P. 1
ELEKTRIČNE INSTALACIJE IOSVJETLJENJE ZA 4 RAZRED ELEKTROTEHNIČKIH ŠKOLA MILO MIŠKOVIĆ

ELEKTRIČNE INSTALACIJE IOSVJETLJENJE ZA 4 RAZRED ELEKTROTEHNIČKIH ŠKOLA MILO MIŠKOVIĆ

|Views: 5,286|Likes:
Published by Imran Kasumovic
ELEKTRIČNE INSTALACIJE IOSVJETLJENJE ZA 4 RAZRED ELEKTROTEHNIČKIH ŠKOLA MILO MIŠKOVIĆ
ELEKTRIČNE INSTALACIJE IOSVJETLJENJE ZA 4 RAZRED ELEKTROTEHNIČKIH ŠKOLA MILO MIŠKOVIĆ

More info:

Published by: Imran Kasumovic on Apr 22, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/15/2015

pdf

text

original

.

/'
/
v
,...\/" • .
1 :
F. ,AJ,.Je;d,t::.
'-nL- 1'6""""0
ELEKTRICNE INSTALACIJE
I OSVJETLJENJE
I
i
, , i
J
, , \
L"';- !
'. "i'"""'_",

--- -" -.- ,-'....,..:.' ......
ELEKTF:tOE:NERi
""'''''''''''.IJE (II 010)
10. Tehnicke mjere zastite u elektricnim instalacijatna
Trenutak dodira vodica pod naponom i prvo djelovanje struje koju covjek osjeti nazlva se stru­
jni (elektricni) udar. RazHkuje se elektricnl udar uslijed:
• Slucajnog dodira s vodljlvlm dljelovlma instalacije ill troSiia kojl su normalno pod naponom, npr.
grlo sijalice, goli vodlc, stezaljke osiguraca, sklopke i sl. (dlrektni dodir s djelovima pod naponom) .
• Dodira vodljivlh dijelova trosila koji nlsu normalno pod naponom, npr. metalno kuciste motora,
stednjaka, bojlera I sHcno, ali u toku rada zbog kvara na Izolaciji mogu doci pod napon (Indi­
rektni dodir).
10.1 Djelovanje elektricne struje na covjeciji organizam
Elektricna struja, ukoliko tece kroz tijelo iii dio tijela, je opasna po covjecije tljelo. U svijetu su
izvrsena razna ispitivanja kako elektricna struja djeluje na Ijudski organizam. Ispitivanja su vrse­
,.
na na zivotinjama, dobrovoljcima, a odredeni rezultati su dobijeni i prj izvrsenju smrtne kazne u
americkim zatvorima (elektricna stolica). Naucnici su ispitivali kako struje razlicitih jacina i frek­
vencije djeluju na organizam.
ljudsko tijelo kada se nade u strujnom kolu ima odredeni otpor koji nlje konstantan, odnosno
mijenja se od covjeka do covjeka. Vrljednost tog otpora zavisi od duzine strujnog kola kroz covjeka
I debljlne koze. Otpor kojlm se covjecije tijelo suprotstavlja proticanju struje sastoji se od trl otpo­
ra: ulaznog otpora, otpora Ujela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otporl su kontaktni otporl a
zavise od velicine dodirne povrsine, vlaznosti koze na tom mjestu, rukavica (ako ih ima), carapa,
cipela i sl. Npr. otpor carapa i cipela mijenja se od 1.000 do 1.000.0000, a samo zavisno od toga
da Ii su ovi dijelovl suhl iii vlazni. Ni otpor covjecijeg tijela nije konstantan i mijenja se od slucaja
do slueaja. Posebno na velicinu ovog otpora Ujela uticu atmosferske prilike jer se koza sa zno­
jenjem viall, a to smanjuje njen otpor (otpor tijela je najmanjl kada se covjek kupa i tada iznosi
oko 5000). Visina napona dodira moze da utice na otpor tijela. Visi napon i struja probija kozu
na vise mjesta a time se smanjuje otpor tijela (koza predstavlja glavni otpor covjecijeg tijela).
Utvrdeno je da struja na organizam djeluje na tri nacina: toplotno, mehanicki i hemljski.
Toplotno dejstvo je logic no jer prl protjcanju elektricne struje kroz otpor nastaje pretvaranje
elektrjcne energije u toplotnu (Dzulova toplota). Znacl i u covjecijem tijelu se oslobada toplota,
poveceva se temperatura, tkivo se razara i dolazi do teskih unutarnjih povreda (krv prokljuca prj
izvrsenju smrtne kazne na el. stolici). Pri duzem proticanju jake struje tijelo izgubi na tezini a moze
ida se ugljenise (el. udar kod vlsokog napona).
Mehanicko djelovanje struje na covjeka je posljedica grcenja misica a I nekontrollsanih reflek­
snih pokreta koji se jave u trenutku prolaska struje. Ovo moze biti posebno opasno kada covjek
radi na visini i tada zbog nag log pokreta moze doci do pada i mehanickih povreda.
Hemijsko dejstvo se javlja kod proticanja istosmjerne struje. Covjecije tijelo se ponasa kao
elektrolit i elektricna struja ga elektrolizom rastvara, nanosecl trajna ostecenja.
Kakve ce posljedlce izazvati strujni udar na covjeka zavisi u prvom redu od toga kolika jaclna
elektricne struje protice kroz tijelo, vremena protlcanja struje, puta struje kroz tijelo i frekvencije
struje. Jacina elektrlcne struje kroz tljelo zavlsi od napona dodlra, ulaznih i izlaznih otpora I otpora
covjecijeg tljela. Napon dodira je napon koji covjek dodirom premosti. Najcesce je napon dodira
razlika potencijala izmedu vodljivih dijelova trosila iii faznih vodica I zemlje koju covjek premosti
svojim tijelom.
l
"
Eksperimentima je utvrdeno da prvi osje6aj da struja protice kroz tijelo je je pri jacini elektricne
struje od 1 mA (malo stezanje misiea). Osjetnije stezanje misiea i treperenje prstiju ruke sve do
lakta, izaziva struja kroz tijelo 2 do 4mA. Struja 5 do 7mA izaziva lagani gre u laktu. Kod jacih stru­
ja jaca su i grcenja, bolovi, a pri struji od 20 do 25mA vise nije moguee ispustiti vodic pri ekspe­
rimentu iz ruke zbog grcenja prstiju. U takvim uslovima za nekoliko minuta moze nastupiti smrt,
iako se smatra da su tek struje preko 50mA smrtonosne (zbog grcenja misi6a, tesk06a s disa­
njem i poremeeaja srcanog ritma).
Protieanje struje od 1 OOmA smatra se smrtonosno u vremenu 3 sekunde jer broj otkueaja srea
se pove6a, takav napor sree ne moze da izdrzi pa postepeno prestaje s radom. Jace struje su
smrtonosne i za kra6e vrijeme, npr struja 1A vee u toku 0,4s. Sree prestaje s radom i covjek
umire zbog zgrusavanja krvi u mozgu.
Put struje kroz covjecije tijelo je veoma vaian a najopasnije je kad su sree i mozak na tom
putu. Na sliei 10.1 pod a) prikazan je slueaj kad covjek glavom dodirne fazni vodic, a stoji na uzem­
Ijenoj podlozi (zemlji). Struja u ovom slucaju prolazi direktno kroz glavu i sroe pa je to smrtna
opasnost. Slican je slucaj i pod e). U slucaju pod b) covjek je dodirnuo dva fazna vodica, a to je
jedna od najopasnijih situacija i tijelo je izlozeno linijskom naponu 400V, a struja prolazi direktno
kroz sree.
230 V
230
130 v_
a) c)
7"-­
81. 10.1 Opasni direktni dodir dijelova pod naponom
Elektricna struja je opasna za covjeciji organizam i pri rukovanju s elektricnim napravama treba
biti veoma oprezan. Statistike pokazuju da je broj nasreea najve6i kod montera i elektricara, jer
oni vremenom postaju toliko sigurni u sebe da se ne pridrzavaju ni najosnovnijih mjera sigurnos­
ti, sto dovodi do cestih nesre6a. I u svakodnevnom zivotu svaki Covjek se susre6e s elektricnom
strujom (el. osvjetljenje, el. stednjak, brijaci aparat i sl.), a sve te brojne el. naprave su izvor opas­
nosti ukoliko nisu pravilno prikljucene iii su osteeene.
81. 10.2 Opasni indirektni dodir i strujni udar covjeka nastao zbog nepravilnog prikljucka* i kvara na uredaju
*Kad je el. uredaj pravilno prikljucen u slueaju kvara automatski bi djelovao zastitni uredaj, osigurac: iii zastitna struj­
na sklopka, i kvarni uredaj iskljuci s napona u vremenu iSPOd Q, 1s (i tada se moze dogoditi strujni udar ali trajao bi kratko)
Mjerenjem je utvrdeno da je otpor covjecjeg tijela izmedu jedne i druge ruke kod napona 380V
oko 1000n, a kod napona 220V oko 1300n. Isto tako mjerenjem je utvrdeno da je otpor cov­
jecijeg tijela izmedu ruke i noge kod napona 380V iznosi 1900n, dok kod napona 220V iznosi
oko 2500n. Prema publikaeiji lEe 479-1/84 preporucuje se gornja granica opasnog dodirnog
napona za covjeka 50V, 50-60 Hz. Znaci ako covjecije tijelo prikazemo kao otpor kroz koji tece
jacina struje od 0,05A, na tom otporu se po Ohmovom zakonu pojavi napon:
U IxR= D,O.'ix 1000 =: 50 V
81. 10.3 Nadomjesna elektricna sema covjecijeg tijela u strujnom kolu
Na osnovu ovih rezultata propisom je utvrden maksimalni dopusteni dodirni napon 50V efek­
tivne vrijednosti izmjenicne struje. U posebnim slucajevima ova graniea opasnog napona moze
biti i niia, npr. pri kupanju otpor covjecijeg tijela pada na oko 500n i u tim trenueima je po covjeka
opasan i napon ispod 30V:
I = u/R = 30/500 =0,06 A = 60 mA
a to je smrtna opasnost ukoliko ta struja tece "duie" vrijeme.
Zastita od napona dodira (e/ektricnog udara) difeli se na:
• Zastitu od slucajnog direktnog dodira dijelova pod naponom,
• Istovremenu zastita od direktnog i indirektnog dodira,
• Zastitu od indirektnog dodira tj. previsokog napona dodira na metalnim dijelovima naprava i
uredaja koji u normal nom pogonu nisu pod naponom ali izlozeni su naponu u slucaju kvara.
Zastita
Zastita izoliranjem dijelova pod naponom Potpuna zastita
Zaslita ogradama (pregradama) iii kuciStima
ZaStila preprekama (zaprekama) Dopunska zastita
Zastila postavljanjem van dohvata ruke "
Zastila automalskim iskljucivanjem uredajima koji
I-_--:;,..-:;d?;:i'leluju na diferencijalnu stru,?,ju"--",(s",tru""jn",a:.:z""a""st::;it,n""a""s",k",lo",pk-,,,a:L)---------------i
Zastita od direktnoQ I indirektnog dodira
Zastita upolrebom sigumosnog malog napona
I-__=-c:-Zastitaupotrebom malog radnog ___________
ZaStita od Indirektn()g dodlra ------______1
Zastita automatsklm iskljucivanjem napajanja (AIN):
a) u TN sistemu razvoda
b) u TT sistemu razvoda
c} u IT slstemu razvoda
d} izjednaeenjem potencijala
Zastita dopunskim izjednaeenjem potencijala
ZaStita upotrebom klase II iii odgovarajucom izolacijom
Poslavljanjem u izolirane prostorije
Zastita lokalnim izjednacenjem potencijala
ZaStita eleidricnim odva'an'em
Tabela 10.1 Tehnicke mjere zastite od elektricnog udara
10.2 Zastita Izoliranjem dljelova pod naponom
Uloga ove zaStite je je da se sprijecl svaki dodir covjeka sa dijelovima instalacije koji su pod na­
ponom. Zastita izoliranjem se sastoji u postavljanju sloja izolacije koja se moze ukloniti sarno
njezinim razaranjem. Za tvornicki izradenu opremu (npr. instalacioni izolirani vodovi, kablovi is!.)
izolacija mora odgovarati standardu za tu vrstu opreme, to znaci mora biti tako napravljena da
trajno izdrii mehanicke, hemijske, elektricne i toplotne uticaje kojima oprema moze biti izlozena
u radu. Boje, bezbojni lak, emajl, smole i drugi slicn! izolacioni materijali ne smatraju se sigurnom
izolacijom. Za zastitnu izolaciju upotrebljavaju se razne pvc rnase, guma neopren i sl. Zastita
izoliranjem je I strucno omotavanje spojeva izolacionom trakom. Kvaliteta Izolacije se mora ispi­
tati u tvornici odgovaraju6im mjerenjem (otpora izolacije i dielektricne tvrdo6e npr. s instrumentom
fulltest MA 2053 sl. 9.19).
10.3 Zastita ogradama iii kuclstima
Zastita pregradama (ogradama) iii ku6istima treba da sprijeci direktni dodir s dijelovima elek­
tricne opreme i instalacija pod naponom (razvodni ormari sa opremom, sabirnice, sklopke
sijalicna grla i sl.). Oijelovi pod naponom moraju blti zatvoreni iii pregradeni tako da osiguravaju
stepen zastite najmanje IP 2X (zastita od stranih tijela preko 0 12,5mm i zasti6eno od dodira
prstima). Ako su potrebni veei otvori zbog odrzavanja i servisiranja moraju se preduzeti odgo­
varajuee dopunske mjere da se sprijeci slucajni dodir dijelova pod naponom i postaviti znak upo­
zorenja (kod grla za sijalice otvori su veei od 12,5mm zbog potrebe postavljanja sijalice). Kueista
cije su gornje povrsine vodoravne i pristupacne moraju imati najmanji stepen zastite IP 4X (za­
stita od dodira alatom, zicom preko 0 1 mm).
Pregrade i kueista su konstruktivno cvrsta i trajna da sprijece dodir i obezbijede trajno rasto­
jenje od dijelova pod naponom. Ako je potrebno ukloniti prepreku iii otvoriti ku6iste to se moze
uraditi samo pomoeu kljuca iii alata i to samo poslije iskljucenja napajanja stirn da se napajanje
moze opet uspostaviti samo poslije ponovnog postavljanja pregrade (kueista).
10.4 ZaStita preprekama (zaprekama)
Prepreke su namijenjene da sprijece slucajni fizicki pristup dijelovima pod naponom, iii slucaj­
ni dodir sa dijelovima pod naponom za vrijeme rada na opremi koja je pod naponom.
, :rep:eke namijenje.ne s pod naponom (npr. pri zam­
Jent uloska oSlguraca) all ne I namJernog pnstupa zaobllazenJem prepreke iii stavljanjem prstiju
prepreke (nije potpuna zastita). Prepreke se uklanjaju bez upotrebe alata iii kljuca, znaci prs­
tlma, rukom, ali moraju biti tako postavljene da se sprijeci njihovo slucajno uklanjanje (npr. zastita
pertinaks plocom bakarnih sabirnica u razvodnom ormaru).
10.5 Zastita stavljanjem van dohvata ruke
Predvida se sarno za sprecavanje slucajnih dodira dijelova pod naponom sto znaci da nije
potpuna zastita. Sustina ove zastite je u tome da se pristupacni dijelovi na razlieitim potencijali­
ma ne smiju nalaziti unutar prostorije na dohvat ruku. Ova dijela se smatraju istovremeno pristu­
pacnim ako su medusobno udaljeni manje od 2,5 m. Na mjestima gdje Ijudi sarno prolaze ispod
dijelova opreme pod naponom, smatra se da je visina od 2.5 m iznad tla dovoljna za postavlja­
nje predmeta (npr. golih vodica) pod naponom. Takva su mjesta razvodna postrojenja u transfor­
matorskoj stanici. U horizontalnom pravcu je minimalno dozvoljeno rastojanje za postavljanje
dijelova pod naponom do mjesta gdje moze covjek da stane iznosi 1,25 m (npr. goli vodici ispod
iii sa strane prozora).
Na mjestima gdje predviden saobraeaj vozilima iii u prostorijama u kojima se rukuje s metal­
nim elementima velikih duzina. razmaci moraju bitl povecani u skladu s tehnickim propisima.
SI. 10.4 Prostor van dohvata
ruke u prostoriji
10.6 Zastita automatskim Iskljucivanjem uredajima koji djeluju
na diferencljalnu struju (zastitna strujna sklopka - FI)
Ova zaStitna mjera sluzi sarno kao dopuna drugim zastitnim mjerama od direktnog dodira sa
dijelovima pod naponom u slucaju otkazivanja drugih zastitnih mjera. Upotreba zastitne strujne
sklopke cija je nazivna vrijednost diferencijalne struje iznosi najvise 30mA, sarno je znaci dop­
una za druge zastitne mjere od direktnog dodira. Zastita i od indirektnog dodira dijelova pod
naponom takode se moze ostvariti upotrebom zaStitne strujne sklopke.
Strujne zastitne sklopke mogu se upotrebljavati u TT, TN-S, TN-C-S i IT sistemima razvoda iii
drugim rijecima svuda tamo gdje su zastitni i neutralni vodic odvojeni (nisu spojeni). Tehnicke pre­
poruke EP BiH od 1999 g. predvidaju zastitu od indirektnog dodira dijelova pod naponom TT sis­
temom razvoda i obaveznom ugradnjom vise strujno zastitnih sklopki sa strujom prorade 30mA,
u strujne krugove trosila sa metalnim kueistima i prostorijama sa kadom i tusem, iii ugradnjom
jedne zastitno strujne sklopke sa strujom prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju. Znaci ZS sluzi
za automatsko iskljucenje u slucaju kvara i djeluje ispod 0,1s.(FI sklopka isklapa ispod 0,04s)

-
Djelovanje sklopke ZS zasniva se na cinjenici da je pri trofaznoj struji, u normalnom pogonu,
suma struja jednaka nulL Prema tome, u normalnom pogonu, je i zbir magnetnih flukseva sto ih
u magnetnoj prstenastoj jezgri (diferencijalnom strujnom transformatoru) stvaraju ove struje,
takode je jednak nulL Slijedi da se u sekundarnom namotu obuhvatnog strujnog transformatora,
koji je spojen na namotaj ZS sklopke, nece indukovati nikakav napon. U slucaju spoja bilo koje
faze s metalnim kuCistem aparata koji stitimo, proteoi oe struja kvara (za TT sistem kroz zemlju),
a poveoa se znaci u tom slucaju struja kroz tu fazu. lime je narusena ravnoteza, tj. vektorski zbir
struja vise nije jednak nuli, u obuhvatnoj prstenastoj jezgri se pojavi magnetno potje. a u sekun­
darnom namotu strujnog transformatora indukuje se napon koji aktivira zastitnu strujnu sklopku,
te ona isklopi kontakte za sva tri fazna vodica i neutralni vodic (4-polna).

8l. 10.5 8poj zaStitne strujne sklopke u TT sistemu razvoda:
1-kontakti sklopke,
2-sklopni mehanizam. T-ispitno dugme, R-predotpomik,
3-diferencijalni transformator.
4-namotaj. O,l-dugme za rucno uklj.-isklj. Z8
U instalacijama gdje se upotrebljava ZS moraju svi vodljivi dijelovi. koji normal no nisu pod na­
ponom, biti uzemljeni (TT sistem) iii spojeni s neutralnim vodicem (TN sistem) preko zastitnog
vodica koji ne ide preko strujne sklopke. Znaci neutralni vodic iza ZS ne smije biti uzemljen niti
u dodiru sa uzemljenim dijelovima niti u dodiru s metalnim kucistem trosila. Zastitne sklopke
moraju imati ugradenu kontrolnu tipku T (ispitno dugme) za ispitivanje funkcionisanja. Najmanje
jednom godisnje treba pritisnuti kontrolnu tipku T.
81. 10.6 2-polna (EFI-2) i 4-polna (EFI-4) zastitna strujna sklopka proizvodnje ETI 8lovenija; diferencijalni TR
81. 10.7 4-polna FI sklopka; montaZa i ozicenje FI sklopke u stanskom razdjelniku
Dvopolne zastitne strujne sklopke se upotrebljavaju za strujne krugove jednofaznih trosila:
81. 10.8 8poj dvopolne zastitne strujne sklopke u TT sistemu razvoda
I Zastitna sklopka za diferenciialnu struju EFI·2 ZastHna sklopka za diferenci'alnu struju EFI-4
I 230 V Naz/vnl naoon 2301400 V
l6A .
Nazivna struja IN 25A i Nazivna struja IN 25A
40A 40A
63A 63A
601\ aOA
, Nazivna struja I.,. NaZivna struja grelike I.,. i O,03A (l660n)
: 0,1 A ( 500n)

i O,03A (l660n)
0,1 A ( soon)
(max. vriJednost 0Ip0ra uzemlJenjaRel· O,3A (166n) (max. vrijednosl otpora uzemlJenJaRe) 0,3 A (l66n)
i O.SA ( lOOn) O.SA (lOOn)
PredosiguraC I aOAgL-IIG 8OAaL-!lG
Stepen zasUte IP40 IP40
vodica 1 -25 mm" reslek I"rikljucnih YOdlea 1-25mm'
R
Tabela 10.2 Tehnicki podaci za FI sklopke proizvodnje ETI 810venija
·Proizvode se zastftne sklopke osjetljive na izmjenicnu struju greske (EFI-2 AC i EFI-4 AC) i zastitne sklopke osjetljive
na izrnjenicnu struju i pulziraju6u istosmjernu struju greske (EFI-2 A i EFI-4 A)
Vrlo osjetljive strujne sklopke upotrebljavaju se i u druge zastitne svrhe kao npr. zastita od
pozara. U opasnim i lako zapaljivim prostorima mogu se kablovi stititi sa zastitnim strujnim
sklopkama protiv struja zemljospoja. Naime na osteeenim mjestima, uslijed promjene tempera­
ture dolazi do "disanja" izolacije koja vremenom, kako se ti procesi ponavljaju, slabi, pa tu
pocinju prvo teei neznatne a vremenom sve veee i veGe struje prema zemlji, dok ne dode do
kratkog spoja sto moze izazvati pozar. Znaci upotrebom osjetljive FI sklopke takve situacije se
pravovremeno otkrivaju i kada struja kvara naraste do iznosa IAN djeluje zastitna sklopka. Metalni
plastkabla mora biti uzemljen da bi se kod osteeenja kabla struja greske zatvorila izvan obuh­
vatnog diferencijalnog transformatora kroz zemlju (sl. 10.9).
SI. 10;9 Zastita kabla od kratkospojnih struja SI. 10.10 Kombinacija* diferencijalni TR-okidaCki
prema zemlji FI sklopkom relej proizvodnje "Iskra" Siovenija
*Kod FI skiopki u kucnim instalaciJama, kamp prikolicama, skolama i sl. u samoj sklopci je smjesten obuhvatni difer­
encijalni strujni transformator. Diferencijalna zaSlita u industriji, poljoprivredi, gradevinarstvu i sl. ponekad se izvodi tako
sto se diferencijalni TR postavlja odvojeno na kabal (npr. na kablova u proslorijama za zastitu od pozara) i povezuje
se s okidackim relejom i kontaktorom. Precnik otvora diferencijalnog TR je 66mm a nazivne diferencijalne struje 0,3;
0,5; 1; 2; ... 30A (kombinacija diferencijalni TR-okidacki relej-kontaktor sa upotrebljava za kablove vecih presjaka i na­
zivnih struja).
Da bi zastita sa FI sklopkom bila efikasna metalno ku6iste trosila mora bitiuzemljeno na uzem­
Ijivac cijavrijednost otpora uzemljenja mora biti manja od:
. Rz = 501l,;N
gdje je: Rz (Re)-otpor uzemljenja sti6enog trosila odnosno zastitno uzemljenje kod objekta;
IoN - struja greSke pri kojoj FI sklopka iskljucuje;
50 - nap on dodira UL=50V, 50Hz.
Za zastitne sklopl<e diferencijalne struje I"N=0,03A otpor uzemljenja mora biti ispod Rz<50r
0,03=1666,66n; za sklopke s loN=0,1A otpor Rz<500n; IAN=0,3A Rz<166,66n; I"N=0,5A Rz<100n.
To ie vrijednost otpora koji se moze lako postiei a pri kome se na metal nom kueistu kvarnog
trosila neee pojaviti napon prema zemlji preko 50V i kod koga FI sklopka djeluje ispod 0,04s.
10.7 Zastita upotrebom sigurnosnog malog napona
Ako pretpostavimo da je otpor covjecijeg tijela oko 1000n i da je struja do SOmA bezopasna
po covjeciji organizam zakljucujemo da napon dodira koji nije opasan za covjekaje ako ne prede
vrijednost 50V. Iskustva i mjerenja pokazuju da vlazno covjecije tijelo ima znatno manji otpor i da
je u takvom slucaju i manji napon od 50V opasan po zivot. Opasnost je jos poveeana ako vlazno
tijelo svojom velikom povrsinom dolazi u dodir s metalnim dijelovima. Te situacije imamo pri radu
na kotlovima, celicnim stubovima, mostovima, pri narocito vlaznim podovima, npr. u kanalima, u
radionicama, u brodogradnji, u kupatilu (utvrdena je smrt u kadi upotrebom telefonskog aparata
radnog napona od 42V) i sl.
U· takvim prostorijama se upotrebljava zastita od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod
naponom koja se postize upotrebom malog napona i primjenom izvora napajanja koji su sigumosni:
1. Nazivni napon ne prelazi granicu opsega I a to znaci da radni napon izmedu faza i napon iz­
medu faze i zem!je mora biti manji iii jednak 50V.
2. Sigurnosni izvori napajanja malim naponom su:
• sigurnosni (zastitni) transformatori s odvojenim namotajima,
• elektrohemijski izvori (baterije iii akumulatori),
• elektronski uredaji kod kojih su preduzete mjere koje osiguravaju da i pri unutrasnjem kvaru
napon na izlaznim stezaljkama ne prekoraci preko 50 V.
Kao izvori malog napona najceSce sluze sigurnosni transformatori s galvanski odvojenim i dob­
ro izoliranim namotima primara i sekundara. Napon sekundara do 42V sluzi za napajanje rucnih
svjetiljki i alata s kojim se radi u suhim prostorijama, a napon do 24V predviden je za istu namje­
nu ali na mjestima gdje su pod i okolina dobro vodljivi, a dodirna povrsina covjeka s metalnim
dijelovima velika. Napon do 24V upotrebljava se i za osvjetljenje u stajama za stoku (zbog velike
osjetljivosti stoke prema struji) kao i za djeeije igracke s elektricnim pogonom. Ovi transformatori
mogu biti prenosni i neprenosni.
SI. 10.11 Prenosni TR malog napona
Prenosni malonaponski transformator ima prikljucni savitljiv vod za prenosna trosila (duzine
oko 2m). Ukoliko transformatori na svim dijelovima imaju dvostruku izolaeiju tad u prikljucnom
vodu nema zuto-zelene zile za zastitu a utikac na primaru nema zaStitne kontakte. Transforma­
tori ugradeni u metalno kueiste u prikljuenom vodu imaju zuto-zelenu zilu za zastitu i utikac na
primaru sa zastitnim kontaktima.
Danas se sve vise za unutrasnje osvjetljenje prostorija upotrebljavaju halogene sijaliee malog
napona 12V s prenosnim (prenosne svjetiljke) iii neprenosnim transformatorom (zidne, stropne).
Npr. neprenosni transformator 230/12V se montira na stropnom izvodu i prikljucuje se primarno
direktno na vod za stalno polaganje, dok sa sekundarnih izvoda izvode se goli vodiCi na koje se
prikljucuju halogene reflektorske sijaliee.
SI. 10.12 Instalacija malog napona s golim vodicima za halogene sijalice 12V
Kod izvodenja strujnih krugova (instalaeije) sigurnosno malim naponom moraju biti ispunjeni
ovi uslovi:
• Prikljucniee i utikaCi malog napona moraju se konstrukcijski znatno razlikovati od prikljucnih nap­
rava za niski napon 230/400V. To je neophodno da bi se izbjegla svaka moguenost zabune i
slucajnog spajanja utikaca malo'g napona na prikljucnieu niskog napona.
• Prikljucniee i utikaci malog napona ne smiju imati zastitne kontakte. To znaci da nema zatitnog
vodica u instalaeiji malog napona. nema uzemljenja vodica niskog napona niti spajanja s me­
talnim masama.
• Vodici malog napona moraju biti fizicki odvojeni od vodica bilo kojeg drugog strujnog kruga
niskog napona.
• Kada nazivni napon nije veei od 25V efektivne vrijednosti izmjenicne struje iii 60V istosmjerne
bez izmjenicne komponente-valovitosti. nije potrebna nikakva zastita od direktnog dodira sto
znaci da se mogu koristiti i goli vodici na dohvat ruke (sl. 10.12).
Elektrohemijski izvori malog istosmjernog napona (baterije, akumulatori) danas se sve vise upo­
trebljavaju u elektronskim uredajima, mjernim instrumentima, djecjim igrackama, rucnom elektric­
nom alatu (aku-busiliee. brusiliee ... ) i sl.
Elektronski uredaji niskog napona. izmjenicnog i istosmjernog. se upotrebljavaju u servisnim ra­
dionieama. laboratorijama, skolskim ucionieama i sl. za napajanje raznih elektronskih elemenata
i aparata istosmjernom iii izmjenicnom strujom. Malonaponski elektronski izvori (uredaji) za servis­
ne radioniee iii skolske ucioniee imaju efikasnu zastitu od udara struje izvedenu na sledeci nacin:
metal no kuciste uredaja preko zastitnog voda povezano je tako da u slucaju kvara djeluje zas­
titna strujna sklopka (I.N=30mA), galvanskom odvojenoscu preko sigurnosnog (zastitnog) trans­
formatora i malim naponom na izlazu. Elektronski uredaji su tako izvedeni da na izlaznim stezalj­
kama za mali napon, izmjenicni iii jstosmjerni, i prj unutrasnjem kvaru ne moze se pojavjti opasan
napon preko 50V. Instalaeija malog napona nije uzemljena, ima ugraden elektronski Qgranicavac
struje, tako da ni nestrucno rukovanje (npr. kratki spoj na malom naponu), neee izazvati zagrija­
vanje sigurnosnog transformatora ni pojavu velikih struja kvara.
Tip: MA4852
SI. 10.13 Sigumosni malonaponski izvor istosmjemog
i izmjenicnog napona proizvodnje Metrel-Slovenija
10.8 Zastita upotrebom ma\og radnog napona
U mnogim slucajevima imamo mali napon tj. radni napon ispod 50V ali nisu ispunjeni uslovi
sigurnosnih izvora. Na sliei 10.14 vidimo da i kod malog napona moze doCi do opasnog napona
dodira ako zaStitni transformatori nisu izradeni u skladu s propisima. Ovakvi slucajevi se mogu
dogoditi i u strujnim krugovima kad je jedna tacka izvora malog napona uzemljena, iii ako strujni
krug malog napona sadrzi opremu (releje, transformatore) koji su u galvanskoj vezi sa strujnim
krugovima niskog napona iii cija je izolaeija nedovoljna u odnosu na strujne krugove ve6eg napona.
U tom slucaju moraju se preduzeti dopunske mjere tj. zastita pregradama i kueistima kako bi
se ostvarila istovremena zastita od direktnog i indirektnog dodira.
Ako izvor malog radnog napona nije sigurnosni, tj transformator malog napona nema odvo­
jene namotaje, tj. jedan namotaj se upotrebljava i kao primar i sekundar (autotransformator) kao
na sliei 10.14, iii ako sva oprema strujnog kruga malog napona nije odvojena od ostalih strujnih
krugova niskog napona, tada se zastita od direktnog dodira izvodi:
• pregradama iii kueistima,
• izolaeijom koja odgovara najvisem naponu iz primarnog strujnog kruga.
UIIV _______________________


.. __

SI. 10.14 Transformator malog napona s jednim namotom nije sigurnosni jer u slucaju kvara
moze doei do opasnog napona dodira
'Zbog toga je potrebno izlozene metalne dijelove sekundara povezati na zastitni vodic primara
Zastita, u tom slucaju, od indirektnog dodira izvodi se:
• povezivanjem izlozenih metalnih dijelova opreme, koji mogu doci pod mali radni napon, na
zastitni vodic primarnog strujnog kruga uz uslov da je taj primarni strujni krug zasticen
automatskim isklapanjem napajanja prema 10.9.
• iii povezivanjem izlozenih metalnih dijelova, koji mogu dod pod radni mali napon, s neuzem­
Ijenim vodicem za izjednacenje potencijala primarnog strujnog kruga.
10.9 Zastita automatskim iskljucenjem napajanja
Princip ove zastite sastoji se u tome da se u slucaju kvara u izolaciji automatski iskljuci napaja­
nje i tako sprijeci nastajanje i odriavanje dodirnog napona u takvoj vrijednosti i u takvom vremen­
skom trajanju u kojem bi predstavljalo opasnost po covjeka. Ovo se postize tako sto se izlozeni
metalni dijelovi el. urooaja i opreme spajaju sa zastitnim vodicem zavisno od primjenjenog sistema
razvoda (TN, TT, IT). U slucaju kvara na elektricnom uredaju, od izvora ce proteci struja greske
(struja kratkog spoja iii struja diferencije), a ona 6e izazvati djelovarije zastitnog uredaja (osigu­
raca, ZS) koji 6e automatski iskljuciti napajanje onog dijela instalacije koji taj uredaj stiti, tako da
*'stosmjerni napon je napon npr. iz akumulatora tj. odnosi se na struju bez izmjenicne komponente. Ako je izvor napajanja
izmjenicni-ispravljeni primjenjuju se vrijednosti za izmjenicnu struiu.
Napomena:
• Manie vrijednosti dodirnog napona mogu se zahtijevati u specijalnim uslovima, a vece vrijednosli dopustene su u
elektranama i TR postrojenjima.
• Vrijednost isklapanja do 5s dozvoljeno Ie za strujne krugove koji napajaju samo neprenosiva trosila i koji nemaju
inSlalirane prikljucnice.
• Dopusteni dodirni napon UL jeste bilo kola vrijednost ispod 50V efektivne vrijednosti izmienicne struje iii ispod 120
V istosmjerne struje bez izmjenicne komponente (bez valovitosti)
Jedan od uslova za zastitu automatskim iskljucivanjem napajanja jeste zahtjev da se u svakoj
zgradi uradi izjednacenje potencijala (vise 0 ovoj problematici vidi poglavlje 9.2).
Da bi se primjenila zastita AIN, propis definise tri vrste sistema razvoda: TN, TT i IT (vise 0 sis­
temima elektricnog razvoda vidi u poglavlju 2).
10.9.1 Zastita automatskim iskljucivanjem napajanja u TN sistemu razvoda
Kod TN sistema razvoda prvo slovo T oznacava direktan spoj izvora napajanja sa zemljom u
jednoj tacki (pogonsko uzemljenje zvjezdiSta-neutralne tacke, sekundarne strane u TS), dok drugo
slovo N oznacava direktan elektricni spoj izlozenih vodljivih dijelova elektricnih trosila (uredaja)
s neutralnom tackom izvora napajanja. Ostala slova oznacavaju polozaj neutral nih i zastitnih
vodica, tj. mogu6nost njihovog medusobnog povezivanja i spajanja s neutral nom tackom sistema.
se na bilo kojoj izlozenoj tacki u tom dijelu instalacije ne moze odrZati dodirni napon koji bi preko­
racio vrijednost navedene u tabeli 10.3 u funkciji vremena iskljucenja.
I Najduze dopusteno
Najvisi dopusteni napon dodira UL
vrijeme iskljucenja Efektivna vrijednoSl izmienicnog napona Istosmjerni napon'
s) .. (V)
, beskonacno < 120
I
I
I
I
I
I
<50
5 50 120
1 75 140
0,5 90 160
0,2 110 175
01 150 200
005 220 250
003 280 I
310
Tabela 10.3 Najduze dopusteno vrijeme trajanja dodimog napona
UzemljeJlje
sistema
Zs:S:: Uo ill
.., Ia
Sistemi (izvori) napajanja imaju jednu neutralnu tacku koja je pogonski uzemljena u TS, a izlo­
zeni vodljivi dijelovi spojeni su sa ovom tackom pomocu zastitnih vodica.
Razlikuju se tri tipa TN sistema, u zavisnosti od polozaja i povezanosti zastitnog i neutralnog
vodica:
• TN-C sistem (neutralna i zastitna funkcija su objedinjene u jednom vodicu kroz cio sistem);
• TN C·S sistem (neutralna i zastitna funkcija je objedinjena u jed nom vodicu sarno u jednom
dijelu sistema i to od TS do objekta);
• TN-S sistem (kroz cio sisterri su neutralni i zastitni vodic rastavljeni).
Na slici 10.15 i pojednostavljenoj semi TN sistema dat je prikaz zastite automats kim iskljuciva­
njem u slucaju kvara izmedu faznog vodica i izlozenog dodiru metalnog kucista el. trosila. Uko­
liko fazni vodic, zbog greske na izolaciji, dade u dodir s metalnim kucistem trosila protice struja
kvara (kratkog spoja) u petlji kvara i izaziva automatsko djelovanje zastitnog uredaja (osiguraca,
ZS). Vrijeme za koje djeluje zastitni uredaj ni pod kojim uslovima ne smije biti duze od 5s (tab. 10.3).
SI. 10.15 Pojednostavljena serna TN sistema kOja prikazuje princip zastite
*U slucaju kvara izmedu faznog vodiea i metalnog kucista protaCe struja greske (kvara) u zatvorenoj petlji i automatski
djeluje zastitni uredaj (osigurac).
Osnovni uslov za primjenu ove zastite u TN sistemu je da se termicka karakteristika zastitnog
urooaja i impendansa strujnog kola (impendansa petlje gdje se zatvori struja greske) moraju tako
odabrani da se, u slucaju nastanka kvara izmedu faznog i zastitnog vodica (izlozenih metal nih
dijelova) bilo gdje u instalaciji, napajanje automatski iskljuci u odredenom vremenu (tab. 10.3).
Ovaj uslov je ispunjen kad impendansa petJje kvara ima vrijednost kOja je manja (iii najviSe jednaka):
Zs < Uo/la
gdje je: Zs • impendansa petlje kvara koja obuhvata otpor faze transformatora, otpor
faznog vodica od TR do mjesta kvara, prelazni otpor na mjestu kvara, otpor
zastitnog i nultog vodica od mjesta kvara do TR;
la - struja djelovanja uredaja za automatsko isklapanje u vremenu datom tab.10.3
ali kOje ne smije biti duze od 5s (iii za fazni napon 230V iskljucno vrijeme mora
biti ispod O,4s); 0, 0*
Uo -nazivni napon izvora izmedu faze i nule (zemlje).
Spojem bilo koje faze s metalnim kueistem iii masom trosila stvara se zatvoreni krug preko
metalnih dijelova i neutralnog vodica. Otpor petlje tog strujnog kruga je tako malen da je to prakticno
kratki spoj faznog vodica s neutralnim vodicem. Struja kvara je sigurno dovoljno jaka da izazove
brzo pregaranje osiguraca i time iskljucenje defektne faze. Vrijednost Zs se utvrduje mjerenjem
iii proracunom.
Za mjerenje otpora petlje
(impendanse) izmedu dva
fazna vodica, faznog i neut­
ralnog vodica i faznog i zaS­
titnog vodica upotrebljavaju
se danas digitalni mikropro­
cesorski mjerni instrumenti
(sl. 10.16). Na instrumentu se
moze ocitati i struja kratkog
spoja (struja greske) koja se
ocekuje ukoliko se kvar do­
godi na mjestu mjerenja (pot­
rebno je sarno palcem aktivi­
rati malu taster preklopku na
utikacu).
Otpor zatvorene petlje i
struja greske se mogu izra­
cunati i proracunom:
Otpor transformatora,
odnosno faze transformatora
kroz koju tece struja greske
SI. 10.16 Mjarenja otpora patlja
izracunava se po obrascu:
gdje je: Zt - impendansa faze transformatora (Q)
Rt - omski otpor faze transformatora (Q)
Xt - induktivni otpor faze transformatora (Q)
Impendanse faza transformatora (karakeristicne impendanse) pribJiino iznose:
Zt 0,182 Q ........................... Pt = 50 kVA
Zt 0,064 Q ........................... Pt =100 kVA
Zt == 0,040 Q ........................... Pt =160 kVA
Zt == 0,026 Q ........................... Pt =250 kVA
Zt = 0,016 Q ........................... Pt =400 kVA
Zt = 0,010 Q ........................... Pt =630 kVA
Otpor voda se takode sastoji iz omskog i induktivnog otpora vodica.
gdje je: Zv - impendansa voda (Q)
Rv - omski otpor voda (Q)
Xv - induktivni otpor voda (Q)
Karkteristicne impendanse za najcesce upotreb/javane vodove od TS do objekta iznose:
Zv == 0,26 Q/km ....................... kabl XP 00 AI 150 mm
2
Zv = 0,51 Q/km....................... kabl XP 00 AI 70 mm2
Zv == 1,01 Q/km.......... ,............ kabl XP 00 AI 35 mm
2
2
Zv = 0,45 ntkm....................... kabl SKS AI 70 mm
Zv == 1,01 ntkm....................... kabl SKS AI 35 mm2
Zv 1,91 Q/km....................... kabl SKS AI16 mm
2
Zv == 2,16 Q/km ....................... kabl PP 00 Cu 10 mm2
Omski otpor vodica duiine I (m), presjeka S (mrrf) izracunava se po formuli:
gdje je: p - specificni otpor materijala od koga je nacinjen vodic (Qmm2/m)
specificni otpor bakra: 0,0175 (Qmm2/m)
specificni otpor aluminijuma: 0,028 (Qmrrr/m)
Induktivni otpor' vodica ne zavisi puno od presjeka i materijala vodica, Rriblizno iznosi od
0,09Q/km za kablove i 0,3Q/km za go Ie vodove (za a.c. 50Hz). Proracun induktivnog otpora
vodica se radi u elektricnim mrezama i dat je tabelarno u Q/km. Omski otpor vodica manje du­
zine, a posebno manjih presjeka, puno je veei od induktivnog otpora pa se moze uzeti za
priblizan proracun da je Zv=Rv. Znaci potrebno je izracunati otpore faznih vodica od TS do mjes­
ta kvara, otpore zastitnih i nultih vodica od mjesta kvara nazad do TS.
Prelazni otpor (otpor greske Rg) na mjestu kvara zavisi od toga kako je kvar nastao. Ukoliko
je kvar nastao mehanickim osteeenjem izolacije i fazni vodic je dodirnuo metalno kueiste, pre­
lazni otpor je veoma mali i u proracunima se uzima da je jednak nulL Ako je kvar nastao dotra­
jalom izolacijom tada na mjestu kvara nastaje elektricni luk. Prelazni otpor elektricnog luka je
takav da na njemu nastaje pad napona oko 60V.
Struja kvara (greske):
gdje je: Zs - impendansa petlje kvara (suma svih otpora u zatvorenoj petlji),
Uo - nazivni napon izmedu faze i nule.
I Induktivni otpor X=w·L=2ltf·L (Q/km) za NN 90le yodice i kablove zavisi od rastojanja izmedu zila vodica, presjeka
vodiCia i permeabilnosti materijala vodica. Induktivni otpor je manji od omskog otpora a to je posebno izraZeno za
manje presjeke kabJova:
Kada se izracuna struja greske iz termicke karakteristike osiguraca moze se ocitati u kojem
vremenu ee osigurac. odnosno zastitni urooaj, prekinuti strujni krug i na taj nacin iskljuciti citav
strujni krug u kojem je nastao kvar. Zastita je efikasna ako je to vrijeme kratko i ne prelazi naj­
duze dopusteno vrijeme trajanja dodirnog napona iz tab. 10.3. Dodirni napon se moze izmjeriti
insrumentom iii izracinati (vidi primjer).
, r,-230V----­ • u·
I 230V ;
:::=:r=::=:Ji 230V: 100m U.
___________ PEN·
KPO

0,0260 0,040 0,003,0 0,0490
Ako se ne moze ispuniti prethodni uslov i efikasnost zastite upotrebom zaStitnih uredaja za
nadstrije (osiguraca), mora se primjeniti dopunsko izjednacenje potencijala iii zastita pomo6u
zastitnog uredaja diferencijalne struje (zastitna strujna sklopka).
Primjer: Izracunati struju kroz covjeka i razmotrit koji ce se naponi pojavit u slucaju kao na slici
10.17 i zastite automatskim iskljucenjem napajanja u TN CoS sistemu razvoda. U strujnom krugu
trosila doslo je do defektne situacije tako sto uslijed ostecenja izolacije fazni vodic dodirnuo
direktno metal no ku6iste.
Objeht
}'S t%,av p,,, 250l:VA,
500 R"
Ri Rc
1000 13000
81. 10.17 Zastita automatskim iskljucenjem napajanja u TN CoS sistemu razvoda kod pogreske na izola­
eiji troSila, kada covjek indirektno dolazi u dodir sa naponom na trosilu. Nadomjesna elektricna sema je
nacrtana uz pretpostavku da je prelazni otpor na mjestu kvara Rg=O. induktivni otpori vodiea su zanema­
reni tako da je impendansa svih vodica jednaka radnom otporu (Z=R), covjek punom rukom dodiruje metalno
ku6iste troSiia u trenutku kvara i bez obu6e i carapa stoji na vlainim keramickim ploeieama pored trooila.
Otpori vodica:
R,o =p! =0,028 RIO =p! =0,0175 fo =0,0055Q
=0,049 Q =0,028 0,08 Q
Otpor citavog strujnog kruga:
(0,049+0,0055+0,08) (50+ 1.)00+ 100+2) 192,59 0,251 Q
Z:;:=0,026+0,04+0,0055+0,049+ (0,049+0,0035+0,08)+ (50+1300+100+2) 0,1185+ 1452,1325
Struja greske:
Iz termicke karakteristike osiguraca DII/10A (vidi sl. 3.12 knjiga 1) moze se ocitati u kojem ce
vremenu osigurac prekinuti strujni krug ukoliko kroz njega protece struja kvara oko 916A. U
ovom slucaju osigurac ce djelovati ispod 4ms (0,004s) sto je gotovo trenutno i sigurno je ispunjen
uslov da je struja kvara Ik veca od potrebne struje za iskljucenje la tako da je ispunjen uslov po
tabeli 10.3.
Razmotrimo sada koji se naponi javljaju u tom kratkom vremenu prije pregaranja osiguraea iii
ukoliko ne dOde do pregaranja osiguraca (krpani osiguraci).
Napon izmedu meta/nog kucista i neutra/ne tacke (zvjezdista) TR:
UMN =230V - 916,33(0,026+0,04+0,0035+9,049) = 230V- 108,585V =:: 121,415 V
Struja kroz covjeka, mjesto stajanja, zemlju i pogonski uzem/jivac:
Ie = 121 ,41o/f50+ 1300+100+2) =0,0836 A =83,6 mA
Proizi/azi da ce se, dok ne dje/uje osigurac, pojaviti s/ijedeci naponi:
Uu 0,0836A x 50n = 4,18 V
Ue=0,0836A x 1300n =108,68 V
U, = 0,0836A x 100n =:: 8,36 V
U. =0,0836A x 2n =0,1672 V
Primjecujemo da napon na covjeku je 108,68 V, a struja koja protice kroz covjeka je 83,6mA,
a to je opasna struja, ali ona traje vrlo kratko vrijeme, ispod 4 ms, pa mozemo zakljuciti da je
zastita ispunila svoju svrhu. Struja kroz covjeka bi bila puna manja da je imao obucu (carape i
papuce) jer tad bi prelazni otpor Ri iznosio preko 5000n. U tom slucaju struja kroz covjeka bi bila:
Ie = 121,415V/(50+1300+5000+2)n =0,019 A =:: 19 mA
Zbog toga je potrebno da i kod pravilno provedene zastite upotrebljavati zastitna sredstva
(zastitne rukavice, zaStitnu obucu i sl.) pri radu u elektricnim instalacijama (elektricari), ali i u doma­
cinstvu je pozeljno npr. pri radu u kuhinji na nogama imati obucu (papuce).
Napomena:
Jedan od uslova za zastitu automatskim iskljucenjem napajanja u TN sistemu razvoda je da se
u objektu obavezno uradi i izjednacenje potencijala.
10.9.2 Zastita automatskim iskljucivanjem napajanja u TT sistemu razvodu
Kod n sistema razvoda prvo slovo T oznacava direktan spoj izvora napajanja sa zemljom­
pogonsko uzemljenje Ro neutralne tacke u TS, dok drugo slovo T oznacava i direktan spoj izlo­
zenih vodljivih dijelova elektricnih trosila i uredaja sa zemljom-zastitno uzemljenje Rz. Svi izlo­
zeni dodiru metalni dijelovi od elektricnih trosila, koji se zajedno stite istim zastitnim uredajem,
moraju se medusobno povezati pomocu zaStitnih vodica i spojiti na isti zajednicki uzemljivac.
Na slici 10.18 data je pojednostavljena sema IT sistema i prikaz zastite automatskim isklju­
eenjem napajanja u slucaju kvara i pojave opasnog napona na metal nom kucistu trosila
SI. 10.18 POjednostavljena serna TT sistema koja prikazuje sistem zastite
'U slucaju kvara izmedu faznog vodica i metalnog kucista proteee struja greske (kvara) kroz zemlju u zatvorenoj petlji
i automatski djeluje zastitni uredaj (osigurac iii zastitna strujna sldopka)
I.
1 ,25xl.., - za zastitne sklopke;
5xln ­
nja (iii najvise jednaka):
gdje je: Z - otpor (impendansa) petlje;
Un - nazivni napon prema zemlji;
I. - struja iskljucenja tj. djelovanja zastitnog ureaaja u vremenu datom tab. 10.3.
Primjer 1: Koliki smije biti otpor uzemljenja zastitnog uzemljivaca objekta za strujni krug bojlera
ukoliko se kao zastitni ureaaj upotrijebi automatski osigurac 10A, a koliki kada se kao zastitni
ureaaj upotrijebi zastitna strujna sklopka diferencijalne struje 1",,=30mA?
Rjesenje:
a) Rz x I. 50V
Rz =50/2,5 x 10 =20 (Rz treba biti ispod 20 sto je tesko izvodljivo)*
b) Rz x I. =50V
Rz = 5011 ,25 x IaN =50/1,25 x 0,03 =1333,330
(Rz treba biti ispod 1333,330 sto se moze lako postici)
'Osiguraci kao zaStilni uredaji u IT sistemu razvoda se mogu upotrijebiti samo za strujne krugove s trosilima mal,ih
snaga (ij. do 1 OA) jer za vece snage troSiia treba postici tako male vrijednosti otpora uzemljenja Rz sto je skupo i tesko
izvodljivo u praksi. U praksi je otpor uzemljenja Rz za elektricne instalacije od 2 do 100, a to znaci da bi struja kvara
trebala imati vrijednost od 25 do 5A a da se na metal nom kucistu kvarnog trosila ne pojavi napon preko 50V. Ova slru­
ja kvara ns bi izazvala pregaranje osiguraca. Zbog toga se u elektricnim instalacijama rijetko zahtijeva da dodirni
napon ne prede 50V, vee da se pri kvaru izazove sigurno pregaranje osiguraca a da se dodirni napon na metal nom
kucistu zadlii najduze prema tabeli 10.3 (vidi primjer 2).
Primjer 2: Izracunati struju kroz covjeka i razmotrit koji ce se naponi pojaviti u slucaju kao na
slici 10.19 i zastite automatskim iskljucenjem napajanja u IT sistemu razvoda. U strujnom krugu
trosila doslo je do defektne situacije tako sto je uslijed ostecenja izolacije fazni vodic dodirnuo
metalno kuciste trosila.
SI. 10. 19 Zastita automatskim iskljueenjem napajanja u TT sistemu razvoda kod pogreske na izolaciji faz­
I10g vodiea trosila, kada i covjek indirektno dolazi u dodir sa naponom na kucistu trosilu. Nadomjesna elekt­
ricna Serna je nacrtana uz pretpostavku da je prelazni otpor na mjestu kvara Rg=O, induktivni otpori vodica
su zanemareni tako da je impendansa svih vodica jednaka radnom otponu (bR), zanemaren je otpor zem­
Ijovoda, covjek rukom dodiruje metal no kuciste trosila u trenutku kvara i bez obuce stoji na vlainoj pod­
lozi pored troSiia.
Osnovni uslov koji treba da ispuni zajednicki uzemljivac je da pri proticanju struje kvara kroz
zemlju je da napon izmeau metalnih kuciSta i zemlje ne preae 50 V:
Rz x I. <= 50 V
gdje je: Rz - suma otpornosti uzemljivaca izlozenih vodljivih dijelova i zastitnih vodica;
- struja kvara koja sigumo (brzo) obezbjeauje djelovanje zastitnog ureaaja i iznosi oko:
(2,5-3)xl. - za strujne krugove zasti{:ene prekidacima ciji okidac djeluje na
struju kratkog spoja;
3,5xl. - za strujne krugove zasticene tromim topljivim osiguracima do 50A;
za strujne krugove zasticene tromim topljivim osiguracima preko 50A.
Osnovni uslov za primjenu ove zastite je da se termicka karakteristika zastitnog ureaaja i
impendansa strujnog kola (petlje) moraju tako odabrati da se u slucaju kvara izmeau faznog i
zastitnog vodica napajanje automatski iskljuci u odreaenom vremenu (tab. 10.3): To znaci da se efi­
kasnost zastite provjerava izracunavanjem otpora petlje a vrijednost otpora petlje treba biti ma­
Z< UJI.
Obj_xu
: : . I Ni
,.,' '1
I
I
I
I
I
,...1301' Zt
mouttahts} N O,02OQ
"":koTR
Ro 2Q
R,o
O,Offi
1
I i ------------il I
I ' Sabimicaza izjed.
I p oti>>lCijala
RIO lOA
0,0035>Q
Rz 20
R..i
z loon
R l . ~
0,04-90
R2.5
M { ~ ~
0,04-9Q :troiila
liOQ Ru
Rc
1300Q
Otpori vodica:
R70 :::::p! :::::0,028
=0,049 Q
Otpor citavog strujnog kruga:
(0,049+2)(50+1300+100) 29'71 41"'4
2s=0,026+0,04+0,0035+0,049+ +2 =0 1185+ +2 = "Q
0,049+2+50+1300+100 ' 1452,049 '
Struja greske:
I = Uo = 230 = 55 24 A
k 2s 4,164 '
Iz termicke karakteristike osiguraca 01l/10A (vidi sl. 3.12 knjiga 1) moze se ocitati u kojem ee
vremenu osigurac prekinuti strujni krug ukoliko kroz njega protice struja kvara 55,24A. U ovom
slucaju osigurac 6e djelovati ispod 0,88. Vidimo da je ovo vrijeme mnogo duze nego kod TN sis- j
tema razvoda a da bi utvrdili da Ii je zastita efikasna potrebno je izracunati koliki je dodirni napon
U
L
izmedu metalnog kueista i zemlje u tom vremenu prije pregaranja osiguraca: ii

UMZ = 230 - (0,026+0,04+0,0035+0,049+2) 55,24=230V- 117V=113 V i
.,
ij

Struja kroz covjeka:
'1

= 113/(50+1300+100) = 0,078 A = 78 rnA

Najduze dopusteno vrijeme iskljucenja dodirnog napona 113V (110V) prema tabeli 10.3 je 0,2s
I
sto znaci da tromi osigurac 011 10A gL-gG nije sigurna zastita jer djeluje za oko 0,8s. Efikasna
I
<
zastita u ovom slucaju se moze postiei s brzim osiguracem 011 10A OZ koji djeluje ispod 0,1s

(vidi sl. 3.13 knjiga 1).

,1
Proizilazi da 6e se, dok ne djeluje osigurac, pojaviti slijede6i naponi:
m
Uu = I, x Ru 0,078 x 50 3,9 V

Uo =Ik X Ro 0,078 x 1300 = 101,4 V

U1 ;;: Ik X R; = 0,078 x 100 7,8 V


Iz gornjeg primjera vidimo da sigurnu zaStitu u TT sistemu imamo sarno za strujne krugove s osi·
guracima 2,4 i 6A, dok za osigurac 10A potrebno je vee imati otpor uzemljenja ispod 2il sto se r\
u praksi tesko postize i skupo je. Znaci primjena TT sistema razvoda s automatskim iskljucenjem

napajanja sa osiguracima se ne moze smatrati efikasnom mjerom zastite od opasnog napona
!
dodira. Medutim efikasnost zastite u TT sistemu se postize upotrebom zastitne strujne sklopke

kOja djeluje sigurno ispod 0,1 s a osjetljiva je i na male struje diferencije koje se zatvore kroz
zemlju (vidi sl. 10.5 i 10.8). Zastitne sklopke se mogu primjeniti i za najveee snage trosila a mogu

se spojiti tako da djeluju na isklapanje glavnog sklopnika (sl. 10.10).


''t

Ii

l!
Napomena:
Jedan od uslova za zaStitu automatskim isklju6enjem napajanja u TT sistemu razvoda je da se
u objektu obavezno uradi i izjednacenje potencijala.
10.9.3 Zastita automatskim iskljuc;vanjem napajanja u IT sistemu razvoda .,...; /. v vel)
Kod IT sistema razvoda prvo slovo I oznacava da zvjezdiste sekundarne strane izvora napa­
janja nije spojeno sa zemljom (izolirano od zemlje), iii je spojeno sa zemljom preko dovoljno
velike impendanse, dok drugo slovo T oznacava direktan spoj izlozenih vodljivih dijelova elektri6­
nih trosila i uredaja sa zemljom.
IT sistem je narocito prikladan za manje i ne puno razgranate instalacije u industrijskim ob­
jekatima i postrojenjima sa napajanjem elektricnom energijom iz vlastitih generatora, trafostani­
ca iii transformatora kod koga su primarni i sekundarni namoti jedan od drugog odvojeni, kao sto
su rudnici s podzemnom eksploatacijom, prostorije s eksplozivnim smjesama, na nekim radilis­
tima, spcirtskim dvoranama, pozoristima, brodogradnji, medicinskim objektima i sl.
Ova zastita se upotrebljava za veea trosila u manje razgranatim mrezama ali jako opterece­
nim, kao sto su npr. rudnicki objekti (masine za otkopavanje, ventilatori jame i sl.). Zvjezdiste tran­
sformatora je izolirano od zemlje. Svi vodljivi dijelovi elektricnih trosila npr. metalna kucista moto­
ra i drugih uredaja spajaju se sa zastitnim zajednickim vodom koji se kvalitetno treba spojit! sa
zemljom bar na dva mjesta. Na taj zajednicki sabirni zaStitni vod spajeni su·i vodljivi dijelovi
objekta, zeljezne konstrukcije, cijevi vodovodne i toplovodne mreze. Zastitni vodic se ne smije
spojiti sa zvjezdistem elektricne mreze.
Izolacijski otpor faznih vodica prema zemlji treba biti velik a treba ga stalno kontrolisati pom­
oCu posebnog uredaja (kontrolnik izolacije) koji je spojen izmedu faza i zastitnog sabirnog voda.
Teorijski posmatrano, neka je beskonacno velik otpor izolacije svakog faznog vodica prema
zemlji, i neka na jednom trosilu (motoru) dode do kvara tako da je metalno kueiste, a time i sva
druga metalna kueista sa sabirnim zastitnim vodom su dosla pod potencijal kvarne faze. Me­
dutim u ovom slucaju nece doei do protoka struje kvara jer postoji beskonacan otpor druge dvije
faze prema zemlji tj. metalnim kucistima. Ukoliko i covjek dodirne takvo metalno kuciste to nije
opasno i nema protoka struje kroz covjeka jer je beskona6an otpor izolacije. S obzirom da ne
postoji idealna izolacija sa beskonacno velikim otporom, nego da otpor izolacije vodica prema
zemlji nije beskonacan (kod ispravne izolacije iznosi Ri>=1000nN), slijedi da ce u kolu proticati
neka mala kapacitivna struja kvara (greske) Ik, a isto tako i kroz covjecije tijelo pri dodiru s me­
talnim dijelovima 6e proticati mala kapacitivna struja zemljospoja (ispod 15mA).
81. 10.20 IT
sistem razvoda
i stanje koje
nastupa
kvarom na
trosilu
(protice mala
kapacitivna
struja
greske Ik)
Znaci u IT sistemu razvoda gdje je izolirano zvjezdiste zastita od dodimog napona nije potrebna,
jer je kod prvog kvara na izolaciji struja kroz covjeka ispod opasne granice, odnosno dodirni
napon ne prelazi vrijednost 50V:
Rz X I, < 50V
Ukoliko se poslije pojave prve pogreske kvar ne otkloni u najkracem roku a pojavi se i druga
pogreska (iii ako bi istovremeno nastale dvije pogreske), uslovi zastite i isklapanja istl su kao i kod
sistema TN i TT.
U slucaju jednog proboja izolacije prema kucistu kod ovog sistema ne dolazi do djelovanja i
osiguraca Oer je struja koja izaziva iskljucenje osiguraea la puno veea od male kapacitivne stru- .­
je kvara Ik) ali poseban uredaj (kontrolnik izolacije) zvucno i svjetlosno daje signal da u instalaciji !
postoji kvar. Ukoliko je potrebno kontrolnik izolacije moze i djelovati i iskljueiti kvarni dio instala-
cije ispod 100ms. Obieno u IT sistemu razvoda (npr. rudnika) postoji glavni mrezni elektronski kon-
trolnik izolacije, ali postavljaju se i elektronske jedinice za kontrolu izolacije u pojedinim kracim
kablovskim odvojcima (za pojedine motore, rasvjetu, prikljuenice i sl.). Mreze sa izoliranim zvjez- .
distem, kod kojih se brizno vrsi elektronska kontrola stanja izolacije, su po Covjeka sigurnije nego
mreze sa uzemljenim zvjezdistem. J
Kod jako razgranatih mreza otpor izolacije se smanjuje sto znaci da ce bitl ve6a i struja greske
a i struja kroz Covjeka u slucaju prvog kvara. Kod rudnickih jako razgranatih mreza otpor izolacije
poveeavamo na taj naein da mrezu za jednofazna trosila podijelimo na vise strujnih kola a svako
kolo napajamo sa nizim naponom (24, 42 ... 220V) preko transformatora sa odvojenim namotima I'
koji nemaju pogonsko uzemljenje vee samo zastitno.
1.1
Iu j400V L2 I
'-->-E==r---i+1--__ -_-_-_-r-_-_-.++--r---f--+-_--_-_--.-_-==-4_---r-_-r-_-'-'.-=-=--_-_-"--_ N
r r
I i II '1- L....-..;I, Iii
i i
24V rullOOV I II'
- :1
Q

i a
"
I

51. 10.21 IT sistem razvoda za rudnicke objekte, za prikljucak trofaznih motora, jednofaznih trosila i rasvjete,
I
'Pravovremena signalizacija za sprecavanje eventual nih nesreca je izvedena sa tn voltmetra i uredajem za kontrolu

izo/acije (kontrolnik izolacije). Linijski napon u rudnicima moze biti 400, 500 iii vise volti. Ked ispravne izolacije svi volt­
metri I?okazuju fazni napon. U sluc5aju zemljospoja jedne faze, ostecenja iii dotrajalosti izolacije njen vo/tmetar J.
pokazuje manji napon a druga dva veei napon (linijski napon).
I

Prednost ovog sistema zastite je sto trosilo u slueaju jedne greske moze raditi i dalje, a da je
pri tome 0 postojanju greske dat signal. To omogu6uje da npr. elektromotor s probojem prema
ku6istu jos dalje radi, a kvar se moze ukloniti kad to nije nepovoljno za prizvodnju. Do djelovan­

ja osiguraea dolazl tek kad postoje dva proboja (kratki spoj dvije_ faze). Danas se postavlja vise
i
kontrolnika izolacije za pojedine kra6e odvojke (rasvjeta, prikljucnice, el. motor) i iskljucenje se


vrsi automatski kod pojave prvog kvara u kvarnom odvojku u vremenu 100ms.
..1

[I
-"

Presjeci zastitnih vodiea zavise od presjeka glavnih faznih vodica (vidi tab. 9.8 knjiga 1).
51. 10.22 Kontrolnici izolacije "Varnost"
Siovenija:
a b
a) Mrezni kontrolnik se upotrebljava za trajno mjerenje i kontrolu otpora izolacije u mrezi. Kon­
trolnik se ukljueuje sa glavnom NN sklopkom. Ovaj kontrolnik signalizuje pad izolacione otpor­
nosti mreze, a kad otpornost padne ispod podesene taeke (npr. 40Q/V) automatski iskljucuje
mrezu. Elektronski sklopovi kontrolnika su ugradeni u kuciste "neprodorni oklopu.
b) Elektronske jedinice za upotrebu kod IT razgranatih mreza omogu6uju brzo lociranje mjesta
sa pogorsanim izolacionim otporom. Na ovaj nacin se smanjuje broj isklopa cije!e mreze, sto
povecava pogonsku pouzdanost u prostorijama ugrozenim od eksplozije.
Znacenje simbo/a u tabeli 10.4:
U tabeli 10.4 dat je pregled sistema NN mreza i zaStitnih uredaja za automatsko iskljucenje u
slucaju kvara i pojave opasnog napona greske na izlozenim metalnim dijelovima:
L" 1.", L3 - fazni vodici mreze
N - neutralni vodic
PE - zastitni vodlc
PEN - nulvodic (Istovremeno neutralni i zastitni)
R, - otpor zastitnog uzemljenja
RT - otpor uzemljenja neutralne tacke transformatora
- otpor nulvodica od TS do mjesta kvara, odnosno do mjesta spajanja N i PE
- otpor za§titnog vodica od TS do mjasta kvara, iii od mjesta kvara do mjasta spajanja PE i N.
- otpor izolacije faznog vodica prema zemlji
- impendansa uzemljenja neutralne tacke transformatora kod IT sistema razvoda
- impendansa petlje struje kvara tj. suma svih impendansi (otpora) od izvora do mjesta
greske i nazad do izvora uz dozvoljena zanemarenja (izmjerena iii izracunata)
- struja kvara (kratkog spoje, greske)
- struja djelovanja zastite, struja iskljucenja
- nazivna struja osiguraca
- kapacitivna struja mreze, kroz izolaclju, kod spoja jedne faze s zemljom (ova struja je
puno veea kod kablova nego kod nadzemnih golih vodova a zavisi od duzine voda)
- napon izmedu dvije faze (linijski napon)
- napon greske (napon izmedu metalnog kueista I nultacke TR iii metalnog kueista i zemlje)
- dozvoljeni dodirni napon 50 V
- kapacitet faze prema zemlji (veei je kod kablova nego kod golih vodova, zavisi od duzine
voda I proizvodaci kablova ovaj kapacitet daju tabelarno u F/km)
- vrijeme djelovanja zastitnog uredaja npr. kod osiguraca ta zavisi od velicine struje kvara,
a kod zastitnih strujnihsklopki t", vrijeme djelovanja je unutar 100 ms ako je struja kvara
ve6a od IAN
10.10 ZaStita dopunskim izjednacenjem potencijala
Ukoliko se kod TN iii TT sistema ne moze ispuniti uslov da zastitni uredaj (osigurac) djeluje
"brzo", a to znaci da se na matalnom kucistu defektnog trosila dodirni napon greske odrzi duze
nego je to prapisom odredeno (tab. 10.3), onda se mora primjaniti dopunsko izjednacenje potan­
cijala (iii da se umjesto osiguraca upotrijebi ZS).
Ova zastitna mjera od elektricnog udara se sastoji u tome da se povezuju svi izlozeni dodiru
vodljivi dijelovi medusobno. Dodatni vodici povezuju medusobno izlozene vodljive dijelove insta­
lacije (al. trasila), ali i vodljive strana dijelove a gdje je moguce i glavne metalne armature objekta.
Dodatni vodici se povezuju s zastitnim vodicima cjelokupne instalacije, ukljucujuci i prikljucnice.
Dodatni vodic koji povezuje metalne mase dva elektricna trosila mora imati minimalni presjek
jednak presjeku slabijeg zastitnog vodica trosila. Ako povezuje metalnu masu elektricnog trosila s
stranom metal nom masom mora imati minimalni presjek jednak 1/2 presjeka zaStitnog vodii':a tog trosila.
Svi dodatni vodici moraju ispuniti i uslov da svi zastitni vodici kad nisu dio voda (kabla) moraju
imati najmanji presjek 2,5mm
2
Cu, 4mm2 AI kad imaju mehanicku zastitu iii 4mm2 Cu, 50mm
2
FeZn
kad nemaju mehanicku zastitu.
I
Efikasnost izjednacenja potencijala provjerava se mjerenjem da Ii impendansa izmedu istov­
remeno pristupacnih vodljivih dijelova (npr. mase bojlera), koji mogu doci pod napon, i stranih vod­
Ijivih dijelova (npr. radijatora) ispujnava sljadeci uslov:
III
Z
il"<
g
!::
Sistem rozvod" (mreie)
L1
______tT_______r-----U
U


--l----
PBN
: rFh
l.. ___.J
u
__----tT------_r-----:U
---------- [1:--
1
----r:
r i rt- 1
L_ __J L_ .. J
rL,-_.I,-._._PB
"._!!-.:r___ ___;!-&
Uslovi "'" uponehu
.....p.,. pike Ug =IJ: RpB > 50\'
;>Ia
{'!; Z,
t ... premo. ..b. 10.3
:M .....p."pU'" II:RpB> SOV
in IIU " IJ:RpBN
5
ta" ,:rema lab. 10.3
B.a Zaiti:tJta strujKa sklopb. se l'te moie upotrijebm bo
:Izumi lJ.ft uj U, OVOI11 sistemu (ttema Pi!. voaiCa)
N:a
t ... , ... ma mb. 10.3
IU': .J.!L
I):
za ru",100Q/V
Ik""U",C.
GTaJUcm ."Por ru", 20 Q/V
bkljueuje Wlutlr 100 m.s:
IU" ZT"'ZOOU
_, Ik<­ Ik""Ic=U",C. z"ru",toOQ/V
___________.. _____________ ___u_Illr_1_0_0m_' ______________
Tabela 10.4 Sistemi uzemljenja niskonaponskih mreza i uredaja, zastitni uredaji za automatsko
iskljucenje napajanja u slucaju kvara i najvazniji uslovi za upotrebu

I
I
..'


I

gdje je:

i

UL - dopusteni dodirni napon,
I. - praradna struja zastitnog uredaja u vremenu prama tab. 10.3.
4-vodno mjerenje otpora zastitnog vodiea bojlera s instrumentom Ful1test. Na sliean nacin se vrsi
i dvovodno mjerenje impendanse (otpora) vodiea za izjednacenje potencijala izmedu bojlera i
nekog stranog metalnog dijela (npr. radijatora) s instrumentom PLUStest HT 2043:
BOJLER
RADIJATOR
MjexeJlje:
-Mjente ,,",ze priJc1j. 1:.... Jt.a s1ici
-Pxel:iclaC posu..m.. poL LOwQ
-Pritisll1lU gum. START, oCiuu
xezultat, bji po po_.i moiemo
i memomati pritisbm.u.. gum.
SAVE
SI. 10.23 Dvovodno
mjerenje otpora vodica za
izjednacenje potencijala
i zaStitnih vodica sa
instrumentom PLUStest
2043 proizvodnje METREL
Siovenija (mjerenje se vrsi
automatski u dvije faze sa
izmjenom polariteta te se
prikaze prosjecna vrijednost
obaju rezultata; mjerno
podrucje 0 do 20Q)
*Autokalibracija instrumenta: Mjerne veze prikljuciti na instrument kao na slici gore i kratko ih spojiti; prekiciac postaviti
u poloiaj LOW (ako je bio u tom polozaju pomaknuti ga naprijed i natrag); pritisnuti tipku SAVE na pokazivacu se
pojavi ispis K (konstanta); pritisnuti tipku START, na pokazivacu se pojavi najprije vrijednost bez primjenjene kalibracije,
a zatim 0.00; instrument je kalibriran; slijedi normalno mjerenje.
Savremeni mikroprocesorski instrumenti:
1) SPEEDTEST MA 2063
(za mjerenje vremena djelovanja zastitnih
sklopki s diferencijalnom strujom
RCD • Residual Current Device, impendanse
petlje-struje kvara Zllk)
2) FULLTEST MA 2053
(za mjerenje malih otpora CONTINUITY,
otpora izolacije ISO s 250V, 500V i 1000V:
dielektricne tvrdoee s 1000V, 1500V do 5000V)
3) PLUSTEST HT 2043
(za mjerenje otpora uzemljenja EARTH 2, 3,
4 vodno; malih otpora LOW; otpora izolacije
ISO; testiranje FI sklopki-RCD;
napona, struje, frekvencije, struje kvara,
impendanse petlje, dodirnog napona
greske i sl.)
SI. 10.24
Univerzalni
mikroprocesorski
mjemi instrumenti
proizvodnje
METREL Siovenija
Ova vrsta zastite se ostvaruje ugradivanjem metafnog kucista uredaja u:
• opremu s dvostrukom izolacijom iii pojacanom izolacijom (oprema klase II),
• koristenjem tvornieki izradene opreme koja ima potpunu izolaciju.
(U oba slucaja izolacija se provjerava tipskim ispitivanjem i mjerenjem dieleictricne cvrstoce u tvornici npr. sa instru­
mentom FULL TEST MA 2053 51. 9.19 knjiga 1; dvostruka izolacija oznacava se simbolom kvadrat u kvadratu)



osnovna
holacija
SI. 10.25
Dvostnuka i
pojacana izolacija
Zastitno izoliranje trosUa postize se pokrivanjem trajnom izolacionom masom svih vodljivih dije­
lova koji bi greskom mogli doci pod napon, kao npr. kod raznih ruenih aparata u domacinstvu (mik­
sar, usisivae prasine, aparat za susenje kose, busilica i sl.). Kod nekih trosila (mikser, busilice,
brusilice i sl.) postoje i izlozeni dodiru metalni dijelovi ali izolacija se postize umetanjem izola­
cionog umetka u metalne prenosne osovine. Boje, lak, emejl i slieni zastitni premazi na metalnim
kucistima ne smatraju se sigurnom izolacijom. Prednost ove vrste zastite je da i "Iaik" i "obieni
korisnik" moze otkriti gresku u izolaciji (mehanicko ostecenje).
SI. 10.26 Vibracijska zidna glodalica* i usisivac prasine izvedeni s "dvostrukom izolacijom"
'Zidna glodalica se upotrebljava za glodanje zidnih kanala dubine 12 - 20 mm u koje se polazu vodovi
Kod rastalnih osiguraca dovoljno je provjeriti da Ii je ispunjen uslov za dopusteni dodirni napon
10.11 Zastlta upotrebom uredaja klase II ill odgovarajucom Izolacljom
Vidjeli smo da se zastita od direktnog dodira qijelova pod naponom izvodi zastitnim izoliranjem
U
L
i struju pregaranja osiguraca za vrijeme ne duze od 5 sekundi (npr. za osigurac DI110A gL-gG, t.;
npr. vodiea, kablova, bakarnih sabirnica i 51. Isto tako odgovarajuca izolacija moze da se upotri­
!
Ul=50V, jz termieke karakteristike s1. 3.12 odredujemo da je najmanja proradna struja oko 37A H
jebi i za indirektnu zastitu od opasnog napona dodira koji se uslijed kvara pojavi na metalnom
da bi osigurac djelovao malo is pod 5 sekundi; slijedi da impendansa izmedu dostupnih dodiru,
kucistu trosila. Zastitno izoliranje 0 kome je ovdje rijec se znaei odnosi na izoliranje metalnih ku­
metalnih dijelova mora biti ispod iii jednaka Z=1,35Q).
cista iii drugih dijelova trosila i uredaja koji u normalnim uslovima rada nisu pod naponom ali u
Mjerenje impendanse zastitnih vodica i vodiea za izjednacenje potencijala se moze obaviti s
univerzalnim prijenosnim mikroprocesorskim instrumentima (Macrotest HT 2033, Ful1test MA ,j
slueaju greske mogu doci pod opasan napon.
2053, Machinetester MA 2082, Plustest KT 2043, Expert i sl.). Na slici 9.20 knjiga 1 prikazano je :;
Vodljivi dijelovi koji su u izolacionim ku6istima ne smiju biti povezani s zastitnim vodicem, sto
znaci da trosila ovako zasti6ena nemaju posebnu stezaljku za prikljucak zastitnog vodica, ali se
upotrebom odgovaraju6ih utikaca bez zastitnog kontakta, sl. 10.27, ipak mogu prikljuciti na utic­
nice s zastitnim kontaktima (usisivac prasine, radio, TV, mikser, busilica i sl.).
SI. 10.27 Prikljucni vod s utikacern bez zastitnih kontakata za
trooila s dvostrukorn izolacijorn
Sirnbol za dvostruku izolaciju
10.12 Zastita postavljanjem u izolirane prostorije '
Ovom zastitnom mjerom se sprecava istovremeni dodir dijelova razlicitog potencijala u sluca­
ju kvara osnovne izolacije dijelova pod naponom. Da bi se ova zastitna mjera. sprovela, izlozeni
vodljivi dijelovi moraju biti tako rasporedeni da osoblje u normalnim uslovima ne dode u istovreme­
ni kontakt sa dva izlozena vodljiva dijela iii sa izlozenim vodljivim dijelom i nekim stranim vo­
dljivim dijelom, ako bi ti vodljivi dijelovi mogli d06i na razlicite potencijale uslijed kvara na osnov­
noj izolaciji dijelova pod naponom. Izolirana prostorija je takva prostorija koja ima izolacioni pod
i zidove. Elektricni otpor upotrijebljene izolacije mora bitl najmanje:
• 50 kn za nazivni napon izolacije do 500 V,
• 100 kQ za za nazivni napon instalacije veei od 500 V.
Izolacijom poda i zidova sprecava se da se strujni krug zatvori preko covjeka prema zemlji u
slucaju da dodirne metalno kueiste nekog trosila koje je uslijed greske osnovne izolacije doslo
pod opasan napon. Moraju se ovdje preduzeti i mjere da strani vodljivi dijelovi ne prenose poten­
cijal izvan posmatrane prostorije (npr. u metalne vodovodne cijevi se postavljaju izolacioni umetci)
tj. strani vodljivi dijelovi na ovaj nacin su takode izolirani od zemlje. Vodljivi dijelovi koji mogu usli­
jed greske doei pod opasan napon moraju unutar prostorije biti tako rasporedeni da u normalnim
uslovima osoblje ne dode u istovremeni dodir:
• s dva vodljiva dijela od el. uredaja,
• s vodljivim dijelom od el. uredaja i stranim vodljivim dijelom.
Ovaj zahtjev je ispunjen ako razmak izmedu dva elementa iznosi najmanje 2 m, odnosno 1,25 m
izvan prostora dohvata ruke. Rjesenje je i postavljanje efikasnih zapreka izmedu dva elementa.
koje se ne smiju uzemljiti i preporucuje se da su izolacione. Preporu6uje se i da se strani i izlo­
zeni vodljivi dijelovi zastitno izoliraju a izolacija treba da ima dovoljnu mehanicku tvrdoeu i mora ;
izdrzati ispitni napon od najmanje 2000 V.
U izoliranim prostorijama ne smiju sa predvidjeti zastitni vodici.
10.13 Zastita lokalnim izjednacenjem potencijala
Zastita lokalnim izjednacenjem potencijala bez spajanja sa zamljom treba da sprijeci pojave
opasnih napona dodira. Vodici za izjednacenje potencijala povezuju medusobno sve istovremeno
pristupacne vodljive dijelove od elektricnih uredaja i strane vodljive dijelove.
Ovako izvedeno lokalno izjednacenje potencijala ne smije biti direktno spojeno sa zemljom,
niti posredstvom vodljivih dijelova koji mogu doei pod napon. Ako se ovaj uslov ne moze ispuniti
treba primjeniti zastitnu mjeru automatskog iskljucenja napajanja (AIN).
10.14 zastita elektricnim odvajanjem
Princip djelovanja ove zastite je potpuna slicnost sa IT sistemom razvoda tj. mrezom sa izolira­
nim zvjezdistem. Zastita se postize ugradivanjem specijalnog.zaStitnog transformatorg prenosnog
odnosa 1:1 za napajanje jednog strujnog kruga koji ne smije biti velike duzine i razgranatosti
(sekundarni strujni krug je pregledan). Nazivni napon ovog strujnog kruga moze biti maksimalno
500V. Transformator mora biti izveden slicno kao i zaStitni transformator za mali napon, ima od­
vojene namotaje a izmedu njih i eventual no metalnu uzemljenu oblogu za osiguranje da ne dode
do spoja primarnog sa sekundarnim namotom. Izvor napajanja trosila je sekundarna strana trans­
formatora (npr. napon 230V iii 400V) i nijedna tacka tog izvora se ne smije spojiti sa zemljom. Ova
mjera zastite se prvenstveno primjenjuje kada imamo posebne uslove rada sa povisenim rizikom
npr. pri radu u kotfovima, na metalnim konstrukcijama i slicnim prostorijama. ZaStitni transforma­
tor treba staviti izvan opasne prostorije (kotla), osim toga treba metalno ku6iste trosila (npr. bru­
silice, busilice) posebnim zastitnim vodom spojiti s metalnom konstrukcijom koju covjek dodiru­
je iii na kojoj stoji (presjek zastitnog voda jednak je presjeku faznih vodica u prikljucnom vodu
trosila). Princip ove zastite se sastoji u tome da se u slucaju kvara, proboja jedne faze na metal­
no kueiSte trosila, ne moze zatvoriti strujni krug, prema tome nema opasnosti ni za covjeka ako je
u dodiru s kvarnim ku6istem. Tek kod proboja i druge faze dolazi do pojave velike struje kvara i
automatskog iskljueenja a zaStitni uredaj mora iskljuciti napajanje u vremenu navedenom u tabeli 10.3.
Kad se preko zastitnog transformatora za elektricno odvajanje napaja samo jedan uredaj
tehnickim propisima je odredeno:
l l - - - - - - - - - - - - ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - ­
u - - - - - - - - - - - - - + - - ~ - - - - - - - - - - - - - ­
• Najvisi napon na primaru je 500V.
• TR su fiksno montirani, a metalni
oklop ima zastitnu stezaljku PE za
uzemljenje (TR moze biti i dvost­
ruko izoliran).
• Na jedan TR prikljucuje se jedno
trosilo nazivne struje najvise 16A.
• Prikljucne naprave na sekundaru
su bez zastltnih kontakata.
• Vodljivi dijelovi elektricnog ureda­
ja ne smiju bitl spojeni s zastitnim
vodicem, ni sa vodljivim dijelovima
drugih trosila, koji pripadaju dru­
gim strujnim kolima.
SI. 10.28 Serna spoja zastitnog transformatora
Ako su preduzete mjere za zastitu odvojenog strujnog kruga od svih ostecenja i pogresaka
na izolaeiji, moze zastitni transformator da napaja vise uredaja. Pri tome je potrebno ispuniti i slje­
dece uslove:
• Vodljivi dijelovi uredeja koji uslijed greske mogu doei pod opasan napon, moraju biti medusob­
no spojeni izoliranim neuzemljenim vodicima za izjednacenje potencijala koji nisu spojeni sa
zemljom.
• Sve prikljucniee moraju imati kontakt na koji se spaja vodic za izjednacenje poteneijala koji
nije spojen sa zemljom.
• Svi savitljivi vodovi za prenosna trosila moraju imati zastitni vodic za izjednacenje potencijala.
Primjena ove zastite je pri radovima u kotlovima, brodovima, u rudarstvu, na gradilistu, za prik­
Ijucnice u kupatilu (prikljucak elektricnog brijaea) i sl.
11. Pad napona
Svako trosilo izradeno je za odreden napon. Napon za koji je trosilo gradeno naziva se na­
zivni napon. Vrijednost nazivnog napona se obavezno naznacava na trosilu, npr. nazivni napon
sijalica se oznaeava na balonu iii grlu (3V, 12V, 24V, 110V, 220V); nazivni napon motora ozna­
cava se na natpisnoj ploeici (3x380, 3x220, 3x500, 3x600V).
Takode i svaki izvor struje ima svoj nazivni napon. Naprimjer nazivni napon NN mreze je
3x380/220V. Svi prijemnici u jednom slozenom kolu ne mogu se napajati elektricnom energijom
tacno odredenog nazivnog napona. To je zbog toga sto pri prolasku elektricne struje kroz vodice jav­
Ija se, uslijed elektricnog otpora, i pad napona duz vodica. Zbog pada napona u vodicima dozvo­
Ijava se poveeanje napona na krajevima izvora elektricne struje +5%, tako da standardno napon
izvora NN mreze je 3 x 400/230V.
SI. 11.1 Pad napona duz voda u distributivnoj mrezi
Na sUei 11.1 prikazana je distributivna mreza za ulicnu rasvjetu izvedena sa kablom PP 41 A 4x1 0,
1 kV. Svjetiljke za ulicnu rasvjetu su duz gradske ulice na razmaku od 30m, kablom su spojene
s transformatorom u TS na fazni napon 231V, tj. 11V veei od nazivnog. Ukoliko se voltmetrom
mjeri napon duz kabla, pocev8i od TS (U. =231 V), moze se zapaziti da napon postepeno opada
tako da radni napon na prvoj svjetiljki je 228,1 Va na kraju kabla, posljednjoj svjetiljki je U2=218V.
Teorijski posmatrano samo 6e jedna svjetiljka na svojim krajevima imati radni napon koji odgo­
vara nazivnom naponu od 220V. Zbog toga sva trosila su tako gradena da mogu raditi i pri
naponima koji odstupaju od nazivne vrijednosti mreznog napona i do 10%. Napon duz kabla pos­
tepeno opada, a da bi na kraju mreze bio u dozvoljenim granicama, mora na pocetku mreze u TS
biti podignut iznad nazivnog. U neposrednoj blizini TS trosila su prikljucena su na napon nesto
visi od nazivnog a na kraju mreze na napon nesto nizi od nazivnog.
Kako utice promjena napona na rad pojedinih trosila i kolika su dozvoljena odstupanja od na­
zivnog napona? Sva trosila elektricne energije imaju na vidnom mjestu oznacen nazivni napon.
Kada je napon pod kojim trosilo radi (pogonski-radni napon) blizak nazivnom, tr08ilo ce imati dug
zivotni vijek bez ostecenja. Veea odstupanja radnog napona od nazivnog mogu biti stetna po
traSHa, a gnmica od,tupanja od nazivnog napona p,i kojoj tmsilo jOs wi/ek moze isp'avno de
- - ~
radi, naznacena je na samom trosilu iii u prospektu trosila. Npr. proizvodaci motora dozvoljava­
ju odstupanje mreznog napona i do 10%, Sio znaCi ako je nazivni napon motora 380V, on ce isp­
ravno raditi od 342V do 418V. Od 2003 godine u Njemackoj (Evropi) je dozvoljeno odstupanje
+10/-10% od standardnog napona 400V (ranije je izvrsena i promjena 380V na 400V) tako da
elektromotori novije generacije su tako gradeni da mogu podnijeti promjenu linijskog napona od
360V do 440V.
~ Kako se ponasa trofazni asinhroni motor pri ve6im odstupanjima od nazivnog napona? Snaga
~ trofaznog asinhronog motora data je formulom:
I

P= ff· U I c o s ~
I
gdje je:
~
U - pogonskl (radni) linijski napon u V;
I - pogonska struja u A; cos$-faktor snage.
i
,
Pri stalnom naponu i stalnom opterecenju (teretu) na osovini motora bit ce i struja motora kon­
stantna. Sa smanjenjem napona mreze, iz formule vidimo, smanjuje se i snaga motora. Zbog
smanjenja snage motora smanjuje se i obrtni moment koji razvija motor tako da moment tereta
postaje veei od razvijenog momenta motora, sto dovodi do opadanja brzine vrtnje, poveeanja
klizanja j struje motora. Sa smanjenjem brzine rotora povecava se indukovani napon u namotaju
rotora, poveea se struja u rotoru, a zbog transformatorskog ponasanja asinhronog motora,
poveea se i struja u statoru. Znaci asinhroni motor kod smanjenog napona, automatski poveea
struju, povecana struja preko nazivne izaziva jace zagrijavanje namotaja a to postaje opasno po
izolaciju. Suprotno, kod poveeanog napona smanjuje se struja motora ali je sada izolacjja izlo­
zena opasnosti od proboja.
Kako su na promjenu radnog napona osjetljiva termicka trosila i sija/ice? Snaga jednofaznog
termickog trosila moze se izracunati po formuli (cos$=1):
1
P=U'I=U.JJ.= u
R R
gdje je:
U - pogonski (radni) napon;
R - omski otpor termickog trosila.
Ako se smanjuje radni napon; smanjuje se i snaga termickog trosila s kvadratom smanjenog na­
pona. Svjetlosni fluks sijalice smanjuje se s cetvrtim stepenom smanjenog napona. Povecanje
radnog napona iznad nazivnog ne utice toliko na termicka trosila, ali im se zbog prekomjernog
zagrijavanja s\abi izolacija i znatno skracuje radni vijek. Naprimjer sijalice s vlaknom u objektima
koji su pored trafostanice, cesto pregaraju i imaju puno manji radni vijek nego isti tip sijalica u
objektima da\je od trafostanice.
Iz ovih primjera se moze izvesti zakljucak da bi najbolje bilo kada bi sva trosila mogla da se
prikljuce na nazivni napon. To u praksi nikako nije moguce i dozvoljavaju se odstupanja od stan­
dardnog (nazivnog) napona +5 do -10%.
Pad napona na vodu se definise kao razlika napona na pocetku voda (U,) i napona na kraju
voda (U2) i iznosi:
u =U, - U2 (V)
,
I

Pad napona nastaje prolaskom struje kroz vodic koji ima omski otpor R (induktivni otpor voda ;1
11.1 Proracun pada napona u jednofaznom instalacionom vodu
je mali i moze se se zanemariti). Razlikujemo dvije vrste trosUa: omska (termicka) i mjesovita
Ukoliko vod I S napaja samo jed no trosilo. Trosilo je jed­
(induktivno-omska). j
nofazno, pnklJuceno na kraJ voda I udalJeno I (m) od Izvora napona nazivne vrijednosti U. Otpor
Pri omskom opterecenju (sijalice i termicka trosila) kod izmjenicne struje pad napona nastaje "
jednog vodica duzine I izracunava se po formuli:
na vodu koji ima otpor R:J

ij
o

Ul
[{1
81. 11.2 Fazni pomJeraj struJe i napona kod omskih trosila
'Omska trosila se odlikuju time sto je struja kroz trosilo u fazi s naponom na trosilu, odnosno ne postoji fazni pomak
izmedu napona i struje pa je ugao <1>=0. Ova odlika se izrazava kosinusnom funkcijom ugla <I> i za omska trosila faktor
snage COS$=1.
Induktivno-omska trosila su trosila sa namotajima i feromagnetnom jezgrom (motori, transforma- t
tori, prigusnice). se time sto je promjena struje u zakasnjenju za promjenom napona za '
" !,
ugao <». Ovo zakasnjenje se krece od 0° (cisto omsko opterecenje) do 90° (cisto induktivno op- <,
tereeenje). Ovo svojstvo induktivnih trosila se izrazava preko faktora snage cos<» i ovaj faktor se
kreee u granicama od 1 do O.

U"<::U·cos't' = R·I 'cos't'



81. 11.3 Fazni pomjera] struje i napona kod induktivnih trosila
R f.!::::-e-
S YS
Jednofazno trosilo je s izvorom struje povezano s dva vodica iste duzine I (m) i istog presje­
ka S (mm2)i tada je ukupan otpor vodica na Kojima nastaje pad napona:
2R:::: f2E =..l1
S YS
Na kraju voda moze biti prikljuceno cisto omsko iii induktivno-omsko trosilo:
a) Pad napona na jednofaznom vodu kod prikfjucenog omskog (termickog) troMa snage P=U I
(struja kroz trosi/o je u fazi sa naponom na trosilu tj. cost{J=1)
P=UI => 1=
*Ne postoje cislo induktivna trosila nego samo mjesovita induktivno-omska (faktor snage elektromotora cos<l> iznosi oko
0,7 za male motore do 0,88 za vete motore)
SI. 11.4 Jednofazni strujni krug s termickim trosilom
Napon na pocetku linije U, jednak je geometrijskom zbiru napona na trosilu U2 i pada napona
I
na Iiniji (vodicima):


S obzirom da je pad napona u znatno manji od napona na trosilu (50 do 100 pa i vise puta)
I
Protjecanjem struje I kroz oba vodica od izvora do trosila nastaje pad napona:
U = I·2R:::: ill
YS
Uglavnom je na svakom trosiJu dat podatak za nazivnu snagu pa zamjenom I=P/U dobijamo
moze se s dovoljnom tacnoscu za praksu uzeti da je:
obrazac za izracunavanje pada napona na jednofaznom vodu:
U, U2 + U cos<»

YSU
Prema tome izraz u·cos<»=RI·cos<» uzima se sa dovoljnom tacnoscu kao pad napona na vo-
Pad napona u procentima:
01::: ..!!..'100= 200 pe
UtO U YSU2
U, Mpan U1 na I
gdje je: S - presjek vodica od brojila do trosila (mm2)
pocetku voda iii u odnosu na radni napon U2 • U prvom slucaju dobija se: •. , P - nazivna snaga trosUa (vrsno opterecenje) (W) I,'
U - nazivni napon trosila (V)
u% U·100
y - specificna vodljivost materijala od koga je vodic izraden (za bakar y=57 Sm/mm2; za
aluminijum y=36 Sm/mm2)
u % - pad napona u procentima (tehnickim propisom je odredeno da dozvoljeni pad
j
napona od brojila do posljednjeg trosila iznosi najvise 2%)
:.'--. :!\o



I
b) Pad napona na jednofaznom vodu kod priklju6enog induktivno-omskog trosila snage
P=U I cosi/J (promjena struje kroz trosilo kasni za promjenama napona za izvjesni ugao I/J)
81. 11.5 Jednofazni strujni krug s induktivnim trosilom
Kako je kod induktivnog opterecenja struja I u zakasnjenju za promjenama napona za ugao <\>, to
ce komponenta Icos<\> koja je u fazi s naponom U2 proizvesti na vodicu pad napona u koji, za
proracune ove vrste, sa dovoljnom tacnoscu odreQl1jemo izrazom RI·cos<\> (sl. 11.3).
Racunanje s padom napona u=RI je znatno slozenije, a prakticno ne utice puno na rezultat. Za
dvozilni vod pad napona iznosi u = 2Rlcos<\> i razvijanjem ove formule dobijamo da je:
2 pe 01 _ 200 P e
u=ysul
U/O-
ySUz
Primjer 1: Jednofazni elektricni bojler snage 2kW spojen je s vodom za stalno polaganje PP-Y
3x2,5 duzine 10m direktno u razvodni mjerni ormar. Provjeriti da Ii je pad napona na dvije zile
voda 2x2,5 mm
2
Cu za napajanje grijaca bojlera, manji od ud=2%?
e=lOm
I ~
~ I
elilOA I PP-Ylx2,5
u_nWat ..... ~ ~ - - - - - - - - - - - - ..... ~ P=2k\W
cos<f' =1
PP-Ylx2,5 e=lOm
III
1
P=2kW
11.6 Sema opterecenja strujnog kruga uz primjer 1
Rjesenje: Pad napona na vodu iznosi:
0;' _200pe 200·2000·10
0,58% uo-
ySUz 57'2,5'220'220
sto znaci da na dvije zile (L iN) voda PP-Y 3x2,5 duzine 10m nastaje pad napona 0,58%, i manji
je od dozvoljenog 2% a to znaci da je vod za ovaj strujni krug pravilno odabran.
~
P=UIcos'!' =>
~ J
cos'f< 1
10m
I
Sm
I
75W l!iOW
Primjer 2: Za slucaj voda PP 2x1 ,5 opterecenog kao na slici 11.7 provjeriti da Ii je pad napona
od MO do najudaljenije sijalice u okviru dozvoljenog ud=2%.
81. 11.7 Serna opterecenja strujnog kruga uz primjer 2
Rjesenje: U ovom primjeru jednofazni vod je opterecen na vise mjesta i pad napona do najudal­
jenije sijalice se izracunava kao suma padova napona na pojedinim dionicama i iznosi:
200L(e p) 200 (10'425 +6·350+ 5'250+7-100)
UO/o = = 0,40%
YSUZ 57'1,5'220'220
11.2 Proracun pada napona u trofaznom instalacionom vodu
Trofazna niskonaponska mreza moze biti izvedena sa tri iii cetiri yodica. Trofazna mreza sa tri
vodica se upotrebljava u industriji za napajanje elektromotora i vecih elektricnih peei. Tri vodica
ove mreze polaze sa faznih namotaja transformatora, nazivaju se fazama i oznacavaju L 1, L2 i
L3. Napon izmedu dva fazna vodica naziva se linijski napon. 8tandardni linijski napon je 380V,
ali zbog boljeg domasaja prenosa na sekundaru transformatora biee 5% veei i iznosi 400V i tada
pad napona od TR do posljednjeg trosila na vodicima moze iznositi i do 40V a u procentima je
to i do 10%.
Trofazna mreza sa cetiri vodica, osim tri fazna, ima i cetvrti neutralni (nulti) vodic koji je izve­
den iz zvjezdista transformatora i dobro uzemljen. U cetverozicnoj mrezi osim tri linijska napona
postoje i tri fazna napona (fazni napon,. je napon izmedu faznog i neutralnog vodica). Na tro­
faznoj mrezi sa cetiri vodica na linijski napon 3 x 400V prikljucuju se trofazni motori i trofazna tro­
sila veeih snaga (preko 3kW - termoakumulacione peei, stednjaci, protocni bojleri i sl.); a na fazni
napon 230V sijalice, termicka trosila manjih snaga (ispod 3kW - grijalice, resoi i sl.), jednofazni
motori i kolektorski motori (usisivaci, busilice, brusilice i sl.)
Proracun pada napona za trofaznu trozicanu mrezu polazi od pretpostavke da su sve faze
istovremeno optereeene, da je optereeenje induktivno-omsko, da su svi fazni vodici od istog
materijala, iste duzine i imaju isti presjek.
~ - - - - - - - - - - - - - - - - ~ - - - - - - - - - - - - - - ~ I
P=\f3UI cos'!' =>
SI. 11.8 Trofazni strujni krug s omsko-induktivnim trosilom
Pad napona u trofaznom simetricno optereeenom sistemu je za 1,73 puta veei od faznog
pada napona koji proizvodi struja Icos<\> (sl. 11.3) proticanjem kroz jedan vodic otpora R:
P=\f3UI cos'!'
,<J =r:; tJ e.0) f
(
Razvijenjem ovog obrasca i zamjenom
R-O.t 1= P i u%= 100
- S • "gucos'f
dobijaju se formule za izracunavanje pada napona u voltima i u procentima:
pf o· _lOOpe
u = y S U U 10 - Y S u Z
gdje je:S - presjek vodica od brojila do trosila (mm2)
P - nazivna trofazna snaga trosila (vrsno optereeenje za napojne vodove) (W)
U - nazivni linijski napon trosila (V)
y - specificna vodljivost materijala od koga je vodic izraden (za bakar ,,(=57 Sm/mm2; za
aluminijum "(=36 Sm/mm2)
u% - pad napona u procentima (tehnickim propisom je odredeno da dozvoljeni pad
napona od brojila do posljednjeg trosila iznosi najvise 2%)
Proracun pada napona za trofaznu cetverozilnu mrezu izracunava se po istim formulama, a ta­
kode polazi se od pretpostavke da su sve faze "priblizno" ravnomjerno opterecene, da je opte­
reeenje induktivllO-omsko i da fazni vodici imaju iste presjeke. Neutralni vodic moze biti i manjeg
presjeka od faznih (vidi tab. 1.3 knjiga 1).
Primjer 1: Za najoptereeeniji i za dajduzi strujni krug sa sl. 11.9 provjeriti da Ii pad napona od
MO do krajnjeg trosila je u okviru dozvoljenog od 2'7'0?
:s'R--­
,
6A I
L1 ; 10m
Zx75W 3,,100''<' lSO\'<' 2l<100W
lOA
rMO ; 2
r------------..,
6m
1.2
!
I
!
: ' pp.y 5)(6; 10m
I 5
I
300W
3x16Ai
I ..
I pp.y 5x1,5 10m
LV,3 :
Pi=UI700W'
I 3
I
Fp=O,S i I 5000W
I '
I Pv=S560W i lOA I
L__________ .J
7m
81. 11.9 Serna opterecenja strujnih krugova uz prirnjer 1
Strujni krug 4 (stednjak) iz stanskog razdjelnika SR je najoptereeeniji a pad napona od MO
do stednjaka se sastoji iz dva trofazna pada napona:
u,% - pad napona od MO do SR (na napojnom vodu stanskog razdjelnika) i
U2% - pad napona od SR do trosila (na vodu strujnog kruga stednjaka):
,,_ 0 0 _ 100-8560-10 100'8000-10 5
uYo-uIYo+UZYo- 57'6'380z + 57'2,5'2202 0,173 + 0,389 =0, 62%


sto znaci da pad napona od MO do stednjaka iznosi 0,562%, i manji je od dozvoljenog 2% a to
znaci da su vodovi u ovom strujnom krugu pravilno odabrani.
I,
!
Najduzi strujni krug sa spratnog razdjelnika je strujni krug rasvjete 1, i pad napona od MO do
,

posljednje sijalice u tom strujnom krugu iznosi:
o· = ";' + o· 100·8560·10 + 200,(800-10+650'6+350-5+200'7) _ 0 173+0 7?7 - 0900"1.
"
U,o UI·O uz" 57-6-3802 57'1,5'2202 -" _ -,. "
I
sto znaci da pad napona od MO do najudaljenije sijalice iznosi 0,9%, i manji je od dozvoljenog 2%
a to znaci da su vodovi i u ovom strujnom krugu pravilno odabrani.
Primjer 2: Izracunati pad napona koji nastaje na trofaznom vodu X OO-A 4x16, 1 kV duzine 100 m,
koji iz trafostanice napaja asinhroni elektromotor snage 22 kW (mala pilana), faktora snage
coojl:=O,87 i stepena iskoriStenja 89%. Dozvoljen je procentni pad napona lld=7% od TS do elekt­
romotora pri normal nom pogonu.
100m
----"1
P=22 kW
c 0.'1' =0,117
12= 0,89
81. 11.10 Serna strujnog kruga uz prirnjer 2
·Formula za izracunavanje pada napona na napojnim vodicima za elektromotore se neSto razlikuje jer se na natpisnoj
ploeici elektromotora daje korisna snaga koju motor razvija na osovini. Ukupna snaga koju motor uzima iz mreze je
veea od korisne snage zbog mehanickih i elektricnih gubitaka, sto znaci da prilikom proracuna pada napona na napojnom
vodu elektromotora mora se uzeti U obzir i stepen iskoristenja 'Y elektromotora.
11.3 Proracun poprecnog presjeka voda prema zadanom padu napona
Po vaiecem standardu za pad napona on smije najvise iznositi: od TS do KPO; 1%odKPO.
..Q9_M9L d9 trQsila (MO-12R-strujni krug sa trosilom). Takode vazeeim stan­
dardom za motorni pogon je odredeno da pad napona od TS do elektromotora pri normal nom
pogonu ne smije biti vaei od 7% (4% od TS do KPO; 3% od KPO do najudaljenijeg elektromotora)
iii 10% pri pokretanju elektromotora.
Da bi Se izracunao presjek jednofaznog iii trofaznog voda (kabla) prema zadanom padu na·
pona primjenjuju se obrasci:
s - 200 P jednofazni s - 100 P e trofazni
-yu%U
1
- yu%U
2
Usvaja se prvi veei standardni presjek (npr. proracunom se dobije 3;15 a usvaja se 4mm2). To
znaci da je sigurno ispunjen elektricni uslov (proracun na pad napona) i da je pad napona na tom
vodu manji od propisom dozvoljenog, Izabrani presjek treba provjeriti i na termicki uslov (trajno
dozvoljenu struju po tabeli 2.3 iii 2.4) i mehanicki uslov' (za primjere vidi 24.3 proracuni).
'Odabrani vod mora imati presjek veei iii jednak minimalno dozvoljenom presjeku prema
mjestu upotrebe tako da mozemo biti sigurni da <Se odabrani vod izdrzati sva mehanicka napre­
zanja koja ga ocekuju u radu.
Tako npr. standardom su odredeni minimalni presjeci vodova za stalno polaganje: za strujni
krug rasvjete 1,5 mm
2
Cu; za strujni krug "suko" prikljucnica i termickih trosila (bojler, Stednjak ... )
2,5 mm2 Cu; za napojni vod objekta iii stanova 6 mm
2
Cu.
I Na slici 12.2 prikazan je nacin rucnog dubljenja rupe za razvodne kutije (dlijeto i ceki6) a osim
12. Vrste izvedbi elektricnlh instalacija
i rucnog proboja danas se sve vise koriste elektricne i pneumatske busilice u kOje se postavlja
Svaka elektricna instalacija niskog napona sastoji se nacelno od kucnog prikljucka, razvodnih
uredaja sa brojilom i zastitnim uredajima, vodova i prikljucnih naprava. Prema izboru i vrsti insta­
lacijskog materijala i nacinu njegovog postavljanja mogu se elektricne instalacije niskog napona
podijeliti na nekoliko vrsta kOje su se u toku vremena pokazale dobre, prakticne i ekonomicne:
• Goli vodovi,
• Instalacija pod zbukom (malterom),
• Instalacija u zbuci (malteru),
• Instalacija nad zbukom (malterom),
• Vodovi na nosecoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl.,
• Vodovi na nosivom uzetu,
• Vodovi u podnim kanalima,
• Kanalni razvod.
12.1 Goli vodovl
Goli vodovi su goli vodici ( vidi 1.1 knjiga 1) ucvrsceni na izolacijskim nosacima i postavljeni
na propisnom razmaku jedni od drugih i na propisnoj udaljenos6u od poda iii zemlje. Upotreb­
Ijavaju se samo izuzetno i to kao goli vodovi za nadzemnu NN mrezu, u prostorijama s atmosfe­
rom koja nagriza izolaciju, u akumulatorskim prostorijama, kao kontaktni vodici (za trolejbuse,
tramvaje) i sl. Na slici 12.1 navedene su sigurnosne visine i udaljenosti koje se moraju ostvariti
kod NN golih nadzemnih vodova.
CD
CD
81. 12.1 Minimalni razmaci kod NN vodova
Ukoliko se goli vodovi upotrebljavaju u prostorijama takode postavljaju se na posebne izolatore,
na zidu iii stropu, s najmanjim razmakom izmedu vodica 70mm i od poda 2,5m. U prostoriji sa
ovakvom instalacijom moraju se preduzeti odgovaraju6e zastitne mjere od strujnog udara, tj.
zastitu od slueajnog direktnog dodira dijelova pod naponom.
12.2lnstalacija pod zbukom (malterom)
Prvo je potrebno uraditi "zidarske radove" tj. potrebno je obiljeziti (tesarskom olovkom) mjesto
za MO, mjesto za SR, obiljeziti trasu vodova i mjesta za razvodne i montazne kutije. Poslije toga
se posebnim alatom za op6u upotrebu*, prije malterisanja, u zidu izdube otvori za razvodne
ormare, rupe za smjestaj razvodih i montainih kutija i kanali za smjestaj instalacionih vodova (iii
instalacionih cijevi a u njih se naknadno uvlace vodovi).
~ odgovaraju6i alat (sl. 12.3). Sirina i dubina rupe zavisi od dimenzije kutije. Dubina rupe se pri­
I lagodava debljini sloja maltera i gornja ivica (poklopac) treba da se poravna sa povrsinom malte­
~ ra. Potrebno je iskustvo da se to odredi na zidu koji jos nije pokriven malterom i kutija se postavlja
~ tako da viri iz zida onoliko koliko 6e biti debljina buduceg sloja maltera.
'Gamitura probijaca, gamitura ceki6a, specijalna busilica za proboje zidova sa svrdlima, naprave za pravljenje utora
u zidu i sl.
8L 12.2 Rueni
naein dubljenja
rupa za smjestaj
razvodnih i montainih
kutija (rueni probijae)
81. 12.3 Naein dubljenja rupa
vibracijskom busilicom
Kanali za vodove i instacione cijevi takode se
dube rucno dlijetom i cekicem ali i vibracijskim bu­
silicama, zidnim glodaJicama (sl. 10.25), pneumats­
kim cekicem i sl. Sirina kanala zavisi od broja cijevi
iii vodova koji se paralelno polaZu na tom dijelu trase.
Kad su zavrseni zidarski radovi prvo se postav­
Ijaju razvodne i montazne kutije tako sto se otvori
natope vodom i na dno rupe se nanosi tanak sloj
gipsa. Odmah zatim u otvor se uvlaci kutija pa se
laganim pomjeranjem podesava i nivelise. Na sliean
nacin se u izdubljene kanale polazu instalacioni
Vodovi iii instalacione cijevi i ucvrs6uju se sa gip­
80m (sl. 12.4).
81. 12.4 Montaia razvodne kutije i instalacionih
cijevi (uevrscuju se gipsom svakih 1 m tako
da je utrosak gipsa 1 kg/5m cijevi)
Uvlacenje vodica u instalaeione eijevi se vrsi posebnim celicnim uzetom (sl. 12.5) na cijem se I ~
vrhu nalazi posebno oblikovana vodiliea iii kugla da lakse prolazi kroz eijev. Prvo se celie no uze
provuce kroz instalacionu cijev, a zatim se na drugi kraj uzeta vezuju sve zile instalaeionog voda
koji se uvlaei u instalacionu cijev i uze lagano povlaci a sa njim i vod (kada je uvlacenje otezano
!
vod se moze premazati parafinom iii posuti talkom).
81. 12.5 Torba sa alatom (razna klijesta, izvijaei. kablovski nozevi, univerzalni instrument, ispitivac napona ... )
Desno: celicno uze (sajla 10m) za uvlacenje vodova u instalacione cijevi
Postupak provlaeenja vodova ponavlja se od kutije do kutije pri cemu se mora paziti da se
ostavlja prepust iz kutija e e a . l ~ radi lakseg spajanja na stezaljke.
Stanski razdjelnici su kompletirani tvornicki tj. sa ugradenim osiguracima, zastitnim sklopkama,
sabirnieama. transformatorom za zvonee, signal nom sijalieom i sl. Na mjestu gdje je projektom
predviden mjerni ormar iii stanski razdjelnik napravljen je poseban otvor i postavljena PVC kutija
(ako je razdjelnik p/i). Zbog vel ike koneentracije vodova u tom otvoru (kutiji) potrebno je da oni
izlaze eea 50em, zbog lakseg spajanja vodica na stezaljke osiguraca i sabirniea pri montaii stans­
kog razdjelnika.
Zavrsni elektroinstalaterski radovi izvode se obicno poslije malterisanja, a sastoje se u pove­
zivanju i nastavljanju vodica u instalaeionim kutijama, postavljanju sklopki, prikljueniea, svjetiljki i
montaiu razvodnih ormarica (vidi slike 12.8 ... 12.14). Elektroinstalateri za te radove upotreblja­
vaju odgovarajuci alat i instrumente za elektroinstalatere (sl. 12.5).
8L 12.6 Kablovski
nozevi za skidanje
zastitnog plasta
i izolacije
I
12.7 Klijesta za skidanje izolacije i sjecenje vodica
1 - specijalni pokretni noz za skidanje izolacije sa vodica presjeka od 0,2 do 6 mm";
2 - pokretni granicnik za regulaciju duzine skidanja izolacije (od 8 do 13 mm);
3 - sjecice za vodic debljine max. {lj 2mm (za sjecenje yodice presjeka od 0,2 do 2,5mm,,)
SI. 12.8 8pajanje vodica u razvodnim kutijama
na stezaljke bez vijaka
81. 12.9 8pajanje vodica u razvodnim kutijama
na stezaljke sa vijcima
5
~ - - - 4
L--A.-----2
81. 12.11 Prikljucnica ,sa zadnje strane
a
4-stezaljka za neutralni vodic;
5-stezaljka za fazni vodic
81. 12.10 Ugradnja monofazne priklju6nice:
1-vijci skarica za u6vrscenje priljucnice u nontaZnoj kutiji;
2-stezaljka za prikljucak vodica*;
3-ztezaljka za zastitni vodic;
'Kad se upotrebljava kruzni donji razvod (vod prolazi kroz duboke uni­
verzalne kutije) bolje je rjesenje pod c, da se vod polozi bez preki­
danja. To se moze uraditi i preko tropolne stezaljke 3x2,5 mm' na
koju se prvo bez prekidanja spoje vodici (skine se pazljivo plast i izo­
lacija) kruznog voda, stezaljka se postavi na dno duboke univerzalne
kutije, a kasnije se na tu stezaljku moze spojiti prikljucnica.
vodovi u svjetiljkama razlikl.1ju od vodova u instalaciji po presjeku i vrsti (finozicani su). Nije doz­
voljeno da svjetiljka bude objesena 0 yodice za napajanje.
vodsa:wje1i1Jlcu
djev
81. 12.12 Ucvrscenje prikljucnice u montaznu kutiju
pomo6u vijaka
'Prikljucnicu mozemo u kutiji ucvrstiti na dva nacina: pomo6u skarica (uporne pandZe sa vijcima i elasticnom gumom
za laksu montaZu) iii pomo6u vijaka. Uevrs6enje vijcima je prikladnije, pogotovu ako prikljucnice i utikaci imaju zastitni
kontakt, kod kojih je izvlacenje utikaca teze i uz ve6e mehanicko naprezanje, pa uvijek postoji opasnost da zajedno
sa utikacem izvucemo i prikljucnicu.
I'
81. 12.13 Pogled na montirane prikljucnice i sklopke
Za sjecenje, skldanje zastitnog plasta i izolacije upotrebljavaju se razni kablovski nozevi (sl. 12.6)
i Idijesta (kombinovana klijesta 12.9, klijesta za skidanje izolacije 12.7, klijesta za sjeeenje ...). Stans­
ki razdjelnici se na zid pricvrscuju vijcima i zidnim uloscima (tiplovi).
Kod svakogstropnog izvoda treba u stropu postaviti jednu kuku za lustar 0 koju ce se nakon
potpuno zavrsene instalacije objesiti rasvjetna svjetiljka (sl. 12.14). Medutim ako se stropna svjet­
iljka ucvrscuje neposredno 0 strop (plafonjera) nije potrebna luster-kuka nego se za to koriste
vijci i tiplovi. Za prikljucenje svjetiljke se koriste 2-polne iii 3-polne luster-stezaljke s vijcima jer se
81. 12.14 Prikljucak vise6e svjetiljke na vod za
stalno polaganje
Kod instalacije pod zbukom mozemo raditi
na dva nacina, tj. sa iii bez instafacionih cijevi.
Ponekad se jedan dio instalacije izvodi sa insta­
lacionim cijevima (npr. u betonskoj ploci stropa
se poloze cijevi prije postavljanja betona) a za
drugi dio instalacije kopaju se kanali u zidu.
Kasnije se u cijevi uvlace instalacioni vodovi, a
i direktno se polazu u kanale zida bez cijevi.
Danas instalacioni vodovi imaju kvalitetne ter­
moplasticne mase za izolaciju i plast koje su
otpome na hemijsko djelovanje maltera cak i u
vlaznim prostorijama (PP instalacioni vod).
Kad se zidovi izmalterisu (ozbukaju) ova ins­
talacija je nevidljiva, osim prikljucnica, instalacionih
sklopki, svjetiljki, razvodnih ormara i razvodnih kutija. Zbog toga vodovi se polaZu samo ~ o r i z o n ­
talno iii vertikalno i moraju se postovati uslovi 1z tehnickih propisa da rastojanje od poda III stropa
bude 30em i da je rastojanje od zidnog otvora (vrata-prozora-ruba zida) 15 em.
12.3 Instalacija u zbuci (malteru)
Elektricne instalaeije u zbuei iii PP/R instalaeija upotrebljava se od 1958 godine i postala je
zbog svojih ekonomskih prednosti najcesci oblik elektricne instalacije u stambenim objektima indi­
vidualne izgradnje, te i u vecim objektima gdje se koristi klasican gradevinski materijal. Instalaeioni
vod PP/R je pljosnat sa razmaknutim iilama i moie se polagati direktno na zid iii strop, bez kopanja
kanala, prije malterisanja ali u suhim prostorijama. Znaei u jednom objektu ova instalaeija se ne
moie koristiti za sve strujne krugove i uvijek se koristiti u kombinaeiji sa instalaeijom pod ibukom.
Za izradu instalacije sa vodovima poloienim u malter treba koristiti i slijedeci pribor:
• razvodne kutije s poklopcem i u njima 4 iii 5 stezaljki (na svaku stezaljku mogu se prikljuciti
vodici 3 x 2,5 iii 4 x 1,5mm'),
• moniaZne kutije,
• univerzalne kutije za nizanje,
• stropne i zidne uvodniee,
• kuke za vjesanje svjetiljki,
• celieni ekseri s podloskom,
• zidni uloiak (tipl).
Instalaeioni vodovi PP/R se pricvrscuju na zid privremeno uz pomoc malih eelicnih eksera sa
podloskom od izolaeionog materijala. Ove eksere treba zabiiati samo kroz utor koji prolazi eijelom
duiinom voda. Razmak izmedu eksera je 20-25 em. Nakon ovakvog provizornog pricvrscenja
treba vodove definitivno ucvrstiti gipsom uz svaki ekser. Kad je instalacija zavrsena pailjivo se
izvade ekseri.
Spajanje vodiea smije se vrsiti samo u razvodnim kutijama koje su snabdjevene za to potreb­
nim stezaljkama (sl. 12.15). Razvodne kutije su plitke, duboke 13-15mm, a pricvrscuju se na zid
s jednim iii dva vijka i tipla.
SI. 12.15 Plitke razvodne kutije za instalaciju
PP/R vodovima
'ova kutije sa pricvrs6uju za zid vijcima, imaju na dno
ugradene stazaljka za spajanje vodica i zatvaraju sa
poklopcem
SI. 12.17 Provizorno pncvscenje
PP/R voda malim ekserima na
zavoju
Montazne kutije su takode posebne izvedbe,:
plitke 13-15 mm i u njih se ugraduju sklopke L
prikljueniee takode posebne izvedbe. Svaka kutV
ja, montaZna i razvodna ima i zastitni poklopac)
kojim se pokriju nakon zavrsene montaze, kako ne
bi za vrijeme zbukanja u njih usia ibuka. Kada je'
ibukanje i bojenje zavrseno ovaj poklopac se;
skine i montira se sklopka, utieniea iii original pok­
lopac.
Izuzetno se umjesto spomenutih kutija kao razvodne i montaine kutije mogu koristiti standard­
ne kutije 060 i 078 za koje je potrebno kopati rupe u zidu.
81. 12.16 Montaia kuke za svjetiljku i stropne uvodnice; stropna uvodnica
Preporuke za polaganje voda i upotrebu pribora za instalacije u ibuci (PPIR instalacija):
• Elektriene instalacije s vodovima PP/R smiju se izvoditi samo u suhim prostorijama, kao sto
su stambene, kaneelarijske i sl., te kuhinje i samo odredeni prostor kupatila.
• Vodovi se pricvrscuju na zid-strop gipsom, a prethodno se provizorno prltegnu sa 6elienim ek­
serima koji ispod glave imaju izolaeione podloske. Vodovi se mogu na zid-strop prievrstiti i
pomocu obujmiea od izolacionog materijala svakih 20-25cm.
• Vodovi se smiju polagati samo horizontal no iii vertikalno.
• Razmaei polaganja vodova: od poda iii stropa 30cm; od zidnog otvora vrata-prozora iii ruba
zida 15cm i razmak izmedu dva voda 1em (slike 12.18 i 12.19).
• Na zavojima, gdje se mijenja smjer, iile treba razderati na duiini od 10cm, da bi se zile mogle
izmaknuti u unutrasnju stranu (sl. 12.17).
• Sloj zbuke iznad voda mora biti 13mm, a nikako manji od 4mm. -­
• Bez zastitnog sloja ibuke PP/R vodovi mogu se upotrijebiti za polaganje u supljine od betona,
iii kamena (nezapaljivi materijali).
• Vodovi PP/R ne smiju se voditi u snopu, postavljati u instalacione kanale, ni ispod gips-kar­
tonskih ploca, lamperije i sl.
• Vodici se smiju medusobno spajati samo u kutijama.
• Razvodne i montazne kutije (plitke) polaiu se po pravilu na neozbukan zid.
• Izuzetno se mogu, u nedostatku specijalnih plitkih kutija, upotrijebiti standardne duboke plas­
ticne razvodne i montazne kutije.
• Pri montazi treba ostaviti krajeve vodica da prelaze iz kutija 15em.
• Za neposredno polaganje u zbuku mogu se upotrijebiti i vodovi tipa PP (ali potreban je deb'ji
sloj zbuke), koje je potrebno staviti u vlaZne prostorije kao sto su kupatila, kuhinje i sl.
SI. 12.18
Polaganje
elektricne
instalacije
_._._- Inst::dadoHi vod u sobi
(prema DIN
18015/1982)

..-.-.--.-.-.­..-.-.®.
SI. 12.20 Obujmice za pricvrseenje voda na zid
Oednostruke i dvostruke; 3-5 mm; 5-7 mm; 7-11 mm; 10-13,5 mm... )
Obujmica se za podlogu pricvrSuje na vise nacina:
• Vijeima za drvo (Iamperija, drveni umetak u zidu);
• Vijeima koji se uviju u posebne zidne uloske (tiple). Prethodno je potrebno vibraeionom busili­
com izbusiti rupe u zidu iii betonu u koje se ukueaju tiplovi;
• Montaza na posebne vijke koji se prethodno posebnim pistoljem upueaju u podlogu. Pri izboru
Umetaka" tj. vijaka treba biti obazriv jer razlicito je punjenje zavisno od toga kakva je podloga,
eigla, zeljezo, beton (postoji opasnost da vijak-metak probije zid od mekog materijala i iza­
zove nesre6u!). Pistolj je konstruktivno tako izveden da se moze aktivirati samo kad je pris­
lonjen na tvrdu podlogu;
• Lijepljenjem na ravne podloge od betona specijalnim lepilom;
• Neke vrste obujmiea predvidene su za ucvrscenje vodbva na zeljezne konstrukeije.
Polaganje instalacionih vodova niskog napona u stanu se vrsi u horizontalnim iii vertikalnim
instalaeionim zonama:
.30 em horizontalna zona 15-45 em ispod stropa (iii cca 2.15-2,45m iznad poda);
• 30 em horizontalna zona 15- 45 em iznad poda;
• 30 em horizontalna zona 90-120 em iznad poda;
• 20 em vertikalne zone udaljene od ruba zida, otvora prozora iii vrata 10 em.

....--.r---.. :r-,,-'--------'-,-'--------,-'--------'-,-C-,
30
, . 15
5,0 +­
'-.,'-.'- .._.+.-.._.._+._._._._.­ I
...-.-...
I . .'
. I
I .
I I
II'
, I .
i I
"....
Imt::dacioWl zona !@I PriYljue.w:a
IQl SkIopm
11 l'tuvodna btlja
SI. 12.19
Polaganje
elektricne
instalacije
u kuhinji
(iii radnoj
.-o-.-.-.....j§}--.-l@f.--.-
his.t:alaciona
g SkI.pm
!@I Prlkljucnica
i&ta..la.c:iomwd
prostoriji prema $ Razvodnakutija o PrikljUc,u httija
sted.Jtjda
DIN
1801511982)
*Na slici je dat primjer polaganja inslalacije u kuhinji (mogue je i drugaciji razmjestaj kuhinjskih iii nekih drugih el. uredaja)
12.4lnstalacija nad zbukom (malterom)
Rijetko se dogada da se vodovi u industriji polaiu pod malter iii u malter. Jedan od nacina su vo­
dovi takve konstrukeije da se mogu postaviti na odstojne obujmiee direktno na zid, odnosno
zbuku. Izbor vodova zavisi od uslova u prostoriji (prasina, vlaga, hemijski utieaji, mehanicka napre­
zanja) u kojoj se instalaeija postavlja. Instalacioni vod PP (iii kabal PP 00) polaze se nad zbuku
u suhim i vlaznim prostorijama bez agresivnih isparenja, u kojima nema opasnosti od mehanic­
kog ostecenja i koje nisu posebno zagrijane. U prostorijama sa tezim uslovima upotrebljavaju
kablovi PP 02, PP 12, PP 41 i sl. Ranije su se za ovu instalaeiju u industriji upotrebljavali kablovi
GO 02 (gumena izolaeija, olovni plast i impregnirani oplet) i GO 12 (iste konstrukeije ali preko plas­
ta ima i celicnu traku za zastitu od mehanickih ostecenja). I danas jos uvijek se zadrZao naziv za
ovu instalaeiju po tome "OG-instalaeije" .
Za pricvrscivanje voda 0 zid postoji niz obujmiea, sl. 12.20:
Rastojenje izmedu obujmiea na horizonzalnim dijelovima trase je 25-35cm, a na vertikalnim mo­
ze biti i nesto vece (do 40 em). .
Osim vodova i odstojnih obujmiea za ovu instalaeiju upotrebljavaju se razvodne kutije, sklopke,
prikljucniee i trosila speeijalne izrade.
->\<---30 ---41
svjetiljka
81. 12.21 Instalacija na ibuci (lijevo) i svjetiljka za instalaciju na ibuci (desno)
Kada se izvode instalacije nad zbukom u industrijskim prostorijama s prasinom i vlagom, tre­
ba narocito paziti na mjesta gdje vod ulazi u razvodne kutije, sklopke iii u trosila i aparate. Na tim
mjestima se koriste elasticne uvodnice od gume iii kablovske uvodnice s gumenom brtvom "Pg"
(Pg je njemacki naziv za specijalni navoj "Penzer-gewinde").
81. 2.22 Razvodna kutija 88x88x47 sa elasticnim brtvenim
uvodnicama i rednim stezaljkama 2,5mm
2
za spajanje vodica,
meh. zasl. IP 54'
t -.-"
*Kablovske uvodnice (IP 65) imaju oznaku Pg 11; Pg 13,5; Pg 16; Pg 21;
! - Pg 29; Pg 36; Pg 42; Pg 48.
- Tako je npr. uvodnica Pg 11 za vodove 0 5-11 mm; Pg 13 za
vodove 06-13,5 mm; ... Pg 48 za vodove debljine 0 3546 mm
Materijal za instalacije nad zbukom (na zidu) u industriji je robusne i nepromocive izvedbe, a
prema zahtjevima mehanicke zastie odabire se plasticni iii metalni. Ako je potrebno mogu se
upotrijebiti instalacione cijevi iii kablovski kanali za dodatnu zastitu vodova.
81. 12.23 Primjer instalacije na zidu s instalacionim 81. 12.24 Primjer instalacije na zidu sa
cijevima (cijevi se prievrMuju na zid registarskim kablovskim kanalima
obujmicama)
12.5 Vodovl na nosecoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl.
Kod ove instalacije se za paralelno polaganje veceg broja kablova i vodova, u vecim stam­
benim zgradama i industrijskim objektima, koriste posebni nosaci koji su smjesteni uz zid iii su
montirani ispod stropa iii se vodovi i kablovi polaiu u betonske kanale.
Danas se sve vise upotrebljavaju posebne police, resetkasti nosaci, kuke iii celicni profili mon­
tirani na strop iii zid u koje/nakoje se polaiu kablovi i vodovi. Na slici 12.23 vidimo da su uz strop
vodovi polazeni u resetkaste kanale, dok na zidu izdvojeni vodovi ka trosilu su polozeni u insta­
ladone cijevi. Izrada ove instalacije svodi se na polaganje kablova u kablovske "regale" (police)
i fiksiranje kablova obujmicama. Police se rade od celicnih profila ugradenih u zid, preko kojih se
postavlja perforirani lim, oblika kanala, kao podloga za polaganje kablova. Kabal koji se prvi izdva­
ja iz zajednicke trase mora biti polozen kao krajnji sa strane na kojoj se nalazi trosilo koje napaja.
U vecim industrijskim, poslovnim i stambenim objektima projektom se predvidaju podni (hori­
zontalni) i vertikalni (zidni) betonski kanali za postavljanje instalacije. Pri polaganju kablova u be­
tonske kanale preporucuje se da sirina i dubina
betonskih kanala ne bude ispod 300mm. Pri­
likom polaganja vise kablova zajedno treba uvi­
jek nastojati osigurati razmak izmedu kablova
bar za debljinu kabla da bi se obezbjedilo dobro
hladenje.
81. 12.25 Kablovi polozeni
u betonski kanal pokriven
betonskim plocama
Kablovski kanali se projektuju i izvode prilikom izrade objekta iii zgrade. Treba da omoguce
polaganje potrebnog broja kablova, a da njihovi poklopci izdrze teret koji prelazi preko njih
(betonske iii celiene ploee). U kanalu se kablovi polazu direktno na dno kanala iii se pricvrscuju
obujmicama za bocne zidove kanala.
12.6 Vodovi na nosivom uzetu
Ova vrsta instalacije se koristi za postavljanje i napajanje svjetiljki u velikim industrijskim halama,
parkovima, ulicama i sl. Izvodi se tako da se izmedu dva zida iii stuba nategne celicno uze koje
ce biti nosac za vod i svjetiljke. Mogu se koristiti i samonosivi kablovi kod kojih nije potrebno
prethodno montirati nose6e uze. Upotrebom instalacije sa celicnim uzadima mogucno je postaviti
potreban broj svjetiljki na istoj visini, 3-5m iznad radne povrsine i u velikim industrijskim halama
kod kojih je nepravilan oblik tavanice i krova.
N osaC s'"ietiljke CeliCHo uie Pritezni '<ijak

Irutaladoni vod
obiice
81. 12.26 Instalacija za osvjetljenje na nosivom uzetu
Preporucuje se da se raspon odredi statiekim proracunom. Da bi se sprijeeio veliki provjes
(ugib) zbog tezine uZeta i svjetiljki, potrebno je na 2-3 mjesta postaviti vertikalna uiad, ako postoje
tehnicke mogucnosti, i pricvrstiti ih za tavanicu, a koja ce nositi glavno uze. 6esto se to zbog izved­
be krova ne moze uciniti. U tom slucaju rasponi ovjesenja se kre6u 6-12 m, a kod veeih raspona
i broja svjetiljki treba posebno paziti na mjesta u zidu (staticki proracun!) gdje 6e se uze uevrstiti.
Obujmicama se instalacioni vod pricvrSeuje sa celicnim uzetom. Za lakse vodove u upotrebi
su obujmice od metalne trake presvucene plastikom koje se mogu rukom oblikovati u obliku
slova "S".
12.7 Vodovi u podnlm kanalima
Podne i zidne elektricne instalacije niskog i malog napona u podnim kanalima su namijenjene .
poslovnim zgradama i industrijskim pogonima sa puna trosila manje snage. Posebno su •
pogodne za urede, robne kuce, projektne biroe, RTV centre i sl. Kod prostorija velike povrsine .
bez pregradnih zidova jedva da i postoji drugi nacin prikljucka trosila. Moderan i brz nacin grad­
nje velikih objekata takvog tipa zahtijevao je i industrijski nacin izrade elektricnih instalacija ..
Umjesto velikih zidarskih radova neophodnih za polaganje vodova i kablova na klasican nacin
(pod zbuku, u zbuku, na zbuku, ... ), ugraduju se u toku izgradnje objekta u podove i zidove metal­
ni kanali. Pri kraju zavrsetka objekta kroz ove kanale provlace se vodovi elektricnih instalacija.
U sVijetu je razvijeno niz instalacionih sistema te vrste. Naprimjer sistem "TEPACKI" je razvi­
la njemacka firma "Ackermann" a proizvodi ga i TEP Zagreb.
Osnovni element je metalni kanal standardne visine 28 mm (za zavrsni sloj poda min. 60 mm)
iii 38 mm. Duzina podnih kanala je 2 OOOmm. Izraduje se od celicnog pocinkovanog lima debljine
1 iii 1,5 mm. Kanali se rade kao jednodjelni, dvodjelni iii trodjelni (rijetko 4-djelni). Pregrade meha­
nicki razdvoje vodove razlieitih vrsta instalacija, a istovremeno sluze kao mehanicko ucvrseenje
donjeg dijela kanala i oslonac gornjem dijelu. U elektricnom pogledu pregrade imaju posebnu
namjenu, jer metalni dijelovi kanala i pregrade cine zatvoreni strujni krug oko vodova jedne vrste
elektricnih instalacija, a time se spreeava njihov uticaj na drugu instalaciju.
Na slici 12.27 prikazan je izgled podne kanalne instalacije.
81. 12.27 Podna eleidricna instalacija
1 - dvodjelni kanal za smjestaj vodova,
2 - vertikalno koljeno,
3 • obujmica,
4 . kanalni izvod,
5 - podna razvodna kutija,
6 - prikljucni stubie,
7· razvodni uredaj,
8 - prikljucnica u nivou poda (sa zastitnim poklopcem),
9 - kanalni izvod sa slijepim poklopcem (rezerva),
10 - prikljucna kutija (rezerva za 1-4 prikljucnice)
Proizvodaci metalnih podnih kanala preporucuju da se prilikom izbora sirine kanala planira
popunjavanje samo 40% od raspolozivog prostora. Siobodan prostor u kanalu moze se kasnije,
u buduenosti, iskoristiti za provlacenje novih vodova. Sirina kanala moze biti 90-150-190-350 mm
i maksimalni broj vodova za 100% ispunu dat je tabelom 12.1:
Kanali Precnik voda mm 1bro· instalacionih vodova u kanalu
Slrlne
(mm)
Vlslne
(mm)
3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
90 28 208 117 74 51 38 29 23 18 15 12 11 9 8 7 6 5 5 4
150 28 351 217 126 87 64 49 39 31 26 22 18 16 14 12 10 9 8 7
190 28 446 250 163 110 81 61 49 39 32 27 23 20 17 15 13 12 11 9
350 28 820 470 301 203 149 112 90 72 59 50 43 37 32 28 24 22 20 17
Tabela 12.1 Maksimalno moguci broj vodova debljine 3-20mm u jednodjelnim podnim kanalima
*Kod visedjelnih kanala max. ispuna je nesto manja (5-10 %)
Za ucvrseenje i nastavljanje kanala sluze obujmice. Za prelazak sa poda na zid u pravcu napo­
jnog razvodnog uredaja, sluzi vertkalno koljeno. Standardni element podne instalacije je i razvod­
na kutija, a omogueava nastavljanje kanala, grananje kanala i prikljucivanje trosila. Razvodne
kutije postavljaju se na mjestima gdje se kanali ukrstaju, na mjestima gdje kanal mijenja pravac
i svakih 6-1 Om prave trase. Kutije olaksavaju provlacenje vodova i obavezno ih postaviti veei broj
ako se kanali vise popunjavaju. Prikljucno mjesto podne instalacije moze biti izvedeno u nivou
poda (prikljucnica i nivou poda), a moze se izvesti iznad nivoa poda (prikljucni stub). Jedna prikljucnica
u nivou poda moze se postaviti i u kanalni izvod. Potrebno je prije postavljanja zavrsne betonske
ploce poda, na kanalu izbusiti otvor 070 mm u koji se uvrne kanalni izvod. Visina kanalnog izvo­
da je podesiva 32-45 mm sto se prilagodava debljini zavrsne betonske ploce poda.
81. 12.28 Mreza podnih kanala
Tamo gdje se planira prikljucno mjesto
montira se prikljucna kutija. Prikljucne kutije
izraduju se za jednu, dvije iii cetiri prikljuc­
nice. Od dvije iii cetiri prikljucnice obicno je
jedna (a po potrebi i vise) telefonska. Prik­
Ijucni stubie postavlja se naknadno na ug­
radene elemente podne instalacije, i to na
kanalne izvode iii poklopce razvodnih i prik­
Ijucnih kutija, a oprema se sa 2-4-8 razlicitih
prikljucnica.
81.12.29 Prikljucni stubici sa 2, 4 i 8
razlicitih prikljucnica
(desno: prikljucna kutija sa
poklopcem nakon montaze)
Kod visedjelnih kanala jedan dio zauzima elektroenergetska instalacija, drugi dio kanala tele­
komunikaciona ISDN i treei signalna instalacija.
ClW! .- _ ,
'"
'"
k2/150028 k2/150028 k2/150028 k2/150028
l
k2/150028 k2/150028 1--"2/150028 k2/150028.
.,
'"
'" '" '"
§ § § §

<: <: <: <:
... ... N
.:.; .:.; .:.; .:.; '"'
k2/150028 '" k2/150028 k2/150028 k2/150028
i
I
;
[!:l i_
.. '" : ------------'=
'"

<:
...
.:.;
.
I
=
..
'"
:
..
..
'" '" <::. <::.
k2/350028
;J ;J
k2/350028 k2/350028

k2 /350028 dvodijelHi kaJtaJ. 350,,28mm (190 +160)
lIT·if k2/190028 dvodijelHi kaJtaJ.190,,28mm (110+80)
t
k2/150028 dvodi,elHikaJtaJ.150,,28mm (75+75)
81. 12.30 Plan elektricne instalacije u podu sa ucrtanim kanalima
Prijekat elektricne instalacije prikljucnica sa podnim i zidnim kanalima ima odredene specific­
nosti. Na slici 12.30 prikazan je crtez osnove jednog dijela zgrade samo sa unijetim trasama ka­
nala, polozajem razvodnih uredaja, razvodnih kutija, dimenzije kanala, duzine i sl. Na slican na­
cin na crtezu se oznacava polozaj i broj prikljucnica i vodova za svaku trasu.
Da bi se izpjegla moguea osteeenja izolaciie prilikom uvlacenja u kanale, za ove instalacije
smiju se upotrijebiti samo vodovi koji pored osnovne izolacije imaju i zastitni plast. Za energetske
instalacije i stalno polaganje koriste se vodovi tipa PP, PP/U i PP/R, za telekomunikacione J-YY
iii J-Y(St)Y itd.
Podni kanali postavljaju se u toku izvodenja gradevinskih radova na osnovnu betonsku plocu,
pricvrsuju se obujmicama i. opremaju prikljucnim kutijama i kanalnim izvodima. Poslije montaZe
kanala preko njih se postavlja zavrsni sloj betona najmanje debljine 60 mm. Na kraju pristupa se
provlacenju vodova, spajanju prikljucnica, prikljucak razvodnih uredaja i sl.
12.8 Kanalni razvod
Ovo je moderno rjesenje razvoda instalacije u industriji (industrijske instalacije). Kanalni razvod
kao nov sistem razvodenja elektricne energije u upotrebi je od 1945 godine. U industrijski naj­
razvijenijim drzavama su uoceni nedostaci klasicnih instalacija i odmah poslije drugog svjetskog
rata razvile su nov sistem razvoda za velike industrijske pogone a to su bakarni vodici-sabirnice
u kanalnim kutijama.
Klasican razvod elektricne energije po industrijskom pogonu od glavnog razvodnog ormara do
pojedinih trosila pomoeu vodova odnosno kablova na zidu iii u betonskim kanalima u podu ima
niz nedostataka, kao sto su:
• pri projektiranju instalacije projektant mora znati razmjestaj svakog trosila u prostoriji kao i
nihovu snagu,
• svaka promjena proizvodnog procesa iziskuje redovito i promjenu polozaja nekih iii cak svih
uredaja u prostoriji, zamjenu nekih od njih novijim iii postavljanje novih, sto sve zahtijeva veeu
iii manju promjenu u instalaciji,
• svaka promjena u instalaciji, naprimjer zamjena vodova zbog poveeanog optereeanja i potre­
be za veeim presjecima, osim materijalnog troska uzrokuje smetnje iii privremeni prekid
proizvodnje,
• kod pogona sa veeim brojem strujnih krugova gubi se preglednost instalacije i sve teze je
odrzavanje.
Kod klasicnog razvoda elektricne energije postavljaju se od razvodnog ormara kablovi za
svako trosilo. Klasicna instalacija je jOs uvijek ekonomski opravdana i u upotrebi na onim mjes­
tima gdje trosila nisu blizu jedna drugome, vee su rijetko rasporedena.
Pri razvodenju pomocu kanalnih kutija tj. Industrijskog razvoda iz razvodnog ormara se
napajaju sabirnice u kanalnim kutijama postavljene u pravcu najveee koncentracije trosila a
kablovi odnosno vodovi se upotrebljavaju samo od kanalne kutije do trosila.
81. 12.31 Klasicni sistem razvoda 81. 12.32 Industrijski kanalni sistem razvoda
Prednosti novog kana/nog sistema i mogucnost njegove primjene je:
• U slucaju promjene mjesta trosila u klasicnom sistemu potrebno je zamjeniti napojni vod uz
znatne gradevinske radove. Kod kanalnog razvoda toga nema jer razvod je tako uraden da
se prikljueak moze obaviti na svakih 30-50cm razvoda.
• Zamjena trosila, npr. motora sa drugim veee snage kod klasicnog sistema iziskuje i zamjenu
napojnih vodova motora a i razdjelnika tj. velike gradevinske preinake. Kod kanalnog sistema
sabirnice se tako projektuju da su moguea velika poveeanja snage i broja trosila. Ako je zami­
jenjeni motor vece snage, dovoljno je zamijeniti samo napojni vod od kanalnog razvoda do
motora.
• Ako je u radu nastao kvar na kablu trosila dovoljno je samo zamijeniti taj mali dio linije, dok bi
u klasicnom sistemu napajanja bilo potrebno zamijeniti cio napojni vod od razdjelnika do trosila.
• Najzad, ako kvar nastane na samom sistemu razvoda kanalnih kutija na sabirnicama on se
otklanja brzom zamjenom osteeenog dijela. To je mogueno zato sto je cio sistem sastavljen
iz tipskih elemenata, pa je u rezervi dovoljno imati samo mali broj elemenata.
Industrijske instalacjje imaju prednost u tome sto se elementi proizvode industrijski pa su jet- .
tini a montaza je vrlo brza. Medutim pocetna investicija u ovaj razvod je velika i on se moze
ekonomski opravdano upotrijebiti u slucajevima kad treba rijesiti napajanje elektricnom energi­
jom veceg broja grupisanih motora a u buducnosti se ocekuje i prosirenje pogona. Ako je broj .
motora mali (2 - 5) i ako su oni male snage (nekoliko kW) onda treba prethodno uraditi ekonom·
ski proracun (analizu) i odluciti 0 sistemu napajanja.
Osnovni element kanalnog razvoda su gole bakarne sabimice koje su na posebnim izolatorima
smjestene u Iimene kanale. Kutije su od celicnog lima, debelog 2,1 iii 0,8 mm, standardno duge
3 m, svaka sastavljena iz tri dijela po 1 m duzine, spojenih vijcima, tako da cine jaku mehanicku •
cjelinu. Neogranicen broj takvih kutija moze se vijcima spojiti u neprekinutu liniju, koja se ucvrsti
o strop iii zid, vee prema rasporedu trosila u prostoriji.
Razlikujemo vise vrsta kana/nog razvoda:
• Osnovni kanalni razvod (ventilacioni razvod) za struje od 800, 1350,2000, 2500 i 3000A;
• Kanalni razvod za napajanje motornog pogona za struje 150, 250, 350 i 700A;
• Kanalni razvod za rasvjetu za struje 16, 25, 35 i 50A;
• Kanalni razvod za dizalice (trolni dizalicni razvod);
• Kucni kanalni razvod;
• Bolnicki razvod.
12.8.1 Osnovni kanalni razvod
Osnovni kanalni razvod sluzi za glavni dovod energije velike snage i najcesce se ugraduje na
magistralnim pravcima industrijskog objekta i kao veza razdjelnika niskog napona sa transforma­
torom kad se trafostanica nalazi u objektu.
Osnovni element je linijski duzine 3 m, nacinjen od profilnih celicnih elemenata sa limenom
mrezom, izolatora i bakamih sabimica. Bocne strane celicnih elemenata su zatvorene limenom
mrezom koja omogueava dobru prirodnu ventilaciju (ventilacioni razvod) tj. hladenje bakamih
sabirnica. Po citavoj duzini kanalne linije montirane su bakarne sabirnice, ucvrscene na izolacio­
ne nosace svakih 0,25-0,5 m. Sabimice su pravougaonog presjeka, kako zbog lakseg hladenja
i medusobnog spajanja, tako i zbog vece mehanicke otpomosti na elektrodinamicka naprezanja
kod kratkih spojeva. Otvorenu liniju s pogledom na bakarne sabirnice i nosac sabirnica prikazuje
slika 12.33. Pri povezivanju kanalnih kutija u liniju spajaju se sabirnice medusobno vijcima.
81. 12.33 Osnovni linijski element
osnovnog kanalnog razvoda
Na onim mjestima gdje linija mijenja smjer postavlja
se posebni ugaonl element pod uglom 90°.
Prlkljucna dovodna kutija je prilagodena za priklju­
eak na sabirnice iii prikljueak kabla zbog dovoda ener­
gije na kanalni razvod sa transformatora iii glavnog raz­
vodnog ormara.
Prik!jucenje trosila je moguee preko odgovarajuee prikJjucne odvodne kutije.
Svi ovi elementi i nacin izrade razvoda ee biti detaljnije objasnjeni kod kanalnog razvoda za
napajanje motornog pogona. Razlika izmedu ova dva razvoda je u velicini tj. osnovni kanalni raz­
vod je gabaritniji ?:bog velikih nazivnih struja od 800 do 3000A, i razlika je u stepenu mehanicke
zaStite (ventilacioni IP 20 - IP 40; motomi IP 40 - 54).
12.8.2 Kanalni razvod za napajanje motomog pogona
Kanalni razvod za napajanje motomog pogona je gabaritno manji, za nazivne struje 150 do
700A, nastavlja se na osnovni ventilacioni razvod iii se izvodi samostalno i prikljucuje na napojni
razvodni ormar iii direktno na sabirnice u transformatorskoj stanici.
Osnovni element ovog kanalnog razvoda je linijski element duzine 3 m (zavisi od proizvodaca
opreme), izradllju se i ugaoni element za promjenu pravca, prikljucni element za spoj sa napoj­
mm RO iii sabirnicama i prikljucne kutije za spoj trosila na razvod.
. Po citavoj duzini kanalne linije montirane su bakarne sabirnice, one su ucvrscene na izola­
Clone nosace a svakih 0,5m ostavljeni su s obje strane kutije otvori za montazu prikljucne kutije
preko koje se trosila napajaju elektricnom energijom.
Znaci da na svaki duzni metar linije raspolazemo sa cetiri prikljucna mjesta za trosila vecih sna­
ga a tako bogatu mogucnost prikljucka nemamo kod klasicnih instalacija. Otvorenu kanalnu lin­
iju s pogledom na sabirnice prikazuje slika 12.34.
bakante sabimice otvor za prikljuCllU kutiju
izoJaciorU. llosaH
81. 12.34 Linijski kanalni element sa bakarnim sabirnicama, izolacionim nosacima
i otvorima za prikljucne kutije
81. 12.35 Ugaoni "L" i "T" elementi za promjenu smjera
Svako trosilo napaja se preko svoje prikljucne kutije sa ugradenim osiguracima i kontaktnim
viljuskama preko kojih se jedan kontakt osiguraca galvanski cvrsto i pouzdano spoji s odgovara­
jucom sabirnicom (neki proizvodaci za spoj koriste posrebrene cepove koji na sabirnicu nalijezu
pod pritiskom pri zatvorenom poklopcu). Prikljucna kutija je mali ormaric sa osiguracima koja se
postavlja na otvor kanalnog linijskog razvoda i pricvrsuje se vijcima. Konstruisana je tako da se
istovremeno sa otvaranjem ulaznog poklopca ormarica prekida spoj izmedu osiguraca i sabirni­
ca, a ovim je postignuto blokiranje trosila i bezbijedan pristup osiguracima u beznaponskom
stanju. Prikljucne kutije mogu biti sa automatskim osiguracima, osiguracima DII, Dill a preko 63A
visokoucinskim tipa NV.
81. 12.36 Prikljucna kutija sa otvorenim i zatvorenim poklopcem
Na donjoj iii bocnoj strani kutija ima otvor sa oogovaraju6om uvodnicom Pg 21, Pg 29, Pg 36
iii Pg 42, predviden za uvlacenje prikljucnog voda trosila.
U svakom industrijskom pogonu razlikujemo dvije vrste trosila tj. masina (motor iii masina s vise
motora) s obzirom na polozaj u procesu proizvodnje: nepokretni i pokretni.
Nepokretne masine su one koje imaju svoje tacno odredeno mjesto u proizvodnoj hali i kod
njih se uvlaci prjkljucni vod Citavom duzinom u zastitnu celicnu cijev od prikljucne kanalne kutije
(Pg uvodnice) pa do stezaljki na napravi (masini).
Pokretne masine su one koje tokom procesa proizvodnje mijenjaju svoj polozaj i kod njih se
prikljucni vod stavlja u celicnu zastitnu cijev od stezaljki motora pa do visine 2,5 m iznad masine.
Ostali dio voda koji je nekoliko metara duzi nego sto je to potrebno lezi slobodno u zraku, iii se uv­
laci u fleksibilnu savitljivu cijev i povezuje na prikljucnu kanalnu kutiju. Znaci naprava sa slobodno
moze pomjerati nekoliko metara (2 - 3 m) u toku procesa proizvodnje. Na kraju cijevi, na mjestu ulas­
ka voda, treba postaviti uvodnicu od izolacionog materijala da bi se sprijecilo oste6enje plasta i
izolacije voda uslijed mogu6eg njihanja.
U oba slucaja se mogu upotrijebiti i fleksibilne cijevi s tim da se na napravi mora imati nosac
(profil) koji ce tu cijev izdi6i na potrebnu visinu.
81. 12.37
Kanalni
razvod sa
prikljucnim
kutijama
polozen po
zidu i stropu
*Detalj
vertikalnog
kanalnog
razvoda
sa nosacem
za strop
Montaza kanalnog razvoda je jednostavna i ne zahtijeva gradevinske radove. Elementi razvo­
da i prikljucne kutije dopremaju se na radiliste potpuno spremni za montaZu. Kanalna linija
postavlja se na visini 2,5 m od poda a pricvrscuje se na strop, krovnu konstrukciju, betonske iii
zeljezne stubove iii zid, upotrebom posebnih nosaca, sl. 12.37. Prvo se za strop iii zid dobro ucvrste
nosaci, svakih 3-5 m, na nosace se montiraju elementi kanalnog razvoda, medusobno se spa­
jaju, a zatim se prikljuci napojni vod. Prije postavljanja prikljucnih kutija potrebno je kontrolisati
izolaciju sabirnica i to tako sto se mjeri otpor izolacije izmedu svih sabirnica medusobno i izmedu
svake sabirnice i metalne mase kanala. Ovom kontrolom se moze ustanoviti da Ii je nepaznjom
napravljena greska u spajanju iii je u sabirnicama ostao neki zaboravljeni predmet. Kod sirih pros­
torija polaZe se i vise kanalnih linija.
Postavljenjem kanalnog razvoda iznad radnih mjesta postalo je moguce da se citav prostor isko­
risti za smjestaj radnih masina.
12.8.3 Kanalni razvod za osvjetljenje
Primjenjuje se za napajanje svjetiljki u proizvodnim halama i drugim zatvorenim prostorijama
u kojima zbog promjene tehnoloskog procesa u buducnosti moze doci do promjene polozaja i
broja svjetiljki.
Umjesto klasicnih instalacija i velikog broja strujnih krugova za rasvjetu postavlja se kanalni
razvod sa izoliranim bakarnim sabirnicama u metalnim profilima (strujne tracnice). Znaci i ovdje
je osnovni element razvoda linijski element duzine od 1 do 3m, koji se izraduje trofazno, dvo­
fazno iii jednofazno.
Na slici 12.38 prikazani su 1-fazni, 2-fazni i 3-fazni kanalni razvodi za osvjetljenje nazivne stru­
je 16 A, proizvodnje TEP Zagreb, koji se upotrebljava u poslovnim prostorima, bankama, postama,
robnim kucama i sl. Osnovni elementje linijski duzine 1028 mm, 1628 mm iii 2228 mm izraden od
aluminijuma, u kome su smjestene bakarne izolirane sabirnice.
81. 12.38 Presjek 3-faznog, 2-faznog i 1-faznog kanalnog razvoda 16A za osvjetljenje; skica Haznog
. kanalnog elementa; nacin prikljucka 3-faznog i 1-faznog kanalnog razvoda na klasicnu instalaciju objekta

:
3 faze
2 faze Ifaza
KlasiCK. i:nstalacija
16A

:
NI
T...f""ni priJ:ljueUo
!'''''HO Op... ...,.;.,Hje u 16 A tj.
ukupHO UI5DW
iff Iff
PH:
JedJrofozni priJ:ljueUo
Ukup_ op.......celtje do 16 A 1j.
358I1W
l-Ioni butahU "......... 4
N.

PH:
JedHOfuni prildjueal: I-fu_g):....ll1.Og ".........u osvjedjeHja,
ukup_ op.......ce..je do 16 A tj. 358DW
Halogeni reflektor 300/500W; podnozje R 7s
Reflektorska svjetiljka 100W; podnozje E-27
81. 12.40 Svjetiljke za direktan prikljucak na kanalni razvod i njihove svjetlosne karakteristike
81. 12.41 Ova stika
prikazuje elasticnost
kanalnog razvoda za
osvjetljenje. Napajanje
je sa klasicne
instalacije sa stropa iii
zida i mogucno je na
svakom spojnom dijelu.
Raspodjela strujnih
krugova po zelji.
Ovjesenje na strop,
spusteni strop iii zid.
'Ovjesenje 0 strop se vrsi
Osim finijskog elementa ovaj razvod cine i spojni dijelovi prikazani na s/. 12.39:
81. 12.39 Spojni dijelovi: ravni "I" spoj, ugaoni "L" spoj; odvojni "T" spoj; krizni "X" spoj; spoj
Napajanje linijskog razvoda izvodi se sa klasicne instalacije u objektu preko napojne prikljuc­
ne kutije na "I" spoju iii zavrsnom spoju.
Za prikljucak svjetiljki duz linije koriste se odgovarajuce mikroprikljucnice (oduzimaci struje).
Mikroprikljucnica se uzom stranom uvlaci u otvor linijskog razvoda, zatim se okrene za 90
0
ikon­
takti mikroprikljucnice nalijezu na bakarne sabirnice u kutiji cime je ostvarena elektricna veza.
Kako je linijski element citavom duzinom otvoren sa donje strane, slijedi da se svjetiljke mogu
montirati na bilo kom mjestu kanalnog razvoda i da se njihov broj moze vremenom mijenjati a je­
dina treba paziti da se ne prekoraci ukupno opterecenje razvoda.
preko posebnih vjesalica
(slika gore). Kanalni razvod se moze montirati i direktno na zbuku zida i1i stropa (na posebne kopce); u unaprijed
ostavljene zljebove betonskog stropa; u stropne rigips i1i drvene ploce sa utorima ...
Kod izrade elektricne instalacije u mnogim objektima koriste se klasicne instalacije ali jedan dio
instalacije objekta se izvodi i industrijskim instalacijama. Prvo se uradi klasicna instalacija i svi
zavrsni gradevinski i zanatski radovi. Na kraju se montira i industrijska instalacija. Prozvodaci op­
reme razvili su mnogo vrsta industrijskih instalacija koje se dopremaju na gradiliste potpuno zavr­
sene i sa ugradenom opremom. Elementi razvoda su modularne konstrukcije koja omogucava
jednostavnu montazu, zamjenu diJelova i nadogradnju. Naprimjer to moze biti kanalni razvod
osvjetljenja, bolnicki razvod za jednu postelju" kucni kanalni razvocf', laboratorijski zidni razvod I sl.
1 Osnovni elementi bolnickog razvoda izraduju se od aluminijumskih profila u tri dimenzije: 1800mm (npr.
1800x235x182) za jedan leZej, 3400mm za dva lezaja i 5400mm za tri lezaja. Standardni element bolnickog razvo·
da za ledan leZej opremllen Ie sa svjetillkom za direktnu vrstu rasvjete (1 x 20W), svjetiljkom za indirektnu rasv­
jetu (2 x 40W) i ville prikljucnica za prikljucak medecinskih uredala. Montira se na zid iznad bolesnicke postelje a
napaja se sa klasicne instalacije.
2 Proizvodi sa i kueni kanalni (panelni) razvod koji se upotrebljava kao usponski vod elektricnih instalacija u vecim
zgradama. Postavlja se u posebne betonske kanale predvidene projektom. Slicne je konslrukeije kao i kanalni
motorski razvod, a sasloji se iz plasticnih kanala sa sabimicama (kanalice) koje povezuju glavni razvodni ormar
zgrade (centralni panelni modul), etazne razvodne ormare (etazne panelne module) i stanske razdjelnike.
12.8.4 Kanalni razvod za dizalice
Vece dizalice (kranovi) za svoj rad korlste vise elektromotora: elektromotor za pokretanje krans­
kog mosta i elektromotori za pokretanje setalice i kranske kuke. Elektromotori za pokretanje sa­
tallce i kranske kuke nalaze se na pokretnoj setalici duz kranskog mosta, pa stoga i dovod elek­
tricne energije treba da je pokretan. U praksi se koriste dva nacina dovoda elektricne energije
na setalicu krana:
• dovod sa kablom sa finizicanim vodicima, dovoljne duzine koji se nabira i ispravlja zavisno od
hoda setalice,
• dovod preko industrijskog kanalnog razvoda montiranog pored kranskog mosta; kroz kanalni
razvod se krecu pokretna kolica ("oduzimaci struje") montirana na pokretnoj konstrukciji setal­
ice; sa pokretnih kolica i preko odgovarajuceg kabla napajaju se elektromotori (asinhroni iii
istosmjerni).
Drugi naCin se sve vise koristi a snovni element i ovog razvoda je linijski element duzine 3 m,
kojem su na izolacione pod loge polozene bakarne sabirnice, sl. 12.32. Linijski element je sa
Jedne strane potpuno otvoren cijelom duzinom.
Podloge, materijala
r ""
iii /Cu,abimke
u

81. 12.42 Presjek
Me1.wri hJld l,lmm
kanalnog razvoda
za dizalice
. do potrebne duzine, a za savladivenje krivina upotrebljavaju se speci­
Jain! elementl u obllku luka. Na mjestu spoja dva elementa spajaju se i sabirnice upotrebom
specijalne spojnice.
Kanalni dlzalicni razvod se napaja preko kabla koji se prikljucuje na kraju iii pocetku Ilnije u
posebnoj prikljucnoj dovodnoj kutiji.
Pokretni motori se napajaju upotrebom "oduzimaca struje" koji se nalazi na kolicima. Ustvari
oduzimac struje po izgledu podsjeca na kolica sa vise tockova I klizaca koji su oprugama pritus­
nuti na sabirnlce. Kolica sa klizacima i toekovlma se ubacuju u kanalni element kroz posebni uvod­
ni otvor, koji se poslije toga zatvara tako da se kolica mogu nesmetano kretati. Na kolica se mon­
tlra I kutija sa osiguracima. Ovako spojena kolica i odvodna kutija opremaju se "amortizacionlm
oprugama
U
preko kojih se clo sklop povezuje sa setalicom na dizalici. Amortizacione opruge
ublaiavaju potrese prilikom polaska, voznje I zaustavljanja dlzalice.
13. Elektricno
Svjetlost je elektromagnetsko zracenje* koje nadrazuje Ijudsko oko i time izaziva u organizmu
osjet vida I dozivljaj boje.
'Slari Grei su vjerovali da Ijudsko oko zraci odredene zrake i da pomocu njih vidi predmete u raznim bojama. Ubrzo
se uvidjelo da Ijudsko oko nije osnovni izvor svjetlosti oogo da je to sunce. Mnogo godina kasnije Isak Njutn (1642­
1727) je postavio prvu naucnu teoriju prema kojoj je svjetlost snop cestlea koje emituje osvjetljeni predmet, ove cestice
dospljevaju u Ijudsko oko i izazivaju osjet vida i dozivljaj boje. Maksvel1873 godine je objavio niz radova u kojima tvrdi
da se eleklromagnetni talasi prostiru kroz vakum (vazduh) istom brzinom kao i svjetlosni. Kasnije se kroz eksperi­
mente to potvrdilo, sto znaci da su tvrdnje Maksvela da i svjellosl spada u elektromagnelsko zraeenje bile tacne, sto
dovodi do formiranja elektromagnelske teorije svjetlotl. Najnovija teorija 0 porijeklu svjetlosti oslanja sa na kvantnu
fiziku (mehaniku). Prema kvanlnoj teoriji iz 1924 godine, francuski naucnik Luie de Broglie uvodi hipolezu da svaka
cestica materije ima dvojaku prirodu: talasnu i korpuskulamu (svaku cesticu materije karakterise masa, koliCina kretanja,
energija i latasna duzina koja zavisi od brzine kretanja-impulsa eestiee). Eksperimentima i teoretski je dokazano
(Broglie, Planck, Einstein) da i elektromagnetni talasi (svjetlost, zraeenje) pored talasnih imaju i korpuskulame (eeslic­
ne) osobine. Talasne osobine se izraiavaju talasnom duzinom A. I frekvencljom f, a cesticne energljom, masom i impul­
$Om. Za nase izucavanje tehnike elektricnog osvjetljenja mnogo su vainiji proeesi koji se mogu objasniti samo sa
stanovlllia talasnlh osobina svjetlostl (A., fl. Definilivan odgovor na pitanje Sta je svjellosl i kako funkeionise mehanizam
videnja nije ni do danas potpuno odgonetnul, postoje samo teorije kOje se godinama poboljsavaju.
Kako nastaju elektromagnelni talasi i na koje je osjetljivo Ijudsko oko? Iz fizike znamo da je atom sastavljen iz pozi­
tivno naelekrisanog jezgra i nagativno naeleictrisanih elektrona, koji kruze oko jezgra po jednoj od sedam kruznih
putanja (K, L, M, N, 0, P, 0) koje nazivamo energetskim nivoima. Ako atom nije pobuden, tacnije ako se atomu ne
dovodi energija sa strene, elektroni se kraCu po svojim slacionarnim putanjama i pri tome ne emituju energiju u vidu
elektromagnelnih talasa.
Sia se dogodi ukoliko se atomu dovede energija sa strane, npr. zagrijava se? Atom moze da apsorbuje energiju samo
u kvantima, odredenim iznosima, koji su dovoljni da eleictroni prelaze na visi energetski nivo. Ubrzo zatim ti eleictroni
se vraeaju nazad na svoju sopstvenu prvobitnu putanju i 10m prilikom visak anergije zrace u vidu elektromagnetskih
lalasa. Znacl alom zraci (emiluje energijul i to u kvantima samo kada mu elektron prelazi sa stacionarne putanje na
kojoj ima vaCu, na stacionarnu putanju na kojoj ima manju energiju. Na taj nacin nastalo elektromagnelsko zracenje
ima svoju tatasnu duiinu i frekvenciju. Ustanovljeno je da vecina tih zraeenja nije vidljlva za covjeka ali da su vidljivi
elektromagnelni talasi lalasna duiine u opsegu od 380 do )60 nm (frekvencije od 400 000 GHz do 750 000 GHz) i
nazivaju se svjatlosni talasi (spektar svjellosnih talasal. Kvanti svjellosti nazivaju sa folonl.
Ustanovljeno je da izvori svjetlosti zrace, pored vidljivih, i drl,lge elektromagnetske talase tak­
vih talasnih duzina koji su za covjeka nevidljivi. Na slici 13.1 prikazan je spektar vidljivih i nevidlji­
vih elektromagnetskih zracenja. Ve6ina svjetlosnih izvora (kao I sunce), pored vidljlvog svjetlos­
nog zraeenja, emitira i nevidljivo infracrveno i ultraljubicasto. Prvo da vidimo i izdvojimo vidljive
(svjetlosne) zrake.
Prema elektromagnetskoj i kvantnoj teoriji svjetlosni zraci su ustvari elektromagnetni talasi
talasne duzine od 380 nm do 760 nm (1 m=1 000 000 000 nm).
Vidljivii nevidljivi elektromagnetski talasi
Suneeva svjetlost je bijele boje, a to je slozena svjetlost sastavljena iz vise elektromagnetskih
talasa razlieite talasne duzine. Koristeei se staklenom prizmom Isak Njutn je prvi razJozio bijelu
svjetlost na sastavne osnovne boje i to tako sto je tanki snop svjetlosti propustito se kroz stak­
lenu prizmu. Zbog razlieitog indeksa prelamanja svjetlosti pojedinih talasnih duzina, koje obrazu­
jubijelu suneevu svjetlost, javlja se na zastoru iza prizme spektar od sedam osnovnih boja: crve­
na, narandzasta, zuta, zeJena, plava. modra i Ijubieasta. a koje se mogu uoeiti u dugi. Frekven­
cija svjetlosti tj. talasna duzina, pri proJazu iz jedne udrugu sredinu (vazduh-stakJo) se ne mijen­
ja. Brzina sVjetlosnih talasa u vakumu je ista. za sve taJasne duzine. U drugim sredinama je brz­
ina svjetlosnih talasa veta za talase ve6e talasne duzine (c.r>c'J) pa 6e i indeks prelamanja
crvene svjetlosti kroz stalkenu prizmu biti manji nego za Ijubieastu svjetlost.
Ljudsko oko je osjetJjivo na eJektromagnetske talase u opsegu talasnihduzina na sljedeei naein:
crvena 760-660 nm; narandzasta 660-610 nm; zuta 610-560 nm; zelena 560-510 nm; plava 510­
460 nm;modra nm i Ijubicasta 440-380 nm. Od izvora svjetlosti elektromagnetski talasi
se kreeu pravolinijski sve dok ne naidu na neku prepreku, a to moze biti svaki predmet u priro­
di.Svaka materija na drugaeiji nacin odbija (refleksija),upija (apsorbcija) iii propusta (transmisi­
ja) svjetJosne zrake. Do Jjudskog oka dopiru sarno odbijeni svjetlosni talasi od predmeta i mi smo

hUll
Iv......
110JUIl
I
10 ......
lr4
I_
ii lr2
III
...
... 1'.,...
II
10° '" !II
III
..
..
111m
!II
..
!II
18
2
Ibn
I I
. Ipms
I
I

III'
IlObn
I
A/VV'v!dugi
to'
lO_bn
IDS
81. 13.1 8pektar elektromagnetskih talasa
(desnQ: je $pe\dar svjellbsnih-vidljivih talasa)
na osnovu toga u moguenosti da vidimo te predmete i da im odredimo boju. Oblik predmeta se
formira na osnovu odbijenih talasa a utisak boje predmeta zavisi od talasne duzine odbijenih
zraka. Ako predmet, obasjan svjetlosnim zrakama, podjednako odbija sve elektromagnetne
talase preko 75% taj predmet nam izgleda bijeJe boje, ako odbija 50-75% izgleda sive boje, a
ako predmet podjednako sve talase upija preko 50% taj predmet nam izgleda crne boje. Pred­
meti koji propustaju sve taJasne duzine elektromegnetnih zraka izgledaju nam prozirni. Ako pred­
met svjetlo sarno jedne talasne duzine odbija. a sve ostale upija onda predmet ima boju odbi­
jenog elektromagnetskog talasa.
Da se sada vratimo na nevidljivo infracrveno i uJtraJjubieasto zracenje jer su to zracenja koja se
nastavljaju na podrueje vidljivog dijela spektra sa obje strane.
Infracrveno zraeenje je talasne duzine 780 nm - 10 I-Im, i one zagrijava tijela u koja se apsor­
bira. Infracrveni talasi sa sunca zagrijavaju zemlju i vazduh, infra-grijalice zagrijavaju sobe, pee­
nice, lakirnice i sl. Znaei proizvode se i izvori nevidljivog zracenja koji sluze za zagrijavanje kao
sto su kvarcne svjetiljke i infra grijalice.
Ultraljubicasto zraeenje je talasne duzine 10 nm - 380 nm, i ima jako fotohemijsko djelovanje
na tkivo zivih biea (pigmentira eovjeeiju kozu). Upotrebljava se u stamparstvu, fotografiji, tekstil­
noj i sanitarnoj tehnici, medicin; i sl. Na ultraljubieastom zraeenju se zasniva i rad nekih izvora
vidljivog svjetla: fluorescentnih cijevi i ziv;nih sijalica (vidi dalje).
Covjek moze vidjeti predmete koji ga okruzuju sarno ako su Ii predmeti osvjetJjeni. To znaci
da u blizini predmeta mora postojati izvor sVjetlosti. Sunce je prirodni izvor svjetlosti, a za elek­
trieno osvjetljenje su bitniji elektrieni vjestacki izvori svjetlosti sa kojima se vrsi osvjetljenje pred­
meta kako bi ih covjecije oko moglo vidjeti.
Vjestaeki izvori ostvaruju svjetlost zagrijavanjem volframove spirale (zaruije) do visoke tempe­
rature, iii ostvaruju svjetlost izbijanjem u plinu (sijalice, cijevi)*.
'Prvi elektricni izvor svjetlosti je bio elektricni luk (od 1813 godine), od 1879 godine upotreblJavaJu se zarulje s uglje­
nom niti, 1910 zarulje s voHramovom niti, 1933 zivine visokotlacne sijalice, 1938 fluorescentne cijevi, 1960 halogene
zarulje, 1965 visokotlacne natrijeve sijalice ...
1.Primjer: Odrediti frekvenciju crvene svjetlosti talasne duzine /.. = 700 nm?
Rjesenje: Da se podsjetimo: frekvencija elektromagnetskih talasa odreduje se iz formule: f=e1A
gdje je c- brzina svjetlosti u vakumu, ')..- talasna duzina.
_ c _ 300000000 m/s _ . 14 - 0
f- 1\ - 700' 0,000000001 m - 4,28 10 Hz - 428 00 GHz
2. Primjer: Kolika je talasna duzina elektromagnetnih talasa, koji se koriste u radio tehnici, cija
je frekvencija f = 100 MHz?
Rjesenje:
,- £..­
r..­ f -
300000000 mls
100000000 Hz
3m
13.2 Fotometrija
Fotometrija je dio optike koja proueava mjerenje energije koju nose svjetlosni talasi, kao i mje­
renje velicina koje su na razne naeine vezane sa tom energetskom karakteristikom. Za karakteri­
sanje intenziteta svjetlosti uzima se u obzir i njegova osopina da izaziva osjet vida i dozivljaj boje.
prj vrednovanju svjetlosnih velieina za potrebe rasvjete treba poei od eovjeka i njegovih vidnih
osjetila pa se zbog toga pri mjerenju svjetlosnih velicina, u fotometriji, upotrebljava poseban sistem
fotometrijskih velicina, sa kandelom (cd), jedinicom za svjetlosnu jaeinu, kao osnovnom foto­
rnetrijskom velieinom (kandela uvedena 1948 god.). Upozna6emo zato prvo sve osnovne velicine
i jedinice 81 sistema a zatim i velieine i jedinice koje koristi fotometrija.
Iz fizike znamo da se medunarodni sistem mjernih jedinica, 81-sistem, sastoji od osnovnih,
dopunskih i izvedenih jedinica:
Osnovna velicina
1. Duzina I
2. Masa I m
3. Vriieme t
4. Jacina elektricne struje I
,5. Termodlnamicka temperatura T
i 6. Svjetlosna jacina i, I
I I
7. Kolicina tvar! I n
DO[Junska velicina
, 1. Ugaou ravni a,B
2. Prostomi ugao Q
Qsnovna iedinica
metar m
I
kilogram kg
sekunda s
I
amper A
kelvin K
kandela
cd
I
mol mol
Dopunska iedinica
I
radijan rad
steradijan
Sf
I
I
I
Jedn. kandela je joein,asvjetlosti u datom
uje monohromatsko
zraeenje fre1<venolje 5,4.10
14
Hz i je
pravcu izvora koji emit
energet51mjaclna u tom pmvcu 1/683 W pc
steradi'anu.
I
Jedan steradijan je onaj prostoml ugao peel
te vldl kalol. Ie
povrSlna jednaka p ovrninr kvadrata sa
kojim sa iz lop
'ednakim Dolu eilnlku 10 Ie.
Tabela 13,1 Osnovne i dopunske veliCine i jedinice 81 sistema
·U fotometriji se upotrebljava svjetlosna jacina kao osnovna velicina i jedinica cd (kandela).
Od posebnog je znacaja i dopunska velicina proslomi ugao za koji je jedinica sr (steradijan)
Vidimo da se u fotometriji upotrebljava svjetlosna jacina kao osnovna velieina, Jedinica svjetlosne
jacine jest kandela cd (vidi dalje).
Od posebnog je znacaja i dopunska velicina prostorni ugao n za koji je jedinica steradijan sr.
Sta je to prostorni ugao?
Prema definiciji, prostorni ugao je dio prostora ogranieen omotacem kupe (stoica) eiji se vrh
nalazi u sredistu lopte polupreenika r, a osnova je loptina kalota koja se vidi iz sredista pod pros­
tornim uglom.
Jedan steradijan je onaj prostorni ugao pod kojim se iz sredista lopte vidi kalota cija je povr­
sina jednaka povrsini kvadrata sa stranama jednakim polupreeniku lopte.
..... _s
P1'ostonli ugao:
"" -"7f
Ako se posmatra cijela povdina lopte tada pun
p1'ostorni ugao i:znosi:
,...,-..§...- 41t· 1'2 12 56
"" - 1'2 - 1'2 ' s1'
Ovo je ujedno i najveca "Tijednost
p1'ostomog ugla.
81. 13.2 Prostorni ugao, objasnjenje jedinice prostornog ugla
13.2.1 Fluks sVjetlosne energije, sVjetlosni fluks
Fluks iii tok svjetlosne energije kroz neku povrsinu predstavlja energiju koju u jedinici vremena
prenesu svjetlosni elektromagnetni talasi kroz tu povrsinu.
A..- dW
't' - dt
8vjetlosni fluks je velicina kojom izrazavamo fizioloski efekat koji dati fluks energije svjetlosti
padajuci u oko izaziva u centru za vid u velikom . . ... . . . .
Jedinica za svjetlosni fluks jest lumen (1m). Lumen Je sVjetlosni fluks kOJI emltuJe IzotrOpnllZVOr
svjetlosne jacine od 1 cd u prostorni ugao od jednog steradijana.
8vjetlosni fluks je proporcionalan energijskom fluksu svjetlosnih talasa (koji se mjeri u vatima W)
i relativnoj osjetljivosti oka (oko je najosjetljivije na talasne duzine 555 nm). 8vjetlosnl fluks od jed­
nog lumena nose elektromagnetni talasi talasne duzine A.=555 nm svjetlosne energije od 0,0016 W.
13.2.2 JaiHna (intenzitet) svjetlosti (osnovna velicina u fizici)
Raspored vidljivih sVjetlosnih radijacija jednog izvora sVjetlosti nije u svim smjerovima istL Da
bi se mogla pratiti rasprostranjenost svjetlosnih radijacija jednog izvora svjetlosti u razlicitim prav­
cima, uveden je pojam jaCine svjetlostL
Jaeina svjetlosnog lzvora u datom pravcu predstavlja odnos svjetlosnog fluksa i prostornog
ugla u kome se taj svjetlosni fluks prostire.
8vjetlosna jacina jednog izvora svjetlosti mijenja se sa posmatranim pravcem. Veoma su rijet­
ki svjetlosni izvori kod kojih je svjetlosna jacina u svim pravcima ista. Takvi izvori se nazivaju
izotropni izvori i to je izvor koji emituje na sve strane ravnomjerno. Prirodni izotropni izvor je sunce,
a vjestacki izotropni izvori bile bi svjetlece kugle. Ako je izvor izotropan moze se izraeunati njegov
ukupni svjetlosni fluks:
¢=4'1tI
- 4'1t
gdje je 41t - puni prostorni ugao i iznosi 12,56 sr.
Candela je jacina svjetlosti u datom pravcu izvora koji emituje monohromatsko zracenje
frekvencije 5,4 . 10" Hz i cija je energetska jacina u tom pravcu 1/683 W po steradijanu.
13.2.3 Osvijetljenost
Osvijetljenost povrsine predstavlja odnos izmedu svjetlosnog f1uksa i povrsine na koju taj svjet­
losni fluks pada.
- d<fi
E
- dS
Jedinica za osvijetljenost jest luks (Ix). Luks je osvijetljenost koja se dobije ako se svjetlosni
fluks od 1 1m ravnomjerno rasporedi na povrsinu od 1m'.
Posmatrajmo tackasti izotropni izvor sVjetlosti I koji osvjetljava povrsinu sfere 8, sa poluprec­
nikom r" i isti tackasti izotropni izvor koji osvjetljava povrsinu sfere 8, sa poluprecnikom r,. 8vjet­
losni fluks pada na jednu i drugu sfernu povrsinu pod uglom od 90°.
Os"ijetljenost pO"Tsine opada sa kvadratom
udatjenosti od izvo1'a:
SI. 13.3 Osvijetljenost sfernih povrsina opada sa kvadratom rastojanja od svjetlosnog izvora
Posmatrajmo sada tackasti izotropni izvor svjetlosti I koji odasilje svjetlosni fluks del> na veoma
malu povrsinu dS na rastojanju r od izvora svjetlosti. Sjetlosni fluks nije normalan na povrsinu
nego sa normalom N na povrsinu dS zaklapa ugao 0: (0: je ugao izmedu normale na povrsinu koja
se osvjetljava i centralnog zraka iz izvora svjetlosti).
Osvijetljenost pov:rsine dS data je fo:rmulom:
- d ¢>
E
-dS
P1'ostorni ugao dO pod kojim se pO"Tsina dS
dO dS'coso(
1'2
Zamjenom dS i znajuci da je 1= slijedi:
E=d¢> I.coso(
dS dO.1'2 dO'1'
2
1'2
coso(
,....,.,,...,,...,...,.--.--..,....,,.,...,.,.,....,....,. vidi iz tackastog izvo1'a svjetlosti je:
SI. 13.4 Osvijetljenost povrsine opada sa kvadratom rastojanja od svjetlosnog izvora ali zavisi
i od kosin usa ugla svjetlosnih zraka sa normalom na osvjetljenu povrSinu
Analizom jednacine E=!-cosaJr" vidimo da osvijetljenost povrsine koju izaziva tackasti svjet­
losni izvor proporcionalna je jacini svjetlosnog izvora i cosinusu ugla pod kojim zraci padaju na
povrsinu, a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja povrSine od izvora (Lambertov zakon).
Koristeci se ovom formulom mozemo izracunati osvijetljenost bilo koje tacke na radnoj povr­
sini ako znamo jacinu svjetlosnog izvora prema toj tacki la. udaljenost osvijetljene tacke od svjet­
losnog izvora r i ugao IX pod kojim svjetlosni zrak pada na radnu povrsinu.
Ako je potrebno matematicki odrediti osvijetljenost u vise taeaka na radnoj povrsini osvijetlje­
noj sa tackastim svjetlosnim izvorom izdignutim iznad povrsine na visinu h, onda se upotrebljava
nesto izmijenjen obrazac (sl. 13.5): .
..
r
E= =
hi
Lakse je jednom izmjeriti visinu h na kojoj se
ovjesi svjetiljka nego za svaku tacku :racunati
I 1'astojanje l'
A
SI.13.5 Odredivanje osvijetljenosti u pojedinim tackama
Cesto se osvijetljenost na radnoj povrSini postize upotrebom vise izvora svjetlosti. Ukupna osvijet­
Ijenost radne povrSine se dobija kao algebarski zbir osvijetljenosti koje su proistekle pod uticajem
pojedinih izvora:
Osvi etl enost
_ ___1
10000 Ix
0,25 Ix
400 Ix
600 Ix
Tabela 13.2 Osvijetljenost u nekim tipicnim okolnostima
SI. 13.6 Digitalni luksmetar MI 7060 je rucni instrument za
mjerenje osvijetljenosti
Mjerno podrueje:
0 ... 200 Ix; 0 ... 2000 Ix 0 ... 20000 Ix
13.2.4 Luminancija (sjaj povrsine ;zvora) y
Izvor svjetlosti nije tackasti, ima odredenu povrSinu i oblik nekog geometrijskog tijela. Cesto se
dogada da pogledamo pravo u izvor svjetlosti i tada nas zasjeni bljesak (sjaj). Sto je veea svjet­
losnajacina izvora u pravcu oka i manja povrSina izvora koju oko vidi, to je bljesak veei (sl. 13.7).
N
Luminancija je definisana kao oOOos izmedu
jacine svjetlosti izwra u pravcu oka 1« i
povrsine izwra svjetlosti S koju oko vidi:
L=.b
S
o{- ugao izmedu normale N na povrsinu
izwra svjetlosti i zraka u pravcu oka
SL 13.7 Luminancija nastaje kod direktnog pogleda na izvor svjetlosti
.. ::.a je nit (nt). Nit je luminancija homogenog izvora svjetlosti rayne povr­
sine 1 m kOJI zraci Jaclnu svjetlosti od 1 cd okomito na tu povrsinu (1 nt=1 cd/m2).
(%Vor svietlostl Luminancija
Prirodni izvori svjetlosti:
Mjesec 2500 nt
Sunce upodne 1 650 000 000 nt
Vjes!8cki izvori svjetlosti
Zarulja 40 - loOW s prozlrnlm staklom 5 000 000 nt
Zarulja 40 100W S matiranim s!aklom 200000 nt
Fluorescentne cijevl: 8 000 nl
Osvijetljene povrsine:
Bljeli papir kod osvijetljenosti 400 Ix 100 nt
erni papir kod osvijetljenosti 400 Ix Tabela 13,3 Luminancija nekih
___ ___---,5:c!n]!l---.J svjeUosnih izvora i osvijetljenih povrSina
.. Iako izvori SVjetlost.i (zarulje, sijalice) nisu taekasti oni imaju malu povrsinu tako da je bljesak veli­
kl za rad I u blizini samog izvora. Zbog toga se izvori svjetlosti postavljaju u
pnvldno pove6avaju povrsinu izvora svjetlosti, spreeavaju direktan pog­
led na Izvor sVletlostl a time se smanjuje luminancija (bljesak).
Primjer 1: Izraeunati srednju jaeinu svjetlosti izvora eiji je ukupan svjetlosni fluks
<1>=1380 1m (zarulja snage 100 W).
109,87 cd
Primjer 2: Sredn!a !a9!na Sv!etlost! donje polusfere jednog izvora iznosi 159,3 cd.
tog izvora u gornjoj polusferi je jednaka null.
Izracunatl ukupnl sv]etlosni fluks tog izvora svjetlosti.
A Izvor svjetlosti je tako konstruisan da
CP=b'Q =159,3'6,28 1000 1m
cio svjetlosni fluks odaSilje u dOlljU
;If,. polusferu
Primjer 3: Svjetlosni fluks od !5 W 960 1m. UkoUko se ta zarulja postavi u
a .on usmJen na udalJen 1 m, say svjetlosni fluks 6e pasti na
1 m
2
, Na udalJenosti od 2 m isti svjetlosni fluks pad at oe na
2
zlda od m, ana udaljenosti od 3 m na povrsinu od 9 m2. Izraeunati
na zldu u sve tri sll:leaja i prostorni ugao pod kojim se svjetlosni
fluks IZ reflektora usmjerava na zid.
Prostomi ugao 9 pod kojim se sve trl povrsine osvjetljavaju:
1 sr
Primjer 4: Zarulja snage 75 W ima ukupan svjetlosni fluks 960 1m. lzraeunati srednju
jacinu svjetlosti koju takva zarulja isijava u okolni prostor kada je postavljena:
a) u svjetlje6u kuglu,
b) u reflektor (primjer 3) koji cjelokupni svjetlosni fluks te zarulje usmjerava i odasilje u
prostorni ugao od jednog steradijana.
a b
960 1m _ 960 cd
960 1m -76,7 cd
1 sr
12,56 sr ......
.,-'............
13.3 Elektricni izvori sVjetlosti (rasvjetna trosila)
Za osvjetljenje prostorija i otvorenih prostora upotrebljavaju se sljedeoi elektrieni izvori svjet­
losti: zarulje, fluorescentne cijevi, zivine sijalice, natrijeve sijalice i metalhalogene sijalice.
13.3.1 Zarulje
Zarulje su svi izvori svjetlosti koji ostvaruju svjetlo zagrijavanjem metalne spirale do visoke
temperature, One predstavljaju najvise upotrebljavani izvor svjetlostL
Prvi pokusaji da se toplinsko djelovanje elektricne struje iskoristi i za stvaranje svjetlosti su bill
u prvoj polovini devetnaestog vijeka (elektricna luenica), dok u drugoj polovini tog vijeka konstru­
isana je i elektricna zarulja koja se praktieno mogla i primjeniti. Godine 1879, americki naucnik i pro­
nalazae, Tomas Edison usavrsio je konstrukciju zarulje s ugljenom nitl, staklenim balonom i prik­
Ijuekom na izvor istosmjernog napona. Prva instalacija sa 112 takvih zarulja izvedena je na paro­
brodu "Columbija" 1880 godine. Tomas Edison 1882 godine osniva prvu ve6u tvornicu za proizvod­
nju zarulja sa 150 radnika; kapaciteta 1 200 komada dnevno.
Stakleni balon zarulje se u to vrijeme nije mogao uraditi savrseno sa vakumom (ispumpavanje
zraka iz balona), tako da se ugljena nit u nesavrsenom vakumu polako raspada, zatamnjuje
unutrasnjost balona i vremenom zarulja pri istoj potrosnji elektriene energije daje sve manje i ma­
nje svjetiostL
Prva upotrebljiva zarulja s volframovom niti patentirana je 1906 godine, a od 1
91
9godine nje­
maeka tvornica "Osram" ove zarulje pocinje serijski proizvoditi. Od 1932 godine uvedena je dvos­
spiralizirana nit, a od 1936 upotrebljava se (uz argon) kao pUn za punjenje balona ikripton.
larna nit se moze posmatrati kao crno tijelo (apsolutno crno tijelo 100% apsorbuje sve elektro­
magnetske talase koji padnu na njega). Kad se crno tijelo zagrije (dovodi mu se energija sa
; strane) ono poeinje da emituje elektromagnetske talase. Vidljivi svjetlosni zraci su sarno jedan
dio od ukupne energije koju emituje zagrijano crno tijelo (Plankov zakon 1900 g). erno tijelo em i­
tuje pretezno vidljive elektromagnetske talase ako je njegova temperatura vrlo visoka (oko 6 000 K),
Znaci zarulja bi imala najvece iskoristenje ako bi se njena zama nit zagrijala na tako visoku tem­
peraturu. Ne postoje u prirodi materijali koji to mogu izdrzati bez promjene agregatnog stanja. Pos­
Ijedica ovog je da najbolji materijal za iarnu nit volfram se moze zagrijati do 3000 °e a na toj tem­
peraturi veei dio dovedene energije se pretvara u toplotnu, a samo mali dio (4 - 10%) u svjetlosnu
energiju, Svjetlosno iskoristenje je odnos svjetlosnog fluksa i elektricne snage potrebne za njego­
vu proizvodnju (ImlW). Svjetlosno iskoristenje zarulja je 8 - 20 ImlW i veee je kod zarulja veeih sna­
ga, Karakteristicno je da se svjetlosno iskoristenje progresivno smanjuje i tokom gorenja u nor­
malnim uslovima, pa je ekonomicnije zarulju posHje 1000 sati gorenja zamijeniti novom nego je
ostaviti da svijetli dok ne pregori.
Konstrukcija zarulje s volframovom niti: zarulja se sastoji od zarne spirale izradene od spirali­
zirane volframske zice (1) poduprute tankim nosacima od molibdenske iice (2) ucvrscenim na
stakleni stalak (3). Za dovod struje sluze dvije metalne elektrode (4), koje su unutar balona od
nikla, u staklu od legure koja ima isti koeficijent toplinskog rastezanja kao staklo, a izvan balona
od bakra. Stakleni stalak drzi zarni sistem i obje elektrode a preko njega se vrSi vakumiranje za­
rulje,i s inertnim plinom. (5) za pricvrSCenje i elektricko povezivanje s grlom
u Iz staklenog balona (6) Ispumpan je zrak a unutrasnjost balona je ispunjena inertnim
(86%) i azotom (14 %) cime joj se povecava trajnost (kriptonom se pune nesto
manJe zarulje 25-40-60 W pogodne za male svjetiljke). Na staklenom balonu utisnuta je snaga
zarulje i radni napon (7).
SI. 13.8 Standardna zarulja 81. 13.9 8vjetlosna karakteristika zarulja:
'Matirane zarulje a) snage 40-100 W, b) snage 300-1000 W
. rada zarulje s usijanom niti: ako se kroz nit odredenog otpora propusti elektricna stru­
Ja, nit ce se zbog DZulovog efekta postepeno zagrijavati i kad dostigne 500°C pocece da sVijetli.
Zagrijana dO.. 1.5000e svijetli bojom a na 2500
0
e bijelom. Temperatura uzarene vol­
framove nltl u zarulJI Je oko 2700 °e (tacka topljenja volframa 3410°C).
Raspodjela svjetlosti koju svjetlosni izvor odaje u prostor predstavlja se svjetlosnom karakteris­
tik?m svjetlosti). Svjetlosna karakteristikaje polarni dijagram koji prika­
zUJe Jaclne od ugla zracenja za odredenu ravan (najcesce vertikalna). Svjetlos­
ne su veclnor:n na svjetlosni fluks od 10001m. Na slici 13.9 date su svjetlos­
ne karaktenstlke standardnlh zarulJa, a na slici 13.10 svjetlosne karakteriskike reflektorskih zarulja
75 i 100W.
Primjer: Zarulja snage 300W ima svjetlosni fluks od 5000 1m. Kolika ja jacina svjetlosti ove zaru­
Ije pod uglom od 0°; °40°a kolika pod uglom od 90°?
Ajesenje: Iz svjetlosne karakteristike (za iarulju od 1000 Im=1 kim) sa slike 13.9 pod b ocitamo
da je jacina svjetlosti 72 cd/1 kim pod uglom od 0°, 77 cd/1 kim pod uglom od 40°i
pod uglom od 90°. U nasem slucaju za iarulju 300 W svjetlosni fluks je 5000 1m pa oCltanu jaclnu
svjetlosti sa krivulje treba pomnoziti s brojem kilolumena (5000 Im=5 kim):
10 =72'5=360 cd

1..,=77,5=385 cd
1...=353 cd
1,0=63,5=315 cd
1 .. =360 cd
Stakleni balon moze: vee prama namjeni zarulje, imati razlicite oblike: k!uske, kugle,
gljive itd. Baloni mogu biti bistri, tj. od prozirnog stakla koje direktno prop.usta ,zrake, t!,
sa unutrasnje strane tako obradeni da transmituju svjetlost u raznim smjeroVlma,
izradeni od mlijecnog stakla koje ima sa unutrasnje strane bijeli nanos, metalizirani, tj, sa unutras­
nje strane oblozeni tankim slojem aluminijum.a visokog sjaja i tj. sa u,nut­
rasnje strane premazani crvenom, plavom, zutom, zelenom Iii narandzastom bOjom (dekoratlvne
i signalne svrhe), , .,'
podnozje zarulje sluzi za pricvrscenje i elektricko s u sVJetllJcl p!.eko koga
se ostvaruje veza zarulje sa elektricnom mrezom. Za zarulJe se konste razna podnozja:
• podnozje s navojem E (Edison): E-10; E-14; E-27 i E-40
1000 E-27 60 105 230 220-230 25
1000 E-27 60 105 430 220-230 40
1000 E-27 60 105 730
E-27
220-230 60
1000
60 105 960 220-230 75
1000 E-27
60 105 1380 220-230 100
1000 E-27 65 120 2220 220-230 150
1000 E-27 80 156 3150 220-230 200
1000 E-40
90 189 5000
110
220-230 300
1000 E-40
240
1000
500 220-230 8400
E-40 130 274
1000 220-230 18800
I
. Tabela 13.4 Podaci 0 standardnim zarulJama proizvodnje "08RAM" i TEZ - Zagreb
Proizvode se: standardne (normalne) zarulje, matirane zarulje, zarulje u obliku pecurke, rezista-zarulje,
zarulje u boji, zarulje s metalnom kapom i reflektorske zarulje)
*Trajnost-radni vijek zarulja je 1000 sati. Poslije ovog vremena svjetlosni fluk5 zarulje opada za vise od 20%
• bajonet' podnozje B: B-15 i B-22
• bajonet-auto podnozja BA: niz podnozja za automobilske zarulje
'spojevi 5 bajonet podnozjem nisu osjetljivi na udare i zato 5e zarulje 5 ovim podnozjem koriste za dzepne baterije,
brodove, tramvaje, automobile itd.
Zarulje sa uzarenom niti mozemo podijeliti na: standardne iarulje, male i specijalne zarulje,
halogene zarulje i infracrvene zarulje. . ,
Standardne zarulje se najvise upotrebljavaju, imaju kruskast oblik balona, nazlvnl napon 230V,
nazivne snage 25W ­ 1000W (tabela 13.4),
j:snaga
Mrezni Svjetlosni
Dimenzije (mm) J
podnozje I
Trajnost*
Zarulje napon fluks (sati)
(W)' (V) (1m)
Duzina fa
Reflektor-zarulja je specijalna klasicna zarulja sa uzarenom niti kod koje je balon posebno
konstruisan i sa unutarnje strane oblozen tankim slojem aluminija visokog sjaja. Zahvaljujuci po­
sebnoj konstrukciji i sloju aluminija reflektor-zarulja izgleda i ima krivulju raspodjele jacine svjet­
losti kao na slid 13.10:
QO 10'>
---75W
-100W
81. 13.10 Reflektorska Zarulja
(izgled i svjetlosna karakteristika)
Prijekcione zarulje su specijalne zarulje sa zarnom niti, velikog bljeska, kod kojih se zama nit
intenzivno zagrijava. Uslijed visoke temperature brzo dolazi do deformacije spirale i zato je radni
vijek ovih zarulja kratak (100 satl).
Infracrvene zarulje su ustvari infra-grijalice, kod kojih je spirala tako dimenzionirana da se zag­
rijava do temperature prl kojoj isijava infracrvene zrake, koje dospijevaju na povrsinu predmeta
i intenzivno ih zagrijavaju (susenje j pecenje lak boje, susenje tkanine, susenje keksa i eokolade,
susenje zita i voca, zagrijavanje poljoprivrednih objekata, stambenih prostorija i sl.).
Pored standardnih zarulja danas se sve vise upotrebljavaju halogene zarulje sa uzarenom
niti (pojavile se 1959 godine u Americi). Halogene zarulje Godne zarulje) su izvori svjetlosti s volfra­
movom spiralom u cijevi od kvarcnog stakla koja sadrzi plin za punjenje (argon) i strogo odre­
denu kolicinu halogenog elementa Goda iii broma). Takvom konstrukcijom povecava se svjetlos­
na iskoristivost i zivotna dob jer halogeni element sprecava isparavanje i talozenje volframa tj. u
toku ciklusa hemijskih pretvorbi vraca na zarnu nit ispareni volfram sto se istalozio na stijenke kvar­
cnog balona. Zbog toga se volframova splrala moze jako zagrijati i preko 3000°C i tad daje bjelju
svjetlost. Temperatura na povrsini kvarcne cijevi za vrijeme rada je 600-700°C i zato se ova
zarulja postavlja u specijalni stakleni reflektor (sl. 13.14). Svjetlosna iskoristivost halogenih zarul­
ja je do
-----'!

81. 13.11 Halogena zarulja za opcu upotrebu 81. 13.12 Halogena zarulja za projekcijske
220-230V s podnozjem R 7s aparate 24 V (prikljucak preko transformatora)
Snaga halogene
Napon
\
Svjetlosni
Podnozje
Dimenzije
zarulje
fluks d L
!
{i!lrn)
(mm)
(W) (V) (1m)
220-230 2400
R 7s 11 117,6
150
4500
R7s 11 117,6
250
• 220-230
i
117,6
220-230 5100
R7s 11

i 220-230 9500
R 7s 11 117,6
500
12 189,1
500
220-230 9500
R7s
220-230 16500
R 7s 12 189,1
750 ...
12 189,1
_.-_...
220-230
22000
R7s
1000
R7s 12 254,1
1000
220-230 22000
I-­
1500
220-230 33000
R 7s 12 254,1
12 332,0
220-230 44000 R 7s
2000
12 332,0
220-230 44000
Fa4
2000
Tabela 13.5 Halogene zarulje sa uzarenom niti za opcu upotrebu
.Halogene zarulje rade u horizontal nom polozaju S odstupanjem do ±15°
Trajnost
(satl)
2000
2000 !
2000
2000
2000
2000


2000 i
2000
2000 I
81. 13.13 Primjena reflektor-halogene svjetiljke
a) za direktno osvjetljenje otvorenih prostora ., ..
b) sOOne halogene svjetiljke za indirektno osvjetlJenJe unutarnJlh prostora .. . .. v I' v uti)
c) pri zamjeni stakleni balon ne dirati prstima (masnoea s koze ostat Ce na zarulll, sagol']etl 1zaru Je moze prsn
81. 13.14 Halogene
zarulje sa dva
podnozka R 7s, 230V
se ugraduju u
refiektore
. 81. 13.15 Reflektor
halogene zarulje 12V
za stanove (snage 2OW;
35W i SOW)
13.3.2 Zivine siJalice (siJalice sa iivinim parama)
81. 13.16 Halogene
zarulje postavljene
u odgovarajuce
reflektore
(projektore) sluze
za dekorativno
osvjetljenje fasada
obJekata ali i za
osvjetljenje velikih
povrsina (parkinga)
Prvi prijedlozi i pokusaji da se izmedu dvije elektrode od zive uspostavi elektricni luk vrseni
su krajem osamnaestog vijeka. 8ijalicu sa zivinim parama predlozio je Arons 1892, pocela se
proizvoditi 1901, ali zbog nepovoljne bOje svjetla nije nasla siru primjenu. 8toga je njen proizvodac
uveo i dodatni fluorescentni premaz kOjim se jedan dio nevidljivih ultraljubicastih zracenja pret­
vara u vidljivo zracenje i donekle nadoknaduje deficitno crveno svjetlo. To je bila ujedno i prva
niskotlacna zivina sijalica koja se mnogo upotrebljavala.
Daljni razvoj zivinih sijalica kreee se u pravcu poboljsanja spektra njihovog svjetla. 80lja korek­
cija boje postize se pogodnijim fluorescentnim prahom kojim se premazuje balon s unutarnje
strane (Hewitt 1938). Obzirom na to da se s poveeanjem radnog pritiska (ttaka) spektar postaje
povoljniji preslo se na razvijanje zivinih sijalica s visim tlakom. Rezultat su tih nastojanja danasnje
zivine sijalice s visokim tlakom i korekcijom boje s fluoroscentnim premazom (visokotlacne flu­
oroscentne sijalice-VTF). Fluorescencija je pojava kOja se javlja kada predmet osvijetljen jed nom
svjetloscu pocinje sam da svijetli drugom i svijetli sve dok traje primarni izvor svjetlosti.
Visokotlacne zivine sijalice se sastoje od unutarnje kvarcne cijevi 1, zvane zizak, koja je ispunje­
na argonom (osnovno punjenje) i tacno odredenom kolicinom zive u obliku kapljica (karakteris­
tiCno punjenje). Ova mala kvarcna cijev smjestena je u unutrasnjost ve6eg staklenog balona 5 iz
koga je izvucen vazduh i koji je s unutarnje strane presvucen fluorescentnim slojem 6. Veei stak­

,J.9 230 V
i
r----....
I-mak
2-g1aVl'te elektrode
l-pomome elektrode
4-visokoomslci otpomik
5-vanjslci bilon
6..fiuorescentnl sloj
7-podnozje
8 -priguliMca
9 -kompem: acijslci kondem:ator
81. 13.17 Visokotlacna zivina fluorescentna sijalica
Tvomicke oznake: VTFE sijalice proizvodnje rEP Zagreb; HQL STANDARDsijalice proizvodnje "OSRAM"
leni balon ispunjen je argonom i azotom pod visokim pritiskom. Zadatak vanjskog balona je pos­
tizanje pravilne toplinske ravnoteze (da sprijeci prekomjerno hladenje i zagrijavanje kvarcne cije­
vi) i da stiti zizak od vanjskih uticaja.
Kad se zivina sijalica prikljuci na mrezni napon 230V dolazi najprije do tinjavog izbijanja kroz
osnovno punjenje (argon) izmedu glavne 2 i pomoene elektrode 3. Usljed ovoga izbijanja protece
struja, razvija se visoka temperatura i dolazi do poveeanja pritiska u u!lutarnjoj kvarcnoj cijevi 1.
Ubrzo se tinjavo izbijanje prosiri na obje glavne elektrode i cijev se pall. Ziva sve vise isparava i pri­
tisak u zisku sve vise raste. Isparena ziva sada postaje nosilac prainjenja, stvara se luk izmedu
glavnih elektroda i zizak pocinje svijetliti intenzivno. Zracenje nastaje zbog sudaranja elektrona
s atomoma zive. Od pritiska zivine pare i gustine struje u cijevi zavisi talasna duzina elektromag­
netskih talasa. Pri manjim pritiscima ovo zracenje je uglavnom nevidljivo, ultraljubicasto, a pri
veeim pritiscima to je svjetlost iz vidljivog dijela spektra.
Znaci prikljucenjem zivine sjjalice na napon prvo tece struja zagrijavanja kroz osnovno punje­
nje i taj pr.oces traje 3-5 minuta. Pri tome zizak se zagrije preko 200°C, isparava ziva i ona poste­
peno postaje nosilac praznjenja, povecava se pritisak i temperatura u kvarcnoj cijevi (600°C) i
tek tada dolazi do intenzivnog zracenja svjetlosti.
Zivine visokotlacne sijalice emituju svjetlost bez crvenih radijacija pa predmeti u prostoru i Ijud­
ska lica gube prirodnu boju. Da se ovaj nedostatak ublaii nanosi se na unutarnju stranu balona
fluorescentni prah koji reaguje na ultraljubicaste talase, promjeni im talasnu duzinu, i pretvara ih
u deficitne crvene radijacije.
Tip sijalice i I I sv.. jetioSiiiT.sna.gil Sprig.. u:!.i Komp. '. POd.noije I Trajnost
nazivna snaga napon (V) fluks (1m) (W) enzator* (IlF) i (sati)
HoT.807VTFEao--- 230 1-800/3000 eg- 8 1:-27; B 22 6000
HOL 125 NTFE 125 230 6300/5400 137 10 E-27; B 22 6000
HQL 250 1VTFE 250 230 13 000/11 500 266 18 E-4Q 6 000
HOl4OO NTFE 400 230 22000/20000 425 25 E-40 6000
HQL 700 1VTFE 700 230 . 40 000/37 000 I' 735 45 E-40 6 000
HQl 1000I VTFE 1000 230 55 0001 - . 1060 60 E-40. 6 000
Tabala 13.6 Podaci za visokotlacna zivine sijalice proizvodnje HQL-Osram j VTFE-TEZ Zagreb
'Za dobijanje cos(jl=O,9 potrebno je paralelno prikljuciti kondenzator
Napon paljenja sijalice zavisi od temperature zagrijavanja glavnih elektroda. Elektrode se izra­
duju od oksida metala kod kojih je velika termoelektronska emisija, a zagrijavaju se preko pomoe­
nih elektroda koje se same iskljucuju poslije isparenja zive (zbog ugradenog visokoomskog otpor­
nika 4). Radni napon (napon gorenja izmedu dvije glavne elektrode) sijalice je nizi od napona
paljenja (nazivni napon 230V). To se objasnjava time sto je napon jonizacije metalnih zivinih para
nizi od napona jonizacije argona. Da se sprijeci udarna jonizacija i osteeenje elektroda u fazni
Vodic se prikljucuje induktivni otpor (prigusnica) koji ogranicava radnu struju na nazivnu vrijed­
nost tako sto smanjuje napon na krajevima cijevi (napon gorenja se kreee 115-145V). Prigusnice
se izraduju za snage VTFE sijalica 80, 125, 250, 400, 700 i 1000W, u zatvorenoj (vodotijesnoj) izved­
bi iii otvorenoj izvedbi. Otvorena prigusnica se upotrebljava u svjetiljkama zatvorene izvedbe dok
zatvorena-vodotijesna prigusnica se upotrebljava za samostalnu montazu na otvorenom pros­
toru iii u svjetiljkama otvorene izvedbe. Prilikom montaie treba paziti da svaka zivina sijalica
dobije svoju prigusnicu. Jaca prigusnica izazvat ee brzo pregaranje sijalice, dok kod slabije pri­
gusnice sijalica ee slabije svijetliti a prigusnica se vise zagrijavatL Prigusnicu treba spojiti u fazni
vodic, jer bi u slucaju zemljospoja sijalica pregorjela (dolazi do osteeenja elektroda).
PPV2SQ
lx'lJl:fE2S0
eOS\f=O,5S
81. 13.18 Prigusnica za zivine VTFE 81. 13.19 Prigusnica za iivine VTFE
sijalice otvorene izvedbe sijalice vodotijesne izvedbe
*U projeklore i druge svjetiljke se ugraduju predspojne nap rave (prigusnice) i VTFE sijaHce
81. 13.20 Svjetiljka
(projektor)
Za napojnu mrezu su ove sijalice induktivna trosila, zbog ugradnje prigusnice, i zato se ugraduju
i kondenzatori za popravak faktora snage. Nakon iskljucenja iz rada, iivinu sijalicu nije moguee
odmah ponovo ukljuciti. Potrebno je sac5ekati 2-5 minuta da se ziva ohladi i kondenzuje. Nedostatak
ovih sijalica je i sto se gase u slucaju da pogonski napon padne ispod 180V.
Boja svjetlosti zivinih sijalica je jednobojna (monohromatska) i zbog te karakteristike primjena
ovih siialica ie ogranicena na ona mjesta gdje se ne traii raspoznavanje bOja, ali gdie je potrebno
na velikoj radnoj povrsini postiei veliki osvjetljaj.
Svjetlosno iskoriStenje zivinih sijalica je visoko i kre6e se 45-60ImlW..I. i zbog toga je standardna
VTFE zivina sijalica narocito pogodna za osvjetljenje velikih otvorenih i zatvorenih prostora npr.
autocesta, ulica, trgova, parkova, gradilista, industrijskih hal a, livnica, hangara i sl..
VTPW
160; 250; 500
Tabela 13.7 Tipovi zivinih visokotlacnih sijalica
*Refleklorska VTFR 2S0 i 400W sijaHea ima u gornjem dijelu aluminijski sloj i upotrebljava se za osvjetljenje veHkih i
visokih otvorenih iii zatvorenih prostora u kojima ima prasine. dima iii drugih neeistoea. Za popravku boje svjetlosti
moze se u istu svjetiljku postaviti jedna VTF zivina sijalica i jedna zarulja sa zarnom niti. Proizvodi se i zivina sijalica
tip VTFW 160W. 2S0W i SOOW kOja daje mijesanu svjetiost i ima ugradenu volframovu spiralu serijski sa kvarcnom
cijevi. Zajednickim djelovanjem fluoreseentnog praha i volframove spirale popravlja se bOja svjetlosti (pogodnija za rad
i opazanje boja). Volfrarnova spirala ujedno sluzi i kao otpornik (prigusniea) za ogranicavanje radne struje. Zivina sijal­
iea tip VTUV 12SW i 2S0W je specijalna visokotlacna sijaliea sa ultravioletnim radijacijama UV kOja propusta samo
dugotalasno ullraljubieasto zracenje talasne duzine 36Snrn i ne upolrebljava se za osvjetljenje nego u stamparstvu.
za kontrolu tekstilnih i prehrarnbenih artikala, za kriminoloska ispitivanja, u sanitarnoj tehnici i sl.
13.3.3 Fluorescentne cijevi
Fluorescentne cijevi razvijene su u Americi i pojavile su se na triistu 1938 godine na izlozbi u
New Yorku i 1939 godine u San Francisku. Njemacka tvornica "Osram" ie prvu fluorescentnu
cijev prizvela 1936 godine, aU tek od 1942 pocinju se upotrebljavati za unutarnju rasvetu a ad
1944 i za vanjsku rasvjetu. Danas dolaze fluorescentne cijevi prema upotrijebljenoj kolicini na
drugo mjesto, odmah iza zarulja, a primjenjuju se za unutarnju i vanjsku rasvjetu.
To su iivine sijalice niskog pritiska. najcesee izradene u obliku dugacke staklene cijevi na cijim
se krajevima nalaze dvije zarne elektrode E, i E2 • Sa unutarnje strane staklena cijev je presvucena
tankim slojem fluorescentnog praha. iz cijevi je izvucen vazduh i ispunjena je argon om i malom
kOlicinom, nekoliko miligrama, zive. Fluorescentna cijev radi tako sto prolaskom struje kroz plin
dolazi do sudara elektrona, koj! putuju sa uzarene katode, s atomima zive. Pri tome sudaru atom
zive zraci nevidljive kratkotalasne ultraljubicaste zrake. 8101 fluorescentnog premaza* pretvara te
zrake u zracenje u vidljivom dijelu spektra.
*fluoreseencija je pojava koja se javlja kada predmet osvijetljen jed nom svjetloscu pocinje sam da svijetli drugom i svi.
jem sve dok traje prirnarni izvor svjetlosti.
~
.3J
250V =*=, '
1
1
N ~ - - - - ~ - - - - - e ~ f t q
81. 13.21 Sema spoja fluorescentne cljevl:
1 - fluorescentna cijev;
2· zarne elektrode E1 i E2 (katode);
3 - fluorescentni sloj;
4 - starter;
5 prigusnica;
6 - podnozje G 13; 7-kondenzator za kompenzaciju faktora snage
Kada se zarne katode 2 prikljuce na izmjenicni napon, preko odgovarajuceg startera 4, poci­
nje njihovo zagrijavanje i emisija elektrona. Argon se jonizuje pod nizim naponom i na nizoj tem­
peraturi ad zive, i zato poslije emisije elektrona sa uiarenih katoda protece i struja, cijev se zagri­
java i ziva u cijevi isparava. Ubrzani elektroni emitovani sa trenutno negativne katode kreeu se
kroz zivinu paru, na tom putu sudaraju se s atomima zive i pri tome mogu nastupiti tri karakte­
risticna slucaja:
• Uslijed male brzine elektron mijenja sarno pravac kretanja;
• Ukoliko je brzina elektrona tolika da on pri sudaru izbija elektron sa normalne putanje u visu
orbitu atoma zive, izbaceni elektron jedno vrijeme osciluje i na kraju se pod djelovanjem sile
jezgra atoma vrati nazad na svoj stabilni energetski nivo, a pri tom nastaje emisija ultraljubi­
castih talasa duzine 253,7 nm;
• Brzina elektrona je tolika da i izbijeni elektron ima potrebnu kineticku energiju da se ne vraea
u sastav atoma, vee se usmjeri prema trenutno pozitivnoj anodi a okrnjeni pozitivni atom priv­
laci negativna elektroda.
Ultraljubicasto zracenje koje nastaje u cijevi bilo bi 96% apsorbovano u staklu cijevi. To znaci
da bez fluorescentnog praha cijev ne bi sv/jetUla. Pod dejstvom ultraljubicastih talasa fluorescent­
ni prah, koji se obavezno nanosi na unutarnju stranu cijevi, pocinje da svijetli a boja svjetlosti
zavisi od upotrijebljenog premaza (silikati, volframati, fosfati, borati, molibdenati). Izborom odgo­
varajueeg fluorescentnog materijala (Iuminatora) mogu se postlei razlicite bOje svjetla, pa i posve
bijelo sVjetlo i svjetlo slicno danjem.
Ruorescentna cijev bez fluorescentnog praha sarno bi 2% elektricne energije pretvorila u svjet­
losne talase, 60% u ultraljubicaste talase i 38% u infracrvene (toplotne). Fluorescentna cijev sa
fluorescentnim prahom preko 22% elektricne energije pretvara u svjetlosno zracenje, sto je
napredak u odnosu na 10% koliko je to bilo kod iarulja, dok u infracrveno (toplotno) zracenje se
pretvara ispod 78%.
Fluorescentna cijev se ne moze direktno prikljuciti na mrezni napon 230V, jer je napon paljen­
ja cijevi veei od napona mreze. Da bi se cijev upalila potrebno je izmedu elektroda E, i E2 dovesti
znatno visi napon, od 600 do 1000V. Ovaj problem je riJesen upotrebom startera. Uloga startera
je da u prvom trenutku aktiviranja fluorescentne cijevi uklJuci redno dvije zarne elektrode E, i E2
kada. se za.rne elektrode zagriju starter prekida struju i pri tome se u ntlmotajima
pngusnrce samolndukuje napon potreban za paljenje cijevi. ZnaCi prekidanjem strujnog Kruga dje­
lovanjem startera izaziva se u kolu prig usn ice sa velikim induktivitetom L pojava visokog napona
(preko 600V), uslijed cega nastaje jako elektricno polje unutar cijevi sto dovodi do paljenja cije­
vi i proticanja struje kroz samu cijev. S obzirom da naglo poraste vodljivost plina a time i struja u
vanjskom strujnom krugu, prigusnica mora smanjiti napon izmedu elektroda i jonizaciju odrzati
d?zvOljenoj je bio samo kratkotrajan, ali je to bilo dovoljno za ukljucenje
?IJevl, a kad se clJev upalll kroz nJu protekne struja za njeno odrzavanje potreban je radni napon
Izmedu elektroda koji obavezno mora biti manji od mreznog napona 230V (za standardne Fe
iznosi od 57 do 11 OV). Ako bi napon izmedu elektroda na fluorescentnoj cijevi poslije paljenja imao
vecu vrijednost doslo bi do udarne jonizacije i lavine elektrona, struja bi stalno rasla i elektrode
bi .bile Da se to sprijecilo prigusnica sada djeluje kao stabilizator struje, jer s
I pad napona na prigusnici sto automatski smanjuje napon na kraje­
vlma clJevl a time I struJu kroz cijev. Radni napon cijevi je nizi od napona paljenja (ukljucenja)
startera pa se starter nece vise automatski aktivirati sve do ponovnog ukljucivanja cijevi. Starter
pod uticajem struje vise puta prekida strujni krug i to se ponavlja tako dugo dok se strujni tok ne
uspostavi kroz samu cijev. Taj proces traje 2-5 sekundi.
Danas je u upotrebi vise vrsta automatskih startera. Na slici 13.22 prikazan je klasican starter
koji sa prigusnicom cini klasicnu predspojnu napravu za standardne fluorescentne cijevi.
r
1
I,
.1
SI. 13.22 Starter za standardne FC
1 mala staklena cijev;
2 - bimetalna stap elektroda;
3 kondenzator za blokadu radio smetnji
Princip rada plinskog startera: plinski starter je mala staklena cijev 1 ispunjena neonom, heliju­
mom iii argonom u kojoj su smjestene dvije elektrode, od kojih je jedna bimetalni stap 2. Kada se
ukljuci fluorescentna cijev javi se u staklenoj cijevi startera malo tinjavo praznjenje izmedu elektro­
da, razvija se top Iota, zagrijava se bimetalni stap i poslije kraceg vremena pocne da se krivi i spoji
sa drugom elektrodom. Struja tinjanja je bila oko 20-40mA i ona nije bila dovoljna za zagrijavanje
zarnih elektroda E, i E2 • Sada, kada su kontakti elektroda kratko spojeni (starter ukljucen) protece
struja oko 1A i ona veoma brzo zagrije tame elektrode. Spajanjem kontakta u starteru prestalo
je tinjavo praznjenje, bimetalni stap se ohladi i vraca u prvobitni polotaj, prekidajuci strujni krug
prigusnice, sto izaziva naponski udar 600-1 OOOV izmedu elektroda Fe i ona se upali. Sada kada
se Fe upalila za njen rad je obavezno potreban radni napon 60-100V, znaci manji od napona
mreze 230V. Prigusnica sluzi i za smanjenje napona i za stabilizaciju struje kroz Fe. Starter je
tako konstruktivno rijesen daje za njegovo ukljucenje potreban nazivni napon od 180V (iii 130V),
sto znaci kad se cijev upali i na elektrodama startera je prisutan radni napon 60-100V, i nije
dovoljan da se starter vise aktivira.
Fluorescentne cijevi se ne smiju direktno prikljuciti na mrezni napon, vee se u seriju obavezno
prikljucuje prigusnica (predspojna naprava, balast). Prigusnice se izraduju od bakarnog namota
i zeljezne jezgre, pa se u mrezi ponasaju kao induktivni teret koji kvari cos$. Zbog prigusnice fak­
tor snage fluorescentne cijevi je los i iznosi oko 0,5. Da bi otklonili taj nedostatak upotrebljavaju
se kondenzatori za kompenzaciju induktiviteta prigusnice.
SI. 13.23 Prigusnice kao klasicne predspojne naprave za FC 5SW i FC36W
i kondenzator za kompenzaciju
Svjetlost fluorescentnih cijevi treperi u ritmu frekvencije mreze 50Hz. Treperenje svjetlosti na
predmetima koji se okrecu izaziva vidnu obmanu poznatu pod nazivom stroboskopski efekat, pa
nam se cini da ti predmeti miruju, okrecu se sporije iii brze. 0 tome treba voditi racuna ako se
osvjetljavaju radionice, prometni trgovi i sl. Stroboskopski efekat se moze izbjeej ako se fluores­
centne cijevi spoje u duo spoj iii na tri razlicite faze (treperenje svjetlosti dvije iii tri cijevi nije
istovremeno). Kod duo spoja fazni pomak struje jednog i drugog izvora svjetlosti iznosi 90
0
: a
postize se serijskim spajanjem kondenzatora s jednim od izvora svjetlosti. Njemacka tvormca
"Osram" od 1982 godine upotrebljava elektronske predspojne naprave sa frekvencijom 30 kHz
cijom upotrebom se izbjegava stroboskopski efekat a povecava se i stepen iskoristenja (flu ores­
centne cijevi LUMILUX-Osram 102 ImlW)
Ll
.... __
I;)
N
PRBTVORBBNISTARTRa
hlllW .:oil
CEa..
81. 13.24 8poj FC na tri razlicite faze 8L 13.25 Elektronska predspojna naprava za FC 18 W
U tabe.li 1?8 su naj?eS6e pogonske smetnje kod fluorescentnih cijevi i upute za njiho­
vo otklanJanJe. U tabeh 13.9 dati su podaci 0 standardnim fluorescentnim cijevima.
Vrsla smetnje Mogu(:1 razlozl Olklan'an'e aresaka
Gljev se ns pali a) Losi kontakti, prekld u strujnom krugu a) Oclstiti kontakte 9rla i noziee eijevi,
b) Gi)ev ne lezi dobra u grlima pronaci mjesto prekida
b) Popraviti poloiaj gna i smjestiti cijev
e) Preniski napon da ima dobar kontakl
c) Izmjentl mreini napon (2.30V) a maze
d) Defektna cijev bili minimum 180 V
dl Staviti ispravnu erev
c;ijev prejako svijetli, naroeito na krajevima, Preopteretenje eljevi te pregaranje
III po pal)enju zasvljetli i onda se ugasi elektroda:
a) Neispravna prig usn lea (spo] meau a) IspitaU prigusnieu (izmljenitl)
zavojima)
Prigusnlca vete snage b) Pogledall poda!ke 0 pngusniei
Neisnravno sooiena orlousnica ci Prav'erili sao' ne veze prigusnice
Gljev se ne pali a) Ispravno spo]i!i starter
(starter pali·gasi)
a) spojen starter izmedu eijevi
, pogusnree
b) Previsok napon gorenja eijevi (eijev b) Izmijeniti cijev
na kraju zivota iii delektnal
Gijev se ne pall a) Zalijepio bimetal startera Izmljeniti starter
Ikalode se zare bez orekidal bi Drobi'en kondenzator startere Izm!'enl!i starter I
Cijev Ireperi a) Paljenje s premalom strujom grijanja a) Neispravan starter ill prigusniea I
b) Nova cijev s nedovoljno akilviranim b) Trepe.ranje nes!aje nakon 20-tak sati
katodama goren)a
Tabela 13.8 Najcesce pogonske smetnje kod fluorescentnih cijevi i uredaja
Tip I nazivna
snaga standa­
rdnih ollevi-
I
a prlk.
oljevl
Struja
gorenja Boja i temperatura boje"'-
Svjetlos­
niflukS '
(1m)

I?J Du!.
mrn mm
Traj­
.n'O$\"
(sati)
FG20WI18W 57V 0,37 A
DS dnevno svjetlo
BB bilela bola
8BX luksuz. bijela boia'"
sa svijetlo bijela bOja
TB loplo bijela bOja
Tax luks. 100. bilela bo'a
6500K
4500K
4500K
3500K
2900K
2.900K
850/1000
1250/1450
840
1250/1450
'12.50/1450
840
' 38/26 590 5000
I
FC40WI36W
FG65W/58W
I
103V
110V
0,43 A
0,67 A
DS dnevno svjetlo
BB bilela boia
BBX luksuz. bijela bOja
SB svijello bijela bOja
TS toplo bijels bOja
TBX luks. too. bi;'ela ,iJ.o'a
DS dnevno svjetlo
as bljela boja
BBX luksuz, bijela boia
ISB svljetlo bijela bOja
TB topla bilela boja
T8X bilela bo'a
6500K
4500K
4500K
3500K
2.900K
2900K
6500K
4500K
4500K
3500K
2.900K
2900K
190012300
3000/3450
2. 900
300013450
300013450
2000
335014000
4800/5400
32.00
480015400
480015400
3200
38126
38126
1200
1500
5000
5000
Tabela 13.9 Tehnicki podaci za standardne fluorescentne cijevi 20W:
40W i 65W promjera 038 mm, podnozje G-13
"Nova generacija fluorescentnih cijevi ima uzi promjer 1026 i nazivne snage 18W, 36W i 58W.
'''Trajnost fluorescentnih cijevi definisano je kao vrijeme poslije koga svijetli preko 50% istovremeno ukljucenih cijevi.
Trajnost zavisi od ispravnosti prigusnice, startera, napona mreze, temperature okoline, broja ukljueenja a i od razma­
ka. izmedu dva ukljucenja (ako je razmak izmedu dva ukljucenja veei od 3 sata vijek trajanja FC je oko 7 500 sati).
"'Vjestacki izvori svjetlostl ne zrace sve boje vidljivog spektra pa svjetlost ima odredeni ton, sto se oznacava tempe­
raturom boje. Kod fluorescentnih cijevi na staklu cijevi otisnute su oznake koje oznacavaju boju i temperaturu boje,
Ne moze se preporuciti koju temperaturu boje treba koristiti u stanu jer to zavisi 0 Covjeku. Naime osobe svijetle puti
vole toplu boju, dok osobe tamne puti vole bijelu boju. Mjerna jedinica temperature boje izvora svjetlosti je kelvin (K).
Kod prirodne svjetlosti temperatura boje iznosi od 4000K do 250ooK, a kod umjetne od 2000 do 65ooK.
Napomena: Fluorescentne cijevi izraduju se u mnogo izvedbi:
FC _ standardne (vidi tabelu; izraduju sa i Fe manjih dimanzija 4W; 6W; 8W; 13W s podnoZjem G5)
FCR - s ugradenim reflektorom;
FCB - u bojama (crvena, narandZasta, zuta. zelena i playa);
FCK - za kopiranje;
FCRS - za brzo paljenje;
FCX - za paljenje bez startera;
FCHL - za osvjetljenje bilja i akvarija i sl.
spoj
KompeJUinni spoj
Duo spoj
_________-,-____,,__--.J (l,omb.....cija 1+()
Spoj d\r.ije fluon.cellUle cijevi
Kap u:itivni spoj C
81. 13.26 Pregled osnovnih spojeva s jednom i dvije fluorescentne cijevi
SI. 13.27 Fluorescentna cijev ¢16. 6W s podnozjem G 5 i fluorescentna cijev ¢26. 18W s podnozjem G 13
Stednefluo Standardne
sijatice zarulje

llW=60W '.::'
....
•.. 15W=7SW

. 20 W =100 W .__--'
SI. 13.28 Stedne fluorescentne sijalice
Oanas se upotrebljavaju sve vise I fluorescentne "stedne" sijalice s podnozjem E 14 i E 27
koje tvornica OSRAM prozvodi pod nazivom Dulux od 1982. Izraduju se za snage 5W. 7W. 9W,
11W, 13W, 15W, 18W i 20W. Svjetlosna iskoristivost ovih sijalica je oko 5 puta veca nego kod
standardnih zarulja, a trajnost oko 4 puta duza.
13.3.4 Visokotlacne metalhalogene si/alice (visokotlacne iivfne halogene si/alice) VTH
Proizvodnju ovih sijalica osvojio je "Osram" 1964 godine. Ove sijalice su posebna izvedba
visokotlacnih iivinih sijalica kod kojih su zivi dodani halogenidi. Izbojem kroz takve pare dobija
se svjetlost vr10 kvalitetnog spektra s vr10 dobrom reprodukcijom boje. To su sijalice sa elipsoidnim
balonom i fluorescentnim prahom iii cjevaste prozirne sijalice. Vazno je znati da nisu dozvoljeni
svi polozaji gorenja sijalica (pridrzavati se uputa proizvodaca).
Napan Sv/etlosni Dlmenzi/e Komp. POdnoije Radnl palozaj i prikljucak
(V) fluks kond. l-prigusnica +
(1m)
'"
duiina
(;tF) 2-priguSnica
I
230 17000 90 226 32 E-40 1
230 31000 120 290 45 E-4O
230 24000 120 290 35 E-40
230 26 000 120 290 : 35 E-40
230 20 114 12 R 78
230 11250 23 132 20 R7s
230 i 19000 46 220 32 E-40
230 33 000 46 285 45 E-40
230 80000 76 340 85 E-40
380 170000 100 430 60 E-40
Tabela 13.10 Tvornicke karakteristike metalhalogenih sijalica proizvodnje "Osram" (skraceni prikaz)
*Tvornica TEP Zagreb ove sijalice proizvodi kao VTHF elipsoidne i VTH cjevaste za snage 250 i 4(JOW
SI. 13.29 Visokotlacna metalhalogena sijalica
VTH-400/C
Visokotlacne metalhalogene sijalice se prikljucuju preko prig usn ice a pale se pomocu tiristor­
skog upaljaca (prema tome gotove instalacije za rasvjetu s VTF sijalicama mogu se upotrebljavati
i za VTH sijalice uz dodatak upaljaca). Sema spoja VTH sijalica je ista kao i natrjjevih visoko­
tlacnih sijalica i data je na sUci 13.33.
Upotrebljavaju se za osvjetljenje sportskih dvorana, stadiona. industrijskih pogona. pozornica
(TV, pozorisne), parkova, trgova, aerodroma, luka, spomenika, parkiralista i sl.
13.3.5 Natrijeve si/alice
Rade na principu elektricnog izboja (prainjenja) u parama natrijuma. S obzirom na visinu tlaka
natrijevih para razlikujemo niskotlacne i visokotlacne sijalice.
Niskotlacne natrijeve sijalice (NaNPI) se sastoje od tanke cijevi u obliku slova "U", izradene
od specijalnog stakla otpornog na vruce pare natrijuma (Br03 borat staklo). Ova cijev je snabd­
jevena poprecnim uZljebljenjima, radi sprecavanja oticanja tekuceg natrujuma, i na krajevima su
utaljene zicane elektrode. U cijevi se vrsi elektricno praznjenje, prvo u inertnom plinu (neon, he Ii­
jum. ksenon) a tek kad se ovim praznjenjem stvori dovoljna toplina isparava natrijum te dolazi
do prainjenja u njegovim parama, sto je propraceno intenzivnim zutim svjetlom. Nakon paljenja
treba im 8-15 min. da se "razgore
U
, ali se mogu odmah ponovo upaliti kada se ugase, za razliku
od zivinih sijalica. Oa se sprijeci konvekcija topline sa stjenke "U" cijevi prema okolnom zraku
ona je smjestena u drugu zastitnu cijev u kojoj vlada dobar vakum. Visoko svjetlosno iskoristenje
je ostvareno sto se specijalnim postupkom na unutrasnju stranu zastitne cijevi nanese providni
sloj indijum oksida. Ovaj sloj reflektuje nazad infracrveno zracenje na "U" cijev, tako da se odr­
:lava potrebna temperatura natrijeve pare bitna za stabilan rad sijalice.
3 " 3 ..
//
8m

Niskotlacna natrijeva sijalica PHILIPS 35W '
f
cit
1 2
300-1110
J
SI. 13.30 Natrijeva niskotlacna sijalica;
1- unutrasnja ·U" cijev sa natrijevim parama,
2 - poprecna uzljebljenja,
.3 - trostruko spiralizovane katode.
- zaStitna cijev,
5- nosaci unutrasnje cijevi,
6 - "bajonet" podnozje
Natrijeva sijalica niskog pritiska daje svjetlost izrazito zute boje uslijed cega njje moguce ras­
poznavanje boja (izoblicuju se boje predmeta). Medutim, postoje i znatne prednosti ovih sijalica:
, bljesak, velika sVjetlosna iskoristivost, dobro prodiranje .lute svjetlosti kroz maglu, prasinu i
.. pare. Upotrebljavaju se prije svaga za vanjsku rasvjetu auto-puteva. raskrsnica (semafori vidljivi
benzinskih crpki, brana, kamenoloma, tvomica cementa i drugih velikih otvo­
s rasip­
na je I zbog loseg faktora potreb-
NatnJeve nlskotlacne slJailce ImaJu specijalno podnoz'e d k . . ". ':'
tuje sigman kontakt sijalice u grlu i kod eventual nih
Tip i nazivna tran. SVjetl. Svjetlos. Oimenzije Komp. I'
snaga pnmlsek fluks iskorist. mm kond. : Podnozje
(V) (1m) (ImlW) 0 OUZo (/IF)
1800 100 50 300 5 BY 22d
4 800 137 50 300 2 Y 22d
8 000 145 50 415 20 BY 22d
Polozaj
gorenja
±150°od hor.
±1100od
horizontals

__
22 5
:1:20° od

__
33 000 183
horizontale
65 1 110 45 BY 22d
Tabela 13.11 Tvornicke karakteristike natrijevih niskotlacnih sijalica TEZ-Zagreb

81. 13.31 8pojna
Ie 236" r--- - -
I
-)
O·,,5.·90.155.186W
NaNP
serna natrijevih
N' __ 18W

niskotlacnih sijalica
'Kod sijalice od 18W kondenzator sluzi za paljenje i za kompenzaciju
1. wlutJ:..snja cijev (fiZa!<)
2. z..stitlla cije..
J. ficalle elektrode
4. uosaCi e\ektroda
5. podnozje
81. 13.32
Visokotlacne
natrijeve
sijalice
Proizvode se u tri izvedbe: u obliku cijevi (prozime), u obliku elipsoida (s fluorescentnim slojem)
i u obliku elipsoida (prozirna).
Napon paljenja ovih sijalica visi je od mreznog napona (min. 1 800V). Za paljenje VTNa sijaliea
upotrebljava se tiristorski upaljae (osim kod sijaliea malih snaga) koji mora imati impuls vrsnog
napona 4,5kV (sirina impulsa iznosi O,000001s a struja impulsa O,2A).
Kad se VTNa sijalica prikljuei na napon dolazi do poeetnog praznjenja izmedu elektroda zbog
visokonaponskih impulsa. Visokonaponski impulsi nestaju eim se izmedu elektroda uspostavi
struja (vrijeme startanja traje oko 4 minuta). Prigusniea sluzi za stabilizaciju struje gorenja. Mogu
imati bilo koji polozaj gorenja.
Pr
I
'
=!:c f
jVTNa/C)
,..--..
I SVjetl.
.1 Napon
Tip! o8Zlvna • gorenja
Radoa ; fluks
snaga ; (V}
struja I (1m)
VTNa70lE 90 1 5800 I
VTNa 70le 90 1
I
6000
VTNa 150/E 100 1.8 I 14000
f-vTNa 15010 100 1,8 14500
VTNa 2501E 100
..­
3 25000
VTNa250/0 100 3 26000
I----VTNa 400lE 105 4.4 47000
'48000 .
r-··lrrNa 400/0 105
....­
4,4
:
81. 13.33 8pojna serna natrijevih visokotlacnih sijalica (ista
serna i za VTH sijalice)
svje\los.
OiiTiei1zlje Komp. I
Iskorist.
(mm)
kond. podnoZle
Oblik balona
(ImIW}
" 1
duz.
lilA :
83
.
72 i
156 12 E 27
Elipnean s prahom
86 38 I
150 12 E27 I cjevast bez praha
93 92
1
227 20 E40 I Eliptican s prahom
97 47 211 20 E40
cjev8st bez praha
100 92 277 32 E40 Eliptlean s prahom
104 47 257 32

.....
111 122 292 50
E
120 47 283 50
E 40 J cjevastbez praha
Tabela 13.12 Tvornicke karakteristike natrijevih visokotlacnih sijalica TEZ-Zagreb
Natrijeve sijalice visokog tlaka upotrebljavaju se za vanjsku rasvjetu saobra6ajnica, gradskih
ulica, aerodroma, parkiralista, benzinskih crpki i sl.
13.3.6 Vlsokonaponske svijetlece cijevi
Iz Gajslerovih (Geisslerovih), razrijedenim plinom napunjenih staklenih cijevi, u kojima je pri prik-
Ijueku na visoki napon svijetlio pozitivni stup tinjavog izbijanja, razvile su se postepeno svijetleee
cijevi. Problemom tih eijevi bavio se D. McF. Moore od 1891 do 1904 i on je razvio svjetlosne
cijevi punjene dusikom (zuto svjetlo) i ugljienim dioksidom (bijelo svjetlo) koje su sluzile za osv­
jetljenje izloga. Tek kad su se cijevi poeele puniti plemenitim plinovima (neonom i sl.) postale su
prikladne za siru primjenu (1910) i pocele su se upotrebljavati za reklamne svrhe, za kOje se i
danas prvenstveoo upotrebljavaju.
To su tanke staklene cijevi duzine do 2m, promjera 8-35mm i po jednom utaljenom elektrodom
sa svake strane. One su punjene s nekim razrijedenim plemenitim pHnom pod malim pritiskom
(npr. neonom odakle i naziv "neonske eijevi"). Od staklenih svijetleeih eijevi se mogu oblikovati
slova, brojevi i drugi karakteristicni simboli. Vise ovakvih oblikovanih eljevi u obliku slova, broje­
va i drugih oblika se mogu spojiti u seriju i prikljueiti pomoeu voda koji ide kroz zastitnu cijev na
visokonaponsku sekundarnu stranu transformatora. Kako je za rad eijevi potrebno da napon pri
paljenju bude 30-60% veei, a poslije paljenja da opadne, to se kod starijih tipova ugraduju
prigusnice iii otpori redno sa cijevima. Ako se nakon paljenja cijevi nap on ne smanji struja kroz
cijev bi stalno rasla i elektrode bi ubrzo pregorjele. Oa bi se struja kroz cijev stabilizirala tj.
na 40 presjeka cijevi danas se upotre­
bljavaju transformaton sa vehklm raslpmm pollem (prenosni odnos 230V/6 OOOV; snaga 250VA;
sek. struja 70mA).
Radni napon i napon paljenja zavise od preenika i duzine cijevi. Za cijevi precnika 8 mm napon
paljenja je oko 1 700V/m, a za cijevi precnika 30 mm napon paljenja je 600V/m. Visoki napon
paljenja se dobija preko specijalnih transformatora koji na sekundaru imaju napon 6 OOOV. Ovo
je najvisi dozvoljeni napon po tehnickim propisima, sto znaci ako se koriste cijevi precnika 30 mm
u jed nom strujnom kolu moze biti prikljuceno do 10m cijevi.
. Boja odredena je plinom upotrijebljenim za punjenje: neon - crvena; helijum _ ruzieasta;
knpton - zutobllela; argon - plava; ksenon - svijetloplava; helijum sa zutim staklom _zuta' neOn i
argon u cijevi sa iutim staklom - zelena. '
L ___....,..._
N--........+-_
230V
2
9
81. 13.34 Prikljucna sema visokonaponskih svijetlecih cijevi:
1. instalaciona sklopka, '
2. montaini ormaric,
3. sklopka koja se iskljucuje sa otvaranjem vrata ormarica,
4, 5. primar i sekundar transformatora 230/6000V,
6. zastitna cijev,
7. od svijetlece cijevi oblikovana slova,
8. SPN vodici za svijetle6e cijevi,
9. Podloga (postolje) za cijevi
'Visina svijetlecih cijevi i transformatora mora biti minimalno 4m od zemlje a svi metalni dijelovi se uzemljuju
13.3.7 Tinjalice
su cijevi sa elektrodama vrlo blizu primaknute jedna drugoj, tako da se pri
propustanju struJe javlja samo negativni stup tinjavog praz.njenja (negativna katodna svjetlost).
linjalice znaci nemaju pozitivi stup tinjavog praznjenja zbog toga sto su elektrode blizu jedna
drugoj i malo elektrona moze dovoljnu brzinu "pobude" pl,ina. Oa
radna struja i sprijecilo ostecenJe elektroda na podnozJe/u podnozje tmjallce se oblcno ugraduJe
otpomik. Na ovaj nacin ogranicava se snaga. 0,07 - 3W. Sijalice ovako male snage
nisu pogodne za osvjetljenje i koriste se za slgnahzacllu. . .
linjalice koje se upotrebljavaju za u sklopkama, probmm
ma (ispitivaci faze), stanskim razdjelnicima (mza tanfa), su male staklene cilevi 06mm, duzme
do 20 mm i ispunjene neonom i helijumom.
-..,---L
a b c
51. 13.35 Tinjalice za signalizaciju: a) tinjalica 06 bez otpomika; b) tinjalice 06 sa ugradenim otpornikom
" I u podnozje, 220V, 1-1 ,2mA; c) ispitivac faze sa tinjalicom* . _.' .
'tinjalica u ispitivacu svijetli kada se jedan izvod spoii sa faznim vodicem otpora tllela
Rc na zemlju-neutralni vodic (ako covjek stoii na dobroj izolacionoj podiozi tlnjahca nece iii ce slabo sVIJethtl)
Signalne tinjalice se u instalacionim sklopkama mogu spojiti na nacine. se
jednopolne sklopke tinjalica spoji kao na slid 13.36, svijetlit ce kada Ie sklopka ukljucena a to je
znak da je trosilo pod naponom. Ako se tinjalica spojl kao na sHci 13.37, paralelno sa kontaktom
sklopke, svijetlit ce kada je sklopka iskljucena. •
, I
Ukoliko zelimo da tinjalica svijetli kada je i trosilo pod naponom na kontakt oznacen
sa N se mora prikljuciti neutralni vodic. Ovakav nacin spajanja se kad Sklo.p­
ka nalazi izvan prostorije u kOjoj je sijalica (npr. sijalica u kupaomcl). Tako bl za kupaomcu
1.
potrebne najmanje tri takve sklopke, za rasvjetu, bojler i infragrijalicu, postavlje.ne
vrata, sto nije ni lijepo ni prakticno. Oa se to izbjegne skl?ykl
sa tinjalicama za kupaonicu (komplet od tri sklopke i tri signalne sljahce). U zajedmcku plastlcnu
kutiju ugradene su tri pregibne sklopke za od po ..Svakom sk1ot?kom se
ukopcavaju i iskopcavaju rasveta, bojler i u kupaomcl.. Svaka Ima
spojenu signalnu sijalicu (s ugradenim otpormkom): clm se zatvaranje.m pnkljuci na
mrezu, sijalica zasvijetli, a to je znak da je trosilo pod naponom. Kako)e ovaj kompl::t sklopkl mon­
tiran izvan kupaonice covjek moze uvijek kontrolirati elektricko stanje svakog troslla (sl. 13.38).
Lt-______......,.___ -------_,­

81. 13.36 Tinjalica kod jednopolne sklopke spojena SI. 13.37 Tinjalica kod jednopolne sklopke
tako da svijetli kad je sklopka ukljucena spojena tako da sviJetii kad je sklopka iskljucena
Ll______________ ___ - __-------,­

Tinjalica se moze paralelno prikljuciti sa kontaktom sklopke. U tom slucaju tinjalica na sklopci
>vijetli kada je sklopka iskljucena. Ovaj nacin se koristi tame gdje je potrebno da se vidi polozaj
~ k l o p k e u mraku prije nego sto se ukljuci rasvjeta. Naprimjer ovaj nacin spoja tinjalice se koristi
kod svijetlecih taster sklopki koje sluze za ukljucivanje rasvjete na stubistu preko stubisnog
'lutomata iii impulsne sklopke. U ovom slucaju na sklopku nije potrebno dovesti neutralni vodic
'l tinjalica 6e svijetliti jer je jednim krajem spojena na fazni vodic a drugim krajem preko otpornika
volframove spirale sijalice na neutralni vodic (sl. 13.37).
uiJt&.tor
U
za
kupaoHicu
l'lISvj..ta
bojler
rD. kutija 95785
SI. 13.38 komplet sklopki za kupaonicu ("indikator"-trostruka instalacijska sklopka)
13.4 Svjetilj ke i reflektori
Zarulje i sijalice zrace svoj svjetlosni fluks gotovo u svim smjerovima, imaju malu povrsinu tako
da je bljesak veliki i neugodan za rad i nisu zasti6ene od mehanickih ostecenja, prasine, atmos­
ferskih uticaja i agresivnih sredina. Zbog toga direktna rasvjeta bez svjetiljke ne bi bila ekono­
micna i ne bi odgovarala zahtjevima dobre rasvjete. Zato se sijalice i zarulje postavljaju u svje­
tiljke kad sluze za rasvjetu prostorija i otvorenih prostora, a u reflektore kad njihov svjetlosni fluks
treba usmjeriti samo u jed nom smjeru. Svjetiljke i reflektori sluze da:
• Posredstvom grla izvore svjetlosti u njima drze i omogucuju njihov prikljucak na el. mrezu.
• Da na odgovarajuci nacin promijene svjetlosnu karakteristiku izvora i da svjetlosni fluks usm­
jere na mjesto gdje je on potreban tj. gdje to odabrana vrsta rasvjete trazi.
• Smanje iii potpuno poniste bljesak.
• Stite izvore svjetlosti od mehanickih ostecenja i drugih uticaja.
• Estetski uljepsaju prostorije i prostore u kojima se nalaze.
Osnovni dijelovi svjetiljke su: tijelo sa nosacem i podnozjem, odsijac (reflektor), zastitno staklo,
raster (mreza) i ovjesni pribor. Oblik kucista zavisi od tipa svjetlosnog izvora i od potrebe ko­
ristenja predspojnih naprava. Istu svjetiljku nije moguce koristiti za sve sjjalice. Konstrukcijski se
razlikuju svjetiljke za zarulje i sijalice od svjetiljki za fluorescentne cijevi.
Opticka svojstva svjetiljke ostvaruju se oblikom odsijaca (reflektora) i njime se usmjerava svjet­
losni fluks. Svjetlosna karakeristika svjetiljke se oblikuje i pomocu prozirnih, opal nih iIi matiranih
stakala i rastera (resetki) od plasticnih masa, poliranog aluminijuma iii obojenog lima koji se
postavljaju ispod sijalice.
Razlikujemo svjetiljke za vanjsku Oavnu) rasvjetu, svjetiljke za unutarnju rasvjetu, svjetiljke zas­
tleene od vlage, svjetiljke osigurane da ne mogu izazvati eksploziju, ugradne svjetiljke, tracne
svjetiljke i sl.
SI. 13.39 Svjetiljke za savremenu unutarnju rasvjetu
(ovjesne svjetiljke, ugradne svjetiljke. svjetiljke na stubovima... )
13.5 Vrste rasvjete
Prema nacinu upucivanja svjetlosnog fluksa sa svjetiljke na radnu povrsinu; razlikujemo pet sis­
tema osvjetljenja (vrsta rasvjete): direktno, poludirektno. mjesovito, poluindirektno i indirektno.
SI. 13.40 Osvjetljenje u velikom
prodajnom centru
'U dva nivoa spustenog stropa su ugradene
svjetiljke za direklnu (tackaste svjetiljke na
gornjem stropu) i indireklnu (svjetiljke na do­
njem stropu) rasvjetu. Bijelo indireklno svjetlo
se odlicno dopunjuje s tackastom rasvjetom.
Unatoc visokoj razini svjetla, nema neugod­
nog bljeska pa kupci mogu razgledali kao prl
danjem svjetlu na otvorenom prostoru.
Svjetiljka za direktno osvjetljenje ima oblik reflektora. Kod direktne rasvjete svjetiljka 90-100%
svjetlosnog fluksa usmjerava direktno prema dole na radlilu povrsinu. Zbog toga je direktno osv­
jetljenje najekonomienije i potrebno osvjetljenje radne povrsine se postize koristenjem izvora
znatno manje snage nego sto je to slueaj kod drugih vrsta rasvjete ali je i neravnomjernost osvi­
jetljenosti najveca (strop taman). Direktno osvjetljenje se koristi tamo gdje treba da se predmeti
jasno oertavaju, a sjenke da budu ostre i uoeljive. Za direktnu rasvjetu prostorija upotrebljavaju
c) svjetlosna karakt. svjetiljke
Poludirektno osvjetljenje se dobija sa svjetiljkama od opalnog stakla sa otvorom prema dole
koje 60-90% svjetlosnog fluksa usmjeravaju prema dole a 10-40% prema gore. Glavne karakter­
istike ovog sistema: sto je veca kolieina svjetlosnog fluksa usmjerena prema stropu, pa on nije
u mraku kao kod dirtektnog osvjetljenja visokih prostorija; sto sjenka postoji ali nije jako izrazena;
.'
sto refleksno bljestanje glatkih povrsina manje smeta. Poludirektna rasvjeta se upotrebljava za
kaneelarije, trgovine, stambene i sliene prostorije.
Mjesovito osvjetljenje je takvo osvjetljenje kod koga svjetiljke imaju priblizno ravnomjernu ras­
podjelu svjetlosnog fluksa u svim praveima. To se postize svjetiljkom u obliku kugle od opalnog
stakla koja 40-60% svjetlosnog fluksa usmjerava prema podu a isto toliko 60-40% prema stropu.
Glavne karakteristike ovog sistema: sto su predmeti osvijetljeni direktnom i indirektnom svjet­
10Mu su dobro vidljivi, s mekim sjenama, sto su zidovi i strop dobra osvijetljeni, pa je ejelokupni
prostor dobro vidljiv, opasnost od refleksnog bljestanja je svedena na mimimum. U prostorijama
osvijetljenim mjesovitom svjetloscu opci utisak je prijatan. Zbog toga je ova rasvjeta pogodna za
osvjetljenje stanova, ueioniea, laboratorija, kaneelarija i slienih prostora u kojima treba ostvariti
treba da bude obojen svijetlom bojom. Ovako osvijetljena velika povrsina stropa reflektuje svjet­
losni fluks na radnu povrSinu, sjenke su meke i reljefnost nije uoeljiva. Poluindirektno osvjetljenje
je pogodno za prostorije za duzi boravak Ijudi, kao sto su dnevne sobe, biblioteke, kaneelari!e i
sl. Kako se veci dio svjetlosnog fluksa usmjerava prema stropu, za dobijanje potrebnog osvJet­
Ijenja u visokim tvornieama i slienim prostorijama, potrebno je ugraditi veci broj svjetiljki velike
snage i zato se poluindirektno osvjetljenje na tim mjestima i ne upotrebljava.
se poluduboke svjetiljke u visokim radionieama i polusiroke u nizim. Direktna se rasvjeta koristi
za osvjetljenje visokih radioniea, trgovina, sportskih terena, saobracajniea i sl.
SI. 13.41 Direktna rasvjeta
a) raspored svjetiljki
b) tip svjetiljke
10-40% t:l!;;.
Indirektno osvjetljenje je kada svjetiljka 90-1 00% svjetlosnog fluksa usmjerava prema strapu.
Svjetiljke za indirektnu rasvjetu imaju otvor usmjeren prema stropu a strop treba da je obojen svi­
jetlom bojom. Od stropa se svjetlosni fluks reflektuje na radnu povrsinu, tako da su sjenke pot­
puno neuoeljive (odsustvo sjenke) i nema refleksnog bljestanja. Ipak indirektna svjetlost nije
pogodna za radne prostorije jer oko slabo razlikuje predmete, blijedi su bez reUefa. Indirektna
rasvjeta je zbog malog stepena iskoristenja jako skupa. Stepen iskoristenja se dodatno smanjuje
1
zaprasivanjem svjetiljke, stoga je potrebno cesto eiscenje i brizljivo odrzavanje (brisanje prasine
sa svjetiljki). Zbog nedostatka sjenki i direktnog osvjetljenja, Ijudsko oko se ne umara i ova rasv­
jeta se upotrebljava u sveeanim prostorijama kao sto su muzeji, biskopi, pozorista i sl.
60·90% Ci.
!w! SI.
13.6 Ravnomjernost osvjetljenja, broj i raspored svjetiljki, visina vjesanja svjetiljke
Velika neravnomjernost osvjetljenja u prostoriji se javlja pri direktnom osvjetljenju radne povr­
sine sa jednom svjetiljkom u kojoj se nalazi izvor svjetlosti velike snage. U tom slueaju u prostoriji
strop je taman i ima minimalnu osvijetljenost Em;n (Ix), ispod svjetiljke osvijetljenost je maksimalna
Emax (Ix), dok u cijeloj prostoriji srednja osvijetljenost iznosi E.red (Ix).
Veoma dobru ravnomjernost osvjetljenja u prostoriji imamo u slucaju da je odnos Emln:Es,...,=1:1 ,5
iii manji. Ukoliko je ovaj odnos izmedu 1:3 i 1:6 velika je neravnomjernost rasvjete u prostoriji.
Ako se pove6a broj svjetiljki u prostoriji neravnomjernost rasvjete se smanjuje. Isto tako nerav­
nomjernost rasvjete se smanjuje postavljanjem svjetiljki za direktnu rasvjetu sto blize stropu, a
udaljavanjem od stropa svjetiljki za indirektnu rasvjetu.
Proraeunom se odreduje ukupan svjetlosni fluks za jednu prostoriju, snaga i broj sijaliea. Pos­
lije toga se pristupa odredivanje broja svjetiljki. Pr?storna ravnomjernost osvjetljenja se m?ze po­
vecati ukoliko se u prostoriji koristi vise svjetiljki. Sto je broj svjetiljki veci, boija je ravnom]ernost,
ali to pove6ava eijenu i zato treba naci srednje rjesenje, ne toliko skupo, a sa dobrim rezultatima.
Kvalitetnu i ekonomienu rasvjetu mozemo postiei ukoliko je razmak izmedu svjetiljki d, visina vje­
sanja svjetiljki hv, udaljenost svjetiljki od zida z i udaljenost svjetiljki od radne povrsine h. kao na
sliei 13.46. Sve udaljenosti i razmaei zavise od sistema osvjetljenja.
ne samo potrebne osvijetljenosti nego komfor i estetski ugodaj.
40·60%
SI. 13.43 Mjesovita rasvjeta
Poluindirektno osvjetljenje se ostvaruje sa svjetiljkama kOje 10-40% svjetlosnog fluksa usmje­
ravaju prema podu, a 90-60% prema stropu. Da se svjetlosni fluks svjetiljke ne bi gubio, strop
d==(1-2,5)1t);
z==(t-!)d
ltv==(t- t)ltk
d=(2,5 - 4-)hk
r "'I' d
z:::(l.-l)d
3 2
ltv== ( t -!)ltk
Sf. 13.46 Raspored svjetiljki i visina vjesanja u prostoriji
r . .
vJesanja svjetiljke je udaljenost opticko sredist '. , ,
a osvjetljenje treba postaviti sto blize stro e-str?p 1 od tlpa svjetiljke. Svjetiljke
Iz Istog razloga svjetiljke za indfrektno osv' f,.u ra9ne po.vrsine bio ravnom­
3th strop reflektuje svjetlost na radnu p •. .J
enJe
vJesaJu se nesto darJe od stropa a svi­
ovrsrnu, Isrna radne povffifne h J'e b"" 0 '
. , 0 leno ,85 m.
3.7 Potrebna vrijednost osv' tr • •. .
prostorija I prostora
aVlsl ,slgurnost saobracaja. Zbog toga je osvi"eti" rada, a od rasvjete saobraeaja
a:n
a
I predmet propisa i stand J Jen,os: vJest:ek?m rasvjetom prostorija u zgra­
aJrazvljenijim zemfjama ostvaruje se osv·, sVlh rndus:fI/Skl,h razvijenih zemalja u svijetu. U
U.tabeli 13.13, uzetoj iz njemackog DIN na mJestima preko 1000 Ix.
oStl u prostorijama prema tezini vidnih a, deflnlsane su potrebne vrijednosti OSvijetlje­
Zahl"evi
Irlomali
pro[azi i hodnici, podrumi, 1 Ste en ._ Vidni zadacf
ambalaie itQJ OrlJentacrja i prola2oo zarJriavanje

(glavno prolall I hodnici stubista, gar.z. 2
trpezarije, kovanje j Jijevanje • laki vidn! zadaci, veliki detalji (predmeti) sa I.ak',m
___-h:--_-l-=_J kontrastlma
)rednji (dnevne .. trgovrne, op6e
kaneelanle, ueloniee. Ordlnaelje, 3 250 lliiOionnmaialiiiniViviididniTilz,.id:daaccll-----__.-!
te!eriikikJI .. veliki datalji sa jakim kontrastima
- (kancela:-'Je za knjigovOdstvo, cifaonice,
·rlo
elikj

e,jki
metal,a, drva, papi.., koze, krojenje,
slVenJe, montaza, mehaniearski radovi
!aboraton e ltd" '
fin<;>mehanicarski radovl, krojenja
I siven e tammh materi"ala
o rselone sale raviran"e, zlatarSki radovi
5 I SOO
13 2000
Taski vidn! zadac1 s vno malim kontrastima
! teski vidni zadaci, vrlo mali detalji sa vrJo
mallm kontrastrma
prodavn,ce preh, prolzvoda, finija obrada 4 1 000 Taski vidni ladad, mall detalji malih kontrasta
• Tabela 13.13 Nazivne osvijetljenosti unutrasnjih prostorija E (prema DIN 5053/1972)
Poeev od srednjih zahtjeva pa navise pored 0 ' ". .
,.g mjest,a (npr. u dnevnoj sobi opca se i lokarno osvjetljenje rad­
1201x; a lokalna za citanje-siven' _. . Jedan lit dva stepena niza od nazivne
:Izvodne osvjetljavaju se prema 1000Ix). Tvornicke
,tu l prolzvoda moraju posebno odred'f .. za .ataka I,flnoel a za svaku se
u radmh mjesta. I I vflJe nostl za opeu rasvJetu i za lokalnu rasv­
.autoput:vi i ceste na cijeloj njihovoj du­
iinl posto se ustanovllo da Ie bro) saobracaJnlh nesreca u toku noel za 30% manji na osvijetljenlm
nego na neosvijetljenim cestama. Potrebna osvijetljenost otvorenih prostora se vidi iz tabele 13.14.
vainosti j 110 _o:;ijetljenost E osvijetljenosll EmJ,JE I
ustoci __ ___.__ __ I· .___-11
Trgovi; znaeajniji 30 - 60 I 50%
15-30 30%

I
Magistralni pulevi 40 - 50 50%
Regionalni putevi 30 25%
Lokalni ulevi 110-20 45% i
Sportski tereni; teiiiS:trening 14200°0 .
tenis - natjecanje '"
kosarka - trening 80 : 33%
__1150 150% _ i
Tabela 13.14 Preporuke za osvijetljenost otvorenih prostora
. 13.8 Proracun elektricnog osvjetljenja zatvorenog prostora
Proracun rasvjete (projekat rasvjete, fotometrijski proracun) unutarnjih prostora se izraduje po
slijede6im logic kim fazama:
Najprije se utvrduje karakteristika prostorije, kao sto su fizicki elementi (duzina, sirina visina, boje
zidova i strop a, prozracnost atmosfere, raspored masina, radnih mjesta itd.), namjena prostorije,
potreba za samo opCom iii za opcom i dopunskom lokalnom rasvjetom radnih mjesta. Na osnovu
namjene prostorije, vidnih zadataka i radnog proeesa utvrduju se prema propisima vrijednost
osvijetljenosti koju u prostoriji treba ostvariti vjestackom rasvjetom. Vrijednost osvjetljenja se ne
proracunava, nego se ooitava iz propisa (tab. 13,13).
Druga faza izrade projekta je izbor izvora svjetlosti, tipa rasvjete i svjetiljki kOje ce najbolje
odgovarati prirodi vidnih zadataka, materijala koji se obraduju i bojama kOje su primjenjene u
prostoriji. Svjetiljka je element koji je i dio arhitekture prostorije, pa izboru vrste i oblika svjetiljke
treba pokloniti vecu painju sto je vazniji unutraSnji izgled prostorije (potrebna saradnja projek­
tanta rasvjete i strucnjaka za unutrasnju arhitekturu).
U tre60j fazi izrade projekta utvrduje se broj i snaga sijaliea, broj svjetiljki u kOje se sijaliee
postavljaju i prostorna raspodjela svjetiljki (imajuci u vidu da treba ostvariti optimalnu jednolikost
rasvjete iii onakvu raspodjelu kakvu zahtijevaju vidni zadaei na pojedinim radnim mjestima). Broj
i snaga sijaliea se odreduju iz proracuna potrebnog ukupnog svjetlosnog fluksa pri cemu se mora
uzeti u racun stepen iskoristenja rasvjete.
Proracun snage i broja sijalica. Moze se uraditi na vise nacina a u praksi se najcesce koristi
metoda iskoristivosti rasvjete.
Ova metoda se zasniva na cinjenici da je za ostvarenje propisom potrebne osvijetljenosti E
na radnoj ravni prostorije a x b potreban svjetlosni fluks:
0= E· a· b
gdje je: a-duzina prostorije (m); b-sirina prostorije (m);
E-nazivna osvijetljenost po tabeli. 13.13 (Ix)
Sigurno je da se ukupan svjetlosni fluks svih sijaliea koje svijetle nece moci iskoristiti jer prili­
kom preusmjeravanja fluksa pomocu refleksije i transmisije gubi se dio svjetlosne energije usli­
jed apsorbcije na samoj svjetiljci, stropu, zidovima i sl. Stepen iskoristenja rasvjete definisan je
kao odnos svjetlosnog fluksa koji pada na radnu ravan neke prostorije i ukupnog svjetlosno fluksa
svih sijanca (zarulja) koje svijetle u tOj prostoriji. Vremenom se uslijed starenja sijalice smanjuje njen
svjetlosni fluks, reflektor tamni, a svjetiljka se prasi. Zbog toga se uvode i koeficijenti V, i V2 pa
jednacina za izracunavanje potrebnog svjetlosnog fluksa na radnoj povrsini ima sljedeci oblik:
E·a·b
o
:IIp'YI'Y2
..
gdje je: 1\p- prostorni stepen iskoristenja cijelog osvjetljenja a zavisi od sistema osvjetljenja,
stepena iskoristenja odabrane svjetiljke, koeficijenta refleksije stropa i zidova i
indeksa prostorije;
V,- koeficijent zaprljanosti;
V2- koeficijent starenja sijalice (zarulje)
Prostorni stepen iskoristenja rasvjete 1\p izlozen je tabelarno u katalogu za svjetiljke. U tabelu
se ulazi izracunavanjem indeksa prostorije k koji zavisi od dimenzija prostorije i udaljenosti radne
ravni od svjetiljki. Indeks prostorije se odreduje iz empirijske formule:
k= a·b
h},(a + b)
gdje je hk-korisna visina i iznosi hk ::: h - h, • h, (vidi sl. 13.46)
Potreban broj sijalica (n) kOje ee na radnoj ravni stvoriti potreban svjetlosni fluks i propisom
odredenu vrijednost osvjetljenja (sa 00 je oznacen svjetlosni fluks jedne sijalice):
E·a·b
:IIp'Y1'Y2
Kada se odredi potreban broj sijalica n kOje ee na radnoj povrsini izazvati propisanu osvijet­
Ijenost E, mozemo odrediti i potreban broj svjetiljki. Na kraju proracuna moze se izracunati i stvar­
na srednja osvijetljenost u prostoriji:
n.0.,.,., Y '"(C
Es = a' b 'jp' l' ·'2
Primjer 1: Odrediti snagu, broj sijalica i svjetiljki za masinsku halu povrsine 10 X 9 m, visine 4 m.
U hali su predvideni obicni radovi na strojevima za obradu krupnih metalih predmeta. Strop je svi­
jeUo bijele boje sa koeficijentom refleksije 0,7 a zidovi su bijele boje sa koeficijentom refleksije 0,3.
Rjesenje: U masinskoj hali se odvija rad za koji je poreban srednji vidni zahtjev i iz tabele 13.13
ocitavamo nazivna osvijetljenost E:::250Ix. Masinska hala je industrijski objekat gdje je potrebno
uOCavanje reljefa predmeta koji se obraduju. Odlucujemo se zbog toga za direktnu rasvjetu i to
sa fluorescentnim cijevima postavljenim u svjetiljke direktno na strop. Iz kataloga za unutrasnju
rasvjetu TEP Zagreb odabiremo standardne tracne svjetiljke sa reflektorom i zaStitnom mrezom.
Za masinsku halu indeks prostorije je:
k- a·b _ 10·9
1,5
- hl:"(a + b) - (4 -0,85)(10 + 9)
Za indeks prostorije 1,5 i za svjetiljku sa slike 13.47 u tabeli 13.15 trazimo odgovarajuei ste­
pen iskoristenja vodeci racuna 0 boji zidova. Stepen iskoristenja za svjetiljku sa cetiri fluores­
centne cijevi iznosi 0,44. Iz iste tabele odabiremo i koeficijent zaprljanosti V,=0,90 (masinska
hala je bez prasine pa je mala zaprljanost i preporuceno ciscenje svakih 24 mjeseca) i koeficijent
'starenja cijevi V2=0,82 (poslije 4000 radnih sati svjetlosni fluks cijevi se smanji za 18%).
Potreban broj fluorescentnih cijevi Fe 40 W BB (bijela boja) sa svjetlosnim fluksom 00=3000 1m
·iznosi:
E' a' b 250,10,9
23,09
n =0o'Y!p'Y
1
''''i =3000'0,44'0-,9-'-=-0,'""'82-=-
Opredjelili smo se za svjetiljku sa cetiri fluorescentne cijevi pa usvajamo prvi veei br0i. cijevi ~ j e ~ i v
sa cetiri. To je 24, odnosno potreban broj svjetiljki je sest (24 : 4 = 6). Stvarna srednJa osvlJetlJe­
nost u prostoriji iznosi (poslije 4000 radnih sati):
n·0
o
... '(7 V _ 24,3000'0,44,0,9,0,82 259,77 (Ix)
Es= a' b ',p' '1' 2 - 10·9
81. 13.47 8tandardna tracna svjetiljka
s reflektorom i mrezom (ATRM)
proizvodnje TEP Zagreb
'----- 0 ---_-.l
Red,
br,
TIP 1,6ro
j
cijevi
Snaga
W
A D
Mas.
kg
Moguci
spojevi
1 ATRM 140
ATRM 165
ATRM 120 j
20 615 485 2,8
1 40 1225 955 4,7
1.1<
1 65 1525 1255 6.0 I. K.C
I,K,C
2
ATRM 220 2 20 615 485 3.2 1.1<
I. D
ATRM 240 2 40 1225 955 6,3
ATRM 265 2 65 1525 1255 8.0 I.D
3
ATAM 320
ATRM 34()
ATRM 365
3 20 615 485 4.5 I, K
3 4()
65
1225 955 7.8 I. DI. DC
3 1525 1255 10.1
I. Di. DC
4
ATRM 420 4 20 615 485 5.1 I, K
ATAM 44() 4 40 1225
1525
955
1255
9,1
I.D
ATRM 465 4 65
12.2 I,D
•U . t'I'k Tabela 13.15 Tehnicki podaci za svjetiljku ATRM TEP Zagreb
sv)a I) U su ugradane predspojne naprave Na k "-1 .
mreza ad ealiene pacineane zlce promjera UCIS e sa montira raflektar abojan bfjelim lermalakom I zastitna
Ra:.mal< .vjetiljki:
2,485 m (Sto je JtaJlje od 1,25lt)
ullitiJl: 2,55 m (sto ie mallje "d 1,25lt)
Rav11.omjentost rasvjete: kpod 1,1,15
It:::.j.m
ltJ:=lt-ltr -ltv=4 - 0,85 - 0=3,15m

.._
0,515m
SI. 13.48 Razmjestaj svjetiljki iz primjera 1
.1
,
, i.
Primjer 2: Osvijetliti kancelariju za knjigovodstvo, duzine 10m, sirine 6m i visine 4m. U kance­
lariji je predviden spusteni gipsani strop u koji se montiraju svjetiljke (direktna rasvjeta) tako da
je stvarna visina kancelarije 3,2m. Boja stropa i zidova je svijeUo bijela.
Rjesenje: Odabiremo rasvjetu sa fluorescentnim cijevima i ugradnom svjetiljkom FDA 250 sa 2 iii
4 cijevi 20, 40 iii 65W. Ove svjetiljke su namijenjene za suhe prostorije, osobito one u kOjima se
.leli sprijeciti bljestanje izvora i dobra dekoracija. Svjetiljka je ugradna u spusteni strop, pojedi­
nacno iii u liniji. Potrebnu nazivnu osvijetljenost kancelarije oCitamo iz tabele 13.13 i iznosi E=1000Ix.

Za kancelariju indeks prostorije je:
i.
k- a·b - 10·6 -159
- h):'{a + b) - (3,2-0,85)(10 +6) - ,
Za ovu kancelariju mozemo odabrati svjetiljke FDA 250-265. Iz tehnickih podataka za ovu svje­
tiljku, sa slike i 3.49 i tabele 13.16, vidimo da sadrii dvije cijevi od 65W.
Za indeks prostorije 1,5 i za svjetiljku FDA 250-265 u tabeli 13.16 trazimo odgovarajuei stepen
iskoristenja vodeei racuna 0 boji zidova (koeficijent refleksije stropa 0,7; koeficijent refleksije
zidova 0,5). Prostorni stepen iskoristenja rasvjete sa ovim svjetiljkama sa dVije cijevi iznosi 0,36.
Iz iste tabele odabiremo i koeficijent zaprljanosti V,=0,93 (kancelarija je bez prasine pa je mala
zaprljanost i period Ciscenie svakih 12 mjeseci) i koeficijent starenja cijevi V2=0,82 (svjetlosni fluks
cijevi se smanj za 18% poslije 4000 radnih sati) .
Potreban broj fluorescentnih cijevi FC 65W BB (bijela boja) sa svjetlosnim fluksom 00=4800 1m
iznosi:
Potrebne su 23 svjetiljke s dvije cijevi (46:2=23). Ove 23 svjetiljke se ne mogu postaviti sime­
tricno u liniji u cetiri reda. Potrebno je za ovu kancelariju uzeti 24 svjetiljke i rasporediti ih u cetiri
linije po sest (paziti na du.linu svjetiljke jer je 6 x 1,548 m =9,288 m). Sigurno je da se u ovom
slucaju moze pronaei i ekonomski opravdanije rjesenje. Za osvjetljenje ove kancelarije mogu se
koristiti iste svjetiljke ali sa 4 cijevi postavljene u dva n3da. Za ove svjetiljke FDA 250-465 moze­
mo ponovno provesti proracun broja cijevi jer imaju veei stepen iskoristenja:
n = E· a' b = 1000·10'6 =39 9 ciie\!i
0.,' 'YjP,Vl'VZ 4800· 0,41-0,93 '0,82 "
Osvjetljenje kancelarije se izvodi sa deset svjetiljki FDA 250-465 i ukupno 40 cijevi FC 65W.
Ovih deset svjetiljki se mogu rasporediti linijski u dva reda (2 x 5 svjeti!jki x 4 cijevi) tako da je
stvarna srednja osvijetljenost u kancelariji i poslije 4000 radnih sati:
E
- n·0o • ·v·v = 53 (lx)
S - a' b 1p 1 2 10- 6 '
, s '" 1.S.fSm=7,74m _r___ ______._••• ..__" __•• ____ ._. __ _____ _
,13m
Razmak svieti}jId:
izme.tu linija2,412m (;;to je nanje od 1,4h)
Ra".,.omjenton !,""vie",: :i<pod 1: 1,15
h=3,2m
hl:=h-hr -hv=3.2-0,8S-0=2,3Sm
81. 13.49 RazmjeS,&pj svjetiljki iz primjera 2
,.."
,."""
rr
..J w,';
I

J r
II
-{
t l' J
LC-1
TIP
Bro) Snaga
A B C D E B, E rMasa cijevi W
, , kg
FDA 250--220
2 20 624 312 95 444 290 266 214 7.1
FDA 250--240 2 40 248 312 95 1068 290 266 214 11.9
2 65 548 312 95 1368 290 266 214 12.8
FDA 250--420 4 20 624 624 95 444 594 578 518 12.1
FDA 250--440
4 40 248 624 95 1068 594 578 518 20.5
FDA 250--465
4 65 548 624 95 1368 594 578 518 24.7
81. 13.50 Ugradna svjetiljka tip FDA 250 (251) proizvodnje TEP Zagreb
Moguci:
spo)evi I
I. K
I. D
I. D
I. K
I. K
I. D
(sa dvije iii eetiri cijevi 20/18W, 40/36W i 65/58W)
*Izvedba: Svjetiljka se sastoji iz kuciSta izradenog od lima obojenog bijelim termolakom. U kuciste su ugradene precl­
spojne naprave, odsijaci za svaku fluorescentnu cijev i raster. Okvir s rasterom se pricvrscuje na kuciste posebnim
kopcama, a prilikom zamjene cijevi, startera iii nekog drugog dijela, otvara se i ostaje visiti na zieanim osiguracima
**Montaia: Montaza svjetiljke vrsi se ugradnjom u otvore na spustenim stropovima pomocu posebnih nosaca koji
omogucavaju poravnavanje svjetiljke sa stropom. Montiraju se pojedinacno iii u liniji
Namjena: Za suhe prostorije osobito one se
zeli sprijeciti bljestanje izvora
postiei dobra dekoracija i odredem
estetski efekti
Stepen zastite: IP 20 (sa rasterom)
IP 40 (sa kapom)
Tabela 13.16 Parametri za proracun rasvjete ugradnih svjetiljki tipa FDA 250 proizvodnje TEP Zagreb
'rlmjer 3: Osvijetliti industrijsku halu, duzine 30m, sirine 20m i visine 7,5m. Hala je predvidena
a rezanje drveta sa lakim vidnim zadacima. Strop je tamne boje, zidovi su bijele boje (koefici­
mt refleksije sa stropa i zidova je 0,3) a zaprljanost (prasina) u prostoriji je normalna.
ijesenje: Za osvjetljenje se mogu koristiti svjetiljke za industriju tip "kombi"* proizvodnje TEP
agreb (kombi 250; kombi 400 iii kombi 700). U nasem slucaju koristice se svjetiljka tip kombi
50 predvidena za jednu sijalicu 250W iii zarulju od 300W. Potrebnu nazivnu osvijetljenost hale
citamo iz tabele 13.13 i iznosi E=120Ix.
ldeks prostorije (koeficijent prostora) za halu je:
k a . b -,--_=-30.::..,-"2::..::0_--,--.--_---,­
hJda + b) - (7,5-0,85-0,754)(30 +20) 2,03
Za osvjetljenje hale odabiremo svjetiljke tifj kombi 250, siroki snop sa sijalicom HOl iii VTFE
50W, zatvQrena, tip K-VT2-R1S1 (sl. 13.51b). Iz parametara za proracun rasvjete, tabela 13.17,
i indeks prostora k=2, vodeci racuna 0 boji zidova, ocitamo da prostomi stepen iskoristenja
lsvjete iznosi np=O,70. Odabiremo i koeficijent zaprljanosti V,=O,77 (prasina i normalna zapr­
most, period ciscenja svakih 24 mjeseca) i koeficijent starenja sijalice V.=O,89 (svjetlosni fluks
jalice se smanji za 11% posHje 2000 radnih sati).
n E, a' b _ 120·30·20
00'1jp.Vt' Vl - :13000'0,70'0,77 '0,89 11,54 sijalica
Potreban broj sijalica HOl 250W sa svjetlosnim fluksom 00=13000 1m iznosi:
Stvami potreban broj sijalica i svjetiljki je 12. Stvama srednja osvijetljenost u hali je (poslije
)OOh):
- n-00 .v.v - 12-:13000'0,70'0,77'0,89 -124 '7?(lx)
E.- a'b Yjp 1 z- 30-20
250W
0
3m Sm
25DW
o
Sm
25DW
o
3m
250W

lSDW
o
250W
o
250W
o
~
..
250W
o -
;:
....
250W
o
25DW
o
250W
o
- ,'­
SI. 13.51a Razmjestaj
svjetiljki iz primjera 3
*Izvedba: Svjetiljke tip "kombi"
mogu biti otvorene, otvorene i
mrezom zasticene, Ie zatvorene.
Tijelo svjetiljke je sa iii bez pred­
spojnih sprava, s uvodnicom Pg
13,5 i cepom. Prikljucne slezaljke
su 4 x 6 mm'. Odsijac je od elek­
tropoliranog aluminijskog lima.
Krivulja raspodjele svjetla je
sirokosnopna iii uskosnopna.
mJena: Svjetiljka sluzi za rasvjetu industrijskih hala, sportskih dvorana i sl.
mtaia: Upotrebom kuke za ovjesenje iii razvodne kutije s kukom za ovjesenje
'pomena: Svjetiljke KOMBI 400 i 700 za sijalice VTFE 400W i 700W imaju sliena svjetlotehnicka svojstva s neslo
jim slepenom iskoristenja (sijalice vete snage imaju bolji stepen iskoristenja)
sa
I
IOotvorena
11 predspojnim
spravama
Tip Silaliea I @ zatvoren.
bez
& predspOjnih • sa mre20m
sprava
A ~ l
K-VT2-Rl 0
K-VTl!-R1S1
VTFE
®
250W
K-VT2·R1Ml

K-NA2-Rl 0
K·NA2-R1Sl
NaV
®
~ 250W
K-NA2·R1Ml

~
K·MH2-Rl 0
K-MH2-RISI .
HOI-E
0
250W
K·MH2·R1Ml . 0
~ ~ l
K-024-RI
_ VTFE
0
zarna NoV
K-024-RISI
31i'oW HOI-E •
0
~
K-024-RIMI 250W i
0
81. 13.51b Industrijska svjetiljka KOMB1250, siroki snop, proizvodnje TEP Zagreb
Masa
(kg)
11
13
13
II
13
13
11
12
12
3
5
5
Tabela 13.17 Parametri za proracun rasvjete industrijskih svjetiljki "kombi" 250,
siroki snop proizvodnje TEP Zagreb
Oa bi, se i u sljede60j tabeli dat je tok fotometrijskog proracuna
(unesenl su podaci IZ pnmjera 1, 2 I 3 kao da su prostorije tog objekta),
1, PODACI OOBJEKTU
OBJEKAT STAMBENO,POSLOVNI
MJESTO
2, ZAHTJEVI ZA KVALITETNU RASVJETU
Polrebna nazivna o5vi'etl'. E Ix a slandardu
Zaht' ev za ra roduk, bo' e
T
Ravnom'ernosl rasv'ele
a m
b m
h m
h, m
m
roizvodaea
rOizvodaea
250 1000
10 10
6 6
3,2 32
0,85 0,85
3,15 2,35
1,5 1,59
0,7 0,7
0,3 0,5
0,1 0,1
FC40W FC65W
3000 4800
ATRM FDA
4x40W 4x65W
0,44 0,41
0,90 0,93
24 12
0,82 0,82
23,09 39,9
24 40
6 10
259,77 1000,53
120
30
20
0,85
0754
5,896
2,03
0,3
0,3
0,1
HQL250W
13000
kombl
250
0,70
0,77
24
0,89
11,54
12
12
124,72
TabeJa 13.18 Tok fotometrijskog proracuna
Iz prim!era 1, i 3.vidimo da proizvoaaci svjetiljki daju u svojim katalozima tabele s
za Izracunavanje srednje osvijetljenostL Meautim ponekad se proracun
treb,a uradltl a da se ne zna tacno koji tip svjetiljke 6e biti upotrijebljen. Tada se za proracun
posebne tabele iz kojih se ocitava op6i stepen iskoristenja llP za izabranu vrstu
unutarnje rasvJete, a koeficijenti zaprljanosti i starenja se uzimaju iskustveno.
I
ProSlorni slepen iskorliitenja 11.
Indeks
Strop svijetao 0,7 Strop polusvijelao 0,5'
Vrsla rasvjete
Vrsla proetorila prostorlje
Zldovl POlusvi·. 0,3 Zidovl tamnl 0,1
0,33
0,35 0,6
Dlraklna:
Vlsoke radionlcke i skladisne
0,49
0,52 1
proslorile gdje je potrebna 0,56
0,60 1,5
dobra rasvjeta za rad (ostra
0,62
0,65 2
siene, slrop neosvljetljen) 0,66
0,69 3
0,73
0% nastrop
071
5
100% na pod
0,19
0,21
f'::
:rl
0,6
PreleZnO direktna
Nize radloni6ke I skladisne 0,32
0,34 1
prostorlje, trgovine, 0,40
0,43 1,5
kancelarije, stambene
0,49 2
prostorlle (mekSe sjene)
0,56 3
0,61
40%na strop
5
0,6
60% na ood
0,15
Pre!ezno poluindirektna
Kal1celariJe. §kole. stambene 0,23
0,26 1
prostorije, 0,28
0,33
0,32
1,5
0,37
0,44
2
0,39
3
60% na strop
0,42
0,48 5 40% na pod
0,06
Stambene prostorije, sveeane
0,11 0,6
Indirektna rasvjeta
0,10
0,15
1
prostotije (sjena nema, 0,16
0,21 1,5
rad)
"ap 0,21
0,29 2
0,36
100% na strop
0,26
3
0% na Dod
Tabela 13.19 Priblizne opee vrijednosti stepena iskoristenja rasvjete
.Primjena sijalica veee snage je ekonomi6nija od primjene sijalica manje snage. S druge strane osvjetljenje izvedeno
sijalicama vece snage je neravnomjerno, Zna6i jedan te isti potreban osvjetljaj se moze postici na vise n":,6ina,
se mogu napraviti u broju svjetiljki, ali treba paziti na ravnomjernost rasvjete. Isto tako uSteda se moze napravitl t
izborom tipa sijaliee (zarulja. VTFE, NaVT, halogena) ali treba paziti i da potreba raspoznavanja boja nekad mora biti
veoma vaZna. Boja stropa i zidova uti6e na stepen iskoristenja rasvjete. U proracunima velike staklene povrsine stropa
IIi zidova se posmatraju kao da su erne boje,
13.9 Proracun elektricnog osvjetljenja otvorenog prostora
Otvorenim prostorima smatramo ulice, trgove, parkove, autoputeve, mostove, sportska igra­
lista, otvorena skladista, fasade zgrada i sl.
Izracunavanje potrebnog broja sijalica, njihove snage i svjetiljki za otvorene prostore se znat­
no razlikuje od proracuna osvjetljenja za zatvorene prostore. U otvorenom prostoru nema stropa
i zidova od kojih bi se reflektovali svjetlosni zraci. Radna ravan otvorenog prostora je ulica, tro­
toar, sportski teren i sl. Na nju dolazi svjetlosni fluks direktno iz svjetiljke. Zbog toga izvori svjet­
losti moraju bit! dovoljno snaini da u horizontalnoj ravni postignu potrebne vrijednosti osvjetljenja.
Kod proracuna osvjetljenja otvorenog prostora iskljucivo se posmatra jacina svjetlosti svjetiljke i
osvijetljenost koju ona proizvodi. Matematicki se znaci mora izracunati uticaj svjetiljke u karak­
teristicnim tackama terena. Obrazac za proracun osvjetljenja metodom osvijetljenosti u pojedinim
tackama poznat je od ranije (vidi 13.2.3):
E
i
A
SI. 13.52 Prikaz elemenata potrebnih za proracun osvijetljenosti metodom taeaka (osvijetljenost tacke A)
Znaci da bi se odredio osvjetljaj u datoj tacki A otvorenog prostora potrebno je poznavati svjet­
losnu karakteristiku svjetiljke i polozaj svjetiljke u odnosu na tacku A. Iz svjetlosne karakteristike
svjetiljke se odredi I .. - svjetlosna jacina izvora prema toj tacki. Vrijednost ugla a se najpogodni­
je dobija taka da se za datu tacku izracuna tga = alh, a zatim a = inv{tgalh).
U proracunu se uzima veei broj tacaka, dovoljno Je 12-18. Kod proracuna po ovoj metodi prvo je
potrebno na crtezu teren podijeliti na male kvadrate (2 x 2m, 2 x 4m i sl.), odrediti njihove centre
kao tacke u kojima se treba izracunati osvijetljenost. Za svaku tacku mjeri se rastojanje od
podnozja sijalice (a), izracunava tga=alh, cos'a, a zatim se primjenom formule odreduje osvijetl­
jenost E. Ako je neka tacka osvijetljena iz vise izvora ukupan osvjetljaj je suma osvjetJjaja od
svih izvora.
Proracun jaYne rasvjete u posljednjih nekoliko godina je vidno poboljsan. Stare i spore nacine
proracuna zamjenjuju brzi proracuni na racunaru metodom taeaka primjenom odgovarajueih pro­
grama.
PrimJer: Naei osvijetljenost ulice u vise tacaka izmedu dvije svjetiljke sa sijalicama VTFE 250W
i svjetl. fluksom 135001m. Svjetiljke su postavljene na visini h==10!!l, sredinom ulice siroke 8m, i
medusobno razmaknute 32m. Svjetlosna karakteristika svjetiljke je data na sUci 13.52. Izracunati
srednju osvijetljenost ulice izmedu svjetiljki i ravnomjernost rasvjete.
Rjesenje: Posmatrajmo prvo sarno jednu svjetiljku postavUenu na visinu od 10m, opremljenu sija­
icom VTFE 250W s sVjetlosnim fluksom 135001m. Utvrdieemo kakav Se osvjetljaj postize upotre­
:lorn ove svjetiljke u karakteristicnim tackama. Prostor ispod svjetiljke mozemo podijeliti na vise
nanjih prostora 2 x 4 m, a zbog simetricnog rasporeda svjetiljki i simetricne sVjetlosne karakte­
'istike dovoljno je obraditi cetvrtinu povrsine koja se ponavlja za jednu svjetiljku.
4nl
J
.2
r1
- 1
4m 4ft 4", 4...
-4 I _6 .8 ·10 !
·3 l - !i
·7 .9 I
4,,1 <1m
.12 .14
-11 ·13
4m
A
I
-16 J
·ts
6
-_._.­
SI. 13.53 Podaci i karakteristicne tacke iz primjera
Tacka 1: h == 10 m; a'= 2" + F', a = 2,23 m; tga;: 0,22; a invtg 0,22 ::: 12,60°; cossa =0,929
•• v. d' a a=12 6° svjetlosna jacina 1==200cd, kada je u sv­
U slucaju je postavljena
VTFE 250W sijalica svjetlosnog fluksa 135001m pa Je osvlJetljenost u tac I .
I 13,5·200-0,929 --=2509 i ••
E= 'r/.. 100 -, UI.
Tacka 2: h=10 m; a
2
=22 + 3
2
; a == 3,60 m; tga::: a =invtg 0,36=19,82°; cossa == 0,832
I:: 200 x 13,5 cd: pa je osvijetljenost u tackl 2:
I $ _13,5.200·0,832=22411x
E= 'r/.. - 100 '
Nacin izracunavanja podataka je dat za dvije tacke (1 i 2), a rezultati su prikazani tabelarno za
sve karakteristicne tacke.
h a Uaao
Tacka 10 m 2,23 m 12,60'
1 10 m 3,60 m ,1982'
2 10 m 6,08 m 31,31°
3 10 m 670 m 3385°
4 1004 m 45'14°
5 10,44m 46:230
t 6 1 ' 14,03 m 54'53°
7 0 m 1431 m 55:06"
r 8 18,02 m 60,98'
9
10 10m 1a,24m 61,27'
r 0 22,02 m _ 65 57'
I 11 22,20m 65'7S
o
r 12 10 m 26,01 m 68'97>
13 69'08
0
71:57"
I 16 10m 71,65"

I Jacina svjetlosti I" (, - cos· 0;
I 200 x 13,5 - 2700 cd • 0
1200 x 13,5 = 2700 cd 0 832
8,52 Ix
__

____
0,95 Ix
0,92 Ix

0,30 Ix -.J

i 200
200 x 13,5 = 2700 cd 0572
180 x 13,5 2430 cd 0,350
180x13,5=1430cd __
175 x 13,5 =2362,5 cd 0 195
175 x 13,5 2362,5 cd 0,187
, 130 x 13.5 = 1755
130x 13,5= 1755 cd 0,110 1
100 x 13,5 '" 1350 cd 0 070
100x13,5_135()cd I 006_9__
SO x 13,5 =,675 cd 10,046
SO x 13,5 - 675 cd 1
25x 13,S = 337,S cd -t{@:---
2Sx 13,5= 337,5 cd ..
Tabela 13.20 Osvijetljenost karaktensticmh tacaka od strane Jedne SVJetllJke
Sve karakteristicne tacke izmedu dvije svjetiljke su osvijetljene iz dva svjetlosna izvora, u ovom
slucaju potpuno simetricno, tako da se ukupan osvjetljaj u svakoj tacki dobije kao zbir osvjetljaja
pod uticajem obje svjetiljke. Na tacku 1 dolazi osvijetljenost od 25,091x sa prve svjetiljke i osvijet.
Ijenost od O,10lx od druge svjetilke. Rezultati se mogu dati tabelarno kao na slici 13.54.
~ ..-.--.--.-----------..~ - - ~ - - - . - - - 52m·----·---..·------.. - ~
I
8m
I 22,52
t"."
15,76
17,14
8,96
9.77
6,57
6,61
6,37
6,61
8,96
9,77
15,76
17,14
22,52
25,19
I22,52
I 25,19
1
I
!
25,19 17,14 9,'1" 6,61 6,61 9,'J'J 17,14
25,19'"
..
SI. 13.54 Osvijetljenost karakteristicnih tacaka od strane obje svjetiljke
'Proizvodaci svjetiljki snimaju ovakve gotove tabele. Postoji i metoda za proracun rasvjete otvorenih prostora prim·
jenom tabela koje nude proizvodaci opreme
Srednja osvijetljenost ulice je aritmeticka sredina svih utvraenih osvijetljenosti i iznosi:
E = (25,19 + 22,52 + 17,14 + 15,76 + 9,77 + 8,96 + 6,61 + 6,37): 8 =14,04 Ix
Po preporuci Medunarodnog komiteta za osvjetljenje srednja osvijetljenost lokalnih puteva je
10 ... 20Ix, regionalnih 301x, magistralnih 40 ...501x i autoputeva 601x. Ukoliko se zelimo pridrzavati
preporuka tada se ovako izvedena javna rasvjeta moze upotrijebiti za lokalne puteve.
Najslabija osvijetljenost je u tacki 8 i iznosi 6,371x a najaca u tacki 1 i iznosi 25,19Ix.
Jednolikost osvijetljenosti (ravnomjernost rasvjete) je odnos minimalne osvijetljenosti i sred·
nje osvijetljenosti i iznosi: 6,37: 14,04 =0,453 iii 45,3%.
13.10 Svjetiljke za javnu rasvjetu
Za osvjetljenje otvorenih prostora koriste se svjetiljke sa asimetricnim svjetlosnim karakteristi·
kama. Fotometrijski proracun je tad tezak i obavezno se vrsi na racunaru (npr pomo6u progra­
ma ALUX) i to proracun horizontalne, vertikalne osvijetljenosti i luminancije. Na donjim slikama
su prikazane svjetiljke za javnu rasvjetu proizvodnje Minel-Schreder tip Onyx; Terra i Radial.
SI. 13.55 Svjetiljka ONYX 2 za sijalice od 70 do 250W
(proizvodnje Minel-Schreder; upotrebljavaju se za javnu rasvjetu gradskih uJica i avenija, glavnih puteva i magistrala;
pozicija sijalice 1 je z<! sire puteve <! pozicija 2 za uze puteve)
SI. 13.56 Svjetiljka ONYX 3 za sijalice od 250 do 600W
'U svjetiljke Onyx 2 i Onyx 3 mogu se montirati prozirne cjevaste sijalice iii neprozirne elipticne sijalice
SI. 13.58 TERRA je hermetiCki zatvoren projektor za osvjetljenje zgrada, fasada, drveCa, parkova, spomenika i sl.
'Izbor vise ogledala i sijalica daje mogucnost prilagodavanja svjetiosne karakteristike prema prirodi.objekata: drveca,
fasada, statua, parkova ... Projektor moze biti opremljen sa sijalicama od 35 do 150W. Terra .projektor sa ~ k o ~ a v a
tako da se nalazi u ravni sa tlom. Intenzitet saobracaja nije bitan posto projektor od tvrdo kaljenog stakla Izdrzava
opterecenje od 3 tone
81. 13.59 Terra projektorima sa ugradenom bijeli
natrijum visokotlacnom sijalicom od 100W su
osvijetljeni stubovi oko Rotonde de la Vilette u Parizu
81. 13.61 Mogucnost montaze vise projektora na
jedan visoki stub iii pokretne korpe postavljene
81.13.60
Projektori RADIAL 2,
RADIAL 3
i RADIAL 4
'U projektore Radial 1
se ugraduju sijalice
snage do 1QQW; pro­
jektore Radial 2 do
4QQW; projektore
Radial 3 do 1 QQOW
na visini i do 30m za osvjetljenje velikog prostora, parkinga, sportskog terena i sl.
'Radial projektori se mogu opremiti sa elipsoidnim iii cjevastim, prozirnim iii neprozimim sijalicama sa podnoijem
E-27; E-40; PG 12-2; R-7s
81. 13.62 Radial projektori postavljeni na visoki stub za osvjetljenje velikog parkinga i radial projektori
u parovima po tri omogucavaju savrseno osvjetljenje teniskih terena
Elektricnom semom nazivamo crtez kojim, pomocu grafickih simbola, pojednostavljenih kon­
strukcionih simbola i slika prikazujemo odredeni elektricni uredaj iii sklop. Obicno elektricne seme
izraduje proizvodac elektricnog uredaja i dostavlja korisniku. Zavisno od toga sta se zeli prikazati
elektricnom Semom razlikujemo: semu djelovanja, strujnu semu, principijelnu semu (pregledni nacrt),
semu spajanja aparata, plan prostorne raspodjele (plan instalacija, plan mreza, plan vodova) i sl.
U donjoj tabeli dati su standardni graficki simboli koji se koriste za crtanje elektricnih sema u
elektricnim instalacijama (ovo je samo jedan mali dio grafickih simbola).
Brojilo
UklOPlli sat
Kablovski prikljuau onnaric
x Svjetiljka opcenito
X 4dOOW Svjetiljka od cetiri sijalice po
iOOW
x
Svjetiljka sa ugradenom
sldopkom
Elektriau stedlljak

, I
I
Y'110A
Automatski osigurac lOA Mikrovalui lltednjak
I
I

Sklopka tropohla lOA

I\Iallma z a pral1je rublja
,
I
i Za1ltibla sklopka Ita struju gre1lke
""
[E] '" fJ O,OlA
, O,O.>A 4-pohla
Ma1lina za pranje suda
I I
J I
Sklopka 11a strujui impuls
0
Hladnjak
(impulsna sklopka)
I I
t
, Vre,fuenski relej, npr. za
&
Bojler
rasvjeru srubi1lta
@
Taster sklopka nmmn Gri;ac, zagrijavanje prostorije
@
ISvijedeca taster sklopka
W
i Klima uredaj
,
,
,
6'
Sklopka I-powa
'I
ElektriCiu ventilator
:6

Sklopka 2-powa, .>-pohla i prlbor
¥
ISerijska sklopka
Vod,opCeluto
I
f
lzmjemena sklopka

j
3
Vo d troiihti
I
X
Kriil1a sklopka
i t t-
Grananje voda
¥
Grupna sklopka
T
Razvodlla kutija
I
I
Svijedeca jednopohla sklopka
,
Prikljueno mjesto za za1ltibu vod l
,
,
0
Pojacavac .,J.
lizelnIj ellj e
1
I
Prikljuctlice
,/
/'
VertikahlO poloien vod prema
I
gore, dole
i
IA
Monofazna prikljuauca s za1ltit.
kontaktom, I-struka i 2-struka
Sig:r:ialni i tele,lj:omunikacioru. uredaji
I
ry
A Trofazl1a prikljuGtUca
c.::::::l::.. Elektriena brava
I J

Antenska prikljuGtUca
if?
Gong
i
rl,
T elefollska prikljuauca
l
Antella
...
Tabela 14.1 Graflckl simboli u prostornim planovima elektricnih instalacija
cijelog sklopa. Raspored aparata nije u zavisnosti od njihovih stvarnih rasporeda u prostoru. Kod
slozenijih sema, sa vise uredaja, javlja se nepreglednost jer se Iinije vodova precrtavaju, tesko ih je
pratiti i seme djelovanja su tada nepregledne i neprakticne. Danas se kod kompliciranijih apara­
ta, kod kojih je sema djelovanja nepregledna, redovito crta strujna sema za glavne strujne kru­
gove i posebno strujna serna za upravljacke strujne krugove.
N
__________ ________

L-______
81. 14.1 Sema djelovanja automatske skiopke zvijezda-trougao
Strujna serna prikazuje spojeve i kontakte na osnoVU toka struje, sa svim detaljima i vodiCima.
Strujne krugove treba po mcgucnosti prikazati pravocrtno bez krizanja. Redoslijed kontakata-je isk­
IjuCivo prema elektricnoj funkcionalnosti. Pri tome polozaj pojedinih aparata i kontakata 08 semi neovi­
san je 0 njihovom stvarnom poloZaju na samom uredaju. Strujna sema nastaje tako da se sema djelo­
vanja podijeli 08: strujnu semu glavnog strujnog kruga i strujnu semu pomotnog (upravljackog) strujnog
kruga. Znaci u strujnoj semi mogu dijelovi jednog uredaja biti rasporedeni na vise mjesta u semi.
1.11..213
Pli
1 3l:

..'L
Kl
<;>Kl 1
;5 S

"AI
IQ
4,t
lCS'6'AI
2 4 ,
6A1 , 24'


,
DF:
Ul
U2
Vl
a)
Serna sve aparate i spojeve sa svirn detaljima i vodicima. Ovdje se svaki
81. 14.2 8trujna sema automatske sklopke zvijezda-trougao:
aparat crta sa svoJlm kontaktlma i spojevima, tako da je lako zakljuciti nacin rada tog aparata iii
a) Strujna sema glavnog strujnog kruga; b) Strujna s€)ma pomocnog strujnog kruga

Principijelna serna je pojednostavljena sema koja se crta bez pomocnih vodova i na kojoj se
mogu uoeiti samo najznaeajniji dijelovi. Naziva se jos i pregledni nacrt a erta se sarno kOd
slozenijih aparata uz strujne seme. Najcesce se erta jednopolno.
111.21.3
Kl
1,4,6
81. 14.3 Principijelna serna automatske sklopke
zvijezda-trougao
Serna i prikljucna mjesta unutar jednog aparata iii cijelog
Vodovi I pnklJucna mJesta pnkazam su tacno prema stvarnom rasporedu u prostoru.
Sema spajanja se koristi kOd ozicenja eijelog sklopa u tvorniei.
SI. 14.4 Sema spajanja
automatske sklopke
zvijezda-trougao
plan je takva sema koja korisniku pokazuje nacin prikljucenja uredaja, to jest ras­
pored redmh stezaljki, dovod napajanja, prikljucak trosila i sl.
11----.....


81. 14.5 Prikljucni plan automatske sklopke zvijezda-trougao
Plan instalacija prikazuje prostorni polozaj energetskihvodova za rasvjetu, prikljucnice, fiksna
trosila; telekomunikaeionih vodova i signalnih vodova. U pravilu plan instalacija se crta jednopolno
i uertava u gradevinske nacrte.
S'tANl
1
Djecj... soh...
I8CIW ,
81. 14.6 Plan instalacije sprata objelcta s dva stana
'Objekat je stambeno-poslovni s dva stana na I spratu i elva poslovna prostora u prizemlju s tim da je i
nje potroska elektricne energije poslovnih prostora izvedeno zasebno. Na slici je prikazan plan
, stambenog dijela (sprata) tj. stana 1, dok isti takav plan je i za stan 2 (zbog bolje preglednosti u stanu 2 Je data InstalaclJa
izjedna6enja potencijala). Elektroenergetska instalaeija stana 1 (isto i slana 2) izvedena je s stanskog razdjelnika ST1,
sa trinaest strujnih krugova, 15 osigura6a i glavnom strujno-zai§titnom sklopkom sa strujom prorade 30 rnA. Glavni
razvodno-mjemi ormar GRMO sluii za registrovanje potroiika elektricne energije, napajanje stanskih razdjelnika,
napajanje stubisne rasvjete, kucnog telefona i zajedni6ke RTV antenske instalaeije. Sadrii 2 trofazna brojlla, mono­
fazno brojilo stubisne rasvjete, uklopni sat, stubisni automat, osigura6e itd. (vidi jednoplnu semu razdjelnlka). Ulaz
stambenog djela objekta je opremljen sa interfonom-sistemom za uspostavljanje govorne komunikaeije osobe na ulazn­
1m vratima zgrade i osobe u stanu (sistem NV 800) i elektrobravom na ulaznim vratima (otvaranje ulaznih vrata). Ked
ovog tipa intertona (kucnog telefona) nije ugradeno prepoznavanje tona poziva-poziv sa ulaznih vrata zgrade i poziv
ispred ulaznih vrata stana, pa je zasebno izvedena i signalna instalaeija elektri6nog zvonea za svaki stan. U ulaz
objekta je postavljen telefonski ormaric PTI na koji treba dovesti telefonski kabal iz poste i za svaki stan predvijeti
.jednu parieu a za svaki poslovni prostor dvije pariee.
Uz semu prostornog plana instalacija objekta u projektu obavezno se daje i jednopolna sema
svih razdjelnika:
II
t
t
i
;
..
. ;
SI. 14.7
Jednopolna serna
KPO, GRMO i SR 1
• • > I 9 strujnog kruga, strujnu semu upravljac­ •
Primjer 1: Nacrtati sen:'u direktan pogon trofaznog asinhronog
kog strujnog kruga, '. .' p a Uklapanje i isklapanje sklopnika i motora
motora sklopnikom-blmetalmm , -npkala su fiksno smjestena uz kombinaciju
je sa dva tipkala start-stop, lac , napon '
osiguraci-sklopnik-bimetalm rele].
Rjesenje:

1'1
1 S 5 A1
N
. kr . t uJ'na serna upravljackog strujnog krug
a
___-...I___
SI. 14,8 Serna djelovanja; strujna serna glavnog struJnog uga, s r
Lt,u,U,N,PH
Lt --_....
1.1-----'

PH
81. 14,9 Principijelna serna; serna spajanja; prikljucni plan
15. Elektricni uredaji
Sva pogonska sredstva koja za svoj rad koriste elektricnu energiju nazivaju se jednim imenom
elektricni uredaji. Znaci u elektricne uredaje spadaju rasvjetna trosila, termicka trosila, motorska
trosila; sklopni aparati, razvodni uredaji, i dr. Elektricne uredaje koristimo u razlicite svrhe, a od
njih zahtijevamo pouzdan rad u svim sredinama i u teskim uslovima (prasina. voda, eksplozivne
smjese, povisena temperatura). Elektricne uredaje trebamo zastititi od djelovanja okoline a to pos­
tizemo izvedbom elektricnog uredaja. Razlikujemo mehanicku i protiveksplozijsku zastitu. Isto
tako i sama elektricna instalacija se mora tako odabrati i izvesti da ne bude opasna za korisnike
prikljucenih trosila, te da trajno odolijeva mehanickim opterecenjima i oste6enjima, uticajima
vlage, prasine, hemikalija itd (vidi tab. 2 i tab. 2.9 knjiga 1).
Klima koja vlada u mjestu u kojem 6e biti postavljen elektricni uredaj i elektricna instalacija
znatno utice na potrebnu povrsinsku zastitu uredaja, elektroinstalacionog materijala i postojanost
izolacije. Vidjeli smo da i strujna opteretivost vodova takode zavisi 0 temperaturi okoline koja
vlada u pojedinoj klimatskoj oblasti. Ako je klima tame gdje se postavlja elektricna instalacija i ure­
daji razlicita od umjerene, treba postupiti prema posebnim propisima. Obicno proizvodaci elektric­
ne uredaje izvode u dvije kategorije tj. sa normalnom povrsinskom zastitom za normalne uslove
is posebnom povrsinskom (pojacanom) zastitom za tropske uslove (oznaka T - tropicus).
IP
1
3
ZaStita od dodiI"a dijelm ..a pod naponotn i I
ZaStita od vode
1. hroj zaStita od prodora stranih tijela i praSine I
Nema zaSute od dodir:a i
Nema zaS'tite
str.utilt djeb i
(otvore.... iz,,,, dl>a)
(otvore:tta iz"... dl>a)
Z",tita od dodka rukom i
Z",uta 0 d ,.,rtiJ.:a!.:no kapajuce
ulaska ,,,,lildlt stranih njeta
,lode
promjera. pre:ko 50 mm
r61L--- Z",tita od dodka prstima i
ZaSti'ta od kzpajuce vode i uz
2 I ulaska .tt....w. tiiota promje=
""gil> do lY prema " ... rtik:di
L _ J preko 12,5 mm I
Z",tita od koso kapajuce ,'ode
1161 dodkaalatom,
do 00 'tepem (IdSa) [j]
. I Zlcom ". od ulaska stranih
L_J . nieta promjera preko 2,5 mm
ZaStita 0 d prskajuee de iz
4 'Ij. od ulaska stranih njota
11
61
r:!.( Z",nta od dodka alalom, Zicom
l>ilo kog pm""a
I
L_J promje".. preko 1mm (sttcajuea voila)
IPotplUta"",nta od dodka Z::JStita od mwa l.tode iz 'bilo
Ii zaS'tita od su:Dtog kog p"",,,,a
(voila u mlazu)
Z",tita od zapljusldvaJtja
i potpJ.1l'U1 z3Snta od
POtpWla "",tita od dodka
n:t orskorn
ulaska prume (:na paluM l>roila)
Z",uta u:re iJaja koji ie
Stepen tnehanicke zaStite elektric11ih ureaaj; se
potopljen u"'odu1m ispod
oZl1ca,,'" sa velikim slovima IP i dva broja, 11pr:
po"riiHe 30rnil'luta
IPS4
Z",uta """iJaja koji je
2. broj: zaStita od .'ode
potopljen u vodu pod
.. I. broj: zaStita od dodiI"a i prodora 2:l.tm
pritiskom
stral1ih tijela i praSine
Tabela 15.1 Stepeni mehanicke zastite elektricnih uredaja prema pubHkaciji lEG 529/1976,
DIN 40050/1970, DIN 0470 dio 1
Mehanicka zastita se postize zatvaranjem elektricnih uredaja u kucista koja pruzaju
od prodora stranih tijela i prasine, dodira dijelOvapod i od ulaska
Mehanickom zastitom postizemo i odredenu zastltu okolme I cov]eka od opasnostl kOjU
tavlja elektricni uredaj pod naponom. Oznaka .stepena mehanicke zastite (po lEG publlkacljl br.
529/76) sastoji se od velikih slova IP i dva broja (tabela .., ..
Izbor elektricnih uredaja i opreme u zavisnosti od spolJasnJlh utlcaJa proplslma
i instalacija koju 6e odabrati projektant, odnosno izvodac, mora biti takva da Izabram stepen me­
hanicke zastite ne smije biti umanjen ni nakon duzeg . • • V" •
U nedostatku domacih propisa i standarda mozemo uzetl naJvaznlJe .n:oraju
ispuniti elektricni uredaji po standardu DIN VDE 0100 odjeljak 737 od 1990 0 pndrzavanJu Ilzboru
stepena mehanicke zastite:
1. Zahtjev: Zastita od vode za sve elektricne uredaje odgovarajucim brtvljenjem (2. broj):
• Minimalni zahtjev za elektricne uredaje i elektricna radna sredstva:
Stepen zaitite IP
Stepen zastite IP Xfi)
Stepen zastite IP XIll
U
1P43
U
PS1
lPM
lP41
IP54i.L
IP43 1.1.
Na otvotenotn neza$ticeno od kiSe
Na otvotenotn Za$ticeno od vlage
bez vlage u
i tnagle
u ztaku i kondenzitane vode
ztaku i kondenzitane vode
SI. 15.1 Izbor stepena mehanicke zastite razvodnih i elelctricnih uredaja
u suhim prostorijama i na otvorenom
• Minimalni zahtjev za elektricne uredaje i elektricna radna sredstva koja moraju zadovoljiti vise
zahtjeve:
Stepen zastlte IP X[§](IP 65)
Stepen zastlte IP x[§]
Stepen zastite IP
kod direlctnog prskanja kucista
kod indirektnog prskanja kucista
kod indirektnog prskanja kucista
pri povremenim postupcima
pri pogonskim postupcima. npr.
pri pogonskim postupcima
pranja, npr. mesna industrija
pranje vozila (IP 54, IP 55)
pranja,npr. poljoprivreda (IP 54)
SI. 15.2 Izbor stepena mehanicke zastite elektricnih uredaja za vlaine prostorije (visi zahtjevi)
2. Zahtjev: Stepenu zastite ne smije biti umanjena vrijednost ni nakon duzeg vremena. Kvaliteta
materijala kucista i brtvila ne smije se mijenjati pod uticajam temperature, vlaZnosti zraka, prasine,
ultraljubicastog zracenja i agresivne atmosfere.
3. Zahtjev: Nezasticena instalacija na otvorenom mora minimalno imati stepen mehanicke zas­
tite IP X3 i podobnost instalacijskog materijala prema izjavi proizvodaca (atest).
Protiveksplozijska zastita elektricnih masina, uredaja, sklopki i sl. se izvodi na mjestima gdje se
javljaju smjese zapaljivih plinova, prasine, para sa zrakom (metan i ugljena prasina u rudniku,
tvornice etera i sl.). Smjese su zapaljive sarno izmedu donje i gornje granice eksplozivnosti, tj.
izmedu najmanje i najvece kolicine zapaljive materije u zraku. Zagrijavanjem elektricnog uredaja
iii iskra pri uklapanju sklopnika (sklopke i sl.), smjestenog u eksplozivnoj smjesi moze izazvati
eksploziju. Elektricne masine, sklopke, osiguraci, prikjljucnice i slicne nap rave u kojima se u
pogonu vrse prekidi struje iii nastaju zagrijavanja ne bi trebalo postavljati na tim mjestima (pros­
torijama), a ako se to nemoze izbjeci, moraju biti specijalne "sigurnosne" (protiveksplozijske)
konstrukcije (S-instalacija, S-svjetiljka, S-elektromotor itd.). Vise podataka 0 ovoj zastiti elektricnih
uredaja pod 6.3, knjiga 1.
16. Mjerni instrumenti
Provjeravanje ispravnosti elektricne instalacije i elektricnih uredaja se vrsi vizuelnim pregle­
dom, provjerom i mjerenjem propisanih svojstava (mjernim instrumentima).
Postupci sa kojima se utvrduje verifikacija propisanih svojstava i karakteristika elektricne insta­
lacije (kvalitet i sigurnost) objekta prije pustanja u eksploataciju su:
1 . obaviti vizuelni pregled opreme koja je dostupna,
2. provjeriti ispravnost spojeva,
3. provjeriti neprekinutost prikljucnih vodova,
4. ispitati-izmjeriti otpor izolacije elektricne instalacije,
5. provjeriti sistem zastite od indirektnog dodira,
6. provjeriti kvalitet sistema prekostrujne zastite,
7. provjeriti sistem izjednacenja potencijala,
8. izmjeriti otpor petije,
9. izmjeriti otpor uzemljenja.
*Za sva izvrsena ispitivanja i mjerenja obavezno je potrebno napraviti odgovaraju6e ispitne protokole a za sve pre­
glede odgovaraju6e zapisnike. Preglede i mjerenja mogu vrsiti samo strucno osposobljene osobe koje za to imaju
odgovaraju6e odobrenje. Svaki elektricni uredaj i ugradena oprema pojedinacno moraju imati atest tj. kontrolni list
proizvodaca.
Za potrebna profesionalna mjerenja, a i za potrebe elektricara i servisnih radionica, koriste se
razni mjerni instrumenti:
Ispitivac faze:
81. 16.1 Ispitivac faze
elektricari upotrebljavaju za
pronalazenje faznih vodica
ali i kao izvijac za stezaljke
s vijcima
Zvucni indikator:
81. 16.2 Zvucni indikator (Quick-Tester) se upotrebljava za
vodica (kad postoji zvucni signal vodic je neprekinut - npr. brza provJera oSlguraca, zarulJe,
kratkog spoja, neprekinutosti zila vodica i sl.)
*Mnogi univerzalni instrumenti imaju ugradenu zvucnu indikaciju za brzu provjeru neprekinutosti vodica (kratkog spoja)
Analogni i digitalni univerzalni instrumenti sluze za razna mjerenja i se.u
.1.
nim radionicama, za potrebe elektricara, elektronicara i sl. Sluze za AC (lzmJemcmh),
DC (istosmjernih) napona i struja, otpora, zvucnu indikaciju kratkog spoJa I sl.
MI7045
Tip
Karakteristiena
otpomost
.Otpor
MI7056
Q" 1, 10,100, J:
Taenost 2,.!i_,
1,3
I
MI7006
I /f), v
'1.:-._ i
MI7006 MI 7030 (digitalni)
Napajmje 1:< l,5VR6 1" 1,.!iVR6 6" 1,.!iVR6 1" 9VF22
SI. 16.3 Analogni i digitalni univerzalni instrumenti proizvodnje "Iskra" Siovenija (skra6eni prikaz)
I vise upotrebljavaju profesionalni univerzalni mikroprocesorski instrumenti (vidi
'. ao.sto su PLUSTEST, MACROTEST; EXPERT, FULLTEST ISOTEST SPEEDTEST
I sl. prolzvodnje "Metrel" Siovenija "
. Instrument 2043 sluzi za kompletno testiranje niskonaponskih instalaci"a: m'ere­
nJe izolacije, testiranje FI sklopki, dodirnog
ra petlje, str.u.Je kvara I sl. (vldl provjera Izjednacenja potencijala sl. 10.23). '
. I (vidi 9.18) sluzi za testiranje najvai:nijih parametara elektricne
a na shkama. I 9.17 1..prikazan je nacin mjerenja otpora uzemljenja.
I'h t ST MA 2052 .(vldl sl. 9.19, knJlga 1) je profesionalni laboratorijski instrument za mjerenje
ma I 0 pora, otpora Izolacije i dielektricne tvrdoce.
test instrument namijenjen iskljucivo za mjerenje otpora izolacije (moze
se upo rije II I za mJerenJe AC i DC napona do 600V).
najmanje u visini nazivnog napona instalacije). Na slici 16.4 prikazan je analogni megaometar
ISO test HT 2060. ISOtest je novije proizvodnje sa mjernim naponima 500V, 1000V, 2500V i
SOOOV. Instrument ima baterijsko napajanje 4 x 1 ,5V-IEC R 20, preko kojih se putem elektronskog
pretvaraca dobija i potreban napon za mjerenje 250V, 500V i sl.
Mjerenje otpora izolacije se vrsi kada su postavljene sve svjetiljke (ali bez sijalica), sklopke
(ukljucene), uticnice (ali bez prikljucenih trosila) i kod iskljucenih fiksnih trosila (stednjak, bojler i sl.)
ito za svaki strujni krug iza posljednjeg osiguraca (koji treba biti iskljucen) iii zastitne FI sklopke
(treba bit! iskljucena). Takode potrebno je izvrsiti i mjerenje otpora izolacije izmedu dva osiguraca
(iskljucena) za isti strujni krug
SI. 16.4 Anlogni instrument za mjerenje otpora izolacije ISOtest HT 2060 proizvodnje "Metrel"
Siovenija (desno: skala instrumenta)
16.1 Mjerenje otpora izolacije
Prvi uslov za pouzdan rad elektricne instalacije je da su vodici instalacionog voda dobro izoli­
rani medusobno a i prema zemlji. Idealna izolacija ne postoji. Zbog toga u svakoj instalaclji i kroz
izolaciju protiCe izvijesna mala struja (struja "curenja") izmedu vOclica voda i izmedu vodica i zemlje.
Propisom je odredeno da struja kroz izolaciju ne smije biti veca od 1 mA na svakih 100 m duzi­
ne instalacije. Struja "curenja" zavisi od kvliteta upotrijebljenog materijala za izolaciju, ali zavisi i
cd nazivnog napona i od razgranatosti (duzine) instalacije. Struja "curenja" je sigurno veca u ins­
talaciji koja je polozena u vlaznoj postoriji iii u otvorenom prostoru jer vlaga, kisela isparenja i
visoke temperature smanjuju kvalitet izolacije (propisom je tad dozvoljena nesto veca struja "cu­
renja" kroz izolaciju).
Za linijski nazivni napon 400V izmedu vodica slijedi da otpor izolacije mora imati minimalnu
vrijednost od 400k:Q (otpor izolacije izmedu dva fazna vodica), a za fazni nazivni napon 230V sli­
jedi da otpor izolacije mora imati minimalnu vrijednost od 230k:Q (otpor izolacije izmedu faznog
vodica i neutralnog iii zemlje). Tehnickim propisima je odredeno da otpor izolacije NN instalacije
na otvorenom i u vlai:nim prostorijama moze biti min. 50kn.
Prije upotrebe nove iii rekonstruisane instalacije treba po propisu izmjeriti i provjeriti da Ii otpor
izolacije zadovoljava utvrdene kriterije. S tim Giljem treba mjerenjem utvrditi: otpor izolacije izme­
du vodica medusobno i otpor izolacije izmedu vodi<':a i zemlje (po potrebi i otpor izolaGije poda
prema zemlji).
Za mjerenje izolacionog otpora koriste se posebni instrumenti, megaometri, kod kojih je napon
mjerenja 250V, 500V iii 1000V (mjerenje otpora izolacije treba vrsiti naponom koji ima vrijednost
Mjemo podrucje: 500 kQ do 500 Gn
Mjemi napon: 500V; 1000V; 2500V I 5000V
Kratkospojna mjema srruja: cca. 1,3mA
Kontrola baterija: LED diode svijetll kad su prazne START
HOLD sistem*
'Priliskom na taster ocilamo Rlso
Napomena: Prije mjerenja provjerill napunjenost baterija tako $to se
izvodl kratko spoje, kratko pritlsne kazaljka sa pamjeri desno na
on. Aka su balerije prazne zasvijelli dioda
.Pri paziti da ostane neko trosilo ukljuceno, npr. sijalica tada kroz ovo trosilo pro­
lazl struJa.1 ?oblja se mala. otpora izolacije, mada je stvarna vrijednost znatno veGa. Moze
krenutl I tJ. otpor izolacije cijele instalacije objekta izmedu vodica medusobno
I vO?lca (potrebno je sve sklopke ukljuciti, glavne osigurace iskljuciti, a ostaju
krugova, sva trosila iskljuciti, ... ). Ako vrijednost otpora cijele instala­
nastaviti mjerenje za pojedine strujne krugove iza osiguraca. Ako se utvr­
struJnI sa treba otkloniti mjesto kvara a kvar moze biti npr. u vodi­
clma k.utlJama a moze biti i u ostecenoj izolaciji na samom vodu (npr. kod
maltensanja, postavljanJa bOjlera i sl.). Otpor izolacije je dat standardom VDE 0413 dio 1.
Mjerenje otpora izolacije u instalaclji izvodi se na s/jedeci nacin:
1. U stanskom razdjelniku iskljuciti zastitnu
sklopku FI-RCD (iii iskljuciti osigurace aka je
strujni krug bez FI sklopke) a to znaci iskljuciti
U
napajanje na pocetku strujnog kruga.
2. Iskljuciti sva trosila sa tog strujnog kruga a
sve sklopke ukljuciti (ako je strujni krug ras­
N

12 --+---<==:>-..:.,
1.3 -+--<===:3........;¥'
__-i.
vjete potrebno je sve sklopke ukljuciti a sve
sijalice izvaditi iz sVjetiljki)
3. Megaometrom je potrebno izmjeriti otpor
izolacije izmedu zastitnog vodica (zemlje) i
PE
ostalih vodica strujnog kruga: RpE,N; RpE,L';
RpE,,,, i RpE,L3 a izmjerene vrijednosti ne smiju
biti ispod 230kQ. Potrebno je izmjeriti i ot­
pore izolacije izmedu faznih vOdica At",,;
Ru ,,,, i Rl2,,,, a izmjerena vrijednost ne smije
biti ispod 400kQ.
81. 16.5 Mjerenje otpora izolacije izmedu vodica i zemlje i izmedu vOdica medusobno
(po standardu VDE 0413 dio 1)
otpora se i sa digitalnim unlverzalnim instrumentima MACROTEST, PLUSTEST, EX­
I 51. Potrebno Je ISto uradltl 1. I a. pod 3. funkcij5k1 prekidae posta viti u polozaj Mil 250, Mil
ill 100?V III Rlso 250, Rlso 500 III Rlso 1000V (Expert); mjerne veze spojiti izmedu vodiCa
Cljl otpor Izolaclje mjenrr:o; tipku START I oeitati rezultat (po potrebi i memorlsatl SAVE). Ako se mjerenje vrsl
sa naponom npr. 500V Izolaclja je Ispravna ako sve uzmjerene vrijednosti nisu ispod 500kn (min. 1 kn na 1V)
Mjerenje otpora izolacije je potrebno nekad uraditi i na
samim uredajima, troSilima i sl. Na slikama 16.6,16.7 i 16. 8
prikazan je nacin mjerenja otpora izolacije na prenosivoj
prikljucnici i utikacu (npr. to mogu biti prikljucnice na
bubnju gdje se cestim pomjeranjem izolacija moze lako
ostetiti):
81. 16.6 Glavni funkcijski prekidac se postavi u polozaj
za mjerenje velikih otpora (20MQ)
81. 16.7 Testiranje instrumenta uraditi kratkim
spajanjem mjernih veza
SI. 16.8 Mjerenje se izvodi npr. sa strane utikaea
na sljedeci nacin (na prikljucnice nisu prikljucena trosila):
1. Jednu mjernu vezu spojiti na jedan kontakt utikaea
a drugu mjernu vezu na zastitni kontakt (L - PEl
2. Jednu mjernu vezu spojiti na drugi kontakt utikaca
a drugu mjernu vezu na zastitni kontakt (N - PE)
3. Jednu mjernu vezu spojiti na jedan kontakt utikaca
a drugu mjemu vezu na drugi kontakt utikaca (L - N)
16.2 Mjerenje otpora (impendance) petlje kretkog spoja Izmedu faznog i neutralnog
vodica, Izmedu dva fazna vodica, izmedu faznog i zastltnog vodica i proracun struje
kratkog spoja
Od ranije znamo da se impendanca (otpor) petlje moze izracunati racunskim putem ako su poz­
nate sve duzine i presjeci vodica od TS do mjesta kvara (trosilo, uticnica). Iz primjera pod 10.9.1 vi­
dime da se moze izracunati osim toga i struja kratkog spoja (greske) Ik' vrijeme djelovanja upotri­
jebljenog osiguraca (AIN-automatsko iskljucenje napajanja u slucaju kvara) i napon dodira Us.
Savremeni univerzalni instrumentl imaju mogucnost mjerenja impendance petlje izmedu faz·
nog i neutralnog vodica, odnosno dva fazna vodica, iii impendance petlje izmedu faznog i zas­
titnog vodica (po standardu VDE 0413 dio 3). Kod instrumenta Expert to mjerenje se vrsi postav­
Ijanjem funkdjskog prekidaca u polozaj: 1} UL-N(l.), f, H, I. iii 2) UL-PE, f, Z, I•. U oba slucaja prvo se
oeita napon UL-N(L) (napon izmedu faznog i zastitnog vodica, napon izmedu dva fazna vodica) iii
Ut..1'E (napon izmedu faznog i neutralnog vodica), frekvencija, otpor petlje i struja kratkog spoja Ik.
Na slid 16.9 prikazan je nacin prikljucka instrumenta za to mjerenje (instrument Expert, Macro­
test iii sl.). Vidimo da se upotrebljava poseban mjerni kabal·suko za uticnicu iii posebni mjemi
vodiei crne, plave i zelene boje.
Kako se ovo mjerenje izvodi pod naponom, prvo se kod prikljueka instrumenta oeita napon,
fazni iii linijski, frekvencija napona, a pritiskom na tipku "start" otpor petlje i struja kratkog spoja.
,
'IS
o " ;
..


tD14kl>lcU:tl••
eilJtitrMi••
SI. 16.9 Mjerenje impendance petlje kratkog spoja i izracunavanje struje kratkog spoja s instrumentom
Expert (po standardu VDE 0413 dio 3)
'Kod.o,":,og mjeren!a glavni funkcijski prekidac instrumenta se moze postaviti u polozaj 1 iii 2:
1.: mJerenJe napona !aznog i neutral.nog vodica. odnosno izmedu faznih vodiea; mjerenje frekvencije;
mJerenJe Impendance kratkog spoJa Izmedu faznog I neutralnog vodiea. odnosno izmedu dva fazna vodica' proraeun
struje kratkog spoja •
2: mjerenje napona izmedu faznog i zastitnog vodica, mjerenje frekvencije; mjerenje impendance kratkog
spoJa izmedu faznog i zastitnog vodica; proraeun slruje kratkog spoja
* "SI: 16.1.0 .otpora petlje kratkog spoja i struje kratkog spoja s instrumentom M5010
FunkclJskl prekldac U odgovarajuci polozaj, zavisno od toga koji olpor pellje mjerimo; u uticnicu prikljueiti
mJernt suko kabal; pnllskom na malu lasler preklopku na utikacu mozemo oeilati otpor pellje i slruju kralkog spoja
16.3 .Mjerenje otpora (provjera izjednacenja potencijala)
m.allh se. izvodi s univerzalnim instrumentima na omskom mjernom podrucju.
U elektncnlm Je provjera izjednacenja potencijala jer je to zastitna mjera od
opasnog napona dodlra I to zastlta AIN u slu6aju da neka od faza dode u dodir sa metalnim
masama. Zbog toga se mora provjeriti neprekidnost i dobra galvanska povezanost vodica za
izjednacenje potencijala. Po standardu VDE 0413 dio 4 to mjerenje se urad!ti s
zalnim instrumentima s napojnim naponom 1,5 iii 3V, nego s univerzalnlm Instrumentlma s mJer­
nim naponom 6V iii 9V, a to znaci s vecom mjernom strujom (preko 200mA) koja je potrebna za
pouzdanu provjeru galvanske povezanosti (spojeva).
Za mjerenje malih otpora (LOW 0., CONTINUITY) se mogu koristiti univerzalni instrumenti
Macrotest, Plustest (vidi sl. 10.24), Fulltest (vidi sl. 9.20 knjiga 1), Expert i sl.
Mjerenje malih otpora se veoma cesto izvodi u praksi i i
slikama 16.11 i 16.12 prikazan je nacin provjere neprekinutostl vodlca kod pnJenosne pnklJucmce
i utikaca.
SI. 16.11 Glavni funkcijski prekidac postaviti u poloiaj za mJerenje malih otpora (200Q) i testiranje
instrumenta uraditi kratkim spajanjem mjernih veza
SI. 16.12 Mjerenje se izvodi provjeravanjem neprekinutosti sve tri iile gibljivog voda na
1. Jednu mjernu vezu spojimo na zastitni kontakt utikaea a drugu mjernu vezu na .kontakt
2. Jednu mjernu vezu spojimo na jedan kontakt utikaea a drugu m!ernu kontakt pnkljucnlGe
*Na isli nacin je potrebno uraditi i trece mjerenje tj. provjeriti neprekmutost I trece zlle glblJlvog voda
16.4 Kontrola FI zastitnih sklopki (provjera sistema zastite od indirektnog dodira)
Poznato je da se danas sve vise upotrebljavaju zastitne sklopke (FI; RCD-Residual Current
Device) i da su tehnickom preporukom EP BiH od 1999 godine predvidene za zastitu od indirektnog
dodira dijelova pod naponom u n sistemu razvoda.
Zastitne sklopke se upotrebljavaju u instalaciji gdje su zastitni i neutralni vodic odvojeni. Kroz
zastitnu sklopku prolaze svi fazni i neutralni vodic, a zastitni vodic ne. U normal nom pogonu trosilo
uzima struju preko zastitne sklopke i ona ne djeluje. U slucaju kvara na trosilu, proboja faze na
metalno kuciste, protece struja greske (diferencije) I. kroz zastitni vodic mimo sklopke i FI sklop­
ka automatski iskljucuje napajanje (AIN). Kontrola i analiza RCD sklopki je data standardom
VDE 0413 dio 6 (IEC 1009-1).
Kontrola zastitnih sklopki se vrsi mikroprocesorskim instrumentima: Speedtest, Expert, Macrotest,
Plustest i sl. Svi ovi instrumenti imaju mjerni kabal EURO-suko 2 m, koji omogucava mjerenje
svih parametara neposredno na uticnici. Za mjerenje na drugim mjestima upotrebljavaju se poseb­
ni mjerni vodici u boji (sigurnosna bananalkrokodil).

i r+-t--_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_ -_-_ -"'iI"'!\­
.r--=-+=--
__
TS
======J'i...-t-'­
,r.=::=-===:=2I1


SrtF:1>i:yiJl2I
,
,
YS}':J:'¥ ,
,

'::. RT 16
'------------_../
BE
3. Mjerenje napona dodira i otpora
uzemljenja
4. Mjerenje vremena djelovanja
strujnih zastitnih sklopki (FI),
napona dodira pri isklopnoj struji sa
izmjenicnom, pulsnom iii
istosmjernom mjernom strujom
5. Mjerenje isklopne struje FI sklopki,
vremena djelovanja pri isklopnoj
struji i napona dodira pri isklopnoj
struji
6. Automatski test svih parametara FI
sklopki i prikaz stanja testirane FI
sklopke
81. 16.13 Kontrola FI zastitnih sklopki s instrumentom Expert neposredno na uticnici
81. 16.14 8PEEDTE8T MA 2063 je profesionalni mikroprocesorski
instrument za kontrolu i analizu djelovanja FI zastitnih sklopki
(vidi i sliku 10.24)
16.5 Mjerenje otpora uzemljenja
Nacin mjerenja otpora uzemljenja definisan je standardom VDE 0413
dio 7. Instrumenti za mjerenje otpora uzemljenja su gotovo svi novi mikropro­
cesorski univerzalni instrumenti a nacin mjerenja je obraden pod 9.7 knjiga 1.
Ovdje mozemo izdvojiti brzu provjeru otpora uzemljenja sa instrumen­
tom Expert, neposredno na uticnici bez upotrebe mjernih sondi, tako sto se
glavni funkcijski prekidac stavi u polozaj RE (sa slike 16.13 vidimo da u ovom
slucaju mozemo ocitati i vrijednost napona dodira Us).
TELE.... .....,
Telekomunikacione instalacije sluze za razmjenu informacije na daljinu. U stambenim objek­
tima se instaliraju sljedece telekomunikacione instalacije:
• telefonska instalacija,
• kucni telefon,
• antenski sistemi i instalacije.
17. Telefonska
za telefonske instalacije se polazu u cijevi iii kanale a potrebno ih je bogato dimen­
zionirati, kako bi se naknadna prosirenja mogla obaviti bez troskova· po
v
Njemacke savezne poste za telefonsku Je da se poloze Izolaclone clJevl.
• za usponske vodove upotrijebiti izolaclone CljeVI 0 29 .. .. . .
• za razvod i glavne pravce na pojedinim spratovima upotnJebltl clJevl 0 23 mm,
• za razvod do pojedinih aparata upotrijebiti cijevi 016 mm. . , " .. ,..,
.U stambenim blokovima i poslovnim objektima mogu se zavisno od Instalac1la upotnlebltl
i cijevi veceg promjera. Mogu se koristiti podni i zidni kanali (zasebna polla visedielmh metalmh kanala)
Kao telefonski instalacioni vodici u zgradama kod nas su se ranije (i danas su u
upotrebljavali TI 20 upredeni u paricu (TI 20 1x2xO,6mm iii TI 20 Jedna panca
upotrebljava za prikljucak jednog telefonskog aparata. telefo.nskl se danas sve manje
koristi za telefonsku instalaciju ali upotrebljava se za slgnalnu Instalaclju malog napona, npr.
instalaciju elektricnog zvona.
izolacij .. 0 apvc mase Cu 'I/O die
/ 0,6; 0,8 iIi Imm

81. 17.1 Telefonski instalacioni vodic TI 20 upreden u paricu i telefonski vod JY8tY upreden u cetvorku
Vise su u upotrebi telefonski vodovi po njemackom VDE 0815 standardu (navedeni su u
nedostatku domaceg standarda za telefonske vodove i njihove oznake) po kome se za telefonsku
i interfonsku instalaciju pojedinih aparata upotrebljavaju: v.' v
• JYY 2x2xO,6 instalacijski telefonski vod; sa izolacijom od pvc mase, zastltnlm plastom od pvc
mase; dvije parice sa dvije zile precnika 0,6mm .. . . ov v."" . _
• JYStY 2x2x0,6 sve isto samo instalacioni telefonskl vod kOjllma I statlcku zast.lt.U
v
St I upotreb
Ijava se kod bogatijih instalacija (moze imati i vise parica, npr. JYStY 5x2xO,6 Iii cak 80x2xO,6).
U donjoj tabeli dati su podaei 0 broju pariea koje se mogu smjestiti u standardne precnike
instalaeionih eijevi:
Tabela 17.1 Izbor precnika instalacione cijevi prema broju parica vodica
Telefonska instalaeija se u zgradu uvodi iskljucivo danas podzemnim telefonskim kablom iz
najbliie telefonske centrale u posti. Telefonski kablovi za lokalne gradske mreie su sa izolaeijom
i plastom od polietilena i sa omotacem od dvije aluminijumske trake. Naprimjer telefonski kabal
sa deset cetvorki TK 10x4xO,6 moie se iskoristiti za prikljueak 20 telefonskih aparata u zgradi.
Vodici ve6ih TK se upredaju u cetvorke, a jedna cetvorka se sastoji od cetiri iile i sluzi za prik­
Ijucak dva aparata. U ulazu zgrade se postavlja telefonski ormari6 na koji se dovodi TK iz poste
i na koji se spajaju sve usponske vertikale zgrade. Spajanje vodica se iskljucivo izvodi preko
letvica sa stezaljkama (stezaljke sa vijcima): 2x2; 5x2; 10x2 iii 20x2.
'Novost u oblasti telekomunikacija su 'opticki kablovi". Jedna iila optickog kabla je nacinjena od silicijum-dioksida i
presvucena slojem akrilona. Ovako uraden tanki vodic propuiita svjetlosne zrake. Poznato je da je svjetlost elektro­
magnetske prirode i kod koristenja optickih kablova potrebni su posebni moduli postavljeni na krajeve kabla za trans­
formaciju telekomunikacionih signala u signale pogodne za prenos preko optiCkog kabla.
TKPO- t.>l.fo",ki Ii"""i
pcldJuClIi "<marie
81. 17.2 Plan telefonske instalacije zgrade sa osam stanova
Na sliei 17.2 data je eletricna sema telefonskog razvoda za zgradu sa 8 stanova. Na slici 17.3
prikazan je nacin razvoda elektroenergetske i telekomunikaeione (telefonska+antenska) insta­
laeije u jednoj polovini dnevne sobe.

/
10...
6

...jete
2.
:\, AnIlOmka instalaoija
", Telef....b inst1lacija
5. bmjeniCna.ldopka
6, bmj.,.;,ctluklopb-">lIko" pl!ikljuO.w:a
7. "Silk." pI!ikljuOaica-'..IIk." pl!ikljuO.w:a

9: T...fomk. pl!ikljuOaica
10, Sttopm.vjetiljb
81. 17.3 Primjer razvoda elektricne instalacije u 1/2 dnevne sobe
*Telekomunikacioni vodovi (telefonski-antenski) se polaZu 20cm iznad elektroenergetskih. tamo. g?je
krizaju pod 90° potrebno je izmedu elektroenergetskog voda i telekomunikacionog voda (Instalaclone clJevl s tim
vodom) ostavili 1cm razmaka
Sve vise su u upotrebi visestruke kombinacije prikljucnica i sklopki. U dvostruki iii trostruki
okvir (horizontalni iii vertikalni) mogu se postaviti razne komlJinacije i
Ukoliko se telefonska iii antenska prikljucniea postavlja uz ovu komblnaelJu potrebno Je Izmedu
. okvira ostaviti fugu ad nekoliko milimetara (sl. 17.4).
81. 17.4 Kod postavljanja montaznih kutija
za dvostruke suko prikljucnice osni razmak je
71 mm; montaZna kutija za tel./ant. prikljucnicu
se postavlja sa razmakom min. 80 mm. Na taj
nacin izmedu dvostrukog okvira od "suko"
prikljucnica i tel. iii ant. prikljucnice se dobiia
fuga od nekoliko milimetara (vidi desno)
Cesto se u objektu ima potreba paralelnog spajanja dva telefona. To se moze predvidjeti u
teletonskoj instalaeiji i ugraditi automatsku izmjenicnu sklopku AWADo (postavlja se u montaznu
kutiju). Kod poziva zvone oba teletona. Ukoliko se podigne npr. slusaliea teletona 1 uspostavi se
govorna veza. Ako se u toku razgovora podigne slusaliea drugog telefona nema mogucnosti
"prisluskivanja" i paraletnog razgovora. Ako je potrebno vezu prebaciti na drugi teleton dovoljno
je samo spustiti slusalieu teletona 1 i govorna veza se preusmjeri.
Jj

AWADO
81. 17.5 Paralelno spajanje dva telefonska aparata na jednu parieu s zilama La i Lb
SI. 17.6 Elektronska automatska
izmjenie:na sklopka AWADo
( automatisehe
Weehselsehalterdose)
81.17.7 8ve vise su u upotrebi ISDN
adapteri koji omogucavaju istovremeni
prikljucak preko jedne pariee vise
uredaja, npr. telefon, fax, modem­
racunar i sl.
Prikljucak telefonskog aparata se vrsi preko telefonske prikljucniee i teletonskog utikaca. Ima
vise vrsta prikljucniea i utikaca. Najvise su u upotrebi: NTA (Network Termination Analog) prikljuc­
niea-TAE utikaci i MODO (modularni sistem veze) telefonske prikljucniee i utikaci.
81. 17.8 Dva telefona i telefonska "sekretariea"
prikljue:eni na tropolnu telefonsku prikljucnieu NTAfTAE
18. Kucni telefon'
SI. 17.9 MODO telefonska prikljucniea s
utikacem i telefonski adapter MODOfrAE
Kucni teleton postaje sve potrebniji jer nam omogucuje da vodimo razgovor sa dva, cesto vrlo
udaljena mjesta, unutar istog objekta i nezavisno od mjesne telefonske mreze. Ovaj uredaj
omogucuje komunikaeiju izmedu ulaznih vrata zgrade i stanova, izmedu pojedinih stanova,
izmedu stana i poslovnih prostorija itd. Ovakva teletonska interna veza ima veliku prednost sto
mozemo mnoge stvari rijesiti brZe uz minimalni utrosak'vremena. Kucni teleton se moze primi­
jeniti od jednostambenih kuca do visespratnih zgrada s nekoliko stotina stanova, bolniea, hotela,
robnih kuca, tvorniea i drugih ustariova. Posebno cemo se osvrnuti na upotrebu u stambenim
zgradama, koju svakodnevno susrecemo.
U stambenim zgadama se kucni telefon (interfon, kucni govorni uredaj) redovno kombinira sa
pozivnim zvoneem i elektricnom bravom. Na taj nacin je posjetioeu omoguceno da pritiskom na
izabrano tipkalo ispred ulaznih vrata zgrade, aktivira zvucni signal u stanu, privuce painja koris­
nika stana i sa njim uspostavi govomu vezu. Ako je potrebno korisnik stana moze pomocu poseb­
nog tipkala aktivirati elektricnu bravu na ulaznim vratima zgrade i pustiti posjetioea unutar a da
ne silazi iz stana do ulaznih vrata zgrade.
Standardni kucni teletoni omogucuju komunikaeiju izmedu osobe na ulaznim vratima zgrade
i osobe u stanu. Proizvode se i kucni teletoni koji omogucuju jos i govornu komunikaeiju izmedu
stanara pojedinih stanova zgrade, prepoznavanje tona poziva-poziv s ulaznih vrata zgrade iii
poziv iz zgrade i kucni video teleton (dograden video dio s CCD kamerom na ulaznim vratima,
monitor slike dijagonale 10em u stanu i koaksijalni kabal potreban za prenos video signala).
Standardni kucni telefon se sastoji iz:
• ulaznog panela (mikroton-zvucnik+tipkala za sve stanove),
• telefonskog uredaja u stanu (telefonska slusaliea+tipkalo "kljuc
n
).
• pojacavaca sa napojnom jedinieom i
• elektricne brave*
METI Izlake Siovenija proizvodi ku6ne telefone tipa "BALCOM" sistem NV 800; sistem NV 801; sistem NV 806; sistem
NV 810; sistem NV 815; sistem MV2; set 101; set 102; set 111; set 112; video set BVS 90. Sve komponentese isporucuju
u tamnosmedoj i bijeloj boji. Napomena: elektricnu bravu treba ugraditi investitor kod ugradnje stolarije-ulaznih vrata)
je. u upotrebi i se susreee standardni sistein NV BOOS. Upotrebljava 2a
komunlkac1le osobe na ulaznim vratima zgrade i osobe u stanu a prim­
leren Ie za manle oblekte do 15 stanova.
'I'elefonski Ul:Mldai u stanu2
SI. 1B.1 kucn! govorni uredaj SISTEM NV BOO S proizvodnje ETI Izlake Siovenija
upotnlebllen na oblektu sa dva stana (upotrebljava se za objekte do 15 stanova)
Uputstvo za upotrebu:
Posjetilac pozivno tipkalo za zeljeni stan (stan 1 iii stan 2) aktivira zvucni signal u
stana. Korisnik stana uspostavlja govornu vezu dizanjem telefonske slusa­
IIce.1 I,?ko Ako posjetioca treba pustiti u kucu, odnosno stan, on pritisce tipkalo
s k1lucem I elektncna brava oslobodi ulazna vrata zgrade.
81. 1B.2 8tandardni sistem NV
BOO 8 za dva stana: 2 telefonska
uredaja; pojacavac s napojnorn
jedinicorn i ulazni panel s dva
tipkala
.••••••••• 1l_
w;w& ..
• ... ...··
......111iJMI!'d:ICII'

81. 1B.3 Prikljucne stezaljke pojacavaca NV B008 s napojnorn jedinicorn i ulaznog panela
(strelice pokazuju rnogucnost regulacije govomog signala)
19. Antenski sistemi i
Ako pogledamo na krovove (balkone) zgrada mozemo primjetiti mnoge pojedinacne iii zajed­
nicke (grupne) antene. Razlikujemo TV antene, UKV antene i antene DSK. U savremenoj radio
i TV tehnici antene za duge, srednje i kratke talase (DSK) a u posljednje vrijeme i UKW antene
gube znacenje i rijetko se postavljaju na krov objekta. Kod radio prijema, narocito danas kad su
radio-stanice vrlo snaine, a prijemnici osjetljivi, skoro se ne postavlja problem antena. Obicni komad
zice, postavljen na mjesto gdje se prikljucuje antena, omogu6uje radio prijem i udaljenih radio­
stanica, dok takve antene ne mogu ni da se zamisle u televiziji.
Pri uobicajenoj upotrebi u stambenom objektu tj. ono sto svakodnevno susrecemo su TV kla­
siene antene (VHF i UHF) i satelitske antene.
Naziv opsega (banda) Tafasna duzlna (m) Kanal**
Radio: Dugilalasi 2000 1050 0,15 0,285 -
Srednji talasi 590 -187 0,51 1,605 -
Kratki tatas! 76 11,5 3,95 -21,6 -
Ultra-kratki talasi UKT (opseg 2) 3,4 2,9 87,5 108 -
Televiziia: VHF' (Frekventni opseg 1) 6,39 4,41 47 68 2-4
(Frekventni opseg 3) 1,72 1,3 174 - 280 5-12
UHF' (Frekventni opseg 4/5) 0,64 0,38 470-582/582-862 21 - 34/35 - 69
SAT u ... nm 950 - 2150 vise slot. kan.
Tabela 19.1 Podjela na radio i TV kanale i frekventne opsege
, VHF-veoma visoke frekvencije (Very High Frequency); UHF-ultra visoke frekvencije (Ultra High frequency)
Upotrebljavaju se i oznake: AM-amplitudna modulacija za DSK frekventni opseg; FM-frekvenlna modulacija za UKT
frekventni opseg
"Svaki opseg je podijeljen u veei broj kanala. Televizijske stanice zbog prirode prenosa moraju da rade na jednom
sirem opsegu koji obuhvata 7 MHz. Opseg frekvencije koji koristi jedna televizijska slanica zove se kana!. Npr. stanica
koja radi na kanalu 11 (VHF) emitovaee elektromagnetne talase koji ee imati frekvenciju izmedu 216 i 223 MHz iii
kanal 21 (470 ... 478); 22 (478 .. .486); •••69 (854 ... 862MHz).
TV antene su rezonantne antene, tj prilagodene su za prijem uzanog opsega frekvencije.
Najbolje su jednokanalne antene namijenjene za prijem jednog kanala, a ostale kanale primaju
daleko losije. Uobicajene su antene koje primaju vise kanala, pa i jedan cijeli opseg VHF iii UHF,
medutim nema antena koje mogu podjednako dobro da primaju po dva opsega (npr. VHF i UHF)
osim ako nisu sastavljene od dvije zasebne antene od kojih je svaka konstruisana za jedan opseg.
Da bi se moglo vrsiti poredenje izmedu pojedinih antena u pogledu da primaju elektromag­
netske talase i da ih transformisu u odgovarajuoe napone na krajevima antene, uveden je pojam
pojacanja antene (najceS6e se daje u decibelima i iznosi od 5 - 15db).
Sve antene se porede sa jednom koja je uzeta za osnovnu, a to je dipol-antena. Dipol je sipka
presjecena u sredini (moze se i saviti) i na to mjesto se prikljuci antenski vod kojim se antena
povezuje sa televizorom. Ukupna duzina dipola je jednaka polovini talasne duzine elektromag­
netskih talasa koje treba da prima. Obican ravni dipol ima impendancu oko 600., impendanca
savijenog dipola je od 150 do 900n sto zavisi od debljine i razmaka cijevi koje grade savijeni
dipol. Pojacanje dipola se uzima kao osnovno, prema kome se porede pojacanja svih ostalih
antena, te iznosi 1, odnosno Odb. Ako se polutalasni dipol i neka druga prijemna antena usmjere
prema predajniku, na njihovim krajevima dobit oe se razliciti naponi. Odnos napona dobijenog
na prijemnoj anteni, prema naponu dobijenom na polutalasnom dipolu, predstavlja pojacanje
antene. Npr. ako je pojacanje neke antene 12db to znaci da pod istim uslovima je odnos napona
4: 1 (na toj anteni se dobije 4 puta veol napon, nego na polutalasnom dipolu). Veza izmedu od­
nosa dva napona je: 1:1 (Odb); 2:1 (6db); 2,5:1 (8db); 3,5:1 (11 db); 4:1 (12db); 10:1 (20db).
Pojacanje je logaritam odnosa napona na izlazu i ulazu: 2010g u2lu1.
Televizijski programi se prenose pomoou elektromagnetskih talasa koje stvara predajna antena
odasiljaca. Prijem TV signala zavisi od: usmjerenosti TV odasiljaca (predajnika), jacine elektro­
magnetskog polja*, refleksije elektromagnetskih talasa, smetnji od elektricnih uredaja i prilago­
denosti antene.
'Etektromagnetske tatase karakterise jacina elektromagnetskog polja. Ukotiko se u to elektromagnetsko polie postavi
priiemna anlena, na njenim izvodima se indukuje signal koji ima odredeni naponski nivo. Ukoliko je antena postavlje­
na u jace polie, Ii. blize predainiku, naponski nivo prijemnog signata ie veei. Nacelno jacina polja opada sa kvadratom
udaljenosti antene od predajnika. lnace za kvalitelan prijem naponski nivo signala na krajevima antene treba da ie oko
500 mikrovotti.
Jagi-antene su najrasprostranjenije u TV tehnici a sastoje se od jednog aktivnog elementa-di­
pola, na koji se prikljucuje antenski vod, i nekoliko pasivnih elemenata koji nisu vezani za pri­
jenosni vod, ali koji uticu na osnovne osobine antene. Pasivni elementi su sipke raznih duzina,
SI. 19.1 Antenska instalacija U objektu
rasporedene ispred aktivnog elementa (zovu se direktori i kra6e su od dipola), iii iza aktivnog ele­
menta (zovu se reflektori i duze su od dipola).
Antene se montiraju na cijev uz upotrebu posebnog pribora. Primljeni signal sa antene se
preko antenskog voda prenosi do TV prijemnika. Kako ne posto.ji jedna .antena za sve.
potrebno je na krovu montirati vise antena (najmanje dvij.e VHF I UHF): I tada moraJu.konstt­
ti filterske skretnice za objedinjavanje svih tih antena na Jedan antenski vod ko]t se kroz tnstala­
cionu cijev spusta do stana i na kraju zavrsava na zavrsnoj antenskoj prikljucnici, na koju se
upotrebom posebih utikaca spaja TV prijemnik.
Antenski vod je veoma bitan jer prenosi primljeni signal sa dipola antene do TV prijemnika.
idealnog antenskog voda koji taj signal moze prenijeti bez gubitaka i dva vaZna podatka
:oja treba znati za antenske vodove su karakteristicna impendanca i slabljenje.
Ako je antenski vod na svom izlazu zatvoren impendancom kOja je jednaka karakteristicnoj
Tlpendanci vOda, onda ce odnos napona i struje na ulazu u antenski vod biti nepromjenjiv bez
)bzira kolika je duzina voda i predstavljace karakteristicnu impendancu voda. Druga osobina
)renosnog voda je njegovo slabljenje. Ako na ulazu u prenosni vod, kod antene, postoji jedan na­
Jon, na njegovom izlazu, kod televizora, uvijek ce biti manji nivo napona. Siabijenje zavisi od du­
antenskog voda, frekvencije i od vrste antenskog voda. Tako, ako slabljenje nekog antenskog
loda duzine 40m iznosi 3db, onda ce slabljenje istog tog voda duzine 80m biti 6db, sto znaci da
:e napon kod televizora biti dva puta manji nego napon na anteni. Siabijenje je vece na vecim
rekvencijama i kod koaksijalnih vodova manjeg precnika.
Za antenski vod koristi se "koaksijalni kabal" koji se sastoji od centralnog vodica, oko koga sa
la podjednakom odstojanju i koncentricno nalazispoljasnji vodic koji je od upletene zice. Izmedu
i spoljasnjeg vodica je izolacioni materijal. Preko spoljasnjeg vodica je izolacioni sav­
tljivi plast. Siabijenje koaksUalnog voda manje je od 3db na 100m duiine na 50MHz. Koaksijalni
fod ima karakteristicnu impendancu od 10 do 150Q (npr. 75Q). Zbog toga sto mu je spoljasnji
,odic uzemljen ne prima nikakve spoljasnje smetnje. Nedostatak mu je sto nije simetrican, te kod
Jrikljucenja na simetricnu antenu i TV prijemnik treba da se postavi odgovarajuci transformator
proizvode se i simetricni koaksijalni kablovi s oklopljene dvije iile)
19.1 Pasivni antenski sistemi
U jednostambenim objektima i manjim zgradama obicno svaki stanar pokusava da ostvari do­
Jar TV prijem postavljanjem sopstvene antene i postavljanjem svog antenskog kabla. Za prijem
la vise odasiljaca potrebno je upotrijebiti i vise antena. Ukoliko se za TV prijem koriste dvije an­
ene, jedna za prijem VHF opsega i kanale 5-12, a druga za prijem UHF opsega i kanale
ada se u potkrovlju objekta moze postaviti filterska skretnica za objedinjavanje signala, na koju
,e spoje obje antene, a u stanu antenska prikljucnica (sl. 19.1).
Kod veceg broja prijemnih kanala
(sl. 19.2), odnosno antena koristit cemo za
objedinjavanje filtersku skretoicu sa 3, 4,
5 iii 6 ulaza. Iz filterske skretnice postoji
jedan izlaz za koaksijalni kabal koji se iz
potkrovlja objekta, kroz instalacionu cijev,
spusta do stana i zavrsava na zavrsnoj
antenskoj prikljucnici (obicno sa u jednom
stanu post ave dvije prikljucnice, jedna
prelazna a druga zavrsna). Antenske prik­
Ijucnice objedinjeni signal sa antena sa­
da po potrebi ponovno dijele na TV,
RADIO i SAT.
81. 19.3 Razdjelnik omogucava prikljucak
dva TV prijemnika (1 ulaz; 2 izlaza)
81. 19.2 Pasivna filterska skretnica za 4 opsega:
UKT; VHF 5-12; UHF 21-34; UHF 35-69
----_/
Pasivni antenski sistem se upotrebljava kod prikljucka jednog TV prijemnika iii kod prikljucka
ve6eg broja TV prijemnika. Kod prikljucka vise televizora samo dijeli objedinjeni signal sa ante­
na na veci broj televizora, ne dopustajuci da jedan televizor smeta drugom tj. zadriavaju se pd­
lagodene impendance. Ovaj sistem antenskog razvoda se upotrebljava samo u blizini predajni­
ka, tj. tame gdje je televizijski signal vrlo jak, za mali broj televizora (najvise 6).
19.2 Aktivni antenski sistemi
Aktivni antenski sistem se ustvari sastoji iz pasivnog sistema i pojacavaca koji je umetnut od­
mah poslije antena. Posto se primljeni signal iz antena pojaca u pojacavacu, dobija se vrlo jak sig­
nal koji sada moze da se razvodi velikom broju prijemnika (preko 100 televizora). Aktivni anten­
ski sistemi se upotrebljavaju za zgrade u kojima je veliki broj TV prijemnika, ali se primjenjuju i
u manjim pa cak i jednostambenim objektima i to tamo gdje je slab prijem signala na anteni.
U manjim objektima se najcesce upo­
trebljavaju filterske skretnice za objed­
injavanje signata s pojacalom (sl. 19.4).
Pojacalo je sirokopojasno i podjednako
pojacava sve primljene signale u pod­
rucju frekvencija od 40-860 MHz. Siro­
kopojasnapojacala imaju pojacanje
koje se kre6e od 10-5Odb. Izraduju se i
Cisto sirokopojasna pojacala koja se
postavljaju iza filterske skretnice iii kod
TV prijemnika kao na slici 19.5. Bolje je
rjesenje da je pojacalo sto blize anteni.
81. 19.5 Sirokopojasno pojacalo
40-860MHz, 20db
81. 19.4 Filterska skretnica s pojacalom:
UKT 20db; VHF 5-12 20db; UHF 21-69 22db
U zgradama sa vecim brojem stanova koriste se montaZni pojacavaci za razne opsege, pa
cak i pojacavaci za pojedine kanale. Pojacavaci koji obuhvataju samo jedan kanal su bolji, imaju
vece pojacanje i manje smetnje od pojacavaca za cio opseg ali u tom slucaju je potrebno znati
kartu TV odasiljaca i brojeve kanala sto je nuzno za pravilnu procjenu prijema signala.
Za sto kvalitetnije koristenje antenskih pojacavaca potrebno je znati njihove tehnicke podatke:
pojacanje db; sirinu frekvencijskog opsega u MHz; maksimalnu razinu ulaznog signala u !-IV;
ulaznu impendanciju i napon napajanja. Pojacanje izraZeno u db je logaritamski odnos napona
signala na izlazu iz pojacala prema naponu na njegovom ulazu: 20IogUJU,. Sirina frekvenci­
jskog opsega moze biti sirokopojasna, pojasna i kanalna. Najbolja su kanalna pojacala samo na
odredenom kanalu jer ona najmanje pojacavaju sumismetnje a koriste se kod slabih prijemnih
signala. Kada kod sirokopojasnog pojacavaca istodobno prolaze slabiji signati udatjenog oda­
siljaca i jak signal lokalnog odasiljaca, tada kod TV prijema slabijeg odasiljaca na ekranu tele­
'vizora nastaje probijanje signala lokalnog odasiljaca pa se u pozadini vidi i ta slika. Ulazna
impendancija pojacala namijenjenih pojedinacnim antenama iznosi 75Q kolika je i impendancija
Aate.... n UHF21.09 opoeg
1. T ...... "_impe..d_
2.lCoabijobti .... d 7SQ
un 20;0,
VHF 20dll 5·12
UHF 22;0, 21·69
-I. RudjebW<
5.lCoalrijobti .... d u iIl",,,",,io"'j eijevi
6. P ...W ......,....1<& prikljueJtic. (lV,R)
8. TV prlje:mJlik
koaksijalnog voda tako da postoji propisno prilagodenje. Napon napajanja pojaeala je istosmjerni
12V iii 24V.
Zanapajanje ovih pojaeavaea se koriste posebni ispravljaei sa stabilizatorom napona 12V iii 24V.
Vise ovakvih pojaeavaea s ispravljaeem i stabilizatorom se moze montirati u poseban ormarie smje­
sten u potkrovlJu, uz prikljucnicu 230V, koja se projektom pedvida za napajanje antenske instalacije.
Aktivni antenski sistem obicno cine tri antene: jedna za prijem radio UKT opsega; druga za
prijem VHF posega I kanala 5-12; i treea za priJem UHF opsega i kanala 21-69. Na slici 19.6
prikazana je Jedna kompletna takva antenska instalacija (aktivni antenski sistem) za objekat koji
se sastoji od cetiri stana. Za postavljanje antena upotrljebljen je nosivi stub duzine 4m, koji mora
bitl ucvrseensa najmanje dvije obujmice za konstrukciju krova (kod ravnog krova koriste se tn
celiena uzeta za sidrenje). Antenski nosivi stub se obavezno mora uzemljiti na temeljni uzemlji­
vae zgrade. Koaksijalni vodovi sa antena se mogu postaviti kroz antenski stub i spojiti na
pojaeavaee opsega. Pojacavaci su tako spojeni da cine i filtersku skretnicu objedinjuju6i signal
u jedan izlaz. Stanovi u zgradama su simetricno rasporedeni, jedan iznad drugog i ako se u
ulazu nalaze dva stana na jednom spratu, najbolje rjesenje je razdjelnikom sa dvije grane podi­
jeliti signal na dvije vertikale koje se od potkrovlja spustaju do svih stanova.
3..1'"11"'..l!:&s""'udc....1ri .isobpoj...... pojaiio1.,
7.Z.".........,....k.prikljueJtic.(lV,R)
9. Radio pr.ije:mJlik
Ar;;..,----I·.J;;---.. - - = t - - - . . . . ; ~
Sf. 19.6 Antenska instalacija u objektu sa cetiri stana
Vertikala se izvodi sa instalaclonom cijevi 12516 u zidu, na mjestu gdje su predvidene prelazne
antenske prikljucnice postavljaju se duboke montazne kutije I na kraju za zavrsnu antensku
prikljucnicu postavlja se plitka montazna kutija. Kroz Instalacione cijevi provlace koaksijalni vo·
dovi, postavljaju prelazne i zavrsne antenske prikljucnice.
19.3 Antenske priklJucnlce I utikaci
Antenske prikljucnice mogu biti prelazne i zavrsne. Prelazne antenske prikljucnice su ustvar!
razdjelnici koji dolazeei signal dljele na dva dijela: jedan za TV I radio, a drugi nastavlja ka sli­
jedecim antenskim prikljucnicama. Posljednja prlkljucnica u vertikali je obavezno zavrsna a razli­
ktUe se od prelaznih po tome §to sto Ima sarno ulaz za koaksijalni vod (izlaz nije kompletiran).
Na slici 19.7 prikazan je nacin pripreme koaksijalnog voda za spoj na antensku prikljucnicu ko­
riste6i specijalni kabelski noz. Na slici 19.8 prikazana je dvojna (TV, R) prelazna antenska prik­
Ijucnica, a na sllci 19.9 antenski utikaci, musk! i zenski, za spoj TV iii radio prijemnika, preko pre­
nosnog koaksijalnog voda, na antensku prikljuCnicu.
Sf. 19.7 Priprema koaksijalnog voda za spoj
na antensku prikljucnicu, utikac, antenu i sl.
Pokretanjem noza IiJevo·desno i potezanjem
skin uti cca 15mm zastitnog plasta
(A i B); spoljasnji vodic od upletene zice
presaviti nazad, i nozem skinuti izolaciju
vode6i racuna 0 potrebnim duzinama
Sf. 19.8 Dvojna prelazna antenska prikljucnica TV, R
SI. 19.9 Antenski utikaci
(C i D)
10. Plildjui!Jtibalrijobti ""<inlV,R
videO .....,....kim:.ml<&c1lll.
7
11. Zaiumi ",,<Iii: PE 10...,..2
• povai ..... b .......... mix.l0 c:rrlJ
( ..... temeljJli uzem1jivaC)
12. """,..lei. .....<j>Sl mm,-Im
iJi.lii_
Signalne instalacije sluze za napajanje signalnih uredaja u stambenim objektima, bolnicama,
hotelima, zastitu od pozara, provale, prepada i sl. Ove instalacije sluze za prenos zvucnog iii
svjetlosnog signala za dojavu posjetioca, kvara, upozorenja i sl. Osim za sisteme signalizacije u
ove instalacije spadaju i sistemi zastite (npr. automatska zastita od poZara).
Upoznacemo se u prvom redusa kucnom signal nom instalacijom jer nju svakodnevno susre­
cemo. U kucnu signalnu instalaciju spada instalacija elektricnog zvonca i instalacija kucnog tele­
fona (mozemo reci da u kucnu signalizaciju spada i signalno-govorni uredaj tj. kucni telefon ali u
prvom redu je to intema telekomunikaciona instalacija). Osim toga upoznaeemo i sisteme za zas­
titu od pozara i provale koj; se proizvode industrijski i ugraduju po uputstvu proizvodaca.
Signalna instalacija elektricnog zvonca sluzi za zvucnu najavu posjetioca ispred ulaznih vrata
stana iii zgrade. Elementi ove signalne instalacije su: taster sklopka, elektricno zvonce, napojni
transformator, elektricna brava i vodovi.
Za jednostambene i manje objekate nije potrebna elektricna brava. Osim toga mogu se upotri­
jebiti zvonca (zujalica, gong) napojnog napona od 8V iii 230V. Za zvonce 230V nije potreban ni
napojni transformator.
SI. 20.1 Sema spajanja elektricnog zvonca SI. 20.2 UnutraSnjost gonga
Zvono/zujalica se moze ugraditi i direktno u stanski razdjelnik zajedno sa automatskim osigu­
racima. Ako je potreban transformator za zvonce i on se montira u stanski razdjelnik.
SI. 20.3 Zvono/zujalica 220 iii 8V za
ugradnju u stanske razdjelnike
SI. 20.4 Transformator za pogon
zvonaca, gongova iii zujalica sa
napojnirn naponom 4-6-8V
81. 20.5 Spo] elektricnog
zvonca tip gong, taster
sklopke ; transformatora
za zvonce 230/8V
*Napajanje transformatora 230V
treba uzvesti s vodom 2x1 ,5;
napajanje el. zvonca BV se moze
izvesti telefonskim vodiiiem 2XO,8
iii 2x1 mm
Kod manjih zgrada sa
nekoliko stanova susreeemo
kucnu signalnu instalaciju sa
pozivnim tipkalima svakog
stana ispred ulaznih vrata
zgrade, pozivnim tipkalom
ispred ulaznih vrata svakog stana, elektro bravorn na ulaznim vratima i taster sklopkama za
otvaranje ulaznih vrata iz svakog stana.
. p " a ~
Prizemlje
p odov.u. prostor 2
81. 20.6 Serna spoja ku6ne signalizacije s elektricnom bravom za dvospratni objekat
(u prizemlju poslovn; prostori)
*Elektriiina brava napaja se naponom BV i strujom 1 A (minimalni otpor namotaja brave iznosi 4Q)
Kao instalacioni vod koristi se telefonski vodie TI 20 polozen u instalacionu cijev, pod malter.
U tabeli 20.1 dat je izbor preenika instalacione cijevi u zavisnosti od broja vodiea koji se u nju
uvlaee.
I Unu
I ins
Bro
trasnji precnlk
t. ciievi(mml
i vOdica TI 20 "1mm
" 08mm
11
2
5
13,5 16 23
5 8 16
8 11 20
29 36
20 38
35 48
!
I
Tabeja 20.1 Izbor precnika instalacione cijevi prema broju vodiea
21. Sistemi zastite od
" '
U bankama, galerijama, muzejima, postama, prodavnicama, vojnim objektima, istraZivaekim
centrima i sl. postoji odgovarajuci sistem mehanieke zastite. Pored toga potrebno je instalirati I
poseban sistem za signalizaciju provale, napada, pozara, opasne tehnoloske graniene vrijednos­
ti lsi. Sistemom se naroelto noeu, obezbjeduje zastita unutarnjeg prostora i prisustva nepozeljnih
lica, zastita od mehaniekog obijanja vrata-prozora, pojave pozara te i spoljna zaStita objekta.
Ova zastita se izvodi sa centralnim elektronskim uredajem za signalizaciju pozara iii napada
u kombinaciji sa ruenim i automatskim javljaeima. Na slici 20.7 prikazan je sistem zastite od
pozara sa ruenim javljaeima i automatskim dimnim javljacima. Istl centralni elektronskl uredaj se
moze upotrijebiti i za zastitu od napada (banke, poste ... ) ali se tada upotrebljavaju specijalni
skriveni rucni iii nozni javljaci.

C"Jlttalni elebronski. uxe ,bj :...
sign."li,..dju poi"n, ..apada,
provale
81. 21.1 Sema protivpozarne zastite 5 centralnim elektronskim uredajem
'Centralnj elektronski uredaj obicno ima prekidac s kljueem za iskljucenje uredaja
princip sastoji se na tome da se viSe javljaea pozara, rucnih iii automatskih, postavi
na zld i strop, u prostorijama koje stitimo (rasporede se u vise zona). Povezivanje javljaca medu­
sobno i sa centralnim uredajemse vrsi s vodom 2 x 0,8 mm. Domet zone moze biti i preko 500m.
U slucaju pozara jevljaci proslijede signal (kod rucnog javljaca potrebno je razbiti staklo i pritis­
nuti dugme) na signalnu liniju alarmnog sistema. Na centralnom elektronskom uredaju se aktivira
svjetiosna i zvucna indikacija alarma. Svjetlosna indikacija pokazuje ujedno i zonu u kojoj se
pojavio pozar (za razrjesenje potrebno je pritisnuti svjetleei pravougaoni taster 1 iii 2). Zvucna
indikacija je zavijajuei ton od 300Hz do 800Hz. U mnogim zemljama takav alarmni uredaj moze se
povezati da se alarm prenosi u dezurne sluzbe najblize policijske stan ice i vatrogasne jedinice.
Ako je potrebno centralni uredaj moze biti t!3-ko spojen da se automatski proslijedi signal na elek­
troventile za otvaranje boca, nakon cega se velika kolicina ugljienog dioksida iii vode kroz mno­
gobrojne mlaznice usmjeri na objekat koji gori. Bolje rjesenje je da je u sistem zastite ukljueen i
eovjek kao kontrolor dojavljenog signala, s obzirom da nije rijetka pojava "Ia.znog alarma" (npr.
kad automatski dimni javljac nije pravilno podesen pa djeluje preosjetljivo).
Kako se kod ovih instalacija zahtijeva pouzdan rad, centralni uredaj ima ugraden i rezervni
izvor napajanja (npr. akumulatorsku NC bateriju 12V; 0,45Ah).
22. Sistemi zastite od
Danas se upotrebljavaju industrijski proizvedeni alarmni sistemi namijenjeni za zastitu stano­
va, automobila, banaka, posti, galerija, istrazivaekih centara i drugih prostora.
Centralna kontrolna jedinica se montira na lako dostupno mjesto i napaja se direktno iz NN
mreze. U slucaju da je provalnik dovoljno mudar da iskljuCi struju prije ulaska u stieani prostor,
alarm 6e proraditi zahvaljujuei ugradenoj NC bateriji. Obicno se uredaj stavlja u pogon posebnim
kljucem (iii preko daljinskog upravljaca). Na kontrolnu jedinicu se moze prikljuciti vise javljaea
(vise zona). LED diode daju na znanje da Ii svi sistemi ispravno djeluju i svjetiosni signal alarma.
Aktiviranjem alarma ukljucuje se sirena eiji je zvuk sokantno jak i neugodan. Umjesto iii paralelno
sa sirenom, moze se alarm prenijeti pa svjetlosni i zvucni signal se ukljuci u najblizoj policijskoj
stanici iii usluzbi koja obezbjeduje taj objekat.
Senzorski javljac ima odasiljacki dio koji u stieeni prostor salje signal ultrazvucne frekvencije
(da se na bi cuo). Signal se odbija od okolnih predmeta (zidova, namjestaja) i jedan dio upada
nazad u prijemni dio senzora. Emitovani i reflektovani signal su iste frekvencije (njihova razlika
je jednaka nUIi) i senzorski javljac neee aktivirati alarm. Pokrene Ii se provalnik u stieenom pros­
toru, signal koji se odbije od njega prema prijemniku nema istu frekvenciju. Zbrojen sa signalom
odasiljaca maZe da aktivira alarm. Alarm bi se mogao i "la.zno aktivirati" kada nema provalnika
kretanjem zastora, udarom groma, zvukom telefona, zvona i sl. Da se to izbjegne, osim ultra­
zvucnog javljaca, u senzoru je ugraden i infracrveni javljae koji biljezi nagle promjene tempera­
ture (npr. dolazak Ijudskog tijela). Tek ako su oba senzora aktivirana u isto vrijeme ukljucuje se
alarm (alarm nece proraditi bez pravog razloga).
Kao javljaci mogu se koristiti i magnetski kontakti za vrata i prozore. Kontakti se sastoje iz dva
dijela koji se montiraju jedan nasuprot drugome na vrata-prozor i okvir. Svaki prekid njihova kon­
takta, npr. otvaranje vrata, kao i eventialni prekid voda koji ih povezuje, ukljucuje alarm. Vise
vrata i prozora se mogu medusobno povezati i spojiti sa jednim senzorskim ulaskom u central­
nu kontrolnu jedinicu.
I
l.hgn."ki kontakti
Za pOl.:buu zaSt1ro
'\.":t:ata:i. Pl:O'ZO:rJ.
81. 22.1 Sema uredaja za zastitu od provale sa tri senzorska ulaza
'Uredaj se proizvodi industrijski i lako montira slijedeci uputu proizvodaca
;. s.:: sve, vise javljaci kretanja upotrebljavaju i kao automatske sklopke za uklju­
rasvJete Ispred obJekta, u garaii, stubistu i sl. Osjetljivi su i detektuju kretanje u zoni ad
110 d:> na udaljenosti ad 2 do 12 m, a montiraju se na visini ad 2 do 3 m. Rasvjeta osta­
e uklJucena ad nekoliko sekundi do desetak minuta, sto se maze regulirati na senzoru.
81. 22.2 8enzorski javljac (230V) za automatsko ukljucenje jedne iii vise sijalica max. snage do 2000W;
od lOs do10minuta; detektuje kretanje u zoni od 200°; na udaljenosti od 2 do 10m
SI. 22.3 Senzorski javljac automatski ukljucuje
rasvjetu u dvoristu kod dolaska posjetioca iii
provalnika (umjesto iii paralelno sa rasvjetom se
moze ukljuciti alarm, zvono, sirena i sl.)
2,0­

I . a.utomau).., uI:ljueeJlje rasv;ete pre)..,
seItZ-ora }16
II . ruCJU>, rasv;eta )..,JlStm_ uI:ljuCeJla
81. 22.4 Sema spajanja rasvjete preko senzorskog javljaca kretanja
'Na senzorskom javljacu se moze podesavati osjetljivost u odnosu na svjetlinu okoline (neki senzori imaju mogucnost
i prigusenja rasvjete u odnosu na svjetlinu okoline tj. sama svjetiljka 'brine" 0 tome kad ce se upaliti i koliko jako ce
svijetliti)
2Moze se regulirati i vrijeme ukljucenosti rasvjete iii alarma, od nekoliko sekundi do nekoliko minuta
81. 22.5 Postavljanje kucnog alarma
a) Elektronska centrala se postavlja u blizini razdjelnika iznad ulaznih vrata
stana. Kako je moderna centrala alarmnog sistema svojevrsni kompjuter,
na kraju sa programira prijenosnim racunalom.
b) Tipkovnica se postavlja kod ulaznih vrata stana (tipke s brojkama, ON,
OF, ENTER, svijetlece LED diode). 8istem se aktivira sifrom i tipkom ON
nakon cega imate oko 10s da izadete iz stana i zatvorite vrata. Isto toliko
yam Je potrebno pri ulasku, a za to vrijeme treba da upisete PIN-KOD i
pritisnete tipku OF.
c) Senzorski javljac (dojavljivac pokreta) se postavlja u svakoj prostoriji
dosta visoko.
d) 8irenu i signalnu sijalicu treba postaviti na fasadi objekta sto vise (3m).
• Alarm se moze prikljuciti na telelon, u centrali alarma usnimiti govornu poruku, kod
ukljucenja sirene i bljeskalice automat naziva telefonski braj koji je programiran i emiluje
poruku 0 provali i adresi.
G 'JJE
Gromobranaska instalaeija ima za zadatak da zaStiti objekte, odnosno ziva bi6a i predmete
koji se nalaze u njima od stetnih posljediea atmosferskog praznjenja u obliku munje. Ovdje treba
ista6i da nismo u stanju izvesti takvu instalaeiju koja bi stopostotno ispunjavala svoju zada6u, a
da bude i ekonomski opravdana. Medutim dobro izvedena gromobranska instalaeija u znatnoj
mjeri smanjuje opasnost od stetnih posljediea groma.
Udar groma (munje) moze imati vise djelovanja: termicko, elektrodinamicko, akustieko i elek­
trohemijsko.
Termicko djelovanje groma zasniva se na djelovanju velikih struja groma. Prosjecna vrijednost
struje kod atmosferskih elektricnih praznjenja iznosi oko 30 000 A, a u iznimnim slucajevima regis­
trirana su i praZnjenja do 400 000 A. Prema Dzulovom zakonu prolaz struje kroz neki otpor razvija
energiju W=1
2
R·t. Dovoljno je i samo nekoliko oma otpora na putu struje pa da se, iako prolaz
struje obicno traje vrlo kratko, npr. samo 30 ms, razvije dovoljna kolicina energije da nastane eks­
polozivno razaranje drveta, da se tanji lim poene topiti, na mjestu losih sastava kisnih oluka lem
se moze istopiti, pri tome sitne uzarene kapljiee streaju na sve strane, pa mogu izazvati pozar
ako padnu na lako zapaljivi materijal. Znaci ako je zbog malog presjeka iii loSe provodnosti otpor
veliki, tada udarom groma mogu se ti materijali uzariti i izazvati pozar. Posebno je opasno ako
su objekti nezasti6eni pa udarom grama struja prolazi kroz drvo, beton, zid i sl. U tom slucaju
zbog velikog otpora moze doei i do eksplozivnih razaranja drve6a, drvenih stubova, balkona, zi­
dova i sl. (kod zapaljivih predmeta redovita je pojava vatre). Dakle, proizilazi da osnovni zahtjev
za gromobranske instalaeije je da se na objakat postave metalni vodici, da se dovoljno dimen­
zioniraju da ne dode do opasnog ugrijavanja i da se struja groma tim vodicima sto kra6im putem
odvede u zemlju. '
Elektrodinamicko djelovanje struje groma nastaje ako je udar groma kroz dva paralelna vodi­
ca, a medusobno blizu (jedan vodic se nalazi u magnetnom polju drugog). Sto je medusobni raz­
mak vodiea manji, to su sile koje se javljaju ve6e. Propisima je odredeno na kojem najmanjem
medusobnom razmaku se smiju postaviti gromovodi, a odreden je i razmak gromobranske insta­
laeije od elektricnih, plinskih, vodovodnih i slicnih instalaeija.
Akusticko djelovanje groma je posljediea elektricnog praZnjenja kroz atmosferu. Prasak groma
se cuje i na udaljenosti preko 20 km, ali nas to samo upozorava da se priblizava nevrijeme (ne
preduzimaju se nikakve mjere). Isto tako i elektrohemijsko djelovanje groma, zbog vrlo kratkog
vremena u kojem djeluje, nema prakticki nikakve vaZnosti tako da se i protiv toga ne preduzimaju
nikakve zastitne mjere.
Prolaz struje groma kroz covjecije tijelo je opasano i prouzrokuje sHcne posljediee kao i stru­
jni udar. Osim toga struja groma djeluje i termicki tako da uzrokuje opekotine i ko(j direktnog
udara dijelovi tijela se naprosto ugljenisu. Udar groma je opasan i za okolinu do oko 30m uokrug
od mjesta udarca. Posebno opasna mjesta za udar groma su vodene povrsine, poljane, slame,
sijena, drve6e na poljima, rubovi suma i sl. Vrlo je opasno za vrijeme grmljavine zadri:avati se u
blizini uzemljenja gromobranske instalaejje nekog objekta.
Da bismo zaStitili neki objekat i /jude od opasnosti i steta groma, izvodimo gromobransku insta­
laeiju. Gromobranska instalaeija se mora izvesti po tehnickim propisima, i samo tada je smanjena
mogu6nost ostecenja objekta u slucaju udara groma (ako instalacija nije uradena po teh. propisi­
ma to moze biti posebno opasno). Tehnickim propisima se odreduje koji objekti se moraju zastiti·
ti gromobranskim instalaeijama. To su objekti u kojima se sakuplja mnogo Ijudi, kao sto su po­
zorista, kina, skole i slicno, te zgrade, industrijski objekti. objekti speeijalne namjene, vojni i drugi
objekti.
23. Izvodenje gromobranske instalilcije
Svaka gromobranska instalaeija mora imati tri dijela: hvataljke. odvode i uzemljivace.
Prije obrade osnovnih elemenata nesto cemo reci 0 materijalima koji se upotrebljavaju kao
goli vodici za gradnju gromobranske instalaeije. Kod nas se iskljucivo kao vodic za gromobransku
instataeiju upotrebljava pocincana celicna traka iii ziea. Bakami iii aluminijumski vodici upotrebUa­
vaju se samo u speeificnim slucajevima.
r
Za Dodzemno polaganje
min. 100 mm2 ali ne tanja od 3,5mm
npr. 25 x 4mm iii 30 x 3,5mm
min.10mm0
Materijal I
Za nadzemno Dolaqanie
! Pocincana celicna traka
I min. 60 mm2 ali ne tanja od 3mm
: npr, 20 x 3mm
I Pocincana celicna zica
min. Bmm0
ne oreoorucuie se
Bakamazica
I min.6mm0
zabranjeno
: Aluminijumska zica Imin. 10 mm0
zai:>ranleno ne lania od 3.5mm
I Aluminiiumska traka
Tabela 23.1 Materijal za izvodenje gromobranske instalacije
'Pri spajanju vodica razlicitih materijala mora se izmedu umetnuti plocica olova debljine najmanje 2 mm. Bakar i alu­
minijum se smiJu spajati pomoeu AI-Cu stezaljke
23.1 Hvataljke
To su krovni vodici kao i metalni dijelovi krova (kao hvataljke moze sluziti i krovni pokrivac od
lima najmanje debljine 0,5 mm) postavljeni na istaknutim dijelovima krova ciji je zadatak da pri­
hvate atmosfersko praznjenje. Normalno je da se za hvataljke upotrebljava pocincana celiena
traka 20x3mm koja se polaze najvisim dijelom krova tako da nadvisuje objekat najmanje 10 em.
To isto vrijedi za ravne betonske krovove. Za montaZu gromobranskih vodova tj. hvataljki sluze
posebni nosaci (potpore) s tim da najveca udaljenost izmedu dva nosaca ne smije biti preko 2 m.
Hvataljke sa znaci moraju postaviti nesto iznad krova da toplina munje ne bi ostetila krovni pokrivac.
Visoki a uski objekti, tornjevi, silosi i tvornicki dimnjaei moraju imati vertikalnu stap hvataljku
koja nadvisuje objekat najmanje 50 em. Ako su visociji od 30 m moraju imati najmanje 2 odvoda
koji su na oba kraja spojeni a jedan odvod ide pored penjaliea, sa kojima mora biti spojen.
Hvataljke se na krovu trebaju tako rasporediti da nijedna tacka krova nije udaljena od hvataljke
vise od 10m.
OrmariC' z a rasta'VJlll
spojnku(....jewspoj)
81. 23.1 Vodici gromobranske instalacije
'Kod betonskih krovova obicno se rub krova prekrije limom. Ako je rubni lim debljine 0,55 iii vise moze se iskoristili za
osnovni zatvoreni prsten gromobranskih hvataljki. Cijelim obimom na preklopima se ovaj lim mora kvalitetno zalemi­
, Zavisno ad povrsine betonskog krova potrebno poslaviti i hvataljke od trake 20 x 3mm, koje treba kvalilelno poveza·
sa zatvorenim limenim prstenom. Pri tome treba uzeti u obzir da je lim debeo O,55mm i ima posve drugi koeficijent
>plinskog rastezanja nego traka debela 3mm. Ako se zaleme direktno taj spoj bi se brzo raskinuo. Da to sprijecimo
a traku najprije zavarimo pocincanu zeljeznu plocu debelu 1 do 2mm, povrsine 250 x 100mm, pa tek nju zalemimo
a lim, Nijedna tacka na krovu ne smije biti udaljena od hvataljki vise od 10m. Ako se na krovu nalaze metalne eijevi
ao nosaci RTV antena treba ih najkracim putem spojiti s najbliiim gromobranskim vodom pomo6u obujmiee.
Odvodi i mjerni spojevi
Odvodi su vodici gromobranske instalacije koji najkraeim putem spajaju hvataljke s uzemljivacem
to su najcesee FeZn trake 20x3 mm i 25x4 mm). Zbog toga ih treba polagati sto ravnije samo s
leophodnim promjenama smjera. Moraju biti sto dalje od prozora i vrata, kao i od onih metal nih
nasa koje nisu ukljucene u gromobransku zastitu.
Svaki objekat povrsine do 20m
2
mora mora imati jedan odvod s mjernom spojnicom. Za
.grade s povrsinom 20·50m
2
potreban je jedan glavni odvod i jedan pomoeni odvod, npr. oluk, a
grade povrsine preko 50m
2
moraju imati vise glavnih odvoda i to na svakih 20m obima zgrade
10 jedan odvod. Odvodi se polazu na potpore. Medusobni razmak potpora na vertikalnom odvo­
lu smije biti najvise 2 m. Svaki odvod na visini od 1 ,8m od zemlje mora imati ugradenu rastavnu
pojnicu (mjerni spon. Dopusteno je da se odvod polozi pod zbuku (betonski stub), ali u tom
:Iucaju nije dopusteno vodic spajati vee mora biti od jednog komada. Kad je odvod polozen pod
:buku pristup rastavnoj spojnici omogueuje se ugradnjom ormariea.
Rastavna spojnica iii mjerni spoj sluzi da se uzemljivac gromobranske instalacije moze odvo­
ti od instalacije na objektu radi ispitivanja, mjerenja i kontrole ispravnosti uzemljenja. Ona se
nora uraditi tako da preklop traka bude najmanje 10cm i spoj se izvodi krifnim komadom s dvije
i tri kvadraticne plocice 60x60x4mm. Krizni komad se stegne pomoeu 4 vijka M8. Dobro je
traka staviti olovni umetak debljine 1 do 2 mm. Ako se kao odvod upotrijebi kisni slivnik
59 prijelaz s slivnika na uzemljivacku traku vrsi sa obujmicom koja istovremeno sluzi i kao
njerni spoj.
Od mjernog spoja odlazi k uzemljivacu gromobranska traka 25x4 (30x3,5). Ako je odvod
lolozen nad zbukom, traku treba zastititi od mehanickog osteeenja pomoeu L iii U zeljeznog pro­
ila duzine 1500mm. Zabranjena je upotreba cijevi za mehanicku zastitu jer se moze zagrijati
'rtloznim strujama pri udaru groma, sto moze biti opasno za okolinu.
t3.3 Uzemljivaci
Uzemljivaci su matalni predmeti ukopani u zemlju sa svrhom da struju munje odvedu u zemlju
lez opasnosti po stieeni objekat. Uzemljenje cine uzemljivaci, tlo u koje su oni ukopani i vodovi
zemljovodi) pomoeu kojih su uzemljivaci galvanski spojeni s mjernim spojem. Za uzemljivace
Ipotrebljavaju se pocineane celicne trake, pocincane celicne ploce, bakrene ploce, pocincane
:ijevi i slicno. Uzemljenje se moze izvesti kao prestenasto oko cijelog objekta, kao prstenasto u
emelju (temeljni uzemljivac) s tim da se na svakih 15 - 20 m obima zgrade ostave iz takvog
Izemljivaca izvodi na kOje se spajaju odvodi gromobranske instalacije. Mogu se uzemljenja
zvesti i pojedinacno za svaki odvod. Detaljnije 0 uzemljenju i uzemljivacima vidi u poglavlju 9.
Djelovanje gromobranskog uzemljenja karakterise udarni otpor Ru koji se nesto razlikuje od
)tpora uzemljenja (otpora rasprostiranja). Otpor uzemljenja tj. rasprostiranja se javlja kad kroz
Izemljivac protice industrijska izmjenicna struja frekvencije 50Hz i relativno male vrijednosti do
OOOA. To je znaci omski otpor rasprostiranju (sirenju) struje sa uzemljivaca na zemlju, dobiva
.e proracunom iii mjerenjem. Udarni otpor se javlja za atmosferska visokofrekventna praznjenja
:ada su vrlo velike jacine struja, preko 100 OOOA. U tom slueaju osim omskog otpora uzem!jenja
avlja se i induktivni otpor na uzemljivacu, koji zavisi od induktivnosti uzemljivaca i specificnog
)tpora zemlje.
Prema tome djelovanje gromobranskog uzemljivaca se karakterise sa udarnim otporom koji
se razlikuje od otpora rasprostiranja. Odnos ova dva otpora dat je izrazom:
Vrijednost koeficijenta k zavisi od dimenzija uzemljivaca I od specificnog otpora zemlje, a pri­
blifno se odreduje iz tabele 23.2.
Vrijednost udamog otpora gromobranskog uzemljivaca po tehn. propisima treba da je:
• za specificni otpor zemlje manji od 2500m, udarni otpor Ru uzemljivaca smije iznositi najvise
200 (Ru<=200), ako propisima za pojedine slucajeve nije drugacije odredeno (npr. za gromo­
bransku zastitu skladista eksploziva udarni otpor ne smije biti veei od 50).
• ako je specificni otpor zemlje veei od 250 Om, udarni otpor Ru ne smije biti brojno veei od 8%
od izmjerenog specificnog otpora zemlje (Ru<=0,08p).
C--Ouzinauzemljivaca I Specificni otoor zemlie p (Q m)

I
Udarni koeficijent k horizontalnOll nerazaranatoa uzemiiivaca
(ml
30 I I 1
30 do 40 4,0 '2,0 I 1,3 I'
____ ___ __ ____-J. ___ ____ __ ____ _____
Tabela 23.2 Vrijednost koeficijenta k za nerazgranati horizonlalni trakasti uzemljivac
'Za jedinicni verlikalni (eijee, ploca» uzemljivac k= 1 .... . .. .
"Za vise uzemljivaca medusobno povezanih a nalaze se na razmaku kO]1 OIJe veel od 5m k=1; ako su uzemlJlvacl na
vecem razmaku od 5m k<1 (ali se u proracunu uzima k=1). Iz ovoga mozemo zakljuciti da je za gromobransko
Ijenje puna bolje rjesenje kada se vi§e uzemljivaca medusobno poveze. Npr. kvalitetno gromobransko uzemlJenJe se
postize sa viSe trakastih prstenova oko objekta koji se povezu na vise mjesta. 1510 tako ako se za gromobransko uzem­
Ijenje koristi lemeljni uzemljivac postizu se sasvim zadovoljavajuci rezultali.
Primjer 1: Za manji jednostambeni objekat polozen je trakasti uzemljivac 25x4 duzine 50
taj uzemljivac spojena je gromobranska instalacija. Utvrditi da Ii udarni otpor takvog uzemlJlvaca
zadovoljava tehnicke propise ako je speciflcni otpor tla 1000m.
Rjesenje: Znamo da se otpor uzemljenja trakastog uzemljivaca moze izracunati po formuli:
Rr = 2,3 W=4,6
Iz tabele 23.2 za p=100 Om i duzinu 50 m odredujemo k=2,5. Udarni otpor iznosi:
Au = k· R, = 2,5·4,6 = 11,50
Tehnickim propislma je odredeno da udarni otpor uzemljivaca smije iznositi najvise 200 (za
specificni otpor zemlje manji od 250 Om) i vidimo da ova grornobranska Instalacija ispunjava
postavljeni zahtjev.
I
Prlmjer 2: Uzemljenje objekta je izvedeno sa tri cijevna uzemljivaca svaki duzine 3 m, precnika
6em, sa rastojanjem 6 m, polozeni u vlaian sljunak. Instrumentom je izmjeren otpor uzemljenja
R,=30,60 i speeificni otpor zemlje p=290 Om. Da n se taj uzemljivac moze iskoristiti za gromo­
bransko uzemljenje.
Rjesenje: Udami koefieijent za vise uzemljivaca medusobno povezanih i na rastojanju preko 5 m
iznosi k<1 ali racunamo s k=1. Udarni otpor uzemljivaca iznosi:
Rv = k· R, = 1 . 30,6 = 30,6 0
.• Tehnickim propisom je odredeno da udarni otpor uzemljivaca koji je polozen u zemlju speei­
otpora preko 250 Om smije iznositi najvise B% od izmjerenog speeificnog otpora zemlje
tj. 0,OB·p=0,OB·290=23,20. Vidimo da je udarni otpor ovog uzemljivaca 30,60 i veei je od propi­
som dozvoljenog otpora gromobranske instalaeije koji iznosi najvise 23,20. Znaci ovaj uzemlji­
vac se ne moze iskoristiti za gromobransko uzemljanje. Ako se zen umanjiti udarni otpor ovog
uzemljivaca da bi se mogao iskoristiti za gromobransko uzemljenje, tada je potrebno postaviti i
cetvrti eijevni uzemljivac, ponoviti mjerenje i proracun.
24. Projektiranje elektricnih instalacjja
Tehnicka dokumentaeija jednog objekta sastoji se od jednog iii vise projekata. Tako, naprimjer,
tehnicka dokumentacija jedne stambene zgrade sadrii gradevinski projekat, projekat vodovoda
i kanalizaeije, projekat elektricnog osvjeUjenja i prikljucniea, projekat gromobranske instalacije
itd. Svi dijelovi tehnicke dokumentacije se usaglaSavaju i rade po vazecim tehnickim propisima i
standardima. Posebna paznja se poklanja mjerama zastite na radu, zastiti od pozara i elemen­
tarnih nepogoda.
Prije nego sto se pristupi izvodenju elektricne instalaeije potrebno je izraditi projekat elektricne
Projekat elektricne instalacije je pisani rad kojim se odreduju svi podaei potrebni za
Izvodenje a kasnije i za odrzavanje elektricne instalaeije objekta. Ovo se odnosi kako na izradu
novih instalacija tako i na veee rekonstrukeije postojecih.
To znaci da se elektricne instalacije za osvjetljenje, termicka troslla, elektromotorne pogone,
gromobranske instalaeije, telefonske instalaeije, RTV instalaeije i pozivne instalaeije izvode prema
ranije uradenim semama, planovima i uputstvima.
24.1 Priprema za izradu projekta elektroinstalacija (prikupljanje podataka)
Tehnicka dokumentacija za jedan objekat se radi po fazama. Prvo se radi idejni projekat, a zatim
se po prihvatanju idejnog projekta od strane investitora (idejni projekat podlijeze reviziji investito­
ra), pristupa izradi glavnog projekta. Jedan dio glavnog projekta objekta tj. tehnicke dokumenta­
eije je i projekat elektricnih instalaeija.
Rad trosila u buducem izgradenom objektu uslovljen je prethodnim obezbjedenjem napajanja
elektricnom energijom i zato prije pocetka izrade projekta treba pribaviti energetsku saglasnost
za kasniji prikljucak novosagraoonog objekta na elektroenergetsku mrezu. Projektant proucava _
gradevinski projekat i sve druge projekte prema kojima se ugraduje oprema (tehnoloski projekat,
masinski projekat...). Iz ovih projekata mogu se prikupiti podaci 0 tacnoj lokaciji objekta, 0 trosi­
lima koji ee u objektu biti ugradeni, 0 dimenzijama i uredenju objekta, 0 prirodnom osvjetljenju,
o fazama izgradnje, 0 najvecem vrsnom opterecemju, 0 faktoru potrainje i istovremenosti itd. Na
osnovu ovih podataka traii se od distributivnog JP saglasnost za prikljucak na NN mrezu, od
PTT saglasnost za prikljucak na telefonsku mrezu i kablovsku televiziju i sl.
Izrada projekta elektroinstataeija pO(;inje odredivanjem karakteristika napojnog kabla objekta,
odredivanjem mjesta za KPO, GRMO, SR i sl.
24.2 Dijelovl projekta
Dobro uraden projekat elektroinstalacija daje sva potrebna rjesenja za izvodenje a to znaci
precizno odreduje potreban rad i materijal. Projekat sadrzi tekstualni dio i graficki dio.
Tekstualni dio projekta sadrz;: uvodni dio, projektni zadatak, tehnicke uslove, tehnicki Opts,
proracune, predmjer i predracun radova i speeifikaeiju materijala.
Graficki dio projekta su potrebne elektricne seme .
24.2.1 Uvodni dio
U uvodnom dijelu projekta navode se podaei 0 projektu, insvestitoru, projektantu (uvjerenje da
je projektant polozio strucni ispit), pregled primjenjenih propisa i standarda, pregled mjera zastite
na radu, potrebne dozvole, saglasnosti i sl.
24.2.2 Projektni zadatak
U ovom dijelu investitor daje opis objekta, tacan naziv objekta, podatke 0 mjestu gradenja, vrije­
me i etape gradnje, instalisanu snagu svih predvidenih elektricnih uredaja (masina) i sl. Znaci
investitor daje tehnicke podatke koji su do sada uradeni i koji su podloga za kvalitetnu izradu pro­
jekta. Investitor moze iznijeti i svoje zelje, u pogledu izbora opreme, trosila, npr. da projektant usvoji
fluorescentne svjetlljke (iii nesto drugo). U toku izrade projekta projektant se svojim rjesenjima
uklapa u zahtjeve investitora, pazeci na to da Ii su ovi zahtjevi u skladu sa tehnickim propisima
za izvodenje elektroinstalaeija u zgradama i uslovima koje propisuje nadlezna elektrodistribucija.
24.2.3 Tehnicki uslovi
Su projektantov izbor najvaznijih dijelova propisa i zahtjeva koji su bitni za izvodenje elektroin­
stalacije. Projektant mora citirati (sastaviti) najvaznije propise i postavljene tehnickim pro­
pisima koji stite interese investitora i obavezuju izvodaca da posao obavi strucno i u skladu s pos­
tojecim zakonom.
U tehnickim uslovima se istice i zahtjev da izvodac radova mora biti strucno lice (preduzece),
da ugradeni materijal mora biti nov odgovarajuceg standarda, da nadzor nad radovima mora biti
povjeren strucnim i ovlastenim lieima, te da nikakve izmjene u projektu nisu dozvoljene bez odob­
renja projektanta i nadzornog lica. Ove, naizgled sitne primjedbe treba da olaksaju rad i sprijece
sporove izmedu investitora i izvodaca.
Prijektant se znaci treba snabdjeti sa tehnickim propisima za izvodenje elektricnih instalacija
u zgradama i po svom izboru saciniti tekst najvaZnijih uSlova za izvodenje instalaeija osvjetljenja
i prikljucniea u stanu.
Tehnicki uslovi za projektiranje elektricnih instalacija u zgradama su dati u sluzbenom listu
BiH broj 2192. Tehnicki uslovi definisu: prikljucak objekta na elektroenergetsku mrezu, mjerenje pot­
rosnje elektricne energije, komandovanje i signalizaeiju tarifa, napojne vodove u objektu, elek­
tri(;ne instalaeije u stanu*, elektricne instalacije u ostalim prostorijama, ostala trosila, telefonsku
instalaciju, instalaeiju za prijem RTV signal a, pozivnu instalaciju (kucni telefon), gromobransku ins­
talaciju i zastitu od previsokog napona dodira.
*Tehnicki uslovi za elektricne instalacije u stanu i minimalni braj izvoda u prostorijama:
Sve tn faze treba da su ravnomjerno opterecene; broj sijalicnih mjesta u jednom strujnom krugu treba da je manji od
10; u prostorijama koje su dostupne vecem broju Ijudi (trgovine, cekaonice i sl.) elektricno osvjetljenje mora biti izve­
dena sa dva iii vise strujnih krugova; u stanovima vecim od dvosobnog rasvjetu treba izvesti sa dva iii tri strujna kruga
(isto taka predvidjeti dvije TV i telefonske prikljucnice); sva termicka troSila ukljucujuci masine za rublje i sude trebaju
biti na zasebanom strujnom krugu; sva termicka trosila nazivne snage preko 3000W napajati trofazno; za svaku sobu
(prostoriju) predvidjeti jedno sijalicno miesto na stropu u sredini sobe sa sklopkom kod ulaznih vrala; u kuhinii su
,trebna dva sijalicna mjesta jedno na stropu a drugo iznad radne povrsine (npr. napa iznad stednjaka kod radne
,vrsine do slednjaka); u kupalilu jedno sijalicno mjesto na stropu a drugo na zidu iznad umivaonika (ogledala); u svim
barna predvidjeti najmanje tri prikljucnice; u dnevnoj sobi predvidjeti i jednu viseslruku prikljucnieu za RTV (sve 40 em
115 em od podal; u kuhinji predvidjeli trofazni izvod za stednjak zavrsen u prikljucnoj kutiji postavljenoj 40cm od
,da, monofazne prikljucniee za maSinu za sude 40 em, frizider 40 em, napu 180 em, protoeni bojler (ako ie predviden
Isenjem vodovoda) 170 em i radnu povrsinu 115 em od poda; u kupatilu predvidjeti izvod za grijalieu iznad ulaznih
ala, izvod za bojler eea 180 em, mono1aznu prikljucnieu s poklopeem-masina za pranje rublja i prikljucnieu s desne
rane ogledala udaljena min. 60 em od umivaonika (ova prikljucniea moze biti i u sklopu ormrica sa ogledalom i
'jetiljkom iznad umivaonika).
Tehnickim propisima je odredeno da se u kupatilu ne smiju postavljati prikljucniee i sklopke u
)ni kao na sliei:
225
81. 24.1 Zabranjena zona za postavljanje sklopki i priklju(5nica u kupatilu
'4.2.4 Tehnicki opls
U ovom dijelu projektant upoznaje izvodaca sa svrhom i namjenom elektricne instalacije, daje
pise radova koji nisu lako uocljivi sa crteza i svoje zamisli 0 nacinu izvodenja. Tehnicki opis
osebno objasnjava nacin napajanja objekta (da Ii je to nadzemni ili podzemni prikljucak), zatim
:bor vodova, vrste izvedbe elektricne instalaeije, izbor instalacionih sklopki, tipa svjetiljki i sl. U
rojektu gromobranske instalaeije daje se obrazlozenje izbora gromobranske instalacije, opisu­
se oblik krova, materijal od koga je krov napravljen, hvataljke, nacin polaganja trake po krovu,
idovima i u zemlji.
Predmjer i predracun radova
Obuhvata sve kolicine materijala za ugradnju, kao i potrebnu radnu snagu za izvodenje radova.
'redmjer mora da obuhvati sve radove od poeetka izrade elektricne instalacije do pustanja instalacije
u pogon (nabavka i transport opreme, montaZa el. instalacija i pustanje urad). Kada se predm­
jer materijala i radne snage kompletira pravi se i predracun. Da bi se predracun tacno uradio, a
time dobila i tacna, prava vrijednost radova, neophodno je da projektant poznaje cijene elektroin­
stalacijskog materijala i cijene rada za pojedine radne operacije. Dobro izraden predracun mora
da odgovara cijenama koje nudi izvodac radova. Predracun je tacno uraden ako licitacijom za
ustupanje posla sa izvodacem se postigne eijena priblizno u granicama datim predracunom (ako
je predracun nizi, dovodi se u pitanje izvodenje elektroinstalacije).
24.2.6 Proracuni
Projekat elektricnih instalacija najcesce obuhvata sljedece proracune:
• proracun uzemljenja;
• proracun osvjetljenja u pojedinim prostorijama;
• proracun tipa vodova, presjeka vodova i njihove zastite.
Proracun uzemljenja tj. vrijednost otpora uzemljenja je podatak veoma bitan za nacin zastite
od opasnog dodira i za zastitu od atmosferskog praZnjenja.
Sa izradenim proracunom osvjetljenja i sa odabranim snagama za pojedina sijalicna mjesta,
a poznavajuci i snage drugih trosila, projektant pristupa proracunu vodova i kablova na ranije
opisan nacin (odredivanje snage trosila, odredivanje instalisane snage zgrade, odredivanje vrs­
nog opterecenja stana i eijele zgrade). U ovom proracunu se provjerava: termicko opterecenje
voda svake dionice, pad napona na vodu svake dionice i efikasnost odabrane zastite od previ­
sokog napona dodira. Ukoliko naprimjer provjera pokaZe da nije efikasna zastita od indirektnog
dodira, mijenja se presjek vodica i ponovno radi proracun.
24.2.7 Specifikacija materijala
Treba da izvodacu olaksa nabavku potrebnog materijala za izradu elektroinstalacije. To je spi­
sak elektroinstalaeionog materijala obuhvacen predmjerom, samo prosiren.sa potrebnim tehnic­
kim karakteristikama, tacnim dimanzijama i kolicinom.
24.2.8 Graficki dio projekta
Su nacrti koji sluze kao dopuna tekstualnom dijelu projekta. Obavezno se prilaZe plan elek­
tricne instalacije i jednopolna sema razvodnih uredaja. Po potrebi se priiaZi i crtez ku6nog prik­
Ijucka, seme znacajnih strujnih kola, Sema vezivanja brojila i uklopnog sata itd. Za crtanje planova
elektricne instalaeije upotrebljavaju se graficki simboli dati u poglavlju 14.
Plan elektricne instalaeije se radi u razmjeri 1 :50; 1:100 iii 1 :200. Dobro uraden plan elektricne
instalaeije treba da sadrZi: oznaku namjene svake prostorije, oznaku i polozaj stanskog razdjel­
nika, napojni vod stanskog razdjelnika i vodove pojedinih strujnih krugova trosila u stanu. Svaki
strujni krug se posebno ucrtava u planu stana tako da se moze vidjeti tip voda, broj i presjek zila,
polozaj razvodnih kutija, sklopki, utiCnica, nepokretnih trosila, svjetiljki, instalisana snaga trosila
i dr. Veoma su vazni podaci 0 tome kako je izvedena zastita od opasnog nap on a dodira, koja se
vrsta struje koristi (izmjenicna, trofazna, jednosmjerna), koliki je nazivni napon i frekvencija, nacin
polaganja vodova (ispod maltera, u malter, u instalaeione cijevi. .. ) i sl. U jednom projektu moze
biti vise posebnih crteza za planove elektricnih instalacija, npr. plan instalacije rasvjete, plan
instalaeije prikljucnica i nepokretnih trosila, plan TV i telefonske instalaeije, plan instalacije
kucnog telefona, plan gromobranske instalacije sa uzemljenjem, plan instalaeije elektromotornog
pogona (kotlovnica, lift i dr.) itd.
Jednopolna sema razvodnih uredeja prikazuje nacin napajanja instalaeije. Ovdje razlikujemo
jednopolnu semu za svaki razvodni uredaj u objektu. Tako npr. jednopolna sema stanskog razd­
jelnika prikazuje dovodni napojni vod stana; unutrasnjost razdjelnika sa sabirnieama, osiguracima,
FI sklopkama i drugim ugraaenim elementima; i strujne krugove za pojedina trosila. Svaki stru­
jni krug posebno se uertava, sa naznakom vrijednosti i broja osiguraca, presjekom i tipa voda,
precnikom izabrane eijevi (ako se koriste) i instalisanom snag om trosila. Na jednopolnoj semi se
oznacava, pored oznake za spratni razdjelnik, vrsta struje, nazivni napon, frekvencija napona,
ukupna instalisana snaga, vrsno optere6enje i raspodjela optere6enja po fazama.
Jednoplna sema glavnog mjernog ormara prikazuje dovodni napojni vod objekta; unutrasnjost
ormara sa mjemom grupom brojilo(la) + uklopni sat, sabimiee, osigurace i druge ugraaene elemente;
napojne vodove za pojedine stanove i strujne krugove trosila koji se napajaju direktno iz GMO.
Nije potrebno posebno davati semu vezivanja sklopki j sijalicnih mjesta ali zato treba na po­
sebnom ertezu dati semu vezivanja (djelovanja) brojila iii nekog drugog slozenijeg ureaaja.
24.3 Projekat elektrlcne instalaclje zgrade sa vise stanova
Primjer: projekat elektroinstalaeija manje stambrno-poslovne zgrade sa dva poslovna prostora
u prizemlju i dva stana na I spratu.
Projektni zadatak:
. Izraditi projekat elektricne instalacije za stan 1 koji se nalazi u stambeno-poslovnom objekatu.
Objekat se sastoji od dva ista stana (I sprat) i dva poslovna prostora (prizemlje). Broj i raspored
sijalicnih mjesta, prikljucnica i drugih izvoda uraditi prema tehnickim uslovima i shvatanju projek­
tanta. Svaki stan osposobiti s jednom telefonskom prikljucnieom (a poslovni prostor s dvije).
Svaki poslovni prostor ima svoj ulaz sa prednje strane zgrade dok glavni ulaz je za stambeni dio
i u to stubiste su smjesteni GRMO i PIT ormaric, a ispred ulaza KPO. Zgrada se napaja direkt­
no iz najblize trafostaniee udaljene 50 m (Pt=250 kVA, Zt=0,026Q) podzemnim kablom PP 41
4x50, 1 kV. U isti kanal od TS do objekta je polozena i FeZn traka koja sluzi kao PE vodic.
Objekat je dimenzija 20x12 m, bit ce prikljucen na eentralno grijanje (gradsku kotlovnieu) tako da
nije potrebna podstanica u objektu.
Uvodni dio
1. pregled primjenjenih propisa i standarda:
• Zakon 0 standardizaeiji (sl. list 2/92)
• Zakon 0 prostornom ureaenju (sl. list 9/87; 23/88; 24/89; 10/90; 15/90)
• Zakon 0 zastiti od pozara (sl. list 22190)
• Zakon 0 zastiti na radu (sl. list 22190)
• Pravilnik 0 tehnickim normativima za elektricne instalaeije niskog napona (sl. list 2/92)
• Pravilnik 0 standardima za elektricne instalaeije u zgradama i standardi iz oblasti elek­
trotehnike za elektricne instalaeije niskog napona (sl. list 2/92)
• Pravilnik 0 zastiti NN mreza i pripadajucih trafostaniea (sl. list 2192)
• Tehnicki propisi 0 gromobranima (sl. list 2/92)
• Uredba sa zakonskom snagom koja se u BiH primjenjuje kao zakoni (sl. list 2/92)
2. Primjenjuje mjere zastite na radu:
• Zakon 0 zastiti na radu (sl. list 31/84)
• Zakon 0 prostornom ureaenju (sl. list 9/87)
• Pravilnik 0 op6im mjerama zastite na radu za graaevinske objekte namjenjene za radne i
pomocne prostorije i radne prostore (sl. list 5/88)
• Pravilnik 0 tehnickim normativima za projektovanje vanjske i unutamje hidrantske mreze za
potrebe gasenja pozara (sl. list 44183)
a) Primjenjena tehnicka rjesenja na osnovu navedenih propisa u projektnoj dokumentaeiji kao npr:
• Osigurana potrebna povrsina radnih i pomocnih prostorija prema odredbama vaze6ih Pra­
vilnika s tehnickim zahtjevima pojedinih prostorija i prostora;
• Osigurana je potrebna visina za radne i pomocne prostorije te potreban zracni prostor prema
odredbama vaie6ih pravilnika;
• Osigurano je prirodno i vjestacko osvjetljenje (prema projektu elektroinstalaeija) za sve radne
i pomocne prostorije u objektu;
• Postovani su vazeci standardi 0 toplotnoj zastiti zgrada i difuzije vodene pare na zidovima,
stropovima, krovu objekta i podovima na tlu;
• Osigurano je prirodno prozracivanje prostorija preko prozora koji se otvaraju;
• OSiguranje od atmotsferskih i klimatskih uticaja postignuto je odgovarajucom hidroizolaeijom
poda i krova te potrebnim toplotnim izolaeijama vanjskih zidova i krova objekta;
• Prilaz do svih prostorija obezbijeaen odgovarajucim hodnieima potrebne sirine;
• Sanitaini cvorovi dimenzionirani su u skladu s odredbama navedenih pravilnika;
• U pogledu zastite od pozara osiguran je prilaz vatrogasnim vozilima, kao i potrebni putevi za
evakuaeiju;
• Stabilnost objekta i svih konstruktivnih elemenata pojedinacno, dokazana je statiCkim proraeunom;
• Osiguranje zastite objekta od buke obezbijeaeno je primjenom konstrukeije sa potrebnom
masom;
b) Prdviaene mjere za otklanjanje opasnosti i stetnosti od djelovanja elektricne struje:
• Zastita od previsokog napona dodira izvedena je sistemom automatskog iskljucenja napaja­
nja AIN sa zastitnim vodicem zuto zelene boje;
• Zastita od struje kratkog spoja predviaena je pravilnim dimenzioniranjem osiguraca i kablova
sto je vidljivo iz jednopolnih sema i proracuna;
.Zastita od struja preopterecenja i zagrijavanja izvedena je osiguracima i pravilnim odabirom
vrsta i presjeka kablova, sto je vidljivo iz sema i proracuna. Izolacija kablova je tesko goriva,
ne podriava gorenje i podnosi radne temperature kablova;
• Zastita od prevelikog pada napona izvedena je pravilni dimenzioniranjem napojnih kablova i
instalaeionih vodova (vidi proracun pada napona);
• Zastita od praznjenja atmosferskog elektriciteta je data projektovanom klasicnom gromobran­
skom instalacijom (Faradejev kavez) shodno tehnickim propisima 0 gromobranima (FeZn
trake na kruvu, zidovima, u AB stubovima i u temelju objekta sa mjernim spojnieama postav­
Ijenim na 1,7m od tla u kutiji sa poklopeem);
• Zastita od slucajnog dodira dijelova pod naponom obezbijeaena je pravilnim izborom opreme,
uredaja, kablova i njihovim smjestajem u odgovarajuca kucista, razvode, uvlacenjem u eijevi
tako da nisu moguca mehanicka ostecenja;
• Zastita od vlage, vode prasine i eksplozivno zapaljivih materija obezbijedena je pravilnim izbo­
rom opreme prema uslovima na mjestu ugradnje, u normalnim uslovima rada stepen meha­
nicke zastite IP 40, u vlaznim i agresivnim sredinama (RO, svjetiljke, prikljucniee, razvodne
kutije i sl.) stepen zastite IP 54;
• Za zastitu od pozara, pored pravilnog izbora opreme i zastite od kratkog spoja odgovarajucim
osiguracima, te razvodnih baterija od negorivog materijala i tesko gorivih kablova, predviaeni
su i vatrogasni aparatiza gasenje poeetnih pozara na elektricnim instalacijama pod naponom
(C02-5 iii 9);
• Zastita od. nepravilnog rUkovanja i eksploatacije elektricnih ureaaja i instalaeija treba provodi­
ti u skladu sa tehnickom dokumentacijom, odgovarajucim uslovima i vazecim elektrotehnickim
propisima. Rukovanje, eksploataeiju i odrzavanje elektricne opreme mogu vrsiti samo strucna
liea i obucena liea;
Ostale mjere zastite - kompletnu elektroinstalaeiju je potrebno izvesti u skladu sa vazeeim
elektrotehnickim propisima i standardima i u skladu sa rjesenjima predvidenim u projektu. Kod
razvodne baterije postaviti citku i jasnu jednopolnu semu razvoda, uputstvo za pruzanje prve
pomoei kod udara elektricnom strujom i table upozorenja na opasnost od elektricne struje.
Postaviti operativne oznake i nazive za svu elektricnu opremu u razvodnoj bateriji a i na dru­
goj opremi. Za popravku i interveneije na el. instalaeijama koristiti samo odgovarajuei alat i
ugraditi samo odgovarajuee rezervne dijelove;
"ehnicki uslovi
nstalacija se mora izvesti prema priloienim crteiima, tehnickom opisu i tehnickim uslovima.
• Svi vodici jednog strujnog kruga moraju biti postavljeni u jednu instalacionu eijev;
• Vodici u jed nom vodu moraju pripadati istom strujnom krugu;
• Neutralni vodic mora biti istog presjeka, izolaeije i zastite kao i fazni vodici za presjeke do
16mm
2
• Za veee presjeke vidi tabelu 9.11;
• Boje vodica* definisane su tehnickim propisima i standardom;
zuto-zelena oznacava isidjucivo vodic sa zaslitnom funkcijom Ii. zastitni PE iii nulti PEN; cma i smeda za oznacavanje
aznih vodica; svijetloplava za neutralni vodica (moze se primjeniti i za fazni vodic ukoliko ne postoii neutralni vodic u
)m vodu)
,. Vodpvi se smiju spajati samo u razvodnim kutijama, razvodnim ormarima;
• Spajanje vodica se vrsi odgovarajueim stezaljkama (s vijeirria iii bez vijaka);
• Finozieani vodiei, prije spajanja moraju imati sve tanke ziee zalemljene;
• Vodiei preko 6mm
2
zavrsavaju se samo odgovarajueim stopieama;
• Vodovi se smiju polagati horizontalno i vertikalno;
• Paralelno vodenje vodova s dimnjacima treba izbjegavati. Vodove treba postaviti najmanje
20em od dimnjaka;
• Pri paralelnom vodenju izoliranih energetskih vodova s plinskim, parnim toplinskim iii vodo­
vodnim eijevima medusobni razmak mora biti najmanje Scm, a pri krizanju najmanje 3em;
• Krizanje i paralelno vodenje elektroenergetskih vodova i vodova slabe struje treba izbjegavati.
Na mjestima krizanja razmak mora iznositi najmanje 1em. Krizanja treba vrsiti samo pod prav­
im uglom.
• Pri paralelnom vodenju s vodovima slabe struje elektroenergetski vodovi polazu se 30 em
ispod stropa, 10 em iznad njih vodovi za signalizaciju, a 10em iznad ovih telefonski vodovi
(telefonski vodovi moraji se udaljiti od elektroenergetskih 20em). Razvodne kutije se postav­
Ijaju koso 45 stepeni jedna prema drugoj;
• Vodovi slabe moraju se potpuno odvojiti od eletroenergetskih tj. moraju imati posebne
razvodne kutije i instalaeione eijevi;
• Prikljueniee montirati na visini 0,4 m od poda;
• Prikljucniee iznad radnog dijela u kuhinji i trpezarijimontirati na 1,15 m od poda; prikljuenieu
za protoeni bojler u kuhiji 1,7 m (vodotijesna); prikljucnieu za napu 1,B m; prikljuenieu masine
za rublje 1,5m (vodotijesna); izvode za bojler i toaletni ormarie 1,B m; izvod za grijalieu 30em
ispod stropa; izvod za stednjak 0,4 m i sl.
Sklopke za rasvjetu montirati na visini 1,15m od poda;
Vertikalno polozeni vodovi u kupatilu moraju biti minimalno 60cm udaljeni od kade a horizon­
talni 1 m minimalno; Prikljueniee u kupatilu su vodotijesne i montirane izvan zabranjene zone
(vidi sl. 24.1). Sklopke u kupatilu se ne koriste osim ugradne sklopke u okviru toaletnog ormariea.
• Trosila u kupatilu moraju biti na posebnim strujnim krugovima a uklapanje i isklapanje bojlera,
grijaliee, rasvjete, ventilatora i sl. se vrsi preko kompleta sklopki sa signalizaeijom (indikator)
a postavlja se ispred ulaza u kupatilo;
• Sve metalne mase slavine, ventili, sifoni, vodovodne i eijevi eentralnog grijanja, kade i sl. treba
galvanski povezati vodieem P/F 1 x 6mm
2
, uz pomo6 metal nih obujmiea, do kutije za dopun­
sko izjednacenje poteneijala PS49, a dalje vodicem P/F 1 x 10mm2 do PE sabirniee u stanskom
razdjelniku;
Tehnicki opis
Osnovni podaci
Predmet projekta elektroinstalaeija je stambeno-poslovni objekat u Tuzli koji se sastoji od pri­
zemlja sa dva poslovna prostora i sprata sa dva stana. Projektom je obraaena instalaeija rasvje­
te, prikljucniea i izjednacenja poteneijala jednog stana (ista je i za drugi stan), RTV instalaeija,
telefonska instalacija i interfonska instalaeija.
Napajanje elektricnom energijom
Objekat se napaja elektricnom energijom direktno iz najblize trafostaniee 250KVA, preko kab­
la PP 41 4x50, 1 kV duzlne 50m i FeZn trake 25x4. Kabal I traka se spajaju na KPO a od KPO
do GRMO se polaZe kabal 5xPP 00 1x50, 1 kV. Sa GRMO se napajaju stanski razdjelnici SR1; SR2,
razdjelniei poslovnih prostora R, i R2 sa vodom PP-Y 5x10.
Glavni razvodno mjerni ormar GRMO i stanski razdjelnik SR 1
Glavni mjerni ormar je od dva puta dekapiranog lima, of arb an za montaZu u zid i postavljen
u glavni ulaz objekta tako da mu je sredlna 1,6 m od poda. U je smjestena oprema za
registrovanje utroska elektricne energije I to cetirl trofazna dvotarifna brojila za dva stana i dva
poslovna prostora, uklopni sat, jedno jednotarifno brojilo za stubisnu rasvjetu, stubisni automat,
osiguraci i druga oprema prema jednopolnoj semi.
Stanski razdjelnici su od tvrde plastike za ugradnju u zid sa ugradenom opremom prema jed no­
polnoj semi (automatski osiguraci, FI sklopka ... ).
Instalacija rasvjete i prikljucnica
Vjestacko osvjetljenje prostorlja u stanovima I poslovnim prostorima izvesti sa svjetiljkama sa
. zarnom niti i sa fluoreseentnim svjetiljkama i sa vodom PP-3,4,5x1,5 pod zbukom. Prikljucnlee
su tipa p/z napajane s vodom PP-Y 3x2,5 j pp.Y 5x2,5.
'Za napajanje Irosila odabrani su vodovi tipa PP odgovarajuceg presjeka i broja zila kako je navedeno u grafickom
dijelu projekta. Prikljucak i povezivanje vodova izvesti prema jednopolnim semama a nakon zavrsetka radova izvesti
mjerenja i spitivanja instalacije sa izradom odgovarajucih atesta
Telefonska instalacija
U glavni ulaz objekta postaviti telefonski ormarie na koji treba dovesti iz poste tekefonski kabal
sa najmanje 6 priea (npr. TK 6x2xO,6). Od telefonskog ormara do svakog stana odvodi se po
jedna pariea a do svakog poslovnog prostora dvije pariee.
Interfonska instalacija
Ulaz stambenog dijela objekta opremiti sa interfonom sistem NV BOO koji se sastoji od ulaz­
nog panela, ulaznih vrata sa el. bravom, u svakom stanu telefonskog uredaja za interfonski raz­
govor i otvaranje ulaznih vrata. Pored GRMO postaviti ormar sa pojacavacem i napojnom jedini­
com. Postaviti i jednu razvodnu kutiju u kojoj izvrsiti sve potrebne spojeve.
TV instalacija
Televizijska instalaeija je izvenena koaksijalnim vodom u fleksi eijevi i to za svaki stan i poslovni
prostor po jedan izlaz do krova. Na krovu rjesavati pojedinacno antenski sistem za svaki stan i
-------------------------------------
poslovni prostor. U buducnosti ako je potrebno postojeci sistem se moze spojiti u jedan za­
jednicki antenski sistem za objekat (predvidena uticnica u potkrovlju za antenski sistem).
Predmjer i predracun radova za elektricnu lnstalaciju stana 1
Obuhvacena je nabavka, transport i montaza el. instalacije i opreme i pustanje urad.
Proracuni
Da bi projekat bio kompletan, treba ga upotpuniti svim potrebnim proracunima. Nas mali pro­
jekat jednog stana je zapravo dio jednog veceg projekta stambeno-poslovnog objekta koji bi
sadrzavao slijedece proracune: fotometrijski proracun, proracun uzemljenja, proracun presjeka
vodova na termicka opterecenja, proracun presjeka vodova na pad napona i proracun efikasnosti
Redni
broi
OPIS Jed. kolicina
I

I 1.
Stanski razdjelnik ST 1 od tvrde piastike tip "DIDO" s
trinaest strujnih krugova, 15 automatskih osiguraca, FI
I
i kom
,
1 300,0
i
I zastitnom sklopkom 30mA, transformatorom za zvonee i
; drugim sitnim materiialom. Komple\.
2 i Instalaeija monofaznih prikljuc:niea opee namjene l6A
1 . ; vodom pp.y 3x2,5mm', p/z, prosjecne duzine 1=5m. kom 21 350.0
i 3.
Komple!.
Instalacija trofaznog izvoda za Stednjak vodom pp.Y
5)<2,5mm'. p/z, zavrsen u kutiji za stalni prikljuC:ak. kom 1 30.0
prosiecne duzine 1",1 Om. Komplet.
. 4.
Instalacija izvoda za bojler, sa "indikatorom" 16A, vodom
pp.y 3x2,5, p/z. prosjec:ne duzine 1=10m. Kom()let. kom 1 50.0
,5. Instalaeija izvoda za IC grijalieu vodom PP-Y 3x2.5mm'.
i plz. j:!rosjecne duzine 1",8m. Komplet. kom 1 i 35.0
16. Instalaeija monofaznih prikljuc:niea za protocni bojler j
l
masinu za rublje. 16A vodotijesna, vodom pp.y
I 3x2.5mm
2
, plZ. prosjecne duzine 1",10m. Komolet.
I kom 2 50.0
1
7
.
I
Instalacija izvoda za toaletni onnaric (sa svjetiljkom i
monolaznom prikljuc:nicom), vodom pp.y 3x2,5mm', p/z,
prosjecne duzine 1=8m. Kom(:llet.
kom 1 130,0
18. lnstalacija strujnog kruga rasvjete od 7 izvoda. sa 7
I
I
sklopki 10/16A, vodom pp.y 3,4.5xl,5mm', prosjecne
duzine 1",1Om i sa svjetiljkama.
i kom 7 465,0
19.
I
, Instalacija TV prolazne prikljucniee. plz, koaksijalnim
i vodom KEll5 0,8mm
2
, u fleksi eijevi 13,5mm, duzine
; 1",15m. Kom[llet.
kom 1
i
I 10 Instalacija TV krajnje prikljucniee, p/z, koaksijalnim
i vodom KEL 75 0.8mm2, u fleksi eijevi 13.5mm, duzine kom 1 i 30,0
1=1 m. Komple!.
11. Instalaeija telefonske prikljucniee, p/i. telelonskim vodom
i JYStY 2x2xO,6mm u fleksi eijevi 13,5mm, duzine 1",15m.
. Komplet.
kom 1 30,0
12. Izlaz za interfon vadom JYStY 3x2xO,6mm, u fleksi eijevi
16mm, p/z, iz stana do razvodne kutije u hodniku. duzine
l=Sm. (Bez sistema NV 800)
kom 1 30,0
i 13. Instalacija elektricnog zvonea 8V, sa taster sklopkom, sa
I i
I
vodom TI 20 2xO,8mm u instalacionoj eijevi 11 mm,
duzine 5m. Komple!.
, I korn
1 15,0
114
i Izjednacenje potencijala metalnih masa u kupatilu i
kuhinji. vodicem P/F 1x6mm
2
, 1=25m, plz, sa Cu
obujmicama za spoj sa metalnim cijevima, kutijom PS 49 kom I 1 600
sa sabirnieom, vodicem P/F lx10mm
2
, 1=10m, p/i, za
s o' do PE sabirniee u SR1. Kom let.
15. Napojni vod ad GMO do ST 1, pp.y 5 x 10mm', 1",12m
60,0
16. Mjerenje, ispitivanje i pustanje urad
100,0
SVEGA ELEKTROINSTALACIJE STANA 1;
18850 KM
zastite od prevelikog napona dodira.

Proracun na termicko opterecenje
i
I

I
I Instalisana Faklor polrai:nje i Vrlina Presjek Vrlina
!
Doz.
I R.
I
Oionica snaga istovremenosti' snaga
I
struja struja instalacje
b. (Pi) FQ. Fi . (Pv) (S) (Iv) (ld)
I
kW kW mm' A A
I 1. TS KPO 112,35

71,07 50 102,7 122 0
12. KPO GRMO 112,35 07; 0,9' 7107 50 1027 108 Al
I 3. GRMO SR 1 30 0.7 21 10 30,34 54 C
L4. SR 1 S. K. 7 10 1
.
10 2,5 1445 22 C
I 5. SR 1 S. K. 8 25 1
..
2,5 2,5 10,86 27
..

S. K.l 3 1 3 25 13,04 27 C
7. SR 1 . S.K.6 0,611 1 • 0,611 15 265 19,5 C
Iv< Id D. A1 iii C (vidl .
*Faktor potraz.nje za trosoban stan uzimamo 0,7; za poslovne prostore 0,9; zajednicku potrosnju 1 i laktor istovreme·
nosti za napojni vod 0,8; Pvo=(31. 0.7·2 + 25·0.9·2)·0,8 + 0,35·1", 71,07 kW

R. I Dionica Duzina kabla iii voda Pad napona I Oozvoljeni pad napona

m % %
..-----+--;O::-cd"'T;:;S-:;dO-;;K::;'PO"';-u"".d:-c=3"'o;.c:'o------j
2. KPO' 10 ; 0,17 OdKPOdoGRMO:ud=1%
,3. GAMO 1 12 0,31
4. GAM S. K. 7 12 + 10 0,31+0,49=0,8
5. GRMO S.K.8 12+10 031+072=1,03
6. GRMO S. K. 1 12 + 4 + 10 031+035+0,43;1,09
7. GAMO S. K. 6 12+2-+4+2+2,5-+4 0,31+0,059+0,106+0,04
.---'-____
u%" .::.:ud,-"%,--(>.:;vi",,dipoglavlje .._ .._ _________-'
1) '/0 _100 PI 100· 71070·50 _100PI 100·71070·10
0,86 2) 0,17
u ,- 'l'SU2 - 57'';0'330'380 u ,- YSU1 57'50'380'380
GRMO SR t pp_y Sx2 5
") "/0 =0 "1+100Pl =031+ 100·10000·10 :::0,31+0-19=080 I....... PP·YSxlO Um I...... 10m' r.n. ,
.. u' ... YSU2 ' ';7'" "'SO"SO I:..tJ
,,>" " .. 0.31 % l6.' 0.4' % !lIkW
• _ 1 200· 2.500 ·10 _ _ GRMO SR 1
,;) ..V, -0,31+ 'l'SU2 - 0,3 + 57.2,';'220.220 0,31+0,72-1,03 1 PP-Y SxIO Um I PP·Y3K2.5
• o,31%_!lIm Ii!lJ Ii
3:iA. 1&\ 0,12% 2,5kW
I<> '/0 =031 + 'E:200Pl
V} 11., 'l'SU2
Of -0'1 200·3000-1 200·1506-10 -0"'1+0"+0"-10"
GR:r.IO
liFO - ," + ';7.2'';'220.220+ 57.2,';'220'220-'" ,"'" ,""-,"
lOOW ,
0/, =031+ l:200Pl
f "., 'l'SUZ
4m
1,3m 1,3m
75W
GRMO
l'l'-¥ 3XW 12m
0.31%
6 am

.a
2x18W 60W
..%:::: 0,31+ 200·611·2 + 200·""1· ... + 200·"1!i·2 + 200'3.).) 2,5 + 200·180· ...
5'·1,5'220·220 5'·1,5'220·220 ,,'·1,.)'220·220 5"1,5220·220 ,,'·1,5220220
.. % :::: 0,31 +0,0,)9 + 0,106 + 0,0"'9+0,04-3+0,03.): 0,602
Pro r ae u n z a it i te 0 din dire kt n OQ dod i ra iproll era kvalitefa prekostrujnezastite
Dionica Karakteristika Otpor Struja kvara Dodirnl Stvarno DOZllolj.
zastitnog ureoaJa petlJe I, napon IIrijeme vriJeme
R U. iskruc.
A U V s s
TS I S. K. 4 Illn=O.OS· lOA (ST6B) 0,3023 760,6 125 ispod 0,04 0,4'
TS I GRMO 35 0111 0,094 4255 0 ispod 0,004 5
TS KPO 100 NV 0,087 0 Ispod 0,004 5
iteri : Stvamo vri"eme maQie ad dozvorenOil PO tabeli 10.3
TJQ.razvod!!Q9..sistema: TN·S Sistem zastile: AIN
00115Q
R50 RIO ..........
fl)lZlQ
____!'.!<:. ____ ..___ __.. __..,;
lilA R 2,5 S,l!i..:4...,
Itt.. 35A RIO ....... I2m ...
•.....lOm.___ .f 1 i
opm i
RIO
!:
O)lm ::
!
R2,5 .... m._.... m.m _______..__. ___•.__ ...r;;;;;Q_.__....
RIQOFe=O,07Q .. Uf _ 230 ..
I) Ik- R 0,026+0,0175+0,0035+0,021+0,07+0,07+0,021+0,0035+0,07 - 0,3023 -760,SA
dirrli n'l' on: U.=230" 760,8 (0,026+0,0175+0,0035+0,021 +0,07) =230 -1 05=125V
I slruju kvara od 760A iz kalaloga prozvodaea za automatski osigurac ST 68 na slid 3.10, oeitamo vrijeme djelo­
Ija ispod O,01s; a za Ft sklopku (iz katatoga proizvodaea) je 10 vrijeme uvijek ispod 0,04s. Po lEG standardu 60364­
1 odredeno je da za fazni napon 230V prema zemlji zastltni uredaj mora djelovati Ispod 0,4 sekunde. Napon dodl­
:x:l125V se po tehnickim propisima smije najdu;!e zadrZali na metalnom kuciatu troalla cca 0,158 (vidi tabelu 10.3)
) znaci da je zastita od indirelctnog dodira efikasna jer su ispunjena oba uslova (provjera se moze uraditi za svaki
Jjni krug).

2) Ik - 0,026+0,0175+0,0035+0,0035+0,0175+0,026 0,094
Ik = 400 400 = 45977A
3) 0,026+0,0175+0,0175+0,026 0,087 •
FeZ.. 2S:<4
50m
R1QOFe =O,07Q
Proracun otl'.ora uzemljenja
tla Duzina uzemliivaca Udarni o!l'.or uzeml en'a Dozvol eni otpor uzemr.
nm I m
l n I u
100 64 (traka u temelju},
J 2.85 l 20
Kriterlj: Ru<20 Napamena: Objekat se nalazi u blizini TS taka da je abjekla povezan sa uzemljwaeem u. TS prek?
trake FeZn 25x4 duiine 5am kOja se polaZe zajedno sa napojnim kablom i sluzl kaa PE vodlc. Znaiii czem1llvBe oblekla sluZl
iskru¢ivo za gromobransku instlillaciju i z.a (;>rlkljucak je eotrebno ostaviti 4lzvoda izvod za EEl
Napomena: Nakon zavrsetka radova potrebno je obavezno izvrsiti mjerenje olpora uzemljenja, otpore petlje strujnih
krugova, struje kratkog spoja i sl. (vidi poglavtje 16) sa izradom odgovarajucih alesta.
Specifikaclja materijala
I
i
I
Red.
Jed. kolieina
CiLena u KM
br.
OPIS
.. Po jed in. . Ukupno
1. Stanski razdjelnik tip DIDO dvoredni (s signalnom kom 1 15 15,0
sijalicom vise tarife, nosacima osiguraca 35m; N i PE
stazaljkama), nadibuknl. U razdjelnik ugraditi:
-automatski osigurac ST 68 16A kom 9 6 54,0
-automatskl osigurac ST 68 10A kom 3 6 18,0
-automatski osigurac ST 68 6A kom 3 6 18,0
-sklopka FI 68 In=40A; struja greske 30mA kom 1 60 60,0
-Iransformator za zvonce 220/8V kom 1 22 22,0
-etelctrlcno zvonce 8V kom 1 20 20,0
-bakarna sabirnlca za automatske oSigurace m 1 2 20
2. Instalacioni vod PP-Y 5 x 10 m 12 3 36,0
3. Monofazna prikljucnica p/i kom 21 4,5 94,5
-dvostruki okvir kom 5 1 5,0
·jednostruki okvir kom 11 0,6 6,6
-duboka nizajuca kutija "'60x60 kom 10 0,35 3,5
-plitka nizajuca kutija 060x40 kom 4 0,25 1,0
-montazna kutija 060 kom 7 0,2 1,4
I
·razvodne kutije 078 kom 4 0,4 1,6
14. • Monofazna prikljucnica (vodotijesna) kom 2 5 10,0
! -montazna kutlja '" 60 .. kom 2 0,2 0,4
,5. Trofazna kutiia za stalni spoj stedniaka kom 1 7 7,0
,6. ..Indlkator" za ku(!atilo kom 1 20 200
7. i IC grljalica za ku(!atilo 1250W kom 1 20 20,0
8. Razvodna kutlja 95x95 ; kom 1 ' O,{I 0,8
9. Instalacioni vod pp.y 3 x 2,5 m 151 10,9 135,9
10. Instalacioni vod PP-Y 5 x m 10 I 1,2 10,2
Elektricne seme za instalaciju stana 1
....
11. Jednopolna sklopka kom 4
Serijska sklopka kom 1
Izmjenlcnasklopka kom 2
-razvodna kutlja 078mm kom 9

-montaZna kutlia 0 60 kom 7
'nstalaeionl vod PP-Y 3 x 1,5 m 70
'nstalaeionl vod PP-Y 4 x 1,5 m 5
Instalaeloni vod PP-Y 5 X 15 m 5
13. SVjetiljka u djecljoj sobi: plafonjera 100W kom 1
Svjetiljka u dnevnoj sobi: luster 3 x 60W kom 1
Svjetiljka u hodnlku: plafonjera 75W kom 1
Svjetiljka u kupatilu: plafonjera vodolijesna SOW ' kom 1
-toaletni ormaric sa svjetiljkom 40W i utlcnleom kom 1
: Svjetiljka u kuhinji: fluo 2 x 18w kom 1
Svjetiljka u trpezarijl: luster SOW kom 1
; Svietilika u spavacol sobl: plafonjera 100W i kom 1
, 14.
Kutija PS 49s11 sabirnieom za izjednacenje poteneljala kom 1
u kupatilu i kuhlnji
-Cu obujmiee 'h" I "A" sa vijelma, matieama, paus.
stopieama I druQim sitnim materiialom
15. inslalaeionl vodic P/F 1xS m 25
';
1'6. Instalaeioni vodic P/F 1x10 m 10
17. Telefonska prikljucnica p/z kom 1
-montazna kutiia 0S0 kom 1
18. Telefonski vod JYStY 2x2xO,6 m 15
, 19. TV prolazna priklJucniea plz kom 1
-duboka nlzaiuca kutiie 060x60 kom 1
! ,20. TV krijnja prikljuclniea p/z kom 1
-montazna kutija 0S0 kom 1
I 21. Koaksljalnl vod KEL 75/0,8 m 16
22. Taster sklopka p/z kom 1
-montazna kutiia 0S0 kom 1
23. 'nstalaeiona ciiev "fleks'" 013,5mm m 31
24. Telefonskl vod n 20 2xO 8 m 5
125. Instalaeiona ciiev "fleksi" 011mm m 5
26. Telefonski vod TI 20 3x2xO,8 ill JYStY 3x2xO 6 m 8
27. 'nstalaelona eiiev , tleksi" 01Smm m 8
28. Ostali silan materijal: tiplovi, kuke za luster, stezaljke, pauli.
Izolaeione trake i 51.
UKUPNO ELEKTROINSTLACIJSKI MATERIJAL ZA STAN 1:
4 16,0
4,5 4,5
4,5 9,0
0,4 3,6
0,2 1,4
0,6 42,0
0,8 4,0
1 50
35 35,0
60 60,0
25 25,0
25 25,0
100 100,0
40 40,0
40 40,0, ;
35 35,0
10 10,0
15 15,0
0,55
1375
1 10,0
6 6,0
i
02 0,2
1 15,0
25 25,0
0,35 035
25 25,0
0,2 0,2
0,5 8,0
4 4,0
02 0,2
035 1085
: 0,5 2,5
030 15
15 12,0
0,40 3,2
15 15,0
1186,15 KM
STAN 2 STAN 1
Djeilja coba
mow ,
DJte'llllasoba
,
Spaw.c!a • .,ba
'-----K,
mow
Plan instalacije stan a 1 ,
*Objekat je stambeno-poslovnl s dva slana na 1 spratu I dva poslov",,1 prostora u prlzemlju. Na slid je prikazan plan
elektncile Instalaelje slambenog dljela (sprala) Ij. Stena 1, dok Isti takav plan je I za stan 2 (zbog bolje preglednosll u
stanu 2 je data instalaelja izjednacenja poteneijala). Elektroenergetska instalaeiia stana 1 (ist6 i slana 2) izvedena ie
s stanskog razdjelnlka ST1, sa ttinaestslrujnih krugova, 15 oslguraea i glavnom strujno-zastitrlom sklopkom sa slru­
jom prorade 30 mAo Glavni razvodno-mjemi ormar GRMO sluzi za regislrovanje
janje stanskih razdjelnika,napajanje stubisne rasvjete, kuenog telefona I zajednlcke RTV antenske l!1stalaclje. Sadrzl
4 lrofazna brojila, monofazno brojilo zajednicke potrosnje, uklopni sat, stubilinl automat, osiguraee ltd. (Vidl jednoplnu
§emu razdjelnlka). .
;Vlaz stambenog djela objekta ie opremljen sa interfonom-slslemom za usposlavljanje govorne komunikacije osobe
na tdaznim vratima zgrade I osobe u stanu (sistem NV 800) I elektrobravom na ulaznim vratima (otvaranje ulaznlh
vrata). Kod ovog tipa interfona (kucnog telefona) nlje ugradeno prepoznavanje tona poziva-poziv sa ulaznih vrata
zgrade I poziv ispred ulaznih vrata stana, pa je zasebno Izvedena i signalna Instalacija elektricnog zvonca za svaki
stan. U ulaz objekta ie postavljen telefonski ormane PTT na kojl treba dovesti telefonski kabal iz polite i za svakl stan
predvldjeti jednu paricu a za svaki poslovni prostor dvije pariee.
fiI
fiI
I ...
..
t
..,
..
..
<:> ..,
..
..
11 '" II II fiI
ii
fiI fiI ..
fiI
fiI fiI ...
t
g
t
..
.. SiI .. fiI ..
..
..
s:l iii '"
....
SiI :::l :::
'"
.., ..,
..,
'" 01 >< 01
.., 10
'"
..,
...
'"
"1
'"
.., .., 01 ..
;t ;t
...
'"
..r ... ...

...
>< 01 N >< ><
...
N N
>< 01 ...
'"
., ..,
'"
., .., ., .., .,
><
::­

?: ::­ >.' ::­ '"
t t t t t
t
110
t t t
110
110
110
r
I
I
SRI I
I
pi
=3IJcW ..

Fp=','1 ___._
PO$Lpl'onm
Pi=2S1V Pi=2SlW
Fp=l,9 Fp=l,9
Pr-22,51W Pv=22,5JcW
R1 R2 SR2
R"'IIj...a stu.biit..
I
I
I
-l
Pi=350W; Fp=1J Pv=350W
polrOmj.
IS5
GRMO
I F.=O,8
I i
:r==-=--=--=_-.:::d::===--:==!_-_oJ
I
1
KP0
I
L
PP 41 4x50, IlV +FeZ" 25"'"
dnopolna sema stanskog razdjelnika SR 1, GRMO i KPO
ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE (II dio)
.10. Tehnicke mjere zastite u elektricnim instalacijama ............................................................... 5
10.1 Djelovanje elektricne struje na covjeeiji organizam ....................................................... 5
10.2 Zastita izoliranjem dijelova pod naponom ..................................................................... 8
10.3 Zastita ogradama iii kucistima ....................................................................................... 8
10.4 Zastita preprekama (zaprekama) .................................................................................. 8
10.5 Zastita stavljanjem van dohvata ruke ............................................................................ 9
10.6 Zastita automatskim iskljucivanjem uredajima
koji djeluju na diferencijalnu struju (zastitna strujna sklopka FI) ................................... 9
10.7 ZaStita upotrebom sigurnosnog malog napona ........................................................... 13
10.8 Zastita upotrebom malog radnog napona ................................................................... 15
10.9 Zastita automatskim iskljucenjem napajanja AIN ........................................................ 16
10.9.1 Zastita automatskim iskljucivanjem napajanja u TN sistemu razvoda ..................... 16
10.9.2 Zastita automatskim iskljucivanjem napajanja u TT sistemu razvoda ...................... 21
10.9.3 Zastita automatskim iskljucivanjem napajanja u IT sistemu razvoda ....................... 25
10.10 Zastita dopunskim izjednacenjem potencijala ........................................................... 29
10.11 Zastita upotrebom uredaja klase II iii odgovarajucom izolacijom .............................. 31
10.12 Zastita postavljanjem u izolirane prostorije ................................................................32
10.13 ZaStita lokalnim izjednacenjem potencijala ............................................................... 33
10.14 Zastita elektricnim odvajanjem .................................................................................. 33
11. Pad napona .......................................................................................................................... 34
11.1 Proracun pada napona na jednofaznom instalacionom vodu ..................................... 37
11.2 Proracun pada napona na trofaznom instalacionom vodu .......................................... 39
11.3 Proracun poprecnog presjeka voda prema zadanom padu napona ............................41
12: Vrste izvedbi elektricnih instalacija ..................................................................................... 42
12.1 Goli vodovi ...........................................................................................:...................... 42
12.2 Instalacija pod zbukom (malterom) ............................................................................. 42
12.3 Instalacija u zbuci (malteru) ........................................................................................ 48
12.4lnstalacija nad zbukom (malterom) ..............................................................................51
12.5 Vodovi na nosecoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl. ............................................ 53
12.6 Vodovi na nosivom uzetu ............................................................................................ 54
12.7 Vodovl u podnim kanalima .................:......................................................................... 54
12.8 Kanalni razvod ............................................................................................................. 57
12.8.1 Osnovni kanalni razvod ............................................................................................ 59
12.8.2 Kanalni razvod za napajanje motornog pogona ....................................................... 59
12.8.3 Kanalni razvod za osvjetljenje .................................................................................. 62
12.8.4 Kanalni razvod za dizalice ........................................................................................ 64
13. Elektricno osvjetljenje ..........................................................................................................65
13.1 Vidljivi i nevidljivi elektromagnetski talasi .................................................................... 66
13.2 Fotometrija ...................................................................................................................67
13.2.1 Fluks svjetlosne energije, svjetlosni fluks ................................................................. 69
13.2.2 Jacina (intenzitet) svjetlosti .......................................................................................69
13.2.3 Osvijetljenost ............................................................................................................ 69
13.2.4 Luminancija (sjaj povrsine izvora) .............................................................................71
13.3 Elektricni izvori svjetlosti (rasvjetna trosila) ................................................................. 73
13.3.1 Zarulje ....................................................................................................................... 73 GROMOBRANSKE INSTALACI.IE ........................................................................................ 150
13.3.2 Zivine sijalice VTF ..................................................................................................... 78 23. Izvodenje gromobranske instalacije .................................................................................. 151
13.3.3 Fluorescentne cijevi .................................................................................................. 80 23.1 Hvataljke .................................................................................................................... 151
13.3.4 Visokotlacne metalhalogene sijalice VTH ................................................................. 86 23.2 Odvodi i mjerni spojevi .............................................................................................. 152
13.3.5 Natrijeve sijalice ........................................................................................................ 87 23.3 Uzemljivaci ................................................................................................................ 152
13.3.6 Visokonaponske svijetle6e cijevi .............................................................................. 89 24. Projektiranje elektricnih instalacija .................................................................................... 154
13.3.71injalice ..................................................................................................................... 90 24.1 Priprema za izradu projekta elekroinstalacija ... .......... ......................... ......... ............ 154
13.4 Svjetiljke i reflektori .................................................................................................. ; ... 92 24.2 Dijalovi projekta ......................................................................................................... 155
13.5 Vrste rasvjete ............................................................................................................... 93 24.3 Projekat elektricne instalacije zgrade sa vise stanova ............................................. 158
13.6 Ravnomjernost rasvjete, broj i raspored svjetiljki, visina vjesanja svjetiljke ................ 95
13.7 Potrebna vrijednost osvjetljenja prostorija i otvorenih prostora ................................... 96
13.8 Proracun elektricnog osvjetUenja zatvorenog prostora ................................................ 97
13.9 Proracun elektricnog osvjetljenja otvorenog prostora ............................................... 107
13.10 Svjetiljke za javnu rasvjetu ...................................................................................... 110
14 Elektricne seme ................................................................................................................. 113
Serna djelovanja .................................................................................................................114
Strujna serna ...................................................................................................................... 115
Principijelna Serna ................................................................................... ; .......................... 116
Serna spajanja ................................................................................................................... 116
Prikljucni plan ..................................................................................................................... 116
Plan instalacija ................................................................................................................... 117
15. Elektricnl uredaji ................................................................................................................ 120
Mehanicka zastita .............................................................................................................. 121
Izbor elektricnih uredaja i opreme u zavisnosti od spoljasnjih uticaja ............................... 121
Protiveksplozijska zastita ................................................................................................... 122
16. Mjerni instrumenti .............................................................................................................. 122
16.1 Mjerenje otpora izolacije ............................................................................................ 125
16.2 Mjerenje otpora petlje kratkog spoja izmedu faznog i neutralnog vodica,
izmedu dva fazna vodica, izmedu faznog i zastitnog vodica i proracun
struje kratkog spoja ....................................................................................................127
16.3 Mjerenje malih otpora (provjera izjednacenja potencijala) ........................................ 128
16.4 Kontrola FI zastitnih sklopki ...................................................................................... 130
16.5 Mjerenje otpora uzemljenja ....................................................................................... 130
TELEKOMUNIKACIONE INSTALACIJE ................................................................................ 131
17. Telefonska instalacija ........................................................................................................ 131
18. Ku6ni telefon ..................................................................................................................... 135
19. Antenski sistem i instalacije .............................................................................................. 137
19.1 Pasivni antenski sistem ............................................................................................. 140
19.2 Aktivni antenski sistem ...............................................................................................141
19.3 Antenske prikljucnice i utikaci .................................................................................... 143
SIGNALNE INSTALACIJE ..................................................................................................... 144
20. Instalacija elektricnog zvonca ........................................................................................... 144
21. Sistemi zastite od pozara (napada) .................................................................................. 146
22. Sistemi zastite od provale ................................................................................................. 147
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
I
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->