjetonazor, a prihvatio je ”austrijski”, zapadni Weltanschaung. Zato Kulenoviceva tema i jest ponornica sa dosad stogodsnjim tokom za koju ne vjerujem da je nasla svoju definitivnu ponikvu. Konkretno, Kulenoviceva ”Ponomica” tematski je usla u avliju, u onaj smaragdni prostor iza avlijskog zida, u senzibilitet i rafinman o kome je on pisao u izvrsnom eseju ”Iz smaragda Une (’Grozdanin kikot’ Hamze Hume)”. Taj rafinman, ta senzibilnost, to je korijen ove teme. Zbog dubine njihovih zivih zila roman ”Ponornica” tematski je i kompozicijski toliko razudjen. Jednostavna formulacija teme: raslojavanje koje prijeti raspadom jedne patrijarhalne bosnjacke begovske porodice je sustinski tacna i, kao i sve dijagnoze te vrste, uvijek presiroka opcenita. Ovaj roman je po tematskom svome odredjenju i roman licnosti, i drustveni, i povijesni roman, i porodicna hronika, a za sva ta formalna odredjenja u tematski razudjenom toku moze se naci potvrda. Onaj dio fabule koji je posvecen Muhamedovu zivotu, kroz ciju se licnu prizmu prelomila cijela ”Ponornica”, tematski je i fabulativni okvir svih dogadjanja tako da on odredjuje i kompozicijsku strukturu romana. Roman pocinje Muhamedovim sjecanjem na ljetni raspust koji je, kao student El-Azhara, najstarijeg sveucilista na svijetu, proveo u zavicaju. Zapravo ”Ponornica” pocinje pismom, motom, koje je Muhamed davne kairske godine primio od rodjake Senije, a cija se recenica ”Eto ih tamo, nek rade sto hoce” provlaci i osjencava Muhamedov simbolicni, a opet relativni, odnos prema svijetu. Muhamed svoju ponornicu pise kad Senijino pismo ”list iz skolske pisanke, pozutio poslije cetrdeset godina, lezi sada na mom radnom stolu, pokraj moje suhe, zute ruke pune vec starackih pjega i kvrga zelenih vena” i tako daje vremenski okvir fabuli kojom ce ”Ponornica” protjecati kao prvi dio zamisljene i neostvarene tetralogije. Tema raspada patrijarhalne porodice, toliko prisutna u juznoslavenskim literaturama, ovdje je samo pokretacki, i to vanjski, ali stalno lebdeci, prijeteci fatum. Medjutim, za razliku od ranije tretirane ove tematike realistickog i postrealistickog perioda nasih literatura, Kulenovicev tretman je podrazumijevanja raspada vec odavno razasute porodice. Opis proizvoda: Svoj roman Ponornica Skender Kulenović je objavio tek godinu dana uoči smrti. Ponornica je

bila i ostala sjajna potvrda da je pjesnik Kulenović izvrstan i kao romanopisac. Pjesnik, dramatičar, pripovjedač, esejist. Rođen u osiromašenoj begovskoj obitelji. Osnovnu školu završio u Petrovcu, gimnaziju kod isusovaca u Travniku, a prava studirao u Zagrebu. Tamo je unišao u krug lijevo orijentiranih intelektualaca, postao članom KPJ, a po izbijanju rata 1941. otišao u partizane. Nakon rata bio je kazališni dramaturg u Sarajevu, a kasnije obavljao razne političke dužnosti u Beogradu. U posljednjem razdoblju života živio je pretežno u Mostaru. Kulenovićevo djelo u žanrovskom i poetičkom pogledu obilježeno je snažnim kontrastima. Počeo je ciklusom soneta Ocvale primule (1927), u kojemu je već kao gimnazijalac pokazao izrazito artističko umijeće u toj najtežoj pjesničkoj formi. Sonetu se vratio i mnogo godina kasnije, već pri kraju književne karijere, obogativši našu književnost dvama pjesničkim remek-djelima (Soneti 1968, Soneti 1974). U međuvremenu, Kulenović je apsolutnu pjesničku slavu u Jugoslaviji postigao partizanskom poemom eruptivne snage, otvorenoga stiha i simfonijske forme Stojanka majka Knežopoljka (1942), te drugom iz istoga inspirativnog vrela Ševa (1952). Posthumno je otkriven i objavljen rukopis poeme Na pravi sam ti put, majko, izišo, sasvim drukčijega, intimističkog karaktera. Kulenović je objavio nekoliko drama: A šta sad? (1946), Djelidba, Večera (1947), zbirki pripovjedaka: Divanhana (1972), Gromove đule (1975), te pred kraj života roman Ponornica (1977), koji je po nekim naznakama bio zamišljen kao velika obiteljska trilogija.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->