1

UVOD BOSANSKOHERCEGOVAKA POEZIJA IZMEU DVA RATA

Evropski kontekst - dva svjetska rata kao dva najvea dogaaja u XX stoljeu; dva planetarna dogaaja; ujedno i dvije najvee nesree; - poslije ovih ratova mijenjala se slika svijeta; svijet vie nije bio isti; - te promjene odraavale su se u svim sferama ivota, pa i u knjievnosti; - avangarda: nekoliko raznorodnih knjievnih pokreta i stilskih formacija koji se mogu nazvati imenom avangarda; avangarda (fr. avantgarde, tal. avanti garde prethodnica) je periodizacijski termin za oznaku modernih knjievnih pravaca u prvoj polovini XX stoljea: futurizam, ekspresionizam, konstruktivizam, dadaizam, nadrealizam; Aleksandar Flaker ukazuje na dva bitna aspekta avangarde: 1) negirajui ili osporavajui odnos prema postojeim i starim pravcima i formacijama te 2) usvajanje novih poetikih naela i afirmacija nove formacije ili pokreta; teite avangardnih pokreta je na osporavanju, tako da je Flaker s pravom avangardnu okvalificirao kao poetiku osporavanja (Flaker Poetika osporavanja); - 1910. godina: je prijelomna godina za pojavu novih tenji, novih pokreta futurizma i ekspresionizma; sa zavretkom Prvog svjetskog rata ova dva pokreta ulaze u zavrnu fazu svoga trajanja; - modernizam: prema jednima avangarda je samo nastavak ideje moderne o knjievnoj zbilji kao zasebnoj zbilji; ideje da se jezikom moe ba sve iskazati i sve oblikovati bez obzira na svakodnevnu zbilju; prema drugima avangarda je nastavak prosvjetiteljske ideje o inovativnosti, ideje o traganju za novim izrazima a ne slijeenju zadatih antikih obrazaca; avantura umjetnike samovolje (legel); - osjeaj egzistencijalne nesigurnosti: izazvan spoznajom o autodestruktivnosti ljudske civilizacije; potvrda u literaturi: U potrazi za izgubljenim vremenom Prust (1913-1927); Proces Kafka (1925.); - futurizam: 1) talijanski (lat. futurum budunost) i umjetniki i politiki pokret; Filipo Tomazo Marineti proglas (program) Manifest futurizma 1909; radikalan raskid sa svim tradicionalnim vrijednostima i obnova talijanske knjievnosti i umjetnosti; Futurizam ustaje protiv svih postojeih institucija, velia borbu i opasnost te staje u odbranu rata. Umjetnost se mora zasnivati na ritmu nove mainske civilizacije, na energiji i ludoj smjelosti, na drskosti i pobuni, na brzini automobila i aviona, na ljepoti i zanosu borbe, na plamenu rata. Za talijanske futuriste rat predstavlja jedinstvenu higijenu svijeta, to se nimalo ne razlikuje od faistike apologije rata. Stoga je i logino bilo to su futuristi zavrili u faizmu kao zvanini propagatori Musolinijevih ideja;

2) ruski - javlja se godinu dana kasnije 1910. pa traje do 1919. Prilino dinamina i heterogena knjievna pojava koju sainjavaju ak etiri grupe: od jo uvijek tradicionalnih egofuturista, preko grupe mecanin poezija, pa do radikalnijih i znaajnijih grupa centrifuga i kubofuturisti. Najznaajniji pisci dolaze iz tree i etvrte grupe: Boris Pasternak, Vladimir Majakovski i Velimir Hljebnikov. Programski lanak neobinog naslova amar drutvenom ukusu potpisuje V. Majakovski. Ruski futuristi su na strani socijalnog bunta a samim time i na strani revolucije. Revoluciju, meutim, treba sprovesti i u umjetnosti, posebno na materijalu rijei. Odatle borba za nova znaenja rijei koja je dovela do udesnog zaumnog jezika i potpunog naputanja smisla. Futuristi zagovaraju umjetnost primjerenu novoj tehnikoj civilizaciji, zahtijevaju izlazak umjetnosti na ulice i njenu estradnu prezentaciju pred najirim masama. - Ekspresionizam Definicija Ekspresionizam (lat. expressio izraz) je knjievni pokret koji se javlja u Njemakoj i Austriji 1910. i traje do 1925. godine. Naziv dolazi iz slikarstva, gdje je pokret ve odranije postojao (slikari Sezan, Van Gog, Munk, Kandinski, Kle, Kokoka, Barlah i dr.). Prije nego to e se definitivno nazvati tako ekspresionisti su sebe nazivali neopatetiarima (novi zanesenjaci), apstraktistima, eternistima (lat. aeternus vjean), futuristima, aktivistima itd. pokret koji pravi revolucionaran zaokret u tematskom i u pogledu jezikog izraza. Krik Raspala se cjelovita slika svijeta, subjekt se naao u udu i uasu, pritisnut strahom i beznaem. Trebalo je, stoga, jezik oblikovati tako da najbolje izrazi sav taj uas i strah a najprirodniji odgovor na sve to je bio ljudski krik. To je krik uplaenog ovjeka u svijetu koji je imperijalistike antagonizme pretvarao u klaonicu Prvog svjetskog rata. - Moda je taj krik najbolje izrazio slikar Advard Munk na svojoj uvenoj slici istoimenog naslova Krik. Pobuna Dok su futuristi slavili tehnoloki napredak i ratove dotle su ekspresionisti dizali svoj glas protiv mehanizacije ivota i stravine sudbine ovjeanstva. Istovremeno, na isto knjievnome planu, ekspresionizam je bio pobuna protiv impresionizma. Knjievno djelo ne smije nastajati kao rezultat povrnih impresija o stvarnosti, ono mora biti istinski izraz doivljaja te stvarnosti. Impresionistiki usitnjenoj slici svijeta treba suprotstaviti cjelovitu viziju toga svijeta. Ritam

Cilj je sada tako uhvaenu viziju ritmiki oblikovati. Ekspresionistiko razumijevanje ritma dovodi do ruenja forme, do probijanja strukture reenice. Reenica se redukuje na nizanje glagola i imenica, pri emu su glagoli nosioci emocionalno-vizionarskog znaenja. Tradicionalnu logiku strukturu reenice, tu graansku jeziku arhitekturu, treba jednostavno minirati. anrovi anrovski preovladavaju lirika i drama, lirika kao trenutak u akciji saznavanja svijeta, i drama kao razvijanje i sudaranje akcija. Iz zahtjeva za novim ritmom javila se potreba za slobodnim stihom, gdje se sa vanjskih/formalnih manifestacija prelo na unutranji doivljaj ritma Drama se raspada na niz scena i ima skokovitu radnju. Opis ustupa mjesto radnji. Pripovijetke imaju malo epskog u sebi a roman je bio jednostavno neprimjeren ekspresionistikoj poetici. Pisci i djela Poezija: Gotfrid Ben, Franc Verfl, Ernest Toler, Georg Trakl, Goerg Hajm, Bertolt Breht i dr. Drama: 1. Ernest Toler Prepobrazba, Masa ovjek, Borci protiv stroja. 2. Bertolt Breht: Majka Hrabrost i njezina djeca, Kavkaski krug kredom. DOVDEEEE!!! Nadrealizam Manifest nadrealizma Knjievni pokret koji se javlja u Francuskoj kao produetak dadaizma i kao francuska varijanta ekspresionizma. Zvanini poetak nadrealizma pada u 1924. godinu kada Andre Breton objavljuje Manifest nadrealizma, a nastavlja da traje i poslije Drugog svjetskog rata. Za razliku od drugih avangardnih pokreta nadrealizam, osim ruilakog revolta prema naslijeenoj tradiciji, pokazuje i konstruktivan graditeljski duh. To naroito dolazi do izraaja priklanjanjem nadrealista uz ideje Oktobarske revolucije 1930. Osnovna nadrealistika teza Izmijeniti ivot! tada se zamjenjuje Marksovom devizom Izmijeniti svijet! Psihiki automatizam Cilj je da se otkrije jedna via skrivena stvarnost, nadrealnost, u kojoj vlada prvobitni haos. U tu nadrealnost moe se prodrijeti jedino psihikim automatizmom, bez kontrole razuma, pomou metode koju je Rembo nazvao

rastrojstvo ula. Oigledno je da nadrealisti svoje ideje temelje na psihoanalizi Sigmunda Frojda. Pisci i djela Luj Aragon: Seljak iz Pariza, Rasprava o stilu Antoan Arto Umjetnost i smrt Andre Breton Naa, Spojni sudovi, Luda ljubav Pol Elijar Umrijeti da se ne bi umrlo, Javna rua Socijalna literatura U najirem smislu knjievna pojava labavog stilskog jedinstva, koja se javlja 20-tih pa traje sve do 50-tih godina XX stoljea. Ima svoje pretee u djelima sa poetka XX stoljea Deka Londona, Maksima Gorkog, Eriha Kestnera, Hajnriha Mana i dr. Iako ima pobornike i u redovima avangardnih pokreta ekspresionizma, ruskog futurizma, dadaizma i nadrealizma, javlja se kao posljedica promjena izazvanih Oktobarskom revolucijom. Socijalistiki realizam Unutar prilino razuenog pokreta socijalne literature moe se socijalistiki realizam posmatrati kao njegova krajnje ekstremna varijanta. Aleksandar Falker ga definira kao normativnu knjievnu doktrinu i stilsku formaciju koja se konstituirala u 30-tim godinama XX stoljea u sovjetskoj knjievnosti, a poslije Drugog svjetskog rata i u drugim socijalistikim zemljama. Termin je definitivno prihvaen na Prvom kongresu Saveza sovjetskih pisaca 1934. Tvorci doktrine socijalistikog realizma su traili od pisaca da istinito, historijski konkretno prikazuje zbilju u njezinu revolucionarnom razvitku (Statut Saveza sovjetskih pisaca). To znai da knjievnost u drutvu ima odgojnu i socijalno-pedagoku funkciju i da je treba maksimalno pribliiti irokom krugu italaca. Da bi se to postiglo moralo se posezati za tradicionalnim stilskim oblicima, to je u Rusiji znailo obnovu realistikih postupaka. Najpogodniji anr za takve pothvate bio je roman sa tradicionalnom socijalno-psiholokom motivacijom karaktera. Glavni pisci socijalistikog realizma u Sovjetskom Savezu bili su Gladkov (Cement) i olohov (Uzorana ledina).

Junoslavenski kontekst SRPSKA KNJIEVNOST IZMEU DVA RATA Vrijeme poslije Prvog svjetskog rata donosi burno rasplamsavanje pokidanih knjievnih tokova. Sve poinje sa asopisom Slovenski jug, koji izlazi od 1918-1919. u Zagrebu. Bio je to zajedniki asopis hrvatskih i srpskih pisaca. Beograd ponovo postaje kulturno sredite. Pisci koji se vraaju iz emigracije, naroito iz Francuske, presudno utiu na oblikovanje knjievnog ivota. Nove generacije raskidaju sa prolou, rue nekadanje idole i odbacuju sistem vrijednosti koji su uoi rata uspostavili Jovan Skerli i Bogdan Popovi. U vremenu izmeu dva rata pojavit e se i ugasiti mnogo razliitih pokreta: ekspresionizam, futurizam, dadaizam, sumatraizam, hipnizam i zenitizam. Kao najprivatljiviji naziv za sve pokrete, izuzev nadrealizma, mogao bi se uzeti ekspresionizam. asopisi Dan (1919-1920.) ureivao Milo Crnjanski Progres (1920.) Dragie Vasia Zenit (1921-1926.) Ljubomira Micia Hipnos Rade Drainca Nova svetlost i Raskrsnica asopisi Velibora Gligoria Putevi i Svedoanstva asopisi nadrealista Umetnost i Venost asopisi neoromantiara Srpski knjievni glasnik Ekspresionizam Prvi modernistiki talas Ekspresionizam u srpskoj knjievnosti poinje sa imenom Miloa Crnjanskog, sa njegovom zbirkom pjesama Lirika Itake (1919.), sa njegovim asopisom Dan, koji je bio prvi poslijeratni asopis u Srbiji, i sa Objanjenjem sumatre (1920.), najvanijim programskim lankom o ekpsresionizmu. Glavni ekspresionistiki asopis bio je Progres (1920.) Dragie Vasia. Nova knjievnost odluno raskida sa tradicionalnom knjievnou, nju ne interesuje ni historijska ni socijalna dimenzija ovjeka, ve ovjek u kosmikim tajanstvenim visinama (Crnjanski). Takvo kosmopolitsko osjeanje ovjeka Crnjanski naziva sumatraizmom (po ostrvu Sumatra u Malajskom arhipelagu). Sumatraizam izraava enju za visinama i daljinama, vjeru da su sve stvari povezane nevidljivim nitima i da se svi udaljeni predjeli stapaju u jedan lirski fluid. Piemo slobodnim stihom, to je posledica naih sadraja, pisao je Crnjanski.

Sredinja linost beogradskog modernistikog kruga bio je svestrani knjievnik Stanislav Vinaver, autor Manifesta ekspresionistike kole. Drugi modernistiki talas U drugom modernistikom talasu oko 1922. godine, sa prvobitne pobune protiv tradicije akcenat se prenosi na nain graenja djela, na njegovu konstrukciju, na geometriju odnosa unutar djela. Ovaj vid konstruktivizma slijedi Rastko Petrovi, jedan od najznaajnijih avangardnih pjesnika i prozaista. Ljubomir Mici je pokrenuo asopis Zenit i lansirao novi pokret zenitizam. Zenitizam je zagovarao konstruktivistiko ustrojstvo knjievnog djela. Slinih ideja bio je i dadaizam, kojega, po uzoru na francuske dadaiste, predvodi Dragan Aleksi. Socijalna lietratura Izvan aktuelnih avangardnih tokova nali su se tzv. folklorni modernisti Momilo Nastasijevi i Desimir Blagojevi i pripadnici lijeve struje ekspresionizma. Ovi drugi su sebe nazivali jo i neoromantiarima, a 30-tih godina e pribliiti pokretu sicijalne literature. Sredinja linost te grupe bio je Risto Ratkovi, a osim njega tu su jo pripadali Desimir Blagojevi, Jovan Popovi, Rade Drainac i dr. Nadrealizam Beogradski nadrealizam pojavio se i razvijao kao ogranak jednog ireg evropskog pokreta sa sreditem u Parizu. Srpski nadrealizam prolazi kroz dvije faze: a) prednadrealistika faza 1922-1930: prihvatanje nadrealistikih stavova ali pod drugim imenom; b) nadrealistika faza 1930-1932; nadrealizam se javlja kao organiziran knjievni pokret. Nadrealisti pokreu brojne publikacije: almanah Nemogue (1930.), Pozicija nadrealizma (1931.), Nadrealizam danas i ovde (1931-1932.) itd. Grupu ine Koa Popovi, Marko Risti, Oskar Davio, ore Kosti, Duan Mati, ore Jovanovi, Aleksandar Vuo, Milan Dedinac i dr. Poslije 1932. grupa se praktino raspada: jedni se javno odriu nadrealizma (Jovanovi), drugi pristupaju pokretu socijalne literature (Vuo, Mati, Dedinac, Davio), trei se pribliavaju Krlei (Risti). Meutim, i poslije raspada veina lanova grupe nastavlja da pie nadrealistiki, ak i u godinama poslije Drugog svjetskog rata.

MEURATNA KNJIEVNOST U HRVATSKOJ Godina 1914. Ve u godini poetka Prvog svjetskog rata deava se sudbonosni raskid sa modernom i najava novih avangardnih pravaca. Raskid sa starim ogleda se vie simbolino u smrti najznaajnijeg pisca moderne Antuna Gustava Matoa 1914, a najava nove knjievnosti dolazi sa objavljivanjem zbornika Hrvatska mlada lirika i Krleine prve drame Legenda, te iste godine. Zbornik sainjavaju pjesme dvanaestorice pjesnika, a meu njima i Ive Andria i Tina Ujevia. O znaaju zbornika Ljubo Vizner (Ljubo Weisner) je zapisao: Ovo su obeanja. Na pragu u Novo ovo su tek vrata. Ekspresionizam Prva djela Rat za hrvatsku knjievnost nije znaio prekid kontinuiteta. Poslije dramskog prvijenca Krlea nastavlja objavljivati poetsko-ekspresionistike drame Kraljevo (1915.), Kristofor Kolumbo (1917.) i Michelangelo Buonarotti (1918.). Sa svojom prvom knjigom Lude prie (1915.) pojavit e se i Ulderiko Donadini, kasniji pokreta prvog ekspresionistikog asopisa Kokot. Prvi asopisi Prvi ekspresionistiki asopis Kokot pokree 1916. Ulderiko Donadini. Ve sljedee godine pridruit e mu se i Antun Branko imi sa asopisom Vijavica (1917.), a prve poslijeratne godine i Krlea sa svojim asopisom Plamen (1919.). Pojavom ovih asopisa osvaja se prostor za objavljivanje djela u duhu nove kole, kao i za programsko-manifestne interpretacije pokreta. Antun Branko imi Centralna linost ekspresionizma u Hrvatskoj. Do te pozicije e ga dovesti dva sudbonosna dramatina zaokreta u ivotu. Prvi je odlazak iz Bosne i Hercegovine u Zagreb, a drugi je odluka da napusti svoje kolovanje, pokrene asopis Vijavica (1917.) i potpuno se posveti knjievnom radu. Nadahnut bekim ekspresionistikim asopisom Juri (Der Sturm) nastupa kao pjesnik i kritiar, te pokree svoj drugi asopis istoga naslova Juri (1919.). U kritikim lancima saeto obrazlae sutinu pobune protiv dotadanje knjievnosti. Nova knjievnost mora iz sebe odbaciti sve trope, figure, metonimije, aliteracije, asonance, klimakse, sve ono to je ukus, to je retorika i lepota, to e rei sve ono to je suvino i da govorimo istinu. Najvei doprinos novoj knjievnosti daje, ipak, svojom jedinom i kratkom zbirkom Preobraenja (1920.). Zbirka je oznaena kao kamen temeljac modernog hrvatskog pjesnitva. Otkriva nam pjesnika tijela, grada i siromaha, pjesnika astralnih prostora ali i ovjekovih egzistencijalnih ponora. Prilino tura u izrazu zbirka je na najefikasniji nain demonstrirala imiev stijenjeni ekspresionizam.

Pred kraj ivota pokree i trei asopis Knjievnik (1924-1925.), ime svoj kratki ivot jo vie ispunjava a hrvatsku knjievnost jo vie zaduuje. Miroslav Krlea Stupio je u hrvatsku knjievnost kao razbarueni ekspresionista a nastavio i zavrio kao pisac naglaene socijalne i politike orijentacije. Ipak, i obimom i umjetnikim dometima, njegovo djelo se otima jednostranim programskim razvrstavanjima. Pobrojanim ekspresionistikim dramama Krlea pridodaje i svoj prvi asopis Plamen (1919.), u kojemu obznanjuje lenjinistiku obojenost svoga ekspresionizma. Do poetka Drugog svjetskog rata e pokrenuti jo tri asopisa: Knjievna republika (1923.), Danas (1934.) i Peat (1939.). Iz impozantnog knjievnog upusa izdvajamo samo neka djela: romane Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Na rubu pameti (1938.) i Banket u Blitvi IIII (1938/39/62.), zbirka novela Hrvatski bog Mars (1922.), dramski ciklus o Glembajevima itd. Tin Ujevi i Gustav Krklec U sjeni novih avangardnih ideja, ali i nesvodiv ni na jednu od njih, javlja se i veliki pjesnik Tin Ujevi, autor etiri zbirke pjesama izmeu dva rata: Lelek sebra (1920.), Kolajna (1926.), Auto na korzu (1932.) i Ojaeno zvono (1933.). Gustav Krklec sa imiem ureuje asopis Juri, i iste godine objavljuje prvu ekspresionistiki nadahnutu zbirku pjesama Lirika (1919.), a dvije godine kasnije i jo jednu Srebrna cesta (1921.). Poslije toga e, pod uticajem njemakih neorealista, skrenuti u socijalni aktivizam i otvorenu pobunu protiv pasivistikog ekspresionizma. Od pasivistikog do lijevog ekspresionizma Ve je Krlea u svojim djelima napravio put od pasivistikog, u prvim dramama, do lijevo orijentiranog ekspresionizma, u zbirci Novela Hrvatski bog Mars. Slian put prevalit e i njegov saureiva iz asopisa Plamen August Cesarec, samo to e njegovo skretanje biti jo radikalnije. Cesarec e ve u svojim prvim ekspresionistikim radovima (novele Za novim putem, 1926.) popustiti pred jakim dojmovima ideja Oktobarske revolucije. Pokret socijalne literature I Krlea i Cesarec istovremeno su bili utemeljivaima ekspresionizma i predvodnicima lijeve struje hrvatske knjievnosti. Ovaj detalj jasno govori da ni ekspresionizam (izuzev kod Donadinija i u stijenjenoj varijanti kod imia), ni pokret socijalne literature se nisu izdiferencirali do kraja kao samostalni pokreti. U tom smislu se isti ekspresionizam Donadinija i imia moe posmatrati kao prijelazna faza ka lijevo zainjenom ekspresionizmu Krlee i Cesareca i dalje ka istom socrealizmu (neorealizmu ili modernom objektivizmu) Mile Budaka, Slavka Kolara, Vjekoslava Kaleba, Vjekoslava Majera i dr.

Zapravo, Krlea i Cesarec se nisu mogli zadovoljiti samo sa dosljedno izvedenom revolucijom u oblasti knjievnosti, nego su se poduhvatili slijeenja revolucionarnih ideja i u samoj zbilji. To je nadalje znailo stavljanje knjievnosti u slubu ope revolucije. Radikalizacijom ovog drugog utilitarnog! aspekta knjievnosti, gubila je na znaaju sama knjievnost, kao u pojedinim Cesarevim djelima i djelima brojnih revolucionarnih pisaca koje je povijest knjievnosti brzo zaboravila.

10

Bosna i Hercegovina MEURATNA KNJIEVNOST U BOSNI I HERCEGOVINI Meuratna knjievnost u Bosni i Hercegovini, poslije etverogodinjeg ratnog zatija, nastavlja tamo gdje je stala pred poetak rata. A to znai, na unutranjem planu, obnovu rada nacionalnih kulturnih drutava i nacionalnih asopisa kao centara knjievnog ivota, i, na isto knjievnom ili vanjskom planu, aktivnu recepciju aktuelnih knjievnih ideja iz evropskih knjievnosti. - Knjievnost se i dalje djelimice koristi kao sredstvo politike borbe, bilo u sprovedbi nacionalnih (knjievnici oko Mlade Bosne), bilo u slubi klasnosocijalnih (pokret socijalne literature) ideja. - Kao direktna posljedica nepriznavanja bosanskohercegovake zasebnosti unutar nove dravne zajednice Sarajevo gubi status kulturnog centra a bh pisci se sve vie okreu ka Beogradu i Zagrebu kao politikim i kulturnim sreditima nove drave; - za vrijeme rata knji stvaranje zamire: mladobosanski pisci su silom prilika utihnuli; Sv orovi, Risto RAdulovi i Jovan Palavestra otjerani su u internaciju; Ivo Andri i Borivoje Jefti doplai su zatvora; Milo Vidakovi, Risto RAdulovi i M. . ati umiru 1915; Koi i Vl Gainovi umiru 1916; 1919 umire Sv orovi; bonjaki pisci prestaju da piu: Osman-Aziz, Baagi i Mulabdi; hrvatska knji u BiH poslije rata gotovo da se sasvim gasi;
-

Knjievnost Mlade Bosne Mlada Bosna je bio narataj buntovnih intelektualaca okupljenih oko ideje otpora protiv austro-ugarske i junoslavenskog ujedinjenja, te ideje radikalnog prevrata u knjievnosti i kulturi. Svoje knjievne ideje crpili su iz evropske avangarde, posebice ekspresionizma i futurizma. Centralna linost bio je Dimitrije Mitrinovi a njihov se rad moe pratiti od vremena aneksije 1908. pa do poetka rata 1914. Svoj knjievni rad podredili su politikoj borbi za ideju jugoslavenstva kao jedinom moguem rjeenju. Za Vladimira Gainovia knjievnost je bila samo sredstvo politike i nacionalne akcije. Njegovali su kult muenitva i jake potrebe za rtvovanjem, to e kulminirati sarajevskim atentatom 1914. Ako iim drugim, ovim inom su uticali na dalji tok povijesti, ne samo u Bosni i Hercegovini. U vrijeme mladalakog knjievnog stasavanja i Ivo Andri je bio blizak ovome narataju. On je ve u zborniku Hrvatska mlada lirika (1914.) objavio svoje prve pjesme u slobodnom stihu. Uz aktivnosti Mlade Bosne treba spomenuti jo imena pisaca Miloa Vidakovia i Borivoja Jevtia.

11

Dvije knjievne struje - U rat Bosna i Hercegovina ulazi kao sastavnica Austro-Ugarske a poslije rata ulazi u novu dravnu zajednicu Kraljevinu Srba, Hrvata, Slovenaca, odnosno, Kraljevinu Jugoslaviju (01. 12. 1918.). Bosanskohercegovaki pisci su stvaranje jugoslavenske drave doekali sa mnogo nada. - Ve pri kraju rata u Zagrebu su se oglasile dvije knjievne struje, koje e imati uticaja na knjievni ivot Bosne i Hercegovine. Prva je bila grupa oko asopisa Knjievni Jug (1918-1919.) sa urednikom NIkom Bartuloviem i saradnicima iz BiH Vladimirom oroviem i Ivom Andriem; u slijedili su ideju knjievnog jugoglovenstva: jedno narjeje i jedno pismo, sa namjerom da se ekavica uzme kao zajedniko narjeje svih pisaca Bih, Srbije i Hrvatske; sarauju jo Tugomir Alaupovi, Vl orovi, Al anti, Fadil Kurtagi, Borivoje Jefti; Andri objavljuje dijelove svoje pripovijetke Put Alije erzeleza i Ex Ponto; struju oko Knjievnog juga uglavnom su sainjavali preivjeli mladobosanci, koji su na ovaj nain produavali svoju borbu za jugoslavenski (knjievni i jeziki) integralizam, okreui se sve vie ka Beogradu kao novom politikom sreditu; - Drugu grupu je predvodio Antun Branko imi, sa svojim asopisima Vijavica i Juri, iji su saradnici bili Nika Milievi, Hamza Humo i Ahmed Muradbegovi; naporedo sa prihvatanjem ekspresionizma imi pokree svoj prvi asopis Vijavica, kojega izlaze samo 4 broja u razdoblju od dec 1917. do febr 1919; zatim objavljuje jo tri broja asopisa Juri; prvi se knjievno oglaavaju Andri Ex Ponto i B. Jefti Zalasci 1918; iste godine i posthumno Carski soneti M. Vidakovia; 1919. Nutarnji ivot Hume i Stihovi F Kurtagia; Baagi objavljuje prepjev Hajjamovih Rubaija; Bjelevac Rene Logotetides i drugo izdanje Minke; izvan BiH Andri objavljuje Put Alije erzeleza u Bg a Nemire u Zg; jo Studije i feljtoni Ilije Jakovljevia; 1920. Preobraenja imia u Zg;

Obnova rada nacionalnih asopisa U novim politikim i kulturnim okolnostima dolazi do obnove rada nacionalnih kulturno-prosvjetnih drutava i njima pripadajuih asopisa. asopis srpskog kulturnog drutva Prosvjeta prvi kree sa izlaenjem ve 1919., a Gajret, kao novina muslimanskog (bonjakog), i Napredak, kao novina hrvatskog drutva, 1921. godine. Godine 1927. pokree se Novi Behar, nasljednik starog Behara iz 1900-1910. Jevrejsko drutvo La Benevolencia kontinuirano izdaje svoje asopise sve do 1941; idovska svijest od 1918, Jevrejska tribina od 1921 i Jevrejski ivot od 1924; Pregled i Sarajevska grupa

12

- Uz ve pobrojane nacionalne asopise Pregled (1927-1940.) ima najveeg uticaja na knjievne prilike u Bosni i Hercegovini izmeu dva rata. asopis postaje glasilom Sarajevske grupe pisaca koja se osniva ve sljedee godine. Grupu ine: Borivoje Jevti, Jaka Kuan, Hamza Humo, Isak Samokovlija, Jovan Kri i dr. - U prvom almanahu grupe Sa strana zamagljenih (1928.) Jovan Kri pie predgovor pod naslovom Pripovedaka Bosna. Po njemu samosvojnost pripovjedake Bosne crpi se iz usmene poezije: iz orijentalnog senzualizma sevdalinke i epskog narativa. Knjiga drugova i knjievna ljevica - Kao protivtea Grupi sarajevskih knjievnika pisci okupljeni oko lijevih ideja obznanjuju Knjigu drugova (1929.), knjigu ekspresionistikog napona i socijalnog temperamenta (Rizvi), u kojoj uzimaju uea i bh pjesnici Novak Simi, Hamid Dizdar, Husnija engi, Hasan Kiki, Ilija Grbi, Rizo Rami, Eli Finci i dr. I Pregled od 1935, pod Krievim urednitvom, otvara svoje stranice za pisce sa ljevice. U bonjakoj knjievnosti posebno mjesto zauzima asopis Putokaz, koji je izlazio u Zagrebu od 1937-1939. Njega su pokrenuli lijevo orijentirani bonjaki pisci Hasan Kiki, Safet Krupi, Skender Kulenovi, Rizo Rami, a kasnije e im se pridruiti jo i Zija Dizdarevi. Ekspresionizam Bosanskohercegovaki pisci su odmah poslije rata aktivno, svojim djelima, odgovorili na izazove ekspresionistikog prevrata u knjievnosti. Humo i Muradbegovi, koji su u Zagrebu saraivali u imievim asopisima Vijavica i Juri, prvi izlaze sa svojim ekspresionistikim djelima: Humo sa pjesnikom zbirkom Nutarnji ivot (1919.) a Muradbegovi sa pripovjedakom zbirkom Nojemova laa (1924.). I jedan i drugi e i kasnije djelimice slijediti zahtjeve ekspresionistike poetike (npr. Humo Grozdanin kikot i Sluaj Raba slikara, Muradbegovi u svojim dramama i pripovjetkama). Borivoje Jevti, pisac iz zagrebake grupe oko Knjievnog juga, takoer se oglasio pripovjetkama (zbirke Zalasci, Scene i O profanim stvarima) pisanim ekspresionistikim manirom. Bosanskohercegovaki se pisci, pod jakim dojmom lijevih ideja, nisu mogli a ni htjeli zadovoljiti samo knjievnim prevratom, to je od njih traio ekspresionizam. Stoga je kasnih tridesetih godina nastala udna kombinacija lijevog ekspresionizma ili ekspresionistikog neorealizma (pokreta socijalne literature) u djelima Novaka Simia i Hasana Kikia. - o knjievnom ivotu: A. Muradbegovi:

13

Pisci i djela Bonjaki: 1. Abdurezak Hifzi Bjelevac Rene Logotetides (1919.), Ana Zolotti (1927.) 2. Hamza Humo Nutarnji ivot (1919.), Zgrada na ruevinama (1939.), Grad rima i ritmova (1924.), Sa ploa istonih (1925.), Grozdanin kikot (1927.), Pod rvnjem vremena (1928.), Sluaj Raba slikara (1930.). 3. Ahmed Muradbegovi Nojemova laa (1924.), Haremske novele (1924.), Na Boijem putu (1936.). 4. Hasan Kiki Provincija u pozadini (1935.), Ho-ruk (1936.), Bukve (1938.). 5. Alija Nametak Bajram rtava (1931.), Dobri Bonjani (1937.) 6. Hamid Dizdar Arabeske (1929.), Zapisi u kamenu (1936.). 7. Zija Dizdarevi, pripovjetke. 8. Mak Dizdar Vidovopoljska no (1936.). Srpski: 1. Borivoje Jevti Zalasci, Scene (1918.), O profanim stvarima (1920.). 2. Marko Markovi Kriva Drina (1935.). 3. Novak Simi Nepoznata Bosna (1937.), Suton Talihana (1937.), Vonjak (1938.) 4. Branko opi Pod Grmeom (1938.), Bojovnici i bjegunci (1939.), Planinci (1940.). 5. Jovan Radulovi Za utehom (1926.), Jesenja pregaranja (!928.). 6. Ivo Andri Ex Ponto (1918.), Nemiri (1920.), Put Alije erzeleza (1920.) Hrvatski: 1. Antun Branko imi Preobraenja (1920.) 2. Nikola op Pjesme siromanog sina (1926.), Nocturno (1928.), Isus i moja sjena (1934.), Od ranih do kasnih pijetlova (1934.). 3. Zvonimir ubi Fazlia potok (1934.), Heroj u papuama (1935.), Kaljuga (1937.).
4.

Jaka Kuan Pesme (1925.).

Jevrejski: 1. Isak Samokovlija Od proljea do proljea (1929.), Pripovijetke (1936.). 2. Laura Papo-Bohoreta.

14