Ishodi Učenja, Priručnik

ISHODI UENJA
prirunik za sveuiline nastavnike
Ovi materijali temelje se na radu koji je nancirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
ISHODI UENJA - prirunik za sveuiline nastavnike

doc.dr.sc. Sanja Lonar-Vickovi, dipl.ing.arh. doc.dr.sc. Zlata Dolaek-Alduk, dipl.ing.gra. Za nakladnika prof.dr.sc.dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Recenzenti prof.dr.sc. Vlasta Vizek-Vidovi prof.dr.sc. Edita Bori Lektor Vesna Zobundija, prof. Grako oblikovanje Davor Vrandei, ing.inf. Tisak -----Naklada ------
CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUILINA KNJINICA OSIJEK UDK 378.4(497.5 Osijek) (036) Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike / <autorice Sanja Lonar-Vickovi, Zlata Dolaek-Alduk>. - Osijek : Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, 2009 ISBN ***-***-****-**-* *********
Predgovor
Ovaj prirunik nastao je kao rezultat rada na projektu Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS). Projekt je realiziran u razdoblju od sijenja 2008. do veljae 2009. godine na inicijativu Nacionalne zaklade za znanost koja je projekt podrala u okviru programa Zaklade Visoko obrazovanje temeljeno na ishodima uenja. Prirunik se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu su, uz ocrtavanje opih odrednica europskog i hrvatskog sustava visokog obrazovanja na poetku 21. stoljea, denirani pojmovi, postupci i modeli vezani uz primjenu ishoda uenja u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj i na osjekom Sveuilitu. U drugom dijelu prirunika prikazani su materijali koji su pratili provedbu aktivnosti u okviru SUPER UNIOS projekta. U ostvarenju ciljeva SUPER UNIOS projekta sudjelovalo je vie od pet stotina ljudi; svi su oni omoguili nastanak prirunika te im iskreno zahvaljujemo - Nacionalnoj zakladi za znanost, rektorici i djelatnicima Rektorata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, upravama, studentima i nastavnicima svih fakulteta naeg sveuilita, akademskim i narodnim knjinicama te graevinskim tvrtkama na podruju Slavonije i Baranje, kolegama s drugih hrvatskih sveuilita i lanovima projektnog tima. Nadamo se da e ovaj prirunik sluiti dionicima u sustavu visokog obrazovanja - ustanovama visokog obrazovanja, nastavnicima, studentima i poslodavcima - kao polazni dokument koji prua odgovore na pitanja vezana uz ishode uenja.
Sanja Lonar-Vickovi Zlata Dolaek-Alduk
Sadraj
Predgovor I DIO 1. | EUROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA | 1. 1. 1. 2. 1. 3. 1. 4. 2. Osnovne odrednice Europskog prostora visokog obrazovanja Cjeloivotno uenje i prepoznavanje prethodnog uenja Europski kvalikacijski okvir Hrvatski kvalikacijski okvir 3 7 9 9 13 14 17 21 21 24 30 31 32 34 35 35 36 40 41 41 43 44 45 53 53 54 57 57 59
| VISOKO OBRAZOVANJE TEMELJENO NA ISHODIMA UENJA | 2. 1. 2. 2. 2. 3. 2. 4. 2. 5. 2. 6. Kurikularni pristup obrazovanju Kompetencije Ishodi uenja - denicije Veza ishoda uenja i kompetencija Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja
3.
| MATRICA ZA DEFINIRANJE ISHODA UENJA | 3. 1. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva Kognitivno podruje znanja i razumijevanja Afektivno podruje stavova Psihomotoriko podruje vjetina 3. 1. 1. 3. 1. 2. 3. 1. 3. 3. 2. 3. 3.
Ciljevi uenja Povezivanje ishoda uenja i ECTS bodova Povezivanje ishoda uenja i pouavanja Povezivanje ishoda uenja i ocjenjivanja
Konstruktivno povezivanje ishoda uenja, pouavanja i ocjenjivanja 43
3. 3. 1. 3. 3. 2. 3. 3. 3. 4.
| DESET KORAKA DO ISHODA UENJA | 4. 1. 4. 2. Kako napisati oekivane ishode uenja na razini studijskog programa? Procesi u deniranju ishoda uenja
5.
| DIONICI U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA | 5. 1. 5. 2. Istraivanje miljenja zavrenih studenta, poslodavaca i nastavnika u okviru Tuning projekta Uloga drutva u sustavu visokog obrazovanja
Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike
5. 3. 5. 4.
Uloga ustanova visokog obrazovanja Poslodavci kao dionici sustava visokog obrazovanja Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku istraivanje percepcije ishoda uenja iz vizure poslodavaca Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku istraivanje percepcije ishoda uenja iz vizure studenata
60 61 63 66 66 69
5. 4. 1. 5. 5.
Studenti kao dionici sustava visokog obrazovanja
5. 5. 1. 6. 7.
| STRATEGIJA UVOENJA ISHODA UENJA NA SVEUILITU JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU| | ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ZA PODRKU UVOENJU ISHODA UENJA NA SVEUILITU JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU |
73
II DIO 8. 9. | PROJEKT SUPER UNIOS | | ULOGA STUDENATA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA | 9. 1. Ispitivanje percepcije ishoda uenja na uzorku studenata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Opis i metodologija istraivanja Prilog I Anketni upitnik Prilog II - Anketni upitnik
77 79 81 81 82 90 94 103 105 105 106 116 120 120 132 135 135 139 152 155 161
9. 1. 1. 9. 1. 2. 9. 2. 9. 2. 1.
Studentska radionica Imam diplomu to sad?
10. | ULOGA POSLODAVACA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA | 10. 1. Ishodi uenja Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku rezultati istraivanja 10. 1. 1. Opis i metodologija istraivanja 10. 1. 2. Prilog III - Anketni upitnik 10. 2. Istraivanje uloge poslodavaca Graevinskog fakulteta u Osijeku - rezultati istraivanja 10. 2. 1. Opis i metodologija istraivanja 10. 2. 2. Prilog IV - Anketni upitnik 11. | RADIONICE O ISHODIMA UENJA | 11. 1. Priprema radionica to treba znati o ishodima uenja? 11. 2. Prezentacije s radionica 11. 3. Prilog V - vjebe 11. 4. Evaluacija radionice 12. | LITERATURA |
I dio
1.
| EUROPSKI PROSTOR VISOKOG OBRAZOVANJA | 1. 1. Osnovne odrednice Europskog prostora visokog obrazovanja
Bolonjska deklaracija je zajednika deklaracija europskih ministara obrazovanja iz 1999. godine kojom se deniraju ciljevi od primarne vanosti za uspostavu Europskog prostora visokog obrazovanja1. Ti ciljevi su prihvaanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva, prihvaanje sustava temeljenog na dvama glavnim ciklusima, uvoenje bodovnog sustava, promicanje mobilnosti, promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete i promicanje europske dimenzije u visokom kolstvu2. Hrvatska je potpisala Bolonjsku deklaraciju 2001. godine i time preuzela obvezu reforme sustava visokog obrazovanja. Na sastanku Europskog vijea u Lisabonu u oujku 2000. godine oblikovani su strateki ciljevi razvoja Europske unije. Lisabonska strategija polazi od mjera nunih za strukturne reforme kako bi EU do 2010. godine postala najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo temeljeno na znanju, sposobno za odriv
1 Ministarsko priopenje iz Londona 2007. denira Europski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education Area - EHEA) kroz odrednice institucionalne autonomije, akademske slobode, jednakih prilika i demokratskih naela, mobilnosti, poveanja zapoljivosti te privlanosti i konkurentnosti Europe. 2 www.public.mzos.hr/fgs.axd?id=10812 (Bolonjska deklaracija - zajednika deklaracija europskih ministara obrazovanja potpisana u Bolonji 19. lipnja 1999.)
razvoj, sposobno ponuditi brojnija i bolja radna mjesta, drutvo u kojem vlada socijalna kohezija. Revidirana Lisabonska strategija iz 2005. godine stavila je naglasak na ulaganja u istraivanje i razvoj u visini od 3 % BDP-a zemalja Europske unije te stvaranje 6 milijuna novih radnih mjesta ime bi se osigurala 70%-tna zaposlenost do 2010. godine. Iste godine, inicijativom europskih sveuilita i uz potporu Europske komisije, zapoela je realizacija projekta Usklaivanje obrazovnih struktura u Europi (Tuning Educational Structures in Europe) sa zadaom povezivanja politikih ciljeva bolonjskog procesa i Lisabonske strategije s podrujem visokog obrazovanja. S vremenom je Tuning projekt prerastao u kontinuirani proces redizajniranja, razvoja, implementacije, evaluacije i unaprjeivanja kvalitete akademskih studijskih programa, istovremeno uvajui njihovu tradiciju i raznolikost. Tuning projekt stavlja naglasak na edukacijske strukture koje su pod ingerencijom sveuilita, za razliku od edukacijskih sustava koji su denirani od strane dravne uprave3.
Svaki studijski program treba biti relevantan za drutvo, treba voditi prema zapoljavanju, pripremati za aktivno graanstvo, biti prepoznat od akademske zajednice i dovoljno transparentan i usporediv da olaka pokretljivost i prepoznatljivost. Program mora biti razumljiv, cijenjen i dovoljno privlaan da privue znaajan broj studenata, bilo u nacionalnom ili internacionalnom kontekstu3.
Sa svrhom ispunjavanja stratekih ciljeva Bolonjske deklaracije i zakljuaka Lisabonske konferencije, posljednjih je godina organiziran niz konferencija na kojima su zakljueni dogovori o ustrojavanju i osnovnim principima buduega Europskog kvalikacijskog okvira kao i nacionalnih kvalikacijskih okvira europskih zemalja. Na konferenciji odranoj u Pragu 2001. godine s ciljem praenja ostvarivanja Bolonjske deklaracije, podrana je ideja ostvarivanja Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine. U Berlinu 2003. godine postavljeni su prioriteti za naredno dvogodinje razdoblje (osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju), naglaena je vanost cjeloivotnog uenja i promocije privlano3 www.tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf
10
sti europskog visokog obrazovanja. Ministri, potpisnici dokumenta Realising the European Higher Education Area, Communique of the Conference of Ministers responsible for Higher Education, obvezali su se izraditi temelje nacionalnih kvalikacijskih okvira koji obuhvaaju optereenje studenta, razinu, ishode uenja, kompetencije i profesionalne prole. Nakon Berlinske konferencije, skupina strunjaka unutar Joint Quality Initiative denirala je tzv. Dublinske deskriptore koji opisuju ishode uenje unutar tri ciklusa visokog obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji. Deskriptor svakog ciklusa openito (neovisno o struci) opisuje oekivana postignua i sposobnosti studenata na kraju svakog ciklusa4. etvrta ministarska konferencija, odrana u Bergenu 2005. godine, rezultirala je prihvaanjem kvalikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (Framework for Qualications of the EHEA) te obvezom deniranja kompatibilnih nacionalnih kvalikacijskih okvira do 2010. godine. Ministri su takoer prihvatili Standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area). Na konferenciji je usvojen dokument The European Higher Education Area - Achieving the Goals, Communiqu of the Conference of European Ministers Responsible for Higher Education. U Londonu je 2007. godine odrana peta ministarska konferencija na kojoj je broj ukljuenih zemalja narastao na 46. Ministri su prihvatili prijedlog izrade registra europskih agencija za osiguranje kvalitete (REHEQA) koji bi trebao pruati informacije o nacionalnim agencijama koje ispunjavaju zahtjeve iz Standarda i smjernica za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Na konferenciji je naglaena mobilnost kao jedan od ciljeva Bolonjske deklaracije te socijalna dimenzija visokog obrazovanja. Ministri su prihvatili dokument London Communiqu - Towards the European Higher Education Area: responding to challenges in a globalised world u kojem su denirane smjernice za izradu Europskog kvalikacijskog okvira (European Qualications Framework - EQF)5.
4 www.jointquality.nl 5 Kvalikacijski okviri vani su instrumenti za postizanje usporedivosti i transparentnosti unutar Europskog prostora visokog obrazovanja te za olakavanje kretanja studenata unutar pojedinih sustava visokog obrazovanja i izmeu njih. Oni bi trebali pomoi visokim uilitima da razviju module i studijske programe usmjerene prema rezultatima uenja i
11
Na konferenciji OECD6-a u Parizu 2008. godine pod nazivom Higher Education to 2030: What Futures for Quality Access in the Era of Globalisation izloena su etiri mogua scenarija razvoja visokog obrazovanja u iduih dvadesetak godina, svaki temeljen na razliitim europskim trendovima u akademskom i irem socijalnom okruenju7 (slika 1). Prvi scenarij, nazvan Otvoreno umreavanje, naslanja se na principe bolonjskog procesa i razvijen je na otvorenom pristupu znanju, fenomenu pristupanog i brzog interneta te meunarodnoj i regionalnoj akademskoj suradnji. Predvianje za 2030. godinu je viestruko internacionalno umreen i harmoniziran sustav europskog visokog obrazovanja koji podrazumijeva snanu i kontinuiranu studentsku mobilnost i slobodnu razmjenu znanja. Drugi scenarij, Sluenje lokalnoj zajednici, zalee nalazi u rairenosti antiglobalizacijskog pokreta, nacionalnom protekcionizmu te u prepoznavanju lokalne, regionalne i drutvene vanosti sveuilita. U okviru tog scenarija fokus djelatnosti akademske zajednice okree se lokalnoj zajednici, jaaju se veze s lokalnim gospodarstvom, a obrazovanje strunjaka postaje vaniji cilj od razvijanja znanstvenih istraivanja. Trei scenarij, Nova javna odgovornost, temelji se na injenici da su kolarine i autonomno nanciranje sveuilita (to se odraava na poveanoj autonomiji ustanova visokog obrazovanja) sve prisutniji u Europi, ali ujedno i na sve razvijenijoj svijesti o socijalnoj odgovornosti sveuilita (studenti, drutvo u cjelini) i potrebi za ekasnim troenjem sredstava i transparentnim funkcioniranjem visokog obrazovanja. etvrti scenarij razvoja, Visoko obrazovanje d.o.o., podlogu nalazi u liberalizaciji trita znanosti i visokog obrazovanja i poveanom udjelu privatno nanciranih sveuilita. Rezultat bi do 2030. godine mogla biti globalna konkurencija ustanova visokog obrazovanja (potencijalno raslojavanje obrazovanja studenata i znanbodovima te poboljati priznavanje kvalikacija i svih oblika prethodnog uenja. 6 Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (Organization for Economic Co-operation and Development) 7 www.oecd.org/dataoecd/46/22/41889307.ppt (prezentacija Dirk Vam Damme: Future scenarios for higher education, Pariz 9.12.2008.)
12
stvenih istraivanja) i specijalizacija sveuilita, tj, koncentracija najvie kvalitete obrazovanja/istraivanja.
Slika 1 - Mogui scenariji razvoja visokog obrazovanja
1. 2.
Cjeloivotno uenje i prepoznavanje prethodnog uenja
Cjeloivotno uenje denira se kao aktivnost uenja tijekom ivota s ciljem unaprjeivanja znanja, vjetina i sposobnosti unutar osobne, graanske, drutvene i poslovne perspektive. Za uspjenu tranziciju prema drutvu i ekonomiji utemeljenima na znanju, vodee naelo u cjelokupnom kontekstu uenja i usvajanja znanja treba se zasnivati na cjeloivotnom uenju8. Cjeloivotno uenje podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobno8 www.europarl.europa.eu/summits/lis1_en.htm (Zakljuci zasjedanja predsjednitva Europskog vijea u Lisabonu 23. i 24. oujka 2000. godine)
13
sti, interesa, znanja i kvalikacija od predkole do razdoblja nakon umirovljenja te uvaavanje svih oblika uenja (formalnog9, neformalnog10 ili informalnog11). Jedan od pojmova vezanih uz cjeloivotno uenje je i prethodno uenje, odnosno prepoznavanje i vrjednovanje uenja temeljenog na iskustvu (Recognition of prior learning - RPL12). Sve vei drutveni znaaj RPL-a vidljiv je u potrebi za aktivacijom svih znanja u drutvu temeljenom na znanju, u populacijskim migracijama i sve veoj zastupljenosti starije populacije, u elji za poveanjem kvalitete humanog kapitala i za stvaranjem boljih mogunosti razvoja svim lanovima drutva. Veliki problem priznavanja prethodnog uenja je njegova implementacija u kvalikacijske okvire na europskoj i nacionalnoj razini. Na seminaru Recognition of Prior Learning, Quality Assurance and Implementation of Procedures in Higher Education odranom u Amsterdamu u prosincu 2008. godine, postavljeno je pitanje - kako ostvariti priznavanje prethodnog uenja? Neki od odgovora i prijedloga formuliranih na seminaru su - upotreba ishoda uenja, vanost izgradnje kvalikacijskih okvira, vanost ukljuivanja razliitih dionika u partnerstvo s visokim obrazovanjem i u deniranje obrazovnih kvalikacija, uspostava zajednikih principa i smjernica za priznavanje prethodnog uenja na europskoj i nacionalnoj razini te stimuliranje razvoja sredita znanja. 1. 3. Europski kvalikacijski okvir
Europski kvalikacijski okvir (European Qualication Framework EQF), koji je u zavrnoj fazi ustrojavanja, predstavlja jasan instrument prepoznavanja razina steenih kvalikacija europskih zemalja na osnovi mjerljivih ishoda uenja, meusobnog povjerenja i sustava osiguranja i upravljanja kvalitetom.
9 Formalno uenje odvija se u obrazovnim institucijama i putem njega se stjeu priznate diplome i kvalikacije, to obuhvaa osnovnu i srednju kolu i visoko obrazovanje. 10 Neformalno obrazovanje je neovisno o slubenom obrazovnom sustavu, a moe biti organizirano na radnom mjestu i kroz aktivnost razliitih drutava ili udruenja, kao to su organizacije mladih, sindikati ili politike stranke. 11 Informalno uenje, za razliku od formalnog i neformalnog, ne mora se odvijati svjesno zbog ega ga ni pojedinci sami nuno ne prepoznaju kao faktor koji doprinosi njihovom znanju i vjetinama. Moe ukljuivati znanja koja se dobivaju, primjerice, iz razgovora s prijateljem, putem medija, tiska i slino. 12 Recognition of Prior Learning (RPL) - prepoznavanje prethodnog uenja temeljenog na iskustvu. U upotrebi je i izraz Assessment of Prior Experiential Learning (APEL)
14
Preporukom Europskog parlamenta i Vijea Europske unije od 23. travnja 2008. godine, postavljen je rok zemljama lanicama da do 2010. godine poveu sustave nacionalnih kvalikacija s europskim. Ista preporuka navodi da do 2012. godine svaka zemlja treba osigurati da sve pojedinane svjedodbe kvalikacija nose referencu o odgovarajuoj razini EQF-a, tj, svaka pojedina kvalikacija mora biti opisana mjerljivim pokazateljima odgovarajue razine.
Kvalikacija je naziv za odreenu razinu i obujam kompetencija odreene osobe koja se dokazuje diplomom. Naziv kvalikacije oznaava vrstu kvalikacije s tonom naznakom struke ili podruja rada koju je pojedina osoba stekla13.
Europska komisija je u Bruxellesu 5. rujna 2006. godine usvojila osnovne elemente Europskoga kvalikacijskog okvira, tj. kljune kompetencije i ishode uenja za svaku od razina kvalikacija te prihvatila denicije osnovnih pojmova. Europski kvalikacijski okvir predlae 8 razina koje su opisane ishodima uenja, kroz sloenost i doseg steenih znanja (teorijska i injenina), vjetina (kognitivne i psihomotorike) i kompetencija (odgovornost i autonomija) (tablica 1). Ishodi uenja oznaavaju steene kompetencije nakon uenja. Dakle, istie se ishod uenja umjesto ulaznih svojstava, kao to su trajanje uenja, oblik uenja i drugo. Prva razina obuhvaa kvalikacije koje podrazumijevaju osnovna opa znanja, osnovne vjetine za izvoenje jednostavnih zadaa te kompetencije koje su potrebne na radnom mjestu ili uenju pod izravnim nadzorom voditelja u unaprijed poznatom kontekstu. Osma razina obuhvaa kvalikacije koje podrazumijevaju najnaprednija specina znanja i njihovo meusobno povezivanje, vladanje najnaprednijim vjetinama i tehnikama u znanstvenim istraivanjima te kompetencije odrivoga autoriteta, inovacije, odgovornosti, samostalnosti te voenja odrivih znanstvenih istraivanja i projekata. Kroz posljednje tri razine (6., 7. i 8. razina) prepoznavat e se razine kvalikacija koje se predviaju Bolonjskim procesom za visoko obrazovanje.
15
Tablica 1 - Bitni ishodi uenja pojedinih razina kvalikacijskog okvira13

znanje
Razina 1 Temeljno ope znanje
vjetine
Temeljne vjetine za obavljanje jednostavnih zadataka. Temeljne kognitivne i praktine vjetine nune za koritenje bitnih informacija kako bi se obavile zadae i rijeili rutinski problemi koritenjem jednostavnih pravila i alata. Niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za ispunjenje zadaa i rjeavanje problema odabirom i primjenom osnovne metodologije, alata, materijala i informacija.
kompetencije
Rad ili uenje pod izravnim nadzorom u strukturiranom okruenju.
Razina 2
Temeljno injenino znanje u podruju rada ili uenja
Rad ili uenje pod izravnim nadzorom s neto samostalnosti.
Razina 3
Znanje injenica, naela, procesa i opih koncepata u podruju rada ili uenja
Preuzima odgovornost za zavravanje zadaa u radu ili uenju. Prilagoava vlastito ponaanje okolnostima u rjeavanju problema Prakticira upravljanje sobom unutar smjernica rada ili uenja u predvidivom okruenju u kojem je promjena ipak mogua. Nadzire rutinski rad drugih, preuzima izvjesnu odgovornost za vrjednovanje i unaprjeivanje aktivnosti u radu ili uenju. Prakticira upravljanje i nadzor u okruenju rada ili uenja u kojem su mogue nepredvidive promjene. Preispituje i unaprjeuje vlastitu i izvedbe drugih. Upravlja sloenim tehnikim ili strunim aktivnostima projekata, preuzimajui odgovornost za donoenje odluka u nepredvidivom okruenju rada ili uenja. Preuzima odgovornost za upravljanje profesionalnim razvojem pojedinaca i skupine.
Razina 4
injenino i teorijsko znanje u irim kontekstima unutar podruja rada ili uenja
Niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za stvaranje rjeenja na specine probleme u podruju rada ili uenja.
Razina 5
Opseno, specijalizirano, injenino i teorijsko znanje unutar podruja rada ili uenja te svjesnost granica vlastitoga znanja
Obuhvatan niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za razvoj kreativnih rjeenja na apstraktne probleme.
Razina 6
Napredno znanje podruja rada ili uenja, ukljuuje i kritiko razumijevanje teorija i naela
Napredne vjetine, demonstrirajui majstorstvo i inovacije nune za rjeavanje sloenih i nepredvidivih problema u specijaliziranom podruju rada ili uenja.
Razina 7
V i s o k o s p e c i j a l i z i ra n o znanje od kojeg su neka znanja na prvoj crti znanja u podruju rada ili uenja kao osnova originalnom miljenju i/ili istraivanju. Kritika svijest o problematici znanja u podruju i graninim podrujima izmeu razliitih podruja.
Specijalizirane vjetine rjeavanja problema nune za istraivanje i/ili inovacije kako bi se stvorila nova znanja i procedure i integriralo znanje iz razliitih podruja.
Upravlja i mijenja sloene i nepredvidive uvjete rada ili uenja - to zahtijeva nove strateke pristupe. Preuzima odgovornost za doprinos strunim znanjima i praksama i/ili za preispitivanje strateke izvedbe timova.
Razina 8
Znanje na najnaprednijoj granici u podruju rada ili uenja i graninim podrujima izmeu razliitih podruja
Najnaprednije i specijalizirane vjetine i tehnike, ukljuujui sintezu i vrjednovanje, nune za kritiko rjeavanje problema u istraivanju i/ili inovacijama i za irenje i redeniranje postojeih znanja ili strune prakse.
Pokazuje esencijalnu mjerodavnost, inovativnost, samostalnost, znanstveni i profesionalni integritet i odrivu angairanost razvoju novih ideja ili procesa na najnaprednijoj granici rada ili uenja koji ukljuuju i istraivanje.
13
http://serve01.globaldizajn.hr/aso.hr/UserDocImages/dokumenti/eqf.pdf
16
1. 4.
Hrvatski kvalikacijski okvir
Prema Lisabonskoj strategiji svaka europska zemlja, potpisnica Bolonjske deklaracije, uspostavit e Nacionalni kvalikacijski okvir (NKO) sastavljen od mree kvalikacija i razina kvalikacija. Usporedo s uspostavom Nacionalnog kvalikacijskog okvira, unutar svake znanstvene discipline formulirat e se okvir kompetencija sastavljen od opisa zanimanja, funkcija, procesa i pojedinosti kompetencija nunih za rad u pojedinom zanimanju. Sve kompetencije bit e uzete u obzir, neovisno jesu li steene formalno, neformalno ili informalno. Ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije znaajno utjee na reformu visokog obrazovanja u Hrvatskoj, s obzirom da se okvir provedbe Lisabonske strategije vremenski podudara s oekivanim razdobljem pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji. Time Lisabonski ciljevi postaju relevantni za nau zemlju u pretpristupnom razdoblju. U oujku
Slika 2 Hrvatski kvalikacijski okvir14
17
2006. godine zapoeo je rad na Hrvatskom kvalikacijskom okviru osnivanjem radne grupe pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta. Konani prijedlog dokumenta Polazne osnove Hrvatskog kvalikacijskog okvira usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 5. srpnja 2007. godine13. Polaznim osnovama Hrvatskoga kvalikacijskog okvira uvedeni su osnovni pojmovi i razine sloenosti kvalikacija te naela za izradu i razvoj cjelovitoga Hrvatskoga kvalikacijskog okvira (slika 2)14. Podjela kompetencija u Europskom kvalikacijskom okviru na znanja, vjetine i kompetencije u uem smislu (samostalnost i odgovornost) izraena je s ciljem lakeg opisivanja i odreivanja razina. Za izradu Hrvatskog kvalikacijskog okvira odabrana je slina struktura kompetencija svake obrazovne razine (tablica 2).
Tablica 2 - Struktura kompetencija obrazovnih razina14
znanja injenina teorijska spoznajne vjetine psihomotorike socijalne kompetencije u uem smislu samostalnost odgovornost
Prema prijedlogu Pojmovnika Hrvatskog kvalikacijskog okvira15 znanje, vjetine i kompetencije u uem smislu deniraju se kao:
Znanja se odnose na injenina i teorijska, odnosno na steene zasebne informacije te njihovo povezivanje. Steene informacije mogu biti pojmovi, njihove denicije te druga znanja koja sama po sebi ne otvaraju jednoznanu mogunost stvaranja novih informacija na temelju ogranienoga broja postojeih informacija. Povezivanje zasebnih informacija moe se odnositi na razliite teorije, modele te druga znanja kojima se otvara mogunost jednoznanoga stvaranja novih zasebnih informacija.
14 http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2007/243_sjednica_vlade_republike_hrvatske (Polazne osnove Hrvatskog kvalikacijskog okvira, Zagreb, 2007.) 15 http://www.mvpei.hr/ei/download/2008/11/18/Izvijesce_o_napretku_RH_2008-hrv_ nal.doc (u Izvjeu o napretku Hrvatske za 2008. godinu pozitivno je ocijenjen rad na izradi Hrvatskog kvalikacijskog okvira) 16 http://www.vlada.hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalikacijski_okvir/dokumenti/pojmovnik_hrvatskog_kvalikacijskog_okvira_prijedlog (Pojmovnik Hrvatskog kvalikacijskog okvira)
18
Vjetine se dijele na spoznajne (logiko i kreativno razmiljanje), psihomotorike (zika spretnost te upotreba metoda, instrumenata, alata i materijala) i socijalne vjetine. Vjetine se odnose na sve ono to omoguava primjenu znanja (injeninih i teorijskih), bez obzira odnosi li se ta primjena na brzinu i koliinu obrade informacija, odluivanja ili zike reakcije, kao i ponaanja i odnose s drugima unutar razliitih drutvenih skupina, ili kombinaciju razliitih vjetina Kompetencije u uem smislu (samostalnost i odgovornost) oznaavaju postignutu primjenu nekih konkretnih znanja i vjetina. To znai da ako neka osoba ima odreeni skup injeninih i teorijskih znanja (odgovarajuega prola, razine i obujma), te spoznajne, psihomotorike i socijalne vjetine (opet u nekoj odreenoj strukturi, sloenosti i koliini), tada kompetencije u uem smislu oznaavaju pravo na pripadajuu samostalnost koja dalje uvodi odgovaraju u pripadnost razini za odgovornost, i obratno.
Kao potpora Povjerenstvu za izradu Hrvatskog kvalikacijskog okvira osnovan je operativni tim sastavljen od predstavnika institucija koje se bave obrazovanjem na svim razinama, sa zadaom pripreme materijala i dokumenata za izradu Hrvatskog kvalikacijskog okvira. Neki autori16 problematizirali su razlike izmeu ovako zamiljenih osnova Hrvatskog kvalikacijskog okvira i postojeeg zakonodavstva u podruju visokog obrazovanja (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07) te preporuuju provedbu akademske evaluacije hrvatskog kvalikacijskog okvira na temelju europskih mjerila.
17 www.mes.com.hr/leadmin/Documents/102/Informator_Akademski_nazivi.pdf (Rodin S.; Monnet, J.: Usklaivanje hrvatskog kvalikacijskog okvira s Europskim i povreda ustavnog prava na autonomiju sveuilita, Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet)
19
2.
| VISOKO OBRAZOVANJE TEMELJENO NA ISHODIMA UENJA |
...u horizontu sveuilita ono vodee jest pitanje: u emu je istinska svetost, u emu je istinska pravednost, u emu je istinsko zdravlje i u emu je istinska korist. prof.dr.sc. Branko Despot, predavanje na tribini Filozoja na sveuilitu - ideja i mjesto odranoj u Zagrebu, 20. prosinca 1994. godine
2. 1.
Kurikularni pristup obrazovanju
Osnovno polazite visokog obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu koji jasno postavlja naela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima tei odreeni obrazovni sustav. Nacionalni kvalikacijski okvir i nacionalni kurikulum dva su elementa koji utjeu na izradu studijskih programa. Glavno obiljeje nacionalnog kurikuluma je kompetencijski pristup visokom obrazovanju. Polazite za planiranje obrazovnog programa je utvrivanje kompetencija zavrenih studenata
21
(competence based curriculum). Razvoj kompetencija cilj je svakog obrazovnog programa. Ovaj pristup planiranja sustava obrazovanja naziva se kurikularni pristup obrazovanju (slika 3).
Slika 3 - Dinamiki ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na kompetencijama
Kod kurikularnog pristupa u prvi plan dolaze ishodi obrazovanja ono to svi studenti tijekom kolovanja trebaju nauiti, to trebaju znati i umjeti, koje vrijednosti prihvaati. Ovakav pristup obrazovanju iri je od pristupa koji fakultet shvaa kao mjesto usvajanja znanja i prenoenja injenica. Nasuprot tome, kurikulum naglaava da je fakultet mjesto cjelovitog osobnog i socijalnog razvoja studenta. Pojam kurikuluma prezentira cjeloviti odgovor na pitanja zato se ui, to se ui i kako se ui. Odgovor na pitanje zato se ui predstavlja ishode uenja studijskog programa (ili grupe srodnih predmeta, predmeta, grupe nastavnih sati koji predstavljaju neku cjelinu ili jednog nastavnog sata). Odgovor na pitanje to se ui predstavlja sadraj studijskog programa dok odgovor na pitanje kako se ui predstavlja opis postupaka koji osiguravaju studentu stjecanje potrebnih kompetencija.
22
Kurikulum obuhvaa preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja, podrazumijeva znanstveno zasnivanje cilja, zadataka, sadraja, plana i programa, organizaciju i tehnologiju provoenja te razliite oblike evaluacije uinaka [23]. Kurikulum je relativno pouzdan, precizan i optimalan nain provoenja eksibilno planiranog procesa uenja, obrazovanja te stjecanja kompetencijskih sposobnosti. Kurikulum se moe smatrati katalogom razraenih sadraja koji se procesima programiranja i planiranja transferiraju u nastavu kao organizirano i aktivno stjecanje znanja, vjetina i kompetencija [17]17. Planiranje visokokolskog kurikuluma izvodi se na sljedeim razinama: razina drave (nacionalni kurikulum), razina fakulteta (kurikulum fakulteta) i razina predmeta (predmetni kurikulum). Odnos izmeu kurikuluma na te tri razine u najveoj mjeri ovisi o strukturi programskih dokumenata na nacionalnoj razini. Razvoj nacionalnog kurikuluma je sloen i dugotrajan proces i zahtijeva temeljite pripreme, ukljuujui detaljnu analizu svih elemenata u procesu njegove izrade i implementacije, a podrazumijeva sudjelovanje predstavnika obrazovne politike, strunjaka za razvoj kurikuluma, nastavnike, studente, roditelje i skrbnike, administrativno osoblje, znanstvenike iz disciplina i podruja iji se sadraji pouavaju, poslodavce, predstavnike lokalne zajednice, predstavnike sindikata i druge zainteresirane strane. Nacionalni kurikulum obuhvaa nastavne planove (s pripadajuim programima) obveznog obrazovanja i zajednike sadraje u razliitim vrstama obrazovanja. To znai da se pri kurikularnim intervencijama mora voditi rauna o njegovoj primjerenosti, odnosno usklaenosti s ostalim elementima: ciljevima, uvjetima izvoenja i rezultatima empirijske evaluacije. Kurikulum fakulteta obuhvaa aktivnosti kojima fakultet dopunjava, pojaava ili proiruje obrazovni program. Uz sadraje, kurikulum obuhvaa niz drugih elemenata, kao to su metode pouavanja i aktivnosti usmjerene na postizanje ciljeva i ishoda uenja, materijali pomou kojih se ui, vrjednovanje obrazovnih postignua, sustav vrijednosti fakulteta. Pritom ovakav dokument polazi od opih ciljeva i ishoda uenja koji opisuju znanja, vjetine i vrijed17 Novija istraivanja kurikuluma navode kljune pojmove i rijei, kategorije i module: cilj, svrha, zadaci, sadraj, organizacija, metode, razvoj, evaluacija, kompetencija, odnosi i slino.
23
nosti koje svaki student treba usvojiti da bi bio spreman za cjeloivotno uenje, razvio vlastite potencijale i aktivno i produktivno sudjelovao u drutvenom ivotu. Pitanja koja mogu pomoi upravi u planiranju kurikuluma fakulteta, odnosno pojedinog studijskog programa, su to znamo o studentima koji studiraju na fakultetu (prethodna znanja i vjetine, ali i zapoljivost nakon studija, daljnje obrazovanje), to ih elimo nauiti, kako moemo postii najbolje rezultate (izbor odgovarajuih pedagokih metoda, izvora i instrumenata, integracija iskustava unutar i izvan uionice) i kako moemo dokazati jesmo li uspjeli u realizaciji planiranog18. No danas su jo uvijek mnogi programi usmjereni na nastavnika, to znai da su usmjereni na izvore, a ne na rezultate. Programi su esto odraz interesa i podruja ekspertize nastavnika to dovodi do programa sastavljenih od razmjerno nepovezanih jedinica koje nisu meusobno uravnoteene ni djelotvorne. 2. 2. Kompetencije
Polazite za planiranje kurikuluma temeljnog na ishodima uenja je utvrivanje kompetencija zavrenih studenata. Pod pojmom kompetencije podrazumijevaju se znanja, vjetine i stavovi pomou kojih je pojedinac osposobljen za izvrenje odreenog posla.
Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene (vjetina), stavova i odgovornosti koje opisuju ishodi uenja obrazovnog programa.
Postoji vie podjela kompetencija. U ovom Priruniku navedene su kompetencije denirane u okviru Tuning projekta19, kod kojeg se kompetencije dijele na ope/generike i strune. Ope kompetencije (eng. generic competences) trebaju posjedovati svi koji zavre odreenu razinu obrazovanja, bez obzira na znanost ili struku kojom se bave (npr. znanje stranog jezika, primjena znanja u praksi, informatika ili informacijska pismenost).
18 http://celt.ust.hk/obe/download/2006/Outcomes_SENG61_070824.pdf (Outcome based Approaches in Teaching and Learning, Workshop for SENG Faculty, Hong Kong2006.) 19 www.relint.deusto.es/TUNINGProject/index_english.html (Gonzales, J.; Wagenaar, R. (editors), Tuning Educational Structures in Europe II: Universities Contribution to the Bologna Process, University of Deusto, University of Groningen, 2005.)
24
U okviru Tuning projekta denirane su tri grupe opih kompetencija instrumentalne, interpersonalne i sistemske (tablica 3). Prema rezultatima istraivanja provedenog u okviru Tuning projekta, u kojem je sudjelovalo 101 sveuilite, prema miljenju diplomiranih studenata i poslodavaca najvanije kompetencije koje se trebaju razvijati su sposobnost analize i sinteze, sposobnost uenja, rjeavanje problema, sposobnost za primjenu znanja u praksi, sposobnost prilagodbe novoj situaciji, briga za kvalitetu, vjetine upravljanja informacijama, sposobnost za samostalni rad i timski rad. Strune kompetencije (eng. subject specic competences) deniraju se za svaku struku ili podruje studija i u tom su smislu ue. Strune kompetencije povezane su s odreenim akademskim podrujem i svojstvene su pojedinom studijskom programu. U podruju strunih kompetencija neophodan je dijalog i usuglaavanje unutar odreene struke, radi meusobne prepoznatljivosti kurikuluma i priznavanja dijelova studija ili zavrnih kvalikacija prilikom mobilnosti studenata. Usuglaavanje ne podrazumijeva izradu identinih kurikuluma, planova i programa, ve se odnosi na zajedniko deniranje izlaznih opih i strunih kompetencija na prihvatljivoj razini uinka (drutveno prihvatljiva razina). Kod razvoja i izrade studijskih programa, stjecanje opih kompetencija treba uravnoteiti sa stjecanjem strunih kompetencija, s obzirom na njihovu vanost za zapoljavanje diplomiranih studenata. Kao primjer balansa u planiranju opih i strunih kompetencija, prikazan je pregled kompetencija koje stjee student zavretkom preddiplomskog studija graevinarstva (tablica 4) i diplomskog studija graevinarstva (tablica 5) na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu20.
20 Szavits-Nossan, A.: Novi studiji graevinarstva, Graevinar 58 (2006) 5, 357-366
25
Tablica 3 Pregled opih kompetencija [27]
instrumentalne kompetencije - sposobnost analize i sinteze - sposobnost organiziranja i planiranja - osnovno ope znanje u podruju - utemeljenost znanja u profesiji - usmena i pisana komunikacija na materinjem jeziku - znanje drugog jezika - osnovne vjetine upotrebe raunala - vjetine upravljanja informacijama (sposobnost prikupljanja informacija iz razliitih izvora) - rjeavanje problema - odluivanje
interpersonalne kompetencije - kritike i samokritike sposobnosti - timski rad - meuljudske vjetine - sposobnost rada u interdisciplinarnim timovima - uvaavanje raznolikosti i multikulturalnosti - sposobnost rada u meunarodnom okruenju - etika predanost
sistemske kompetencije - sposobnost primjene znanja u praksi - istraivake vjetine - sposobnost uenja - sposobnost prilagodbe novoj situaciji - sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost) - vodstvo - razumijevanje kultura i obiaja drugih zemalja - sposobnost samostalnog rada - planiranje i voenje projekta - inicijativa i poduzetniki duh - briga za kvalitetu - volja za uspjehom
26
Tablica 4 Kompetencije steene na preddiplomskom studiju graevinarstva [27]
Ope kompetencije Zavreni student je sposoban: razmjenjivati informacije, ideje, probleme i rjeenje sa strunim i s laikim osobama prilagoavati se promjenama u tehnologiji i metodama rada u okviru cjeloivotnog obrazovanja uinkovito suraivati u projektnim timovima i prilagoditi se zahtjevima radne okoline razumjeti utjecaj inenjerstva na drutvo i okolinu te pokazati visokomoralni i etiki pristup u rjeavanju inenjerskih problema primijeniti steena znanja i navike u svom daljnjem strunom i akademskom obrazovanju kritiki procjenjivati argumente, pretpostavke, apstraktne koncepte i podatke pri donoenju odluka i pri svom doprinosu rjeavanju kompleksnih problema, a sve na kreativan nain pokazati razumijevanje za nesigurnost, nejasnou i ogranienja znanja
Strune kompetencije Zavreni student je sposoban: primjenjivati znanja iz matematike, znanosti i inenjerstva u graevinarstvu pripremati i provoditi eksperimente te analizirati i interpretirati rezultate prepoznati, opisati i rjeavati inenjerske probleme prepoznati interakciju izmeu projektiranja, graenja, marketinga, zahtjeva korisnika i uklanjanja graevine koristiti se uobiajenim raunarskim alatima za izradu dokumenata, prezentacija, internetskih stranica, provedbu prorauna i simulacija projektirati konstrukcije na osnovnoj razini upravljati i nadzirati manji graevinski projekt dimenzionirati manje graevinske konstrukcije na statika optereenja sudjelovati u planiranju i projektiranju vodogradnja i prometnica prihvatiti pomonu ulogu u dijelovima veih projekata kao to su ceste, mostovi, tuneli, luke i zgrade
27
Tablica 5 Kompetencije steene na diplomskom studiju graevinarstva [27]
Ope kompetencije
Zavreni student je sposoban: prihvatiti analitiki pristup rada temeljen na irokom i dubokom poznavanju znanosti preuzeti vodeu ulogu u poduzeima i istraivakim organizacijama te pridonositi inovacijama planirati, nadzirati i izvoditi strune, razvojne i znanstvene projekte rastumaiti svoje zamisli i projekte suradnicima pronalaziti rjeenja tehnikih i ljudskih problema u radnoj sredini primijeniti steena znanja i kvalitete pri donoenju odluka na odgovornim radnim mjestima raditi na meunarodnoj razini uzimajui u obzir kulturne, jezine, socijalne i ekonomske utjecaje prihvatiti odgovornost za vlastite odluke prihvatiti zahtjeve drugih struka i biti spreman sudjelovati u interdisciplinarnim aktivnostima -
Strune kompetencije
Zavreni student je sposoban: sveobuhvatno razumjeti ope fenomene i probleme graevinarstva, a posebno u grani graevinarstva u kojoj se specijalizira pronalaziti naine kako produbiti razumijevanje problema u grani graevinarstva u kojoj se specijalizirao, uvaavajui spoznaje iz drugih znanstvenih disciplina i uvjetovana ogranienja primijeniti steena znanja i vjetine pri projektiranju, graenju, nadziranju i odravanju sloenih graevinskih konstrukcija, zahvata i sustava u grani svoje specijalizacije sa stajalita stabilnosti, sigurnosti, uporabivosti, zatite okolia i trokova tumaiti socijalne aspekte graevinskih pothvata na kojima radi kao i socijalni kontekst u kojem se graenje dogaa primijeniti cijelo svoje osobno znanje i znanstveni pristup pri ostvarenju navedenih ciljeva pokazati visoki stupanj profesionalnog znanja u ponaanja u grani graevinarstva za koju je specijaliziran primijeniti steene vjetine i znanja potreba za prepoznavanje, formuliranje i analiziranje problema te pronai jedno ili vie prihvatljivih rjeenja u grani graevinarstva u kojoj se specijalizirao stalno pratiti i usavravati se u struci
28
Primjer kompetencija steenih na preddiplomskom studiju graevinarstva, University of Loughborough, Velika Britanija http://www.lboro.ac.uk/admin/ar/lps/progspec/year/0809/ docs/civil%20engineering%20beng.doc Kada student zavri preddiplomski studij iz graevinarstva i ako je u cijelosti iskoristio prednosti i mogunosti za uenje koje sveuilite prua, morao bi imati usvojena: 1) znanje i razumijevanje iz: 2) matematike, znanstvenih i inenjerskih principa konstrukcija, geotehnike, hidrotehnikog inenjerstva i geodezije svojstava, ponaanja, proizvodnje i koritenja relevantnih materijala izgradnje objekata i graevinske prakse organizacija graenja i procedura ugovaranja zakonskih okvira za projektiranje i graenje principa projektiranja specinihe za graevinarstvo uloge inenjera u drutvu, ukljuujui svijest o zdravlju, sigurnosti i utjecaju graevinarstva na okoli
sposobnost rjeavanja problema: identicirati, denirati i rijeiti probleme iz domene graevinarstva primijeniti adekvatne matematike i na raunalu bazirane metode za modeliranje i analizu inenjerskih problema primijeniti adekvatne tehnike i uobiajene naine (prakse) za projektiranje objekata ili sustava procijeniti i integrirati informacije i postupke tijekom projektiranja deniratnje, provoenje i prezentiranje originalnih istraivakih projekata
3.)
praktine kompetencije koritenje laboratorijske i terenske opreme kompetentno i sigurno promatrati, biljeiti i analizirati podatke dobivene laboratorijskim i terenskim ispitivanjima koristiti raunalnu tehnologiju pripremiti i prezentirati tehnike izvjetaje izraditi tehnike nacrte, runo i pomou CAD-a
4.) kljune kompetencije: sposobnost komuniciranja: usmeno, pismeno, grako sposobnost koritenja IT tehnologija matematike kompetencije primjerene inenjerima sposobnost samostalnog rada sposobnost timskog rada uspjeno upravljanje radnim optereenjem i vremenom.
29
Osim navedene podjele kompetencija na ope i strune, postoji niz drugih podjela, od kojih je vana i podjela vezana uz cjeloivotno uenje. Kljune kompetencije koje bi se kroz obrazovanje trebale stei jesu one koje pojedincu osiguravaju temelj za ivot i za rad. One dakle podrazumijevaju strukovne i tehnike kompetencije kao i drutvene i osobne sposobnosti koje ljudima omoguavaju zajedniki rad, uspjeh i sreu u ivotu. Pojava informacijskih i komunikacijskih tehnologija zahtijeva stalnu re-evaluaciju osnovnih kompetencija te njihovu prilagodbu promjenama. Zemlje Europske unije prepoznaju kljune kompetencije iz sljedeih podruja kao zajednike ciljeve sustava obaveznog obrazovanja i strunog usavravanja u ekonomiji utemeljenoj na znanju21: funkcionalna pismenost na materinjem i stranom jeziku, numerika pismenost, informacijsko komunikacijske kompetencije, poduzetnitvo, matematika i prirodne znanosti, interpersonalne i socijalne kompetencije, uenje za uenje i opa kultura. Da bi se kod studenta razvila odreena kompetencija potrebno je utvrditi koja su mu znanja (obrazovni sadraji) potrebna, vjetine potrebne za primjenu znanja, potrebni stavovi za predmetna znanja, kojim metodama i postupcima e se oni ostvariti, nain vrjednovanja ostvarenosti kompetencija te potrebni nastavni mediji. 2. 3. Ishodi uenja - denicije
Pregled literature vezane uz ishode uenja daje niz slinih denicija: Ishodi uenja su iskazi kojima se izraava to student treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon to zavri odreeni proces uenja (Kova, V.; Koli-Vehovec, S.: Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima uenja Prirunik za sveuiline nastavnike, Rijeka, 2008.). Ciljani ishodi uenja su iskaz oekivanih studentskih znanja, sposobnosti razumijevanja i/ili sposobnosti koje bi student trebao moi demonstrirati nakon zavretka procesa uenja, te opis posebnih intelektualnih i praktinih vjetina steenih ili demonstriranih uspjenim zavretkom
21 www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32001G0720(01):EN:H TML (Ofcial Journal C 204, 20/07/2001 P. 0001 0002)
30
nastavne jedinice, programa ili studija (Agencija za znanost i visoko obrazovanje: Pojmovnik osnovnih termina i denicija u podruju osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju, Zagreb, 2007.). Skupine sposobnosti koje izraavaju ono to e student znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon to zavri proces uenja, bez obzira na to je li on dugaak ili kratak (Prirunik za korisnike ECTS-a, 2004).
Ishodi uenja su skup sposobnosti koje govore to e student znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon zavretka obrazovnog procesa.
Ishodi uenja mogu se odnositi na razdoblje studija (prvi ciklus ili drugi ciklus), na samo jedan predmet ili na modul. Ishodi uenja pojedinih predmeta doprinose ishodima uenja cjelokupnog programa. 2. 4. Veza ishoda uenja i kompetencija
Ishodi uenja su jedan od osnovnih elemenata kurikuluma i osnova su za temeljnu promjenu procesa obrazovanja, iako se njihovo formuliranje u praksi esto svodi na zadovoljavanje forme koju propisuje Bolonjski proces. Za razliku od tradicionalne nastave kojoj je u sreditu nastavnik, recentni pristupi usmjereni su na studenta i proces uenja (a ne proces nastave). Novim pristupom obrazovnom procesu u prvi plan postavljaju se kompetencije koje e student ponijeti nakon zavrenog studijskog programa. Kada se poveu pojmovi ishoda uenja i kompetencija tada se moe utvrditi da su ishodi uenja izjave o tome koje bi kompetencije student trebao stei nakon uspjeno zavrenog procesa pouavanja. Potrebno je napomenuti da steene kompetencije mogu i nadilaziti utvrene ishode uenja22. Postizanjem deniranih ishoda uenja kroz proces studiranja student razvija i stjee kompetencije potrebne za zapoljavanje. Kompetencije razvijaju studenti tijekom procesa uenja. Kompetencije se razvijaju u razliitim nastavnim jedinicama i postiu na razliitim razinama obrazovnog ciklusa.
22 www.unizd.hr/Portals/0/bolonjski_proces/pdf/Vodic_za_korisnike_ECTS-a.pdf (Prirunik za korisnike ECTS-a, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu, Bruxelles, kolovoz 2004.)
31
Ishodi uenja opisuju se kao kompetencije koje student stjee nakon to udovolji svim obvezama studija. Odreuju ih nastavnici na razini studijskih programa, a kompetencije ostvaruje osoba koja ui. Razina ostvarenih kompetencija izraava se ocjenom. Postoji razlika izmeu kompetencija i ishoda uenja; ishodi uenja pokazuju koji udio opisanih kompetencija je neki student zaista stekao, a ocjenjivanje je nain kojim se vrednuje kvaliteta tog udjela. Poeljne ishode uenja i pretpostavljeno optereenje studenta denira nastavnik; to predstavlja podlogu za razvoj strategije pouavanja, uenja, odreivanja broja bodova unutar predmeta i provjere nauenog. Postignuti ishodi uenja po zavretku studijskog programa zavise od vie imbenika; oni su individualni, mogu ukljuivati poeljne ishode uenja (ali i ne moraju tada student nije uspio apsolvirati odreeni predmet), a mogu se pojaviti i pozitivni nepredvieni ishodi uenja. 2. 5. Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata Prihvatljiva razina uinka studenta odnosi se na vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odsluanog predmeta ili na kraju svog kolovanja. Te vrijednosti opisane su kroz obrazovne ciljeve i ishode uenja, a odnose se na aktivnosti koje e student znati obavljati nakon uspjenog svladavanja programa predmeta na razini prihvatljivoj za drutvo.
Slika 4 Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata [19]
32
Slika 4 prikazuje ktivni pogled na postignua studenata u rasponu od 0 do 100 posto. Deniranjem praga prolaz/pad na ispitu pomou graninih ishoda uenja utvruje se razina prolaznosti. To znai da je podruje uenja zadano ishodima uenja i da se opisano uenje mora postii. Ishod uenja, deniran kao prag, ukazuje studentu to treba nauiti kako bi poloio ispit (studentu treba denirati jasan standard koji mora postii kako bi poloio ispit). Ovaj prag prolaska pie se za prosjenog studenta, ime se otvara ire pitanje deniranja to je prosjek, je li to 55% ili 65%? Prilikom deniranja kriterija ocjenjivanja treba imati u vidu razliku izmeu oekivanih i maksimalnih ishoda uenja. Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti oekivane ishode uenja (drutveno prihvatljiva razina), a za najviu ocjenu potrebno ispuniti maksimalne ishode uenja. U prostoru izmeu ova dva kriterija (donjeg i gornjeg) mogu se jasno denirati kriteriji za ostale ocjene. To je prostor u kojem se moe izraziti kvaliteta visokog obrazovanja kroz uenje studenata i pristup procesu pouavanja. U literaturi se moe pronai i sljedei nain razrade postignua studenata23: 0-39% - ogranieni doseg odgovarajuih ideja i pitanja; 40-49% - doseg odgovarajuih ideja i pitanja je evidentan, iako ogranien; 50-59% - povremeno analitian u stilu i pristupu, iako u veem dijelu opisan i propisan; 60-69% - analitian u stilu i pristupu s nekim kritikim interpretacijama i 70-100% - visoko analitian u stilu i pristupu s kritikim razumijevanjem i interpretacijom. Osim graninih ishoda uenja, u praksi se koriste poeljni ishodi uenja koji deniraju to nastavnici oekuju od prosjenog studenta s obzirom na razinu ostvarenih kompetencija. U praksi se daje prednost pristupu koji se temelji na poeljnim ishodima ue23 www.campus.manchester.ac.uk/medialibrary/tlao/MAP2/Guide%20to%20writing%20 aims%20and%20intended%20learning%20outcomes.doc (A guide to writing aims and intended learning outcomes)
33
nja, s obzirom da se oni bolje uklapaju u kulturu uenja i pouavanja europskih zemalja.
2. 6.
Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja
Ishodi uenja pomau studentima shvatiti to se od njih oekuje i olakavaju proces uenja, pomau nastavnicima da tono denirati to bi studenti morali znati uiniti (izvriti) na kraju odreenog razdoblja uenja, dok buduim studentima i poslodavcima pruaju informacije o vjetinama i kompetencijama koje se stjeu tijekom studiranja. Oekivane prednosti24 primjene ishoda uenja su poveanje transparentnosti procesa obrazovanja prema svim dionicima, fokusiranje na studenta, pojednostavljenje procesa priznavanja diploma i mobilnosti ukljuujui priznavanje prethodnog uenja i uenja temeljenog na iskustvu, bolje povezivanje pouavanja, uenja i ocjenjivanja tijekom obrazovanja i prakse, unaprjeenje osiguranja kvalitete i poveanje odgovornosti ustanova visokog obrazovanja. Tradicionalna nastava je najbolje rezultate uvijek donosila kod najboljih studenta; kako je nekad samo srednjokolska elita, nastavljala kolovanje takav je pristup bio racionalan. Zato je tradicionalne akademske vrijednosti, kod kojih uenje i istraivanje nema uvijek jasan cilj, ponekad teko uskladiti s unaprijed deniranim ishodima pa je, uz navoenje prednosti obrazovnog pristupa usmjerenog ka studentu i temeljenog na ishodima uenja, potrebno naglasiti i neke nedostatke. Potencijalni negativni aspekti obrazovanja temeljenog na ishodima uenja su: limitiranje kreativnosti, uenje za ispit, simplikacija poduavanja, podravanje trenda normizacije znanja, pretjerano reguliranje poduavanja i nastavnog procesa, dodatno optereenje nastavnika i fakultetske administracije.
24 www.ist.utl.pt/les/bolonha/icuk_garethjones.pdf (The Use of Learning Outcomes in Practice, Gareth Jones, Imperial College London)
34
3.
| MATRICA ZA DEFINIRANJE ISHODA UENJA | 3. 1. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva
Ameriko psihogijsko drutvo usvojilo je konvenciju o podjeli ciljeva obrazovnog procesa koju je 1956. godine predloio ameriki psiholog Benjamin S. Bloom. On je promatrao uenje kao proces u kojem nadograujemo prethodna znanja s ciljem razvoja sloenijih razina razumijevanja [3]. Prema Bloomovoj taksonomiji25, rezultati pouavanja kategorizirani su u tri povezana podruja: (1) kognitivno podruje znanja i razumijevanja (2) afektivno podruje stavova (3) psihomotoriko podruje vjetina. Kod deniranja ishoda uenja, nastavnik mora objaviti svoja oekivanja o tome to e studenti morati demonstrirati kako bi potvrdili da su neto nauili, razumjeli, usvojili i slino. Kod deniranja ishoda uenja koriste se termini kao to su: denirati, nabrojiti, imenovati, pozivati se, analizirati, izraunati, projektirati i slino, kako bi se demonstrirala postignua studenata.
25 Taksonomija (gr. tassein - svrstati; nomos zakon, znanost) je znanstvena disciplina koja na temelju slinosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u skupine.
35
Bloom predlae odreene aktivne glagole koji karakteriziraju sposobnost demonstracije postignua studenata; ti glagoli su kljuni za pisanje ishoda uenja (lista glagola proirena je od prvog objavljivanja).
precizni glagoli analizirati opisati denirati napraviti usporediti razlikovati argumentirati neprecizni glagoli znati razumjeti cijeniti zapamtiti upoznati nauiti osvijestiti
Deniranjem kognitivnih procesa, nastavnik poinje razmiljati o tome kako e student pristupiti uenju koje e rezultirati postignuem odreenog ishoda i kako osmisliti nastavnu situaciju i individualne aktivnosti studenata koje e ih uinkovito dovesti do eljenog ishoda uenja. 3. 1. 1. Kognitivno podruje znanja i razumijevanja
Znanje se denira kao sustavni pregled usvojenih i trajno zapamenih injenica. Kognitivno znanje se denira kao znanje povezano s misaonom sposobnou ili funkcijom. U okviru kognitivnog podruja Bloom razlikuje est uzastopnih hijerarhijskih razina uenja (razina uenja=obrazovni rezultat). Najnie razine su za studente najmanje zahtjevne i pretpostavljaju jednostavnije pristupe uenju. Vie razine su zahtjevnije za studente i pretpostavljaju koritenje sloenijih pristupa uenju. Te razine su, poevi od najjednostavnije prema najsloenijoj: [1] injenino znanje Usvajanje injeninog znanja najnii je obrazovni cilj. Na ovoj razini znanje se denira kao sjeanje na prije nauene sadraje. Odnosi se na temeljna znanja koja student mora stei da bi shvatio
36
smisao predmeta koji ui. To se prisjeanje odnosi na iroki raspon sadraja: od usvajanja terminologije, preko prisjeanja na specine injenice pa sve do sjeanja na sloene teorije. Sve to treba postii na ovoj razini znanja jest prisjetiti se odreene informacije, koje ne mora nuno znaiti i razumijevanje. Primjerice, student treba memorirati, denirati, opisati, oznaiti, nabrojati, prepoznati. [2] Razumijevanje Razumijevanje se denira kao sposobnost promiljanja znaenja usvojenih injenica. Ova se kognitivna kategorija znanja moe pokazati interpretiranjem nauenih injenica, saimanjem, objanjavanjem ili predvianjem uinaka ili posljedica. Ovaj je obrazovni cilj vii od prethodnog jednostavnog prisjeanja na informacije i predstavlja najnii stupanj razumijevanja. Primjerice, za ovu razinu znanja student treba znati interpretirati slike, karte, tablice i grakone, verbalne zadatke prevesti u formule, na temelju injenica predvidjeti posljedice, navesti primjer, interpretirati, parafrazirati. [3] Primjena Primjena se odnosi na sposobnost uporabe nauenih pravila, zakona, metoda ili teorija u novim, konkretnim situacijama. Primjerice, na ovoj razini student treba znati rijeiti matematiki problem, konstruirati grakon ili krivulju, demonstrirati ispravnu uporabu neke metode ili postupka. [4] Analiza Na analitikoj razini znanja student mora biti sposoban nauene sadraje razdvojiti na sastavne dijelove i razumjeti organizacijsku strukturu. Pri tome student mora znati odrediti sastavne dijelove i odnose meu njima kao i organizacijske principe. Ovaj je obrazovni cilj vii od razine razumijevanja i razine primjene jer je za ovu razinu znanja potrebno zdrueno razumijevanje sadraja i organizacijske strukture materijala. Primjerice, na ovoj razini student mora usporeivati, suprotstavljati, prepoznati neizreene pretpostavke, razlikovati injenice od zakljuaka, razlikovati uzrok od posljedice, odrediti relevantnost podataka, analizirati organizacijsku strukturu djela (umjetnikog, muzikog, literarnog).
37
[5] Sinteza Sintetizirati znai iz pojedinanih dijelova stvoriti novu cjelinu. Obrazovni cilj u ovom sluaju istie kreativno ponaanje s naglaskom na formuliranje novih obrazaca ili struktura. Primjeri obrazovnih ciljeva sintetike razine znanja jesu: sposobnost kombinacije, postavljanja hipoteze, planiranja, reorganizacije, pisanja dobro organiziranog rada, odrati dobro organizirani govor (predavanje), kreativno napisati priu (pjesmu, glazbu), predloiti plan pokusa. [6] Procjena (vrjednovanje) Procjena znai sposobnost svrhovite prosudbe vrijednosti materijala (pjesme, romana, govora, istraivakog izvjetaja, projekta). Prosudbe se moraju temeljiti na tono deniranim kriterijima. Obrazovni ciljevi ove razine su najvii u spoznajnoj hijerarhiji jer sadre elemente svih prethodnih razina uz dodatak sposobnosti prosudbe vrijednosti utemeljene na tono deniranim kriterijima. Primjeri obrazovnih ciljeva ove razine znanja jesu: prosuditi primjerenost zakljuaka iz prikazanih podataka, prosuditi vrijednost nekog djela (umjetnikog, glazbenog, literarnog) uporabom vanjskih standarda odlinosti, prosuditi loginu postojanost pisanog materijala ili predavanja. U tablici 6 daje se pregled aktivnih glagola pomou kojih se deniraju ishodi uenja kognitivnog podruja.
38
Tablica 6 - Aktivni glagoli za ishode uenja kognitivnog podruja znanja podruje znanja
razina uenja
aktivni glagoli razine citirati, denirati, grupirati, identicirati, imenovati, kopirati, nabrojiti, nai, navesti, numerirati, prikupiti, obiljeiti, ocijeniti, opisati, pokazati, ponoviti, povezati, prepoznati, prezentirati, prikazati, razmotriti, razloiti, reproducirati, skicirati, tabelarno prikazati, urediti, zabiljeiti, zapamtiti diskutirati, generalizirati, identicirati, ilustrirati, interpretirati, izgraditi, izraunati, izraziti, klasicirati, locirati, objasniti, obraniti, opisati, predvidjeti, prepoznati, pridruiti, promijeniti, proiriti, razjasniti, razlikovati, razaznati, rijeiti, selektirati, translatirati, usporediti, zakljuiti demonstrirati, dramatizirati, interpretirati, izabrati, izraunati, odabrati, otkriti, predvidjeti, prikazati, primijeniti, pripremiti, promijeniti, pronai, razviti, rijeiti, skicirati, upotrijebiti, zavriti analizirati, debatirati, identicirati, ilustrirati, kategorizirati, klasicirati, kritizirati, odrediti, podijeliti, povezati, testirati, usporediti formulirati, generalizirati (poopiti), generirati, integrirati, izmisliti, kategorizirati, kombinirati, kreirati, modicirati, napraviti, objasniti, organizirati, planirati, predloiti, pripremiti, projektirati, razviti, reorganizirati, skupiti, sumirati, ustanoviti interpretirati, izabrati, izmjeriti, obraniti, obrazloiti, odluiti, podrati, predvidjeti, preporuiti, usporediti, zakljuiti
injenino znanje
Razumijevanje kognitivno podruje
Primjena
Analiza
Sinteza
Procjena
39
3. 1. 2.
Afektivno podruje stavova
Ovo podruje ukljuuje osjeaje, vrijednosti, uvaavanje, entuzijazam, motivaciju i stavove. Podruje obuhvaa pet razina navedenih od najjednostavnijih ponaanja prema najkompleksnijim: 1. 2. 3. 4. 5. prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranje vrijednosti i vrednovanje.
U tablici 7 daje se pregled aktivnih glagola pomou kojih se deniraju ishodi uenja afektivnog podruja.
Tablica 7 - Aktivni glagoli za ishode uenja afektivnog podruja stavova
podruje znanja
razina uenja
aktivni glagoli razine citirati, denirati, grupirati, identicirati, imenovati, kopirati, nabrojiti, nai, navesti, numerirati, prikupiti, obiljeiti, ocijeniti, opisati, ponoviti, povezati, prepoznati, prezentirati, prikazati, razmotriti, razloiti, reproducirati, skicirati, tabelarno prikazati, urediti, zabiljeiti, zapamtiti diskutirati, generalizirati, identicirati, ilustrirati, interpretirati, izgraditi, izraunati, izraziti, klasicirati, locirati, objasniti, obraniti, opisati, predvidjeti, prepoznati, pridruiti, promijeniti, proiriti, razjasniti, razlikovati, razaznati, rijeiti, selektirati, translatirati, usporediti, zakljuiti demonstrirati, dramatizirati, interpretirati, izabrati, izraunati, odabrati, otkriti, predvidjeti, prikazati, primijeniti, pripremiti, promijeniti, pronai, razviti, rijeiti, skicirati, upotrijebiti, zavriti analizirati, debatirati, identicirati, ilustrirati, kategorizirati, klasicirati, kritizirati, odrediti, podijeliti, povezati, testirati, usporediti formulirati, generalizirati (poopiti), generirati, integrirati, izmisliti, kategorizirati, kombinirati, kreirati, modicirati, napraviti, objasniti, organizirati, planirati, predloiti, pripremiti, projektirati, razviti, reorganizirati, skupiti, sumirati, ustanoviti
Prihvaanje
afektivno podruje
Reagiranje
Usvajanje vrijednosti
Organiziranje vrijednosti
Vrednovanje
40
3. 1. 3.
Psihomotoriko podruje vjetina
Psihomotoriko podruje obuhvaa ziko kretanje, koordinaciju i koritenje motorikih vjetina. Razvoj tih vjetina zahtijeva praksu i mjeri se s obzirom na brzinu, preciznost, udaljenost, proceduru, ili tehniku u izvrenju. Podruje obuhvaa pet razina navedenih od najjednostavnijih ponaanja prema najkompleksnijim: 1. 2. 3. 4. 5. imitacija (oponaanje), manipulacija (ustaljen nain rada), precizacija (tonost i prilagodba razliitim okolnostima), naturalizacija (koordinacija i eksibilnost tijekom primjene i artikulacija (uvjebani rutinski pokreti).
U tablici 8 daje se pregled aktivnih glagola pomou kojih se deniraju ishodi uenja psihomotorikog podruja.
Tablica 8 - Aktivni glagoli za ishode uenja psihomotorikog podruja vjetina
podruje znanja razina uenja aktivni glagoli razine izabrati, opisati, otkriti, razlikovati, odabrati, prepoznati, izolirati, usporediti, selektirati zapoeti, prikazati, objasniti, pomaknuti, nastaviti, reagirati, pokazati, tvrditi, volontirati kopirati, slijediti, traiti, reagirati, ponoviti, odgovoriti sloiti, kalibrirati, izgraditi, rastaviti, prikazati, ubrzati, popraviti, samljeti, zagrijati, manipulirati, mjeriti, mijeati, organizirati, skicirati sloiti, kalibrirati, izgraditi, rastaviti, prikazati, ubrzati, popraviti, samljeti, zagrijati, manipulirati, mjeriti, mijeati, organizirati, skicirati (uz bru, bolju i toniju primjenu)
Imitacija psihomotoriko podruje Manipulacija Precizacija Naturalizacija
Artikulacija
3. 2.
Ciljevi uenja
Obrazovnim ciljevima ili ciljevima uenja deniramo ono to bi studenti morali znati uiniti (izvriti) na kraju odreenog razdoblja uenja, a prije nisu znali. Ciljevi uenja, za razliku od nastavnih ciljeva, deniraju ono to bi morao znati uiniti student,
41
a ne nastavnik. Zadatak26 je sadraj uenja ili vjebe koji student usvaja za vrijeme nastave ili samostalnog rada do razine koja je odabrana u deniciji cilja uenja, pri emu se rezultat moe mjeriti i ocjenjivati prema odreenom kriteriju. Glagoli iz Bloomove taksonomije osnovno su polazite u deniranju zadataka za procjenu znanja studenta do razine koja je navedena u deniciji cilja uenja. S obzirom na prirodu kolegija i njegov poloaj u studijskom programu, nastavnik autonomno odluuje do koje razine eli dovesti studente u odreenim segmentima programa. Neki od kriterija na temelju kojih nastavnik moe donijeti odluku o razini su: razina studija (veza s kvalikacijskom okvirom), zahtjevi trita rada i
zahtjevi vezani uz nastavak obrazovanja. Dobro denirani zadatak treba sadravati: Postupak (in) opis zadatka kojemu teimo izraen aktivnim glagolom Sadraj specicira predmet, temu prema kojem treba izvriti in Uvjet opis okolnosti pod kojima se izvrava in (ogranienja, podatci).
Ako zadatku dodamo kriterij koji denira prihvatljivu razinu uinka oekivanu od studenta, mogue je mjeriti i ocjenjivati realizaciju ciljeva uenja (mjerenje postignua na prihvatljivoj razini). Student treba ostvariti ciljeve do razine koja je potrebna za kompetentno obavljanje zadataka.
Primjer: 1/CILJ - Nakon obraenog gradiva i izvoenja vjebi student e moi mjeriti unutranji promjer razliitih predmeta pominim mjerilom s tonou 1 desetinke milimetra. 2/ ZADATAK - Izmjeri promjer zakovice pomou pominog mjerila s tonou od 1 desetinke milimetra.
26 Denicija zadatka: skup postupaka potreban za izvrenje odreenog posla.
42
Na osnovi ciljeva i zadataka potrebno je izraditi mjerila kojima e se izvriti rangiranje prihvatljive razine postignua ocjenom od 2 do 5. Prema Bloomovoj taksonomiji, iz kognitivnog podruja student treba rjeavati zadatke na razini primjene, iz psihomotorikog (vjetine) na razini preciznosti, a iz afektivnog podruja na razini usvajanja vrijednosti.
Tablica 9 Kriteriji ocjenjivanja27
Ishod uenja:
Na kraju kolegija studenti e moi: sudjelovati u raspravi argumentirano branei svoje miljenje.
Kriterij ocjenjivanja (ocjena) 1

Neutemeljeno ili pogreno zakljuivanje utemeljeno samo na anegdotama i generalizacijama
4
Korektno argumentiranje i zakljuivanje utemeljeno na literaturi i teoriji uz manje vlastite doprinose
5
Analitiko i kritiko zakljuivanje utemeljeno na teoriji i literaturi uz prikazane nove koncepte
Ogranieno argumentiranje i zakljuivanje poduprto teorijom i literaturom
Korektno argumentiranje i zakljuivanje utemeljeno na teoriji i literaturi
3. 3.
Konstruktivno povezivanje ishoda uenja, pouavanja i ocjenjivanja
Konstruktivno povezivanje je postignut stupanj podudarnosti izmeu deniranih ishoda uenja, planiranih aktivnosti studenata (u odnosu na dodijeljeni broj ECTS bodova na kolegiju), naina pouavanja i naina ocjenjivanja. Povezanost ishoda uenja, metoda pouavanja i metoda ocjenjivanja ine proces obrazovanja transparentnim svim njegovim dionicima. 3. 3. 1. Povezivanje ishoda uenja i ECTS bodova
Veza izmeu ishoda uenja i ECTS bodova moe se opisati tako da ishodi uenja predstavljaju sadraj nauenog, a bodovi koliinu. Bodovi se dodjeljuju studentu kada postigne odreene (denirane) ishode uenja.
27 http://iu.foi.hr/upload_data/dokumenti/diseminacija/KakoOdreditiIshodeUcenjaKolegija.pdf
43
U kontekstu povezivanja ishoda uenja i ECTS bodova nastavnik mora staviti u odnos raspoloivo vrijeme koje student moe posvetiti obvezama na kolegiju i mogunosti studenta da postigne planirane ishode u tom vremenu. 3. 3. 2. Povezivanje ishoda uenja i pouavanja
Kod planiranja pouavanja potrebno je odabrati one metode ija primjena osigurava uinkovito postizanje odreenog ishoda. Ukoliko se formulirani ishodi uenja kolegija odnose na pamenje injeninog znanja, nastava se organizira putem predavanja ili se studenti upuuju na samostalno prouavanje literature. Kada se ishodi uenja odnose na razumijevanje injenica, nastavnik organizira grupne rasprave na kojima potie studente na razmjenu miljenja. Kada se ishodi uenja odnose na stvaranje proceduralnog znanja, nastavnik upuuje studente da samostalno osmisle ili izvedu postupak, uz obvezu da se studentima omogue uvjeti u kojima se to moe i ostvariti. Mogue aktivnosti nastavnika i studenata za svaku razinu postignua prikazane su u tablici 10.
Tablica 10 - Povezivanje razina postignua i metoda pouavanja

razine postignua pamenje injeninog znanja razumijevanje injeninog stanja metoda pouavanja predavanja, upuivanje studenata na samostalno prouavanje literature, suradniko uenje, rad na tekstu, e-uenje, seminarski radovi traenje i analiziranje primjera, organizacija grupnih rasprava, usporeivanje pojmova i teorija, rasprave (traenje argumenata) izraditi program, izraditi projekt, rijeiti problem, prezentirati, prepoznavanje preparata, prikaz sluaja, sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, konstruirati prema uputama rasprave, analiza, prikaz sluaja, eseji, seminarski radovi
primjena
analiza
vrjednovanje
izdvojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz (istraivanja, metode, teorije) provjera (istraivanje) pojmova i teorija
sinteza
44
3. 3. 3.
Povezivanje ishoda uenja i ocjenjivanja
Procjena znanja ima svrhu utvrditi i pokazati je li planirana razina ishoda uenja ostvarena ili na kojoj se razini usvojenosti znanja, vjetina i stavova student trenutno nalazi. Tri su glavne svrhe procjene znanja: omoguavanje prelaska na vii stupanj ili stjecanje diplome, razvrstavanje studenata po uspjenosti i poboljavanje njihovog uenja.
Rezultati procjene znanja mogu se koristi sa svrhom razvoja studentovog znanja ili sa svrhom prosudbe. Ocjenjivanje razvoja, odnosno studentova napretka naziva se formativna procjena znanja. Procjena znanja koja se provodi sa svrhom prosudbe naziva se sumativno ocjenjivanje. Ocjenjivanje je vrjednovanje svih vanih injenica o postignuima studenta tijekom trajanja kolegija, a izraava se ocjenom. Ocjenjivanje mora biti u skladu s ishodima uenja. Dobro deniran ishod uenja sadri u sebi manje ili vie eksplicitno denirane metode ocjenjivanja. Nain formuliranja ishoda uenja, koritenjem aktivnih glagola, upuuje na metodu provjere postignua poeljnih ishode uenja. Razliitim ishodima uenja odgovaraju razliite metode ocjenjivanja, a kada se piu ishodi uenja, glagol je obino naznaka tehnike ocjenjivanja. U tablici 11 prikazane su metode ocjenjivanja znanja za svaku razinu postignua studenata.
Tablica 11 - Povezivanje razina postignua i ocjenjivanja
razine postignua pamenje razumijevanje primjena analiza vrjednovanje sinteza metode ocjenjivanja eseji, pismeni ispiti, usmeni ispiti eseji, seminarski radovi, pismeni ispiti, usmeni ispiti zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, pismena izvjea, eseji rasprave, eseji, seminarski radovi rasprave, eseji, seminarski radovi zadatci izvedbe, eseji, seminarski radovi, diplomski rad
45
Uinkovitost metode ocjenjivanja ovisi o ishodima uenja koji se procjenjuju te o konkretnim zadatcima, a ne samo o metodi procjenjivanja. Metode procjenjivanja postizanja ishoda uenja mogu se podijeliti u dvije kategorije: subjektivne metode procjene znanja objektivne metode mjerenja znanja.
Subjektivne metode procjene znanja su postupci procjenjivanja odgovora i rada studenata te ukljuuju procjenu usmenih odgovora, izlaganja i prezentacija, eseja i seminarskih radova, rezultata na zadatcima izvedbe i esejskih zadataka na pismenim ispitima. Subjektivne metode koriste se kod procjene poznavanja injenica i konceptualnog te proceduralnog znanja. Posebno su korisne kada se eli procijeniti sposobnost studenata da sagledaju sloene probleme koji mogu zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva u taksonomiji spoznajnih zadataka. Objektivno mjerenje znanja provodi se zadatcima objektivnog tipa, koji zahtijevaju prepoznavanje injenica: alternativni zadatci (procjenjivanje tonosti tvrdnji) zadatci viestrukog izbora (izbor izmeu vie ponuenih odgovora na pitanje) zadatci povezivanja (povezivanje lanova dvaju nizova rijei ili reenica) zadatci sreivanja (redanje reenica prema nekom kriteriju), ili dosjeanje injenica: zadatci jednostavnog dosjeanja (pitanja koja trae odgovor od jedne ili nekoliko rijei ili tvrdnje koje se nadopunjavaju) i zadatci ispravljanja.
Zadatcima objektivnog tipa uglavnom se ispituju prve dvije razine postignua: poznavanje injenica i njihovo razumijevanje. U tablici 12 opisane su neke metode procjene znanja28.
28 http://edupoint.carnet.hr/casopis/54/clanci/2?CARNetweb=5665b21283eeb1dd36a43 0dad6ebcc5d (Brown, G.: Procjena znanja Prirunik za predavae (prvi dio), Edupoint, travanj, 2007.)
46
Tablica 12 Pregled metoda procjene znanja

Metoda procjene znanja Sluajevi i otvoreni problemi Opis metode i nain bodovanja Kratke je sluajeve razmjerno lako osmisliti i bodovati dok je tee osmisliti i razviti sloenije sluajeve i naine bodovanja. - Oblikovanje pitanja s viestrukim izborom odgovora. - Mogu se koristiti raznolike grake i simulacije. Sastavljanje je dugotrajno, no bodovanje se provodi vrlo brzo. - Pouzdanost je visoka, ali valjanost (usklaenost s ishodima) zahtijeva veliku panju. Ispituju se razliiti stilovi pisanja i naini razmiljanja. Zadaju se razmjerno lako, a bodovanje temeljeno na impresionistikom bodovanju je brzo. Niz pitanja utemeljenih na analizi sluaja. Nakon to studenti odgovore na jedno pitanje, dobivaju daljnje informacije i novo pitanje. Postupak obino traje jedan sat. Razmjerno ih je lagano zadati. Mogu se koristiti pri pouavanju. - razumijevanje - sinteza - vrjednovanje poticanje razmiljanja i analize mogunost zakljuivanja na temelju raznovrsnih znanja, sintetiziranje i uoavanje tema koje se ponavljaju mjerenje razumijevanja, analize, rjeavanja problema i vjetina vrjednovanja mjerenja analize, primjene znanja, rjeavanje problema i vjetine vrjednovanja. komunikacija, razumijevanje, kapacitet brzog razmiljanja pod pritiskom te poznavanje postupaka provjeravaju sposobnost prezentiranja nauenog i tumaenja na jezgrovit nain provjeravaju pripremanje, razumijevanje, znanje, sposobnost strukturiranja, injenice i vjetinu usmene komunikacije potencijal za mjerenje primjene, analize i strategije rjeavanja problema. - mogunost provjere irokog niza praktinih, analitikih i interpretativnih vjetina. - ira primjena znanja, razumijevanja i vjetina na stvarne/ simulirane situacije. Razina postignua primjena znanja, analiza, vrjednovanje
Raunalna procjena znanja
Eseji
Modicirana esejska pitanja
Ispit u obliku eseja na zadanu temu
Relativno lagano za osmisliti, ali potrebno je posvetiti panju kriterijima. Bodovanje u cilju ocjenjivanja je relativno brzo, pod uvjetom da su kriteriji jednostavni.
Pitanja s viestrukim izborom odgovora
Omoguuje brzo uzorkovanje irokog raspona znanja. Brojni oblici pitanja "tono/netono" i "tvrdnja/razlog". Lako je bodovati i analizirati njihove rezultate. Lake oblikovanje nego kod kompleksnih pitanja s viestrukim izborom, ali relativno sporo. Bodovanje koritenjem modela odgovora je relativno brzo, npr. u usporedbi s bodovanjem problemskih zadataka, ali ne i u usporedbi s pitanjima s viestrukim izborom odgovora. Bodovanje moe biti brzo, no potrebna je odreena standardizacija postupka intervjuiranja da bi se osigurala pouzdanost i valjanost.
Pitanja koje zahtijevaju kratak odgovor
Usmeni ispiti
Poster sekcije
Opasnost od pretjeranog usredotoivanja na prezentaciju moe se izbjei koritenjem jednostavnih kriterija.
Prezentacije
Bodovanje temeljeno na jednostavnim kriterijima brzo je i potencijalno pouzdano. Mogue je ukljuiti mjerenje sposobnosti odgovaranja na pitanja i voenja rasprave.
Problemski zadatci
Bodovanje je brzo za lagane problemske zadatke. Sloeni problemski zadatci i plan bodovanja teko se osmiljavaju. Kreativna, valjana rjeenja od boljih studenata.
Projekti, grupni projekti
Grupni projekti omoguavaju mjerenje vjetina i voenja u timskom radu. Motivacija i timski rad visoki. Korist za uenje velika, posebice ako je reektivno uenje jedan od kriterija. Testira metode i procese, ali i zavrne rezultate. Omoguuje mjerenje upravljanja projektom i vremenom.
47
Tablica 13 - Primjer konstruktivnog povezivanja (podruje drutvenih znanosti)29

Osposobiti studenta za
Metode pouavanja
Optereenje ECTS
Praenje i vrjednovanje postignua studenata
1 Objasniti svrhe razliitih vrsta vrjednovanja. 2 Prepoznati nastavnike pristranosti. 3 Formulirati kriterije ocjenjivanja.
1 sluanje izlaganja, prouavanje literature i biljeaka 2 analiza radova i opaanje modela 3 analiza primjera i uvjebavanje 4 itanje literature i uvjebavanje
1 izlaganje, rasprava 2 video, grupna rasprava 3 suradniko uenje 4 zadatak itanja i analiza primjera 5 5 modeliranje ponaanja 6 izlaganje
1 esej, kviz, prikaz primjera, projekt, demonstracija, dnevnik
5 opservacijsko uenje/uenje 4 Konstruirati po modelu test znanja. 6 sistematsko opaanje/zaklju5 Dati konivanje struktivan feedback. 6 Provesti vrjednovanje pouavanja.
29 http://domus.srce.hr/iuoun/images/iuoun%20okvir%20za%20svezaiu%201108.pdf
48
Nain praenja i provjere
Ishod uenja: Student e moi
Cilj kolegija kao kompetencija:
Nain uenja
Naturalizacija Vjetine Artikulacija Precizacija Manipulacija Imitacija Vrjednovanje PODRUJE ZNANJA Stavovi Organiziranje Usvajanje Reagiranje Prihvaanje Vrednovanje
MATRICA ISHODA UENJA KOLEGIJA
Sinteza Znanje Analiza Primjena Razumijevanje Prisjeanje Cjeline kolegija
Kolegij:
Slika 5 Matrica ishoda uenja kolegija
Ishodi uenja
49
50
MATRICA ISHODA UENJA STUDIJSKOG PROGRAMA Studijski program: Kolegij: Zavod:
Ishodi uenja Strune kompetencije instrumentalne kompetencije programa Ishodi uenja kolegija (znanja) (vjetine) (stavovi) Ishod uenja 1 Ishod uenja 2 Ishod uenja 3 Ishod uenja 4 Ishod uenja 5 Ishod uenja 6 Ishod uenja 7 Ishod uenja 8 grupa kompetencija grupa kompetencija grupa kompetencija Ope kompetencije interpersonalne kompetencije sistemske kompetencije
Slika 6 Matrica ishoda uenja kolegija u odnosu na ishode studijskog programa
4. 4. 1.
| DESET KORAKA DO ISHODA UENJA |
Kako napisati oekivane ishode uenja na razini studijskog programa
Kod pisanja ishoda uenja na razini studijskih programa treba uzeti u obzir: 1. Postavke Dublinskih deskriptora (deskriptori kvalikacija). 2. Postavke Hrvatskog kvalikacijskog okvira za odreenu kvalikaciju. 3. Denirati to je najvanije to student nakon savladavanja programa mora znati, razumjeti ili biti sposoban uiniti/izraditi. 4. Ishode uenja denirati koritenjem aktivnih glagola vodei rauna o razini postignua. 5. Ishode uenja na studijskom programu (strune i ope kompetencije) provjeriti kroz matricu ishoda uenja koja povezuje kolegije i ishode studijskog programa (slika 5 i 6). Prilikom kreiranja ishoda uenja treba imati na umu kako jasni ishodi uenja: 1. deniraju koje su sposobnosti (znanja, vjetine) studenta nakon odsluanog modula/programa,
53
2. objanjavaju pod kojim uvjetima te sposobnosti (znanja, vjetine) mogu biti realizirane i 3. objanjavaju koliko dobro sposobnosti (znanja, vjetine) trebaju biti razvijene 4. 2. Procesi u deniranju ishoda uenja
Tri su osnovna procesa tijekom kreiranja ishoda uenja: pisanje stavljanje na papir ishoda uenja kritiki osvrt na postavljene ishode uenja provjera provedivosti postavljenih ishoda uenja.
Ovi se procesi ukupno mogu realizirati kroz 10 najvanijih koraka koji omoguavaju kreiranje jasnih, kvalitetnih i provedivih ishoda uenja. Prilikom pisanja ishoda uenja treba imati na umu i neke primjere dobre prakse: ishodi uenja trebaju biti jednostavni, ishodi uenja piu se na razini praga koji oznaava granicu potrebnu za prolaznu ocjenu, ishodi uenja moraju biti realistini u procjeni postignua studenata i ne smiju se postavljati na razinu koja odgovara samo najboljim studentima i ishodi uenja obuhvaaju znanja, glavne vjetine, kognitivne vjetine, specine vjetine vezane za temu modula/ programa.
54
proces
korak
10 KORAKA DO ISHODA UENJA Saeti sadraj predmeta/ programa opisujui oekivane ishode uenja: - za predmet osnovna znanja, vjetine i stavove koje student stjee, - za program razinu znanja i razumijevanja, vjetina, kompetencija i vrijednosti. Koje se sposobnosti oekuju od studenata nakon zavretka predmeta, to su studenti sposobni napraviti nakon zavretka predmeta, kako se steeno znanje moe koristiti. Ishodi uenja moraju se razlikovati od ciljeva i sadraja predmeta: - ciljevi i sadraj opisuju osnovnu tematiku predmeta i pokazuju kako je predmet povezan s drugim predmetima unutar programa, - ishodi uenja opisuju ono to student treba pokazati, to je sposoban uiniti i na koji nain e se provjeriti jesu li zadani ciljevi i ostvareni. Ishodi uenja moraju biti jasno opisani: - treba voditi rauna o upotrebi glagola koji e detaljno opisati ishode uenja, - provjeriti zapoinje li svaki ishod reenicom Nakon ovog predmeta student e biti sposoban... nakon ega slijedi neki od aktivnih glagola.
DEFINIRANJE ISHODA UENJA KRITIKI OSVRT
1. Opisati oekivane ishode uenja 2. Opisati kako e se oekivani ishodi uenja moi mjeriti
3. Provjeriti fokusiranost ishoda uenja
4. Provjeriti jesu li ishodi uenja detaljno i jasno opisani
5. Provjeriti razliku izmeu procesa uenja i rezultata
Mora postojati razlika izmeu aktivnosti vezanih za uenje i rezultata tih aktivnosti: - ishodi uenja ne opisuju kojim se aktivnostima postiu odreeni rezultati, - ishodi uenja opisuju ime rezultiraju razliite aktivnosti tijekom procesa uenja.
6. Pojasniti nejasne ishode
Neodreeni, openiti i nejasni ishodi uenja moraju biti konkretizirani kako bi bili prava pomo studentu tijekom studija i odabira predmeta i programa. Preveliki broj ishoda uenja moe ukazivati da su ishodi uenja isuvie detaljni; kod velikog broja ishoda uenja potrebno ih je preraditi i preformulirati te spojiti nekoliko manjih u jedan; prema iskustvima, broj ishoda uenja ne bi trebao biti vei od osam. Provjeriti mogu li se ishodi uenja ocijeniti, mjeriti, testirati: - opisati i sustav ocjena, - opisati metode provjere postignutih ishoda uenja.
7. Ograniiti broj deniranih ishoda uenja
PROVJERA PROVEDIVOSTI
8. Provjeriti mogunost jasne ocjene 9. Procijeniti optereenje studenta
Procijeniti ukupno optereenje studenta za postizanje ishoda uenja i provoenje provjere student ne smije biti preoptereen.
10. Provjeriti usklaenost s drugim predmetima
Provjeriti u kakvom su odnosu ishodi uenja predmeta s drugim predmetima programa: - ista tematika moe biti zastupljena u vie predmeta, ali u tom sluaju ishodi uenja jasno deniraju studentu koji predmet zahtijeva dublje analize, a koji je na razini osnovnog znanja.
55
5.
| DIONICI U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA |
U dokumentu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. denirane su kljune djelatnosti i razvojni ciljevi obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, od kojih se neki odnose na ukljuivanje razliitih dionika u nastavni proces: potaknuti uinkovitije sudjelovanje studenata u nastavnom procesu, uskladiti programe studija s potrebama struke, razviti sudjelovanje i odgovornost socijalnih i drugih partnera, uskladiti obrazovne ponude s potrebama trita rada. U Programu obnove i razvitka Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do 2010. godine kao jedan od stratekih ciljeva za desetogodinje razdoblje navodi se ukljuivanje studenata u izradu nastavnih programa.
Dionici u procesu visokog obrazovanja su oni dijelovi populacije koji su direktno zainteresirani za kvalitetu i ishode obrazovanja na sveuilinoj razini; to su studenti, poslodavci, nastavnici i uprava sveuilita, budui studenti i njihovi roditelji, porezni obveznici te, putem resornog ministarstva, i drutvo u cjelini. 5. 1. Istraivanje miljenja zavrenih studenta, poslodavaca i nastavnika u okviru Tuning projekta
U okviru Tuning projekta provedeno je opseno istraivanje percepcije vanosti kompetencija studenata iz vizure zavrenih studenata, poslodavaca i sveuilinih nastavnika. Istraivanjem se nastojalo zapoeti zajedniku raspravu o kompetencijama - koja e izai izvan okvira akademske zajednice - na europskoj razini te prikupiti najnovije informacije o toj temi. Istraivanje je provedeno
57
u 11 europskih zemalja, a u njemu je sudjelovalo 5183 zavrena studenta, 944 poslodavca i 988 sveuilinih nastavnika.
Slika 7 - Potencijalne koristi od ishoda uenja za razliite dionike u procesu visokog obrazovanja
Zakljuci istraivanja pokazuju da su, iako postoje manje razlike izmeu razliitih struka30, najvanije kompetencije su sposobnost studenata za analizu i sintezu te sposobnost rjeavanja problema. Znaajna je korelacija miljenja studenata i poslodavaca o vanosti opih kompetencija za zapoljivost, o nunosti njihovog stjecanja za vrijeme studiranja te o rangu pojedinih kompetencija; pritom su kao najvanije kompetencije izdvojene sposobnost praktine primjene teorijskih znanja, sposobnost prilagodbe novim situacijama, tenja postizanju kvalitete, baratanje informacijama, samostalnost u radu, sposobnost rada u timu, sposobnost komunikacije i interpersonalne vjetine31. Miljenje sveuilinih nastavnika odstupa od miljenja diplomiranih studenata i poslodavaca u podruju temeljnih znanja - njih nastavnici procjenjuju najvanijim, a studenti i poslodavci ih
30 Istraivanje je provedeno u okviru est razliitih struka; poslovno upravljanje, geologija, matematika, zika, obrazovanje i kemija. 31 www.tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf
58
rangiraju na 12. mjesto po vanosti i u podruju interpersonalnih kompetencija koje su izrazito vane studentima i poslodavcima, dok su manje znaajne sveuilinim nastavnicima. 5. 2. Uloga drutva u sustavu visokog obrazovanja
Europski prostor visokog obrazovanja mora biti izgraen na europskim tradicijama obrazovanja kao javne odgovornosti, irokom i otvorenom pristupu dodiplomskim kao i poslijediplomskim studijima; obrazovanju za osobni razvoj i cjeloivotno uenje te graanskim vrijednostima32. Interes drutva u reformi visokog obrazovanja temeljenoj na ishodima uenja naveden je precizno u stratekim ciljevima formuliranim u Lisabonskoj strategiji. Bitno je konstatirati da je za drutvo u cjelini vano postizanje prihvatljive razine ishoda uenja koja se odnosi na vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odsluanog predmeta ili na kraju svog kolovanja. Te vrijednosti opisane su kroz ciljeve i zadatke svakog predmeta, a odnose se na aktivnosti koje e student znati obavljati nakon uspjenog svladavanja programa predmeta na razini prihvatljivoj za drutvo. I u okviru istraivanja Tuning projekta navode se transparentnost i kvaliteta akademskih prola kao glavni doprinos poveanoj zapoljivosti europskih studenata. Jedna od otvorenih tema vezanih uz interes drutva u visokom obrazovanju pitanje je izrade kurikuluma, odnosno, vrijednosti koje se u kurikulum ugrauju. Neki autori upozoravaju na opasnost da se pristupom temeljenim na usko deniranim kompetencijama i ishodima uenja demotivira kritiko razmiljanje te se studente, budue djelatne lanove drutva, usmjerava na ispunjavanje minimalnih zahtjeva obrazovanja, bez poticanja izvrsnosti. Istovremeno su ekonomski imbenici sve vaniji u deniranju obrazovne politike pri emu se naglaava vanost globalne kompeticije (borba za studente) i odgovornost sveuilita prema drutvu. Kontekst usmjeren na studenta mora udovoljavati potrebama studenata, nastavnika, institucije i ire drutvene zajednice koja prua podrku studentima i institucijama33.
32 www.see-educoop.net/education_in/pdf/konv_evr_inst_vis_obr-oth-hrv-t02.pdf (Konvencija europskih institucija visokog obrazovanja, Salamanca 2001.) 33 http://edupoint.carnet.hr/casopis/41/clanci/2 (Anderson, T.: U susret teoriji online uenja, Edupoint, sijeanj 2007, godite VII, ISSN 1333-5987)
59
5. 3.
Uloga ustanova visokog obrazovanja
Neke od implikacija implementacije kurikularnog pristupa obrazovanju na sveuilitima, temeljenog na konceptima kompetencija i ishoda uenja, su zasnivanje procesa reforme kurikuluma na nacionalnom kvalikacijskom okviru, aktivno ukljuivanje nastavnika i vanjskih dionika u proces reforme (poslodavci, bivi studenti) te postizanje dijaloga izmeu nadlenih institucija (ministarstva kao predstavnika drave-drutva) i sveuilita34.
Slika 8 - Preporuke dionicima nastavnog procesa36
Osim podataka iz Tuning projekta, istraivanjem miljenja zavrenih studenata na europskoj razini bavi se i REFLEX projekt [24]35 koji se provodi u 16 europskih zemalja. U okviru projekta provedena su tri istraivanja od kojih najrecentnije, pod motom Fleksibilni strunjak u drutvu znanja, predstavlja pregled karakteristika gotovo 70 000 zavrenih studenata u Europi. Zanimljivo je navesti da su neki od rezultata ovog opsenog istraivanja kontradiktorni recentno uvrijeenim stavovima; oni pokazuju da je za kvalitetno
34 www.sjonvarp.khi.is/glaerur/14032008.8.ppt (prezentacija Qualication Framework and Learning Outcome implementation in practice, Arne Kjr) 35 www.reexproject.org
60
sudjelovanje na tritu rada vanost strunih kompetencija ipak znaajnija od vanosti opih kompetencija. Namee se zakljuak da je moderni pristup akademskom obrazovanju usmjeren na studenta potrebno kombinirati s tradicionalnim oblicima visokokolske edukacije. Kao rezultat istraivanja REFLEX projekta formulirane su preporuke za ustanove visokog obrazovanja: potrebno je studijske programe uiniti zahtjevnijima, studijski programi trebali bi biti usmjereni na jaanje strunih znanja, potrebno je primjenjivati nastavne metode prisutne u pristupu usmjerenog na studenta, ali ne treba zanemariti vrijednost znanja, ocjenjivanje je vano orue u poticanju uenja i znanja, relevantno radno iskustvo je potrebno vrjednovati (ECTS bodovima) tijekom studija i ne treba precjenjivati utjecaj strune prakse (nema znaajan utjecaj na struno znanje).
U procesu visokog obrazovanja temeljenog na ishodima uenja promijenjena je i uloga nastavnika36; nastavnici vie nisu samo prenositelji znanja ve postaju dizajneri obrazovnih iskustava, procesa i sredina 37. 5. 4. Europski i hrvatski okvir Rezultati REFLEX projekta (vidjeti poglavlje 5.2 Uloga drutva u sustavu visokog obrazovanja) pokazuju da studenti europskih sveuilita dobro kotiraju na tritu rada, da je stopa nezaposlenosti unutar ove kategorije relativno mala (znatno manja od srednje stope nezaposlenosti za sve kategorije stanovnitva) te da gotovo 75% zavrenih studenata smatra da su njihova znanja i sposobno36 O perspektivi nastavnika vie u Poglavlju 3 Matrica ishoda uenja
Poslodavci kao dionici u sustavu visokog obrazovanja
37 www.uwindsor.ca (prezentacija The Evolving Culture of Teaching and Learning at the University of Windsor, Alan Wright 2006.)
61
sti na trenutanim poslovima dobro iskoritena. Neke od preporuka za studente koje su formulirane po zavretku istraivanja unutar projekta su: slijedite vlastite interese i sklonosti bez obzira na trenutanu situaciju na tritu (nema znaajne razlike u iskoritenosti znanja i vjetina u razliitim strukama), prikupljajte iskustva izvan visokog obrazovanja (relevantno za razvijanje kompetencija i bolji ulaz u trite rada) i razvijajte mreu drutvenih kontakata. Poslodavcima se preporua bolja upotreba humanog potencijala radne snage (znanja i sposobnosti svakog etvrtog zaposlenika nisu optimalno upotrijebljene), razvijanje politika koje e tretirati izraenu feminizaciju radne snage i razvijanje naina boljeg prepoznavanja kvalitete buduih zaposlenika38. Potrebno je napomenuti da veina poslodavaca tek treba prepoznati strunjake koje europska i hrvatska sveuilita obrazuju u okviru bolonjskog procesa, a jedan od naina transparentnog formuliranja znanja i vjetina koje deniraju pojedine profesionalne kvalikacije su upravo formulirani ishodi uenja na razini studijskih programa i predmeta39. U Hrvatskoj se pitanjem perspektive poslodavaca u sustavu visokog obrazovanja due vrijeme bavi i Hrvatski zavod za zapoljavanje (tablica 13). Neki od zakljuaka formuliranih temeljem razliitih aktivnosti Zavoda40 provedenih krajem 2008. godine su: potrebno je podizati informiranost poslodavaca o visokokolskom sustavu obrazovanja prema bolonjskom procesu, a posebno o novim strunim nazivima, potrebno je ukljuiti poduzetniku kulturu u sve razine sustava obrazovanja, potrebno je uskladiti sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s realnim trenutnim i buduim potrebama gospodarstva, visokog obrazovanja i hrvatskog drutva openito i potrebno je razvijati partnerstvo u obrazovanju za gospodarstvo.
38 www.reexproject.org 39 www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/BolognaSeminars/Luxembourg2008. htm (Tema razmatrana na Bologna seminaru odranom u studenom 2008. godine u Luxembourgu pod nazivom Zapoljivost: Perspektiva poslodavaca i implikacije). 40 http://www.kpc.hr/index.php?vijest=71 (Zakljuci okruglog stola pod nazivom Znaaj kompetencija na tritu rada, Krievci listopad 2008. Rasprava se bazirala na kljunim kompetencijama navedenim u radnom programu Obrazovanje i usavravanje koje je usvojilo Europsko Vijee 2002. godine).
62
Tablica 13 - Potrebe poslodavaca za dodatnom izobrazbom radnika prema vrsti znanja i vjetina41
vrsta znanja ili vjetina ukupno odgovora
broj Ua strukovna i tehnika znanja Znanja rada na raunalu Znanje stranih jezika Vjetina ophoenja s klijentima Vjetine timske suradnje i komunikacije Neka druga ukupno 2752 1764 1598 1607 1614 353 9688 % 28,4 18,2 16,5 16,6 16,7 3,6 100 veoj 2059 822 705 856 948 168 5558
u kojoj mjeri
udio 74,8 46,6 44,1 53,3 58,7 47,6 57,4 manjoj 693 942 893 751 666 185 4130 udio 25,2 53,4 55,9 46,7 41,3 52,4 42,6
5. 4. 1.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku istraivanje percepcije ishoda uenja iz vizure poslodavaca
U okviru SUPER UNIOS projekta je sredinom 2008. i poetkom 2009. godine provedeno istraivanje poslodavaca koji zapoljavaju zavrene studente osjekog sveuilita. Istraivanje je provedeno u podruju informatologije42 (narodne i akademske knjinice na podruju Slavonije i Baranje) i graevinarstva43 (graevinske tvrtke na podruju Slavonije i Baranje). Detaljniji podatci o organizaciji i provedbi ovog istraivanja mogu se nai u drugom dijelu Prirunika, poglavlje 1, a ovdje e se sumarno navesti osnovni zakljuci. Poslodavci su u pravilu zadovoljni ishodima uenja zavrenih studenata, meutim, postoje podruja na kojima treba poraditi tako da bi ocjena i stupanj zadovoljstva bili maksimalni. Takoer,
41 www.hzz.hr Hrvatski zavod za zapoljavanje, Anketa poslodavaca za 2008. godinu, Zagreb, lipanj 2008. 42 U podruju informatologije poslodavci su bili ravnatelji narodnih i voditelji akademskih knjinica osam hrvatskih upanija: Koprivniko-krievake, Bjelovarsko-bilogorske, Sisako-moslavake, Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poekoslavonske te Virovitiko-podravske upanije, a miljenje su davali o svojim djelatnicima, bivim studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. 43 Poslodavci su bili graevinski poduzetnici, lanovi Drutva graevinskih inenjera Osijek iz pet hrvatskih upanija: Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije, a miljenje su davali o djelatnicima, bivim studentima Graevinskog fakulteta u Osijeku.
63
poeljno je ovo istraivanje ponoviti za nekoliko godina kada se ponu zapoljavati prvi bolonjski studenti te prikupiti miljenja poslodavaca i na osnovi njih izvriti korekcije u programu, ukoliko se za time pokae potreba. Informatologija Uoeno je da postoje kompetencije koje poslodavci izuzetno visoko vrjednuju, a na koja Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku nije stavio dovoljan naglasak u studijskim programima. Isto tako, postoje kompetencije koje su poslodavcima nisko na ljestvici prioriteta (primjerice tehnika znanja i vjetine), na koje je Odsjek stavio vei naglasak. I za narodne i za akademske knjinice tri najpoeljnije kompetencije djelatnika su iste, razlikuju se samo po redoslijedu vanosti; to su komunikativnost, pretraivanje i pronalaenje informacija, te obradba informacija. Kod ocjenjivanja kompetencija svojih djelatnika, a bivih studenata Odsjeka, narodne knjinice daju visoku ocjenu pretraivanju i pronalaenju informacija, dok su akademske knjinice kritinije i ta je kompetencija meu etiri najloije ocijenjene kompetencije u uzorku. Zanimljivo je da su znanja i vjetine digitalizacije kod oba tipa knjinica stavljena na posljednje mjesto po vanosti, a dobila su i najniu ocjenu kod ocjenjivanja djelatnika. To to je knjinicama ta kompetencija malo vana, govori u prilog tomu da knjinice jo nisu razvile svijest o potrebi pokretanja projekata digitalizacije, posebice njihove vanosti za ouvanje pisane batine. S druge strane, niska ocjena djelatnika moe se objasniti injenicom da su ti studenti studij zavrili po tzv. starom programu, odnosno prije pokretanja bolonjskog procesa. Stari je program bio vrlo tradicionalan i u njemu su tehnika znanja, a posebice znanja iz digitalizacije, bila u drugom planu. Novi, temeljito revidiran bolonjski program studija informatologije44 daje vei naglasak upravo na kompetencije koje su ovdje istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, pretraivanje i pronalaenje informacija, obradba grae, ali i na tehnika znanja i vjetine i znanja digitalizacije.
44 S reformom programa dolo je i do promjene naziva. Od ak. god. 2005./06. Odsjek za informacijske studije nudi studij informatologije koji priprema studente za rad u svim informacijskim ustanovama (poput knjinica, arhiva, muzeja, ali i banaka, lmskih arhiva i sl.).
64
Graevinarstvo Istraivanjem se utvrdilo da postoje odstupanja u miljenjima poslodavaca s obzirom na djelatnost poduzea. Poduzea kojima je osnovna djelatnost izvoenje graevinskih radova openito daju bolje ocjene svojim djelatnicima za strune i tehnike kompetencije, to se moe objasniti paljivijom politikom upoljavanja gdje se vie pozornosti posveuje znanjima i vjetinama kandidata, a manje uvjetima kao to je kreativnost i poznavanje stranih jezika. Uoeno je da postoje kompetencije koje poslodavci izuzetno visoko vrjednuju, a na koja Graevinski fakultet Osijek nije stavio dovoljan naglasak u svome programu. To je razvoj opih kompetencija (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, sposobnost analize i sinteze) te razvoj pozitivnog stava prema profesiji. I za izvoae i za projektante tri najpoeljnije kompetencije su iste: ope kompetencije, motiviranost za rad i strune kompetencije. Kod ocjenjivanja svojih djelatnika, bivih studenata Graevinskog fakulteta u Osijeku, poslodavci daju visoku ocjenu strunim kompetencijama i tehnikim znanjima i vjetinama. S druge strane, niska ocjena djelatnika u podruju sistemskih kompetencija i motiviranosti za profesiju moe se objasniti injenicom da su ti studenti studij zavrili po tzv. starom programu, odnosno prije pokretanja bolonjskog procesa. Novi, temeljito revidiran bolonjski program studija daje vei naglasak upravo na kompetencije koje su ovdje istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, sposobnost odabira informacija te sposobnost analize i sinteze. Podruja znanja ili vjetina za koje anketirani smatraju da nedostaju inenjerima koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku, a potrebni su za rad u praksi, navedeni su: temeljitija znanja iz podruja poznavanja materijala te vjetine rjeavanja praktinih zadataka u struci, poznavanje zakona o gradnji, praktini dio inenjerskog posla, veza fakultet-stvarnost, racionalno razmiljanje, suradnja obrazovnih institucija i gospodarstva, izrada trino orijentiranih kalkulacija, betonske konstrukcije, poznavanje rada na potrebnim raunalnim programima, odlunost, educiranost za zavrne radove u graevinarstvu, voenje graevinskog dnevnika, izrada graevinske knjige i dokaznice mjera, poznavanje nacrta, nauiti raditi timski.
65
5. 5.
Studenti kao dionici sustava visokog obrazovanja
Europski okvir45 U dokumentu Udruge europskih sveuilita (EUA) Trends V46 iz 2007. godine koji prikazuje trendove u implementaciji bolonjskog procesa u Europi, spominju se i pitanja studentske participacije u reformi visokog obrazovanja. Naglaena je znaajnija uloga studenata u procesu visokog obrazovanja (izrijekom se spominje Hrvatska kao jedna od zemalja sa znaajnom studentskom participacijom) u odnosu na izvjee iz 2003. godine, ali se navode i problemi nerazumijevanja znaenja ishoda uenja i njihove veze s ECTS sustavom i optereenjem studenata na sveuilitima. U istraivanju Bologna with Student Eyes 200747 ispitana je implementacija bolonjskog sustava iz studentske vizure. Istraivanje je provedeno u okviru 40 nacionalnih studentskih organizacija, lanica europske studentske krovne udruge ESIB. Osnovne preporuke istraivanja, vezane uz studentsku participaciju, su potreba za legalizacijom sudjelovanja studenata u procesu visokog obrazovanja, proirenje participacije studenata i u podrujima kao to su nancije i politika zapoljavanja na sveuilitima te uvaavanje znaaja miljenja studenata od strane svih dionika procesa akademskog obrazovanja. 5. 5. 1. Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku istraivanje percepcije ishoda uenja iz vizure studenata
U okviru SUPER UNIOS projekta je sredinom 2008. godine provedeno istraivanje studenata u vezi s percepcijom kompetencija, vjetina i stavova steenih tijekom preddiplomskih / diplomskih / poslijediplomskih studijskih programa. Ciljevi istraivanja bili su: identicirati percepciju doprinosa obrazovnog sustava razvoju temeljnih kompetencija za ivot, izmjeriti percepciju vanosti i stvar45 Za razliku od istraivanja miljenja poslodavaca, koje se u odreenoj mjeri provodi i u naoj dravi, istraivanja studenatske percepcije ishoda uenja unutar Hrvatske dosad nisu bila realizirana. 46 www.eua.be/leadmin/user_upload/les/Publications/Trends_V_universities_shaping_ the_european_higher_education_area.pdf EUA publications Trends V:Universities Shaping the Higher Education Area, 2007. 47 http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/documents/Bolognastudenteyes2007.pdf
66
ne razvijenosti strunih, opih, interpersonalnih, sistemskih kompetencija i motivacije za profesiju kod studenata razliitih razina studiranja, analizirati percepciju zadovoljstva formalnim nastavnim programom na kojem student trenutno studira ili ga je posljednjeg zavrio i utvrditi zainteresiranost studenata za razliite mogunosti u razvoju karijere (od samozapoljavanja do cjeloivotnog obrazovanja). Istraivanje je provedeno na uzorku od 199 studenata na razliitim razinama studijskih programa (preddiplomski trogodinji bolonjski studijski program; bivi etverogodinji studijski program, poslijediplomski specijalistiki ili doktorski studijski program) na tri sastavnice Sveuilita (Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet i Odjel za ziku). Detaljniji podatci o organizaciji i provedbi ovog istraivanja mogu se nai u drugom dijelu Prirunika, poglavlje 2, a ovdje e se sumarno navesti osnovni zakljuci. Obrazovni sustav znaajno pridonosi razvoju kompetencija i zapoljivosti na tritu rada. Stoga bi u ishode uenja svakog obrazovnog programa trebalo ugraditi iskaze onoga to e student biti u stanju uiniti, demonstrirati, rjeavati nakon poloenog studijskog programa. Istraivanjem je potvrena veoma dobra ocjena doprinosa prethodnog obrazovanja u razvijanju ope pismenosti i ope kulture studenata, ali istovremeno i nii doprinos razvoju poduzetnikih sposobnosti. S druge strane, istraivanjem je utvreno da studenti smatraju da su za zapoljavanje na tritu rada najvanija: struna znanja, motiviranost i interpersonalne vjetine. Za zapoljivost studenta nakon obrazovanja manje su vane sistemske i ope kompetencije, to ne odgovara u potpunosti oekivanjima trita rada u 21. stoljeu. Izabrani studijski programi u visokoj mjeri ispunjavaju oekivanja studenata u podruju razvijanja motiviranosti za profesiju, no istovremeno relativno nie ispunjavaju oekivanja u pogledu razvoja sistemskih kompetencija (prilagodljivosti, kreativnosti, inicijativnosti). Europska unija u vezi s dizajniranjem obrazovnih programa preporuuje razvijanje integralnih, a ne parcijalnih kompetencija. Uvoenje ishoda uenja u dizajniranje studijskih programa uvelike bi moglo pridonijeti razvijanju integralnih vjetina (od opih do specinih), te na taj nain poveati zapoljivost studenata nakon zavretka studijskih programa. Zanimljivo je naznaiti da relativno mali broj studenata pokazuje interes za pokretake - poduzetnike aktivnosti. Iako taj interes ovisi i o drugim vanim imbenicima (opoj ekonomskoj i drutvenoj situaciji, privlanosti prihoda iz takve aktivnosti i vjero-
67
jatnosti da e osoba biti uspjena,...) praktina znanja poveavaju interes za ovakvom opcijom u razvoju karijere, a i ukupne drutvene koristi. Istraivanjem je utvreno da studenti, usprkos relativno visokoj percepciji ispunjenih oekivanja u vezi s razvojem kompetencija na trenutno upisanim studijima, vie interesa pokazuju za zapoljavanjem kod drugih poslodavaca ili za nastavak obrazovanja, nego li za pokretanjem vlastitog poduzea. Prijelaz iz studentskog statusa u status zaposlene/nezaposlene osobe, predstavlja dramatinu promjenu u ivotu svake mlade osobe. Dizajniranje obrazovnih programa na jasno postavljenim ishodima uenja uvelike bi olakao prelazak iz statusa studenta u status (samo)zaposlene osobe. Istovremeno, obrazovni programi temeljeni na ishodima uenja naglaavaju praktinost i primjenjivost steenih znanja u realnoj poslovnoj praksi te tako poveavaju prepoznatljivost steenih kompetencija iz perspektive studenata, poslodavaca te obrazovnih institucija. U travnju 2008. u okviru SUPER UNIOS projekta je provedena i radionica pod nazivom Imam diplomu to sad?48 za studente svih sastavnica osjekog Sveuilita. Sudionici radionice vrjednovali su neke znaajke sustava visokog obrazovanja (ocjenama od 1 do 5) te nastojali denirati jaz koji nastaje izmeu njihove percepcije vanosti tih znaajki i trenutnog stanja na fakultetima na kojima studiraju (tablica 14).
Tablica 14 - Ocjene vanosti i trenutnog stanja znaajki sustava visokog obrazovanja na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku49
Odnos profesor - student Vanost Trenutno stanje 4,45 3,77 Struna znanja 4,32 3,36 Priprema za trite rada 4,18 2,68 Opremljenost 3,91 2,91
U diskusiji i pismenoj evaluaciji radionice studenti su navodili teme o kojima bi eljeli dobiti dodatne informacije. Najzastupljenije teme bile su: mogunosti daljnjeg obrazovanja, mogunosti zapoljavanja, razgovori s poslodavcima, informacije o bolonjskom sustavu i novim strunim nazivima i razlikama prema starom programu, o nagradama na temelju ocjena, radova i drugih uspjeha studenata te o prolima radnika koje trite treba.
48 Detaljnije o organizaciji, provedbi i rezultatima radionice u drugom dijelu ovog prirunika.
68
6. | STRATEGIJA UVOENJA ISHODA UENJA NA SVEUILITU JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU49| Ishodi uenja intenzivno se istrauju i razrauju u razliitim dokumentima vezanim za Bolonjsku deklaraciju. Ishodi uenja predstavljaju jednu od osnova za transparentno visoko obrazovanje i kvalikacije. Imaju svoju primjenu na tri razine: (1) lokalna razina na pojedinanim visokoobrazovnim institucijama; (2) nacionalna razina kroz kvalikacijski okvir i sustave osiguranja kvalitete; (3) internacionalna razina za iroko priznavanje programa i njihovu transparentnost. Pristup koji se temelji na ishodima uenja ima znaajan utjecaj na razvoj nastavnog plana, nastavni proces, proces uenja, te osiguranje kvalitete. Primjena ishoda uenja pri razvoju novih nastavnih planova i programa predstavlja osnovu promjene u odnosu na dosadanji pristup. Ishodi uenja predstavljaju promjenu iz sustava kojemu je u centru predavanje u sustav kojemu je u centru uenje, odnosno iz sustava kojemu je u centru profesor u sustav u ijem je centru student. Razvoj nastavnih predmeta (modula), koristei ishode uenja, znai prelazak pozornosti sa sadraja predmeta (modula) na njegov krajnji rezultat, odnosno to je to student sposoban raditi nakon uspjenog zavretka predmeta (modula). Ishodi uenja pomau studentima, jer im je jasno to se od njih oekuje na studiju ili predmetu (modulu), a s tim je u vezi i vea uspjenost studiranja. Nadalje, ishodi uenja pomau nastavnicima da se fokusiraju tono na eljenu razini znanja i vjetina studenata iz pojedi49 Strategija usvojena na sjednici Odbora za osiguranje i unaprjeenje kvalietete Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 3. lipnja 2008. godine.
69
nog predmeta (modula). Ishodi uenja predstavljaju i vrlo koristan prirunik za informiranje potencijalnih studenata, ali i poslodavaca, o razini znanja i razumijevanja kojima e diplomant raspolagati. Na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i u cijelom visokoobrazovnom sustavu Hrvatske, uvoenje ishoda uenja i na njima baziran razvoj programa je na samom poetku. Stoga je neophodno zapoeti s razvojem sustava za uvoenje ishoda uenja i njihove implementacije na svim sastavnicama Sveuilita. Planirane aktivnosti za razdoblje od 2008. do 2013. godine: [1] Ustrojavanje Sveuilinog ureda za razvoj nastavnog procesa (RNP ured) Ovakav ured postoji na sveuilitima u Europi (UCE Birmingham Staff and Student Development Department; Kingston University Learning and Teaching development Unit) i neophodan je za kvalitetnu i sustavnu primjenu ishoda uenja u nastavnom procesu Sveuilita. Ured provodi sve aktivnosti vezane za ishode uenja, njihovu primjenu u izradi nastavnih planova, odrava kontakte s bivim studentima, potie i odrava kontakte s poslodavcima, izrauje i izdaje materijale vezane za ishode uenja, organizira radionice, provodi i analizira ankete i slino. [2] Obuka djelatnika RNP-a S ciljem kvalitetne implementacije ishoda uenja u nastavni proces Sveuilita djelatnici RNP ureda moraju proi obuku na jednom ili vie europskih sveuilita koji imaju razvijene sline urede za praenje ishoda uenja, ali i karijere zavrenih studenata (Sveuilite Leuven Belgija; Sveuilite Bristol Velika Britanija; Sveuilite Westminster Velika Britanija). [3] Uspostavljanje suradnje sa slinim uredima Nakon formiranja ureda i obuke djelatnika potrebno je RNP ured Sveuilita umreiti, odnosno povezati sa slinim uredima na sveuilitima u Europi kako bi bio u toku s najnovijim pravcima u visokoobrazovnom sustavu Europske Unije. Razmjenom iskustava s kolegama na drugim sveuilitima, postie se bolja i kvalitetnija primjena ishoda uenja na matinom sveuilitu. Ovdje je potrebno iskoristiti bilateralne ugovore s partnerskim sveuilitima u Austriji,
70
Norvekoj, Njemakoj i vedskoj, te Maribor Network sveuilinu mreu. [4] Organizacija sveuilinih radionica Tijekom svake akademske godine potrebno je organizirati dvije radionice (poetak zimskog i ljetnog semestra) za djelatnike Sveuilita s ciljem: (1) informiranja o ishodima uenja i potrebi njihovog inkorporiranja u nastavni proces; (2) zajednike razrade i deniranja ishoda uenja za pojedine programe ili predmete; (3) prenoenje iskustava o ishodima uenja s drugih sveuilita kroz prezentacije i rad na ishodima uenja s pozvanim predavaima stranih sveuilita; (4) analize anketnih upitnika i poboljanja njihove forme i kvalitete pitanja. Jednom godinje potrebno je organizirati radionice sa studentima na kojima e se i njih upoznati s ishodima uenja, te uti njihova miljenja i oekivanja u svezi studija koje pohaaju. Sugestije i primjedbe studenata potrebno je analizirati i, koliko je to mogue, izvriti potrebne izmjene i prilagodbe. Godinje je potrebno pozvati i predstavnike poslodavaca buduih diplomanata i organizirati zajedniku radionicu s nastavnicima i studentima, kako bi se kroz iznoenje iskustava i potreba svih triju strana denirala najbolja rjeenja i unaprjeenja nastavnog procesa. [5] Izrada prirunika za pisanje ishoda uenja Izuzetno je bitno denirati jedinstveni nain pisanja i razrade ishoda uenja za sve sastavnice Sveuilita kako bi proces uvoenja i primjene ishoda uenja bio usporediv i visokokvalitetan. U priruniku je potrebno denirati: to su to ishodi uenja, proces ishoda uenja, prednosti uvoenja ishoda uenja, nain deniranja ishoda uenja na razini programa, nain deniranja ishoda uenja na razini predmeta (modula), nain pisanja ishoda uenja, nain povezivanja ishoda uenja s ocjenjivanjem. [6] Izrada jedinstvenih obrazaca za pisanje sadraja predmeta (modula) i programa za sve sastavnice Sveuilita Obrasci trebaju imati tono denirana poglavlja od ciljeva, potrebnog predznanja, tematskih cjelina, ishoda uenja te potrebne literature.
71
[7] Izrada anketnih obrazaca za bive studente i provedba ankete Obrasci trebaju posluiti za analizu zapoljavanja diplomanata Sveuilita i njihovog zadovoljstva steenim znanjima i vjetinama, te mogunosti primjene istih na poslovima koje rade. Formulari trebaju sadravati i pitanja vezana za probleme s kojima se pri zapoljavanju susreu, nedostatcima njihovog obrazovanja i znanjima koja im nedostaju, ali i o prednostima koje imaju s obzirom na steena znanja i vjetine. Ova bi anketiranja trebalo provoditi pet godina nakon to je student diplomirao. Za ovakva anketiranja potrebno je koristiti bazu zavrenih studenata Alumni kluba Sveuilita. Rezultati ankete e posluiti za poboljanja u organizaciji i sadraju pojedinih predmeta (modula) ili cijelih programa, te e se na osnovi nje inicirati i izrada novih predmeta (modula) ili cijelih studijskih programa. [8] Formiranje baze podataka poslodavaca Formirati bazu podataka o potencijalnim poslodavcima zavrenih studenata Sveuilita koja e posluiti za organiziranje zajednikih radionica, informiranje studenata o moguem zapoljavanju te za anketiranje poslodavaca zavrenih studenata. [9] Izrada anketnih obrazaca za poslodavce i provedba ankete Obrasci trebaju posluiti za analizu razine znanja i vjetina zavrenih studenata sa stajalita poslodavca. Takoer, anketa treba otkriti i koji su to nedostatci u obrazovanju studenata te koja im znanja i vjetine prema miljenju poslodavaca nedostaju. Rezultati ankete kombinirat e se s rezultatima ankete zavrenih studenata te e posluiti za poboljanja u organizaciji i sadraju pojedinih predmeta (modula) ili cijelih programa. Na osnovi rezultata mogue je da e doi do iniciranja izrade novih predmeta (modula) ili cijelih studijskih programa. [10] Imenovanje osobe zaduene za suradnju s RNP uredom na svakoj pojedinoj sastavnici Sveuilita
72
7.
| ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ZA PODRKU UVOENJU ISHODA UENJA NA SVEUILITU JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU |
Sukladno strategiji Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o uvoenju ishoda uenja u razvoj studijskih programa i odredbama Pravilnika o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, od 29. rujna 2006. godine aktivnosti na uvoenju ishoda uenja povjeravaju se Odboru za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Za potrebe uvoenja ishoda uenja mijenja se Pravilnikom denirana nadlenost Odbora koja se proiruje aktivnostima planiranja i uvoenja ishoda uenja u visoko obrazovanje. Sukladno strategiji o uvoenju ishoda uenja, unutar organizacijske strukture Odbora formira se radna skupina za razvoj nastavnih procesa (RNP). Zadatak radne skupine je praenje razvoja ishoda uenja i uvoenje ishoda uenja u visoko obrazovanje na Sveuilitu. Organizacijska struktura za podrku uvoenju ishoda uenja na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s naglaskom na organizacijsku strukturu Odbora za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete, prikazana je na slici 9.
73
Slika 9 - Organizacijska struktura za podrku uvoenju ishoda uenja na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sukladno proirenju aktivnosti i nadlenosti Odbora, proiruje se nadlenost povjerenstava za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveuilita. Nadlenost Odbora Odbor prati i nadzire sustav kvalitete Sveuilita. Odbor provodi strateko planiranje i donosi odluke o smjernicama i postupcima osiguranja i unaprjeenja kvalitete. Odbor predlae rektoru i Senatu konkretne projekte i aktivnosti te potie inovacije i razvoj sa svrhom osiguranja, unaprjeenja i promicanja kvalitete. Odbor osigurava djelotvornost postupaka unaprjeenja kvalitete te nadzire uinkovitost provedbe propisanih mehanizama za osiguranje i unaprjeenje kvalitete na znanstveno-nastavnim sastavnicama Sveuilita.
74
Odbor prati razvoj ishoda uenja. Odbor denira i predlae mehanizme za uvoenja ishoda uenja u visoko obrazovanje na Sveuilitu. Radna grupa unutar Odbora uspostavlja suradnju sa slinim uredima na hrvatskim i europskim sveuilitima. Radna grupa unutar Odbora organizira sveuiline radionice na temu ishoda uenja. Radna grupa unutar Odbora izrauje vodi za pisanje ishoda uenja. Nadlenost povjerenstva Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice organizira, koordinira i provodi postupke vrjednovanja i razvija unutarnje mehanizme osiguravanja, unaprjeenja i promicanja kvalitete na razini znanstveno-nastavne sastavnice Sveuilita. Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice u suradnji s Odborom i Centrom: planira strategiju unaprjeenja kvalitete znanstveno-nastavne sastavnice provodi program procjene i postupak unaprjeenja kvalitete znanstveno-nastavne sastavnice koordinira provedbu projekata za profesionalni i struni razvoj kadrova u podruju kvalitete.
Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice provodi postupke uvoenja ishoda uenja u studijske programe. Povjerenstvo znanstveno-nastavne sastavnice organizira obrazovanje i usavravanje nastavnika za potrebe uvoenja ishoda uenja. Radna grupa unutar povjerenstva znanstveno-nastavne sastavnice vodi bazu podataka o poslodavcima i provodi anketiranje poslodavaca. Radna grupa unutar povjerenstva znanstveno-nastavne sastavnice vodi bazu podataka o zavrenim studentima i provodi anketiranje zavrenih studenata.
75
II dio
77
8.
| PROJEKT SUPER UNIOS |
Jednogodinji projekt Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku projekt je kontinuiteta koji na temeljima postojee strukture sustava za osiguranje unaprjeenja kvalitete obrazovanja nastoji denirati i promovirati mjesto ishoda uenja u akademskom obrazovanju na osjekom sveuilitu. Uloga ishoda uenja u akademskom obrazovanju na osjekom sveuilitu denirana je kroz institucijsku strategiju i organizacijsku strukturu50 koja podrava sustavno uvoenje ishoda uenja u obrazovanje. Tijekom projekta lanovi projektnog tima educirani su za osposobljavanje nastavnika za deniranje i mjerenje ishoda uenja na train the trainers radionici. Radionica je odrana 7. oujka 2008. godine, a voditelj radionice bio je prof.dr.sc. Sergij Gabrek, lan projektnog tima i ekspert za podruje ishoda uenja. Za nastavnike svih znanstveno nastavnih sastavnica Sveuilita odrane su radionice o ishodima uenja koje su temelj programa sustavnog i kontinuiranog educiranja nastavnika. U razdoblju od 15. do 30. studenog 2008., pod vodstvom lanova projektnog tima, odrano je deset radionica na kojima je sudjelovalo 194 nastavnika Sveuilita.
52 Strategija i organizacijska struktura za podrku uvoenju ishoda uenja prihvaena je na sjednici Odbora za uspostavljanje i unaprjeivanje kvalitete na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odranoj 3. lipnja 2008. godine
79
SUPER UNIOS projekt je u deniranje poeljnih ishoda uenja ukljuio i studente kroz studentsku radionicu Imam diplomu to sad? (odrana 24. travnja 2008. godine) i studentsku tribinu odranu 3. lipnja 2008. Percepcija ishoda uenja kroz studentsku vizuru istraena je i anketiranjem 199 studenata razliitih sastavnica Sveuilita (Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Odjel za ziku). U okviru projekta provedeno je i anketiranje poslodavaca koji zapoljavaju zavrene studente osjekog Sveuilita u podruju informatologije i graevinarstva s ciljem ukljuivanja miljenja poslodavaca u formuliranje ishoda uenja. U ovom dijelu Prirunika nalaze se radni materijali koji su dio priprema i rezultata navedenih istraivanja.
80
9.
| ULOGA STUDENATA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA |
prof.dr.sc. Sanja Pfeifer Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet 9. 1. Ispitivanje percepcije ishoda uenja na uzorku studenata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku U okviru projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - SUPER UNIOS provedeno je anketiranje studenata u vezi s percepcijom kompetencija, vjetina i stavova steenih tijekom preddiplomskih / diplomskih / poslijediplomskih studijskih programa. Ciljevi ovog istaivanja su: identicirati percepciju doprinosa obrazovnog sustava razvoju temeljnih kompetencija za ivot izmjeriti percepciju vanosti i stvarne razvijenosti strunih, opih, interpersonalnih, sistemskih kompetencija i motivacije za profesiju kod studenata razliitih razina studiranja analizirati percepciju zadovoljstva formalnim nastavnim programom na kojem student trenutno studira ili ga je posljednjeg zavrio utvrditi zainteresiranost studenata za razliite mogunosti u razvoju karijere (od samozapoljavanja do cjeloivotnog obrazovanja).
81
9. 1. 1. Uzorak
Opis i metodologija istraivanja
Istraivanje percepcije ishoda uenja izvreno je na prigodnom uzorku studenata Sveilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Istraivanjem je obuhvaeno ukupno 199 studenata na razliitim razinama studijskih programa: preddiplomski trogodinji bolonjski studijski program; bivi etverogodinji studijski program, poslijediplomski specijalistiki ili doktorski studijski program. Struktura uzorka prema sastavnicama upisanoj razini studija te spolu, prikazana je na slikama 1 i 2.
Odjel za fiziku preddiplomski trogodinji program Odjel za fiziku dodiplomski etverogodinji program Ekonomski fakultet dodiplomski etverogodinji studij
Filozofski fakultet dodiplomski etverogodinji studij Filozofski fakultet preddiplomski trogodinji studij
Ekonomski fakultet preddiplomski trogodinji studij
Slika 1 - Struktura uzorka prema razini studiranja i sastavnicama Sveuilita
Anketiranje studenata provedeno je u razdoblju travanj-lipanj 2008. godine. Studenti preddiplomskih te poslijediplomskih specijalistikih studijskih programa anketirani su nakon ili tijekom redovite nastave. Stopa povrata anketa odgovara stopi prisustva na predavanjima, te je relativno visoka kod studijskih progama poput zike (81%) ili knjievnosti, a neto nia kod studenata ekonomije (67% preddiplomski studij smjera poduzetnitvo). Studenti bivih etverogodinjih studija anketirani su kontaktiranjem njihove alumni udruge. Budui da je rije o anketiranju potom, stopa oda-
82
Slika 2 - Struktura uzorka prema spolu
ziva od 10% odgovara uobiajenim stopama povrata u ovakvom tipu prikupljanja podataka. Studenti poslijediplomskog doktorskog programa Knjievnost anketirani su e-mailom, te su svoje odgovore dostavili u elektronskom obliku u velikom broju. Metodologija istraivanja Za potrebe ovog istraivanja kreiran je anketni obrazac (Prilog I Anketni upitnik) koji se sastojao od ukupno 11 nezavisnih i 27 zavisnih initelja ishoda uenja. Nezavisni initelji ishoda uenja obuhvatili su demografske i psihosociografske podatke o ispitanicima (spol, dob, steena obrazovna kvalikacija, radno mjesto, iskustvo). Zavisni initelji ishoda uenja obuhvaaju percepciju vanosti, te stvarne razvijenosti kompetencija koje se oekuju kao ishodi obrazovnih sustava u 21. stoljeu. Za kreiranje ove liste koritena je preporuka Europske komisije vezana uz kljune kompetencije za ivot. Doprinos i zadovoljenost oekivanja pojedinog studijskog programa u izgradnji kompetencija studenti su ocjenjivali Likertovom ljestvicom u rasponu od 1 (nedovoljno) do 5 (izvrsno). Na isti nain ocijenili su i svoj interes za razliite ponuene mogunosti u razvoju karijere (od samozapoljavanja, zapoljavanja kod drugog poslodavca, do nastavka formalnog ili neformalnog obrazovanja). Podatci su analizirani koritenjem parametrijskih i neparametrijskih statistikih metoda. Tablica 1 sistematizira zavisne initelje ishoda uenja u istraivanju, a tablica 2 prikazuje koncepcijski okvir istraivanja.
83
Tablica 1 - Popis zavisnih initelja ishoda uenja
Opa pismenost u materinjem jeziku (sposobnost koritenja usmene i pismene komunikacije u razliitim situacijama: od posla, obitelji do slobodnog vremena) Strani jezici (sposobnost koritenja stranog jezika za usmeno i pismeno izraavanje u poslovnom, obiteljskom ili obrazovnom okruenju) Numerika i prirodoznanstvena pismenost (koritenje osnovnih raunskih operacija - od zbrajanja do dijeljenja, izrauna postotka ili omjera, te koritenje prostornih ili logikih zakljuaka (koritenje formula ili geometrijskih oblika) za opisivanje ili objanjavanje pojava; razumijevanje prirodnih zakonitosti i sposobnost koritenja tehnologije za prilagodbu ili modiciranje prirodnih uvjeta sukladno ljudskim potrebama) Digitalne kompetencije (koritenje informacijsko komunikacijske tehnologije za pronalaenje, pohranjivanje, prezentiranje ili ocjenjivanje i komuniciranje informacijskih sadraja) Sposobnost uenja (sposobnost reguliranja osobnog uenja, efektivnog koritenja vremena, rjeavanje problema, usvajanje i primjena novih saznanja, upravljanje razvojem vlastite karijere) Interpersonalne, socijalne kompetencije i javno djelovanje (sposobnost ukljuivanja na konstruktivan nain u interakciju s drugim pojedincima ili grupama, sposobnost ukljuivanja u civilno drutvo, demokratske principe djelovanja) Kompetencije za pokretake i poduzetnike aktivnosti (sposobnost inoviranja, ali i podupiranja inovacija drugih, sposobnost prilagodbe, preuzimanje odgovornosti za vlastitu sudbinu, motiviranost za postignuima) Opa kultura (sposobnost stvaranja ili potivanja razliitih kreativnih izriaja, potivanje kulturnih i jezikih razliitosti, razvijen osjeaj za kulturni identitet, otvorenost prema kulturnoj raznolikosti drugih)
84
Tablica 2 - Koncepcijski okvir istraivanja

Ishodi uenja Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine...) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima)
Bolja osposobljenost Vei rezultati Vea zapoljivost nakon zavretka obrazovanja Vei interes za poduzetnikom aktivnou
Rezultati istraivanja Percepcija doprinosa prethodnog obrazovanja razvoju osobnih kompetencija Istraivanjem je utvreno da su studenti Sveuilita veoma zadovoljni doprinosom prethodno steenog obrazovanja u pogledu razvoja ope pismenosti, kulture, numerike, digitalne pismenosti i slino. Najmanju ocjenu dodijelili su doprinosu prethodnog obrazovanja razvoju poduzetnikih kompetencija (slika 3). Percepcija vanosti i stvarne razvijenosti pojedinog tipa kompetencija Studenti smatraju da su strune kompetencije, motivacija, interpersonalne i sistemske kompetencije najvaniji ishodi uenja. S druge strane, utvreno je da su im najrazvijenije sistemske, ope i strune kompetencije. Iako ne postoji statistiki signikantna razlika izmeu ocjena vanosti i stvarne razvijenosti pojedinog tipa kompetencija na osobnoj razini, zanimljivo je naglasiti da je jaz izmeu percipirane vanosti i razvijenosti najvei kod interpersonalnih i strunih kompetencija (slika 4).
85
Slika 3 - Prosjeana ocjena doprinosa prethodnog obrazovanja razvoju temeljnih kompetencija za ivot u 21. stoljeu
Slika 4 - Ocjena vanosti / razvijenosti kompetencija na osobnoj razini
86
Zadovoljstvo upisanim studijskim programom Upisani studijski programi dobro zadovoljavaju oekivanja studenata (slika 5). Najvei stupanj zadovoljstva ostvarenjem oekivanja od upisanog programa, primjetan je u podruju razvijanja motiviranosti za profesiju te interpersonalnih i komunikacijskih kompetencija. Neto nii stupanj ostvarenja oekivanja studenti daju razvoju sistemskih kompetencija (prilagodljivosti, kreativnosti i pokretakog/poduzetnikog duha).
Slika 5 - Ostvarenje oekivanja od upisanog studijskog programa
Slika 6 - Percepcija interesa za zapoljavanjem i nastavkom obrazovanja
87
Mogunosti u osobnom razvoju Studenti najveu ocjenu daju interesu za nastavak neformalnog obrazovanja, a najmanju komercijalizaciji osobnih kompetencija kroz pokretanje samostalnog poduzetnikog pothvata (slika 6). Zakljuci istraivanja Obrazovni sustav znaajno pridonosi razvoju kompetencija i zapoljivosti na tritu rada. Stoga bi u ishode uenja svakog obrazovnog programa trebalo ugraditi iskaze onoga to e student biti u stanju uiniti, demonstrirati, rjeavati nakon poloenog studijskog programa. Istraivanjem je potvrena veoma dobra ocjena doprinosa prethodnog obrazovanja u razvijanju ope pismenosti i ope kulture studenata, ali istovremeno i nii doprinos razvoju poduzetnikih sposobnosti. S druge strane, istraivanjem je utvreno da da studenti smatraju da su za zapoljavanje na tritu rada najvanija struna znanja, motiviranost i interpersonalne vjetine, odnosno, da su za zapoljivost studenta nakon obrazovanja manje vane sistemske i ope kompetencije, to ne odgovara u potpunosti oekivanjima trita rada u 21. stoljeu. Izabrani studijski programi u visokoj mjeri ispunjavaju oekivanja studenata u podruju razvijanja motiviranosti za profesiju, no istovremeno relativno nie ispunjavaju oekivanja u pogledu razvoja sistemskih kompetencija (prilagodljivosti, kreativnosti, inicijativnosti). EU u vezi s dizajniranjem obrazovnih programa preporuuje razvijanje integralnih, a ne parcijalnih kompetencija. Uvoenje ishoda uenja u dizajniranje studijskih programa uvelike bi moglo pridonijeti razvijanju integralnih vjetina (od opih do specinih), te na taj nain poveati zapoljivost studenata nakon zavretka studijskih programa. Zanimljivo je naznaiti da relativno mali broj studenata pokazuje interes za pokretake - poduzetnike aktivnosti. Iako taj interes ovisi i o drugim vanim imbenicima (opoj ekonomskoj i drutvenoj situaciji, privlanosti prihoda iz takve aktivnosti i vjerojatnosti da e osoba biti uspjena,...) praktina znanja poveavaju interes za ovakvom opcijom u razvoju karijere, a i ukupne drutvene koristi. Istraivanjem je utvreno da studenti, usprkos relativno viso-
88
koj percepciji ispunjenih oekivanja u vezi s razvojem kompetencija na trenutano upisanim studijima, vie interesa pokazuju za zapoljavanjem kod drugih poslodavaca ili za nastavak obrazovanja nego li za pokretanjem vlastitog poduzea. Prijelaz iz studentskog statusa u status zaposlene/nezaposlene osobe, predstavlja dramatinu promjenu u ivotu svake mlade osobe. Dizajniranje obrazovnih programa na jasno postavljenim ishodima uenja uvelike bi olakao prelazak iz statusa studenta u status (samo) zaposlene osobe. Istovremeno, obrazovni programi temeljeni na ishodima uenja naglaavaju praktinost i primjenjivost steenih znanja u realnoj poslovnoj praksi te tako poveavaju prepoznatljivost steenih kompetencija iz perspektive studenata, poslodavaca, te obrazovnih institucija.
89
9. 1. 2.
Prilog I Anketni upitnik
Upisati naziv visokokolske institucije: __________________________ Naziv studijskog programa na kojem ste trenutno: ________________
Anketni listi - ISHODI UENJA Studenti

U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) vrimo anketiranje studenata u vezi s percepcijom kompetencija, vjetina i stavova steenih tijekom preddiplomskog / diplomskog studija. Molimo vas da odvojite 15 min vremena i odgovorite na dolje navedena pitanja. Na pitanja odgovarajte dopunjavanjem ili zaokruivanjem odabranog odgovora. Zahvaljujemo na suradnji.
I Opi podatci:
1. Zaokruite spol. 1. Muki 2. enski ______________ 1. Redovit student 2. Izvanredan student
2. Upiite godinu roenja.
3. Zaokruite status koji ste imali tijekom studiranja.
1. srednjokolska diploma (upiite naziv):_______________________ 2. Diploma preddiplomskog studija (trogodinji sveuilini programi) 4. Zaokruite najviu dosegnutu obrazovnu kvalikaciju, te upiite naziv institucije na kojoj je steena ________________________________________________________ 3. Diploma diplomskog studija (bivi etverogodinji sveuilini programi) ________________________________________________________
4. Diploma poslijediplomskog studija (specijalistiki studiji nakon etverogodinjeg sveuilinog studija) _______________________________________________________
90
1. Izvrstan 5. Zaokruite broj ispred ocjene koja najbolje opisuje va prosjeno ostvareni uspjeh tijekom studiranja. 2. Vrlo dobar 3. Dobar 4. Dovoljan 6. Upiite godinu upisa i godinu diplomiranja na najviem studijskom programu koji ste zavrili. Ukoliko ste trenutno upisani na preddiplomskom studiju preskoite ovo pitanje. 7. Ukoliko ste zaposleni upiite broj godina radnog staa i naziv radnog mjesta na kojem trenutno radite. Upis _____________________ Diploma __________________
Radni sta: _______________________________ Radno mjesto: ____________________________
II ISHODI UENJA
Ocijenite u kojoj je mjeri obrazovni sustav pridonosi razvoju vaih temeljnih kompetencija za ivot 1 nimalo ne pridonosi | 5 iznimno pridonosi Opa pismenost u materinjem jeziku (sposobnost koritenja usmene i pismene komunikacije u razliitim situacijama: od posla, obitelji do slobodnog vremena) Strani jezici (sposobnost koritenja stranog jezika za usmeno i pismeno izraavanje u poslovnom, obiteljskom ili obrazovnom okruenju) Numerika i prirodoznanstvena pismenost (koritenje osnovnih raunskih operacija - od zbrajanja do dijeljenja, izrauna postotka ili omjera, te koritenja formula ili geometrijskih odnosa za zakljuivanje, opisivanje ili objanjavanje pojava; razumijevanje prirodnih zakonitosti i sposobnost koritenja tehnologije za prilagodbu ili modiciranje prirodnih uvjeta sukladno ljudskim potrebama) Digitalne kompetencije (koritenje informacijsko komunikacijske tehnologije za pronalaenje, pohranjivanje, prezentaciju ili ocjenjivanje informacijskih sadraja) Sposobnost uenja (sposobnost reguliranja osobnog uenja, efektivnog koritenja vremena, rjeavanje problema; usvajanje i primjena novih saznanja, upravljanje razvojem vlastite karijere) Interpersonalne, socijalne kompetencije i javno djelovanje (sposobnost ukljuivanja na konstruktivan nain u interakciju sa drugim pojedincima ili grupama; sposobnost ukljuivanja u civilno drutvo i demokratske principe djelovanja) Kompetencije za pokretake i poduzetnike aktivnosti (sposobnost inoviranja ali i podupiranja inovacija drugih, sposobnost prilagodbe; preuzimanje odgovornosti za vlastitu sudbinu, motiviranost za postignuima) Opa kultura (sposobnost stvaranja ili potivanja razliitih kreativnih izriaja, potivanje kulturnih i jezinih razliitosti, razvijen osjeaj za kulturni identitet, otvorenost prema kulturnoj raznolikosti drugih) 1 2 3 4 5
91
Upisati naziv visokokolske institucije: ________________________ Naziv studijskog programa na kojem ste trenutno: ______________
Ocijenite vanost pojedinih kompetencija za zapoljivost studenata openito. Za svaku navedenu kompetenciju zaokruite odgovarajuu ocjenu koristei sljedeu ljestvicu: 1 najmanje vano ... 5 iznimno vano NP - ne mogu procijeniti
Kompetencije 1 2 3 4 5 NP Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine...) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima)
NP
NP
NP
NP
Za svaku od navedenih kompetencija zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje stvarnu razvijenost te kompetencije kod vas osobno. Pri ocjenjivanju koristite sljedeu ljestvicu: 1 nerazvijena odsutna; 2 djelomino razvijena; 3 polovino razvijena; 4 veoma dobro razvijena 5 u potpunosti razvijena; NP ne mogu procijeniti Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine...) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima) 1 2 3 4 5 NP
NP
NP
NP
NP
92
Za svaku od navedenih kompetencija zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje u kojoj mjeri formalni nastavni program ispunjava ono to od njega oekujete. Ocjene imaju sljedee znaenje: 1 realizirani program ne ispunjava moja oekivanja; 2 realizirani program marginalno ispunjava moja oekivanja; 3 realizirani program polovino ispunjava moja oekivanja; 4 realizirani program velikim dijelom ispunjava moja oekivanja; 5 realizirani program u potpunosti ispunjava moja oekivanja NP ne mogu procijeniti Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine...) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima)
NP
NP
NP
NP
NP
Zaokruite ocjenu koja najbolje opisuje razinu vae zainteresiranosti za svaku od dolje dolje navedenih mogunosti u razvoju vae karijere u budunosti. Ocjene imaju sljedee znaenje: 1 - odsutan interes ... 5 iznimno visok interes. Zainteresirani ste za: Samozapoljavanje (pokretanje i razvijanje vlastitog poduzea) Razvoj karijere kod drugih poslodavaca Nastavak formalnog obrazovanja (upis vie razine obrazovanja) Nastavak neformalnog obrazovanja (seminari, radionice, programi cjeloivotnog obrazovanja) 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5
ZAHVALJUJEMO NA SURADNJI!
93
9. 2.
Studentska radionica Imam diplomu to sad?
Aron Stani, dipl.oec. Marko Knezovi, dipl.oec. Centar za poduzetnitvo etalite kardinala Franje epera 13 31 000 Osijek
SUPER UNIOS
Sustavni pristup uvonenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
SUPER UNIOS
Radionica Imam diplomu to sad? - 24.4.2008. Rektorat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Analiza rezultata upitnika
94
Svi sudionici
Odnos profesor student Vanost Trenutno stanje 4,45 3,77 Struna znanja 4,32 3,36 Priprema za trite rada 4,18 2,68 Opremljenost 3,91 2,91
Prehrambeno - tehnoloki fakultet

95
Filozofski fakultet
Umjetnika akademija
96
Uiteljski fakultet
Medicinski fakultet
97
Odjel za kemiju
Poljoprivredni fakultet
98
Katoliki bogoslovni fakultet

Graevinski fakultet
99
Odjel za ziku
Pravni fakultet
100
SUPER UNIOS
SUPER UNIOS
Radionica Imam diplomu to sad? - 24.4.2008. Rektorat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Evaluacije sudionika
101
Evaluacijski obrazac - rezultati radionica Imam diplomu to sad? - 24.4.2008.
1. to Vam se na radionici svidjelo?

mogunost iznoenja vlastitog miljenja rad sa studentima razliitih fakulteta atmosfera timski rad razmjena miljenja otvorena razmjena problema i moguih rjeenja izlaganje svake grupe kreativnost to je zaista bila radionica, a ne predavanje slobodna i otvorena komunikacija interakcija i spoznaja da imamo sline probleme
2. ime bi se radionica mogla poboljati?
vei broj studenata i prisutnost svih fakulteta Sveuilita ukljuivanje i profesora na radionice sa studentima (ne zasebne radionice) dovoenjem enskih predavaa dua uvodna rije profesora jer naslovna tema radionice nije obraena trebala bi je proi veina studenata Sveuilita organizacija radionice vie puta godinje organizacija radionice na svakom fakultetu naziv radionice nije odgovarao samoj temi manje pisanja vie razgovora
3. O kojim temama biste eljeli dobiti dodatne informacije?

mogunosti daljnjeg obrazovanja, napredovanja u poslu mogunosti zapoljavanja, praksa razgovori s poslodavcima o bolonjskom sustavu novim strunim nazivima i razlikama prema starom programu miljenje profesora o ovim temama prezentacija / radionica za profesore kako bi uli razmiljanja i dali odgovor koliko su mogue promjene imaju li ovakve radionice ikakav utjecaj na navedene probleme nagrade na temelju ocjena, radova i drugih uspjeha studenata to trite stvarno treba kakav prol radnika kako postupati nakon to dobijemo diplomu kako suraivati s drugim fakultetima (zajedniki projekti)
102
9.2.1. Prilog II - Anketni upitnik
SUPER UNIOS
Upisati naziv visokokolske institucije: _____________________ Ocijenite u kojoj su mjeri po Vaem miljenju navedene znaajke visokoobrazovnog sustava bitne za razvoj mladih strunjaka:
Odnos profesor student

(mentorski pristup, otvorenost, razina povjerenja, profesionalnost)
Struna znanja
(uenje najnovijih teorijskih dostignua na pojedinom podruju, upoznavanje s "tajnama" struke)
Priprema za trite rada

(povezanost teorije i prakse, mogunost obavljanja strune prakse, gosti predavai, timski rad, analize stvarnih poslovnih sluajeva)
Opremljenost
(dovoljan broj uionica, raunala, posebne tehnike opreme koja zadovoljava standarde struke, dostupnost knjinice i knjinini fond, web stranica s najvanijim i aurnim informacijama, online baze podataka)
103
SUPER UNIOS
Sada ocijenite u kojoj ste mjeri zavodoljni istim znaajkama na Vaoj visokokolskoj ustanovi:
Odnos profesor student

(mentorski pristup, otvorenost, razina povjerenja, profesionalnost)
Struna znanja
(uenje najnovijih teorijskih dostignua na pojedinom podruju, upoznavanje s "tajnama" struke)
Priprema za trite rada

(povezanost teorije i prakse, mogunost obavljanja strune prakse, gosti predavai, timski rad, analize stvarnih poslovnih sluajeva)
Opremljenost
(dovoljan broj uionica, raunala, posebne tehnike opreme koja zadovoljava standarde struke, dostupnost knjinice i knjinini fond, web stranica s najvanijim i aurnim informacijama, online baze podataka)
104
10. 10. 1.
| ULOGA POSLODAVACA U FORMULIRANJU ISHODA UENJA |
Ishodi uenja Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku - rezultati istraivanja doc.dr.sc. Kornelija Petr-Balog Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet
U okviru jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS), pokrenutog 2008. godine, provedeno je istraivanje o ishodima uenja meu poslodavcima bivih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku51. Cilj istraivanja bio je utvrditi do koje mjere su kompetencije steene tijekom studija bile podudarne s iekivanjima i zahtjevima poslodavaca, odnosno radnog mjesta za koje je student bio pripreman tijekom studija. Budui da su studenti obuhvaeni ovim istraivanjem bili studenti koji su studij dovrili po tzv. starom programu (prije prelaska na bolonjski program), ti su studenti diplomirali dvopredmetni studij (najee knjiniarstvo u kombinaciji s hrvatskim jezikom i knjievnou, ali i pedagogijom, lozojom, povijeu itd.). Meutim, kako je cilj ovog istraivanja
51 U vrijeme studiranja veine od studenata za koje se provelo istraivanje, Odsjek je nosio naziv Katedra za knjiniarstvo.
105
bilo istraiti do koje mjere je program nastave iz knjiniarstva Odsjeka za informacijske znanosti pripremio studente za njihov budui poziv, iz uzorka su bili iskljueni oni studenti koji su, po zavretku studija, zaposlenje pronali na nekom drugom mjestu, a ne u knjinici. 10. 1. 1. Opis i metodologija istraivanja
U istraivanje su ukljuene akademske i narodne knjinice52 osam upanija: Koprivniko-krievake, Bjelovarsko-bilogorske, Sisako-moslavake, Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije. Knjinice koje su ule u istraivanje odabrane su na temelju baze podataka o studentima koji su diplomirali na Odsjeku za informacijske znanosti kao redovni ili kao izvanredni studenti te informacijama, ali i pretpostavkama o konkretnim radnim mjestima na kojima su se zaposlili. Iz baze Portala narodnih knjinica (URL:www.knjiznica.hr) tako su odabrane 32 knjinice na ije su adrese poslani upitnici. Ujedno su s navedenog portala preuzeti podatci za kontakt53. U istraivanje je bilo ukljueno i 14 akademskih knjinica, uglavnom sa Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku54. Anketiranje je provedeno u drugoj polovici travnja 2008. godine. Svaki je ravnatelj/ica knjinice prvo kontaktiran telefonski (u dva je sluaja brigu oko ankete preuzela druga osoba iz knjinice) i obavijeten o provoenju istraivanja te zamoljen za suradnju, nakon
52 kolske knjinice, u kojima je vjerovatno uposleno najvie bivih studenata Odsjeka, nisu ukljuene u ovo istraivanje. Naime, ovim se istraivanjem trailo miljenje poslodavca o radu bivih studenata Odsjeka, a kolske knjinice u pravilu upoljavaju samo jednog knjiniara i tu bismo doli do situacije da bivi student ocjenjuje samog sebe i studijski program koji je zavrio. Iako su i ti rezultati zanimljivi za temu ishoda uenja, oni su predmet prouavanja nekog drugog istraivanja koje zahtijeva i poseban, za to koncipiran upitnik. 53 Narodne knjinice kojima su poslani upitnici nalaze se u mjestima: Beli Manastir, Belie, azma, epin, Dalj, Daruvar, Donji Miholjac, Drenovci, akovo, urenovac, Gornji Bogievci, Ilok, Krievci, Naice, Nova Gradika, Okuani, Orahovica, Osijek, Petrinja, Pitomaa, Pleternica, Poega, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Suhopolje, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vrpolje, Vukovar, upanja. 54 Anketirane akademske knjinice nalaze se u sklopu sljedeih visokih uilita: Medicinski fakultet, Elektrotehniki fakultet, Ekonomski fakultet, Evaneosko-teoloki fakultet, Prehrambeno-tehnoloki, Poljoprivredni fakultet, Graevinski fakultet, Katoloki - bogoslovni fakultet, Pravni fakultet, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Uiteljski fakultet, Odjel za matematiku (Knjinica Odjela za ziku i Odjela za biologiju u sklopu ove), Filozofski fakultet, Umjetnika akademija. Od navedenih ustanova jedino Evaneosko-teoloki fakultet nije u sklopu osjekog Sveuilita.
106
ega mu je upitnik poslan elektronikom potom. Dakle, za svaku je knjinicu pojedinano poslan upitnik nakon obavljenog razgovora s ravnateljem/icom. Nakon ponovljenog kontaktiranja i poziva na suradnju krajem travnja, prikupljeno je sveukupno 37 upitnika. Instrument U istraivanju je upotrijebljen anketni upitnik (Prilog II Anketni upitnik). Upitnik je bio anoniman, meutim ispitanici su imali mogunost ostaviti svoje podatke u sluaju da ele biti obavijeteni o rezultatima ankete. Upitnik je imao ukupno deset pitanja podijeljenih u tri cjeline: opi podatci znanja i vjetine openito znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika. Kod dijela posveenog openitim znanjima i vjetinama, ispitanici su, izmeu ostalog, upitani da rangiraju sljedee kompetencije: organizacijske vjetine pretraivanje informacija obradba grae (katalogizacija, klasikacija, predmetna obradba) tehnika znanja i vjetine (ICT) komunikativnost, rad s korisnicima sposobnost rada u timu strani jezici samostalnost u radu i odluivanju digitalizacija grae i kreiranje metapodataka. U treem se dijelu trailo da prema tim kompetencijama koje su ranije rangirali po vanosti, poslodavci ocijene svoje djelatnike, diplomirane studente Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Pored toga, ispitanici su trebali dati svoj odgovor vezan uz kriterije upoljavanja novih djelatnika te svoju konanu ocjenu zadovoljstva radom svojih djelatnika, bivih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Prikupljeni rezultati obraeni su u raunalnom programu Statistica.
107
Rezultati Kao to je ve ranije spomenuto, prikupljeno je 37 odgovora (narodne 23 (62%), akademske 13 (35%) i jedna knjinica s dvojnom funkcijom (2,7%). Stupanj odaziva iznosi vrlo dobrih 80% (narodne knjinice: 72%, akademske: 93%). Sveukupno 20 knjinica u uzorku upoljava bive studente Odsjeka. Od toga, 10 knjinica (27%) upoljava studente koji su bili redoviti studenti, a isto toliko, 10 knjinica (27%) upoljava studente koji su knjiniarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku zavrili kao izvanredni studenti. Slika 1 daje prikaz upoljavanja studenata prema tipu knjinice. Kod skupine pitanja koja su se odnosila na vanost pojedinih kompetencija za poslodavce, ravnatelji obje vrste knjinica davali su sline odgovore, s tom razlikom da su voditelji akademskih knjinica u pravilu svim kompetencijama davali neto veu vanost od ravnatelja narodnih knjinica55. Akademskim je knjinicama najvanija kompetencija pretraivanje i pronalaenje informacija (medijan: 2,2), druga po vanosti je obradba grae (2.9), a trea komunikativnost (3,2). Za narodne knjinice najvanija kompetencija je komunikativnost (2,9), slijedi ju pretraivanje i pronalaenje informacija (3,2), dok je trea po vanosti obradba grae (3,3). Najma-
Slika 1 Upoljavanje studenata (narodna:akademske)

57 Ravnatelji su po vanosti rangirali 9 kompetencija. Najvanija je bila oznaena brojkom 1, najmanje vana brojkom 9.
108
nje vana kompetencija za oba tipa knjinica odnosi se na znanja i vjetine digitalizacije (narodne: 6,4; akademske: 6,8). Kod ocjena svojih uposlenika56, voditelji akademskih knjinica opet daju bolje ocjene nego ravnatelji narodnih knjinica. Jedino kod kompetencije pretraivanje i pronalaenje informacija bolju ocjenu daju ravnatelji narodnih (4,4) nego voditelji akademskih knjinica (4,1). Akademske najbolju ocjenu daju komunikativnosti svojih djelatnika (4,9), dok narodne svoju najviu ocjenu daju upravo pretraivanju i pronalaenju informacija (4,4). Ravnatelji oba tipa knjinica najnie ocjene daju znanjima iz podruja digitalizacije (narodne: 2,7; akademske: 3). Slike 2 i 3 daju usporedbu vanosti kompetencija za ravnatelje narodnih knjinica te njihovu stvarnu ocjenu tih kompetencija kod svojih djelatnika, bivih studenata Odsjeka. Nii rezultati oznaavaju bolju ocjenu. Prema prikazanim rezultatima razvidno je da su ravnatelji svoje djelatnike bolje ocijenili po svim tokama, s tim da je statistiki znaajna razlika (pri razini signikantnosti od 5%) primijeena za dvije kompetencije: tehnika znanja i vjetine samostalnost.
Slika 2 Narodne knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika I

58 Kod ovog dijela upitnika poslodavci svoje djelatnike ocjenjuju ocjenama od 1-5 (pri tome je 1 najloija, a 5 najbolja ocjena).
109
Slika 3 - Narodne knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika II
Slika 4 - akademske knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika I
110
Slika 5 - Akademske knjinice vanost kompetencija vs. ocjena kompetenicja uposlenika II
Kao to je vidljivo iz ovih grakih prikaza, i kod akademskih knjinica stvarne su ocjene bolje nego rang kompetencija po vanosti. Meutim, jedino su se vrijednosti za kompetenciju pretraivanje i pronalaenje informacija gotovo pribliile (i dodijeljena vanost i realna ocjena djelatnika). Kod svih ostalih kompetencija primjeuje se vea razlika izmeu vanosti kompetencije i realne ocjene). Statistiki znaajna razlika (pri razini signikantnosti of 5%) primijeena je za sljedee kompetencije: tehnika znanja i vjetine komunikativnost strani jezici digitalizacija.
Nadalje, poslodavcima je postavljeno pitanje na osnovu kojih kriterija odabiru budue djelatnike i od njih zatraeno da ocjenama od 1 do 5 ocijene vanost sljedeih opcija: dojam koji kandidat ostavlja na razgovoru za posao, ocjene, ugled fakulteta na kojem je studirao, preporuka nastavnika, mjesto prebivalita iz okolice knjinice, odraena praksa u toj knjinici i neto drugo. Slika 6 prikazuje razultate za ovo pitanje. Kao to se moe vidjeti iz slike 6, u odnosu na narodne knjinice, akademske knjinice u pravilu daju veu vanost gotovo svim vari-
111
Slika 6 Kriteriji upoljavanja
jablama, osim mjesta prebivalita. Najveu vanost akademske daju dojmu koji kandidat ostavi na razgovoru (4,3), a zatim preporuci nastavnika (4,2), te ocjenama (3,8). Mjesto prebivalita im je najmanje vano (2,2). Narodnim knjinicama najvaniji je takoer dojam na razgovoru (4), a odmah iza toga slijedi upravo mjesto prebivalita (3,7), te preporuka nastavnika. Najmanju vanost polau na ocjene (3,2) i ugled fakulteta na kojem je kandidat studirao (3,2). Zadnje pitanje u upitniku odnosilo se na ocjenu zadovoljstva vjetinama i znanjima djelatnika, bivih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Ravnatelji obje vrste knjinica daju slinu ocjenu: akademske knjinice neto viu 4,5, dok narodne daju ocjenu 4.4. Diskusija Rezultati prikupljeni ovim upitnikom daju uvid u zanimljive razlike u politici upoljavanja i vanosti kompetencija za rad u narodnim odnosno akademskim knjinicama. Narodne knjinice upoljavaju u pravilu redovite studente odnosno diplomirane studente, koje nalaze na tritu rada (redoviti 26%, izvanredni 17%). Akademske knjinice, pak, upoljavaju ee izvanredne studente (redoviti 23%; izvanredni 38%) to je u skladu s njihovim potrebama za predmetnim strunjacima koje alju na formalnu izobrazbu iz knjinine i informacijske znanosti. A kako je Odsjek za informacijske znanosti prilikom upisivanja studenata na izvanredan studij knjiniarstva traio i kopiju ugovora o radu (drugim rijeima, studij su mogli upisati samo pristupnici koji su ve radili
112
u knjinici i koje je zakon obvezao da u roku od 5 godina od potpisivanja ugovora zavre formalnu izobrazbu iz knjiniarstva), to je znailo da na burzi rada nije bilo neuposlenih diplomiranih izvanrednih studenata knjiniarstva koji su studij knjiniarstva zavrili u Osijeku. Ravnatelji narodnih i akademskih knjinica pridaju razliitu vanost kompetencijama, iako, moramo naglasiti da su te razlike vrlo male. Ono to je malo zabrinjavajue je diskrepancija u vanosti koja se pridaje pojedinim kompetencijama i realnim ocjenama djelatnika. Kod narodnih knjinica tri najpoeljnije kompetencije smatraju se: komunikativnost, pretraivanje i pronalaenje informacija i obradba grae. Meutim, meu tri najbolje ocijenjene kompetencije pronalazimo samo pretraivanje i pronalaenje informacija (ostale dvije su tehnika znanja i vjetine i organizacijske sposobnosti). Tri najloije ocijenjene kompetencije za narodne knjinice su digitalizacija grae, poznavanje stranih jezika i samostalnost u radu. To znai da su ostale dvije kompetencije kojima se pridaje vanost negdje na sredini ljestvice. Za akademske knjinice, tri najvanije kompetencije su: pretraivanje i pronalaenje informacija, obradba grae i komunikativnost. Komunikativnost se nalazi meu tri najbolje ocijenjene kompetencije (ostale su tehnika znanja i vjetine, organizacijske sposobnosti te poznavanje stranih jezika). Problematino je meutim to se pretraivanje i pronalaenje informacija te obradba grae nalaze meu kompetencijama s tri najloije ocjene (ostale su digitalizacija i samostalnost u radu). Kod upoljavanja, akademske i narodne knjinice vode se razliitim kriterijima. Akademske knjinice u pravilu prilikom odabira novih djelatnika vie pozornosti posveuju njihovim kompetencijama i kvaliteti (tri kriterija s najveom vanou su dojam na razgovoru, preporuka nastavnika i ocjene). Iako prva dva kriterija mogu biti subjektivni, u kombinaciji s treim, ocjenama, voditelji akademskih knjinica u boljoj su poziciji odabrati kvalitetnog budueg djelatnika. S druge strane, ravnatelji narodnih knjinica, osim dojma na razgovoru, pozornost pridaju mjestu prebivalita i tek onda preporuci nastavnika. I dok su dojam i preporuka, kao to je ve napomenuto, subjektivne, iako nikako zanemarive veliine, trei kriterij odabira mjesto prebivalita, apsolutno nita ne govori o kvaliteti budueg
113
djelatnika. Zanimljivo je da ravnatelji ni jednog tipa knjinica ne pridaju veliku vanost kriteriju odraene prakse u njihovoj knjinici, a upravo to, po naem miljenju, mogao bi biti dobar pokazatelj kvalitete i vrijednosti potencijalnog djelatnika budui da su ga poslodavci imali prilike upoznati i u svojoj radnoj sredini. Zakljuak istraivanja
Ovaj izvjetaj daje prikaz rezultata istraivanja miljenja poslodavaca o ishodima uenja provedenog u sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) pokrenutog 2008. godine. Poslodavci su u ovom sluaju bili ravnatelji narodnih i voditelji akademskih knjinica osam hrvatskih upanija: Koprivniko-krievake, Bjelovarsko-bilogorske, Sisakomoslavake, Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodskoposavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije, a miljenje su davali o svojim djelatnicima, bivim studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Istraivanjem se utvrdilo da nema velikih odstupanja u miljenjima poslodavaca s obzirom na vrstu knjinice. To je vidljivo u njihovoj ocjeni zadovoljstva svojim djelatnicima, bivim studentima Odsjeka, jer daju gotovo identine ocjene (narodne: 4,4; akademske: 4,5; najee birana ocjena kod oba tipa: 5). Meutim, akademske knjinice openito daju bolje ocjene svojim djelatnicima (za sve kompetencije osim za pretraivanje i pronalaenje informacija) to se moe objasniti paljivijom politikom upoljavanja gdje se vie pozornosti posveuje znanjima i vjetinama kandidata, a manje formalnim uvjetima kao to je mjesto prebivalita koje ne govori nita o kvaliteti budueg djelatnika. Openito uzevi, moemo zakljuiti da su poslodavci u pravilu zadovoljni ishodima uenja budui da su svojim djelatnicima dali tako visoku ocjenu, meutim, postoje podruja na kojima treba poraditi tako da bi ocjena i stupanj zadovoljstva bili maksimalni. Uoeno je da postoje kompetencije koje poslodavci izuzetno visoko vrednuju, a na koja Odsjek nije stavio dovoljan naglasak u svome programu. Isto tako, postoje kompetencije koje su poslodavcima nisko na ljestvici prioriteta (primjerice tehnika znanja i vjetine), na koje je Odsjek stavio vei naglasak. I za narodne i za akademske
114
knjinice tri najpoeljnije kompetencije djelatnika su iste, razlikuju se samo po redoslijedu vanosti. Najvanija kompetencija za narodne knjinice je komunikativnost, za akademske je pretraivanje i pronalaenje informacija, a trea najpoeljnija kompetencija je jo obradba informacija. Kod ocjenjivanja kompetencija svojih djelatnika, a bivih studenata Odsjeka, narodne knjinice daju visoku ocjenu pretraivanju i pronalaenju informacija, dok su akademske knjinice kritinije i ta je kompetencija meu etiri najloije ocijenjene kompetencije u uzorku. Razlog ovome mogao bi biti razliita priroda informacijskih potreba korisnika koji dolaze u knjinice ova dva tipa. Mogue je da su korisnici akademskih knjinica zahtjevniji u svojim informacijskim potrebama i zahtjevima i zahtijevaju viu razinu znanja i spretnosti prilikom pretraivanja, ali i dobro poznavanje predmetnog podruja i specijaliziranih baza podataka. Zanimljivo je da su znanja i vjetine digitalizacije kod oba tipa knjinica stavljena na posljednje mjesto po vanosti, a dobila su i najniu ocjenu kod ocjenjivanja djelatnika. I premda bi se to moglo interpretirati kao kompetencija koju poslodavci ne trebaju, a Odsjek ju i ne razvija pa stoga nema pogrijeno utroenog napora i energije, ova bi interpretacija bila pogrena. To to je knjinicama ta kompetencija malo vana govori u prilog tomu da nae knjinice jo nisu razvile svijest o potrebi pokretanja projekata digitalizacije, posebice njihove vanosti za ouvanje pisane batine. S druge strane, niska ocjena djelatnika moe se objasniti injenicom da su ti studenti studij zavrili po tzv. starom programu, odnosno prije pokretanja bolonjskog procesa. Stari je program bio vrlo tradicionalan i u njemu su tehnika znanja, a posebice znanja iz digitalizacije, bila u drugom planu. Novi, temeljito revidiran bolonjski program studija informatologije 1 daje vei naglasak upravo na kompetencije koje su ovdje istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, pretraivanje i pronalaenje informacija, obradba grae, ali i na tehnika znanja i vjetine i znanja digitalizacije. Poeljno je stoga ovo istraivanje ponoviti za nekoliko godina kada se ponu zapoljavati prvi bolonjski studenti te prikupiti miljenja poslodavaca i na osnovi njih izvriti korekcije u programu, ukoliko se za tim pokae potreba.
59 S reformom programa dolo je i do promjene naziva. Od ak. god. 2005./06. Odsjek za informacijske studije nudi studij informatologije koji priprema studente za rad u svim informacijskim ustanovama (poput knjinica, arhiva, muzeja, ali i banaka, lmskih arhiva i sl.).
115
10. 1. 2.
Prilog III - Anketni upitnik
Ishodi uenja SUPER UNIOS Ravnatelji knjinica (narodne, akademske)

Potovani! U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS), vrimo anketiranje poslodavaca da bismo dobili to bolji uvid u kvalitetu diplomiranih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, do koje razine njihova znanja i vjetine odgovaraju stvarnim potrebama na tritu rada. Molimo Vas da nam pomognete svojim odgovorima. Na upitnik odgovarajte dopunjavanjem ili zaokruivanjem odabranog odgovora. Anketa je anonimna, no ukoliko nam ostavite svoje podatke obavijestit emo Vas o rezultatima ove ankete. Zahvaljujemo na suradnji! I. Opi podatci: 1. Vrsta knjinice: a. narodna knjinica b. akademska knjinica c. neto drugo: .. 2. Broj knjiniara uposlenih u Vaoj knjinici koji su diplomirali knjiniarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti, Filozofskog fakulteta u Osijeku: a. kao redoviti studenti b. kao izvanredni studenti . c. nemamo takvih djelatnika 3. Jeste li Vi studirali i diplomirali na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku: a. da, kao izvanredan student(ica) b. da, kao redovit student(ica) c. ne 4. Na kojim odjelima u knjinici rade diplomirani knjiniari s Filozofskog fakulteta u Osijeku?
116
II. Znanja i vjetine openito

5. Molimo da sljedee kompetencije uposlenika rangirate po vanosti za Vas kao direktora(icu)/voditelja(icu) knjinice. Na crtu ispred kompetencije umetnite broj od 1-7. 1 najvanije; 7 najmanje vano Rang Ishod uenja Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine, i sl.) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima) Tehnika znanja i vjetine (ICT) Poznavanje stranih jezika 6. Na to obraate pozornosti prilikom upoljavanja novog djelatnika, netom diplomiranog knjiniara? Molimo oznaite po vanosti umetanjem kriia (x) uz odgovarajuu brojku. 1 najmanje vano; 5 - izuzetno vano Kriteriji upoljavanja Dojam koji ostavlja na razgovoru za posao Ocjene Ugled fakulteta na kojem je studirao Preporuka nastavnika Mjesto prebivalitva iz okolice knjinice Odraena praksa u Vaoj knjinici Neto drugo? _____________ 1 2 3 4 5
117
7. Na razvijanje kojih znanja i vjetina bi, prema Vaem miljenju, trebalo staviti naglasak u nastavnom programu za obrazovanju buduih informacijskih strunjaka? III. Znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika
Ukoliko ste na 3. pitanje odgovorili s NE, preskoite pitanja 8-10. 8. Molimo da na ljestvici od 1-5 umetanjem kriia (x) ocijenite svoje sadanje uposlenike - knjiniare koji su diplomirali na Filozofskom fakultetu Osijek: 1 izuzetno slabo, 5 odlino Kompetencije Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine, i sl.) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima) Tehnika znanja i vjetine (ICT) Poznavanje stranih jezika 9. Na ljestvici od 1 do 5 zaokruite broj koji oznaava stupanj Vaeg zadovoljstva znanjima i vjetinama diplomiranih knjiniara s Filozofskog fakulteta Osijek: 1 izuzetno nezadovoljan, 5 izuzetno zadovoljan 1 2 3 4 5
118
10. Molimo da navedete podruja znanja ili vjetine koje smatrate da knjiniarima koji su diplomirali na Filozofskom fakultetu u Osijeku nedostaju, a potrebni su za rad u knjinici: . Ukoliko elite da Vam poaljemo rezultate ankete molimo da ostavite svoje podatke: Moja kontakt adresa je:
119
10. 2.
Istraivanje uloge poslodavaca Graevinskog fakulteta u Osijeku - rezultati istraivanja dr.sc. Zlata Dolaek-Alduk, dipl.in.gra. doc.dr.sc. Sanja Lonar-Vickovi, dipl.in.arh. Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Graevinski fakultet Dubravka Trampus Rektorat 10. 2. 1. Opis i metodologija istraivanja
U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) pokrenutog 2008. godine, provelo se istraivanje o ishodima uenja meu poslodavcima bivih studenata Graevinskog fakulteta u Osijeku. Cilj istraivanja bio je utvrditi do koje mjere su kompetencije steene tijekom studija bile podudarne s iekivanjima i zahtjevima poslodavaca odnosno radnog mjesta za koje je student bio pripreman tijekom studija. Studenti obuhvaeni ovim istraivanjem su studenti koji su zavrili studij po tzv. starom programu (prije prelaska na bolonjski program). Cilj ovog istraivanja je istraiti do koje mjere je program nastave na Graevinskom fakultetu pripremio studente za njihov budui poziv pa su iz uzorka iskljueni oni studenti koji su, po zavretku studija, zaposlenje pronali na nekom drugom mjestu, a ne u graevinskom poduzeu. Metodologija i uzorak istraivanja U istraivanje su ukljuena graevinska poduzea koja se bave projektiranjem, izvoenjem i obrtnikim radovima u pet upanija: Vukovarsko-srijemska, Osjeko-baranjska, Brodsko-posavska, Poeko-slavonska te Virovitiko-podravska upanija. Poduzea koja su ula u istraivanje odabrana su na temelju baze podataka o lanovima Drutva graevinskih inenjera Osijek i baze podataka o studentima koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku kao redoviti ili kao izvanredni studenti te informacijama, ali i pretpostavkama o konkretnim radnim mjestima na kojima su se
120
zaposlili. Iz baze podataka Drutva graevinskih inenjera Osijek odabrana su 84 lana na ije su adrese poslani upitnici. Anketiranje je provedeno u razdoblju od 25. studenog 2008. do 15. sijenja 2009. godine. Svaki lan Drutva kontaktiran je telefonski ili putem e-maila i obavijeten o provoenju istraivanja te zamoljen za suradnju, nakon ega mu je upitnik poslan potom. Dakle, za svakog je lana pojedinano poslan upitnik. Nakon ponovljenog kontaktiranja i poziva na suradnju sredinom sijenja 2009. godine, prikupljeno je sveukupno 23 upitnika (27% poslanih upitnika). Instrument U istraivanju je upotrijebljen anketni upitnik (Prilog 1). Upitnik je bio anoniman, meutim ispitanici su imali mogunost ostaviti svoje podatke u sluaju da ele biti obavijeteni o rezultatima ankete. Upitnik je imao sveukupno deset pitanja podijeljenih u tri cjeline: opi podatci o poduzeu znanja i vjetine openito znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika.
Kod dijela posveenog openitim znanjima i vjetinama ispitanici su, izmeu ostalog, upitani da rangiraju sljedee kompetencije: strune kompetencije ope kompetencije interpersonalne i komunikacijske kompetencije sistemske kompetencije motiviranost za profesiju tehnika znanja i vjetine (ICT) poznavanje stranih jezika.
U treem se dijelu trailo da prema tim kompetencijama koje su ranije rangirali po vanosti, poslodavci ocijene svoje djelatnike, diplomirane studente Graevinskog fakulteta u Osijeku. Pored toga, ispitanici su trebali dati svoj odgovor vezan uz kriterije upoljavanja novih djelatnika te svoju konanu ocjenu zadovoljstva radom svojih
121
djelatnika, bivih studenata Graevinskog fakulteta u Osijeku. Prikupljeni rezultati obraeni su u raunalnom programu Excel. Diskusija Rezultati prikupljeni ovim upitnikom daju uvid u razlike u politici upoljavanja i vanosti kompetencija za rad u graevinskim poduzeima. Kao to je ve ranije spomenuto, prikupljena su 23 ispunjena anketna upitnika, od toga: 12 iz poduzea ija je primarna djelatnost izvoenje, 4 iz poduzea ija je primarna djelatnost projektiranje te 7 anketnih upitnika od poduzea koja se bave ostalim djelatnostima u graevinarstvu (komunalno poduzee, uslune djelatnosti). Anketirani poslodavci su veinom bivi studenti Graevinskog fakulteta u Osijeku, njih 16 kao redoviti studenti te 3 kao izvanredni studenti. 4 anketirana poslodavca nisu zavrila Graevinski fakultet u Osijeku.
Slika 1 Struktura vraenih upitnika prema djelatnostima ispitanika
122
Poduzea koja se bave projektiranjem upoljavaju u pravilu redovite studente odnosno diplomirane studente koje nalaze na tritu rada. Poduzea ija je primarna djelatnost izvoenje, uz redovite studente ee upoljavaju i izvanredne studente, to je u skladu s njihovim potrebama za strunjacima koji se postupno alju na formalnu izobrazbu. Rangiranje vanosti kompetencija Na upit da po vanosti rangiraju kompetencije uposlenika od 1-najvanije do 7-najmanje vano, dobili smo razliite odgovore. Poslodavci, ovisno o primarnoj djelatnosti, pridaju razliitu vanost kompetencijama, iako su te razlike vrlo male. Poslodavcima ija je primarna djelatnost izvoenje, na 1. mjestu po vanosti su strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku), na 2. mjestu su ope kompetencije (racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze), dok je na 3. mjestu motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima). Sljedee po vanosti su tehnika znanja i vjetine i sistemske kompetencije, zatim interpersonalne i komunikacijske kompetencije, te na samom kraju poznavanje stranih jezika. Poslodavcima ija je primarna djelatnost projektiranje, na 1. mjestu po vanosti su sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh), na 2. mjestu su ope kompetencije (racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) i motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima). Sljedee po vanosti su strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku), zatim interpersonalne i komunikacijske kompetencije i tehnika znanja i vjetine. Na samom kraju je poznavanje stranih jezika. Kriteriji upoljavanja novih djelatnika
123
Tablica 1 Usporedni pregled najvanijih kompetencija prema miljenju poslodavaca

pregled vanosti kompetencija prema poslodavcima izvoai 1 strune kompetencije ope kompetencije projektanti sistemske kompetencije ope kompetencije motiviranost za profesiju strune kompetencije interpersonalne i komunikacijske kompetencije tehnika znanja i vjetine ostali ope kompetencije
motiviranost za profesiju
strune kompetencije
124
Ukupno, svi poslodavci ocjenjuju vanost kompetencija:

1 ope kompetencije racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze 2 strune kompetencije profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku 3 motiviranost za profesiju razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima 4 tehnika znanja i vjetine 5 interpersonalne i komunikacijske kompetencije suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine 6 sistemske kompetencije prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh 7 poznavanje stranih jezika
Poslodavci se vode razliitim kriterijima kod upoljavanja novih djelatnika. Izvoai u pravilu, prilikom odabira novih djelatnika, vie pozornosti posveuju njihovim kompetencijama i kvaliteti (tri kriterija s najveom vanou su dojam na razgovoru, preporuka nastavnika i ugled fakulteta na kojem je studirao). Iako prva dva kriterija mogu biti subjektivni, u kombinaciji s treim, ugledom fakulteta, poslodavci su u poziciji odabrati kvalitetnog budueg djelatnika. Isti rezultati su i kod poslodavaca koji se bave ostalim djelatnostima u graevinarstvu. S druge strane, poslodavci ija je osnovna djelatnost projektiranje, osim dojma na razgovoru, pozornost pridaju odraenoj praksi u poduzeu i tek onda preporuci nastavnika. I dok su dojam i preporuka, kao to je ve napomenuto, subjektivne, iako nikako zanemarive veliine, drugi kriterij odabira odraena praksa u poduzeu omoguuje poslodavcima odabir kvalitetnog budueg djelatnika.
125
Ova grupa ispitanika, za razliku od ostalih, pridaje veliku vanost odraenoj praksi u poduzeu kao kriteriju upoljavanja i dobar je pokazatelj kvalitete i vrijednosti potencijalnog djelatnika budui da su ga poslodavci imali prilike upoznati i u svojoj radnoj sredini.
Tablica 2 Usporedni pregled najvanijih kriterija kod upoljavanja novih djelatnika
pregled vanosti kompetencija prema poslodavcima izvoai 1 dojam koji ostavlja na razgovoru za posao preporuka nastavnika ugled fakulteta na kojem je studirao projektanti dojam koji ostavlja na razgovoru za posao odraena praksa u poduzeu preporuka nastavnika ostali dojam koji ostavlja na razgovoru za posao preporuka nastavnika ugled fakulteta na kojem je studirao ocjene
126
Ukupno, kod svih poslodavaca kriteriji kod upoljavanja novih djelatnika su:
1 dojam koji ostavlja na razgovoru za posao 2 preporuka nastavnika 3 ugled fakulteta na kojem je studirao 4 odraena praksa u poduzeu 5 ocjene 6 mjesto prebivalita iz okolice poduzea
Ocjena kompetencija uposlenih inenjera Poslodavci, ovisno o primarnoj djelatnosti, pridaju razliitu vanost kompetencijama, iako su te razlike vrlo male. Ono to je zabrinjavajue je diskrepancija u vanosti koja se pridaje pojedinim kompetencijama u odnosu na realne ocjene uposlenih djelatnika. Kod izvoaa trima najpoeljnijim kompetencijama smatraju se: strune kompetencije, ope kompetencije i motiviranost za profesiju. Meutim, meu trima najbolje ocijenjenim kompetencijama pronalazimo samo strune kompetencije (ostale su tehnika znanja i vjetine, komunikacija i poznavanje stranih jezika). Tri najloije ocijenjene kompetencije kod projektanata su sistemske kompetencije (koje su ocijenjene kao najpoeljnije!), motiviranost za profesiju (druga po vanosti) i interpersonalne komunikacije. Kod ostalih poslodavaca, najbolje ocijenjene kompetencije uposlenih djelatnika su ope kompetencije, interpersonalne i komunikacijske kompetencije te sistemske kompetencije. Struna znanja, kojima se pridaje velika vanost (druga najpoeljnija kompetencije), jedna je od tri najloije ocijenjene kompetencije.
127
Tablica 3 Usporedni pregled ocjene kompetencija uposlenih djelatnika

pregled vanosti kompetencija prema poslodavcima izvoai strune kompetencije 1 tehnika znanja i vjetine poznavanje stranih jezika 2 interpersonalne i komunikacijske kompetencije strune kompetencije projektanti ostali ope kompetencije interpersonalne i komunikacijske kompetencije interpersonalne i komunikacijske kompetencije ope kompetencije tehnika znanja i vjetine poznavanje stranih jezika interpersonalne i komunikacijske kompetencije motiviranost za profesiju motiviranost za profesiju
tehnika znanja i vjetine
interpersonalne i komunikacijske kompetencije
strune kompetencije
128
Ukupno, svi poslodavci ocjenjuju kompetencije uposlenih djelatnika:

1 strune kompetencije profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku (2. kompetencija po vanosti) tehnika znanja i vjetine (4. poeljna kompetencija) 2 interpersonalne i komunikacijske kompetencije suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine (5. poeljna kompetencija) 3 ope kompetencije racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze (najpoeljnije kompetencije) 4 poznavanje stranih jezika (7. poeljna kompetencija) 5 motiviranost za profesiju razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima (3. najpoeljnija kompetencija) sistemske kompetencije prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh (6. poeljna kompetencija)
Zakljuak istraivanja Ovaj izvjetaj daje prikaz rezultata istraivanja miljenja poslodavaca o ishodima uenja provedenog u sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) pokrenutog 2008. godine. Poslodavci su u ovom sluaju bili graevinski poduzetnici, lanovi Drutva graevinskih inenjera Osijek iz pet hrvatskih upanija: Vukovarsko-srijemske, Osjeko-baranjske, Brodsko-posavske, Poeko-slavonske te Virovitiko-podravske upanije, a miljenje su davali o svojim djelatnicima, bivim studentima Graevinskog fakulteta u Osijeku.
129
Istraivanjem se utvrdilo da postoje odstupanja u miljenjima poslodavaca s obzirom na djelatnost poduzea. Poduzea kojima je osnovna djelatnost izvoenje graevinskih radova, openito daju bolje ocjene svojim djelatnicima za strune i tehnike kompetencije, to se moe objasniti paljivijom politikom upoljavanja gdje se vie pozornosti posveuje znanjima i vjetinama kandidata, a manje uvjetima kao to je kreativnost i poznavanje stranih jezika. Openito uzevi, moemo zakljuiti da su poslodavci u pravilu zadovoljni ishodima uenja budui da su svojim djelatnicima dali tako visoku ocjenu, meutim, postoje podruja na kojima treba poraditi tako da bi ocjena i stupanj zadovoljstva bili maksimalni. Uoeno je da postoje kompetencije koje poslodavci izuzetno visoko vrednuju, a na koja Graevinski fakultet Osijek nije stavio dovoljan naglasak u svome programu. To je razvoj opih kompetencija (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, sposobnost analize i sinteze) te razvoj pozitivnog stava prema profesiji. I za izvoae i za projektante tri najpoeljnije kompetencije su gotovo jednake, razlikuju se po redoslijedu vanosti: ope kompetencije, motiviranost za rad i strune kompetencije. Kod ocjenjivanja svojih djelatnika, bivih studenata Graevinskog fakulteta u Osijeku, poslodavci daju visoku ocjenu strunim kompetencijama i tehnikim znanjima i vjetinama. S druge strane, niska ocjena djelatnika u podruju sistemskih kompetencija i motiviranosti za profesiju, moe se objasniti injenicom da su ti studenti studij zavrili po tzv. starom programu, odnosno prije pokretanja bolonjskog procesa. Stari je program bio vrlo tradicionalan i u njemu su kreativnost i samostalnost u odluivanju bile u drugom planu. Novi, temeljito revidiran bolonjski program studija daje vei naglasak upravo na kompetencije koje su ovdje istaknute kao najpoeljnije: komunikativnost, sposobnost odabira informacija te sposobnost analize i sinteze. Podruja znanja ili vjetine za koje anketirani smatraju da inenjerima koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku nedostaju, a potrebni su za rad u praksi, navedeni su: temeljitija znanja iz podruja poznavanja materijala te vjetine rjeavanja prakti-
130
nih zadataka u struci, poznavanje zakona o gradnji, praktini dio inenjerskog posla, veza fakultet-stvarnost, racionalno razmiljanje, suradnja obrazovnih institucija i gospodarstva, izrada trino orijentiranih kalkulacija, betonske konstrukcije, poznavanje rada na potrebnim raunalnim programima, odlunost, educiranost za zavrne radove u graevinarstvu, voenje graevinskog dnevnika, izrada graevinske knjige i dokaznice mjera, poznavanje nacrta, nauiti raditi timski. Poeljno je stoga ovo istraivanje ponoviti za nekoliko godina kada se ponu zapoljavati prvi bolonjski studenti te prikupiti miljenja poslodavaca i na osnovi njih izvriti korekcije u programu, ukoliko se za tim pokae potreba.
131
10. 2. 2.
Prilog IV - Anketni upitnik
Ishodi uenja SUPER UNIOS Graevinski inenjeri Potovani! U sklopu jednogodinjeg projekta Sustavni pristup uvoenju uenja u obrazovanje studenata na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (SUPER UNIOS) vrimo anketiranje poslodavaca kako bismo dobili to bolji uvid u kvalitetu diplomiranih studenata Graevinskog fakulteta u Osijeku i razine njihovih znanja i vjetina. Molimo Vas da nam pomognete svojim odgovorima. Na upitnik odgovarajte dopunjavanjem ili zaokruivanjem odabranog odgovora. Anketa je anonimna, no ukoliko nam ostavite svoje podatke obavijestit emo Vas o rezultatima ankete. Zahvaljujemo na suradnji! I. Opi podatci o poduzeu: 1. Vrsta poduzea: a. projektant b. izvoa c. obrtnik d. neto drugo:.............................. 2. Broj graevinskih inenjera uposlenih u Vaem poduzeu koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku: a. kao redoviti studenti . b. kao izvanredni studenti . c. nemamo takvih djelatnika 3. Jeste li Vi studirali i diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku: a. da, kao izvanredni student(ica) b. da, kao redoviti student(ica) c. ne 4. U kojim odjelima Vaeg poduzea rade diplomirani inenjeri i inenjeri s Graevinskog fakulteta u Osijeku?
132
II. Znanja i vjetine openito 5. Molimo da sljedee kompetencije uposlenika rangirate po vanosti za Vas kao direktora(icu) poduzea ili kao voditelja(icu) projekta. Na crtu ispred kompetencije umetnite broj od 1-7. 1 najvanije; 7 najmanje vano
Rang Ishod uenja - kompetencije Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje, samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine i slino) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima) Tehnika znanja i vjetine (ICT) Poznavanje stranih jezika
6. Na to obraate pozornosti prilikom upoljavanja novog djelatnika, netom diplomiranog inenjera? Molimo oznaite po vanosti umetanjem kriia (x) uz odgovarajuu brojku. 1 najmanje vano, 5 - izuzetno vano
Kriteriji upoljavanja Dojam koji ostavlja na razgovoru za posao Ocjene Ugled fakulteta na kojem je studirao Preporuka nastavnika Mjesto prebivalitva iz okolice poduzea Odraena praksa u Vaem poduzeu Neto drugo? _____________ 1 2 3 4 5
7. Na razvijanje kojih znanja i vjetina bi, prema Vaem miljenju, trebalo staviti naglasak u nastavnom programu za obrazovanje buduih graevinskih strunjaka?
133
III. Znanja i vjetine ocjena uposlenih djelatnika 8. Molimo da na ljestvici od 1-5 umetanjem kriia (x) ocijenite svoje sadanje uposlenike - inenjere koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku: 1 izuzetno slabo, 5 - odlino
Kriteriji upoljavanja Strune kompetencije (profesionalna znanja i kompetencije, primjena koncepcija, metoda i tehnika karakteristinih za struku) Ope kompetencije (racionalno razmiljanje i samostalnost u odluivanju, sposobnost odabira informacija, analize i sinteze) Interpersonalne i komunikacijske kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vjetine, i slino) Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretaki i poduzetniki duh) Motiviranost za profesiju (razvijanje pozitivnog stava prema odreenoj profesiji i njezinim etikim naelima) Tehnika znanja i vjetine (ICT) Poznavanje stranih jezika 1 2 3 4 5
9. Na ljestvici od 1 do 5 zaokruite broj koji oznaava stupanj Vaeg zadovoljstva znanjima i vjetinama inenjera s Graevinskog fakulteta u Osijeku: 1 izuzetno nezadovoljan 5 izuzetno zadovoljan
1 2 3 4 5
10. Molimo da navedete podruja znanja ili vjetine koje smatrate da inenjerima koji su diplomirali na Graevinskom fakultetu u Osijeku nedostaju, a potrebni su za rad u praksi: Popunjenu anketu molimo vratiti na adresu: Graevinski fakultet Osijek doc.dr.sc. Sanja Lonar-Vickovi Drinska 16a | 31000 Osijek ili faxom na broj 031-274-444
134
11.
| RADIONICE O ISHODIMA UENJA |
mr. sc. Slavko Petrinak, prof. Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za Fiziku
11. 1. Priprema radionica to treba znati o ishodima uenja? Radionica po nazivom to treba znati o ishodima uenja? provodi se u okviru projekta Sustavni pristup uvoenju ishoda uenja u obrazovanje studenata na sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sa svrhom deniranja i promoviranja visokog obrazovanja temeljenog na ishodima uenja na osjekom Sveuilitu. Aktivnosti ove radionice pruit e nastavnom kadru Sveuilita pregled sadraja, ideja i mogunosti za kreiranje nastave temeljene na ishodima uenja na razini visokoobrazovne ustanove za pojedine predmete, module ili studijske programe. Kljuni pojmovi: temelji uenja, kurikulum, svrha, ciljevi i ishodi uenja, kompetencije, Bloomova taksonomija, razine postignua, metode pouavanja, procjena znanja.
135
Deniranje potrebe za uvoenjem ishoda uenja Ishodi uenja su jedan od osnovnih elemenata kurikuluma, ali se njihovo formuliranje u praksi najee svodi na zadovoljavanje forme koju propisuju Bolonjski proces. Novi pristup stavlja studenta i proces uenja u sredite obrazovnog procesa1 . Ovim pristupom u prvi plan postavljaju se kompetencije koje e student ponijeti nakon zavrenog studijskog programa. Pod pojmom kompetencije podrazumijevaju se znanja, vjetine i stavovi pomou kojih je pojedinac osposobljen za izvrenje odreenog posla. Kompetencije u tom smislu predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene (vjetina), stavova i odgovornosti koji opisuju ishode uenja obrazovnog programa. Postoji vie podjela kompetencija. Ovdje su navedene kompetencije denirane u okviru Tuning projekta2 , pri emu se kompetencije dijele na ope (generike) i strune. Ope kompetencije (eng. generic competences) trebaju posjedovati svi koji zavre odreenu razinu obrazovanja, bez obzira na znanost ili struku kojom se bave (npr. znanje stranog jezika, primjena znanja u praksi, informatika ili informacijska pismenost). Strune kompetencije (eng. subject specic competences) deniraju se za svaku struku ili podruje studija. Na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera, kao i u cijelom visokoobrazovnom sustavu Hrvatske, uvoenje ishoda uenja i na njima baziran razvoj programa je na samom poetku. Stoga je neophodno zapoeti s razvojem sustava za uvoenje ishoda uenja i njihove implementacije na svim sastavnicama Sveuilita. Radionica o ishodima uenja Svrha radionice je upoznavanje nastavnog kadra Sveuilita s osnovnim pojmovima iz podruja obrazovanja temeljenog na is60 Ishodi uenja pomau studentima jer im je jasno to se od njih oekuje na studiju ili predmetu (modulu), a s tim je u vezi i vea uspjenosti studiranja. Nadalje, ishodi uenja pomau nastavnicima da se fokusiraju tono na eljenu razini znanja i vjetina studenata iz pojedinog predmeta (modula). Ishodi uenja predstavljaju i vrlo koristan vodi za informiranje potencijalnih studenata, ali i poslodavaca o razini znanja i razumijevanja kojima e diplomant raspolagati. 61 Julia Gonzales, Robert Wagenaar (editors), Tuning Educational Structures in Europe II: Universities Contribution to the Bologna Process, University of Deusto, University of Groningen, 2005. Takoer i na http://www.relint.deusto.es/TUNINGProject/ index_english.html
136
hodima uenja, postupcima deniranja ishoda uenja i njihovom primjenom u odgojno-obrazovnoj praksi. Ciljevi radionice su: 1. Objasniti sudionicima osnovne didaktike pojmove (kurikulum, svrha, ciljevi i ishodi uenja, kompetencije, Bloomova taksonomija, razine postignua, metode pouavanja, procjena znanja). 2. Povezati ishode uenja s bolonjskim procesom. 3. Prezentirati i objasniti sudionicima kako primijeniti Bloomovu taksonomiju u deniranju ishoda uenja. 4. Opisati i objasniti postupak deniranja ishoda uenja. Ishodi uenja Na kraju ove radionice sudionici bi trebali moi: 1. Opisati to podrazumijeva pojam ishoda uenja. 2. Diskutirati o Bloomovoj taksonomiji i ciljevima obrazovanja. 3. Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomo za pisanje ishoda uenja. 4. Denirati precizne ishode uenja. 5. Sumirati prednosti ishoda uenja. 6. Odrediti probleme koje izazivaju loe napisani ishodi uenja. Broj sudionika S obzirom na koncept i strukturu radionice, optimalan broj sudionika je izmeu 15 i 25. Pribor: LCD projektor, papir, olovke Trajanje: Vrijeme trajanja radionice: oko 180 minuta sa stankama
Tijek rada: prikazan u planu radionice.
137
Plan radionice
ETAPE
1 Podjela radnog materijala sudionicima radionice 2 Predstavljanje projekta 3 Osobno predstavljanje sudionika, formiranje grupa (parova) Pregled koncepta radionice Upoznati sudionike s promjenama obrazovne politike usmjerene na standardizaciju obrazovanja - cjeloivotno obrazovanje - globalizacija obrazovanja - standardizacija obrazovanja - prioritet znanosti: Istraivanje ili obrazovanje? (problem: uskladiti znanstveni rad i planiranje i izvoenje nastave) 5 minuta Ukazati sudionicima na dva osnovana pristupa pouavanja i uenja - obrazovanje temeljeno na sadrajima - obrazovanje temeljeno na ishodima uenja 5 minuta
CILJ
AKTIVNOST
Pripremiti materijale prema redoslijedu izvoenja radionice Predstavljanje projekta naslovna stranica crvena boja Vjebe - naslovna stranica plava boja Mini-predavanje: Obrazovna politika uta boja Prezentacija projektu - LCD 5 minuta 1 predstavljanje sudionika: ime, prezime, ue podruje rada, 5 pozitivnih osobina. 2 Frontalni rad: upisivanje osobina u tablicu osnovnih temelja uenja na ploi 20 minuta
Dopuniti praenje izlaganja tekstom
Upoznati sudionike sa svrhom i ciljevima projekta (lanovima tima)
Stjecanje meusobnog povjerenja i pozitivnog ozraja;
4 a) Obrazovna politika
Vjeba 1 (Prilog V) Svaki sudionik pojedinano u tablicu upisuje poslove i radne zadatake koji se odnose na znanstveni i struni rad, planiranje nastave i pouavanje studenata implementacija bolonjskog procesa (iskazuje u postotku odnos utroenog vremena) 15 minuta
b) Obrazovanje kurikularni pristup
STANKA 15 MINUTA 5 Predavanje - to treba znati o ishodima uenja? Upoznavanje sudionika s pojmovima i postupcima deniranja ishodima uenja na razini predmeta 25 minuta STANKA 15 MINUTA 6 Deniranje ishoda uenja za kolegij koji sudionik predaje (na osnovi svojih glagola) Izrada osobne liste aktivnih glagola Vjeba 2 (Prilog V) Deniranje svrhe, ciljeva i ishoda uenja za predmet Osnove informatike Rad i izlaganje po grupama 25 minuta
Primjena steenog znanja u planiranju predmetnog kurikuluma
Vjeba 3 (Prilog V) Rad i izlaganje po grupama 30 minuta
7 Zavrna aktivnost
Evaluacija radionice, dobivenih znanja i vjetina, sa svrhom unaprjeivanja budueg rada
Evaluacijski list Slobodno razmjenjivanje miljenja sudionika o radu 20 minuta
138
11. 2.
Prezentacije s radionica
Prezentacija 1 - Uvod
139
140
141
142
Prezentacija 2
Prezentacija 2
143
144
Prezentacija 2
Prezentacija 3
145
146
Prezentacija 3
Prezentacija 3
147
148
Prezentacija 3
Prezentacija 3
149
150
Prezentacija 3
Prezentacija 3
151
11. 3.
Prilog V - Vjebe
Vjeba 1. Znanost nasuprot obrazovanju (15 minuta)
Proitajte uokvireni tekst, promislite i u tablicu upiite poslove i radne zadatke koji se odnose na: 1. Znanstveni i struni rad, 2. Planiranje nastave, pouavanje i ocjenjivanje studenata. 3. Iskaite procjenu (u postotcima) ukupno utroenog vremena izmeu 1. i 2. Komentirajte Dosadanji rad i napredovanje znanstveno nastavnog kadra na fakultetima usmjeren je na napredovanje u znanstveno zvanje u podruju struke i ovisi o znanstvenom radu. Nasuprot tomu, rezultati koji se odnose na ostvarivanje obrazovnog procesa smatraju se popratnim poslovima koji bitno ne utjeu na status i opstojnost kadra u visokom obrazovanju. Rezultat ovakvog pristupa u sustavu visokog obrazovanja namee djelatnicima maksimalnu angairanost u podruju znanstvenog rada i zapostavljanje poslova vezanih uz obrazovni proces.
Znanstveni i struni rad Planiranje nastave, pouavanje i ocjenjivanje studenata
Utroeno vrijeme:
Utroeno vrijeme:
152
Vjeba 2. Osobna lista aktivnih glagola (5 minuta)
Na osnovu tablice Blomove taksonomije izradi osobnu listu aktivnih glagola (5) za pojedino podruje.
AKTIVNI GLAGOLI
KOGNITIVNO denirati, nabrojati, imenovati, prepoznati, zapisati, povezati, razvrstati, nacrtati, objasniti, saeti, primijeniti, demonstrirati, zakljuiti, predvidjeti, skicirati, upotrijebiti, analizirati, usporediti, provjeriti, rijeiti, testirati, razvrstati, shvatiti, otkriti, uiniti, planirati, ocijeniti, predloiti, odluiti, potvrditi...
PSIHOMOTORIKO
PDRUJE PODRUJE PODRUJE
dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati, sjei, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, oznaiti, mjeriti, promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti, preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti, izbaciti...
pitati, izabrati, slijediti, ukazati, odgovoriti, pomoi, prilagoditi se, raspraviti, predstaviti, izvijestiti, izdvojiti, pozvati, ukljuiti, opravdati, prosuditi, predloiti, podijeliti, prouiti, obraniti, generalizirati, identicirati, integrirati, organizirati, staviti u odnos, sintetizirati, djelovati, razlikovati, utjecati, sluati, primijeniti, ispitati, revidirati, rijeiti, vrjednovati...
OSOBNA LISTA AKTIVNIH GLAGOLA

Kognitivno AKTIVNI GLAGOLI Psihomotoriko Afektivno
AFEKTIVNO
153
Vjeba 3. Deniranje ishoda uenja za kolegij Informatika (20minuta) Zadatak:

Dopuni tablicu s 4 - 6 ishoda uenja za nastavni plan i program iz kolegija Informatika za studijski program na vaem fakultetu. (minimalno 1 za svako podruje). Rad u grupi: na osnovi individualnih kreirajte zajedniku listu ishoda uenja
Naziv kolegija ifra Studij Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Ishodi uenja
Informacijska tehnologija i digitalno drutvo. Raunalni sustav. Podatci i informacije. Hardver. Softver. Ljudi. Organizacija. Komunikacija. Algoritmi i programiranje raunala. Model raunalnog sustava. Sredinja jedinica raunala. Procesor. Radna memorija. Izvoenje programa i skupovi instrukcija. Ulazno izlazni podsustav, Ulazni ureaji i naprave. Izlazni ureaji i naprave. Ureaji za pohranu podataka. Struktura podataka. Fizika i logika organizacija podataka. Sistemski software. Operacijski sustavi. Pomoni i usluni programi. Komunikacije i mree raunala. Informacijski sustavi. Uloga i zadatci IS. Projektiranje IS. Izgradnja IS. Upravljanje IS. Organizacija i upravljanje podatcima. Datoteke. Baze podataka. Skladita podataka. Skladitenje podataka. Rudarenje podataka. Internet i elektroniko poslovanje. Internet. Funkcije Interneta. Pretraivanje Interneta. Pruiti studentima osnovna znanja o informacijskoj tehnologiji i nauiti ih ovlaInformatika Status kolegija Obvezni
Sadraj kolegija
Opa i posebna znanja koja se dati osnovnim vjetinama rukovanja raunalima, a sa svrhom stvaranja temelja za stjecanje specijaliziranih znanja potrebnih za upravljanje informacijama stjeu na kolegiju (cilj) u poslovanju. Specine kompetencije razvijale bi se u okviru seminarskih radova i vjebi, izradom projektnih zadataka prema preferencama studenata.
Nastava (sati/tjedan) (ukupno) Nain polaganja ispita Bodovi Obvezna literatura
Predavanja 2 30
Seminari
Vjebe 1 15
Kontinuirano ocjenjivanje tijekom semestra najmanje 2 puta pismenim i/ili usmenim putem. 3 Jezik hrvatski, engleski
eri, V., Varga, M., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004. Novak, N.: Poseban studentski prirunik o ICT; Zagreb, Osijek, 2001. Gupta, U., Information Systems, Success in the 21st century, Prentice Hall, Upper Saddle River, NJ, 2000. Hinkle, D., Marple, M., Stewart, K., MS Ofce XP Suite: A Comprehensive Approach, Student Edition, Glencoe/McGraw-Hill, 2002.
Preporuena literatura
154
11. 4.
Evaluacija radionice
Dojmovi i impresije o provedbi radionice, razini zadovoljstva dobivenim informacijama te odranim aktivnostima u okviru radionice, prikazani su u analizi evaluacijskih obrazaca. Analiza evaluacijskih obrazaca radionice to treba znati o ishodima uenja? Radionica je odrana na svim sastavnicama Sveuilita na kojima je sudjelovalo 194 nastavnika. Ukupno 152 sudionika ispunilo je evaluacijski listi koji je bio anoniman. Rezultati ocjena pojedinanih pitanja prikazani su tablino i graki. Polaznici su putem evaluacijskog obrasca iskazali osobne dojmove odgovarajui na 7 postavljenih pitanja: 1. Jesu li izlaganja bila zanimljiva? 2. Jesu li teme radionice bile dovoljno objanjene i praktino primjenjive? 3. Jesu li izlaganja bila logino osmiljena, dovoljno jasna i razumljiva? 4. to Vam se na radionici najvie svidjelo? 5. ime bi se radionica mogla poboljati? 6. O kojim biste temama eljeli dobiti dodatne informacije? 7. Koja je Vaa ukupna ocjena radionice?
155
Na pitanje o zanimljivosti izlaganja, 67% sudionika u potpunosti je zadovoljno izlaganjima, 32% djelomino i 1% nikako.
Tablica 1 Evaluacija radionice Pitanje 1_Jesu li izlaganja bila zanimljiva? u potpunosti 102 djelomino 48 nikako 2
broj odgovora
Slika 1 Evaluacija radionice Pitanje 1_Jesu li izlaganja bila zanimljiva?
Za 65% sudionika radionica je u potpunosti dovoljno objanjena i praktino primjenljiva, za 34 djelomino i 1% nikako.
Tablica 2 Evaluacija radionice Pitanje 2 Jesu li teme radionice bile dovoljno objanjene i praktino primjenjive? u potpunosti 100 djelomino 51 nikako 1
broj odgovora
Slika 2 Evaluacija radionice Pitanje 2 Jesu li izlaganja bila logino osmiljena, dovoljno jasna i razumljiva?
156
Da su izlaganja logino osmiljena, jasna i razumljiva u potpunosti procijenilo je 75% sudionika, 24% djelomino i 1% nikako.
u potpunosti 114 djelomino 37 nikako 1
broj odgovora
Slika 3 Evaluacija radionice Pitanje 3 Jesu li teme radionice bile dovoljno objanjene i praktino primjenjive?
Svoje dojmove sudionici su iskazali i kroz ukupnu ocjenu o radionici: 51% je dalo ocjenu odlian, 37% vrlo dobar, 11% dobar i 1% loe.
Tablica 4 Evaluacija radionice Pitanje 7 Koja je Vaa ukupna ocjena radionice? u potpunosti 100 djelomino 51 nikako 1
broj odgovora
Slika 4 Evaluacija radionice Pitanje 7 Koja je Vaa ukupna ocjena radionice?
157
Svoje komentare i sugestije sudionici su iskazali u pisanom obliku o tome to im se najvie svidjelo, kako poboljati radionicu i o kojim bi temama eljeli dobiti dodatne informacije. to se sudionicima najvie svidjelo (pitanje 4): aktivno sudjelovanje tijekom radionice ispreplitanje teorije i vjebi interaktivni rad i logino organizirane vjebe vjebe otvorenost, susretljivost i kompetentnost predavaa zanimljivost teme objanjenje ishoda uenja primjeri obrazovna politika i kurikularni pristup jasnoa i kvaliteta izlaganja, pristupanost prikaz suvremenih metoda obrazovanja ukazivanje na vanost ishoda uenja zauzetost i entuzijazam izlagaa timski rad, atmosfera Bloomova taksonomija razumljivost i mogunost primjene u organizaciji i osmiljavanju nastave izmjena iskustava s kolegama drugih fakulteta interacija, konstruktivan dijalog
Kako poboljati radionicu (pitanje 5): produljiti trajanje radionice diskusijom sluajevima dobre prakse primjena na konkretni kolegij vie praktinih primjera primjerima iz humanistikih znanosti primjerima pozitivnih i negativnih iskustava
158
vie predavaa pedagoke struke poveati vrijeme za aktivno sudjelovanje ukljuivanjem studenata manjim brojem sudionika primjeri prilagoeni fakultetima, usmjeriti na konkretan fakultet uvoenjem drugih taksonomija eim odravanjem da se odri na poetku akademske godine u vrijeme planiranja nastavnog plana i programa kolaborativni rad
Dodatne teme (pitanje 6): samoevaluacija i izrada ankete za nastavu svjetski trendovi u obrazovanju analiza uspjenosti razliitih modela obrazovanja ishodi uenja na tehnikim fakultetima planiranje predmetnog kurikuluma strune kompetencije o nacionalnom i sveuilinom kurikuluma metode prenoenja znanja rezultati Bolonjskog kolovanja u Hrvatskoj evaluacija studenata i nain ocjenjivanja odreivanje razine ECTS bodova usklaivanje formalnog obrazovanja usporedba s nekim sveuilitima u inozemstvu povezanost kompetencija s ishodima uenja kako ovaj pristup prilagoditi umjetnikim podrujima projekti na europskoj razini obuka i popunjavanje postojeeg kadra kako motivirati studente globalizacija i standardizacija obrazovanja.
159
12.
| LITERATURA |
[1]
Agencija za znanost i visoko obrazovanje, POJMOVNIK osnovnih termina i denicija u podruju osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju, Zagreb, 2007. Biggs, J., Teaching for Quality Learning at University Buckingham: The Society for Research into Higher Education and Open University Press, 2003. Bloom B. S., Taxonomy of Educational Objectives, Handbook I: The Cognitive Domain. New York: David McKay Co Inc., 1956. COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, A Memorandum on Lifelong Learning, Brussels, 2000. COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, Towards a European qualications framework for lifelong learning, Brussels, 2005. Dave, R. H., Developing and Writing Behavioral Objectives. (R J Armstrong, ed.) Educational Innovators Press, 1975. EUROPEAN COMMISSION, Implementation of Education & training 2010 work programme, Working group Basic skills, entrepreneurship and foreign languages, 2003. Glavna uprava za obrazovanje i kulturu, Vodi za korisnike ECTS-a Europski sustav za prijenos i prikupljanje studijskih bodova i dodatak diplomi, Bruxelles, 2004.
[2]
[3] [4] [5] [6] [7]
[8]
161
[9]
Gonzlez J.; Wagenaar, R., Tuning Educational Structures in Europe, Universidad de Deusto, 2003.
[10] Harrow, A., A taxonomy of psychomotor domain: A guide for developing behavioral objectives, New York: David McKay, 1972. [11] JQI, Shared Dublin descriptors for Short Cycle, First Cycle, Second Cycle and Third Cycle Awards, Draft 1 working document, Dublin, 2004. [12] Kennedy, D.; Hyland, A.; Ryan, N., Writing and using learning outcomes: a practical guide, article C 3.4-1 in Eric Froment, Jrgen Kohler, Lewis Purser and Lesley Wilson (eds.): EUA Bologna Handbook Making Bologna Work, Berlin 2006. [13] Kova, V.; Koli-Vehovec, S., Izrada nastavnih programa prema pristupu temeljenom na ishodima uenja Prirunik za sveuiline nastavnike, Rijeka, 2008. [14] Krathwohl, D. R.; Bloom, B. S.; Masia, B. B., Taxonomy of Educational Objectives, the Classication of Educational Goals. Handbook II: Affective Domain, New York: David McKay Co., Inc., 1973. [15] Londonsko ministarsko priopenje Prema Europskom prostoru visokog obrazovanja: odgovor na izazove u globaliziranom svijetu, 2007. [16] Loyola University Chicago Core Curriculum Renewal, 2003-2006, Recommended Learning Outcomes for a New Core Curriculum - Final Report [17] Marsh, C.J., Kurikulum temeljni pojmovi, Zagreb, Educa, 1994. [18] Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske: Polazne osnove Hrvatskog kvalikacijskog okvira (prijedlog), Zagreb, 2007. [19] Moon, J., Linking Levels, Learning Outcomes and Assessment Criteria, Report for the Bologna conference on learning outcomes Edinburgh, 2004. [20] Nacionalni opsevatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Reforma kurikuluma u kontekstu cjeloivotnog obrazovanja: istraivaki projekt / (urednica/voditeljica radne skupine istraivakog projekta Olga Lui), Zagreb, 2002. [21] Peorda, S., Kurikulum i nastava povijesti, Povijest u nastavi 11, 2008. (dostupno na http://povijest.net/sadrzaj/skola/praksa/201kurikulum-i-nastava-povijesti.html)
162
[22] Povjerenstvo za izradu Hrvatskog kvalikacijskog okvira: Izvjee o aktivnostima na izradi Hrvatskog kvalikacijskog okvira za razdoblje od 19. oujka do 27. studenoga 2008. godine, Zagreb, 2008. [23] Previi, V. (urednik): Kurikulum: Teorije-metodologija-sadrajstruktura, Zavod za pedagogiju i kolska knjiga Zagreb, 2007. [24] Research Centre for Education and the Labour Market, The Flexible Professional in the Knowledge Society: General results of the Reex Project, Maastricht University, Maastricht 2007. [25] Simpson E. J., The Classication of Educational Objectives in the Psychomotor Domain. Washington, DC: Gryphon House, 1972. [26] Swedish Agency for Networks and Cooperation in Higher Education, Writing intended learning outcomes, 2006. [27] Szavits-Nossan, A.: Novi studiji graevinarstva, Graevinar 58 (2006) 5, 357-366 [28] Tempus Project: CROATIAN BOLOGNA PROMOTERS TEAM Cro4Bologna; Prvi koraci u bolonjskom procesu, Sveuilite u Zagrebu, 2005. [29] The World Bank, From Fragmentation to Cooperation: Tertiary Education, Research and Development in South Eastern Europe, 2008. [30] Trends in Learning Structures in Higher Education (II), Follow-up Report prepared for the Salamanca and Prague Conferences of March / May 2001 by Guy HAUG and Christian TAUCH [31] URED ZA STRATEGIJU RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE: Bijeli dokument o Hrvatskom obrazovanju, 2002. [32] Using learning outcomes, UNITED KINGDOM BOLOGNA SEMINAR 1-2 July 2004, Heriot-Watt University (Edinburgh Conference Centre) Edinburgh, Scotland, Stephen Adam, University of Westminster, 2004.
163

Ishodi Učenja, Priručnik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ishodi Učenja, Priručnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISHODI UENJA

prirunik za sveuiline nastavnike

ISHODI UENJA - prirunik za sveuiline nastavnike

Sanja Lonar-Vickovi Zlata Dolaek-Alduk

Konstruktivno povezivanje ishoda uenja, pouavanja i ocjenjivanja 43

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Studenti kao dionici sustava visokog obrazovanja

Studentska radionica Imam diplomu to sad?

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

stvenih istraivanja) i specijalizacija sveuilita, tj, koncentracija najvie kvalitete obrazovanja/istraivanja.

Slika 1 - Mogui scenariji razvoja visokog obrazovanja

Cjeloivotno uenje i prepoznavanje prethodnog uenja

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Tablica 1 - Bitni ishodi uenja pojedinih razina kvalikacijskog okvira13

Temeljno injenino znanje u podruju rada ili uenja

Rad ili uenje pod izravnim nadzorom s neto samostalnosti.

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Hrvatski kvalikacijski okvir

Slika 2 Hrvatski kvalikacijski okvir14

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

| VISOKO OBRAZOVANJE TEMELJENO NA ISHODIMA UENJA |

Kurikularni pristup obrazovanju

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Slika 3 - Dinamiki ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na kompetencijama

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

20 Szavits-Nossan, A.: Novi studiji graevinarstva, Graevinar 58 (2006) 5, 357-366

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Tablica 3 Pregled opih kompetencija [27]

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Tablica 4 Kompetencije steene na preddiplomskom studiju graevinarstva [27]

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Tablica 5 Kompetencije steene na diplomskom studiju graevinarstva [27]

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

21 www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32001G0720(01):EN:H TML (Ofcial Journal C 204, 20/07/2001 P. 0001 0002)

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Slika 4 Drutveno prihvatljiva razina postignua studenata [19]

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Pozitivni i negativni vidovi primjene ishoda uenja

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

| MATRICA ZA DEFINIRANJE ISHODA UENJA | 3. 1. Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Razumijevanje kognitivno podruje

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Afektivno podruje stavova

Ishodi uenja - prirunik za sveuiline nastavnike

Psihomotoriko podruje vjetina